Green%20Garden%2074%20web

Gre e n Ga rd e n • b ro j 74 • svib a n j / l i p a n j 2 0 1 1 . • go d i n a X I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

Eterična ulja Mrkva pravilnog korijena Zaštita od komaraca Zaštita od zmija Aktualnosti u pčelinjaku početkom lipnja

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

3

Editor’s word

Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima, odnosno u ovom periodu mnoge povrtne, ali i neke voćne kulture, primjerice jagode i trešnje, su u fazi plodonošenja i berbe. Kod drugih voćnih vrsta i vinove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnika biljnih bolesti i štetnika, ali i druge agrotehničke mjere koje imaju za cilj što veći i kvalitetniji urod.

I ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika, ali za razliku od prethodnih brojeva daleko više korisnih savjeta namijenjenih pčelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti od zmija, muha i komaraca.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom ljeta, preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja, te obogatite Vaše znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti.

Uredništvo

The beginning of summer is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of summer is time when many vegetable and also some fruit crops, such as strawberries and cherries, are in the stage of fruiting and harvesting.

In some other fruit crops and grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases, but also conduct agricultural measures aimed to give larger and better quality crops.

This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, but the difference from previous issues is that this one has much more useful tips for bee keepers. In addition, there are also a large number of useful informations about new products in our market that are excellent in protection against snakes, flies and mosquitoes.

In order to have complete informations about all agricultural activities in the beginning of summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions.

Editor’s office

Sadržaj

Urednikova riječ

Jednostavnost i ljepota pavitine 4 Raskošni lepezasti listovi palme 5 Eterična ulja ljekovita priroda u bočici 6 STIHL Motorne kose - idealan izbor pri košnji u teškim uvjetima 7 Povrtnjak početkom ljeta 8 Gorušica smanjuje populaciju zemljišnih štetnika 9 Mrkva pravilnog korijena 10 Maca ili peruanski korijen 12 Primjena ljepljivih ploča u zaštiti bilja 13 Zasjenjivanje zaštićenih prostora 15 Zaštita od komaraca 16

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovima Pitanja i odgovori Zaštita od zmija Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti?

Maslinina muha Mayberry – sibirska ili medena borovnica Kako uspješno suzbiti muhe Korisni modni dodaci za ljeto Crnogorična medljika Radovi na pčelinjaku početkom ljeta

Kao što smo i najavili za članove Kluba Green Garden radimo na raznim novim sadržajima i ponudama.

U Green Garden glasilo uvodimo neke nove sadržaje, koje ćemo iz broja u broj pokušati nadograđivati, poboljšavati i na taj način ponuditi Vam razne zanimljive informacije.

Od ovoga broja krećemo sa PČELARSKIM KUTKOM, tj. stranicama posvećenim pčelarstvu.

O svemu ovome detaljnije možete pročitati u nastavku glasila, a sve potrebne proizvode možete pronaći u našim agrocentrima u Širokom Brijegu i Mostaru uz pogodnosti koje imate kao član Kluba Green Garden.

Nećemo ostati na ovome, pa već u sljedećem broju možete očekivati još raznih novosti u Klubu Green Garden i njegovom glasilu, jer članovi Kluba su nam na prvom mjestu.

Pozivamo Vas da nastavite koristiti razne pogodnosti kao član Kluba Green Garden u našim agrocentrima, a sve Vas koji još niste imali priliku biti dio našeg Kluba Green Garden pozivamo da nam se pridružite.

Kako postati član Kluba Green Garden – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Graden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com Radimo i na unaprjeđenju našeg ZELENOG savjetodavno informativnog broja 039 700 000, a na Vaše pozive će odgovoriti naš agronom gdin. Josip Brkljača koji će Vam rado pomoći, te Vam dati potrebnu informaciju i savjet.

Vaša Sjemenarna d.o.o.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o.

Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić, dipl. oec.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

18 20 21 22 24 25 26 27 28 29

4

Jednostavnost i ljepota pavitine

Popularnost joj nije umanjila ljupkost i šarm.

Kraljicu ružu jednostavno obgrli i one postaju idealni partneri. Pavitina, Clematis pripada porodici žabnjaka (Ranunculaceae). Ime roda dolazi od grčke riječi u značenju”vitka loza”.

Josip Brkljača, ing.

S

amonikla pavitina našla se na popisu korovnih i ljekovitih biljka; ima manje cvjetove i izuzetno bogatu cvatnju.

Osnovne mjere uzgoja Kako bi uzgoj klematisa bio uspješan ne smiju se zaboraviti potrebe ove prekrasne i relativno zahtjevne penjačice. Postoje osnovna pravila vezana za: položaj i sadnju, gnojidbu, rezidbu.

Idealni položaji su istočni i zapadni. Svakako izbjegavajte vruću južnu i svježu sjevernu stranu.

Kako korijenje pavitine zahtijeva hladne uvjete, treba je posaditi tako Cvatnja sredinom ljeta

da osnova biljke bude na hladnom i sjenovitom, a stabljika na suncu ili u polusjeni. U tu svrhu mogu se posaditi niski grmovi i zeljaste trajnice ili jednostavno postaviti kamenu ploču. Dobro je oko osnove stabljike staviti sloj malča svako proljeće.

Pavitina zahtijeva plodno i vlažno tlo, treba ju obilno gnojiti i zalijevati. Koriste se organska ili mineralna gnojiva. Vrlo je važno sadnju obaviti na kvalitetan način. Potrebno je iskopati rupu, pola metra dubine i ispuniti je drenažnim slojem pijeska (šljunka) debljine 15-ak cm. Tek nakon toga se iskopana zemlja, pomiješana s kompostom ili zgorenim stajskim gnojem, vraća natrag i utisne oko biljke.

Pavitina s bijelim cvjetovima

Kao i sve penjačice, zahtijeva neki oslonac. Najradije se obavija oko žica ili vitkih rešetki. Ukrasna pavitina, po uzoru na samoniklu srodnicu, s lakoćom se obavija oko grana stabala ili visokih grmova.

Klematisi se orezuju da bi biljka ljepše izgledala i da bi se potaknulo stvaranje cvjetnih pupova. Lako ju je orezivati pošto se jednom ustanovi u koju skupinu spada. S obzirom na vrijeme cvatnje i veličinu cvjetova, klematisi su svrstani u tri osnovne skupine; svaka skupina zahtijeva određeni rez.

1. skupina: Ima male cvjetove i cvjeta u proljeće ili rano ljeto, na prošlogodišnjim izbojima. Pavitine iz ove skupine orezuju se nakon cvatnje, ali samo ako je potrebno.

Rez je u svrhu ograničavanja rasta biljke. Uklanjaju se mrtve, osušene i slabe grane koje se režu tik uz granu iz koje izbijaju ili do razine tla.

Vrste iz ove skupine: C.montana, C.alpina, C.macropetala.

2. skupina: Ima velike cvjetove i cvjeta u rano ljeto ili sredinom ljeta, katkad još jednom u jesen, na prošlogodišnjim izbojima. Orezivanje klematisa iz ove skupine se vrši odmah nakon cvatnje u svrhu ograničavanja rasta. Stare grane predstavljaju okvir biljke, dok se mladi izboji, koji su nosili cvjetove, orezuju u kasnu zimu ili rano

proljeće. Sve tanke, slabe i neuredne izboje treba sasvim odrezati, a zatim skratiti svaki drugi izboj do najnižeg para zdravih pupova.

Vrste iz ove skupine: većina velikocvjetnih hibrida.

3. skupina: Ima cvatnju u kasno ljeto na ovogodišnjim izbojima.

Orezuje se u rano proljeće prije kretanja vegetacije. Uklanja se sav ovogodišnji izrast do najnižeg para zdravih pupova. Oni su smješteni 30 do 90 cm iznad tla. Vrste ove skupine: C.flammula, C.tangutica, C. viticella, C.orientalis, C.’Jackmanii’, C.’Etoile Violette’…

Stare, zapuštene biljke jako se srežu u kasnu zimu, time će se žrtvovati cvatnja za to ljeto, ali će sljedeće godine biljka puno bolje izgledati.

I na kraju: Ako se pojavi tzv. klematis-bolest (koja se očituje iznenadnim propadanjem izboja, i uginućem biljke) biljku radikalno srežite, često nanovo potjera.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

5

Raskošni lepezasti listovi palme

Postoji li vrt u primorju u kojem nećemo susresti ovu lijepu i raskošnu biljku.

A njeni lepezasti i široko rašireni listovi datiraju iz davne prošlosti, kada su rimski carevi ukrašavali svoje vrtove i palače ovom raskošnom ljepoticom Josip Brkljača, ing.

R

askoš ove prekrasne biljke koja dominira priobaljem prvi put spominje se 1588. godine, kada je i pronađena u Dominikanskom samostanu u Gružu.

Pored mnogobrojnog ljekovitog i ukrasnog bilja ona je svojim lepezastim i širokim listovima jednostavno dominirala. Biljka tropskih područja toliko se udomaćila i u našim južnim hercegovačkim krajevima da je s pravom možemo smatrati domaćom vrstom. Na poseban način ova lepezasta ljepotica krasi sve neumske i mnoge dalmatinske plaže uz koje vrući ljetni dani i šum valova daju poseban ugođaj. Inače, palma potječe iz porodice Arecaceae i pripada skupini drvenastih biljaka. Obično se radi o biljkama koje mogu dosegnuti visinu do 2 metra, premda ima i onih koje mogu narasti čak i do visine od 25 metara. Međutim, valja znati kako sve palme zahtijevaju sadnju u zaklonjenim mjestima gdje su i zaštićene od hladnih zimskih vjetrova. Razmnožavanje ovih tropskih biljaka moguće je putem sjemena koje kod pojedinih vrsta niče

Češće presađivanje

Palma – simbol sredozemlja

tek druge godine po sjetvi. Palme se inače najčešće sade pojedinačno premda ih na otocima nerijetko možemo uočiti i u manjim skupinama. Isto tako, pojedine vrste palmi se vrlo uspješno uzgajaju i kao lončanice prvenstveno predviđene za sobni uzgoj.

