Vixa - izdanje travanj 2016 by BIOMEDIA

Broj 5— 2016. BESPLATNI PRIMJERAK

vixamagazin.com

MAGAZIN O HRANI I ODMORU

Akvaponski Njegovo veličanstvo uzgoj TRAVNJAK

Proljetni galop 1

Najveća ponuda sjemena:

POVRĆA, ZAČINSKOG BILJA, LJEKOVITOG BILJA, EKOLOŠKOG/BIO SJEMENA, CVIJEĆA, te specijalizirani CHILL&TOMATO

LINIJE PROIZVODA Vrećice Royal Seeds STANDARD (sjemena povrća i cvijeća) Vrećice Royal Seeds MAXI Hobby (sjemena povrća) Vrećice Royal Seeds Herbal Line (sjemena začinskog i ljekovitog bilja) Vrećice Royal Seeds Tomato&Chili Line (sjemena rajčica i čilija) Vrećice Royal Seeds Bio Line (ekološki proizvedena sjemena) Travne smese Royal Seeds (sjemena za tratinu u vrtu) EKO AMBALAŽA - PLASTIFICIRANA PLASTIKOM, IZRAĐENOM OD POVRĆA Sjeme mora biti hermetički pakirano kako bi duže vrijeme sačuvalo svoje karakteristike. Obično je pakirano u papirnatu ambalažu, koja je plastificirana. No, ovo se sjeme pakira i u papirnate vrećice koje su plastificirane UNIKATNOM i INOVATIVNOM plastikom od povrća. Ova je plastika izrađena od povrća pomoću najmodernijih proizvodnih postupaka. Vrećice možemo reciklirati jer su biorazgradljive, što znači da ih možemo baciti na kompost ili u biološki otpad. Vrećice su označene logotipom: BIOPACK. 3

Magazin je nastao kao vodič ljudima koji vole odmor, bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi, te domaći uzgoj hrane.

vixamagazin.com

IZDAVAČ BIOMEDIA usluge j.d.o.o. www.biomedia.hr PORTAL www.vixamagazin.com SURADNICI Larisa Čižmešija, Željka Balja, Mirela Jakuš Frobe, Saša Balen Andrić, Marica vrtlarica, Stjepan Fišić, Marin Medić, Mali Martino PRODAJA OGLASNOG PROSTORA info@biomedia.hr NASLOVNICA Fotografija Happy garden

Zahvaljujemo svima koji su potpomogli izlazak broja! Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača. Uredništvo 4ne odgovara za nenamjerne i tiskarske pogreške te zadržava pravo uređivanja sadržaja zaprimljenih od čitatelja.

Proljeće 2016. ; broj 5. Dragi čitatelji, mjesec travanj je. Napokon je počela vrtlarska sezona, tu je i proljeće pa svi se nekako osjećamo bolje i poletnije. Pred Vam je novi broj VIXA magazina s mnoštvom zanimljivih i korisnih tema i savjeta. Željka Balja vratila se iz Slovenije puna dojmova i svakako dobrih informacija za sve koje zanima akvaponika- akvaponski način uzgoja hrane. Larisa nas nastavlja upoznavati Ayurvedom, ovaj put se uhvatila u koštac sa zanimljivim ličnostima. Marica vrtlarica radi punom parom, sjetva je gotova, počelo je pikiranje, zadnje su pripreme vrta, jer sezona grabi velikim koracima. Od ovog broja uveli smo i jednu novost - upoznat ćete se s logom TESTIRALA MARICA VRTLARICA. Logo je otisnut na proizvodima koje je Marica vrtlarica testirala u svom vrtu, što znači da su provjereni i preporučljivi. U rubrici „NEKI NOVI LJUDI“ upoznat ćemo zanimljivu vrtlarku MIREKU JAKUŠ FROBE i njeno viđenje vrtlarstva. Zadrugari su se od zadnji put više družili s predstavnicima države i izmijenili ime zadruge iz EKO BERRY HRVATSKA u BERRY ORGANICA. Nastavljamo ih upoznavati, a u ovom broju upoznajemo Stjepana i Marina. Mali Martino je opet u svom elementu, ovaj put će nas upoznati s specijalitetima iz gastro kolekcije - finger food i navodno je imao goste. Sve Vam ne mogu reći, jer valja prelistati 90tak stranica novog broja. U svakom slučaju, puno zanimljivosti je pred Vama, želim Vam dobro vrijeme i ugodno čitanje novog broja VIXA magazina. Do lipnja Vas pozdravljam, Denis Martinović Glavni urednik Hvala Vam što nas pratite i dajete vjetar u leđa da svakim brojem budemo sve bolji! 5

Magazin je nastao kao vodič ljudima koji vole odmor, bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi, te domaći uzgoj hrane.

SADRŽA J: Inspiracije za uređenje okućnice Uradi sam kao majstor Mali Martino - Finger food Neki novi ljudi: Mireka Jakuš Frobe Berry Ogranica Njegovo veličanstvo TRAVNJAK Akvoponski uzgoj ili kako je sve počelo Homeopatija za biljke Društvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato Vrtlarenje s mjesecom Naš galop u proljeće

Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača. Uredništvo ne odgovara za nenamjerne i tiskarske pogreške te zadržava pravo uređivanja sadržaja zaprimljenih od čitatelja.

ProljeÄ&#x2021;e 2016. ; broj 5. Zahvaljujemo svima koji su potpomogli izlazak broja!

ICC 3D d.o.o. RadniÄ?ka 75, 10000 Zagreb www.icc3d.hr 8

Tel: +385 1 60 40 100 Fax: +385 1 60 40 103 e-mail: icc-3d@icc.hr

JESTE LI ZNALI? Razvijena skupina stršljena može dnevno uloviti i oko pola kilograma kukaca. Zato ih je važno spriječiti da se razmnožavaju u blizini pčela.

STRŠLJENI – TAKO MALI, A TAKO OPASNI Stršljen je kukac vrlo sličan osi. Neki ga nazivaju i „osa na kvascu“, jer svojim izgledom podsjeća na znatno veću osu. Gnijezdi se na zapuštenim staništima kao što su šuplja stabla, drvarnice, tavani ili šupe. Najčešće ih se naziva sladokuscima, jer se odrasli stršljeni hrane slatkim sokovima raznih biljaka. Najčešće se preuveličava opasnost od stršljena, jer je njegov otrov poprilično sličan otrovu obične ose. Razlika je u tome što otrov stršljena ima više supstance koja izaziva osjećaj pečenja, zbog čega se ubod smatra bolnijim od uboda obične ose. Žalac stršljena je deblji i duži od žalca ose, što uzrokuje znatno veću bol. Možemo reći da njegov ubog nije smrtonosan, ali treba ih se kloniti, jer znaju biti vrlo agresivni. Ovo naročito vrijedi za alergičare, malu djecu i starije osobe. U slučaju da vas stršljen ubode na području glave,

JESTE LI ZNALI? Stršljeni postaju aktivni čim se temperature prestanu spuštati ispod 10C, odnosno u rano proljeće. Svake godine u proljeće, ženka koja je prezimila u starom gnijezdu gradi novo i podiže novu generaciju.

treba se svakako hitno javiti liječniku, i to ponajviše zbog opasnosti od naticanja. Pokušaji da se stršljeni uklone sa plastičnom bocom u kojoj je mješavina pive i jabučnog soka ne vrijede. Tako ćete samo dio njih namamiti u bocu iz koje neće moći izaći i utopiti se. Važno je riješiti se gnijezda. Ako se gnijezdo ne ukloni na pravilan način, generacije se na isto mjesto znaju vraćati i do 5 godina. Iz tog razloga ovaj posao radije prepustite stručnjacima.

Inspiracije za uređenje okućnice ovog proljeća Dolaskom proljeća, sve više vremena provodimo na otvorenom. Da li je u pitanju samo chillanje u dvoje, druženje ili proslave rođendana, rasvjeta igra veliku ulogu u izgledu dvorišta, okućnice. Prenosimo šest jednostavnih načina kako možete samostalno urediti prostor na otvorenom. Nadahnuća sigurno neće nedostajati, potrebno je samo malo truda i zabava može početi….

Izvor: www.doityourself.com

Kuća&Okućnica

URADI SAM KAO MAJSTOR (bosch-do-it.com)

Dizajnerska vrtna ležaljka Što se tiče ležaljki od tikovine jedno je sigurno, čovjek bi se najradije ispružio – kad baci pogled na njihove cijene. Za vas smo odabrali povoljno rješenje: ovu cool ležaljku od smrekovine, koju smo premazali u boju tikovine. Ova ležaljka nastaje u dvije faze izrade. U prvoj sklapate postolje s nogama i kotačićima, druga obuhvaća izradu površine za ležanje u obliku rešetke od letava. Imajte na umu da je smrekovina – čak i lakirana ili premazana lazurom – manje otporna na vremenske utjecaje od drugih vrsta drva.

(bosch-do-it.com)

Ako želite ići na sigurno, bolje će biti da posegnete za tikovinom ili bagremovim drvom. Sljedeće upute za izradu prilagođene su pločama od lijepljene smrekovine debljine 18 mm. Ukoliko ćete upotrebljavati druge materijale ili dimenzije, morate odgovarajuće prilagoditi i popis potrebnih elemenata.

