BILTEN
Bisnode Business Information Group
Proljeće 2012.
Brzi pregled hrvatskog gospodarstva Poslovne informacije & ekonomska analitika
Znatiželja je ubila mačku, ali može spasiti vaš biznis.
Možda mu je voda do grla, možda mu tvrtka nije likvidna, solventna. Možda kasni s plaćanjem, a i potraživanja su mu ogromna? To sve možete saznati iz svog ureda. Bez neugodnih situacija.
Sve što trebate znati o potencijalnim poslovnim partnerima, a ne usudite ih se pitati.
ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE
Kao preplatnik možete: Pregledati financijska izvješća subjekata za posljednjih 5 godina
Otkriti uspješnost poslovanja putem ključnih financijskih pokazatelja
Usporediti poslovanje svoje tvrtke s konkurentima
Odabrati kontaktne informacije ciljane skupine za potrebe direktnog marketinga
Istražiti najkraći put do novih potencijalnih poslovnih partnera
UVODNIK
3
SADRŽAJ
Znanjem i informacijama do izvrsnosti i uspjeha Nakon što smo u drugom polugodištu 2011. proveli značajne organizacijske promjene i unaprijeđenja poslovnog modela krećemo s izdavanjem prvog broja biltena u 2012. i time započinjemo njegovim ciklusom tromjesečnog izdavanja, odnosno četiri puta tijekom 2012. godine. Zadržat ćemo pravo na korist čitatelja, da ovisno o aktualnosti određenih tema i iskazanom interesu korisnika, po potrebi i mogućnostima eventulano izdamo i pokoji broj više. Neovisno o već distribuiranim informacijama ovom prigodom ćemo ponoviti da smo u okviru promjena provedenih u 2011. spojili dva trgovačka društva (WLW i Poslovna domena) u jedno čime se povećala organizacijska efikasnost kroz opću sinergiju i zajednički menadžment. Time su osnaženi preduvjeti za rast i razvoj sva tri trenutno aktivna, namjenom različita, koncepta (www.poslovna.hr, www.boniteti.com i www.wlw.hr) od koji svaki u svojem području • Upravljanje poslovnim informacijama • Usluge ekonomske analitike i ocjenjivanje financijskog rejtinga • Internet oglašavanje i multifunkiconalna komunikacija između poslovnih subjekata predstavlja tržišnog lidera. Vjerujemo da ono što smo učinili, činimo i dalje planiramo činiti predstavlja i predstavljat će u budućnosti rješenja koja će donositi egzaktnu korist svim kupcima i korisnicima usluga kao i drugim partnerima. S aspekta naše društvene odgovornosti, želimo da je naše djelovanje i od značajne koristi za hrvatsko društvo u cjelini.
Benjamin Cerovac, direktor
1. 2. 3. 4. 5.
Gospodarska kretanja Analiza tržišta rada Nelikvidnost i insolventnost Analiza poslovanja poduzetnika RH u razdoblju 1-9/2011 Izvrsnost
Sadržaj biltena podijeljen je u pet tematskih cjelina u skladu s akutualnim izazovima hrvatskog gospodarstva i društva a vodeći računa o dostupnosti i ažurnosti podadaka koji su korišteni za obradu u okviru analitičkih postupaka Informacije za bilten smo pripremili korištenjem podataka prikupljenih i pohranjenih u naše podatkovne baze te prikupivši ih iz sljedećih izvora: FINA, Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska narodna banka, Eurostat.
IMPRESSUM IZDAVAČ: Bisnode d.o.o. DIREKTOR: Benjamin Cerovac ANALITIKA: Nikola Nikšić UREDNICA: Valentina Kuharić DIZAJN: Mladen Runkas FOTOGRAFIJE: iStockphoto IZVOR: Fina, DZS, HNB Publikacija, ožujak 2012. Kontakt: 01 30 30 500 info@bisnode.hr www.bisnode.hr
GOSPODARSKA KRETANJA
Vodeći pružatelj digitalnih poslovnih informacija u Europi.
Neophodno veliko pospremanje u registrima S obzirom na prva očitovanja nove Vlade u kojima se iskazuju jasne namjere da se hrvatski gospodarski sustav „očisti“ od dugoročno neaktivnih i insolventnih poslovnih subjekata, za očekivati je da će u 2012. doći do znatnih promjena u podatcima o broju poslovnih subjekata, po svim organizacijskim oblicima. Vođeni time, za potrebe raznih analiza i praćenja promjena koje će neosporno slijediti, ovdje ćemo dati
detaljan pregled sadašnje strukture hrvatskog gospodarskog sustava po organizacijskim oblicima i djelatnostima, aktivnim i neaktivnim subjektima te dinamikom osnivanja i brisanja u proteklom dvogodišnjem razdoblju. Lako je za uočiti izuzetno veliku razliku između aktivnih i neaktivnih na poziciji „poduzeća i zadruge“. Radi se o velikom broju neaktivnih koji nisu proveli usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima te
će biti izbrisana. Postupkom usklade, cca 2000 poslovnih subjekata s te pozicije prijeći će u kategoriju aktivnih trgovačkih društava. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, sve djelatnosti grupirane su u 21 grupu. U Hrvatskoj, 2/3 od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata registrirano je u 5 grupa djelatnosti, koje zbog broja registriranih poslovnih subjekata, u daljnjem tekstu ove publikacije, izdvojeno promatramo i nazivamo „ključnima“.
Pregled registriranih poslovnih subjekata prema aktivnosti / neaktivnosti Registrirani
Aktivni
Neaktivni
Aktivni / registrirani
Trgovačka društva
154911
108931
45980
70,3%
Poduzeća i zadruge
66546
2041
64505
3,1%
Ustanove, tijela, udruge i organizacije
62475
17958
44517
28,7%
Ukupno pravne osobe
283932
128930
155002
45,4%
OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
Obrti i drugi samostalni poduzetnici
90751
Ukupno aktivni poslovni subjekti
219681
Pregled registriranih i aktivnih poslovnih subjekata po ključnim djelatnostima Registrirano
Udio u ukupnom broju registriranih
Aktivno
Udio u ukupnom broju aktivnih
Trgovina na veliko i malo, poprav. motor. vozila
90184
31,8%
31994
24,8%
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
24122
8,5%
15745
12,2%
Građevinarstvo
24657
8,7%
14784
11,5%
Prerađivačka industrija
23742
8,4%
13178
10,2%
Ostale uslužne djelatnosti
39902
14,1%
11486
8,9%
Sve ostale grupe djelatnosti, kumulativno
81307
28,6%
41743
32,4%
Ukupno
283932
100,0%
128930
100,0%
OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
Najveći broj aktivnih u odnosu na registrirane, u ključnim djelatnostima, nalazi se u grupi “stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“, što u postotku iznosi 65,3%.
Djelatnost OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJE rekorder u postotku aktivnih
Od 564 registrirana poslovna subjekta u toj djelatnosti, čak 495 ili 87,8% ih je i aktivno. Takođe i u djelatnosti „poslovanje nekretninama“, u kojoj je registriran značajan broj poslovnih subjekata (6827), aktivno je njih 5222 ili visokih 76,5%.
