GreenGarden59

Green Garden • broj 59 • studeni / prosinac 2008. •

Zimski ukrasi vrta Suptropsko i tropsko povrće Gnojidba voćaka Indijska smokva Maslinovo ulje

godina VIII • cijena 3 KM

3

Urednikova riječ Pred Vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrćarstva, cvjećarstva i stočarstva. U ovom broju posebno ističemo članke iz oblasti voćarstva, iz kojih možete doznati sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj voćnoj vrsti. Osim toga, nipošto nemojte propustiti pročitati prilog posvećen šipku i njegovim prerađevinama čiji se proizvodi preporučuju iz razloga što su idealni za nadolazeće hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zašto je naranča stekla epitet zimskog čuvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih čitatelja, priredili smo članak o opunciji, ukusnom ljekovitom voću.

Nadalje, zbog sve češćih upita, koji kontinuirano pristižu u našu redakciju, gledano sa stručne strane, detaljno smo pripremili prilog o peletiranim organskim gnojivima. U njemu možete doznati sve o prednostima spomenutog gnojiva kao i zašto se ono preporuča za jesensku gnojidbu voćaka i vinove loze. A osim gnojidbe voćaka donosimo Vam prilog o radovima u voćnim nasadima početkom zime a što se, prije svega, odnosi na plavo prskanje kao i zaštitu stabala od štetnih glodavaca.

S druge strane, pošto je vrijeme pretakanja vina, našim vinarima bit će više nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim proizvodima koji su se pojavili na našem tržištu a upravo su vezani za tehnologiju pravljenja vina.

Međutim, u našem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlače stranice o cvjećarstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju koje je predviđeno za uzgoj u odgovarajućim prostorijama. Tako se posebne cvjetne vrste predviđaju za spavaće sobe dok su odgovarajuće sobne biljke više prilagođene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o božićnoj zvijezdi pročitajte u stranicama posvećenim cvjećarstvu.

Iz oblasti povrćarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz zanimljivih članaka iz svijeta povrća. Posebno izdvajamo članak o suptropskom i tropskom povrću poput kivana, čičoke, đumbira, graha metraša i dr. Ništa manje nije interesantan ni prilog o japanskoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i Vaš Green Garden, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

SADRŽAJ

BOŽIĆNA ZVIJEZDA • ADVENTSKI VIJENAC • BOŽIĆNA PŠENICA 4 ZIMSKI UKRASI VRTA 5 SOBNE BILJKE 6 OLEANDER 7 ZIMA U POVRTNJAKU 8 HOKAIDO 9 Jesen je idealno vrijeme za primjenu peletiranog organskog gnojiva 10 HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA 11 PRESAĐIVANJE DRVENASTIH BILJAKA • ZA LJEPŠI AUTOPUT 12 OGROZD 13 RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME

14 GNOJIDBA VOĆAKA

15 SUTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH 16 ŠIPAK 18 NARANČASTA PJEGAVOST LIŠĆA ŠLJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 NARANČA 21 OPUNCIJA 22 U CARSTVU ŠIPKA • Priprema terena za podizanje vinograda i voćnjaka 23 PENETROMETAR • 5. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BiH 24 SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA 25 MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26 MINERALI VAŽNI U HRANIDBI STOKE 27 AKVARIJSKE KORNJAČE 28 30 Uredništvo ZANIMLJIVOSTI Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b.

88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

4

BOŽIĆNA ZVIJEZDA što nakon kupnje?

Josip Brkljača, ing.

Prema vjerovanju prastanovnika Meksika, odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje).

Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu, bez žu-

tog lišća, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali još trebaju biti i pupu.

Biljku staviti na dobro osvijetljeno mjesto, uz prozor, ali daleko od propuha i izvora topline. Optimalna temperatura za njezin napredak je 18 do 21oC. Zalijevajte je obilno, odstajalom mlakom vodom, a tijekom cvatnje dobro ju je svako dva tjedna prihranjivati tekućim gnojivom za cvatuće lončanice. Između dva zalijevanja pustite da se supstrat lagano prosuši. U grijanim prostorijama svakodnevno je prskajte vodom po listovima.

Kad cvatnja završi i brakteje otpadnu, biljka se prestaje zalijevati. Tada će odbaciti i ostale

listove, pa joj stabljiku podrežemo na 10 cm. Mjesto reza posuti ugljenom prašinom ili pepelom i ostaviti je na umjereno toplom mjestu, zaštićeno od izravnog sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana.

Početkom proljeća postupno početi sa zalijevanjem, a u svibnju je presaditi u svjež kompost.

Kad se pojave novi izbojci, treba ostaviti samo 4-5 najsnaž-

nijih, ostale ukloniti. Pojačano zalijevati i dohranjivati. Od konca rujna biljka se zamračuje prikrivanjem crnom najlonskom vrećom, u razdoblju od rane večeri do sljedećeg jutra. Dnevno joj treba 14 sata mraka u trajanju od 8 tjedana.

Kao nagrada za uloženi trud su obojene brakteje vaše Božićne zvijezde.

Legenda o nastanku Božićne zvijezde

Prema staroj Meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brsta Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.

Božićna zvijezda

Adventski vijenac

U vrijeme Došašća svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u časopisima. Adventski vijenac se postavlja na stol ili vrpcom objesi o strop. Uz malo truda može ga načiniti svatko, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jed-

nostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, najčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća). U vijenac su okomito utaknute četiri svijeće.

One se pale postepeno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. Adventski vijenac nije samo lijepi «cvjetni aranžman» u hladno zimsko doba, nego on na specifičan način okuplja ukućane, podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.

Adventski vjenac

Božićna pšenica Božićna pšenica se uobičajeno sije od Svete Barbare do Svete Lucije -13. prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravno-

mjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici.

Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice.

Božićna pšenica BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

5

ZIMSKI UKRASI VRTA

Većina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje, jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese živost u taj smiraj. Svojim cvjetovima, plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama unosi živost u vašem vrtu zimi Josip Brkljača, ing.

Ilex aquifolium

selekcije-božikovina, božika Crvene bobice božikovine na podlozi od sjajnog, zelenog lišća daju privlačnost vašem vrtu od listopada do siječnja. Vrsta ima mnoštvo sorti koje se natječu u svojoj posebnosti: ´Bacciflova´ - ima žute plodove; ´Golden Milkmaid´&´ Lawsoniana´- imaju listove prošarane žuto-zelenim nijansama, s glatkim rubom; ´Golden Qeen´-žuto obrubljeni listovi; ´Ferox´- listovi prekriveni bodljikama.

Božikovina sporo raste, ali doživi duboku starost. Podnosi svako vrtno, dobro propusno tlo.

Uspijeva na osunčanim ili lagano zasjenjenim mjestima, zaštićenim od jačeg vjetra.

Važno je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muške ili ženske biljke (jednodomna biljka), što znači da ih moramo saditi u skupinama, da osiguramo stvaranje bobica.

Sorta ´J.C. van Tol´je samooplodna i može ići samostalno.

Božikovina se obično uzgaja kao grm, ali s vremenom može izrasti i u malo stablo. Iako je ne treba redovito orezivati, podnosi i oštro orezivanje, pa se katkad upotrebljava za živicu. Ljeti orezujemo pojedinačne grmove, živicu u proljeće. U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zaštićena od 1961. g.

potrebno. Vrsta J. nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin s nježno žutim cvjetovima.

Gaultheria sp.

gaulterija Vrsta Gaultheria procumbens. otporna je na hladnoću. Traži polusjenovite lokacije i vlažno tlo bez vapna. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao što su

Arbutus sp.

planika, jagodnjak Vrsta koja se najčešće može naći u rasadnicima je A.unedo.

Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. Ovaj lijepi vazdazeleni grmić otkriva svoju neobičnost u jesensko-zimskom periodu. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima, koji su bili cvjetovi prethodne godine. Plodovi su bezukusni, narančasto-crveni, u narodu poznati pod imenom maginje.

Maginje - plodovi Arbutusa

Jasminum azoricum

jasmin pravi Poluotporna vazdazelena penjačica, s brojnim mirisnim cvjetovima. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta; kratka cjevčica i bijele latice u obliku zvijezde. Vrijeme cvatnje je ljeto, a u krajevima s blagom klimom

rododendroni i kamelije. Ne prerasta visinu pedlja (oko 12 cm).

Ima ovalne kožaste listove, sjajne i tamnozelene. Cvate zvonolikim ovješenim cvjetovima bijele boje, sličnim cvjetovima đurđice. Cvatnja se protegne u jesen, kada se na biljci nalaze istovremeno s plodovima, a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. Sredinom ljeta možemo odrezati svaku treću stabljiku da bismo potaknuli novi, snažniji rast. Biljka se može uzgajati i bez rezidbe.

Cvjetovi jasmina jakog mirisa

Božikovina doživi duboku starost

Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljušti. Visina do koje planika može izrasti je 1-3 m.

Podnosi svako vrtno tlo. Prikladna je za sunčane položaje, ali podnijet će i polusjenu. Sadimo je u proljeće ili jesen. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajedno radi oprašivanja. Obrezivanje nije nužno, ako je potrebno, to obaviti u jesen.

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

gotovo cijelu godinu. Prema tlu nema posebnih zahtjeva, pa će uspijevati u svakom dobro propusnom vrtnom tlu. Najbolje ga je posaditi uz zaštićeni zid na južnoj strani. Jasmin je povijuša pa mu treba osigurati oslonce uz koji će se privezati. Naraste visok 3-5m. Može poslužiti i kao pokrivač tla, a grane koje pruža po tlu lako se zakorjenjuju i tako širi. Sadi se u jesen ili rano proljeće. Orezivati u proljeće ako je

Crveni plodovi gaulterije

6

SOBNE BILJKE

odabir optimalnog prostora U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo uspješno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku.

Ukrasna kopriva je prikladna za spavaće sobe

Goran Jurilj, dipl. ing.

To ne znači pravilan izbor mjesta na kome će ljepota biljke najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napredovati. Da bi se postiglo i jedno i drugo, moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu temperaturu i potrebnu svjetlost.

Prostori u kući ili stanu gdje najčešće držimo biljke su: hodnici, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, a vrlo često i spavaće sobe. Biljke najčešće držimo u dnevnom boravku ili hodniku, ali isto tako biljke je moguće držati u kuhinjama i spavaćim sobama ukoliko za po postoje minimalni uvjeti.

KUHINJA

Većina ljudi dobar dio vremena provodi u kuhinji. Dok domaćica u njima priprema

jela ili obavlja neki drugi posao, biljke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta.

Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene, a temperatura u njima ujednačena, prikladne su za mnoge biljke. Razina vlažnosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Listovi biljaka postanu brzo masni i prašnjavi, pa ih je potrebno češće čistiti. U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. Biljke u kuhinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim.

Biljke koje se mogu držati u kuhinji: Begonia rex – begonija Chrysanthemum x morifoliumkrizantema Coleus blumei – ukrasna kopriva Epipremnum aureum – scindapsus Hedera helix – obični bršljan Impatiens walleriana – vodenika Saintpauilia - ljubičica

Scindapsus može u kuhinju

Tradescantia fluminensis – riječni puzavac Zebrina pendula – srebrna puzavica Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Postavljena na kuhinjski stol, gdje obitelj objeduje, unosi dah ljeta.

SPAVAĆE SOBE

Mnoge spavaće sobe su okrenute prema istoku, te je njihova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vremenom.

Biljke koje mogu biti postavljene u spavaćoj sobi: Cyclamen persicum – ciklama Fatshedera lizei – debeli bršljan Fucsia – fuksia Jasminum polyanthum – kineski jasmin

Maranta leuconeura erythroneura – maranta Pelargonium x hortorum – pelargonija Saintpaulia –ljubičica Spathiphyllum wallisii – jedarce Ciklama je biljka kojoj pogoduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena».

Univerzalno gnojivo za biljke

Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaćih soba BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

7

OLEANDER simbol Sredozemlja

Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj Sredozemlja, kao što to čini oleander.

Međutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature, u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinentalnim područjima.

Josip Brkljača, ing.

Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dalmatinskom zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. Ali, jeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan. Razumljivo, ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Međutim, u tomu svemu značajnu ulogu ima i oleander. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima najveća vrijednost ovog grma leži u njegovom karakterističnom, opojnom mirisu. Čak, među ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepše cvjetne mirise. Kako oni vole reći-miris toliko lagan, ali opet dovoljno snažan. I doista je tako.

Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?

Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru.

Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja, prihranji-

vanja i održavanja. Ali, isto tako, volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromašnim tlima kao i bez odgovarajuće njege. Ipak, da bi njegova sadnja prošla bez dodatnih stresova, potrebno je poštivati i određena pravila. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporučio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici još na godišnjim odmorima. Kasnije, dolaze i nešto niže temperature kao i češće padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali, to ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenuo da, u pravilu, oleander zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje.

Raskoš boja

Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju, možete se poslužiti činjenicom da se oleander razmnožava u ljetnom razdoblju, i to reznicama. Dakle, ljeti, dok još cvjeta pronađite grm

Oleander neizostavan grm u južnim područjima

željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka će razviti veliki broj korjenčića, što je ujedno i znak da je možete posaditi u tlo. I, vjerujte, primitak će vjerojatno biti iznad 90 posto!

Ukoliko, pak, polazite s mora, a željeli biste uživati u čarima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima-postupite jednako. Ali, nakon puštanja korjenčića biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom.

Prije toga poželjno je na dnu posude napraviti i drenažni sloj od krupnog šljunka ili krhotina glinenih lonaca. Kada dođe proljeće, oleander možete iznositi na balkon, s tim da se odmah po zahlađenju unosi u negrijane prostorije. Međutim, kako bi biljke u posudama cvatale istim intezitetom kao i oleanderi na okućnicama, nužno ih je redovito prihranjivati Flortis gnojivima za cvjetajuće biljke. Na taj način možete i u svoj dom prenijeti barem djelić morskog ugođaja.

I još nešto, svi dijelovi oleandera sadržavaju otrovne tvari, na što je nužno upozoriti djecu!

Raskoš boja i cvijeta i specifičan miris glavno obilježje oleandera BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

8

ZIMA U POVRTNJAKU Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrćarskih kultura Ivica Doko, dipl. ing.

Ulaskom u hladniji dio godine sjetvu i sadnju povrćarskih kultura bitno ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrćari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate.

Ali, negativne utjecaje mraza možemo bitno umanjiti i primjenom tehnologija naših predaka.

Tako su stari povrtlari ozimu salatu i špinat štitili od mraza njihovom sjetvom na kosinu brazde.

Na taj način brazda baca sjenku na biljke i sprječava brzo otapanje ledenih kristala nastalih djelovanjem niskih temperatura. Tako se zahvaljujući prirodnom izolatoru biljke vrlo učinkovito štite od zimskih nepogoda. Ali, danas je

Sjeme graška

Nasad špinata

puno praktičnije koristiti namjenske folije kojima se biljke pokrivaju i koje zaštićene na taj način mogu podnijeti temperature do četiri stupnja ispod ništice. S druge strane, od kratkotrajnih mrazeva biljke se štite i zagrtanjem zemljom s tim da povrće pod zemljom može opstati vrlo kratko.

Zanimljiv je i podatak da se povrće od mraza učinkovito može zaštititi i navodnjavanjem i to tako što se biljke zalijevaju pr-

Sjeme špinata

skalicama s finim raspršivanjem.

Voda u vidu sitnih kapi pada na biljku i pretvara se u led te se pri tome oslobađa toplina koja štiti biljku od potpunog izmrzavanja.

Međutim, prskalice se nikako ne smiju gasiti dok traje mraz tj. zalijevanje se vrši sve do jutra i dolaska malo većih temperatura. Sa zalijevanjem se prestaje tek onda kada se ledena kora na biljkama potpuno otopi, a zanimljivo je da se ovom metodom

povrće može zaštititi od mraza jačine minus 80 C. Što se tiče izbora povrtnih kultura koje bolje podnose niske temperature svakako nećete pogriješiti ukoliko posijete mrkvu, peršin, špinat, bob ili grašak.

Ali, zbog iznimne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nemojte izostaviti ni ozimi češnjak čije češnjeve trebate čitavom dužinom utisnuti u tlo tako da ništa ne ostane iznad površine. Na taj način posađeni češnjak, odnosno buduće biljke bit će manje izložene jačim promjenama vlage i temperature. Ukoliko češnjeve pak posadite preplitko, oni će zbog ukorijenjavanja isplivati na površini tla i time stradati od niskih temperatura. Razumljivo je da tlo prije sadnje treba dobro razrahliti jer će, u protivnom, biti gotovo nemoguće pravilno utisnuti češnjave u previše tvrdo, nepripremljeno tlo.

Grašak se sije dosta rano

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR

KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g

VRIJEME SJETVE 01.11.-20.11.

01.11.-20.11.

01.11.-31.12.

15.11-31.12.

15.11.-31.12.

Novo pakiranje peršina BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Hokaido

G. L. Nažalost, u Hrvatskoj malo tko zna da je ta jestiva tikva gotovo osvojila Europu, a kod nas je jedino stručni krugovi spominju kao jestivu poslasticu, iako je iznimno bogat izvor betakarotena. Hokaido tikva privlači i svojim izgledom. Njezina sjajna crvena kora itekako izaziva pažnju i divljenje. U Njemačkoj je postala pravim hitom i zdravo pomodarstvo u zdravom biološkom uzgoju. U vrijeme teškoća plasiranja i prodaje proizvoda mnogi novi proizvodi koje nitko ili malo tko uzgaja mogu biti uspješni izvor zdravlja i prihoda.

Tek sada hokaido otvara vrata uzgoju u Hrvatskoj. S nekoliko plantaža mogu se podmiriti potrebe hrvatskog tržišta. Potražnja za ovom vrstom vriježastog povrća raste kao i broj makrobiotičara. Bogata je vitaminima i mineralima, a ima malu kaloričnu vrijednost. Odlična je u dopuni jelovnika, a osobito dobra kod probavnih ili želučanih tegoba.

Hokaido tikva bere se u fiziološkoj zrelosti, dok se tikvice beru nezrele. I to je prednost ove tikve, jer u punoj zrelosti sadrži znatno više hranjivih tvari nego zelena.

Dugo i lako se čuva, pa može biti dobar izvor hranjivih tvari i zimi, kada se drugo voće i povrće koristi prerađeno ili uskladišteno sredstvima protiv kvarenja. Kako se jede i ujesen i tijekom zime, može se peći, rjeđe kuhati, ali i ukuhati fini pekmez. Neki ih jedu i sirove kao egzotični dodatak voćnim i ostalim salatama. Najukusniji plodovi beru se nakon prvih mrazeva, kada lišće požuti. Treba ih brati s drškom, jer se tada lakše čuvaju i prevoze zadržavajući hranjivu vrijednost.

mistika japanske agrokulture

Kad spomenemo hokaido, najčešće se javlja pomisao na japanski otok. Ipak, makrobiotičare podsjeća na početke takve vrste prehrane kao i na tkivu hokaido, koja jednostavno postaje nezaobilaznim dijelom njihove prehrane i čiji udio u potrošnji tkiva u svijetu raste. tada šećer teže pretvara u škrob, pa tikve ne gube na težini. Tako se mogu čuvati do šest mjeseci.

Svakako ih je poželjno povremeno provjetravati, zbog miše-

va ili štakora. Poznavatelj i vrsni gurmani tvrde da hokaido tikva stajanjem poprimi sve bolji okus.

Dijetetičari ju smatraju zlatnim rudnikom vitamina i minerala, a

Tikva Hokaido uskoro i kod nas

Kada je brati?

Mnogi neuki hobi uzgajivači pitaju se kako znati da je tikva zrela za berbu? Prepoznaje se po sjajnoj kori i osušenoj peteljci.

Obvezno je nakon branja očistiti tikvu od zemlje i staviti na suho mjesto, najbolje pod nadstrešnicu da očvrsne kora. Ako ste pobrali nezrele plodove, ništa nije izgubljeno. Složite ih na hrpu i na 25-27 0C dozorit će za 10-15 dana. Najbolje ih je čuvati na 1-5 0 C pri vlazi zraka do 70 %, jer se BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Hokaido traži iste uvjete uzgoja kao i obična tikva

9 zbog lake probavljivosti osobito je preporučuju djeci i starijima, kao i onim s osjetljivim želucem i probavnim sustavom. Sjemenke su vrlo hranjive pa ih peremo, sušimo i spremamo za zimu. Jedino tvrda dekorativna kora nije za uporabu, ali vješti Japanci koriste je za izradu jednostavnih ukrasa.

Brzi kolač od hokaido tikve: U duboku zdjelu stavite 20 dag naribane i dobro iscijeđene tikve i 1,8 dl ulja. Tikva mora biti kuhana. Istucite 2 cijela jaja, dodajte 30 dag šećera, 40 dag brašna, 1 paketić kvasca, sok i korice od 1 limuna. Sve dobro izmiješajte.

Ulijte u namašćeni kalup pa pecite u pećnici na 150 0C oko 45 minuta. Topli kolač istresite na poslužavnik.

Osim tikvica koje se uzgajaju za ishranu, veliki broj proizvođača uzgaja i tzv. ukrasne tikvice sitnog ploda, različitog oblika i živopisnih boja. Tako se u cvjećarnama ili drugim objektima mogu pronaći različite tikvice koje se najčešće koriste za dekoraciju.

10

Jesen je idealno vrijeme za primjenu peletiranog organskog gnojiva Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fizičke, kemijske i biološke osobine zemljišta. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv.

Nino Rotim, dipl. ing.

Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Međutim, stajski gnoj treba znati adekvatno i primijeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju, u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana, izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.

Ako, pak, na takav način ostane desetak dana, izgubit će više od trećine svoje vrijednosti, dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti.

Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu spriječi nevrijeme ili neka druga nepogoda, istjerani stajski gnoj možemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to, pak, ne bismo učinili, djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isušio i u kontaktu sa zrakom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kišne padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo dušika koji bi „ishlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojišta.

de oko 10 tona stajskog gnoja. S druge strane, jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0,5 tona stajskog gnoja. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količinama hrane, onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog gnoja znatno (duplo) manje.

Osim toga, konji su nam postali životinje koje su prvenstveno atrakcija, tako da njihovo gnojivo ne možemo više ni nabaviti. A konjsko gnojivo je iznimno traženo zbog činjenice da sadrži 40 % više dušika, 45 % više fosfora i 15 % kalija u odnosu na goveđi stajski gnoj.

Ali i pored svega navedenog, ukoliko to od njih zatražite, prodavači i preprodavači stajskog gnoja rado će vam dopremiti neograničene količine. Dakle, naglašava se pažnja na kakvoću navedenog gnojiva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. Naime, obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole prodavača i preprodavača kupljeni i, nažalost, u većini slučajeva svježi stajski gnoj sadržava i velike količine pilotine i ugljene prašine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja količine, dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajao i pravilno zgorio stajski gnoj.

Kada se navedeno «organsko gnojivo» unese u nasade, osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla, obično dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podneblju. Osim toga, svjež stajnjak redovno sadržava klijave korovske sjemenke koje se gnojenjem šire po nasadu. Što više, većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. Pojedinim vrstama korova to iznimno pogoduje pa, primjera radi, sjeme pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klijavost ukoliko prođe kroz probavni trakt životinja. S druge strane, u stajnjaku nakon mjesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost, a nakon 4 mjeseca klijavih sjemenki više uopće nema. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju.

Stajski gnoj nabavljajte na provjerenim mjestima!

Svjedoci smo činjenice kako se u posljednja dva desetljeća stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. A upravo stočna grla proizvode stajski gnoj. Primjerice, na velikim farmama koje stoku hrane silažom, sjenažom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tijekom godine dana proizve-

Sve rijeđi prizori na našim njivama BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

11

HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA Peletirano organsko gnojivo

Kako bi se prevladali problemi vezani uz nestašicu stajskog gnoja, koja je uvjetovana smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog gnoja, na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakiranja stajskog gnoja. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako peletirano stajsko gnojivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primjesa poput sjemenki korova, uzročnika bolesti i štetnika. Sukladno tomu razbacivanjem peletiranog organskog gnojiva nipošto ne možemo raširiti štetne korovne vrste, kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim gnojivom.

