Let's go -ljeto2017

to lje 017 2

go

Let s magazin za putovanje i odmor

KORNATI zagonetni labirint otoka, otočića i hridi

Preporuka

MJESECA

UGLJAN DUGI OTOK Broj l. Godina l. SRPANJ - RUJAN 2017.

VIKEND proveden na MIRU Savršeni

otoci za odmor

i uživanje Let's go! MAGAZIN

1

UVOD U MAGAZIN

Drage čitatelji, čast mi je predstaviti Vam novi digitalni časopis Let’s go!

Osmišljen da na zabavan i poučan način predstavi mjesta, događanja i zanimljivosti koje prate sezonu, odnosno godišnja doba.

Magazin u ovoj kalendarskoj godini izlazi dva puta: Ljeto i Jesen/ Zima, dok u sljedećoj godini, izlazi četiri puta.

Sve informacije o magazinu dostupne su na internet stranicama www.letsgo.com.hr gdje ćete naći najave aktualnih događanja i zanimljivosti, a uskoro i digitalne vodiče za pojedine gradove u Hrvatskoj .

Magazin i vodiči osmišljeni su da se koriste na potpuno interaktivan način. Sadržaji su označeni ikonama „klik“ „youtube“, „geomapa“ gdje pritiskom možete dobiti više informacija, pregledati video klipove, a da ostajete na stranicama sadržaja.

Svako naše putovanje započinje iz Zagreba, gdje ćemo ispričati neku od zanimljivosti grada i upoznati Vas s glavnim gradom Hrvatske, a ovisno o temi broja na putovanje otići u određenom smjeru.

Prvi broj posvetili smo putovanju prema moru, odabrali drugačiju rutu, te zaobišli vreve gradova i otišli na otoke. Upoznat ćemo Vas s poviješću otoka, zanimljivostima i preporučiti pojedina mjesta.

Pred Vama je stotinjak stranica sadržaja koji će ljeto učiniti nešto zabavnijim.

Urednik Denis Martinović

Let’s go! Read... Share and Explore...

go

Let s 2

Let's go! MAGAZIN

D O HVAT I

LJEPOTU PRIRODNIH

FENOMENA

go

Let s Let's go! MAGAZIN

3

Z agreb je velegrad otvorenih vrata, burne povijesti i zanimljivih ličnosti, koji srdačno poziva na upoznavanje i ispunjava očekivanja.

U ovom se gradu lako sklapaju zanimljiva poznanstva, nova prijateljstva i proživljavaju nezaboravne dogodovštine.

Povijesne se sekvence čitaju kao slikovnica na sačuvanim fasadama, a ulice i trgovi odišu suživotom različitih mentaliteta koji stvaraju prepoznatljiv zagrebački identitet opuštenog velegrada.

Savjet je prepustiti se atmosferi grada, od kojeg su, tvrde mnogi, ljepše samo Zagrepčanke.

4

Let's go! MAGAZIN

Tekst: TuristiÄ?ka zajednica grada Zagreba Foto: King Tomislav Square - J. Duval

Let's go! MAGAZIN

5

SADRŽAJ

18 14

20

26

35 38

6

Let's go! MAGAZIN

46

GASTRO & LIFESTYLE

Vijesti & Najave 8 Kako upoznati Zagreb 14 Medvedgrad 18 Filmski noviteti 20 ZANIMLJIVOSTI

56

Putovanje prema moru 26 Prtljaga 35 Lanterne, Svjetionici 38 Jedrenje 46 PRIRODNE LJEPOTE

62

Otok Ugljan 56 Selfie mania 62 Dugi otok 66 PP Telašcica 72

OTOCI & MORE

66 Izdavač: BIOMEDIA usluge j.d.o.o Prodaja oglasnog prostora: info@biomedia.biz Portal: www.letsgo.com.hr Redakcija: info@letsgo.com.hr

Izgledajte zanosno na plaži 78 Opasnosni na moru 80 TOP 10 SPORTOVA 82 NP Kornati 84 Zaštita kože na suncu 90 Mjesecev otok 94 Slušaonica 98

Let's go! MAGAZIN

7

LJETNA ZANIMLJIVA DOGAĐANJA

MARGARETINO LETO Dolaskom u Bakar osjetite duh starih vremena i dobre zabave.

DAN TURIZMA Manifestacija s tradicijom dugom pedeset godina, koja se održava u Selcu 4. kolovoza svake godine, jer se 4. kolovoza 1894. godine otvorilo prvo kupalište u Selcu. Tijekom cijeloga dana se odvija raznolik program, od druženja na rivi uz prženu ribu, domaće vino i pjesmu do panoramske noćne vožnje u pedesetak osvjetljenih barki ukrašenih jasenovim granama i velikog vatrometa.

ZAGREBAČKI VREMEPLOV Zagrebačkim ulicama započelo je niz događaja koji nas vraćaju u prošlost grada.

MILLENNIUM JUMP LJETO NA STROSSU Strossmayerovo šetalište jamči neke od najromantičnijih šetnji po Gornjem gradu i donosi duh prekrasnih pariških četvrti.

U ljetnim mjesecima pretvara se u pozornicu za umjetničke instalacije i nostalgičnu glazbu uživo iz prošlog stoljeća.

Ove godine očekuje se novi rekord i sudjelovanje preko 3.000 skakača, koji će držeći se za ruke ponovno zajedno skakati u more na još jednoj velikoj ljetnoj fešti.

SPECTACVLA ANIQVA

NOĆNI RAZGLED STAROG GRADA LABINA Razgledavanje starog grada Labina svakog utorka nakon zalaska sunca. Šećući kroz uske uličice i slikovite trgove okružene plemićkim palačama, upoznajte burnu povijest srednjovjekovnog Labina.

8

U večernjim satima u Areni se održavaju borbe gladijatora, radionice, može se vidjeti starorimska odjeća uz naratora koji objašnjava što se događa.

Osim što se u Areni predstavlja tradicija i baština oživljava se i rimska povijest i civilizacija.

Let's go! MAGAZIN

BRAČ FILM FESTIVAL Međunarodni je festival igranog filma koji se održava u Supetru na otoku Braču od 10. do 12. kolovoza 2017. godine. Glavni program čine večernje projekcije s pomno odabranim filmovima iz cijele Europe, u predivnom amfiteatru Waterman Resorta.

GUSARSKA BITKA Omiški su gusari u jednom dijelu svoje povijesti vladali Jadranskim morem.

Od njihovih je napada strahovala svaka flota. Posebno su ‘voljeli’ mletačke brodove kojima su često stajali na putu prema njihovim trgovačkim odredištima. Svjetskoj dominaciji Venecije Omiš je jedini bio trn u oku. Ovom predstavom u kojoj gostuju korčulansko društvo Sv. Cecilija „Moreška” i kliški „Uskoci” odaju počast svojoj povijesti, a svima prisutnima oduzimaju dah.

FESTIVAL SOLI Dubrovačke Republike sol je imala veliku važnost za Republiku i nazivali su je “bijelo zlato”. Solana je razlog zašto su sagrađene stonske zidine, stoga sol zaslužuje svoj festival i biti će u centru pozornosti kao što je i bila u 14. stoljeću.

FESTIVAL PIJESKA NIN

SKRIVENI MLJETSKI KANTUNI Posjetite Korita i uživajte u umijeću lokalnih domaćica i pokojeg muškarca, dok od svježih sastojaka pripremaju domaće proizvode!

Kušajte mljetske delicije poput makarula, koji se prave od česna (češnjaka) i kozjeg sira, šire i miris blagostanja.

Prekrasne pješčane plaže obilježje su destinacije Nin, a obilje pijeska pruža nezaobilaznu inspiraciju na temu pijeska. Na Kraljičinoj plaži i plaži Ždrijac se tijekom kolovoza odigrava jedinstvena izložba skulptura od pijeska i kreativnog stvaralaštva.

NOĆ VINA U STONU Na kuli Kaštio uz zvuk dalmatinske klapske pjesme, morske poslastice i vrhunska vina pelješkog kraja možete provesti nezaboravnu večer.

ZAGORSKA SVADBA

ETNO SUSRETI U BILJU

Pikaz sa tijekom tradicijske svadbe kumrovečkog kraja (od prošnje mladenke, zaruka, vjenčanja, do skidanja venčeca tj. trenutka kada mladenka postaje mladom ženom).

Cijeli tijek svadbene svečanosti odvija se po starim regulama kumrovečkog kraja s prijelaza iz 19. u 20. st.

Tradicionalna je manifestacija prikazivanja etno baštine i domaćih proizvoda ruralnih područja. Kroz bogat kulturno zabavni program, sadržaji manifestacije su sajam domaćih proizvoda od hrane i pića, suvenira iz domaće radinosti, nastupi brojnih kulturno umjetničkih društava i program koji se odvija u sklopu kulturne baštine-sadržaji living history koji se održavaju u sklopu kompleksa dvorca Eugena Savojskog u Bilju.

Let's go! MAGAZIN

9

go

Let s

2 FESTIVAL

SRPANJ

ULTRA EUROPE 14. – 19.

SPLIT

nakon što se izludirate na poljudskom stadionu, zabava ide dalje

BRAČ HVAR VIS

SOUND WAVE Tisno 27. – 31.

SEASPLASH FESTIVAL

PULA 20. – 23.

ROCKLIVE FESTIVAL Koprivnica 28. – 30.

Mad Professor, Mungo's Hi – Fi i žestoki poljski rockeri Paprika Korps

KOLOVOZ

BLACK SHEEP 31.7.-3.8.

SONUS FESTIVAL

PAG 20. – 24.

10

Let's go! MAGAZIN

ŠPANCIRFEST VARAŽDIN 18. - 27.

Balašević, Beat Fleet, Oliver, Rambo Amadeus, Morcheeba, Blondie

SUPERUHO Primošten 7. – 9.

Buzzcocks Jessy Lanza Conor Oberst Sara Renar

go

Let s

RUJAN

OUTLOOK FESTIVAL PULA 7. - 10.

ÄŒetverodnevno slavlje soundsystem kulture ujedinjuje mlade talente i istinske legende iz svijeta dubstep, jungle, dub, drum and bass, hip-hop, garage te mnogih drugih glazbenih Ĺžanrova.

Let's go! MAGAZIN

1

GASTRO & LIFESTYLE

12

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

13

GASTRO & LIFESTYLE

Marina Zlatić :Tekst Turistička zajednica grada Zagreba :Izvor Tržnice grada Zagreba ----

KAKO UPOZNATI

Tržnice najbolja polazna točka

ZAGREB ?

M editeranski štih je ono što zagrebačku

gastronomiju i stil života čini posebnim.

Dugo ispijanje kave u društvu, na terasama gradskih kafića najbolji je primjer daška južnjačke ležernosti koja je utkana u stil života. Iako će šetnja gradom i ispijanje kave, pomoći da upoznate grad, no odlazak na tržnice, najbolja je polazna točka za upoznati Zagreb i kulturu življenja.