U slijedeća 24 sata u Hrvatskoj:
196 149 86 65 31 8 blokada računa
deblokada računa
otvorenih žiro-računa
ugašenih žiro-računa
novi subjekt
ugašenih subjekata 5
Mali su veliki Veći ili manji omjer registriranih i aktivnih po djelatnostima u korelaciji je sa zahtjevnošću organizacije posla u pojedinoj djelatnosti i njenoj atraktivnosti. U djelatnostima čija priroda posla zahtjeva veći broj djelatnika u složenijem poslovnom procesu, poslovni subjekti koji se osnuju, ostvaruju i zadržavaju aktivnost na tržištu. Tako u „građevinarstvu“ i „prerađivačkoj industriji“ aktivno je 57,8% poslovnih subjekata u odnosu na registrirane. Također, atraktivnost pojedine djelatnosti, koja pruža prigode za višom profitabilnosti uz male rizike (radi se uglavnom o uslugama koje se temelje na intelektualnom kapitalu bez uporabe materijalne imovine veće vrijednosti) rezultira aktivnošću. U grupi „stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“ aktivno je 65,3% od ukupno registriranih poslovnih subjekata. Struktura poslovnih subjekata u ključnim djelatnostima 31.12.2011., po broju zaposlenih OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
0
1-9
10-49
50-249
250 i više
Trgovina na veliko i malo, poprav. motor. vozila
11757
17166
2617
2617
76
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
6273
8525
839
839
8
Građevinarstvo
6478
6504
1474
1474
47
Prerađivačka industrija
4340
6044
1962
1962
171
Ostale uslužne djelatnosti
8174
3102
184
184
3
Sve ostale djelatnosti
21414
14590
3818
3818
279
50-249; 3085; 2,4%
250 i više; 584; 0,5%
10-49; 10894; 8,4%
0; 5846; 45,3%
1-9; 55931; 43,4%
Sintagmu koja je ujedno naziv jednog od naših važnih projekata, „mali su veliki“, prethodna tabela i graf, potvrđuju u punoj mjeri. Poslovni subjekti s manjim brojem zaposlenih, u grupama „1-9“ i „10-49“, predstavljaju nadpolovičnu većinu (51,8%), a u vodećim djelatnostima, „trgovina na veliko i malo...“ i „stručne djelatnosti...“, sudjeluju s više od 60%.
Struktura broja aktivnih poslovnih subjekata 31.12.2011. prema broju zaposlenih
TEŠKAŠI JEDINO U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI U grupi „ ostale uslužne djelatnosti“, poslovni subjekti bez zaposlenih čine 71,2% ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata u toj grupi. Poslovni subjekti s 10 i više zaposlenika u ovoj grupi djelatnosti učestvuju samo sa 1,8%. Jedino u „prerađivačkoj industriji“, udio poslovnih subjekata s 10 i više zaposlenika je značajan, iznosi 21,2%. Poslovni subjekti s 1 do 9 zaposlenika učestvuju s 45,9% a bez zaposlenih je 32,9% poslovnih subjekata u ovoj grupi djelatnosti.
GOSPODARSKA KRETANJA Naši brendovi boniteti.com, poslovna.hr i wlw.hr pružaju lako dostupan i sveobuhvatan pregled financijskih i kreditnih informacija.
U 2011., kako se radilo o izbornoj godini u kojoj su mnogi procesi vezani za neophodne promjene i unaprijeđenja u gospodarstvu zaustavljeni, usporeni ili svedeni na minimum, uz isti obujam osnivanja, brisanje trgovačkih društava provedeno je u trostruko manjem obujmu u odnosu na 2010. Usporedba broja osnivanih i brisanih poslovnih subjekata 2011. / 2010. OSNIVANJA I BRISANJA PRAVNIH OSOBA
2011.
2010.
2011. - 2010.
2011. / 2010.
Osnovana trgovačka društva
10473
10601
-128
-1,2%
Osnovani ostali poslovni subjekti
3374
3513
-139
-4,0%
Osnovani poslovni subjekti
13847
14114
-267
-1,9%
Brisana trgovačka društva, ukupno
1846
5570
-3724
-66,9%
Brisani ostali poslovni subjekti
531
763
-232
-30,4%
Brisani poslovni subjekti, ukupno
2377
6333
-3956
-62,5%
Razlika između osnovanih i brisanih poslovnih subjekata
11470
7781
3689
47,4%
Bruto domaći proizvod i inflacija U poslovnim medijima, skupovima i drugim sadržajima ili događajima na kojima se analizira i komentira aktualna gospodarska situacija ili predviđa buduća, uvriježeno je da se o bruto domaćem proizvodu prvenstveno očituje kroz postotke promjena u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu. U tabeli u kojoj se nalazi izdvojeni podatci koji se objavljuju na portalu Eurostat, prikazana je usporedba hrvatskog BDP-a u odnosu na nekoliko odabranih zemalja i grupa zemalja, koje su nam susjedi, važni partneri ili predstavljaju važne igrače. Nesporno da je za sve promatrane zemlje 2009. bila godina snažne krize. Za europljane prva godina u kojoj je BDP imao
pad u odnosu na prethodnu, a dvije velike zvijezde svjetske ekonomije, SAD i Japan, već su 2008. osjetile prve efekte krize. Za razliku od ostalih promatranih, Hrvatska je hod po mukama nastavila u 2010. i 2011., praktično bez provedbe ikakvih značajnijih sistemskih i strukturalnih promjena koje bi bitno doprinijele stvaranju uvjeta za oporavak gospodarstva. Da je izvjesnost globalnog oporavka ekonomije u kratkoročnom razdoblju vrlo upitna, pokazuju i predviđanja rasta za 2012. i 2013. U takvom okruženju izazovi za one koji eventualnu novu krizu (nepoznate jačine, dubine i vremenske dimenzije) dočekuju a da još nisu izišli ni iz prethodne, rastu eksponencijano.
118,8
iznosi indeks rasta godišnje stope inflacije u odnosu na 2005 za Hrvatsku, što je gotovo identično slovenskom, 118,7
112,5
iznosi za Njemačku, za zemlje EU 114,4 a za Češku, s kojom se često uspoređujemo, 117,5
7
Kretanje rasta/pada BDP-a u odnosu na prethodnu godinu za razdoblje 2008. – 2013. ZEMLJA, REGIJA
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
EU (27 zemalja)
0,3
-4,3
2,0
1,6
0,6
1,5
Češka
3,1
-4,7
2,7
1,8
0,7
1,7
Njemačka
1,1
-5,1
-3,7
3,0
0,8
1,5
Austrija
1,4
-3,8
1,7
1,8
0,5
1,3
Slovenija
3,6
-8,0
1,4
1,1
1,0
1,5
Hrvatska
2,2
-6,0
-1,2
0,6
0,8
1,2
SAD
-0,3
-3,5
3,0
1,7
1,5
1,3
Japan
-1,0
-5,5
3,3
-0,9
1,8
1,0
Upravo za bolje razumijevanje trenutne pozicije i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu, koristeći povjesne podatke (2007. – 2011.) i predviđanja za 2012. i 2013. u usporedbi s BDP-om za grupu 27 zemalja EU za 2007., kao baznom veličinom, izračunan je trend BDP-a iskazan indeksima u odnosu na baznu veličinu (EU-27). Iz
grafikona koji slijedi vidljivo je da će hrvatski BDP u 2013., ako se sve bude kretalo u okviru predviđanja objavljenim na Eurostatu, za slovenskim zaostajati za 1,7 indeksni bod veći od onog iz 2007. (2007. 88,0 – 61,0 = 27,0; 2013. 88,1 – 59,4 = 28,7), te čak za 5,9 više indeksnih bodova od češkog (22,0 – 27,9).
Kretanje BDP-a u razdoblju 2007.-2010. za Hrvatsku, 3 odabrane zemlje i EU-27 (osnovica BDP EU-27 za 2007. = 100)
120,0
110,0
100,0
116,0
111,3
110,4
111,3
112,9
107,2 100,0
100,3
100,1 96,0
90,0 88,0 80,0
117,3
83,0
91,2
83,9
85,6
97,9
85,0
99,5
86,0
86,8
88,1
85,9
87,3
58,2
58,7
59,4
2011.
2012.
2013.
83,8
85,3
58,6
57,9
2009.
2010.
81,6
101,6
70,0 61,0
62,3
60,0
50,0
2007.