Kada se u obzir uzme činjenica da se gnojivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula, promjera 2-5 mm, postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. Drugim riječima, stajski gnoj sada možemo razbacivati jednostavno i lako, slično mineralnim gnojivima.

Biorex i Fenix

Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante navedenog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim, čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg, konjskog i mineralnog

gnojiva. Naime, zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. Jednostavno rečeno, pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima, gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene, kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture.

Phenix - paletirano organsko i mineralno gnojivo BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Nino Rotim, dipl.ing.

O

no što je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog voća zamislila ostvarilo se u gradu Stocu, u razdoblju od 09. do 11.10.2008. godine. Riječ je, dakako, o sajamskoj manifestaciji službenog naziva „Hercegovački plodovi Mediterana“. Kako i priliči, prvu manifestaciju otvorio je načelnik općine Stolac gosp. Stjepan Bošković, prilikom čega je nazočilo oko 500 posjetitelja. Po procjenama organizatora kroz prostorije duhanske stanice, gdje se sve i dešavalo, u spomenuta tri dana „prošlo“ je oko 2000 posjetitelja. A posebice je velik odaziv proizvođača šipka, smokve i masline zabilježen na okruglom stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim fakultetom, Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i Ministarstvom poljoprivrede HNŽ. Teme su bile brojne i zanimljive a aktivni u njihovoj prezentaciji, osim hercegovačkih stručnjaka, bili su i dragi gosti iz Vodnjana (Hrvatska), na čelu s Frankom Ragužom, a koji su pristigli iz udruge Agroturist.

Sajamsku manifestaciju na najbolji mogući način upotpunilo je 70-tak izlagača iz BiH i Hrvatske, koji su izlagali plodove šipka, smokve i masline, kao i njihove prerađevine. U sklopu toga načelnik Bošković je, po naputcima ocjenjivačke komisije, dodijelio priznanja i nagrade za najbolje izlagače.

Manifestaciju je zaokružila izložba umjetničkih slika kao i izložba fotografija načinjenih za vrijeme obilaska potencijalnih izlagača, dok se za dobar „štimung“ pobrinula limena glazba Stolac. I na koncu, što reći nego pohvaliti organizatore koji su ipak smogli snage iznijeti svu težinu prve manifestacije. A spomenuta manifestacija postat će tradicionalnog karaktera te je svima jasno kako će ona već iduće godine biti znatno kvalitetnija i sadržajnija. Stoga vam preporučam da je svakako posjetite!

12

Presađivanje drvenastih biljaka Josip Brkljača, ing.

Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju više njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu.

Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogućnost pristupa vlazi i hranjivim tvarima.

Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja, jednom na godinu, omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje.

Dugovječne biljke, poput stablašica, grmova, s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari, a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu, pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja, treba presaditi svake tri do četiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem. Često biljke

same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje, pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.

Vrijeme i način presađivanja

Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća, pred kretanje vegetacije. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude, dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.

Presađivanje se obavlja tijekom zime

Prilikom presađivanja, kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda, odbaci se površinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presađivanje nemate drugu, veću, posudu, korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje.

Osvježavanje površinskog sloja

U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta

iz posude, dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni.

Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta, odnosno kompost pri dnu posude.

Supstarti koji se koriste prilikom presađivanja

ZA LJEPŠI AUTOPUT Mario Ćubela, dipl. ing.

Rimski drumovi, koji se mogu pratiti čak i danas, protezali su se riječnim tokovima Neretve i Bosne gotovo točno na istim pravcima kojima se danas planira gradnja autoputa „koridor 5C“. Koridor se proteže središnjim dijelom Bosne pa sve do južnih dijelova Hercegovine, na tim pravcima se nalaze najznačajniji gradovi poput Zenice, Sarajeva i Mostara.

Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbržu cestovnu vezu. Bosna i Hercegovina ima zasada izgrađenih oko 30 kilometara autoputa, koji se proteže od Sarajeva do Visokog, a izgradnja slijedeće dionice, Visoko- Kakanj. Baš na ovoj dionici kod Kaknja i SJEMENARNA d.o.o Široki Brijeg dala je i svoj obol. Najljepši dio autoputa predstavljaju travnate površine, a za uređenje tih površina pobrinula se SJEMENARNA. «Naši radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i središnje dijelove autoputa zasijali travnate površine. Pored estetske vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu sprečavanja erozije, nanošenje blata na prometnice. Pošto planirane površine nisu bile uređene i kultivirane za normalnu sjetvu, trebalo je koristiti posebne travne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. Na strmom i nepristupačnom djelu nasipa, na kojem nije bilo moguće odraditi osnovne norme uređenja tla za sjetvu, koristili smo travne smjese koje brzo rastu, a koje se koriste za sijanje strmih terena. Budući da smo posao obavili uspješno i kvalitetno, sigurno se vidimo i dogodine na uređenju preostalih dijelova autoputa, riječi su Ivice Doke, dipl. ing. agronomije.

Zeleni pojas uz autoput BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Ogrozd

Ogrozd predstavlja manje-više nepoznatu voćnu vrstu koja se sporadično uzgaja u kućnim vrtovima. Uzrok tomu je slabo poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. Iako se na prvi Ogrozd potječe iz Sibira i Mandžurije, a u sjevernoj Europi pogled čini da ogrozd nije bogat se uzgaja od XVI. stoljeća. Može biti žute, zelene ili crvehranjivim tvarima, ipak njihova ne boje. Zbog dekorativnog izgleda višegodišnji grmovi količina nije zanemariva. Bogat ogrozda trebali bi ukrašavati svaki dobro uzdržavani vrt. je vitaminima B skupine i vitaminom A, a vitamina C sadržava Mladen Karačić, dipl. ing. u sličnim količinama kao crveni ribiz.

Posebni zahtjevi

Ogrozd je nezahtjevna voćna vrsta koja dobro podnosi nepovoljne uvjete uzgoja. Prema niskim temperaturama posebno je otporan, te u vrijeme dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od minus 25 stupnjeva C dok pozebe tek na minus 35. Ipak, ne pogoduju mu nagla zahlađenja u vrijeme cvatnje jer mogu dovesti do smanjenja uroda i do formiranja sitnijih plodova čije staničje mjestimično otvrdne, odnosno odumre. Dakle, ogrozdu godi hladnija klima.

S druge strane, veoma je osjetljiv na ljetnu žegu koja zbog visokih temperatura i niske vlage zraka može prouzročiti palež lišća. Stoga je za uzgoj ogrozda najbolje odabrati zasjenjene položaje, što njegovim uzgojem ispod ostalih voćaka u vrtu omogućuje i bolje iskorištenje vrtnog prostora. U pogledu tla nije previše izbirljiv premda najveće prinose ostvaruje na ilovastim tlima, bogatim hranjivim tvarima. Suha i pjeskovita tla treba prije sadnje popraviti dodatkom organskog gnojiva kako ne bi došlo do opadanja listova. Pošto ogrozdu nije potrebno mnogo vlage (dovoljno je 800 mm oborina u godini, ali s pravilnim rasporedom tijekom vegetacije), najbolje je odabrati prozračna tla na kojima ne dolazi do zadržavanja vode.

Način uzgoja

Ogrozd se najčešće uzgaja u obliku grma, iako se može uzgajati i s deblom ukoliko se cijepi na Ribes aureum-zlatni ribiz, koji je zbog svog uspravnog rasta prikladan za oblikovanje debla.

Ipak, stabalca dobivena na ovaj način žive kraće od grma koji, osim što se bolje obnavlja daje

13 nicama koje se dobiju nagrtanjem tla na grm. Mogu se saditi i reznice jednogodišnjih izboja.

Rezidba

Rez se sastoji u prorjeđivanju gustih grmova, a u prikraćivanju jednogodišnjih izboja radi boljeg razgranavanja. Pošto ogrozd najbolje rodi na dvo i trogodišnjim izbojima, rezidbom trebamo otkloniti starije izboje koje zamjenjujemo novima. Izboje starije od ti godine prepoznajemo po tamnijem drvetu koji kod grmova izrastaju iz korijena, a kod stabalaca iz osnove krošnje. Ipak treba znati da ogrozd ne podnosi radikalnije zahvate, te je rezidbom važno uspostaviti ravnotežu između vegetativnog i generativnog dijela vodeći računa o karakteristikama sorte. Prorjeđivanjem je nužno odstraniti sve suhe i polomljene grane, te nedozrele i tanke izboje, a sve u cilju ‘’prozračivanja’’ grma kako bismo onemogućili stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj bolesti unutar grma. Osim toga, u nedovoljno prorijeđenim, gustim grmovima teško je uočiti proždrljive gusjenice, žute i crne ose listarice koje u nekoliko dana mogu obrstiti cijeli grm.

Berba

Sadnice ogrozda

i veće prirode. Uglavnom se ogrozd uzgojen s deblom i krošnjom koristi za uljepšavanje vrta i u tom slučaju se sadi na razmak od 1,2-1,3 m. Ukoliko u vrtu imamo dovoljno prostora, stabalca možemo saditi na razmak od 1,5-2,0 m. Tada puštamo krošnju da se razvije u normalnoj veliči-

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

ni, odnosno, nije potrebno rezidbom ograničavati njen rast. Ako ogrozd uzgajamo u obliku grma, sadnja se obavlja na razmak redova od 2,0-2,5 m, dok razmak unutar reda iznosi 1-1,2 m. Najbolje je ogrozd saditi koncem jeseni ili početkom proljeća, a sadnja se obavlja ožiljenim sad-

Ovisno o sorti, plodovi ogrozda dozrijevaju sukcesivno od konca svibnja do kraja lipnja.

Između ranih i kasnih sorti razlika u dozrijevanju iznosi oko šest tjedana. Plodovi za potrošnju (svježi) beru se ručno svakih šest dana, a jedan radnik obere prosječno oko 60 kg plodova na dan. Na većim plantažama berba se obavlja specijalnim vibrirajućim strojevima, čime se učinak berbe povećava za 10 puta. Prinosi se kreću od 8.500 do 10.000 kg/ha. Pošto su podložni brzom kvarenju, plodove nakon berbe treba skloniti sa sunca i u što kraćem vremenskom roku otpremiti na tržište. U običnim skladištima plodovi ogrozda mogu se čuvati samo 2-3 dana, dok u optimalnim uvjetima (na ništici i pri relativnoj vlažnosti od 85-90 %) mogu stajati i nekoliko tjedana. Zbog podložnosti kvarenju nasadi ogrozda u razvijenim se voćarskim zemljama podižu u blizini velikih potrošačkih centara i prerađivačkih kompleksa.

14

Kemijski pripravci za zimsku zaštitu voćaka

nja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, kao što su: Cuprablau Z, Champion, Bordoška juha i sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti.

RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME

I dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje, postoji još niz važnih operacija koje u predstojećim hladnim danima nipošto ne smijemo izostaviti. Voćarski vosakUpravo to je vrijeme za provođenje plavog prskanja, bijeljenja voćaka kao i zaštite eizostavan pri rezidbi Često prilikom rezidbe i cijeod štetnih glodavaca Goran Jurilj, dipl. ing.

Prije svega, početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Premazivanje se obavlja običnom četkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje račvište grana.

A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu i izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati, čime ona ponovno počinje i «raditi». Drugim riječima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene, što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Voćke zaštitite od štetnih glodavaca

I dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu, zahvaljujući obnovi lovišta i svojoj velikoj reprodukcijskoj moći, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voćaka, što dovodi do sušenja i propadanja stabala, posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti.

Stoga, tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. U tu svrhu rabe razne metalne mreže, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastične folije, što traži dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor.

Međutim, danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali i

od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža.

Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno, vezati. Nadalje, mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima. Osim toga, u posljednje vrijeme, kao zaštitu, voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divljač.

Ne zaboravite plavo prskanje!

Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, poznatije kao «plavo prskanje», neizbježno je koncem jeseni tj. početkom zime.

Naime, duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prska-

pljenja u voćnjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga, kako bi izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, nužno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voćarskim voskom. Pored toga što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja, voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko vam navedeni vosak nije pri ruci, ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje!

Voćarski vosak

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

15

GNOJIDBA VOĆAKA

Redovita gnojidbe voćaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Pojedine vrste voćaka, a često i sorte iste vrste, traže različitu količinu i odnose biljnih hranjiva, pa zbog toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe.

