BILTEN
Bisnode Business Information Group
Jesen 2012.
Aktualno u hrvatskom gospodarstvu AnalitiÄ?ki pogled iz Bisnode perspektive
Europski br. 1 za poslovne informacije
www.zlatnaknjiga.hr Ovo ekskluzivno izdanje sadrži životopise vodećih ljudi hrvatskog gospodarstva. Predstavlja izvrstan izvor informacija onima koji žele saznati više o potencijalnim i postojećim poslovnim partnerima, a biti u ovom luksuznom izdanju znači pripadati najboljim hrvatskim poduzetnicima i menadžerima.
ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE
UVODNIK
3
SADRŽAJ
Nove usluge za poboljšanje poslovanja klijenata Novi broj biltena odražava važne novitete u ponudi BISNODE usluga i rješenja te gospodarske aktualnosti koje je potrebno sagledati iz kritičkog gledišta. Kroz nekoliko dana na web portal Poslovna.hr uvest ćemo “Izvještaj o novčanom toku” koji odražava kretanje odnosno priljev i odljev novčanih ekvivalenata te omogućuje procjenu uspješnosti upravljanja gotovinom. Dostupni će biti podaci od svih poduzeća čiji se godišnji financijski izvještaji objavljuju. Drugim riječima, portal Poslovna.hr jedini će u Hrvatskoj nuditi izvještaje o novčanom toku od gotovo 100.000 poslovnih subjekata. Dvanaestu godinu zaredom izdajemo Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika i menadžera koja služi za prepoznavanje, isticanje i promociju domaćih poduzetničkih uspjeha. Ovogodišnje izdanje tiskat će se do kraja prosinca, a u pripremi je i elektroničko izdanje. Prateći aktualna gospodarska pitanja identificirali smo temu koja je u vremenima produljene krize ponovno aktualna u vidu politika za pokretanje domaćeg gospodarstva. Radi se o deprecijaciji realnog tečaja koja bi kroz povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga trebala potaknuti proizvodnju i izvoz. No, upitni su efekti takvog poteza na ostatak gospodarstva, zbog čega smo proveli opsežno ekonometrijsko istraživanje o učincima deprecijacije tečaja i doznali što bi se dogodilo s osobnim bogatstvom pojedinaca. U nastavku Biltena obradili smo i prve ovogodišnje rezultate turističke sezone, jer se radi o gospodarskom sektoru koji osjetno utječe na BDP, velik je izvor inozemnih valuta i jedan je od najkonkurentnijih domaćih gospodarskih sektora. Konstantno prateći potrebe klijenata i pružajući podatke i informacije o stanju u domaćem gospodarstvu držimo korak s onim što nam je dio poslovne misije: biti podrška poslovnim ljudima u inače turbulentnom okruženju.
Benjamin Cerovac, direktor
1. 2. 3. 4. 5.
Aktualno Gospodarska kretanja Top kompanije Financijska analiza
Zlatna knjiga
Sadržaj biltena podijeljen je u pet tematskih cjelina u skladu s aktualnim izazovima hrvatskog gospodarstva i društva a vodeći računa o dostupnosti i ažurnosti podataka koji su korišteni za obradu u okviru analitičkih postupaka. Informacije za bilten smo pripremili korištenjem podataka prikupljenih i pohranjenih u naše podatkovne baze te prikupivši ih iz sljedećih izvora: FINA, Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam.
IMPRESSUM IZDAVAČ: Bisnode d.o.o. DIREKTOR: Benjamin Cerovac UREDNIK: Nikola Nikšić DIZAJN: Mladen Runkas FOTOGRAFIJE: iStockphoto IZVOR: FINA, DZS, HNB, HUP, HGK, Institut za turizam Publikacija, studeni 2012. Kontakt: 01 30 30 500 info@bisnode.hr www.bisnode.hr
AKTUALNO
Vodeći pružatelj digitalnih poslovnih informacija u Europi.
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
Bilanca i račun dobiti i gubitka nisu dovoljni Javni financijski podaci koji su dostupni za trgovačka društva u Republici Hrvatskoj odnose se na bilancu i račun dobiti i gubitka. Iz tih podataka se putem financijskih izračuna dobivaju pokazatelji koji mnogo govore o likvidnosti i dugoročnoj financijskoj stabilnosti poduzeća. No, ti podaci nisu uvijek dovoljni. Ono što nedostaje za potpuniju analizu su “finiji” podaci, a prvi skup takvih podataka odnosi se na podatke o nov-
čanim primicima i novčanim izdacima koji se nalaze u izvještaju o novčanom toku. Problem je, dakako, što se ti izvještaji javno objavljuju samo za srednja i velika poduzeća koja u Hrvatskoj čine manje od 15% ukupnog broja poslovnih subjekata. Kod ostalih poduzeća je, bez ovog izvještaja, teže procijeniti da li doista imaju novaca i da li se radi o poduzećima koje su u mogućnosti podmiriti svoje dospjele obveze.
Cilj Bisnode-a je unaprijediti poslovanje svojih klijenata, prvenstveno putem pružanja lako dostupnih, detaljnih i unaprijed pripremljenih poslovnih i financijskih informacija. S time na umu, najavljujemo uvođenje izvještaja o novčanom toku. Izvještaj će se nalaziti na Bisnode portalu POSLOVNA.HR i prikazivat će podatke od svih poslovnih subjekata koji su obvezni predati godišnje financijske izvještaje.
