GreenGarden73_web by Marko Bare

Green Garden • broj 73 • ožujak / travanj 2011. • godina XI • cijena 3,50 K M

Proljetno uređenje travnjaka Uzgoj presadnica povrća Cijepljenje lubenice Južnoamerički moljac rajčice Proljetni radovi u pčelinjaku

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Ĺ iroki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com

Editor’s word

Početak proljeća je vrijeme kad se intenziviraju radovi u vrtovima, voćnjacima, vinogradima, odnosno početak proljeća je vrijeme sjetve i sadnje mnogih povrtnih kultura, cijepova vinove loze, sadnica voćaka. Prve proljetne dane vrtlari koriste za čišćenje i uređenje travnjaka, prvu prihranu i sadnju sezonskog cvijeća, voćari i vinogradari za prve zaštite voćaka i vinove loze a pčelari za pregled i proljetnu prihranu pčela. Zbog svega toga i ovaj broj glasila Green Garden je posvećen upravo tim aktivnostima. Za ljubitelje cvijeća pripremili smo nekoliko priloga vezanih za sadnju i njegu lovor višnje, proljetno uređenje travnjake te prilog o palmama i anturiumu (flamingovu cvijetu). Stranice posvećene povrću su bogate prilozima od kojih posebno preporučamo prilog o uzgoju presadnica povrća te prilog o cijepljenju lubenica. Za proizvođače rajčice pripremili smo prilog o južnoameričkom moljcu rajčice (Tuta absoluta), koji je nažalost prošle godine otkriven na području BiH, a za čije praćenje i suzbijanje preporučamo feromonske klopke mađarskog proizvođača Csalomon. U ovom broju glasila Green Garden najavljujemo i interesantnu akciju na Friskies-ove proizvode koja kreće od 1. travnja. Tu su još vrlo zanimljivi prilozi o četrunu, kupinama, nekim povrtnim i začinskim biljnim vrstama te prilog za pčelare o proljetnim radovima u pčelinjaku. Stoga vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, i saznate puno novih informacija, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti Uredništvo

The beginning of spring is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of spring is time when we sow and plant many vegetable crops, grape wine or fruit seedlings. Usually, first days of spring gardeners use for cleaning and decoration of lawns, first dressing and planting of season flowers, while fruit and grape growers use these days for protection of fruit trees and grape wine, and bee keepers use it for review and spring supplemental feeding of bees. This issue of Green Garden is also dedicated to these topics. For florists we have prepared several interesting reports related to planting and care of the cherry laurel, spring decorations of lawns and an article about palms and anthurium (Flamingo flower). Pages devoted to vegetables are rich with articles such as an article about growing vegetable seedlings or an article about watermelon inoculation. For tomato growers we have prepared an article about tomato leaf miner (Tuta absoluta) that was, unfortunately, discovered last year on the territory of Bosnia and Herzegovina. For monitoring and control of this pest we recommend pheromone traps of Hungarian producer Csalomon. In this issue of Green Garden we also announce an interesting promotional activity on Friskies’s products, which will begin on April the 1st. You can also find articles about Citrus medica, blackberries, some vegetable and spice plants, and also report for bee keepers about spring works in the apiary. Therefore, we recommend that you read carefully and learn a lot of new information in this issue of Green Garden. If we miss something – we hope you will not resent us. Editor’s office

Sadržaj

Urednikova riječ

Flamingov cvijet – cvijet snage i zdravlja Lovor višnja – kraljica živih ograda Prozračivanje travnjaka s VIKING prozračivačima Proljetno uređenje travnjaka Povrtnjak u proljeće Pastrnjak - malo poznata povrtnica Uzgoj presadnica plodovitog povrća Kalemljene presadnice lubenice Herkules i Ouragan sistem 4 - herbicidi za nasade bez korova Simptomi nedostatka važnijih hranjivakod krumpira Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) velika prijetnja proizvođačima rajčice u BiH

4 5 6 7 8 9 10 12 14 15 16

Korabica - manje poznata kupusnjača Sikirica ili jari grah Pitanja i odgovori Cimet - najstariji začin Četrun – najstarija vrsta agruma Atraktivni plodovi kupine Dlakavi ružičar (Rutava buba) sve značajniji štetnik jabuke i kruške Nordox 75wg-novi bakreni pripravak na tržištu u BiH Stručno predavanje za vinogradare Kamo s ostatcima nakon zimske rezidbe vinove loze Proljetni radovi u pčelinjaku

Sjemenarna je od ove godine odlučila Klub Green Garden uzdignuti na jednu novu razinu kako bi tijekom cijele godine mogla nagrađivati vjernost svojih članova i čitatelja. Članstvom u Klubu Green Garden dobivate niz pogodnosti u našim agrocentrima u vidu posebnih akcija iz mjeseca u mjesec, raznih popusta na većinu sezonske i ostale robe iz naše široke ponude, te bogatih nagradnih igri namijenjenih isključivo za članove Kluba Green Garden. Osim raznih pogodnosti pri kupovini članovi Kluba će redovito biti informirani o svim novostima i zanimljivostima iz svijeta poljoprivrede, o inovativnim načinima proizvodnje, njege i zaštite bilja putem glasila Green Garden… Već od sljedećeg broja možete očekivati različite nove sadržaje kao što je kutak za pčelare, te Green Garden besplatni oglasnik u kojem ćete moći pronaći za Vas zanimljive ponude, ili u kojem ćete i sami moći sudjelovati, tj. davati oglase. Nastojimo biti što bolji u svemu što radimo, te ovim putem najavljujemo i poboljšanja vezana za Vašu člansku iskaznicu – od sada će to biti magnetne kartice koje će unaprijediti Vašu kupovinu u našim agrocentrima. Sve novosti koje imamo u planu zahtijevaju i dodatna ulaganja, koja nažalost utječu i na visinu članarine, pa Vas ovim putem obavještavamo o novom iznosu godišnje članarine koja će od sada iznositi 25 KM. Ali povećanje članarine, kako smo već i naveli, prate i znatno veće pogodnosti namijenjene samo za članove Kluba. Kao i do sada nećemo Vas iznevjeriti, i sve napore ćemo uložiti da i dalje ostanete naši zadovoljni članovi kluba Green Garden. Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo se nastavku suradnje, a sve koji do sada nisu imali priliku biti članovi Kluba pozivamo da nam se pridruže na obostrano zadovoljstvo i da zajedno sa nama krenete u novu avanturu kao član Kluba Green Garden. Vaša Sjemenarna d.o.o. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

18 19 20 21 24 25 26 27 27 28 29

Flamingov cvijet – cvijet snage i zdravlja Kažu da kada nekome poklanjate ovaj predivni tropski cvijet zapravo mu poručujete „Želim ti dobro zdravlje!“ Matea Pehar, dipl. ing.

lamingov cvijet ili Anthurium se ubraja u omiljene sobne lončanice zbog svojih prepoznatljivih tamnozelenih sjajnih listova i crvenih cvjetova koji kao da su načinjeni od voska. Cvjetovi anthuriuma se sastoje od jarkocrvenog tuljca – palista, koji je zapravo dio lista, i od žute cvati u obliku klipa. Iako je crvena boja zaštitni znak anthuriuma, ponekad možemo pronaći i cvjetove bijele ili ružičaste boje.

Njega S obzirom na to da je anthurium porijeklom iz Južne Amerike, kao tipična tropska biljka zahtijeva puno svjetlosti, topline i vlage. Moramo ga držati na osvijetljenom mjestu, ali ne i na izravnoj sunčevoj svjetlosti. Potrebno ga je redovito zalijevati, najbolje kišnicom, s tim da supstrat ne smijemo previše navlažiti, ali ne smijemo dopustiti ni da se zemlja u posudi isuši. Kao i ostale tropske biljke, i anthurium će nam biti zahvalan ukoliko ga jednom tjedno „istuširamo“ tj. postavimo u kadu i bocom za raspršivanje prskamo po biljci. Ako nemate kišnicu, tada za prskanje koristite destiliranu vodu, ili barem prokuhanu (i ohlađenu, odstajalu) Cvjetovi Anturiuma

vodu. U svakom slučaju, biljku nemojte prskati hladnom vodom. Anthurium općenito voli visoku temperaturu (ne podnosi temperature niže od 15ºC) i vlažan zrak, pa ga je preporučljivo dvaput dnevno (ujutro i navečer) prskati vodom, posebice tijekom zimskih mjeseci kada je u prostorijama zrak presuh zbog grijanja. Ljeti je dovoljno listove brisati mokrom spužvom koja ujedno skida i prašinu s njih. Od travnja do kraja rujna biljku je potrebno intenzivnije prihranjivati tekućim gnojivom kako bi se listovi i cvjetovi pravilno razvijali, dok već u zimskim mjesecima treba smanjiti prihranu.

Presađivanje Anthurium je potrebno presaditi svake 2-3 godine. Na dno novog cvjetnog lončića stavite dosta krhotina ili kamenčića (šljunak) kako biste osigurali dobru drenažu. Lončić možete postaviti na podložak koji stavite u šljunak (dekorativne kamenčiće), nasipan na neku veću plitku ukrasnu posudu. Svakodnevno pazite da na šljunku ima vode koja će isparavati i donositi potrebnu vlagu biljci. Zemlja u koju presađujete anthurium treba biti mješavina šumske zemlje i usitnjene mahovine, a možete dodati i malo odstajalog stajskog gnoja, te usitnje-

nog drvenog ugljena. Dubina sadnje mora biti ista kako je biljka posađena i u starom cvjetnom loncu.

Razmnožavanje Najjednostavniji način razmnožavanja anthuriuma je vegetativni: reznicama stabljike, dijeljenjem korjenova grumena ili položenicama izboja koji izlaze postrano iz osnove stabljike. Kada biljka naraste dovoljno visoko i njezina zadebljala stabljika odozdo ogoli, pomoću noža odrežete vršni dio stabljike i zajedno s listovima posadite u novi supstrat za zakorjenjivanje. Stabljiku koja je ostala nakon rezanja u starom loncu redovito zalijevate pa će iz njezinih spavajućih pupova potjerati mladice. Kad se mladice razviju i potjeraju vlastito korijenje, pažljivo ih odvojite od matične biljke i to tako da cijelu biljku izvadite iz lonca, te pomoću noža odvojite mladice koje se protežu uzduž glavnog izboja. Mlade biljke posadite u lončiće napunjene pjeskovito glinastim supstratom obogaćenim kompostom. Mogu se saditi pojedinačno ili po 2-3 biljke zajedno. Nakon toga ih zalijte i stavite u polusjenu.

Korisni savjeti

• Ako listovi anthuriuma požute, uzrok može biti propuh, manjak ili višak vode, ili pak hladnoća, pa biljku treba premjestiti na toplije mjesto, udaljeno od propuha, te pripaziti na zalijevanje. A ako se cvjetovi ne razvijaju ili se uopće ne pojave, to znači da biljka traži prihranjivanje. • Kada se biljka nalazi u hladnoj i prevlažnoj sredini, mogu je napasti gljivice, pa je trebamo zaštititi odgovarajućim fungicidima. • Najopasniji neprijatelj anthuriuma je crveni pauk čiju prisutnost možemo uočiti po bijelim vlaknima smještenim na žilicama i na poleđini listova. • Najrasprostranjenija vrsta je Anthurium scherzerianum koji ima izraženi crveni tuljac, te cvat u obliku klipa. Žute je, narančaste ili crvene boje.