PLAC Odlazak na plac, kako Zagrepčani nazivaju tržnice, obiteljski je ritual koji se njeguje generacijama.

Kada posjetite središnju gradsku tržnicu Dolac, kako joj od milja tepaju „trbuh Zagreba“, subotom ujutro, oduševiti će vas mirisima, bojama i atmosferom koja ju okružuje.

14

Let's go! MAGAZIN

ŠTRUKLI Pripremaju se na nekoliko načina, pa se mogu jesti kuhani ili pečeni, slatki ili slani. Purica s mlincima je jedno od tradicionalnih kontinentalnih jela.

Za ljubitelje mesa tu je i zagrebački odrezak, pohani teleći odresci punjeni sirom i šunkom, a za doručak kušajte svježe vrhnje sa sirom koje ste kupili od kumice iz okolice Zagreba.

TRŽNICE

TRBUH ZAGREBA

Imaju dugu tradiciju, davne 1242. godine kada je Bela IV dao Gradecu status slobodnog kraljevskog grada dao im je i pravo organiziranja sajmova. Tržnica Dolac otvorena je 1930. godine na mjestu obrtničkog naselja Dolac u samom centru Grada. Te godine osnovane su Tržnice Zagreb koje su u svom sastavu imala tržnice Dolac, Međaški plac-kako se nazivala tržnica današnji Kvatrić, Tržnicu pod črešnjom-današnji Trešnjevački plac, te Veletržnicu sa burzom roba- Branimirova. Širenjem grada svako naselje je dobilo svoju tržnicu tako danas Zagreb ima 22 tržnice na prostoru grada.

Tržnica Dolac Prvo središnje mjesto trgovanja u Gradu Zagrebu bilo je na Trgu bana Jelačića, nekadašnjoj Harmici prema mađarskoj riječi HARMINCZ, što je označavalo broj 30-tridesetica je iznos koji se plaćao na uvezenu robu-placovina. Širenjem Zagreba tržnica na samom Trgu predstavljala je smetnju jer se htio dobiti reprezentativni javni prostor. Promišljanjem gradskih uprava skoro četvrt stoljeća odabrana je lokacija.

Prema izboru uglednog arhitekta Viktora Kovačića odabran je Dolac, obrtničko naselje koje je kompletno strušeno i izgrađena na nekoliko etaža, današnja tržnica Dolac.

Dolaskom na „zeleni dio“ tržnice Dolac primijetiti ćete kip „kumice“ djelo kipara Gračana koji prikazuje seljanku u karakterističnoj prigorskoj nošnji, koja na glavi nosi košaru na zagrebački Dolac. Zavirite li u košaru vidjeti ćete povrće, voće, jaja, vrhnje, štrukle, gibanicu i kiticu cvijeća, tradicionalnu ponudu tržnice.

Popularni »trbuh Zagreba« mnogim je piscima bio inspiracija. Zvonimir Milčec o njemu je zapisao: »Već od ranoga jutra Dolac se kupčekima, pušlekima, komadima i mjericama nudi u svoj svojoj šarenoj ambalaži i ritualno seli na zagrebačke stolove, a sa stolova u želuce.« Let's go! MAGAZIN

15

U izvorima iz 17. stoljeća susrećemo se s lokalitetom Pod Črešnjom pa je otuda i nastalo ime Trešnjevka.

U to su vrijeme ovdje živjeli kmetovi kraj grada Zagreba. U drugoj polovini 19. stoljeća na tom mjestu nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih gradskih slojeva.

Regulatornom osnovom za razvoj grada iz 1889. godine postavljeni su temelji današnje Trešnjevke.

Ulice su umjesto brojeva dobile imena, a trgovi slova. Tako je Trešnjevački trg bio Trg U. Na Trešnjevci su se gradile radničke četvrti sa skromnim nastambama zagrebačkih radnika, a kako se je to područje sve više naseljavalo trebalo je urediti za život što snošljivije uvjete.

Napredak je nastupio izgradnjom tramvajske pruge, uvođenjem električne struje te otvaranjem mnogih trgovina, tvornica i sl. Otprilike u isto vrijeme otvara se i prvo tržište na prostoru Ozaljske ulice. Ono je danas poznato kao Trešnjevački trg, odnosno Trešnjevačka tržnica. Kao i većina zagrebačkih tržnica i ona je otvorena u prvoj polovini 20. stoljeća. Već u tridesetim godinama 20. stoljeća zahtijevalo se proširenje tržnice u Ozaljskoj ulici jer se njome služila cijela Trešnjevka u kojoj je živjelo oko 40.000 stanovnika. Da bi se uveo red na zagrebačkim tržnicama i tržištima, Gradska je uprava donijela Tržišni red.

Određivao je odnose trgovanja na tržnici i tržištu, od određivanja tržišnih dana, ubiranja tržišne takse, higijenskih uvjeta trgovanja, kazni te prava trgovanja i podjele tržišnih mjesta.

TREŠNJEVAČKI

PLAC 16

Let's go! MAGAZIN

BRITANAC

MALI

PLAC

Plac koji je mijenjao svoja imena od Ilički trg, Trg Ladislava Pejačevića a od 1946. godine poznat kao Britanski trg. Više nalik na proširenje Ilice, dok se u njega slijevaju neke od najljepših zagrebačkih ulica, Pantovčak, Zelengaj, Rokov perivoj i Nazorova ulica.

Tržnica je otvorena 1891. godine, a u početku se na njoj prodavala samo perad, a nešto kasnije prodavalo se i povrće, voće, cvijeće, meso, divljač te životinjski proizvodi kao što su mlijeko, sir, vrhnje, jaja, maslac i med. Za svaki od navedenih proizvoda određen je i način kako se smije prodavati. Tako se dio prehrambenih proizvoda pro-

davao na klupama, a dio pod šatorima (teletina, svinjetina, govedina, janjetina, kruh i sitno pecivo). Za povrće je bilo određeno da se smije donositi na prodaju samo očišćeno od zemlje i prikladno 'za ljudski užitak'. Ono je također moralo biti zaštićeno od sunca i kiše, prodavalo se po težini, a vrijedila je zabrana da se ne smije prodavati mladi krumpir koji je bio manji od kokošjeg jajeta. Što se tiče prodaje voća, ono se smjelo prodavati samo na posebno određenom mjestu predviđenima za voće, a prodavalo se isto po težini. Životinjski proizvodi, kao što je primjerice svježe mlijeko, držalo se u čistim posuda-

ma od željeznog lima koje su bile baždarene, a ako mlijeko nije bilo kravlje obavezno je moralo biti označeno porijeklo (kozje ili ovčje). Gljive su se prodavale samo vrganj, smrčak, grmačica, medenjača, hrapavac, osinac, griva žuta i rašikasta te hrčak jestivi. Sve ostale gljive, makar i jestive, nisu se smjele prodavati. Od sušenih gljiva prodavao se samo vrganj.

Danas je Britanski trg, postao poznato okupljalište ljubitelja antikvarijata, antikviteta i kolekcionara, Želite li kupiti rijetke predmete za svoju kolekciju ili jedinstven dar nekoj dragoj osobi, posjetite sajmove na tržnici Britanski trg.

Let's go! MAGAZIN

17

GASTRO & LIFESTYLE

MEDVEDGRAD dobra zabava prekrasan pogled dašak povijesti Marina Zlatić :Tekst Turistička zajednica grada Zagreba :Izvor PP Medvednica ----

U Zagrebu imate što za vidjeti ali i dobro se provesti. Šarmantni dio grada upoznati ćete šetnjom, ispijanjem kave na jednoj od bezbroj prekrasnih terasa osjetiti ćete duh grada, razgledavajući muzeje upoznati ćete se s poviješću i detaljima koje čuvaju muzeji. Kada se nađete u Zagrebu krajem lipnja i početkom srpnja postoji jedno mjesto koje će vam pružiti nezaboravan doživljaj ali i od kuda ćete Zagreb promatrati na jedan sasvim drugačiji način.

Dobra glazba, pomno odabrani filmovi koje gledate na velikom platnu, kokteli i prekrasan pogled na noćnu panoramu Zagreba pružiti će vam Medvedgrad i Fantastic filmski festival.

18

Let's go! MAGAZIN

Na Malome Plazuru, vrhu na južnom dijelu Medvednice, ugnijezdio se slikoviti srednjovjekovni burg koji već osam stoljeća bdije nad Zagrebom.

Izgrađen je 1254. godine, kako bi pružio zaštitu građanima, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko – političkih previranja. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama.

Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici.

U novije doba Medvedgrad plijeni pažnju zanimljivim događanjima koja se odvijaju na prostorima utvrde. Koncerti, kazališnje predstave, razgledavanje, viteški turniri no zadnjih nekoliko godina domaćin je filmskog festivala koji već poprima kultni status.

Fantastic film festival poznat je po otvaranju ljetne pozornice kina Tuškanac i dobrih projekcija filmova, koje iz godine u godine privlače veliki broj posjetitelja.

Stoga dobra zabava, prekrasan pogled i dašak povijesti nezaobilazni je odlazak na Medvedgrad.

Let's go! MAGAZIN

19

NOVI 2017

ar res u d A na j ki tsko a v Hr

HRVATSKA MREŽA NEOVISNIH KINO PRIKAZIVAČA

Filmovi 5

Kino mreža broji 37 članova i 49 kina u 38 gradova i otoka diljem Hrvatske.

Osnivanje Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača predstavlja važan korak u daljnjem razvoju filmske djelatnosti u Hrvatskoj.

www.kinomreza.hr CINE-STAR Zajedničkim ulaganjem najvećeg njemačkog kinoprikazivača, tvrtke Kieft & Kieft te Blitz film i video distribucije, vodećeg distributera filmova u Hrvatskoj i državama bivše Jugoslavija, 2003.

20

Let's go! MAGAZIN

je osnovana tvrtka Blitz-CineStar koja otvara prvo i najveće multipleks kino u Hrvatskoj – CineStar Zagreb.

Danas je CineStar lanac u Hrvatskoj rasprostranjen u 10 gradova odnosno na 13 lokacija.

www.blitz-cinestar.hr CINEPLEXX 2011. je otvoreno kino u Splitu u City Centru one s kapacitetom od 1298 sjedala.2012. godine je otvoreno novo kino u Zagrebu u City Centru one East s kapacitetom od 968 sjedala.

www.cineplexx.hr

kratkih

iz svijeta filma!

#

U New Jersey je otvoren prvi DriveIN kino, 6.6.1933.god.

#

Prve riječi koje je izgovorio Mickey Mouse bile su "Hot Dogs!"

#

Prvi držači za čaše uvedeni su u kinima 1981.godine.

# #

Darth Vader je u prvoj verziji “Ratova zvijezda” ima samo 12 minuta prvedenih na zaslonu.

U državi Illinois zakonom su zabranili skidanje cipela u kazalištima!

go

Let s

USKORO U KINIMA !