DEMONSTRACIJA – agregirani podaci za Republiku Hrvatsku, u milijunima kuna 2009.
2010.
2011.
Neto dobit
4.249 kn
-1.678 kn
7.181 kn
Amortizacija
31.701 kn
31.069 kn
31.459 kn
Δ Zaliha
2.786 kn
-1.893 kn
-4.712 kn
Δ Kratkotrajnih potraživanja
-1.369 kn
1.513 kn
-12.841 kn
Δ Kratkotrajne financijske imovine
-2.697 kn
-2.829 kn
-5.291 kn
Δ Potraživ. za upisani a neuplaćeni temelj. kapital
-705 kn
487 kn
225 kn
Δ Odgođene porezne imovine
-623 kn
242 kn
-805 kn
Δ Aktivna razgraničenja
-1,263 kn
-721 kn
-1.568 kn
Δ Rezerviranja
2.401 kn
526 kn
-539 kn
-82 kn
1.783 kn
16.383 kn
Δ Pasivna razgraničenja
3.223 kn
576 kn
1.255 kn
Operativni novčani tok (OCF)
37.621 kn
29.075 kn
30.745 kn
Δ Kratkoročnih operativnih obveza
Operativni novčani tok (OCF) prikazuje novčane učinke svih transakcija koje se ne mogu definirati kao investicijske ili financijske transakcije. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti isključuje učinke promjene deviznog tečaja. U pravilu, novčani tok iz poslovnih aktivnosti prikazuje novčani tok koji rezultira iz aktivnosti koje stvaraju prihode poduzeća. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti iskazuje se ili direktnom metodom, koristeći bruto novčane primitke i izdatke ili indirektnom metodom, povezujući neto zarade s neto novčanim tokom iz poslovnih aktivnosti. Pozitivan operativni novčani tok (OCF) je ključan za dugoročni opstanak poduzeća. U određenim posebnim okolnostima (npr. brzi rast i naglo širenje poslovanja poslovnog subjekta) može se očekivati negativni operativni novčani tok.
Pozitivna razlika znači da je riječ o likvidnom poslovnom subjektu
Negativna razlika znači da iz novčanih primitaka nije moguće podmiriti sve dospjele troškove i obveze 5
OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
2009.
2010.
2011.
Δ Dugotrajne nematerijalne imovine
-2.603 kn
-1.014 kn
-135 kn
Δ Ispisom dugotr. mater. imovine bez amortizacije
-58.042 kn
-46.798 kn
-44.204 kn
Δ Dugotrajne financijske imovine
-18.085 kn
-5.114 kn
-3.478 kn
Δ Dugotrajnih potraživanja
-4.535 kn
1.404 kn
241 kn
Investicijski novčani tok (ICF)
-83.265 kn
-51.522 kn
-47.576 kn
Investicijski novčani tok (ICF) mjeri količinu novca koju poslovni subjekt investira u dugotrajnu imovinu odnosno mjeri količinu novca koji poslovni subjekt dezinvestira iz dugotrajne materijalne imovine. Negativan investicijski novčani tok (ICF) indicira da poslovni subjekt ulaže u dugotrajnu imovinu (npr. izgradnja novih postrojenja, akvizicije poslovnih udjela ostalih subjekata, nabava kapitalne opreme). Pozitivan investicijski novčani tok (ICF) indicira da poslovni subjekt likvidira odnosno prodaje dugotrajne investicije (npr. unovčavanje dugoročnih vrijednosnih papira, prodaja poslovne jedinice ili poslovnih udjela, dezinvestiranje proizvodnih kapaciteta).
OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
2009.
2010.
2011.
Δ Kapitala i rezervi bez dobit./gubit. tekuće godine
-6.353 kn
-557 kn
-12.218 kn
Δ Dugoročnih obveza
35.784 kn
12.810 kn
18.313 kn
Δ Kratkoročnih financijskih obveza
14.101 kn
15.730 kn
10.706 kn
Financijski novčani tok (FCF)
43.533 kn
27.983 kn
16.800 kn
Financijski novčani tok (FCF) mjeri količinu novca koji slijedi iz strukture kapitala poslovnog subjekta. Pozitivan financijski novčani tok (FCF) indicira da poslovni subjekt prikuplja novčana sredstva iz eksternih izvora (npr. otvaranje kredita kod komercijalne banke, povećanje temeljnog kapitala, emisija dužničkih vrijednosnih papira kao što su obveznice, komercijalni zapisi i zajmovi od ostalih poslovnih subjekata). Negativan financijski novčani tok (FCF) indicira da poslovni subjekt vraća novčana sredstva eksternim izvorima financiranja (npr. isplata dividendi u novcu vlasnicima poslovnog subjekta, smanjenje temeljnog kapitala, otplata kredita kod komercijalne banke, otkup vlastitih poslovnih udjela i otplata zajmova ostalim poslovnim subjektima).
U duhu izreke “novac je kralj” (cash is a king), izvještaj o novčanom toku je najsigurnije i najpouzdanije mjerenje poslovne uspješnosti OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA
2009.
2010.