2008. EU (27 zemalja)
Češka
Njemačka
Slovenija
Hrvatska
GOSPODARSKA KRETANJA
0,1% 7% je najnižu stopa inflacije za 2011. u Europi, a ostvarena u Švicarskoj, a najvišu Estonija 5,1%
susjedna Srbija je u 2011. zabilježila inflaciju od 7% što je značano smanjenje u odnosu na 2010. (10,3%), uz rast BDP-a od 1,9%. U BiH, u 2011. godišnja inflacija iznosila je 3,1%
Razdoblje ovako široke i duboke, snažne i dugotrajne krize je vrijeme kada su se reaktivno pojačali sustavi nadzora i rezanja troškova na svim razinama, od državnog proračuna, institucija i poslovnih subjekata do obitelji i pojedinaca. Uz rast nezaposlenosti, s jedne strane potražnja (potrošnja) se minimalizira, a s druge strane, pod uticajem rasta cijena sirove nafte i poljoprivrednih sirovina, rastu cijene naftnih derivata (goriva
i maziva) i prehrane. Prognoziranje inflacije za 2012. izuzetno je osjetljivo zbog nepredvidljivosti globalnih kretanja cijena dvije osnovne komponete koje utječu na indeks potrošačkih cijena, cijene hrane i nafte. Nestabilnost cijena hrane je vezana na snižene projekcije rasta svjetskog BDP-a, time i potražnje, te na nesigurnost koja je prisutna na financijskom tržištu i tržištu kapitala. Na formiranje cijena nafte, pogotovo na
rast, velik utjecaj imaju nepredvidive geopolitičke napetosti i potencijalni sukobi koji ometaju planiranu eksploataciju i distribuciju. Na „domaćem terenu“, uvođenjem fiskalne odgovornosti, primjenom novih stopa PDV-a i rastom nezaposlenosti, teško da se može očekivati snažnija potrošnja. Stopa inflacije za 2011., mjerena indeksom potrošačkih cijena, iako viša nego u 2010., i dalje je u rasponu vrlo niske inflacije.
Godišnje stope inflacije u prosincu 2012. u odnosu na 2011. te indeksirano u odnosu na 2005. ZEMLJA ILI GRUPA ZEMALJA
2010.
2011.
12. 2011. / 2005.
EU
2,1
3,1
114,4
Slovenija
2,1
2,1
118,8
Njemačka
1,9
2,3
112,5
Češka
1,2
2,5
117,5
Hrvatska
1,1
2,2
118,7
Vanjskotrgovinska razmjena Izvoz, odnosno prihodi poslovnih subjekata ostvareni prodajom roba i usluga prema inozemstvu, je kategorija koja ukazuje koliko je pojedina organizacija konkurentna na globalnom tržištu, odnosno koliko je otporna na krize svojih kupaca i drugih bitnih partnera te u lokalnoj ili regionalnoj ekonomiji. U odnosu na 2010., hrvatski izvoz je u 2011. porastao za simboličnih 1% a uvoz smanjen nešto više, za 1,4%. Sinergijom ta dva poboljšanja, pokrivenost uvoza prešla je granicu 60%. Analizirajući izvoz i
RAZDOBLJE
uvoz segmentirano po grupama proizvoda prema međunarodnoj klasifikaciji namjene proizvoda (BEC), uočava se da je u 5 od 6 relevantnih grupa smanjen uvoz, od toga u 3 značajnije, a u dvije vrlo malo. Radi se o grupama „hrana i piće“ i „industrijski materijal“ gdje je vrijednost uvoza bila više pod utjecajem rasta cijena proizvoda nego fizičkog obujma uvoza. Uvoz goriva i maziva je znatno rastao, što je sasvim logično imajući u vidu rast cijena nafte koji se preslikao na cijene goriva i maziva.
2010.
2011.
2011. - 2010.
2011. / 2010.
Izvoz
64.892
65.530
638
101,0%
Uvoz
110.297
108.755
-1.542
98,6%
Negativni saldo
-45.405
-43.225
2.180
95,2%
Pokrivenost uvoza izvozom
58,8%
60,3%
1,4%
102,4%
Boniteti.com je zbirka neophodnih on-line poslovnih informacija koje su potrebne za donošenje svakodnevnih poslovnih odluka. Na jednom mjestu možete pratiti disciplinu plaćanja Vašeg partnera, procijeniti menadžerske sposobnosti vodećih osoba poduzeća, provjeriti da li je transakcijski račun partnera blokiran i kako on posluje. Za svako poduzeće ujedno je izrađena Bonitetna ocjena.
9
Izvoz i uvoz 2011. - 2010. prema grupama proizvoda (grupirano prema međunarodnoj klasifikaciji namjene proizvoda, BEC)
291 125 355 475
Ostali proizvodi
18.283 19.360
Proizvodi široke potrošnje
9.758 9.644 8.712 10.007 8.344 8.014
Prijevozna sredstva dijelovi i pribor
16.350 18.208
Kapitalni proizvodi
11.515 12.417 23.291 20.458
Goriva i maziva
8.091 8.064 31.817 32.108
Industrijski materijal 21.033 20.111 10.011 10.031
Hrana i piće
6.434 6.166 0
5.000 Uvoz 2011.
10.000
15.000 Uvoz 2010.
Kada se govori o globalnoj tržišnoj utakmici, osim potrebe i sposobnosti da prodaju na inozemnim tržištima, poduzetničke organizacije imaju mogućnost i obvezu natjecati se s globalnim tržišnim liderima na „domaćem terenu“. Hrvatska gospodarska strategija, neovisno kada i tko će je napraviti, neće može zaobići one koje se vežu na turizam ili se odnose na proizvodnju proizvoda (pića, namještaj, bilje, stoka, ...), a koji predstavljaju dodanu vrijednost ekspolataciji hrvat-
20.000
25.000 Izvoz 2011.
30.000
35.000 Izvoz 2010.
skih prirodnih bogatstava (šume, more i rijeke, pitka voda, obradive površine ...). Upravo u tim, važnim gospodarskim djelatnostima, uz određeni napredak ostvaren u 2011., neovisno je li povećan izvoz ili smanjen uvoz, ima još značajnog prostora za rast i razvoj kako bi se uvoz supstituirao domaćom ponudom. U tabeli koja slijedi odabrane su djelatnosti koje imaju temelje u prirodnim resursima, iskustvima radne snage i tradiciji.
GOSPODARSKA KRETANJA
29,2%
je porastao uvoz iz Indije (+202 mil kuna ili 29,2%, od 692 mil kuna u 2010. na 894 mil kuna u 2011.), što je najviše izuzimajući uvoz iz Azerbejdžana (naftni proizvodi)
126,5%
je najveći rast izvoza 2011./2010., a ostvaren je prema Francuskoj (+1.123 mil kuna, od 888 mil kuna u 2010. do 2.011 mil kuna u 2011.). Značajan rast izvoza ostvaren je prema Norveškoj i Liberiji. Radi se vrijednosti isporuka brodova naručiteljima iz tih zemalja koje zbog duljine tijeka proizvodnje u brodogradnji (više od jedne godine) nije bilo u prethodnoj godini.
IZVOZ I UVOZ PREMA NKD-U (ZA ODABRANE DJELATNOSTI)
Izvoz 2011.
Izvoz 2011. - 2010.
Uvoz 2011.
Uvoz 2011. - 2010.
Izvoz - uvoz 2011.
Pokrivenost izvoza uvozom u 2011.
Biljna i stočarska proizvodnja i lovstvo
1.395
-53
2.946
-138
-1.551
47,4%
610
181
73
3
537
835,6%
Proizvodnja preh. proizvoda, pića i duhana
5.713
65
9.073
217
-3.360
63,0%
Proizvodnja tekstila, odjeće i kože
4.999
499
7.296
213
-2.297
68,5%
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
1.158
19
2.735
-200
-1.577
42,3%
Proizvodnja namještaja
1.583
-63
1.535
-67
48
103,1%
Ribarstvo
Promatrajući dinamiku uvoza i izvoza u dvogodišnjem razdoblju (2010. – 2011.) u odnosu na odabrane zemlje (po vrijednostima uvoza i izvoza značajnije od ostalih), lako se može uočiti negativan efekt globalne recesije na hrvatski izvoz u euro-lidere, Njemačku i Italiju. Osim što je u tim zemljama došlo do smanjenja potražnje i potrošnje, one su diskretno poticale na protekcionizam, otkazivanje narudžbi ino-dobavljača i zamijenu sa lokalnima.
IZVOZ I UVOZ ZA ODABRANE ZEMLJE
Izvoz 2011.
Izvoz 2011. - 2010.
Uvoz 2011.
Uvoz 2011. - 2010.
Izvoz - uvoz 2011.
Pokrivenost izvoza uvozom u 2011.
