GreenGarden68_WEB

Green Garden • broj 68 • svibanj / lipanj 2010. • godina X • cijena 3 KM

Ljiljan Ljetne sorte šljive Zalijevanje sustavom kap po kap Štetnici u košnici i neprijatelji pčela Feromonske klopke

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ

SADRŽAJ

Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice članke o ljiljanu te cvatućim grmovima koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godišnjih odmora, mnogima sobno i balkonska cvijeće postaje veliki problem.

Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog bilja, pročitajte u istoimenom članku.

Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste, pročitajte u prilogu na stranici broj 8.

Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima aktinidije pročitajte sa stranica posvećenim voćarstvu te na koji način zaštititi voćke od lišajeva koji u posljednje vrijeme postaju sve veći problem. Nadalje, iz zaštite bilja doznajte za što sve služe feromonske zamke koje od sada možete nabaviti i na našem tržištu, a koje se koriste za praćenje i suzbijanje štetnika u voćnim nasadima. Priloge zaokružujemo člankom o leptirima čije gusjenice prave značajne štete u nasadima kupusa.

Iz svijeta povrćarstva pored redovitog kalendara sjetve izdvajamo prilog o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži, te uzgoju rajčice u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posvećenim povrću možete pročitati i članak o grahu, koji se sve više uzgaja na području Hercegovine.

I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili članak o štetnicima i uošnici i neprijateljima pčela i načinu njihova suzbijanja.

Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, ljetnim sortama šljive, orahu, te posebno izdvajamo prilog o prvom natjecanju traktorista orača na području Hercegovine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU 4 GODIŠNJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE 5 CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA 6 VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM 7 sušenje i čuvanje ljekovitog bilja 8 grah koristan u tanjuru, dekorativan u vrtu 9 ljeto u povrtnjaku 10 uzgoj i zaštita krastavaca na mreži 11 uzgoj rajčice u kasnijim rokovima 12 leptiri - štetnici kupusnjača 14 štetnici u košnici i neprijatelji pčela 16 navodnjavanje vinograda sustavom kapa po kap 18 sinergon 2000 19 PITANJA I ODGOVORI 20 ljetni poslovi u nasadu aktinidije 21 nešpola slabo poznata voćna vrsta 22 kako suzbijati lišajeve na voćkama 23 ljetne sorte šljiva 24 feromonske zamke 25 dugovječni orah 26 prvo natjecanje traktorista orača hercegovine 27 travanj u znaku green gardena 28 oprez! sezona je krpelja 29 ZANIMLJIVOSTI 30 Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

4

PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina, posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, što je inače slučaj na tlima uz kuću, ograde i zidove.

Josip Brkljača, ing.

S

vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla.

Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja, crveno-narančaste boje. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunčan, zaštićen položaj. Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda.

Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica.

Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Nikako je nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu.

Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta podrijetlom iz Azije, sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima.

Gusto prekriva površine. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije, te uz debla stabala. Vrijeme cvatnje je ljeto, pa sve do u jesen.

Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. Ukoliko je potrebno, obrezuje se u proljeće.

Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). Ovo je poluot-

Krupni cvjetovi tekome

Glicinija – česta penjačica

porna vazdazelena penjačica, koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. Inače kod nas cvjeta tijekom cjelog ljeta. Dobro raste na sunčanom,

zaštićenom položaju ali podnosi i blagu sjenu. Često se koristi za rast uz pergole i zidove, ali i kao lončanica. Obrezuje se u proljeće.

I to trebate znati…

Borave li u vrtu mala djeca, igrajući se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma, brižno pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu, proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije, jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin.

Jasmin cvate sve do jeseni B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

5

GODIŠNJI ODMORI opasnost za sobne biljke Dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora, koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode.

Josip Brkljača, ing.

Lj

ubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze.

Stoga mnogima od nas, s dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora, nameće se i pitanje

na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode.

No, međutim, ljubitelji sobnih biljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi došlo, potrebno je: - prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja; - poslužiti se namjenskim Flortis gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama; - poslužiti se vlastitom maštom i pokušati napraviti pričuvni sustav za natapanje.

Flortis gelovi-rješenje za dugotrajnu opskrbu vodom

Gelom protiv suše

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Iako je brigu oko održavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to baš kao i da nije tako lako. Stoga smo odlučili na godišnji odmor ponijeti i ključeve svoga stana. Ali, što onda s našim sobnim biljkama.

Srećom, postoji rješenje koje dolazi iz renomirane tvrtke Flortis.

Naime, danas na tržištu možemo pronaći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode u

trajanju od čak 30 dana. Broj navedenih gelova ovisi od veličine, odnosno, promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj ambalaži ovog revolucionarnog Flortis proizvoda. U protivnom, pojedine domaćice već imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje pričuvnih sustava za natapanje. Dakako, riječ je o čitavom asortimanu proizvoda, počevši od plastičnih boca pa sve do podložaka ispunjenih glinom. Međutim, sve navedene metode nisu i jednako učinkovite. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju veće količine vode. S druge strane, kaktusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjeđe i zalijevati, dok biljke krupnih listova, pak, trebaju češće zalijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. Da ništa ne biste prepustili slučaju, nužno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda.

Biljke na tjedan dana

Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znači da na odmor možemo bezbrižno otići bez njihove prethodne opskrbe vodom. Naime, supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto, primjerice na sjevernu ili istočnu stranu. Međutim, često se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobiti dovoljne količine vode. Stoga je biljku nužno staviti u podložak s vodom ili uroniti u veću posudu u trajanju od 20tak minuta. Nakon toga odlijemo

vodu iz podloška ili biljku izvadimo iz posude. Tim činom biljka je spremna za samostalan život u trajanju od tjedan dana.

Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period, moramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok, koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično dočekuje s obiljem otpalih listova. Međutim, uz primjenu ranije spomenutih gelova, ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumljivo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije učestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Dakle, pomoću malih trikova i savjeta možete učiniti ovo ljeto ugodnim i za vaše biljke, a koje će vam to višestruko znati i uzvratiti!

Korisni savjeti

- nabavite dubok podložak i ispunite ga šljunkom ili kuglicama gline. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na šljunak položite lončanicu. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vlage.

- lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju ćemo staviti biljke u loncima.

- plastične boce nemojte bacati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazeći da grlo boce bude čvrsto zabijeno u zemlju lončanice. Čep odvrnite do polovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju.

Posebna gnojiva za biljke

6

CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA

Danas se cvatuće grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potražnja za cvatućim grmovima. Više je razloga povećanog interesa za cvatuće grmove.

Matea Pehar, dipl. ing.

V

eće zanimanje za cvatuće grmove dovodi se u vezu s novim načinom uzgoja odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga, otvaranje vrtnih centara, te veći izbor vrsta također su pridonijeli većoj zainteresiranosti za cvatuće grmlje.

Pravilno posađeno cvatuće grmlje stvara nam osjećaj privatnosti i intimnosti, a ujedno može služiti kao vjetrozaštitni pojas.

Među cvatućim grmljem postoje vrste niskog rasta, koje služe kao pokrivači tla, te vrste uspravnog rasta kojima se može ublažiti krutost linija modernih zgrada.

Rododendron

Rododendron je jedan od naših najomiljenijih cvatućih grmova. Traži djelomično sjenovito, kiselo tlo. Danas ga možemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi različitih boja mamac su za mnoge

oči. Cvjetovi su zvonasta ili trubasta oblika.

Najtraženiji vrtni rododendroni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jeseni malčirajte ih tresetom. Tijekom ljeta traže dosta vode.

izboja. Kalistemon će rasti brže na sunčanom položaju.

Erika

Erika je tipični predstavnik vrijeskova s čvrstim izbojima, igličastim listovima i zvonolikim cvjetovima. Među vrstama

postoji velika razlika u oblicima, veličini, boji cvijeta, te zahtjevu prama staništu. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste do 20 cm i najčešće se sadi u vrtu kao pokrivač tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine.

Cvatu u različito vrijeme.

Kalistemon

Kalistemon se smatra cvatućom biljkom koja je više prilagođena uzgoju u zaštićenim prostorima, ali se u južnim krajevima može uzgajati i na otvorenom, na zaštićenim položajima najčešće uz osunčani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozornost kod kupnje na sorte otpornije na hladnoću. Glavno obilježja kalistemona je usko lišće i cvatovi koji su nalik na četku za pranje boca. Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gusto su poredani duž cilindričnog klasa na čijem je vrhu skupina kratkih, lisnatih

Rododendron traži kiselo tlo

Neobični cvatovi kalistemona

Cvjetovi erike različitih boja

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

7

VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM Ljiljani su biljke raskošnih cvjetova koje prati glas kako vole ‘’hladne noge i toplu glavu’’ a što je i više nego točno. Naime, posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku, tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit će te upravo ono što ova biljka voli. S druge strane, raskošni cvijet mora biti isključivo na suncu.

Stanislava Rotim, dipl. ing.

O

ve uistinu prekrasne biljke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad, nekima od nas, svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati čak i glavobolju. Ali, iako je možda pomalo težak miris ljiljana, ljepotu njegovih cvjetova u vrtu ništa ne može zamijeniti. A ljiljani su stari, dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju već stoljećima usprkos činjenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Danas, pak, zahvaljujući selekcijskim radom stvoreni su brojni kultivari koje možemo u nijansama različitih boja susresti u mnogim vrtovima. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sreB R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

dištem i svijetlim vršcima latica, odnosno, prugastim cvjetovima neobičnih kombinacija. Njihovoj magičnoj privlačnosti doista je teško odoljeti.

sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljeće i to uglavnom skupno tj. 3 do 7 lukovica zajedno.

Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje.

Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zaštitnog pokrova. Razmak sadnje ovisno o sorti iznosi 30-45 cm. Posađene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim područjima obično pokriju s 10-tak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Zaštitni sloj se uklanja tek početkom proljeća, prije nego što ljiljani izbiju. Najbolji način izbora lukovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlažni treset, a mogu se pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama.

Ako su gomolji suhi, potrebno ih je pak prije sadnje navlažiti ili možemo navlažiti samo treset koji se nalazi oko lukovice.

Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju, što znači da ćemo rano u proljeće imati lijepe cvjetove u vrtu. Nakon što su ljiljani ocvali, gomolji se vade i spremaju u sandučiće gdje se u vlažnom tresetu čuvaju do sljedeće sadnje. Lukovice posađene u lonce mogu prezimiti na temperaturi od minus 5 stupnjeva C. A unatoč brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke, otkrit ćete kako uz malo truda i pažnje možete imati raskošne cvjetove i u svom vrtu. Jer ljiljani posađeni na pravo mjesto, uz malo pažnje i njege, mnogo

godina davat će lijepe i raskošne cvjetove.

Njega biljaka

Prije negoli smo odlučili obaviti sadnju lijana, potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadrže velike količine fosfora i kalija.

Obogaćeno tlo omogućiti će da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskošne cvjetove. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vršiti prihranu ljiljana i to blagom otopinom hranjiva sličnog sastava (manji sadržaj dušika). Nakon što su ljiljani ocvali trebamo odstraniti cvjetove kako ne bi došlo do zametanja sjemena. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tresetom ili sličnim materijalom a sve kako bi gomolj zaštitili od smrzavanja. Svakih nekoliko godina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi.

To znači da se razmnožavanje ljiljana obavlja dijeljenjem gomolja tako što manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. Nakon što se očiste od propalih dijelova veće lukovice se odvoje i posade posebno, kako je to i opisano kod sadnje.

Međutim, danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kultivara u različitim nijansama boja. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi naši vrtovi bili znatno siromašniji premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke čiji su cvjetovi među najljepšim livadskim i planinskim cvijećem. A upravo je sada vrijeme njihove raskošne cvatnje!

Sadnja ljiljana

I kako smo već spomenuli, ove relativno zahtjevne biljke traže propusno tlo, bogato hranjivima što znači da ih ni u kojem slučaju nije poželjno saditi na teškim i glinenim tlima, kao ni na tlima gdje se voda duže vrijeme zadržava. Međutim, ukoliko ove ljepotane raskošnih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem možete pokušati u loncima. Možete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni, ali nikada u potpunoj hladovini. Lukovice ljiljana

Ljiljani - stari ukrasi vrtova

8

SUŠENJE I ČUVANJE LJEKOVITOG BILJA Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke.

Josip Brkljača, ing.

U

spješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterična ulja. Sam postupak sušenja mora se obaviti što prije, kako eterična ulja ne bi nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Ključ pravilnog sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost.

Temperatura za sušenje

Prosječna temperatura za komercijalno sušeno bilje iznosi 38oC, što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređaja. Temperatura zraka između 20 i 32oC, koja vlada u zračnim vitrinama ili u vitrinama blizu grijača, sasvim će odgovarati. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije direktno uperena u bilje.

Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na taj način gubi boja, a bilje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja.

Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno, te mračno da bi se bolje očuvala boja. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne.

Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove, čak i na najnižoj temperaturi, ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako sušenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno, jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom, čime se dobiva suprotni učinak.

Sušenje listova

Zeleno bilje sitnih listova može se sušiti na stabljikama, ali veliki listovi se suše pojedinačno.

Sušenje se najčešće obavlja na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod, na koju se rašire listovi.

Mreže se drže na toplom, tamnom i zračnom mjestu. Lišće se suši sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se s stabljike, a ako su listovi veliki, smrve se i spremaju.

Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto.

Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

Kako se suše pojedine vrste?

Lavandu je najbolje objesiti u svežnjevima svezane rafijom.

Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne pada prašina. Osim toga papirnate vrećica sakupljaju otpale latice.

Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadržat će lijep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače.

Ako prilikom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik i boju. Stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet.

Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna.

Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zavežite ih u

svežnjeve, a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastične vrećice jer one potiču stvaranje vlage.

Sušenje korijenja

Korijenju za uspješno sušenje treba temperatura 50-60oC. Za sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. Prije sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog ravnomjernog sušenja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini.

Spremanje osušenog bilja

Osušeni listovi i cvjetovi brzo će propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvorene limenke ili staklenke.

Nasad lavande u Hercegovini

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

9

GRAH koristan u tanjuru, dekorativan u vrtu

Riječ je o povrću koje su naši preci rado jeli, gotovo svakodnevno. Ništa začuđujuće, jer radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromašnijim omogućila preživljavanje. Zbog toga je grah stekao epitet “sirotinjskog mesa”.

Nino Rotim, dipl. ing.

I

ako se grah nerado nalazi na jelovniku, višestruko je koristan.

To je i razumljivo jer se radi o povrću s doslovce najsavršenijom kombinacijom hranjivih tvari. Dovoljno je samo spomenuti kako je niskokaloričan, praktično ne sadržava masnoće, a istodobno sadrži vitamine B skupine.

Nutricionisti ga stavljaju na vrh zdrave prehrane te ga posebno preporučuju vegetarijancima i osobama s povišenim kolesterolom. Zbog sadržaja željeza grah je u odnosu na sve druge vrste povrća najkorisniji i najučinkovitiji u borbi protiv anemije. Stoga je doista velika šteta da domaćice prednost daju mesnim obrocima a za grahom posežu samo kada zaškripi u kućnom proračunu.

Razlike između graha mahunara i graha zrnaša

Po vrtovima i poljima uzgajaju se brojne sorte graha od kojih svaka ima svoje posebnosti. Međutim, često se postavlja pitanje ima li u botaničkom smislu razlike između graha mahunara i običnog graha zrnaša? Nema.

Razlike se dakle očituju samo u uporabnoj vrijednosti pojedinih sorti. Osim toga, mahune graha mahunara se mogu koristiti

Važnost navodnjavanja

Mahune i sjeme sorte Čudo venecije

za kuhanje i konzerviranje dok se mahune graha zrnaša koriste za proizvodnju fiziološki zrelog zrna.

Najčešće sorte graha

U poljoljekarnama najčešće nailazimo na niske sorte graha mahunara BERGGOLD i TOP CROP. BERGGOLD se najviše i uzgaja u Hercegovini a odlikuje ga nizak rast i veoma rano prispijevanje. U razdoblju od dva mjeseca oblikuje žute mahune okruglastog presjeka koje su pogodne i za zamrzavanje. Dosta se koristi i za pripremanje salata a zbog svoje velike ukusnosti i hra-

Sorta visokog graha B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

zemlje puno više se uzgaja BERGGOLD. Međutim, osim navedenih sorti, još se uzgajaju i niske sorte, širokih i plosnatih mahuna zelene boje STAROZAGORSKI i ROMA. Za sve one koji na jelovniku žele žute, široke mahune predlažemo da pokušaju s uzgojem cijenjene sorte visokog rasta ČUDO VENECIJE. Svakako da ne smijemo izostaviti i ne spomenuti kultivare OGNJENI JEZIK i PROVAJDER. Dakle, svaka sorta graha, bilo mahunara, bilo zrnaša, ima svoje kulinarske vrijednosti i specifičnosti uzgoja te kod kupnje i nabave sjemena tražite odgovarajuću stručnu pomoć radi lakšeg izbora.

njive vrijednosti u Hercegovini se udomaćio pod nazivom ZLATNA ili ŽUTA OLOVKA. S druge strane imamo sličnu, ranu sortu, niskog graha mahunara TOP CROP koju odlikuje zelena boja mahuna.

Iako se, također, radi o cijenjenoj sorti, u južnim krajevima naše

Pošto se veći dio uzgoja graha mahunara i zrnaša odvija tijekom ljeta, potrebno je voditi računa o njegovu navodnjavanju. Dobro je poznato kako ljeti znaju biti surovi, sparni dani u Hercegovini a za grah je upravo najkritičnija suša u vrijeme cvatnje i neposredno iza nje. Navodnjavanje je poželjno provoditi kišenjem jer se tim postupkom podiže vlažnost zraka a što pridonosi učinkovitijoj cvatnji i zametanju mahuna. Razumljivo da od toga izravno ovisi i prinos te posebno kvalitet mahuna.

Dakle, u dijelu svog vrta (ali i plastenika) svakako planirajte i sjetvu graha jer je on puno hranjiviji i zdraviji, primjerice od mesa ali i drugih namirnica. Uostalom, grah je postao tradicionalno jelo svih europskih kultura s bogatom recepturom u svim kuhinjama svijeta. Istina, nakon njegovog obilnog konzumiranja malo moramo obuzdati nakupljene plinove u crijevima. Ali što ćete, ta nitko nije savršen...

Sorta Bergold

10

LJETO U POVRTNJAKU Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni, zime pa sve do travnja može brati na otvorenom polju i plasirati na tržište.

Mario Ćubela, dipl. ing.

U

toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan.

Osim toga, prije sjetve sjemena nužno je kvalitetno pripremiti tlo, što podrazumijeva i unošenje odgovarajućih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povrća nikako ne smijemo zaboraviti i unošenje insekticida u tlo, s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom službom. Nije nevažno napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva, trebamo obavljati predvečer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. Stoga, trebate li povrće zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i sti-

Presadnice kupusa

snete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje.

A općenito govoreći, količine vode variraju ovisno od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja.

Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troše od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5

Presadnice salate

litara vode. Pored toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati pokošenom travom, slamom ili lišćem jer je dokazano da zastirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.

Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

Osim sjetve, aktualna je i sadnja presadnica povrća: cvjetače, endivije, kelja pupčara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pri tom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim načinom i to iz razloga što se bez većih poteškoća mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujući grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlažno tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.).

Kako je ovo godina s pojačanom pojavom lisnih ušiju i stjenica, trebamo voditi računa i o zaštiti prijesadnica a što se prije svega odnosi na kupusnjače. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na štetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna prijetnja kupusnjačama.

Mlade biljke cikle

Gredica s mrkvom

Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA

KOLIČINA SJEMENA (g/m2)

VRIJEME SJETVE

CVJETAČA

3

01.07.-20.07.

CIKLA

3

01.07.-10.07.

ENDIVIJA

3

01.07.-31.08.

MRKVA

4

01.07.-31.08.

PERŠIN

3

01.07.-31.08.

RADIČ

5

01.07.-31.08.

PORILUK

15

01.07.-31.08.

JESENSKA SALATA

3

01.07.-31.08.

ZIMSKI KUPUS

3

01.07.-15.07.

ZIMSKI KELJ

3

01.07.-20.07.

GRAH MAHUNAR

15

01.07.-15.08.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

11

UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova. Drugim riječima, upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži.

Nino Rotim, dipl. ing.

K

rastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže, žice, konopaca, letvica i sl. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova, odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru, onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. Prije svega, velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora.

Povezanost okomitog uzgoja i gorčina plodova

Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uzgoja na mreži imaju manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost. To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova. Jednostavno rečeno, gorčina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorčine plodova. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature, zalijevanje hladnom vodom u B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Uzgoj krastavca na mreži

toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. Ipak, jedna od najvažnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozračnosti biljaka imamo manje poteškoća s bolestima, dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša.

Specifičnosti zaštite krastavca

Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti, to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj za-

Mreža za uzgoj krastavaca

štiti uzgajanih biljaka. S druge strane, kada krastavce uzgajamo na mreži, tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. Ali, i pored toga primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Kada se plodovi počnu zametati, tada tretiranje vršimo pripravkom protiv

plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2,5 ml/10 lit vode). U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Praksa je pokazala da, pored svega, u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (810 ml/10 lit vode) koji se ne miješa s drugim pripravcima, a čija karenca iznosi 7 dana. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Ipak, bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere, zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci.

Plodovima protiv žeđi

Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. Naime, čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. Osim toga, njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama, poput Turske prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule, operu i ponude vam za osvježenje. Drugim riječima, u takvim egzotičnim zemljama umjesto sladoleda možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje, u vidu plodova salatnog krastavca. Međutim, znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku.

12

Ljetna sadnja rajčice

Plodovi dozrijevaju sredinom rujna

UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine, ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima.

Velimir Lasić, dipl. ing.

I

stina, ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj, ali rajčica se može uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondašnji povrtlari rajčicu za kasnu proizvodnju siju u lipnju. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utrošak sjemena od 1 gram po četvornom metru. Dakle, sjetva je prilično rijetka jer gušći sklop ne bi omogućio razvijanje kvalitetnih, čvrstih prijesadnica. Ipak, treba imati na umu da prijesadnice

trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja.

Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. Stoga, treba biti pažljiv kako se ne bi “preskočilo” zalijevanje. Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj način doslovce spržili tek iznikle biljke. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mlade biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog

četkom rujna. Ukoliko se vrijeme nenadano pogorša, potrebno je obrati sve plodove (čak i zelene) jer rajčica bez problema može i naknadno dozoriti. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostoriju na čije podove smo prethodUklanjanje vrhova Osim, više pažnje “ljetna” no stavili slamu u sloju od 15-tak rajčica zahtijeva i uzgoj na dva cm. Temperatura prostorije treba izboja. Ne smijemo zaboraviti ni iznositi 11-140 C s tim da se u tu otkidanje vršnih dijelova a što se svrhu najčešće koriste klijališta. obično provodi mjesec dana priLjetni uzgoj rajčice nije rašije zahlađenja. Cilj ovog postupka ren iz razloga što zahtijeva malo je usmjeravanje hranjiva u donje više truda i pažnje. Ali, zašto podijelove biljke kako bi biljka for- vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pramirala krupnije plodove. Ukoliko zan jer ipak vrijedi probati. ovaj postupak ne provedemo, hranjiva će odlaziti i u vršne dijelove čime se biljka dodatno iscrpljuje pa plodovi ostaju prilično sitni i nejednolično dozreli. popodnevnog sunca. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice presađivanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm.

Berba rajčice

Ukoliko smo uspjeli pravilno uzgojiti rajčicu, slijedi berba.

Vrijeme berbe ovisi od datuma sjetve/sadnje i vladajućih klimatskih prilika ali obično počinje po-

Namjenska gnojiva za rajčicu

Pomidora na dalmatinski način

Zakidanje vrhova

Na (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo tušite, povremeno miješajući, dok ne dobijete gust umak. Posolite, popaprite i zasladite žlicom šećera. Na taj način dobili ste šalšu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini, njokima, lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

14

LEPTIRI­ŠTETNICI KUPUSNJAČA

Među velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira, tj. gusjenice. Posljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika. dr. Ivan

Ostojić

V

eć od trenutka sadnje, mada do napada može doći i tijekom uzgoja prijesadnica, kupusnjače, posebno glavati kupus, izloženi su napadu gusjenica kupusnog moljca.

To je tipični štetnik kupusnjača, posebno glavatog kupusa, u početnim fazama razvoja biljaka.

Ako se mlade biljke na vrijeme ne zaštite, može doći do veoma velikih šteta.

Kupusni moljac

Pojedinih godina uočene su masovne pojave gusjenica kupusnog moljca. Na pojedinim biljkama može se naći više desetina gusjenica. Dok su gusjenice mlade, one izgrizaju samo središnji mesnati dio lista. Nastala oštećenja su u obliku “prozorčića”, budući da nije oštećena pokožica (epiderma) lista. U narodu se to često naziva “srebrenasta čipka”.

Kako rastu, gusjenice postaju proždrljivije i izgrizaju mlado središnje lišće u obliku nepravilnih rupica. Osim toga, napadnuti listovi su jako onečišćeni izmetom gusjenica.

U slučaju prisutnosti većeg broja gusjenica, mlado središnje lišće je potpuno izgriženo i onečišćeno izmetom gusjenica. Do većih šteta posebno dolazi kada napad, posebno starijih gusjenica, uslijedi u vrijeme uzgoja pri-

jesadnica, ili neposredno nakon presađivanja biljaka. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica dolazi do potpunog uništenja središnjeg dijela biljke, pa takve biljke ne formiraju glavice ili, kako se u narodu kaže, “ostaju jalove”.

Međutim, često se dogodi da kod biljaka, kod kojih su gusjenice moljca uništile centralni vršni dio biljke, iz pazuha listova potjera veći broj pupova iz kojih se formira veći broj glavica. Takve glavice u pravilu ostaju veoma male te nemaju nikakvu tržišnu vrijednost.

Zaštita kupusnjača

Zaštita mladih biljaka kupusnjača, posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najveće štete od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Pošto se kupus nalazi u početnoj fazi razvoja, tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku.

Zbog male lisne mase ne troši se puno škropivo po jedinici površine, pa su niski troškovi zaštite, što dozvoljava da se tretiranje obavi češće, nekim od sljedećih pripravaka: Rotor 1,25 EC, Reldan 40, Fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim drugim pripravkom.

Kupusne sovice

Tijekom jeseni kupusnjače, prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama ku-

Leptir kupusnog moljca

Gusjenica kupusnog moljca

pusne sovice. Leptir sovice je aktivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto.

Zato ga poljoprivredni proizvođači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače, za razliku, od primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela kupusa leti gotovo tijekom cijelog dana. Ženka kupusne sovice polaže jaja s donje strane lista. Jaja su u početku zelena i teško se zapažaju. Gusjenice su po pojavi najčešće zelene boje, a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smeđe. Gusjenica može narasti i do 40 mm. Kupusna sovica najčešće razvija dvije generacije godišnje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge generacije javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju

početkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtijeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Međutim, kako se kod nas kupus i ostale kupusnjače obilno zalijevaju, to sovica i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj.

Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipični štetnik kupusnjača.

Ona je, naime, polifagna vrsta, što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može razvijati. Kada su u pitanju kupusnjače, gusjenice se mogu razvijati na svim vrstama, ali preferira

Oštećenja na listovima i glavici kupusa B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

15

Gusjenica kupusne sovice

glavati kupus na kojem i pričinjava najveće štete.

Gusjenice se zavlače u glavice kupusa

Dok su gusjenice mlade, smještene su u centralnom dijelu rozete, tj. nalaze su između mladih središnjih listova. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista između nervature u obliku manjih ili većih okruglastih rupica. Kada kupus formira glavicu, gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. Živeći u glavici gusjenice prave veći broj hodnika pri čemu oštećuju unutrašnje listove. Pored toga, hodnici u kojima žive gusjenice sovica puni su izmeta, što još više doprinosi da jače napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Kako odrasle gusjenice, koje su u stvari i najproždrljivije, napadaju razvijenije glavice, to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda, što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača, glede štetnosti sovice. Zapravo, štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, što se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se ne kvalitetni urod i ako može biti zadovoljavajući, ne može dobro prodati.

Naime, glavice čija je unutrašnjost ispresijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gusjenice, domaćice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oštećene od gusjenica kupusne sovice, veoma su podložne napadu, odnosno razvoju patogenih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trulež. Takve glavice veoma brzo B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Gusjenice velikog kupusara

propadaju, pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu smanjenja uroda.