POGLEDAJTE NAJAVE

Prema našem izboru donosimo nekoliko naslova filmova i njihove službene najave. Svoje premjerno prikazivanje očekuju do kraja godine

VOZ KOLO

Za svakog po nešto !

THE RITUAL

THE ONLY LIVING BOY IN NEW YORK

GLAVNE ULOGE:

Kate Beckinsale, Kiersey Clemons, Pierce Brosnan, Jeff Bridges, Debi Mazar, Callum Turner, Faith Logan, James Saito, Andy Mackenzie …

FINAL PORTRAIT N RUJA

CULT OF CHUCKY

THE PARTY 2017

GLAVNE ULOGE:

Patricia Clarkson, Bruno Ganz, Cherry Jones, Emily Mortimer, Cillian Murphy, Kristin Scott Thomas, Timothy Spall …

Let's go! MAGAZIN

21

USKORO U KINIMA !

POGLEDAJTE NAJAVE

PAD LISTO

Za svakog po nešto !

THE FOREIGNER

GLAVNE ULOGE:

MARSHALL 2017

Chadwick Boseman, Dan Stevens, Josh Gad, Kate Hudson, Sophia Bush, Sterling K. Brown, James Cromwell, Keesha Sharp …

SWAT: UNDER SIEGE

ENI

STUD

TAKING EARTH

GLAVNE ULOGE:

DADDY’S HOME 2

22

Mark Wahlberg, Linda Cardellini, Mel Gibson, Will Ferrell, John Lithgow, John Cena, Alessandra Ambrosio, Scarlett Estevez, Owen Vaccaro, Didi Costine …

Let's go! MAGAZIN

USKORO U KINIMA !

POGLEDAJTE NAJAVE

INAC

PROS

Za svakog po nešto !

GOODBYE CHRISTOPHER ROBIN

THE GREATEST SHOWMAN

GLAVNE ULOGE:

Hugh Jackman, Rebecca Ferguson, Zac Efron, Zendaya, Michelle Williams, Paul Sparks, Yahya Abdul-Mateen II …

DEN 12.

MANN INAC

PROS

AMERICAN MADE

STAR WARS: THE LAST JEDI

GLAVNE ULOGE:

Daisy Ridley, John Boyega, Mark Hamill, Tom Hardy, Mark Hamill, Laura Dern, Oscar Isaac, Carrie Fisher, Billie Lourd, Gwendoline Christie, Domhnall Gleeson, Benicio Del Toro, Andy Serkis …

Let's go! MAGAZIN

23

ZANIMLJIVOSTI

24

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

25

Fotografija : ModruĹĄ 10, Davor Horvat,Flickr.

26

Let's go! MAGAZIN

ZANIMLJIVOSTI

PUTOVANJE MORU PREMA

Tekst: Petar Stojkić Izvor: Turističke zajednice Grad Karlovac, Općina Brinje, Josipdol, Tounj Karlovačka županija ----

N

aš cilj bio je odlazak na more, ali na pomalo avanturistički način.

Sjeli smo u automobil, Zagreb, Lučko ostavili iza sebe i krenuli prema Karlovcu. Prekrasan grad na rijekama Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri.

Ako prelistate vodič ili zavirite u gradski muzej grada Karlovac, doznat ćete da najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista.

Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13. st.), Dubovac i Banija (14.st.).

Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku, iako kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem povijesne ceste: Karolina (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephina (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisiaa (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.). Upravo te ceste, njihova povijest, ali i avanturistički duh s kojim smo krenuli prema moru, odredio je naše putovanje.

Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj).

Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine.

Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Kada ste u Karlovcu imate zaista puno toga za vidjeti, osjetiti dašak povijesti na svakom koraku. U ljetnim mjesecima šetnja gradom uz prekasne drvorede, rijeke, pruža prekrasne trenutke a zalaskom sunca noćni život Karlovca počinje bujati….

JOZEFINA KARLOVAC

DUGA RESA JOSIPDOL GENERALSKI STOL MODRUŠ TOUNJ BRINJE MAJORIJA SENJ

Let's go! MAGAZIN

27

Nakon proživljenih trenutaka u Karlovcu naše putovanje prema moru nastavlja se starom cestom prema Senju-Josephinom….

Stara cesta Karlovac-Senj bila je glavna trgovačka cesta onog vremena, povezivala je tadašnju Luku Senj sa unutrašnjosti. Zbog svoje teške prohodnosti, velikih uspona promet se vršio konjima i magarcima. Sigurnost na toj cesti već tada nije udovoljavala prometnim potrebama, brojne provalije oduzimale su živote vodiča i velika stradavanja stoke. Sve to, ali i porast prometa iz godine u godinu, tražio je nova rješenja, modernizaciju ceste.

I danas postoji legenda da se Josip ll., car Svetog Rimskog Carstva i kralj hrvatski uvjerio u lošu povezanost Senja i zaleđa, tako što se prelazeći Kapelu pored današnjeg Jospidola pao s konja.

Bilo zbog toga ili zbog vojnih potreba za boljim komunikacijama s primorjem, na kraljev nalog pokrenuta je gradnja ceste koja je i završena 1772. godine pod vodstvom bojnika Struppija. Izgradnja Jozefine potaknula je i žitelje podkapelskih krajeva da se uključe u izgradnju ceste, steknu znanja i vještine u cestogradnji koja će im u kasnijim projektima pomoći – Brinjski mineriCesta je u početku korištena samo za vojne potrebe no uvidjevši da je potrebno poboljšati socijalni i materijalni položaj lokalnog stanovništva dozvoljen je promet roba i civilima uz kontrolu i nadzor države. Razvojem cestogradnje te potreba tadašnje Austrije da poveže Dalmaciju s Hrvatskom i Slavonijom 1787. godine kod Žute Lokve Jozefini je spojena Dalmatinska poštanska cesta koja je išla preko Otočca-Gospića-Gračaca prema Kninu.

28

Let's go! MAGAZIN

Porastom gospodarstva i trgovine u Hrvatskoj početkom 19. stoljeća, a da bi se taj gospodarski rast osjetio i u tadašnjoj Vojnoj krajini započinje modernizacjia sustava prometa. Dionica između Senja i Vratnika te Velike Kapele zbog svog još uvijek prestrmog položaja i čestih nesreća zadavala je veće prometne probleme te se krenulo na temeljitu rekonstrukciju.

Posao je preuzeo glasoviti Petrinjac major Josip Kajetan Knežić, nasljednik i učenik još glasovitijeg graditelja cesta – generala baruna Filipa Vukasovića. On se ranije iskazao gradnjom vrlo zahtjevne prometnice i remek-djela cestovne gradnje – ceste Zadar-Obrovac-Mali Alan-Sveti Rok, spojivši time Dalmaciju i Liku.

Gradnja je započela 1833. a završena 1843. godine.

Postignuti su znatno bolji nagibi ceste i proširenja kolnika, što se postiglo izgradnjom brojnih i vrlo skupih serpentina. Na cesti je radilo oko 1.000 radnika i 200 minera, klesara i zidara. Tada je izveden kameni zidani nasip s mostom u Jezeranama, čime su izbjegnute poteškoće u prometu tijekom poplava potoka Jaruge.

Osim ovoga zahvata najveći graditeljski pothvat bila je izgradnja kamenih potpornih zidova u svim zasjecima i nasipima, poglavito na Kapeli.

Tako moderniziranom “Jozefinom” promet je tekao gotovo 120 godina. Pretrpjela je dva svjetska rata, poglavito drugi, kada je imala izuzetan vojni značaj.

Poslije ovoga rata razvija se automobilski promet, kojega nije mogla kvalitetno preuzeti. Šezdesetih godina prošlog stoljeća sazrijeva ideja o njezinoj modernizaciji u skladu sa suvremenim prometnim standardima. Zaključeno je da se izgradi nova trasa sa suvremenim asfaltnim kolnikom i propisnom širinom koja će pomoći razvoju toga dijela Like, ali i Senja.

Let's go! MAGAZIN

29

Fotografija: Roksoslav, Flikr

30

Let's go! MAGAZIN

Uz Kapelu mudracine, niz Kapelu junacine... v

v

Let's go! MAGAZIN

31

UZ KAPELU MUDRAČINA NIZ KAPELU JUNAČINA

Prolazeći Jozefinom do mora možete se upoznati s poviješću kraja i primijetiti kako je već tada cesta omogućavala žiteljima tog kraja život od ceste i uz cestu.

Na nekoliko mjesta vidljivi su ostaci starih konačišta gdje su se putnici namjernici mogli odmoriti ali i gdje se vršila zamjena „dobara“.

Svako takvo konačište bilo je ograđeno kako bi dobra i stoka mogla biti pod nadzorom od hajduka. Konačišta su građena uz potok gdje se stoka mogla napojiti. Potoci su omogućili da se djelatnosti prošire, gradili su se mlinovi, pilane… Konačišta su postajala centralna mjesta uz cestu. Poznatija konačišta koja se mogu vidjeti su Frankova i Rendulićeva kuća koja je izgrađena na polovici puta od Senja do Karlovca.

Iako je Jozefina imala svoje tri verzije također i toliko graditelja svaki je graditelj ostavljao i dio osobnosti uz cestu. Ukrasi uz cestu bili su ostavština graditelja Stupija koji se i danas smatra jednim od najvećih esteta graditeljstva. Jedan od takvih ukrasa su svakako SUNČEVI SATOVI od kojih je sačuvano pet a najočuvaniji možete vidjeti u Generalskom stolu.

Zanimljivosti možete vidjeti i u mjestu Tounju na rijeci Tounjčici gdje i danas dominira „čudo“ cestovne gradnje dupli most. Povijest mosta satkana je iz dvije verzije, donji koji je bio djelo graditelja Stupija i njegove prve Jozefine (poznate po većim nagibima), te nadogradnjom graditelja Kneževića. On je Jozefinu gradio na manjim nagibima koristeći „staru“ trasu, te je nadogradio postojeći most u istom stilu zbog čega je nastala je cjelina koja i danas ostavlja duh starih vremena i majstorstva u cestogradnji.

32

Let's go! MAGAZIN

ZANIMLJIVOSTI

Nastavljajući prema Senju podno Vratnika primijetiti ćete zanimljivu građevinu koja dominira dijelom ceste u mjestu Majoriji. Mjesto je dobilo ime po graditelju Jozefine majoru Kneževiću, koji je na tom mjestu imao sjedište dok se Jozefina gradila.

Obuzet ljepotama tog kraja dao je izgraditi Carsko vrelo, gdje se i danas možete okrijepiti čistom vodom, te Kapelicu Sv. Mihaela.

Iznad kapelice dao je izgraditi i svoje „vječno“ počivalište.

Penjući se na Vratnik u jednom trenutku doći ćete do mjesta gdje imate mogućnost pogledati prema moru, i vidjeti ljepotu panorame Senja, otoka Krka i plavetnila mora… Nadomak ste grada Senja!

Let's go! MAGAZIN

33

NA PUTOVANJU Putujete automobilom i ne žurite prema odredištu, već ćete razgledati okolinu i slikati se, zato nemojte zaboraviti punjač za mobitel i adapter ako nemate USB u automobilu.

