CARSKA POSLASTICA I LIJEK

Slatkiši, kolači

Meso, riba, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi Meso, riba, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi

Žitarice, tjestenina, peciva, hljeb

P

Putem hrane organizmu čovjeka obezbjeđuju se dovoljne količine energetskih, gradivnih i zaštitnih materija neophodnih za njegov rast i razvoj, fizičku i umnu aktivnost i odvijanje brojnih metaboličkih procesa. Davno je rečeno „ko god bio otac neke bolesti nepravilna ishrana joj je majka“. Iako je nastala još u šesnaestom vijeku ova naučna istina se i danas, sa napretkom nutricionističke nauke stalno potvrđuje. I zaista, direktno ili indirektno hrana utiče na nastanak niza bolesti ili stanja. Bilo da je u pitanju: 1. Izbor namirnica; 2. Način njihove pripreme; 3. Njihova bezbjednost odnosno ispravnost.

Izbor namirnica

Sve namirnice koje koristimo u ishrani klasifikovane su u sedam grupa koje su slikovito prikazane kao piramida ishrane. Osnovu piramide čine žitarice i proizvodi od žita (hljeb i drugi proizvodi od brašna, pirinač i sl.). Godinama naše stanovništvo je u ishrani koristilo isključivo bijeli hljeb i peciva načinjena od bijelog brašna, te se i pekarska proizvodnja prilagođavala takvim navikama u ishrani. Međutim, sa nutricionističkog aspekta daleko su po zdravlje korisniji hljeb i peciva načinjeni od integralnog brašna jer su bogatiji u sadržaju dijetnih vlakana, vitamina rastvorljivih u vodi i brojnim mineralnim materijama. Posljednjih godina potražnja ovih vrsta hljeba i peciva raste posebno u većim gradovima gdje je i ponuda ovih proizvoda bolja. Slijede voće i povrće koji su bogati vitaminima, posebno vitaminom C, sa značajnim antioksidantnim svojstvima, oligoelementima i drugim mineralima, kao i dijetnim vlaknima izuzetno važnim za normalno funkcionisanje crijevnog sistema. Većina namirnica iz ove dvije grupe su male kalorijske vrijednosti te su veoma često najznačajnije namirnice u dijetetskim programima za smanjenje tjelesne težine. Izuzetak su suvo voće i koštunjavi plodovi (orah, lješnik, pistaći, kikiriki i sl.) koji su visokokalorični. U grupi povrća takve su leguminoze (sočivo, grašak,kukuruz, pasulj) i krompir. Idući prema vrhu piramide ishrane, nalaze se mlijeko i mliječni proizvodi kao dobar izvor energije ali prvenstveno kao značajan izvor bjelančevina, nekih mineralnih materija među kojima su svakako najznačajnije kalcijum, fosfor i magnezijum, i vitamina posebno vitamina A i D. U ishrani odraslih osoba prednost imaju proizvodi sa manjim sadržajem masnoća poput poluobranog jogurta ili kisjelog mlijeka i polumasnih sireva.

U istom nivou se nalazi grupa koja obuhvata meso, ribu i jaja. I ovo su namirnice koje sadrže značajne količine mineralnih materija, vitamina rastvorljivih u mastima i bjelančevina. U pitanju su visoko vrijedne bjelančevine koje obezbjeđuju organizmu čovjeka sve neophodne esencijalne aminokiseline, znači one koje su neophodne za odvijanje metaboličkih procesa a koje organizam čovjeka ne može sam da sintetiše. Savremena shvatanja u oblasti ishrane, poseban značaj daju korišćenju manje masnih mesa poput pilećeg, ćurećeg, telećeg i konjskog mesa i češćem korišćenju ribe, posebno morske, u ishrani. Ovo iz razloga što morska riba sadrži dosta lakosvarljivih bjelančevina, vitamina A i D, brojne oligoelemente a posebno je značajan izvor joda. Sam vrh piramide ishrane čine masnoće biljnog ili životinjskog porijekla. Prednost u ishrani imaju ulja koja sadrže nezasićene masne kiseline. Međutim sve masnoće treba koristiti u malim količinama jer su to veoma kalorične namirnice. Na vrhu piramide ishrane se nalaze i slatkiši, takođe energetski veoma bogate namirnice. Iako su prijatnog slatkastog ukusa treba ih konzumirati u malim količinama tako da u dnevnom energetskom unosu kalorije koje se unose preko slatkiša ne čine više od 5% energije. Samo ime im govori da oni treba da posluže samo da se ponekad zasladimo a nikako ne mogu da zamjene neki od glavnih obroka.

