GreenGarden63%20-%20za%20web

Green Garden • broj 63 • srpanj / kolovoz 2009. •

Lantana s okusom Mediterana Carera-nova rana sorta krumpira Štetne pipe na vinovoj lozi Ljetno cijepljenje voćaka i vinove loze Što i kako nakon tuče

godina IX • cijena 3 KM

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ

SADRŽAJ

Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ponukani prilogom o kalemljenju smokava, naši vjerni čitatelji zamolili su nas da u ovom broju pripremimo prilog o cijepljenju ostalih voćnih vrsta. Raduje nas što se naši članci revno čitaju i, što je najvažnije, žurno iščekuju zbog čega smo u ovom broju pripremili zanimljiv članak o ljetnom cijepljenju voćaka i vinove loze. Osim toga, ne propustite prilog o folijarnoj prihrani vinove loze kao i članak o pinciranju izbojaka kod jabuka i krušaka. Priloge iz oblasti voćarstva upotpunjujemo člankom o ranoj sorti smokava odnosno Petrovači i uvijek zagonetnom avokadu.

Dolaskom ljetnog razdoblja počinje i vrijeme ubiranja plodova povrća.

Stoga smo samo za Vas pripremili prilog o skladištenju luka i krumpira. Nadalje, upoznajte Carreru-sortu krumpira koja se pokazala iznimno kvalitetna za područje Hercegovine. A da u povrtnjaku i ljeti može biti aktivnosti, doznat ćete jedino ukoliko ne propustite članke o kasnom uzgoju rajčice, kasnoj sjetvi cikle i uzgoju sve atraktivnije brokule. Stranice posvećene povrćarstvu zaokružujemo redovitim kalendarom sjetve povrtnih kultura, ljetnim ubiranjem sjemena povrća i člankom o osjetljivosti pojedinih povrtnih kultura na nedostatak mikrohraniva.

Na koji način nasade tijekom ljeta racionalno opskrbljivati vodom, pročitajte u prilogu pod naslovom „Hercegovački vinogradi sa sustavom kap po kap“. Ukoliko za njegovu ugradnju nemate mogućnosti, preostaje Vam malčiranje biljaka koje pridonosi smanjenom zalijevanju. O tomu, ali i o brojnim reportažama koje svjedoče o uspješnim hercegovačkim proizvođačima bajama, maslina, šipaka i vinove loze možete pročitati na stranicama našeg stručnog glasila.

Na koncu, proizvodnja zasigurno ne bi bila uspješna bez adekvatne zaštite poljoprivrednih kultura. A kako se zaštititi od sve prisutnijeg štetnikabreskvinog moljca, možete pročitati upravo na stranicama posvećenim zaštiti bilja. Pored toga, posljednjih godina pipe čine značajne štete na vinovoj lozi što znači da dotičnog štetnika trebamo detaljnije upoznati. Koje se štetne pipe pojavljuju na našim terenima, kakve štete čine i kako ih suzbiti doznajte iz članka dr. Ivana Ostojića. Koje, pak, kemijske pripravke i koja folijarna gnojiva koristiti u svrhu zaštite i revitalizacija nasada nakon tuče, te što sve treba znati o parazitskoj cvjetnici volovodu, nipošto nemojte propustiti pročitati na našim stranicama.

Preporučamo još priloge o uzgoju lantane koja slovi za ukras Mediterana i lagestremiji u čijoj cvatnji možete uživati tijekom cijelog ljeta. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

LANTANA - UKRAS MEDITERANA 4 LAGESTREMIJA 5 BROKULA 6 LJETNO UBIRANJE SJEMENA 7 CARRERA SORTA BUDUĆNOSTI ZA HERCEGOVINU 8 SMANJENO ZALIJEVANJE PRIMJENOM MALČA 10 KASNA SJETVA CIKLE

11 SKLADIŠTENJE LUKA ::: SKLADIŠTENJE KRUMPIRA 12 OSJETLJIVOST POJEDINIH POVRTNIH KULTURA NA NEDOSTATAK MIKROHRANIVA 13 LJETO U POVRTNJAKU

14 VOLOVOD

15 ŠTETNE PIPE NA VINOVOJ LOZI 16 PINICIRANJE IZBOJAKA KOD JABUKA I KRUŠAKA 18 MOSTARSKI NASADI BAJAMA 18 LJETNO CIJEPLJENJE VOĆAKA I VINOVE LOZE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 AVOKADO 21 PETROVAČA RANA SORTA SMOKAVA 22 TRADICIJOM DO USPJEHA ::: NEUMSKI ELIKSIR ZDRAVLJA 23 FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZE 24 NASADI VOĆA IZ SRCA BIJELOG POLJA 25 ŠTO I KAKO NAKON TUČE 26 HERCEGOVAČKI VINARI SA SUSTAVOM KAP PO KAP 28 BRESKVIN MOLJAC 29 ZANIMLJIVOSTI 30

Uredništvo

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

4

LANTANA (DUBROVNIK) UKRAS MEDITERANA Ako ste u potrazi za biljkom koja će od proljeća do jeseni krasiti vaše vrtove, balkone i terase svojom bogatom cvatnjom, a pri tom neće biti zahtjevna za uzgoj, onda ne zaboravite na lantanu, dubrovnik (Lantana camara).

Velimir Lasić, dipl. ing.

Rod Lantana pripada porodici Verbenaceae. Ime roda je staro ime neodređenog značenja.

Dvije najvažnije vrste ovog roda su: L. camara i L montevidensis (sin.L.sellowiana). Potonja ima puzajuću stabljiku, s malim ljubičastim cvjetovima koji imaju žuto središte i skupljeni su u gustim cvatovima. Dok L.camara raste uspravno, cvatovi mogu biti bijeli, ružičasti i žuti. Poseb-

no su lijepe one sorte koje imaju cvati čiji su središnji cvjetovi žuti koji prema krajevima prelaze u narančaste pa sve do zagasitocrvene nijanse. Ovaj privlačni grm svojim toplim bojama razvedrava svaki prostor.

Uvjeti uzgoja

Uspješno raste u svakom vrtnom, dobro dreniranom i hranjivom bogatom tlu. Odgovara mu svijetlo mjesto na suncu ili u polusjeni. Uživa u dugim, vrelim

Lantana dobro podnosi visoke temperature

ljetnim danima. Na otvorenom se može uzgajati samo na mjestima gdje nema mrazeva. Biljke koje rastu u loncima prije prvih mrazeva unijeti u zatvoreno, gdje će prezimiti na temperaturi od 6 do 10°C, uz povremeno zalijevanje.

Njega i prihrana

Ljeti dubrovnik obilno zalijevati, održavajući ravnomjernu vlažnost tla. Ako se biljka presuši, lišće se smežura i objesi, ubr-

zo nakon zalijevanja potpuno se oporavi, što govori o otpornosti ove biljke. U periodu cvatnje potrebna je redovita prihrana mineralnim gnojivom. Razgranatiji i gušći rast se postiže otkidanjem rastućih vrhova. Da bi se produljila i pospješila cvatnja, ocvale cvjetove redovito uklanjati.

Prije kretanja vegetacije oštro podrezati i presaditi biljku u veći lonac.

Dubrovnik se razmnožava reznicama u proljeće ili ljeto.

Cvjetovi lantane atraktivnih boja B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

LAGESTREMIJA

atraktivna vrtna stablašica

Riječ je o listopadnoj cvjetnodekorativnoj vrsti koja dominira u svakom vrtu. Ime je dobila po Magnusu von Lagerstroemu, prijatelju čuvenog i znamenitog Linnea. Gotovo da i nema vrta u kojem ne dominira ova cvjetna vrsta.

Lagestremija u punoj cvatnji

Josip Brkljača, ing.

Lagestremija potječe iz Indije, Kine i sjeverne Australije, a autohtona je i u tropskom području Amerike. Stoga, nemojte se čuditi ukoliko je u vrtnim rasadnicima primijetite i pod nazivom indijska ruža. Međutim, iako se njeno pravo ime teško pamti, dekorativnost ove biljke svakako ostaje u dugotrajnom sjećanju.

Osim toga, u velikom broju hercegovačkih vrtova i parkovskih površina upravo lagestremija plijeni punu pozornost. Njeni brojni svjetlo-ružičasti, ružičasti, crveni ili bijeli cvjetovi skupljeni u prelijepe cvatove jednostavno dominiraju u vrtnom prostoru.

Međutim, na rasprostranjenost lagestremije dobrim dijelom utjecala je i njena produljena ljetna cvatnja. Dakle, u razdoblju B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

kada lagano “prolazi” sezonsko cvijeće i kada vrtovi gube svoju raskošnost potrebno je površinu osvježiti cvjetnim stablašicama i grmovima. U tom pogledu, najčešće u toplijem klimatu možemo i primijetiti kako do izražaja dolaze brojni oleanderi i lagestremije koji cvjetaju tijekom ljeta, kada se većina ukrasnih biljaka nalazi u stanju mirovanja.

Je li lagestremija osjetljiva stablašica?

U literaturi se često može zamijetiti kako se indijska ruža doista smatra osjetljivom biljkom.

Međutim, praksa je pokazala da se osjetljivim razdobljem može smatrati samo prva godina nakon sadnje, kada je biljci potrebno pružiti maksimum njege i pažnje. Dovoljno je odabrati sunčani ili vrlo svijetli položaj vo-

deći računa da se sadnica posadi na plodno i strukturnu tlo. Mada nije izbirljiva prema zemljištu, najbolje joj odgovaraju glinasto-ilovasta tla. Kako bi biljka

5 pravilno napredovala, nužno je povremeno izvršiti i gnojidbu mineralnim gnojivom, s tim da u tu svrhu prednost treba dati gnojivima produljenog djelovanja .

Kako pravilno odabrati sadnicu?

Kada smo iskopali i pripremili sadnu jamu, slijedi možda i najvažniji trenutak-odabir zdrave sadnice. Svakako najlošiju soluciju predstavlja kupnja sadnice u vrtnim centrima siromašne ponude. Kada ste pronašli rasadnik s kvalitetnom ponudom, dobro pogledajte sadnice kako bi odabrali što zdraviju i raskošniju. Vodite računa o rasporedu grana ali i o tome želite li grmolike, mini ili velike stablašice jer izbor zna biti prilično očaravajući. Nemojte se začuditi ukoliko je primijetite i u mini izdanju jer je pogodna i za bonsai. Kada ste nabavili i posadili lagestremiju preostaje vam još voditi računa o njenom redovitom zalijevanju i prihranjivanju. Osim toga, svake godine, tijekom ranog proljeća nužno je izvršiti i jače orezivanje.

Prednost lagestremije leži i u njenoj univerzalnoj primjeni.

Možemo je uzgajati kao ulično stablo (drvoredi), u gredici grmlja, kao neformalnu živicu, kao pojedinačnu biljku (soliter) ili kao što smo već naveli-u vidu bonsaia. Ipak, jedno je sigurno, ukoliko odaberete lagestremiju sigurno nećete pogriješiti jer riječ je o ukrasnoj biljci jednostavnog uzgoja koja na minimum pažnje višestruko uzvraća.

6

BROKULA

sve traženija kupusnjača Brokula je povrćarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se i sadržajem najmoćnijeg prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dva bogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravom možemo svrstati između hrane i lijeka.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Nekoliko posljednjih godina i kod nas se na tržnicama i u prodavaonicama koje trguju povrćem, može nabaviti “nova” vrsta povrća-brokula. Pojavila se vrlo stidljivo, u vrlo malim količinama, cvjetne glavice uvijene u celofan (uvoz iz Italije), da bi danas već bilo usvojeno od strane vrijednih povrćara iz doline Neretve. Valjda po uzoru na “rođake” iz Italije, i naša brokula je po cijeni u gornjem vrhu tablice, a ponekad i “prvak” što se cijene tiče. Međutim, po nekim svojim osobinama trebala bi se naći i na našim trpezama. Spomenuti ćemo samo dvije: dijetetsku vrijednost i ukusnost.

ophodno odmah nakon rasađivanja izvršiti zalijevanje. Najbolji rezultati u uzgoju postižu se ukoliko su biljke stalno vlažne i bez prisutnosti korova.