2011.
Neto novčani tok
264.108.265 kn
1.531.802.446 kn
419.335.139 kn
Novac na početku razdoblja
19.800.719 kn
1.713.489.927 kn
3.245.292.373 kn
Novac na kraju razdoblja
283.908.984 kn
3.245.292.373 kn
3.664.627.512 kn
GOSPODARSKA KRETANJA BISNODE WEB BAZE PODATAKA OMOGUĆUJU: • podatke za telemarketinške akcije • odabir ciljne skupine • odabir kriterija izbora
Deprecijacija realnog tečaja ne bi rezultirala jačanjem gospodarske aktivnosti Evo zašto: Visok deficit vanjskotrgovinske bilance jedan je od problema s kojim se susreće niz zemalja u svijetu, pa tako i Hrvatska. Kao jedan od instrumenata ekonomske politike za smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance predlaže se deprecijacija (rast realnog tečaja). Ekonomska teorija predviđa da deprecijacija tečaja vodi do porasta neto izvoza odnosno rastom realnog deviznog tečaja izvezena dobra postaju jeftinija u odnosu na uvezena dobra koja poskupljuju, potiče se konkurentnost, smanjuje se deficit vanjskotrgovinske bilance što konačno pozitivno djeluje na bruto domaći proizvod.
TEORETSKA PRETPOSTAVKA Deprecijacija tečaja vodi do porasta neto izvoza, potiče se konkurentnost, smanjuje se deficit platne bilance, povećava se BDP.
Ekonomije u tranziciji pokazuju da deprecijacija deviznog tečaja nema značajan utjecaj na neto izvoz
S druge strane, istraživanja podupiru dva oprečna zaključka odnosno jedan skup istraživanja podupire pretpostavku da deprecijacija deviznog tečaja pozitivno djeluje na neto izvoz dok drugi skup istraživanja, pogotovo kada je riječ o ekonomijama u tranziciji, pokazuju da deprecijacija deviznog tečaja u konačnici nema značajan utjecaj na neto izvoz. Pored utjecaja na uvoz i izvoz, deprecijacija deviznog tečaja utječe i na druge faktore odgovorne za ekonomski rast gospodarstva. Valutna struktura i iznos inozemnog duga privrede ključne su odrednice o kojima ovisi kretanje bruto domaćeg proizvoda. Primjerice, deprecijacija deviznog tečaja imati će negativan utjecaj na imovinu privatnog sektora jer povećanjem realnog deviznog tečaja povećava se i iznos inozemnih obveza (kreditnih obveza uz valutnu klauzulu) čime rastu i rate za otplatu kredita te nakon otplate većih iznosa rata ostaje manje novca za osobnu potrošnju. Proveli smo ekonometrijsko istraživanje u kojem smo postavili iduće pitanje: Ima li deprecijacija realnog deviznog tečaja hrvatske kune preko mehanizma konkurentnosti i učinka bogatstva negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo?
1% 1,10% 0,15% uzrokuje
i
realnog deviznog tečaja
prosječnog neto izvoza
prosječne osobne potrošnje
7
Prosječni godišnji tečaj HRK / EUR
7,60
Omjeri utjecaja na BDP
90,00%
7,56
80,00% 7,50
70,00%
7,50
60,00%
7,40
7,40
7,34
50,00%
7,34
40,00%
7,32
7,30
7,29 7,22
7,20
30,00% 20,00% 10,00%
7,10
0,00% -10,00%
7,00 2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Nakon provedene analize došli smo do idućih rezultata: - povećanje realnog deviznog tečaja za 1% uzrokovalo bi prosječno povećanje neto izvoza za 1.10%. - povećanje realnog deviznog tečaja za 1% uzrokovalo bi prosječno smanjenje osobne potrošnje za 0.15%. Provedena analiza pokazuje da će pozitivni učinci deprecijacije realnog deviznog tečaja na neto izvoz biti paralelno popraćeni negativnim učincima smanjena osobne potrošnje. No, neto izvoz u Hrvatskoj čini relativno malen dio BDP-a, što znači da bi gore navedeno poboljšanje znatno bi manje utjecalo na BDP nego što bi utjecalo smanjenje osobne potrošnje. Sukladno tomu, mora se postaviti pitanje da li je deprecijacija realnog deviznog tečaja, u uvjetima značajnog inozemnog duga, uopće primjeren instrument za poticanje hrvatskog gospodarskog rasta? • Hrvatsko gospodarstvo karakterizira visoki inozemni dug (veći od bruto domaćeg proizvoda) čime se Hrvatska svrstava u visokozadužena gospodarstva.
DEPRECIJACIJA REALNOG DEVIZNOG TEČAJA
Deprecijacija realnog tečaja je porast cijene strane valute (povećanje realnog deviznog tečaja), odnosno smanjenje cijene domaće valute u terminima inozemne valute. Potrebno je dati više kuna za isti iznos eura.
2009.
2010.
