BILTEN Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013.
BISNODE NUDI POSLOVNU EUROPU NA DLANU
Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja na web stranici aaa.bisnode.hr
BONITET IZVRSNOSTI / HIGHEST CREDITWORTHINESS RATING © Soliditet
Certifikat poslovne izvrsnosti najviša ocjena poslovnog subjekta
BISNODE OTVARA VRATA EUROPSKE UNIJE Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvorila se mogućnost našim tvrtkama da svoje proizvode i usluge, svoje poslovanje prošire na zemlje Europske Unije. Naravno, ta rečenica koliko god interesantno zvučala otvara brojna druga pitanja: kako pronaći potencijalne partnere, dobavljače, distributere …? Bisnode je najveći europski ponuđač poslovnih informacija te zahvaljujući činjenici da posluje u 19 europskih zemalja svojim klijentima može ponuditi cijeli spektar njima interesantnih poslovnih informacija. Neovisno tražite li dobavljača zahvaljujući kojem Vaš proizvod u Hrvatskoj biti konkurentniji ili pak želite svoj proizvod plasirati u jednu od zemalja EU, ili pak tražite partnere… Bisnode Vam može pomoći. Euro Contact Pool samo je jedna od usluga iz Bisnode portfelja, a koja je namijenjena međunarodnom poslovanju. Kako to funkcionira u praksi? Ako svoj proizvod želite izvoziti mi ćemo za Vas, ne samo po zemljama već i po regijama unutar željene zemlje, istražiti tko se sve bavi istim segmentom poslovanja, koje proizvode i po kojim cijenama nude na tržištu. Kako posluju, koliko imaju zaposlenih te koji tržišni udjel imaju. Na temelju tih informacija moći će te kvalitetno odlučiti na kojem tržištu postoji potražnja za Vašim proizvodom te možete li biti konkurentni. Ako pak želite pronaći najkvalitetnijeg dobavljača sirovine za Vašu proizvodnju informirat ćemo Vas o tvrtkama koje prodaju sirovine, cijenama, kontaktima, eventualnim posebnostima kod poslovanja itd. Naravno ako svoj proizvod samo želite distribuirati možemo Vam dostaviti kvalitetne i provjerene popise distributera koji svojim poslovanjem zaslužuju Vaše povjerenje. Zahvaljujući snazi Bisnodea u Europi dovoljno je da nas kontaktirate i date osnovne informacije nakon čega ćemo za vas složiti Taylor made izvještaj, a na temelju kojega će te moći donijeti kvalitetnu poslovnu odluku
IMPRESSUM IZDAVAČ: Bisnode d.o.o. DIREKTOR: Benjamin Cerovac UREDNIK: Višeslav Majić DIZAJN: Mladen Runkas INFOGRAFIKA: Branimir Klarić FOTOGRAFIJE: Bisnode, iStockphoto Izlazi 1 x mjesečno Publikacija, srpanj / kolovoz 2013.
Benjamin Cerovac, direktor
Kontakt: 01 30 30 500 info@bisnode.hr www.bisnode.hr
HRVATSKA U BROJKAMA
GRADITELJSTVO – PODRUČJE ZA PREOKRET I POTENCIJALNI RAST, ILI... Važno pitanje za svaku gospodarsku zajednicu je što su joj stvarni i potencijalni pokretači rasta. Koje su to djelatnosti i investicije koje mogu na konkurentnoj i trajno održivoj razini stvarati novu vrijednost i usporedno stvarati podlogu za razvoj drugih djelatnosti i područja gospodarske aktivnosti. U tom kontekstu uloga graditeljstva je izuzetno bitna i ne može se zamijeniti nekom drugom djelatnošću. Ne tako davno značajan udio svojih prihoda hrvatska građevinska operativa ostvarivala je izvozom, sudjelovanjem u velikom broju međunarodnih projekata na izgradnji hotela, bolnica, energetskih postrojenja, brana, prometnica, vojnih i drugih sličnih objekata. Poduzeća su izvodila radove u zemljama Bliskog Istoka, Istočne Europe, Sjeverne Afrike, djelujući kao izvođači ili kao kooperanti svjetskih tržišnih lidera. 1990. godine na navedenim ino tržištima hrvatska građevinska operativa izvela je, izvezla, radova u vrijednosti 320 milijuna USD. Nakon Domovinskog rata gotovo se cijeli izvoz preorijentirao na europsko, uglavnom njemačko tržište, na poslove najma radne snage (“detašmani”). U razdoblju 2001. – 2008. na domaćem tržištu bilježili su se pozitivni trendovi na sva tri ključna indikatora: vrijednosti radova, broju zaposlenih u djelatnosti i produktivnosti. Nakon toga, počev od zadnjeg tromjesečja 2008., snažna globalna recesija je dodatno ojačala sve slabosti lokalne ekonomije i stvari su krenule naopako. Pristupanjem u EU, unatoč značajnim opasnostima, neupitno da se pojavljuju i nove, realne, prilike. Nakon gotovo u cijelosti završenog ciklusa ulaganja u cestovne prometnice i u predimenzioniranu stanogradnju, pruža se šansa za sudjelovanjem u drugim oblicima građevinskih aktivnosti unutar EU: poslovna infrastruktura, energija i energetska učinkovitost (obnovljivi i održivi izvori), izgradnja zelene infrastrutkure (naglasak