Austrija
3.668
234
4.697
-557
-1.029
78,1%
Italija
10.284
-1.810
17.833
1.003
-7.549
57,7%
Njemačka
6.507
-214
13.756
962
-7.249
47,3%
Slovenija
5.344
264
6.818
363
-1.474
78,4%
BiH
7.946
412
3.687
322
4.259
215,5%
Srbija
2.561
16
867
251
1.694
295,4%
Rusija
1.549
276
8.582
-1.372
-7.033
18,0%
SAD
1.767
149
2.357
-25
-590
75,0%
Promatrajući regionalno, najveći rast izvoza (39,2%) ostvaren je prema zemljama Afrike, od 2.116 mil kuna u 2010. do 2.945 mlrd kuna u 2011. (+829). Obrnuto tome, najveći rast uvoza (8,3%) ostvaren je kroz narudžbe prema zemljama Azije, od 16.300 mil kuna u 2010. do 17.653 mil kuna u 2011., (+1.353). Ono što izaziva posebnu pozornost je činjenica da u zemljama EU uvoz prehrambenih proizvoda ne prelazi 8% ukupnog uvoza a u Hrvatskoj je 40%. Teško da bi se mogao navesti opravdani razlog zašto često spominjane kulture (salata iz Danske, luk iz Kine i jabuke s Novog Zelanda) ne mogu biti zamijenjeni domaćim proizvodima ako se tako organizira i fokusira gospodarski sustav.
TRŽIŠTE RADA 11
Nezaposlenost, prepreka održivom razvoju Jedan od velikih problema „stare“ Europe je starost stanovništva i kontinuirano smanjenje broja aktivnih, radno sposobnih i socijalno uključenih, stanovnika. Upravo, da se zanemari sve loše kratkoročno i srednjeročno što nosi aktualna kriza – stagnacija (depresija ?), na „duge staze“ demografija je najveći problem. Uspješno smanjenje javne potrošnje, poticanje investicija i izvoza, uvođenje novih modela rasta koji omugućavaju zapošljavanje, ravnoteža između smanjenja zaduženosti i razumne potrošnje, sve je to moguće izvedivo i ostvarivo, no starenje stanovništva i povezani troškovi zdravstvene i socijalne skrbi su veliki izazov koji je potrebno premostiti novim i prihvatljivim reformama. Trenutno
vrlo popularne rejting agencije upozoravaju kako je rast javnih troškova zdravstvene skrbi dugoročno neodrživ i da bi za tri godine, bez reformi, moglo doći do snižavanja rejtinga i u najrazvijenijim zemljama, članicama G20. U Hrvatskoj, prateći prvenstveno trendove nezaposlenosti, također se može uočiti kontinuirano smanjenje broja aktivnih stanovnika. U odnosu na 2007. kao baznu godinu promatranja, broj aktivnih stanovnika smanjen je za 52146, od toga broj zaposlenih je smanjen 113.100, a broj nezaposlenih povećan za 60954. U odnosu na kraj siječnja 2011., kada je bilo registrirano 334378 nezaposlenih, godinu dana kasnije, krajem siječnja 2012., registrirano ih je 27 više ili 334351.
TRENUTNA STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI:
Pregled kretanja broja zaposlenih i nezaposlenih u odnosu na broj aktivnih stanovnika u razdoblju 2007. – 2011. Nezaposleni
Zaposleni u%
Nezaposleni u%
1480972
254484
85,3%
14,7%
1759428
1518973
240455
86,3%
13,7%
prosinac 2009.
1748752
1457207
291545
83,3%
16,7%
prosinac 2010.
1701521
1381676
319845
81,2%
18,8%
prosinac 2011.
1683310
1367872
315438
81,3%
18,7%
Broj aktivnih stanovnika
Zaposleni
prosinac 2007.
1735456
prosinac 2008.
RAZDOBLJE
RED OPTIMIZMA, RED PESIMIZMA... Najveća pozitivna promjena smanjenje broja nezaposlenih za 778 ili 3,8% u razdoblju siječanj 2012. – siječanj 2011., registrirano je u Primorsko-goranskoj županiji. I u druge dvije županije koje pripadaju istoj regiji, smanjen je broj nezaposlenih, u Istarskoj za 346 ili 3,3% i Ličko-senjskoj za 259 ili 6,8%. Zbirno, ta regija sa smanjenjem broja nezaposlenih za 1383, na prvom je mjestu od 4 regije (od 6 ukupno) u kojima je smanjen broj nezaposlenih. Negativni rezultat, povećanje broja nezaposlenih, siječanj 2012. – siječanj 2011., zabilježen je u 2 regije od kojih je Južna Hrvatska negativni rekorder sa rast nezaposlenih za 2306. Od četri županije koje su uključene u tu regiju, 3 su smanjile ili zadržale broj nezaposlenih no u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj nezaposlenih povećao se za 2732.
TRŽIŠTE RADA
Naša misija je pomoći klijentima povećati prodaju, smanjiti poslovni rizik i donositi bolje poslovne odluke.
Plaće - materijalna kompenzacija za rad, neophodna za preživljavanje Gospodarska kriza koja u sebi, između ostalih negativnih karakteristika, nosi visoku stopu nezaposlenosti, ne daje prostora za neke značajnije promjene u politikama plaća što se vidi i u pregledima koji slijede. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, unatoč padu prosječne plaće za prosinac 2011. za 64 kune u odnosu na prosinac 2010., i dalje odskaču, za cca 1.400 kuna za 2011. u odnosu na iznos ukupnog prosjeka (5.436) i „ostalih uslužnih djelatnosti“, prve sljedeće rangirane
grupe. Graditeljstvo je ostalo na začelju, uz rast od 111 kuna prosječne neto plaće za 2011. u odnosu na 2010. i uz istu razliku u odnosu na „prerađivačku industriju“, predzadnje rangiranu grupu. Iz pregleda pet djelatnosti s najvišim (stupići u grafikonu obojeni nijansama plave boje) i najnižim (stupići u grafikonu obojeni nijansama crvene boje) može se uvrditi da je između najviše i najniže prosječne plaće za odabrane djelatnosti raspon 3,4 : 1. U skupini s najnižim prosječnim plaćama 3 su proizvodne
djelatnosti od kojih proizvodnja odjeće i kože drže začelje. Ostale 2 su uslužne djelatnosti u kojima prevladava radna snaga niske kvalifikacijske strukture. Skupinu s najvišim prosječnim plaćama predvodi djelatnost promidžbe, a prati je prošlogodišnja vodeća djelatnost, zračni prijevoz, s kojom je u 2011. zamijenila mjesto. Visoko pozicionirane su i djelatnosti kojima opći tržišni uvjeti omogućuju cjenovne politike koje osiguravaju visoke profitne stope (financijski sektor, vađenje nafte).
Trend kretanja broja nezaposlenih po regijama, siječanj 2008. - 2012. (u 000)
400,0 375,0 350,0 325,0
261,1
263,2
200,0
60,8
57,5
24,8
24,7
39,3
42,1
175,0 150,0 125,0 100,0
72,4
74,7
34,7
33,3
58,2
57,7
34,0
34,2
55,0
54,8
80,1
79,7
2011 01
2012 01
67,3
250,0 225,0
334,4
263,2
300,0 275,0
334,4
32,0
50,4
30,9 23,9
25,5 53,8
47,4
48,1
65,0
65,3
75,1
2008 01
2009 01
2010 01
75,0 50,0 25,0 0,0
Sjeverno-istočna Hrvatska
Središnja Hrvatska
Sjevero-zapadna Hrvatska
Zagrebačka regija
Primorsko-istarskogoranska
Južna Hrvatska
7,3%
je najveći skok prosječnih neto plaća isplaćenih u prvih jedanaest mjeseci 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010., za 582 kn, u djelatnosti „računalno programiranje“. Usporedba „mjesec na mjesec“ pokazuje da je u prosincu 2011. u toj djelatnosti isplaćena prosječna neto plaća 10.231 kuna za 1.853 kune veća od prosječno isplaćene neto plaće u prosincu 2010., 8,378 kuna. 13
Pregled odnosa prosječnih neto plaća isplaćenih u studenom i razdoblju 1.-11. 2010. i 2011. KLJUČNE GRUPE DJELATNOSTI
Rast ili pad Rast ili pad 1.-11. 2011.-10. 11. 2011.-10.
11. 2011.
1.-11. 2011.
11. 2010.
1.-11. 2010.
Ukupno
5.729
5.436
5.584
5.333
145
103
Trgov. na veliko i malo; popravak motornih voz.
