Bisnode Bilten Lipanj 2013 by Bisnode

Bilten Bisnode Bilten lipanj 2013.

Bisnode provodi certificiranje poslovne izvrsnosti AAA certifikat je europski standard kvalitete

Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja na web stranici aaa.bisnode.hr

Bonitet izvrsnosti / HIGHEST CREDITWORTHINESS RATING © Soliditet

Certifikat poslovne izvrsnosti najviša ocjena poslovnog subjekta

AAA certificiranje poslovne izvrsnosti Nama u Bisnode je želja funkcionalnosti, modele i informacije koje sadrže naši analitičko podatkovni sustavi iskoristiti za promicanje izvrsnosti u gospodarstvu te i na taj način pridonijeti daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva. Iz tog razloga ove godine pokrećemo projekt AAA certificiranja tvrtki. Riječ je o skandinavskom modelu ocjenjivanja bonitetne izvrsnosti poduzeća koja se primjenjuje već duži niz godina, a koja se temelji na međunarodnim ekonomskim standardima i dobrim praksama te znanjima našeg međunarodnog sustava. Pokretanjem certificiranja hrvatskih tvrtki dodatno pridonosimo snažnijem pozicioniranju naših gospodarstvenika na EU tržištu te im osiguravamo konkurentsku prednost. Naime, hrvatske certificirane tvrtke će u svojem pristupanju EU tržištu biti bolje prepoznate kao kvalitetna i uspješna poduzeća čime se značajno skraćuju svi eventualni postupci provjera te se značajno olakšava i ubrzava mogućnost sklapanja poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. Certificiranje tvrtki (bonitetna izvrsnost) je europska praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta njihovog poslovanja. Ujedno njihovim klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. AAA certifikat bonitetne izvrsnosti temelji se na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu te prognoze uspješnosti u poslovanju za slijedećih 12 mjeseci. Riječ je o analitičkoj metodi izračuna koja je jedinstvena za sva tržišta Europe i temelji se na službenim godišnjim financijskim izvještajima poslovnih subjekata. AAA certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je, drugim riječima, međunarodna priznata oznaka ekonomske kvalitete poslovnog subjekta. Uvođenje AAA certificiranja najboljih poduzeća u Hrvatskoj od posebnog je značaja i iz perspektive skorašnjeg ulaska u EU jer se tvrtkama nositeljima dodatno „otvaraju vrata“ poslovanja na EU tržištu.

IMPRESSUM IZDAVAČ: Bisnode d.o.o. DIREKTOR: Benjamin Cerovac UREDNIK: Višeslav Majić DIZAJN: Mladen Runkas INFOGRAFIKA: Branimir Klarić FOTOGRAFIJE: Bisnode Izlazi 1 x mjesečno Publikacija, lipanj 2013.

Benjamin Cerovac, direktor

Kontakt: 01 30 30 500 info@bisnode.hr www.bisnode.hr

Hrvatska u brojkama

Temelj uspjeha – optimizam i rad Kažu da je optimizam pola uspjeha. Čini se da često podcjenjujemo tu komponentu u ekonomiji, premda je ona iznimno važna. A koliko optimizam i vjera u neki projekt može utjecati na šira ekonomska i društvena događanja, puno govori i napokon završena uspješna priča Ivice Todorića koji je napokon kupio Mercator. Kada se gleda makroekonomski, u tom poslu nije se dogodilo ništa posebno, ali kada se gleda, gospodarski, politički, pa i društveno i to na najnižoj razini, dogodilo se nešto epohalno. Tako, unatoč žestokoj krizi koja još uvijek u šaci drži veliki dio razvijenog svijeta, uključivo naravno i Hrvatsku, ta mala pozitivna iskra dala je nadu kod običnih građana, političara, pa sve do gospodarstvenika, da se i u Hrvatskoj može uspjeti ako se to dovoljno želi te ima hrabrosti ostvariti vizije. Naravno, to nije dovoljno da se riješe nagomilani gospodarski problemi; i dalje prevelika stopa nezaposlenosti i uvoza - često robe sumnjive kvalitete, nedostatak industrijske proizvodnje, visoke zaduženosti države i građana, velike nelikvidnosti - ali to daje nadu i smjernice kako se može uspjeti. No, kriza u Hrvatskoj još uvijek naglašava sve slabosti našeg gospodarstva, premda je, čini se, dosegnula vrhunac i gospodarstvo pokazuje, doduše, još uvijek sramežljive znakove oporavka. Uz industrijsku proizvodnju koja od početka godine iznenađuje padovima i naizmjeničnim neočekivano velikim, pozitivnim skokovima, ukupna gospodarska aktivnost na početku drugog tromjesečja ubrzala je u odnosu na prvi kvartal, a usporavaju i negativni trendovi. Da se domaće gospodarstvo ipak odljepljuje od dna potvrđuje i sve više međunarodnih institucija pa i Svjetska banka. Nova prilika za rast hrvatskog gospodarstva je i članstvo u Europskoj uniji, ali ni to neće automatizmom donijeti gospodarski razvoj i bolji život hrvatskim građanima. Važan preduvjet za to su ipak bolne, ali i brze reforme koje se moraju provesti, kako za oporavak i stvaranje održivog rasta gospodarstva, tako i za snažnije privlačenje stranih investicija. No, kao što smo naglasili i na početku, u današnjoj svjetskoj ekonomiji, osim realnih pokazatelja, sve su važniji subjektivni pokazatelji, pa ne čudi važnost optimizma i stabilnost poslovnog okruženja za uspjeh ekonomije neke zemlje, ali i poduzetničkog pothvata. Hrvatska ima ponovno priliku i preduvjete za uspjeh. Trenutačno je ključno vrijeme kada bi se prednosti trebale iskoristiti, a hoće li se ponovno ta prekretnica u svjetskoj ekonomiji koja se rijetko događa, iskoristiti, vrijeme će pokazati. Svi možemo i trebamo na svojim područjima činiti sve da ostvarimo održivi napredak i optimistično se, uz veliki rad i zalaganje, nadati dobrim rezultatima.

Bisnode Bilten lipanj 2013

Broj poslovnih subjekata 3000

U blokadu

Iz blokade

2500 2000 1500 1000 500 0

2500

siječanj

Novi

veljača

ožujak

travanj

svibanj

ožujak

travanj

svibanj

ožujak

travanj

svibanj

ožujak

travanj

svibanj

Ugašeni

2000 1500 1000 500 0

250

siječanj

U stečaj

veljača

Iz stečaja

200 150 100 50 0

2500

siječanj

Novi rač.

veljača

Zatvoreni rač.