Konačna potrošnja
-20,00%
Bruto investicije Neto izvoz
• Većina kredita u Hrvatskoj odobrena je uz valutnu klauzulu, povećanjem realnog deviznog tečaja povećao bi se i iznos kredita privatnog sektora. • Deprecijacija realnog deviznog tečaja dodatno bi povećala inozemni dug države. Dodatna financijska sredstva bila bi potrebna za uspješno servisiranje duga što bi za posljedicu imalo dodatno zaduživanje javnog sektora. • Dodatno zaduživanje javnog sektora bi vjerojatno bilo rizičnije (slabljenje kreditnog rejtinga države) a time i skuplje. Analiza je pokazala kako deprecijacija realnog deviznog tečaja ima veći relativni utjecaj na neto izvoz nego što ima relativni utjecaj na smanjenje osobne potrošnje. No istovremeno osobna potrošnja zauzima višestruko veću proporciju hrvatskog bruto domaćeg proizvoda čime kretanje iste ima mnogo značajniji utjecaj na kretanje cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na postojeću situaciju, učinci deprecijacije realnog deviznog tečaja teško bi proizveli ciljane učinke a paralelno s time bi se vrlo izvjesno stvorila dodatna nestabilnost u privatnom i javnom sektoru.
NETO IZVOZ Neto izvoz je razlika između ukupnog neto izvoza i ukupnog neto uvoza. Uključuje sve komponente vanjskotrgovinske razmjene.
GOSPODARSKA KRETANJA Naši brendovi boniteti.com, poslovna.hr i wlw.hr pružaju lako dostupan i sveobuhvatan pregled financijskih i kreditnih informacija.
PRVI REZULTATI TURISTIČKE SEZONE
U turizmu za sada nema recesije POVEĆANJE INOZEMNIH PRIHODA OD PUTOVANJA I TURIZMA Prihodi od dolazaka inozemnih turista su, prema preliminarnim podacima, u prvih 6 mjeseci 2012. iznosili 2.083,2 milijuna eura, što je 193,9 milijuna eura ili čak 10,26% više nego u istom periodu lani. Izvor: bilten HNB. br. 185.
DUGOGODIŠNJI RAST Za sada izgleda kako će jedina godina koja je zabilježila pad broja turista i pad turističke potrošnje biti 2009., prva godina sa izraženijim negativnim posljedicam nakon prvog udara globalne recesije započete 2008.
Ministarstvo turizma je točno prije godinu dana u svom “Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2012. godini” najavilo kako očekuje daljnje povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja. Optimizam je tada temeljen na prognoze UNWTO-a o očekivanom rastu turističkog prometa u zemljama EU za oko 5%. Turizam u Hrvatskoj čini, ovisno o godini, oko 8,5% BDP-a što je jedan od najvećih udjela u zemljama EU. Dakle, radi se o nama jako značajnoj djelatnosti. Uz to, turizam je jedan od rijetkih domaćih gospodarskih sektora koji je doista napredovao iz godine u godinu i koji, barem tijekom sezone, ublažava konstantno povećanje nezaposlenosti. S obzirom da je ljeto gotovo te da su prve službene brojke o rezultatima ovogodišnje sezone izašle u javnost, vrijeme je da sagledamo je li je turistička sezona opravdala gospodarska očekivanja.
Njemačka 25,20%
Ostale zemlje 25,40%
Struktura stranih turista u 2012. (DZS), kolovoz
Slovačka 4,90%
Italija 12,70%
Poljska 6,80%
Austrija 7,50% Češka 7,70%
Utjecaj turizma
Slovenija 9,80% Izvor: DZS
Stopa nezaposlenosti je u ljetna tri mjeseca najmanje 1,3 postotna boda manja nego u ostalim tromjesečjima u godini.
Od 2001. do 2010. godine broj turističkih dolazaka se povećao za
35%
a broj noćenja za
29,97% 9
Indeks dolazaka, I.—VI. 2011./2012.
105 104
Strani
103 102
I. - VII. 2011.
I. - VII. 2012.
Indeks 2011./2012.
897.920
855.197
95,24
Strani
5.398.210
5.590.832
103,55
Ukupno Hrvatska
6.296.130
6.446.029
102,38
DOLASCI TURISTA siječanj - srpanj
Domaći
Ukupno Hrvatska
101
Dolasci turista u prvih 7 mjeseci 2012.
100 99 98 97 96 Domaći
95 I. - VII. 2011.
Izvor: Ministarstvo turizma
Prema dolascima turista vidljvo je da strani turisti i dalje posjećuju Hrvatsku u većem broju nego u istom periodu lani, što je trend koji je u zadnjih deset godina bio prekinut samo 2009. godine. Stranaca je bilo 3,50% više nego u istom periodu
I. - VII. 2012.
prošle godine, ali zato je dolazak domaćih turista bio manji za gotovo 5 postotnih poena. S obzirom da je broj inozemnih turista proporcionalno mnogo veći, ukupan je broj turističkih dolazaka u ovoj godini povećan za 2,38%.
Indeks noćenja, I.—VI. 2011./2012.
105 104
Strani
103 102 Noćenja turista u prvih 7 mjeseci 2012. I. - VII. 2011.
I. - VII. 2012.
Indeks 2011./2012.