Berba brokule

Cvjetna glavica brokule

Što se tiče dijetetske vrijednosti, važno je istaći da novija istraživanja dijetetskih stručnjaka pokazuju da povrće zelene boje, naročito kupusnjače, sadrži tvari koje su važna preventiva u borbi protiv kancerogenih oboljenja (bolesti raka). Među njima brokula je na prvom mjestu! Smatra se da su učinkovitije biljke kod kojih je tamnija zelena boja. Kod brokule je toliko tamna da prelazi u tamno ljubičastu, poprimajući nijanse mrke boje.

Drugi važan element je okus.

Brokula je ukusnija od svih svojih “rođaka”- raštike, kelja, cvjetače, kelja pupčara i glavatog kupusa. Način uzgoja brokula, prema uputama talijanskih proizvođača sjemena nije posebno kompliciran, a sastoji se u sljedećem:

Sjeme se sije u leje (u svibnju i lipnju) u dobro usitnjeno i pažljivo poravnato tlo, i prekriva sa nekoliko milimetara zemlje, u ovisnosti od veličine sjemena.

Ne smije biti gusto, u protivnom ga treba prorijediti.

Izbor mjesta za sadnju

Kao i ostale kupusnjače brokula traži osunčano, zbijeno tlo, bogato organskom masom.

Nije poželjno remetiti površinu tla da bi se izbjegao negativan utjecaj na razvoj biljčica neposredno nakon klijanja. Za 40 dana biljčice narastu oko 8 cm, nakon čega se obavlja rasađivanje. Rasađivanje se vrši na rastojanje od 50 cm u redu, dok međuredno rastojanje treba biti 60 cm. Za rasađivanje se koriste kišni dani, a u protivnom je ne-

Beru se cvatni izboji prije otvaranja sićušnih cvjetića.

Procvjetali su izboji drvankasti i neukusni. Prvi se reže središnji cvatni izboj, koji je u nekih kultivara nalik cvjetači. Postrani cvatni izboji razvijaju se u pazušcima listova i beru se nekoliko tjedana. Nikada se ne oberu svi izboji jedne biljke. Cvatni izboji narastu 10- 15 cm i dozrijevaju 6 tjedana. Ako dopustite cvatnju samo jednog izboja, biljka će ranije završiti s produkcijom ostalih izboja.

Priprema za jelo

Uobičajeni način je kuhanje u kipućoj, slanoj vodi oko sedam minuta. Kuhaju se cvatovi s mesnatim peteljkama kojima je oljuštena koža. Cvatovi se poslužuju topli s bijelim umakom ili rastopljenim maslacem te hladni, začinjeni uljem i octom.

Stručnjaci preporučuju kuhanje u pari; cvatni izboji moraju stajati uspravno u loncu, dopola uronjeni u vodu, koja lagano ključa. Tako se kuhaju 15 minuta u zatvorenoj posudi. Brokula se može pirjati u bijelom vinu ili zajedno s inćunima i maslinama u crvenom vinu, a vrlo je ukusna pržena na maslacu.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

7

LJETNO UBIRANJE SJEMENA

Tradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Međutim, iako su se pojedina sjemena izgubila, još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim generacijama

“Domaće” sorte rajčice su uvijek tražene

Nino Rotim, dipl. ing.

I doista, često se može čuti pitanje tipa imate li sjeme jabučara, ali one starinske, «domaće» rajčice. Ili redoviti vapaji «e da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice», što je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajčice. Stoga se samo i nameće pitanje kako sačuvati ta naslijeđena, stara sjemena. Prije svega, treba znati da se kod velike većine povrća sjeme nalazi u samom plodu, kao što je slučaj, primjerice, kod rajčice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepši i za koje već po vanjskom izgledu uočavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su građe, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i lijepo oblikovani. Dakle, u mnoštvu prilično jednakog povrća trebamo izdvojiti nekoliko najljepših plodova za sjeme.

Sakupljanje sjemena

Kada smo odabrali dotične biljke ili plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj stabljici kako bi i sjemenke što bolje dozorile. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica, krastavci i sl.) potrebno ih je adekvatno uskladištiti kako bi se umanjila i količina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sočnog mesa ploda, a što se može postići jedino ukoliko takve plodove osušimo. Odvajanje B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

sjemenki iz suhih plodova može se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poželjno bi bilo odvojene sjemenke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje i osušile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozračne prostorije. Nakon toga osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom možemo odvojiti sitno i šturo sjeme tako da će nam ostati samo ono ujednačeno i čisto. Moramo znati kako ćemo samo suho i čisto sjeme moći uspješno čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati u manjim staklenkama ili kartonskim kutijama, domaćicama su ipak najmilije papirnate vrećice (fišeci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješnije sačuva. Barem, tako domaćice tvrde.

A na koji način sačuvati sjeme kupusa?

Iako su naša stara sjemena kupusnjača odavno završila u zaboravu, još uvijek se u nekom hercegovačkom zaseoku može

pronaći i njihovo sjeme. Ali, postavlja se pitanje kako sačuvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog čupanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljeće će se iz navedene glavice razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. Plod je komuška s unutarnjom pregradom, dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komuški (mahuna) nalazi se željno očekivano sjeme koje je potrebno još samo uskladištiti.

Spremanje i čuvanje sjemena

Potpuno zrelo sjeme, očišćeno od zemlje, prašine i ostataka pljevica te prosušeno na odgovarajući način možete spremiti za iduću sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male staklenke ili papirne vrećice na kojima ćete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznačenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i

ubrano. Međutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspješno raste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro.

Jer treba znati da i male promjene u zemljišnim i klimatskim prilikama mogu dati različite rezultate. Ipak, budimo optimisti!

Raštika najbolji primjer

Raštika je možda najbolji primjer tradicionalnog čuvanja sjemena. Sjeme ove kupusnjača ne može se pronaći u trgovinama, nego isključivo kod proizvođača koji ga decenijama ubiru i čuvaju. Zbog toga se ova kupusnjača i dugo zadržala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje god su Hercegovci i Dalmatinci kročili.

Zelene komuške sa sjemenom raštike

8

CARRERA sorta budućnosti za Hercegovinu Zadnjih desetak godina na tržištu sjemenskog krumpira u Hercegovini, bilježimo ekspanziju novih, našim proizvođačima nepoznatih sorata krumpira. Neke od spomenutih sorata opravdale su očekivanja dok je velika većina istih kod proizvođača ostala praktično nezamijećena. Međutim, zamjetno je kako se već nekoliko godina za redom, od strane proizvođača mladog krumpira, favorizira isključivo sorta Carrera.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Poljoprivredni proizvođači s podneblja južne Hercegovine, između ostalog, tradicionalno proizvode mladi krumpir. Čak što više, veliki broj njih proizvodnju zasniva samo na mladom krumpiru za koji kažu „da malo traži a puno daje“. Ukoliko se u obzir uzme činjenica kako je riječ o kulturi koju je lako proizvesti, uz relativno mala ulaganja, jasno je kako u toj uzrečici ima istine.

Ali, osim poznavanja tehnologije uzgoja, iznimno je važno odabrati ranu sortu prilagođenu našem uzgojnom području.

I dok je u prošlosti to bila Jaerla koja je danas više-manje „izišla iz proizvodnje“, danas je to sorta Carrera.

Zamjena za Jaerlu

Prijašnjih godina često se moglo čuti kako će pojedine sorte pokazati uspjeh kod proizvođača i „zaživjeti“ do te mjere da će ta sorta krumpira zamijeniti nadaleko čuvenu i udomaćenu Jaerlu. I dosta, na tržištu su se pojavile iznimno kvalitetne sorte poput Adore i Lisete koje su jednim dijelom to i uspjele. Čak štoviše, spomenute dvije sorte koje su bez dvojbe i iznimno

kvalitetne, vrlo su brzo pronašle put do obiteljskih povrtnjaka.

Ipak ruku na srce, veliki hercegovački krumpiraši uvidjeli su i male nedostatke kod ovih sorata. Primjerice, za Adoru se može čuti kako je vrlo rana i iznimno ukusna ali ne ostvaruje prinos kao Jaerla dok je Liseta prinosna ali za Jerlom kasni 10-tak dana. I dok je svima nama koji uzgajamo krumpir za vlastite potrebe to posve nebitno (važno je da je krumpir ukusan) ozbiljniji, veliki proizvođači vode računa i o najmanjem, za nas nebitnom detalju. I onda se na tržištu pojavila sorta Carrera.

Osobine sorte krumpira Carrera

Carrera je vrlo rana sorta krumpira po dospijeću kao i Jaerla. Gomolji su joj okrugloeliptični, žute boje pokožice i žutog mesa. Imaju niži sadržaj suhe tvari, ne raskuhavaju se, odnosno meso gomolja je čvrste voštane konzistencije. Stoga ova sorta odlično može poslužiti za salate, složence i druga jela gdje krumpir nakon gotovljenja mora ostati tvrde ili čvrste konzistencije. Za proizvođače je puno važnija činjenica kako je Carrera iznimno rodna i kako na područ-

Boro Tomas prezadovoljan s Carerom

ju južne Hercegovine ostvaruje zavidne proizvodne rezultate.

Obično ispod jedne cime možemo pronaći 6-7 gomolja ujednačene veličine, a što je našim proizvođačima koji znaju zahtjeve prekupaca i nakupaca čini se i najvažnije. Osim toga, praksa je pokazala kako sorta nije osjetljiva na plamenjaču lista i gomolja. Veoma je zanimljivo što se Carrera uzgaja podjednako uspješno i u Vojnićima, Gorici, Tihaljini, Opličićima, Malom polju i drugim centrima uzgoja krumpira u našoj zemlji. Nadalje, da je Carrera osvojila hercegovačke proizvođače krumpira najbolje potvrđuju podatci o porastu prodaje ovog sjemenskog krumpira.

Nama pak ostaje sačekati iduću proizvodnu godinu u kojoj ćemo Carreru iskušati u vlastitom povrtnjaku.

Što proizvođači krumpira kažu o Careri?

Na području Hercegovine uzgaja se nekoliko ranih sorti krumpira za koje proizvođači imaju riječi hvale, ali i isto tako često se žale na pojedine sorte koje znaju podbaciti. Primjerice, Jaerla kao najraširenija rana sorte često ne ispuni očekivanja kod proizvođača, tako da sve veći

Gomolji ispod “cime” su dosta ujednačeni B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

9

Gomolji Carere spremni za tržište

broj proizvođača ovu sortu želi zamijeniti nekom drugom. Oni proizvođači koji su počeli saditi Careru više su nego zadovoljni.

Bitno je istaknuti da osim Hercegovine Careru sve više traže na području Semberije gdje ovu sortu prekrivaju agrilom kako bi što ranije došla na tržište. U ovoj godini veći broj proizvođača na području Hercegovine odlučio se za sadnju Carere, neki u kombinaciji s Jaerlom a neki isključivo Careru.

Jure Džajić iz Vojnića više je nego zadovoljan ovom sortom.

«Kupio sam 200 kg sjemena Carere i sadio sam je isti dan kad i Jaerlu. Krajem svibnja krumpir je izvađen i urod s parcele gdje je posađeno 200 kg sjemena bio je veći od 5 tona. Ono što treba naglasiti je da sorta Carera ima nekoliko ujednačenih gomolja i gomolji su ravni i pokožica izrazito svijetle boje tako da se vrlo dobro prodaje» ističe Jure Dajić.

Braća Boro i Mate Tomas iz Tihaljine također su sadili ovu sortu i puni su hvale te naglašavaju da će iduće godine povećati količinu sjemena ove sorte. «Već drugu godinu sadimo ovu sortu i izuzetno smo zadovoljni. Možda je najveća prednost ove sorte što se dobro prodaje. Na tržnici se proda prije ostalih sorti krumpira i postiže cijenu 20-30 % veću od drugih sorti» uglas ističu Tomasi.

Sortu Carera sadio je i Hamo Hasić iz Opličića, koji naglašava da je sorta izuzetno dobra za područje dubravske visoravni, gdje daje izuzetno odličan urod.

Carerom je zadovoljan i Almir Zuhrić iz Opličića. « Izvadio B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

Nasad Carere

sam gomolje ispod nekoliko cima i mogu kazati da je prosjek uroda pod jednom cimom preko 1 kg. Sa jednog duluma izvadio sam preko 4 tone krumpira» ističe Zuhrić.