Punjač je sastavni dio opreme ako s vama idu i djeca, koja će se zabavljati uz gledanje filmova na mobitelima ili tablet uređajima.

Ne gomilajte automobil s hranom, vodom i inim “neophodnim” stvarima. Trgovina na stajalištima ima pregrš putujete li autocestom ili alternativnim “starim” cestama.

PRTLJAGA

MORE na MORE Š

!

to je sve potrebno uzeti na putovanje? Koliko mjesta je potrebno za sve potrepštine bez kojih ne možemo zamisliti odlazak na more?

Potrudili smo se napraviti manju listu potrebnih stvari bez kojih se ne može zamisliti putovanje i boravak na moru.

34

Let's go! MAGAZIN

Koliko god se trudili uzeti minimalnu količinu stvari uvijek ćete uzeti pretjerano, ne obazirite se...

Znate i sami da ćete to sve morati spakirati, raspakirati i nositi na putovanju i povratku ...

Vi ste sebi najbolji pomoćnik...

DJECA Ako putujete s malom djecom ne zaboravite uzeti: • • • • • • • • •

kupaći kostim obruč ili leptiriće za plivanje ručnik za plažu i kupanje šeširić za zaštitu od sunca sunčane naočale sredstva za njegu kože sredstva za zaštitu od sunca dječja četkica za zube igračke

NESESER Ako vas uhvati “spavanac” na putu, udobno se smjestite i naslonite glavu na obaveznog suputnika.

PUNJAČ

JASTUK ZA PUTOVANJE

mjesta

Sve što vam je potrebno za higijenu i prvu pomoć možete nositi u neseseru. Ne krećite bez njega na putovanja.

MASKA ZA SPAVANJE

za stvarčice

molim

Sa solarnim punjačima za mobilne i tablet uređaje možete biti sigurni, baterija će biti...

Rekviziti za more su neizostavan dio putujuće prtljage.

Ne p0mišljajte na more krenuti bez igračaka.

Beauty sleep i na putovanjima, Zaklopite oči i odmorite se.

K

ada na putovanje idete s djecom, obavezno uzmite putnu ljekarnu, ubod komarca, prajako sunce ili povišenu temperaturu ne možete planirati ali sa ljekarnom biti ćete pripravni.

Fotografije: Floatie Kings, Dormeo, Bug

Let's go! MAGAZIN

35

ZANIMLJIVOSTI

36

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

37

Fotografija: lanternebo.wixsite.com

ZANIMLJIVOSTI

Tekst: Denis Martinović Izvor: Plovput lighthouses-croatia.com wikipedia.org---

LANTERNE

SVJETIONICI

S

vjetionici, prekrasne građevine, označavaju opasne obale, plićine i grebene ali i ulaze u luke. Svaki svjetionik ima svoju karakterističnu i stalnu boju svjetla, bijelu, crvenu ili zelenu te precizan vremenski slijed tame i svjetla.

Mnogi svjetionici izgrađeni su na izoliranim otocima i teško pristupačnim hridima, a od prije nekoliko godina koriste se i u turističke svrhe. Ovo je priča o nekoliko hrvatskih svjetionika gdje možete provesti odmor, upoznati se s prirodnim fenomenima, a možda i upoznati sebe…

38

1

Sveti Ivan

3

Veli Rat

5

Pločica

2

Porer

4

Prišnjak

6

Struga

Let's go! MAGAZIN

go

Let s

Izgrađen 1853. godine, nalazi se na najisturenijem otočiću malog otočnog arhipelaga ispred Rovinja.

Radi se o goloj hridi veličine 70 x 50 metara s relativno pitomom obalom i plitkim morem. Kula svjetionika s koje se pruža prekrasan pogled, visoka je 23m.

Dubine mora oko Sv.Ivana kreću se od plitkih desetmetarskih brakova do četrdesetak metara dubine položenog hridinastog dna koje obiluje morskom vegetacijom i brojnim ribljim vrstama. Zbog toga su tamo podvodni i sportski ribolov posebno atraktivni.

Prema legendi, jedan mletački dužd po lošem vremenu je plovio u smjeru Rovinja. Njegova je posada u

Let’s go! Read... Share and Explore...

posljednjem trenutku uočila opasne hridi Svetoga Ivana te promijenila rutu plovidbe. Dužd se zavjetovao Svetom Ivanu kako će mu, doplovi li živ do Rovinja, u znak zahvalnosti na istoimenom otočiću sljedećih dana zapaliti svijeću visoku kao toranj katedrale. Stigavši živ i zdrav u Rovinj, dužd se pokajao zbog obećanja razmišljajući o sve manjoj i manjoj svijeći. Konačno, kako mu se žurilo natrag u Veneciju ni malu svijeću nije zapalio na Svetom Ivanu. Neispunjenog obećanja sigurno se sjetio nekoliko mjeseci poslije, kada ga je na istom području zatekla iznenadna oluja. More je njegov brod bacilo na hridi Svetog Ivana, a čitava posada s mletačkim duždom nestala je u olujnom moru.

SVETI IVAN NA PUČINI

45° 02,6' N / 013° 37,1' E KAPACITET 2 x 1/4 apartmana; objekt s domarom

www.lighthouses-croatia.com

www.lighthouses-croatia.com

Let's go! MAGAZIN

39

go

Let s

Let’s go! Read... Share and Explore...

Otočić koji mami je Porer, hrid širine 80 metera i istoimeni svjetionik, izgrađen 1833. godine sa visokom kulom od 35 metara.

Pravo je čudo kako su graditelji Porera uspjeli izgraditi ovaj svjetionik s obzirom na nestalnu ćud mora oko hridi.

Mnoge su legende i antički ostaci skrivene u pješčanim nanosima njegova podmorja te zajedno s okolnim pličinama Kršin, Fenoliga i Veliki Balkun predstavljaju groblja mnoštva brodova - žrtava teških olujnih vremena.

Otočić Fenoliga izdvaja se po uistinu nečem posebnom - stopama dinosaurusa koje svakako vrijedi vidjeti!

www.lighthouses-croatia.com

40

Let's go! MAGAZIN

PORER

44° 45,5’ N / 013° 53,8’ E KAPACITET 2 x 1/4 apartmana; objekt s domarom

www.lighthouses-croatia.com

go

Let s

Svjetionik je izgrađen 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, 35 km zapadno od Zadra.

Okružen borovom šumom i prekrasnim uvalama sa šljunčanim plažama, smatra se jednim od najljepših na Jadranu. S 40 m visoke svjetioničarske kule Veloga Rata pruža se uistinu jedinstven i nezaboravan vidik.

Debeli zidovi svjetionika, u koje je kako kaže priča, umiješano i tisuće bjelanjaka od jaja, kako bi što bolje odolijevali soli i vjetrovima, osiguravaju hlad bez kojeg se ne može u ljetnim mjesecima.

Veliko popločano dvorište svjetionika krasi stara zavjetna crkvica Sv. Nikole i u kojoj se još uvijek povremeno održavaju crkveni obredi.

Let’s go! Read... Share and Explore...

VELI RAT

44° 09,1’ N / 014° 49,5’ E KAPACITET 1/3 + 1/4 apartmana objekt s domarom i sa grijanjem

www.lighthouses-croatia.com

www.lighthouses-croatia.com

Let's go! MAGAZIN

41

go

Let s

Svjetionik Tajer je izgrađen 1876. godine, sastoji se od velike kamene zgrade koja je zatvorenim mostom spojena sa monumentalnom željeznom kulom. Svjetionik se nalazi u stoljetnoj borovoj šumi, a opasan je velikim dvorištem površine 400m2. Iz oba apartmana se pruža fantastičan pogled na Kornatske otoke, na Dugi Otok i beskonačnu pučinu.

Let’s go! Read... Share and Explore...

Kula svjetionika je kupljena u Francuskoj te je mjesecima sastavljana prije puštanja u rad. To je jedina željezna kula na Jadranu, a iz kreveta spavaće sobe se vidi u potpunosti.

Svi prozori gledaju na more i na nebrojene kornatske otoke i otočiće.

TAJER SESTRICE

43° 51,2’ N / 015° 12,5’ E KAPACITET 2 x 1/4 apartmana; objekt s domarom

www.lighthouses-croatia.com

www.lighthouses-croatia.com

42

Let's go! MAGAZIN

go

Let s

Otočić Prišnjak je tristotinjak metara udaljen od zapadne obale otoka Murtera. Godine 1886. na njemu je sagrađen svjetionik kako bi pomorci imali lakši orijentir pri noćnom uplovljavanju u Murterski arhipelag.

Zgrada svjetionika ima i lijepu kamenu terasu i svega je 15 metara udaljena od plaže i pristana s malom rivom.

Otočić je prošaran suhozidima s ponekim borom i smokvom, te je zasigurno jedan od najljepših u nizu murterskih otoka. U blizini se nalazi čitav niz manjih otočića, dok je Nacionalni park Kornati udaljen svega 6 NM.

Let’s go! Read... Share and Explore...

PRIŠNJAK

43° 49,5’ N / 015° 33,8’ E KAPACITET 1/4 apartmana objekt bez domara

www.lighthouses-croatia.com

www.lighthouses-croatia.com

Let's go! MAGAZIN

43

go

Let s

Svjetionik Pločica, izgrađen 1887. godine, nalazi se na istoimenom otoku između Korčule i Hvara, te poluotoka Pelješca. Otok je dobio ime zahvaljujući svom zanimljivom izgledu, nizak i ravan, izdaleka sliči na pločicu koja je izronila iz mora.

Ukoliko imate mogućnost odabira sobe u svjetioniku, izaberite onu koja se nalazi u sjeveroistočnom uglu na prvom katu zgrade. Kad padne noć doživjet će te Pločicu sjedinjenu u čarobnim snopovima svjetala svjetionika Sućuraj na Hvaru i Lovišće na Pelješcu.

www.lighthouses-croatia.com

44

Let's go! MAGAZIN

Let’s go! Read... Share and Explore...

PLOČICA

43° 01,8’ N / 016° 49,2’ E KAPACITET 2 apartmana objekt bez domarom

www.lighthouses-croatia.com

go

Let s

Na sredini južne strane otoka Lastova, na morskom ulazu u uvalu Skrivena luka nalazi se rt Struga na kojem je 1839. izgrađen istoimeni svjetionik. Lastovo je slabo naseljen otok, a njegov arhipelag broji više od 40 otoka, otočića i hridi. Zbog svoje udaljenost od obale djeluje usamljeno, pa se čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Svjetionik je smješten na nadmorskoj visini od 90 m, na samom rubu strme litice s koje se pruža izniman pogled na otvoreno more. Prekrasni vidikovci i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane svjetionika čine ovu turističko odredište vrlo atraktivnim.

Let’s go! Read... Share and Explore...