URADI SAM KAO MAJSTOR Pomagala: Set svrdala za drvoforstner svrdlo od 40 mmUpuštačstolarski metar, meka olovka, gumica, šiljilobrusni papir, granulacije 120–240lazura za drvo, krpa (ili sustav za fino prskanje)platnena krpa 13

Kuća&Okućnica

(bosch-do-it.com)

Postolje: izrezivanje otvora za nošenje Olovkom označite obrise otvora na jednoj od kratkih stranica. Iscrtajte središta za bušenje Forstner svrdlom u kutovima na udaljenosti od 20 mm unutar oznaka iscrtanih olovkom. Započnite s četiri rupe u kutovima kako biste zaoblili otvor i uvijek postavite vrh za centriranje Forstner svrdla točno na zacrtano središte. Zatim isključenu ubodnu pilu uvedite u jednu od rupa. Režite duž uzdužne linije, uvijek s unutrašnje strane oznake sve do iduće rupe i tako sve dok otvor za nošenje sa zaobljenim kutovima ne bude izrezan u cijelosti. Postolje: montiranje nogica i gredica Izbušite duge nogice i duge stranice i pripremite ih za sklapanje. Točan položaj možete vidjeti na crtežu. Pričvrstite nogice pomoću akmulatorskog odvijača i vijaka s upuštenom glavom 4 x 60 mm.

SAVJET ZA SPAJANJE DVAJU DRVENIH DIJELOVA VIJCIMA Onaj dio kroz koji će vijak prvo proći uvijek izbušite na 0,5 do 1 mm veći promjer od promjera vijka; rupa treba biti upuštena za glavu vijka. Drugi dio u koji vijak prodire nakon što prođe kroz prvi dio uvijek bušite na 1 mm manji promjer od promjera vijka.

Postolje: spajanje dugih i kratkih stranica pomoću okova za krevete Okovi za krevete su spojni kutnici s kratkim krakovima (ovdje 22 i 28 mm) i velikom ukupnom visinom (ovdje 127 mm). Uz njihovu pomoć spajaju se duge i kratke stranice ležaljke tako da tvore okvir. U njemu su kratke stranice položene između dugih. Okovi se tako postavljaju da se uvijek dugi krak spaja s kratkom stranicom, a kratki krak s dugom stranicom. Točan položaj okova možete vidjeti na crtežu. Montažu izvršite pomoću akumulatorskog odvijača i vijaka s upuštenom glavom 3 x 17 mm.

Kuća&Okućnica

Postolje: montiranje kotačića

Spajanje dijelova rešetke od letava i povezivanje klavir šarnirom Rešetka od letava je podijeljena na dva dijela: na dugi dio za ležanje i kratki dio koji se može povisiti. Oba dijela su istovjetno konstruirana i izrađuju se prema istom uzorku. U tu svrhu postavite prvu i zadnju letvu na Vaš radni stol ljepšom stranom nadolje. Na njih akumulatorskim odvijačem i s po dva vijka s upuštenom glavom 4 x 30 mm sa svake strane fiksirajte spojne daske. Prema istom predlošku povežite ostale letve. Razmak između njih iznosi uvijek 10 mm; najbolje radite s razmačnicima od drva, kako bi razmaci uvijek bili jednaki. Akumulatorskim odvijačem, klavir šarnirom i priloženim vijcima spojite rešetke od letava.

URADI SAM KAO MAJSTOR

Postavite kotačiće na sredinu kratkih nogica i tu ih fiksirajte akumulatorskim odvijačem i vijcima s okruglom glavom 4 x 30 mm. Ako bude potrebno upotrijebite podloške za vijke.

Pričvršćivanje podupirača za povišeni položaj s istovremenom montažom pričvrsne letve Utvrđivanje točnog položaja pričvrsne letve provodi se istovremeno s montažom podupirača za povišeni položaj. Podupirač s 4 vijka s upuštenom glavom 3 x 17 mm spojite s 2. letvom naslona za glavu. Sada utvrdite točan položaj pričvrsne letve i s 4 vijka s upuštenom glavom 4 x 60 mm pričvrstite je na kratke nogice. Podupirač postavite na pričvrsnu letvu i spojite ga s 4 vijka s upuštenom glavom 3 x 17 mm.Pričvršćivanje aluminijskih kutnika za statičko ukrućenje (bosch-do-it.com)

Spajanje rešetke od letava i postolja Kao podlogu za rešetku na gredice nalijepite neopren vrpcu. Nakon toga rešetku položite u postolje i odozdo pričvrstite akumulatorskim odvijačem i vijcima 4 x 60.

Brušenje drvene površine Kako bismo površinu mogli što cjelovitije i kvalitetnije obraditi, trebamo to učiniti prije završnog sastavljanja. Prvo skosite sve bridove, tako da ih obradite brusnim papirom granulacije 120 ili 180 pod kutom od 45°, tako da nastane mali skošeni brid. Vidljive površine uvijek brusite prateći strukturu drva, isprva grubljim (granulacije 120 ili 180), onda finijim (do 240) brusnim papirom. Zatim površine treba navlažiti mokrom spužvom. Prilikom sušenja pojedinačna drvena vlakna će se nakostriješiti, tada ih možete polako ukloniti brusnim papirom granulacije 180. Nakon toga drvo je spremno za obradu površine.

MALI SAVJET Pazite da brusni papir nije izlizan, kako se vlakna ne bi samo utiskivala, već 16 sasvim odsijecala.

URADI SAM KAO MAJSTOR

Lakiranje površina Prvo temeljito pročitajte upute za rukovanje i sigurnosne savjete koje je naveo proizvođač. Radite u dobro ventiliranoj prostoriji i pritom izbjegavajte pušenje, jelo i piće. Lazuru obilato nanosite sustavom za fino prskanje, a suvišnu lazuru odstranjujte krpom. Poštujte vrijeme sušenja koje je naveo proizvođač.

1.2

69,

PSR 14,4 LI 2- 2 litij-ion akumulatora 14,4 V/ 2,5 Ah, brzostezna glava 10 mm, elektronski prekidač, D/L, broj okretaja neopterećeno 0 - 390 o/min, stupnjevi zakretnog momenta, promjer bušenja u čelik/drvo do 10/30 mm, uvrtanje vijaka do 8 mm, maks. stezni moment meko/tvrdo 20/40 Nm, LED indikatori smjera vrtnje i indikatori napunjenosti akumulatora, integrirano LED snažno svijetlo, težina s akumulatorom 1,1 kg.

Mali Martino Mali Martino je novo ime na gastro sceni. Gastro zato što genetski voli jesti i prepoznaje dobru “spizu”. Ponekad u svom upoznavanju kontitnentalne kuhinje ponese i foto aparat pa se nešto da i vidjeti, no otom-potom jer nikad se ne zna kad se Malom Martinu nešto i “da raditi”. U svakom slučaju, Martino će nam pokazati svoj način razmišljanja o “iću i piću”!

Evala,ljudi! Bilo je ludo, čista petica, provod za prste polizati. Tako bi Van moga početi prepričavati doživljaje od prošle šetimani. Ali neću, morete se frigati ali Van neću ništa reči ;) Zva me je neki dan gospon urednik i kaže da se samo zajebavan i da ne postan ništa. Reko šjor urednik, post mi je samo za Veliki petak ovako niman ja vrimana zajebavati svoje bližnje sa poston. Mani se ti ćorava posla i gremo mi pojisti nešto. U ovon Zagrebu od kad san doša uvik svi govore idemo na kavu ili na pivu. Pa judi, jel tu iko ide, di Van stane pusta kava u prazni želudac. Đava odnija i puste pekare ne mogu ist samo slance i buhtle, ja san naući na marendu, konkretno pojis20

ti. Sićan se dok još nije bilo HACa i autoputa-more biti da se ćuli za pizdariju posli Uskrsa u Sv.Roku? Niste? E, ovaj puti nisu farbali samo su zatvorili u špici prometa koju traku, i moreš se slikat ali iz kolone 5uri nisi moga izaći. A ko in je kriv kad ne idu staron cestom. Prošli bi Vukove u Udbini, pravi domaći restoran uz cestu sa vrućon janjetinon. A ki more platiti kad si na putu, stat, oprati ruke i čoviku sa vrata naručiti pokile od rebara i jedan papršnjak, domaće friške janjetine. I kažu finger food? Ma izi ti papršnjak pa fingeriraj. A čača mi je uvik govori, mali kad si na putu ij žlicu, boje ti je. Al ja samo na finger food, to je valja moja ostavština iz velegrada, Zagreba.

Ajmeee, sad san se siti, pa nisan Van ricetu nikakvu posla? Uf, opet ću befadu dobiti. Gren ča. Stavit ću Van frišku jednu sliku današnjeg finger food. Dolazi mi mala, a moran većeru spremati, malo romantike i Hujićevih nota neće faliti, a ne. Ala, ne ćinite pizdarije, uživajte u životu a ja gren Ka karoca Gren Veseli i zdravi bili Pozravlja Vas Mali Martino

i k

no vi

lju

e N

o n

i v

i d u

Vrtlarstvo

je moj životni poziv, moja ljubav, strast, nikad do kraja ispričana priča. Ultimativni manifest nečeg božanskog, čistog i kreativnog.

o p

n z

j a

o m

R I m

LE U

Prošle godine, sasvim slučajno upoznali smo Mirelu, svestranu i uvijek dobro raspoloženu vrtlarku. U slijedećih nekoliko stranica upoznati ćemo Vas s Mirelom Jakuš Fröbe. Organskim vrtlarstvom bavim se unazad nekoliko godina. U samom početku mislila sam da je dovoljno izbjegavati upotrebu kemije i inih sredstva, te eventualno znati pogoditi plodored. Sve sam više i više učila, upijala svoja i tuđa znanja i iskustva, eksperimentirala i proučavala. Tako sam došla do zaključka da zapravo vrtlarstvo nije proces koji se treba nužno stavljati u neke zadane okvire i ‘svijati mu kičmu’, zahtijevati neku strogu formu, ne. Vrtlarstvo, prema mom mišljenju, treba biti isključivo oponašanje prirodnih mijena i procesa u samoj prirodi oko nas.

Jak Mi ušs rel Fr a öb e

“Odlazak u vrt i rad na zemlji za mene je ravno duhovnom iskustvu.”

