Broj 1— LJETO 2015. PROMOTIVNI PRIMJERAK
magazin o hrani i odmoru
Reportaža: IDEMO NA GODIŠNJI ODMOR // Avantura: ZARONIMO U LASTOVO// Gastro kutak: Ljepotica & Zvijer // Marica vrtlarica : VRT I 1 VRTLARENJE LJETI
2
Vikend
ica ili skraćeno vixa je manja kuća za odmor, objekt namjenjen stanovanju izvan mjesta stalnog boravka. Najčešće je izvan većih gradova u okolišu koji pogoduje opuštanju i rekreaciji, okružena zelenilom. Kako bi približili osjećaj da je vixa mjesto bijega iz grada “u prirodu”, ili “na odmor” pokrenuli smo ovaj projekt. 3
sadržaj
neka druga mjesta
o slanom i slatkom
4
ljeto 2015. ; broj 1. Reportaža: ODMOR NA BICIKU- ekološki način zabave IDEMO NA GODIŠNJI ODMOR Avantura: ZARONIMO U LASTOVO Kuća&Grunt: KONKURENTNOST TURISTIČKOG GOSPODARSTVA Gastro kutak: Ljepotica & Zvijer Marica vrtlarica : VRT I VRTLARENJE LJETI
Chef Saša Amidzic
marica vrtlarica
5
IZDAVAČ BIOMEDIA usluge j.d.o.o. www.biomedia.hr PORTAL www.vixamagazin.com SURADNICI Larisa Čižmešija, Sandra Rončević, Saša Amidžić PRODAJA OGLASNOG PROSTORA info@biomedia.hr NASLOVNICA Fotografija HIŽE NA BREGU Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača. Uredništvo ne odgovara za nenamjerne i tiskarske pogreške te zadržava pravo uređivanja sadržaja zaprimljenih od čitatelja.
6
Magazin je nastao kao vodiÄ? ljudima koji vole odmor, bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi, te domaći uzgoj hrane.
Zahvaljujemo svima koji su potpomogli izlazak prvog broja! 7
TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
ODMOR NA BICIKLU ekološki način zabave
Ciklo-turizam u posljednje vrijeme postaje značajna turistička grana, stoga se sve više destinacija okreće potrebama ljubitelja aktivnog odmora. Biciklizam na najbolji način omogućava istražiti povijesnu baštinu kraja, njegovu kulturu i prirodno-gastronomsku raznolikost. Sve veći broj B&B(bed&bike) smještajnih jedinica 8
pojavljuje se duž ucrtanih biciklističkih ruta. Dobro umrežene i označene rute na terenu sa ugostiteljsko smještajnim kapacitetima omogućuju biciklistima planiranje odmora nakon cjelodnevnih aktivnosti. Bed&bike oznaka turistima označava da smještajni kapacitet osim noćenja nudi i siguran smještaj za bicikl, servis za popravak i
pranje potrebne opreme. Cikloturistička ruta Zagrebačke županije povezuje gradove, mjesta i općine županije umrežavajući postojeće biciklističke rute i staze kao gotove turističke proizvode. Prolazi asfaltnim prometnicama različite kvalitete, a najvećim dijelom lokalnim cestama sa smanjenim motornim prometom.
Zbog male visinske razlike ruta je pogodna za sve vrste ciklo-turista – od rekreativaca do sportaťa.
9
TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
B
iciklistička ruta Zagrebačke županije sastoji se od tri dijela- rute : istočnog, južnog i zapadnog dijela. Istočni dio rute Istočni dio kojim prolazi glavna ruta djelomično je razvijen u turističkom smislu, dok je veći dio baziran na razvoju gospodarstva. Grad Dugo Selo poznat je po tradicionalnom organiziranju proslave martinja i sajma
10
vina. Zelinsko područje je koncipirano na razvoju vinogradarstva i kao takvo nudi već gotov proizvod vinskog turizma sa mnogobrojnim vinskim podrumima, kao i sa vinskim cestama koje nadopunjuju cikloturističku ponudu. Okolica Vrbovca je pretežito gospodarstvenog usmjerenja, dok sam grad Vrbovec sa postojećim smještajnim kapacitetom i okolnim izletištima nudi turistički
doživljaj. U Ivanić Gradu, također, postoje smještajni kapaciteti i turistička ponuda. Biciklistički klubovi iz Dugog Sela, Zeline, Vrbovca i Ivanić Grada, usmjereni na sportska natjecanja i utrke, uključuju se i u aktivnosti turističkih zajednica na promoviranju rekreativnih vožnji područjem. To vrijedi i za lokalno stanovništvo i za turiste.
Južni dio rute Južni dio rute, od Velike Gorice pa do Klinča Sela, poznat je kao izletnička destinacija za lokalno stanovništvo te postoji tradicija odlazaka na izlete u te dijelove županije. Na
samoj ruti nema prevelikih uspona, unatoč brdovitim predjelima, pa ih je moguće savladati laganom vožnjom. Pojedina izletišta i seoska domaćinstva nalaze se na većim udaljenostima, a gastronomska ponuda (lokalne gos-
tionice,restorani) dostupni su samo u većim mjestima. Nakon vožnje brdovitim predjelima, zaustavite se i uzmite predah uz rijeku Kupu.
11
TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Zapadni dio rute prolazi kroz dio županije sa dobro razvijenom turističkom ponudom. Mnogobrojni smještajni kapaciteti, izletišta te gastronomska ponuda vrlo visoke kvalitete zadovoljit će i najistančanije ukuse cikloturista. Grad Samobor je omiljeno izletničko mjesto zagrepčana, a Park prirode ”Žumberak” nudi gotov proizvod biciklističkih staza sa pripadajućom kartom i oznakama na terenu, vrlo kvalitetnoj 12
nadopuni rute. Zaprešić, gotovo predgrađe grada Zagreba, ima dobru turističku ponudu, a u svojoj okolici nudi izletišta visoke kvalitete. Specifičnost rute je prelazak rijeke Save skelom. I to dva puta. Oba prijelaza, kod Oborova na istočnoj strani i kod Medsave na zapadnoj strani, su u funkciji cijele godine. Cijena prijevoza bicikla je 5 kuna, a ”glavarina” se ne plaća. Za one koji iz centra Zagreba kreću na vožnju Glavnom
rutom postoji više načina; moguć je dolazak biciklom, vlakom, autobusom ili osobnim automobi- lom. Ukoliko ste kao smještajnu destinaciju odabrali neko od mjesta na području županije, krenite biciklom u turistički obilazak lokalnih staza ili u obilazak Zagreba.
13
Zagreb, Varaždin, Bistra, Banjsko selo, Plitvička jezera, Krasno....
GODIŠNJI ODMOR
14
IDEMO NA MORE
15
Svake godine uvijek isto pitanje gdje na godišnji odmor.
Danas u svijetu brzih Internet veza i auto cesta, začas smo zastali, razmislili i krenuli prema jugu, ali na pomalo avanturistički način.