na uređenje i održavanje vodnih puteva), želježnički promet. Sve su to područja koja se u tranzicijskim državama odnosno novim članicama EU podupiru sredstvima strukturnih i regionalnih fondova. U tekućoj godini i onoj narednoj (2014.), očekuje se da će na razini EU-a sektor graditeljstva rasti po stopi nešto većoj od prosječne stope rasta BDP-a. No, da to ne bi ostalo samo na razini nerelizirane želje, potrebno je analizirati i razumijeti trenutni potencijal graditeljstva, pomno promatrajući trendove ključnih pozicija i pokazatelja u proteklom petogodišnjem razdoblju. Promatranje iz kojeg je napravljena analiza koja slijedi je obuhvatilo 68.617 godišnjih financijskih izvješća koja su predali poslovni subjekti registrirani u djelatnosti graditeljstva (NKD od 4110 do 4399) u petogodišnjem razdoblju 2008. – 2012. U 2012. promatrano je 11827 poslovnih subjekata dok je u prethodnom četverogodišnjem razdoblju godišnji prosjek aktivnih poslovnih subjekata (aktivnost = predaja godišnjeg financijskog izvješća) iznosio 14.200. U odnosu na 2008., u 2012. broj zaposlenih je manji za 34.766 ili 30.2%. Najveće smanjenje, mjereno apsolutnim iznosom i postotkom, registrirano je u visokogradnji, 16.951 radnika manje ili -36.4%. Dobar podatak, pozitivna promjena u razdoblju 2012. / 2011., registriran je u niskogradnji, u kojoj je u odnosu na prethodnu godinu došlo do povećanja broja zaposlenih za 1.316. U 2008. broj zaposlenih u graditeljstvu predstavljao je 12.8% ukupnog broja zaposlenih (898.155) u tzv „realnom sektoru“, a u 2012. smanjen je na 9.4% u ukupnom broju (856.383). U poslovnim prihodima graditeljstva za 2012., koji su u odnosu na prethodnu godinu pali za -11.2% a u odnosu na 2008. čak za -44.7%, visokogradnja sudjeluje s 40.6%, niskogradnja s 20.5%, a udio završnih radova iznosi 18.4%.
Trend poslovnih prihoda 2008. - 2012. po grupama radova (mil. kuna) 80.000 70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0
4
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Završni radovi
12.993
11.326
9.255
8.840
8.110
Ostala niskogradnja
6.672
3.654
2.568
2.653
2.017
Gradnja vodnih građ.
1.619
1.702
1.357
1.524
1.603
Gradnja vodova
5.070
4.886
3.597
2.718
2.377
Niskogradnja
13.803
13.737
10.305
9.884
8.636
Visokogradnja
31.244
27.646
20.020
17.625
15.143
Pripremni radovi
1.321
1.027
764
765
603
Projektiranje
2.517
2.251
1.627
1.613
2.017
U 2012. prihodi od izvoza vraćeni su u apsolutnom iznosu na vrijednost iz 2008., a najveći rast izvoza 2012. / 2011. (što odgovara i rastu u odnosu na 2008.) zabilježen je u završnim radovima, čak 77.0%. S obzirom na veliki kontinuirani pad poslovnih prihoda 2008. – 2012., iako s malim promjenama u apsolutnim iznosima, prihodi od izvoza su iz godine u godinu povećavali svoj postotni udio, od 1.9% za 2008. do 3.5% za 2012. Svega 120 od 11.827 poslovnih subjekata u 2012. je imalo prihode od izvoza u 2012. jednake ili veće od 1 milijun kuna, od toga 25 jednako ili više od 10 milijuna kuna, a samo
Dalekovod i Zagorje - tehnobeton više od 100 milijuna kuna. Zadnja godina u kojoj je graditeljstvo generiralo neto dobit je 2008., a nakon 2009. kada je rezultat bio blizu dobro poznate „pozitivne 0“, svake sljedeće godine generiran je sve veći neto gubitak. U 2012. (negativna) marža nakon oporezivanja dosegla je -8.5%. Broj neto dobitaša (7508) u 2008. je predstavljao nadpolovičnu većinu, 54.4% od ukupnog broja. U 2009. taj se odnos negativno promjenio u korist gubitaša. Udio dobitaša se smanjio na 48.8%, a takav se odnos uz manja odstupanja zadržao i u sljedeće tri godine (u 2012. iznosi 48%).
Struktura aktive 2008. - 2012. (mil. kuna) 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0 2008.
2009.
2010.
2011.