Krajem svibnja i početkom lipnja u Sjemenarnine Agrocentre u Mostaru i Širokom Brijegu proizvođači krumpira donijeli su dosta uzoraka sorte Carera te ovu sortu ističu kao najkvalitetniju ranu sortu krumpira. Očekujemo da će vrlo brzo Carera postati vodeća rana sorta na području Hercegovine te zamijeniti već «staru» sortu Jaerlu koja polako odlazi u zaborav.

I na malim posjedima dosta velik urod Carere

10

SMANJENO ZALIJEVANJE PRIMJENOM MALČA

Malč se dosta koristi u povrću

U ove ljetne vruće dane nastojimo sačuvati naše povrtnjake i cvjetnjake od žege višekratnim zalijevanjem. Visoke temperature potiču brzo isparavanje vode, pa se čini naš trud uzaludan. Doskočimo tome tehnikom malčiranja.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Malčiranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla s ciljem umanjivana isušivanja tla. Pored toga sprječava se rast korova.

Ukoliko je materijal za malčiranje organskog porijekla, razgradnjom obogaćuje tlo organskom tvari i potiče rad korisnih mikroorganizama u tlu.

Tehnika malčiranja je primjenjiva i u komercijalnim nasadima, posebno povrća. Koriste se perforirane folije u bojama. Ljeti najčešće bijele boje, tamnije boje u ostalom djelu godine. Primjenjujući folije uz navodnjavanje kap po kap, postižu se najbolji efekti. Manji utrošak vode, biljka ima kontinuirano na raspolaganju dovoljno vlage, umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature, kroz sistem je moguće dodavati tekuća gnojiva.

Folija smanjuje isparavanje, također sprječava nicanje korova, manje je bolesti, dozreli plodovi su čišći jer ih ne prlja zemlja pa je olakšana berba. Svakako, folija je isplativa investicija jer će se trošak vode za navodnjavanje višekratno smanjiti, a također i vrijeme potrebno za navodnjavanje.

Na manjim površinama možemo za svoj povrtnjak koristiti priručne materijale koje često smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokošenu tra-

vu koja nam nakon košnje smeta deponiramo u manje izloženi dio vrta te iskoristimo kao pokrivač povrća na gredici. Suho lišće, pljevu, piljevinu ili drugi organski otpad iz domaćinstva može se koristiti kao materijal za malčiranje.

U ukrasnom djelu vrta treba koristi malč koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva, ali je poželjno da se malčira površina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (ruže, ukrasne trajnice i dr.). Prekriva se površina oko debla stablašica i grmova koja obuhvaća zonu korijenove mreže. Gredice jednogodišnjeg bilja su uglavnom omeđene pa se prekriva cijela gredica.

Estetski gledano, najljepši je malč kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, kao podloga jače ističe ukrasnu vrijednost biljaka, posebno cvatućih.

Pokošena trava i slama

U svakom održavanom vrlu ima pokošene trave, koja je problem pri skupljanju i uklanjanju s travnjaka. Prostire se sloj trave visine oko 5 cm, no on će se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao malč kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna, što se poklapa s intervalima košnje, uredno održavanih travnjaka. Ne koristiti travu kao malč ukoliko je travnjak tretiran herbicidima.

Otpalo lišće

U jesen muku mučimo s otpalim lišćem, čak ga skupljamo u velike veće za smeće i vozimo na deponij. Šteta je odvoziti vrijedan dio vrta. Iskoristimo lišće za proizvodnju komposta. Zbog povećanog sadržaja lignina sporo se razgrađuje, pa se može koristiti i izravno za malčiranje gredica.

Tijekom zime stavlja se na gredice u sloju od 5 cm. Do proljeća će se dio razgraditi i stanjiti pa će biti olakšana proljetna sadnja.

Kora drveta

Kora drveta je jako zahvalan materijal za malčiranje. Najčešće

se koristi usitnjena kora crnogoričnog drveća. U trgovinama su u ponudi gotova pakiranja raznih veličina komadića kore.

Za manje površine je primjerenija više usitnjena kora, a za veće površine krupnije usitnjena. Najčešće se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvrđe materijale za malčiranje koji su bio razgradivi pa mikroorganizmi trebaju više energije da bi je razgradili pa time troše i hranjiva iz tla, posebice dušik.

Stoga je prije samog malčiranja potrebno izvršiti prihranu gnojivima.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

11

KASNA SJETVA CIKLE

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost, koristila se isključivo kao stočna hrana.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Cikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena, premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat.

Međutim, to kod nas nije uobičajeno. Ali, ukoliko odlučite u prehrani koristiti lišće cikle, vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Osim toga, kod berbe lišće ne sijecite suviše nisko jer time možete oštetiti njen zadebljali korijen, koji je ujedno osnovni cilj njenog uzgoja. Naime, oštećeni korijen pri kuhanju u većoj mjeri gubi sok ali i ostale dragocjene sastojke poput bjelančevina, šećera, korisnih mineralnih tvari i vitamina. A od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata, premda se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem.

Međutim, i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu uz dodatak malo hrena, čime znatnije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak, posebice ako je spravljen od nekuhane cikle.

namjenu cikla može posijati i nešto kasnije tj. početkom mjeseca kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom zriobe međusobno srašćuju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijete ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista, a sve kako cikla ne bi bila pregusta.

Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati, već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15-20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Ali, kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustinu usjeva. A što je veći razmak među samim biljkama, dobiva se krupnija cikla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.

Ljetna sjetva cikle

Mjere njege

Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje sjetva cikle preporuča se početkom mjeseca srpnja premda se za istu

Pošto sjeme cikle niče dosta sporo i u početku se slabo razvija, od velike je važnosti da tlo bude rastresito i nezakorovljeno.

Zadebljali korijen cikle

To se dakako postiže primjenom odgovarajućih herbicida i međurednim kultivacijama i okopavanjima. Međutim, kako bi omogućili jednolično nicanje sjemena, od presudne važnosti jest i predsjetvena priprema tla.

Tako je za kasniju sjetvu cikle dovoljna obrada na dubinu od 25 cm kao i kvalitetna priprema sjetvenog sloja, uz unošenje 100 grama NPK 7-20-30 po četvornom metru. Pored toga, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cikle. Navodnjava se po potrebi

Gredica s ciklom B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja.

Cikla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke, dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. A s površine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva.

Sjeme cikle

12

SKLADIŠTENJE LUKA Ivica Doko, dipl. ing.

Optimalno vrijeme berbe ili vađenja luka je kada 50 do 80 % lišća padne. U područjima gdje je klima toplija (suša u vrijeme vađenja luka), berba luka se može odgoditi sve dok se lišće ne posuši. Luk se vadi ručno ili posebnim oruđima.

Nakon vađenja, luk ostaje na gredici nekoliko dana da se posuši.

Nakon toga luk se dodatno očisti od lišća i korjenčića. Osim toga odvajaju se bolesne, oštećene i glavice debelog vrata. Svakako treba odvojiti i glavice s suhom cvjetnom stabljikom, ukoliko to nije urađeno na polju.

Luk se vadi kad lišće počne padati

Ako su glavice vlažne, odvoze se u posebne sušare gdje se obavlja sušenje. Sušare za luk su posebno opremljene perforiranim podovima i sistemom za ventiliranje toplim zrakom. Svrha ovog postupka je otklanjanje površinske vlage s glavica i sušenje vrata da se izbjegnu površinske plijesni.

Sušenje luka na zraku

Sušenje obično traje 1-2 tjedna, a nakon toga slijedi faza hlađenja.

Na manjim obiteljskim gospodarstvima luke se nakon vađenja i sušenja na polju ili u zatvorenim prostorima «veže» u vijence i obično vješa na grede s ostavlja na mjestima s dobrom prozrakom.

Glavice luka spremne za tržište

SKLADIŠTENJE KRUMPIRA Ivica Doko, dipl. ing.

P

ri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne oštete i da su što manje onečišćeni zemljom, kamenjem, ostacima cime. Svakako, ako se krumpir vadi u idealnim uvjetima vlažnosti tla, ovo je lakše ispoštivati. Često smo primorani krumpir vaditi u uvjetima prekomjerne ili nedostatne vlage u tlu, te su gomolji manje ili više onečišćeni zemljom ili drugim primjesama. Prije skladištenja gomolji krumpira se očiste od zemlje, ostataka cime, i drugih primjesa.

Nakon «čišćenja» krumpir odlazi u posebna skladišta, posebno građena za skladištenje krumpira. Ta skladišta su s aktivnom ventilacijom. Dolaskom krumpira u skladište slijedi faza prosušivanja, a poslije toga, ukoliko ima oštećenih gomolja, slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji izlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) u trajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu zraka od 80-95% uz kratka provjetravanja Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5-7 o C i na toj temperaturu krumpir se može čuvati

i do 10 mjeseci. Krumpir koji je namijenjen preradi čuva se na temperaturi većoj od 7oC. Nakon određenog perioda čuvanja, a prije odlaska na tržište krumpir se dorađuje. Dorada krumpira podrazumijeva sortiranje, odvajanje oštećenih i bolesnih gomolja četkanje, pranje te pakiranje u vrećice određene težine (za prodaju u trgovini pakira se u vrećice od 3-5 kg).

Manji proizvođači nemaju adekvatna skladišta, te krumpir skladište na različita mjesta (podrumi, ostave i dr.). Neki proizvođači imaju trapove u kojima skladište i čuvaju krumpir. Krumpir

se ne smije čuvati u PVC vrećama. Najbolje ga je čuvati u papirnim vrećama u podrumima.

Zašto krumpir postaje sladak?

Ako se krumpir čuva na temperaturi ispod 6oC dolazi do «zaslađivanja» odnosna na tim temperaturama dolazi do pretvorbe škroba u šećer. To je temperaturno ovisna, encimatska kemijska reakcija, koja može ići u oba pravca: škroba u šećer i šećera u škrob.

Sladak krumpir možemo «odsladiti» ako ga 10-30 dana držimo u toplom na temperaturi15-20oC.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

13

OSJETLJIVOST POJEDINIH POVRTNIH KULTURA NA NEDOSTATAK MIKROHRANIOVA

Danas je u intenzivnoj povrtnoj proizvodnji potrebno voditi više računa o primjeni mikrohraniva, jer stalna želja za većim urodom dovodi do sve većeg osiromašenja tla mikrohranivima, te ako ih ponovo ne vratimo u tlo, javit će se njihov trajan manjak.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Posebno treba voditi računa o željezu, boru, cinku. Nedostatak ovih mikrohraniva u tlu može dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji.

Prosječno 10 t ubrane mase povrća odnosi oko 7590 g željeza, 60-70 g mangana, 30-35 g cinka, 8-9 g bakra, 45-60 g bora te oko 0,5 g molibdena.

Finck navodi da je proDio mikrognojiva iz CIFO-va programa sječno godišnje iznošenje mikroelemenata po hektaru Tablica osjetljivosti povrća za pojedina mikrohraniva oko: 50 g bora, 30-100 g baMIKROHRANIVA POVRTNE kra, 1-2 kg željeza, 300-500 g VRSTE Mangan Bor Bakar Cink mangana, 5-20 g molibdena Šparoga niska niska niska niska te 100-400 g cinka.

Grah visoka niska niska srednja

Različita osjetljivost

Povrtne vrste različite su osjetljivosti na pojedina mikrohraniva pa iz tog proizlazi i različita potreba za njima.

Povrtne vrste koje vole željezo i bor su: cvjetača, koraba, sve repe, grašak rajčica. Na nedostatak molibdena u tlu posebno reagiraju: brokula, kupus te posebice cvjetača, salata, špinat, luk, cikla i blitva.

Primjerice, rajčica je osjetljiva na nedostatak bakra, željeza i cinka. Cikla, blitva, grah, grašak i krumpir su osjetljivi na nedostatak mangana. Kukuruz šećerac, koji se zadnjih godina sve više uzgaja, posebno je osjetljiv na nedostatak mangana i cinka.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

Molibden niska srednja

Željezo srednja visoka

Cikla i blitva

visoka

visoka

visoka

srednja

visoka

visoka

Brokula Kupus Mrkva Cvjetača Celer Krastavac Salata Luk Grašak Rotkva Špinat

srednja srednja srdnja srednja srednja visoka visoka visoka visoka visoka visoka

visoka srednja srednja visoka visoka niska srednja niska niska srednja srdnja

srednja srednja srednja srednja srednja srednja visoka visoka niska srednja visoka

niska niska srdnja visoka niska srednja visoka

visoka srednja niska visoka niska visoka visoka srednja srednja visoka

visoka srednja visoka visoka

Kukuruz šećerac

visoka

srednja

srednja

visoka

niska

srednja

Rajčica

srednja

srednja

visoka

srednja

srednja

visoka

Repa postrna

srednja

visoka

srednja

-

srednja

-

14

LJETO U POVRTNJAKU Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća, što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje.