Jedna od nevjerojatnih, ali istinitih priča vezana je za ulov hlapa rekordnih dimenzija. Golemi rak težio je nešto manje od osamnaest kilograma, a ulovljen je mrežom krajem devetnaestog stoljeća. Ulovljenog hlapa ribari su otpremili na bečki carski dvor Franji Josipu. Car se odužio lastovskim ribarima poslavši im veliki sanduk s kavom i šećerom. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća koraljari su pod istom liticom posebnom dubinskom napravom iščupali koralj težak čak 45 kilograma. Prema postojećim evidencijama, to je do danas najveće koraljno stablo izvučeno iz Jadrana.

STRUGA

42° 43,4’ N / 016° 53,4’ E KAPACITET 4 apartmana objekt s domara

www.lighthouses-croatia.com

www.lighthouses-croatia.com

Let's go! MAGAZIN

45

JEDRENJE ljepota i neograničena sloboda

J

edrenje je dostupno gotovo svima. Ne morate biti bogati da biste jedrili. Na najosnovnijoj razini ne morate čak ni posjedovati jedrilicu. Također, ne morate biti u posebno dobroj tjelesnoj kondiciji ili biti nadareni sportaš. Muškarci i žene, mladi i stari, mogu uživati u svemu što jedrenje može ponuditi uzbuđenje koje daje brzina, duhovni i tehnički izazov, rekreacija, sportsko natjecanje ili jednostavno način da ugodno provedete sunčano poslijepodne.

46

Let's go! MAGAZIN

Jedrenje ovisi o sili koju ne možemo vidjet Sportsko jedrenje, kao i jedrenje u jedrilici s kobilicom,„žabari“ – oni koji ne jedre- drže pretjerano tehničkim, pravim minskim poljem zamršenog žargona i neobjašnjivih manevara.

Jedrenje ovisi o sili koju ne možemo vidjeti - vjetru, a koristi se zakonima fizike da plovilu omogući kretanje po površini drugog nepredvidivog sredstava - vode.

Pa ipak, na najosnovnijoj razini, jedrenje je jednostavan užitak - više umjetnost nego znanost, koji ima više veze s instinktom i osjećajem nego poznavanjem svih tehničkih trikova.

U sportskom jedrenju možete uživati odmah, kao promatrač ili aktivni sudionik, a pouzdanje i iskustvo donose još veći užitak i zadovoljstvo.

Let's go! MAGAZIN

47

Kako je sve počelo?

Tisućama godina jedrenje nije bilo sport, nego način prijevoza. Od malih jedrilica s trokutastim jedrima koje su plovile Bliskim istokom i Sredozemljem, preko priobalnih jedrenjaka i vikinških brodova, do velikih klipera koji su krstarili svjetskim trgovačkim putovima, brodovi na jedra bili su osnovnim prijevoznim sredstvom. Manji je-

48

Let's go! MAGAZIN

drenjaci koji su se u prošlosti koristili za lokalna putovanja i ribarenje kao i prve sportske jedrilice namijenjene natjecanjima, nastali su upravo od tih prvotnih radnih brodova. Dugo su ribari, lovci na kitove i ostali moreplovci u regatama sudjelovali sa svojim radnim brodovima. Na Novom Zelandu je, primjerice, utemeljenje glavnog grada Aucklanda 1842. godine proslavljeno nizom pomor-

skih utrka koje su uključivale i regatu među jedrenjacima za lov na kitove. Prvih godina održavanja te regate svi su natjecatelji sudjelovali s radnim brodovima: trgovačkim jedrenjacima i jedrenjacima za ribarenje. Slična natjecanja odvijala su se diljem svijeta, gdje god je bilo radnih jedrenjaka.

Prve regate Od sredine 19. stoljeća utrkivanje velikim jedrilicama polako je postalo zabavom za rekreaciju bogatih. Američki kup, prvi put održan 1852., učinio je taj sport omiljen kod viših staleža i danas je jedno od najstarijih sportskih natjecanja u svijetu. Premda na Olimpijskim igrama od 1896., jedrenje je počelo dobivati na popularnosti kod manje bogatih sudionika tek polovicom 20. stoljeća. Veće sportske jedrilice postale su jeftinije i jednostavnije za izradu, a novi materijali- poput iverice i ljepila od epoksi-smole- probudili su maštu domišljatih dizajnera malih jedrilica poput Jacka Holta u Velikoj Britaniji i Johna Spencera na Novom Zelandu.

To je dovelo do stvaranja novih vrsta sportskih jedrilica lake kategorije koje su bez prevelikih poteškoća mogli izrađivati i amateri, a mukotrpne tehnike gradnje s preklopnim daskama pogodne samo za vješte obrtnike, pale su u zaborav.

Let's go! MAGAZIN

49

50

Let's go! MAGAZIN

U

vođenje staklenih vlakana u izgradnju jedrilica 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća omogućilo je proizvođačima masovnu proizvodnju jedrilica i drastično smanjilo troškove proizvodnje.

Novim metodama izrađivane su jedrilice lake kategorije, jednostavne za održavanje koje nisu zahtijevale dugotrajno brušenje, bojanje i lakiranje, a ipak dovoljno čvrste da izdrže udarce.

Takve jedrilice lake su za vuču ili su se čak mogle prevoziti na krovu automobila. Također su imale i jednostavan sustav otupa sa samo jednim ili dva jedra koja je bilo lako postaviti. Što je najvažnije, te jedrilice ponajprije su napravljene za zabavu- bez obzira jeli riječ o neobaveznom utrkivanju ili jednostavno krstarenju zbog užitka.

Jedan od najpopularnijih klasa sportskih jedrilica bio je LASER, koji je početkom 1970-ih konstruirao Kanađanin Bruce Kirby. Laser je otada postao najvećom sportskom jedrilicom za jednu osobu na svijetu, a danas ih ima više od 170 000.

Zbog savršenog spoja jednostavnosti izvedbe, proglašen je olimpijskom klasom sportske jedrilice, a prvi se put na Olimpijskim igrama pojavio 1996. godine.

Let's go! MAGAZIN

51

pozdrav iz

Dalmacije FENOMENI

“a ja i ti ljubavi, sisti pokraj mora, na rivi uživati”

Budi turist, upoznaj novo, istraži, putuj.

52

Let's go! MAGAZIN

pozdrav iz

Dalmacije Let's go! MAGAZIN

53

PRIRODNE LJEPOTE

54

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

55

PRIRODNE LJEPOTE

OTOK

UGLJAN

Tekst: Marina Zlatić Izvor: Turistička zajednica Općine Kali Preko, Kukljica

S avrsen v

za odmor i uživanje Otok Ugljan jedan je od najvećih otoka zadarskog arhipelaga.

Neka od najpoznatijih mjesta su Kukljica, Kali, Preko i Ugljan.

Otok Ugljan udaljen je nekoliko nautičkih milja od Zadra i najveći je otok zadarskog arhipelaga.

Najpoznatija mjesta otoka su Kukljica, Kali, Preko i Ugljan, savršena za odmor i uživanje kada god poželite.

56

Let's go! MAGAZIN

!

Osim ribarske tradicije na otoku ćete se upoznati sa stoljetnim mediteranskim ljepoticama-maslinama, antičkim vilama, podmorjem savršenim za ronjenje i plažama skrivenim od pogleda.

“Druga strana otoka je uglavnom strma i nenastanjena, s pripadajućim uvalama, otocima i bogatim podmorjem, pa je pravi izazov za ronioce i sportske ribolovce. “ Ljubitelji mediteranskih pejzaža mogu uživati u nezaboravnim panoramama od kojih je posebno upečatljiva ona s venecijanske utvrde Sv. Mihovil (XIII st.). O ranom boravku čovjeka na ovom prostoru svjedoče ostaci iz rimskog doba, starohrvatske crkvice, samostani, kamena otočka arhitektura.

Kada stupite na otok Ugljan dočekat će vas mjesto Preko, mediteransko mjesto, tipične dalmatinske arhitekture.

U njegovoj blizini nižu se malena naselja u uvalama savršenim za kupanje, Batalaža, Sutomišćica i Lukoran koji su svojim položajem ugostili zadarsku aristokraciju kako bi svoje ljetnikovce izgradili u ovim komadićima raja. Šetnjom tim mjestima i danas možete pronaći i razgledati njihove ostatke.

Let's go! MAGAZIN

57

Turistička zajednica Općine Kali Sv. Lovre 2 23272 Kali otok Ugljan

58

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

59

Preporuka

MJESECA

O

sjetiti pravi duh nekadašnjih otočnih naselja pružiti će vam mjesto Kali, najribarskije mjesto na Jadranu.

Natiskani ribarski brodovi, rive zatrpane mrežama na trenutak će oživjeti prošla vremena i odvesti vas na putovanje. Uske kaleuličice- s kamenim kućama koje se nižu uz brdo s čijeg vrha puca panorama na Kali i modro more koje ga okružuje.

Stara jezgra naselja zove se Siget i nalazi se u neposrednoj blizini mjesne crkve i Braskoga dvuora.

Značenje lokaliteta Braski dvuor očuvalo se u mjesnoj tradiciji (mještani su se na tom mjestu okupljali u raznim prigodama, posebno nedjeljom i drugim blagdanima). Tu je podignuta i Bratska kuća i prva škola. Tijekom XIX. i XX. st., kada se počinje intenzivnije razvijati ribolov naselje se širi uz obalu.

Danas je gotovo potpuno sraslo sa susjednim naseljem Prekom, a dio naselja razvija se i na jugozapadnoj obali Ugljana, prema uvalama Velika i Mala Lamljana.

60

Let's go! MAGAZIN

Miris Mediterana- miris maslinova ulja-božanskog nektra čijih nekoliko kapi krasi svaku dalmatinsku deliciju osjetiti ćete iz svakog prozora, tarace, dvora. Tradicija duga dva milenija uzgoja maslina preporuka je da upoznate otok u njegovom izvornom obliku, krajolicima mediteranske kulture, okusima prirode.

Želite li pronaći duševni mir, odredište je to za sve koji ga traže.

Biciklističke staze koje šaraju otok, vode do opuštajućih vidikovaca, pravih užitaka. Prekrasno podmorje, bogato živim svijetom pružiti će svakom zaljubljeniku u ronjenje prekrasne trenutke. Ljubitelji folklora, tradicije, čakavštine i običaja moći će uživati u mjestu Kukljica. Posebnost je atraktivna procesija brodovima koja obilježava neobičan događaj kada je, prema legendi, prije više od 500 godina usred ljeta pao snijeg, štovanje Gospe od sniga, 5. kolovoza.

Let's go! MAGAZIN

61

ZANIMLJIVOSTI

SELFIE MANIA 62

Let's go! MAGAZIN

S

elfie mania zahvatila je svijet poput oluje. Trend popularan među poznatima, mladima i onima koji se tako osjećaju. Preko milion selfia se dnevno napravi, njih 48% uploadaju se na Facebook, 14% šalju kroz poruke, preko 13% putem raznih aplikacija dok 9% dijeli se putem Twittera i Instagrama. Prije nego pustite svoji selfie na mrežu, obraćate pažnju na stil, izgled ili samo uživate u trenutku? Pazite li na loš selfie ? Podijeliti ćemo sa Vama nekoliko tajni dobrog selfia…

KORISTITE SVJETLOST

Tijekom dana koristite prirodnu svjetlost koja dolazi iza vas.