2000 1500 1000 500 0

siječanj

veljača

Siječanj - svibanj 2013 poslovni subjekti

Novi

Bjelovarsko-bilogorska

Ugašeni

Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska

Ukupno

Grad Zagreb Istarska

6664

Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska

3749

Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka 0

500

1000

1500

2000

2500

Siječanj - svibanj 2013 poslovni subjekti

U stečaj

Bjelovarsko-bilogorska

Iz stečaja

Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska

Ukupno

Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska

782

Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska

Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka 0

100

120

140 Bisnode Bilten lipanj 2013

Hrvatska u brojkama

Mjesečni izvještaj za svibanj 2013. Poslovni subjekti

Novi Ugašen

Iz stečaja U stečaj Bjelovarsko-bilogorska

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Dubrovačko-neretvanska

Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka

Zagrebačka 0

Bisnode Bilten lipanj 2013

U blokadu Iz blokade Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka 150

200

250

300

350

100

200

300

400

Bisnode Bilten lipanj 2013

500

AAA

Bisnode certifikati bonitetne izvrsnosti, potvrde visoke likvidnosti i kvalitativna jamstva za sigurno poslovanje Nelikvidnost prethodi insolventnosti i predstavlja nemogućnost da se uredno podmiruju kratkoročne (tekuće) obveze. Poslovati s nelikvidnima, ili onima koji su na putu da to uskoro postanu, znači izložiti se riziku da im se i sami priključite. Suprotno tome, poslovati s onima koji mogu uredno podmirivati račune za vaše isporuke, znači optimizirati prodaju, smanjiti troškove (nenaplativih potraživanja) i povećati priljev i dobit. Prethodno navedeno jednostavna je interpretacija jednog od ključnih ekonomskih pojmova, koji je ujedno i velika aktualna boljka hrvatskog gospodarskog (i društvenog) sustava, i prikazuje negativni slijed događanja za poslovne subjekte koji nekvalitetno upravljaju financijskim rizicima, koji ne koriste dostupne informacije o poslovanju svojih kupaca i partnera u drugim oblicima poslovne suradnje na proaktivan način, u svrhu prevencije i pravovremenog izbjegavanja ili minimizacije rizika. Krajem svibnja 66 tisuća poslovnih subjekata u kojima je još registrirano 49 tisuća zaposlenih imalo je blokirane žiro račune u iznosu 36.7 milijardi nepodmirenih obveza. Najveći dio neizvršenih obveza, 31.9 milijarde kuna ili 69.2%, odnosi se na obveze koji se nalaze „na listi čekanja“ (blokada) na teret žiro računa dužnika preko 360 dana. Dodavši na to i 2.4 milijarde (7,5%) obveza kojima su blokirani žiro računi poslovnih subjekata u trajanju od 181 do 360 dana, dolazimo do iznosa od 34.3 milijarde duga za koje je izvjesna samo velika neizvjesnost vjerovnika da će ta potraživanja ikada pretvoriti u značajnijem postotoku u priljev novca na svoje žiro račune. Dodatno tim tekućim podatcima i činjenicama, promatranje trendova ključnih ekonomskih pokazatelja (vidjeti članak u biltenu „Analiza poslovanja poduzetnika RH 2012.) iz kojih se očitava (ne) likvidnost, ukazuje da je briga o naplativosti svojih potraživanja neupitno jedan od ključnih zadataka poduzetnika i osoba odgovornih za upravljanje u poslovnim subjektima Lijepe naše. Naime, koeficjent tekuće likvidnosti čija je vrijednost svega 1,02, izveden iz konsolidirane bilance poduzetnika RH za 2012., u kontinuitetu u padu od 2007., u kombinaciji s enormnim padom vrijednosti neto radnog kapitala (2012. – svega 5.8 milijardi kuna ili -34.1 milijardu manje u odnosu na 40 milijardi za 2008, ili -10.5 milijardi manje u odnosu na 16.3 miljarde kuna za 2011.), svojim negativnim vrijednostima i trendovima „bode u oči“ i vapi za hitnim i velikim promjenama. Imajući u vidu takve negativnosti koje opterećuju kako poslovanje cijelog ekonomskog sustava tako i pojedinih poslovnih subjekata koji u njemu djeluju, Bisnode certifikati bonitetne izvrsnosti predstavljaju proizvod koji njihove nositelje titulira sigurnim poslovnim partnerima i usmjerava one koji traže poslovne partnere (kao kupce, dobavljače, zajmoprimce, suradnike, ili nešto drugo...) da ih tretiraju kao svoj „prvi izbor“. Metodologija je kreirana uvažavajući sve elemente relevantosti mjerenja: promatrane su dulje vremenske serije, sinergizirana su

internacionalna i lokalna znanja i dobre prakse, uvažena su obilježja i trendovi hrvatskog gospodarstva. Temelji se na kombinaciji kvalitativnih standarda i statističkog modela. U inicijalno promatranje uključeni su poslovni subjekti (31684 od ukupno 97254 koji su predali godišnja financijska izvješća za 2012.), obveznici poreza na dobit, koja su zadovoljili sljedeće minimalne kvalitativne standarde: pravni oblik poslovanja, poslovali su s minimalno jednim zaposlenim, ukupnim prihodom jednakim ili većim od 70 tisuća kuna, i iskazali pozitivnu vrijednost na poziciji „kapital i rezerve“. Na temelju promatranja povjesnih podataka o blokadama u korelaciji sa strukturom bilance i rezultatima poslovanja te izvedenim klasičnim ekonomskim pokazateljima, statističkim modelom procjenjena je vjerojatnost blokade u sljedećoj poslovnoj godini (2013.) i na taj način izdvojeno 9961 trgovačkih društava, ocjenjenih kao bonitetno izvrsna za koje je izvjesnost blokade izuzetno mala. Konačna ocjena bonitetne izvrsnosti, diferencijacija da li poslovni subjekt pripada u grupu AAA ili AA ili A, izvedena je prema dodatnim kvalitativnim standardima kako slijedi: Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „AAA“ • Aktivno poslovati više od tri kalendarske godine • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 350 tisuća kuna • „Kapital i rezerve“ jednake ili veće od 100 tisuća kuna • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od 3% Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „AA“ • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 150 tisuća kuna • Pozitivan „kapital i rezerve“ • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od 1% Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „A“ • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 70 tisuća kuna • Pozitivan „kapital i rezerve“ • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od -1% OSNOVNA PORUKA koncepta mjerenja i certificiranja bonitetne izvrsnosti je da imatelji prava na jedan od certifikata, uspješnije od drugih upravljaju novčanim tijekom i svojom likvidnošću i za njih je znatno manja vjerojatnost da će u sljedećem jednogodišnjem razdoblju razdoblju dospijeti u blokadu žiro računa. Za poslovne subjekte s bonitetnom izvrsnosti AAA vjerojatnost da će imati blokiran žiro račun u narednom jednogodišnjem razdoblju iznosi manje od 1,5%. Za AA vjerojatnost je manja od 2.4%, a za A je manja od 3.5%

PROVJERITE PRIPADATE LI NAJUŽEM KRUGU POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ KOJI SE MOGU POHVALITI POSLOVNOM IZVRSNOŠĆU

Bisnode Bilten lipanj 2013

aaa.bisnode.hr

AAA 21% (2067)

34% (3398)

45% (4496)