Mladen Karačić, dipl. ing.

V

oćke su kulture koje na istom mjestu ostaju 20-25 godina. Tlo, pa i ono najbogatije hranjivima, ne sadrži dovoljno istih za redovite i obilne urode svake godine. Svaki proizvođač koji ozbiljno razmišlja o proizvodnji, svake godine mora unijeti u tlo određenu količinu hranjiva.

Voćne vrste preko korijena primaju i provode u vodi otopljene mineralne tvari, a iz zraka preko lista uzima ugljični dioksid i kisik. Osim makroelemenata (dušik, fosfor, kalij, magnezij, kalcij, sumpor, i dr.), voćkama su potrebni i mikroelementi (željezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i kobalt). Nedostatak jednog do makro ili mikroelemenata negativno se odražava na rast i razvoj vinove loze. Često se postavlja pitanje univerzalnog rješenja za gnojidbu voćaka. Zbog specifičnosti svakog voćnjaka, a samim time i pojedine voćne vrste, jedinstvenog recepta jednostavno nema.

Međutim, postoje orijentacijske norme gnojidbe koje se utvrđuju

na temelju istraživanja. Kemijska analiza tla pokazuje stvarni odnos hraniva u tlu, pa se na osnovu nje i općeg stanja voćnjaka te očekivanog uroda određuje količina gnojiva koju je potrebno unijeti gnojidbom.

Redovita gnojidba voćnjaka

Prema starosti voćnjaka razlikujemo gnojidbu mladih voćaka i gnojidbu voćaka u rodu. U razdoblju uzgoja mladih voćaka osiguravaju se optimalne količine biljnih hraniva. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka. Redovita gnojidba dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje, a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi koriste se NPK formulacije gnojiva s manje dušika, a više fosfora i kalija. U prihrani je situacija obrnuta, te se koriste uglavnom dušična gnojiva.

Osnovna gnojidba voćnjaka vezana je za jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. U tom periodu dodaje se i malo dušika koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta.

Formulacije NPK gnojiva koje se koriste u jesenskoj gnojidbi:

Gnojidba mladih voćaka peletiranim organskim gnojivom

• NPK 5:20:30 • NPK 7:20:30 • NPK 7:14:21 • NPK 8:26:26 • NPK 10:30:20

Gnojidba voćaka u rodu

Godišnja gnojidba voćaka u rodu predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji. Gnojidbom voćaka osiguravaju se redoviti i visoki urodi, dobra kvaliteta plodova, te, ono što je vrlo bitno, ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. Gnojidba voćaka koje su u fazi plodonošenja obavlja se u nekoliko navrate, te stoga razlikujemo osnovnu gnojidbu, ranu proljetnu gnojidbu i prihranu.

Osnovna gnojidba obavlja se u jesen nakon branja plodova s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže malo dušika a više fosfora i kalija. U tom periodu se obavlja i gnojidba stajskim gnojem, na koji voćke pozitivno reagiraju.

Phenix - idealno gnojivo za gnojidbu voćaka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do ½ od ukupne godišnje potrebe voćaka za tim elementom, a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla.

Prihrana se obavlja nakon zametanje plodova s dušičnim gnojivima.

Primjena Phenix-a u gnojidbi voćaka

Phenix je kombinacija stajskog i mineralnog gnojiva u obliku peleta (rezanaca) koje u potpunosti zamjenjuje primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. Koristi se u gnojidbi voćaka, vinove loze, povrća, krumpira, cvijeća, travnjaka i drugih kultura.

Laka primjena, visoka učinkovitost su osnovne prednosti PHENIX-a u odnosu na pojedinačnu primjenu stajskog i mineralnog gnojiva.

Za gnojidbu voćaka koristi 100 kg/dulumu.

16

SUPTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH

Proizvodnja povrća u BiH, posebno u Hercegovini, bilježi stalan porast. U intenzivnoj proizvodnji zastupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proizvode u zaštićenim prostorima. Sve izraženiji utjecaj klime (zatopljenje), mogao bi promijeniti strukturu proizvodnje povrća.

Ivica Doko, dipl. ing.

Utjecaj klime na uzgoj povrća

Utjecaji klime, odnosne sve očitije klimatske promjene, mogu dovesti i do promjena u zastupljenosti pojedinih kultura, ali i do promjena u agrotehnici uzgoja. Promjenom klime u svijetu (i BiH) povrćarske kulture bi se mogle uzgajati i dalje na istom području, ali i u drugim rokovima uzgoja, ili bi se proizvodnja mogla pomaknuti na veće nadmorske visine.

Uz očekivani globalni porast temperature zraka, suptropske i tropske kulture moći će se proširiti i na područja veće geografske širine. To daje realnu mogućnost uvođenja suptropskih i tropskih kultura u floru Bosne i Hercegovine, s tendencijom njihovog intenzivnijeg uzgoja.

Uzgoj suptropskog i tropskog povrća moguć je, a i danas se neke vrste uzgajaju, u zatvorenim prostorima ili na otvorenom, ovisno o području uzgoja ali i duljini vegetacije pojedinih povrtnih kultura.

Interesantne vrste, zbog svoje nutritivne vrijednosti, koje bi se vrlo brzo mogle uključiti u proizvodnju u južnim područjima BiH (Hercegovina), ali i u ostalim područjima BiH (u zaštićenim prostorima) su: slatki krumpir, čičoka, grah metraš, kivano, kasava, taro, kukuruz šećerac, lima grah, pepino, čajot, đumbir, bamija.

Plod kivina

placenta sa sitnim sjemenkama, blago aromatičnog okusa, nešto između banane, kivike, limuna i dinje. Težina ploda kreće se između 100 i 200 grama.

Koristi se kao svježi desert, za voćne salate, sladoled, kreme i sl.

Kivano je biljka tople klime i osjetljiva je na mraz i temperature bliže ništici. Minimalna temperatura klijanja je 12, optimalna 30, a maksimalna 35oC. Na optimalnoj temperaturi proklija za 3 dana. Na temperaturama iznad 20oC počinje cvasti za 7-9 tjedana, a plodovi dostignu fiziološku zrelost za 6-8 tjedana.

Uzgaja se uz armaturu slično kao i krastavac. Prirodi, primjerice, u

Lima grah

Izraelu su iznad 45t/ha, kod uzgoja na otvorenom.

ČIČOKA

Čičoka je trajnica koja potječe iz središnje Amerike. U Europu je došla preko Francuske, u kojoj se i danas najviše uzgaja. Za jelo se koriste gomolji. Gomolji se mogu koristiti za stočnu hranu, za proizvodnju alkohola i kao sirovina za dijetetske proizvode.

Gomolji se vade od listopada pa do proljeća. Često se uzgaja kao zimska hrana za divljač. Temperatura uzgoja kreće se 18-26oC.

KIVANO

Kivano je jednogodišnja biljka koja potječe iz središnje i južne Afrike. Uzgaja se u Kaliforniji, Australiji, Novom Zelandu, a kao specijalitet već nalazi mjesto u Europi.

U tehnološkoj zriobi plodovi su tamnozeleni, obrasli bodljastim emergencama, a u fiziološkoj zriobi žutonarančasti ili narančasti. Jestivi je dio zelena

Nadzemni dio biljke strada od mraza, a urod se smanjuje na temperaturama iznad 28oC. Glavna nutritivna vrijednost čičoke je u velikom sadržaju insulina, što je čini idealnom hranom za dijabetičare.

LIMA GRAH

Ova povrtna kultura potječe iz Srednje i Južne Amerike. U tropskim je područjima višegodišnja biljka, ali većinom se uzgaja kao jednogodišnja kultura koja je bogata proteinima i ugljikohidratima. Za jelo se koriste mahune i sjemenke u tehnološkoj i fiziološkoj zriobi. Mahuna je duga 5-15 cm, 2-3 cm široka s 2-4 sjemenke. Duljina vegetacije se kreće od 70-110 dana na temperaturama 15-25°C što omogućava uzgoj u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

PEPINO

Gomolji čičoke

Višegodišnja je biljka koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja zbog slatkih sočnih plodova koji okusom podsjećaju na dinju. Pepino potječe iz Južne Amerike, a u Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj (Kanarski otoci) i Italiji. Plod je boba, okruglog, ovalnog ili izduženog obliBROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

17

Plodovi pepina

ka, u zrelom stanju zelene, žute ili žutonarančaste boje s purpurnim ili ljubičastim prugama. Zreli plodovi pepina slatki su i sočni, a koriste se u svježem stanju.

Obično se ljušte poput jabuke.

Prvi plodovi se mogu očekivati 5-6 mjeseci nakon sadnje, a optimalna temperatura uzgoja je od 22 do 30oC. Obzirom na duljinu vegetacije, uzgoj pepina je moguć u Hercegovini, ovisno o roku sadnje, na otvorenom ili u zaštićenom prostoru.

KASAVA

Kasava je grmolika trajnica, relativno malih agrotehničkih zahtjeva, otporna na sušu, iznimno bogata ugljikohidratima i vitaminom C. Za jelo se koristi zadebljali dio korijena. Temperatura rasta se kreće u velikom rasponu od 16 do 30oC, a rast se zaustavlja na temperaturi ispod 10 i iznad 30oC. Prvi plodovi se mogu očekivati za oko 10 mjeseci nakon sadnje. Širok temperaturni raspon omogućava uzgoj kasave u većini područja BiH i na otvorenom.

SLATKI KRUMPIR

Slatki krumpir je tropska biljka koja potječe iz središnjeg i sjevernog dijela Južne Amerike, odakle se proširio u Afriku, jugoistočnu Aziju i ostala područja tropske klime. U Europi se uzgaja u Italiji (dolina rijeke Po). Za jelo se koristi zadebljali korijen koji oblikom podsjeća na gomolj, pa se često u svakodnevnom govoru i naziva gomolj. Kao biljka tropske klime može se uzgajati samo u područjima sa 120 do 150 dana bezmraznog razdoblja s dnevnim temperaturama od 21 do 25oC. Temperature više od 30oC ograničavaju rast i smanjuju urod, kao i temperature niže od 15oC. Slatki krumpir se uzgaja iz presadnica dobivenih od korjenovih izdanaka. Razvoj zadebljalog korijenja počinje već mjesec dana nakon presađivanja, pri temperaturama 20 do 30oC. Slatki krumpir bi se mogao uzgajati u južnoj Hercegovini u zaštićenim prostorima,

Gomolji slatkog krumpira BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Grah metraš se već uzgaja u Hercegovini

pazeći da temperatura dulje vrijeme ne prelazi 30oC, jer se urod naglo smanjuje.

GRAH METRAŠ

Jednogodišnja je biljka penjačica koja može narasti i do 4 m visine. Jestivi dio je plod – mahuna u tehnološkoj zriobi. Mahune su viseće, 30 do 80 cm duge i 4 do 8 mm promjera, okruglog presjeka, svjetlozelene do tamnozelene boje, s 15 do 20 bubrežastih, smeđih sjemenki u mahuni. Sasvim mlade mahune se koriste svježe na salatu, ili kuhane u varivu.

Optimalna temperatura rasta je od 27 do 30oC. Osjetljiv je na jače variranje temperature ispod 20oC. Grah metraš ima velike zahtjeve za svjetlom, pa se mora uzgajati u ljetnom razdoblju.

Uzgoj graha metraša moguć je skoro u svim područjima BiH tijekom ljeta.

ĐUMBIR

Đumbir je trajnica koja se pretežno uzgaja na jednogo-

dišnji način. Za jelo se koristi gomolj. Optimalna temperatura uzgoja kreće se od 25 do 28oC. Đumbir se može uzgajati i na zasjenjenim mjestima bez većih gubitaka u prinosu, što mu daje mogućnost da se uzgaja kao podkultura. Može podnijeti i kraći mraz, ali ako temperature ispod 15oC potraju dulje može doći do smanjenog razvoja lišća.

U uvjetima dugog dana brže se razvija lišće, dok razvoju gomolja pogoduje uvjeti kratkog dana.

Globalnim promjenama klime suptropske i tropske vrste povrća doći će, a neke su već tu, i na naše njive, a ovisno o njihovim potrebama, uzgajat će se na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Neke od navedenih biljaka već su postale temom razgovora pojedinih proizvođača koji su ih uzgojili, a svakako prije introdukcije pojedine vrste potrebno je obaviti istraživanja na temelju temperaturnih potreba biljaka, ali i procjene s gledišta komercijalne proizvodnje.