Piramida ishrane

Raznovrsna ishrana, koja podrazumijeva da se svakodnevno koristi bar jedna namirnica iz svake od sedam grupa koje su prikazane u piramidi ishrane, može i treba da bude princip koji će poštovati odrasle, zdrave osobe kako bi sačuvale svoje zdravlje. Međutim, ukoliko osoba boluje od neke hronične bolesti potrebno je pored redovnog uzimanja ljekova korigovati i ishranu prema savjetu ljekara kako bi ona bila dopuna medikamentozne terapije. U svakoj od navedenih grupa nalaze se namirnice koje višestruko doprinose očuvanju zdravlja što ih preporučuje da se svakodnevno koriste u ishrani koje se jednim imenom nazivaju protektivna hrana, ali i one označene kao ,,hrana rizika” koje treba koristiti samo povremeno i u malim količinama. Važno: U sastavu organizma čovjeka voda je jedan od osnovnih elemenata. Zavisno od pola, starosti, klimatskih faktora ali i individualnih zdravstvenih karakteristika voda čini od 55% do 80% tjelesne mase. Prema podacima SZO prosječne potrebe vode kod odraslih osoba iznose od 2 l do 2,5 l, djece do 10 godina oko 1 litar a za bebe do 5 kg samo 0,75 l na dan. Ove potrebe variraju zavisno od niza faktora: klime, navika u ishrani, fizičke aktivnosti, tjelesnog sastava i sl. Tako npr. u ljetnjem periodu ili pak u toku fizičkog rada, zbog povećanog znojenja gube se značajne količine tečnosti iz organizma pa se potrebe povećavaju na preko 3 l dnevno.

Dr Ljiljana Žižić

Apoteka iz Sibira

Aronija je dospjela u Evropu iz istočnog djela Sjeverne Amerike, tako da su aroniju kao hranu i lek su prvi počeli upotrebljavati sjevernoamerički Indijanci.Zreli plodovi Sibirske Aronije sadrže velike količine antioksidanasa: biofenole, tanine, katehine, flavonoide,antocijanine,folnu kiselinu, vitamine (A,C,B2,B6,B9,E,P i beta karoten) i minerale (kalijum,kalcijum,gvožđ e,mangan, molibden, jod i fosfor), a upravo ektremna hladnoća u Sibiru pomaže Sibirskoj Aroniji da sačuva sav svoj potencijal koji ima na zdravlje. I baš iz razloga prisustva svih navedenih sastojaka, Sibirska Aronija pomaže da se organizam dovede u stanje „ravnoteže“ koje dalje obezbjeđuje kvalitetno zdravlje. Njen glavni adut jeste činjenica, da Sibirska Aronija pomaže da osnovni i najvažniji sistemi u našem tjelu funkcionišu kako je priroda i definisala. Tu se ističu njeni efekti na: krvnu sliku (popravlja i podržava produkciju zdravih krvnih elemenata, čisti krv, poboljšava cirkulaciju zaahvaljujući prisustvu flavonoida, vitamina P, proantocijanidina, biofenola, gvožđa, vitamina C) kompletan sistem za varenje (regulišući probleme sa želucem i varenjem, rješavajući probleme sa hemoroidima i pražnjenjem creva), cirkulaciju (periferna gdje popravlja i kvalitet vena, cerebralna gdje otklanja vrtoglavice, zujanje u ušima, popravlja pamćenje, prevenira Alcahmerovu bolest i demenciju – efekat Flavonoida koji imaju sposobnost da normalizuju permeabilnost kapilara, odstranjuju njihovu lomljivost, djeluju antihemoragijski i antiedematozno (dejstvo vitamina P). Inhibitori su hijaluronodijaze i brane širenje mikrobijalnih toksina po tkivima, detoksikaciju endokrinog sistema (pomaže regulisanje metabolizma šećera, štiteći i oči dijabetičarima od degenerativnih procesa, poboljšava lučenje hormona i reguliše rad štitne žlezde, reguliše nivo šećera i hemoglobina u krvi, rad pankreasa pomaže u liječenju diabetesa. Sadrži rijedak voćni šećer SORBITOL čime pomaže dijetetsku ishranu.) Srce (smanjuje visoki krvni pritisak, vraća loš holesterol u normalu i podstiče rast dobrog, omogućava brz oporavak nakon srčanog i moždanog udara, regeneriše fino arterijsko mišićno tkivo i povećava njihovu elastičnost, poboljšava prokrvljenost miokarda podstičući stvaranje nove mreže finih krvnih sudova poslije gubitka funkcije starih, stvara potpunu zaštitu od začepljenja (antocijanin, biofenoli, vitamin P). Urinarni trakt - pomaže kod urinarnih infekcija (5-10 puta efikasnije od kanadske brusnice) i upalu prostate (proantocijanidin). Oči - poboljšava vid, sanira degenerativne promjene na makuli, štiti oči od UV zračenja, sprečava nastanak katarakte. (antocijanin, vitamin P, betakaroten). Koža - povećava elastičnost i značajno smanjuje prisustvo bora i strija, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale kapilare, osvježava kožu, usporava starenje (vitamin E, betakaroten, flavonoidi). Sibirska Aronija čuva ljepotu njegujući ne samo kožu, već i kosu i nokte. I dok su pijace na našim prostorima preplavljene ponudama svježih plodova, sušenih plodova, kandiranih plodova, čaja od aronije, ne smije da se zaboravi da sve to NIJE Sibirska Aronija a da oni koji prodaju nemaju tehnologiju da suštinsku ljekovitost prenesu u flašu. A prenijeti suštinsku ljekovitost znači: Prikupiti plodove aronije sa najnepristupačnijih i najsurovijih predjela planete sa tačnim rasponom nadmorske visine i geografske širine sa kojih se aronija bere (djelovi Sibira); Na plantažama ispratiti celogodišnji ciklus razvoja, uz minimum 6 mjeseci na temparaturama ispod -20° C; Tehnologija prerade, koja se ogleda u dosljednom sprovođenju postupaka i temparaturnih režima za pojedine faze prerade; Napraviti prirodan preparat hladnim cjeđenjem prirodnog voća, a ne razblaživanjem prirodnih koncentrata; I najteži dio: oduprijeti se korisćenju svih „pomagača” (trovača): enzima, konzervanasa, aroma i emulgatora radi očuvanja integralnih hemijskih veza koje postoje u svježem voću.