Postoje cvjetovi bijele i ružičaste boje

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Lovor višnja kraljica živih ograda

Lovor višnja je zimzeleni grm sa sjajnozelenim dugim, kožastim listovima. Cvate krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove, nakon čega donosi plodove u obliku crnih bobica.

Ivica Doko, dipl. ing.

Ožiljavanje reznica

Najbolje vrijeme za razmnožavanje reznicama je kraj kolovoza, početak rujna i općenito jesen. Sa zdravih i lijepih biljaka uzimaju se mladi izbojci. Odrežite ih u dužini 15 – 20 cm te odstranite nekoliko donjih listova. Posadite pod stakleni pokrov u mješavinu pijeska i treseta, nakon što ste ih uronili u hormonski prah. Prekrite ih prozirnim najlonom i ostavite tako cijelu zimu. U proljeće presadite zakorijenjene reznice u posude ispunjene običnim humusom te ih stavite na zaštićeno mjesto u vrtu. Preporučljivo je mlade biljčice zasaditi na stalno mjesto tek kad u posudi ojačaju a to je najbolje učiniti tek nakon 1 - 2 godine.

ovor višnja je brzog rasta i može prerasti okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu 4 - 5 metra. Lovor višnja izvrsno podnosi orezivanje i možete je održavati na visini kojoj želite. Uz to, za ovakav porast mora imati idealne uvjete. Zbog tih osobina danas je gotovo nezamjenjiva kod formiranja živih ograda.

Uzgoj i njega Biljka dobro podnosi sjenu, premda bolje uspijeva na sunčanim položajima. Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom slučaju listovi dobiju žućkastu boju. Vrlo je zahvalna biljka za žive ograde s obzirom da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. Preporuča se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2–3 biljke na jedan metar duljine. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu, grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili. Listovi ipak mogu stradati od hladnih sjevernih vjetrova te na proljeće dobiju mrlje slične opeklinama, takve listove, jednostavno, odrežite škarama. Bez brige, mogućnost stradanja ograničena je samo na mlađe listove koji nisu dovoljno očvrsnuli do zime i to na vrlo niskim temperaturama. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Lovor višnja se lako oblikuje

vi i bobice to is L ! ja n ž a P sadrže lovor višnje kiselinu i u n ič d o v o n cija lo otrovni! r v u s a g to zbog

Plodovi lovor višnje su otrovni

Presadnice lovor višnje u rasadniku

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi dendromaterijala imaju i kontejnirane sadnice lovor višnje različitih visina.

Prozračivanje travnjaka s VIKING prozračivačima

U proljeće kada trava počinje vegetirati, često primjećujemo da naš travnjak više nema svoj stari „sjaj“ i činimo što možemo kako bismo ga učinili ljepšim, gušćim, zelenijim. Naš savjet je: Prozračite ga s VIKING prozračivačem! Zašto prozračivati?

Prozračivanje se preporučuje u proljeće i kasnu jesen. Ljeti i zimi se nikako ne preporuča radi ekstremnih uvjeta, koji bi mogli dovesti do oštećenja korijenja.

je pouzdan znak da noževi zadiru preduboko. Zračiti treba u ravnim paralelnim redovima. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave, još jedanput prozračiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. Pri tome treba paziti da prije okretanja VIKING prozračivača noževi za prozračivanje budu podignuti. VIKING prozračivač se gura ujednačenim radnim tempom, a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noževi spušteni treba izbjegavati. Kada uređaj stoji na mjestu, noževe treba podignuti.

Koliko često prozračivati?

Što činiti nakon prozračivanja?

Jednom godišnje, a na starim površinama sa puno korova i filca od uvele trave se može prozračivati i dva puta, dakle, jednom u proljeće i jednom u jesen. Pri tome zadržite na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozračivati.

Nakon prozračivanja Vašeg travnjaka otpatke od prozračivanja je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. Ukoliko Vaš VIKING prozračivač nema već ugrađenu korpu za hvatanje otpadaka, to najbolje možete učiniti tako da svojom VIKING kosilicom prijeđete preko travnjaka, koja će ostatke pokupiti u korpu za travu. Zatim travnjak jednakomjerno posuti sa dušičnim gnojivom. U slučaju da ima ogoljenih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka, travu ponovo posijati. Na posljetku dodati pijesak na travnjak, kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo, te dobro natopiti travnjak. Nakon prozračivanja, travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao, te se ne preporu-

ako bi trava mogla rasti, potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. Međutim, vremenom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave, te raste mahovina i korov koji sprječavaju neometan dotok ovih tvari. Prozračivanjem se taj sloj otklanja.

Kada prozračivati?

Kako prozračivati? Uoči prozračivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu VIKING kosilicom (2-3 cm). Što se niže pokosi, to je rezultat bolji i to je lakše raditi. Pri tome tlo ne smije biti niti previše mokro, a niti previše suho. Ne smije se zračiti preduboko – tlo bi trebalo biti samo zagrebeno, kako bi se izbjeglo oštećivanje korijena trave. Noževi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. Ukoliko se Vaš VIKING prozračivač sam kreće prema naprijed, to

ča kositi u ovom vremenu. Ne hodati po travi. Izbjegavati bilo kakvo opterećivanje travnjaka.

Rezultat Voda i hranjive tvari lakše prodiru u zemlju i do korijenja trave. Travnjak postaje otporan na bolesti, sušu, vrućinu, hladnoću, a otvrdnuto, ugaženo tlo se rastrese.

Što još možete učiniti nakon prozračivanja? Travu redovito zalijevati, ovisno o vremenu, ali najmanje jednom tjednom. PRAVILO: Travnjak se zalijeva rijetko, ali obilno. Rijetko i

obilno zalijevanje trave poboljšava produbljivanje korijena trave. VIKING prozračvači brinu da dugoročno imate mnogo zabave sa Vašim travnjakom. Sa svojim fiksnim metalnim oštricama doprinose tome da Vaše travnate površine dobiju ono što im je potrebno: zrak, vodu i hranjive tvari za gust rast i zasićeno zelenilo. Korov, mahovina, stari otkosi i široko rasprostranjeni filc se kod prozračivanja odstranjuju iz trave. Travnjak se vertikalno narezuje kako bi se ponovno osiguralo dobro prozračivanje i korijenu dovele hranjive tvari.

Model

Broj artikla

Tip motora

Radna širina

Područje radne dubine

Pokretanje/ zaustavljanje

LE 540

6290 011 5600

električni 1.600 W

38 cm

25 mm, 6-struko podesivo

ES/MS

LB 540

6290 011 3100

B&S serija 675 – 5,5 KS RS

38 cm

25 mm, 6-struko podesivo

HS/MS

Pribor

Broj artikla

Opis

AFK 050

6910 700 9600

Korpa za travu 50 l volumen, odgovara za LE 540, LB 540

Kabel

0000 881 5415

VDE – provjereni električni sigurnosni kabel, gumeni (H 07 RN-F), 15 m dužine B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Proljetno uređenje travnjaka

S dolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno prihranjivanje, uklanjanje korova i dosijavanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave Matea Pehar, dipl. ing.

vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj, odnosno daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da biste dobili travnati pokrivač. S dola-

skom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća, polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba

obaviti koristeći namjenska gnojiva za travnjake.

Prihranjivanje travnjaka početkom proljeća S dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do

srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i željezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Osim Fero plusa na tržištu postoje namjenska gnojiva za travnjake. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer, u protivnom, može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta. U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

Dosijavanje travnjaka Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati zbog čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,51 cm i redovito zalijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

Namjenska gnojiva za travnjake U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mikrohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.

Gnojiva za travnjake B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Travna smjesa za dosijavanje travnjaka

Povrtnjak u proljeće

Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek. Početak veljače bio je neuobičajeno sunčan i topao tako da su mnogi proizvođači na vrijeme obavili mnoge radove u polju i vrtu. Posebno je to važno za proizvođače mladog krumpira koji su, za razliku od prošle godine, sadnju obavili na vrijeme. Velimir Lasić, dipl. ing.

doista, veliki proizvođači povrća iz južne Hercegovine, posebice proizvođači mladog krumpira, na vrijeme su obavili sadnju, za razliku od prošlih godina kada je ona kasnila skoro i mjesec dana. Osim krumpira, u tijeku je i sadnja luka iz lučice, te sadnja presadnica povrća u zaštićene prostore koji imaju mogućnost grijanja.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima Razumljivo da su navedeni podaci iz tablice orijentacijski jer sami rokovi sjetve ovise o vladajućim klimatskim čimbenicima, što najbolje i pokazuje ova godina. Međutim, moramo spomenuti da se u mjesecu travnju prakticira i sadnja presadnica povrća, koje se mogu nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu i ove su

Presadnice tikvica u toploj lijehi

godine osigurali veliki broj kontejniranih presadnica povrća, čijom se sadnjom ostvaruju znatno veći prinosi. U ponudi se nalaze različite sorte rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica, lubenica, dinja i ostalog plodovitog povrća. Nije nebitno napomenuti kako svaka navedena vrsta (ali i sorta) ima specifične zahtjeve u pogledu razmaka sadnje, gnojidbe i njege, te dodatne informacije možete tražiti kod agronoma iz savjetodavne službe.

Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima Pored navedenih vrsta povrća, tijekom ožujka na otvoreni prostor sade se i prijesadnice proljetne salate, ranog kupusa, ranog kelja, artičoke i šparoge. Kao što se vidi iz tablica, povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla, a nadati se da ove godine neće zaboraviti primijeniti zaštitna sredstva kako bi tlo zaštitili od zemljišnih štetnika.

VRSTA POVRĆA

KOLIČINA SJEMENA (m2)

VRIJEME SJETVE

MRKVA

01. 03. - 30. 04.

CIKLA

10. 03. - 15. 04.

PERŠIN

01. 03. - 15. 04.

RADIČ

01. 03. - 10. 04.

ŠPAROGA

01. 03. - 20.03.

TIKVICA

15. 04. - 30. 04.

RAJČICA

01. 04. - 20. 04.

PAPRIKA

10. 04. - 20. 04.

GRAH MAHUNAR

01. 04. - 30. 04.

GRAH ZRNAŠ

01. 04. - 30. 04.

KRASTAVAC

2-3 sjemenke u kućicu

01. 04 - 30. 04.

Mladi usjev mrkve

Mlade presadnice lubenice

VRSTA POVRĆA

BROJ PRIJESADNICA (m2)

VRIJEME SADNJE

PAPRIKA

10. 04. - 30. 04.

RAJČICA

10. 04. - 30. 04.

PATLIDŽAN

20. 04. - 30. 04. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Pastrnjak- malo poznata povrtnica

Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Ali, to ne znači da on nema svoje vrijednosti. Dosta je sličan peršinu korjenašu, pa se pri kupnji kesica povrća često zna, poput kukavičjeg jajeta, ubaciti u nabavnu košaricu Velimir Lasić, dipl. ing.

ošli ste doma i, ne znajući, posijali pastrnjak. Vjerujte, niste nimalo pogriješili jer se radi o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. Od toga polovicu čini kalij a nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija, sumpora i željeza. Naša službena medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća, dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. Nekada se pastrnjak koristio kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma, protiv nadimanja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i želudca, te protiv reumatičnih tegoba.