Uzgoj palme kao sobne biljke S pravom možemo reći da su palme kao sobne biljke rado viđene u

Atraktivne palme na mnogim šetnicama uz more

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

da tijekom zimskih dana ne pretjeramo s njihovim zalijevanjem jer u protivnom može doći i do truljenja korijena, a samim tim i do propadanja listova (poprime nezdravu smeđu boju) i izdanaka. S druge strane, u vrijeme intenzivnog rasta biljku je potrebno češće zalijevati premda ne smijemo zaboraviti ni prihranjivanje s tekućim gnojivom koje se provodi svaka tri do četiri tjedna. Čišćenje listova vlažnim spužvicama kao i prskanje malim pumpicama - rasprskivačima nužno je provoditi jer samo na taj način možemo biljci osigurati potrebnu vlažnost zraka.

Dakle, palme ne podnose presuh zrak i ako se presele iz staklenika (gdje im je bila osigurana potrebna vlažnost) u prostoriju sa suhim zrakom listovi će se nedugo potom početi i sušiti.

svakom domu. Vrlo su dekorativne i brzo se adaptiraju, a kao jedna od njihovih dobrih strana je i ta da uspijevaju na tamnijim mjestima. Stoga, imate li dvojbu koju biljku kupiti kako biste osvježili tamni kutak doma ni u kojem slučaju nećete pogriješiti odaberete li upravo palmu.

Umjereno grijana prostorija sa minimalnom temperaturom od 10 °C idealno je mjesto za uzgoj ove biljke.

Međutim, potrebno je voditi računa Krupni lepezasti listovi palmi

Također, bitno je znati kako se mlade biljke presađuju češće, dok je starije biljke potrebno presaditi svake dvije do tri godine. U tu svrhu povremeno možemo samo otkloniti gornji sloj supstrata koji se nadomješta novim. A kako bismo uzgojili nove, mlade palme potrebno je osigurati i zdravo sjeme koje sijemo u proljeće pri temperaturi od 24-25 °C . Posijano sjeme ostavimo da klije u tamnoj prostoriji, a kada mlade biljčice probiju tlo stavimo ih u polusjenu. Uzgojene mlade biljčice dobro je ljeti čak iznijeti i držati u polusjeni, a sve to kako bi što prije uživali u njihovim prelijepim lepezastim listovima.

Ali, imajte na umu kako je riječ o relativno pristupačnim ukrasnim biljnim vrstama koje je jednostavnije kupiti nego proizvesti.

6

Eterična ulja ljekovita priroda u bočici Aromoterapija je najstariji oblik liječenja. To pradavno umijeće danas doživljava procvat i preobrazbu u suvremenu znanost. Koristeći se mirisnim i farmakološkim karakteristikama eteričnih ulja i esencija ublažava, sprječava pa čak i uklanja simptome bolesti Matea Pehar, dipl. ing.

S

vi mi danas, htjeli to ili ne, živimo u high-tech civilizaciji, okruženi televizijom, računalima, sintetičkim proizvodima, hormonsko i genetički manipuliranom hranom. Čini nam se da su u takvom svijetu priroda i prirodno postali gotovo egzotični pojmovi. Usporedo s tim, s druge strane svjedoci smo sve većeg trenda povratka prirodi, uzgoja ekološki prihvatljive, organske, jednom riječju domaće hrane. Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eteričnih ulja.

Kako se dobivaju eterična ulja?

Eterična ulja se dobivaju na tri osnovna načina i to metodom istiskivanja, destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem otapala. Destilacija vodenom parom

se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aromatskih tvari iz biljke, posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. Ipak, metoda istiskivanja se nekako najčešće koristi i to prvenstveno kod citrusnih plodova (limun, mandarina, naranča i sl.), izravnim istiskivanjem pod pritiskom, čime se dobiva esencija neke biljke. Treba napomenuti kako esencija i eterično ulje nisu isti pojmovi jer su eterična ulja zapravo destilirane esencije. Bilo kako bilo, zbog svojih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se već tisućama godina. Još od antičkih vremena smatra se da eterična ulja koriste tijelu, psihi i emocijama. A različita ulja primjenjuju se za tretiranje i sprječavanje cijelog niza zdravstvenih problema - za liječenje, opuštanje, pomlađivanje, ublažavanje ili stimuliranje.

Green garden mirisna kolekcija Ovoga ljeta Green Garden u vaše domove donosi osvježavajuće mi-

Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagovaraju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima.

I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelovanjima eteričnih ulja.

Eterična ulja

rise prirode. Mirisna ulja (osvježivači prostora) obogaćeni eteričnim uljima unijet će u vaš dom, te u vaše poslovne prostorije čarobni miris lavande, mirisnoga grožđa, naranče i cimeta.

Dovoljno je samo da drvene štapiće iz pakiranja stavite u bočicu,

te ih s vremena na vrijeme okrenete kako bi ambijent u kojem boravite odisao prirodom.

Uz mirisna ulja Green Garden Mirisna kolekcija Vam donosi i prirodne sapune izrađene od sirovina biljnog podrijetla, pažljivo odabranih cvjetnih i voćnih aroma, te bez sadržaja umjetnih boja.

Ručno rađeni sapuni su idealni za vašu osobnu higijenu jer sadrže visok postotak glicerina koji kožu čini mekšom i zadržava njezinu prirodnu vlažnost.

Omot sapuna je izrađen od ekološkog papira i pogodan je kao osvježivač ormara i ladica.

Birajte želite li da vaša koža miriše na jagode, limun, zelene jabuke, mirisno grožđe, gardeniu ili ljubičicu iz Green Garden mirisne čarolije.

Dopustite da priroda dođe k vama i ispuni vaše domove Green Garden mirisnom čarolijom.

Mirisni sapuni i osvježivači na bazi eteričnih ulja B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

STIHL Motorne kose - idealan izbor pri košnji u teškim uvjetima Kosilica trave obavila je odličan posao i sada ima zadatak da precizno uredi dio oko stabala, grmova, ograda i zasada. Posvuda gdje rotacijske kosilice nailaze na prepreke, STIHL motorne kose su u svom elementu. Ovisno o snazi motora i reznom alatu, preuzimaju višestruke zadatke na teškim terenima: od preciznih rezanja rubova travnjaka, preko košenja zelenih površina, do temeljitog pročišćavanja drvenastog žbunja.

U

svakom vrtu postoje mjesta do kojih kosilica samo teško može doprijeti, ali ako imate laganu STIHL motornu kosu to nije nikakav problem, jer ona brzo izlazi na kraj sa takvim površinama. Ove robusne motorne kose možete kupiti u različitim klasama snage, prilagođenim Vašim potrebama.

Ukoliko Vam je bitan ekološki aspekt i razina buke, onda su lagane, tihe i snažne STIHL električne kose, koje vrlo brzo i precizno kose zelenilo na željenu duljinu, idealan izbor za Vas. Jednostavno ih ukopčajte, osigurajte kabel i krenite s košenjem.

STIHL snažne motorne kose i čistači specijalno su izrađeni za profesionalne poljoprivredne i šumarske poslove. Njihovo područje primjene

proteže se od košenja suhe trave i divljeg raslinja do skraćivanja mladih nasada. Pri tome pokazuju svoju učinkovitost i sigurnost pri radu, kao i komfor u radu i posluživanju koji garantiraju stručnu primjenu uređaja. Pomoću njih ćete stručno i udobno otkloniti suho raslinje, kvrgavo žbunje ili pokositi velike površine.

Bilo da je riječ o zaraslim rubovima cesta, podivljalim obroncima ili zaraslim mladim nasadima - s nekima se mogu nositi samo najjači STIHL profesionalni motorni čistači.

Oni čine vrijednu pomoć u rukama komunalnih i drugih djelatnika pri košenju suhe trave i žbunja, rezanju šumskih kultura ili pri teškim radovima košnje i njege voćnjaka, koji su uvjetovani teškim terenom.

U STIHL asortimanu ćete pronaći odgovarajući uređaj, bez obzira na teren i zadatak koji Vas očekuje. Zato STIHL motorne kose u ruke i na posao!

8

Povrtnjak početkom ljeta

Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla Mladen Karačić, dipl. ing.

K

ako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika.

Iako sadnja presadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo…

Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.)

ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA

KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.05.-30.06.

01.05.-21.06.

01.05.-30.06.

01.05.-30.06.

01.06.-22.06.

01.06.-15.06.

01.06.-15.06.

01.06.-20.06.

20.06.-30.06.

20.06-30.06.

10.06-20.06.

01.06.-10.06.

20.06.-30.06.

01.06.-15.06.

15.06.-30.06.

01.06.-15.06.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

9 Gorušica sadrži glukozinolate čijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno i bioinsekticidno djelovanje.

Stoga se preporučuje sjetva gorušice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Usjev gorušice

Mlade biljke gorušice

Sjeme gorušice

Gorušica smanjuje populaciju zemljišnih štetnika

Gorušica je jednogodišnja biljka iz porodice Brassicaceae. Tri su tipa gorušice: žuta ili bijela, smeđa i crna.

Prof. dr. sc. Milan Pospišil mirozinaze hidroliziraju u eterična antimikotično djelovanje. Smeđa

G

orušica potječe iz Azije i još su je stari narodi koristili kao ljekovitu i začinsku biljku. Sjeme bijele gorušice sadrži 20-36% ulja, 26-33% bjelančevina, 21% nedušičnih ekstraktivnih tvari, 5-10% vlakana i 4-4,5% pepela.

Sjeme gorušice sadrži sumporne spojeve koji djelovanjem enzima

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

ulja od kojih potječe ljut okus. Iz sjemena bijele gorušice hladnim postupkom prešanja se dobiva ulje žute boje koje je po kvaliteti slično suncokretovu. Nakon izlučivanja ulja od ostale mase se proizvodi poznati dodatak jelima, senf.

Sjeme bijele gorušice se koristi i kao začin za pripremu salata, umaka, jela od divljači, te u pripremi zimnice, a ima i antibakterijsko i

gorušica se koristi kao uljarica, začin i povrće. Sjeme smeđe gorušice ima jači okus i ljutinu od bijele gorušice te se također koristi u pripremi senfa (Dijon senf), različitih jela i salata kojima daje specifičan okus i ljutinu. Iz sjemena smeđe gorušice također se dobiva jestivo ulje.