Gomolji đumbira

18

ŠIPAK

ZA HLADNE ZIMSKE DANE Šipak predstavlja drevnu voćnu vrstu čije prisustvo na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Danas je šipak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voćari i ostali poljoprivredni proizvođači Nino Rotim, dipl. ing. Šipak, mogranj ili nar ima vrlo širok areal rasprostranjenosti. Tako se uzgaja na svim kontinentima, s tim da je najrašireniji u zemljama oko Sredozemnog mora, zatim na području Azije, u Afganistanu i Azerbejdžanu.

U Hercegovini se najviše uzgaja u okolici Mostara, Čapljine i Ljubuškog dok je nešto veći uzgoj šipka zamjetan i u Hrvatskoj, i to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Međutim, zanimljiv je podatak, a koji je uistinu vrlo teško i dokazati povijesnim argumentima, kako je zabranjeno biblijsko rajsko voće s drveta spoznaje vjerojatno bio šipak, a ne jabuka. Tom u prilog ide i činjenica kako grubo prevedeno, Malum granatum, označava «mnogozrnu jabuku». A čvrsta kora krije sjemenke «spakirane» u odjeljke odvojene gorkom pokožicom bjelkaste boje.

Svaka sjemenka, okružena je prozirnom, sočnom i crvenom

pulpom, hrskavog slatko-trpkog okusa. A navedeni okus i tekstura vrijedni su napora čišćenja ploda. Uostalom, zato je šipak i najomiljenije voće među djecom.

Proizvodi od šipka

Plodovi šipka su iznimno cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju. A plod sadržava oko 80 posto vode te u 100 grama ima 80 kalorija. Bogat je i kalijem kao i vlaknima netopivim u vodi. Spomenimo kako polivalentne mogućnosti korištenja posjeduje i kora šipka. Jer čaj od kore šipka koristi se za odstranjivanja crijevnih parazita i dizenterije. Njegova pak, ispucana kora čini kvalitetno sredstvo za zaustavljanje krvarenja. Pored toga, ovih mjeseci u Hercegovini se u većoj mjeri skupljaju plodovi šipka (posebno divljeg) a sve u cilju spravljanja njegova soka. Naime, sok se odlikuje pitkošću i blagotvornim djelovanjem, posebice u slučajevima

Šipak sve češći na policama trgovina

blažih stomačnih tegoba i upala mokraćnih kanala.

I na kraju, stablo šipka predstavlja i lijepu ukrasnu biljku iz razloga što cvjeta kontinuirano od svibnja do kolovoza, ukrašavajući ambijent svojim duplim raznobojnim cvjetovima. Uostalom, zato su njegovi dekorativni prelijepi crvenkasti cvjetovi ukras mnogih hercegovačkih parkova i okućnica.

Šipak i znanost

Čini se da su znanstvenici desetljećima nepravedno zapostavljali nar ili šipak. Naime, u posljednjih desetak godina provedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara, dok ih je tijekom XX. stoljeća objavljeno tek desetak. U 2005. godini objavljene su dvije vrijedne studije u uglednim znanstvenim časopisima koji donose rezultate o pozitivnim učincima biljnih sastojaka podrijetlom iz šipka.

U časopisu « Proceedings of

National Academy of Sciences» od rujna 2005. godine objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemoterapijskom učinku soka od šipka na stanice karcinoma prostate.

Istraživanje je pokazalo da šipak posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda šipka ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate «in vitro».

U časopisu «Jurnal of Nutritional Biochemistry» od rujna 2005. godine objavljena je studija o učinku soka od šipka na sprječavanje oksidacije LDL kolesterola, odnosno na prevenciji ateroskleroze. Znanstvenici su promatrali kako se LDl kolesterol ponaša u prisutnosti soka od šipka i uočili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisutnosti soka od šipka. Naime, dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za pojavu ateroskleroze.

Sočna zrna šipka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

19

Narančasta pjegavost lišća šljive Dr. sc. Tihomir Miličević, U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Međutim, plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogene gljive (pseudogljive) iz reda Plasmoporales, kao što su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Plasmopara i dr. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje, najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća.

U našim agroekološkim uvjetima narančasta pjegavost je jedna od najznačajnijih mikoza na šljivi, uz palež cvjetova, hrđu i šupljikavost lišća. Međutim, u nekim dijelovima svijeta, kao što je Amerika i Europa, bolest je gotovo nepoznata, ili se uopće ne

javlja, ili se javlja mjestimice. Najraširenija je na području Balkana (Bugarska, Srbija i Makedonija), tako da je u Bugarskoj i Srbiji virus šarke najvažnija i najraširenija bolest šljive. Osim na Balkanu, bolest se javlja i na cijelom području Turske, Rumunjske, Armenije, nekim dijelovima Rusije, i u zemljama Bliskog istoka. Raširenost bolesti očito je povezana sa zastupljenošću osjetljivih sorti.

Kako su sorte šljive unutar vrste Prunus domestica (domaća šljiva) najosjetljivije, osobito sorta Bistrica, razumljivo je da je bolest upravo najraširenija u zemljama gdje dominira ova sorta, kao što su Bugarska (Ćustendilka), Srbija (Požegača ili Mađarka), Mađarska (Bistrice), Rusija (Vengerska), Njemačka (Hauszwetsche) i dr.

Simptomi bolesti

Narančasta pjegavost je folijarna bolest i, dakle, javlja se isključivo na lišću šljive. Karakteristični simptomi su pojava žućkastih pjega na početku vegetacije, koje potkraj vegetacije poprimaju narančastocrvenu boju. Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista, a udubljene s naličja lista. Broj pjega na jednom listu može biti od jedne

Simptomi narančaste pjegavosti lišća BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

do čak 100 pjega. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju, jer se unutar njih pojavljuju crne točkice koje predstavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega, često je prerano opadanje lišća ili defolijacija, što se zbiva obično tijekom kolovoza. Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu, ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u idućoj vegetaciji.

Vrlo često, kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta, ujesen ponovno prolista i cvjeta, što je također nepovoljno, jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slučajevima mogu se i u potpunosti osušiti. Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum subsp. rubrum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela- peritecija. U njima se razvijaju askusi s askosporama, koje se u proljeće početkom vegetacije nakon prolistavanja šljive počinju oslobađati i primarno inficiraju lišće šljive.

Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra.

Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela- piknida unutar pjega na naličju lista. U piknidima se stvaraju piknospore, međutim, nemaju sposobnost novih infekcija. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljeća. Vrlo često na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanične izdužene konidije na konidioforima. Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija, što iduće godine znatno smanjuje zarazu.

Međutim, kako se javlja potkraj

vegetacije, kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uznapredovala, te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive, već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u idućoj vegetaciji.

U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti, no zasad još nema većeg uspjeha.

Suzbijanje bolesti

U našoj zemlji postoji nekoliko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC, Captan 50 WP, Captan WP-50, Dithane M-45 WP, Folpan 50 WP, Futura 50 WP, Merpan WP, Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo raširena, mogu se primjenjivati fungicidi i na bazi ciprokonazola i bitertanola. Prvo prskanje obavlja se odmah nakon cvatnje, kad se razvije prvo lišće, a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Od preventivnih mjera suzbijanja važno je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaražena lišća u kojim se stvaraju periteciji. Također, preporučuje se sadnja otpornijih kultivara šljive, a prema istraživanjima kao najotpornije sorte navode se Stenley, Stenley plum, Kalifornijska plava, Strinava, Giley, Ashatan i dr. Kao srednje osjetljive ili razmjerno otporne navode se Opal, Anna Spath, Gabrovska, Ruth Gerstetter, Wagenheims, a kao vrlo osjetljive Bistrica, Green gage, Čačanska najbolja, Čačanska ljepotica i krupnozelena Rein Claude.

20

PITANJA I ODGOVORI Rauola-manje poznata biljka Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Ako ste u mogućnosti, navedite i njen latinski naziv kako bih podatke mogao pronaći i na internetu. Unaprijed zahvalan!

Riječ je o manje-više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. oleifere. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije, i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Naime, utvrđeno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju.

Za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu, odjelu ratarstva, jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Gdje nabaviti hrčka?

Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naših sugrađana, koji nas pitaju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući.

Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca, nudi i hrčke. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebnu opremu kao i hranu. Osim toga, naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete, o držanju i njezi hrčaka u kući.

Vedran Lasić

Posude za raniju cvatnju zumbula Nabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramič-

kih posuda za sadnju lukovica. Ustvari, riječ je o vazama na čiji se vrh, koji je manji od promjera lukovice, stavljaju lukovice zumbula, čime se postiže njihovo ranije cvjetanje, i to već za zimskih mjeseci.

Molim vašeg agronoma Josipa Brkljaču da mi pojasni cijeli postupak.

Navedene vazice su posljednjih godina u trendu, što zbog svog dekorativnog izgleda, što zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. Očišćenu posudu napunite vodom s tim što njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice.

U protivnom, zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla početi truliti. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni.

Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mračno i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. Vrlo brzo lukovica će potjerati guste, bijele korjenčiće a nedugo potom će zazelenjeti i njen vrh.

Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu, vazica se postupno premješta na svjetlije mjesto. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba, puna cvatnja će nastupiti već za nekoliko tjedana.

Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoće predlažem da me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru.

Josip Brkljača, ing.

Gdje pronaći sadnicu žižule?

Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čapljine te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. Pošto planiram posaditi više sadnica žižule, interesira me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te

način pripreme sadnica za sadnju. Žižula je doista rijetka, ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranivim tvarima. Razumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad žižule, trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule.

Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste, s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm.

Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove, čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čapljine.

U Sjemenarninu Agrocentru u Mostaru možete nabaviti sadnica žižule.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Orpington - pasmina pataka Zanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka.

Prije svega, interesira me koliku težinu patke dosežu u tovu

i kolika je godišnja nosivost, odnosno, koja je prosječna težina nesenih jaja.

Orpington patka je zapravo srednje velika patka, uspravnog držanja i specifičnih boja, a uzgojena je potkraj 19. stoljeća u Engleskoj. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina, što znači da pronese u dobi od 6 mjeseci. Godišnje nese od 100 do 140 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. Odrasli patak teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići u dobi od 8 tjedana imaju živu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postići težinu od 4 do 5 kg. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati našu savjetodavnu službu u Agrocentru u Mostaru.

Nino Rotim, dipl. ing.

Industrijska breskva U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena, koje sam dobio iz Italije. Međutim, njeni plodovi imaju specifičan okus, pomalo neobičan za svježu potrošnju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je riječ?

Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, žutozlatne boje pokožice i atraktivnog izgleda.

Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja, što bitnije olakšava berbu.

Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus, ona je prije svega predviđena za preradu u različite proizvode kao što su kompoti, marmelade, džemovi, voćne salate i kašasti sokovi. Dakle, riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu, zbog čega je kao takvu i trebate koristiti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

21

NARANČA zimski čuvar zdravlja

Ako niste znali, naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u posebnim prilikama. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu.

Goran Jurilj, dipl. ing.

Osim toga, darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i poštovanja. Međutim, stablo naranče imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice za Božić, kada bi njegove zimzelene grančice prepune plodova dočaravale sliku božićnog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost, u predstojećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv nahlada i viroza. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelovniku, posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza.

Svježi sok za top-formu

Iako je najpoželjnije jesti svježe naranče, ništa manje nije djelotvoran ni sok. Uostalom, čaša svježe iscijeđenog soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljšava i apsorpciju željeza. Međutim, treba napomenuti kako iscijeđeni sok trebamo popiti što prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. Prepo-

ručena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebice je korisna osobama koje inače loše probavljaju voće. Pošto potiče probavu, može pomoći i kod otežane stolice. Narančin sok sadržava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem, što je pak značajno za osobe koje provode neslane dijete kod srčanih i bubrežnih bolesti te povišenog tlaka. Pored toga, kalcij se iz narančinog soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi čak 37 posto.

formira gel koji prekriva sluznicu crijeva vežući žučne kiseline u probavnom sustavu i na taj način smanjuje apsorpciju masti i kolesterola, naročito LdL-kolesterola («lošeg»), dok koncentracija zaštitnog HDL –kolesterola ostaje nepromijenjena. Pektinski gel

oblažući crijeva sprječava i apsorpciju šećera poslije obroka, što je osobito važno u prehrani dijabetičara.