Struktura 9961 bonitetno izvrsnih U ukupnom broju poslovnih subjekata koji su predali godišnja financijska izvješća za 2012., njih 2067 s ocjenom bonitetne izvrsnosti AAA predstavlja najlikvidniju elitu od 2.2%, 3398 s ocjenom AA 3.5% a 4496 s ocjenom A 4.6%. Zadnja provjera što se u prvom polugodištu 2013. dešavalo s likvidnošću onih koji su certifikat bonitetne izvrsnosti stekli na temelju povjesnih podataka zaključno s 31.12.2012. potvrđuje relevantnost modela kao i vrijednost njihovih imatelja. Naime, krajem prvog polugodišta 2013. od 9961 potencijalnih nositelja certifikata, samo za jednoga je registrirana blokada žiro računa. Mi u Bisnode-u vjerujemo da bi bilo sjajno da se što veći broj potencijalnih nositelja certifikata i formalno identificira tim certifikatom, time istaknu svoju kvalitetu, ojačaju svoju tržišnu poziciju i preduvjete za danji rast i razvoj, a istovremeno da drugima omoguće informaciju tko im je „prvi izbor“ pri odabiru poslovnih subjekata s kojima žele surađivati u raznim oblicima poslovne suradnje. U interesu da što kvalitetnije promoviramo koncept i dovedemo ga u funkciju gospodarskoj zajednici, nedavno smo, uz visoko

pokroviteljstvoVeleposlanstva Kralljevine Švedske i Ureda Predsjednika Republike, na četiri od ukupno šest planiranih lokacija (regija) organizirali svečane skupove dodijele certifikate nekima od imatelja prava na certifikate AAA. Odabrani su oni koji su osim bonitetne izvrsnosti svojim poslovanjem zadovoljavali i standarde opće izvrsnosti, sposobnosti održivog rasta i razvoja poštivanjem dobrih praksi društveno odgovornog poslovanja. Zbog gubitka se ne odlazi u stečaj, nego zbog insolvetnosti. Sun Tzu, legendarni kineski vojskovođa u svojoj davno napisanoj knjizi „Umjeće ratovanja“, a i danas obveznoj lektiri poduzetnika, stratega, menadžera, sjajno je definirao vrijednost informacija u postupcima, planiranja, upravljanja i donošenja odluka: „...Možeš pobijediti tek onda kada poznaš protivnika i osobine okružja. Ako ne poznaš niti jedno od toga, bit ćeš poražen. Ako poznaš samo jedno, ne možeš biti uvjeren u pobjedu.“. Neke važne informaciju koje mogu biti od značajne koristi su na dohvat ruke, treba ih korisiti, i ne dovesti se u situaciju poraza odnosno poslovnog neuspjeha.

„Promocijom izvrsnosti ujedno pridonosimo i gospodarskom oporavku i daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva, utoliko više što se izvrsne tvrtke iz perspektive financijske sposobnosti i odgovornog poslovanja, mogu snažnije pozicionirati na domaćem tržištu, te biti prepoznate kao kvalitetne i uspješne u svojem pristupanju europskom i svjetskom tržištu. Iz dopisa Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića Slijedom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dobivanje AAA certifikata poslovne izvrsnosti omogućit će prepoznavanje ovih tvrtki kao kvalitetnih i uspješnih , čime se značajno skraćuju svi eventualni postupci provjera te se olakšava i ubrzava mogućnost sklapanja poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. Ujedno klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. Njegova Ekselencija Veleposlanik Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Fredrik Vahlquist Certificiranje tvrtki (bonitetna izvrsnost) je dugogodišnja međunarodna praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta njihovog poslovanja. Ujedno njihovim klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je međunarodno priznata oznaka poslovne izvrsnosti poslovnog subjekta. Certifikat bonitetne izvrsnosti temelji se na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu te prognoze uspješnosti u poslovanju za slijedećih 12 mjeseci. Analitička metoda izračuna jedinstvena za sva tržišta Europe i temelji se na službenim godišnjim financijskim izvještajima poslovnih subjekata. Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je, drugim riječima, međunarodna priznata oznaka ekonomske kvalitete poslovnog subjekta.

Što je bonitetna izvrsnost? Bonitetna izvrsnost predstavlja kreditnu vrijednost pojedinih poslovnih subjekata. U međunarodnom okruženju certificiranje je uobičajena praksa i na taj način tvrtke dodatno jačaju svoj ugled i povjerenje u domaćem i stranom poslovnom okruženju. Zašto je važno posjedovati Certifikat bonitetne izvrsnosti? Posjedovanje Certifikata bonitetne izvrsnosti važno je u praktičnoj primjeni pri dokazivanju svojih kvaliteta i konkurentnosti zainteresiranim stranama, potencijalnim partnerima. Pri aktivnostima u promociji, kod davanju ponuda i razvoju raznih oblik partnerstva, takav dokument predstavlja izvanrednu dodatnu referencu. Tko dodjeljuje certifikat? Tvrtka Bisnode Hrvatska, dio je Bisnode AB grupacije, vodećeg ponuđača digitalnih poslovnih informacija u Europi. U Hrvatskoj tvrtka Bisnode upravlja brendovima poslovna.hr, boniteti.com i wlw.hr koji nude cjelovita rješenja za marketing, kreditne i poslovne informacije.

Bisnode Bilten lipanj 2013

analiza poslovanja 2012

ANALIZA POSLOVANJA PODUZETNIKA RH ZA 2012. S obzirom na dugogodišnju gospodarsku krizu koja je u statistikama i poslovnim knjigama poduzetnika svoje prve značajnije negativne efekte iskazala sada već u davnom zadnjem tromjesečju 2008. godine, promatrati samo kretanja financijskih rezultata poslovanja i ekonomskih pokazatelja u zadnjoj poslovnoj godini (2012.) u odnosu na prethodnu (2011.) neće dati nalaze neke veće vrijednosti. Imajući u vidu navedeno, izuzetno je bitno pomno promotriti što se je sve u 2012. desilo u odnosu na 2008., odnosno na nekim pozicijama i u odnosu na neke još ranije godine ili prosjeke i trendove razdoblja 2006.-2008. Sva promatranja u ovoj analizi odnose se na takozvani „realni sektor“, točnije na poslovne subjekte koji su prema svojem obujmu poslovanja i organizacijskom obliku obveznici poreza na dobit, a time i obveznici vođenja knjiga primjenom dvojnog knjigo-

vodstva te obveznici predaje godišnjih financijskih izvješća u Javni registar. U 2012. je prvi puta, promatrano od 2005., došlo do smanjenja broja poslovnih subjekata koji su predali godišnja financijska izvješća. U odnosu na 2011., kada ih je do kraja svibnja sljedeće godine predalo izvješća 98.530, za 2012. je do kraja svibnja 2013. izvješća predalo 97.254, 1.276 odnosno 1.3% manje. Nažalost, porast broja poslovnih subjekata uglavnom je rezultirao rastom broja gubitaša koji je u 2007. u ukupnom broju sudjelovao s 31.5% (što je ujedno gotovo identično prosjeku 2006.-2008.), a 2012. udio gubitaša je dosegao 42% (što pak odgovora i trogodišnjem prosjeku 2010. – 2012.). Istovremeno, lako je za uočiti da je broj onih koji su bili (2008.) i ostali (2012.) spremni na ulaganja u dugotrajnu imovinu gotovo identičan. Rast broja investitora u 2009. u odnosu na

2008. je očito predstavljao pokušaj da se u prvoj godini nakon što je započela kriza reagira proaktivnošću, no njena silina i snaga i druge ekonomske i neekonomske okolnosti iz okruženja, kao i trenutne organizacijske kompetentnosti natjerale su poduzetnike na kontrakciju i promišljanja da raznim oblicima rezanja odgovore na postavljene izazove. Kada su takve rigidne upravljačke tehnike dominantne i dugo u primjeni, a pogotovo kada ih tako primjenjuju menadžmenti velikih poslovnih subjekata (umjesto na snažnije fokusiranje na otvaranje novih inozemnih tržišta, na kreiranje novih proizvoda i usluga primjerenih promjenama navika i zahtjeva kupaca), neizbježna je i negativna promjena na poziciji prosječnog broja zaposlenih. U odnosu na 898 tisuća zaposlenih u 2008., u 2012. registrirano je 856 tisuća zaposlenih, 41.7 tisuća manje ili -4.7%.