16
Godišnji odmor, termin iz nekih davnih vremena, ostao je asocijacija za odlazak na more.
17
“Naš mali kabrio bio je „pun k'o šipak“, ali spreman za veliku avanturu.”
18
O
ve godine smo isključili razno-razne servise za booking, spremili stvari, istina baš se sa mjestom nismo proslavili, no bitno nam je stalo, luftić, kofer, pas, foto aparat i „veliki kanister sa vinom“ rekao bi Rundek u pjesmi. Naš mali kabrio bio je „pun k’o šipak“, ali spreman za veliku avanturu. Kao svaki oprezni turisti, sus jedima nismo rekli da idemo na more, ali smo dobro zaključali ulazna vrata, no na polici osiguranja nismo prekrižili kvačicu za osiguranje protiv provala .
19
20
Kako je naše putovanje krenulo sa Gornjeg grada, na samom početku bili smo malo poljuljani koje prijevozno sredstvo koristiti. Izlaskom iz dvorišta dočekao nas je susjedov cool skuter, odličan izbor prije možda nekoliko godina (stare kosti i pas više ne idu na motor), ali onda se pojavio „frik“ na novom, modernom, primjerenom za duža putovanja, skuteru, Piaggio X10, rekao bih „krstarica“ za putovanja ovakvog tipa. Putovanje na takvom skuteru pruža zaista iznimno zadovoljstvo ali njega smo morali također prekrižiti i sjesti u naš crveni kabrio.
MOTO MONDO
Hanuševa bb, Zagreb www.moto-mondo.hr
21
G
ornji grad svojim detaljima turiste ili prolaznike ne može ostaviti ravnodušnim, uz šarmantne gornjogradske kafiće nezaobilazno mjesto je i lokacija Golikovog filma Tko pjeva zlo ne misli Nakon dugogodišnjeg odolijevanja zubu vremena dvorište u Basaričkovoj ulici danas je uređeno i renovirano te se preko dana prikazuje jednim licem dok se u kasno popodne pretvara u kazališnu scenu.
22
23
a im e in d o g a b o d vo o u a d ra g je rn Patina Go ÄŒ A B E R G ZA je to a , Ä?u ri p ru b o svakako d
24
još jednu zanimljivost i ČKI VREMEPLOV!
25
U
istom trenutku sa mobitelom ili tabletom u ruci srest ćete na ulicama Gornjeg grada MARIJU JURIĆ ZAGORKU, prvu hrvatsku novinarku, odlučnu feministicu i spisateljicu kao i hrvatskog pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca ANTUNA GUSTAVA M A T O Š A .
26
KOLPORTER će vam baš kao nekad prenijeti lokalne priče, a POŠTAR iznenaditi svojim poštanskim rogom. DORA I PAVLE, zagrebački Romeo i Julija, podijelit će s vama svoju nesretnu ljubavnu priču, a LJUDEVIT GAJ I SIDONIJA RUBIDO ERDÖDY ispričat će vam priču o Ilirskom pokretu u Hrvatskoj. VITEZOVI Reda Srebr-
nog Zmaja će vam kao u davna vremena mračnog Srednjeg vijeka pokazati svoje vještine dok će se za Vašu sigurnost pobrinuti GRADSKI STRAŽAR. Uz mnoštvo koncerata, kazališnih predstava grad je jedno zanimljivo mjesto u ljetnim mjesecima.
No, svaka ljubav prolazi najprije kroz želudac, a za naše putovanje potrebno kupiti nešto domaće. Stoga smo stali na Tržnicu Dolac i prepustili se trženju sa Kumicama na placu.
27
Mir zelenila, spokoj mirisa šume i jezera poljuljao je za čas našu želju za odlaskom na more. 28
fotografije: FB Tonkina kuća
Naše putovanje je zapravo počelo, ali odlučili smo se na potpuno drugačiji pristup, pa umjesto da krenemo prema jugu, što je i logično ako se ide na more, mi smo na tren zaobilaznicu prema moru našli preko Varaž-
dina i Donje Stubice. Lijepi zagorski kraj osebujnih boja i prirodnih ljepota odlučili smo upoznati kod prijateljice u TONKINOJ KUĆI. Mir zelenila, spokoj mirisa šume i jezera poljuljao je za čas našu želju za odlas-
kom na more. Stoga prije mora svakako upoznajte mir duše i ljepote varaždinskog kraja, u Tonkinoj kući svakako ćete se lijepo provesti i napuniti baterije…..
29
30 fotografije: FB Kuće na bregu
P
utovanje je započelo na povijesnim zanimljivostima kroz Gornji grad, Varaždinski kraj, pa je nezaobilazno mjesto Donja Stubica. Mjesto koje često asocira na Matiju Gupca, Seljačku bunu i naš vremeplov nas je opet odveo u taj divan, čaroban kraj. Zagorska kuća, HIŽA i još na bregu, san je svakog čovjeka željnog odmora i opuštanja. Kako bi naši domaćini
gospođa i gospodin Horijan rekli :“ Ako tražite mirnu destinaciju u zelenoj oazi Zagorja, Hiže na bregu su odličan izbor za odmor bez obzira radi li se o druženju s prijateljima i obitelji uz roštilj i zabavu, istraživanju zanimljivih kulturnih i povijesnih sadržaja u okolici, želji da saznate nešto više tradicijskoj kulturi i umjetnosti ili se jednostavno želite
odmoriti u prirodi.“ Nismo mogli odoljeti kraju, prekrasnoj kući ispunjenoj divnim detaljima i uređenjem iz nekih davnih dana-naš vremeplov ne prestaje djelovati-odlučili smo ostati koji dan i upoznati se ljepotama na imanju i okolici.
31
32
fotografije: FB Kuće na bregu
Hižakovac, Gupčeva lipa, wellnes Termi Jezerčice još jednom su prekinuli naše misi o moru, ali mi smo ipak krenuli prema jugu… Crveni kabrio dobio je sve prije puta - servis, gume, svjećice, sve ono da naše putovanje provedemo na cesti s vjetrom u kosi. Stali smo na benzinsku stanicu, počastili ga sa rezervoarom benzina(nije mješavina kao za kosilice, budimo ozbiljni prema veličini prometala),
zaobišli naplatne kućice koja imaju tzv. filter terLučko i krenuli starom apiju - blizu si mora ali cestom prema Jugu… još uvijek sve miriši na šumu, rijeke i kontinent. Ljepotu zagorskog kraja, ljetovanja na jedan posve drugačiji način , nismo mogli tako lako zaboraviti. Iz tog razloga smo se odlučili na nekoliko stajanja u mjestima 33
Alpinistički vrag Davor, naš domaćin koji nas je upoznao sa Banjskim selom i rijekama Koranom i Mrežnicom.