Zadnjih 50 godina crnu gorušicu zamijenila je smeđa. Uzgoj crne

gorušice je uglavnom ograničen na Indiju i Etiopiju, gdje se koristi kao začin.

Gorušica ima kratku vegetaciju, 90-105 dana. Može se uspješno koristiti kao zaštitni usjev, odnosno usjev koji sprječava gubitak dušika iz tla.

Za ovu svrhu koriste je u Engleskoj, gdje se sije u kolovozu ili rujnu i nakon dva mjeseca vegetacije se zaorava. Zelena masa bijele i crne gorušice može se koristiti i za hranidbu stoke. Iako u nas postoje povoljni agroekološki uvjeti za njezin uzgoj, gorušica se u Hrvatskoj ne uzgaja. Kod nas se gorušica može sijati u ravničarskim krajevima kao jara kultura. Prosječni prinosi sjemena iznose 1600-2500 kg/ha.

Gorušica sadrži glukozinolate čijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno i bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporučuje sjetva gorušice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Osim toga, neki produkti razgradnje glukozinolata sprječavaju klijanje korova, ali i kulturnih biljaka. Prema tome, zelenu masu gorušice treba zaorati dovoljno rano prije sjetve naredne kulture da ne dođe do smanjenog nicanja.

Proizvodi razgradnje glukozinolata ostaju u tlu od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Iz tla se gube volatizacijom, a vrijeme djelovanja se smanjuje s porastom temperature tla i smanjenjem vlažnosti tla.

Gubitak proizvoda razgradnje glukozinolata je brži u tlima koja sadrže veću koncentraciju organskog ugljika.

10

Mrkva pravilnog korijena Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen.

Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bilo da proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići.

Dr. sc. Dean Ban

U

praksi se nerijetko susrećemo s proizvođačima koji su razočarani izgledom korijena koji su nepravilni, kvrgavi, račvasti te oštećeni od bolesti i štetnika. Takvi korijeni su najčešće rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve. Na rast i razvoj korijena mrkve utječe mnogo čimbenika, a poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.

Važnost tla Tlo koje u sebi sadrži kamene čestice nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izobličenje (deformaciju). Za uzgoj mrkve nisu pogodna ni teška glinasta tla jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegova račvanja i ograničenog rasta.

Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozračni odnos, što uvjetuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Mrkva najbolje uspijeva na lakšim, prozračnim tlima, u kojima prevladavaju čestice pijeska kao što su pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje. Što je tlo pjeskovitije to će se korijen jednoličnije i lakše razvijati te poprimiti oblik koji je karakterističan za uzgajanu sortu. Osim teksture, na oblik korijena mrkve utječe struktura i dubina obrade.

Za uzgoj mrkve nisu pogodna nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj uslijed čega, također, dolazi do deformacije korijena. Za razliku od takvih tala, tla fine mrvičaste strukture pružaju odlične uvjete za nesmetan razvoj korijena. Plitka obrada tla nije pogodna za uzgoj mrkve jer nailaskom na dubinski, tvrdi, neobrađeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u dužinu i njegovog račvanja, što ne želimo.

Dopunska obrada trebala bi osigurati rahli površinski sloj kako bi

Komercijalna pakiranja mrkve

nicanje sjemena bilo jednolično.

Istovremenim nicanjem osiguravamo jednako dugi razvoj svih biljaka.

Gnojidba tla Korijen mrkve se najbolje razvija u tlu koje je plodno, dobro opskrbljeno humusom i hranjivima. Nužno je gnojidbom osigurati ravnomjeran raspored hranjiva cijelom dubinom tla u kojem se razvija korijen.

Mrkva ne podnosi direktnu gnojidbu stajskim gnojem i uvijek dolazi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom.

Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem može utjecati na bujni razvoj lišća na štetu korijena kao i na račvanje i pucanje korijena. U slučaju da je tlo siromašno humusom preporučuje se gnojidba zrelim stajskim gnojem, ali u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće kako ne bi negativno utjecala na razvoj korijena.

S obzirom na to da se pri određivanju količine gnojiva prvo određuje potreba za kalijem, najpogodnija je formulacija NPK gnojiva za mrkvu, kao i ostalo korjenasto povrće 7:20:30. Potrebna količina na 100 m2 iznosi 8 kg (800 kg/ha). Potom se treba dodati i pojedinačno dušično gnojivo, međutim, treba izbjegavati dodavanje prevelikih količina dušika koje

Usjev mrkve u dolini Neretve B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

11

Njega usjeva tijekom vegetacije također je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreške koje se ovdje mogu napraviti utječu na deformiranost korijena.

Ujednačeni korijeni mrkve

mogu, ako su slabo raspoređene, utjecati na smanjenje razvoja korijena, pucanje i slabu obojenost.

Nasuprot tome dobra opskrbljenost kalijem utječe na nesmetan rast korijena, a samim time i na njegovu kvalitetu.

Izbor sorte Mrkva ima veliki broj stranooplodnih i hibridnih sorata koje spadaju u 6 osnovnih tipova. Tipovi se razlikuju po obliku, veličini korijena i vremenu dospijevanja.

Okruglasti oblik korijena imaju sorte u tipu stare sorte Pariška rana čiji je prosječan korijen dug i širok oko 3 cm. U tom tipu nalazimo sorte kratke vegetacije koje se koriste za ranu proizvodnju korijena.

Valjkasti oblik tupog vrha korijena karakteriziraju sorte u tipu Amsterdamske koje su dužine oko 10 cm i širine 1-2 cm. Uglavnom se koriste u ranoj i srednje ranoj proizvodnji. Najrašireniji je tip sorte Nantes, to su sorte s korijenima valjkastog oblika i tupog vrha dužine do 20 cm i promjera 3 cm.

Koriste se za srednje ranu i srednje kasnu proizvodnju.

Sorte tipa Chatenay imaju korijen blago stožastog oblika s tupim vrhom, dužine oko 15 cm i promjer oko 4 cm. Koriste se u jesenskoj srednje kasnoj proizvodnji.

U tip Berlicum spadaju sorte koje imaju dugi valjkasti korijen s tupim vrhom dužine do čak 30 cm i promjer 3-4 cm. Namijenjeni su za jesensku proizvodnju.

Sorte u tipu Flaker imaju krupne korijene uglavnom stožastog oblika sa zaobljenim ili zašiljenim vrhom.

Korijeni su dužine 30-ak cm i 4-5

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Krupni korijeni mrkve u tipu Fleker

cm široki. To su kasne sorte koje se uglavnom koriste za preradu.

Sjetva Kod sjetve mrkve treba paziti da ostvareni sklop omogući nesmetan razvoj svakoj pojedinoj biljci, pa tako i korijenu. Previše gusti usjev rezultirat će malim i nepravilnim korijenima, dok će se kod previše rijetkog sklopa razviti krupni korijeni koji također nisu prihvatljivi ili ih je potrebno ranije izvaditi.

Za mrkvu, planirani sklop varira i ovisi o sorti i namjeni uzgoja. Najranija mrkva koja se bere već kad je nešto deblja od olovke, sije se na razmak koji će omogućiti oko 500 biljaka/m2, dok se za berbu u jesen kad su korijeni potpuno razvijeni planira sklop od 100 biljaka/m2.

Moguće je gusti usjev uzastopno brati kako se korijen razvija pa na istoj površini imamo berbu pravilno razvijenih korijena tijekom cijele sezone.

Kod planiranja sklopa vrlo je važno uzeti u obzir klijavost sjemena i činjenicu da se od 100 klijavih sjemena u pravilu razvije oko 50 biljaka.

Za jednoličan i pravilan rast korijena preporučuje se mrkvu sijati na uzdignutim gredicama visine oko 25 cm na kojima se sije u redove razmaknute 20-ak cm s 2-5 cm razmaka u redu između biljaka, što ovisi o planiranom sklopu.

Njega usjeva Njega usjeva tijekom vegetacije također je vrlo bitna za dobivanje pravilnih korijena jer pogreške koje se ovdje mogu napraviti utječu na deformiranost korijena.

Nakon nicanja nužno je obaviti prorjeđivanje tamo gdje je mrkva niknula previše gusto, kako bi korijenu preostalih biljaka omogućili normalan razvoj. Prorjeđivanje je moguće, kako biljke rastu, provoditi u više navrata čime postižemo uzastopnu berbu i na taj način imamo mlade mrkve tijekom cijele sezone uzgoja. Kod prorjeđivanja je bitno ne zakasniti jer će svako kašnjenje utjecati na deformaciju korijena susjednih konkurentnih biljaka.

Mrkva tijekom vegetacije ne podnosi oscilacije u opskrbi vodom pa je za dobivanje pravilnog i kvalitetnog korijena nužna kontinuirana vlažnost tla. U slučaju dužeg izostanka oborina nužno je osigurati vodu navodnjavanjem.

Kod nedostatka vode kakvoća korijena značajno opada jer dolazi do zastoja u rastu, deformiranja i račvanja korijena.

U slučaju da nakon sušnog razdoblja padne kiša ili se usjev natopi vodom, dolazi do pucanja korjenova zbog naglog rasta. Neke su sorte tolerantnije, a neke manje tolerantne na ovu pojavu. Previše vode, također, nije dobro jer uvjetuje pucanje i truljenje korijena zbog nedostatka zraka u tlu.

Borba protiv korova je također važna. Na većim površinama korovi se suzbijaju herbicidima, a na malim parcelama moguće je suzbijanje korova mehanički, plijevljenjem i okopavanjem. Važno je korove suzbiti pravovremeno kako ne bi bili konkurencija biljkama mrkve za hranjiva i svjetlo.

Usjevi mrkve koji su zakorovljeni u pravilu ne mogu potpuno razviti korijen, a veliki broj korijena iz ta-

kvog usjeva je deformiran. U slučaju okopavanja mrkve motikom ili kultivatorima treba biti oprezan jer se može oštetiti korijen. U pravilu, okopavanjem se suzbijaju korovi te rahli i prozračuje tlo, što pogoduje pravilnom razvoju korijena mrkve.