Zadnje dvije godine prakticiram vrtlarenje bez kopanja. Lišeno svakog oblika agresije na površinskom i dubinskom sloju zemlje, poštujući floru i faunu koja rađa život u mom vrtu i bez intervencija dubokog štihanja ili frezanja. Vrt prozračujem vilama i cijelo vrijeme gledam na to da mi je tlo malčirano i bogato organskom tvari. Posve instinktivno slijedim ono nešto u samoj sebi sto današnja znanost voli imenovati, ‘permakultura’, ‘biodinamika’.

vixamagazin.com Međutim, ja to shvaćam sasvim osobno i duhovno, smatram da se takva znanja ne bi trebala prenositi u obliku pisane riječi u nekoj ukoričenoj preskupoj knjizi. Takva znanja bi se trebala osjetiti među prstima, pod nogama dok hodam bosa kroz vrt, zemlja nam govori i komunicira s nama, no buka današnjeg svijeta zaglušuje taj tihi šapat. Stara znanja kolektivne svijesti.

Uzgajam svašta. Jer me vesele šarenilo i mirisi, oblici i boje koji se manifestiraju kao umjetnička djela pod žarkim suncem na mom ranču na rijeci Dobri. Najveće veselje predstavlja mi mogućnost uzgoja presadnica od sjemena do gotovog ploda. Rađanje jednog novog života. Također, što se organskih gnojiva tiče, i njih pravim sama od gaveza, koprive, preslice...Veliki naglasak stavljam na prikupljanje vlastitog komposta jer nekako slijedim put samoodrživosti, te na načine da većinu toga izradim, uzgojim, pripremim, postajem neovisna o kupovini i trošenju novca. Izuzetak je nabavka zeolita na kojem baziram uzgoj svih kultura na i kokosov supstrat.

le a öbe r Fr i M ušs k Ja

"Ljudi putuju, pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, ĹĄirokom prostranstvu oceana i kruĹžnom gibanju zvijezda; a pored sebe prolaze i - ne dive se niÄ?em."

i k

no vi

lju

e N

o n

i v

i d u

id o

Obično

bi se uzviknulo, mladost ludost ili tako nekako. Biti mlad i nije neka životna sadisfakcija, ali to stanje uma omogućuje nam katkad i donošenje životnih odluka za kojima ne žalimo. Ovih par rečenica naveli smo kao uvod u priču koju ćemo pratiti, a odnosi se na sedmoro mladih ljudi koji su odlučili svoj život okrenuti naglavačke i upustiti se u nešto nepoznato. Sportaši, intelektualci, farmaceuti ostavili su se svojih profesionalnih karijera i ušli u poljoprivredu, počeli se zanimati za nju i polako stasaju u izvrstan hrvatski proizvod, upoznajmo, ZADRUGU Berry Organica

n z

o p

j a

o m

a p je

a n Predsjednik sam Skupštine Zadruge Berry Organica koja se sastoji od 7 zadrugara sa područja cijele Hrvatske. Povezuje nas ljubav prema zemlji, prirodi, bobičastom i jagodastom voću. Članovi zadruge su: OPG Muhar, OPG Fišić, OPG Šušnjar, OPG Babojelić, OPG Žugec, OPG Medić i OPG Cetinić-Frankos.

Moje ime je Stjepan Fišić, rođen sam u Zagrebu 1981. godine. Završio sam Poljoprivrednu školu u Zagrebu 1999. godine, smjer poljoprivredni tehničar - opći. Nositelj sam OPG - a Fišić Stjepan iz Zaprešića. Moj OPG je osnovan 2015. god. Trenutno posjedujemo oko 1,3 ha obradive površine na dvije lokacije u Zagrebačkoj i Krapinsko zagorskoj županiji. Na jednoj od lokacija imamo posađenu Paulovniju za tehničko drvo, ali glavni fokus proizvodnje je Lonicera caerulea odnosno Haskap ili kako ga kod nas zovu sibirska borovnica. Haskap je posađen na obje lokacije i to tri sorte Karina, Morena i Indigo yum. Sljedeće sezone planiramo proširenje proizvodnje. 36

vixamagazin.com

OPG Medić nalazi se u malom selu Golinci u Slavoniji. Nakon iskustva proizvodnje ratarskih kultura, uzgoja svinja i ovaca, sedmeročlana obitelj Medić započela je suradnju sa zadrugom Berry Organica. Danas imaju posađenih 1200 sadnica haskapa, članovi su Zadruge, a nasadi su u postupku dobivanja eko certifikata. Kako je haskap visoko dohodovna višegodišnja kultura nadaju se da će u budućnosti uživati plodove svoga rada i po potrebi povećavati površine pod tom biljkom. 38

o jm na dic oz me up opg Toliko za sada, do idućeg čitanja, pozdrvaljaju Vas Marin Medić i Stjepan Fišić. 39

100% organsko gnojivo obogaćeno prirodnim algama te organskim magnezijem i kalcijem za borovnice, rododendrone, hortenzije i sve biljke koje vole kiselije okružje.

Prva i osnovna stvar prije nego se odlučite za sadnju borovnica je adekvatno tlo. Borovnice su voćke koje vole vlažna tla kisele reakcije, te im je potrebno takva i osigurati. Ph tla bi trebao biti između 4.0-5.5ph. U slučaju da zemlja kojom raspolažete u vrtu ne odgovara tome, možete iskopati jamu te je napuniti kiselim tresetom u koji ćete smjesti svoje borovnice. Borovnice je također moguće uzgajat u većim posudama. U tom slučaju, sami možete izrežirati

idealne uvjete za svoje borovnice koje će Vam se za to oduživati dugi niz godina (dosegnu do 50 godina). Svake godine (u ožujku ili travnju), preporuča se pognojiti ih pripadajućim gnojivom. Borovnice će u budućnosti bolje rađati ako prve godine poskidate cvjetove kako bi voćka ojačala. To nije obavezno ali dugoročno daje bolje rezultate.

Da bi travnjak rastao zdravo i zeleno potrebno ga je njegovati. U to se ubraja košnja, zalijevanje, v gnojenje i vertikutiranje ili prozracivanje. Saznajte koje vrste njege zahtijeva vaš travnjak, v koje vrste travnjaka postoje i po cemu se razlikuju. 42

SAVJETUJEMO

MINI ČEMPRES potrebno im je dognojavanje 2x godišnje i to sredinom travnja i u jesen, gnojivima za četinare. Zalijevati ga treba redovito, svakih nekoliko dana. Najčešća boljka je napad moljca, a primjećujemo ga tako da se pojedine grane počinju zasebno sušiti. Oboljele grane se moraju odmah odrezati i cijelu biljku okupati u insekticidu.

Kuća&Okućnica

Šišanjem i košenjem do njegovanog travnjaka Za lijep i gust travnjak neophodno je redovito rezanje. Koliko često morate rezati vaš travnjak ovisi o godišnjem dobu kao i o svojstvima vrste travnjaka. Rezanje travnjaka obuhvaća košenje kao i šišanje. Dok kosilica za travu brzo obrađuje velike površine travnjaka, šišač tratine se primjenjuje na teško dostupnim mjestima. Ovdje ćete saznati više o ispravnom šišanju i košenju vašeg vrta.

Šišanje travnjaka Šišači tratine se vode rukom i idealni su za rezanje na teško dostupnim mjestima kao na primjer rubovima travnjaka, zidovima i gredicama. Općenito vrijedi pravilo: prvo šišati, zatim kositi. Skratite travnjak prvo na mjestima koja ne možete dosegnuti kosilicom. Kod košenja se zatim usitnjava odrezana trava koja leži na površini travnjaka. Odrezani materijal možete ostaviti na površini travnjaka za malčiranje – ili ga možete ukloniti. Nikad ne pošišajte više od trećinu duljine trave („pravilo jedne trećine“), jer će biljka u suprotnom trebati više vremena da izbije zelenu travu.

Uvijek prvo ubrzajte šišač na puni broj okretaja prije nego što ga spustite u travu. Tako osiguravate da zamah rotirajućeg reznog alata (npr. niti) potpuno prereže travu i da je ne smrska. Raslinje ispod krošnji stabala, grmlja ili manjih stabala možete lako odrezati šišačem tratine. Košenje travnjaka Redovitim košenjem pospješujete ravnomjeran rast vašeg travnjaka. Tako travnjak postaje gušći, otporniji i sprečava se prekomjerno širenje korova. Velike površine travnjaka najlakše se režu kosilicom. Kada je vaš travnjak u proljeće dosegao visinu od 7 do 8 cm možete početi s košenjem. I pri košenju poštujte „pravilo jedne trećine“ i ne režite prekratko

tako da biljka može ponovno izbiti. Naročito često (do tri puta tjedno) treba kositi travnjak u svibnju i lipnju, jer u tom razdoblju najjače raste. U svim drugim mjesecima dovoljno je kositi jednom tjedno. U sušnim fazama dopustite vašem travnjaku nešto veću visinu – dulja trava štiti tlo od isušivanja. Kod vlage odustanite od košenja travnjaka, jer se u vlažnom stanju lišće i travke ne mogu uredno odrezati. Na površini vašeg travnjaka ima kosina? Kosite uvijek poprečno nagibu. Tako nećete ozlijediti dno trave i prevrnuta kosilica ne predstavlja vam nikakvu opasnost.

SAVJETUJEMO Akumulator ili kabel. Sloboda bez kabela? Ili snaga bez prekida? Akumulatorski uređaji su lakši od uređaja s kabelom i odlično su prikladni za teško dostupna ili jako udaljena mjesta vrta. Nude maksimalnu prilagodljivost, ali kod dugotrajnih radova moraju uložiti stanku da bi se napunio akumulator. S električnim uređajima na kabel optimalno se obrađuju dulji rubovi travnjaka uz konstantnu snagu.