Lijepa starinska kuća bila je naš dom nekoliko dana koliko nam je bilo potrebno da se upoznamo sa Banjskim krajem, planinama i zaljubljenicima u alpinizam i sportsko penjanje. 34
35
36
37
Kuća Novosel je na lijepom mjestu i u društvu domaćina možete se upoznati sa životom, navikama tog kraja ali i odmoriti uz ljepote netaknute prirode. Ruralna kuća za odmor sagrađena 1903 g. Banjsko selo je pitomo selo 38
u Karlovačkoj županiji i okruženo je sa nekoliko brežuljaka. Smjestilo se između dvije najljepše rijeke, Korane i Mrežnice. Na kućnom broju 5 nalazi se kućica koja je izgrađena 1903. god. Kućica je obnovljena do najsitnijih de-
talja kako bi sačuvala izvorni oblik, te poštivala tradiciju i arhitekturu kraja. Sačuvana je autentičnost iz perioda njezine gradnje, nadovezujući na tu osnovu moderne standarde.
39
40
“u društvu domaćina možete se upoznati sa životom, navikama tog kraja ali i odmoriti uz ljepote netaknute prirode”
41
Stara izreka „Svi putovi vode u Rim“ kod nas se može prevesti „Put prema moru vodi u Rastoke“.
42
Rastoke su nastale igrom prirode na ušću rijeka Slunjčice i Korane. Priroda se poigrala modro-zelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku Ras-
toke su zapravo uvod u Plitvička jezera. Za razliku od Plitvica, Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otocima i hridima prije 300 godina ispreplelo ljudsko naselje s mlinicama. Bez obzira na blizinu
prometnica, te sve češći posjet turista Rastoke su zadržale svoju autohtonost i pomalo bajkovit pejzaž. Vrijedne ruke domaćina obnovile su stare građevine i preuredili ih u smještajne kapacitete i restorane.
43
Ostavljajući veći dio puta iza sebe, uz ugodno vrijeme koje nas je pratilo na putovanju, naš „cucak“ je mirno spavao i sanjario o moru i kupanju. Kad krećete sa psom na veći put, potrebno je obaviti veterinarske preglede i uzeti potrebne preparate kako bi ljeto i za kućne ljubimce bilo ugodno. Naša Lilly svom veterinaru vjeruje i rado ide (barem mi tako mislimo iako je njena reakcija potpuno drugačija kad se spomene veterinar). Uz poveći krevetac i dosta vode obožava prote44
gnuti noge svakih sat vremena putovanja i to je tempo koji nama svima odgovara na ovakvom putovanju ;) Ugodna za vožnju stara cesta prema moru idealna je za ovakav tip putovanja, red vožnje, red vjetra u kosi, malo „zanimljive ponude uz cestu“. Nama je upala u oko i dugo nas svrbila ponuda WILD BALCKBERRY, ali dobro, živjeti i preživjeti se mora, pa tko voli nek izvoli….
Vijugavom cestom prije mora, put nas je naveo na Plitvička jezera, no ne bismo mi bili mi, pa smo nešto drugačije smislili Točno 4km prije Plitvičkih Jezera smjestilo se mjesto SELIŠTE DREŽNIČKO, zapravo čarobno mjesto za pogled prema Plitvičkim Jezerima - doživljaj Plitvica ali iz druge perspektive. 45
Villa Irene naše je mjesto za pauzu
46
Kuća građena od prirodnih materijala, drvo i kamen, čine ju posebnom i vrlo ugodnom za boravak. Unutrašnjost objekta spoj je tradicije i kraja u kojem se nalazi, te pruža maksimalnu udobnost gostima.
47
Po prekrasnim lokacijama proveli su nas naši domaćini Irena i Damir, upoznali s pomalo zaboravljenom stranom Plitvica bez gužve, uz predivan mir i tišinu. Na putu prema moru svakako preporučamo boravak u Villi Irene i upoznavanje Plitvičkih Jezera iz „druge dimenzije“. Fotografije: FB Villa Irene
48
Zavaljeni u leŞaljkama i uz hladne napitke odmorili smo se prije nastavka putovanja, oprostili se sa Irenom i Damirom pa nastavili put prema moru‌.
49
50
Fotografije: FB Villa Irene
51
52
jeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj. Lijepo podvelebitsko mjesto miriše na drvo zbog nekoliko pilana koje su se tamo smjestile i oslikavaju idilični kraj. Naš sljedeći X na karti putovanja je Nacionalni park Sjeverni Velebit, koji smo odlučili posjetiti te sa vrha Zavižana vidjeti po prvi put MORE. Fotografije: FB NP Sjeverni Velebit
Mjesto Krasno naša je prema moru zadnja „pošta“, a prije dolaska o Krasnom smo znali: Krasno Polje je podvelebitsko selo u Hrvatskoj, u okolici Senja na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u tursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vi-
53
Za odlazak na Velebit valja obići poznatu Premužićevu stazu. Mi smo se zadržali na Botaničkom vrtu, gdje nas je vodič upoznao sa specifičnostima i ljepotom krajolika. Prekrasno mjesto, nadmorska visina, čisti zrak, svi smo bili na nečemu pozitivnom pogotovo kada smo sa vrha Zavižana (to vam je puteljkom iznad Planinarskog Doma) ugledali prekrasnu panoramu otoka Krka, Raba i Paga... PREKRASNO!
54
PHOTO BY ALEKSANDAR GOSPIĆ
JESTE LI SPREMNI DOSEGNUTI VRH? HRVATSKA. USPOMENA KOJA OSTAJE.
www.hrvatska.hr
Gola Plješivica #LoveCroatia
55
Tradicija nalaže da se mora stati „na janjetinu“, pa smo iskoristili priliku na izlasku iz Krasnog stati u restoran. Omastili smo brk i s osmjehom na licu krenuli u suton prema autoputu i tunelu Sv.Rok…. Dalmacijooo mati, evo nas ;)
56
Fotografije: FB NP Sjeverni Velebit
57
Zaronimo na Lastovo
58
Tekst i fotografije: Larisa Čižmešija
Odlučite li se za kopno ili podmorje, Lastovo je bajkovito iznenađenje. 59
O
dluku da odemo na Lastovo poticao je moj instruktor ronjenja. Od svih lokacija, Lastovo mi nije nikad palo na pamet kao mjesto na Jadranu na kojem ću zaroniti. Uzeli smo stvari i sjeli na trajekt. Ispričat ću vam priču o Lastovu u koje sam se zaljubila,a nešto i o klimatološkim i povijesnim znamenitostima. Odlučite li se otići na Lastovo, pripremite se na 6 sati na trajektu ili 3 sata na katamaranu. Za katamaran kupite kartu dan ranije (minimalno, jer ih na dan plovidbe uglavnom nema). Karta za jednu osobu košta oko 70kn, a za auto 600-injak. Odmah upozoravam, na Lastovu vam ne treba auto. Preko puta hotela Solitudo možete iznajmiti skuter i provesti cijelim otokom, obaviti dućan i sl. Iskrcaj je u Ubliju, lučici kraj koje je benzinska pumpa, jedan od 2 bankomata na otoku i dućan. Ljekarna radi samo 1h dnevno, od 1314h, osim nedjelje i praznika. 60
Bili smo smješteni u ronilačkom centru, u sklopu hotela Solitudo u naselju Pasadur, između uvala Velo i Malo Lago. Plaža je 20m od hotela, ronilačkim centrom u sklopu, a marina za jahte ispred glavnog ulaza. Sidriti možete po cijeloj vali.