Bolesti i štetnici Od bolesti, mrkvu najčešće napada alternarija ili crna pjegavost, zatim plamenjača, pepelnica, cerkospora i rđa koje napadaju lišće i smanjuju fitosintetski aparat čime se smanjuje priljev asimilata u korijen zbog čega se on ne razvija pravilno.

Od bolesti koje direktno napadaju korijen mrkve najznačajnije su bijela i obična trulež korijena koje uzrokuju truljenje i u konačnici propadanje korijena. Osim gljivičnih oboljenja na razvoj korijena negativno utječu i bakterioze. Činjenica je da u zaraženom usjevu imamo veliki broj deformiranih i zakržljalih korijena.

Od štetnika, lišće napadaju uši i grinje te mrkvina muha koja štete pravi i izravno na korijenu.

Na korijenu direktne štete najčešće prave žičnjaci, rovci i sovice.

Napadnute mrkve imaju oštećene i deformirane korijene koji uglavnom nisu za ljudsku prehranu.

Spomenute bolesti i štetnike nužno je spriječiti najprije preventivno nekim od indirektnih metoda.

Najčešće je to poštivanje plodoreda čime će se u velikoj mjeri izbjeći njihov napad. Ako indirektne metode nisu dale zadovoljavajući rezultat, moramo primijeniti kemijske preparate. U svakom slučaju zdrav usjev je jedan od preduvjeta za pravilan razvoj korijena mrkve.

12

Maca ili peruanski korijen Biljka maca (čita se maka), botaničkog naziva Lepidium meyenii je neugledna, vrlo otporna biljka iz porodice Cruciferae, crvenkastog korijena sličnog rotkvici.

K

orijen mace obično se suši i uskladišten može trajati 7 godina. Tijekom vremena Inka, legenda kaže, Inke ratnici prije bitke uzimali bi ovu biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede u bitki ne bi je smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon. Tako, već prije 5000 godina, maca je već imala reputaciju da jača snagu, libido i da je dobra za povećanje plodnosti.

Danas je sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijačkih svojstava i općenito jačanja organizma. Maca se još zove i peruanski korijen.Zbog povećane potražnje za ovom biljkom, u Peruu je svake godine sve više površina pod ovom biljkom.

Razmnožava se sjemenom, nakon sadnje počinje klijati u roku 5 dana. Maca se razlikuje u veličini i obliku korijena, pa može biti trokutasta, spljoštena kružna, sferna

ili pravokutna. Može biti zlatne, crvene, ljubičaste, crne i zelene boje.

Raste dobro samo u hladnijoj klimi na tlima koja su siromašnija solima. S vremenom se prilagodila te raste uspješno i u nižim predjelima toplijih krajeva.

Može se uzgajati zajedno s krumpirom. Treba joj 8 do 10 mjeseci da postigne zrelost za branje. Koristi se za jelo (brašno, sok, prženje, sušenje), ali je i hrana za životinje.

Jede se kao pečeni korijen ili se suši, melje i spravlja kao kaša ili se kao prah pije s mlijekom. Inke su poznavale osobine ovog korijena već prije 10.000 godina.

U svijetu postaje poznata tek 60ih godina 20. stoljeća, nakon istraživanja botaničara iz Lime, gdje je potvrđena i njena ljekovitost.

Za razliku od kemijskih preparata, nema nikakvih štetnih nuspojava, pa se može uzimati svakodnevno i u većim količinama.

Maca ublažava simptome menopauze i hormonalnih poremećaja, može liječiti i sterilnost kod muškaraca – prirodna Viagra, sprječava pojavu rahitisa i osteoporoze, podiže energiju i jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv sindroma kroničnog umora.

Maca se ne smije uzimati za vrijeme trudnoće i dojenja. Osobe koje imaju bolesti žuči i jetra, ili ako imaju visoki tlak, svakako se trebaju konzultirati s liječnikom prije korištenja mace.

Na tržištu se može naći u obliku praha, kapsula ili svježa.

Nutritivne vrijednosti korijena mace Ugljikohidrati

59%

Željezo

16.6 mg

Proteini

10.2%

Mangan

0.8 mg

Masti

2.2%

Bakar

5.9 mg

Vlakna

8.5%

Cink

3.8 mg

Voda

10.4%

Natrij

18.7 mg

Vitamin B1

0.20 mg

Kalij

2050 mg

Vitamin B2

0.35 mg

Kalcij

150 mg

Vitamin C

10 mg

Vitamin E

87 mg B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

13

Primjena ljepljivih ploča u zaštiti bilja

Ljepljive ploče postaju sve zanimljivije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji, gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. U zatvorenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče. dr. Ivan Ostojić

P

roizvodnja povrća u staklenicima, a posebno u plastenicima, iz godine u godinu stalno se povećava. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. Neka područja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvorenim objektima (dolina Neretve), ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle, Posavina, Lijevče polje), proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. Proizvodnja se odvija tijekom cijele godine, a na istoj površini izmijeni se nekoliko kultura.

Svaku od tih kultura napada veći broj štetnika i bolesti, koji se uglavnom suzbijaju primjenom kemijskih mjera zaštite, tako da je godišnja potrošnja pesticida na malom prostoru dosta velika.

Primjena ljepljivih ploča Kukci zapažaju boje, posebice boje valne duljine 400-600 nm. Štetnike poljoprivrednih kultura najčešće privlači zelena boja. Bijela boja, primjerice, privlači jabučnu i šljivinu osicu. Žuta boja privlači štetnike uljane repice i lisne uši. Smatra se da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe.

Privlačnost pojedinih boja sve se više koristi uporabom vizualnih mamaca. U zaštiti bilja sve više se koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom ili tretirane insekticidom. Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. One privlače štetnike koji se lijepe ili ih insekticid ubija. Žuta boja privlači lisne uši, mušice, cvjetnog štitastog moljca, ponekad i kalifornijskog tripsa, neke cikade i mnoge druge štetnike.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Plava boja najbolje privlači tripse.

Bijela boja privlači jabučnu i šljivine osice.

Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. Primjerice, bijela boja odbija lisne uši, pa se pokušavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. Takvi pokusi s velikim uspjehom rađeni su u Hrvatskoj.

Ljepljive ploče najviviše se U zaštiti bilja sve še se koriste e ploče za praćekoriste raznobojn nje pojave šivim premazane nesu štetnika radi e prognoziranja ljepilom ili tretiran se napada, utvrinsekticidom. Te đivanje potreasadu be suzbijanja ploče vješaju u n e i optimalnog sjevu. One privlač u ili roka primjeepe ili ne insekticištetnike koji se lij . da. Vješanjem ih insekticid ubija većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m 2 ) može se smanjiti brojnost populacije određenog štetnika.

Proizvodnja povrća ali i cvijeća u Plave ljepljive ploče staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez uporabe raznobojnih ploča premazanih nesušivim ljepilom, ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom.

Pokusi koje je i autor ovog članka provodio, s ljepljivim pločama, u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama, na području Hercegovine, potvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praćenje pojave pojedinih štetnika, tako i za njihovo suzbijanje vješanjem većeg broja ploča.

Bijele ljepljive ploče

Žute ljepljive ploče

VRHUNSKA TEHNOLOGIJA-VRHUNSKI REZULTATI Mi smo prepoznali značaj navodnjavanja u poljoprivredi a uz naše savjete, stručnu pomoć i paletu proizvoda prepoznaćete i vi.

Firma “Kondić Komerc”, kao uvoznik za BiH vam predstavlja sisteme za navodnjavanje firme Palaplast (EU).

Sistem za navodnjavanje “KAP PO KAP” najracionalnije iskorištava raspoloživu količinu vode i doprinosi uvećanju prinosa za preko 100% u poređenju sa obradivim površinama bez ovog sistema. Ovim sistemom se opskrbljuje isključivo korjenov sistem biljke, zanemarujući korov u međurednom dijelu i samo za vrijeme dana kada su zahtjevi za vodom najveći. Ovaj sistem služi za zalijevanje svih vrsta povrća, voća i cvijeća kao i za prihranjivanje kako na otvorenom polju tako i u zatvorenom prostoru.

Voda se može koristiti iz svih izvora s tim da je hemijski i mehanički čista, što se postiže upotrebom filtera za prečišćavanje vode u sistemu navodnjavanja sa mrežicama i lamelama promjera od 3/4 do 3 cola.

Više od 90% je izrađeno od plastičnih masa pa je uz minimalno održavanje obezbjeđen neograničen vijek trajanja sistema.

Ovaj proizvođač u ponudi ima široku lepezu proizvoda za navodnjavanje povrtlarskih i voćarskih kultura.

- Crijeva za navodnjavanje promjera 16-110 mm - PE crijeva sa kapaljkama i razmakom kapaljki 33, 40, 50, 80 i 100 cm i protokom 2 i 4 lit/h., mini ventil ubodni i navojni - Polu spojnice, obujmice, redukcije, filteri, ventili, kapljači (ubodni) rotirajuće prskalice itd.

Kupcima u izboru pomažemo stručnim savjetima potpuno osposobljenog lica a instaliranjem ovog sistema bićete u mogućnosti da i sami potvrdite navedene kvalitete.

- Pumpe za navodnjavanje * benzinske * dizel * elektro - promjera 2”, 3” i 4” - kapaciteta od 36-96 m3/h

ZA PUMPA DIZEL JAVANJE ODN

LDP20 NAV

Tifoni Italijanskog proizvođača IRTEC su mobilni sistemi tako da su pogodni za navodnjavanje većeg broja parcela. Ovaj proizvođač u ponudi ima tifone od prečnika crijeva 25 mm pa do 140 mm raznih dužina i prateće opreme. Pumpni agregati, tifoni uz dodatak kišnih krila koja su našla veliku primjenu u navodnjavanju poljoprivrednih kultura kada su biljke u ranoj fazi porasta zadovoljiće potrebe za navodnjavanjem svih poljoprivrednih proizvođača.