Struktura poslovnih subjekata po ostvarenom financijskom rezultatu i investicijama, trendovi u razdoblju 2005. – 2012. 120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Ukupan broj poduzetnika

71.803

78.509

83.532

89.656

91.320

96.758

98.530

97.254

Dobitaši

49.408

54.132

57.179

58.333

54.317

55.541

57.244

56.363

Gubitaši

22.395

24.377

26.353

31.323

37.003

41.217

41.286

40.891

Broj investitora

25.340

28.785

30.303

20.194

25.794

23.523

21.475

19.871

10 Bisnode Bilten lipanj 2013

Trend poslovnih prihoda i rashoda te operativne marže u razdoblju 2005. – 2012. 700.000

35.000 28.418

32.432

30.000

650.000

25.353 28.215

600.000

25.000

22.431

20.000 19.859 18.430

15.000

550.000 13.840

10.000 450.000 5.000 400.000

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Poslovni prihodi

492.836

548.373

620.907

661.696

589.272

576.740

603.949

592.811

Poslovni rashodi

470.405

520.158

588.475

633.278

575.887

558.310

578.596

572.952

Operativna marža

4,6%

5,1%

5,2%

4,3%

2,3%

3,2%

4,2%

3,3%

Operativna dobit

22.431

28.215

32.432

28.418

13.840

18.430

25.353

19.859

Smanjenje potrošačke moći krajnjih kupaca na lokanom tržištu utjecalo je na veliki pad vrijednosti uvozne komponente u troškovima poslovnih subjekata u djelatnostima trgovine. U odnosu na rekordnu uvoznu godinu, 2007., uvoz u 2012. je smanjen za 42.3 milijarde kuna ili velikih -31.6%. Bez obzira koliko je to još nedovoljno (pogotovo, to vrijedi za djelatnost graditeljstva koja je ne tako davno predstavljala jednu od izvoznih perjanica hrvatskog gospodarstva), za istaknuti je pozitivna promjena udjela ino prihoda u poslovnim prihodima u 2012. u odnosu na 2011., rast udjela od 2%, odnosno rast izvoza u iznosu 10.2 milijarde kuna.

Ino poslovanje 10.000

160.000 140.000

Uvoz

Neto izvoz

120.000 -10.000

100.000

-20.000

80.000

Prihodi od prodaje u inozemstvu

60.000

-30.000

40.000 -40.000

20.000 0

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Prih. od prod. u inozem.

70.386

79.604

91.482

91.764

80.831

90.160

88.387

98.577

Uvoz

107.041

123.824

134.129

120.489

97.349

88.713

86.243

91.816

Udio uvoza u posl. prih.

14,3%

14,5%

14,7%

13,9%

13,7%

15,6%

14,6%

16,6%

Pokriv. uvoza izvozom

152,1%

155,5%

146,6%

131,3%

120,4%

98,4%

97,6%

93,1%

Neto izvoz

-36.655

-44.220

-42.647

-28.725

-16.518

1.447

2.144

6.761

Niska operativna efikasnost i tome adekvatan operativni novčani tok (mjeren pomoću EBITDA) onemogućuju da se zaustavi negativan trend rasta zaduženosti i poveća komponenta samofinanciranja. Vidljivo je da su poslovni subjekti u 2012. prvenstveno usmjerili na saniranje „neposrednih opasnosti“, smanjivanje obveza prema onima koji raspolažu kolateralima i svoje poslovne politike baš i nisu uskladili trenutnim kapacitetima i potencijalima gospodarstva, a to je financijski sektor. Smanjenje obveza prema kreditorima, u kojima se najveći dio odnosi na smanjenje dugoročnih obveza, izazvalo je negativan efekt na neto radni kapital (razlika

-50.000

između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza) i povećalo nelikvidnost odnosno sposobnost poslovnih subjekata da podmiruju svoje kratkoročne obveze u kojima se kao vjerovnici u jednim od „glavnih uloga“ pojavljuju dobavljači i zaposlenici. Koeficijent tekuće likvidnosti koji i u duljem povjesnom vremenskom razdoblju nije odgovarao nekim univerzalnim minimalnim standardima (RRIF 07/2011, Analiza financijskih izvješća, europska poslovna praksa – preporučena opća vrijednost koeficijenta je između 1,3 – 1,4), opasno se primakao granici od 1,0 kada kratkotrajna imovina više nije dovoljna da se podmire kratkoročne obveze.

Bisnode Bilten lipanj 2013

analiza poslovanja 2012

U istom razdoblju, promatrajući promjene u strukturi po veličini, došlo je do značajnog smanjenja broja velikih i srednjih poslovnih subjekata, a povećao se broj malih. Ukupan broj velikih i srednjih u 2007.; 2.064, smanjen je u narednom petogodišnjem razdoblju do kraja 2012. čak za 19.7% ili 407 poslovnih subjekta.

Struktura poduzetnika po veličini Mali

Srednji

Veliki

97,5% (81.468)

1,9% (1589)

0,6% (475)

98,3% (95.597)

1,3% (1309)

0,4% (348)

2007.

2012.

Efikasnost poslovanja, u odnosu na svoj vrhunac iz 2007. (operativna marža 5.2% ili 32.4 milijarde kuna), u 2012. je manja za velikih -2.7 milijardi kuna ili -38.8%. U odnosu na rekordne 662 milijarde kuna ostvarenih poslovnih prihoda u 2008., u 2012. ostvareno je 68.9 milijardi kuna manje ili -10.4%. Na žalost, negativan predznak ostaje i pri usporedbi na prethodnu godinu, 2011., 11.1 milijardi kuna manje ili -1.7%.

Podatak/pokazatelj

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Operativan profitna marža

4,3%

2,3%

3.2%

4,2%

3,3%

46.476

33.341

29.430

38.639

35.184

3,6%

1,3%

0,8%

2.2%

1,7%

763.479

689.207

695.722

733.870

712.737

Proizvodnost rada temeljem neto dobitka

25.702

8.097

5.091

14.580

10.734

Neto radni kapital

39.970

23.392

14.629

16.324

5.826

270.513

289.516

317.987

323.751

306.529

26.614

24.734

32.530

30.801

25.333

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,13

1,07

1,04

1,05

1,02

Koeficijent (stupanj) zaduženosti

0,60

0,62

0,63

0,64

0,65

Samofinanciranje

0,40

0,38

0,37

0,36

0,35

109

111

113

111

EBITDA Profitna marža prije oporezivanja Proizvodnost rada temeljem prihoda

Obveze prema kreditorima Financijski rashodi

Dani naplate potraživanja Kako su u međuvremenu i institucije naplate potraživanja prema državi intenzivirale svoje aktivnosti (objave crnih lista poreznih dužnika, pokretanje ovršnih postupaka i prisilnih naplata) i kako je uveden postupak predstečajnih nagodbi čiji ishodi promatrajući sustavno mogu biti vrlo upitne koristi, a veliki poslovni subjekti su u takvoj situaciji „pokazali zube“ prema malima i iskoristili svoju pregovaračku moć da se još više koriste apsurdnim institutom „spontanog financiranja“ (dodatno beskamatno odgađanje plaćanja), malim poduzetnicima ne preostaje ništa drugo nego da se kao i do sada oslone na svoje temeljne osobine koje su izbrusili zadnjih ekstremno

