Bilten Svibanj 2013 by Bisnode

BILTEN Bisnode Bilten svibanj 2013.

OMOGUĆUJEMO MUDRE ODLUKE

UNAPRIJEDITE POSAO UZ UŠTEDU VREMENA!

B2B / 1ON1 Što je Business Speed Networking?

• Brzo, jednostavno i učinkovito • Pronađite nove klijente • Predstavite svoje poslovne ideje za koje tražite partnere • Predstavite svoje usluge

INFO O SLIJEDEĆ DOGAĐA IM JIMA: bsn@ bisnode. hr

Bisnode Vam omogućuje da u 1 sat napravite 15 zanimljivih sastanaka!

TRANSPARENTNO POSLOVANJE JE TEMELJ SIGURNOG POSLOVANJA Republika Hrvatska kroz nešto više od mjesec dana postaje punopravna članica Europske Unije. Riječ je o koraku koji je ne samo važan iz međunarodno političke perspektive već i iz perspektive gospodarstva. Otvaranje Hrvatske tržištu EU ali i samog tržišta zemalja EU hrvatskim gospodarstvenicima doista je značajan korak. Ulazak na jedinstveno tržište ne utječe samo na potencijalne mogućnosti koje se pred svima nama nalaze već i u značajnoj mjeri utječe na način poslovanja, način ponašanja poslovnih subjekata ali i poštivanje normi poslovanja uvriježenih u zemljama članicama, a kojima se svi trebamo prilagoditi. Jedan od iznimno važnih elemenata je i transparentnost poslovanja zahvaljujući nesmetanom korištenju poslovnih informacija na razini cijele EU. Naime, uređenje tržišta poslovnih informacija, prepoznavanje njihove vrijednosti u svakodnevnom poslovanju, te u konačnici njihovo korištenje jedan su od važnih čimbenika uspjeha. Bisnode je vodeći europski ponuđač poslovnih informacija u Europi. Sa više od 3.100 stručnjaka te 19 zemalja u kojima posluje Bisnode svim svojim sadašnjim ali i budućim klijentima može osigurati kompletnu analitičku i informacijsku podršku zahvaljujući kojoj nestaju ne samo eventualne jezične barijere već i udaljenosti između poslovnih partnera. Mogućnosti širenja poslovanja u jednu od zemalja EU ne smiju biti blokirane strahom od nedostatak informacija ili pak neznanjem o potencijalnom poslovnom partneru. Dapače, zahvaljujući snazi Bisnodea svaka hrvatska tvrtka može svoj poslovni razvoj temeljiti na kvalitetnim i provjerenim poslovnim informacijama na temelju kojih mogu ne samo osigurati svoje poslovanje već ga i proširiti. Ne treba zaboraviti da Bisnode ima podatke za više od 20 milijuna poslovnih subjekata u zemljama Europske Unije, a koje Vam stoje na raspolaganju. Samo nas trebate kontaktirati i kazati koji segment Vas zanima ( djelatnost, lokacija…) i u kojoj perspektivi (potencijalni dobavljači, distributeri, kupci, partneri …)

IMPRESSUM IZDAVAČ: Bisnode d.o.o. DIREKTOR: Benjamin Cerovac UREDNIK: Višeslav Majić DIZAJN: Mladen Runkas INFOGRAFIKA: Branimir Klarić FOTOGRAFIJE: Bisnode Izlazi 1 x mjesečno Publikacija, svibanj 2013.

Benjamin Cerovac, direktor

Kontakt: 01 30 30 500 info@bisnode.hr www.bisnode.hr

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI U globalnom, ali i u gospodarstvu Hrvatske svakim danom sve je više nepoznanica, a umjesto da bude sve više suvislih odgovora na to što se događa u našem i svjetskom gospodarstvu, sve je više otvorenih pitanja. Najveći je izazov kako riješiti sve te probleme, ali što je možda trenutačno i važnije, kako se riješiti nikad većeg pesimizma. Ali i to je samo vrh ledenoga brijega i problema koje nas čekaju zbog hitne i nužne transformacije hrvatskog gospodarstva. Premda su mnogi znali da je već godinama stanje u domaćem gospodarstvu ozbiljno, a u vrijeme rasta, temeljenog uglavnom na potrošnji i državnim investicijama, problemi su se uglavnom gurali pod tepih te se nije učinilo gotovo ništa na razvoju. Globalna kriza koja je samo razotkrila sve slabosti i promašaje te krive smjerove, koji su se vodili najmanje 20 godina nove ekonomske politike, samo s pokojim bljeskom nekih dobrih poteza (koji uglavnom nisu bili do kraja realizirani), doveli su nas u situaciju u kojoj jesmo. Kriza i dugogodišnje bezuspješno traženje održivog izlaza te potrošene tisuće milijardi eura, bez većeg efekta, pokazuju da ni globalno nije sve idealno, ali su odnosi i pozicije u razvijenim zemljama u kojima se također dogodila kriza, potpuno drugačiji. Naravno da će kriza završiti, jedino što je sve još samo na nadi da će završiti uskoro. Završit će prije ili kasnije, ali posljedice će najviše osjetiti najslabije zemlje. Put oporavka koji će, često i na uštrb drugih, nametnuti ne-