MOBILNI SISTEMI ZA NAVODNJAVANJE

15

Zasjenjivanje zaštićenih prostora

Uvjeti u zaštićenim prostorima omogućavaju uzgoj pojedinih kultura kroz cijelu godinu, ali visoke temperature, solarno zračenje i visoka relativna vlažnost zraka mogu uzrokovati teškoće u toplijim mjesecima. S konvencionalnim rješenjima kao što su razna sjenila, često se smanjuje kakvoća osvjetljenja, a usto traže dodatni rad. Kanadska tvrtka Sunarc razvila je novu tehnologiju za optimalnu osvijetljenost u zaštićenim prostorima.

Zasjenjivanje zaštićenih prostora provodi se različitim materijalima

Goran Beinrauch, dipl. ing. puštajući sunčevo zračenje i au- nadzirati i upravljati na daljinu. ranje i zatvaranje otvora za pro-

S

unčevo svjetlo je izvor energije koje biljke koriste u procesu fotosinteze za stvaranje hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj. Svaka biljka ima optimalnu razinu osvjetljenja koje joj odgovara i kad proizvodi najveću količinu hranjivih tvari.

U slučaju da je svjetla premalo, smanjuje se i učinak fotosinteze, a u slučaju kad su sunčevo svjetlo i toplina prejaki, može doći čak i do oštećenja tkiva biljke i smanjenja uroda. Mnogim uzgajivačima predstavlja teškoću kako smanjiti preveliku količinu svjetla i topline koja dopire do biljke u zaštićenom prostoru.

Svjetlo i sjena U razdoblju visokih razina sunčevog zračenja, potrebno je osigurati zaštitu biljkama putem odgovarajućih načina zasjenjivanja. Cilj je proizvodnje u zaštićenim prostorima pružiti biljkama optimalne uvjete za rast i postizanje povoljnog omjera svjetla i sjene.

Sustav zasjenjenja pomoću aktivne pjene koja imitira efekt oblačnog neba djelomično proB RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

tomatski zasjenjuje zaštićeni prostor, nova je tehnologija koju je razvila kanadska tvrtka Sunarc.

Naziv ovog sustava je „Shade on demand“ (sjena na zahtjev).

Aktivna pjena filtrira sunčevo svjetlo i istovremeno smanjuje količinu zračenja i time kontrolira temperaturu, a biljke dobivaju potrebnu energiju iz spektra sunčevog svjetla za proces fotosinteze.

Okviri za zasjenjivanje u zaštićenom prostoru napravljeni su iz dva sloja polietilenskog filma između kojih se utiskuje aktivna pjena pomoću posebnih prskalica. Što se više pjene nalazi između ta dva sloja, veća je sjena. U sumrak, zalaskom sunca i smanjenjem temperature, pjena se kondenzira i u obliku tekućine noću se cijedi s krova i bočnih panela u spremnik, gdje je pohranjena do ponovnog korištenja po potrebi i idući dan.

Optimalne temperature Sustav senzora koji prati uvjete mikroklime unutar zaštićenog prostora regulira uključivanje prskalica s pjenom, po potrebi. Računalni softver programiran je za pojedinačnu namjenu i može se

Senzori omogućuju automatsku proizvodnju pjene kontrolirajući rad generatora pjene i prskalica.

Ova tehnologija stvara uvjete koji mogu varirati između 20% do 45% sjene. Raznovrsnost sustava omogućava biljkama djelomičnu sjenu ujutro i navečer (20-25%), a za vrijeme najjačeg sunčevog zračenja kad je toplina najveća, sjena može iznositi i preko 35%, a pomoću pjene, temperatura u zaštićenom prostoru može se smanjiti i do 6% više u usporedbi s konvencionalnim sjenilima. Ovo je posebno bitno jer mnoge biljne vrste zaustavljaju proces fotosinteze u najtoplije doba dana zbog toplinskog stresa.

Sustav je testiran u razdoblju od dvije godine u zaštićenim prostorima u kojima su se uzgajali rajčica i paprika. U uzgoju s ovom tehnologijom, promatrana je i kontrolna skupina s konvencionalnim učvršćenim sjenilima.

Istraživači su bilježili podatke mikroklime prostora (sunčevo zračenje, temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka), mikroklime biljaka (temperature lista i donjeg dijela plodova) i ventilaciju (otva-

zračivanje).

Urod veći i do 20% Po rezultatima istraživanja, korist ove tehnologije uključuje povećanje do 12% relativne vlažnosti zraka, smanjenje učestalosti radova prozračivanja i povećanje dužine trajanja hladnije temperature koja se zadržala na plodovima, nakon završetka zasjenjivanja. Stručnjaci iz tvrtke Sunarc tvrde da se pomoću ove tehnologije urod može povećati i do 20%.

Uobičajene radnje u zaštićenim prostorima podrazumijevaju ventilaciju i zasjenjivanje sjenilima da bi se smanjila izloženost suncu i negativni učinak sunčevog zračenja. Prozračivanjem se mogu u zaštićene prostore uvući i različiti štetnici i pelud korova koji mogu otežati uzgoj. Pritom se često koriste i strojni ventilatori koji predstavljaju dodatni trošak. Kombinacija ove tehnologije i prirodnog prozračivanja u značajnoj mjeri popravlja iskoristivost ugljičnog dioksida u procesu fotosinteze i smanjuje toplinski stres biljaka istovremeno smanjujući utrošak električne energije.

16

Zaštita od komaraca

Ljeto nam pored lijepog vremena i godišnjih odmora sa sobom donosi i mn ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici n pokvare savršenu ljetnu večer, a iako njihov ubod nije bolan – neugodan j crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili veći svrab.

Citronella VRTNE SVIJEĆE

su iznimno pogodne za upotrebu u vrtovima i na terasama, a mogu se koristiti i u kućanstvu. Mogu se pronaći u različitim pakiranjima.

Dugotrajne su i otporne na vjetar.

NARUKVICA PROTIV KOMARACA

je već otprije poznata na našem tržištu.

Napravljena je na prirodnoj osnovi, od ekstrakta citronella ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv modni dodatak. Sada još jedan prirodni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to su FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na osnovi citronella ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno na kožu, nego se lijepe na odjeću, obuću, torbu, krevet, radni stol itd….

Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što efikasno štite protiv komaraca i dok smo aktivni, tj. prilikom šetnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

17 Matea Pehar, dipl. ing.

U

noge neugodnosti, a između nam svojim zujanjem često je, te ostavlja za sobom

područjima gdje ima više komaraca provodi se i njihovo aktivno suzbijanje, uglavnom različitim kemijskim pripravcima. Međutim, u područjima u kojima se samo želi smanjiti njihova brojnost, te ih se želi otjerati iz kuća, okućnica i vrtova nema potrebe za kemijskim suzbijanjem, nego je dovoljno koristiti različite repelente, i to po mogućnosti repelente na prirodnoj bazi.

Citronella MIRISNI ŠTAPIĆI

su idealni za rastjerivanje komaraca u vrtovima. Primjena ovih štapića je vrlo jednostavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapića, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući štapić ispušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoželjne insekte što dalje od vrta.

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACA stvaraju slabe zvučne valove koji smetaju komarcima i drugim letećim insektima, te ometaju i onemogućavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenom i na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Jedan od najpoznatijih prirodnih repelenata koji će sigurno istjerati ove dosadne ljetne kukce iz vašeg doma – jeste citronella, tj. proizvodi napravljeni na bazi ekstrakta citronella ulja.

Eterično ulje citronelle se u svijetu koristi već više od 50 godina u zaštiti od insekata. Agencija za zaštitu okoliša ga je u SAD-u registrirala 1948.god. kao biopesticid.

Trenutačna svjetska proizvodnja ovoga ulja je 4000 tona.

Od ovoga ljeta se i na našem tržištu može pronaći posebna Green Garden linija proizvoda – bazirana na eteričnom ulju citronelle, te posvećena prirodnoj zaštiti od komaraca.

Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim sličnim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komarce i nisu štetni za okoliš nego su praktični, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj osnovi i iznimno djelotvorni.

Citronella SPIRALA PROTIV KOMARACA je odlična za primjenu na otvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spirale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući spirala ispušta miris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.

ELEKTRIČNA SVJETILJKA PROTIV KOMARACA svjetlom privlači komarce, a nakon što ih privuče, visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenje u kućanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjestima koja komarci često naseljavaju. Svjetiljka ima efikasnost djelovanja u krugu od 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji način za privući i uništiti što više komaraca jest postavljanje svjetiljke ispred vrata ili prozora.

18

Bambus kolci kao idealan potporanj u vrtovima

Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce iz razloga što su dugotrajni, čvrsti, lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Osim toga, bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan.

Josip Brkljača, ing.

O

pćenito gledano, uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. Povrh toga, vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi, zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji.

Međutim, svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. u obiteljskim povrtnjacima, voćnjacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca, žice, mreže, štapova i dr. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometnice, danas to nije potrebno. Naime, danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina.

Drugim riječima, kada nabavite bambus kolce možete ih nesmetano koristiti kroz nekolike naredne sezone, a što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima.

Bambus iz vlastitog vrta Zbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke, lozu, povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći predstavnici obitelji trava. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani, bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak, u izoliranim skupinama ili kao živicu. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku.

Stoga ga obično možete zapaziti u

Bambus kolci za različitu namjenu

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja omogućava primjenu kod različitih kultura.

u cilju sprječavanja erozije. Povrh svega, patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti.

Uvjeti uzgoja bambusa vrtovima smještenim uz prometnice. Ukoliko volite bambuse, a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta, onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0,50-1,0 m). Osim toga, spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište

Bambus je relativno nezahtjevna biljka, koja se može uzgojiti i u našem klimatu. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dovoljne količine vode. Naime, dobro je poznato kako bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom velikih vrućina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali, za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo

veoma bujan grm bambusa, a što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bismo stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca, moramo pričekati najmanje dvije godine koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Ali, s obzirom da je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama, po pristupačnoj tržnoj cijeni, to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. Uostalom, zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

20

PITANJA I ODGOVORI Smeđe pjege na plodu paprike Posjedujem plastenik površine 1000 četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega koje podsjećaju na trulež. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti.

Kako riješiti navedeni problem?