Odmor na Lastovu znači odmor bez luftića, vrištanja, kantica, lopatica, frižidera i gužve. Vrlo malo ljudi dođe na otok. Slobodan dolazak turista započeo je 1988. Do tada je otokom gospodarila vojska. Sve je puno bunkera, malih pećina (u kojima su bili skriveni topovi), a ceste su napravljene upravo radi dostupnosti terena.
Lastovo se nalazi u sklopu dubrovačko-neretvanjske županije i čini ga 46 otočića (Lastovsko otočje), 46 crkvica i polja, 46 brda i kapelica. Na vrhu Huma nalazi se heliodrom, s kojeg puca pogled do Italije.
Podmorje je fantastično. Očuvane su flora i fauna jer je Lastovo od 2006. godine Park prirode. Prva lokacija ove godine bila je Drašan. Na dnu se nalazi brodolom ili wreck. Nisam ljubiljelj wreckova, pogotovo ako su zatvoreni jer postajem klaustrofobična, ali ovaj je otvoren trup broda. Struga, mjeto gdje je svjetionik (prekrasan prizor) jedna je od lokacija koja obiluje škarpinama, murinama i ribama svih vrsta. Tu su i Rt Veljeg mora, a najljepše lokacije na koje sam zaronila su Bjelac, Crnac i Sušac.
61
62
B
jelac je otok bijelih stijena, pola sata vožnje gliserom (23km od Lastova) na zapad. Na njemu su samo halofiti (biljke slaništa) i gnijezda kormorana, dok je podmorje čisto, vidljivost odlična i vrvi životom. Na 15-ak metara ispod mora nalazi se prolaz u stijeni. Isprva uranjate u mrak, a onda se otvara plavetnilo kroz koje vidite sunčeve zrake. U samoj stijeni nalaze se murine, škarpine, tabinje i mnoštva morskih stvorenja. Ako imate bateriju sa sobom, prizori su veličanstveni. Crnac je gol, zanimljive podmorske topografije.
63
Odmor na Lastovu znači odmor bez luftića, vrištanja, kantica, lopatica, frižidera i gužve.
64
65
Sušac je udaljen 13 nautičkih milja na zapada i jedno je od najljepših lokacija na Jadranu. Gol je i slabo naseljen (nikad u povijesti nije imao više od 24 stanovnika), a sam prilaz pruža pogled na svjetionik. Nazova se i Otokom izgubljenih ljubavi, prema legendi o dvoje ljudi koji nisu mogli biti zajedno. Navod-
66
no su se oboje bacili s vrha svjetionika i u noći se zna čuti plač koji dopire iz korita grebena. Prilaz svjetioniku je nadnaravan, sa ogromnim, bijelim liticama, tamnozelenom bojom mora i opet – najljepšom topografijom na otočju. Spuštate se pri stjenama i ronite zidom na desnoj strani, gdje se na već 20-ak
metara dubine nalaze crvene i žute gorgonije (kojih se u Jadranu ne može naći tako plitko i obično treba zaroniti i do 40m dubine). Pri povratku se nalazi stijena u obliku prstena kroz koju možete proroniti. Njen vrh se nalazi na 5m dubine. Hobotnice, raže, jastozi, škarpine i periske vas pozdravljaju cijelim putem.
67
68
Sam grad Lastovo nalazi se u kotlini. Nema gužve, vrijeme stoji, sve je u kamenu i mislim da ih svećenik može prebrojati u nedjelju na misi. Preporučam konobu Fumar, kraj crkve u gradu – između ostalog, proizvode kozmetiku, hranu, biljne pripravke za čajeve, tinkture, ulja i grick-
alice, džemove i sve ostale tradicionalne proizvode. Osim odlične hrane, vlasnica je jedna od najspokojnijih i najsretnijih ljudi koje sam upoznala. Lastovo, budući da je istureno i položeno na krajnjem jugu, već pobliže Italiji, obiluje najvećim brojem dana insolacije, znači da je lijepo i sunča-
no vrijeme gotovo pravilo. Jedna od znamenitosti Lastova je – njegovo nebo. Nema svjetlosnog zagađenja i najbistrije je zvjezdano nebo u Europi, prema potvrdama astrofotografa.
69
70
PRIRODNI PEKMEZ ZA SUNČANJE „HELLO SUN“ tonirani je pekmez 100 posto prirodnog porijekla koji, iako ne sadrži zaštitne filtre, potiče tamnjenje i pomaže koži da ne izgori. Dapače, na brz i zdrav način pokreće proizvodnju melanina, koji će prilikom izlaganja suncu, koži dati ravnomjeran i prirodan bakreni ten. Svi sastojci ovog jedinstvenog pekmeza za sunčanje – žuti pčelinji i karnauba vosak, kokosovo ulje, shea (karite) maslac, ulje oraha, maslinovo ulje, ulje mrkve i eterično ulje ylang ylanga potpuno su prirodni, bez umjetnih dodataka poput boja, mirisa i konzervansa. Pekmez Hello Sun preporuča se nanositi prije sunčanja ili čak nakon nanošenja kreme ili losiona sa zaštitnim faktorom, kako bi se potaknulo tamnjenje te nakon sunčanja, kako bi se koža brže obnovila i vratila elastičnost. Zbog svojih sastojaka, pogotovo kokosovog ulja i ulja oraha, pekmez Hello Sun dobar je za tretiranje kose i vlasišta jer duboko potiče regeneraciju vlasi, a zbog pčelinjeg i karnauba voska može se koristiti i kao fiksator frizure s kojim se brzo može postići ljetni „wet look hairstyle“.