Način proizvodnje Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Sjetva se vrši tijekom ožujka ili travnja u brazde/ redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Pošto sjeme ima nešto slabiju klijavost, treba ga gušće sijati tj. nužno je utrošiti 6-7 grama sjeZadebljali korijeni pastrnjaka

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

mena na četvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu. Dakle, pastrnjak je nužno prorijediti kad su izdanci dostigli 3 cm visine. Nasad se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva. Tijekom jeseni, čim lišće odumre, uberite pastrnjak jer je korijen spreman za berbu čim se razvije. Međutim, pastrnjak nije osjetljiv na studen, što znači da se može ostaviti na gredici tijekom cijele zime.

Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine riječ je o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. Posebno je pogodan za osobe s probavnim smetnjama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Može se konzumirati i sam, odnosno kuhan kao i ostalo povrće, premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. Pastrnjak se oduvijek uzgajao kao povrće, začin i ljekovita biljka. Nadzemna stabljika s listovima

On je i danas u mnogim zemljama omiljeno povrće. Biljka se cijela koristi za jelo. U svim dijelovima ima mnogo eteričnog ulja (i do 3,5%). Korijen biljke je mesnat, bijel, slatkast i vrlo hranjiv, okusa nalik peršinu ili celeru. Treba ga brati u jesen ili zimu i to samo listove od mlade biljke, prije no što je izbacila stabljiku. Okus korijena divljeg pastrnjaka mnogo je oštriji od onog kultiviranog, zbog čega ga treba prethodno prokuhati u slanoj vodi. Skuhani, izrezani korijen može se upotrebljavati kao i mrkvin.

Uzgoj presadnica plodovitog povrća

*Sjemenarnini Agrocen tri u Mostaru i Širokom Brijeg u za predstojeću sezonu pripre mili su veliki izbor vrsta i sorata plodovitog povrća (pa prika, rajčica, krastavac, patlid žan, tikvice, dinje, lubenice).

Dr. sc. Božidar Benko

nje vermikulitom i vlaženje vodom obavljaju se ručno ili pomoću linije za sjetvu. Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka (klima komori). Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se prenose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla, kako bi se spriječilo proraštanje korijena kroz otvor na dnu lončića. Strujanje zraka ispod kontejnera (zračni rez korijena) potiče savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića koji prorastaju supstrat. U uzgoju presadnica plodovitog povrća (rajčica, paprika, patlidžan), u fazi razvijenih kotiledona i pojave prvog pravog lista provodi se pikiranje, odnosno, presađivanje na veći razmak. Ovim stresom potiče se razvoj postranog korijenja. Raj-

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, dinja, lubenica, tikvice) najčešće se proizvode u zaštićenim prostorima, a sade na otvorenom ili u zaštićenim prostorima.

ri uzgoju povrća iz presadnica troši se više ljudskog rada nego izravnom sjetvom sjemena, ali ima više drugih prednosti što u konačnici pojeftinjuje proizvodnju. Prednosti uzgoja iz presadnica su: • veća iskoristivost sjemena zbog povoljnijih uvjeta klijanja sjemena i nicanja biljaka, • ranija proizvodnja na otvorenom, odnosno, bolja godišnja izmjena kultura i veće iskorištenje proizvodnih površina, • izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, što rezultira ujednačenijim rastom i dospijevanjem u tehnološku zrelost te većim prinosom, • manje gaženje tla i troškovi rada strojeva zbog smanjenog broja kultivacija i aplikacija pesticida, • lakša i jeftinija kontrola korova, bolesti i štetnika.

„Goli“ korijen ili korijen s grudom Sve tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine: uzgoj presadnica „golog“ korijena Uzgoj presadnica u „kocki“

i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena. U uzgoj presadnica „golog“ korijena spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povrća u kojima se proizvedene presadnice za sadnju „čupaju“ iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji. Glavni je nedostatak ove tehnologije što razdoblje duže od nekoliko sati između „čupanja“ i sadnje uzrokuje gubitak turgora listova (presadnica izgleda uvelo), veći je zastoj u rastu i gubici u primitku presadnica. Za razliku od presadnica „golog“ korijena, presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno,

berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hranjiva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se određeni broj dana skladištiti. Najvažnije tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata su: uzgoj u papirnatim lončićima, uzgoj u prešanim blokovima i, kao najraširenija, uzgoj u kontejnerima.

Uzgoj presadnica u kontejnerima Kontejneri se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće. Dužine su od 50 do 60 cm i širine od 30 do 40 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lončića, njihov je broj od 20 do više od 200 u kontejneru. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. Punjenje lončića supstratom, pravljenje udubina na površini supstrata, sjetva sjemena, pokrivaMlada presadnica iz kontejnera

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Kontejneri za proizvodnju presadnica

čica se pikira u kontejnere sa 40 do 60 lončića, paprika u kontejnere sa 60 do 80 lončića, a patlidžan u kontejnere sa 40 lončića. Krastavci, tikvice, dinje i lubenice, koji se u posljednje vrijeme također sve više proizvode iz presadnica se ne pikiraju.

Uvjeti uzgoja presadnica Za proizvodnju kvalitetnih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je održavanje odgovarajuće temperature i relativne vlažnosti zraka te vlage i razine hranjiva u supstratu. Vlažnost supstrata se održava zalijevanjem s 1 do 1,5 l vode po kontejneru dnevno. Za prihranu presadnica se koriste ili folijarna gnojiva ili vodotopiva nakon čije je primjene potrebno isprati lisnu površinu kako ne bi došlo do ožegotina. Prije presađivanja na otvoreno presadnice trebaju proći proces kaljenja koji se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima. Kaljenje započinje 7 do 14 dana prije presađivanja. Za lakše vađenje presadnica s cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stre-

Uzgoj presadnica u zaštićenom objektu

su biljaka nakon presađivanja na otvorenom potrebno je pred sadnju prestati navodnjavati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje, može doći do venuća posađenih presadnica.

Dopunsko osvjetljenje – kraće vrijeme proizvodnje Od sjetve u sandučiće ili kontejnere sa 400 do 450 lončića do nicanja održava se temperatura od 20 do 25 °C. Nakon otvaranja kotiledona pikira se u kontejnere većih lončića (40 do 60 lončića po kontejneru) ili u lonce do 500 cm3, ovisno o planiranom razdoblju uzgoja, koje može biti 40 do 90 dana. Nakon primitka i pojave prvog pravog lista može se sniziti temperatura na 11 do 13 °C kroz 10 dana do 3 tjedna (pri slabijem osvjetljenju duže), do razvoja drugog lista. U to se vrijeme zameće prvi cvjetni grozd. Niže temperature uvjetuju veće kotiledone, deblju stabljiku, manji broj listova do prvog cvata i veći broj cvjetova na prvom i drugom cvatu. Dopunsko osvjetljenje može skratiti vrijeme

proizvodnje presadnica do jedne trećine. Dobra presadnica ima najmanje 20 g, 7 razvijenih listova i već vidljivi zametak cvata. U zimskim uvjetima za proizvodnju presadnica paprike potrebno je do 12, a u proljetnim do 8 tjedana. Za nicanje optimalna je temperatura 21 do 28 °C, a do punog otvaranja kotiledona, odnosno, biljaka prikladnih za pikiranje potrebno je 12 do 18 dana. Pikira se u kontejnere veličine lončića 35 do 50 cm3 (60 do 80 lončića po kontejneru). Za dobro ukorjenjivanje važna je temperatura supstrata (22 do 24 °C). Nakon nicanja izravne sjetve i ukorjenjivanja pikirane paprike temperatura se snižava na 18 do 23 °C.

Sporiji rast patlidžana Uzgoj presadnica patlidžana ne razlikuje se bitno od uzgoja paprike. Najbolje presadnice mogu se dobiti uzgojem u grijanim zaštićenim prostorima sjetvom u kontejnere veličine lončića od 35 do 100 cm3. Kako patlidžan na početku vrlo sporo raste, za oko 50 dana presadnice u manjim lončićima imat će 3 do 4 prava lista, a promjer stabljike pri osnovi bit će 2 do 3 mm. Uzgojem u većim lončićima kroz

Kontejnirane presadnice krastavca

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Presadnice salate

60 do 70 dana presadnice će imati 5 do 7 listova i zametak prvog cvijeta, a debljina stabljike bit će 5 do 8 mm. Za dobar razvoj korijena, kao glavnog preduvjeta normalnog rasta biljke, potrebna je temperatura tla ili supstrata od 20 °C.

Krastavci trebaju toplinu Zbog velike potrebe topline u početnoj fazi rasta krastavci se uzgajaju iz presadnica. Za brzo klijanje i nicanje optimalna je temperatura 27°C, što omogućuje nicanje za 2 dana. Nakon toga se snizi temperatura na 21°C danju i 19°C noću. Pri temperaturi iznad 27°C treba prozračivati plastenik. Ako je planirano pikiranje, sjemenke se siju u sandučiće na razmak 3 x 3 cm i u fazi otvorenih kotiledona pikiraju u lonce promjera 10 do 12 cm ili kontejnere veličine lončića 200 do 300 cm3. Prvih nekoliko dana malo se podigne temperatura da se pospješi ukorjenjivanje. Tijekom uzgoja presadnice ne smiju zasjenjivati jedna drugu. Dopunsko osvjetljenje može poboljšati kvalitetu presadnica i skratiti proizvodnju za nekoliko dana. Pri optimalnim uvjetima za uzgoj presadnica potrebno je 25 do 30 dana. One su onda 20 do 25 cm visoke sa 4 do 6 listova.

Kontejnirane presadnice paprike

centri u MoSjemenarnini Agro ijegu u postaru i Širokom Br vrća imaju i nudi presadnica po ce lubenice cijepljene presadni

Kalemljene presadnice lubenice Proizvodnja lubenice na umornim tlima dosta je upitna. Naime, za postizanje visokih uroda lubenice, tlo mora biti ‘’odmorno’’ i bez prisutnosti zemljišnih bolesti, koje u pojedinim godinama mogu u potpunosti uništiti proizvodnju. Posebno su upitna zemljišta na kojima se lubenica i dinja uzgaja u monokulturi nekoliko godina Ivan Perić, dipl. ing.

vjedoci smo činjenice kako smo zbog malih i rascjepkanih obradivih površina u krševitoj nam Hercegovini lubenicu i dinju prinuđeni iz godine u godinu saditi na jednim te istim površinama. A riječ je o povrtlarskim kulturama za čiju uspješnu proizvodnju moramo osigurati «nove», ranije manje ili nikako korištene obradive površine. Pošto nam toga više nego manjka, proizvodnja lubenice na otvorenom

Cijepljena presadnica lubenice

i u plastenicima posljednjih nekoliko godina postala je vrlo riskantna. Proizvođače tako najviše muče bolesti korjenova sustava koje se razvijaju u sprovodnim snopićima. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Ti uzročnici bolesti su prisutni na gotovo svim tlima, a pogotovo na onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. Bolest za svoj razvoj traži povoljne uvjete, a to je visoka temperatura i visoka vlaga u tlu. Biljke napada u ranoj fazi uzgoja, pa čak i u rasadu. U početku bilj-

ka usporeno raste, postupno vene tj. gubi turgor od sredine vriježe prema vrhu, što na kraju može dovesti i do potpunog propadanja nasada. Takvo zemljište više nije preporučljivo za uzgoj lubenice najmanje 4-5 godina.