Naranča sadrži terpene karotenoide i limonide) i flavonide (hesperidin, neohesperidin, naringin, tangeretin). Terpeni imaju izrazito jako antioksidativno djelovanje u zaštiti organizma od slobodnih radikala. Karotenoidi povećavaju obrambene sposobnosti organizma i štite stanice kože od štetnog sunčeva zračenja. Limonoidi štite pluća i potiču rad jetre, detoksikaciju enzima.

Flavonoidi imaju dokazano protuupalno, antialergijsko i protuvirusno djelovanje. Pojačavaju djelovanje vitamina C i pospješuju njegovu apsorpciju. Štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Stoga, ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Utoliko više jer znanstvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C, betakarotenom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene, potencijalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Korištenje narančine kore ili pak njeno žvakanje preporuča se samo za neprskane naranče ili naranče iz vlastita vrta, kod kojih znamo porijeklo.

Ljekovitost

Vitamin C sudjeluje u mnogim oksidoreduktivnim procesima u organizmu, pospješuje resorpciju željeza, ubrzava mnoge metaboličke procese, pridonosi obrambenoj sposobnosti i vitalnosti organizma, sudjeluje u tvorbi kolagena - važnog vezivnog tkiva u kostima, hrskavici i koži.

Vitamin C pomaže u borbi protiv umora, prehlade i gripe.

Pektin je komponenta polisaharida sadržanih u staničnim stjenkama. Pektin u crijevima

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Plodovi naranče

22

OPUNCIJA ukusno ljekovito voće Dalmacije

Indijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opuntia ficus indica L., Mill.). Opuncija pripada porodici kaktusa (Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Izvorno raste u meksičkim pustinjama i u južnim državama SAD-a.

Dr. sc. Zvonimir Kozarić U Europu je prenesena po otkriću Amerike a zbog povoljnih klimatskih uvjeta udomaćila se u sredozemnim zemljama, tako da je nalazimo u južnoj Italiji, Francuskoj, zemljama sjeverne Afrike.

Kod nas ovaj kaktus raste uz jadransku obalu i na otocima, i to uglavnom u Dalmaciji.

Raste na sunčanim mjestima među kamenjem, na liticama i stijenama, često na samom obalnom rubu. Opuncija je grmoliki, 1-3 m visoki kaktus. Stabljika se sastoji od plosnatih ovalnih, do 50 cm dugih, mesnatih članaka.

Na površini su članci prekriveni čupercima bodljikavih dlačica i rijetkim 3-5 cm dugim bodljama.

Cvjetovi su svijetlo žuti s brojnim laticama i obično se razvijaju na gornjem rubu članaka. Cvate od svibnja do srpnja. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta razvija se plod.

Plod je sličan smokvi

Plod je jajolika oblika, u početku manji i zelen, a poslije naraste do veličine jajeta i postane žut ili crvenoljubičast. Na površini je prekriven čupercima bodljikavih dlaka. Na prerezu je iste boje kao na površini i sastoji se od vrlo sočnog mesnatog usplođa i središnjeg mekanog dijela sa sjemenkama. Kod branja plodova opuncije korisno je koristiti rukavice, zbog spomenutih bodljikavih dlačica. Nakon branja dlačice treba obrisati rukavicom ili krpom, a plodove oprati. Nakon skidanja površinske ljuske usplođa i središnji mekani dio koristi se za jelo. Plodovi opuncije nazivaju

Plod indijske smokve

se i indijska smokva, jer su slični smokvi. Zreli sočni plodovi sadrže oko 80 posto vode, a u suhoj tvari 25-30 posto šećera, 1 posto bjelančevina i vrlo malo masti. Od, za organizam nužnih minerala sadrži mnogo kalija, kalcija i fosfora.

Vitamini su zastupljeni sa vitaminom C i vitaminom iz skupine B, posebice taminom, riboflavinom i niacinom. Osim toga sadrži i razne organske kiseline koje plodu daju ugodan kiselkasti okus. Kao voće indijska smokva je vrlo ukusna i osvježavajuća, i može se koristiti za jelo svježa nakon što se skinu iglice i koža. Jače zreli plodovi mogu se iscijediti u ukusan kiselkast sok i pravo je osvježenje u ljetnim danima, posebice ako se malo pothladi u hladioniku.

Ako raspolažemo većim količinama zrelih plodova, indijske smokve možemo koristiti za pekmeze i džemove.

Opuncija kao ljekovita biljka

Osim kao voće indijska smokva je isto tako poznata kao ljekovita biljka. Brojna eksperimentalna i klinička ispitivanja pokazala su da zreli plodovi sadrže velik broj kemijskih spojeva s povoljnim učinkom na zdravlje. Velik broj fenolnih spojeva koji ispoljavaju antioksidativni učinak sprječavaju djelovanje slobodnih radikala i posljedično za njih vezanih bolesti. U svježem soku iscijeđenom iz indijske smokve nalaze se tvari koje povoljno djeluju kod čira na želucu. Indijska smokva pripada skupini biljaka s izrazitim antidijabetičnim djelovanjem, o čemu se znalo još u doba Azteka.

Plodovi pripremljeni za jelo

Uzimanje veće količine kuhane indijske smokve smanjuje količinu šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, iako sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat.

Opsežna istraživanja pokazala su da uzimanje suhih cvjetova opuncije dovode do značajnog smanjenja benigno povećane prostate i olakšavaju mokrenje,

bez utjecaja na funkciju bubrega.

U literaturi o ljekovitu djelovanju opuncije vrlo često se spominje da iznimno povoljno djeluje kod mamurluka izazvanog uzimanjem velike količine alkohola.

Danas se ljekoviti pripravci indijske smokve proizvode i dolaze na tržište pod raznim komercijalnim imenima.

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

23

Priprema terena za podizanje vinograda i voćnjaka

Ivan Marinović, dipl. ing.

gosp. Asim Ajanić

U CARSTVU ŠIPKA Nino Rotim, dipl. ing.

Nadomak Mostara, na području Bune, preciznije, na lokaciji Jažva (pod Petkom) nalazi se, za naše okvire, jedinstven nasad šipka. Naime, radi se o površni od 10.000 m2 koja čini cjelinu i na kojoj se nalazi nasad šipka koji broji, ni manje ni više, nego 900 stabala. Istina, u Hercegovini ima većih nasada šipka, ali su oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili su pak tek stupila na rod. S druge strane, vremešni ali još uvijek aktivni gosp. Asim Ajanić s ponosom pokazuje svoj nasad, koji je podignut prije čak 28 godina. U njemu se uglavnom nalazi zastupljena sorta šipka Glavaš koja čini preko 90 % sortimenta, dok ostatak otpada na sortu Barski sladun.

Kako i sam kaže: „Proizvodnjom šipka bavim se cijeli svoj životni vijek. Toliko sam zavolio tu voćnu kulturu da mi je dan propao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. To, prije svega, radim iz ljubavi prema šipku, premda uvijek ostaje prostora i za zaradu. Ako u obzir uzmemo činjenicu da u nasadu ostvarim prinos od preko 9 tona, a koje prodam sve pred kućnim pragom, jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. Drago mi je da se šipak u posljednje vrijeme sve više sadi i da ima nasada znatno većih nego što je moj. Međutim, sa sigurnošću mogu reći da je moj nasad trenutno jedan od najvećih u Hercegovini, s obzirom da su mi sva stabla na rodu.“ I doista, nasad gosp. Asima Ajanića je fascinantan i besprijekoran. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Uostalom, ukoliko voliš svoj posao, kao što je to slučaj s dotičnim gospodinom, uspjeh neće izostati. A nama je iznimna čast da smo mogli obići nasad šipka čiji je vlasnik zaljubljenik u voćarstvo jer ovakvih, istinskih i pravih proizvođača kao da je svakim danom sve manje.

Nasad šipaka u vlasništvu gosp. Ajanića BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Općepoznata je činjenica kako je tlo, poslije klime, jedan od najznačajnijih čimbenika u uzgoju voćaka i vinove loze. Upravo zbog toga, kod podizanja voćnjaka i vinograda, posebnu pozornost trebamo posvetiti pripremi zemljišta. Međutim, to i nije baš lagano na području Hercegovine iz razloga što se u većini slučajeva radi o parcelama koje se nalaze na kamenitim, jako šljunkovitim, vrlo plitkim i jako tvrdim, zbijenim terenima. Iz tih razloga priprema terena je jako otežana. Vrlo često koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade usitnile.

Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda bit će znatno olakšana jer je tvrtka Vinogradi Nuić nabavila stroj za pripremu terena za sadnju vinograda i voćnjaka. Radi se o stroju Trencor 1360 čiji je proizvođač istoimena tvrtka iz Amerike. Stroj teži nevjerojatnih 68 tona dok mu radni učinak iznosi 70 do 100 metara dužnih za sat vremena. Širina radnog zahvata stroja je 3,2 metra dok dubina do koje se tlo usitni i izmiješa iznosi 60 do 80 cm. Pod tim se podrazumijeva temeljito lomljenje, drobljenje i usitnjavanje skeleta (kamena) na hercegovačkom kršu, čime se nepristupačan teren na najbolji mogući način priprema za sadnju voćaka i vinove loze.

A prezentacija stroja Trencor 1360 održana je na parceli lociranoj u južnoj Hercegovini, na čistom kršu, koje je za kratko vrijeme duboko obrađeno a sav kamen eliminiran, zdrobljen i samljeven. Spomenuti stroj može se i unajmiti. I dakako, posla za Trencor 1360 bit će dosta jer veliki dio Hercegovine čine upravo krševiti tereni. Stoga se veći dio tih površina može iskoristiti za podizanje vinograda i voćnjaka (maslina, šipak, bajam, višnja i trešnja). U tom pogledu najbolje svjedoče pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obradivih površina upravo intenzivno kultiviraju nepristupačni tereni jadranskih otoka. Zahvaljujući uvezenim strojevima, takvo što je od danas moguće učiniti i na području Hercegovine.

Novi stroj u vlasništvu tvrtke Nuić d.o.o.

24

PENETROMETAR velika pomoć pri određivanju vremena berbe jabuka Dr. Ivo Dubravec Poznato je da se zrelost ploda jabuke može odrediti na nekoliko načina. Tvrdoću mesa ploda možemo odrediti penetrometrom, čvrstoća je izražena u kg/cm2. Zanima me kolika najpogodnija čvrstoća treba biti za sorte jabuke: Idared, Jonagold, Melrouz, Granny Smith, Mucu, Gloster? Gdje se u Zagrebu može nabaviti i po kojoj cijeni penetrometar - pita pretplatnik iz Novske.

Čvrstoća, odnosno tvrdoća mesa ploda je samo jedan pokazatelj stupnja zrelosti ploda, među većim brojem pokazatelja koji obilježavaju njegove promjene u tijeku dozrijevanja.

I bez uzimanja u obzir barem još kojega, namjenu plodova i ekološke uvjete, nije posve dovoljan i pouzdan za utvrđivanje najpovoljnijeg vremena berbe, jer su i čvrstoća mesa, odnosno njezine promjene pod utjecajem većeg broja vanjskih i unutarnjih čimbenika ploda. U fenofazi zri-

Penetrometar

obe ploda zbivaju se različite promjene vanjskih i unutarnjih obilježja ploda, među kojima je i promjena čvrstoće njegova mesa (mezokarpa). Vas zanima upravo povoljna čvrstoća mesa ploda za berbu dobivena mjerenjem penetrometrom za nekoliko navedenih sorata jabuke.

Sorte se obično beru za dulje skladištenje, kada je čvrstoća mesa ploda mjerena penetrometrom: Jonagold 7-8 kg/cm2 ili 69-78 N/cm2; Gloster 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2; Mucu 7-8 kg/cm2 ili 71-80 N/cm2; Idared 7-8 kg/ cm2 ili 67-76 N/cm2; Melrouz 7 kg/cm2 ili 67-71 N/cm2; Granny Smith 6-7 kg/cm2 ili 58-67 N/cm2; Zlatni delišes 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2; Delišes 7-8 kg/cm2 ili 6780 N/cm2; Jonatan 7-8 kg/cm2 ili 66-81 N/cm2 i Elstar 8 kg/cm2 ili 80 N/cm2.