Kuća&Okućnica

Uređujte svoj travnjak na ispravan način

Zalijevanje travnjaka Osušena površina travnjaka ne izgleda samo ružno nego i nudi korovu mogućnost da se brže proširi. Čim se prvi put opusti trava i čim dobije lagano sivkastu boju, potrebno je dakle početi sa zalijevanjem. Stariji travnjak obično treba zalijevati samo kada dulje nije bilo kiše. Svježe posijana travnata površina, međutim, zahtijeva češće zalijevanje, jer korijenje još ne dopire dovoljno duboko u zemlju. Kod toplih temperatura u glavnom razdoblju rasta (svibanj/ lipanj) travnjak bi se trebao redovito zalijevati. Bitno je da je tlo dobro navlaženo do dubine od 15 cm. Mali trik će vam pomoći da odredite treba li travnjaku vode: stanite na travnjak i provjerite hoće li se trava sama uspraviti. Ako se ne uspravi, vrijeme je za zalijevanje. Izbjegavajte zalijevanje na vrućem podnevnom suncu – voda prebrzo ispari. Najbolje vrijeme za zalijevanje je prijepodne. Zalijevanje u večernjim satima može poticati noćni

rast gljiva, te se zbog toga treba izbjegavati. Travnate površine koje su ispod stabala trebaju više vode. Njihovo korijenje natječe se s korijenjem stabla. Travnjak koji je u sjeni treba, međutim, manje vode, jer na tim mjestima voda slabije isparava. U jeseni uklonite lišće s travnjaka. Tako će vaš travnjak dobiti više svjetla i zraka. Budući da u hladnijem godišnjem dobu vaš travnjak gotovo ne raste, ne mora ga se ni kositi. Ali, može biti potrebno zalijevanje travnjaka – na primjer nakon duljih suhih razdoblja.

Gnojenje travnjaka Redovito košenje travnjaku oduzima hranjive tvari. Zbog toga je gnojenje važna mjera potrebna za regeneraciju. U slučaju da vaš travnjak pati zbog nedostatka hranjivih tvari, prepoznat ćete takvo stanje po tome što sve više poprima žutu boju i što nastaju gola mjesta. Pored toga, u slučaju nedostatka hranjivih tvari, travnjak može dobiti gljivična oboljenja kao na

primjer crvene vrhove, i korov se može brže proširiti. Prvu gnojidbu možete obaviti u ožujku ili travnju, kada trava pratognopočne vidno rasti. Druga jidba može biti u kasnom proljeću, a treća u kolovozu. Ovisno o godišnjem dobu, preporučuje se primjena različitih gnojiva: sredstvo s dušikom u proljeće, a sredstvo s većim udjelom kalija u jeseni. Kod gnojidbe pripazite da se gnojivo ravnomjerno raspodijeli. Možete rasipati gnojivo rukom ili primijeniti valjkasti ili centrifugalni rasipač. Kod većih površina travnjaka idealna su kolica za rasipanje. Važno je: za ravnomjernu raspodjelu pogodno je podijeliti izračunatu količinu gnojiva na dva dijela: jednom po dužini travnjaka i jednom po širini – po uzorku ploče za šah. Idealna je gnojidba pred kišu. Inače morate poslije gnojidbe zaliti travnjak. Samo tako će se gnoj optimalno raspodijeliti i biljke će ga dobro prihvatiti.

Prozračivanje travnjaka Vertikutiranje ili prozračivanje? U čemu je razlika? I zašto se to uopće radi?

Vertikutiranje travnjaka Odumrla trava, korov i mahovina mogu vremenom stvoriti „zamršeni sloj“. Takav sloj otežava razmjenu zraka i dovod vode i gnojiva – travnjak se oštećuje. Kod vertikutiranja tlo se zareže vertikulatorom i tako tlo postane rahlo. Pri tome se uklanja mahovina i drugi korovi. Zatim vaš travnjak može ponovno „disati“ i suvišna vlaga brže isparava. Vertikutirajte svoj travnjak najmanje jednom godišnje – najbolje u proljeću. S drugim vertikutiranjem u kasnom ljetu možete još jednom ukloniti plitko rastuće korove. Prvo oslobodite svoj travnjak od lišća i odumrlih dijelova biljaka. Osim toga, treba svakako biti suh i pokošen. Kod vertikutiranja pazite da noževi ne obrađuju tlo dublje od 5 mm. Preduboko vertikutiranje oštećuje korijenje trave. Zatim uklonite nakupljeni materijal od vertikutiranja. Moguće je da vaš travnjak nakon vertikutiranja izgleda malo „oštećen“. Ali bez brige: male praznine popune se same od sebe. Veće praznine možete zatvoriti dodatnim sijanjem sjemena. I gnojidba poslije vertikutiranja pospješuje rast. Idealne temperature za vertikutiranje su između 8 i 20 celzijevih stupnjeva. U slučaju vrućine odustanite od vertikutiranja. Prozračivanje travnjaka. Za razliku od vertikutiranja, kod prozračivanja travnjak se tretira samo površinski, da bi se čuvale biljke trave. I pri tome se uklanja laka mahovina i travnjak se priprema za ponovno sijanje. U slučaju da se mahovina već proširila na površini travnjaka, bolje je da koristite vertikulator. Kod problematičnih površina travnjaka s izrazitom mahovinom možete prozračiti travnjak i vilicama. U tu svrhu, ubodite u nizovima s razmakom po 10 do 15 cm duboko u travnjak, lagano olabavite tlo i nastale rupe popunite krupnim pijeskom. Tako potičete prozračivanje korijenja.

vixamagazin.com

UNICHEM AGRO Dvorska 2,Jakovlje

Korak ispred

Akvaponski uzgoj ili v kako je sve pocelo

Tekst: Željka Balja

Željka Balja urednica je bloga Autentika, u Sloveniji je razgovarala s gospođom doc.dr. Majom Turnšek Hančič koja će nam predstaviti Ponnod, mogućnost uzgoja povrća i ribe u obnovljivom sistemu.

Poštovana doc.dr. Turnšek Hančič, što je to zapravo akvaponika?

Akvaponika je kombinacija uzgoja riba i povrća, sastavljena iz dvije riječi aquakultura (uzgoj vodenih organizama) i hidroponika (uzgoj povrća na vodi). U akvaponici s pomoću bakterija stvaramo zatvoreni krug hranjivih tvari između uzgoja riba i povrća odjednom, jer samo slijedimo prirodu. Takav način uzgoja su poznavala neka južnoamerička plemena, koja su na splavovima sačinjenim od granja i trstike uzgajali povrće na način, da je korijenje povrća kroz granje

i trstiku prodiralo do vode na kojoj je splav plivao. Ako ste se nekad zagledali u prekrasno jezerce sa zdravim ribama i bujnim biljem u kristalno čistoj vodi, na njoj ste zapravo gledali u prirodni krug u kojem ništa ne ide u ništa, nego se sve samoobnavlja. Rečeno na drugi način, gledali ste princip akvaponike. Ključne prednosti akvaponike su do 90 % manja potrošnja vode od uobičajenog uzgoja povrća i mogućnost postavljanja sistema na mjestima koja nisu primjerena za uobičajen uzgoj povrća, kao što su degradirana ili izgrađena zemljišta npr. krovovi, jer kod akvaponike zemlju u biti ne

trebate. Uz činjenicu, da će u budućnosti biti sve češće suše i da će se obzirom na povećanje broja ljudi opseg primjerenih zemljišta za uzgoj hrane smanjivati, akvaponika bi na neki način mogla značiti idealno rješenje za opskrbljivanje zdravom hranom u budućnosti. Za one koji obrađuju vlastiti vrt su prednosti akvaponike u tome što vrt nije potrebno zalijevati ili plijeviti, ima jako malu potrošnju vode, možemo ga postaviti gotovo svugdje u urbanom području, te si time na prirodan način uzgojiti povrće i ribu.

Koje su poteškoće tog sistema?

Kako ste Vi započeli sa akvaponikom?

Poteškoće sa kojima se kod akvaponike susrećemo su prije svega slične onima sa kojima se susreću ekološki uzgajivači. Ribe su jako osjetljive na pesticide i herbicide pa ih sukladno tome ne možemo upotrebljavati u akvaponici, pa je cilj upotreba što prirodnijih sredstava za zaštitu pred štetnicima i bolestima na povrću i ribama. Kod povrća to znači kontinuirano odstranjivanje bolesnih tkiva te upotreba nekih prirodnih metoda škropiva poput koprive ili duhana te upotreba ljepljivih trakica kad je riječ o letećim nametnicima. Kod riba je bitno redovito pregledavati njihovo zdravlje, te upotreba isključivo prirodnih preparata.

Tvrtku Ponnod smo ustanovili Matej Leskovec, dr. Vesna Miličić i moja malenkost. Idejni vođa je bio inženjer agronomije Matej Leskovec, koji je prije deset godina postavio jedan od prvih akvaponičkih vrtova u Europi, na krovu garaže svojih roditelja. Neko vrijeme je tražio ideju kako bi ravan krov pretvorio u bujnu zelenu oazu. Često je razrađivao razne načine zemljanog uzgoja, ali mu se nošenje zemlje i učestalo punjenje korita činilo dugotrajno a učinak nije bio očekivan. Ujedno je tražio nešto što bi bilo najbliže prirodnom procesu uzgoja. Tako je slučajno pronašao forum australskih entuzijasta akvaponike te tako postao jedan od prvih akvaponista u Europi. Na krovu garaže je postavio prvi akvaponski kućni sistem od 30 m2 površine na kojem je uspio uzgojiti gotovo sve vrtno povrće: rajčice, razne salate, jagode, mladi luk, patlidžane, razne buče, krastavce, grah te još mnogo toga. Na svom tanjuru je mogao uživati u šaranu, somu, pastrvskom grgeču, pastrvi i tilapiji iz vlastitog uzgoja. 51

Korak ispred

Gdje imate postavljene sisteme i koje vrste povrća uzgajate? Naši kućni sistemi nalaze se po cijeloj Sloveniji. Najveći sistem koji je ujedno i pilot projekt za profesionalne uzgajivače povrća i riba nalazi se na istoku Slovenije. Iz kućnih sistema možemo uzgajati gotovo sve povrće, izuzev krumpira, a od riba su najčešće šarani, somovi i tilapije, zbog svoje neosjetljivosti i otpornosti. U komercijalnom sistemu uzgajamo rezano začinsko bilje poput melise, vlasca i bosiljak, dok ujedno testiramo uzgoj i ostalog povrća. Od riba se tu nalaze pastrve, šarani i grgeči.