Zaštita kupusa od sovica

Kada je u pitanju zaštita kupusa od napada gusjenica kupusne sovice, treba istaknuti da zaštita mora biti pravovremeno provedena, tj. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze između mladog središnjeg lišća. To je potrebno iz više razloga. Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice daleko osjetljivije na djelovanje insekticida, te

što je tada, znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice, lakše ostvariti kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama.

Pored toga što zakašnjela zaštita nije djelotvorna, budući se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije moguć kontakt primijenjenog insekticida sa gusjenicama, isto tako nisu spriječene štete koje prave gusjenice u početku svog razvoja, kada izgrizaju mlado središnje lišće. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade,

Oštećenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara

tada je zaštitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice moguće ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca.

I kupusari prave štete

Pored ova dva, poljoprivrednim proizvođačima manje poznata štetnika, krajem ljeta i početkom jeseni, na kupusnjačama se mogu naći i gusjenice drugih leptira, prije svih velikog kupusara. U godinama kada dođe do masovne pojave ovog štetnika, a na pojedinim parcelama može doći do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjačama. Ukoliko se redovito provodi zaštita protiv kupusnog moljca i kupusne sovice, tada nije potrebno posebno vršiti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara, jer primijenjeni insekticidi protiv gusjenica spomenutih štetnika, djeluju i na gusjenice velikog kupusara.

Kod suzbijanja bilo kojeg štetnika na kupusnjačama treba odabranom pripravku, odnosno insekticidnoj tekućini, dodati neko sredstvo, tj. okvašivač, koje poboljšava prijanjanje škropiva na površinu lista. Naime, površina lista kupusnjača prekrivena je voštanom prevlakom pa se insekticidna tekućina kojoj nije dodan okvašivač slabo zadržava na listu, zbog čega je djelotvornost primijenjenog insekticida smanjena. Od pripravaka koji se koriste kao okvašivači kod nas su u prometu sljedeći: Chromovit, Extravon i dr.

16

Leptir - mrtvačka glava

Štetnici u košnici i neprijatelji pčela Velimir Lasić, dipl. ing.

P

čele odnosno njihove proizvode napadaju različiti štetni organizmi, među kojima njih nekoliko mogu pričiniti ozbiljne štete. Po štetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac.

Voskovi moljci

Voskovi moljci – veliki (Galleria mellonella L.) i mali (Achroea grisella) su noćni leptiri koji se javljaju svake godine. Odrasli nisu štetni ,ali su zato štetne njihove ličinke koje oštećuju saće koje se nalazi van košnice, a nekada mogu priči-

niti i štete u košnici kod slabih zajednica. Inače voskovi moljci pripadaju skupini skladišnih štetnika i najveće štete rade u skladištima. Ženka voskova moljca odloži nekoliko stotina jaja na uskladištenom saću. Nakon izlaska iz jaja, ličinke se hrane saćem, praveći kanale, a sve to upredaju nitima.

Preventivne mjere suzbijanja odnose se na održavanje čistoće u skladištima gdje se skladištesaći i drugi pčelinji proizvodi.

Skladišta moraju biti hladna, s temperaturom ispod 15 oC. Danas se na tržištu mogu nabaviti različiti pripravci kojima

se suzbijaju moljci u skladištima, ali samo neki se mogu koristiti u pčelarstvu.

Slaninar

Slaninar (Dermestes lardarius) napada različite vrste proizvoda životinjskog porijekla. Odrasli slaninar je crne boje sa sivom prugom, dugačak 7-9 mm, a ličinka naraste do 10 mm. Vrlo je proždrljiv, a proizvode onečišćuje velikom količinom izmeta.

Ponekad ga se može pronaći na saću, no štete koje pravi nisu velike. Može ga se pronaći i u košnici, a vrlo često u skladišnim prostorima.

Imago i ličinka slaninara

Gusjenice i oštećenja od voskova moljca

Leptir voskova moljca

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

17

Tijekom zime miševi se zavlače u košnice

Mrtvačka glava

Leptir, domaćeg naziva mrtvačka glava (Acherontia atropos L.), je jedan od većih leptira kod nas. Razmještaj dlačica na leđnoj strani prsišta daje obrise mrtvačke glave. Šarenih je boja.

Mrtvačka glava je noćni leptir koji ulazi u košnice u potrazi za medom i nektarom. Svojim prisustvom u košnici uznemirava pčela koje ga često i ubiju, pa se u košnici mogu pronaći ostaci dijelova tijela. Pčela često oblijepe ostatke tijela propolisom.

Osnovna mjera zaštite je onemogućavanje ulaska leptira u košnicu postavljanjem uskog leta.

Mravi

Česti su stanovnici pčelinjaka, ali ne nanose velike štete. Tu i tamo ulaze u košnice u potrazi za medom. Poznato je da neke vrste napadaju pčele. Ako se na pčelinjaku primijeti veća brojnost mrava potrebno je pronaći i uništiti mravinjake.

Stršljenovi i ose

Stršljen (Vespa crabo) i osa (Vespula vulgaris)mogu pričiniti štete pčelama. Daleko više su opasniji štršljenovi koji mogu postati veliki problem na pčelinjaku ako se jave u većoj brojnosti. Stršljenovi love pčele ispred košnica, ali ulaze u košnice gdje

Pčelarica lovi pčele oko pčelinjaka

napadaju leglo, ali i maticu. Suzbijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina, jabučnog soka ili piva. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlačni za pčele (slatkaste tekućine)

Miševi

Miševi mogu predstavljati ozbiljan problem na pčelinjaku.

Mogu uništiti ili oslabiti cijelu pčelinju zajednicu. Posebno su štetni tijekom zime kada se uvlače u košnice u potrazi za skloništem. Uznemiruju pčele u zimskom klupku, ali se hrane i medom, peludom, mrtvim i živim pčelama. Saće u košnicama u kojima je boravio miš ima I ose pričinjavaju štete pčelama

Mravi se također zavlače u košnice

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Stršljenovi love pčele ispred košnica

karakterističan miris koji odbija maticu i pčele. Osnovne mjere zaštite svode se na onemogućavanje ulaska miševa u košnice na način da se sužavaju leta i postavljaju tzv. češljevi. Ako se primijeti veća brojnost miševa na pčelinjaku potrebno je postaviti zatrovane mamce.

Ptice

Neke vrste ptica, primjerice pčelarica ili ukrasne žuna (Merops apiaster) mogu pričiniti manje štete pčelinjoj zajednici. Ova ptica uznemirava pčele prilikom odlaska ili povratka s paše, a vrlo često lovi pčele oko pčelinjaka.

18

NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUSTAVOM KAP PO KAP Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini.

Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Mladen Karačić, dipl. ing.

T

o je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dovoljne količine padavina, samo što su one neravnomjerno raspoređene. Drugim riječima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kap

I doista, svakim danim u hercegovačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj instaliranih sustava kap po kap.

Navedeni sustavi se već desetljećima masovno koriste u vinogradima na području južne Italije.

Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz razloga što se natapa samo dio tla uz trs, što je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konjusi, Blizanci), vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara.

Isto tako, novi suvremeni nasadi stolnog grožđa tvrtke Revita plant na Buni su također sa sistemom zalijevanja kap po kap.

Osim toga, sve veći broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje i svjedoče kako

Jedan od načina primjene sistema kap po kap

je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih trendova.

Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomnožimo sa nekoliko stotina hektara površine, dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosadašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kap

Osim uštede vode i osiguravanja većih prinosa, ugrađivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlažnost zraka i tla u

Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo

nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, međuredni prostori ostaju suhi, što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, kontinuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi nastali kao posljedica hercegovačkih tropskih vrućina. Drugim, riječima, u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Usljed toga često dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i određenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zanemarimo ni činjenicu kako je cijena sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno. Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vinogradarstvu koje je opet u uspo-

Početak u Izraelu

Prva plastična kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izraelu, odakle se, zajedno sa cjelim sustavom navodnjavanja, proširila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navodnjavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo. Danas postoji više vrsta kapaljki. Obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugrađene u cijev i one koje se postavljaju na cijev. Osim toga postoje i: • kapaljke s laminarnim tokom vode • kompenzirajuće kapaljke • samoispirajuće kapaljke Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem jest začepljenje kapaljki, bilo ono mehaničko ili kemijsko. Začepljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim faktorima.

Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoće vode, te na osnovu rezultata odabrati odgovarajuću opremu za navodnjavanje kapanjem. Filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja.

Osim mehaničkog začepljenja kapaljke su podložne i kemijskom začepljenju. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli (kalcija, magnezija, željeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke.

Jedan od mogućih načina sprječavanja taloženja karbonata jeste smanjivanje pH dodavanje kiseline. nu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uđemo u toliko željenu Europsku Uniju, morat ćemo konkurirati našim budućim vinogradarskim kolegama.

Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem baš i ne ide, tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

19

SINERGON 2000

Pospješuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima Ivica Doko, dipl. ing.

Karakteristike: Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivo namijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka koje su podložne ambijentalnom i fiziološkom stresu. Organska komponenta unosi dušik u visoko primjenjivom obliku, koji omogućava poboljšanje fizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajane biljke. Prisutnost aminokiselina u organskoj tvari kao što su glutamin, cistein, serin i glicin omogućava formulaciji da reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospješujući uspostavljane biokemijskih funkcija u slučaju šoka uzrokovanog temperaturnim ili fiziološkim promjenama ili raznim drugim tretmanima.

Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-najbitnijim elementom za formiranje klorofila i karotenoidnih supstanci, te željezom- pokretačem procesa fotosinteze.

Na ovaj način biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija, aktivnija, vitalnija i produktivnija.

Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se: • veća otpornost na klimatske nepogode, • bolji vegetativni razvoj, • bolja opća uravnoteženost biljke, • veća produktivnost kvantitativna i kvalitativna – smanjuje stres biljke prilikom tretmana s herbicidima.