ARMEDINA DOO BEOGRAD je prenijela suštinsku ljekovitost Sibirske Aronije u svoj 100%, hladno cjeđen sok, poštujući standarde HACCP, od sirovine koja stiže sa čistih i odabranih prostora Sibira, tehnološkim postupcima i u strogo kontrolisanim uslovima koji omogućavaju očuvanje biološke snage Sibirske Aronije. Preporuka za upotrebu: Armedina Sibirsku Aroniju preporučujemo svakog jutra 0,4dl do 0,5dl, dok zdravima preporučujemo 0,3dl

mr ph Vera Grubor Plačko

PROMOCIJE!!!

COSMETICS APOTEKA Ul. Vasa Raičkovića 35

Carska poslastica i lijek

Ovo osvježavajuće voće, predstavlja lijek za čišćenje krvi, regulisanje varenja, uklanjanje masnih naslaga iz tijela, liječenje upalnih procesa, uklanjanje reumatičnih tegoba i kožnih alergija. Grožđe djeluje i kao prirodni tonik organizma, usporava starenje...

Iako se o istoriji vinove loze malo se zna, grožđe među svim „zemaljskim“ voćem vjerovatno ima najdužu i najbogatiju istoriju. Smatra se da je preteča grožđa koje danas konzumiramo, tj. divlje grožđe raslo i u praistoriji, te da je prvo grožđe raslo oko obala Crnog mora šireći se ka jugu, još prije osam hiljada godina. Postoje dokazi da je proizvodnja grožđa bila poljoprivredna grana u Aziji 5000. godina p.n.e... Neki podaci govore da je postojbina loze Francuska, drugi da je stigla iz Alžira... Crteži grožđa pronađeni su u egipatskim piramidama, svjedoče o njegovoj zastupljensti u dolini Nila za vrijeme Starog Egipta. Još u antičko doba Feničani, Grci i Rimljani uzgajali su i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi ljekovitog dejstva nefermentisanog grožđanog soka. Tokom grčke i rimske civilizacije, grožđe dobija još jednu bitnu ulogu, koja je opstala do danas: počinje da se koristi u proizvodnji vina. Vjeruje se da su prva vina nastajala nekontrolisano na visokim temperaturama, gde je brzo dolazilo do vrenja soka grožđa. Pogodni klimatski uslovi, uticali su da je i na našim prostorima vinogradarstvo procvjetalo još u vrijeme Rimskog carstva na Balkanu i prije dolaska Slovena. U prošlom vijeku, medjutim, jedna vrsta insekta zvana „filoksera“ slučajno donijeta iz Amerike prijetila je da uništi sve vrste grožđa od kojih se proizvodilo vino u cijeloj Evropi, računajući i naše prostore. Pošto je korijen kod „starih“ loza sađen iz lastara i bio je neotporan na filokseru, počinje proizvodnja groždja sa kalemljenim korijenom, koja je spasila vinogradarstvo na evropskom kontinentu. Danas se vinova loza gaji širom sveta, i to ne samo zbog proivodnje vina, već i kao omiljeno desertno voće. Grožđe se najčešće koristi svježe, kao stoni desert, ali se može koristiti kao izvrstan dodatak voćnim salatama, kojima može dati i izuzetnni vizuelni doživljaj, ako se upotrebe sorte različitih boja. Osim