Potraživanja za upisni kapital
8
9
5
4
2012. 8
Dugotrajna imovina
168.799
172.230
170.767
170.918
165.606
Kratkotrajna imovina
61.004
60.667
56.980
53.668
46.643
Aktivna vremenska razgraničenja
1.659
1.899
1.341
1.364
1.032
Struktura pasive 2008. - 2012. (mil. kuna) 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0 Kapital i rezerve
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
112.776
108.952
103.352
98.633
89.332
Rezerviranje
1.891
2.255
1.944
1.690
1.761
Dugoročne obveze
58.385
62.463
63.196
68.597
67.551
Kratkoročne obveze
54.256
57.115
57.000
53.643
51.517
Pasivna vremenska razgraničenja
4.162
4.020
3.601
3.390
3.128 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
5
HRVATSKA U BROJKAMA
Pregled ključnih podataka i pokazatelja za graditeljstvo 2008. - 2012. Podatak/pokazatelj
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Operativna dobit (u mil. kuna)
3.162
1.811
Operativna dobit u %
4,3%
2,7%
836
224
-1.301
1,7%
0,5%
-3,2%
EBITDA (u mil kuna)
5.613
5.543
3.882
2.091
385
EBITDA u %
7,7%
8,4%
7,8%
4,6%
1,0%
Neto radni kapital
3.552
-20
25
-4.874
0,70
0,64
0,59
0,59
0,53
Koeficijent zaduženosti
0,51
0,54
0,55
0,56
0,58
Dani vezivanja potraživanja
149
149
171
180
178
Dani vezivanja obveza
145
159
186
185
184
Povrat na nagažirani kapital
1,6%
0,8%
0,2%
-0,6%
-1,2%
Povrat na ukupnu imovinu
1,4%
0,8%
0,4%
-0,1%
-0,6%
Prosjećne neto plaće
4.538
4.992
4.174
4.564
4.220
a čn je os Pr
Operativna dobit (5%)
6.748
Ubrzana likvidnost
) 00 .0 (5
EB IT DA
a ać pl
(1 0% )
to ne
Referentna veličina Graditeljstvo
4.220
ROA (10% )
3,2%
st (0,8) likvidno Ubrzana
1,0%
0,53%
-0,6% -1,2%
0,58%
) (5% E C RO 184
6
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
0) e (9 plat i na Dan
Dan i pla ćan ja (9 0)
178
Ko efi cij en tz ad už en os ti ( 0,8 )
Za završni dio analize, nakon uvida u temeljne pozicije konsolidiranog računa dobiti i gubitka i bilance stanja te iskaza vrijednosti nekoliko ključnih pokazatelja, promatran je trend izvedene financijske ocjena za grupe radova i djelatnost graditeljstva u cjelosti u razdoblju pet godina. Korišten je model ocjenjivanja koja se primjenjuje na portalima Boniteti.hr i Poslovna Hrvatska, strukturiran od šest umreženih pokazatelja od kojih se svaka od šest izračunatih vrijednosti ocjenjuje od 5 fo 1 (sistem školskih ocjena) u odnosu na referentne veličine. Raspon kumulativne ocjene kreće se od maksimalnih 30 (6 x 5) do minimalnih 6 (6 x 1). U odnosu na 2008., kada je financijska ocjena iznosila još uvijek
solidnih 19 bodova, niskogradnja je 2012. zaključila s znatno nižom ocjenom, 16.1, što je pad za -15.3% (-3.9 boda). Pad financijske ocjene za visokogradnju, uz kontinuirani petogodišnji negativni tred, bio je nešto manji, -8.1% (-1.4 boda). U projektiranju nije bilo značajnijeg odstupanja u cijelom razdoblju promatranja. Krajem 2012. najveća financijska ocjena registrirana je za grupu „završni radovi“ i time je preuzela vodeće mjesto u niskogradnji. Radi se o grupi u kojoj djeluju manji fleksibilniji poslovni subjekti za koje se i po rastu komponente prihoda od s inozemnih tržišta u 2012. moglo naslutiti da imaju nešto više izgleda u krizi.
Trend financijske ocjene 2008. - 2012. za djelatnost i glavne grupe 20
19
18
17
16
15 2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Projektiranje
15,3
15,3
15,2
14,9
15,1
Visokogradnja
17,2
17,0
16,4
16,0
15,8
Niskogradnja
19,0
16,9
17,8
17,1
16,1
Završni radovi
18,1
18,0
17,8
17,0
17,0
Ukupno graditeljstvo
17,6
17,4
17,0
16,4
16,4
Hrvatska je uspjela proći kroz zahtjevan postupak usklađivanja s europskim društvenim i ekonomskim stečevinama što je bila pretpostavka za uključivanje u EU. Tim procesom bila je obuhvaćena i regulativa koja se odnosi i na sektor graditeljstva, imajući u vidu i mogućnosti i konkurenciju. Nedostatci kao što su nedovoljan stupanj izgrađenosti poslovne infrastrukture sada se mogu iskoristi kroz razvoj investicija u bitnom dijelu sufinanciranih povoljnim, dijelom i bespovratnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Na realiziranu izgradnju autoputova neophodan je daljnji snažni razvoj cestovne ekonomije kako bi se smanjilo znatno opterećenje za sve porezne obveznike i ukupna ranjivost nacionalne ekonomije. Slična je situacija sa trenutnim stupnjem uređenosti željezničke mreže, javnim transportom, upravljanjem vodama, te
pročišćavanjem voda i doizgradnjom zračnih i morskih luka. To su prigode za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova tako da se iskažu deficiti, te potom pretvore u investicijske projekte u kojima sektor graditeljstva ima izuzetno veliko učešće. Novi koncept najvećim dijelom se temelji na primjeni teorije učečih organizacija i društveno odgovornom poslovanju pri čemu usklađeno djeluju „država – znanost i obrazovanjea – realni sektor – tržište rada“. Uspjeh u provedbi koncepta, uz dokazivanje konkurentnosti prihodima s inozemnih tržišta (ma gdje god gradilišta bila) jamči da će djelatnost graditeljstva, kao jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti Lijepe naše, adekvatno tome poduprijeti rast BDP-a, jačanje povezanih gospodarskih aktivnosti te zapošljavanje ljudskih i materijalnih resursa u cjelini.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
7
HRVATSKA U BROJKAMA
PODUZETNICI NAJLOŠIJI DUŽNICI Tvrtke imaju najveći udio u djelomično nadoknadivim i potpuno nenadoknadivim kreditima u bankama u Hrvatskoj. Udio loših kredita trgovačkih društava, koji je krajem ožujka bio 22,95 posto, u temeljnom bi scenariju krajem 2013. bio 33 posto, a u šok-scenariju oko 41 posto. U segmentu kreditiranja stanovništva, kod kojeg je udio loših u ukupnim kreditima krajem ožujka bio 8,90 posto, potrošački krediti bi na kraju 2013. dosegnuli 14 posto u temeljnom tj. 15 posto u šok scenariju. Istodobno bi udio loših stambenih kredita, koji je bio relativno mali - 5,51 posto krajem ožujka, umjereno porastao, na 7 u temeljnom i 10 posto u šok scenariju.
Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima (Izvor: HNB) 30
26,24 Trgovačka društva
25 20 (%) 15
14,57
Ukupno
10
9,67 7,47
5
Stanovništvo
4,94 3,97
8
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
31. 03. 13.
31. 12. 12.
30. 09. 12.
30. 06. 12.
31. 03. 12.
31. 12. 11.
30. 09. 11.
30. 06. 11.
31. 03. 11.
31. 12. 10.
30. 09. 10.
30. 06. 10.
31. 03. 10.
31. 12. 09.
30. 6. 09.
30. 09. 09.
31. 3. 09.
31. 12. 08.
0
RASTU POTROŠAČKE CIJENE U lipnju su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle 2 posto, što je više nego u svibnju, kada su rasle 1,6 posto. Potrošačke cijene najviše su rasle zbog rasta cijena prehrambenih proizvoda koje su na godišnjoj razini rasle 6,6 posto. Od samih prehrambenih proizvoda, najviši rast cijena bio je kod povrća - 18,9 posto i voća - 12,6 posto. Neuobičajeno, u tom razdoblju nije bilo vanjskih utjecaja na cijene energije, pa nije bilo ni rasta domaćih cijena energije. Tako je rast potrošačkih cijena, kada se isključe cijene
energije bio 2,4 posto godišnje. Na godišnjoj razini vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga, pa su tako cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima više 1,4 posto, a usluga smještaja za 5,4 posto godišnje. Ipak, inflatorni pritisci i dalje su slabi, a cijene u lipnju u odnosu na svibanj su blago pale oko 0,2 posto. Cijene odjeće pale su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini i to 2,7 posto godišnje i 3,2 posto mjesečno. Istodobno, primjetan je rast cijena paket-aranžmana i to 3,3 posto godišnje te 6,3 posto mjesečno.
Kada promatramo inflaciju od početka krize, godišnje stope rasta potrošačkih cijena, pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, posebno komunalija. I dalje se može očekivati zadržavanje relativno niske stope inflacije, jer ponovno izostaje gospodarski rast. Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda ali i, primjerice komunikacijskih usluga.
IZVJESTAN PAD BDP-A OKO 1 POSTO Gotovo više nema institucije koja vjeruje da će Hrvatska ove godine izaći iz recesije i ostvariti barem minimalan rast. Tako, Savjet HNB-a u ovoj godini očekuje pad BDP-a oko jedan posto, a sve kao posljedicu slabe osobne i državne potrošnje, skromnog rasta izvoza i još uvijek premalih i presporih investicija. Inače, prognozu stanja BDP-a HNB je smanjio u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012., u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa, te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Izraženiji pad osobne potrošnje posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka. Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva. No, smanjenje
zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati. No, za to je ključno snažnije pokretanje investicija i naravno proizvodnje, zapošljavanja i cjelokupnog gospodarstva. Blagi, ali nedovoljni znakovi oporavka gospodarske aktivnosti za makar i mali predviđaju se od sredine 2013., te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a i to prvenstveno zbog rasta investicija i izvoza. Iduće godine očekuju se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja Europskoj uniji zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će državni dug staviti u dugoročno održive okvire.
Bruto domaći proizvod (Realne stope rasta) (Izvor: MMF, Eurostat) 6,0
Svijet
4,0
SAD 2,0 (%) 0
EU 27 Hrvatska
-2,0 -4,0 -6,0 -8,0 2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.p
2014.p
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
9
ANALIZA POSLOVANJA 2012
BLAGO SMANJENJE ROBNOG DEFICITA
SMANJENJE INFLACIJE Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, na osnovu potrošačkih cijena u ovoj godini trebala bi biti zamjetno niža nego prošle godine i to oko 2,6 posto, najviše zbog toga što neće biti velikih komunalnih poskupljenja kao prošle godine. Zbog toga, ali i povoljnijih energetskih uvjeta, kao i zbog nastavka monetarne politike održavanja stabilnog tečaja kune barem ove i iduće godine i u idućim godinama inflacija bi se trebala smanjivati. Također, očekuje se podržavanje visoke primarne likvidnost bankovnog sustava od strane HNB-a, pa i već vidljiv nastavak oporavka kreditiranja tvrtki, koji je počeo ove godine. Međutim, na to kreditiranje i dalje će znatno utjecati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku, ponajviše i zbog ozbiljnog povećanja loših kredita.
Godišnja stopa inflacije (Izvor: DSZ, Eurostat) 6
Rast cijena struje i plina
5
Hrvatska (CPI)
Rast stope PDV-a
(%) 4
Hrvatska (HICP)
3
EU 27 2 1
Eurozona 2011.
10 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
2012.
2013.
Hrvatska je u svibnju izvezla robe u vrijednosti 803 milijuna eura, što je za 1,6 posto manje nego u svibnju prošle godine, a smanjen je i robni uvoz na 1,44 milijardi eura ili za 1,2 posto godišnje. Posljedično, blago, za 0,8 posto godišnje, smanjio se deficit robne razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 55,8%. Kumulativno, u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, robni je izvoz ostvario pad od 5 posto, a robni uvoz od 3,6 posto. Negativnim kretanjima u robnom izvozu i dalje najviše pridonosi pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava, koji je u prvih pet mjeseci za 37,2% manji nego u istom razdoblju prošle godine, a najviše zbog restrukturiranja brodogradilišta i smanjene proizvodnje. Kad se iz izvoza izuzme taj segment, pad izvoza je bio dvostruko manji, oko 2,5 posto. No i nadalje će u ovoj godini rast izvoza biti ograničen negativnim kretanjima na našim najvažnijim izvoznim tržištima te gubitkom povlaštenog tretmana na tržištima CEFTA-e u drugoj polovini ove godine. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.