Doze i način primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke) Folijarna primjena (doze za 100 lit vode) • Voćke i vinova loza (kruška, jabuka, breskva, šljiva, kajsija, trešnja, kiwi, maslina, vinsko i stolno grožđe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primjenjivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.

• Povrće (rajčica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod primjene u zaštićenim prostorima doza ne smije preći 100 gr/100 lit. vode.

• Cvijeće: 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije, u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka.

• Ukrasne biljke i rasadnici: 80-100 gr ; prilikom pojave prvih novih listova.

• Žitarice: 1,5-2 kg/ha ; primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike .

• Industrijske kulture: (repa, duhan, i dr.) 1,5-2 kg/ha. Tretirati nakon pojave četvrtog-petog lista.

• Ostalo: (voćnjak, povrtnjak, industrijske biljke) 100-150 gr u slučaju ambijentalnog i fiziološkog stresa.

Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje): • Voćke i vinova loza: 5-15 kg/ha • Povrtne kulture, ukrasne biljke i cvijeće: 1-2 kg/1000 m2.

Kompatibilnost (mogućnost mješanja): SINERGON 2000 se može miješati s ostalim CIFO pripravcima ali i sa sredstvima za zaštitu bilja.

Napomene: U zaštićenom prostoru (plasteniku, stakleniku, tunelima, itd) doze Sinergona ne smiju preći 100g na 100 lit vode (0,1%). Folijarni tretmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih temperatura). Prije primjene protresti bocu.

CIFO jamči kvalitetu pripravka, ali ne preuzima nikakvu odgovornost za štete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepoštivanja navedenih doza i načina primjene.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

20

PITANJA I ODGOVORI Savijanje grana voćaka Pročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno.

Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju.

Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Vađenje panjeva Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih stabala. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve.

Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic).

Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I upravo ujesen kod svega što trebamo uništiti koristimo jedan od

ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premaže četkicom. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića, pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije.

Ivica Doko, dipl. ing.

Rastjerivanje zmija Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zapuštenom voćnjaku.

Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa, pogotovo ako su još obrasla raslinjem. Kako bi se riješili zmija, moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na površinama gdje se ne osjećaju sigurnim. Takve površine potrebno je kultivirati, raslinje očistiti, a po mogućnosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se može i spaliti. Trajno sprječavanje naseljavanja zmija na neko područje (voćnjak, ili neku drugu površinu) teško je izvedivo. Mogu se koristiti pocinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina.

Danas na tržištu postoje pripravci koji se mogu koristiti u rastjerivanju zmija. Jedan od takvih pripravaka je i Viperalt-repelent koji svojim mirisom tjera zmije.

Možete ga nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama ili tržnim centrima.

Matea Pehar, dipl. ing.

O kojoj sorti krumpiru se radi U veljači sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posa-

dio tijekom ožujka. Prilikom kupovine od prodavača sam tražio neku novu ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su nešto izduljeni. Molim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i iduće godine.

Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Arnova.

Naime, gomolji ove sorte su nešto izduljeni i glatke pokožice.

Arnova pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira.

Izuzetna je rodna sorta i svake godine površine zasađene ovom sortom se povećavaju. Predviđa se da će biti jedna od vodećih sorti za proizvodnju mladog krumpira Mario Ćubela, dipl. ing.

Pojava sitnih bobica na grozdu Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam veći broj grozdova na kojima su se formirale suviše sitne bobice.

Iako nisam veliki stručnjak mislim da se nipošto ne radi o bolesti. Stoga me zanima o kakvoj je pojavi riječ?

Iako niste, kako sami kažete veliki stručnjak, u pravu ste kada tvrdite da nije riječ o bolesti. Uzrok pojave sitnih bobica leži u lošem vremenu koje je pratilac naših krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. Kako bismo vam točnije pojasnili ovu pojavu, želim vam reći da u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje, zbog čega je i došlo do formiranja malih bobica. Stoga vam preporučujemo da, prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje obavite prihranjivanje, pritom vodeći računa da se ne pretjeruje s količinom gnojiva.

Jer, upravo agrotehničkim mje-

rama istodobno je važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodan za razvoj grozdova i lišća, a što nije točno. Vlaga jest bitna, ali se ne očituje na ovako izražen način.

Nino Rotim, dipl. ing.

UREA i njena folijarna primjena Dugi niz godina uspješno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Iako sam nebrojeno puta različite poljoprivredne kulture gnojio dušičnim gnojivima nikada ista nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su karakteristike UREE (sa stručnog gledišta) i može li se ona koristiti za gnojidbu preko lista?

UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada može biti i bijela kristalna sol.

Slabo je higroskopna, što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN).

Međutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najčešće rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, što znači da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kulture podnose i nešto jače koncentracije (krumpir), kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan iz razloga što lako može doći do pojave neželjenih ožegotina.

Mladen Karačić, dipl. ing.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

21

LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE Iako slovi za relativno nezahtijevnu voćnu vrstu koja bez poteškoća može uspijevati uz svaku okućnicu, ipak je za njen pravilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se, prije svega, odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje, a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehničkih mjera.

Mladen Karačić, dipl. ing.

P

rije nešto više od jednog desetljeća u Hercegovini su se vrlo aktivno počele podizati “odrine” kivija ili aktinidije. Ništa začuđujuće, jer se radi o jednoj od rijetkih voćnih vrsta koja traži minimalnu njegu i održavanje. Tim više što se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati, odnosno, primjena pesticida u uzgoju aktinidije je svedena na minimalnu mjeru. Stoga se najčešće i sadi uz okućnice i to prvenstveno za stvaranje vrlo guste hladovine s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njegovim aromatičnim plodovima. Ali, pošto je riječ o relativno novoj voćnoj vrsti, u praksi se dešavaju različite pogreške.

List dobiva izrazito žutu bojubolest ili premalo gnojiva?

Ni jedno ni drugo. Pogreška se javlja u samom startu, odnosno, kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo na tlima koja su bogata karbonatima i imaju previše aktivnog vapna u svom sastavu, tada se redovito pojavljuje i kloroza, koja se manifestira žućenjem lista. Navedena tla nisu idealna za sadnju kiwija jer aktivno vapno “blokira” željezo u tlu a ono je neophodno za uzgoj aktinidija. Stoga je, u više navrata, željezo potrebno unositi u tlo i to otapanjem željeznih helata čija količina ovisi o starosti stabala i stupnja kloroze. Navedene željezne helate možete pronaći u svim bolje opskrbljenim

poljoljekarnama pod tvorničkim nazivom Florgen 6. Inače, pojava žućenja lista ili kloroze je posebno izražena ove godine jer velike količine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo željeza koje se nalazi dostupno stablima aktinidija. A mjeseci svibanj i lipanj su idealani za primjenu preparata Florgen 6 i Sequestren Fe.

A kada se unose mineralna gnojiva?

Mineralna gnojiva se unose također u ovom razdoblju s tim da ne trebamo pretjerivati s njihovim količinama. Izbor tipa gnojiva ovisi o više čimbenika, ali je svakako najpoželjnije koristiti specijalna gnojiva za aktinidije jer ona u svom sastavu pored osnovnih elemenata sadržavaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak stabala. Dovoljno je oko svakog stabla razbacati 100 grama navedenog gnojiva koje se potom lagano ukopaje u tlo, nakon čega slijedi obilno zalijevanje vodom. Gnojivo se unosi u dva navrata, prvi put u mjesecu svibnju dok se drugo unošenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu.

Zahtijevaju li aktinidije velike količine vode?

Svakako da učestalost navodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajućih klimatskih prilika.

Ipak, na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi računa jer zbog svoje velike propusnosti hercegovačka tla zahtijevaju visoke količine vode.

Nedostatak vode dovodi do gubitka čvrstoće lista i drugih zelenih organa biljke a što se može odraziti na plodonošenje.

Obično, u duljem nedostatku vode kiwi

Pripravci za suzbijanje kloroze B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Nedostatak mikrohraniva lako se uočava

formira male, sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa.

Osim toga, cijelo stablo trpi zbog čega može doći i do njegovog propadanja, odnosno, sušenja.

Stoga kiwi treba zalijevati svakih 5-7 dana (počevši od lipnja pa sve do polovice rujna) količinom vode od 25 mm po četvornom metru, po turnusu navodnjavanja.

Umijeće orezivanja!

To je prava avantura koja često završava s negativnim rezultatom tj. zbog “stručne” rezidbe na biljci često ne bude formiran niti jedan jedini plod. Razlog najčešće leži u prejakom prikraćivanju ili u rezu rodnih izboja. Dakle, orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno, s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz više navrata tijekom godine. Prvi put koncem travnja ili početkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne

i nerodne mladice koje nisu potrebne za sljedeću sezonu. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. u lipnju kada se prikraćuju vrhovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. Osim toga treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozračnost krošnje. Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada, općenito gledano, opada i rast aktinidije, poglavito najčešće hercegovačke sorte Hayward. Ovom rezidbom se vrši prikraćivanje i podvezivanje mladica.

Dakle, što reći nego da rezidbu aktinidija trebamo povjeriti stručnom licu koje poznaje morfološke i biološke zakonitosti i osobine ove cijenjene voćne vrste. Jer samo uz poštivanje i pravilno provođenje agrotehničkih mjera možemo očekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje će rezultirati obiljem ukusnih i hranjivih plodova.

22

NEŠPOLA SLABO POZNATA VOĆNA VRSTA Premda se nešpola intenzivno uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom u našim južnim krajevima nije zauzela veće i značajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju leže u neinformiranosti i nepoznavanju voćara s ovom voćnom vrstom.

Mario Ćubela, dipl. ing.