voćnim, može biti izvanredan dodatak i slanim salatama od povrća - zelene salate, paradajza i sl. ili hladnim salatama od mesa ili ribe. Dobra užina mogu biti sendviči sa medom i margarinom, preko koga su poređane grožđice presječene na pola. Izvanredan su dodatak jelima od mesa ili ribe, kao nadjev ili dodatak pri dinstanju. Odlično ide i u rižoto i druga jela od pirinča. Naravno, tu su i slatkiši i slatka zimnica - džemovi, želei, pite, sladoled... Češće od svježeg, za pripremu poslastica koristi se suvo grožđe, koje se takođe može dodavati i jelima od mesa, salatama voćnim i slanim, jelima od pirinča, tjesteninama, pitama sa sirom... Ne može se, naravno, izostaviti vino, konjak, vinsko sirće, aceto balsamico, nefermentisani sok od grožđa i ulje od sjemenki grožđa. Nefermentisani sok grožđa se upotrebljavao još u doba starih Rimljanja. Ulje od sjemenki grožđa je vrlo neutralne arome i bogato polinezasićenim masnim kisjelinama. Može se koristiti za kuvanje, ali ga je bolje koristiti kao dio salatnih preliva. U starom Rimu kao dodatak jelu koristila se i ukuvana komina i jako slatki umaci od vina. I danas se na Mediteranu, spravljaju gusti umaci od komine i „sir” od grožđa. Energetska vrijednost grožđa je oko 70 kalorija u 100 g. Bogato je vitaminima B1, B2, B3, B5, B6, B9, C, K i mineralima manganom, kalcijumom, gvožđem, fosforom, kalijumom, natrijumom i cinkom. Šećer koji se nalazi u grožđu je prosti šećer koji se lako razgrađuje i koristi u organizmu. Ovo osvježavajuće, predstavlja i lijek za čišćenje krvi, regulisanje varenja, uklanjanje masnih naslaga iz tijela, liječenje upalnih procesa, uklanjanje reumatičnih tegoba i kožnih alergija. Grožđe djeluje kao prirodni tonik organizma, usporava starenje...

Bomba torta

Priprema: Prvo je potrebno napraviti patišpanj od sljedećih sastojaka: 3 jaja 5 kašika šećera 1 kašika brašna 1 kašika kakaa

Ispeći koru, ostaviti je da se prosuši, ohlađenu izmrviti, dodati pola litra cijeđene pomorandže i 50 gr margarina. Dobijenom smjesom obložiti pripremljenu posudu , koja je obložena pelikolom (providnom folijom). Debljina kore trebalo bi da bude 1 cm. Prvi krem: ulupati 300 ml slatke pavlake, 200 g maskarpone sira i 50 gr šećera. Krem podijeliti na dva dijela. U jedan dio dodati pripremljeni karamel, dok drugi dio krema osatje bijele boje. Drugi krem: skuvati 2 dl mlijeka, 3 kašike šećera, 40 gr pudinga do vanile, 50 gr bijele čokolade. U ohlađen krem dodati ekstrat zelena jabuke i 100 gr ulupanog margarina. Na koru premazati prvo bijeli krem, zatim drugi zeleni krem, poslagati u krug crno grožđe, karamel krem i tako dok se ne popuni kalup. Torta treba da prenoću u frižideru. Tortu dekorisati po želji i prilici za koje je napravljena. Uživajte!