Značaj kalemljenja lubenice Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da razmišljaju o cijepljenju, odnosno kalemljenju lubenice. Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridi tikava

S cijepljenim presadnicama visoki urodi

kao npr. Macis, S1, Emphasis i slične. Razlog zbog čega se kao podloga koristi tikva je taj što ona ima jak korjenov sustav, s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. Danas se u nekim zemljama kao Grčka i Italija cijepljenje obavlja na 80% površina. A osnovne prednost cijepljenja lubenice na tikvu iznosimo po dolje navedenim stavkama: - veća otpornost na bolesti i nematode, - na istoj površini cijepljenja lubenica se može uzgajati čak 8-10 godina, - veća otpornost na hladnoću (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C, a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C), - jaki porast biljke, što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2,5-3 biljke na 1 četvorni metar, necijepljene 6-7 biljaka na metar četvorni), - plodovi su veći i prinos je veći.

Pripreme za kalemljenje Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere s 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Nakon 2 - 4 dana sije se podloga tj. tikva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh, a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1,5 cm. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1,5 cm ispod kotiledona. Potom se zareže na klin tako da legne u procijep na tikvi. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za tu namjenu. Ovim postupkom cijepljenje je završeno. Iako je malo zamršen za objasniti, postupak kalemljenja lubenice na tikvu više je nego jednostavan. Međutim, potrebno je voditi računa da se s kalemljenjem nipošto ne kasni, već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja, odnosno, u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. I na kraju, spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. Zar je potrebno još što i nadodati… B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Ĺ iroki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com

Herkules i Ouragan sistem 4 herbicidi za nasade bez korova Na tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najveći broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih europskih zemalja. Ivica Doko, dipl. ing.

straživanja koja su rađena tijekom proljeća i početkom ljeta pokazuju odlične rezultate djelotvornosti ova dva herbicida na korove. Istraživanja su rađena najviše u vinogradima i voćnjacima ali i na drugim površinama gdje jednogodišnji, ali i višegodišnji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga, obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje korove s dubokim korijenjem ili rizomima (zubača, slak, kupina, drača, različito šiblje i dr.). Za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima koriste se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Površine na kojima je korišteno sredstvo ne smiju se obrađivati najmanje 7 dana nakon primjene. Za suzbijanje višegodišnjih korova te višegodišnjih korova s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ha- Ouragan Sistem 4). Za suzbijanje ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proći najmanje 2-3 tjedna od

prskanja, da bi se površine mogle obrađivati. Za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama koji ometaju normalnu vršidbu Herkules se koristi 14 dana prije žetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vršidbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povrća. Osim ovoga Herkules i Ouragan sistem 4 koriste se i na neobrađenim (nepoljoprivrednim) površinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-10 l/ha uz utrošak 600 litara vode po hektaru. S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Sistema 4 u šumarstvu je višestruka. Prije svega, koriste se u šumskim rasadnicima primjenom između redova (uz korištenje štitnika) u dozi 3-5 l/ha. Herkules i Ouragan Sistem 4 se koriste i u nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj površini u proljeće (ožujak ili travanj), ili u jesen (rujan –listopad), u vrijeme mirovanja četinjača a rasta korova. Koriste se i poslije čiste sječe šuma u pripremi površine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svježe posječenih panjeva u razdoblju kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.

Herkules –odlično rješenje za sve korove

Ouragan Sistem 4 je posebni totalni herbicid koji sadrži i okvašivač, te zbog toga ima izrazito dobro djelovanje na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupine otrova na Listi otrova. U primjeni nije opasan za pčele, gujavice te ne oštećuje mikrobiološku aktivnost tla.

Mrkva u traci – precizna sjetva Velimir Lasić, dipl. ing.

a tržištu su se pojavile trake različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalazi sjeme mrkve spremno za sjetvu. Što to znači? To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost, što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. Međutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slučajevima kada

smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino - mrvičasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih elemenata. Pošto smo traku položili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za kratko vremensko razdoblje dolazi do razlaganja trake zbog čega se razvija i “ekološka energija” koja

pospješuje početni rast sjemena. Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Simptomi nedostatka važnijih hranjiva kod krumpira

Gnojidbom krumpiru treba osigurati dovoljne količine hranjiva za brz razvoj lisne mase, ali ne za prebujan rast, jer se takvom gnojidbom odgađa zametanje i rast gomolja. S druge strane, nedostatak hranjiva može uzrokovati prerano dozrijevanje. Josip Brkljača, ing.

oremećaju u ishrani krumpira nastaju na prekiselim (s niskim pH) ili prelužnatim tlima (s višim pH vrijednostima). Kod vrijednosti pH 5 ili niže krumpiru postaju slabije pristupačni kalcij, magnezij i fosfor. Kod niskih pH vrijednosti može se javiti i ispiranje magnezija. Kod uzgoja krumpira na tlima s pH 7,5 i višim javljaju se simptomi nedostatka bora, bakra, mangana i cinka. Kod tih pH vrijednosti često se i fosfor veže u kalcijeve fosfate pa postaje manje pristupačan.

Nedostatak dušika Cijela biljka krumpira poprima žuto-zelenu boju. Mladi listovi ostaju zeleni, dok stariji listovi postaju žuti do svijetlosmeđi i postupno odumiru. Nedostatak ovog hranjiva posebno je izražen na pješčanim tlima uz intenzivno natapanje, gdje dolazi do ispiranja nitrata.

Nedostatak fosfora Nedostatak ovog hranjiva manifestira se zakržljavanjem cijele biljke. Listovi su tamnozeleni i rub im se uvija prema gore. Često se javlja i ljubičasta boja. Uvijanje listova je veće što je veći nedostatak hranjiva. Nedostatak se javlja na kiselim ali i vrlo alkalnim tlima, vrlo često za hladnog i mokrog razdoblja.

Nedostatak kalija Biljke su zakržljale, a mladi listovi su naborani i rub im se uvija prema dole. Liske listova često poprimaju crnu pigmentaciju. Na starijim listovima pojavljuju se nekroze kod kojih se rub često suši. Ovi simptomi se najprije javljaju na nižim listovima busa, potom na srednjim a kasnije i na vršnim. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Nedostatak kalcija Liske listova se uvijaju prema gore i postaju klorotične sa smeđom pjegavošću. U gomoljima krumpira se u provodnom prstenu pojavljuje smeđe obojenje. Nedostatak ovog hranjiva izražen je na kiselim tlima i za jakih suša.

Nedostatak magnezija Na mladim liskama listova pojavljuje se intervalna kloroza i smeđa pjegavost koja se razvija u palež i nekrozu.

Nekrotizirani dijelovi rasprostiru se simetrično u odnosu na glavnu žilu liske, a njezini krajevi ostaju zeleni. Simptomi su izraženiji na starijim listovima. Niži listovi i cima odumiru. Nedostatak se javlja na kiselim i pješčanim tlima u kišnim godinama.

Nedostatak bora Nedostatak ovog hranjiva kod krumpira izaziva žbunavost biljke. Odumiru točke rasta stabljika i razvijaju se bočni izboji. Liske listova odeblja-

ju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo tamni i propada. Pomanjkanje ovog hranjiva javlja se na tlima bogatim vapnom.

Nedostatak željeza Rast biljke se usporava, mladi listovi su žuti, gotovo bijeli. Vrhovi liski listova zadržavaju najdulje zelenu boju. Na liskama se pojavljuje ozelenjivanje žila. Pomanjkanje se javlja na tlima bogatim vapnom s vrijednostima pH iznad 6,8.

Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) velika prijetnja proizvođačima rajčice u BiH Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta Meyrick) na našim prostorima prvi put je zabilježen 2010. u Hercegovini, dok je na području Mediterana prisutan od 2006. godine. Porijeklom je iz Južne Amerike, gdje se zadnjih 30 godina smatra ekonomski najznačajnijim štetnikom rajčice. Dr. sc. Ivan Ostojić

užnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta Meyrick) na našim prostorima prvi put je zabilježen 2010. u Hercegovini, dok je na području Mediterana prisutan od 2006. godine. Porijeklom je iz Južne Amerike, gdje se zadnjih 30 godina smatra ekonomski najznačajnijim štetnikom rajčice. Zbog svog porijekla domaći naziv je južnoamerički moljac rajčice, premda se ponegdje koristi lisni miner rajčice kao rezultat prijevoda engleskog naziva (Tomato leaf miner ). S obzirom da se radi o vrlo opasnom štetniku, moramo upozoriti na njegovo brzo širenje i moguću pojavu u čitavoj zemlji i upoznati proizvođače s ovim ozbiljnim problemom koji prijeti proizvodnji rajčice, prvenstveno u zaštićenim prostorima, ali i na otvorenom. Osim rajčice ovaj štetnik u manjoj mjeri može pričiniti štete na patlidžanu i krumpiru.

Leptir Tute absoluta

Porijeklo i rasprostranjenost štetnika Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) opisan je još 1917. godine, a do početka 80. godina prošlog stoljeća spominje se u većini južnoameričkih zemalja (Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuela). Zbog mogućeg unosa od 2004. godine je bio uvršten na A1 karantensku listu europskih i mediteranskih zemalja (EPPO), a već je 2006. godine prvi put službeno potvrđen u Španjolskoj. U naredne se tri godine vrlo brzo proširio po čitavom Mediteranu i sporadično u nekim sjevernijim zemljama. Do kraja 2010. godine nalaz je potvrđen u sljedećim zemljama: Francuska, Italija, Malta, Grčka, Švicarska, Portugal, Turska, Velika Britanija, Mađarska, Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Hrvatska i Albanija. Štetnik se sada nalazi na EPPO-voj A2 listi karantenskih

štetnika. Ovaj moljac, kao i većina njegovih srodnika, preferira topliji klimat i zaštićene prostore (plastenike i staklenike).

Značaj štetnika Južnoamerički moljac prve štete čini na lišću praveći „mine“ nepravilna oblika. Kod jakog napada brojnost mina na lišću može biti takva da se lišće potpuno osuši, čime se posredno utječe na prinos. Ekonomski najznačajnije štete ipak čini na plodovima koje napada u ranoj fazi razvoja. Gusjenice se ubušuju u plod praveći nepravilne hodnike koji se nalaze u površinskom sloju. U jednom plodu može biti više gusjenica. U zaštićenim prostorima Tuta absoluta tijekom jedne godine razvije 8-12 generacija (na otvorenom 4-5). Ženke su izuzetno plodne i mogu položiti 40 - 260 jaja. Potencijal umnažanja ovog štetnika je vrlo velik, a ličinke ne prelaze

u mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju na raspolaganju dovoljno hrane. O kakvom štetniku rajčice se radi, dovoljno govori podatak da se u nekim zemljama ovaj štetnik ne može zaustaviti bez 20-30 prskanja tijekom vegetacije.