Domaći
3.121.772
2.893.659
92,69
Strani
5.398.210
5.590.832
102,38
Ukupno Hrvatska
27.792.179
29.194.755
105,05
NOĆENJA TURISTA siječanj - srpanj
Ukupno Hrvatska
101 100 99 98 97 96
Domaći
95 Izvor: Ministarstvo turizma
Ako sagledamo indeks noćenja, on pokazuje da je povećanje ukupnog broj noćenja proporcionalno veće od broja turističkih dolazaka, što ukazuje na činjenicu da su turisti u prosjeku trošili malo više nego u 2011. godini. No i kod noćenja zasluga se odnosi na inozemne turiste jer je kod domaćih zabilježen pad veći od 7%. U konačnici, po trenutnim podacima izgleda da je u 2012. ostvarena dobra turistička sezona. Posebno dobre vijesti donose preliminarni podaci iz platne bilance RH, prema kojima je prihod od inozemnih turista u prvih 6 mjeseci
I. - VII. 2011.
I. - VII. 2012.
ove godine čak 10% veći od onog ostvarenog u istom periodu lani. Domaćim turistima se očigledno smanjuje iznos dohotka koji mogu odvojiti na ljetne radosti, i to za dosta visok postotak. Dakako, možemo pretpostaviti i da se zbog recesije sve više domaćih turista odlučuje na posjet poznaniku ili rodbini umjesto na iznajmljivanje smještaja, što često ne završava u službenoj statistici kao turistički dolazak. Bilo kako bilo, broj inozemnih turista i njihova potrošnja se u 2012. nastavila povećavati i time gura naprijed hrvatski turistički sektor.
TOP KOMPANIJE Lipanj 2011. Uvrštena među 2% najboljih hrvatskih poduzeća prema kriteriju novostvorene vrijednosti, te nominirana za XV. izdanje Zlatne knjige najboljih hrvatskih poduzetnika od strane Poslovna.hr
Agencija Nikom
Rujan 2011. Agencija “NIKOM” nominirana je za titulu regionalne Gazele 2011,kao jedna od brzorastućih hrvatskih poduzetničkih organizacija u 2011. 11
Biti malen, a uspješan Postoji onih 2% poslovnih subjekata za koje se zaista može reći da posluju izuzetno dobro. To su subjekti koji prema financijskim podacima i pokazateljima spadaju u grupu najmanjeg rizika poslovanja, odnosno onih koji su prema Bisnode metodi ocjenjeni s bonitetnom ocjenom AAA. Za ovaj broj smo odabrali tvrtku čija je djelatnost odnedavno postala vrlo bitna značajnom dijelu domaćih poduzetnika. Radi se o agenciji „NIKOM“, tvrtki za financijski konzalting i inženjering iz Delnica čija je osnovna djelatnost otkup i naplata potraživanja. Uzevši u obzir nelikvidnost u domaćem gospodarstvu, ponuda usluga agencije Nikom je u potpunosti prilagođena potrebama klijenata jer se odnosi na naplatu financijskih potraživanja kroz višestruke otkupne financijske kompenzacije te na otkup potraživanja odnosno faktoring usluge. Agencija Nikom posluje od svibnja 1999. godine i trenutno
zapošljava 19 radnika te je od osnutka u 100% domaćem vlasništvu. Godine 2008. tvrtka je prešla 4 milijuna kuna godišnjih prihoda te je za svaku od naredne četiri godine uprihodila između 4 i 6 milijuna kuna. Dakako, veličina ovog poslovnog subjekta mjerena prihodima nije ni približno glavni razlog zašto o njemu pišemo. Naime, agencija Nikom se godinama ističe izuzetno visokim stopama profitabilnosti, niskom razinom duga u odnosu na imovinu i kapital što omogućuje dobru kreditnu sposobnost te kontinuiranom likvidnošću koja poslovnim partnerima garantira podmirenje dospjelih obveza. Navedeno financijsko stanje agencije Nikom potvrđuje i bonitetna ocjena koja, kao pokazatelj dugoročne poslovne stabilnosti i sposobnosti podmirenja obveza, već četiri godine stavlja ovaj obrt u najvišu AAA kategoriju.
Odabrani financijski podaci BILANCA
2008.
2009.
2010.
2011.
Dugotrajna imovina
1.602.583 kn
2.987.898 kn
715.389 kn
715.074 kn
Kratkotrajna imovina
5.720.736 kn
7.730.391 kn
9.464.560 kn
9.147.439 kn
Ukupno aktiva
7.323.319 kn
10.718.289 kn
10.179.949 kn
9.862.513 kn
Kapital i rezerve
4.411.148 kn
7.181.651 kn
5.551.411 kn
6.102.676 kn
367.037 kn
367.037 kn
367.037 kn
367.037 kn
2.260.441 kn
3.761.709 kn
2.647.933 kn
4.143.850 kn
0 kn
0 kn
0 kn
0 kn
1.783.670 kn
3.052.905 kn
2.536.441 kn
1.591.789 kn
Gubitak poslovne godine
0 kn
0 kn
0 kn
0 kn
Dugoročne obveze
0 kn
0 kn
0 kn
0 kn
Kratkoročne obveze
2.912.171 kn
3.536.638 kn
4.628.538 kn
3.759.837 kn
Ukupno pasiva
7.323.319 kn
10.718.289 kn
10.179.949 kn
9.862.513 kn
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupni prihodi
4.379.134 kn
5.858.064 kn
5.680.366 kn
4.808.887 kn
Ukupni rashodi
2.140.783 kn
2.262.639 kn
2.683.941 kn
2.812.728 kn
Dobit razdoblja
1.783.670 kn
3.052.905 kn
2.536.441 kn
1.591.789 kn
0 kn
0 kn
0 kn
0 kn
Temeljni (upisani) kapital Zadržana dobit Preneseni gubitak Dobit poslovne godine
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Gubitak razdoblja
TOP KOMPANIJE Boniteti.com je zbirka neophodnih on-line poslovnih informacija koje su potrebne za donošenje svakodnevnih poslovnih odluka. Na jednom mjestu možete pratiti disciplinu plaćanja Vašeg partnera, provjeriti da li je transakcijski račun partnera blokiran i kako on posluje. Za svako poduzeće ujedno je izrađena Bonitetna ocjena.