Josip Brkljača, ing.

U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine».

Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku, počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva, trebamo isključivo obavljati predvečer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. Stoga, trebate li povrće zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho.

Osim toga, vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. A općenito govoreći, količine vode variraju ovisno

od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troše od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati pokošenom travom, slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.

Kod natapanja povrća prednost se uvijek daje vodi iz vodovoda iz razloga što je bunarska voda suviše hladna te usporava dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći. Na hladnu vodu iznimno su osjetljive rajčice, krastavci i mahune.

Pored toga, hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih, mladih podova.

Ukoliko smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu, prije njene uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima, kako bi se ista malo i zagrijala.

Cvjetača za zimsku berbu

Sjetva salate tijekom srpnja

Sjetva povrća u toplijim područjima

U srpnj i kolovozu se sije i radič

VRSTA POVRĆA

KOLIČINA SJEMENA (g/m2)

VRIJEME SJETVE

CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR

3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15

01.07.-20.07.

01.07.-10.07.

01.07.-31.08.

01.07.-31.08.

01.07.-31.08.

01.07.-31.08.

01.07.-31.08.

01.07.-31.08.

01.07.-15.07.

01.07.-20.07.

01.07.-15.08.

Podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

15

Volovod sve češća parazitska cvjetnica na području Hercegovine

Posljednjih godina u hercegovačkim vrtovima i nasadima sve češće možemo zamijetiti parazitsku cvjetnicu, u narodu poznatu pod imenom volovod, sumbul, zumbul, čuma, vodenjača ili alamanka. Pripada rodu Orobanche u kojem se pak nalazi oko 200 vrsta, premda se samo mali broj može pronaći i u našim krajevima Mario Ćubela, dipl. ing.

U biljnom svijetu poznat je veliki broj biljaka (više od 550 vrsta) koje žive parazitskim načinom života, točnije na račun drugih biljaka, od kojih uzimaju vodu i ostale potrebne hranjive tvari. Obično ih jednim imenom nazivamo nametničke cvjetnice.

I dok velika većina navedenih biljaka od biljke domaćina uzima samo vodu i mineralne tvari (poluparaziti), volovod predstavlja pravu parazitsku biljku koja je u potpunosti ovisna o biljkama na kojima parazitira. To znači da od biljke domaćina uzima sve tvari potrebne za svoj razvoj (holoparaziti). Drugim riječima, poluparazitske biljke same stvaraju organske tvari putem fotosinteze dok rod Orobanche uopće nema klorofila pa niti vlastitog korijenovog sustava, što znači da cjelokupnu hranu uzima od drugih biljaka pomoću posebnih sisaljki.

Time su parazitske biljke poput

volovoda i viline kosice ujedno i jedne od najopasnijih.

Koje su osnovne karakteristike volovoda?

Kao što smo već rekli, rod Orobanche obuhvaća oko 200 vrsta od kojih se relativno malen broj može susresti u Hercegovini.

Ipak, u našim južnim područjima svakako je najčešća Orobanche ramosa koja se itekako dobro udomaćila u Hercegovini. Oni malo stariji dobro je pamte jer im je u nasadima duhana zadavala velike glavobolje. Danas je zbog drugačijih trendova u poljoprivrednoj proizvodnji prije svega možemo susresti u nasadima rajčice, patlidžana, između mrkve i kupusa a nerijetko naseljava i krumpirišta. Odlikuje se niskim stablom, 30-40 cm dužine, koje je često razgranato, od čega je ustvari i došlo ime-ramosa. Sumbul, kako ga u Hercegovini najčešće i zovu, posebice je prisutan u selima oko Širokog Brijega, Gruda

Volovod - opasna parazitska cvjetnica

i Ljubuškog, premda ga sve češće susrećemo i na širem području Čapljine. Karakterizira ga velika reproduktivna sposobnost a dovoljno je frapantna činjenica kako samo jedan struk ove parazitske biljke može proizvesti preko 100 000 sjemenki. Zanimljiv je i podatak kako sjeme klijavost zadržava i do deset godina. Dakle, volovod se razmnožava sjemenom koje proizvodi svaki pojedini struk. A ova parazitska biljka se u Hercegovini najmasovnije javlja tijekom mjeseca srpnja.

Suzbijanje

Opasni volovod treba na vrijeme suzbijati iz razloga što su štete na napadnutim biljkama iznimno velike. Primjerice, ova biljka sa svojim domaćinom kontakt uspostavlja u tlu, kao izraziti parazit korijena, tako da oko struka duhana izbije iz zemlje najčešće po nekoliko strukova blijedožute boje s velikim brojem ljubičastih cvjetova, gdje će se kasnije razvi-

ti čahure sa sjemenom. Na taj način napadnuta biljka zaostaje u rastu, biva iscrpljena, izmijenjena i poprima žućkasto-zelenu boju.

Veće štete se javljaju na siromašnijim tlima koja se malo ili nikako navodnjavaju. Na plodnijim tlima opskrbljenima s vodom štete su znatno manje jer su i uzgajane biljke puno bujnije te time i znatno otpornije. Ranije se volovod učinkovito suzbijao, danas zabranjenim Metilbromid-om, i trenutačno nedostupnim Basamid granulatom koji su se zbog svoje velike toksičnosti odnosno skupoće inače vrlo malo i upotrebljavali u duhanu, patlidžanu, mrkvi, krumpiru i kupusu. Stoga, čim se volovod pojavi, najbolje je odmah početi s njegovim suzbijanjem i to prvenstveno čupanjem prije nego što uspije formirati sjeme. Uz sve to, potrebno je izvršiti i čupanje onih stabljika na čijim se žilama pojavio i razvio sumbul te potom izvršiti i njihovo temeljito spaljivanje.

Na manjim površinama najučinkovitije je čupanje volovoda B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

16

ŠTETNE PIPE NA VINOVOJ LOZI Neke vrste pipa hraneći se pupovima i mladim listovima vinove loze, gotovo svake godine čine ozbiljnije štete u hercegovačkim vinogradima. Na području Hercegovine veći značaj imaju cigaraš i šarena lozina (vinova) pipa Dr. Ivan Ostojić Štete na vinovoj lozi pričinjava veći broj pipa. Neke od njih jave se u rano proljeće i hrane s pupovima vinove loze, te kod veće brojnosti mogu pričiniti velike štete. Naime, oštećeni pupovi ne otvaraju pa se formira manji broj mladara. Vrste koje se javljaju nešto kasnije, najčešće kada loza prolista, hrane se mladim listovima loze, zbog čega dolazi do smanjenja asimilacijske površine. Među pipama koje se najčešće javljaju na vinovoj lozi u hercegovačkim vinogradima veći značaj imaju cigaraš i šarena lozina (vinova) pipa.

Štete od imaga cigaraša na listu

CIGARAŠ

Cigaraš je štetnik koji se hrani lišćem nekih vrsta voćaka, prije svih lišćem kruške, lijeske i šljive, te s lišćem vinove loze. Štetnik se hrani i lišćem šumskog drveća, primjerice breze, pitomog kestena, lipe, vrbe i bukve. U Hercegovini ima značaj kao štetnik vinove loze. Cigaraš je dosta sitan kornjaš. Duljina tijela varira od 6 do 9 mm. Boja tijela je najčešće metalnoplava ili metalnozelena, premda boja tijela ponekad može biti bakarnocrvena ili ljubičasta. Štetnik prezimi plitko u tlu kao odrastao kornjaš na raznim

Ličinka cigaraša

skrovitim mjestima. Aktivira se početkom svibnja i intenzivno

Imago cigaraša

se hrani na listovima vinove loze, pri čemu pravi karakteristična

oštećenja u vidu kratkih i širokih pruga na gornjoj strani lišća. Naime, štetnik struže parehim lista ne prosijecajući plojku lista. Na temelju tih karakterističnih oštećenja moguće je lako ustanoviti prisutnost cigaraša u vinogradu i u slučaju da ga se ne vidi. Kad se pojavi u povećanoj brojnosti cigaraš izgriza i vrškove mladica.

Glavne štete od cigaraša nastaju uglavnom od uništenja pojedinih listova od kojih ženka pred odlaganje jaja pravi karakteristične tuljce (smotuljke) u obliku cigare. Naime, nakon određenog vremena hranjenja listovima, ženka nagriza peteljku lista i kad list provene smota ga pomoću nogu u karakterističan, cigari sličan tuljac. Na taj način ženka osigurava hranu za ličinke koje čitav razvoj provode u tuljcu. Ženka za pravljenje jednog tuljca upotrijebi jedan list vinove loze i to najčešće list koji se nalazi u blizini grozda. Jedna ženka napravi do dvadesetak “cigara”tuljaca. U svaki tuljac ženka odloži 5-6 jaja. Kada se ispile, ličinke se hrane sadržajem tuljca koji obično vremenom padne na tlo.

Pri kraju razvitka ličinke napuštaju tuljac i odlaze u površinski sloj tla, gdje se nešto kasnije kukulji i gdje kukuljica prelazi u kornjaša.

Kornjaš obično iz tla ne izlazi do sljedećeg proljeća.

Smotuljci listova vinove loze B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

17

Šarena vinova pipa

Suzbijanje

Za suzbijanje cigaraša mogu se primijeniti mehaničke, agrotehničke i kemijske mjere. Smanjenju brojnosti cigaraša dosta pridonosi skupljanje “cigara” u kojima se nalaze jaja ili ličinke. Isto tako, češćom obradom mogu se uništiti ličinke i kukuljice. Međutim, kada se cigaraš pojavi u povećanoj brojnosti, potrebno je primijeniti i kemijske mjere zaštite. Mjere treba primjenjivati od početka pojave kornjaša, znači prije nego što ženke naprave tuljce i u njih odlože jaja. Za suzbijanje se koriste insekticidni pripravci s izraženim želučanim djelovanjem.

ŠARENA LOZINA (VINOVA) PIPA

Na području Hercegovine pored cigaraša na vinovoj lozi značajne štete pravi šarena lozina (vinova) pipa. Pipa se javi nešto kasnije nego cigaraš, zbog

čega glavne štete čini izgrizajući listove vinove loze. Šarena lozina pipa je kornjaš dužine tijela oko 10 mm. Tijelo je sjajne bakrenaste boje. Prezimi kao odrastao kornjaš. Nakon pojave obično se zadržavaju ispod gruda tla od kuda se penju na čokote vinove loze i hrane listovima.

U slučaju jačeg napada mogu pričiniti velike štete, budući prožderu gotovo cijelu površinu mnogih listova. Posljedica toga je smanjenje lisne mase što usporava razvitak grozdova, što se na kraju odražava na smanjenje uroda grožđa.

Suzbijanje

Suzbijanje šarene lozine pipe obično se vrši primjenom insekticida. U slučaju da se vinograd tretira protiv cigaraša, istovremeno se suzbija i šarena lozina pipa. Ukoliko nije došlo do napada cigaraša tada treba tretirati protiv pipe, insekticidi-

Imago makazara B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

Crvenonoga vinova pipa

ma koji Se koriste i kod suzbijanja cigaraša.

CRNA I PRUGASTA VINOVA PIPA

U godinama kada se jave u većoj brojnosti mogu pričiniti velike štete hercegovačkim vinogradima. Pipe rano u proljeće izgrizaju pupove loze pa pojedine mladice uopće ne tjeraju, što vinogradari ovakav vid šteta često pripisuju drugim uzročnicima.

Osim vinovoj lozi, štetu nanose i maslinama, gdje mogu izazvati golobrst lišća sadnica.

Vrlo su otporne na insekticide i zato što izgrizaju unutrašnje dijelove pupova, pa otpada jača mogućnost želučanog djelovanja.