5.115
4.665
4.934
4.557
181
109
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
7.528
6.854
7.427
6.918
101
-64
Građevinarstvo
4.673
4.520
4.562
4.440
111
80
Prerađivačka industrija
5.097
4.742
4.940
4.658
157
84
Ostale uslužne djelatnosti
5.753
5.430
5.597
5.329
156
101
Prosječne neto plaće 1.-11. 2011. - 2010 u djelatnostima s najvećim i najnižim prosječnim plaćama
Proizvodnja odjeće
2.780 2.826
Proizvodnja kože
2.860 2.868 5 s najnižim prosječnim plaćama
3.178 3.109
Održavanje zgrada i okoliša
Zaštitarstvo
3.249 3.239
Prerada drva
3.141 3.513 7.985 8.324
Vađenje sirove nafte i plina
7.967 8.549
Računalno programiranje
5 s najvećim prosječnim plaćama
8.383 8.730
Financijsko uslužne djelat.
9.273 9.333
Zračni prijevoz
9.444 9.700
Promidžba 0
2.000 1-11 2010.
4.000 1-11 2011.
6.000
8.000
10.000
12.000
NELIKVIDNOST I INSOLVENTNOST Hoće li pomoći ZRINO? Uz nezaposlenost, nelikvidnost i insolventnost su druga sastavnica ubojite kombinacije koja predstavlja ogromnu prepreku hrvatskom gospodarstvu za izlazak iz krize. Upravo u uvjetima krize, kada se iznosi ukupnih prihoda i dobiti značajno smanjuju, snažna i organizirana gospodarstva (štedjela su i ulagala iz vlastitih sredstava kada im je išlo dobro, uz razumna zaduživanja iz vanjskih izvora) jačanjem likvidnosti ubrzavaju stvaranje preduvjeta za što brži izlazak
iz krize. Na žalost, hrvatski gospodarski sustav takvih mogućnosti nema, tako da je zadatak sistemski kreirati jedan sasvim novi, uravnoteženi model „korak po korak naprijed“, te ga provoditi uz spremnost na žrtve, disciplinu i rad, mijenjati tamo gdje se uoče greške ili smetnje u realizaciji. U poslovnoj javnosti kada se govori o problemima nesposobnosti urednog podmirenja obveza obično se upotrebljava termin „nelikvidnost“. S obzirom na strukturu
ročnosti nepodmirenih obveza i broj poslovnih subjekata koji su u blokadi za obveze čija je dospjelost premašila 360 dana, može se reći da hrvatski gospodarski sustav ustvari boluje od insolventnosti, bolesti koja je jedan stadij više od nelikvidnosti. Ukupno 36.516 pravnih osoba (koji su najznačajnija kategorija poslovnih subjekata) ima blokirane žiro računa u iznosu 34.221 mil kuna nepodmirenih obveza. Kod blokiranih pravnih osoba radi 41532 radnika.
Kretanje broja nelikvidnih i insolventnih poslovnih subjekata i iznosa neizvršenih plaćanja (blokada) OSNOVNI PODACI O NELIKVIDNOSTI I INSOLVENTNOSTI
30.11.2011.
Pravne osobe
Ostali
Nelikvidni do 1 god
Insolventni preko 1 god
Broj poslovnih subjekata
70061
36516
33545
16886
53175
Ukupni iznos blokada (u mil. kuna)
40.890
34.221
6.669
6.921
33.969
181-360 dana (2.714 mil kuna blokade i 5439 zaposlena); 2952; 8,1% 16-180 dana (1.1784 mil kuna blokade i 7267 zaposlena); 2812; 7,7%
više od 360 dana (28.056 mil kuna blokade i 19653 zaposlena); 28068; 76,9%
31-60 dana (1.179 mil kuna blokade i 3351 zaposlena); 1034; 2,8%
Struktura insolventnih i nelikvidnih pravnih osoba po trajanju blokade
do 30 dana (488 mil kuna blokade i 5821 zaposlena); 1650; 4,5%
’’
Znanje je jedina stvar koja raste upotrebom. Nakon burzi sirovina i financijskih burzi, vrijeme je za treću generaciju burze, „burzu znanja“. Moramo surfati na valovima ekonomije znanja, inače ćemo se udaviti. Leif Edvinsson, prvi direktor intelektualnog kapitala u tvrtki Skandia, iz knjige „ Korporacijska longituda – navigacija ekonomijom znanja“ 15
Od 28068 insolventnih pravnih osoba (u blokadi više od 360 dana), njih 21079 nema zaposlenih a u blokadi su za 16.053 mil kuna. U 6989 još je evidentirano 19654 zaposlenih radnika a u blokadi su za 12.003 mil kuna. Od 25107 insolventnih fizičkih osoba, bez zaposlenih je 14259 s blokadom od 3.007 mil kuna. U 10848 još je evidentirano 16611 zaposlenih radnika a u blokadi su za 2.905 mil kuna. Od ukupno 53175 insolventnih poslovnih subjekata koji su u blokadi za 33.969 mil kuna, 17837 još ima evidentirane zaposlene (36265 radnika) a u blokadi su za 14.908 mil kuna. U 35338 poslovnih subjekata nema zaposenih, a u blokadi su za 19.061 mil kuna. Pregled strukture insolventnih poslovnih subjekata prema trajanju blokade TRAJANJE BLOKADA
Broj subjekata
Iznos u mil. kuna
broj zaposlenih
1 - 2 godine
12305
7.720
12329
2 - 3 godine
10216
8.680
7930
3 - 4 godine
6632
4.889
4362
4 - 5 godina
5011
2.999
3073
5 i više godina
19011
9.681
8571
Ukupno
53175
33.969
36265
Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Iznimno od ovoga, u posebnim slučajevima, može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza. Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Ništetna je odredba ugovora iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na zatezne kamate za slučaj dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze. Ništetna je odredba ugovora iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.
OD 1.1.2012. U RH STUPIO JE NA SNAGU ZRINO, ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA ZRINO predstavlja još jedan korak u procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i poslovnih normi sa standardima Europske unije. Na lokalnoj razini, njegova svrha, i to važnija, je suzbijanje neopravdanog kašnjenja pri podmirenju obveza poslovnih subjekata , te definiranje i reguliranje posljedica kašnjenja kada se dogode. Iako tumačenja o primjeni ovog propisa izazivaju brojne komentare, negativne i pozitivne, neupitna je njegova dobra namjera da svojom primjenom poveća pravnu sigurnost i zavede red u poštivanju ugovorenih ili dogovorenih rokova plaćanja, jačajući i šire okvire za poštivanje dobrih poslovnih običaja u razdobljima koja slijede.
REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA RH U RAZDOBLJU 1-9 2011.
Moglo je i gore... U očekivanju uskoro dostupnih konačnih rezultata poslovanja za 2011. koji će biti iskazani u godišnjim financijskim izvješćima, na raspolaganju su nam podatci iz FINA-e kumulativnog izvješća o poslovanju poduzetnika u realnom sektoru RH za prvih devet mjeseci (nisu obuhvaćene „zvijezde“ iz financijskoosiguravateljnog sektora). Ukupni prihodi ostvareni u 1-9 2011 (466.555 mil HRK) u odnosu na isto razdoblje 2010 (435.789 mil HRK) porasli su za 7,1%. S obzirom da je broj zaposlenih u devet mjeseci 2011. bio veći za 6363 (+0,8%) u odnosu na 1-9 2010, ukupan prihod po zaposlenom je porastao u nešto manjem postotoku, za 6,3% ili 32.214 kuna, sa 514.472 (1-9 2010) na 546.686 kuna (1-9/2011). Odnos rashoda koji su u razdoblju 1-9
2011 (441.140 mil HRK) rasli za 5,6% (+23.579 mil HRK) u odnosu na 1-9 2010, ili u apsolutnom postotku za 1,5% manje od rasta prihoda, potvrdio je očekivanje da će poduzetnici u 2011. nastaviti još većim intenzitetom s rezanjem troškova kao osnovnom strateškom opcijom odabranom u izboru od ukupno tri generičke strateške opcije (uz rezanje troškova, to su inovativnost i njega odnosa s klijentima), većinom djelujući reaktivno u uvjetima slabe vidljivosti i nelikvidnosti. Tamo gdje se teško rezalo su pozicije materijalnih troškova i nabave trgovačkih roba za daljnju prodaju. To su pozicije koje su refleksno na veliki rast cijena energenata i hrane rasle neproporcionalno više od rasta ukupnih rashoda, 13,4% i 7,9%. Rezultat takvog odnosa promjena
prihoda i rashoda u prvih devet mjeseci 2011. – 2010. je porast bruto dobiti po zaposlenom u apsolutnom iznosu za 11.058, sa 35.431 na 46.489 kuna, ili čak za 31,2%. Znajući gdje se troškovi nisu mogli rezati, jasno je da se rezanje troškova primjenilo najvećim djelom na diskrecijske troškove (troškovi razvoja i kvalitete, edukacije ljudi, marketinga, materijalne motivacije ljudi, odnosa sa klijentima ...). Povezujući to sa smanjenjem ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematrijalnu imovinu, ostaje se samo za nadati da u razdobljima koja slijede negativni efekti ovako provedenih organizacijskih promjena neće baš u potpunosti onemogućiti poduzetničke organizacije da odgovore zahtjevima nove ekonomije i prekrojenih tržišnih odnosa.