O

sim toga, nešpola je višemanje nepoznata voćna vrsta koja se u našim toplijim krajevima uzgaja uglavnom pojedinačno na okućnici.

To, prije svega, može zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i velikim kožastim listovima srebrenkastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrhovima jednogodišnjih izboja. Kako pak ne bi bilo zablude, treba naglasiti kako nešpola (Eriobotryia japonica) nije isto što i mušmula (Mespilus germanica). Naime, iako nešpolu često nazivaju japanskom mušmulom, ona se bitno

razlikuje od obične mušmule koja je listopadna voćna vrsta i čiji plodovi dozrijevaju koncem listopada ili čak u studenome.

S druge strane, plodove s nešpole koja je, ustvari, zimzelena biljka ponegdje možemo brati već u svibnju, što znači da oni među prvima dospijevaju na tržište. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni, vrlo su sočni i imaju ugodno osvježavajuću aromu. A osim u svježem stanju, koriste se i za izradu različitih prerađevina poput sokova i likera.

Gdje se sve može uzgajati nešpola?

Nešpola je suptropska voćka s vrlo širokim arealom uzgoja.

Tako je nalazimo u kućnim vrtovima i parkovima uzduž čitave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutrašnjosti, gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. Za ovu voćnu vrstu je karakteristično kako bez većih poteškoća podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Zbog toga, u našim južnim područjima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zaštićena od jačih sjevernih vjetrova. Jer nešpola vrlo dobro prkosi suši ali zato lako strada od jačih hladnih vjetrova. Tako su prema hladnoći najosjetljiviji mladi pupovi.

Nasuprot tomu, visoke temperature zraka i dulja sušna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu voćnu vrstu. A ona ne samo da će se u južnoj Hercegovini lako prilagoditi već će početkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voćaka otvoriti novu sezonu svježeg voća.

Redovita rezidba i zaštita-ključ uspjeha?

Nasad nešpole

Iako to ljubitelji voća iz neznanja zanemaruju, rezidbu nešpole treba obaviti odmah nakon berbe plodova a što se provodi redovito svake godine. Na taj način krošnju adekvatno prorijedimo i učinimo prozračnom kako bismo omogućili prodor sunčevih zraka do svakog lista.

Stoga je krošnju najbolje formirati u obliku pehara ili kugle.

Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postranih, sekundarnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetište.

Ako se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na štetu onih na glavnom izboju. Pored toga, rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki, iscrpljeni i bolesni izboji. Zaštita od bolesti provodi se prskanjem bakrenim fungicidi kao što su Cuprablau Z, Champion, Bordoška juha i sl. Osim bakra u zaštiti nešpole koriste se i mnogi klasični fungicidi poput Cineba i Dithana te sistemici Topas, Rubigan i Systhane. Kod prskanja treba koristiti normalne koncentracije, ali voćku treba dobro okupati. Iako se uzgaja uglavnom pojedinačno, praksa je pokazala kako bez odgovarajuće zaštite jednom oboljelu nešpolu teško možete izliječiti.

Na kraju se opravdano može zaključiti kako u uzgoju japanskih nešpola u našim južnim krajevima mnogo toga nedostaje ili je još nepoznato. Zbog toga bi bilo vrijeme, da se na tome započne više i bolje raditi. Jer ukusni plodovi nešpole bi vrlo lako mogli naći mjesto kao prvi plodovi voća u proljeće na stolovima turista i naših građana.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

23

KAKO SUZBIJATI LIŠAJEVE NA VOĆKAMA? Dr. sc. Tihomir Miličević,

V

rlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijetite na svojim voćkama, bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Lišajevi na voćkama

Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito

Žuti lišaj (Xanthoria parietina) B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist.

Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako

nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša.

Lišaji iz roda Parmelia

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine.

Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima.

Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.

Čime ih suzbijati?

Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

Lišaji iz roda Physcia

24

LJETNE SORTE ŠLJIVA

Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljednjih godina se sortiment šljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose baš tijekom ljeta.

Mladen Karačić, dipl. ing.

B

osna je oduvijek bila poznata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima.

Tako su glavna proizvodna područja šljive u našoj zemlji na području sjeveroistočne Bosne (područje Majevice, Bijeljine, Brčkog, Gradačca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slivu rijeke Bosne te istočnim područjima (Goražde, Višegrad i Zvornik).

S druge strane, u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe mada postoje i malo veća proizvodna područja, poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame, odnosno, Prozora. Koliko se šljiva cijeni u Bosni najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradačcu (29.VIII-1.IX) posvećen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine održava sajam trešnje, možemo povući paralelu kako je Bosancima šljiva

Kalifornijska plava

ono što je nama Hercegovcima trešnja.

Na području Hercegovine zadnjh desetak godina bilježi se porast sadnje isključivo ljetnih i ranih jesenskih sorti. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najčešće i završavaju plodovi ove cjenjene voćne vrste.

Najčešće ljetne sorte šljiva

Ruth Gerstetter je rana sorta šljive koja rano prorodi. Samoneoplodna, je što znači da u njenoj blizini treba posaditi sortu oprašivač: Stanley, Aženka 707 i dr. Sazrijeva koncem lipnja i početkom srpnja. Plod je velik (cca 31 gram), okruglast, ljubičastoplave boje, veoma sočan i osvježavajućeg slatkog okusa. Dobro se pokazala u uvjetima Hercegovine.

Kalifornijska plava rano prorodi te obilno i redovito rađa.

Riječ je o samooplodnoj sorti, što znači da se može uzgajati sama, bez sorte oprašivača. Dozrijeva polovicom srpnja i formira velike

plodove (cca 47 grama), okruglastog oblika i plave boje. Meso ploda je sočno i ugodna okusa.

Riječ je o vrlo cijenjenoj sorti u Hercegovini.

Stanley pretstavlja sortu šljive koja je u posljednjih dvadesetak godina postala jedna od vodećih sorti u BiH. Prije svega, tome pridonosi činjenica da je ova sorta trebala zamijeniti Požegaču (Bistricu) koju je pokosila najopasnija bolest šljive-šarka.

Oni malo stariji pamte da su veliki nasadi šljive upravo zbog šarke, slovom zakona ali i struke, morali bili iskrčeni i uništeni.

Tada se pojavila sorta Stanley koja je trebala biti otporna na šarku. Međutim, iako i ona može oboljeti od ove opake bolesti, za kratko vrijeme se nametnula i postala vodeća sorta šljive na području BiH, ali i šire. Samooplodna je sorta koja rano dolazi na rod i koja daje redovite i obilne prinose. Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza i formira

Sorta Ruth Gerstetter

velike plodove (cca 42 grama), tamnoplave boje. U Hercegovini ovu sortu redovito kombiniraju s ranije navedenom sortom Ruth Gerstetter. Čačanska rodna je samooplodna sorta šljive koja rano dolazi na rod a koju odlikuje izrazita rodnost (zbog čega je i dobila naziv). Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja, neposredno iza sorte Ruth Gerstetter. Plod je srednje velik s tamnoplavom pokožicom. Meso ploda je sočno, slatko, aromatično i vrlo dobre kakvoće. Plodovi ove sorte su osim za korištenje u svježem stanju pogodni i za sušenje.

Osim navedenih, u našem sortimentu su priličito zastupljene i sorte Čačanska ljepotica, Čačanska rana i Čačanska najbolja.

Pored toga, postoji veliki niz sorti lokalnog značaja a koje su itekako zastupljene i cijenjene u pojedinim proizvodnim područjima.

Međutim, moramo spomenuti i kako u ljetnom razdoblju plodonosi veliki broj tzv. japanskih šljiva za kojima posljednjih godina vlada velika potražanja u voćnim rasadnicima. Kako i ne bi kada je riječ o čvrstim, sočnim i izrazito velikim plodovima (najčešće cca 90 grama) koji su se pokazali kvalitetnim za potrošnju u svježem stanju. Svima onima koje zanima nešto više predlažemo da svakako posjete navedenim sajam u Gradačcu, gdje se svake godine izlažu sve sorte šljive koje se uzgajaju na području BiH. B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

25 Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d.o.o. Široki Brijeg Latinski naziv

Savijač kožice ploda

RAG

Žičnjak

Yf

Agriotes lineatus

Žičnjak

Yf

Agriotes litigiosus

Žičnjak

Yf

Agriotes obscurus

Žičnjak

Yf

Agriotes sordidus

Žičnjak

Yf

Agriotes sputator

Žičnjak

Yf

Agriotes ustulatus

Žičnjak

VARb3

Agrotis ipsilon

Sovica ipsilon

VARL+

Agrotis segetum

Usjevna sovica

RAG

Anarsia lineatella

Breskvin moljac

RAG

Lozin zlatar

VARb3

Archips podana

Jasenov savijač

RAG

Archips rosana

Ružin savijač

RAG

Autographa gamma

Sovica gama

RAG; VARL+

Bothynoderes(Cleonus)punctiventris

Repina pipa

TAL

Anomala vitis/A.dubia

Ceratitis capitata Cetonia a.aurata/Potosia cuprea Clysia ambiguella Cossus cossus Cydia pomonella

RAG

Vrbotoč

VARb3

Jabučni savijač

RAG RAG

Diabrotica v.virgifera (pheromone)

Kukuruzna zlatica

KLPfero+

Epicometis(Tropinota)hirta

Dlakavi ružičar

VARb3k

Grapholita funebrana

Šljivin savijač

RAG

Breskvin savijač

RAG

Grapholita molesta

Sivi savijač pupova

RAG

Helicoverpa armigera

Žuta kukuruzna sovica

RAG

Hoplocampa minuta, flava

Crna i žuta šljivina osica

PALf

Leucoptera scitella

Moljac kružnih mina

RAG

Lithocolletis blancardella

Moljac točkastih mina

RAG

Moljac vrećastih mina

RAG

Pepeljasti grozdov moljac

RAG

Lithocolletis corylifoliella Lobesia botrana Lynoetia clerckella

Moljac vijugavih mina

RAG

Mamestra brassicae

Kupusna sovica

VARL+

Mamestra oleracea

Povrtna sovica

RAG;VARL+

Nepticula malella

Patuljasti moljac miner

RAG

Oxythyrea funesta

Crni ružičar

VARb3z

Pandemis heparana

Savijač lista jabuke

RAG

Phthorimaea operculella

Krumpirov moljac

RAG

Brašneni moljci

RAG

Plutella maculipennis

Kupusni moljac

RAG

Prays oleae

Maslinin moljac

RAG

Prays oleae

Maslinin moljac

VARL+

Rhagoletis cerasi/R.cingulata

Trešnjina muha

PALz

Sparganothis pilleriana

Grozdov savijač

RAG

Synanthedon myopaeformis

Jabučni staklokrilac

RAG

Tuta absoluta

Lisni miner rajčice

RAG

Ose

VARL

Plodia interpunctella/A.kuehniella

Vespa (Vespula,Paravespula) spp.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Žuti grozdov moljac

PALs;KLPflor; VARs;PAL;

Hedya nubiferana

Yf klopka za žičnjake

VARb3k

Kruškin savijač

Ivica Doko, dipl. ing.