12 Bisnode Bilten lipanj 2013

turbuletnih 20-tak godina, intuiciju i hrabrost te neograničeni optimizam. S druge strane, za vjerovati je (ili za nadati) da će pristupanje ekonomskoj uniji EU (čime se u prvom koraku otvaramo kao tržište, a otežavamo naše nastupe na trenutno aktivna i potencijalna izvozna područja) na dulje staze omogućiti pokretanje pravih procesa promjena i transformacija društva u cjelini, a pri tome posljedično i gospodarstva, usmjeravajući se na koncepte organizacijskog i cjeloživotnog učenja, stvarnog (a ne demagoškog) prepoznavanja uloge ljudi u strukturi intelektualnog kapitala, prakticiranje poslovanja utemeljenog na standardima društvene odgovornosti i etike

čime se uravnoteženo uvažavaju i zadovoljavaju potrebe svih dioničara (stakeholdera) poduzetničkih organizacija. Takve kvalitativne promjene omogućile bi da se usmjerimo na jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu. Povećanje izvoza i supstituiranje „nepotrebnog“ uvoza (dominantno - hrana i energija), razvojem strateški bitnih industrija, nekih tradicionalnih, a nekih koje su primjerene geografskim i prirodnim potencijalima, kao što su graditeljstvo, energetika, prehrambena i prerađivačka industrija, servisne djelatnosti te turizam kao „šlag na tortu“, u konačnici bi nas pozicionirale kao jednog malog, ali dobro uređenog i međunarodno uvaženog čimbenika.

Unaprijedite posao uz uštedu vremena!

B2B / 1ON1 Što je Business Speed Networking?

• Brzo, jednostavno i učinkovito • Pronađite nove klijente • Predstavite svoje poslovne ideje za koje tražite partnere • Predstavite svoje usluge

INFO O SLIJEDEĆ IM DOGAĐAJIMA : bsn@ bisnode. hr

Bisnode Vam omogućuje da u 1 sat napravite 15 zanimljivih sastanaka!

Analiza industrijskog sektora

Raste proizvodnost rada u industriji Uz rast industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju 2013. godine, u tom razdoblju je porasla i proizvodnost rada u industriji, nakon što je prošle godine pala. Proizvodnost rada koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u razdoblju od siječnja do ožujka zabilježila je rast od 6,9% uslijed blagog rasta obujma industrijske proizvodnje uz pad broja zaposlenih. Najveći rast proizvodnosti rada od 10 posto ostvaren je u kategoriji energija, kod intermedijarnih proizvoda za 8,9% te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,3%. U svim ostalim kategorijama zabilježen je pad proizvodnosti, a najveći u proizvodnji kapitalnih proizvoda - 4,4%. U najvažnijoj, prerađivačkoj industriji, proizvodnost rada rasla je 5,2%, a najviše je porasla u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 23,5% te u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, nešto više od 21%.

14 Bisnode Bilten lipanj 2013

Pad broja zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih kod pravnih osoba u industriji u prvom tromjesečju 2013. pao je 4,6%, u odnosu na isto tromjesečje 2012. S obzirom da zaposleni u prerađivačkoj industriji čine 90% zaposlenih u industriji, pad zaposlenosti u tom najvažnijem industrijskom sektoru od 4,7% najviše je pridonio ukupnom padu zaposlenosti u industriji. Negativni trendovi pada zaposlenosti u prerađivačkoj industriji bilježe se još od siječnja 2009. godine, a u tom je razdoblju zaposlenost smanjena za čak 17,3%. Najveći pad zaposlenosti u relativnom smislu bilježi se u rudarstvu i vađenju, pa je u razdoblju od 4 godine zaposlenost smanjena za više od tisuću osoba ili čak 40%. Zaposlenost je najmanje u tom razdoblju pala u opskrbi električnom energijom, manje od 2 posto.

Padaju proizvođačke cijene Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u ovogodišnjem svibnju bile su 0,8 posto niže nego u travnju te 0,2 posto niže nego u svibnju 2012. godine. Ako bi se isključile cijene energije koje imaju znatan utjecaj, proizvođačke cijene su na mjesečnoj razini pale 0,1 posto, dok su na godišnjoj porasle 0,4 posto. Cijene po kojima su se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali na stranim tržištima, u svibnju su bile niže jedan posto i to jednako u odnosu na travanj i u odnosu na svibanj prošle godine.

Od početka godine stalne oscilacije u industrijskoj proizvodnji Od početka 2013. izmjenjuju se mjeseci rasta i pada i znatne oscilacije industrijske proizvodnje. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto i ponovno neočekivano porasla 4,1 posto u ožujku. U travnju je industrijska proizvodnja ponovno pala i to 0,5 posto. Ipak, kumulativno, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine, zabilježen je blagi rast industrijske proizvodnje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Godišnji pad je zabilježen u svim

kategorijama izuzev energije gdje je ostvaren rast veći od 13 posto i u proizvodnji intermedijarnih proizvoda s rastom od 1,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 10,4 posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 6,2 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda niža gotovo 8 posto i to najviše zbog pada investicijskih aktivnosti. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najvažnija, prerađivačka industrija pala je 5,3 posto na godišnjem nivou.

Zaposlenost u hrvatskoj industrijskoj proizvodnji (u tisućama) 40

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

35 30 25 20 15 10 5 0 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Proizvodnja odjeće

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Bisnode Bilten lipanj 2013

Analiza financijskog sektora

Nastavlja se pad ukupno odobrenih kredita Još od studenog prošle godine nastavlja se pad ukupno odobrenih kredita na godišnjoj razini. Tako su u travnju ukupni krediti bili 6,2 milijarde kuna ili 2,1% manji, nego na kraju travnja prošle godine. Vidljivo je značajno smanjenje kredita u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećano kreditiranje države, posebno zbog sanacije brodogradilišta. Istodobno i dalje padaju krediti stanovništva koji su ostvarili blagi pad na godišnjoj razini. Na godišnji pad ukupnih kredita utječe i razduživanje tvrtki

kod domaćih banaka te zbog zaduživanja dijela velikih poduzeća izravno u inozemstvu. Krediti nefinancijskih trgovačkih društava već devet uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnjih pet mjeseci negativna kretanja značajno ubrzana. Razduživanje tog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima s lanjskih 41,5% na trenutačnih 38,6%. Stanovništvu je odobreno 129,4 milijardi kuna, što je gotovo 2 posto manje nego na kraju travnja prošle godine.