S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat, pa s velikom sigurnosti mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o bolesti, nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcija koje, korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a posljednje 10tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Uništavanje divlje kupine u voćnjaku Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten, pa je došlo do masovne pojave divlje kupine.

Probao sam je uništavati, ali bezuspješno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod?

Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Na način da, ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri čemu ćete dobiti golo tlo, odnosi se

na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegova apliciranja. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. Daleko bolji rezultati postižu se prskanjem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Razmnožavanje pelargonija Zanima me mogu li se bez većih poteškoća reznicama razmnožiti pelargonije i dalije te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. Osim toga, čula sam da se u zadnje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorjenjivanje. Molim vas da mi odgovorite.

Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća možete razmnožavati reznicama.

Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta, kada biljke miruju. Da bi se reznice što bolje ukorijenile, poželjno je koristiti namjenske fitohormone, čime se cijeli postupak znatno ubrzava. Preporučam korištenje hormona Rigenal P. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormonima nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. Nakon što reznice formiraju korijen potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Fitohormone možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Agrocentar Sjemenarna na Bišću polju.

Josip Brkljača, ing.

Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog bilja

tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta).

Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka, oštećujući generativne organe. Također, oštećuju i mekane plodove voćaka u koje se rado zavlače. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno.

Stoga ih pokušajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste napunili do polovice vodu. Štetnike privlači bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokretni zbog hladnoće. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti i posebne lovke za te štetnike. dr. Ivan Ostojić

Živim u blizini borove šume i početkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, tamne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi. Isprobala sam razne insekticide, ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova suzbijanja.

Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima odnosno, tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a onaj koji na

V. Kladuša Gradiška Cazin

SRBIJA

Odžak

Orašje

Prijedor

Bihać

Gradačac Doboj

Banja Luka

Sanski Most

Usora

Žepče Jajce

HRVATSKA

Vitez Busovača

Gornji Kupres Vakuf Uskoplje Livno

Šibenik

Split

Tomislavgrad Posušje

Živinice

Tuzla

Zenica

Novi Travnik

Bugojno

Bijeljina

Maglaj

Travnik Drvar

Brčko

Kakanj

Vareš

Kiseljak Fojnica Kreševo Sarajevo Rama Goražde

Konjic

Široki Brijeg

Mostar Čitluk

Grude Ljubuški

Čapljina

POSLOVNE JEDINICE

Stolac

CRNA GORA Neum Dubrovnik

Podgorica

Direkcija Podružnica Prodajno mjesto

www.croatiaosiguranje.ba

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

21

Zaštita od zmija Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina, moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.

Velimir Lasić, dipl. ing.

V

eć u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se počinju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda, a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bismo voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Poskok i riđovka - najopasnije zmije Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60 cm, dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populaciPoskok

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

ja zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju.

Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika. Možda je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepeljastosivu boju, dok su ženke najčešće smeđe, sivosmeđe ili crvenosmeđe. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nužno što prije i potražiti liječničku pomoć.

Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uopće. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se, za razliku od njega, često može pronaći u nizinama, u blizini bara i močvara.

Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka, iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg oštećenja tkiva. U većini slučajeva ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog čovjeka, što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti liječničku pomoć.

Pripravci i solarni uređaj za zaštitu od zmija

Savjet više Od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini vrela vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja napomenuti kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmija Od ove godine na tržištu BiH bit će jedan potpuno novi uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energiju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe, ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vibracija. Uređaj pokriva površinu od 30-50 m2 .

Riđovka

22

Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti?

U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje veći značaj imaju sistemični fungicidi.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Kako djeluju sistemični fungicidi i kada ih primijeniti u zaštiti vinove loze?

Vrlo često primam upite o razlikama u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sistemičnih (kurativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja.

Osnovna razlika između ove dvije skupine je u tome što sistemični fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju već započeti razvoj bolesti unutar zaraženih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj površini sprječavajući pojavu bolesti (infekciju).

Dakle, sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) – liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemoguće pojavu bolesti).

Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravovremenoj aplikaciji, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Iz tog razloga koriste se u većim vremenskim razmacima.

Pružaju sigurnu zaštitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti).

Međutim, sistemični fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena iz tog razlog ograničena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Radi usporavanja razvoja otpornosti patogena, sistemične fungicide proizvođači najčešće formuliraju kao kombinirane sistemično-kontaktne pripravke čime se ujedno postiže dvostruki učinak na gljivice uzročnike bolesti.

Sistemični fungicidi se po načinu «kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem smislu. Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije - prodiru u organe ili dijelove organa koji su s apliciranim fungicidom došli u kontakt.

Zapravo, lokosistemici nisu sistemici u pravom smislu riječi jer se ne translociraju kroz cijelu biljku već samo na mjestu kontakta«dubinski». Ovaj tip fungicida najčešće se koristi u suzbijanju uzročnika krastavosti jabuke i kruške, jer gljivica prilikom infekcije ne prodire duboko u tkivo, nego se širi subkutikularno (između kutikule i epiderme).

Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih translo-

cira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne puči).

Tipični predstavnik je FORUM STAR. Funkcionalne puči nemaju jako mladi listići (npr. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida.

U praksi se često koriste sistemici koji mijenjajući metabolizam stanice domaćina povisuju mehaničku ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Kada koristiti kontaktne a kad sistemične fungicide u vinovoj lozi?

- Od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova, puči nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika, brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuiranom primjenom jeftinijih - kontaktnih pripravaka).

Kontaktni i sistemični pripravci

- Od fenofaze početak cvatnje do pred zatvaranje grozda (H-K) koriste se SISTEMIČNI pripravci (pojačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida, razdoblje cvatnje zahtijeva «mir» u smislu primjene fungicida, a sistemici primijenjeni tik u početku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštićuju novoizrasle mladice i listiće...).

Od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KONTAKTNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plamenjača je manje opasna, pepelnica se može suzbiti kontaktno..).

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

24

Maslinina muha Maslinina muha (Batrocera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno i najvažniji štetnik masline o čijoj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoća ulja.

Dr. Ivan Ostojić

M

aslinina muha (Batrocera/Dacus/oleae Rossi) je monofagni, a ujedno i najvažniji štetnik masline o čijoj pojavi ovisi urod maslina ali i kakvoća ulja. Štetnik se javlja svake godine, ali su štete najveće u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i moljca može potpuno izostati urod. Osim šteta koje se manifestiraju kroz smanjeni urod, zaraza muhom umanjuje kvalitetu ulja. Naime, ličinke izgrizanjem mesa ploda pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Osim toga, u oštećenim plodovima nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja.

Maslinova muha je žutosmeđe boje, duljine tijela oko 5 mm. Ličinka je bjeličaste boje, duljine oko 8 mm. Maslinova muha ima 3-4 generacije godišnje.

Suzbijanje maslinine muhe temelji se na praćenju leta muhe. Za tu namjenu koriste se lovne posude (McPhail ili Steinerove lovke. Te posude sadrže otopinu olfaktornog atraktanta (primjerice, Buminala). Osim olfaktornih, koriste se i vizualni atraktanti – žute ljepljive ploče. Čim se uhvate prve muhe, obavlja se pregled plodova. Ako se utvrdi više od 5 % zaraženih plodova, obavlja se lokalizirana primjena insekticida (na osnovi dimetoata, fentiona, diazinona, deltametrina), uz dodatak atraktanta (1-2% -tan Buminal, Staley 7, Atropaz, Zitan i dr.). Atraktant privlači muhe s ne-

Maslinina muha

Štete od maslinine muhe

tretiranih na tretirane dijelove i tu one uginu. Ovakvim načinom postiže se odličan uspjeh u suzbijanju maslinine muhe ako se provodi u velikom masliniku. Ovakva metoda suzbijanja sukladna je načelima integrirane zaštite bilja te se smatra ekološki i ekonomski mnogo povoljnijom od tretiranja cijelog maslinika.

Perfektion-pripravak za suzbijanje maslinine muhe

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

25

Mayberry – sibirska ili medena borovnica Medena borovnica (Lonicera kamtschatica) poznata kao honeberry ili mayberry je jedinstvena listopadna biljka sa slatkim i ukusnim plodovima. Cvate u ožujku, a cvjetovi su sitni, bijeli i mirisni, te mogu izdržati do -7 °C. Zreli u svibnju, plodovi su plave boje s voštanom prevlakom, duguljasta oblika dužine 2 cm, a meso je crvene boje sa sjemenkama kao u kivike.

O

kus plodova varira od kiselog do blago slatkog ili gorkastog. Može se konzumirati kao svježe voće ili u raznim pitama i kolačima, džemu, voćnim sokovima i jogurtu. Vrlo je ljekovita zbog svojeg antioksidativnog svojstva i visoke koncentracije vitamina C i D.

Otporna na hladnoću Obitelj medenih borovnica se sastoji od više od 200 vrsta penjačica i grmova, a gotovo sve se koriste isključivo kao ukrasne biljke. Ova

plodonosna grmolika biljka vrlo je otporna vrsta, porijeklom iz istočnog Sibira, ruskog Dalekog istoka, te Japana, gdje su je od davnina, domaći ljudi skupljali i konzumirali u velikim količinama.

Medene borovnice posebno su cijenjene zbog svojih ukusnih bobica – plodova, izuzetno ranog dozrijevanja, najmanje dva tjedna prije jagode, te ih karakterizira iznimna otpornost, podnose hladnoću do ispod minus 40 °C. Relativno vlažna tla su se pokazala najboljima za uzgoj, bilo prirodnim putem ili uz navodnjavanje.

Obitelj medenih borovnica se sastoji od više od 200 vrsta penjačica i grmova, a gotovo sve se koriste isključivo kao ukrasne biljke.

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

Naravno, voćka neće preživjeti u vrlo vlažnim područjima gdje se podzemne vode zadržavaju na površini dugo, a tijekom sušnih razdoblja traži redovito navodnjavanje.

Kao i kod većine voća i bobičaste biljke traže dobru izloženost svjetlu, u prirodnom staništu i ostalim regijama u kojima su ljeta relativno topla, preporučuje se odabir lokacije gdje će biljka u dijelu dana biti u sjeni.