Naplata potraživanja je postala profitabilan business TRŽIŠTE U NASTAJANJU Uslugama naplate potraživanja bavi se tek desetak privatnih poduzeća u Hrvatskoj, ne računajući velike agencije u vlasništvu banaka. No, potražnja za tim uslugama raste i možemo očekivati sve veći broj “igrača” na tom tržištu.
UDRUGA “HUAN” Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja za sada je jedino organizirano udruženje s ciljem zaštite i brige o interesima svojih članova unutar RH, te promocije Hrvatske i Europske legislative u korist svojih članova i industrije koja se bavi naplatom potraživanja. RAČUN DOBITI I GUBITKA
Neto profitna marža se u zadnje 4 godine kretala između 33% i 52%, što znači da je agencija Nikom uspjevala na svaku kunu prihoda ostvariti i do 50 lipa neto dobiti nakon oporezivanja, odnosno da su joj troškovi gotovo dvostruko manji od ostvarenih prihoda. Tako visoka neto dobit nekoliko godina zaredom je dijelom rezultat prirode poslovanja koja zahtjeva vrlo niske izdatke za materijalne troškove, a s druge strane je rezultat uhodanog poslovnog procesa. Treba napomenuti da su prihodi i dobit smanjeni u 2011. godini, no to nimalo nije utjecalo na općenitu financijsku stabilnost. Agencija u sve četiri promatrane godine nije imala dugoročnih obveza, a zabilježena materijalna imovina financirana je u potpunosti vlastitim sredstvima. Trošak kamata, koji se u potpunosti odnosio na kratkoročne obveze, je u promatranom periodu bio nekoliko desetaka puta manji od operativnih zarada što ukazuje na potpunu sposobnost podmirenja kreditnih obveza.
Visoka likvidnost nužan je uvjet poslovanja agencija za naplatu Kratkoročne obveze su u svakoj promatranoj godini bile pokrivene sa najmanje dvostrukim iznosom kratkotrajne imovine od čega je najveći dio otpadao na potraživanja. Ono što posebice pridonosi ocjeni visoke likvidnosti ovog poslovnog subjekta je činjenica da je krajem 2011. godine iznos raspoložive gotovine iznosio 56% svih kratkoročnih obveza. Visoka likvidnost i struktura kratkotrajne imovine i potpunosti je u skladu sa potrebama poduzeća koja se bave naplatom potraživanja i faktoringom. U Hrvatskoj se, ako oduzmemo agencije u vlasništvu banaka, naplatom potraživanja kao primarnom djelatnosti ne bavi više od desetak privatnih poduzeća. Od navedenog skupa, Agenciju Nikom možemo najbolje usporediti s poduzećima koja joj, po veličini i djelatnosti, direktno konkuriraju. Uk. prihodi 2010.
Uk. prihodi 2011.
Promjena 2010./2011.
Neto dobit 2010.
Neto dobit 2011.
Promjena 2010./2011.
Agencija Nikom
5.680.366 kn
4.808.887 kn
-15,34%
2.536.441 kn
1.591.789 kn
-37,24%
Prima Solvent d.o.o.
2.699.745 kn
6.893.433 kn
155,34%
252.158 kn
1.198.395 kn
375,26%
CEI Zagreb d.o.o.
7.676.387 kn
9.413.932 kn
22,63%
138.247 kn
1.076.739 kn
678,85%
FTC usluge d.o.o.
4.188.683 kn
3.573.770 kn
-14,68%
1.119.844 kn
7.307 kn
-99,35%
Certifikat bonitetne izvrsnosti najviša ocjena poslovnog subjekta. To je priznanje kojim nositelji certifikata izvrsnosti svojim poslovnim partnerima dokazuje da je odgovorno poduzeće vrijedno povjerenja.