www.total-natural.hr 71
Konkurentnost turističkog gospodarstva
72
“Ove je godine po prvi puta omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima (iznajmljivači u privatnom smještaju)”
Tekst: Hina, Ministarstvo turizma
Ministarstvo turizma ove će godine sa 6,6 milijuna kuna sufinancirati izgradnju i opremanje 165 bazena za privatne iznajmljivače, priopćeno je u srijedu iz tog ministarstva. Na natječaj u sklopu dijela programa "Konkurentnost turističkog gospodarstva", za dodjelu sredstava za sufinanciranje bazena za privatne iznajmljivače, pristiglo je 268 prijava, a na mrežnim stranicama Ministarstva objavljeni su njegovi rezultati. Ove je godine po prvi puta omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima (iznajmljivači u privatnom smještaju), navodi se u priopćenju. "U skladu s programom Hrvatska 365, čiji je cilj produljenje sezone, Ministarstvo turizma i na ovaj način pomaže privatnim iznajmljivačima da produlje turističku sezonu u svojim objektima. Ako znamo da je razdoblje popunjenosti objekata s bazenom 30 posto duža, nego onih bez bazena, možemo govoriti da je riječ o vrlo konkretnoj potpori privatnim iznajmljivačima. Vjerujemo da će do 2020, godine biti izgrađeno i više od tisuću bazena, čime će Hrvatska postati konkurentnija i kvalitetnija turistička destinacija" izjavio je ministra turizma Darko Lorencin. Ministarstvo turizma putem mjere A4 ovoga programa sufinancira objekte u domaćinstvu (soba, apartman, studio apartman, kuća
za odmor, kamp u domaćinstvu) za izgradnju i opremanje isključivo novih bazena, minimalne vodene tlocrtne površine 30 četvornih metara za vanjske bazene i minimalne vodene tlocrtne površine 20 četvornih metara za unutarnje bazene (unutar čvrstih objekata), uz uvjet da uz planirani bazen podnositelj zahtjeva mora imati registrirane minimalno 3 sobe (odnosno 6 stalnih kreveta) ili 4 smještajne jedinice (odnosno 12 gostiju) u kampu. Podnositelj zahtjeva mora imati registraciju "Objekta u domaćinstvu" do dana podnošenja prijave, kategorije 3 ili više zvjezdica te podmirene sve obveze - boravišnu pristojbu i turističku članarinu. Izgradnja i opremanje bazena sufinancira se sa 40.000 kuna po bazenu. Ukupno je do sada sufinancirana izgradnja 238 bazena. Pritom su u 2013. godini putem programa "1000 bazena za hrvatski turizam" dodijeljena sredstva za ukupno 49 bazena. Te godine na natječaj su se mogla javljati samo trgovačka društva (d.o.o.) i obrti. Prošle godine, sufinanciranje izgradnje bazena provodilo se u sklopu paketa mjera, odnosno programa Konkurentnost turističkog gospodarstva te je ukupno odobreno 169 bazena za privatne iznajmljivače i još 20 bazena kroz druge mjere za d.o.o. i obrte. 73
O 74
slanom
&
sla
atkom:
o
svemu. 75
Priča o jednoj baki i njenim rajčicama u mome satarašu
U
hvatila sam je pogledom čim sam nogom kročila na vanjski rub jednog od zagrebačkih placeva. Stajala je tamo među malim kiosk kućicama oslonjena na štaku i bojažljivo gledala oko sebe, vjerojatno strahujući od raznih inspektora i policije. Dok sam se gurala između
76
ljudi u rano subotnje prijepodne, krajičkom oka sam uhvatila njenu praznu pletenu košaru i malo veću kartonsku kutiju koja joj je ispred reumatičnih nogu glumila štand. S tog su me priprostog štanda gledale dvije plave vrećice i u njima dvije hrpice domaćih, kvrgavih rajčica. I ona me je gledala
nekim umornim pogledom koji me je možda i pozivao da zastanem i kupim, ali opet s druge strane nije govorio ništa, kao da su joj oči bile okupane sramom. Bio je to pogled skroz drugačiji od pogleda prepredenih preprodavača i vještih trgovaca koji se nadvikuju između krcatih tezgi.
77
78
P
rošla sam pored nje odlučnim korakom s ciljem da kupim smokve. po koje sam, ustvari, krenula i o kojima danima raspredam. Imala sam namjeru kupiti i nešto malo grožđa ako me zazove te 3-4 rajčice za moje omiljeno ljetno jelo – sataraš. Kod kuće sam imala divnih domaćih paprika iz vrta dok smo rajčice pojeli i to jedući ih svakodnevno i na sve moguće načine. I čim sam prošla pored nje, znala sam da će se moje 3-4 rajčice pretvoriti
u 2 kilograma njenih rajčica koje će iz njenih plavih vrećica završiti u mome satarašu. Smokve su mi totalno isparile iz glave, pogotovo kad sam ih vidjela kod par prodavača, onako opaljene suncem, lagano isušene i daleko od slike smokava koju sam ja danima imala u glavi. A i za cijenu tih skupih smokava sam mogla uzeti sve one rajčice. Iako mi ne trebaju u tolikoj količini. Napravila sam krug po placu, vješto migoljeći između tezgi i tezgaroša koji su se šepurili
iznad svoje lijepo posložene raznobojne robe. Bilo je tu raznih zelenih salata, luka, češnjaka, raznog voća, paprika, rajčica svih oblika i veličina, patlidžana, začinskog bilja, tikvi i bundeva. Bilo je tu koječega i moje se oko zaustavljalo čas na voću, čas na povrću, čas bi odlutalo na pult sa sirevima i mliječnim proizvodima. No, konstantno me držao neki nemir i ništa me nije vuklo da baš to kupim. Znala sam i zbog čega.
79
I
stim onim odlučnim korakom sam izjurila iz zatvorenog dijela placa i krenula u poznatom smjeru. Znala sam da ću je naći na onom istom mjestu na kojem sam i je i prvi puta ugledala. Znala sam i da će onaj isti sadržaj ležati u plavim vrećicama ispred njenih slabih nogu. Dok sam joj se približavala, njen je pogled postajao sve nesigurniji, kao da je u meni vidjela prijetnju. Možda je mislila da sam jedna od onih koji kruže tržnicama u potrazi za svim onima koji krše zakon prodavajući robu bez te sporne i proklete fiskalne blagajne koju su nedavno bili uveli? Ili da ću joj naplatiti kaznu zbog neplaćanje placarine? Bilo kako bilo, ja sam joj se skroz približila u toj polusjeni u kojoj je stajala i upitala je pošto su joj rajčice. A ona se dala
80
u nervozni monolog kako su joj ostale samo te dvije kile, i kako od jutros tu stoji, i da je ne drže stare noge. Prekinula sam je nježno joj rekavši da ću uzeti sve to što ima, a ona se bistro zagledala u mene, kao da joj je pao veliki teret sa srca pa mi zahvalila laganim pritiskom za podlakticu, unaprijed se ispričavajući što je možda koja rajčica malo lošija, ali neka joj se ja sljedeći put svakako javim ako nađem koju lošu pa će mi ona za džaba dati nove. Nasmiješila sam joj se i rekla da ne brine jer će ionako sve završiti u satarašu. Na što mi je ona skrušeno i tako zahvalno prošaptala „Bog te blagoslovio“. Ja sam joj se nasmiješila, mahnula rukom na pozdrav i u mislima samoj sebi rekla kako će ovo biti najslađi sataraš koji sam u zadnje vrijeme skuhala. Ona
je pokupila svoj praznu košaru, u stranu gurnula svoju kartonsku kutiju koja očito iz dana u dan glumi štand, gdje će ju i sutra dočekati, kako bi u ovim teškim vremenima prodala ono nešto malo uroda iz vrta jer mirovine su tako male i laganim korakom uz pomoć štake krenula prema kući odmoriti stare, klimave noge. I dušu. Rastale smo se tako nas dvije, svaka sa svojim mislima i otišle svaka na svoju stranu. Sa svakim korakom moj je nemir postajao sve manji, sve dok nije potpuno iščeznuo, kao i one smokve po koje sam ciljano došla. I bio je to najslađi sataraš koji sam u zadnje vrijeme skuhala. Bog tebe blagoslovio, bako.