Biljke mogu biti posađene u razmaku jedan do dva metra. Za održavanje odgovarajuće vlage u tlu, korisno je malčiranje s kompostom, tresetom, mahovinom ili drugim sličnim materijalima. Za zdrav i snažan rast treba primijeniti kompost, stajski gnoj ili druga gnojiva u jesen ili rano proljeće.

Pogodna za ekološki uzgoj Medena borovnica nije samooplodna. Potrebne su najmanje dvije biljke i to najbolje različitih sorti. Donosi plodove već prve ili druge godine poslije sadnje. Ptice

vole ovo prekrasno voće, tako da je zaštita od ptica u svibnju poželjna.

Uklanjanje suhih grana i redovita rezidba preporučuje se tijekom prvih tri do pet godina nakon sadnje.

Nakon toga, svake dvije do tri godine u rano proljeće, prije nego što počne rast, obavezno treba ukloniti slomljene, tanke grane.

Casana – voće brzog rasta Casana (Cyphomandra casana) stablo je iz porodice Solanaceae, porijeklom s visoravni Ekvadora.

Brzog je rasta i naraste do visine od 2 m. Cvijeće biljke je dvospolno, samooplodno. Raste na pješčanom, ilovastom i glinenom tlu, ali je važno da je tlo dobro drenirano i na sunčanom položaju. Plodove počinje davati u roku od 2 godine od sadnje iz sjemena. Plodovi su ovalni i zlatno žuti kada su zreli, a konzumiraju se kao sirovi ili kuhani, slatkog su i sočnog okusa kao spoj breskve i rajčice. Treba paziti pri berbi jer su nezreli plodovi toksični.

26

Kako uspješno suzbiti muhe Muhe su najčešći kukci u čovjekovom okruženju. Razlikujemo više vrsta muha, a među najčešćim muhama su kućna muha, muha zujara, muha mesara, muha pecovka i stajska muha. Na kućnu muhu otpada oko 80% od svih muha prisutnih u čovjekovom okruženju.

Velimir Lasić, dipl. ing.

I

ako kućna muha spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krav, ona zbog svog načina života i hranjenja može mehanički prenijeti niz zaraznih bolesti, pa stoga nije poželjna u čovjekovoj okolini. S obzirom da dolazi u dodir s gnojem, raznim otpacima i drugim organskim supstratom u razgradnji, onečisti nožice i krila raznim štetnim tvarima i mikroorganizmima, pa kad sleti na tanjur i protrese krilima na njega padne nekoliko tisuća bakterija. Naravno da sve bakterije nisu opasne, ali među njima se nađe i virulentnih koje mogu izazvati razne bolesti. Muha, također, može prenijeti i uzročnike salmoneloze, tifusa i paratifusa, kolere, Q groznice, dječje paralize i niz infekcija kože i rana. Stoga nam je iznimno bitno suzbiti i istjerati muhe iz našeg okruženja.

vac traka, napravljena od prirodnih materijala, bez mirisa i otrova.

Može se vrlo jednostavno postaviti u bilo kojoj prostoriji u kući, ali se može koristiti i na otvorenom.

Njezina učinkovitost traje čak do 8 tjedana.

Još jedno odlično ekološko sredstvo za suzbijanje muha, ali za primjenu isključivo na otvorenom, jeste posebna lovka za muhe koja sadrži hranidbeni mamac koji privlači muhe. Primjena je vrlo jednostavna: nakon što otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji dobijete u pakiranju stavite u lovku, zatim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje ima najviše muha. Miris hranidbenog mamca će privući muhe koje će se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu, voćnjaku, blizu staje ili skladišta.

Pripravci za suzbijanje muha

Muhostop-novi pripravak za suzbijanje muha

Za kućnu upotrebu se svakako preporučuje koristiti ekološka sredstva napravljena na prirodnoj bazi.

Jedno od najefikasnijih i ekološki najboljih proizvoda jeste muholo-

Što se tiče kemijskog suzbijanja muha – odnedavno se na tržištu pojavio novi pripravak – MUHOSTOP. Riječ je o granuliranom insekticidu s imidaklopridom kao

djelatnom tvari, koji je namijenjen za upotrebu u kućanstvu te u javnoj i komunalnoj higijeni. Muhostop sadrži posebne feromone koji privlače muhe i time povećava učinkovitost, a osim toga sadrži i benzoat-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaćih životinja.

Može se koristiti kao gotovi mamac (u obliku granula) ili se može otopiti u vodi te koristiti prskanjem ili bojenjem zidova. Pomoću ovoga pripravka je moguće pripremiti i klopke tako da se pripravak otopi u vodi i prelije preko drvenih ili kartonskih ploča pa se te ploče objese u zaraženim područjima.

Tetracip-provjereni pripravak za suzbijanje muha Već nekoliko godina na tržištu se nalazi pripravak za suzbijanje muha pod nazivom TETRACIP – koncentrirani insekticid s cipermetrinom kao djelatnom tvari.

Tetracip se obavezno prije upotrebe razrjeđuje u vodi. Ispoljava brzo početno i dugotrajno rezidualno djelovanje. Djelotvoran je ne samo u suzbijanju muha, nego i u suzbijanju komaraca, žohara, mrava i ostalih nametnika.

Ono što je vrlo bitno za bilo kojeg čovjeka i potrošača prilikom korištenja kemijskih pripravaka jeste da prije upotrebe pažljivo pročita deklaraciju, tj. upute za upotrebu i doziranje na proizvodu, jer kemijski pripravci mogu biti u potpunosti efikasni i djelotvorni samo ako se pravilno i prema uputama koriste.

Da biste uspješno suzbili muhe nije dovoljno koristiti samo jedan od ovih proizvoda, nego je potrebno kombinirati više načina primjene.

Klopke i kemijski pripravci za suzbijanje muha B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

27

Korisni modni dodaci za ljeto

Iako je u ukupnom sunčevom zračenju udio ultraljubičastih (UV) zraka mali, može izazvati brojne probleme i neugodnosti ukoliko mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite.

Matea Pehar,dipl.ing.

Č

esto zaboravljamo na ovu činjenicu ne samo kada smo na plaži uz more nego i u svakodnevnoj šetnji gradom ili dok radimo u vrtu. Stoga se odnedavno na tržištu mogu pronaći i posebne UV SILIKONSKE NARUKVICE – koje služe kao indikatori UV zračenja. Narukvica je inače blijede boje, ali kada je izložena UV zračenju, dobije intenzivniju boju (intenzitet boje ovisi o jačini UV zračenja).

Nošenje ove narukvice, te intenzitet njezine boje odličan je svakodnevni podsjetnik na štetnost UV

zračenja, kao i na važnost nanošenja zaštite od sunca (različite kreme za sunčanje i sl.). Narukvica je izrađena od silikonskog materijala, pa može služiti i kao pravi ljetni modni dodatak.

Sportski sat Savršen ljetni modni dodatak, uz UV narukvicu, je i Sportski silikonski sat koji se može pronaći u različitim bojama i veličinama.

Pokazuje ne samo vrijeme već i datum, a s obzirom da je izrađen od silikonskog materijala koža se pod njim ne znoji, pa se može nositi i u najvrućim ljetnim danima.

UV silikonska narukvica

OBRT “KOVAČNICA LUKIĆ” Obrt “Kovačnica Lukić”,jedna je od najstarijih kovačkih radionica na području općine Kreševo. Osnovana je 1982. godine i od tada se na tržištu nametnuo kao pouzdan partner koji svojom kvalitetom može zadovoljiti i najzahtjevnije kupce.

Osnovna djelatnost obrta je proizvodnja alatki za poljoprivredu i građevinsku djelatnost kao i kovanih ograda a način njihove izrade zasnivao se na tradicionalnom načinu obrade metala putem slobodnog kova. Širenjem tržišta i sve većom potražnjom

za proizvodima obrt se kao i konkurencija prilagođavao potrebama za uvođenje suvremenijeg načina obrade metala, istovremeno ne napuštajući tradicionalni način obrade koji je nezamjenjiv kod proizvodnje nekih proizvoda (prvenstveno kod izrade kovanih ograda).

KREŠEVO, Alagići b.b.; Kontakt osoba: IVO LUKIĆ; mob. 063 339 535; e-mail: ivo.lukic@tel.net.ba B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

28

Crnogorična medljika

Osobitu značajnu pčelinju pašu predstavlja medljika (medun ili mana) na jeli, smreki, boru i arišu. U našoj domovini u nekim godinama dolazi do izlučivanja velikih količina medljike, uglavnom na jeli.

Č

uvena je paša na jeli u Sloveniji, Gorskom Kotaru, u Lici i Bosni. Medljika se može javljati na listu i grančicama jele od svibnja pa sve do listopada. Do izlučivanja medljike na crnogorici dolazi po dru B. Geintzu, koji je u tom pogledu vršio dugogodišnja ispitivanja, posredovanjem ušiju Lachnus hyalinus i Lecanium hemycryphum. Ove uši sišu sokove iz tankih grančica, s lista i izlučuju medljiku. Postoje i suprotne tvrdnje, da medljika nastaje znojenjem drveća, ali ta tvrdnja nema jačih dokaza, da bi se mogla prihvatiti. Nije nađena medljika na onim stablima, na kojima nije bilo nigdje u blizini ušiju, naprotiv čim su uši prenesene, medljika se pojavila.

Medljika nije redovita niti stalna paša u svakoj godini, i ne

možemo je ni po kojim znacima sa sigurnošću predvidjeti, jer uši može biti, a da se medijika ne pojavi. U hladnim i kišovitim ljetima ne bude medljike. U deset godina pojavi se tri četiri puta, i to redovito u toplim i suhim ljetima.

Kada su velike vrućine, medljika brzo otvrdne i pčele je ne mogu sabrati. Najjača su lučenja medljike u jutro i na večer, pa je poznata pojava da pčele i po noći na mjesečini izlijeću i rade, dok za podneva gotovo potpuno prestaje rad i može se pojaviti grabež.