kolicina moćnih i razvijenih zemalja, bit će trasiran upravo za te zemlje. Kako se ne bi previše zavaravali, Hrvatska neće u takvoj konstelaciji snaga moći previše birati između velikih i malih, bogatih i siromašnih, moćnih i slabih zemalja, ali može i mora stvoriti svoj put i voziti se u najmanju ruku barem paralelnim kolosjekom s onima razvijenima. Doista, a ne samo deklarativno, nužno je ove godine okrenuti novu stranicu razvoja hrvatskog gospodarstva, koje će biti temelj skorog kvalitetnijeg i sigurnijeg rada i života. Jer nedopustivo je više povećavati robni deficit, na koji je od samostalnosti zemlje potrošeno nekoliko državnih proračuna, stvarati golemu vojsku od 350 tisuća i koliko još više nezaposlenih, od milijun i 100 tisuća umirovljenika i golemi vanjski dug, na koji samo država godišnje plaća gotovo 10 milijardi kuna kamata, a da pri tome nismo stvorili temelje za gospodarski razvoj. Još do nedavno godišnje smo se zaduživali 2-2,5 puta brže nego što nam je prosječno rastao BDP, a nije se postigao eksplozivan rast, pa je pravi izazov kako to postići uz znatno manje novca i složenije stanje. No, mi i uz trenutačno složene globalne, ali i domaće okolnosti i u uvjetima europske recesije, ako postanemo i sami bolji, agresivniji i konkurentniji, možemo privući dodatne investicije, pokrenuti veću proizvodnju i zaposliti ljude. Pri tome je važno da se reforme ne smiju odnositi samo na ure-

đivanje odnosa u javnom sektoru, nego u cijelom gospodarstvu, a proračun mora znatno više biti ekonomski instrument koji potiče ostvarenje ciljeva koje smo si zacrtali. Samo porezna i fiskalna politika neće izvući zemlju iz krize, pa će uz fiskalnu konsolidaciju, biti važno provesti reforme i u javnom te privatnom sektoru, te pokrenuti konkretne, pa i državne projekte. Svakako je važna i činjenica da mora doći i do promjena navika financijskih institucija da rizike poslovanja ne pokušavaju uvijek amortizirati nerazumno visokim kamatnim stopama isključivo na teret gospodarstva. Veliki poslovni sustavi, koji to mogu i znaju, u većini slučajeva će radije primjenjivati konzervativne upravljačke metode, rezati troškove i smanjiti ulaganja na minimum, ustvari „kočiti“ razvoj i rast. Dakle, za izlazak iz recesije, rast i održivi razvoj gospodarstva, nije potreban i dovoljan samo novac, nego i optimizam, koji će ohrabriti i potaknuti investitore i potrošače. Bez veće proizvodnje i izvoza, jako ćemo teško moći rješavati fiskalne, a time i sve ostale probleme naše zemlje, od smanjenja broja nezaposlenih do boljih plaća i životnog standarda. Zbog teškog trenutačnog stanju u gospodarstvu, potreban je cijeli niz kombinacija mjera od reformi do novih ulaganja, kako bi se zaustavila recesija i ostvario rast. Jedno je sigurno, alternativa i vremena nema puno, manevarski prostor je mali, a posla puno. No, što je najvažnije, dobra perspektiva ipak postoji i izvjesna je.

POTVRĐEN REJTING NAJVEĆIH BANAKA U HRVATSKOJ Četiri najveće banke u Hravtskoj - Zagrebačkoj, Privrednoj, Erste&Steiermarkische i Societe Generale - Splitskoj banci, rejting agencija Fitch potvrdila je dugoročni kreditni rejting BBB s negativnim izgledima. Rejting je ostao nepromijenjen ponajprije zbog potpore inozemnih banki vlasnica. Primjerice, nepromijenjeni rejting Zabe, navodi Fitch, temelji se na potpori talijanske banke UniCredit - njezine vlasnice,. UniCredit banka bi, kako smartaju u Agenciji snažno podržala Zagrebačku banku u slučaju potrebe, a slično bi se dogodilo i u slučaju Privredne, Erste i Splitske banke.