Morfološke osobine Leptiri su veličine 7-10 mm, s rasponom krila od 18-20 mm. Na glavi ima vlaknasta ticala koja su naizmjenično pigmentirana (svijetlotamno). Tijelo je srebrnosive boje s prepoznatljivim tamnim pjegama na prednjim krilima. Jaja su mala, cilindrična, kremasto-bijela, veličine svega 0,35 mm. Larva (gusjenica) je veličine od 0,5 do 9 mm, žućkasto smeđe boje, a od drugog ka četvrtom stadiju postaje zelenkasta, s ružičastim primjesama na kraju razvoja. Glava je smeđa, a na prvom grudnom segmentu ima izraženu crnu liniju. Lutka (kukuljica) je najprije zelenkasta, a ka-

Gusjenica Tute absolute

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Oštećenja na lišću rajčice

snije smeđe boje duga oko 4,2-4,8 mm, često u kokonu.

Biologija štetnika Leptiri su aktivni i kopuliraju u sumrak ili jutro, a tijekom dana se skrivaju među lišćem. Nakon kopulacije ženke odlažu mala, cilindrična, kremasto-bijela, jaja veličine svega 0,35 mm. Jaja najčešće polažu u vrh biljke na prozračnoj strani lišća ili na peteljkama cvjetova, plodova i stabljiku. Jedna ženka odloži 40 - 260 jaja. Embrionalni razvoj traje 4-10 dana, a nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u list, plod ili stabljiku. Ličinke (gusjenice) prolaze kroz 4 stadija razvoja. Razvoj ličinki traje 12-36 dana, a ovisno o uvjetima, preobražavaju se u leptire kroz stadij kukuljice koja obitava u tlu (rijetko na listu ili plodu). U zaštićenim prostorima prezime u stadiju jaja, kukuljice ili kao leptir. Razvoj jedne generacije uvelike zavisi o temperaturi (pri 27,1ºC razvoj traje Oštećenja na zelenim plodovima

23.4 dana, a pri temperaturi 14ºC razvoj je značajno sporiji i traje 76.3 dana). Osim na rajčici štete pričinjava i na patlidžanu.

Mjere borbe Budući da gusjenice moljca žive u lisnom tkivu „mini“, otežano je suzbijanje insekticidima. Kad se prenamnoži, potreban je veliki broj uzastopnih tretmana da se zaustavi štetnik. Ako se neke grupe insekticida koriste često i nepravilno, može doći do pojave otporni sojeva (potvrđeno u zemljama Južne Amerike). Stoga se pri suzbijanju ovog opasnog štetnika koriste sve raspoložive mjere integrirane zaštite koje uključuju: Plodored ( plodosmjena s kulturama koje ovaj štetnik ne napada), Uništavanje ostataka napadnutih biljaka nakon završetka berbe, Upotreba ferotrapova sa seksualnim feromonima za lov mužjaka

leptira (delta trapovi i vodeni trapovi). Tjedan dana prije sadnje rajčice postavljaju se Delta trapovi (2-3 kom/ha) koji služe za monitoring leta leptira. Klopke za masovni izlov postavljaju se ako se ulovi više od 3 leptira/dan na delta trapu. Potrebno je postaviti 15-45 vodenih trapova po hektaru. Smanjenjem brojnosti mužjaka ženke ostaju neoplođene, što utječe pad populacije štetnika. Izlovljavanje leptira treba nastaviti najmanje dvadesetak dana nakon završetka proizvodnje i iznošenja biljaka iz zaštićenog prostora. Korištenje insekt mreža na svim otvorima zaštićenih prostora Napraviti predulaze i dvostruka vrata na zaštićenim prostorima Uništiti sve korove u blizini parcele ako mogu biti domaćini južnoameričkog moljca rajčice Biološke mjere borbe koje uključuju parazite i predatore. Ova mjera može također pružiti zadovoljavajuće rezultate. Iziskuje velike troškove i veliko znanje. Biološka zaštita kod nas je još uvijek u začetku. U susjednim zemljama uspješno se koristi Macrolopus caliginosus i Nesidiocoris tenuis. Kemijske mjere borbe (primjena insekticida) je najznačajnija mjera borbe. Na našem tržištu Tuta absoluta je novi štetnik i trenutno nemamo ništa registrirano za usmjereno tretiranje protiv ovog štetnika. Zato se preporučuje koristiti pripravke koji su registrirani za druge štetnike u rajčici, ako se zna da imaju djelovanje i na južnoameričkog moljca. Od pripravaka se, osim dobrog djelovanja, traži kratka karenca i zanemariv štetni utjecaj na korisne kukce (bumbare, parazite i predatore). Kao vrlo učinkoviti pripravci u susjednim zemljama pokazali su se Affirm (emamectin), Laser (spinosad ) i Avaunt (indoksakarb). Koriste se naizmjenično, najviše 2 puta u blok prskanju i najviše 3 puta tijekom jedne sezone. Preporučuje se uz insekticide koristiti kvalitetne okvašivače. Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi imaju feromonske lovke za praćenje i suzbijanje Tute absolute.

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

KORABICA manje poznata kupusnjača

Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača, slabo je zastupljena u proizvodnji. Sve više postaje tražena od kuhara, a oni je koriste za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem. Nino Rotim, dipl. ing.

orabica je dvogodišnja kupusnjača, koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svijetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.

Uvjeti proizvodnje Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima, potrebno je dodavati vapno za pretkulturu.

Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje nasada

agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana.

Izbor sorata Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i, naravno, većim prinosom. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana, a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorata do 2,5 kg u kasnih sorata. Boja zadebljale stabljike u većine sorata je svijetlozelena (obično se naziva bijela), ili plavoljubičasta (plava). Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike.

Uzgoj korabice Kao i ostale kupusnjače, i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veličine lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 s 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotek-

stilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). Takve presadnice omogućuju raniju berbu, obično 10-14 dana.

Sjetva i sadnja

Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorata. Tako, primjerice, za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka, sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme berba bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću. Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. U jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad 65% poljskog kapaciteta, da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Sikirica ili jari grah

Sikirica ili jari grah potječe iz južne Europe i zapadne Azije. Najviše se uzgaja u Indiji i nekim sušnim afričkim područjima. U Hrvatskoj se uzgaja na manjim površinama u okolici Zadra. Mario Ćubela, dipl. ing.

ije poznato uzgaja li se i u ostalim priobalnim područjima, jer je riječ o grahu koji se «prilagodio» zadarskom zemljišnom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se o vrsti povrća čije sjeme (barem za sada) ne mo-

Nasad jarog graha u Hercegovini

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

žemo nabaviti u poljoljekarnama (slično sjemenu raštike).

Uzgoj jaroga graha Naime, sikirica je jednogodišnja biljka dobro razvijenog dubokog korijena koja se sije koncem ožujka. Zanimljivo je da se tlo priprema već u veljači s tim da se pri tome ne razJari grah u cvatni

bacuje i ne zaorava uopće nikakvo gnojivo. Dakle, riječ je o čistoj, toliko traženoj eko proizvodnji. Sikirica raste na gotovo svakom tlu, pa i na teškom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siromašnom hranivima. To je zapravo najotpornija mahunarka na sušu, premda podnosi i stagnirajuću vodu nastalu nakon jačih i du-

ljih oborina. Međutim, zadarski proizvođači navode kako «jari», kako ga zovu od milja, ne podnosi kišu te tvrde kako kilogram sjemena može dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i podatak da ga vršaju na taj način što po njemu vozaju traktor na tvrdoj podlozi. Domišljato, nema što! Inače, sjetva jarog graha obavlja se na razmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka do sjemenke. Dužina vegetacije iznosi 120-150 dana, što znači da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slična grašku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obično u smjesi s bobom, graškom, grahom ili slanutkom.

Sjeme jarog graha

PITANJA I ODGOVORI Biljke u sjeni oraha Ljubiteljica sam ukrasnih biljaka koje uzgajam u svom malom vrtu. Kako imam velik orah bujne krošnje, probala sam ispod njega posaditi razno cvijeće, ali bezuspješno. Molim vas da mi pomognete u odabiru biljaka koje mogu posaditi upravo ispod navedenog oraha. Iako će se pojedinim čitateljima navedeno pitanje učiniti pomalo čudnim, ono nipošto nije besmisleno. Naime, želim vas upoznati s činjenicom kako orah proizvodi različite kemijske spojeve koji kišom isprani dospijevaju na okolne biljke te na taj način usporavaju i ograničavaju njihov razvoj. Upravo je zbog toga ispod bujnog oraha teško uzgojiti biljku koja će krasiti vrt i uz sve to lijepo rasti. Drugi uzrok leži u činjenici kako orah i njegova razgranata krošnja stvaraju sjenu kroz koju ne prolazi dovoljna količina svijetlosti, a što je nužno za pravilan rast i razvoj svih ukrasnih biljaka. Stoga vam savjetujem da ispod oraha eventualno postavite lonce s cvijećem koje bi povremeno mogli premjestiti na sunčanije i prozračnije mjesto u vrtu. Time bi, barem jednim dijelom, uspjeli stvoriti cvjetnu raskoš i idiličnu harmoniju vrta. Uz sve to, posude s ukrasnim grmljem i cvijećem moći ćete za hladnijih i kišnih dana na vrijeme skloniti na sigurno. Josip Brkljača, ing.

Rezidba i prihrana ruža Zanima me na koji način se pravilno orezuju i održavaju ruže tijekom proljeća. Osim toga, je li u prihrani ruža potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba bazirati isključivo na mineralna gnojiva. Unaprijed zahvalna! Dolaskom proljeća počinju radovi na održavanju ruža, a što se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. U pravilu, niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima ruža i to na taj način što se grane skraćuju iznad drugog ili trećeg

pupa. Cilj navedene rezidbe je pomlađivanje grma. Srednja visina reza koristi se za ružičnjake koji su u punoj životnoj snazi i to tako što se grm čisti od suvišnih izboja, dok se ostali skraćuju do petog pupa. I na kraju, visoka rezidba se temelji na skraćivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. To znači, ako smo prošle godine išli s navedenom rezidbom, onda ovogodišnja rezidba treba biti niska ili srednja. Svakako da ruže trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno možemo koristiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. Međutim, svakako trebamo koristiti i namjensko gnojivo za ruže obogaćeno mikroelementima nakon čijeg se razbacivanja ruže odgrću i gnojivo ukopava. Iduća prihrana se vrši KAN-om, a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi ruža možete potražiti u savjetodavnoj službi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru. Josip Brkljača, ing.

Suzbijanje korova u mrkvi Bavim se proizvodnjom mrkve i svake godine imam problema s korovima. Najviše ih rješavam mehanički (motikom), ali me interesira postoji li neki kemijski preparat koji bih mogao koristiti za tu namjenu. Danas je u prometu malo kemijskih pripravaka-herbicida koji se mogu koristiti u mrkvi. Uglavnom se koriste pripravci na osnovi djelatne tvari linuron. Jedan takav pripravak proizvodi i tvrtka Chromos Agro pod nazivom Afalon disperzija. Ovaj pripravak koristi se u mrkvi u dozi 1,8 l/ha (180 ml/1000m2), primjenom prije nicanja mrkve ili primjenom u dvije razdvojene aplikacije u količini 0,9 l/ha-prvi put prije nicanja, a drugi put poslije nicanja, u vrijeme kada mrkva razvije 3-4 lista. Sa suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova u mrkvi može se koristiti i pripravak Focus ultra, kada mrkva razvije 3 lista pa sve do busanja, u

dozi 150-400 ml/1000m2) Ivica Doko, dipl. ing.