Takva rasvjeta učiniti će tonove na slici mekšim i ljepšim.

Noću ako ste u prilici koristite rasvjetu, izbjegavajte bljeskalicu ili stajanje izravno pod svjetlom. Igrajte se sjenama.

NISTE ZNALI?

KORISTITE FILTRE Dobra osobina „pametnih“ telefona je što previše olakšavaju situacije.

Ako i niste najbolji fotograf, igrajte se filtrima na „fotiću“ upotrijebite filtar na uređenju slike, pomoću njega bit ćete vrhunski fotograf.

Zlobnici tvrde da je selfie mania nepotrebna ?! Čin narcisoidnosti ?

Izbjegavajte biti faca koja okida svakih nekoliko sekundi novi selfie.

Ipak, ako je trenutak dobar, pozicija odlična a osjećate se fantastično, opalite, pa što vas briga! Zabavi se !

Izbjegavajte duck face ako to do sada niste znali ;) Istaknite najbolje na sebi, ne sramite se pokazati… Pokušajte dobiti u ekranu svoje lice bez viška ramena ili ruke koja uzima veliki dio kadra. Nasmiješite se, osmijeh traje vječno!

Let's go! MAGAZIN

63

Otoci &

MORE 64

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

65

Tekst: Petar Stojkić Izvor: Turistička zajednica Dugi otok

DUGI OTOK u zagrljaju prirode

LISTA DUGIjeOstaTilOi zaKnim2 ljDivOosti koje oku

O

tok osebujnosti i kontrasta svoje ime opravdava dužinom od oko 45km. Očaravajuće litice na jednoj strani i mirne uvale za kupanje i uživanje na drugoj strani čine obalu Dugog otoka privlačnom i zanimljivom.

Popis m Dugom ot i dok ste na morate vidjet

Zahvaljujući svojoj osebujnosti i prirodnim ljepotama Dugi otok je proglašen najprivlačnijim i najzanimljivijim područjem Zadarske županije. Po otoku su razmještena mjesta sa dugom i interesantnom poviješću.

Bianci ajte na Punti iv ž u i il e it n Uro pijuckate ak sunca dok Gledajte zalaz vino nca zalaskom su Zaplovite sa lištima a n dan n igra ra ig z ra e it d Prove a pjesku. za odbojku n otocna mjesta Razgledajte om Zverinac Prošetajte otok a Veli Rat vrh svjetionik Popnite se na un. a plaži Sakar Okupajte se n oku bilo gdje na ot Nabaci selfie iljom ti i prošetaj sp Skupi hrabros Strašna Pec

Preporuka

MJESECA

66

Let's go! MAGAZIN

TOVARECA go MUŽIKA I

Let s

Jedan od najzanimljivijih saljskih manifestacija su Saljske užance, trodnevna saljska fešta, u sklopu možete vidjeti i doživjeti nezapamćen doživljaj i scenski nastup znan kao Tovareća mužika.

SALJSKE UŽANCE trodnevna saljska fešta

S

ali su mjesto tisućgodišnje ribarske tradicije, okruženo sa starim maslinicima svjedoče o poljoprivredi održavanoj kroz stoljeća. Za preporuku je iznajmiti „skuter“ ili brodicu i up-

oznati se sa mjestom u svom kopnenom ali i morskom dijelu, svakako isprobajte. Prekrasni stari maslinici, iskopine još iz vremena starih Grka, skrivene uvale mamci su ovoga mjesta.

„Sve je počelo kao šala na račun onih koji se vjenčaju u poznim godinama. Godine 1960. jedna se stara cura udala za udovca u Zaglav.

Vjenčanje su namjeravali održati potajno, ali je mladost doznala i organizirala šalu. Išli su za svatovima pušući u rogove, udarajući u metalne dijelove alatki i u željezne pegle. Da bi ih se riješili, ženik i udavača su ih počastili pićem, a šaljivđije su po povratku u selo odlučili ponovno upriličiti takve "koncerte" sebi za gušt.“

Z

aglav se diči svojom kulturnom baštinom, franjevački samostan i crkva Sv. Mihovila koji je i ujedno i svetac-zaštitnik mjesta. Za nautičare dobro poznato mjesto zbog svog položaja ali i benzinske crpke koja je jedina na donjoj nautičkoj liniji zadarskog arhipelaga. Za sve poklonike sportskih aktivnosti naći će se tu i igrališta za odbojku na pijesku, košarku, a ako ste više poklonik istraživanja dubina doći ćete na svoje, nekoliko je odličnih lokacije oko Zaglava.

Let's go! MAGAZIN

67

N

a Dugom otoku živi oko 1500 stanovnika. Cesta povezuje sva mjesta na otoku, a sa nje se pružaju veličanstveni vidici na okolne otoke.

U nastavku predstavljamo neka mjesta koja smo posjetitili, a vaš zadatak je posjetiti ostala mjesta otoka i dobro se zabaviti.

Luka

Žman

L

uka je mjesto smješteno u prekrasnoj uvali Zlatna vala, sidrištu nautičara.

Zanimljivo je za vidjeti šetnica iz 14.stoljeća s koje se pruža pogled na najveće dugootočko brod Vela straža.

U večernjim satima kada je uvala prepuna jedrilica i brodova osjećati ćete se kao u Monte Carlu ili nekom pomodnom sredozemnom mjesto ali puno mirnije.

uvala Žmančica, okružen je brdima Gračinom, Velikim i Malim Slotnjakom

Ž

man i njegovi stanovnici na veliko su poznati i vješti poljoprivrednici. Rado će Vas ugostiti i ponuditi domaće vino, sir, maslinovo ulje, a one istančanog ukusa kod mještana se potrudite pronaći marinirane inčune dar za ljubitelje dobre spize.

Savar

Dragove

Osim svog šarma i mirnoće privući će Vas i glasovita spilja Strašna Peć. Zanimljivost je što je prva organizirana destinacija na ovim prostorima, koja je ugostila i austrougarskog cara Franju Josipa. Savar je također poznat po ekspolataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog Foruma, palača i crkvi u Rimu i Veneciji te zgrade UN-a u New Yorku

plaža Veli Žal posebno je mjesto, otvoreno more i otočić Mežanj ostaviti će Vas bez daha

68

Let's go! MAGAZIN

Prekrasni lokaliteti i iskopine iz antičkog doba pronaći ćete u okolici mjesta Dragove, četiri otočića koji ga okružuju svakako pogledajte Tatišnjak, Veliki i Mali Planatak i Magarčić. Plaža Veli Žal posebno je mjesto, pogled na otvoreno more i otočić Mežanj ostaviti će Vas bez daha….

Soline

M

jesto Soline i uvala Solišćica poznata je svim nautičarima zbog dubine idealne za sidrenje većih jahti i brodova.

Mjesto datira sa početka 12.stoljeća kada su u uvali izgrađene prve solane za dobivanje soli potrebne za konzerviranje hrane, prvenstveno ribe.

Žverinac Zaželite li se šetnje u netaknutoj prirodi i opuštanje svratite do otočića i istoimenog mjesta Zverinac, smještenog nasuprot mjesta Božava.

Veli Rat

N

ajsjevernije je mjesto Dugog otoka, smješteno u uvali Čuna. Biser Velog Rata je svjetionik Punta Bjanka, smješten tri kilometra sjeverozapadno od samog naselja Punta Bjanka najveća je lanterna na Jadranu, a visoka je 42 metra. U dvorištu svjetionika postoji i kapelica sv. Nikole, u kojoj se mogu organizirati romantična vjenčanja.

Božava

M

jesto Božava prvi put se spominje 1327. godine pod nazivom Bosane, dok ostaci utvrđenih naselja u blizini mjesta potječu iz doba Ilira. Božava je privlačna zbog mogućnosti smještaja u hotelskom naselju, te nautičarima zbog privezište brodova u luci, uz mogućnost opskrbe vodom i strujom.

Plažu Sakarun najljepša plaža na Jadranu omiljena je destinacija svim posjetiteljima Dugog otoka.

Više informacije o smještaju, mjestima i atrakcijama Dugog otoka pronaći ćete na stranica Turističke zajednice Dugog otoka - www.dugiotok.hr Let's go! MAGAZIN

69

Obala Petra Lorinja bb 23281 Sali

+385 23 377 094 TuristiÄ?ka zajednica Dugi otok

70

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

71

Park prirode

Telašćica

Park prirode Telašćica smješten je na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Naziv Telašćica dolazi od latinske riječi Tres lacus zbog izgleda tri spojena jezera.

Status zaštićenog područja uvala Telašćica dobila je zbog vrijednog biljnog i životinjskog svijeta, geoloških i geomorfoloških fenomena te bogate kulturne baštine.

Park prirode je zaštičeno područje jedinstveno po svojoj geomorfologiji gdje se ističu tri temeljna fenomena: slano jezero Mir, tektonski strmac te uvala Telašćica.

72

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

73

PROVEDIMO VIKEND NA

MIRU

Slano jezero, krška depresija ispunjena morem izlolirani je morski sustav u kojem opstaju samo najizdržljiviji, stručna je definicija jezera Mir. Ako ne znate kako dobro se provesti za vikend, svakako se zaputite prema Telašćici, za svaki provedeni trenutak imati ćete izjavu: “ovo je božanski prostor, MIR!”

B

rojnim mikropukotinama povezano je s okolnim morem, a posebno su izražene sa sjeverne strane jezera.

Temperaturne amplitude jezera su izraženije tako da ljeti temperatura dostiže i 33°C, dok se zimi može spustiti i ispod 5°C. Salinitet je viši zbog izražene evaporacije i zatvorenosti.

74

Let's go! MAGAZIN

Tektonski strmac

Stene

O

draz je to surove prirode s pogledom na pučinu, a svojom veličinom štiti unutrašnju uvalu Telašćica. Na prvi pogled, strmac izgleda kao beživotna kamena litica, ipak on krije obilje životnih oblika iznad, ali i ispod morske površine.

Najviša točka strmca je Grpašćak sa 161 metrom visine, a najveća dubina je 85 metara. Grpašćak je ujedno i vidikovac odakle se može vidjeti cijela uvala Telašćica, Kornatsko otočje i dio otoka zadarskog arhipelaga.

SKRAČA U

vala Telašćica jedna je od najsigurnijih prirodnih uvala Jadrana i pruža mirno utočište brojnim nautičarima. Poluzatvoreni je ekosustav koji je ranjiv na negativne ljudske aktivnosti. U kopno Dugog otoka usijeca se osam kilometara, obalna linija duga je 65 kilomeatara, a krije i šest otočića.