Prijevoz i skladištenje; 21.465; 5% Smještaj, priprema i usluživanje hrane; 11.421; 2% Trgovina na veliko i malo; 161.625; 35%
Informacije i komunikacije; 19.951; 4% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; 8.116; 4% Administrativne i uslužne djelatnosti; 8.116; 2% Prihod 1-9 / 2011 po djelatnostima
Građevinarstvo; 32.815; 7%
Sve ostale grupe djelatnosti; 55.895; 12%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; 13.443; 3% Prerađivačka industrija; 124.085; 26%
Struktura ulaganja u materijalnu imovinu - 2011. / 1.-9. 2010. 1.787 2.296
Nematerijalna imovina
2.432 1.806
Ostala materijalna imovina Oprema
11.217
Građevine 0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
1-9 2011
13.979
14.000
1-9 2010
16.000 17
Pregled nekoliko osnovih pokazatelja poslovanja poduzetnika RH za razdoblje 1-9/2011 za najveće grupe djelatnosti po prihodima, rangirano po prosječnoj dobiti po zaposlenom RAZDOBLJE
Prosj. broj Prosječni Prosječni zaposl. po prihod po prihod po posl. subjektu posl. subjektu zaposlenom
Prosječna dobit po zaposlenom
Potr. kupci / Investicije u obveze dug. imov. / dobavljači prihodi
Poljoprivreda, šumar. i ribarstvo
12,3
5.590
455,9
4,3
0,82
8,9%
Prerađivačka industrija
20,7
11.157
538,6
50,6
1,21
3,9%
Građevinarstvo
7,5
2.835
377,8
-1,4
0,91
11,3%
Trgovina na veliko i malo
7,3
6.210
854,4
22,9
0,80
2,5%
Prijevoz i skladištenje
17,1
5.963
348,0
17,0
1,04
9,0%
Smješt., priprema i usluživ. hrane
9,3
2.268
242,9
16,9
0,78
11,3%
Informacije i komunikacije
8,1
5.117
629,5
78,6
1,22
7,7%
Stručne, znanstv. i teh. djelatn.
3,4
1.311
383,9
47,2
1,34
5,4%
Administr. i uslužne djelatnosti
10,7
2.363
221,2
13,7
1,20
14,1%
Sve ostale grupe djelatnosti
8,6
5.092
593,0
25,7
1,69
11,7%
Prosjek RH
9,3
5.093
546,7
29,8
1,03
5,9%
u 000 Pet milijuna kuna s prosjekom nešto većim od 9 zaposlenih i prosječnom bruto dobiti (viškom prihoda nad rashodima) od 30 tisuća kuna je prosječan osnovni financijski profil hrvatske poduzetničke organizacije iz realnog sektora. Prilagođeni indeks likvidnosti izveden iz odnosa potraživanja prema kupcima i obveza prema dobavljačima za prvih devet mjeseci 2011. Iznosi 1,03, za jedan postotni poen manji u odnosu na isto razdoblje 2010. (1,04). Djelatnost koja se ističe kvalitetom svojih pokazatelja je „informacije i komunikacije“ a suprotno tome, „građevinarstvo“ se ističe kao djelatnost koja je za prvih devet mjeseci jedina od većih ostvarila negativan rezultat, odnosno višak rashoda nad prihodima. Uspjeh građevinarstva kao važne grane koja svojom aktivnošću potiče veliki broj povezanih djelat-
nosti isključivo je ovisan o brzoj transformaciji „kućne radinosti“ u koju su mnogi zalutali u potrazi za brzim i velikim zaradama (kako je trenutno struktuirana) u klasteriziranu grupaciju, sistemski podržanu od državnih institucija, fokusiranu i spremnu za tržišnu bitku za poslove na dalekim ino-tržištima. Ustvari, potrebno je „samo“ organizirati i provesti ono što je hrvatsko građevinarstvo u svojoj povjesti već radilo i predstavljalo na međunarodnom tržištu. Promatrajući gospodarsku aktivnost kroz ulaganja u materijalnu imovinu, u odnosu na 1-9 2010 (vrijednost ulaganja 30117 mil HRK), u 2011. vrijednost ulaganja smanjena je za 9,3% i iznosila je 27.326 mil kuna. U 2010. u prvih devet mjeseci ulaganja su iznosila 7,1% prihoda a u 2011. smanjena su za 1,5% u apsolutnom postotku i iznosila su 5,6 ukupnih prihoda.
U BOJ, U BOJ... ...ZA DOBRE KUPCE I NOVA TRŽIŠTA, LOKALNO, REGIONALNO, GLOBALNO Nelikvidnost i smanjenje gospodarskih aktivnosti na domaćem tržištu tjera poduzetnike da intenziviraju i ubrzaju potragu za novim i nerizičnijim kupcima djelujući na sve širem tržištu i tamo pronalaze prilike da im resursi (ljudi, oprema, koncepti ...) ostaju aktivni uz veću izvjesnost da će im se uloženo i troškovi vratiti kroz naplaćene prihode. Prihodi od prodaje u inozemstvu u 1—9/2011 (75.343 mil HRK) porasli su za 8.926 mil kuna (+13,4%) u odnosu na isto razdoblje 2010. (66.417 mil HRK).
IZVRSNOST Primjenom Bisnode modela izvrsnosti u okviru projekta Gazele, po prvi put dodjeljena nagrada za izvrsnost Krajem 2011. godine Bisnode Hrvatska je kao stručni partner projekta sudjelovao u realizaciji projekta Gazele 2011. Općenito, angažman u projektu je bio usmjeren na promociju svekolikih mogućnosti korištenja informacija u svrhu donošenja boljih odluka, povećanje prodaje i izbjegavanje ili minimalizaciju financijskih rizika, a što je temeljna
djelatnost članica Bisnode grupe koje djeluju u 17 zemalja Zapadne i Srednje Europe. Ujedno, u skladu s informacijsko-analitičkim mogućnostima i resursima kojima Bisnode raspolaže u obavljanju svoje temeljne djelatnosti. Uz standardna mjerenja i analize kojim su definirane „gazele“ - brzorastuće poduzetničke organizacije, u okviru
projekta pristupilo se izradi modela za ograničeno mjerenje izvrsnosti gazela uravnoteženim umrežavanjem skupine od osam financijskih pokazatelja koji se izvode analizom podataka dostupnih iz objavljenih financijskih izvještaja za 2008., 2009. i 2010., provelo ocjenjivanje i po prvi put je dodjeljena nagrada za „IZVRSNU GAZELU“.