Kako započeti s tim u Hrvatskoj? Surađujete li s kim iz Hrvatske? Iz Republike Hrvatske smo imali već dosta upita a imamo i prvog zastupnika za hrvatsko tržište. U tom trenutku smo također u pregovorima za idući veći projekt komercijalne akvaponike koji bi se nalazio u Hrvatskoj. Moramo još više pozornosti usmjeriti na ljubitelje vrtnog uzgoja povrća kojima je potrebna pomoć kod instalacije vlastitog akvaponijskog vrta, tako da mogu zainteresirani u Hrvatskoj početi sa uzgojem svojeg povrća i ribe.

Ako se je osobno želim baviti s takvim uzgojom, a nemam iskustva s vrtlarenjem, kako mogu započeti s tim? Nudite li edukacije? Kontroling po potrebi? Za početak zainteresiranima koji nemaju vlastitog znanja i iskustva preporučujemo da se obrate stručnjacima za planiranje akvaponijskog vrta. Mnogi si znaju sami postaviti svoj akvaponijski vrt ali se pri tome moraju učiti iz svojih grešaka. Puno početničkih grešaka možemo riješiti već s dobro isplaniranim sistemom. Na našoj internet stranici www. ponnod.com nudimo savjete i informacije o akvaponici, redovite edukacije, planiranja sistema, kupnju opreme za »uradi sam«, te mogućnost planiranja i postavljanja vrtova prilagođenih za potrebe stranke. A kada netko kupi naš cijeli sistem nudimo i kontroling i pomoć za uspješno puštanje vrta u rad.

Kad se odlučimo na akvaponiku, na što moramo obratiti pažnju? Za početak zainteresiranima koji nemaju vlastitog znanja i iskustva svakako savjetujem da se obrate stručnjacima za planiranje akvaponijskog vrta. Uz to bitno je kao i kod svakog drugog vrta dovoljno sunčeve svjetlosti. Najbolji sistemi su konstruirani tako, da iskorištavaju kišnicu – znači dobro je da se u blizini nalazi neki krov s kojeg možemo skupljati vodu. Isto tako moramo imati u vidu i struju, koja je potrebna pumpi koja omogućuje neprestano kruženje vode. Povrće može biti posađeno u supstrat (npr. glinene kuglice) ili u teglici sa zemljom iz koje samo korijenjem sežu do vode. To omogućuje biljkama konstantan pristup vodi i hranjivim tvarima, što potiče njihov brži i bujniji rast. Supstrat može biti i šljunak, pijesak, vermikulit,

kamena vuna ili ekspandirana glina. Korijene koji se nalaze u takvom supstratu neprestano navodnjavamo zbog čega ima biljka konstantan dotok vode, hranjivih tvari i kisika i time optimalne uvjete za rast. U takvom vrtu nema posla oko zalijevanja, kopanja, pljevenja i pripreme zemlje. Ostaje vam svakako veselje oko sadnje povrća, brizi za zdravlje te kod ubiranju plodova. Razlika od klasičnog vrta je u redovitom nadzoru nad kvalitetom vode (podešavanjem pH vode i dodavanjem kalija) te redovito dodavanje željeza i hranjenje riba. Sa ribama nema toliko posla, što ih više puta dnevno i u umjerenim količinama hranimo bolje će napredovati. Kod hranjenja ih promatramo ponašaju li se normalno i izgledaju li zdravo.

Imali ste u Ljubljani konferenciju na tu temu… Kako je uspjela, kakav je bio odaziv? Koji su zaključci? Zajedno sa Biotehnološkim fakultetom 'Univerze v Ljubljani', u ožujku smo organizirali jednu od najvećih međunarodnih konferencija o akvaponiki u Europi, koju je financirao europski program COST. Sa konferencijom smo izrazito zadovoljni – posjetilo nas je više od 160 ljudi ne samo iz Europe nego i iz Kanade i Brazila među kojima i najveći stručnjaci na području akvaponike. Za nas je to od jako velikog značaja jer je akvaponika još jako malo područje gdje postoji mnogo mogućnosti za istraživanje, zato je suradnja i dijeljenje informacija od ključnog značaja.

Osvojili ste i mnogobrojne nagrade… Kao mlada inovativna i obećavajuća tvrtka se možemo pohvaliti sa brojnima nagradama: bili smo pobjednici »Reinovator izziva 2015«, pobjednici »okolju najprijaznejšega postopka časnika Finance« drugi na međunarodnom takmičenju »NO-BLE«, među 10 najboljih poduzetničkih ideja časopisa 'Finance', finalisti 'Tehnoinovacija' i među izabranima na inovacijama pod nazivom »Forum inovacij«.

Poštovana Maja, što zapravo nakon uzgoja jedemo na našim tanjurima, koju vrstu ribe i zelenjave?

Hoćete li imati predstavljanje uzgojenog u dogovoru s restoranima?

U akvaponiki odlično raste lisnato povrće kao što su različite salate, radiči, bosiljak, špinat, kinesko zelje, kao i rajčica, paprika, jagode i buće. Dobro uspijevaju i razne mahunarke, lukovice i korijenje. Za početnike su najprimjerenije vrste riba šarani i somovi koje su kod nas dobro poznate i na vrhu su po otpornosti. Često se u akvaponici uzgajaju i tilapije koje su isto tako otporne ribe sa dobrim prirastom. Ako je nekome posebno žao riba, može izabrati ukrasne ribe poput zlatne ribice ili koi šarana.

O tome još razmišljamo prije svega u okviru našega komercijalnog sistema u kojem uzgajamo grgeča kao novu jako ukusnu ribu. Restoranima već sada preko distributera dobavljamo rezanu svježu lokalno uzgojenu melisu, vlasac i bosiljak. Koja je vizija Ponnoda i koji su Vam daljnji planovi? Nakon testiranja i optimizacije prvog velikog sistema, planiramo završni razvoj udruživanja akvaponike sa industrijom koja ne zna kamo sa svojom otpadnom toplinom. S time po jednoj strani taj otpad promijenimo u novi profitabilan kanal, a s druge strane uzgajivačima svježeg povrća i riba smanjimo najveći trošak – to je grijanje preko zime. Tako i tu vidimo »win – win« kombinaciju udruživanja, koja nas je privukla u akvaponici.

AQUAGEN d.o.o. 10410 VELIKA GORICA www.aquagen-tlk.com

Tel: 01/6233 890 Fax: 01 888 9006 E-mail: info@aquagen-tlk.com 55

AQUAGEN d.o.o.

10410 VELIKA GORICA

www.aquagen-tlk.com

SAVJETUJEMO

Genox: neotrovni dezinficijens, 100% biorazgradiv, ekološki, širokog spektra djelovanja na patogene mikroorganizme, bakterije, spore, gljivice, viruse, fitoplazme, mikoplazme, plijesni i kvasce.

DEZINFEKCIJA VODE U BUNARIMA S proljećem započinju intenzivni radovi u dvorištu, vrtu i voćnjaku. Jedna od najvažnijih radnji je i zalijevanje. Ako ste sretnik pa imate vlastiti bunar ili spremnik za kišnicu, biljke će vam biti zahvalne. Međutim, postoji mogućnost da se kroz zimu u bunaru ili spremnicima nađe poneki nepoželjni posjetioc. Ako se u ovom slučaju, na žalost, radilo o uginuloj životinjici, vodu treba dezinficirati. Tu radnju potrebno je sprovesti svakog proljeća ta-

kođer iz razloga jer postoje velike šanse da na svoje biljke prenesete bolesti kao što su razne gljivice, bakterije ili virusi. Naši stari činili su to živim vapnom, ali u novije vrijeme ubrzani način života ne dopušta čekanje od mjesec dana kako bi voda bila opet spremna za upotrebu. U tom slučaju treba birati isključivo ekološka sredstva, koja će vodu učiniti spremnom za korištenje nakon svega nekoliko minuta. 57

HOMEOPATIJA ZA BILJKE U suradnji s tvrtkom HomeOgarden prenosimo razgovor s gospođom Julijanom Bavčar o homeopatskim proizvodima i njihovim učincima na biljke.