Sadnja cijepljenog oraha U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru početkom ove godine kupio sam sadnicu cijepljenog oraha, pa me zanima koje godine bi ona trebala stupiti na rod. Pored toga, koja je prednost navedena sadnice u odnosu na sijance oraha? Istina je da smo zbog velike potražnje u našim voćnim rasadnicima ove godine nabavili i određene količine sadnica kalemljenih oraha. A prednost navedenih sadnica u odnosu na sijance oraha ogleda se u njihovom puno ranijem stupanju na rod. Drugim riječima, kalemljeni orah (uz poštivanje osnovnih uzgojnih mjera) prorodi već treće odnosno četvrte godine uzgoja, u ovisnosti od sorte. S druge strane, sijanac oraha na rod dolazi tek nakon 10-tak godina uzgoja, zbog čega se navedene sadnice vrlo rijetko sade. Jedina mana kalemljenih oraha, ako je tako uopće možemo i nazvati, jest nešto veća cijena sadnica. Naime, sadnice kalemljenih oraha obično su tri puta skuplje u odnosu na sijance. Međutim, to je njihova realna tržna cijena. Nino Rotim, dipl. ing.

Prikraćivanje sadnica marelice U voćnjaku sam pored ostalih vrsta voćaka posadio i nekoliko marelica. Pošto je prilikom sadnje vrijeme bilo hladno, agronom iz vrtnog centra mi je savjetovao da ne skraćujem nadzemni dio jednogodišnjih sadnica jer su bile dosta niske temperature. Trebam li sada rezati marelice i kako da to obavim? Vrijedi pravilo da sve jednogodišnje sadnice marelice koje su posađene u razdoblju od jeseni do proljeća trebamo prikraćivati isključivo u proljeće. Sami rez trebamo obaviti na željenu visinu debla, premda se orijentacijski marelice prikraćuju na 100 cm visine. Ispod samog reza izbit će nekoliko mladica potrebnih

za početak obrazovanja skeleta krošnje. Riječ je o vršnoj za okomitu provodnicu krošnje i 3-4 postrane za početak oblikovanja primarnih skeletnih grana krošnje, usmjerenih pod kutom od 45 stupnjeva. Iduće godine, tijekom zimske rezidbe, ostave se tri mladice koje se dobro raspoređene a ostale se uklone Međutim, svaka voćka je priča za sebe pa stoga i svakoj rezidbi pristupamo u ovisnosti od izgleda same voćke. Mladen Karačić, dipl. ing.

Suzbijanje pirevine u krumpiru U nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom (pirikom), koja se najčešće javlja nakon nicanja krumpira. Postoji li herbicid koji se može koristiti protiv pirevine nakon nicanja krumpira. Danas postoji veći broj kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti u zaštiti krumpira od korova nakon nicanja krumpira ali mali broj njih ima djelovanje na piriku. Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbijanje pirike u krumpiru kada je ona visine do 15 cm. Doza primjene u krumpiru je 2,5-3 l/ha (0,25-0,30 lit/1000 m2). Velimir Lasić, dipl. ing.

Tercel – novi fungicid u zaštiti jabuika Molim vas da mi date nekoliko osnovnih informacija vezanih za pripravak Tercel. Naime , negdje sam pročitao da se radi o novom pripravku za zaštitu jabuke. Tercel je novi kemijski pripravakfungicid tvrtke BASF, namijenjen suzbijanju uzročnika krastavosti listova i plodova jabuka (Venturia inaequalis) i pepelnice (Podosphaera leucotricha). Pripravak Tercel ima kontaktno djelovanje te ga isključivo treba koristiti preventivno. Koristi se od početka cvatnje pa do ranog razvoja plodova u dozi od 2-2,5 kg/ha. Preporučuje se najviše 3-4 tretiranja u vegetaciji. Mladen Karačić,dipl.ing. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Cimet najstariji začin

Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina, izrazito jake arome, savršen za primjenu u zimskim mjesecima. Opisan je već oko 2700 godina prije krista, a često se spominje i u Bibliji. Kroz povijest se, osim kao začin, koristio i kao lijek, sredstvo za balzamiranje, sastojak ljubavnih napitaka, parfema i td.

Štapići cimeta

G.K.

Uporaba cimeta

Cejlonski cimet čine tanki (0,3 -1 mm debljine) i glatki listići unutarnje kore s mladih grana koji savijen jedan u drugi čine cimetove štapiće. Najcjenjeniji su štapići sačinjeni od najtanjih i najglatkijih listića. Na tržištu ovaj cimet može doći i u obliku fino mljevenog praška karakterističnog, ugodnog mirisa i aromatičnog i pomalo oštrog, slatkasto ljutkasta okusa. Sadržava 1,5-4 % eteričnog ulja kojeg čine uglavnom cimetov aldehid (70 %) i 5 -11 % eugenola. Cimet je izvrstan izvor dijetetskih vlakana, a od minerala u 100 grama sadržava 17 mg mangana, 38 mg željeza, 1228 mg kalcija, 0,2 mg bakra, 2 mg cinka i td. Od vitamina najznačajniji je vitamin C (30 mg), vitamin B skupine i vitamin K.

ravi cimet dobiva se od unutarnje kore s mladih grana cimetovca (Cinnamonum zeylanicum Blume), maloga zimzelenog drveta iz porodice lovora. Podrijetlom je iz Sri Lanke, iako se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih krajeva. Najveći proizvođač najboljeg cejlonskog cimeta Sri Lanka (otok Ceylon), a znatno manji su Madagaskar i Sejšelski otoci.

Botaničke odlike Jajoliki listovi cimeta u početku su crvene boje, a poslije postaju zeleni, kožasti, s gornje strane sjajni. Stavljaju se u jelo kao začin, slično kao i listovi lovora, ili se od njih proizvodi eterično ulje koje se upotrebljava u industriji parfema i likera. Eterično ulje vrlo je snažno i već jedna kap nerazrijeđenog ulja može izazvati upalu na koži. Cvjetovi cimetovca žućkasto su bijele boje i neugodna mirisa, a javljaju se na krajevima grana skupljeni u metličaste cvatove. Iz njih se razvijaju plodovi, tamnoplave bobe slične maslinama. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Ljekovitost Cimet povoljno djeluje na probavni sustav: protiv nadutosti i proljeva a potiče probavu. Sadržava salicilate koji snižavaju temperaturu i djeluju analgetski i protuupalno. Pospješuje cirkulaciju i sprječava preveliko zgrušavanje krvi.

Stablo cimetovca

Američki znanstvenici iz Centra za istraživanje prehrambenih navika u SAD-u, koji djeluje pri američkom Ministarstvu poljoprivrede

u Beltsvilleu u Marylandu, ustanovili su da uzimanje samo pola žličice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu šećera u krvi dijabetičara.

Zašto ne pružiti ljubimcima više? Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani, ali isto tako trebate biti sigurni da dobiva hranidbu koja mu je potrebna. S FRISKIES-om dobivate oboje, čak i više! FRISKIES pruža potpunu, izbalansiranu hranidbu kroz bogat asortiman proizvoda prilagođenih različitom uzrastu i načinu života, kroz raznovrsne okuse i teksture. Odabrani, kvalitetni sastojci u FRISKIES hrani pružaju sve potrebne hranljive sastojke potrebne za zdrav, vitalan i sretan život! ACTIVE - ZA AKTIVNE PSE

· S dodatkom B vitamina za održavanje razine energije i vitamina E koji pomaže pri neutraliziranju stresa iz okruženja tijekom pojačanih aktivnosti · S antioksidansima za pomoć u održavanju imunološkog sustava · Dostupno s okusom mesa u pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg

BALANCE - ZA PSE UMJERENE FIZIČKE AKTIVNOSTI

· S esencijalnim vitaminima i mineralima · Izvor visoko kvalitetnih bjelančevina i svih ostalih nutrijenata koje Vaš pas treba · Dostupno s okusom piletine u pakiranjima: 500g, 3kg, 10kg i 15kg

JUNIOR - ZA ŠTENCE OD 6 TJEDANA STAROSTI

· S vitaminom D i mineralima za zube i kosti · Više bjelančevina i idealna razina vitamina koji su potrebni štencima · Dostupno s okusom piletine u pakiranjima: 500g, 3kg i 15kg

2 IN 1

· 1 proizvod, 2 načina pripreme · Ukusne granule koji lako postaju neodoljivi zalogaj umočeni u bogat i ukusan umak bez mijenjanja proizvoda · Dostupno u pakiranjima od 1,5kg i 7,5kg te u okusima: s piletinom i dodanim povrćem ili s mesom i dodanim povrćem.

Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.

Vaš ljubimac, naša ljubav.

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

V iše izbora, a d z o e voljstv š i v a,

š n o j i že z u

cijene!

anja Fr r i k a p a i skies v S hrane za pse suhe veća od 500g

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Vaš ljubimac, naša ljubav.

Plodovi četruna

Četrun – najstarija vrsta agruma

Četrun (lat. Citrus medica l.) Je, svakako, najstariji agrum koji se počeo uzgajati na europskom tlu. Naziv „medica“ potječe od grada medije u perziji koji je bio dio medijskog carstva gdje se četrun uzgajao od 7. St. Pr. Kr. Zorica Velagić, dipl. ing. agr.

tablo je zimzeleno, grmoliko i stablasto, nepravilne krošnje sa slabo izraženim deblom i kratkim bodljikavim granama. Naraste 3 do 5 m, zavisno o sorti. Listovi su krupni, jajoliki, zaobljenog vrha s kratkom, slabo uočljivom peteljkom bez krilaca te sa sitno nazubljenim rubovima. Lice listova je tamnozeleno a naličje svjetlije. Mladi vršni prirasti su ljubičaste boje, slični limunu. Cvjetovi su dvospolni, mirisni i grupirani u grozdastu cvat koja ima 3 do 12 manjih cvjetova s bijelim laticama crveno obojenih rubova. Cvijet ima 30 do 50 prašnika kratkih niti i dugi mesnati tučak s plodnicom koja ima 10 do 12 pregrada. Plodovi su krupni, slični krupnom limunu, hrapave izbrazdane kore i ispupčenim vrhom. Ispod korice (epikarpa) je deblji bijeli sloj (mezokarp) koji je srastao s kriškama (endokarpom) koje su međusobno odijeljene opnom. Broj kriški odgovara broju pregrada u plodnici. Kriške su sla-

Plodovi četruna neobična izgleda

bo sočne, a postoje sorte, skoro bez soka, kao, primjerice, „Budina ruka“.

Osjetljivost na niske temperature Četrun je vrlo osjetljiv na niske temperature zbog čega ga, u našim uvjetima, treba saditi na toplim i zaštićenim položajima južne Dalmacije, u vrtovima pored kuća. Preporučljivo ga je cijepiti na podlo-

gu Poncirus trifoliata kako bi se popravila njegova otpornost na niske temperature. Također, ne podnosi ni tropske temperature pa se uzgaja na području Korzike, na jugu Grčke, Italije i Crnogorskog primorja.