Pošto su pipe dosta velike, 10-11 mm, mogu se uništavati i sakupljanjem, što treba činiti u sumrak ili noću uz pomoć svjetiljke, a danju tražeći ih ispod kamenja ili grudvica zemlje uz trsove.

CRVENONOGA SIVA PIPA

Vrlo česta na području Hercegovine, gdje osim vinove loze napada i maslinu, breskvu , marelicu i druge voćne vrste. Osim voćaka i vinove loze, štete pričinjava i na ukrasnom bilju (lovor višnja) gdje usnim ustrojem pravi velike zareze na rubovima lišća. Ubraja se u najveće vrste ovog roda. Dugačka je oko 15 mm.

MAKAZAR

Iako ne pripada skupini pipa, makazar se često javlja kao štetnik vinove loze. Štete pričinjava na specifičan način. Naime, odrasli kornjaši odgrizaju vrhove mladica, lišće i pupove vinove loze, rjeđe voćaka.

Odgrižene dijelove unose u hodnik iskopan u tlu, nakvase ih slinom te tako naprave svojevrsnu silažu namijenjenu ishrani ličinki. Ne javljaju se u velikoj brojnosti tako da do sada nema potrebe za njihovim suzbijanjem.

Makazar pravi “silažu” od lišća i mladara

18

PINCIRANJE IZBOJAKA KOD JABUKA I KRUŠAKA Mladen Karačić, dipl. ing.

Pinciranje obavljamo kada su se grančice dovoljno razvile, dakle ne prerano. Ali, pinciranje je nužno izvršiti u više navrata što znači da se ono nastavlja i kroz ljetno razdoblje. To je i razumljivo jer se sve mladice ne razvijaju na isti način, istom brzinom.

Obično se kruške ranije pinciraju

u odnosu na jabuka, iako to ovisi i o sortnim karakteristikama kao i vladajućim klimatskim prilikama.

Koji je značaj pinciranja?

Svrha pinciranja leži u činjenici kako je tijekom ranog proljeća mladicama nužno zaustaviti porast kako bi što više potaknuli njihovo razgranjiva-

nje. Drugim riječima, navedenom mjerom nastojimo probuditi pupove koji bi u suprotnom “zaspali”. Na taj način iz ovih pupova se razvijaju rodne grančice blizu stabla ili glavnih, primarnih grana. Pinciraju se mladice kada dosegnu 10-12 cm i to tako da otkidamo vršni dio ostavljajući 4-5 listova. Ali, prije skraćivanja trebamo dobro promotriti

razvijenost rodnih pupova oko grančice koju želimo pincirati.

Ukoliko su pupovi dobro razvijeni, mladicu ćemo “blaže” skratiti, dok, u suprotnome, mladicu skraćujemo “jače”, ostavljajući samo tri lista.

Svakako da pinciranje trebamo obaviti oštrim, voćarskim škarama, dok se za rezidbu debljih grana možemo poslužiti voćarskom pilom. U voćnjak ne smijemo krenuti bez kalemarskog voska kojim trebamo premazati rezove (posebice na debljim granama) kako bi ova mjesta što prije zacijelila.

Piniciranjem do većeg uroda

Mostarski nasadi bajama Josip Brkljača, ing.

Nadomak Mostara, na lokaciji Čologornice (Gnojnice), u vlasništvu gosp. Drage Krtalića nalazi se impozantan nasad bajama. Nasad se prostire na površini od 3000 m2 i predstavlja svojevrstan raritet na našem području. Naime, u Hercegovini

se nalazi malo velikih, ozbiljnijih nasada pod ovom voćnom vrstom, što nije opravdano. Jer bajam je voćna vrsta koja lako pronalazi put do krajnjeg potrošača na tržištu, čemu svjedoči i gosp. Krtalić.

Kako i sam kaže: „Nasad bajam podigao sam iz razloga što me oduvijek privlačila ova

Gosp. Krtalić u svom nasadu bajama

zanimljiva voćna vrsta. Međutim, o bajamu ima malo pisanih tragova, zbog čega je literaturu o njegovom uzgoju i zaštiti iznimno teško pronaći. Ali, u tom pogledu nesebično veliku pomoć imam od strane djelatnika Federalnog agromediteranskog zavoda dok pesticide i ostale repromaterijale nabavljam u Sje-

Nasad bajam na lokalitetu Čologornice

menarni, koja se nalazi nedaleko od moga nasada. Zahvaljujući njima, ove godine ću ostvariti prvi značajniji urod čija prodaja je već zagarantirana na tržištu.“ Od ovog zaljubljenika u voćarstvo doznali smo kako je nasad bajama podigao prije tri godine u čiju svrhu formiranja je posađeno 110 stabala na razmak redova 4,5 metra dok razmak između stabala unutar reda iznosi 3,5 metra. Sortiment je različit, što znači da se u nasadu nalazi šest različitih sorti, i to: Texas, Tuono, Ferraduel, Ferragnez, Nonpareil i Genko. Sve sorte su opravdale svoj renome ali s činjenicom kako gosp. Drago Krtalić pomno vodi računa o gnojidbi, zaštiti i njezi svoga nasada. A u voćarstvu je, uz poštivanje struke i prihvaćanje svih korisnih savjeta, to sigurna formula za uspjeh!

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

19

LJETNO CIJEPLJENJE VOĆAKA I VINOVE LOZE Početkom ljeta voćari i vinogradari obavljaju cijepljene voćaka i vinove loze. U tom periodu vinova loze se cijepi metodom prostoga spajanja na voćke okuliranjem Goran Jurilj, dipl. ing.

CIJEPLJENJE VINOVE LOZE NA ZELENO – PROSTIM SPAJANJEM

Osnovni preduvjet za izvođenje ovog cijepljenja je da su podloga i plemka odabrane i pripremljene na odgovarajući način, tj. da su odgovarajuće – visoke kakvoće i približno iste debljine.

Kao podloga koristi se ožiljeni dvogodišnji prporak, a kao plemka mladica plemenite loze, odgovarajuće sorte odsječena isti dan kad se obavlja cijepljenje, što je najbolje, ili prethodnog dana, uz uvjet da joj se svježina sačuva na odgovarajući način. Kalendarski najpovoljniji period za ovakvu metodu cijepljenja je krajem petog i početkom šestog mjeseca. Fiziološki najpogodnije ga je obaviti kada se mjesto cijepljenja na podlozi ne može zgnječiti pritiskom prstiju, ali nije potpuno odrvenjeno. Prije cijepljenja s mladice na podlozi se ukloni sve lišće. Visina spojnog mjesta, u našim klimatskim prilikama, je na oko 10 – 15 cm od tla. S plemke se također odstranjuju listovi i zaperci, a ista se prikraćuje na jedan internodij s pupoljkom.

Izgled spojnog mjesta

Spajanje podloge i plemke može se obaviti preko internodija ili članka (nodusa). Mladice se zasijeku ukoso oštrim cjepljarskim nožem, a dužina presjeka spojnog mjesta treba biti 2-3 puta duža od debljine mladice i ista na plemci i podlozi. Nakon toga se vrši spajanje podloge i plemke, vodeći pritom računa da se prati prirodan slijed pupoljaka s podloge na plemku. Spojno mjesto se učvršćuje gumenom vrpcom.

Po završetku cijepljenja uspjeh obavljanih radnji može se provje-

Cijepljenje masline B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

riti za 60-tak minuta. Ako se na vrhu plemke pojavi kap tečnosti, cijepljenje je uspjelo, a ukoliko se za 24 sata ne pojavi, potrebno ga je ponoviti. Nakon 7 – 10 dana po cijepljenju na plemci će izbiti nova mladica koju treba pažljivo njegovati.

CIJEPLJENJE VOĆAKA OKULIRANJEM

Od davnina je čovjek težio spajanju najkvalitetnijih osobina dviju biljaka i odbacivanju negativnih svojstava. To se postiglo u

Cijepljenje smokve okuliranjem

najvećoj mjeri primjenom raznih tehnika cijepljenja.

Jedna od najzastupljenijih tehnika spajanja podloge i plemke jest okuliranje, što će ukratko biti prezentirano. Okuliranjem se prenosi jedan pupoljak plemke na podlogu.

Može se izvesti u dva vremenska termina: početkom lipnja – na budni pup, ili krajem kolovoza, početkom rujna – na spavajući pup. Kod prvog načina se u istoj vegetaciji razvije mladica iz umetnutog pupa, a kod drugog u idućoj vegetaciji. Tehnika je slijedeća: na podlozi se oštrim cjepljarskim nožem na 10 cm iznad tla napravi uzdužni rez od par centimetara a zatim kora poprečno zasiječe u obliku slova “T”. Potom se s plemke skine pup s peteljkom lista jednim potezom noža i lagano umetne razmicanjem pod zasječenu koru podloge. Na kraju se kora prisloni uz pup i poveže gumenom vrpcom tako da pup ostane vani.

Uspjeh cijepljenja ćemo provjeriti tako da ako pod laganim dodirom prsta peteljka otpadne nakon nekoliko dana cijepljenje je uspjelo, a ako peteljka uvene, potrebno ga je ponoviti.

Cijepljenje vinove loze

20

PITANJA I ODGOVORI Presađivanje limuna

Prošle godine sam kupio dvije sadnice limuna mjesečara.

Agronom koji radi u tom rasadniku je rekao da limunove presadim u neznatno veći sud.

Međutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presađivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove?

Svakako bi trebali poslušati savjet koji ste dobili, a objasnit ću vam i zašto. Limun se češće presađuje u prvim godinama života. Ovisno od veličine posude i inteziteta rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Međutim, vrlo je važno to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i krošnja.

Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi sve tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno presađivati s tim da je optimalno vrijeme za presađivanje pred početak proljetne vegetacije Goran Jurilj,dipl.ing.

Njega bugenvilija

U vrtu sam zasadio egzotičnu biljku bugenviliju i zanima me kako je njegovati da bi što duže opstala i da bi se lijepi cvjetovi što duže zadržali ?

Ta egzotična ukrasna biljka (Bougainvillea specitabilis) porijeklom iz Brazila doista obiluje raskošnom ljepotom. To je biljka kojoj odgovara naša mediteranska klima i kao takva se ovdje udomaćila. Bugenvilija je skromnih zahtjeva što se tiče njege.

Trebate joj dati dosta sunca i vode i sve čari ljepote će vam znati vratiti u raznovrsnim bojama. Biljku je potrebna tijekom zime unositi jer ipak potječe i toplijeg klimata da ne bi došlo do mržnjenja ( do 5 Cº). Pri sadnji je potrebno posaditi je što dublje da dvadesetak centimetra stabljike bude u zemlji. Bugenviliji

treba saditi uvijek s južne strane.

Dolaskom proljeća biljka se može iznijeti van. Za bolji rast i dugotrajnu cvatnju dodaju se dušikova i kalijeva gnojiva. Ako se opazi žućenje lista (kloroza) potrebno je dodati željeza svakih dvadesetak dana. Biljku je potrebno i rezati u početku vegetacije i to starije grane jer mlade grane uvijek nose više cvjetova.

Josip Brkljača,ing.

Sitne bobice grožđa

U vinogradu sam primijetio malo veći broj grozdova na kojima su se pojavile tj. formirale isuviše sitne bobice. Ne bih rekao da se radi o bolesti, mada ne znam što je pravi uzrok tomu.

U pravu ste kada kažete da nije riječ o bolesti. Uzrok pojave sitnijih bobica u grozdu leži u lošem vremenu koje je vladalo u vrijeme cvatnje vinove loze. U stvari, ispravnije rečeno, u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje zbog čega dolazi do formiranja manjih bobica. Stoga je nužno obaviti prihranjivanje prije ili nakon cvatnje, vodeći računa da se ne pretjeruje s količinama gnojiva. Jer, agrotehničkim mjerama je istodobno važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Osim toga, prihranjivanje vinove loze bornim gnojivima prije cvatnje pomaže boljoj oplodnji. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodne za razvoj grozdova i lišća, a što nije točno.

Vlaga jest bitna, ali se ne manifestira na ovako izraženi način.

Nino Rotim, dipl.ing.

Postrna sjetva

Često se može pročitati o postrnoj sjetvi koja je korisna jer na taj način iskoristimo površine i tijekom ljeta. Možete li

navesti koje se sve ratarske, odnosno, krmne kulture mogu uzgajati tijekom ljeta!