Certifikat bonitetne izvrsnosti smješten u luksuznu mapu ili ekskluzivnu kutiju možete naručiti na web stranicama: aaa.bisnode.hr
Pripadate li među top 2% hrvatskih tvrtki koje su označene Bonitetom izvrsnosti? Provjerite web: aaa.bisnode.hr
Europski br. 1 za poslovne informacije
FINANCIJSKA ANALIZA
Financijske ocjene do danas
BISNODE model bonitetne ocjene
A B C D E 2007
2008
2009
2010
2011
• 25 stupnjeva • podjela u 5 kategorija poslovnog rizika • A - poduzeće je solventno • E - poduzeće je insolventno
Što zapravo pokazuju financijski pokazatelji? Nije važno jeste li profesionalni korisnik financijskih podataka koji svakodnevno analizira i prati svoje kupce, partnere i konkurente, ili samo povremeno želite doznati hoće li Vam problematični klijent platiti, široka paleta informacija i korisničkih funkcionanosti na Bisnode portalima, www.poslovna. hr, www.boniteti.com, www.boniteti.hr i www.wlw.hr pružit će vam sve što je moguće doznati o poduzećima za koje su raspoloživi podaci. Dakako, podaci bez interpretacije ne govore mnogo. Potrebno ih je pravilno staviti u kontekst kako bi što je točnije U svakom sljedećem broju biltena prikazat ćemo, kroz primjere, kako interpretirati svaku grupu financijskih pokazatelja
moguće razumjeli pravo stanje financijskog zdravlja pojedinog poduzeća. U tu svrhu se koristi čitav niz izračuna i financijskih pokazatelja, uključujući i bonitetnu ocjenu, koji u cjelini daju izoštrenu sliku poslovanja. Bilanca i račun dobiti i gubitka, koji čine temeljni izvor podataka, pružaju statičku sliku financijskog stanja poduzeća. Primjena financijskih pokazatelja, bonitetne ocjene i pokazatelja poput indeksa plaćanja otkrivaju pozadinu poslovnog rezultata i otkrivaju razloge trenutnog poslovnog stanja kao i financijske mogućnosti poduzeća za daljnjim napredovanjem.
BONITETNA OCJENA
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
AKTIVNOST
LIKVIDNOST
NE DONOSITE ODLUKE NAPAMET
ZAPOSLENI
Kako posluje konkurent kupac dobavljač
PROFITABILNOST
SOLVENTNOST
Financijski pokazatelji koriste za usporedbu prinosa i rizika različitih poduzeća s ciljem pomoći u donošenju racionalnih investicijskih, kreditnih i sličnih poslovnih odluka. Takve odluke zahtjevaju ocjenu učinaka poduzeća kroz vrijeme i ocjenu učinaka u usporedbi s ostalim (sličnim) poduzećima u industriji u određenoj vremenskoj instanci.
PROCIJENITE RIZIK Glavna prednost financijskih pokazatelja (financijskih omjera) jest da se koriste u usporedbi odnosa rizika i prinosa za poduzeća različite veličine. Financijski pokazatelji omogućavaju profiliranje poduzeća, odnosno pružaju uvid u ekonomske karakteristike poduzeća, kompetitivne strategije te operativne, financijske i investicijske karakteristike poduzeća. 15
Financijski pokazatelji... ...AKTIVNOSTI Ocjenjuju ostvareni prihod i output koji proizlazi iz korištenja imovine poduzeća. Operativne aktivnosti poduzeća zahtjevaju investicije u kratkoročnu imovinu (zalihe i potraživanja) i dugoročnu imovinu (zemlju, postrojenja i opremu). Pokazatelji aktivnosti u odnos dovode razinu operacija poduzeća (obično definiranu kao prodaju) i imovinu poduzeća koja je potrebna za održavanje operativnih (poslovnih) aktivnosti. Što su pokazatelji aktivnosti veći, to je efikasnost operacija poduzeća veća s obzirom da je potrebno manje imovine za održavanje određene razine operacija (prodaje).
NITI JEDAN POKAZATELJ NIJE SAM ZA SEBE Navedene kategorije su međuzavisne. Profitabilnost utječe likvidnost i solventnost, dok razumno korištenje imovine (aktivnost) utječe na profitabilnost poduzeća. Stoga analiza financijskih pokazatelja počiva na integriranom skupu pokazatelja svih ‘kategorija’.
...LIKVIDNOSTI Ocjenjuju sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze. Kratkoročni finanijski kreditori i poslovni kreditori (primjerice dobavljači) ocjenjuju sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze. Sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze ovisi o novčanim resursima koje poduzeće ima na raspolaganju ali i o novcu koje poduzeće generira iz vlastite operativne poslovne aktivnosti.
...SOLVENTNOSTI Ocjenjuju strukturu kapitala poduzeća odnosno izvore dugoročnog financiranja poduzeća te ocjenjuje sposobnost poduzeća u namiri dugoročnih obveza. Analiza strukture kapitala poduzeća ključna je u procjeni dugoročnog odnosa rizika i prinosa. Poduzeća koja koriste financijsku polugu ostvaruju nadprosječne prinose toliko dugo dok je prinos na eksterno financirane investicije veći od troška financiranja.
...PROFITABILNOSTI Ocjenjuju neto rezultat poduzeća u odnosu s ostvarenim prihodima i investiranim kapitalom. Vlasnike poduzeća zanima sposobnost poduzeća da stvara, održava i povećava zarade. Profitabilnost poduzeća može se mjeriti kao zarada poduzeća prema ostvarenim poslovnim prihodima. Druga mjera, odnosno prinos na investicije (ROI), u odnos stavlja zarade poduzeća i investicije potrebne za ostvarenje tih zarada
ANALIZA EFIKASNOSTI I TROŠKOVA RADA Ostvarivanje većih prihoda na svaku jedinicu plaće zaposlenika jedan je od pokazatelja konkurentske prednosti poduzeća, kvalitete zaposlenog kadra, unutarnje organiziranosti i boljeg menadžmenta. Pregled visine prosječnih plaća govori o odnosu uprave prema zaposlenicima i mogućnosti poduzeća da isplati više ili niže plaće.