Na kraju jezera nalazi se Skrača, mjesto gdje s jedne strane gledate pučinu, a s druge slano jezero. Lokalitet je specifičan i zbog kamenih figura koje su posjetitelji počeli graditi i kojih je svake godine sve više.

Let's go! MAGAZIN

75

U

uvali Tripuljak, svega 15-ak minuta hoda od uvale Mir, nalazi se podmorska poučna staza.

Na oko 200 metara dužine staza pruža jedinstveni doživljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti bogatog i očuvanog podmorja Parka prirode Telašćica.

Staza nije zahtjevna te je primjerena svima koji znaju plivati i roniti s maskom i disalicom. Obilazak traje 30 minuta i obuhvaća plivanje i podvodno razgledavanje na malim dubinama (1-2 metra) uz mogućnost korištenja audio-vodiča i edukativne ploče.

Mogu se vidjeti brojne populacije riba, trpova, ježinaca, algi, morskih spužvi, rakova i školjkaša te arheološki artefakti koji krase podmorje parka.

76

Let's go! MAGAZIN

JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE TELAŠĆICA Park prirode Sali IV 2 +385 23 377 096 Telašćica 23281 Sali

Let's go! MAGAZIN

77

78

Let's go! MAGAZIN

SEXY

LOOKING

V

rućine su došle! Ljeto je u punom jeku! Dobro se provodite! Odlazite na plažu, kupate se, sunčate, dobro izgledate? Zavodite? Biti na plaži cijeli dan znači pripaziti na kožu, a uz to dobro izgledati. Ogrnuti se na zabavan i funkcionalan način a opet izgledati sexy? Moguće!

Eve naših prijedloga.

ZABAVNO

K

aže se da nema ničeg senzualnijeg od žene u muškoj košulji. U nekim slučajevima to može biti točno.

Ogrnite se „dečkovom (muškom) košuljom“, prilagodite ju silueti, ne budite stidljivi otkopčati koji gumb previše i muška košulja od lana ili pamuka postaje potpuno osvježenje na suncu.

MAXI je IN

V

eć godinama su maxi haljive IN. Što duža to bolje, totalno odišu elegancijom istančanim ukusom, transformirajte se s plaže u restoran, zabavu na otvorenom. Promijenite samo cipele! Izgledate fantastično!

Umotaj se NOSITE HOODIEcu

H

oodica ,ali ne zimska!

Slatka mala, sexy haljina sa kapuljačom, opcija za krstarenje ili šetnje u suton…

MREŽASTO ZA VRUĆE OTOČNE DANE

Z

a one koje žele „malo“ više pokazati. Mrežaste haljine su totalno sexy, pokrivaju ili ne, totalno cool opcija za vruće otočne dane.

P

areo za plažu se najviše koristi i svestrani je dio odjeće.

Nekoliko različitih načina na koje ga možete nositi, odgovora svakom tipu građe. Umotajte se i pokažite svoju osobnost!

TUNIKA ?

A

ko postoje samo jedan komad odjeće koji morate imati u ljetnom ormaru to je tunika.

Dostupne su u raznim bojama i duljinama. Za savršen izgled, obucite klasičnu boemsku tuniku, dekoltiranu! Vi ste kraljica plaže, svake ljetne zabave!

Let's go! MAGAZIN

79

SUNCE MORE DOBAR PROVOD Kad nas uhvati grč?

Ispitivanje tjelesnih granica i umor može uzrokovati grč.

Ne paničarite!

Pokušajte se opustiti, plutajte i okrenite se na leđa, ako je frka zovite pomoć te polako plivajte prema obali.

Ne paničarite, dok ste na površini ništa vam se neće dogoditi. Plutajte. Ako se ne snalazite najbolje uvijek preostaje vikanje upomoć.

Ne podcjenjujte dubine!

Ljeto je stvoreno za dobru zabavu i provod. Uživajte u svojim mogućnostima. Prije nego se uputite na plaže provjerite kako su opremljene. Za lošije plivaće plaže s profesionalnim spasiocima su olakšanje. Lakše ćete se upustiti u plivanje kada znate da vas netko čuva.

Ako ronite, prvi put na nekim lokacijama ne naglite. Dubine mogu biti varljive. Čini se da je plitko no pazite se nije problem zarona veće povratak na površinu. Ozljede su moguće, pazite na svoje zdravlje.

Nije sramota biti loš plivač!

OPREZ !

Odlazak na plažu može biti zabava i uživanje.

Potrebno je biti na oprezu i svjestan situacije u kojoj se nalazite!

Ne dajte se iznenaditi!

S morskim strujama budite na oprezu, osvrnite se oko sebe i budite svjesni koliko ste se udaljili od obale.

80

Let's go! MAGAZIN

Opusti se i uzivaj ! v

Let's go! MAGAZIN

81

TOP 10 VODENIH SPORTOVA 82

Let's go! MAGAZIN

4 1 JETSKI Sve u maksimumu! Velika brzina, ogromna energija, još veće uzbuđenje.

Idealan za sve adrenalin junkies i poklonike dobre zabave. Ako ste poklonik svega gore navedenog, JETSKI je idealan vodeni sport za vas.

2 BANANA BOAT Tko bi rekao da je vožnja na cijevi u obliku banane na napuhavanje tako dobra i zabavna stvar. Dok jurite i pokušavate ostati u sedlu banane, „puca“ vas adrenalin, možda vam se i vrti, ali taj osjećaj je tako dobar, jer i kada padnete želite, još i još… Uzbudljiva vožnja ne prestaje!

3 PADOBRAN Padobransko krstarenje je adrenalinska bomba koju morate isprobati. Sila potiska kada vas brzi čamac povuče, a padobran digne u nebo je šok i nemjerljivo uzbuđenje. U tren se nađete na visini sa koje seže predivan pogled… Osjećate se kao ptica, na špagi ;) LETITE !

JEDRENJE

Jedrenje, najpoznatiji i najdugovječniji sport na vodi.

Sam ili s prijateljima, pruža opuštanje i borbu, stalnu igru vjetra. Možete putovati na vjetru, dobro se provesti, otisnuti se na daleka putovanja. Mogućnosti su beskrajne.

5

UDIČARENJE

Sport ili hobi ili možda oboje. Potrebni su vam udica, mamac i potraga za ulovom. Opušta i otvara neka druga čula, u društvu ili sam udičarenje je ljubav.

7

RONJENJE

Ronjenje sa bocama omogućuje da se sjedinite s morskim životom. Nesmetano istražujete podmorje, zavirujete u svaki usjek, divite se podmorju iz blizine… Osjećaj je ne opisiv… Pokušajte!

KITE

Niste još isprobali kombinaciju surfanja i jedrenja na dasci, paragliding. Ovo je strašno iskustvo, utrkujete se na vodi, nosi vas vjetar, pilot i zmaj u isto vrijeme. Nekoliko je odličnih lokacija u Hrvatskoj za kajtanje. Raspitajte se, vrijedi pokušati ako do sada niste!

6

8

BIG GAME

U lovu na tune odnedavno se i u Hrvatskoj možete okušati. Postoji nekoliko klubova, održavaju se prvenstva ali i svako primorsko mjesto ima posadu za big game. Nakon ulova i provedenih dana na moru, zabave su još bolje….

Big game! Oh yeah!

9

PLIVANJE

Istražite veličanstveno podmorje bez teške opreme i dobro se zabavite. Ronjenje s dihalicom i maskom možda će nas vratiti u djetinjstvo no ako niste ljubitelj ronjenja sa bocama, a volite podmorje, ovo je idealno. Nakon zarona, otpuhujete tekućinu iz svoje dihalice i nastavljate promatrati podmorje do neke nove atrakcije.

10 WIND SURFING Popularan je među entuzijastima diljem svijeta. Snažna borba s vjetrom i jedrom stvara ogromni adrenalin.

Kada uhvatite vjetar vožnja opušta ali i tjera vas na brže, više i jače!

Let's go! MAGAZIN

83

Nacionalni park Kornati

N

astavljajući naše putovanje otocima srednjeg Jadrana, od Dugog otoka na zapadu, preko Parka prirode Telašćica došli smo do Kornatskog otočja, najgušće skupine otoka na Sredozemlju. Prekrasna slika načičkanih otoka kornantskog arhipelaga nikog ne može ostaviti ravnodušnim. Taj sklad kamena i mora oduzima dah u svako doba dana i noći.

Skupina je to od 89 otoka, otočića i hridi. Kornatsko otočje davne 1980. godine proglašeno je Nacionalni parkom, a zanimljivo je da više od tri četvrtine površine parka pripada moru čije je podmorje zbog raznovrsnog i bogatog podmorskog svijeta najvažnije obilježe zaštićenog područja.

84

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

85

SPOJ PRIRODE I

ČOVJEKA Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u Kornatima dokazano živi već više tisuća godina, a koji se između ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP “Kornati”.

R

elativno velika udaljenost od obale, biološko bogatstvo morskog prostora, gusarski prepadi, dobri pašnjaci, nemirni kopneni prostori, škrto krško tlo, dobro sklonište za ružna vremena na moru, ... - sve su to razlozi zbog kojih su Kornati kroz cijelu ljudsku povijest uvijek bili istovremeno i gostoljubivo i negostoljubivo područje. Stalno na granici nastanjenosti i nenastanjenosti, mira i nemira, bogatstva i siromaštva, Kornati su bili i ostali izazov različitim kulturama i različitim interesima na ovim prostorima.

86

Let's go! MAGAZIN

kurnatari Da bi ostao u Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Morao je biti mornar, pastir, težak, ribar, obrtnik, kuhar...i sve to u jednoj osobi.Što se donese sa sobom, to se u Kornatima ima, što se popravi ili napravi s tim se raspolaže.

MURTERINI Dolazak filoksere na kornatske otoke dovodi do uništenja kornatskih vinograda, pa su se Murterini intenzivnije okrenuli maslinarstvu (uz poticaj austrijske uprave i otvaranje tržišta). Nova krčenja kornatskog pašnjaka izvodila su se isključivo radi sadnje masline.

Let's go! MAGAZIN

87

Krstareći Kornatima i istražujući skrivene vale zaljubili smo se u jedan otok, naoko blag no dolaskom u njegovu blizinu zaokupio nas je snagom, ljepotom ali i zanimljivom prošlošću.

Otok Mana. Kada odlazite u posjet Kornatima potrebno se naoružati potrebnim informacijama, pravilima Nacionalnog parka, gdje se može pojesti nešto, naseljena mjesta ali i gdje su ronilačke lokacije. Jedna takva smjestila se uz otok Manu, sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog parka Kornati. Zanimljivost lokacije je pomorski zid koji se proteže do dubine oko 60 metara dok se na dnu može razgledati olupina drvenog broda duljine 6 metara. Brod je potopljen zbog snimanja filma.

88

Let's go! MAGAZIN

Otok Mana poznat je po ostacima, zidinama koje mogu zbuniti da se radi o arheološkim nalazištima što u ovom slučaju nije točno. Radi se zapravo o filmskoj lokaciji umjetno napravljenom „grčkom selu“ za potrebe snimanja filma iz 1959. godine AS THE SEA RAGES ili Uzburkano more s Mariom Schell u glavnoj ulozi kao djevojkom imena Mana.