fotografija i tekst: Sandra Rončević
Napišem vam sve… samo da uhvatim trenutak! U meduvremenu, nek’ svira… na najjace! Sandra Rončević, poslovna žena ali i poznata gastro blogerica. Strastvena ljubiteljica fotografije, voli putovati a Toskana joj je u srcu. Dugo je živjela u Italiji i u sebi nosi ljubav prema svježe pripremljenim umacima od rajčice i bosiljka te ručno rađenoj tjestenini. Sandru možete pratiti na blogu i Facebook stranici O slanom & slatkom: o svemu
81
Sataraš a la Sandra Rončević Sastojci: 2 srednje velike glavice luka 2 režnja češnjaka 4 paprike (babure, paradajzerice ili koje najčešće koristite) 6-7 zrelih, sočnih rajčica 1 mala chilli papričica (peperoncino) maslinovo ulje sol, papar po želji svježi kopar, sitno sjeckani peršin ili majčina dušica Priprema: Očistiti luk i narezati ga na sitno. Paprike očistiti od sjemenki i narezati na veće kockice. Rajčicu, također, narezati na kockice. Na maslinovo ulje ubaciti chilli papričicu i aromatizirati ulje jedno 3-4 minute pa potom dodati luk i pirjati ga dok ne postane staklast. Na luk dodati paprike i nastaviti pirjanjem. Nakon 10 minuta izvaditi chilli papričicu (ili ostaviti do kraja ako volite ljuto) pa dodati rajčice, prostisnuti češnjak, posoliti i popapriti te poklopiti i ostaviti da se jelo kuha na laganoj vatri 20-25 minuta. Sataraš je gotov kad velik dio tekućine ispari. Pred sam kraj kuhanja dodati začine po želji; svježi kopar, sitno sjeckani peršin ili listiće majčine dušice. Poslužiti uz kuhanu rižu, pire krumpir ili uz tostirani kruh. Također, pri samom kraju kuhanja, u sataraš možete umiješati 3-4 (ili više) umućena jaja i poslužiti uz zdjelu zelene salate. Ako ovoj kombinaciji povrća dodate tikvice i patlidžane dobit ćete ukusno provansalsko jelo poznato pod nazivom ratatouille. 82
...obiteljska tradicija duga 85 godina...
Starogradska 46, Samobor; www.gabrek.hr; info@gabrek.hr
„Domaće ponuđeno, po domaći spravleno“
83
Pretvoriti strast u posa pretvoriti po 84
ao bilo je lakše nego osao u strast 85
R
ođen u Linzu, od majke zagorke i oca slavonca, chef Saša Amidžić, genetski je predodređen za dobar gastronomski ukus. Već je kao dijete uz pomoć oca, kojeg od milja naziva „maestrom“, spravljao izvrsne delicije. Međutim, najveće je oduševljenje postigao gledajući majku kako ručno vrlo
86
precizno i tanko poput svile valja tijesto. Kada bi ostajao sam, te iste delicije isprobavao je uz znatiželjne degustatore - starijeg brata i psa. Započevši s profesionalnim kuhanjem još davne 1999. godine u Sloveniji, shvatio je da ga masne, tamne i depresivne kuhinje ne ispunjavaju te se
odlučio za put u svijet. Dok se još mlad i neiskusan tražio po kuhinjama sjeverne Europe, u Danskoj je upoznao Antonia. Antonio, vrhunski chef iz Španjolske, vidio je ono nešto u Saši, a rečenica: „Neki kuhaju rukama, neki nogama, a ti vrhovima prstiju“ bila je glavna prekretnica u Sašinoj karijeri.
“Neki kuhaju rukama, neki nogama, a ti vrhovima prstiju“
Ubrzo se rodila ljubav prema molekularnoj gastronomiji, što je ujedno postala i velika strast. Sam Saša objašnjava pojam ovakvog tipa kuhinje: „strast, kvalitetne namirnice i alkemija...“. Pojam molekularne gastronomije možemo pobliže pojasniti kao istraživanje novih mogućnosti osjetila i hrane u kuhinji uz pomoć korištenja labora-
torijske opreme, proizvodeći pritom prava remek djela kuhanja. Ovaj tip gastronomije odnosi se na eksperimentalno kuhanje vođeno entuzijazmom i željom modernih kuhara da istraže raznovrsne sastojke, alate i tehnike. Eksperimenti molekularne gastronomije doveli su do novih i inovativnih jela kao što su topli želei, pjene
ili različite vrste kavijara. Kada ljudi prvi puta čuju za molekularnu gastronomiju, najčešće je greškom povezuju s nezdravom, sintetičkom, kemijskom i neprirodnom hranom. Međutim, sva hrana i kemikalije koje se koriste u ovom načinu kuhanja isključivo su biološkog porijekla.
87
Saša je karijeru gradio po kuhinjama Hrvatske, Danske, Irske, na prekooceanskim kruzerima, riječnim turističkim brodovima, po privatnim jahtama u Monacu, te u Austriji, gdje trenutno radi u
88
malom privatnom restoranu. Danas sa sigurnošću, ovaj vrhunski chef, može potvrditi da se kuhanje ne može mjeriti medaljama ili kuhanjem za slavne osobe, to je umjetnost, ljubav i strast. Svoj najveći us-
pjeh smatra 365 dnevnim volonterskim kuhanjem u domu za djecu koja su žrtve droge, alkohola i nasilja u obitelji.
„Kad se zaljube, ljudi dožive leptiriće u trbuhu, a ja taj isti doživljaj imam kada vidim kvalitetnu domaću rajčicu“ Iako se specijalizirao za fine dining, postigao zavidnu karijeru i proputovao pola svijeta, još uvijek ima neostvarenu želju – mali restoran u Provansi gdje bi gostima s velikom strašću prezentirao svoje najbolje delicije. Iako ima tek 38 godina, na iskustvu mu mogu pozavidjeti i puno stariji chef-ovi, ali Saša se drži one: “za sve dobro potrebno je vrijeme”, i smatra da njegovo vrijeme tek dolazi...
fotografije: Saša Amidžić
89
TIMBAL OD PATKE 4 pačja batka sa zabatcima 250 g zelenih mahuna 1-2 komorač 2 luka kora od 1 naranče 1 crveni grejp
Ukloniti kožu sa bataka pa je staviti na stranu. Ukloniti sve meso sa kosti i rukama napraviti od mesa tanke trakice. Nasjeckati luk i komorač, te ih prepržiti na tavi na maslinovom ulju. Kada luk postane staklast dodati pačje meso, kratko prepržiti pa dodati sol i papar. Staviti meso u kalupe, pritisnuti masu da se dobije forma, pa ostaviti u hladnjaku da se dobro ohladi. Oprati mahune i ukloniti krajeve, izrezati na julienne i skuhati nekoliko sekundi. Prepržiti pačju kožu u tavi na laganoj vatri dok ne postane zlatno smeđe boje i hrskava. Pačje meso izvaditi iz kalupa (pačji timbal), te na obje strane na tavi propržiti da dobije boju. Staviti meso ponovo u kalup i peći ga u pećnici još nekoliko minuta na 200°C. Pažljivo izvaditi meso iz kalupa. Mahune prepržiti na jakoj vatri. Patku poslužiti preko mahuna, tako da pažljivo meso izvadite iz kalupa. Ukrasite hrskavom kožom, te grejpom u segmentima i narančinom koricom.