Nažalost, meni nije poznato gdje biste u Zagrebu mogli nabaviti penetrometar niti njegovu cijenu, ali pretpostavljam da ga u Zagrebu nećete moći nabaviti, nego ga pokušajte potražiti negdje u Austriji ili Italiji, jer je kod nas za tom napravom potražnja vrlo mala.

Zahvaljujući proširenju asortimana proizvoda, od sada penetrometar možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne sa sjedištem u Mostaru i Širokom Brijegu. Osim toga, naš asortiman nudi i niz drugih proizvoda koji su namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima (refraktometre, pH-metre i dr.).

5. simpozij o zaštiti bilja u BiH Dr. Ivan Ostojić U organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini u periodu 16-18. 12. 2008. godine u Sarajevu će se održati peti po redu simpozij o zaštiti bilja. Domaćin ovogodišnjeg simpozija je hotel Hollywood, koji pruža idealne uvjete za održavanje ovog, za BiH najvažnijeg skupa iz oblasti zaštite bilja. Tijekom trajanja simpozija predviđena su izlaganja autora u okviru pet sekcija (Entomoogija i primijenjena zoologija, Fitopatologija, Herbologija, Fitofarmacija,toksikologija i eko-

toksikologija, Integralna zaštita šuma i Integralna zaštita bilja).

Osim izlaganja u okviru sekcija, predviđeno je i održavanje Javne rasprave na temu »Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na biljkama biljnim proizvodima i drugim objektima s prilozima».

Na ovom simpoziju očekujemo dolazak istaknutih znanstvenih djelatnika iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, te, naravno, predstavnike najznačajnijih tvrtki koje se bave proizvodnjom i prometom pesticida.

S prošlogodišnjeg simpozija u Tesliću BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

25

SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA

Današnja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce, naravno u umjerenim dozama. Naime, do danas nije pronađeno bolje sredstvo za zaštitu mošta i vina od neželjenih posljedica.

Nino Rotim, dipl. ing.

Uloga sumpora u moštu i vinu:

• sumporni dioksid u moštu, masulju i vinu djeluje kao antiseptik – ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje.

• kao oksidans – veže na sebe kisik i štiti vino od oksidacije.

Uz mane i bolesti vina, najveći problem kod proizvodnje i čuvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zaštititi mošt, masulj i vino.

• sumporni dioksid kao koagulator – u moštu koji je jače zasumporen dolazi do taloženja, tako da mošt postaje bistar zbog djelomične koagulacije bjelančevina, koloidnih čestica mutnoće i oksidacijskih enzima mošta a poslije vina.

Oblici u kojima se sumporni dioksid primjenjuje:

• Kalijev metabisulfit – “Vinobran” - najčešće korišteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima • Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) – spoj sumpornog dioksida i vode • Tekući sumporni dioksid (sprej) – prednost ovog oblika sumpora ogleda se u točnom doziranju

• Sumporne trake – na traci se nalazi čisti sumpor koji se paljenjem trake razvija u sumporni dioksid. Uglavnom se koristi za sumporenje bačava.

Koliko dodati sumpora?

Zdrastveno stanje grožđa jedan je od bitnih uvjeta jačine sumporenja. Mošt i masulj zdravog grožđa sumpori se s manjom količinom sumpornog dioksida, za razliku od mošta i masulja koji se dobije od pljesnivog, pokvarenog i oštećenog grožđa. Također grožđu koje je više izloženo zraku i brano pri višim temperaturama potrebno je dodati više sumpora.

Tijekom prerade zdravog grožđa, nakon muljanja-ruljanja, dodaje se 10g/100 l “Vinobrana”, a ako je mošt dobiven od pljesnivog i oštećenog grožđa, dodaje se 15-20g/100 l.

Nakon završetka vrenja mlado vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida, a sljedeće sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a količina “Vinobrana” ovisi o količini slobodnog SO2 u mladom vinu, jer samo slobodni SO2 čuva vino od neželjenih mana i bolesti.

Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slobodni sumpor svakog mjeseca,

Vinobran BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Flor-stop, tablete protiv kvarenja vina

posebno za ona vina koja će se puniti u boce. Vino u boci mora biti zaštićeno sa djelotvornom količinom sumpornog dioksida.

Ne pretjerujte sumporom. Prije svakog sumporenja obavite analizu.

Sumpovin

Novosti na tržištu u BiH

FLOR-STOP (Tablete protiv kvarenja vina)

Flor stop tablete služe za

zaštitu vina od kvarenja koje se drži u različitim posudama.

Osim toga, ove tablete se koriste i u prehrambenoj industriji.

Primjena table ta je vrlo jednostavna. Tablete se ubace u vino koje se drži u posudama.

Doza: 1 tableta za manju posudu, ili 3-12 tableta za veće posude i cisterne.

OENOSTERIL 5 - poseban oblik sumpora Sastav: kalijev metabisulfit 66,6 % i kalij bikarbonat 33,3 % Upotreba: Proizvod se koristi za sumporenje mošta u sabirnim

Sumporne trake

posudama, strojevima za preradu i prešama; reguliranje SO2 tijekom vinifikacije, zaštite mošta i vina prilikom transporta, te dodavanje SO2 u vinske posude (inox, plastične, drvene bačve, male tankove zatvorenog tipa).

Posebno pogodne za sumporenje vina u inox posudama u kojima je dodano parafinsko ulje.

Uputa za rukovanje: tablete dodati direktno u mošt ili vino bez miješanja.

Oenosteril - sumporne tablete

26 Osim toga, maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. Samo nekoliko kapi maslinovog ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu, a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organizam. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti, a sve to zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama i svojstvu da povećava dobri kolesterol koji ima svojstvo čišćenja organizma.

Eliksir za ljepotu

MASLINOVO ULJE izvor zdravlja

Maslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi, iako ga danas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne pripravke koji daju zdrav, lijep i svjež izgled koži Mario Ćubela, dipl. ing.

Prema navodima stručnjaka maslina je jedna od najstarijih biljaka, o čemu nam svjedoče i brojni zapisi kroz povijest. Već u doba Feničana izvozilo se i čuvalo maslinovo ulje u glinenim posudama, dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodonosne biljke. Za vrijeme Rimskog Carstva s pravom možemo reći da je maslina doživjela svoj puni procvat jer se njen uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. Kolika je vrijednost maslinovog ulja, pokazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svog dobro očuvanog tijela koristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogri-

Često pitanje tijekom sunčanih dana je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja suncu, a pritom zadržati lijep i svjež izgled kože. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomoći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. Koristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka te na taj način štitile i održavale preplanulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana, jako dobro se pokazalo i u njezi stopala, ruka i leđa. Koristimo li ga pak pomije-

Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja.

Značajni proizvođači su i Grčka, Tunis, Turska. Spomenute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja.

Italija i SAD su najveći uvoznici. šanog zajedno s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice, što nam itekako pomaže u njegovom čišćenju. Također, tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u maslinovu ulju, dok je oštećenu kosu suncem i vjetrom dovoljno premazati pripravkom provjerenim i napravljenim po receptu naših baka. Potrebno je istući žumanjak, dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu konjaka a potom masu dobro ujediniti. Pripremljenu i dobro ujedinjenu masu nanijeti na kosu a potom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će zadržati toplinu i pritom omogućiti upijanje hranjivih sastojaka iz nanijete smjese. Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite.

ješiti ukoliko koristite maslino ulje na bilo koji način, kroz kulinarstvo ili masažu.

Primjena u medicinske svrhe

Maslinovo ulje korišteno u bilo kojem obliku pomoći će nam da prebrodimo bolesti koje su svakodnevni pratilac u ljudskom životu. A ono se koristi kao dobar laksativ te kod ljudi koji imaju poteškoća sa žuči jer sprečava stvaranje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). Sprečava također osteoporozu, a posebno dobro se pokazalo i kod žena u menopauzi. Dragocjen je i antioksidans jer sprečava aktivnost slobodnih radikala, točnije kemijskih sastojaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora.

Maslina polako osvaja hecegovinu BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

27

Minerali važni u hranidbi stoke

Da bi stočar bio suvremen, napredan te dobar uzgajivač, treba poznavati i nužnu potrebu minerala (rudnih tvari) u hranidbi stoke svih vrsta, osobito one kojom se bavi bilo u tovu ili uzgoju.

Nikola Jagačić, dipl. ing.

Za hranjivu vrijednost krmiva važni su čimbenici u hranidbi ugljikohidrati, bjelančevine, minerali i vitamini, što je već opće poznato, ali i makro i mikroelementi kao dopuna obroku ako ih u krmi nema.

Najvažniji zadatci i izvori minerala u organizmu?

•

•

•

• •

•

• • •

Minerali se talože u organizmu i stvaraju pričuve iz kojih se troše ako ih nedostaje u krmnom obroku.

Ubrzavaju proces metabolizma životinje u obliku kemijske reakcije i služe kao katalizatori (pospješivači) izmjene hranjivih tvari, odnosno njihovih komponenata.

Mineralne tvari reguliraju metabolizam vode u organizmu i nužne su za izmjenu bjelančevina i masti.

Bez minerala nema pravilnog razvitka ploda niti njegove potrebne težine.

Utroškom mlijeka (sisanjem, dojenjem) troše se minerali koje treba u mlijeku nadomjestiti.

Kod mladunčadi se bez dovoljno minerala ne razvijaju normalne kosti (rahitis) i tkivo.

Uz minerale, i prirast je bolji u tovu.

Uz dovoljno minerala u hrani više je vune kod ovaca, bolja je nesivost peradi.

Reprodukcija je bolja i sigurnija.

Moraju se nadomjestiti jer se izlučuju mokraćom i balegom.

Za pravilnu hranidbu važno je da hrana sadrži dovoljne količine svih hranjivih sastojaka, da je svježa, da nije pokvarena, da je zdrava i da se obroci uzimaju na vrijeme. Hrana mora biti različita, jer tako postaje punovrijednom. Najprije i sigurno minerali se utvrđuju redovito u pepelu, a

to su kalij, natrij, magnezij, kalcij, željezo, sumpor, klor, fosfor, aluminij, silicij, mangan, jod, flour i bakar. Kalija (K) svaki kg tijela sadrži 1,5 grama. Hrana ga sadrži dosta. Natrij (Na) sadrže sokovi u 1 kg tijela, i to 0,7-1,5 grama.

Kalcij (Ca) je važan za razvitak kostiju, mišićja i sokova. On parira štetno djelovanje kalija i natrija u hrani. Osobito je nužan za porast, mliječnost i bređost.

Na svaki 1 kg tijela opada 6-12 g kalcija. Količina kalcija varira.

Najviše ga sadrže zeleni dijelovi bilja, sijeno mahunjača i uljarice. Fosfor (P) je većinom vezan s kalijem, a važan je za porast, mliječnost i gravidnost. Sadrže ga kosti, mozak, mišići, jezgra (nukleus) stanica i mlijeko. Magnezija (Mg) je dovoljno u hrani.

Nedostatak izaziva grčeve i nervozu životinja. Željezo (Fe) nalazimo u hemoglobinu (krvi), u mlijeku. Ono je vezano uz bakar (Cu). Ako nema dovoljno željeza, u tijelu se javlja anemija, najčešće kod prasadi koja se mora cijepiti preparatom željeza što vrijedi i za nestašicu bakra. Željezo se nalazi u rogovima, dlaci, koži, perju i vuni. Klor (Cl) je važan jer u želucu stvara HCl, tj. solnu kiselinu koja aktivira ferment pepsin potreban za normalnu probavu.

Klor se nalazi u bubrezima, slezeni, plućima, koži, kostima, krvi i želucu. I jod (J) je važan, zbog tiroksina, hormona koji regulira izmjenu tvari i utječe na rast. Nestašica joda uzrokuje gušavost, a ponekad i pobačaj. Flour (F) se nalazi u svakom organizmu, a najviše u zubima i kostima.