O postrnoj sjetvi pišemo često u našem glasilu VRT. Pa tako i u ovom broju možete pročitati članak o izboru kultura z apostrnu sjetvu.

Niste naznačili je li riječ o kontinentalnom ili mediteranskom podneblju pa ćemo navesti općenito kako u ovom razdoblju možete uzgajati: kukuruz za zelenu krmu, stočni kelj, postrnu repu, suncokret za zelenu masu kao i sirak za zelenu krmu. Istina, prinosi će biti nešto slabiji ali ćete uz pravodobno natapanje i pripremu tla na najbolji način iskoristiti svoje proizvodne površine.

Mario Ćubela, dipl.ing.

na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju.

Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Održavanje inox cisterni

Uzgoj Zove

Želio bih uzgojiti Zovu. Na koji način to mogu obaviti ako ne pronađem sadnicu u nekom od rasadnika?

Zova ili bazga je listopadni grm koji raste u visinu do 8 metara.

Za nju se slobodno može reći da je jedna višestruko korisna biljka. Najviše se koriste cvjetovi i bobice za pripravljanje sirupa i pekmeza.

Ako ne možete nabaviti sadnicu bazge u rasadniku, bazgu možete uzgojiti ožiljavanjem zrelih reznica.

Josip Brkljača, ing.

Savijanje grana voćaka

Pročitao sam da se savijanjem voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene

Kako se polagano bliži i berba grožđa, želio bih da mi date savjet kako i na koji način ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke cisterni, te kao pripremiti cisterne za novo vino?

Cisterne je potrebno prije upotrebe isprati blagim neutralnim sredstvima koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Pošto se često susrećem s upitima mnogih korisnika inox cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora, kako njima tako i vama preporučujem da ne koriste sredstva na osnovi klora jer ona oštećuju površine cisterne.

Vinski kamen (srijež) sa površine cisterne skida se pod mlazom vode, i to ako je moguće korištenjem naizmjenično tople pa hladne vode (korištenjem mini-vaša) ili da se u cisternu (ako nije velike zapremine) nalije topla/vrela voda, te se potom cisterna zatvori neko vrijeme a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Ukoliko je potrebno postupak možete ponoviti.

Josip Brkljača, ing.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

21

AVOKADO miris egzotike i u vašem domu

Avokado potječe iz toplih i vlažnih, tropskih maglovitih i kišovitih šuma Srednje i Južne Amerike, od istočnog Meksika do sjevernih Anda. Danas se pak uzgaja u svim dijelovima svijeta s tropskom i suptropskom klimom.

Doko Ivica, dipl. ing.

Uzgojiti neku od egzotičnih biljaka u vlastitom stanu izazov je kojem rijetki mogu odoljeti. Sukladno tomu vlada veliki interes i potražnja za svim vrstama neobičnog voća i povrća, kao i ukrasnog bilja. Tako nas je prošle godine više nego iznenadila potražnja za rijetkim vrstama povrća, poput potpuno bijelog krastavca, rotkvice oblika mrkve ili pak mrkve okruglastog oblika nalik rotkvici.

O tome smo i pisali u jednom od naših brojeva Green Garedena.

Ipak, posebnu pozornost privlači egzotična voćka avokado, zimzelena biljka velikih tamnozelenih listova, čije visoko stablo (9-20 m) široke krošnje predstavlja jedinu važniju jestivu biljku iz porodice lovora. S druge strane, uzgojen u posudi avokado u našim klimatskim prilikama obično naraste do dva metra visine.

Uvjeti uzgoja

Pošto potječe iz tropskog i suptropskog pojasa, za uspješan je uzgoj avokadu nužno osigurati optimalne uvjete. To se prvenstveno odnosi na stalnu, odgovarajuću temperaturu tijekom cijele godine. Inače, avokado najbolje uspijeva na plodnim ocjeditim tlima na sunčanim staništima uz mnogo vlage, od razine mora do čak 2250 m nadmorske visine. Ali, treba znati kako vjetrovite položaje treba isključivo izbjegavati jer mu vjetar lomi grane, smanjuje zračnu vlagu, isušuje cvjetove i ometa oprašivanje. Kao posljedica toga plodovi avokada prerano otpadaju. Takav slučaj upravo je zabilježen u Izraelu, pa o tome kod njegovog uzgoja treba obvezno i povesti računa. S druge strane, praksa je pokazala da uzgojen u našoj klimi avokado doslovce nikako ne daje plodove te uopće teško uspije i procvjetati. Ukoliko bi netko u tome i uspio, zasigurno bi se brzo i obogatio iz razloga što je potražnja za njegovim plodovima na širem europskom tržištu stalno prisutna. A najveći proizvođač i izvoznik avokada je B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

Plodovi avokada

Meksiko, odakle plodovi na šire svjetsko tržište stižu tijekom cijele godine. Tako je malo poznato da postoje sorte avokada koje dozrijevaju u različito vrijeme te činjenica kako je riječ o stranooplodnoj biljci. Stoga se uvijek i sadi nekoliko različitih sorti kako bi se omogućila njegova normalna oplodnja. Zanimljiv je i podatak kako stabla avokada produktivna pedesetak godina premda su nerijetko zabilježeni i plodonosni stogodišnjaci!

Uzgoj iz sjemena

Šalu na stranu, kod nas se avokado uzgaja tek sporadično i to iz sjemenke koja se nalazi u unutrašnjosti ploda. Dovoljno je odabrati potpuno zreo plod iz kojeg se zasijecanjem oštrim nožem pažljivo izvadi netaknuta sjemenka. Operite je toplom vodom i u nju utisnite tri čačkalice te je potom uronite u staklenku ili čašu koja je prethodno napunjena vodom. Nakon nekoliko mjeseci, koštica će raspuknuti, pustiti korijenje a biljka će postupno razviti listove. A nakon što razvije dva-tri lista, trebate je presaditi i smjestiti na toplo, osunčano i od propuha zaklonjeno mjesto. Ovo neobično stabalce ljeti neka bude na sunčanom dijelu balkona ili vrta i to sve dok noćne temperature ne padnu ispod ništice. Zimi

avokado držite u toploj prostoriji i budite ponosni ukoliko vam za 10-tak godina biljka uopće procvate. A bude li sreće, pokoji plod se kod avokada može razviti i bez prethodno obavljene oplodnje.

je dotični vitamin K upravo i topljiv. S druge strane, ekstrakti lišća i sjemenke koriste se u razne medicinske svrhe i to za liječenje dizenterije, proljeva te u vidu antibiotika.

Prehrambene vrijednosti avokada

Premda je to malo poznato, avokado se jede svjež, sam ili u salatama, a nerijetko se koristi i za pripravljanje specifičnih umaka.

Međutim, od njega se može načiniti više nego ukusan pire koji se, primjerice, u Izraelu prelijeva limunovim sokom i to sve kako ne bi potamnio i kako bi bio što ukusniji. Inače, avokado sadržava veću količinu vitamina E, A i B te se stoga vrlo često koristi u kozmetičkoj industriji. Sadržava i određenu količinu vitamina K, koji se razmjerno rijetko nalazi u voću. Ali, bitna je činjenica kako avokado sadrži i masti u kojima

Umak od avokada

Ogulite avokado te ga razrežite na dva dijela s tim da naknadno odstranite košticu. Potom plod zgnječite te mu dodajte pola glavice luka izrezanog na tanke ploške.

Dodajte i neizostavni sol i papar te sve dobro pomiješajte i poslužite. Iako se ovaj specijalitet u Meksiku jede s kukuruznim čipsom kojeg u nas još uvijek nema, dobar će biti i onaj obični. Stajanjem, navedeni umak vrlo brzo promijeni boju pa u zdjelu s umakom stavite košticu (ako je niste iskoristili za uzgoj avokada) koja će, vjerovali ili ne, održati njegovu svježinu.

22

PETROVAČA – RANA SORTA SMOKAVA Doc. dr. sc. Dijana Vego

Petrovača bijela

(sinonimi: Petrovača, Petrovka, Dvoljetka) Početak dozrijevanja proljetnog roda bilježimo vrlo rano, prije 20. lipnja, a punu zriobu kasno (od 16. do 30. lipnja). Tako da je trajanje berbe srednje dugo (21-40 dana). Plodovi ljetnog roda počinju dozrijevati kasno (15. - 31. kolovoza) i puna zrioba je početkom rujna. Berba traje relativno dugo.

Habitus rasta stabla je raširen, bujnost jaka, izraženo razgranjavanje. List petodijelan srcolike osnove (izbočine peteljke), lopatastih režnjeva1. Peteljka lista kratka (manje od 50 mm).

Prvi rod:

Oblik ploda je okrugao, indeks2 =0,9-1,1. Položaj najveće širine je bliže ustima i prema tome je oblik ploda kruškolik, oblik vrha je širok.

Plod je težak3 62 g (srednja težina ploda). Vrat je srednje dug (5-15), širina usta krupna (4-5), kapljica na ustima prisutna pri zriobi. Plod je asimetričan. Ljuspe oko usta su srednje veličine, poluodvojene, drukčije boje od kože. Peteljka ploda4 je kratka i debela, duga 6 mm.

Deformacije ploda su rijetke. Plod se teško odvaja od grane (peteljka ostaje na grani). Lagano guljenje kože, nema rebara. Na koži se pojavljuju rijetke uzdužne pukotine5. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta; debljina mesa6 je 12 mm; koža je mekana; pepeljak je odsutan; osnovna boja kože je svijetlozelena dok je u nepravilnim dijelovima dopunska žuta boja; bijele lenticele srednje veličine su srednje pojave na koži; pojava svijetlog obojenja u mesu. Pulpa je ružičasta, slabe arome, nježne teksture, sok je vrlo sočan. Šupljina u plodu je vrlo mala, mala količina srednje krupnih oraščića.

Plodovi dozrijevaju početkom srpnja

Drugi rod:

Oblik ploda je oblong, indeks <0,9. Položaj najveće širine je u sredini pa je oblik poda ovoidan; oblik vrha je širok. Plod je težak 38 g (mala težina ploda). Vrat je odsutan, širina usta srednja (1-3 mm), kapljica na ustima prisutna. Ljuspe oko usta su srednje veličine, prianjaju, drukčije boje od kože. Peteljka ploda je kratka i debela, duga 5 mm. Deformacije ploda su rijetke. Plod se teško odvaja od grane.

Lagano je guljenje kože, nema rebara. Na koži se pojavljuju rijetke uzdužne pukotine. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta; debljina mesa je 6 mm; koža je srednje čvrsta; pepeljak je odsutan; osnovna boja kože je zelena dok je u nepravilnim dijelovima dopunska žuta boja; lenticele su male rijetke i bijele; nema formirane boje u mesu. Pulpa je ružičasta, slabe arome, sok je malo sočan. Šupljina u plodu je vrlo mala, visoka količina oraščića koji su sitni.

PETROVAČA BIJELA Dvorotka Bjelica Početak dozrijevanja plodova:

Prvi rod Boja svijetlozelena Oblik: kruškolik Težina: srednja Vrlo rano

Stablo petrovače

Drugi rod zeleno-žuta ovoidan mala Kasno

Oblik lista je analiziran prema shematiziranom prikazu (Condit, 1947.) iz deskripcijske liste za smokvu.

2 Deskripcijsko svojstvo ploda: indeks = Dužina ploda / Širina ploda 3 Ovo je prosječna težina slučajno izabranih 25 plodova.

4 Oblik peteljke ploda određen prema shematiziranom prikazu od Condit-a, 1947.

5 Ocjenjivanje pukotina na koži prema shematiziranom prikazu iz Deskriptora za smokvu.

6 Debljina mesa je mjerena u sredini ploda.

1

Plodovi su dosta krupni B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

23

Tradicijom do uspjeha Josip Brkljača, ing.

U mjestu Uzarići, nedaleko od Širokog Brijega, tradicionalno se uzgaja vinova loza.

Uglavnom je riječ o malim, obiteljskim vinogradima iz kojih se dobiva prvoklasno vino koje se tijekom godine „potroši“ za vlastitim stolom. Međutim, u novije vrijeme zamjetan je broj

istinskih zaljubljenika koji podižu velike nasade koji se prostiru i na nekoliko hektara površine.