F

VARs+

Zlatne mare

Kukuruzna zlatica

FEROMONSKE ZAMKE eromonske zamke (klopke) su posebno konstruirane zamke koje sadrže mamce ispunjene specijalnom feromonskom smjesom. Namijenjene su za hvatanje te dokazivanje prisutnosti odgovarajućih štetnika u voćnjacima, vinogradima, ratarskim i povrtlarskim kultura-

Mediteranska voćna muha

Diabrotica v.virgifera (floral attr.)

Cydia pyrivora

ma, te u šumarstvu. Na osnovu uhvaćenih kukaca i njihovog broja, dobiju se podaci za određivanje optimalnog vremena eventualno potrebne mjere suzbijanja. Zamke se vješaju, ovisno o vrsti kukca, u krošnju voćaka, odnosno u zoni grožđa kod vinove loze. Komplet se sastoji od konstrukcije zamke, ljepljive podloge i feromonskog mamka.

Tip klopke

Agriotes brevis

Adoxophyes orana

Klopka VARb3k

Domaći naziv

Xyleborus dispar

Voćni sipac

PALX

Zeuzera pyrina

Granotoč

VARb3

26 Ivica Doko, dipl. ing.

O

rah predstavlja staru voćarsku vrstu čiji su plodovi pronađeni među iskopinama u Pompejima, za koje je ustanovljeno da potječu iz 79. godine poslije Krista. Plodovi oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi, te sadrže 15-20 % bjelančevina, 2,5-4 % šećera, 50-70 % kvalitetnih masnoća, ali i brojne vitamine (B1, B2, A, C, E, PP) i mineralne tvari ( kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo i dr.). Pored velike hranjive vrijednosti, plodovi oraha su značajni jer imaju dijetoterapeutsku vrijednost.

U odnosu na ostale voćne vrste, orah je danas u našoj zemlji nepravedno zapostavljen. Razlog leži u činjenici da orah ulazi u rodnost 10-tak godina po sadnji. U BiH nema većih plantažnih zasada, nego se orah uglavnom uzgaja kao pojedinačna stabla uz okućnice. Međutim, takav pristup treba što prije mijenjati, jer je orah osim po plodovima poznat i po kvalitetnom drvetu.

Također, u odnosu na ostale voćne vrste manje je izložen napadu bolesti i štetnika, čije napade podnosi s manje oštećenja. Ne moramo graditi ni skupa skladišta za čuvanje plodova jer se osušeni plodovi oraha mogu bez ikakvih problema dulje vrijeme čuvati na suhom mjestu. Uz sve to, nije nam potrebno ni puno radne snage, jer na značajniji rad moramo računati samo prve tri godine (dok se ne formira uzgojni oblik), a sve ostalo se svodi na prihranu i berbu. Uz sve gore navedeno lako zaključujemo da se isplati ulagati u nove plantažne nasade oraha, koje će uz malu strpljivost donijeti i značajniji novčani profit. Što se tiče izbora proizvodnog prostora, tu moramo biti oprezni jer je orah u tom pogledu dosta osjetljiv. Najviše mu odgovaraju visoravni i blage padine južnih ekspozicija, dok su ravničarski tereni manje prikladni. Orah možemo uzgajati do 1000 m nadmorske visine. U pogledu klimatskih prilika posebnu pozornost treba obratiti na temperaturu i oborine. Kad je orah pripremljen za zimu, tj. kad se nalazi u periodu dubokog zimskog mirovanja može podni-

DUGOVJEČNI ORAH Orah je dugovječna voćka koja u ovisnosti od uvjeta uspijevanja može doživjeti i više od stotinu godina. U pravilu, u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak godina.

dovoljno oborina u periodu od oko 5-6 tjedana nakon cvatnje može doći do jačeg opadanja plodova koji će biti sitniji i slabije kakvoće.

Sadnja oraha provodi se na isti način kao i za ostale voćne vrste. Najbolje je sadnju obavljati u jesen. Kod podizanja plantaža tlo se mora rigolovati, te u samom momentu sadnje pognojiti sa 25 kg stajskog gnoja koje ne smije doći u dodir s korijenovim sustavom. Razmak redova kod sadnje sorti cijepljenih na podlogu domaćeg oraha na plodnijim tlima iznosi najmanje 8 metara, dok je razmak između redova 9 metara. Ukoliko se radi o orahu uzgojenom iz sjemena navedene razmake treba povećati barem za metar.

Velika je šteta što ne iskorištavamo prirodne potencijale naše zemlje i što se ne okrenemo podizanju novih, suvremenih plantažnih nasada oraha jer kao što narod kaže od njega imamo dva roda, i to: u plodovima i u prirastu drva. Također, dokazano je da orasi potiču ponovni rast kose, reguliraju lučenje zaštitne masnoće kože, daju dodatnu snagu živčanom sustavu, te štite od peruti i umora.

Podloge i sorte

jeti i temperature od minus 290 C. Međutim, opasnost prijeti od mraza, a posebno su opasna nagla zahlađenja koja se najčešće javljaju u siječnju. Tada često imamo nekoliko uzastopnih, toplijih dana koji iniciraju kolanje sokova koji s dolaskom naglih

mrazeva smrznu. Na mrazeve je posebno osjetljiv početkom zime kada orah s duljom vegetacijom, nepripremljen uđe u zimu. Orah zahtijeva i veliku količinu oborina i naročito je na sušu osjetljiv u proljeće, odmah nakon oplodnje. Ukoliko nema

Nasad oraha

Orah se razmnožava vegetativno (cijepljenjem sorti na podloge) i generativno (sjetvom sjemena). Za uzgoj oraha koriste se generativne podloge ili sjemenaci od običnog oraha, crnog oraha i raznih hibrida. Od svih podloga najbolji su sjemenaci običnog oraha, s tim da je potrebno obratiti pozornost na odabir dobrih sjemenjaka.

Isto tako, kod izbora sorti treba biti veoma oprezan, jer postoje i orasi koji formiraju prekrasno, veliko stablo ali koji nikada ne rode. Zato je najbolje kupovati sadnice plemenitog oraha u provjerenim rasadnicima gdje se možemo i dodatno raspitati o karakteristikama pojedinih sorti.

Također, potrebno je u voćnjake unijeti 2 ili 3 sorte, jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje, pa veći broj sorti povećava vjerovatnoću da će uspijeti međuoprašivanje i međuoplodnja (mada se sorte oraha mogu oploditi i vlastitim polenom).

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

27 MAYETTE je stara francuska sorta srednje bujnosti. Umjereno je osjetljiva na proljetne mrazove jer s vegetacijom počinje oko 20. travnja, a dozrijeva oko 20. listopada. Ima svijetlu jezgru, a randman joj iznosi oko 47 % ( randman znači odnos težine jezgre naspram ljuske tj. cijelog ploda i uvijek se izražava u postotcima).

Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području.

FRANQUETTE je najpoznatija i najraširenija sorta oraha u svijetu, a potječe iz Francuske. Stabla su srednje bujna i rodna. S vegetacijom počinje oko 1. svibnja pa postoji mala opasnost od mrazeva. Dozrijeva oko 15. listopada.

Randman jezgre iznosi 46 %, a preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. ŠAMPION je novija sorta dobivana u Novom Sadu. Kasno počinje, a rano završava vegetaciju.

Dosta je otporna prema bolestima, a randman jezgre iznosi oko 58 %. Srednje je bujna i vrlo rodna. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području.

JUPITER je češka sorta koja s vegetacijom počinje oko 25. travnja, a dozrijeva 1. listopada.

Srednje je bujna, s randmanom jezgre oko 51 %. Može se uzgajati i u mediteranskom području.

GEINSENHEIM 1247 je njemačka sorta kod koje su stabla bujna i malo rodna, ali koja rano prorode. Prikladna je za uzgoj u mediteranskom području iz razloga što rano počinje vegetaciju. Jezgra je svijetle boje, a randman iznosi oko 49 %.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Prvo natjecanje traktorista orača Hercegovine Dragan Jurković, dipl. ing.

U

organizaciji Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 30. 04. 2010. godine na fakultetskom dobru održano je prvo natjecanje traktorista orača. Pokrovitelj ovog natjecanja je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a samo natjecanje otvorio je ministar mr. sc.

Damir Ljubić.