Jačina izlučivanja medljike mnogo varira prema tlu, nadmorskoj visini i još mnogim nepoznatim faktorima. Ima krajeva, gdje se javlja češće, kao u Sloveniji i Gorskom Kotaru,a ima i takvih, kao na primjer u Bosni, kod Bihaća na

Plješivici, gdje se pojavi jedanput u deset godina.

Medljika se brzo kristalizira Normalna je pojava da se jelova medljika vrlo brzo kristalizira još u saću i da se ne dade vrcati. Na dobrim pašama pčelari neprestano vrcaju, a ukoliko to propuste, moraju izrezivati saće s medom ili ga ostaviti u košnici, dok ga pčele ne potroše.

Poznati slovenski velepčelar Kirar iz Maribora u tu svrhu izgradio je u medištima svojih košnica takve okvire, u kojima su satine izgrađene na cinkovom limu. Na pašama medjike, kad se ona kristalizira, on ne vrca med, nego izrezuje saće s medom sve do satne osnove i daje nazad pčelama da nadograđuju i pune.

Interesantno je što se u Gorskom Kotaru sve do Delnica medljika ne

kristalizira u saću, a što se ide dalje od Delnica prema moru, kristalizira se već za dva tri dana.

Pčelari mnogo sele u predjele medljike i u dobrim godinama saberu velike količine meda. Prema tomu postoji među pčelarima vjerovanje u tim krajevima, da je medljika bolja pčelinja paša nego bagrem, jer dulje traje, pčele se na njoj dobro razviju i saberu više meda. U dobrim godinama mogu pojedina društva dati 40—50 kg, a u rekordnim godinama i do 80 kg meda.

Med od jelove medljike je tamno-zelenkast, miriše po smoli, ukusan je za jelo i mnogi smatraju da je ljekovit. Brzo se kristalizira; pčele na njemu zimi dobiju grižu i redovito ugibaju.

Preneseno iz knjige Pčelinja paša (J, Momirovski, F. Šimić)

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

29

Radovi na pčelinjaku početkom ljeta

Mi pčelari često puta pričamo i govorimo o pripremanju pčelinjih društava za glavnu pašu, pa da obrazložimo šta se podrazumIjeva pod tim pojmom glavna paša.

Prof. Sulejman Alijagić

G

lavna paša na određenom terenu nastupa onog momenta čim počne cvjetanje nekih medonosnih biljaka promjera 2-3 km sa kojeg pčele sakupljaju najviše nektara kojeg pretvaraju u med, a koje spadaju u medonosne biljke. Tako glavna paša nekog područja može biti bagremova, suncokretova, kestenova, lipova, livadska, vrijeskova i sl. Kada počinje glavna paša mi možemo utvrditi na osnovu cvjetanja medonosnih biljaka ali najbolji pokazatelj glavne paše jeste preko kontrolne košnice ispod koje se nalazi pčelarska

Česta slika košnica u vrijeme glavne paše

B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

vaga koja pokazuje dnevne unose najmanje 0,5 kg, i ako se vidi da su krajnji okviri u našim košnicama napunjeni medom, tad kažemo da je glavna paša počela.

Lipanj mjesec je prvi mjesec ljeta i u mnogim mjestima je to završetak cvjetanja bagrema nakon čega ovisi od nadmorske visine i lokaliteta kod nekih počinje polovinom mjeseca kesten ili lipa kao druga ili treća glavna paša a kod nekih pčelara počinje i livada kao glavna paša. Lipanj mjesec je svakako mjesec kad naša pčelinja društva dostižu vrhunac svog razvoja, a sam razvoj pčelinjih zajednica ovisi najviše od nas samih pčelara, na-

šim sposobnostima i tehnologiji pčelarenja. Znamo iz literature da kvalitetna matica dnevno polaže i do 2000 jaja, naravno ako je pčelinje društvo zdravo, ima dovoljno prostora matici za polaganje. Ovu činjenicu moramo imati u vidu jer još uvijek moramo paziti na rojevi nagon naših društava. Prema istraživanjima koje je proveo A. L. Guseljnjikov pčele starosne dobi od 4 do 22 dana su u sastavu roja, dok mlađe pčele od 4 dana i starije od 22 dana ostaju u staroj (majčinskoj) zajednici.

Mjesec lipanj je vrijeme kad je u većini mjesta pa i onih sa većom nadmorskom visinom završena bagremova paša i ne treba predugo čekati sa vrcanjem. Znamo da se vrcaju okviri koji su najmanje 2/3 poklopljeni kako bi izbjegli rizik da nam med ne bude upitan.

Bagremov med bez obzira i ako je dobro medio kao ove godine nešto ranije, ne treba sav oduzimati jer se ne zna kakav će biti početak lipnja mjeseca, dakle trebamo biti umjereni. Kaže jedna pčelarska mudrost „Med na medu rodi“ i našim društvima trebamo ostaviti solidne zalihe meda jer opet to sve ostaje u našim košnicama ne ide kod komšije ili susjeda. Pravilo je da se iz plodišta nikad ne uzi-

ma med za vrcanje koji ima mnogo vrjednije sastojke od meda iz medišta. Pri oduzimanju medišta koriste se razne metode; stresanje pčela pčelarskom četkom, veći pčelari koriste posebne motorne ispuhivače pčela, drugi pak razne kemikalije a svakako najprikladnije za skidanje medišta jesu bježalice koje se postave dan prije vrcanja i sutradan se samo podignu medišta i odnose u skladišta za vrcanja. Ovom prilikom samo trebamo voditi računa da prethodno u medištu nemamo okvira sa leglom i tako će broj pčela u medištima biti minimalan. Ovo je važno zbog raznih stresova kroz koje pčele prolaze prilikom oduzimanja medišta na vrcanje. Voštane poklopce možemo koristiti u ishrani pomiješane sa medom ili pretapati zajedno sa građevnjacima kako bi dobili čisti vosak. Preporučujem mnogim pčelarima da prije vraćanja izvrcanih medišta na pčelinjak poprskaju ih malo vodom po okvirima saća. Mnogi pčelari koji su imali bagremovu pašu kao prvu ili jednu od glavnih paša, nakon toga vrše zamjenu matica. Ovdje svakako trebamo biti oprezni i matice nabavljati kod provjerenih proizvođača koji su registrirani i dokazani proizvođači matica, a jednim

30

Bagrem u cvatnji

dijelom i sami na svojim pčelinjacima možemo matice proizvoditi.

Najbolje ako možemo matice nabaviti iz nekih većih selekcijskih centara ali treba da znamo da su takve matice mnogo skuplje od ovih naših. Mislim da većina pčelara zna kako i na koji način vršiti zamjenu matica. Naravno oni pčelari kojima nije bagrem bio glavna paša nastojat će da do lipe ili kestena održavaju zajednice u što većoj snazi, pripremajući ih za lipu ili

Pčele rado posjećuju cvjetove bagrema

kesten ovisi koja im je prva glavna paša i istovremeno vodeći računa da im zajednice ne uđu u rojevi nagon. U mom kraju pod Grmečom je prva glavna paša lipova paša. Ja svoje zajednice održavam, da ih što manje uđe u rojevi nagon tako što Hanemanovu rešetku držim iznad drugog plodišta, gdje matica ima dovoljno prostora za polaganje jaja i stalno vršim previješavanje legla, a med ako ga bude dižem u treće ili četvrto tijelo (medište).

Bagremov med

Pred samo cvjetanje lipe 20- 25 dana maticu sa otvorenim leglom i satnim osnovama spuštam u prvo tijelo i na njega spuštam Hanemanovu rešetku a u drugo tijelo iznad rešetke podižem svo zatvoreno (poklopljeno) leglo iz kojeg će se brzo izleći mlade pčele koje će taman kad lipa počne da cvjeta preći iz faze kućnih pčela u pčele sakupljačice. Iz literature znamo da pčele sa navršenih 20 dana svoga života postaju sakupljačice, međutim dokazano je da ako se naglo pojavi obilna paša pčele i prije toga preuzimaju obavezu sakupljačica i ostalih radnji u košnicama. Na ovaj način ja imam manji broj pčela obaveznih da hrane mlado leglo, zapošljavam druge pčele, jednim dijelom smanjujem rojevi nagon, a povećavam prinose. Sve ovo naravno vrijedi ako je godina dobra, bez kišovitih dana i ako su ostali uvjeti ispunjeni.

Poželjno je posebno u onim mjestima posebno kod nas u Krajini oko Cazina, V. Kladuše, Bužima pa sve do Dvora i Novog prema Prijedoru gdje se nalaze ogromne kestenove šume, da se za to vrijeme koriste hvatači polena. Korisno ih je postavljati iz razloga da se ne desi

tzv. blokada legla i matice, jer su veliki unosi polena pa pošto matica nema prostora da polaže jaja, pčelinje zajednice brzo dolaze u rojevi nagon. Hvatači pomažu da se smanji unos polena a nema smetnji za ishranu legla jer i pored njega određenu količinu polena pčele unesu u košnice, taman dovoljno njima za ishranu legla a pčelari uhvate ogromne količine polena i uz to i kestenovog meda, nadaleko poznatog po svojoj kvaliteti.

Hvatač polena kojeg obavezno preporučujem na pašama poput kestenove, koje daju više polena nego nektara.

Prikaz prinosa sa nekih medonosnih biljaka po hektaru površine (Jašmak).

ODNIH PRODAJA PRIR ROJEVA PČELA Cijena: 70KM Kontakt osoba: Joža Lasić 5 Tel.: 039/715-47 87-594 Mob.: +387 63/4 B RO J 74 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

O V O N SOLARNI RASTJERIVAČ ZMIJA je uređaj koji emitira zvučne impulse koje zmije osjećaju kao vibraciju koja se prenosi kroz tlo, te osjećajući opasnost bježe od izvora vibracija, tj. uređaja.

Solarni rastjerivač radi na principu solarne baterije, pa je njegov rad moguć i tijekom dana i tijekom noći jer tijekom dana skuplja energiju za rad noću.

Za područja na kojima zmije češće borave preporučuje se postaviti jedan repelent na svakih 30 m2.

Solarni rastjerivač svojim impulsima pokriva područje od 700 m2, te udaljava sve zmije što dalje od vaših vrtova, okućnica, travnjaka itd.

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH tel/fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com