Sortiment Sorte su podijeljene na dvije skupine: sorte kiselog mesa koje imaju

cvjetne pupove i mladice crvenoljubičaste boje i kiselu pulpu. U ovoj skupini je najznačajnija sorta Diamante koja je ujedno i najvažnija talijanska sorta uz sortu Etrog. Budući da je četrun osjetljiv na virusne bolesti exocortis i tristezzu, jedan selekcionirani klon Etroga se koristi kao biljka indikator za testiranje agruma na viroid exocortis. Ovoj skupini pripada i sorta Budina ruka koja sliči ruci s dugim prstima koji su pri vrhu zavijeni. Ona ima vrlo malo mesa kiselog okusa i debeli bijeli dio ispod vanjske kore (mezokarp). Plodovi se, zbog zanimljivog oblika, koriste za dekoraciju. Sorte slatkog mesa imaju cvjetne pupove bijele boje, a mladice su uobičajeno zelene. U ovoj skupini ističe se sorta Korzikanski koja se, pored sorte Diamante, smatra najboljom za proizvodnju slastica. Ovoj skupini pripada i sorta Salo koja se uzgaja na sjeveru Italije (Gradsko jezero). Otpornija je na niske temperature jer se nakon dužeg vremena aklimatizirala. Domaći pripada skupini sorata kiselog mesa. Plodovi su neujednačene krupnoće, a na istom stablu plodovi mogu biti različitog oblika. Prosječna težina ploda je 900 g. Kora je hrapava, naborana, vrlo aromatična, s debelim i slatkim mezokarpom. Pulpa je svijetle boje i kisela s mnogo sjemenki. Četrun se koristi za dobivanje eteričnih ulja, za pravljenje likera, a od kore s mezokarpom se prave ušećereni listići slični arancinima. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Atraktivni plodovi kupine

Smatra se da potječe iz Europe i Azije, odakle se dalje proširila, tako da je danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje različitih prerađevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi su osobito omiljeni kod djece.

Pakiranje sadnica kupine

Sadnja kupine

Sadnja kupine obavlja se od listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, načina uzgoja, plodnosti tla i raspoložive mehanizacije. Za sadnju koristimo sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polažemo u jamice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice skratiti na 2-3 razvijena pupa iznad tla, te tlo oko sadnica lagano nagaziti i obvezno zaliti. Dobro je kod podizanja kupinjaka u tlo, po dulumu, unijeti 3-4 tone stajskog gnoja i 60 kg NPK gnojiva 8-16-24. Inače kupina se, slično kao i malina uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona.

Atraktivni plodovi kupine

Mladen Karačić, dipl. ing.

upina predstavlja cijenjeno voće koje obiluje visoko vrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Posebno je bogata vitaminom C i u 100 grama sadrži čak 21 gram ovog vitamina. Pored potrošnje u svježem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za sprav-

ljanje različitih prerađevina, kao što su: sokovi, sirupi, džemovi, žele, kompoti, pa čak likeri i vino. Zamrznuta kupina može se pak koristiti tijekom cijele godine. A sok od kupina posebno je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetra i žučne putove od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju organskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti Nasad kupine

za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju.

Posebni zahtjevi Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim čimbenicima moramo voditi računa. Tako za uzgoj kupine najbolje odgovaraju topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mra-

za. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod -12 do -17 stupnjeva C, izdanci kulturnih sorti kupine često pozebu. Međutim, kupina može podnijeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline, premda joj, ukoliko želimo sigurne i redovite prirode, moramo osigurati dovoljne količine vlage. Za uzgoj preferira pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati. Najbolje uspijeva na nadmorskim visinama između 200 i 500 m. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi imaju kontejnirane presadnice kupine, maline i drugog bobičavog voća

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Dlakavi ružičar (Rutava buba) sve značajniji štetnik jabuke i kruške

U pojedinim godinama i na određenim područjima može pričiniti velike štete cvjetovima jabuka i krušaka. Na području Hercegovine, veće štete zabilježena su tijekom 2009 i 2010 godine. Dr. Ivan Ostojić

lakavi ružičar, rutava buba (Tropionota/Epicometis hirta Poda), u literaturi se spominje kao značajniji štetnik uljane repice pedesetih godina prošlog stoljeća. Kasnije se uglavnom spominje kao štetnik jabuka i bobičastog voća. Javlja se periodično u većim razmacima, a često migrira i na velike udaljenosti. Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine bilježe se štete od ovog štetnika u nasadima jabuka, krušaka i jagoda te vinove loze. Osim na cvjetovima ovih kultura, često ga se može vidjeti i u cvjetovima breskve, nektarine, ruže i drače. Tijelo dlakavog ružičara je tamno obojeno, obraslo smeđežutim dlačicama, dugačko oko 10 mm. Ličinke žive u tlu. Odrasli oblici izgrizaju još zatvorene cvjetove, praveći ulazne otvore te se hrane rasplodnim organima. Štete mogu biti velike jer svaki odrasli oblik ošteti veći broj cvjetova. Na vinovoj lozi izgriza pupoljke.

Suzbijanje ovog štetnika je dosta otežano jer se javlja u vrijeme cvatnje, kada cvjetove posjećuju i pčele pa se ne smiju koristiti za pčele opasni insekticidi. Insekticidi s želučanim djelovanjem nemaju veći uspjeh s obzirom da se štetnik hrani unutarnjim dijelovima cvijeta, a učinak insekticida s kontaktnim djelovanjem je umanjen zbog dlačica koje pokrivaju tijelo.

Unazad nekoliko godina na tržištu su se pojavile klopke za dlakavog ružičara mađarskog proizvođača Csalomon koje imaju izuzetno dobar učinak. Osim lovki, dlakavog ružičara se može suzbijati postavljanjem bijelih PVC posuda s vodom u krošnju voćaka na početku cvatnje, odnosno na trsove vinove loze prije otvaranja pupoljaka.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom brijegu nude posebne feromonske lovke za dlakavog ružičara

Imago dlakavog ružičara

Feromonske klopke za ružičara

Oštećeni cvjetovi kruške

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Nordox 75wg-novi bakreni pripravak na tržištu u BiH Nordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid, na tržištu u BiH. To je jedini bakreni pripravak iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, voćkama i povrtnim kulturama. Mr. sc. Danko Tolić

ordox 74 WG je novi, kontaktni preventivni fungicid, na tržištu u BiH. To je jedini bakreni pripravak iz skupine bakrenih oksida, namijenjen suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, voćkama i povrtnim kulturama. Na vinovoj lozi koristi se za suzbijanje crne pjegavosti (Phomopsis viticola) i plamenjače (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,1 % i 0,15 % (100-150 g/100 l vode). U voćarstvu se koristi za suzbijanje pjegavosti lista i krastavosti

ploda jabuke (Venturia inaequalis), od razdoblja mirovanja vegetacije pa do pojave mišjih ušiju u konc. 0,1-0,2%, bakterijske paleži na jabuci (Erwinia amylovora), od fenofaze A-B u koncentraciji 0,2% pa do fenofaze cvatnje odnosno precvjetavanja (E-H) u koncentraciji 0,03%, paunovog oka na maslinama (Cycloconium oleoginum) u koncentraciji 0,15%. Prskanje protiv paunovog oka provesti u rano proljeće prije pojave kiša, a prije cvatnje malina. U povrtlarstvu se koristi za suzbijanje plamenjače krumpira i raj-

čice (Phytophtora infestans) i koncentrične pjegavosti lišća krumpira i rajčice (Alternaria solani) u količini od 1 kg/ha ili 100 gr pripravka u 30-50 l vode za površinu od 1000m2. Ne smije se primjenjivati na sortama rajčice sitnog ploda. Osim na rajčici i krumpiru koristi se i u krastavcima, lubenicama i tikvama za suzbijanje plamenjače (Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,15%. U krastavcima se koristi samo prije cvatnje. Karenca za krumpir, lubenicu i rajčicu je 14 dana, za tikvu 28 dana, vinovu lozu 35 a za maslinu 56

Bakreni pripravak Nordox

dana. Za jabuku i krastavac karenca je OVP.

Stručno predavanje za vinogradare Velimir Lasić, dipl. ing.

ana 22. veljače 2011. godine u Čitluku je održano stručno predavanje za sve vinogradare koji su željeli doznati nešto više o problemima koji prate zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika.

Skupu je nazočio veliki broj vinogradara

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

Predavanju je prisustvovao veliki broj istinskih vinogradara koji se već desetljećima tradicionalno bave proizvodnjom vrhunskih autohtonih hercegovačkih vina-žilavke i blatine. Predavanja za vinogradare „zajedničkim snagama“ organizirali su i održali sjemenar-

nini agronomi u suradnji s tvrtkom Syngenta a teme su bile različite, od aktualne problematike iz zaštite preko predstavljanja novih syngentinih pripravaka, te upoznavanja s grožđanim moljcima, starim štetnicima na vinovoj lozi. Međutim, posebno raduje što je tog dana u svečanoj dvorani hotela Brotnjo bilo premalo mjesta za sve one koji su željeli poslušati stručne savjete iz oblasti vinogradarstva. Osim toga, vinogradare je zanimalo na koji način mogu zaštititi svoje vinograde od biljnih bolesti, kao što su plamenjača i pepelnica, a koje su proteklih godine „pohodile“ brojne čitlučke vinograde. Osim toga, za tekuću 2011. godinu Syngenta je za naše tržište predvidjela nekoliko novih pripravaka za zaštitu vinove loze ali i drugih poljoprivrednih kultura koji su već pokazali učinkovitost i veliku dje-

lotvornost u oglednim tretiranjima na syngentinim pokusnim poljima. O njima ali i o pravilnom izboru pripravaka za tretiranje odnosno zaštitu vinove loze možete doznati sve od agronoma-savjetnika u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu. Ono što vam oni, pak, ne mogu dočarati jest ugođaj koji su organizatori nakon predavanja priredili za sve goste vinogradare. Jer uz bogatu trpezu i odabranu kapljicu druženje je, uz pjesmu i veselje, potrajalo do kasnih večernjih sati. Ipak, bilo je nužno razmijeniti mišljenja i proveseliti se pred novu vinogradarsku sezonu koja je na ovim prostorima od velikog značenja za nemali broj broćanskih žitelja. Stoga se nadamo da će ovakvih i sličnih predavanja u narednom razdoblju biti što više.

Kamo s ostatcima nakon zimske rezidbe vinove loze

Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih ampelotehničkih zahvata. Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i njegovo održavanje. Tom se rezidbom s trsa uklanja glavnina jednogodišnjeg i dvogodišnjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji. Nakon rezidbe slijedi izvlačenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih problema jest kako s njom tada postupati.

Rozgvu je najbolje spaliti

Darko Preiner, dipl. ing.

va su osnovna načina kako postupati s orezanom rozgvom, a to su: iznijeti je iz vinograda, ili ostaviti unutar redova. Ima niz argumenata koji govore za i protiv jedne ili druge varijante, pa ih ovdje navodimo.