90
KNEDLE OD MARELICA U ČAŠI 250 g svježeg kravljeg sira 125 ml jogurta 125 ml vrhnja za šlag 200 g šećera u prahu sok od 1 limuna 300 g krušnih mrvica 30 g maslaca 100 g šećera 400 g marelica 100 g šećera 20 g maslaca 40 ml ruma Vrhnje istući u čvrsti šlag. Sir i šećer izmiješati, pa dodati jogurt te izmiješati u finu smjesu. Na kraju dodati sok od jednog limuna. U dobivenu smjesu nježno umiješati čvrsti šlag, te ostaviti da malo odstoji u hladnjaku. Na tavi otopiti maslac i šećer, dodati krušne mrvice pa miješati dok se ne dobije fina tamna rastresita smjesa. Ostaviti da se ohladi. Šećer karamelizirati, dodati maslac i rum pa ostaviti da se kuha dok tekućina ne ishlapi. Marelice nasjeckati na četvrtine, dodati ih u šećer, maslac i rum, pa kuhati otprilike 15 minuta dok ne omekšaju, ali ne da se raspadnu. Ostaviti da se potpuno ohlade. U čašu slagati redom jušnu žlicu krušnih mrvica, zatim kreme od sira pa marelice i tako redom do vrha. Ovaj desert možete ukrasiti i bobicama svježeg ribizla. Količina je dovoljna je za 8 do 10 porcija. 91
Na spomen imena Lavanda, geografski ovu biljku možemo locirati na južnim, toplijim krajevima, no već nekoliko godina ona se uspješno uzgaja i na kontinentu. Ta prilagodljiva biljka dobro podnosi niže temperature i uzgoj do 1200m nadmorske visine. Zbog svojih eteričnih svojstava i dobrih prinosa u Republici Hrvatskoj sve se više uzgaja. Kod plantažnog uzgoja sadi se u redovima u pravcu sjever-jug, na svakih pola metra i s razmakom među redovima do 2 metra. Bogato razvijenim korijenom dobro podnosi sušna razdoblja i možemo je svrstati u ekološke biljke jer nema zahtjeva za kemijskom zaštitom. Lavanda je ljekovita ali i dekorativna biljka, pa je zbog svog izgleda i ponajprije mirisa rado viđamo u teglama i parkovima gradskih središta. Ipak, lavandini keksi su ukusna slastica te podsjetnik na sunčana jutra.
92
KEKSI OD LAVANDE 200 g maslaca sobne temperature 130 g kristal šećera 1 vanilin šećer 250 g glatkog brašna 3 žličice cvjetića lavande Mikserom tucite maslac, šećer i vanilin šećer 2-3 minute. Ručno umiješajte brašno i na kraju cvjetiće lavande. Stavite tijesto u frižider na sat vremena. Kad se tijesto stisne, izrežite ga na oblike željene veličine i pecite 18 do 20 min na 160°C. 93
VRT na godišnjem odmoru Počelo je vrijeme godišnjih odmora, a s tim su počeli i problemi kako uskladiti kvalitetan rast biljaka i odlazak iz vrta na duže vrijeme. Sve se može kad se hoće, pa vam tako donosim nekoliko savjeta kojima možete vrtu osigurati sve potrebno
94
za ove vruće ljetne dane. Visoke temperature prvi su znak sve veće potrebe za vodom. Opće poznato je da je voda osnovni, ujedno i glavni sastojak rasta svih biljaka. Isto tako svima nam je već dobro poznato da je za kvalitetan uzgoj voća i
povrća potrebno pametno zalijevanje, odnosno redovito zalijevanje uz maksimalnu uštedu. Treba uzeti u obzir da previše vode može jednako naštetiti kao i premalo. Pitate se koliko je onda vode uistinu potrebno?
Z
alijevate li vrt klasičnim načinom, odnosno kantom za zalijevanje, tada je najsigurnija metoda zalijevanja – rjeđe ali obilnije. Pravo vrijeme za zalijevanje jest kada se zemlja oko biljke osuši na dubini od 3 cm. Tada je potrebno obilno zaliti tlo. Na taj način razvija se dublji korijenski sustav čime se bolje crpe hranjive tvari iz tla.
95
96
M
eđutim, zalijevate li vrt na malo moderniji način – sustavom „kap po kap“, uštedjet ćete
vrijeme, a biljkama osigurati ravnomjeran dotok vode. Savjetujem da, prilikom izrade ovakvog načina navodnjavanja, uvijek reciklirate
ono što već posjedujete (kante, bačve, razni spremnici za vodu, stara crijeva za vodu i sl.) i time smanjite troškove.
97
Za ovakav sustav potrebno vam je nekoliko stavki: Spremnik za vodu koji može biti drveni, plastični ili limeni, a poželjno je da bude što veći. Time ne biste trebali svako malo nadolijevati vodu, a količina u njemu bila bi dovoljna za neko duže vrijeme. Pipa za reguliranje protoka količine vode, osim za spajanje crijeva za navodnjavanje na sami spremnik,
98
služi i za uštedu potrošnje vode. Naime, bez spomenute pipe, voda će otjecati slobodnim padom kroz cijev čime se potrošnja može popeti i na 100 do 150 litara u svega 15 minuta na dužini od 50-ak metara. Za crijevo za navodnjavanje poželjno je koristiti staro crijevo za vodu na kojem se prema potrebi probuše male rupice gdje će voda kapati oko
biljaka. Ako se ipak odlučite za kupovinu crijeva, izmjerite koliko vam uistinu treba, te se za iste raspitajte po vrtnim centrima. Ovakvo crijevo je mekano i ne smije biti savijeno, iz tog razloga potrebno ga je rasporediti pravilno po vrtu. Ne zaboravite i na čepove za krajeve crijeva.