Ipak treba istaknuti da su za životinjski organizam najvažniji minerali kalcij, fosfor, natrij i klor i da minerale nalazimo najviše u zelenoj krmi 1-2 %, u sijenu i slami 5-10 %, zrnju žitarica 1-4 %, u zrnju uljarica 4-12 %. Količina minerala koje stoka prima u hrani redovito ne zadovoljava potrebe životinjskog organizma,

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Minerali su važni u ishrani krava

“Kamenen soli” za ishranu stoke

I ovce traže hranu bogatu mineralima

pa ih treba dodavati i kompletirati, što već rade prerađivačke industrije ako se stoka hrani tvorničkim smjesama. Ako smjese nisu kompletne i ne mogu se postizati rezultati koji se traže u intenzivnom uzgoju ili tovu, moraju se dodavati najčešće mikromineralni dodaci, osobito ako se hrani prirodnim krmivima, kako bi se podmirile potrebe životinjskog organizma. U suprotnom,

zbog nestašice minerala oslabi cjelokupna djelatnost staničja i tkiva u organizmu, što znači cijela konstitucija. Između uzročnika bolesti, minerala, vitamina i bjelančevina u organizmu nema neposredne veze, ali posredna je veza često vrlo izražena. Nepravilna prehrana s obzirom na navedene tvari smanjuje otpornost životinjskog organizma i tako ga čini sklonim infekcijama.

28

Akvarium za kornjače

Sjemenarnin zooshop u Mostaru

AKVARIJSKE KORNJAČE

Kornjača je zasigurno jedan od najčešće darivanih ljubimaca što nije začuđujuće s obzirom na njenu ljupkost i privlačnost. Osim toga, pogodna je za djecu mlađih uzrasta jer njeno držanje kod njih stvara svojevrstan vid odgovornosti i obveze

Vedran Lasić, voditelj ZOO programa Psiholozi tvrde da je manjoj djeci poželjno nabaviti odgovarajućeg kućnog ljubimca. To potvrđuju istraživanjima koja su dovela do zaključka da ljubimci kod djece utječu na stvaranje karaktera te da djeca koja su imala barem jednog kućnog ljubimca postižu bolje rezultate u školi, životu i sl. Ništa čudno, jer razumljivo je da djeci od malih nogu treba nametnuti pojedine obveze kako bi ih barem malim dijelom naučili da vode brigu o sebi i drugima. Kornjače upravo predstavljaju idealnog ljubimca za najmlađe iz razloga što nisu previše zahtjevne te prekomjerno ne opterećuju djecu a pretjerano ne utječu ni na kućni proračun. Dovoljno je nabaviti mali akvarij i odgovarajuću hranu, s tim da je nužno poznavati odgovarajuće potrebe ovih dražesnih plivača.

Izbor odgovarajućeg akvarija i hrane

Friskies akvarije volumena 5-10 litara s odgovarajućim dekorom i suhim prostorom. Dakle, osim vode, kornjačama trebamo osigurati i suha mjesta na kojima se ovaj ljubimac povremeno zadržava. Ukoliko pak želimo napraviti akvarij u vlastitoj režiji, moramo znati njegove poželjne dimenzije. One iznose 26x15x15 cm, s tim da se mjesta bez vode osiguravaju postavljanjem ovećeg kamena, pluta ili stiropora u samo središte akvarija. U pogledu izbora hrane svakako je potrebno koristiti specijaliziranu suhu Friskies hranu koja se kornjačama daje u količini od 4-5 listića dnevno. Pored toga, nužno je uz navedenu hranu povremeno davati i biljnu hranu (skuhan listić blitve i sl.) kao i komadiće sirovog mesa. Navedena hrana se daje jedanput tjedno i to prvenstveno za starije kornjače. Spomenimo još da kornjače u

prvoj godini života obično teže oko 15 grama i dostižu duljinu 45 mm, s tim da uz dobru njegu ovi ljubimci mogu dosegnuti i do 30-tak cm.

Zanimljiv je i podatak da kornjače rijetko obolijevaju, s tim da ne smijemo zaboraviti da se radi o tropskim životinjama. Stoga, tijekom zime akvarij trebate premjestiti blizu nekog izvora topline ili pak možete nabaviti grijač s termostatom. S druge strane, u ljetnom razdoblju vodu nije potrebno zagrijavati, iako je treba promijeniti čim se malo zaprlja.

Obično se voda mijenja svaka tri dana s tim da obvezno treba odstajati prije ulijevanja u akvarij.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti u naš Agrocentar Sjemenarna u Mostaru u kome se nalazi i kompletan ZOO program s potrebnom opremom za cjelokupnu akvaristiku.

Za držanje kornjača najpoželjnije je nabaviti namjenske

Hrana za akvarijske kornjače

•

•

•

Kod nas se najčešće prodaje kalifornijska ili crvenouha kornjača. Za njeno držanje preporuča se temperatura vode od 24-26oC. Temperatura vode ljeti ne smije prelaziti 27oC, a zimi ne smije biti ispod 20oC. Prosječno žive 30-50 godina. Mogu narasti do 30 cm, a spolnu zrelost dostižu u dobi od 2 do 5 godina.

Kalifornijske kornjače imaju nepokretan jezik i ne mogu žvakati hranu, stoga hranu uvijek vuku u vodu kako bi je omekšale i lakše kidale.

Kalifornijska kornjača spava pod vodom ili između kamenja zatvorenim očima Zoo shop u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru nudi veliki izbor akvarijskih ribica, malih kornjača, ptica, manjih i većih papiga. Osim toga, na istom mjestu možete nabaviti hranu i svu potrebnu opremu za akvaristiku i kućne ljubimce.

Kalifornijske kornjače BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

29 Nestlé PURINA u svom asortimanu ima niz različitih brandova hrane za pse i mačke, a jedan od njih je i FRISKIES. U Europi FRISKIES je najjači brand na tržištu hrane za mačke, a čvrsto drugi brand za pseću hranu. FRISKIES je prvoklasan brand, globalno prisutan u svijetu, nudi široku paletu okusa i različitih receptura hrane sukladnih dobi i načinu života vašeg psa ili mačke.

FRISKIES hrana za pse u svom asortimanu ima proizvode prilagođene različitoj starosnoj dobi i stilu života svakog psa: Junior na bazi piletine, namjenjen mladim psima do 1 godine starosti; Balance hrana pripremljena iz kvalitetnog pilećeg mesa za odrasle pse umjerene aktivnosti; Active na bazi govedine, namjenjen psima koji imaju pojačanu dnevnu aktivnost ili provode veći dio dana izvan kuće; Digestion na bazi puretine, receptura posebno namjenjena psima osjetljive probave.

FRISKIES hrana za mačke u svom asorimanu ima i suhu i mokru (konzerviranu) hranu raznolikih okusa i receptura. Suha hrana nudi posebne recepture za mačiće – Junior na bazi pilećeg mesa obogaćenog bjelančevinama, vitaminima i mineralima – idealna za prijelaz s majčinog mlijeka na redovnu prehranu. Za odrasle mačke FRISKIES Adult nudi raznoliku paletu okusa koja će zadovoljiti i najizbirljiviju mačku, a spravljena je od visoko kvalitetnog mesa.

U današnje doba velik broj ljudi živi u gradovima, u stanovima i njihove mačke gotovo cijeli život provedu u stanu. FRISKIES posebno za odrasle kućne mačke nudi INDOOR recepturu.

To je hrana na bazi pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus. Specifična je jer sadrži bilje iz vrta te na taj način mački pruža sve ono što ne može naći unutar svoga doma.

Postignut je optimalan omjer minerala za zdrav mokraćni sustav, sadrži prirodna vlakna koja umanjuju nakupljanje kuglica dlake u probavnom sustavu, a cikorija smanjuje neugodne mirise higijenske posude. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija će mački osigurati održanje mišićnog tonusa.

Svaka od ovih receptura je rezultat dugogodišnjih istraživanja u Purina nutricionističkim centrima, a cilj FRISKIES mokra hrana je zdrav i sretan pas pun vitalza mačke nudi se u pakiranjima nosti!

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

od 400g u konzervama i 100g aluminijskim vrećicama koje sadrže slasne grilane komadiće mesa u sočnom umaku, dostupne u više različitih okusa.

Aluminijska vrećica je posebno pogodna za jedan obrok te na taj način mačka uvijek jede svježu hranu, a ne ostatke iz hladnjaka od ranijih obroka.

FRISKIES osim hrane, u svom asortimanu nudi i poslastice za pse, od keksi i mekanih sočnih žvakalica jakog mirisa kojima psi ne mogu odoljeti, do funkcionalnih žvakalica kojima pas dok ih žvače, ujedno i održava svoju dentalnu higijenu: Fresh breath – na bazi metvice, za svjež dah Tartar Control – na bazi cimeta, štiti zube od zubnog plaka i kamenca Gental Dental – čuva i njeguje desni

30

Kristov trn

Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda posve drugačije. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, među njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Euphorbia.

U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.

Kruhovac – bogat škrobom

Kruhovac (Artocarpus altilis) sadrži oko 20 % škroba i 1-2 % bjelančevina. Nezreo se plod može kuhati, peći, pirjati, pržiti ili sušiti. Sjemenke zrelih plodova (oraščići) konzumiraju se pržene. Kruhovac se prvenstveno u pacifičkom području, ubraja u osnovne živežne namirnice; u južnoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji još nikada nisu imali kontakt s Europljanima. Pritom je u novi svijet došao relativno kasno. Godine 1789. kapetan Bligh uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija kako bi ih kao hranu za robove odnio u Južnu Ameriku.

Taj prvi pokušaj završio je čuvenom pobunom, no uspio je drugi Blighov pokušaj 1793. godine.

Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvor

Plava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije.

Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.

Brunfelzija – protiv zmijskog ugriza

Kao mnoge pomoćnice i brunfelzija (Brunfelsia pauciflora) je otrovna. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti, potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije treći dan, neposredno prije no što otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.

Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći, listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.

Naj, naj, naj ….. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najveće drvo

Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnim mamutovaca (Sequoia sempervirens), pronađeno u američkoj državi California. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, uključujući i lišće, granje i korijenje, što je otprilike težina 890 slonova. Drvo se srušilo u oluji1905. godine.

Najveći komad leda koji je pao na zemlju

13. kolovoza 1849. na tlo u Škotskoj, u Velikoj Britaniji, nakon udara groma, pao je komad leda dug 6 m. Led je bio čist, ali se činilo da je građen od manjih dijelova, vjerojatno tuče. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja.

Najveći kopneni sisavac

Mužjak afričkog slona (Loxodonta africana) prosječne visine 3-3,7 m do ramena, a uobičajena težina mu je 4-7 tona.

Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7. studenog 1974. u Angoli u Africi. Visina uspravljene životinje bila je 3,96 m, a težina masivnih 12,24 tone.

Ptica koja je preletjela najveću udaljenost Mladunče obične čigre (Sterna hirundo), 30. lipnja 1996. godine u središnjoj Finskoj obilježeno je prstenom. Ptica je preletjela rekordnih 26.000 km prije no što je u siječnju 1997. živa ponovno uhvaćena u australskoj državi Viktorija.

Da bi tamo stigla, ptica je morala svaki dan preletjeti nevjerojatnih 200 km

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

Oplemenite vlastiti dom Friskies je vodeći brand hrane za pse i mačke, dokazane kvalitete, koji oplemenjuje dom pružajući psima i mačkama Friskies učinak kroz izvanrednu, intuitivnu i ukusnu prehranu.

Povijest

    

  

Tvrtka Carnation prva je proizvela suhu hranu za pse 1934. godine pod imenom Friskies. Svoj proizvod namijenila je psima za vuču saonica Huskie.

1948. godine tvrtka je uvela konzerviranu hranu u svoju paletu proizvoda.

50-tih godina prošlog stoljeća pokrenuta je proizvodnja suhe hrane za mačke.

1956. godine proizvedena je prva konzervirana hrana za mačke.

U 70-tima Carnation je otkupio više europskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane za male životinje i opremom za ljubimce. Tako je tvrtka, proširivši svoj djelokrug, postala jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području brige o ljubimcima.

1985. godine Nestlé je otkupio Carnation.

1992. godine, Glavna uprava Nestlé-a odabrala je Friskies kao glavni strateški brand.

2001. godine Nestlé je otkupio Ralston Purinu.

BIO-REX

Peletirano organsko gnojivo

Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum

Povrće: Količina 100-150 kg/dulum