Koja je razlika između homeopatskih proizvoda za zaštitu biljaka, pesticida i prirodnih sredstava koji imaju? Krenimo redom, djelovanje pesticida se temelji na neposrednoj kemijskoj reakciji na bolesti biljaka ili na štetnike pri čemu se nanosi šteta okolišu i ljudima. uzmimo insekticide koji na štetnike djeluju neurotoksinima koji su opasni i za druge životinje, ljude koji raspršuju sredstvo i koji uživaju u prinosu jer se makar minimalni ostaci djelovanja zbrajaju u organizmu. postoje i prirodni pripravci 58

koji djeluju kemijskom reakcijom neposredno na uzročnike bolesti ili na štetnike i koji nisu napravljeni sintetično već su dobiveni iz biljaka. kod nekih mehanizam djelovanja nije posve istražen, te se također radi o otrovima. Prirodni insekticid piretrin je na primjer dobiven iz biljke dalmatinski buhač i na osnovi njegovog sastava je učinkovitost koju postiže stvorena sintetično. razlika među njima je što se prirodni na svjetlosti raspadne u dva dana dok sintetični traje prilično dulje. Nasuprot njima glavna karakteristika i prednost

homeopatskih pripravaka je da ne djeluju neposredno na uzročnike bolesti ili štetnike, već jačaju biljku. kažemo da djeluju integrirano, s time da ne djeluju sa kemijskom reakcijom već sa energijom. aktivna osnova ili supstanca (neke su također opasne) je toliko razrijeđena da je gotovo nemjerljiva i stoga ne utječe na okoliš ili na uništavanje ekosustava. biljku koju smo zalili homeopatskim pripravkom će ojačati svoj energetski naboj. u praksi uzročnici bolesti kao i štetnici napadaju manje otporne biljke.

vixamagazin.com

Kakva je učinkovitost agro-homeopatskih proizvoda u usporedbi sa fitofarmaceutskim sredstvima (pesticidima)? Eksperimenti su pokazali da sa njima možemo riješiti u prosjeku 70 do 80 posto problema, što je usporedivo s konvencionalnim zaštite bilja. insekticidi imaju najopasnije nuspojave, međutim kada se koriste u skladu s uputama, unište 95 do 100 posto od štetnika. važno je znati da pojedine biljke različito reagiraju 60

na homeopatske pripravke, ovisno o tome u kakvom su stanju.. općenito za njih su najranjivije mlade biljke. Mogu li se mehanizmi djelovanja homeopatskih “lijekova” na biljaka s usporediti sa djelovanjem na čovjeka? Mogu, razlika u upotrebi je u tome da homeopat čovjeku postavlja anamnezu, razgovara sa njim o problemima dok se kod biljaka moraju znati agronomske zakonitosti. Za biljke problemi će se

najvjerojatnije dogoditi u određenim situacijama. tako, na primjer. u kišnim i vlažnim ljetnim mjesecima rajčice gotovo sigurno ne mogu izbjeći napad plijesni rajčice … pripravci koje smo razvili uzimaju u obzir zakonitosti temeljene na upotrebi kombinacije aktivnih supstanci koje zovemo matične tinkture. većina naših homeopatskih pripravaka pokriva široki spektar sličnih problema kako bi ih vrtlari koji ih možda ne razlikuju, lakše koristili.

Ostali dio razgovora pročitajte u nastvaku na portalu vixamagazin.com

Na koji način objasniti čovjeku koji želi racionalno shvatiti kako djeluju homeopatski pripravci? Spomenuli smo da je ključno djelovanje energetskog naboja. kod proizvodnje preparata postupkom potenciranja energija se po zakonima kvantne fizike povećava. sa njegovim objašnjenjem se bavio poznati stanični biolog dr. Bruce Lipton,autor knjige »Biologija vjerovanja i spontana evolucija«. pojednostavljeno, kod homeopatskih

pripravaka je masa koja će djelovati vrlo malena. njen energetski dio predstavlja kruženje elektrona po putanji oko jezgre atoma – kako si oni različitih energetskih stanja i putanja, nastaju fotoni – dijelovi bez mase pri čemu se poveća energetski naboj kod potenciranja (jačanja) energetskog pripravka pri potenciranju homeopatskega pripravka (tj. razrjeđivanja i određenog načina protresanja) masa matične tinkture, (to je osnova, za koju je karakteristič-

no određeno djelovanje), manja a povećava se djelovanje. zbog daleko manje mase, ona ne može biti više opasna, ostaje samo energetski naboj koji zalijevanjem prenosimo u biljku. i pesticid ima energetski naboj ali je kod njega kemijska reakcija tako snažna da ga uništi.

o n e zel ato zl

Društvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato

Već duže vrijeme pratimo rad Zeleng Zlata oduševljeni smo njihovom energijom ali i dobrim projektima koje organiziraju-vode. Tko su oni i što zapravo rade reći će nam gospođa Saša Balen Andrić

Zeleno Zlato, Društvo za socijalnu ekologiju osnovano je krajem 2009. godine u Brežanama Lekeničkim (Sisačko-moslavačka županija) s ciljevima promocije održivog, ekološki prilagođenog razvoja; osnaživanja socijalno ugroženih skupina; brige o životnom okolišu i buđenja ekološke svijesti; razvoja civilnog društva na razini lokalne zajednice te promocije zdravog načina života. Kao prvi projekt Zeleno Zlato razvija model samozapošljavanja i socijalnog poduzetništva kroz održivo iskorištavanje

prirodnih resursa i povezivanje privatnog, javnog i civilnog sektora. Projekt „Mogućnosti samozapošljavanja u održivom sakupljanju samoniklog bilja“, financiran sredstvima EU, temelj je razvoja modela je samozapošljavanja žena starijih od 50 godina u ruralnim područjima kroz obuku za održivu berbu samoniklog bilja, izradu proizvoda te povezivanja s tržištem. U provedbi projekta razvijen je teoretski i terenski program obuke za sakupljače samoniklog bilja, kroz koji je osposobljeno i certificirano 46 nezaposlenih osoba, uglavnom žena sa

nastanjenih u ruralnim krajevima u okolici Gline, Petrinje i Siska. Organizirano je sakupljanje, sušenje i skladištenje samoniklog bilja, te pokrenut plasman bilja na tržište. Osim toga, u sklopu projekta izrađeni su udžbenik, radni priručnik i video instrukcije za sakupljanje samoniklog bilja, a 6 polaznika je prošlo i dodatnu obuku za trenere čime se osigurava daljnji prijenos znanja i širenje predstavljenog modela samozapošljavanja.

o n e zel ato z l 63

o n e zel ato zl

Jedan od projekata koje Zeleno Zlato provodi u gradu Sisku su i Gradski vrtovi Sisak. Vrtovi su na raspolaganju svim građanima Siska zainteresiranim za organski uzgoj voća, povrća i bilja. Idilična lokacija za Vrtove uz rijeku Odru na ulazu u Sisak ( radi se o području bivšeg rasadnika tvrtke Komunalac Sisak koji se tim prostorom ne koristi od početka Domovinskog rata, a nalazi se u do nedavno marginaliziranom kvartu Siska) osigurana je kroz zakup od Grada Siska, te ima kapacitet za oko 80 parcela od po 100 metara kvadratnih –koliko je potrebno jednoj četveročlanoj obitelji za proizvodnju hrane za vlastite potrebe. Za sada je prijavljeno 28 vrtlara, a prvi su već’

uselili’ .Navalu očekujemo ovoga proljeća, nakon što očistimo svih 15 000 m2 koliko naš vrt ima. Osim vrtlarenja, Vrtovi su namijenjeni i druženju te razvoju zajednice, pa će Vrtovi imati i niz zajedničkih prostora poput staklenika ( kojeg je zatečen na parceli, ali potrebno ga je rekonstruirati) u kojem osim uzgajanja presadnica mislimo čuvati sjeme, imati knjižnicu sjemena i društveni centar, gdje bi korisnici mogli kroz cijelu godinu kreirati sadržaj Nadamo se da će vrtovi postati poligon koji će s vremenom građane skupiti oko jedne šire priče, tako bi razvijali zajednicu Grada koji uči, živi i misli “zeleno”

Iz iste želje za jačanjem zajednice, mjestom za druženje, ali i iz potrebe da se zaštiti šumarak koji smo zatekli na parceli proizašao je i projekt uređivanja parka – Park Vrtni zelenjak, kroz koji je u suradnji sa HZZ-om zaposleno pet žena, koje

su kroz osam mjeseci uređivale prostor predviđen za park. Ove godine čeka nas ugodniji dio posla, razmještanje cvjetnih gredica i stazica, i postavljanje klupa i stolova.

o n e zel ato z l 65

o n e zel ato zl

Zelena edukacija zlata vrijedi serija je edukacija i radionica sa svrhom uključivanja i podizanja svijesti građana grada Siska o većoj kvaliteti života koja se postiže kroz ekologiju i korištenje prirodnih resursa u svakodnevnom životu. Djeci vrtićkog i školskog uzrasta posvećujemo najviše pažnje, u suradnji sa dva vrtića i dvije osnovne škole pokrenuli smo program koji će teorijsko i praktično znanje objediniti u vrtovima koje

pokrećemo u njihovim dvorištima i terasama. Kad školska godina završi naše aktivnosti se sele u vrtove. Prošlo ljeto smo pilotirali posvetili ljetnoj školi te na području Gradskih vrtova održali seriju radionica na teme preživljavanja u prirodi, tjelovježbe, uzgoja začinskog bilja i cvijeća, spremanja sjemena, kopmpostiranja, camere opscure itd. Želimo utjecati na svijest mladih osoba u svrhu zdravijeg načina života u skladu s prirodom.

Od početka ove godine Zeleno Zlato partner je na projektu Trans eScouts, započetom kao prijenosom uspješne društvene inovacije iz projekta „e-Scouts - međugeneracijski krug učenja zajednice“ na Hrvatsku, Latviju i Litvu. Projekt koordiniraju partneri iz Španjolske, a nositelj u Hrvatskoj je organizacija Telecentar iz Zagreba. Ideja projekta je olakšati društveno-digitalnu inkluziju starijih i mladih osoba te kroz međugeneracijski dijalog i uzajamnu potporu unaprijediti život lokalne zajednice. U Republici Hrvatskoj još ne postoje javne politike koje bi trebale popratiti potrebe digitalnih industrija te iste iskoristiti za poboljšanje socijalne slike. Digitalna agenda za Europu prva je od sedam ključnih inicijativa nas-

talih u sklopu europske strategije Europe 2020 za održiv i uključiv rast. Radi se o strategiji koja potiče širu primjenu i učinkovito korištenje digitalnih tehnologija koje bi građanima Europe trebale pružiti veću kvalitetu života. , organizacije civilnog društva kao što su Centar M.A.R.E., Forum 50+, Telecentar, Zeleno zlato i CTK Rijeka već godinama svojim programima potiču digitalnu inkluziju građana. Zato su se i okupile oko projekta Digitalna agenda za kreativnu Hrvatsku čiji je cilj umrežavanje i zajedničko zagovaranje organizacija civilnog društva radi postizanja utjecaja na pozitivne društvene promjene u području digitalnog uključivanja i obrazovanja za digitalnu industriju.

o n e zel ato z l 67

VRTLARENJE S MJESECOM 68

Marica vrtlarica

U prošlom broju pisali smo o jednostavnosti uzgoja bilja ravnajući se prema Mjesečevom sjetvenom kalendaru. U ovom broju donosimo koje je radove poželjno odraditi kroz pojedine dane, ali i mali podsjetnik po kojem principu se u Mjesečevom kalendaru biljke dijele.