Bisnode Bilten svibanj 2013

HRVATSKA U PETOJ GODINI RECESIJE Nakon 2008. godine kada je BDP posljednji put na godišnjoj razini zabilježio rast, Hrvatska je ušla u petu godinu recesije. Najveći pad BDP-a zabilježen je u I. polovici 2009., a te godine je zabilježena i najveća recesija i pad BDP-a od čak 6,9 posto. U tom razdoblju sada već dugogodišnje recesije u kojoj je BDP od 2009. do kraja 2012. kumulativno pao 10,1 posto, Hrvatska je u dva navrata nakratko i izašla iz recesije 2010. i 2011. godine. Posebno 2011. godine gospodarski rast u drugom i trećem kvartalu bio je dovoljan da ta godina završi bez pada BDP-a. Zbog pada potrošnje, smanjenja investicija, raz-

duživanja privatnog sektora i nepovoljnih kretanja u zemljama najvećim gospodarskim partnerima, BDP je 2012. smanjen 2 posto. Koliko je pad potrošnje težak uteg rastu BDP-a dovoljno govori i podatak da su lani pogoršane sve komponente potrošnje, a čak ni rast izvoza nije pomogao u preokretanju negativnih trendova pada BDP-a. I dalje najviše pada potrošnja u građevinskoj industriji, što je u skladu s dugogodišnjim padom investicija u tom sektoru. Podaci za prvo ovogodišnje tromjesečje upućuju da bi BDP mogao i u tom razdoblju nastaviti padati.

BROJ UGAŠENIH POSLOVNIH SUBJEKATA U PRVOM KVARTALU 2013. (PREMA DJELATNOSTIMA) 3000

2125

1500

750

BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA KOJI SU UŠLI ODNOSNO IZAŠLI IZ STEČAJA U PRVOM KVARTALU 2013. (PREMA DJELATNOSTIMA) 200

150

U stečaj Iz stečaja 100

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Prerađivačka industrija

Rudarstvo i vađenje

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

Opskrba Građevinarstvo električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Prijevoz i skladištenje

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Informacije i komunikacije

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Poslovanje Administrativne Obrazovanje nekretninama i pomoćne uslužne djelatnosti

Ostale uslužne djelatnosti

Umjetnost, zabava i rekreacija

Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca

Bisnode Bilten svibanj 2013

SMANJENI PRIHODI, A POVEĆANI RASHODI TVRTKI Uvidom u podatke iz trenutno dostupnih nerevidiranih godišnjih financijskih izvješća za 2012. za dio poslovnih subjekata čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, njih 133, napravljena je prva kumulativna analiza njihovog poslovanja 2012. – 2011. Poslovni prihodi tvrtki u Hrvatskoj prošle godine prema kumulativnoj analizi Bisnodea, smanjeni su 1,2%, a rashodi su povećani 4,5%. Neto plaće su lani rasle 0,9%, dok je operativna dobit smanjena 5 milijarda kuna ili čak 48,8%. „Koeficijent zaduženosti kod promatranih poslovnih subjekata ukazuje da nisu prezaduženi po kreditima i sličnim izvorima financiranja te da ima prostora za realizaciju kvalitetnih poduzetničkih projekata koji bi, uz primjerenu komercijalnu podršku financijskih institucija te znatno niže kamatne stope, mogli utjecati na pozitivan gospodarski preokret.“ - zaključak je analitičara Bisnode. Poslovni prihodi u 2012. u odnosu na 2011. smanjeni su za 1.2% (1.1 milijarda kuna), sa 96.4 na 95.3 milijardi kuna. Istodobno poslovni rashodi porasli su za 4.5% (3.9 milijarda kuna), sa

86.1 na 90.0 milijarda kuna. Najveći rast poslovnih rashoda zabilježen je na poziciji „troškovi sirovina i materijala“, za 12.8% dok su neto plaće porasle za 0.9%. Posljedica tih promjena je značajno smanjenje operativne dobiti, za 5 milijarda kuna ili 48.8%. Značajne uštede na financijskim rashodima, smanjenje „kamata i tečajnih razlika“ za 313 milijuna kuna (-12.5%), utjecalo je da je neto dobit smanjena znatno manje od operativne, za 38.7%. Inače, od 133 promatrana poslovna subjekta, u 2012. njih 76 ostvarilo je pozitivan rezultat iz poslovanja (neto dobit) a 57 negativan. Taj omjer nije značajnije negativno promijenjen u odnosu na 2011. Gospodarska kriza koja neprekidno traje već 5 godina u kombinaciji s visokom nelikvidnošću u 2012. je daljnje utjecala na negativne promjene na neto radnom kapitalu kod promatranih. U odnosu na 2011. kada je neto radni kapital (razlika između kratkotrajne imovine i obveza) iznosio pozitivnih 4.2 milijarda kuna, u 2012. je pretvoren u negativnu vrijednost, -1.8 milijarda kuna. Shodno tome i koeficijenti tekuće i ubrza-

ne likvidnosti ostvarili su pad 2012./2011. Koeficijent tekuće likvidnosti smanjen je sa 1.10 na 0.96, a ubrzane sa 0.83 na 0.71. Radi se o vrijednostima koje uz ostale raspoložive informacije, dodatno ukazuju o kakvoj težini izazova je riječ, a koji su postavljeni pred hrvatski ekonomski sustav pri rješavanju nelikvidnosti. U skladu s tim „opreznim“ konceptima i okolnostima iz okruženja, odnos pokazatelja o danima naplate i danima plaćanja, ukazuje da su „veliki“ pojačali korištenje svoje pregovaračke moći, kako prema kupcima tako i prema dobavljačima. Ubrzali su naplatu svojih potraživanja za velikih 15 dana, sa 86 u 2011. na 71 u 2012. Istovremeno broj dana plaćanja obveza je ostao gotov nepromijenjen, sa 68 u 2011. na 69 u 2012. Svoj uspjeh koji je zasigurno i posljedica primjene analitičko-planskih znanja, uporabe i razumijevanja dostupnih poslovnih informacija pri odlučivanju, što je od izuzetne važnosti za poslovanje u kriznim uvjetima, nisu baš ravnomjerno podijelili s jednim od svojih važnih dionika – partnera, dobavljačima.

BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA KOJI SU UŠLI ODNOSNO IZAŠLI IZ BLOKADE U PRVOM KVARTALU 2013. (PREMA DJELATNOSTIMA) 3000

2250

1500

U blokadu Iz blokade 750

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Prerađivačka industrija

Rudarstvo i vađenje

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

Opskrba Građevinarstvo električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

Bisnode Bilten svibanj 2013

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Prijevoz i skladištenje

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Informacije i komunikacije

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Poslovanje Administrativne Obrazovanje nekretninama i pomoćne uslužne djelatnosti

Ostale uslužne djelatnosti

Umjetnost, zabava i rekreacija

Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca

BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA KOJI SU UŠLI ILI IZAŠLI IZ BLOKADE PREMA ŽUPANIJAMA Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska

Ukupno

Dubrovačko-neretvanska

8868

Grad zagreb Istarska

6669

Karlovačka

U blokadu Iz blokade

Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka 0

750

1500

2250

BANKE I TVRTKE SE RAZDUŽUJU A DRŽAVA ZADUŽUJE Ukupan hrvatski bruto inozemni dug u siječnju je bio 44,6 milijardi eura, što je za 335 milijuna eura manje nego na kraju prosinca 2012. To znači da se dug nastavio smanjivati na mjesečnoj razini i to drugi mjesec za redom. Na godišnjoj razini ukupan dug je bio manji milijardu i 200 milijuna eura, pa je tako u odnosu na siječanj 2012. bio 2,6 posto manji. Smanjenju duga je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, tj. banaka, čiji je dug na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Snažno je smanjen vanjski dug banaka koji je na kraju siječnja iznosio 9,1 milijardu eura, što je 22,5 posto ili 2,6 milijardi eura u godinu dana. Javna trgovačka društva su dug na godišnjoj razini smanjila za 595 milijuna eura ili nešto više od 11 posto, pa je na kraju siječnja bio 4,8 milijardi eura. Inozemni dug privatnih tvrtki tek je blago rastao, za 487 milijuna eura te je na kraju siječnja bio 10,9 milijardi eura. No,

na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8,3 milijarde eura, što je 19 i pol posto više nego lani ili povećanje od milijardu i 400 milijuna eura. Uz izdanje euroobveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Ove godine se očekuje stagnacija inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost, a država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta duga s obzirom na izdanje obveznice u travnju. Uz sve to, u godinu dana, privatne tvrtke u Hrvatskoj, vratile su više od deset milijardi kuna kredita i nisu uzimale nove, ali su povećale štednju u odnosu na lani pa zato nema ni investicija. Bisnode Bilten svibanj 2013

BANKE PODRŽAVALE PROBLEMATIČNE TVRTKE I DRŽAVU, A NE ZDRAVO GOSPODARSTVO U Hrvatskoj, koja je među 11 zemalja tzv. Nove Europe, u 4 godine krize, od 2009. do kraja 2012. zabilježila najviši ukupno zbrojeno pad BDP-a - nešto veći od 10 posto, pad kreditiranja je znatno niži nego kod primjerice Slovačke ili Estonije, čiji je BDP u tom razdoblju kumulativno rastao. Analitičari Hrvatske udruge banaka smatraju da razduživanje banaka, slabiji pristup banaka inozemnim izvorima financiranja tijekom krize i zbog svega toga ograničeno kreditiranje, zapravo nije imao značajniji učinak na gospodarski rast, tj. oporavak gospodarstava u regiji, pa tako niti u Hrvatskoj. Mada je teško povjerovati u takav zaključak, analitičari navode nekoliko mogućih objašnjenja. Primjerice, kriza je na bankarskom tržištu dovela do viška ponude kredita, ali umjesto da se njima podupiru strukturne reforme ili tvrtke koja su imala izgleda za oporavak i rast, kreditima su se održavala na životu, a i dalje se to čini, prezadužene i tvrtke u velikim problemima. Istodobno, uspješne tvrtke, kojima

je prije krize financiranje bilo jeftinije na inozemnom nego na domaćem tržištu, smanjivanjem stope obvezne pričuve vratila su se na hrvatsko tržište, jer se cijena kredita tada ujednačila. Osim što to nije imalo pozitivan utjecaj na gospodarski oporavak zemlje, stvorilo je i iskrivljenu sliku zdravlja hrvatskih poduzetnika, što dokazuju mnoge predstečajne nagodbe. Teško se mogu objasniti potezi banaka koje su višak ponude kredita, usmjeravale nesolventnim tvrtkama, čime je usporeno njihovo restrukturiranje i dužnička agonija je samo produbljena, a nisu podržane dobre tvrtke i gospodarstvo u cjelini koje uglavnom vapi za novcem. Vjerojatno računajući na brzi završetak krize, banke na koje globalna i kriza u Hrvatskoj nije znatnije utjecala, paradoksalno su ulagale u propale , posebno građevinske tvrtke i državu, a ne perspektivnih poduzeća. Takve činjenice mogu djelomično i objasniti nerazmjer između kretanja BDP-a i kredita poduzećima u Hrvatskoj.