JAVNA USTANOVA NP KORNATI Kornati Butina 2 +385 22 435740 National Park 22243 Murter

Let's go! MAGAZIN

89

ZAŠTITIMO

KOŽU NA

SUNCU Hidratizacija kože je važna, vodite brigu da Vaša koža bude njegovana u ljetnim mjesecima. Organizmu je potrebna voda kako bi normalno funkcionirao, a tako je i koži potrebna vlaga.

Hidratantna krema i boca vode neka budu sastavni dio prtljage za plažu.

90

Let's go! MAGAZIN

Predviđanja nekih znanstvenika idu u smjeru da ćemo u budućnosti nositi odijela kako bi se zaštitili od sunčevih zraka. Sve nam to ukazuje da nije bez razloga povećani oprez iz godine u godinu o jakosti sunca i njegov utjecaj na našu kožu i zdravlje. Prakticirajmo nositi malo odjeće po ljeti, zaštitimo se sunčanim naočalama, širokim šeširom, budimo malo više zaštićeni.

Protivnici odjeće ljeti reći će da je vruće, nesnosna vrućina no malo pretrpite za svoje zdravlje, tijelo će nas nagraditi. Savjet je ovog ljeta izgledajte sexy i s nešto odjeće!

Preko ljeta vodimo brigu o zaštiti kože no nemojte zaboraviti usne. UV-a i UV-b zrake loše su za usne.

Uzrokuju suhoću i pucanje, ali i veće neugodnosti.

Zaštitite usne, ljubazno će Vam uzvratiti nježnošću.

Neka vam je balzam za usne u blizini, džepu…

Dok ste na suncu, potrebno je zaštititi kožu od neželjenih posljedica. Dugotrajno izlaganje kože suncu iziskuje potrebnu zaštitu i nakon sunčanja. Nadoknadite izgubljenu vlagu kože nanošenjem kreme nakon sunčanja. I boja koju ste dobiti duže će ostati.

Zaštita od sunca vrlo je važna za zdravlje vaše kože.

Svaka koža ima različite potrebe kada je riječ o njezi i zaštiti. Sunce potpuno izbjegavajte između 11 i 16 sati, a to naročito vrijedi za djecu i starije. U vrijeme kada ste izloženi suncu učestalo nanosite kremu koja pruža zaštitu od UV-A i UV-B zraka, mora biti otporna i ne bi trebala sadržavati parfeme niti konzervanse.

Let's go! MAGAZIN

91

AVANTURIZAM

92

Let's go! MAGAZIN

Let's go! MAGAZIN

93

AVANTURIZAM

Tekst: Denis Martinović Izvor: Turistička zajednica Općine Povljana Natura Jadera

MJESEČEV

OTOK N

aše putovanje po Jadranu za ovo ljeto završava.

Preporođeni nakon obilaska otoka Ugljan, Dugog otoka , Kornatskog arhipelaga, naše putovanje završavamo na otoku Pagu. Mjesečev otok kako mu tepaju. Klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske klimu no blizina Velebita čini svoje, pa tako utječe na biljni pokrov otoka - istočni dio je zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol, ali usprkos tome na otoku se zadržao autohtoni zimzelen .

Posebnost i zanimljivost otoka Paga su izvori pitke vode i brojne vrulje u moru. Voda na otok stiže uglavnom ispod morskog dna s Velebitskih padina. Na otoku se nalaze tri slatkovodna močvarna jezera: Veliko blato, Malo blato i Kolansko blato.

94

Let's go! MAGAZIN

Kada prođete Paški most i zaputite se vijugavom cestom, na trenutak ćete se osjećati kao glumac iz reklame za pojedine auto brandove koji su snimali na toj cesti. Prekrasno plavetnilo koje vas obasjava s jedne strane te sivilo kamena s druge ljepota je koja oduzima dah. Tu vijugavu cestu u jednom svom ravnom dijelu presjeći ćemo skretanjem za Povljanu, malo mjesto na Južnoj strani otoka.

Klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske klimu no blizina Velebita čini svoje, pa tako utječe na biljni pokrov otoka - istočni dio je zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol, ali usprkos tome na otoku se zadržao autohtoni zimzelen .

P

ovljana se smjestila u prekrasnoj prirodnoj uvali. Okrenuta zapadu zaštitila se od jakih vjetrova bure i juga. Zaštitu i utočište pruža i putniku s mora i onom na kopnu, zaljubljeniku u otočki krš i bilje okupano suncem i začinjeno solju.

Kroz svoju povijest Povljana je bila poljoprivredno područje koje je stoljećima hranilo veći dio otoka Paga.

Modernizacijom otoka i boljom povezanošću počinje se razvijati turizam i to lovački. Danas tome svjedoče ostaci kuće na području Velikog blata koja je pripadala obitelji Košćina, a u koju su na poziv paških plemića dolazili lovci iz cijele Europe.

Let's go! MAGAZIN

95

J

ezero Velo blato malo čudo prirode, je upravo razlog našeg dolaska na otok i u mjesto Povljanu. Osim što je smješteno u carstvu krša i kamena, ono je iznimno bogato životom, brojnim biljkama i životinjama.

Jezero je 1988. godine proglašeno ornitološkim rezervatom.

Posljednjim istraživanjima u jezeru zabilježeno je 160 vrsta ptica od koji je 66 gnjezdarica.

Uz brojne ptice pjevice, na jezeru žive patke, gnjurci, crne liske, mali gnjurci, ćubasti gnjurci, sive čaplje, bijele čaplje, bukavci, ibisi, patke njorke, bijele zličarke, a na jezeru se gnijezde patke kreketaljke, livadarke i velike ševe koje su ugrožene u europskim razmjerima. Za neke vrste ptica selica jezero Velo blato je jedino mjesto u Europi na koje mogu sletjeti, odmoriti se i nahraniti prije nastavljanja leta.

Jezero se prostire na površini od oko 130 hektara, dugačko je oko dva i široko oko jedan kilometar. Nekada je bilo ribogojilište, jedno od prvih u Europi. Na jezeru Velo blato bogat je život nad vodom, ali i u vodi. Istraživanjem je utvrđeno kako u njemu živi dvadeset sedam vrsta ljuskavog šarana (Cyprinus carpio L.) koji dostignu veću dužinu i imaju dvostruko veći prirast od šarana iz Vranskog jezera. Ribe u jezeru nisu zaštićene, no ribolov je ipak ograničen.

96

Let's go! MAGAZIN

Preporuka

MJESECA

J

ezero Velo blato je ornitološki rezervat i na tom se području ne smije loviti ptice, ali ih se ne smije ni uznemiravati. Uz jezero Velo blato na Pagu postoje još dva manja jezera, Malo blato i Blato rogoza koje se naziva i Kolanjskim blatom. Sva tri jezera su dio projekta COAST kojeg provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s UN-om.

Htjeli vi to priznati ili ne, ovaj "Mjesečev otok" smješten podno Velebita te okupan najsnažnijom burom ne svodi se samo na jednu plažu. Na vama je da ga čim prije otkrijete!

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE POVLJANA S.Radića 20 Turistička Zajednica

23249 Povljana +385 23 692 003

Općine Povljana

Let's go! MAGAZIN

97

Sa zvucnicima na putovanju V

Izvor : www.idesh.net

Putujemo li u društvu ili sami muzika je ono što volimo slušati, što nam podiže raspoloženje.

Odavno smo prestali snimati MIX kazete, a vremena je sve manje za preslušavanje i biranje najdraže muzike, upalimo radio i slušamo ono što nam u tom trenutku zaokuplja pažnju, čini ugodu.

Surfajući bespućima interneta naišao sam na portal IDESH.NET koji me je privukao odabirom, slušaonicom glazbe koju smo i isprobali na jednom od putovanja… Ovo je samo mali djelić onog što sve možete pronaći na spomenutom portalu.

Mi im se zahvaljujemo na prijedlozima, slušamo ih na najjače a ovo su albumi koje predlažu : Kendrick Lamar – Damn Tek nakon nekoliko slušanja (jer ne odustajemo od glazbe) smo uvidjeli da album nije onakav kakvim smo ga doživljavali. Slojevit, pun značenja i hrane za naše umove koji vole previše filozofirati. Zvuk fantastičan, inžinjeri zvuka istražili sve moguće teritorije, a i 9th Wonder je producent na albumu. Ako si daš vremena, bit će ti fantastičan album. Jasno nam je zašto je kandidat za album godine većini medija. Nama neće biti (jer smo kontra svega), ali će biti pri vrhu.

Sampha – Process Čovjek je prosuo dušu. Ovako nešto se ne može izmjeriti nikakvim ocjenama ni plasmanima na listama. Sampha zaslužuje biti zvijezda jer se čuje iskrenost u njegovim pjesmama, iskrenost koja nema prodaju albuma na pameti.

98

Let's go! MAGAZIN

SZA – CTRL Tepaju joj da je kao Amy Winehouse u najboljim godinama svoje umjetničke karijere.

Stormzy – Gang Signs & Prayer Geto glave će kukati kako ovaj album nije dovoljno mračan, kako nije dovoljno grime, kako ima previše pjevanja… Upravo zato u naslovu stoji “Prayer”.

Od gotovo meditativnih pa do eksplozivnih, pjesme koje slušamo na repeatu se mijenjaju redovito, a album nam ne napušta SD kartice i SDD-ove ikad više.

Gabriel Garzon-Montano – Jardin Džardin nema veze s Goranom Karanom. Garzon-Montano je lik sempliran na Drakeovoj stvari Jungle, a nipošto ne zaslužuje biti poznat samo po tom. Ovaj pjevač dolazi iz Brooklyna, rastura taj topli, organski i minimalistički R&B i zaslužuje mjesto na ovoj listi. Čitav album je njegovo djelo i podsjeća nas na ispoliraniju verziju Cody ChestnuTTova Headphone Masterpiecea.

J Hus – Common Sense BBC ga je izdvojio u svojoj listi “Sound of 2016”, a on je u 2017. godinu uletio s odličnim albumom.

Utjecaji afričkih ritmova, dancehall zvuka, ovo je world music kakav nam se sviđa, a opet ima dovoljno britanske prljavštine da će se i najveći macho likovi vaditi da ga slušaju samo zbog tih par pjesama, a čim završi nabrijani Clartin, zaplesat će na Leave Me. Ako itko iz Ujedinjenog Kraljevstva ima šanse postati globalna faca kao Stormzy, to je J Hus.

sve , a g o rijedl ET. p d o ešto n SH.N to! o E m D I a es o lje e na t n i e d Ovo j d a e prov pron o o r l b a t o s o am d V o Želim

Let's go! MAGAZIN

99

magazin za putovanje i odmor

Novi broj magazina izlazi u listopadu..

100

Let's go! MAGAZIN

EN JES IMA Z

go

Let s