POČETAK OPORAVKA OSIGURAVATELJA Nakon dužeg vremena pada i stagnacije osiguravateljske industrije, dolazi do promjene toga trenda. Tako je na kraju lipnja ukupna zaračunata bruto premija svih 26 osiguravatelja bila 4,9 milijardi kuna što je 0,3 posto viša nego krajem lipnja prošle godine. Najviše se to može zahvaliti povećanju premije u životnim osiguranjima, koja je rasla 5,9 posto, na 1,2 milijarde kuna, dok se u segmentu neživotnih osiguranja bilježi pad od 1,4 posto, na 3,7 milijardi kuna. Najveće osiguranje u hrvatskoj, mjereno ukupnom premijom i dalje je Croatia osiguranje s udjelom u ukupnoj premiji od 32,79 posto, a na drugom je mjestu Allianz, s 13,04 posto ukupne premije. Na ljestvici slijedi Euroherc, s udjelom na tržištu od 9,56 posto. Croatia osiguranje ima najveći udio i u segmnetu neživotnih osiguranja 39,2 posto, a slijede Euroherc s 12,78 posto, te treći Allianz s udjelom od 10,8 posto. Zanimljivo je da je Allianz prvi u životnim osiguranjima.
BANKE I FINANCIJE
BANKE U HRVATSKOJ I DALJE SIGURNE Ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj koje je provela Hrvatska narodna banka za 2013. godinu pokazalo je da su svi instrumenti banaka, a koji su stvoreni u ranijem razdoblju i služe za ublažavanje eventualnih udara, dostatni na agregatnoj razini i u slučaju pojave malo vjerojatnih, ali mogućih, nepovoljnih makroekonomskih šokova. Ispitivanje otpornosti banaka provedeno je kroz dva scenarija. Najvjerojatniji, temeljni scenarij, podrazumijeva nastavak negativnih trendova u gospodarskoj aktivnosti u sklopu kojeg bi realni BDP u 2013. pao dodatnih 1 posto, prvenstveno pod utjecajem daljnjeg pada osobne i državne potrošnje, uz zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru. Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 2,2 posto. U takvom se scenariju očekuje zaoštravanje recesije u eurozoni uz pogoršanje uvjeta financiranja za banke i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij, pri čemu bi odnos eura i švicarskog franka bio poput onoga u temeljnom scenariju. U malo vjerojatnom šok-scenariju do kraja ove godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od (propisanih minimalnih) 12 posto, imalo bi 11 banaka, koje raspolažu sa samo 4,2 posto imovine hrvatskog bankarskog sektora. Pritom bi tri banke, koje raspolažu s nešto ispod 1 posto imovine sektora imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto. U temeljnom scenariju udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, u ukupnim kreditima, mogao bi dosegnuti oko 18 posto na kraju 2013., dok je krajem ožujka ove godine bio 14,57 posto. U šok scenariju došlo bi pak do snažnijeg porasta udjela loših kredita koji bi bio oko 22 posto. U šok-scenariju, uz niži neto prihod, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem značajnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u šok scenariju bila bi smanjena za 2,4 postotna boda, te bi za oko 2,9 postotnih bodova bila niža nego u temeljnom scenariju. Analitičari HNB-a navode kako je predviđeni utjecaj izmjene regulative u ovoj godini relativno malen, jer je koncentriran u posljednjem tromjesečju te pretpostavlja smanjenje stope adekvatnosti kapitala za svega 0,4 postotnih bodova. Pojašnjavaju kako je dio tih mjera orijentiran na zaštitu kapitala banaka kroz oprezniju klasifikaciju kredita i izdvajanja ispravaka vrijednosti za njih pa se taj trošak zapravo treba shvatiti uvjetno s obzirom da bi ga banke zapravo investirale u svoju otpornost (0,3 postotna boda). S druge strane, kod promjena vezanih za potrošačko kreditiranje, ne dolazi do jačanja kapitala banaka, nego do troška za banke koji predstavlja opterećenje za njihov kapital od 0,1 postotni bod, u uvjetima kada je profitabilnost banaka već nagrižena troškovima ispravaka vrijednosti. Pod pretpostavkom da se sva ostvarena dobit zadrži, stopa adekvatnosti kapitala sektora u temeljnom bi scenariju porasla za 0,5 postotnih bodova na kraju 2013. godine. Prema podacima za ožujak bila je 20,6 posto. Monetarni agregati (Godišnje stope rasta) (Izvor: HNB) 25 20
Novčana masa M1
15 10 (%) 5
Devizni depoziti
0 -5
Kunski štedni i oročeni depoziti
-10 -15 -20 -25 -30 I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
KUĆANSTVA SE NASTAVLJAJU RAZDUŽIVATI Ukupni krediti banaka u Hrvatskoj stanovništvu na kraju svibnja, bili su 128,4 milijarde kuna, od čega se oko 48 posto odnosi na stambene kredite. Kućanstva su se tako nastavila razduživati i u prvom dijelu ove godine, a krajem ožujka 2013. omjer njihova duga i depozita pao je na dosad najnižu razinu. Prema podacima HNB-a za svibanj ove godine, hrvatski građani imali su u bankama 32 milijarde kuna više depozita nego kredita. Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju svibnja bili su 160,4 milijarde kuna. Procjena je da će se hrvatska kućanstva nastaviti razduživati i u drugoj polovici ove godine, dominantno pod utjecajem očekivanog daljnjeg pada zaposlenosti i realnih dohodaka, a i zbog visokog rizika od gubitka posla. Na godišnjoj razini ukupni dug kućanstava do kraja ožujka 2013. smanjen je za 1,2 posto.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
11
ANALIZA INDUSTRIJSKOG SEKTORA
SRAMEŽLJIVI OPORAVAK INDUSTRIJE Industrija u Hrvatskoj u svibnju ove godine, zabilježila je rast prometa u ovoj godini na međugodišnjoj razini, što je donekle ublažilo kumulativni pad koji je u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio 3,4 posto. Istodobno, u razdoblju od siječnja do travnja, pad je bio 6,3 posto, a na godišnjoj razini 6,6 posto. Na rast svibanjskog prometa na godišnjoj razini najviše je utjecao zbog povećanog izvoza od čak
34,2 posto. Istovremeno, na domaćem tržištu promet je pao za 7,6 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u svibnju ove u usporedbi s petim mjesecom prošle godine ukupna prodaja kapitalnih proizvoda porasla je za 85,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto. Ukupna prodaja energije rasla je gotovo 32 posto, intermedijarnih proizvoda 4,3 te netrajnih proizvodi za široku potrošnju 1,8 posto.