ZLATNA KNJIGA Zlatna knjiga najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera predstavlja izvrstan izvor informacija potencijalnim i postojećim poslovnim partnerima u kojem Vas mogu upoznati u najboljem mogućem svjetlu i na najbolji mogući način.
Samo za najbolje Zlatna knjiga najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera izlazi već punih dvanest godina, te zajedno sa Zlatnom knjigom hrvatskih najboljih obrtnika čini 16. izdanje izbornika najboljih hrvatskih poduzetnika, koji su svojim marljivim višegodišnjim radom, odgovornim i urednim poslovanjem, uvažavajući interese svih dionika, donijeli višestruku korist gospodarstvu i društvu u cjelini. Zato je neobično važno da društvo prepozna i stalno naglašava vrijednost uspješnog poduzetništva i menadžmenta jer se upravo u ovim ljudima nalaze oni koji su jedini sposobni ponuditi rješenja za gospodarski oporavak, rast i najvažnije razvoj Hrvatske. Riječ je o ozbiljnom, sada već i tradicionalnom sustavu prepoznavanja najboljih s ciljem unošenja pozitivnog ozračja u hrvatsko gospodarstvo. Imena i životopisi osoba upisanih u knjigu ostaju zapis koji služi na čast njihovim obiteljima i potomcima. Cilj ove publikacije je trajno zabilježiti osobe koje postižu dobre rezultate usprkos lošoj gospodarskoj situaciji, te ih predstaviti kao primjer koji nude rješenja.
Uvjet za odabir određene osobe jest da se poduzeće kojim osoba upravlja nalazi među prvih 10% najboljih poduzeća i obrta u Hrvatskoj na temelju redoslijednog popisa po novostvorenoj vrijednosti.
NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJE PODUZETNIKE 2012. Top poduzeća, prema Bisnode kriterijima, mogu naručiti izradu personalizirane nagrade i priznanje za ostvarenje izuzetnih poslovnih rezultata. Detaljnije na www.zlatnaknjiga.hr
Martina Škudar Kuštrić, voditeljica projekta
U proteklih dvanaest godina kroz ova izdanja smo okupili uistinu velik broj životopisa poduzetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika istovremeno predstavljenih na hrvatskom i engleskom jeziku. Bilo je koji puta i prigovora, poput - zašto ovaj, a ne netko drugi i slično. Naravno, određena osoba danas može poslovati dobro a sutra loše, ili ne mora osobno biti zaslužna za ostvareni uspjeh. Međutim, uvjereni smo kako je najveći broj uvrštenih osoba zaslužio svoje mjesto u ovim izdanjima. Uz životopisne natuknice koje sadrže podatke vezane uz nominiranu osobu te poslovne podatke uz nominirano poduzeće u izdanju će biti otisnute i slike osoba uvrštenih u knjigu Obzirom da je Bisnode usmjeren na elektronička izdanja, razvijamo novu mogućnost Zlatne knjige u digitalnom obliku kako bi bila dostupnija široj javnosti. Također, ova će knjiga, kao i sva dosadašnja izdanja, naći svoje mjesto u brojnim osobnim i poslovnim knjižnicama poslovnih ljudi, poduzetničkih organizacija i gospodarskih institucija te u Nacionalnoj i sveučilišnoj kn jižnici. Za mene, ova knjiga predstavlja izazov u smislu uspješnog ostvarenja projekta, ali isto tako izaziva i radost u spoznaji da će ostati trajno vrijedan zapis o ljudima koji su svojim velikim radom i upornošću razvijali hrvatsko gospodarstvo i izgrađivali modernu Hrvatsku stvarajući novu vrijednost na dobrobit svih.
Zadovoljstvo mi je godinama biti dio projekta koji odaje priznanje hrvatskom poduzetničkom uspjehu.
Sretan sam što sam u društvu onih koji rade za bolju budućnost, za bolju Hrvatsku
Danas, a još više u skoroj budućnosti, postojati će dvije vrste firmi : brze i one koje više ne postoje
Vladimir Sobota, dipl.ing, direktor NIVA INŽENJERING d.d.
Tomislav Radošević, direktor RADMONT d.o.o.
Zoran Manestar, direktor FAMY d.o.o.
Znatiželja je ubila mačku, ali može spasiti vaš biznis.
Možda mu je voda do grla, možda mu tvrtka nije likvidna, solventna. Možda kasni s plaćanjem, a i potraživanja su mu ogromna? To sve možete saznati iz svog ureda. Bez neugodnih situacija.
Sve što trebate znati o potencijalnim poslovnim partnerima, a ne usudite ih se pitati.
ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE
Kao preplatnik možete: Pregledati financijska izvješća subjekata za posljednjih 5 godina
Otkriti uspješnost poslovanja putem ključnih financijskih pokazatelja
Usporediti poslovanje svoje tvrtke s konkurentima
Odabrati kontaktne informacije ciljane skupine za potrebe direktnog marketinga
Istražiti najkraći put do novih potencijalnih poslovnih partnera
www.poslovna.hr www.boniteti.com www.wlw.hr