Loši krediti dosegnuli 41,5 milijarde kuna Povećava se udio loših kredita u Hrvatskoj, pa je od ukupno 285 milijardi kuna kredita loših oko 14,57 posto. To je 0,6 postotnih bodova više nego krajem prošle godine ili ukupno 41,5 milijardi kuna loših kredita. Uspoređujući ovogodišnji ožujak s prošlogodišnjim, loših kredita je 1,8 postotnih bodova više. Rast takvih loših plasmana traje već 5 godina od 2008. godine, a u tom razdoblju udio loših kredita se 3 puta povećao, jer je 2008. bio samo 4,94 posto. Od tada udio loših kredita ubrzano raste, pa je u rujnu 2010. premašio 10 posto, kra-

16 Bisnode Bilten lipanj 2013

jem 2011. popeo se na 12,43 posto, a razinu iznad 14 posto prvi put su prošli u rujnu 2012. godine. Razina na kraju ovogodišnjeg ožujka, najviša je do sada zabilježena. Najviše problema s vraćanjem kredita imaju trgovačka društva jer je nenaplativa i upitna naplata kod više od četvrtine kredita. Prikazano u brojkama, od ukupno 109 milijardi kuna, u kategoriji loših kredita je gotovo 29 milijardi kuna ili više od 26 posto. Građani su još uvijek relativno pouzdani dužnici jer ne mogu vraćati nešto manje od 10 posto kredita. Od 126 milijardi

kuna kredita, 59 milijardi kuna je stambenih kredita, od čega je upitna naplata za njih 6,36 posto ili 3,75 milijardi kuna. Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 24 i pol posto. Kada se vidi podatak da je najmanji rizik od nenaplativosti kredita prema državi od samo 0,24 posto, ne čudi želja banaka za kreditiranjem državnih jedinica. Sasvim suprotno, najteža je situacija s poduzećima koja su uzela kredite u francima gdje je upitna naplata više od polovice kredita ili čak 52 posto.

Raste likvidnost u Hrvatskoj Na kraju travnja 2013. nelikvidnost u Hrvatskoj bila je nešto viša od 37 milijardi kuna, što je 2,7 posto ili oko 1,03 milijarde kuna manje u odnosu na stanje s kraja ožujka ove godine, a smanjenje je prvenstveno posljedica pokrenutih postupaka predstečajne nagodbe, pokazuju podaci koje objavila Financijska agencija (Fina). Istodobno su zbog neizvršenih osnova za plaćanje zadnjeg dana travnja u blokadi bila i 258.303 građana, odnosno njih 2.739 više nego krajem ožujka, dok je njihov je dug istodobno porastao za oko 490 milijuna kuna, na 19,24 milijarde kuna. Po podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30.

Broj nelikvidnih poslovnih subjekat

72.401

travnja ove godine bilo je blokirano 67.667 poslovnih subjekata, 0,9 posto ili 648 poslovnih subjekata više nego krajem mjeseca prije. Pritom iz Fine navode da je s osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u travnju smanjen za 2,33 milijarde kuna, a broj dužnika za 297. U odnosu na travanj lani, ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza poslovnih subjekata smanjen je za 14 posto ili za više od 6 milijardi kuna, dok je blokiranih poslovnih subjekata na kraju travanja ove godine prema istom mjesecu lani bilo manje za 6,5 posto, odnosno njih 4.734.

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

43.471.768

67.019

67.667

30.04.2012. 31.03.2013. 30.04.2013.

38.419.221 37.386.245

30.04.2012. 31.03.2013. 30.04.2013.

Promjene i dolazak svježeg kapitala mirovinaca na burzu Kriza je donijela velike promjene na tržištima kapitala, a na domaćoj Zagrebačkoj burzi događa se odlazak tvrtki koje su se tamo našle po sili zakona, a ne svojom voljom, kao i one koje će propasti zbog krize. Na njihovo mjesto trebale bi doći tvrtke koji će zbog nevoljkosti banaka da preuzmu dodatni rizik financiranja i skupog bankarskog kapitala novac potražiti na tržištu kapitala. U tom smislu, procjena stručnjaka je da će Fondovi za gospodarsku suradnju i mirovinski fondovi biti glavni oslonac u procesu restrukturi-

ranja velikih poduzeća u Hrvatskoj te da treba omogućiti kompanijama od strateške važnosti (poput HEP-a, dijela Hrvatskih autocesta i Hrvatskih voda) izlazak na burzu, ali nikako ne i prodaju državnih strateških udjela u tim tvrtkama. Ukoliko se ostvare najave da će se mirovinskim fondovima najkasnije do početka iduće godine povećati limit za investiranje u domaće tvrtke na 15 posto, to će značiti dodatnu injekciju kapitala hrvatskom gospodarstvu od tri milijarde kuna.

Bisnode Bilten lipanj 2013

Ekonomski pokazatelji

Nastavak pada BDP-a Premda je pad BDP-a usporen, nastavlja se recesija. U prvom tromjesečju 2013. godine bruto domaći proizvod pao je 1,5 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. BDP je najviše pao zbog 3-postotnog pada potrošnje kućanstava, kao najznačajnije kategorije u BDP-u. Bruto investicije u fiksni kapital istodobno su pale 2,3 posto, dok podršku oporavku

BDP-a nije značajno dala ni država, jer se njena povećala samo 0,3 posto. Pozitivan doprinos BDP-u dao je i izvoz koji je manje pao nego uvoz. Premda je još potpuno neizvjesno ispunjavanje vladinih planova o barem minimalnom rastu BDP-a ove godine, puno se očekuje od ostvarenog u drugoj polovici ove godine, posebice od turizma. Iako ulaskom u EU

Nastavlja se višegodišnji pad u građevini Već više od 5 godina padaju građevinski radovi u Hrvatskoj. U ožujku su tako bili 2,3 posto manji nego u istom mjesecu 2012. godine, dok su gotovo isti pad zabilježili i u odnosu na veljaču ove godine. U prošlih godinu dana fizički obujam građevinskih radova pao je za 10,6 posto. Zanimljivo je da su građevinski radovi u stanogradnji pali gotovo 14 posto, dok je na ostalim građevinama zabilježen rast od 4,9 posto. U ožujku je na novogradnjama odrađeno 52,8 posto radnih sati, a na rekonstrukcijama i ostalim radovima 47,2 posto.

18 Bisnode Bilten lipanj 2013

dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskih i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a podršku u domaćem oporavku mogao bi dati i oporavak u eurozoni.

U Hrvatskoj pada izvoz i uvoz

120

% 25 20

110

15 10

100

5 0 -5

Indeks 2005. = 100

Izvoz robe i usluga, realne vrijednosti (Izvor: DZS sezonska i kalendarska prilagodba HNB-a)

-10 -15

-20 -25

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Godišnje stope promjene ukupnog izvoza (originalne vrijednosti) - lijevo

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Razina ukupnog izvoza (sezonski i kalendarski prilagođene vrijednosti) - desno

Vrijednost robnog izvoza i uvoza RH (u milijunima kuna; Izvor: DZS) 175.000

Izvoz Uvoz

150.000 125.000 100.000

Robni deficit

75.000 50.000 25.000

*privremeni podaci

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

*2012.

Usporavanje pada u maloprodaji Maloprodaja (DSZ, sezonska prilagodba HNB-a)

130

Originalni indeks Desezonirani indeks Trend ciklus

120 100 100 90 80 70

8./’12.

4./’12.

12./’11.

8./’11.

4./’11.

12./’10.

8./’10.

4./’10.

12./’09.

8./’09.