Industrijska proizvodnja (Kalendarski prilagođene stope rasta) (Izvor: Eurostat) 10
I. 2012.
III. 2012.
V. 2012.
VII. 2012.
IX. 2012.
XI. 2012.
I. 2013.
8 6
EU 27
Hrvatska
4 2 (%) 0 -2 -4 -6 -8 -10
Fizički obujam građevinskoh radova (Desezonirani indeksi Ø 2010 = 100) (Izvor: DZS) 110 105
Indeksi
100 95
EU 27
90 85
Hrvatska
80 75 I.
2010.
12 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
V.
IX.
I.
2011.
V.
IX.
I.
2012.
V.
IX.
I.
2013.
III. 2013.
PAD INDUSTRIJE U EUROZONI Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni u svibnju je smanjena, prvi put u četiri mjeseca, što ponovno ukazuje na krhak, neravnomjeran i upitan oporavak eurozone. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je 0,3 posto na mjesečnoj i 1,3 posto na godišnjoj razini, a padu je najviše pridonio pad proizvodnje trajnih potrošačkih roba od 6,2 posto na godišnjoj razini. I na razini cijele Unije industrijska
proizvodnja je u svibnju smanjena na mjesečnoj 0,6, a godišnjoj 1,6 posto. Znakovito i zabrinjavajuće je da je pad proizvodnje zabilježen u dva najveća gospodarstva eurozone, Njemačkoj i Francuskoj, dok je u Italiji i Španjolskoj, trećem i četvrtom po veličini gospodarstvu, proizvodnja u tvornicama blago povećana. Najizrazitiji pad zabilježen je u Irskoj i Švedskoj, a najveći rast od gotovo 22 posto - u Litvi.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
13
ANALIZA INDUSTRIJSKOG SEKTORA
EU POMAŽE INDUSTRIJU Energetski intenzivnim industrijama, poput proizvođača aluminija, Europske unije će pomagati tako da sklope dugoročne sporazume o nabavi električne energije. Primjerice, čak do 40 posto troškova proizvodnje aluminija otpada na električnu energiju, a njezina je cijena u EU dvostruko viša nego u SAD-u te znatno viša nego u ostalim najrazvijenijim gospodarstvima u svijetu. Dugoročnim i povoljnijim ugovorima ponovno se žele privući veliki poduzetnici, koji su napustili Uniju dobrim dijelom i
zbog vrlo skupe energije, no iako takvi ugovori o nabavi električne energije nisu zabranjeni, u praksi su vrlo složeni zbog toga što se regulativom promovira konkurencija među dobavljačima struje. Ipak, smjernice za sklapanje takvih ugovora dio su Komisijinog akcijskog plana pokrenutog u lipnju, kojim se želi obnoviti čelična industrija, u kojoj je zbog restrukturiranja proteklih godina zatvoreno oko 40 tisuća radnih mjesta. Do kraja godine očekuje se i akcijski plan za industriju aluminija.
INVESTICIJE
U HRVATSKU NAJVIŠE ULAŽU INVESTITORI IZ AUSTRIJE U prvom tromjesečju ove godine prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku je uloženo 460 milijuna eura. Prema djelatnostima ponovno je najviše ulaganja, gotovo 100 milijuna eura bilo u bankarski sektor, a slijede ulaganja u poštu i telekomunikacije. Gledajući ukupna ulaganja, u prvom tromjesečju prednjačila su vlasnička ulaganja s 76,3 milijuna eura, na zadržane dobiti odnosilo se 116,2 milijuna eura, a glavnina, ili 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze. Zanimljivi su pokazatelji na početku ove godine. Tako su dvije djelatnosti u prvom tromjesečju
14 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
zabilježile povećana ulaganja stranaca u poslovanje nekretninama te u opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. U Hrvatsku i nadalje najviše ulažu austrijanci, slijede ulagači iz Nizozemske sa iznosom od 67,4 milijuna eura, Njemačke 57,7 milijuna eura, Španjolske 36,1 milijun kuna te ulagači iz Luksemburga s iznosom od 34,2 milijuna eura. Od 1993. godine najviše su u našu zemlju investirali ulagači iz Austrije (7,1 milijardu eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (4,1 milijarda eura), Njemačke (3,1 milijarda) te Mađarske (2,4
milijarde eura). U cjelokupnom razdoblju od 1993. do kraja ožujka 2013. godine inozemna su izravna ulaganja bila nešto više od 27 milijardi eura. Da je problem struktura, a ne visina ulaganja, pokazuju podaci da je u posljednjih 20 godina u bankarski sektor uloženo gotovo 9 milijardi eura. Prema djelatnostima slijedi trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s ulaganjima od 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s oko 1,9 milijardi eura te pošta i telekomunikacije s ulaganjima u proizvodnju naftnih derivata s ulaganjima od po 1,7 milijardi eura.