Jedan od njih je i gosp. Berislav Kosir koji je posadio 23 000 cijepova vinove loze, autohtonih hercegovačkih sorata Žilavke i Blatine. „Nasad sam podigao 2007 . godine. Riječ je o velikoj investiciji koja je uz znatna financij-

ska sredstva zahtijevala i puno truda, odnosno vlastitog odricanja. Naime, ništa nisam prepustio slučaju pa sam u nasad odmah instalirao sustav kap po kap, armaturu, žicu i svu ostalu prateću infrastrukturu. Cijeli proces planiram zaokružiti izgradnjom mini vinarije čime bi sama proizvodnja bila znatno rentabilnija. Ipak je to naša obi-

teljska tradicija, jer moj djed je održavao čuvene fratarske vinograde koji su prije stotinjak godina bili locirani u mom susjedstvu.“ Doista nam je drago što na našem podneblju još ima ljudi spremnih za izazove. Jer posaditi 4 hektara vinove loze za naše uvjete je još uvijek velika stvar.

Ali, u uspjeh ovog mladog i nadasve marljivog čovjeka uopće ne treba sumnjati. Naime, kada se radi ono što se voli, tada je on zajamčen…

Gosp. Kosir u svom nasadu vinove loze

NEUMSKI ELIKSIR ZDRAVLJA Nino Rotim, dipl. ing.

Dobro je poznato kako se na jugu naše zemlje nalazi veliki broj nasada maslina. Međutim, malo je znano kako se iz tih maslinika dobiva prvoklasno maslinovo ulje. Jedan od proizvođača „za svoju dušu“ je i gosp. Ivica Bačić

čiji se nasad maslina nalazi u Neumu, točnije na lokaciji Radež.

Kako i sam kaže: „Posjedujem manji nasad maslina u kojem se nalazi oko 60 stabala različitog sortimenta. Uglavnom su to naše udomaćene sorte poput Oblice, Lastovke, Levantinke premda u

novije vrijeme u nasade ubacujemo i talijansku sortu Leccino.

Masline su različite starosti, od 2 do 25 godina. Lanjske godine stara stabla su ostvarila urod od 50-60 kg tako da sam, za svoje potrebe, proizveo oko 170 litara kvalitetnog maslinovog ulja.“

A da je ulje prvorazredne kakvoće, uvjerili smo se i sami kušajući ga na odlasku. Jedino nam je žao što obitelji Bačić maslinovo ulje ne proizvodi u većim količinama jer bi ga tada mogli pronaći na našem tržištu.

S druge strane, jasno nam je kako ovoj marljivoj obitelji nije primarni cilj ostvarivanje profita već nastavak stoljetne obiteljske tradicije.

Ivica bačić ponosan nasvoje masline B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

24

FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZE Vinova loza za normalan rast i razvoj zahtijeva biogene elemente, odnosno minerale. Tim više jer gnojidba u intenzivnom vinogradarstvu predstavlja redovitu agrotehničku mjeru kojoj treba posvetiti punu pozornost.

Nino Rotim, dipl. ing.

Dobro je poznato kako su makroelementi i mikroelementi prijeko potrebni za život svake biljke, pa tako i vinove loze. Isto tako vinogradarima je znano kako se osnovna ishrana trsova odvija preko tla, odnosno usvajanjem putem korjenova sustava. Sukladno tomu, u hercegovačkim vinogradima rijetko se, iz sasvim neopravdanih razloga, provodi dopunska folijarna ishrana tj. ishrana putem lista. To začuđuje, s obzirom na činjenicu kako tijekom ljeta najveću pozornost upravo treba posvetiti ishrani vinove loze otopinama makro i mikrohranjiva, i to preventivno hranjivima kao što su magnezij, bor i željezo, čiji se nedostatak često javlja na vinogradarskim tlima.

Prihrana borom

Lisna prihrana vinove loze borom vrlo je bitna jer njegov nedostatak u vinogradarstvu predstavlja najvažniju neparazitsku bolest. Naime, poznato je kako bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, čime se osiguravaju preduvjeti za normalnu oplodnju. Drugim riječima, zahvaljujući boru, zametnutost bobica u grozdu puno je veća a njihov razvoj znatno je sigurniji. To znači da prihrana borom, u većini slučajeva, otklanja pojavu osipanja cvata kod vinove loze. Praksa je, pak, pokazala da u Hercegovini postoji puno lokacija i vinograda u kojima svake godine, u manjem ili većem intenzitetu, dolazi do formiranja određenog broja rehuljavih grozdova, što se u žargonu naziva „prhnuće loze“. Osim toga, zbog nedostatka bora dolazi i do odumiranja vrhova vitica dok se na lišću pojavljuju klorotične pjege. Na koncu lišće otpada dok mladice kržljaju. Međutim, problem nije nerješive prirode.

Dovoljno je nabaviti Cifo gnojivo Borfast kojim se loza tretira 2-3 puta, jednom ili dva puta pri-

Simptom nedostatka bora

je cvatnje i eventualno treći put po njenom završetku. Kod sorata koje imaju funkcionalno ženski cvijet i kod sorata sklonih njegovom osipanju te pojavi rehuljavosti grozdova uočeno je kako primjenom folijarnog gnojiva Cifo Borfast prije cvatnje utječemo za 15-30 % na povećanje prinosa. Naime, Borfast odlikuje visok postotak usvajanja preko lišća i brz prodor u stanice u svim fazama rasta i razvoja. Primjenjuje se u količini 100 ml na 100 litara vode čime se tretira loza na površini od cca 1000 m2. Ovo se preporuča kao redovita mjera na laganijim, pjeskovitim tlima bez osiguranog navodnjavanja iz razloga što u sušnim uvjetima na takvim lokalitetima dolazi do nedostatka bora zbog nemogućnosti njegova usvajanja iz tla.

Poteškoće s klorozom

Dok se gnojiva na bazi bora u vinogradima neznatno primjenjuju, dodavanje željeza dobro je udomaćena i poznata mjera prihrane na području Hercegovine. To je razumljivo s obzirom na činjenicu kako su naša karbonatna tla bogata vapnom zbog čega se željezo u tlu nalazi u nepristupačnom obliku za biljku. Stoga dolazi do toga da listovi, malo po malo, gube svoju prirodnu zelenu te poprimaju svijetložutu boju. Simptomi ne-

Simptomi nedostatka željeza

Primjena bora u cvatnji pomaže u oplodnji

dostatka željeza manifestiraju se prvenstveno na mladim vršnim listovima kao i na vrhovima mladica. Međutim, ferokloroza se otklanja na relativno lagan način,

i to primjenom željeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje

Gnojiva za folijarnu prihranu vinove loze B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

25 svakom pojedinačnom trsu. Pošto je to moguće provoditi samo u manjim vinogradima, ozbiljniji proizvođači trebaju koristiti folijarno gnojivo Cifo Ferfast. Zahvaljujući svojim karakteristikama Cifo Ferfast prenosi željezo izravno i brzo do stanica u listu te time omogućuje kvalitetnu prevenciju od željezne kloroze.

Uz to, kad biljke dobivaju željezo u dovoljnim količinama i u efektivnoj formi, onda možemo očekivati da učinke fotosinteze ostvare na najbolji mogući način, utječući time na povećanje i kakvoću prinosa. Cifo Ferfast se u preventivne svrhe koristi 2-3 puta svakih 10-12 dana, počevši od prvih faza vegetacije i to u količini 100 ml na 100 litara za površinu cca 1000 m2. U kurativne pak svrhe koristi se 3 puta svakih 8-10 dana, počevši s pojavom prvih simptoma željezne kloroze. Spomenutim gnojivom vinova loza se tretira preko lišća ali isključivo u hladnijem dijelu dana i u fazama dok još uvijek nisu formirani grozdovi na trsovima. Osim toga, u istom spremniku nipošto ne smijemo miješati zaštitna sredstva (pesticide) već se željezo vinovoj lozi dodaje posebnim prskanjem.

Inače, kada su u pitanju folijarna gnojiva, puno je pametnije i poželjnije koristiti ih pojedinačno i bez miješanja s pesticidima.

Osim Ferfasta kao mjera otklanjanja kloroze kod vinove loze preporuča se folijarna primjena biljnog hraniva Sequestrene 138 Fe.

Sinergon 2000

Sinergon 2000 predstavlja jedno od najkvalitetnijih Cifo gnojiva. Riječ je o tekućem du-

Sinergon neizostavan u prihrani vinove loze B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

šičnom gnojivu na organskoj osnovi, s dodatkom MgO i Fe. Koristi se folijarno i uglavnom u kritičnim-stresnim fazama za vinovu lozu odnosno nakon tuče, napada bolesti i štetnika ili u sličnim otežanim uvjetima uzgoja (suša i sl.). Međutim, pravilnom primjenom gnojiva Sinergon 2000 možemo očekivati povećanu otpornost trsova tj. vinograda na nepovoljne klimatske i druge uzgojne uvjete, uz istodobno osiguravanje bržeg vegetativnog razvoja. Sinergon 2000 na koncu utječe na ostvarivanje većeg uroda uz povećanje njegove kakvoće. Primjenjuje se prskanjem lišća vinove loze, u količini od 80-100 ml na 100 litara vode.

Ovisno od stanja i kondicije vinograda primjenjuje se u nekoliko navrata i to prije ili poslije cvatnje, nakon bubrenja bobica grozda i u slučaju stresnih situacija. Navedeno gnojivo koristi se, osim za lozu, i za druge poljoprivredne kulture (voće, povrće, cvijeće i dr.).

U pravilu sva folijarna Cifo gnojiva koriste se u jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima te nipošto za podnevnog sunca, a sve kako ne bi došlo do oštećenja na listu. S druge strane, primjenom svih Cifo gnojiva omogućava se zdrav rast i razvoj vinove loze, povećava se njena otpornost na sušu i bolesti te se osigurava kvalitetniji i zdraviji konačni proizvod. Sve navedene Cifo proizvode, kao i mnoge druge možete pronaći u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu, gdje se ujedno možete dodatno informirati o njihovoj primjeni.

Sequstren se koristi za otklanjanje Fe kloroze

NASADI VOĆA IZ SRCA BIJELOG POLJA Velimir Lasić, dipl. ing.

Na području Bijelog Polja nalazi se veliki broj voćnih nasada.

Iako ne najveći jedni od najzapaženijih su svakako nasadi u vlasništvu braće Zdenka i Milana Sesar. Premda u njihovim voćnjacima možemo pronaći raznolike voćne vrste, posebno se ističu nasadi šipaka i trešanja.

Kako i sami kažu: „Uzgajamo voće od malih nogu. To radimo iz čiste ljubavi te odgovorno tvrdimo da tko god ne voli ovaj posao ne treba njime uopće da se bavi. Jer gledati voćku kako raste i na koncu plodonosi prekrasan je osjećaj. Tim više što brojne prispjele voćne plodove ostavljamo svojoj djeci, obitelji i prijateljima koji od njih prave različite prerađevine. A područje Bijelog Polja, točnije Potoka, idealno je za uzgoj brojnih voćnih vrsta, posebice šipaka i trešanja“.

Iznimno nam je drago što obitelj Sesar planira proširiti postojeće nasade šipaka koji će u budućnosti činiti okosnicu njihove proizvodnje. Jer šipak je uz trešnju, na žalost mnogih, postao deficitarna voćna vrsta na području Hercegovine. Ipak, uzgajivači voća poput obitelji Sesar svjedoče kako hercegovačkom voćarstvu dolaze bolji dani…

Sesari najviše uzgajaju šipak i trešnju

26

Što i kako nakon tuče?

T Mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr. uča je oblik oborina koje poljoprivrednici, posebice vinogradari i voćari, najmanje priželjkuju. Obično do nesreće vjerujemo da se to nama neće dogoditi, ali nakon neukrotive prirodne pošasti ne treba gubiti volju i žaliti za izgubljenim urodom već pomoći oštećenim vinogradima da što prije zacijeli nastale rane i razviju novu lisnu površinu. Jača tuča u vinogradima određuje količinu i kakvoću godišnjeg uroda grožđa, ali i uspješnost samih vinogradara.