Dalmacija i Južna Hrvatska; 167; 17,1%
Zagreb; 344; 35,2%
Regionalna struktura 976 Gazela 2011
Primorje, Istra i gorska Hrvatska; 131; 13,4%
Sjeverozapadna Hrvatska; 101; 10,3% Središnja Hrvatska; 112; 11,5% Slavonija i istočna Hrvatska; 121; 12,4%
’’
Koncepcija prema kojoj su novac i profit svrha sami sebi, dovela je do duboke sistemske krize koja nije samo financijska te traži sistemski odgovor. Kolaps sadašnjeg sustava ima izvor u shvaćanju da je profit svrha svega, a takav pogled na poslovanje isključuje zamisao o odgovornosti poduzetnika za zajednicu. Svijet je pretvoren u globalni kasino u kojem bogata manjina svojim financijskim operacijama, uz to što upravlja realnom ekonomijom, upravlja i kompletnim društvima. U takvim okolnostima, bruto domaći proizvod kao indikator općeg napretka je upitan. Peter Senge, otac teorije učečih organizacija, autor knjige „Peta disciplina“, o novcu i sreći 19
Kako je izrađen i primjenjen model za ograničeno mjerenje izvrsnosti? U uvjetima globalizacije i krize koja je svojom jačinom, sveobuhvatnošću i trajanjem znatno kompleksnija i opasnija od svih prethodnih, poduzetnici na postavljene izazove obvezni su odgovoriti uvođenjem i njegovanjem IZVRSNOSTI, koncepta kontinuiranog i uravnoteženog upravljanja promjenama, unaprijeđenjima i usavršavanjima. Pitanje koje trebaju svakodnevno postavljati sami sebi svi oni koji na razne načine participiraju u poduzetništvu, u svrhu provjere RAVNOTEŽE zadovoljstva svih interesnih skupina: „Jesu li podjednako zadovoljeni naši vlasnici, djelatnici, upravljači, kupci, dobavljači, financijeri, proračun, lokalna zajednica, sindikati ...?“. Njegovanjem takvog sklada, prihod i profit i
novac se jasno pozicioniraju samo kao „kisik“ a ne svrha poduzetništva. Poduzetništvo se umjesto „pravljenja novca“ titulira kao „dijeljenje kruha“. Shodno tome, klasični i međusobno nepovezani financijski pokazatelji imaju sve manju vrijednosti u procjeni zašto poduzeće ostvaruje određene rezultate, kako stvara dodane vrijednosti za sve interesne skupine koje prate ili ovise o njegovom poslovanju. U novoj ekonomiji, najmoćnije organizacijsko oružje u bitci za uspjeh i dugoročni opstanak je INTELEKTUALNI KAPITAL (tradicija, znanje, motiviranost i iskustvo ljudi; zadovoljstvo i lojalnost poslovnih partnera; inovativnost u stvaranju novih rješenja potreba tržišta; efikasnost u organizaciji i upravljanju procesima).
Struktura modela ocjenjivanja izvrsnosti“ SKUPINA POKAZATELJA
Pokazatelj
Mjerenje
Referentna veličina
Ponder u cijeni
Likvidnost
Tekuća likvidnost
Kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze
1,30
10%
Likvidnost
Ubrzana likvidnost
Kratkotrajna imovina bez zaliha / kratkor. obveze
0,70
10%
Stupanj pokrića imovine dugotrajnim izvorima
Dugotraj. imovina / (kapital i pričuve + rezerviranja + dugoročne obveze)
0,83
15%
Stupanj zaduženosti
Ukupne obveze / ukupna aktiva
0,70
15%
Dani naplate potraživanja
365 / (prihodi od prodaje / potraživanja)
100
15%
Profitabilnost
Profitna marža prije poreza
Dobit prije poreza / prihodi od prodaje
3,0%
10%
Profitabilnost
Povrat na ukupnu imovinu
(ukupna dobit prije poreza + financijski rashodi) / ukupno aktiva
5,00
10%
Socijalna osjetljivost
Prosječna neto plaća u HRK
Trošak osoblja / (broj djelatnika x 12 mjeseci)
4.500
15%
Financij. stabilnost
Zaduženost
Aktivnost
Način mjerenja i referentne veličine postavljeni su vodeći se standardima i preporukama struke a ponderi pojedinog pokazatelja u ukupnoj ocjeni prilagođeni su uvažavajući aktualnu gospodarsku situaciju, krizu u kojoj su dominantni problemi nezaposlenosti i nelikvidnosti.
IZVRSNOST
’’
Možemo biti sigurni da će društvo 2030. biti vro različito od današnjeg i da će vrlo malo podsjećati na predviđanja današnjih pisaca futurističkih bestselera. Središnja obilježja budućeg društva, kao i svih njegovih prethodnika, bit će nove institucije i nove teorije, nove ideologije i novi problemi. Peter Drucker, guru menadžmenta, iz knjige „Upravljanje u budućem društvu“
Rezultati mjerenja i ocjenjivanja izvrsnosti Od ukupno 976 gazela, samo 109 gazela dobilo je status „izvrsnosti“ zadovoljenjem kriterija da su rezultati mjerenja po svih osam pokazatelja iznad referentnih veličina, mjereći podatke iz financijskih izvješća za 2010., zadnju godinu promatranog trogodišnjeg razdoblja. Kriterij „ponovljenje izvrsnosti“, da su rezultati mjerenja po svih osam pokazatelja iznad referentnih veličina u dvogodišnjem razdoblju, 2010. i 2009., zadovoljilo je 56 gazela. Najzahtjevniji kriterij, kriterij „srednjeročno održive izvrsnosti“, da su rezultati mjerenja po svih 8 pokazatelja iznad referentnih veličina u sve 3 godine promatranja, 2010.- 2009. - 2008., zadovoljilo je svega 32 gazela. Rang lista TOP 10 srednjeročno izvrsnih hrvatskih gazela, rangiranih po ocjeni izvrsnosti za 2010. RANG
NAZIV
MJESTO
Djelatnost
Ocjena izvrsnosti 2010.
Ocjena izvrsnosti 2009.
Ocjena izvrsnosti 2008.
1
BAKER TILLY DISCORDIA d.o.o.
ZAGREB
6920
8,88
7,55
7,65
2
TMF CROATIA d.o.o.
ZAGREB
6920
8,80
8,03
8,00
3
AITAC d.o.o.
RIJEKA
3011
8,35
7,63
8,45
4
NORT d.o.o.
ZAGREB
6201
8,27
9,30
8,15
5
BANKSOFT d.o.o.
ZAGREB
6201
8,16
7,35
7,10
6
UN-TRA d.o.o.
ZAGREB
4614
8,16
7,62
7,62
7
IGEA d.o.o.
VARAŽDIN
6201
7,97
6,10
8,61
8
ZMS INFO d.o.o.
ZAGREB
6201
7,87
8,53
8,76
9
SOFISTIKA d.o.o.
RIJEKA
6201
7,81
8,55
8,61
10
DYNOMAX d.o.o.
VIŠKOVO
2229
7,75
7,51
5,66
MORE NAŠE PLAVO... POTIČE IZVRSNOST, BAREM NA SJEVERNOM JADRANU Iz trogodišnjeg pregleda i strukture izvrsnih za 2010., uz očekivanu dominaciju gazela iz grada Zagreba u kojem je koncentrirano cca 45% gospodarstva Lijepe naše, ističe se regija Istra i Primorje. Udio srednjeročno održivih gazela (12) u ukupnom broju gazela (26) u toj regiji, u kojoj je najzastupljenije „fleksigurno“ mikropoduzetništvo, iznosi 46 % što je znatno više od istog pokazatelja za Grad Zagreb, 32%. Promatrajući prosječni rast izvrsnosti (prosjek dva mjerenja godina na godinu, 2009./2008. i 2010./2009.) za 32 srednjeročno održive gazele, njih 20 (visokih 62%) ima pozitivan prosječan rast a 12 negativan (od toga 9 blagi pad a svega 3 nešto snažniji). Dominantna djelatnost, iz koje dolazi najveći broj hrvatskih srednjeročno izvrsnih gazela, 6 (19%) od 32, je „računalno programiranje“ (NKD 6201).