BROJ NOVOSNOVANIH I UGAŠENIH POSLOVNIH SUBJEKATA Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska

332

Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad zagreb Istarska

310

Novoosnovana Ugašena

Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka

0 Bisnode Bilten svibanj 2013

400

800

1200

1600

BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA KOJI SU UŠLI ILI IZAŠLI IZ STEČAJA Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska

Ukupno

Dubrovačko-neretvanska Grad zagreb Istarska Karlovačka

U stečaj Iz stečaja

Koprivničko-križevačka

573

Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska

Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka 0

GRAĐANI SVE VIŠE ŠTEDE I RAZDUŽUJU SE U proteklih godinu dana građani su povećali štednju za 7 i pol milijardi kuna, a u samo dva ovogodišnja mjeseca više od dvije milijarde, pa su krajem veljače građani imali 141,8 milijardi kuna štednje. Za usporedbu, u 2011. godini mjesečno se uštedjelo oko 640 milijuna kuna više, što znači ubrzanje rasta štednje građana. I dok se novci spremaju na oročene depozite, oni na računima se troše pa je u godinu dana s depozita koji nisu oročeni građanima nestalo oko milijardu kuna. Istodobno, minus na tekućim računima se tek blago za stotinjak milijuna kuna povećao, na 7 milijardi i 400 milijuna kuna. Trend razduživanja građana, počeo je 2010. godine, nastavljen i u najvećoj krizi, a snažno su se razduživali proteklih godinu dana. Poruka je to da se ne žele upustiti u novu potrošnju već se samo riješiti kredita za ono što su već kupili. U godinu dana, za više od milijardu kuna pao je ukupan iznos stambenih kredita na 61 milijardu kuna, a automobile na kredit mal tko više želi kupiti, pa su se tako autokrediti smanjili s 4,2 na samo 2,85 milijardi kuna. Kada bi se nastavio takav tempo, za dvije godine više nitko ne bi imao kredit za automobil. Kad se to sve zbroji, iz potrošnje je, kroz štednju i otplatu kredita nestalo devet milijardi kuna.

Bisnode Bilten svibanj 2013

POTROŠNJA POD SNAŽNIM UTJECAJEM NEZAPOSLENOSTI I VISOKOG PDV-A Potrošnja u Hrvatskoj jedan je od najvećih utega rastu BDPa, a zasigurno veliki utjecaj na to ima jedna od najviših stopa PDV-a u Europi uz pesimizam povezan s gospodarskim stanjem i visokom nezaposlenošću u zemlji. Hrvatska ima jednu od najviših općih stopi PDV-a u odnosu na EU, a najnižu ima Luksemburg, dok je prosječna EU stopa oko 21% Nakon snažnog pada prometa u trgovini 2009. i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, prošle godine su se negativna kretanja

u trgovini na malo intenzivirala. Ovim visoke nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, na pad prometa je, osim snažnijih inflatornih pritisaka, utjecalo i povećanje PDV-a. Ipak, negativna kretanja ove godine blago usporavaju, pa je u ožujku promet u trgovini na malo realno pao 2,1 posto, a nominalno i porastao gotovo jedan posto na godišnjoj razini. To je manji pad nego mjesec dana prije, kada je promet u maloprodaji pao 3,3 posto i manji nego što se očekivalo.

OPĆE STOPE PDV-A U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKOJ, POČETAK 2013., (%) 30

25 Neponderirani prosjek EU

20 19 19,6

18 15

KRETANJE TRGOVINE NA MALO (%) 8 6 4 2 0 -2 -4 -6

10 Bisnode Bilten svibanj 2013

3. 13.

12. 12.

9. 12.

6. 12.

3. 12.

12. 11.

9. 11.

6. 11.

3. 11.

12. 10.

9. 10.

6. 10.

3. 10.