Treba napomenuti da su ovo samo savjeti, a na vama je da prema danima u kalendaru odredite svoje prioritete i prionete poslu. 70

Marica vrtlarica

vixamagazin.com

KROZ TRAVANJ I SVIBANJ Tako biljke možemo razvrstati u: 1. biljke korijena – u ovu skupinu ubrajaju se sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (celer, repa, mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, crna rotkva, cikla, peršin korijenaš, krumpir, luk, češnjak) 2. biljke cvijeta - u ovu skupinu ubrajamo sve biljke koje uzgajamo radi cvijeta (cvijeće, lukovičasto cvijeće, ljekovite biljke, brokula) 3. biljke ploda – u ovoj skupini nalazi se sve plodovito voće i povrće (rajčica, paprika, mahunarke, tikvenjače, žitarice, bobičasto voće…) 4. biljke lista – u ovu skupinu ubraja se većina kupusnjača i lisnatog povrća (kupusnjače, salate, matovilac, endivija, cikorija, špinat, blitva, peršin liščar, trava…), te većina začinskog bilja (ono bez eteričnih ulja) 71

Marica vrtlarica U travnju intenzivni radovi koji se tiču sjetve, sadnje, presađivanja, orezivanja i berbe započinju tek 12. travnja i to iza 16 sati, a traju sve do 27. travnja do 6 sati. To bi značilo da su ostali dani poželjni za održavanje pojedinih biljaka i njihovu zaštitu, iako se i pod prvo spomenute dane iste radnje mogu odvijati. Pod održavanjem se smatraju radovi kao što su okapanje, plijevljenje, zalijevanje, a pod zaštitom radovi koji se odnose na eventualna prskanja zaštitnim sredstvima, povezivanje, pokrivanje, itd. Pa krenimo redom:

Datum

Vrsta biljaka

2.-3.

Korijen

4.-5.

Cvijet

8.-9.

Plod

Radovi Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta korjenastih biljaka – mrkva, cikla, rotkvice, češnjak Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta cvjetnica – čišćenje cvjetnjaka i kamenjara Okapanje, zalijevanje, plijevljenje i zaštita svih vrsta plodovitih biljaka – okapanje i gnojenje bobičastog voća Okapanje i zaštita svih vrsta korjenastih biljaka –

10.-12.

Korijen

dobro obratiti pažnju na eventualan napad štetnika ili bolesti

12. 13.

POČETAK PRESAĐIVANJA Cvijet

Sjetva i sadnja cvjetnica (kadife, neveni), sadnja

lukovičastog cvijeća, orezivanje cvjetnih grmova (hortenzije)

Sadnja bobičastog voća, voćaka, rasađivanje 14.

Plod

15.

List

16.-17.

Plod

18.

List

presadnica rajčice, paprike, patlidžana, sjetva rajčica, paprika i patlidžana, branje graška i boba

Berba i sjetva salate, blitve, špinata, popravljanje travnjaka

Sjetva krastavaca, tikvica i tikvi za presadnice Sadnja kupusnjača uzgojenih iz presadnica, sjetva začinskog bilja

Prorjeđivanje mrkve, cikle, rotkvica, ponovljena sjetva 19.-22.

Korijen

mrkve, rotkvica, peršina korjenaša, pastrnjaka, sadnja luka

23. 24.-26.

Cvijet List

27.

Sjetva cinija, dragoljuba Sjetva salate, začinskog bilja KRAJ PRESAĐIVANJA

27.

Plod

29.

Korijen

Okapanje bobičastog voća, zalijevanje i gnojenje presadnica u zatvorenom Plijevljenje i prorjeđivanje korjenastih biljaka

Marica vrtlarica

SVIBANJ U svibnju intenzivni radovi koji se tiču sjetve, sadnje, presađivanja, orezivanja i berbe započinju 10. svibnja i to iza 1 sat, a traju do 24. svibnja do 13 sati.

Datum

Vrsta biljaka

Radovi

1.-2.

Cvijet

Okapanje, zalijevanje i gnojenje cvjetnih grmova

Plod

Zaštita presadnica rajčica i patlidžana od bolesti sredstvima za jačanje biljke

4.-5.

List

Okapanje i plijevljenje salate, blitve i začinskog bilja

Plod

10. 10.-11.

Okapanje graška i boba POČETAK PRESAĐIVANJA

Cvijet

Sjetva brokule i cvijeća na cvjetnim gredicama

12.

List

Berba špinata, blitve, salate, sjetva salate, šišanje živice,

13.-15.

Plod

Presađivanje u vrt paprike, rajčica, patlidžana, krastavaca, tikvi, sjetva graha

16.-19.

Korijen

košnja trave

Berba rane mrkve i rotkvica, sjetva pastrnjaka, rotkvi, mrkve, korabe, sadnja luka

20.-21.

Cvijet

22.-23.

List

Sjetva i berba salate, špinata i blitve, košnja trave

24.

Plod

Presađivanje u vrt paprike, rajčica, patlidžana, krastavaca, tikvi, sjetva graha

24.

Orezivanje cvjetnica, sadnja i sjetva novih

KRAJ PRESAĐIVANJA

25.-26.

Plod

Zalijevanje i zaštita presađenog plodovitog povrća

26.-28.

Korijen

Prorjeđivanje korjenastih biljaka

29.

Cvijet

Zalijevanje, okapanje i plijevljenje cvjetnica

30.

List do 17 sati

Zalijevanje, okapanje i plijevljenje

Plod od 18 sati 31.

List

Zalijevanje, okapanje i plijevljenje

75$9$12ŀXMDN 8WRUDN 6ULMHGD

Ⴡ

ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN

Ⴠ

3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD

Ⴢ

ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN

Ⴜ

3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN

Ⴡ

3(7$.

68%27$

1('-(/-$

321('-(/-$.

8725$.

65,-('$

Î(7957$.

3(7$.

68%27$

1('-(/-$

321('-(/-$.

8725$.

65,-('$

Î(7957$.

3(7$.

Ⴠ

Ⴢ

6YLEDQM 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD

Ⴠ

1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN

Ⴜ

6XERWD

Ⴢ

1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD

Ⴜ

3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN

3(7$. 68%27$

Ⴡ

8WRUDN nepovoljni dani cvijet plod

Ⴡ

list korijen presadnja

76 •

•

69,%$17UDYDQM 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN

Ⴠ

6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN

Ⴢ

6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD

Ⴜ

1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD

Ⴡ

1('-(/-$

8725$.

321('-(/-$.

65,-('$

8725$.

Î(7957$.

65,-('$

3(7$.

Î(7957$.

68%27$

3(7$.

1('-(/-$

68%27$

321('-(/-$.

1('-(/-$

8725$.

321('-(/-$.

65,-('$

8725$.

Î(7957$.

65,-('$

3(7$.

Î(7957$.

68%27$

3(7$.

68%27$

1('-(/-$

321('-(/-$.

Ⴠ

Ⴢ

/LSDQM 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN

Ⴠ

8WRUDN 6ULMHGD

Ⴜ

ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN

Ⴢ

8WRUDN 6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN 8WRUDN

Ⴜ

6ULMHGD ÎHWYUWDN 3HWDN 6XERWD 1HGMHOMD 3RQHGMHOMDN

1('-(/-$ 321('-(/-$.

8WRUDN

Ⴡ

6ULMHGD ÎHWYUWDN nepovoljni dani cvijet

8725$.

plod list korijen presadnja

• •

SAVJETUJEMO

RAJČICA ROTKVICA Suhi i jaki vjetrovi joj škode u rastu zbog kojih postaje manje sočna. Dobra obrana od suhih vjetrova je nasip od zemlje oko gredica. Rotkvica zahtjeva sunčani, topli položaj te mnogo vlage, jer u sjeni ne uspijeva dobro. Ne smije se gnojiti prije same sjetve, a ako ipak moramo, činimo to sa vrlo malo komposta. 78

Rajčica raste vrlo brzo, ali ne smijemo dopustiti da se razvija odviše bujno, jer tako snagu troši na stvaranje grana, što rezultira smanjenim urodom. Zato je potrebno rajčicu prikraćivati.

CELER Budući da sporo niče, sjeme je dobro 24 sata prije sjetve namočiti u toploj vodi. Voda za to vrijeme mora biti stalno topla, ali ne i vruća. Nakon što biljčice dovoljno ojačaju, presađuju se na stalno mjesto, to je obično tri mjeseca nakon sjetve. Budući da je celer vrlo osjetljiv ne smijemo ga saditi na istom mjestu prije nego proteknu tri godine

SAVJETUJEMO

MRKVA Prije sjetve dobro je sjeme pomiješati sa finim pijeskom što će pomoći da ne sijemo pregusto. Sjeme sijemo u redove na dubinu od 1cm, a nicanje možemo očekivati već kroz 8-10 dana. Mrkva se prorjeđuje kada dosegne visinu 5cm, odnosno kada razvije 3-4 listića. Treba ostaviti samo dobro razvijene biljčice na udaljenosti od 6-10cm, ili već prema veličini pojedine sorte. Mrkvu valja okapati i čistiti od korova, a za vrijeme suše zalijevati, jer u protivnom neće biti sočna.