I DALJE DRASTIČAN PAD GRAĐEVINE U Hrvatskoj se nastavlja potop građevinskog sektora, pa je tako tijekom svibnja izdano 438 odobrenja za građenje, što je 48 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Ukupno u pet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na lani, broj dozvola smanjen je gotovo 30 posto. Ukupna vrijednost radova predviđena dozvolama izdanim u prvih pet mjeseci ove godine je 7 milijardi kuna, od čega 3,6 milijardi za radove na zgradama, a 3,4 milijarde kuna na ostalim građevinama. Predviđena je gradnja 3.250 stanova. Fizički obujam građevinskoh radova (Desezonirani indeksi Ø 2010 = 100) (Izvor: DZS) 110 105
Indeksi
100 95
EU 27
90 85
Hrvatska
80 75 I.
2010.
V.
IX.
I.
2011.
V.
IX.
I.
2012.
V.
IX.
I.
2013.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
15
TRGOVINA KROZ BROJKE
SRAMEŽLJIV OPORAVAK TRGOVINE Promet maloprodaje u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju je u odnosu na travanj realno porastao za 0,8 posto, dok je u odnosu na svibanj 2012. godine realno rastao 1,1 posto. Promet od trgovine na malo, u svibnju je nominalno porastao čak 3,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je vrlo značajan pokazatelj zaustavljanja negativnih trendova, budući je maloprodaja kontinuirano padala od ožujka prošle godine. Doduše, posljednjih nekoliko mjeseci pad je
usporio i u travnju je realni pad bio 0,6 posto, a tek je u svibnju trgovina zabilježila rast. Kumulativno gledajući maloprodaja u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani bilježi rast 0,8 posto. I analitičari su sada optimističniji prema rastu trgovine, pa se očekuje nastavak poboljšanja kretanja u toj gospodarskoj grani, a osim baznog učinka, oporavku trgovine doprinijeti i glavni dio turističke sezone. Značajan godišnji rast ostvaren je kod trgovine na malo u specijaliziranim prodavao-
nicama živežnim namirnicama, gotovo 14 posto te kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda čija je prodaja rasla 15 i pol posto. Rasla je i trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje u strukturi čine oko 37% maloprodaje, a koje su u svibnju porasle 7,1 posto. Značajno zaukupan oporavak je i zasutavljanje strmoglavog pada prodaje motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila i motocikle koja i dalje pada značajnih 14 posto.
Promet u trgovini na malo (Godišnje stope rasta) (Izvor: DSZ)
I. 2012.
III. 2012.
V. 2012.
VII. 2012.
IX. 2012.
10,0
6,0
2,0 (%) -2,0
-6,0
-10,0
16 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
Nominalne
Realne
XI. 2012.
I. 2013.
III. 2013.
U EU I DALJE PADA PRODAJA AUTOMOBILA U lipnju je u Europskoj uniji ukupno registrirano 1,134 milijuna novih automobila, što je 5,6 posto posto manje nego prošle godine. Tako se nakon kratkotrajnog oporavka u travnju kada je prodaja automobila povećana 1,7 posto, prodaja u svibnju smanjila 6,9 posto, a u lipnju 5,6 posto. I dok najveće europsko tržište, ono njemačko, ponovo bilježi pad, i to za čak 4,7 posto, a isti trend su imale Francuska, s padom od 8,4 posto i Italija, s 5,5 posto, jedina svjetla točka od najvećih tržišta je tržište Velike Britanije na kojem se u lipnju prodaja povećala čak 13,4 posto. Zanimljivo je da unatoč velikoj krizi koja vlada u Španjolskoj, ta zemlja od velikih tržišta zabilježila najblaži pad. Zaduženost zemalja eurozone, promatrana kao udio državnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), u prvom je tromjesečju 2013. dodatno uvećana, pri čemu je udio duga u odnosu na prethodno tromjesečje smanjen samo u Njemačkoj i Estoniji, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata. Krajem prvog tromjesečja udio duga eurozone u BDP-u uvećan je na 92,2 posto, s 90,6 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i s 88,2 posto krajem prvog tromjesečja 2012., objavio je europski statistički ured. Ukupni državni dug eurozone u prvom je tromjesečju dosegnuo 8.750 milijardi eura. Od toga iznosa gotovo 199,08 milijardi eura, ili 2,1 posto BDP-a, otpada na uzajamne pozajmice među 17 zemalja članica u kontekstu financijske krize, pokazalo je najnovije izvješće. Krajem prvog tromjesečja, udio duga prema BDP-u premašivao je 100 posto u pet zemalja članica eurozone, na čelu s Grčkom, sa 160,5 posto BDP-a. Slijede Italija sa 130,3 posto BDP-a, Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 posto i Belgija sa 104,5 posto. Najmanji udio duga, s druge strane, zabilježila je Estonija, od 10 posto BDP-a. Na razini 27 članica Europske unije udio državnog duga u prva je tri mjeseca uvećan na 85,9 posto BDP-a, s 85,2 posto krajem četvrtog tromjesečja 2012. i 83,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2012. Ukupni državni dug zemalja članica pritom je dosegnuo gotovo 11.112 milijardi eura, od čega 202,9 milijardi, ili 1,6 posto BDP-a, otpada na pozajmice među državama EU-a, objavio je Eurostat.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
17
MAKROEKONOMIJA
RASTE ZADUŽENOST EUROZONE Udio državnog duga u bruto domaćem proizvodu zemalja eurozone rasla je u prvom kvartalu ove godine, a ukupni državni dug eurozone dosegnuo je 8.750 milijardi eura. Pri tome je udio duga u odnosu na prethodno tromjesečje smanjen samo u Njemačkoj i Estoniji. Udio duga eurozone u BDP-u u prvom kvartalu povećan je s 88,2 posto u prvom kvartalu 2012., na čak 92,2 posto u isto vrijeme ove godine. Od ukupno 8.750 milijardi eura, gotovo 199 milijardi, ili 2,1 posto BDP-a, otpada na uzajamne pozajmice među 17 zemalja članica. Krajem prvog tromjesečja, udio duga prema BDP-u premašivao je 100 posto u pet zemalja članica eurozone, na čelu s Grčkom, s 160,5 posto BDP-a. Slijede Italija sa 130,3 posto BDP-a, Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 posto i Belgija sa 104,5 posto. Najmanji udio duga, s druge strane, zabilježila je Estonija, od 10 posto BDP-a. Na razini Europske unije udio državnog duga u prva je tri mjeseca uvećan s 83,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2012. na 85,9 posto BDP-a, u godinu dana. Ukupni državni dug zemalja članica pritom je dosegnuo gotovo 11.112 milijardi eura, od čega 203 milijardi, ili 1,6 posto BDP-a, otpada na pozajmice među državama EU-a.