AAA
CERTIFIKAT BONITETNE IZVRSNOSTI JE NAJVIŠA OCJENA POSLOVNOG SUBJEKTA 21
Do izvrsnosti uz dobitnu kombinaciju proizvodnje i izvoza
Mladen Galeković, vlasnik
PPS-Galeković se postupno razvijala iz male stolarije koja se bavila izradom namještaja, stolarije te kućišta za radio aparate osnovane 1956.g. te isključivo svojim radom i znanjem izrasla u pogon koji danas zapošljava preko 190 ljudi u dvije tvornice koje se nalaze u Mraclinu i Majuru. Današnje poduzeće vodeći je proizvođač masivnih podova i parketa u Hrvatskoj, te godišnje proizvede preko 650.000m2 podova i parketa, i prerađuje preko 30.000m3 trupaca. Tvrtka je orijentirana ka izvozu koji je činio više od 65% ukupnog prometa, što je zbog stanja u svjetskom gospodarstvu smanjeno na 50%, ali probijanjem novih tržišta i pronalaskom novih kupaca na tržištima na kojima smo već prisutni nastojimo ponovno povećati udio izvoza. Svoje proizvode plasiramo pretežito na tržišta zapadne Europe. Zemlje u koje najviše izvozimo su Grčka, Italija, Engleska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Rusija te Skandinavske zemlje. Globalizacija i europska orijentacija imperativi su i kod svih novih proizvodnih programa. Stalnim praćenjem tehničkih dostignuća, modernizacijom pogona i usavršavanjem kvalitete pratimo sve svjetske tehnološke i modne trendove. Posjećujemo sve najznačajnije svjetske sajmove za podne obloge, poput Domotex, Hannover i MosBuild, Moskva. Kao potvrdu kvalitete naših proizvoda dobili smo znak Hrvatska kvaliteta, te posjedujemo znak FSC Chain-of-Custody, te CE znak koji označavaju kvali-
tetu i da se sirovina nabavlja iz odgovorno gospodarenih šuma (Hrvatske šume). Od prosinca 2011., godine posjedujemo Certifikat bonitetne izvrsnosti AAA, koji prema svojem međunarodno uvaženom modelu mjerenja i ocjenjivanja dodjeljuje Bisnode Hrvatska, članica grupe Bisnode AB iz Švedske, vodećeg ponuđača digitalnih poslovnih informacija u Europi. Vjerujujemo da ga ne bi imali da nemamo dobre odnosa sa zaposlenicima, kupcima i dobavljačima te svim ostalim dionicima na razne načine vezanim na naše poslovanje. Nažalost, u današnje vrijeme malo je poslovnih subjekata koja korektno posluju i poštuju rokove. U takvim okolnostima, smatramo da naši partneri prepoznaju i cijene naš trud i rad. Upravo certifikat izvrsnosti koristimo kako bi kupcima i poslovnim partnerima pružili dodatnu sigurnost i povjerenje u kvalitetu tvrtke, proizvoda i usluga. S ponosom želimo istaknuti naše brandove: Masivne podove REX (lat. kralj) karakteriziraju veće dimenzije, koje obogaćuju svaku prostoriju jednostavnim prirodnim bogatstvom. Moderan klasični parket DOMINUS (lat. lord) odlika je svakog modernog doma, a širina od 9 cm čini ga idealnim za sve prigode. Klasični parket DUX (lat. knez) predstavlja tradiciju i sigurnost, isprepletene, spojene i stoljećima vezane. Nepogrešivi izbor kod odabira poda. Više info o svemu na www.galekovic.hr
IZJAVE NOSITELJA CERTIFIKATA AAA PRESS CLIPPING
INGPRO
ALARM AUTOMATIKA
Helena Koščica, direktorica
Lidija Sabić-Rančić, direktorica
Boris Bogović, Predsjednik Uprave
Ponosni smo jer nas tvrtka Bisnode iz godine u godinu ocjenjuje bonitetnom izvrsnošću. U doba krize taj nam certifikat puno znači kao dokaz kredibiliteta, pouzdanosti i pokazatelja da smo svim našim postojećim i budućim partnerima pouzdan i stabilan partner na kojeg mogu računati. Same usluge tvrtke Bisnode smatramo izuzetno korisnim jer imamo uvid u financijsko stanje naših sadašnjih i budućih partnera.
Nedavno je naša tvrtka za 2011. godinu dobila certifikat bonitetne izvrsnosti AAA. To je najviša moguća ocjena boniteta koju neka tvrtka u Republici Hrvatskoj može imati. Stoga, naši kupci, mogu biti sigurni u kvalitetu naših proizvoda i u profesionalnu uslugu koju im pružamo. Ovako visoku ocjenu bonitetne izvrsnosti, na našu veliku žalost, nema niti jedna druga tvrtka u našoj djelatnosti osim naše.
AAA Certifikat bonitetne izvrsnosti kojim smo, mjereno i ocjenjeno od strane nezavisne i ugledne institucije (Bisnode) koja tvrtke rangira na temelju transparentnih kriterija, svrstani u top 2% tvrtki u Hrvatskoj. To nam je poticaj da ustrajemo u svim naporima koje ulažemo u izvrsnost rješenja tehničke zaštite, a svim našim partnerima jamstvo sigurnosti poslovanja s nama.
BISNODE VRIJEDNOSTI Nagradom potvrđena sposobnost korisnog inoviranja
Lars Pettersson, CEO Bisnode grupe i Goran Lončar, voditelj odjela razvoja Bisnode Hrvatska na dodjeli nagrade za najbolju inovaciju u 2011 na godišnjem skupu Bisnode grupe u Budimpešti
Misija poduzeća Bisnode je pomoći klijentima da maksimiziraju prodaju, minimiziraju poslovni rizik i donose bolje poslovne odluke, a naša vrhunska poslovno-informacijska rješenja pomažu korisnicima da ostvare njihove poslovne ciljeve. Jedno od takvih rješenja je ove veljače u Budimpešti osvojilo nagradu za najbolju inovaciju u 2011.g. unutar Bisnode grupacije, najvećeg pružatelja poslovnih informacija u Europi. Nagrada je osvojena u konkurenciji 60 projekata iz 17 europskih zemalja, a radi se o našoj Link-Injection tehnologiji koja pruža novi doživljaj čitanja vijesti online. Link-Injection omogućava prikaz dodatnih informacija o poslovnim subjektima na online portalima čime je dolazak do prave informacije brži i jednostavniji. Sustav automatski prepoznaje poslovne subjekte u online novinskim člancima i ugrađuje u članak link na način da se čitatelju prelaskom miša ili klikom na link prikazuje info-prozor s odabranim informacijama o subjektu. Ovaj veliki uspjeh potvrda je izvrsnosti i kvalitete našeg razvojnog tima, a veseli nas i veliki interes online novinskih izdanja i portala za korištenje ove tehnologije. Također i ostale članice Bisnode grupacije pokazale su želju da nagrađenu inovaciju ugrade u svoje proizvode. Tehnologija se zasniva na naša 2 modula: Modul za automatsko prepoznavanje poslovnih subjekata, osoba i naselja u tekstualnim dokumentima
te našem Modulu za identifikaciju subjekata i osoba (MISAO). Ovi moduli koriste se i unutar samog portala Poslovna.hr, a nastali su iz želje da se ogromna količina nestrukturiranog sadržaja koja je dostupna na Internetu poveže sa strukturiranim informacijama u našim bazama. Na taj način želimo omogućiti našim korisnicima da saznaju što više informacija o potencijalnim partnerima ili poslovnim subjektima koji ih zanimaju, ali i da im ukažemo na to koje informacije bi mogle imati veću težinu kod donošenja poslovnih odluka. Spomenuti moduli omogućavaju nam da povezujemo poslovne subjekte i trenutne događaje u njihovom poslovanju. Međutim, naš cilj je da klijentima omogućimo uvid u budućnost, tj. da na temelju događaja iz prošlosti i trenutnih informacija predvidimo kakvo će biti poslovanje u sljedećoj godini. Kao dio najveće europske grupacije za digitalne poslovne informacije imamo pristup iskustvu i znanju oko 3000 stručnjaka različitih profila, što je najveća prednost rada u ovoj kompaniji. Upravo nam je razmjena iskustva sa kolegama iz drugih zemalja omogućila uvid u dosadašnja postignuća i trenutni razvoj ovakvih prediktivnih tehnologija i vjerujem da ćemo uskoro slične tehnologije primijeniti i u našem poslovnom okruženju. mr.sc. Goran Lončar, voditelj odjela razvoja
Certifikat bonitetne izvrsnosti je najviša ocjena poslovnog subjekta. Provjerite pripadate li među top 2% hrvatskih tvrtki, koja su označena s Bonitet izvrsnosti. www.boniteti.com/aaa
BONITET IZVRSNOSTI
Bonitet izvrsnosti
P.S. Ne zaboravite da je certificirana tvrtka pouzdan poslovni partner!
www.poslovna.hr www.boniteti.com www.wlw.hr