KRASTAVCI Tlo mora biti zaklonjeno i zaštićeno od hladnih vjetrova i mrazeva. Možemo ih donekle obraniti od vjetrova ako oko gredice posadimo kukuruz. Sjena im ne smeta, štoviše dobro uspijevaju u zasjenjenom položaju, ali im jako sunce naročito smeta. Međutim, ne treba ih saditi u dubokoj hladovini, jer im treba dosta topline. Tlo za krastavce treba obilno gnojiti, osim zrelim stajskim gnojem i kompostom, dobro je pognojiti i drvenim pepelom.

DINJE I LUBENICE Ove biljke najbolje je saditi u jarke duboke 20 cm, koje ispunimo sipkom zemljom pomiješanom sa kompostom i drvenim pepelom. U sredini jarka na razmak od oko 1m napravimo plitke udubine i u njih sadimo po 3-5 sjemenki. Nakon nicanja iščupamo slabije biljčice tako da ostane samo jedna dobro razvijena biljka na svakih 1m 79

KLIKNITE na SLIKU, kako biste preuzli bojanku. www.vixamagazin.com

Ayurveda

Naš galop u proljeće Tekst i fotografije: Larisa Čižmešija

Larisa Čižmešija je ayurvedski terapeut koja završava studij ayurvede u Švicarskoj. Drži ayurvedske konzultacije, bavi se yogom i vedskom astrologijom i, kao diplomirani sociolog, zainteresirana je za promociju društveno korisnih aktivnosti poput paraglidinga, jahanja, skijanja i ronjenja.

Proljeće je tu. Krajem zime osjeća se lagani proljetni vjetar, a s prvim znakovima proljeća krene se buditi i naša volja za aktivnostima. Cijele zime se uglavnom skrivamo unutra. To je i prirodno. Isto radi i naše tijelo – hibernira. Tijekom zime treba nam više hrane, one kisele, fermentirane, masnije, kako bi naša termoregulacija obavljala

svoj posao i grijala nam tijelo dok je vanjska temperatura niža od naše tjelesne. Kako se u proljeće temperatura zraka diže, sunce postaje sve češće vidljivo, sve manje imamo potrebu za težom hranom i okrećemo se laganijim obrocima, šetnji i boravku vani. Vjerojatno ste čuli za izraz „proljetni umor“, a sigurno ga i iskusili. To je jedna prirod-

na pojava kojom naše tijelo pokušava dati do znanja da postoji višak u organizmu (hrane, vode, energije, kilaže) i da bi trebalo potaknuti tijelo i um da rade brže, kako bi naše tijelo moglo pratiti naše želje i kako bismo bili aktivniji i brži – sve ono što se u proljeće i dešava: radimo u vrtu, šećemo, češće smo vani, na kavi, na izletima.

Ayurvedi je poznat cijeli mehanizam prelaska iz zime u proljeće, odnosno u ljeto. Prvom polovicom zime vlada Vata dosha – onaj suhi period, kada puše i hladno je, snijeg škripi pod čizmama. Kada taj snijeg postaje mokar, gnjecav, topli se i osjećamo vlagu i hladnoću u zraku, taman pred proljeće i prvi dio proljeća, Kapha dosha dolazi na red. Ona je najstabilniji princip u nama. Ona predstavlja sve ono što ima tradiciju i stabilnost – naše dnevne rutine, naš sjećaj sigurnosti, nježnost i brigu u nama. Ona vlada svim tkivima, svime što je solidno. Sastoji se od vode i zemlje – voda daje koheziju, a zemlja stabilnost i formu. Ljudi koji u sebi imaju dominantnu Kapha doshu su čvrstih tijela, stabilnog misaonog toka, ne vole promjene, vole ljude i velike obitelji. Kako je izgradnja tkiva i lubrikacija osnovna značajka Kapha doshe, obično su čvrstih kostiju, prekrasne, guste kose, sjajnog tena, lijepih zubiju. Tijelo im je mekano, osjećaj temperature je stabilan – nije im ni vruće ni hladno. Koža im je na dodir hladnija, ali im ne smetaju velike promjene u temperaturi jer se u njihovim organizmima sve događa polagano i postepeno. Ne pate od temperaturnih šokova, naglih promjena raspoloženja i ne mijenjaju sebe,

svoju okolinu, posao, osim ako su baš primorani na to ili su pod prisilom. Ono što ne vole je upravo pritisak, a to je jedini način da se pokrenu. Vole ljude i ljudi obično vole njih. Vrlo su puteni i nježni. Najbolji način da nešto promijene jest poticaj drugih ljudi. Stoga vole vježbati u grupama, igrati grupne sportove jer se osjećaju djelom skupine. Budući da su dosta intertni i teško se pokreću, biraju sportove koji nisu previše zahtjevni, a trebali bi raditi upravo suprotno. Njihova tijela su stvorena za velike napore pa su plivanje, vaterpolo, jahanje, biciklizam i neki „teži“ sportovi upravo stvoreni za ljude dominantne Kapha doshe. Kao i fizički, psihološki se vole osjećati sigurni. Stoga su sretni u velikim grupama, poslovima u velikim korporacijama, zaštićeni na mjestu koje ih ne tjera donositi rizične poteze. Čine sjajne šefove, pogotovo ako imaju i dozu kompetitivnosti i u tim kombinacijama su dobri s ljudima, imaju razumjevanja, a opet i dovoljno strpljenja da ustraju u dugotrajnim i napornim projektima. Kapaciteti su im veliki, ali im treba dovoljno motivacije – više nego drugim tipovima. Naravno, sve su ovo vrlo opće informacije i svi smo mi kombinacije Vate, Pitte i Kaphe pa se utoliko i razlikujemo jedni od drugih. 83

Ayurveda

Tipični predstavnici Kapha doshe : Marlon Brando i Merylin Monroe

Hrana koju biraju je slatka i slana, a kako imaju tendenciju tješiti se njome, često se događa da imaju nekoliko kilograma viška. Osjećaju se teški i naduti kada su u disbalansu, sve više jedu i postaju gramzivi, depresivni i letargični. Kako se nositi s time? Prehrana i životni stil dvije su najbitnije komponente bilo kakvog rada na sebi. Tijelo slijedi mozak i obratno pa dajem nekoliko savjeta Kapha tipovima, pogotovo u ovo rano proljeće kada je ona najjača u svima nama: Jedite lagano, puno gorkog povrća (kuhanog zelenog) i žitarica. Smanjite ili eliminirajte unos slatkog i slanog, a pojačajte ljuto i gorko. Ujutro, natašte, popijte čašu tople vode s malo limunovog soka. Ne jedite dok niste zaista gladni. 84

Ayurveda

Bavite se sportom – svakodnevo i vodite računa da se dobro oznojite. Znoj je eliminacijski kanal masnog tkiva i najlakše ga se rješavamo putem fizičke aktivnosti. Jedan od najnapornijih sportova koje si požete priuštiti jest – jahanje. Konji daju osjećaj povezanosti i suradnje, što je Kaphama vrlo bitno. Ostati u sedlu jest jedna od najtežih stvari koje možete zamisliti dok ta životinja trči pod vama. Ujedno je i najveličanstveniji osjećaj dok osjetite da komunicirate s njim, a on uživa noseći vas na svojim leđima. Udobrovoljite Kaphu u sebi i uzjašite jednog konja. Osjećaju sve što je u vama i pružit će povjerenje i strpljenje natrag. Ono se gradi kroz upornosti i dosljednost – sve ono što je urođeno osobama Kapha doshe, ujedno će dati jedno iskustvo napora koje je tijelu neophodno da se oslobodi toksina nakupljenih preko zime i osjeća lakše. 86

Ayurveda

Kako se s Vatom odnosima kao sa cvjetićem, sa Kaphom možemo biti odlučniji i istraživati svoje granice. Oslobodit ćemo puno uspavane energije u proljeće, stvarajući plodno tlo za navike koje su za nas dobre, a koje možemo svakog proljeća primjeniti kako bismo se osjećali bolje i energiziranije. Pokrenite se, trčite, skačite, plešite – s drugima je zabavnije, a životinja će vratiti trostruko. Budite si dobri!

Tipični predstavnici Kapha doshe (unatoč trendovima mršavica, neke od najpoželjnijih žena svijeta su upravo Kapha tipovi): Kate Winslet, Merylin Monroe, Beyonce, Eva Mendes, J. Lo, Oprah Winfrey, Shaquille O'Neal, Marlon Brando, Elvis Prestley

Cvijet u srcu mom i oku tvom Što bi svijet bio bez boje, mirisa, oblika? Svakako, neka vrst pustoši duha. Jer ako cvijet nije bljesak vječnosti u našem oku, što onda je? Zato je pravo pitanje: Što bi Zagreb bio bez Floraarta? Bez više od pedeset godina cvijeća u srcu grada. Bez stotina i tisuća različitih i čudesnih biljaka, svakovrsnih aranžmana, akcija, svetkovina i čarolija koje smo vidjeli, doživjeli i primili. Kao dar i kao dio naše tradicije. Kao našu hortikulturu ili točnije – kao kulturu samu. Dakle, što bi Zagreb bio bez Sajma cvijeća, bez Floraarta? Odgovor je jednostavan: to ne bi bio Zagreb kakav su nam u baštinu ostavili naši preci, to ne bi bio Zagreb kakav smo mi dužni ostaviti našoj djeci! Zato nije pretjerano reći da ovo zagrebačko hortikulturno i kulturno događanje svoje korijene crpi još iz daleke 1891. godine ili 1906. jer to su godine prvih zagrebačkih cvjetnih izložbi zabilježenih na starim razglednicama. Naravno i ta su se vremena oslanjala na ona još starija, na tradiciju zagrebačkih srednjovjekovnih vrtova, onih dražesnih oaza ljepote iz kojih je kasnije niknula perivojna kultura grada, kultura čiji su povijesni vrhunac svakako perivoj Maksimir i linija gradskih parkova koji čine Lenucijevu potkovu.