4./’09.

12./’08.

8./’08.

4./’08.

12./’07.

8./’07.

4./’07.

12./’06.

Bisnode Bilten lipanj 2013

aktualno

Velika nezaposlenost i sezonsko zapošljavanje Unatoč činjenici da je samo u svibnju zaposleno oko 22 i pol tisuće osoba, u Hrvatskoj je još uvijek registrirano 333.249 nezaposlenih, što je za 6,3 posto manje nego u travnju, dok je na godišnjoj razini u odnosu na kraj prošlogodišnjeg svibnja broj nezaposlenih veći za 8,9 posto. Svibanj je treći mjesec za redom u kojem se očekivano bilježi smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. Sezonalnost zapošljavanja pokazuje i činjenica da je najčešće bilo zapošljavanje u djelatnostima pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, a zatim slijedi trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, javna uprava i obrana i građevinarstvo. Na Zavod za zapošljavanje stiglo je novoprijavljenih 18.395 osoba, što je 2,4 posto manje nego u svibnju prošle godine.

20 Bisnode Bilten lipanj 2013

Neugradnjom razdjelnika topline izgubljeno bogatstvo Procjenjuje se da su u Hrvatskoj zbog kašnjenja u ugradnji razdjelnika topline izgubljene milijarde kuna. Da se samo u posljednjih 10-ak godina krenulo s velikom akcijom ugradnje razdjelnika, uštedjele bi se ogromne količine toplinske, ali i svake druge energije te novca, a i smanjilo zagađenje. Ako se računa da se razdjelnicima može uštedjeti oko 20 posto energije, jasno je da se radi o milijardama kuna bačenih u vjetar i toliko uzalud utrošene energije.

Pred sam ulazak u EU cijene nekretnina i dalje padaju Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj ispod su razine onih iz 2006. godine, što znači da su i dalje u padu, kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini. U odnosu na svibanj 2012. godine tražene cijene nekretnina, ove godine bile su za 5,4% niže, dok su u odnosu na travanj niže 0,6%. U Zagrebu i okolici, na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina ostvarile su pad od 6,5% i to u gotovo svim četvrtima. Osim u Zagrebu, na godišnjoj razini padaju i cijene nekretnina na Jadranu i to za 4%. Što se tiče ostalih velikih gradova u zemlji cijene stanova u Splitu su u godinu dana pale gotovo 13%, dok su u Rijeci pale 3,1%. Cijene stanova u Osijeku u odnosu na prošlu godinu niže su 1%.

Usporedba indeksa cijena nekretnina Jadrana i Zagreba

140

Jadran

130 120

Grad

Prosječna Prosječna cijena u cijena u Godišnja svibnju svibnju promjena 2013. 2012.

Split

2131

2444

-12,8%

Rijeka

1532

1581

-3,1%

Osijek

1088

1099

-1,0%

110

Zagreb

100 90 V/06. V/07. V/08. V/09. V/010. V/011. V/012. V/013.

Novi veliki igrač na hrvatskom tržištu električne energije Njemački energetski gigant RWE je preuzimanjem tvrtke Energija 2 sustavi d.o.o. ušao na hrvatsko tržište opskrbe električnom energijom. Tvrtka Energija 2 sustavi čija je djelatnost distribucija električne energije, prošle je godine ostvarila gotovo 14 milijuna kuna prihoda te oko 135.000 kuna dobiti. Inače, RWE je jedna od pet najvećih europskih energetskih kompanija

s oko 70.000 zaposlenih. Oko 16 milijuna kupaca opskrbljuje električnom energijom i njih oko 8 milijuna plinom. Prošle godine je RWE ostvario 53 milijarde eura prihoda, što je 3 posto više nego godinu prije, te oko 2,5 milijardi eura dobiti. Osim u Njemačkoj RWE posluje u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Turskoj.

Bisnode Bilten lipanj 2013

Tvrtke u EU znatno ulažu u zaposlenike Ulaganje u zaposlenike (u eurima)

1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400

Hrvatska

Rumunjska

Bugarska

Slovenija

Slovačka

Poljska

Mađarska

Češka

200

Čak dvije trećine tvrtki s najmanje 10 zaposlenih u Europskoj uniji omogućilo je svojim zaposlenicima stručno usavršavanje u 2010. godini. Zanimljivo je da je i u Hrvatskoj 2010. godine takvih poslodavaca bilo više od percepcije u javnosti, tj. mogućnost stalnog usavršavanja nudilo je 57 posto poduzeća s najmanje 10 zaposlenih. Time se Hrvatska svrstala u rang s Italijom, gdje je takvih poduzeća 56 posto. Najveći udio poduzeća koja su omogućila svojim zaposlenicima stručno usavršavanje zabilježen je u Austriji i Švedskoj, njih čak 87 posto, slijede Velika Britanija s 80 posto, Nizozemska - 79 posto, Belgija - 78 posto i Francuska sa 76 posto. S druge strane, najmanji udio takvih poduzeća zabilježen je u Poljskoj - 23 posto, Rumunjskoj - 24 te u Bugarskoj 31 posto. Slijede Latvija i Mađarska, sa 40 posto, odnosno 49 posto takvih poduzeća. Od tvrtki u EU koje su nudile takvu mogućnost svojim zaposlenicima, gotovo polovina, odnosno 48 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim poduzećima, sudjelovalo je u usavršavanju. Najveći je udio zabilježen u Češkoj, gdje je čak 72 posto ukupnog broja zaposlenih u tvrtkama koje su omogućavale usavršavanje bilo uključeno u takve programe. Najmanji udio zabilježen je u Mađarskoj, gdje je u programima usavršavanja sudjelovalo samo 27 posto zaposlenih u kompanijama koje su nudile takvu mogućnost. U Hrvatskoj je u stručno usavršavanje bilo uključeno manje od trećine, pa se 31 posto od ukupno zaposlenih stručno usavršavalo u tvrtkama koje su nudile takvu mogućnost. Promatrano po veličini tvrtke, najveći udio zaposlenika obuhvaćenih usavršavanjem zabilježen je u malim tvrtkama, njih 39 posto. Slijede velike tvrtke, sa 30 posto, a potom srednje velika poduzeća, s njih 27 posto. U Hrvatskoj su sudionici takvih programa u prosjeku imali po 29 sati obuke radi usavršavanja. Navedeno istraživanje obuhvatilo je tvrtke iz svih gospodarskih sektora izuzev poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, državne uprave i obrane, obveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, zdravlja ljudi i socijalnog rada.

22 Bisnode Bilten lipanj 2013

Pad BDP-a u eurozoni U eurozoni, u prvom tromjesečju 2013. godine, nastavio se pad gospodarstva, koje je na godišnjoj razini palo 1,1 posto, dok je u odnosu na zadnji kvartal 2012. BDP pao 0,2 posto. Tome je najviše pridonijelo smanjenje investicija i pad izvoza te pad u maloprodaji koja je u travnju pala više od očekivanja. U odnosu na prošlogodišnji travanj promet u trgovini na malo niži je za 1,1 posto, dok je u odnosu na ožujak zabilježen pad od pola posto.