-8

Hrvatska

Mađarska

Švedska

Danska

Rumunjska

Finska

Portugal

Poljska

Irska

Grčka

Španjolska

Nizozemska

Litva

Latvija

Italija

Češka

Belgija

V. Britanija

Slovenija

Slovačka

Estonija

Bugarska

Austrija

Francuska

Njemačka

Malta

Cipar

Luksemburg

NASTAVLJA SE POVLAČENJE DOBITI IZ ZEMLJE Prošle godine, kroz isplate dividendi i udjela u dobiti u inozemstvo je povučeno 577 milijuna eura, dakle gotovo 4 i pol milijardi, a prilično je sigurno da će se to dogoditi i ove godine. U odnosu na 2011. u 2012. je povućeno 50 milijuna eura dividendi više, a u odnosu na dvije godine prije, kad je u inozemstvo izneseno 437 milijuna eura, povučeno je 140 milijuna eura više. Stručnjaci objašnjavaju da kako su istodobno, u te dvije godine, osjetno pale zarade poslovnog sektora, povlačenja dividendi su povećana nauštrb zadržanih dobiti. Za razliku od dividendi koje se povećavaju, zadržane dobiti po stranim ulaISPLATE DIVIDENDI I UDJELA DOBITI U INOZEMSTVO (MLRD. EURA) 577

ganjima su se, prepolovile. Tako je u 2010. evidentirano gotovo 500 milijuna eura zadržane dobiti, 2011. su one pale ispod 300 milijuna eura, a prošle godine se smanjila za dodatnih 50-ak milijuna. Tako se u odnosu na 2010. zadržana dobit prepolovila na 249 milijuna eura. Iz svega toga proizlazi činjenica da su prošle godine inozemni ulagači povukli oko 70 posto dobiti po vlasničkim ulaganjima, a da su posljednji put više dobiti zadržali nego povukli 2010. godine. Na žalost, od znatnijeg reinvestiranja i zadržavanja ostvarene dobiti u zemlji, u odnosu na izvlačenje iste, prošao je već znatan broj godina.

IZNOS ZADRŽANE DOBITI U ZEMLJI (MIL. EURA)

580

500

532 437

287 249

2010.

2011.

2012.

2013.

2010.

2011.

2012.

POVJERENJE POTROŠAČA U svijetu je poraslo povjerenje potrošača u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pa tako i u Hrvatskoj, koja se međutim i dalje nalazi među 10 najpesimističnijih nacija. Nielsenov indeks globalnog povjerenja potrošača pokazao je da se povjerenje poboljšalo na 60 posto tržišta u svijetu, dok je, usporedbe radi, u zadnjem lanjskom tromjesečju poboljšanje povjerenja bilo zabilježeno na svega 33 posto tržišta. S druge, pak, strane, na jugu Europe povjerenje potrošača je bilo vrlo slabo, pa su tako na dnu ljestvice Portugal, Grčka i Mađarska. Iznad Mađarske plasirale su se Hrvatska i Italija, s još uvijek niskim indeksom povjerenja potrošača.

DESET NAJZNAČAJNIJIH IZVOZNIH PROIZVODA U 2011. GODINI

Naftni derivati

USD

Udio u izvozu, %

1.303.108.701

9,7

Putnički, izletnički i teretni brodovi, trajekti

882.769.404

6,6

Lijekovi

485.163.023

3,6

Električni transformatori, statički pretvarači

401.879.822

3,0

Brodovi.svjetionici, vatrogasna plovila

328.041.809

2,5

Drvo obrađeno po dužini piljenjem i glodanjem

247.225.315

1,8

Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici (plin)

242.257.944

1,8

Sjedala

225.960.563

1,7

Dušična gnojiva, mineralna ili kemijska

222.629.505

1,7

Otpaci i lomljevina od željeza ili čelika Ukupno prikazano UKUPNO RH

219.400.593

1,6

4.558.436.679

34,8

13.374.825.355

100,00

Izvor: DSZ; obrada; HGK

Bisnode Bilten svibanj 2013

USPORILA INFLACIJA, A NEZAPOSLENOST U EUROZONI REKORDNA Godišnja inflacija u eurozoni trenutačno je na najnižoj razini u posljednje tri godine nakon što je u travnju značajno usporila, dok je nezaposlenost u ožujku dosegnula novu rekordnu razinu. Stopa inflacije pala je na 1,2 posto, s 1,7 posto u prethodnom mjesecu, zabilježivši najveći pad u protekle više od četiri godine. Godišnja stopa rasta troškova života, prema procjenama Eurostata za travanj, time se znatno spustila na razinu ispod dva posto, koliko cilja Europska središnja banka. Istodobno, stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je 12,1 posto, što je njezina rekordna razina od nastanka eurozone 1999. godine, te od 1995. kada je Eurostat počeo pratiti kretanja u toj skupini zemalja. U eurozoni bez posla je više od 19 milijuna ljudi, a u godinu dana bez posla je ostalo milijun i 720 tisuća ljudi.

NEZAPOSLENOST

2011.

BROJ NOVOSNOVANIH PODUZEĆA

2012.

30,0

100.000

22,5

75.000

15,0

50.000

7,5

25.000

SLO

BiH

2012.

SLO

BiH

BROJ UGAŠENIH TVRTKI

STOPA INFLACIJE

2011.

2012.

15,00

2013.

2012.

2013.