Na prvom natjecanju učestvovalo je 14 natjecatelja iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohecegovačke županije. Lijepo vrijeme ali i ogromno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je veliki broj promatrača koji su pomno pratili sve vještine koje su iskazali natjecatelji. Natjecanje je organizirano po pravilima Svjetske oračke organizacije, a voditelj programa je bio gosp. Ivo Juras dipl.ing., voditelj odijela za mehanizaciju pri stručnoj savjetodavnoj službi Republike Hrvatske.

Cilj organizatora je organizacija državnog natjecanja kako bi Bosna i Hercegovina, u skoroj budućnosti, postala član Svjetske organizacije orača, te sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2012 g. koje će se održati u Republici Hrvatskoj.

Natjecanje je počelo u 10.30 h izvlačenjem startnih brojeva, u 11 h svečanim otvaranjem, a završilo se u 16 h proglašenjem pobjednika, te dodjelom priznanja svim natjecateljima. Prvo

mjesto na 1. natjecanju orača Hercegovine osvojio je Zoran Bogdan, drugi je bio Ivan Jurić, a treći Krunoslav Čović.

Traktor IMT 539

Za natjecanje je vladalo veliko interesovanje

Sudionici 1. Natjecanja traktorista orača Hercegovine 1. Stojan Bevanda (Jare, Široki Brijeg) 2. Ivan Bešlić (Posušje) 3. Zoran Bogdan (Jare, Široki Brijeg) 4. Krunoslav Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg) 5. Marinko Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg) 6. Mario Gilja (Jare, Široki Brijeg) 7. Ivan Jurić (Vitina, Ljubuški) 8. Željko Krešić (Borojevići, Stolac) 9. Jure Lasić (Uzarići, Široki Brijeg) 10. Drinoslav Lončar (Tomislavgrad) 11. Mario Marjanović (Mostar) 12. Ilija Marušić (Biograci, Široki Brijeg) 13. Martin Matijević (Mostar) 14. Ante Pavković (Tomislavgrad) Tipovi traktora zastupljeni na natjecanju Na natjecanju je najviše bilo IMT traktora i to IMT 539, zatim John Deere. Osim njih tu su još bili Ytto, Fiat, Fent te Zetor. Snaga traktora na natjecanju kretala se od 39 KS kod traktora IMT 539 pa do 150 KS kod traktora John Deere.

28

Travanj u znaku Green Gardena Matea Pehar, dipl. ing.

M

jesec travanj je bio i više nego pun ugodnih iznenađenja za sve vjerne kupce Green Garden proizvoda. Naime, svi koji su se 9.travnja našli u kupovini u Tuš-u Mostar, te 10.travnja u Interexu na Bišću polju uz kupovinu Green Garden proizvoda su dobili i šarenu paletu Green Garden gratisa koje je dijelila naša promoterka za Green Garden pultom.

Kupce smo ovog proljeća odlučili razveseliti i nagradnom igrom TUŠ-SJEMENARNA koja se u periodu od 17.ožujka do 12.travnja odvijala u svim Tuš objektima širom Bosne i Hercegovine, a u kojoj je glavni zgoditak bila motorna kosilica.

Svi posjetitelji Tuš-a koji su u navedenom periodu obogatili svoju vrećicu Green Garden proizvodima u vrijednosti od 10 KM, dobili su kupon koji su s ispunjenim podacima ubacivali u Green Garden nagradnu kutiju.

Izvlačenje nagrada se održavalo u svim Tuš objektima 17.travnja, te je podijeljeno 14 motornih kosilica. Međutim, i

oni manje sretni, koji nisu imali priliku odnijeti glavni zgoditak svojim kućama, otišli su veseli i zadovoljni s jednom od čak 140 utješnih nagrada.

Isti dan, ispred Sjemenarnina Agrocentra na Bišću polju, Udruženje građana protiv okrutnosti nad životinjama „Prijatelji“ Mostar je educiralo naše kupce i građane o nužnosti zaštite napuštenih, te zlostavljanih životinja.

Volonteri istoimene udruge su uz edukaciju prikupljali i dobrovoljne priloge hrane za napuštene životinje.

Pred kraj mjeseca, 29.travnja, Agrocentar su posjetili i studenti Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u pratnji profesora.

Zašto su, u sklopu svog redovnog nastavnog plana i programa, izabrali posjetiti baš SJEMENARNU kao primjer uspješnog poljoprivrednog gospodarstva, znaju naši vjerni kupci. A onima koji ne znaju zašto, ne preostaje ništa drugo nego da nas posjete u našim Agrocentrima na Bišću polju i Širokom Brijegu, te se sami uvjere u to.

Dobitnici glavne nagrade – motorna kosilica: Stoja Žabić (Tuzla) - slike DSC 08444 i DSC 08445 Nermin Hukić (Tuzla) slika DSC 08446 Muharema Jakupović (Sanski Most) Semira Ikanović (Cazin) Nataša Milošević (Brčko) Borka Lazarević (Ugljevik) Marko Groznica (Mostar) Edina Ćerimović (Sarajevo) Aleksandra Kecman (Prnjavor) Rajko Vidaković (Modriča) Zorica Redža (Bijeljina) Mirjana Golubović (Istočno Sarajevo) Jovan Kitić (Doboj) Lejla Šahinović (Bihać)

Sjemenarnina promoterka u Tušu

Studenti u posjeti AC Sjemenarni u Mostaru

Jedna od dobitnica nagrade B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

29

OPREZ! SEZONA JE KRPELJA Proljeće i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka.

Nino Rotim, dipl. ing.

K

rpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlažnijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog područja.

Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S druge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitinskom oklopu koji prekriva veći dio njihovog tijela.

Krpelji prenose meningoencefalitis

poruka kako se u prirodi uvijek nosi svijetla i glatka odjeća, dugih rukava i nogavica te visoka obuća. Nakon povratka u okrilje doma trebate odmah pregledati cijelo tijelo, posebno najnježnije dijelove (pazuh, prepone, vrat i sl.) te vlasište. Navedenu preporuku nipošto ne zanemarujte jer krpelj u pravilu luta po tijelu tražeći povoljno mjesto za ubod.

Ukoliko se već uhvatio, što prije ga uklonite jer mu je za prenošenje zaraze potrebno svega nekoliko sati od uboda.

Krpelje ne čupajte na silu!

Došli ste doma i niste osjetili ni kada ni kako vam se krpelj prihvatio za kožu. Što vam je činiti?

Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu iz razloga što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike

Od naziva navedene bolesti ovih dana mnogi strijepe u našoj zemlji jer je riječ o upali mozga i moždanih ovojnica. A upravo spomenutu, opasnu bolest prenose krpelji koje, usput rečeno, možete «pokupiti» običnom večernjom šetnjom u parku ili prirodi a da ustvari toga niste ni svjesni. Kako? Pa zahvaljujući činjenici da krpelji vrijeme provode na raslinju s kojeg prelaze na čovjeka. Kad na koži krpelj pronađe povoljno mjesto, zabode se i oštrim rilcem siše krv te prenosi zarazu. Zato vrijedi pre-

Nakon šetnje pse obavezno pregledati B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

komplikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti dezinficiranom pincetom. Važno ga je i opreznim potezanjem pincetom izvući iz rane i to okretanjem, slično kao kad vadimo vijak. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe, potrebno se odmah javiti liječniku.

Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do povišene temperature, glavobolje, bolova po tijelu te povraćanja i opće klonulosti organizma.

Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje, vrtoglavice te duševne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam.

Krpelj

Ogrlice za pse i mačke protiv krpelja

Ni kućni ljubimci nisu imuni

Pošto se puno više kreću po parkovima i različitom raslinju kućni ljubimci, misleći prije svega na pse i mačke, puno češće i postaju meta napada krpelja. To najbolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara od strane veterinara liječen psić star svega tri tjedna a na kojem je već parazitiralo 27 krpelja. Stoga, nakon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Tamo će vam nakon detaljnog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim centrima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce.

I mačke „uhvate“ krpelja

30

Uljana palma – izvor sirovina za industriju

Uljana palma se ubraja u najvažnije izvore sirovina za prehrambenu i kozmetičku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najvećim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje palmine jezgre, koje prvenstveno služi za proizvodnju sapuna. S godišnjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru, plantaže uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najvećim urodom. Svake se godine nekoliko tisuća hektara prašume iskrči u cilju osnivanja novih plantaža. Osobito često se u Maleziji, koja sama daje oko dvije trećine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane palme.

Gvatemalska juka- oprašivanje pomoću moljaca

Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvijetovi su žućkaste boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upućena je na oprašivanje pomoću kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvijetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno mačasta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljikavih listova , često s žutobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima.

Kaučuk – najvažnija tehnička korisna biljka

Kaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom iz južnog područja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima. Kora sadrži mliječni sok.

Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. Daje oko 95 % prirodnog kaučuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko50.000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva, a na hladnoći puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839) učinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom.

Henry Wickham donio je 1876 godine u veliku Britaniju 70000 sjemenki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u botaničkom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.

Mitovi o ruži

I u drevnoj grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.

Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Naj, naj, naj ….. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najbrži gušter

Najveća izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Ctenosaura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

Najduži gušter

Gušter Salvadori (Varanus salvadori) s papue Nove Gvineje može narasti do 4,75 m u dužinu, iako 70% njegove dužine otpada na rep.

Najtoplije mjesto na zemlji

Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliću sekunde zrak se zagrije na 30.000oC. To je pet puta više nego temperatura na vidljivoj površini sunca.

Najveća zrna tuče

Najveća ikad zabilježena zrna tuče izmjerena su u tuči 14. travnja 1986. godine u području Gopalganj, u Bangladešu. Zrna su težila i do 1 kg. Tuča je usmrtila 92 ljudi.

Pas koji je najviše skočio

Pas tragač Stag, star 18 mjeseci, 27. rujna 1993. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojimpenjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca. Pas, čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall, preskočio je 3,72 m na godišnjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester.

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com