Tuča osim izravnih šteta na bobicama i peteljkovini grožđa smanjuje i aktivnu lisnu površinu, oštećujći mladice. Ako su jače oštećene još zelene mladice, tada se djelomice zaustavi ili potpuno prekine normalno kolanje vode s hranjivima i asi-

milata. Stoga se kod tuče s procjenom štete već od 50 posto zaustavlja rast i razvoj preostalog grožđa u trajanju 20 i više dana, a pri tuči slabijeg intenziteta taj je razvoj poremećen do 14 dana. Osim količine na taj je način narušena i očekivana kakvoća preostalog uroda!

Nakon tuče oštećeno trsje nastoji iz spavajućih pupova i zaperaka obnoviti lisnu površinu. Ta ‘’obnova’’ ima prednost pred razvojem grožđa, pa je zadaća vinogradara nakon tuče pospješiti rast nove asimilacijske površine kako bi zaostajanje preostalog uroda bilo što manje.

Tuča poskupljuje ukupne godišnje troškove zaštite od uzročnika bolesti, jer su zaperci i mlado lišće vrlo osjetljivi na plamenjaču ili peronosporu!

Iskustva su posljednjih godina dokazala da je nakon tuče vinogradarima dobro pomoći ‘’dopuštenim dopingom’’, odnosno folijarno stimulirati rast

i razvoj nove zelene površine primjenom pripravaka s istaknutim sadržajem amino- i huminskih kiselina!

Mladi plodovi jabuke oštećeni tučom B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

27

Plod šljive oštećen tučom

Zaštita nakon tuče

Nakon ovih općenito prikazanih spoznaja u praksi su česti upiti vinogradara kada i čime prskati i zaštiti vinograde nakon tuče?! Staro je vjerovanje da je nakon tuče najbolja primjena čistih bakrenih fungicida, ali novija iskustva izbjegavaju ovu praksu.

Bakreni su fungicidi u integriranom vinogradarstvu posljednjih 10-ak godina doživjeli u razvijenim zemljama okruženja značajnu reviziju (ograničenja), pa je njihova ukupna godišnja primjena u vinogradima dopuštena samo na potrošnju 3-4 kg čiste djelatne tvari/ ha. Bakar je teški metal pa je zbog mogućih štetnih ostataka u moštu i ometanja vrenja njegova

karenca u vinogradarstvu sa 21 povećana na 35 dana! Jače doze bakrenih fungicida ‘’šokantno’’ djeluju na vinovu lozu, a bakrene fungicide u pravilu ne miješamo s folijarnim ‘’energetskim’’ pripravcima koji vrlo brzo nadomještaju potrebnu hranu.

Poželjno je nekoliko dana nakon tuče vinovoj lozi prskanjem dodati tzv. fiziološke biostimulatore s istaknutim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina koji se na hrvatskom tržištu mogu kupiti u pripravcima: Drin (0,05-0,075 %), Poly-Amin (0,15 %), Goemar BM 86 (0,3 %), Darina 4 (1%), Alghena (0,08 %), ENA 19989 (0,08 %) i slično.

Primjenjuju se barem 2-3 puta s razmacima 10-15 dana. U sorata zbijenih grozdova osjetljivih na nedostatak magnezija i osjetljivih na kiselu trulež, poželjno je već nakon cvatnje započeti folijarnu prihranu hranjivima s istaknutim sadržajem kalcija i

Oštećene bobice vinove loze od tuče B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

magnezija, pr. Foliacon 22 (0,15 %) ili Fertileader Magical (0,25 %). Moguće ih je istovremeno koristiti s kvalitetnijim fungicidima za suzbijanje plamenjače ili peronospore i pepelnice. Jedan od bitnih čimbenika pri izboru fungicida za tretiranje vinograda nakon tuče je broj dana koji je prešao od posljednje zaštite nasada od najopasnijih fizioloških bolesti (peronospore i pepelnice). Ako je od posljednje redovne zaštite proteklo 10 ili više dana a nasad je oštetila tuča, tada pri izboru fungicida protiv peronospore zbog veće količine oborina u prvoj polovici i sredinom srpnja (velika opasnost od peronospore na mladom lišću i zapercima) biramo kombinirane pripravke koji sadrže jednu djelatnu tvar koju biljka usvaja preko preostalih zelenih organa (pr. dimetomorf, cimoksanil, M- metalaksil, benalaksil, mandipropamid i sl.)

i površinsku djelatnu tvar folpet radi što boljeg zacjeljivanja rana. To su primjerice pripravci Forum Star DF (0,2 %), Curzate-F SC (0,25 %), Ridomil gold Combi 45 WG (0, 2%), GalbenF WP (0,25 %), Mikal Premium F (0,3 %), Pergado-F WG (0,25 %) i sl. Svi nabrojani pripravci suzbijaju samo peronosporu i dobro zacjeljuju rane, a koriste se ako je od posljednje zaštite prije tuče proteklo barem 10 ili više dana. Ako je od posljednje redovite zaštite protiv plamenjače ili peronospore proteklo 7 ili manje dana, tada je nakon tuče za zacjeljivanje rana moguće koristiti neke površinske ili kontaktne pripravke. Među novijim na našem tržištu to su pr. Delan 700 WDF (0,05 %) ili Daconil 720 SC (0,18 %) ili pak od starijih pripravaka prednost dajemo djelatnoj tvari folpetu (pr. Folpan 80 WDG, Folpet 50 WP i sl .)

Neki od pripravaka koji se koriste nakon tuče u vinovoj lozi

28

HERCEGOVAČKI VINOGRADI SA SUSTAVOM KAP PO KAP

Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Polaganje crijeva za ferturigaciju

Bojan Čabrilo To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dovoljne količine padavina, samo što su one neravnomjerno raspoređene.

Drugim riječima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kap

I doista, svakim datim u hercegovačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj instaliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetljećima masovno koriste u vinogradima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz razloga što se natapa samo dio tla uz trs, što je sasvim i dovoljno.

Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde vinarije Čitluk (Blizanci), vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Oni najbolje i svjedoče kako je profi vinogradarstvo isplativo

samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih trendova.

Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomnožimo s nekoliko stotina hektara površine, dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovi dosadašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kap

Osim uštede vode i osiguravanja većih prinosa ugrađivanjem sustava kap po kap, smanjujemo vlažnost zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, međuredni prostori ostaju suhi, što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, kontinuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi na-

Sve češća slika u hercegovačkim vinogradima

stali kao posljedica hercegovačkih tropskih vrućina. Drugim, riječima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Zbog toga, često dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i određenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga, ne zanemarimo ni činjenicu kako je cijena sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno. Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vinogradarstvu koje je opet u usponu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i

osuvremenjivanjem proizvodnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uđemo u toliko željenu europsku uniju morat ćemo konkurirati našim budućim vinogradarskim kolegama.

Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem baš i ne ide tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju kompletan program za natapanje vinograda, voćnjaka i povrtnjaka.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

JUNIOR – receptura namijenjena štencima od šest tjedna starosti kao idealan prijelaz s majčinog mlijeka. Štenci trebaju i do 40% više energije od odraslih pasa kako bi se u potpunosti razvili i bili živahni. Friskies Junior je 100% izbalansirani nutricionistički obrok za štence s nadodanim proteinima i potrebnom razinom kalcija i vitamina.

ACTIVE – receptura namijenjena odraslim psima koji su puni energije i uvijek su spremni na igru. S dodatkom B vitamina (+25% u usporedbi sa Adult Balance formulom) za održavanje razine energije i vitamina E koji pomaže pri neutraliziranju stresa iz okruženja tijekom pojačanih aktivnosti.

BALANCE – receptura namijenjena odraslim psima, umjerene fizičke aktivnosti. Ravnoteža i raznolikost cilj su zdrave prehrane. Friskies Balance mješavina je hrskavih komadića i polu vlažnih granula napravljenih od svježeg mesa i ostalim nutritivnim sastojcima koji su psu potrebni za zdrav i sretan život.

DIGESTION - posebna receptura za pse osjetljive probave, na bazi puretine, sadrži pulpu cikle, prirodni izvor topljivih i netopljivih vlakana.

Vodič za optimalno tjelesno stanje:

Promatrajte svog psa koristeći tri prikazane slike te prilagodite količine hrane potrebama Vašeg psa sve dok ne postigne optimalno tjelesno stanje.

PRETEŽAK Ne možete ni ti vidjeti ni ti osjetiti rebra, trbuh je okrugao: smanjiti količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedna, ponovo usporedite te prilagodite na optimalnu tjelesno stanje.

OPTIMALNI Možete vidjeti i osjetiti rebra, trbuh je uvučen prema leđima: nastaviti s trenutačnom količinom hrane. Povremeno provjeriti.

PREMRŠAV Struk i rebra su vidljivi: povećati količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedana, nakon toga provjerite tjelesno stanje vašeg psa.

30

Taro – biljka izuzetno velikih listova

Taro je trajnica s gomoljastim korijenjem. Listovi su sa snažnom uspravnom peteljkom dugom 20-150 cm, a plojka s vrhom koji visi prema dolje, dugi 13-60 cm, široki 10-35 cm.

Taro se u Aziji uzgaja već tisućljećima, a danas je osnovna živežna namirnica prvenstveno u Polineziji.

Gomolj ima jasne lisne ožiljke i sadrži mnogo škroba a bogat je i oksalnom kiselinom. Tek kuhanjem ili pečenjem postaje jestiv. Uzgajaju se vrlo različiti oblici, s tamnim, maslinastozelenim do vrlo blijedim listovima, djelomično i s mrljama

Divovska lula – «miris» poput lešine

Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput lešine već tako i «mirišu». Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvijetova, kao primjerice domaće vučja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m.

Mitovi o ruži

I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.

Postanak crvene ruže, po mitologiji, vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita.

On je, po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Gvatemalska jukaoprašivanje pomoću moljaca

Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvjetovi su žućkaste boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upućena je na oprašivanje pomoću kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvijetove.

Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno mačasta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljikavih listova , često s žutobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima.

Naj, naj, naj ….. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Otok koji je najduže bio u karanteni

Škotski otok Gruinard, V.Britanija, stavljen je 1942. pod karantenu nakon testiranja s bedrenicom (Bacillus anthracis) koja je pobila stado ovaca. Testiranje je izvedenokako bi se prikupili podaci o kemijskom ratovanju. Karantena je nakon 48 godina ukinuta 24.04. 1990. godine. Na godinu se diljem svijeta prijavi 2000 slučajeva zaraze ljudi bedrenicom.

Najveći tartuf

Bijeli tartuf (Eutuberaceae tuber) težine 1,31 kg pronađen je 2. studenog 1999. godine u blizini Buja u Hrvatskoj, a pronašao ga je Hrvat Giancarlo Zigante. Bio je dug 19,5 cm, širok 12,4 cm, a visok 13,5 cm te je procijenjen na 5.800 dolara.

Najskuplja čaša vina

Najveći iznos plaćen za čašu vina iznosio je 1382,80 dolara. Njime je kupljena čaša Beaujolais Nouveaua (obitelj Jaffelin) iz 1993. Vino je predstavljeno u Beauneu, mjestu vinogradarskog kraja francuske provincije Burgundije, a kupio ju je Britanac Robert Denby u Britanski uređenom pubu Pickwicks u Beauneu 18. studenog 1993. godine

Najbrži gušter

Najveća izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Ctenosaura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

B R O J 6 3 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 9

novo

Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani, ali isto tako trebate biti sigurni da on dobiva sve što mu je potrebno.

S FRISKIES-om dobivate oboje, čak i više.

Tijekom četrnaestgodišnjih istraživanja,* Purina je dokazala da psi koji se hrane do idealnog tjelesnog stanja od rane šteneće dobi mogu živjeti i do dvije godine duže. Kako bi psi dosegli idealno tjelesno stanje, molimo slijedite upute za hranjenje zajedno s Vodičem za tjelesno stanje koji pomaže u održavanju tjelesne mase Vašeg psa i kontroli hranjenja.

FRISKIES u svome asortimanu nudi recepture koje odgovaraju različitim potrebama pasa uzevši u obzir njihovu dob i stil života.

* 14 godišnja studija Purine na Labradorima: Kealy RD et al. (2002), JA VMA, Vol 220: 1315-1320; Lawler DF et al. (2008), Br J Nutr. 99: 793805

PRIPRAVCI ZA ZAŠTITU OD ZMIJA

VIPERALT

u tekućem obliku

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

GRANULIRANI REPELENT ZA ZMIJE u obliku granula