Zaštita biljaka od jakog sunca
99
S
ljedeću stavku koju valja navesti kao zaštitu biljaka od prevelikog sunca jest zasjenjivanje vrta. Naime, povrće treba biti zaštićeno od temperatura znatno većih od 35°C. Većina biljaka drastično vene pri temperaturama iznad 38°C, dok pri temperaturama od 40°C čak i trajno ugiba. Kod povrća znakovi toplinskog stresa odlikuju se opadanjem cvijeta i lista, opeklinama na listovima i plodovima u obliku žutih mrlja, a na kraju biljka postaje blijeda, tanka i odumire. Kada temperatura poraste iznad 35°C više dana za redom biljke prestaju s rastom i stvaranjem plodova. Ako visoke temperature potraju, povrće je potrebno zaštititi od sunca i topline. To se najbolje može učiniti zasjenjivanjem vrta, čime se automatski snižava temperatura biljaka i tla. Zasjenjivanjem se temperatura može sniziti i do 12°C.
100
101
K
od zasjenjivanja važno je koristiti primjerenu tkaninu. Najčešće se koristi mreža, koja se proizvodi u nekoliko gustoća. Za vrtove gdje se uzgaja voće i povrće koristi se mreža gustoće do 40%. Važno je napomenuti da se mrežom biljke ne smiju u potpunosti pokriti. Potrebno je ostaviti 1-1,5m pa čak i više, kako bi zrak mogao neometa102
no cirkulirati. Kod postavljanja mreže potrebno je uzeti u obzir kretanje sunca tijekom dana, jer je biljkama na rubnim dijelovima vrta potrebno osigurati dodatnu zaštitu. Na tim dijelovima mrežu je potrebno postaviti ukoso i to na otprilike 45 stupnjeva. Boja mreže najčešće je zelena, iako je možete pronaći i u bijeloj, crvenoj, plavoj ili smeđoj
boji. Osim mreže, kao sjenilo možete koristiti isprepletene grane koje se postavljaju kao krov vrta. Imajte u vidu da zasjenjivanje vrta ne znači i prestanak brige o istom. I dalje je potrebno redovito zalijevanje, plijevljenje i okapanje. Spomenuto možete ublažiti malčiranjem.
U svrhu malčiranja možete koristiti pokošenu travu, već osušeno sijeno ili slamu, otpalo lišće, usitnjenu koru drveta ili pak iglice četinjača što ovisi o karakteristikama biljaka oko kojih stavljate tu vrstu malča. Malčiranjem se štiti zem-
lja od isušivanja i stvaranja tvrde kore, suzbija se rast korova, gnoji se zemlja te smanjuje potreba za štihanjem.
njegova pojava biti puno slabija. Također za vrijeme velikih suša zalijevanje će biti potrebno bez obzira na pokrov oko biljaka. Zato, malčiranje I za kraj dobro je na- je samo pripomoć u vrtu, pomenuti da malčiran- ali ne i trajno rješenje oko jem nećete izbjeći rast nekih osnovnih radova. korova u vrtu, samo će
103
104
Rano ljeto vrijeme je kada počinje intenzivna zaštita bilja u vrtu. Ako se prisjetimo prošlogodišnjeg propadanja cjelokupnog uroda zahvaljujući enormnim količinama kiše, shvatit ćemo da si takvo što ne smijemo dopustiti i ove sezone. Zaštita bilja prirodnim biljnim pripravcima je najpoželjnija. Međutim, kako se kli-
ma mijenja, mijenjaju se i te grozne bolesti i napasti koje napadaju biljke. Postaju sve otpornije i jače. Ponekad pesticidi iz prirode nisu dovoljni, pa moramo posegnuti za nečim malo jačim. To nužno ne znači da odmah moramo posegnuti za otrovnim kemikalijama. Zašto si ove godine priuštiti vrt bez rajčice? Prema savjetu gospođe Kristine
iz tvrtke TLK EKOLOGIJA isprobali smo GENOX i okupali biljke u spomenutoj otopini. Rezultat – stabljike su jake, listovi zdravi, plodovi bujni, a bolestima ni traga. I sve to na ekološkoj bazi. Zašto se onda pribojavati hoće li sezona biti uspješna u iščekivanju kojekakvih napada boleština, kada možete sve riješiti sa samo nekoliko prskanja?
105
Eto, nadam se da će vam ovih nekoliko savjeta barem malo pomoći da bezbrižno otputujete u neke južnije krajeve, znajući da su biljke u vašem vrtu spremne za samostalnu borbu protiv sve jačeg sunca. A kada se vratite sa godišnjeg odmora, budite uvjereni da će svojim plodovima izmamiti osmjeh na vašim licima.
106
107
Jedna kompanija za Jedno zdravlje
108
GENERA d.d. Svetonedeljska 2, Kalinovica, www.genera.hr
GENERA
Tekući sumpor Upotreba sumpora u poljoprivredi je danas poprimila velike razmjere, pogotovo kao sredstvo zaštite bilja i gnojivo. Učinkovitost i ekološka komponenta su dva glavna čimbenika koja osiguravaju sumporu tu poziciju. Sumpor je elementarni kemijski element, koji je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa, svijetložute boje. Jedan je od najstarijih poznatih kemijskih elemenata, a ime se spominje već i u Bibliji. Sumpor se u prirodi može naći u elementarnom stanju na površinskim dijelovima Zemljine kore, mada je zastupljenost sumpora u Zemljinoj kori vrlo mala, a u mineralima i rudama znatna. Ako se uzme u obzir zastupljenost elemenata samo u rudama i mineralima, tada je sumpor treći, odmah iza kisika i silicija. Iako su ga alkemičari u srednjem vijeku iscrpno opisali, elementarnu prirodu sumpora spoznao je tek 1777.g. Lavoisier. Posljednjih dvije stotina godina intenzivno se koristi u zaštiti bilja, gdje je danas kao takav zadržao identičnu ulogu, pogotovo u zaštiti voćnjaka i vinograda. Zbog svog kemizma djelovanja, na sumpor se ne stvara rezistentnost što je i razlog velike upotrebe u nasadima. Djeluje kao fungicid ali kao i akaricid. Zanimljiv je podatak da se sumpor također koristi kao lisno gnojivo (mikro hranjivo), gdje ga biljka upija putem lista, te ga koristi kao sastavnu komponentu u izgradnji staničja. Kao lisno (folijarno) gnojivo registriran je u Evropi u više od 10 zemalja. Sumpor djeluje preventivno no i kurativno, te se njegov kemizam djelovanja još uvijek proučava. Jedno je sigurno, sumpor je učinkoviti fungicid i biljno hranjivo, te je njegova upotreba neupitna u budućnosti. Sumpor je preparat koji ima dozvolu za korištenje u ekološkoj poljoprivredi. www.genera.hr 109
110
111
U sljedećem broju : ...”fali more, drž se kraja”...
UREĐENJE OKUĆNICE PODIZANJE VOĆNJAKA TRAVA ZA ZIMSKE NOĆI DRVO-IZ ŠUME DO PEĆI
...ljetu došao je kraj... 112
I.T. Auto Dijelovi, Tratinska 14,Zagreb, tel.01-3822-032
113
KARIĆ AUTOMOBILI 114
Andrije Žaje bb; Zagreb www.karic.hr