Krediti kreditnih institucija prema sektorima (Godišnje stope rasta) (Izvor: HNB)
Ukupno svi krediti
20
Stanovništvo
15
Trgovačka društva
10 (%)
5 0 -5 -10 -15
2009.
2010.
18 Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
2011.
2012.
2013.
EUROZONA MJERAMA POTIČE KREDITIRANJE Europska središnja banka je u potrazi za metodama kojima bi olakšala pristup financiranju za realni sektor te je najavila da će ublažiti propise o kolateralima koje prihvaća od banaka u zamjenu za kredite kako bi potaknula kreditiranje u krizom zahvaćenoj eurozoni. Banku i ostale europske institucije posebno zabrinjavaju teškoće malih i srednjih tvrtki u pojedinim zemljama s dobivanjem kredita. Ta poduzeća čine okosnicu europskog gospodarstva, ali njihovo poslovanje uvelike koče visoki troškovi financiranja. Prema planu Središnja banka će sniziti minimalni prihvatljivi kreditni rejting kolaterala za šest kategorija vrijednosnica. Tako će ubuduće umjesto dva AAA rejtinga morati imati samo dva A rejtinga.
NOVE TEHNOLOGIJE I MARKETING
POVEĆANA SREDSTVA ZA OGLAŠAVANJE NA TELEVIZIJI I INTERNETU Unatoč krizi, a posebice stagnaciji i ukupnom smanjenju proračuna za oglašavanje ove godine, tvrtke u Hrvatskoj, barem one koje se oglašavaju, ipak planiraju povećati sredstva za oglašavanje na televiziji i Internetu. U tim elektroničkim medijima će i oglašavati najviše, dok će među ostalim tradicionalnim medijima i dalje najviše oglašavati u tiskovinama. Pokazalo je to istraživanja u kojem se doznalo kako će se trećina tvrtki, što je i najveći broj, oglašavati na Internetu, a jedan od glavnih razloga jesu i mnogobrojne mogućnosti besplatnih rješenja. U tiskovinama će oglašavati oko 25 posto tvrtki, tzv. vanjske površine za oglašavanje će koristiti njih 17 posto, radio 14 posto, a televiziju njih najmanje, 10 posto. Najveći porasti oglašavanja bilježi Internet, a čak će 66 posto tvrtki
koristiti online oglašavanje. Razlog za to je zasigurno cijena budući će se najviše tvrtki oglašavati putem e-maila i newslettera, koji su najčešće besplatni, dok će od komercijalnih načina oglašavanja na Internetu, njih čak 61 posto, najviše koristiti ključne riječi. Više od polovice tvrtki koristit će i bannere, dok će video oglase birati samo njih 12 posto.Zanimljivo je da su profili na društvenim mrežama sve važniji oblik komunikacije s tržištem, kojeg u ovoj godini planira koristiti čak dvije trećine tvrtki među kojima je provedeno istraživanje. Od onih koji se namjeravaju oglašavati na televizijama, bez obzira na moguću veliku korist, zbog cijene se, na takvu vrstu oglašavanja odlučuju samo najuspješnije i najveće tvrtke.
APPLE I SAMSUNG – IT POBJEDNICI Već iduće godine Apple i Samsung će globalno preuzeti veliki udio u broju prodanih uređaja i gotovo svu dobit proizvođača IT uređaja. U 2014. godini se predviđa rast prodaje Android i Apple uređaja za više od 17 posto, dok bi prodaja uređaja baziranih na Windowsima, uključujući i Windows Phone, trebala porasti samo 10 posto. Drastično se promijenio IT svijet, pa prema istraživanju američke tvrtke Gartner, više od 75 posto tih uređaja bit će mobilni telefoni, a Android će kao operativni
sustav, držati 42 posto udjela među mobilnim telefonima, dok će 14 posto tržišta uređaja pripast Appleu, a 13 posto Microsoftovim Windowsima. Premda je Android uvjerljivo vodeći po broju prodanih telefona, Apple je u prvom kvartalu ove godine uzeo čak 57 posto ukupne dobiti, dok je gotovo sve od preostalih 43 posto “pripalo” Samsungu. Inače, , globalno IT tržište iduće godine trebalo bi rasti oko 6 posto i biti prodano 2 i pol milijarde uređaja.
Bisnode Bilten srpanj / kolovoz 2013
19