90.000

11,25

67.500

7,50

45.000

3,75

22.500

SLO

12 Bisnode Bilten svibanj 2013

BiH

SLO

BiH

LOŠI MAROEKONOMSKI PODACI PODRŽAVAJU PESIMIZAM U EUROZONI Pesimizam je i dalje široko prisutan u recesiji pogođenoj eurozoni. Tako je početkom svibnja, zbog daljenjeg rasta nezaposlenosti, zabrinutosti zbog pada inflacije, ali i vala loših makroekonomskih i gospodarskih podataka Europska centralna banka za četvrtinu postotnog poena snizila ključnu kamatnu stopu na 0,50 posto. Loši pokazatelji koji slabe izglede za skorim oporavkom glavnine europskog gospodarstva su nakon 10 mjeseci, kada je središnja europska banka posljednji put snizila prognozu, natjerali su je da i ovaj put reagira snižavanjem kamatne stope. Ipak, prema procjenama stručnjaka zbog toga što se urušio takozvani transmisijski mehanizam, kojim se ECB-ova kamatna stopa preračunava u stvarni trošak zadužiVANJSKOTRGOVINSKA BILANCA

vanja za poduzeća i kućanstva, ni to sniženje kamatnih stopa neće previše pomoći Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu – zemljama najteže pogođenih krizom i visokom nezaposlenošću. Europska banka je također svoju donju graničnu kamatnu stopu, po kojoj odobrava hitne zajmove bankama u situacijama kada one nemaju mogućnost dobiti zajam na međubankarskom tržištu, snizila za 50 baznih poena, na 1 posto. Odluka o smanjenju ove kamatne stope, prema procjenama stručnjaka, vjerojatno je posljedica namjere da središnja banka zadrži simetriju između svoje tri kamatne stope: one za interventne zajmove banka, ključne kamatne stope za standardne zajmove i kamatnih stopa na depozite. 2011.

2012.

15.000 10.000 5000 0 -5000 -10.000 -15.000 -20.000

SLO

400.000

BiH

BDP

2011.

2012.

300.000

200.000

100.000

SLO

BiH

Bisnode Bilten svibanj 2013

NEOČEKIVANO VISOKI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku je porasla za 4,1 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se zahvaljuje rastu proizvodnje energije i intermedijarnih proizvoda. Industrijska proizvodnja u ožujku ojačala je 2 posto u odnosu na prethodni mjesec, a od početka ove godine znatno oscilira. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto. Nakon rasta u ožujku, ukupno je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 1,1 posto. Rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožuj-

ku prošle godine zabilježen oštar pad. Tako je proizvodnja intermedijarnih proizvoda rasla u ožujku 10,2 posto godišnje, dok je u ožujku 2012. pala 14,2 posto. Proizvodnja energije porasla je 13,8 posto, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. U ostalim je segmentima u ožujku je zabilježen pad proizvodnje. Najviše je, 8,2 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 5,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 2,3 posto.

BRUTO DODANA VRIJEDNOST U HRVATSKOJ INDUSTRIJI 2002. - 2012. 6 4 2 0 -2 -4

BDV u industriji Zaposlenost BDV u industriji po zaposlenom

-6 -8 -10

BONITETI.COM

NOVA USLUGA U PORTFELJU Bonitetno izvješće – kao krvna slika ukazuje na zdravlje poduzeća i potencijalne probleme u poslovanju koji postoje ili bi pak mogli nastati. Narudžba bonitetnih izvješća omogućena je i ne pretplatnicima dok se izvještaji dostavljaju na hrvatskom ili pak engleskom jeziku. Od ovog tjedna najveća regionalna poslovna tražilica svojim klijentima nudi izradu Bonitetnog izvješća za tvrtke registrirane u Hrvatskoj. Bonitetni izvještaji namijenjeni su svima koji žele kvalitetne podatke, a na temelju kojih mogu donijeti brze i sigurne poslovne odluke. Bonitetne izvješća naručuju se jednim klikom te dolaze na e mail adresu naručitelja. Zahvaljujući bonitetnom izvješću možete brzo i sigurno analizirati svoje partnere ili pak kreirati izvještaje za

14 Bisnode Bilten svibanj 2013

svoje menadžment. Izvještaj se može naručiti pojedinačno za bilo koje poduzeće iz portfelja poslovne baze portala www.boniteti.com. Hrvatska Bonitetna Izvješća sadrže posljednje dostupne podatke: • profil poduzeća • bonitetni pregled • vodstvo i vlasništvo • podružnice i predstavništva • financijski podaci i pokazatelji (grafički prikaz) • pregledne financijske analize • disciplina plaćanja • pokazatelji poslovanja

BISNODE DECISION SOLUTIONS Zašto je analiza tržišta prije izlaska na to tržište za tvrtke važna?