Prezimljenje bolesti na rozgvi Poznato je kako je jednogodišnja rozgva mjesto prezimljenja niza gljivičnih bolesti kao što su crna pjegavost, pepelnica i siva plijesan. U slučaju njihova jakog napada u prethodnoj godini, događa se da i na jednogodišnjoj rozgvi nalazimo jaku populaciju tih bolesti u formi u kojoj one prezimljuju. Zanimljivo je kako one uglavnom prezimljuju plitko ispod kore, na samoj kori ili unutar pupa, a svaka od njih ima specifične simptome vidljive golim

okom na jednogodišnjoj odrvenjeloj rozgvi. To ima za posljedicu da rozgva koja ostaje u vinogradu nakon rezidbe postaje izvor infekcije u narednoj vegetaciji, što je glavni argument za uklanjanje rozgve iz vinograda nakon rezidbe. Dakle, smatra se da ćemo uklanjanjem orezane rozgve iz vinograda smanjiti početni napad i odgoditi jaču zarazu bolestima u narednoj vegetaciji. Važno je pritom napomenuti kako se takva rozgva nakon iznošenja iz vinograda mora spaliti prije početka vegetacije ili usitniti i kompostirati. Ukoliko se rozgva samo iznese na hrpu u blizini vinograda, i dalje ćemo imati izvor bolesti koje će vjetar raznositi uokolo.

Rozgva kao biomaterijal S druge strane, rozgva predstavlja i biomaterijal koji je vinova loza

stvorila korištenjem mineralnih tvari (posebno kalija) koje smo mi unijeli u prethodnim godinama gnojidbom vinograda. Raspadanjem rozgve te se mineralne tvari vraćaju u tlo, a nastaje i humus koji je izrazito bitna komponenta plodnosti svakoga tla. Međutim, kako je rozgva drvenasta, njoj je potrebno relativno dugo vremena da se razgradi. To znači da ako rozgvu samo ostavimo na tlu, ona predstavlja ne samo izvor primarne zaraze gljivičnim bolestima koje na njoj prezimljavaju već će i dugo vremena nakon toga otežavati prolazak kroz vinograd strojevima i ljudima. Pravilnim usitnjavanjem rozgve (malčiranjem) ubrzavamo njezino razlaganje čime uništavamo i bolesti koje su na njoj. To je posebno ubrzano kod zatravljenih vinograda gdje je nakon malčiranja rozgva pomiješana s usitnjenom travom

i tlom, što bitno ubrzava njezino razlaganje. Također, u slučaju da nakon malčiranja usitnjenu rozgvu zaoremo, ona će se razgraditi puno brže nego na površini tla, a na taj način gotovo u potpunosti eliminiramo mogućnost da ona bude izvor zaraze gljivičnim bolestima. Bitno je napomenuti da što je rozgva jače usitnjena, to će brže biti njezino razlaganje, pa tako i smanjena opasnost od širenja bolesti koje se na njoj nalaze. Osim što je rozgva vrijedan izvor hranjiva i humusa koje će obogatiti tlo, postoje i drugi razlozi u modernom vinogradarstvu koji su uzrok tome da se rozgva ostavlja u vinogradu nakon rezidbe. To se prvenstveno odnosi na visoku cijenu radne snage koja je potrebna za iznošenje rozgve, kao i potreba za novim strojevima (strojevi za baliranje rozgve). Dakle, sve se češće primjenjuje ostavljanje rozgve u vinogradu nakon rezidbe, međutim, nikako se ne bi smjelo nastaviti s praksom da se rozgva ostavlja neusitnjena, kao što je katkad slučaj, sve do početka vegetacije. Na taj način povećavamo opasnost od jake početne zaraze gljivičnim bolestima. Svakako, prije donošenja odluke o tome hoćemo li rozgvu ostaviti u vinogradu ili je iz njega iznijeti moramo uzeti u obzir nekoliko čimbenika: Intenzitet zaraze gljivičnim bolestima u prethodnoj vegetaciji – ako smo imali jak napad gljivičnih bolesti u prethodnoj godini, posebice crne pjegavosti i sive plijesni, preporučuje se rozgvu iznijeti i spaliti. Veličina i izoliranost nasada – ako se radi o manjim vinogradima koji su izolirani (u blizini nema vinograda iz kojih se bolesti mogu širiti), uklanjanje rozgve imat će veći efekt nego u slučaju da se radi o vinogradu okruženom drugim vinogradima iz kojih se rozgva ne iznosi. U slučaju ekološke proizvodnje, iznošenje rozgve smatra se jednom od važnijih mjera kontrole gljivičnih bolesti. Kada na orezanoj rozgvi nema simptoma bolesti (sitne crne točkice, ispucanost i sl.), tj. kada smo u prethodnoj godini bolesti držali pod kontrolom ili nije bilo uvjeta za njihov razvoj, možemo se odlučiti za ostavljanje rozgve i njezino malčiranje. B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

29 pčelinje zajednice. U košnici bi trebalo biti pčelama na raspolaganju oko 8 -10 kg hrane (zazimili smo je sa 15 -20 kg hrane), jer zajednica rapidno povećava potrošnju hrane.

Kontrola zdravstvenog stanja

Proljetni radovi u pčelinjaku Josip Brkljača, ing.

očetkom proljeća intenziviraju se radovi u pčelinjaku, koji započinju prvim pregledom zajednice a nastavljaju se postupnim odzimljavanjem, čišćenjem podnica, spajanjem slabih zajednica, liječenjem bolesnih zajednica, prihranjivanjem i dr. poslovima kojih uvijek ima na pčelinjaku.

Proljetni pregled Prvi proljetni pregled podrazumijeva pregled jačine pčelinjeg društva, utvrđivanje zdravstvenog stanja Pčelinjak

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

zajednice, kvalitetu matice, količinu legla i kvalitetu saća. Proljetni pregled zajednica je jedan od važnijih poslova pčelara u pčelinjak kojim se utvrđuje stanje pčelinjih zajednica, te se mogu planirati ostali radovi na pčelinjaku kao i proizvodnja u ovoj godini planirati proizvodnju u ovoj godini. Prvi proljetni pregled se obavlja kad se temperatura zraka ustali na 15°C i više, a sunce zagrijava pčelinjak i kad nema vjetra. Jačinu pčelinje zajednice ocjenjuje se po broju zaposjednutih okvira pčelama. Smatra se da pčelinja zajednica krajem

ožujka treba imati isto toliko pčela kao prilikom uzimljavanja. Ako pčelinja zajednica ima 2 -3 okvira zaposjednuta pčelama, treba je svakako spojiti s nekom jačom zajednicom, naravno ako je zdrava. Jače zajednice morale bi imati 8 – 10 okvira zaposjednutih pčelama i oko 4 – 5 okvira legla. Ako zajednica ima 5 – 6 okvira pčela, poželjno joj je smanjiti prostor, jer još uvijek moramo čuvati temperaturu u košnici. Sve dok nema znatnijeg unosa nektara i peluda, zalihe hrane u košnici su limitirajući faktor razvoja Uvijek ima posla u pčelinjaku

Zdravstveno stanje zajednice je osnova uspješnog pčelarenja. Proljetnim pregledom utvrđujemo prisutnost bolesti u zajednici. Nozemoza se lako uočava jer su okviri, više ili manje, uprljani pčelinjim izmetom. Pregledom legla utvrđuje se kvaliteta matice i eventualna prisutnost američke (ili europske) gnjiloće. Ako je leglo s puno praznih stanica, može se posumnjati da je u košnici loša matica (stara matica) ili da je prisutna američka gnjiloća. Ako je u zajednici loša matica, društvo se može spasiti samo spajanjem s jačom zajednicom preko novinskog papira, prethodno uklonivši lošu maticu. Dobra matica daje pravilno raspoređeno leglo, u srednjem dijelu okvira pokriveno leglo a prema periferiji sve mlađe leglo. Poželjno je maticu u pčelinjoj zajednici zamijeniti mladom svake dvije godine.

Pregled i zamjena starog saća Prvi pregled se koristi i za zamjenu starog – crnog saća u košnici. Ovisno o vremenskim prilikama u ožujku može biti unosa peluda i nektara s lijeske, visibabe, jaglaca, ive, vrbe, johe, kajsije i drugog bilja. Da bi se zajednica brže razvijala, obvezno se primjenjuje poticajno prihranjivanje, bez obzira na zalihe meda u košnici. Prihranjivanje je najprihvatljivije izvesti medno-šećernom pogačom, no nastupanjem toplijih dana (noćne temperature iznad 10°C) može se koristi sirup.

Friskies s kvalitetnim mesom

FRISKIES donosi novu, poboljšanu recepturu obogaćenu bjelančevinama! Mačke vole okus mesa i ribe te instiktivno prepoznaju što je dobro za njih, zato i cijene kvalitetne sastojke. FRISKIES hrskave granule napravljene su s pažljivo odabranim mesom i ribom i pružaju Vašoj mački najviše što može dobiti iz hrane. Sadrže visoko kvalietne bjelančevine, vitamine, minerale te razne druge ukusne i zdrave sastojke. FRISKIES je potpun i izbalansiran obrok za svaki dan. Sve su to razlozi zbog kojih će Vaša mačka naprosto obožavati FRISKIES. Vaša mačka zna da je okus izvrstan, a Vi znate da joj FRISKIES hrana pruža sve što joj je potrebno da bi bila zdrava i puna vitalnosti. FRISKIES mačka je puna vitalnosti i unosi radost u Vaš dom! JUNIOR - ZA MAČIĆE

INDOOR - ZA KUĆNE MAČKE

ADULT - ZA ODRASLE MAČKE

STERILE - ZA STERILIZIRANE MAČKE

· Posebno oblikovano za mačiće, uključuje piletinu, žitarice, vitamine i minerale za zdrav rast i razvoj · Idealno za prijelazno razdoblje s majčinog mlijeka na krutu hranu · Dostupno s okusom piletine u pakiranju od 300g

· Hrana bogata kvalitetnim bjelančevinama omogućuje održavanje idealne tjelesne kondicije · Različiti okusi s dodatkom povrća: govedina, piletina, zečetina i losos · Dostupno u pakiranjima od 300g, 2kg i 10kg

· Hrana za mačke koje većinu vremena borave u kući · Zamjenjuje sve što mačka propušta iz prirode · Dostupno s okusom piletine u pakiranjima od 300g i 1,5kg

· Uravnotežena kombinacija bjelančevina i potrebnih masti, pomaže održavanju idealne težine · Ravnoteža minerala i vitamina za zdravlja mokraćnog trakta te održavanje prirodnog obrambenog mehanizma · Dostupno u pakiranjima 300g i 1,5kg Akcija traje od 1. do 30. travnja 2011. godine.

Vaš ljubimac, naša ljubav.

B RO J 7 3 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 1 .

V iše izbora, a d z o e voljstv š i v a,

š n o j i že z u

cijene!

kiranja Fri a p skie Za za mač s suh e hrane ke o d 1,

5kg i 2kg

Vaš ljubimac, naša ljubav.

O V NO

MUHOSTOP Novi granulirani insekticid za suzbijanje svih vrsta muha

Muhostop je potpuno novi insekticid u obliku granula, namijenjen suzbijanju svih vrsta muha u kućanstvima, javnoj i komunalnoj higijeni (kuće, stanovi, hoteli, poslovni prostori,restorani,uredi, smetlišta, staje i dr. objekti). Preparat sadrži i posebne dodatke koji privlače muhe i time povećava učinkovitost, a osim toga sadrži i benzoat-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaćih životinja. Koristi se prskanjem, premazivanjem zidova te kao mamac.

Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com

Proizvođač: Zapi S.p.A., Italija