Produbljuje se trgovinski spor Europe i Kine Europska komisija uložit će žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog kineskih carina na čelične cijevi koje se koriste u elektranama; kazao je u srijedu europski povjerenik za industriju Antonio Tajani. Takva najava uslijedila je nakon što su u utorak izvori iz Europske unije za Reuters kazali da će EK tražiti da se ponište carine koje je Kina uvela na uvoz nehrđajućih bešavnih čeličnih cijevi, a koje proizvode tvrtke poput španjolskog Tubacexa i njemačkog Salzgittera. Takvim potezom EU bi se pridružio sličnim pritužbama koje je Japan uložio protiv

kineskih carina još u prosincu. “U postupku smo ulaganja žalbe kod WTO-a od strane europskog povjerenika za trgovinu Karela De Guchta, kao što je već učinio Japan”, kazao je Tajani u Parizu. Prema propisima WTO-a, EU ima ograničeni rok u kojem se može pridružiti žalbi koju je već uložio Japan. Izvori iz EU-a kažu da bi do podnošenja žalbe WTO-u moglo doći već u četvrtak ili u petak. U svojoj žalbi EU za carine na bešavne nehrđajuće čelične cijevi ističe da se radi o kaznenim mjerama Kine prije nego o opravdanim razlozima.

Zatvaraju se rafinerije u Europi U idućih nekoliko godina zatvorit će se više Totalovih, ali i drugih europskih rafinerija. Naime, čelnik francuskog naftnog diva Total smatra da će tvrtka, ali i sve druge velike europske naftne tvrtke morati u idućim godinama zatvoriti još rafinerija nafte u Zapadnoj Europi zbog općeg konsenzusa o smanjivanju emisi-

ja i potrošnje goriva. Procijenio je da ima previše rafinerija, pa se uz već četiri zatvorene europske rafinerije u 2012. godini, ove godine očekuje zatvaranje još tri. No, dio stručnjaka smatra da će u idućim godinama biti nužno zatvoriti još nekoliko rafinerija nafte, budući se potrošnja goriva smanjuje.

Bisnode Bilten lipanj 2013

svijet

Usporavanje pada u maloprodaji Postupno ubrzava oporavak vodećih razvijenih gospodarstva, predvođenih Japanom i Sjedinjenim Državama. Ukupni pokazatelji za 33 zemlje članice OECD-a pokazuju umjereno poboljšanje rasta u većini vodećih gospodarstava. Unatoč očekivanjima šireg oporavka, rast gospodarskih aktivnosti stabilizirao se samo

u SAD-u i Japanu, dok u eurozoni ima naznaka jačanju rasta. Njemačka se lagano oporavlja, dok u Francuskoj nema promjene tempa gospodarskih aktivnosti, premda je industrijska proizvodnja u Francuskoj u travnju neočekivano snažno porasla u odnosu na ožujak. U Italiji je zabilježen daljnji pad industrijske proizvodnje.

Rekordna nezaposlenost i manjak kvalificiranih radnika u svijetu Zbog još uvijek prevelikog nepovjerenja u brz globalni gospodarski oporavak, većina poslodavaca u svijetu nije sigurna hoće li zapošljavati nove radnike u razdoblju od srpnja do rujna. Razlog je slaba osobna potražnja, pa od anketiranih poslodavaca u 42 zemlje u 31-oj postoje planovi o zapošljavanju novih radnika u sljedećem tromjesečju. U odnosu na prethodno tromjesečje namjere zapošljavanja pojačane su u 17 zemalja, uključujući Španjolsku, Grčku i SAD, najviše zbog turističke sezone, dok su u četiri gospodarstva ostale nepromijenjene,

a planovi smanjeni u njih 21-oj, uključujući Francusku, Kinu i Indiju. Gledajući ukupno, u Europi zapošljavanje stagnira. Uz veliku nezaposlenost, zanimljivo je da je manjak kvalificirane radne snage i dalje svjetski problem. Čak 35 posto poslodavaca u svijetu, naglašava da ima teškoća sa zapošljavanjem zbog neprimjerenih kvalifikacija, a posebno nakon 2007. i početka svjetske krize. Tako se pojavio nevjerojatan paradoks, uz rekordnu nezaposlenost u većem dijelu svijeta, posebno mladih ljudi, nedostaje kvalificiranih radnika.

Novi željeznički pravac do Kine Kazahstan je sagradio novi tranzitni željeznički pravac od Kine do Europe. Gradnjom 293 kilometra nove željezničke pruge od Žetigena do Korgasa na kineskog granici i uklapanjem te pruge u svoju postojeću željezničku mrežu, otvorivši tako drugi pravac od Kine do Europe preko svog teritorija, Kazahstan se nada da će na taj način pobijediti suparničke trase u utrci u vremenu i kapacitetu prijevoza sve veće količine robe uz nekadašnji Put svile. Samo ove godine tom će trasom proći dva milijuna tona kineske robe, a s vremenom će promet narasti na 15 miliju-

na tona. Kineski vlakovi namijenjeni Europi preko Kazahstana ulaze u Rusiju pa zatim preko Bjelorusije i Poljske voze do Duisburga. Tranzit je velik izvor prihoda kazahstanskom rastućem gospodarstvu, koje se već učvrstilo kao ruta za plinovode i naftovode iz srednje Azije do Kine, čime je smanjena regionalna ovisnost o Rusiji. Kazahstan je iz doba SSSR-a naslijedio još jedan željeznički pravac od Kine do Rusije. Ta pruga, s prijelazom Dostik-Alašanku na kineskoj granici, prošle je godine zabilježila rekordnih 16,5 milijuna tona prometa iz Kine.

Razvijeni troše najviše Od 7 milijardi ljudi, najsiromašnijih 1,2 milijarde odgovorno je za samo 1% svjetske potrošnje, dok milijarda najbogatijih troši nevjerojatnih 72% svjetske potrošnje i prirodnih resursa. Istodobno, raste prijetnja od klimatskih promjena, što pak pokazuje neodrživost takvog nesrazmjera i ponašanja najbogatijih. Učinci koji ukazuju na neodržive obrasce takve potrošnje i proizvodnje postali su još jasniji – nastavlja se znatno smanjenje svjetskih šuma, pitke vode, sve više se hrane baca - dok stotine milijuna ljudi gotovo umire od gladi, nastavljaju se visoke emisije stakleničkih plinova, a gubici od prirodnih nepogoda, uključujući suše, poplave i oluje, značajno su porasli. Ljudi koji žive u siromaštvu

24 Bisnode Bilten lipanj 2013

biti će prvi na udaru i biti će najgore pogođeni klimatskim promjenama, a sadašnji trošak poduzimanja preventivnih aktivnosti može biti puno manji, nego trošak zbrinjavanja posljedica kasnije. Kako bi se postiglo da Svijet, primjerice 2030. godine bude jednakiji, napredniji, mirniji, pravedniji i s održivim gospodarskim razvojem, potrebne su gotovo utopijske promjene. Za stvaranje uvjeta potreban je novi duh kojom bi se vodilo globalno partnerstvo i razvoj, zasnovani na načelima zajedničkog čovječanstva, boljeg zdravstvenog, obrazovnog i pravnog statusa te gospodarske transformacije ključne za gospodarski rast koji rezultira socijalnom uključenošću i poštivanjem okoliša.

Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja na web stranici aaa.bisnode.hr

Certifikat poslovne izvrsnosti najviša ocjena poslovnog subjekta