Osnovni razlog izlaska tvrtke na pojedino tržište je zasigurno rezultat koji se želi postići. Neovisno kako ga definiramo, je li riječ o prihodima, tržišnom udjelu, dobiti, širenju kroz prodajnu mrežu te slijedom toga ostvarivanje benefita u nekim drugim segmentima, očekivani rezultat ne ovisi samo o aktivnostima subjekta već i o realnim mogućnostima koje određeno tržište ili pak određeni segment poslovanja može ponuditi. Analiza tržišta kao primarni korak poslovanja dat će nam jasnu sliku ne samo iz perspektive što možemo očekivati već i na koji se način trebamo predstaviti na tržištu. Naravno, rezultati analize tržišta za samog naručitelja su uvijek pozitivni. Poznati kineski vojskovođa i filozof, Sun Tzu, u svojem djelu „Umijeće ratovanja“ koje mnogi poduzetnici i menadžeri smatraju Biblijom strateškog menadžmenta, još 500 godina prije nove ere napisao je sljedeće: „ ... Otkrivaj ranjiva mjesta gdje ćeš pobjeđivati s lakoćom. Nikada ne napadaj onoga kojeg je nemoguće pobijediti. Sam odaberi tržište ili nišu gdje ne možeš izgubiti. Pojavi se tamo gdje se protivnici ne mogu pojaviti, kreni tamo gdje te najmanje očekuju. Možeš pobijediti tek onda kada poznaš protivnika i osobine okružja. Ako ne poznaš niti jedno od toga, bit ćeš poražen. Ako poznaš samo jedno, ne možeš biti uvjeren u pobjedu.“ Što se više vremena, materijalnih i nematerijalnih resursa u startu izdvoji za taj dio poslovnog procesa, utoliko će kasnije maksimizirana operativna efikasnost osigurati zadovoljstvo za sve dionike koji su uključeni u određeni poduzetnički poduhvat.

Kako izgleda cijela procedura analize tržišta i koliko ona košta?

Uspješna izrada određene tržišne analize je posljedica prethodno dobro provedenog postupka utvrđivanja potreba od strane samog naručitelja. Sam proces analize tržišta temelji se na prikupljanju podataka i informacija, što iz javno dostupnih registara, što komercijalnim aranžmanima, dok se dio prikuplja i anketama te drugim istraživačkim postupcima. Prikupljeni podatci se obrađuju korištenjem analitičkih metoda i modela mjerenja, a koje se posebno prilagođuju naručitelju i njegovim zahtjevima. Bisnode grupa posluje u 19 zemalja Europe te je europski lider u segmentu poslovnih informacija, tržišnih analiza i naravno „Taylor made“ ponuda za naručitelje. Zahvaljujući toj snazi, više od 3000 stručnjaka, i Bisnode Hrvatska svojim klijentima može ponuditi izradu temeljitih analitičkih rješenja, a koja će se izraditi koristeći najveću poslovnu bazu podataka u Europi te međunarodno iskustvo Bisnode analitičara. Zahvaljujući tome Bisnode svojim klijentima nudi izradu analiza prilagođenih potrebama određenog tržišta, ne samo zemlje već i mikro lokacije poput regije, segmenta poslovanja ali i specifičnih potreba samog naručitelja.

Naručuju li hrvatske tvrtke analizu stranih tržišta i koje (male, velike, srednje ili nema pravila)?

Iako su u proteklom razdoblju veliki i srednje veliki poslovni subjekti – izvoznici pokazali najveći interes za analize stranih tržišta u raznim oblicima u posljednje vrijeme primjećujemo porast interesa i kod malih poslovnih subjekata. Kod njih očito jača razumijevanje potreba za raspolaganjem kvalitetnim ciljanim informacijama iz okruženja, a koja će im pomoći u kvalitetnom i uspješnom razvoju svojeg poslovanja. Ponekad se radi o potrebi za boljim poznavanjem najboljih praksi, uspoređivanjem s njima, traženjem novih kupaca i potentnih tržišta, a ponekad se radi o razvoju partnerstava ili pravovremenoj zaštiti od globalnih igrača koji se zbog potencijala tržišta i potreba za novim kupcima mogu pojaviti i u „njihovom dvorištu“. Riječ je o pozitivnom trendu prepoznavanja prednosti ali i opasnosti koje se pred njima nalaze.

Što je najvažnije znati kad se istražuje strano tržište, koji je segment najvažniji?

Proces analize tržišta je kombinacija brojnih elemenata te se ne može izdvojiti samo jedan segment. Izdvajanje samo jednog segmenta, a na temelju kojeg bi se donijela strateška poslovna odluka, je vrlo opasan korak. Zaključivanje na temelju samo jednog pokazatelja odnosno zanemarivanje svih perspektiva može dovesti do stvaranja krive odnosno nepotpune slike te samim time i do neželjenih rezultata odnosno neispunjavanja očekivanih rezultata. Poduzetničke organizacije svoje poslovne aktivnosti trebaju kreiraju kroz trokut: „ciljano tržište i njegovi realni potencijali; portfelj proizvoda i usluga namijenjen potrebama ciljanog tržišta te ljudi i drugi materijalni resursi potrebni za realizaciju poduhvata“. Od izuzetne je važnosti da se analitičkim postupcima, uz klasičnu inicijalnu PESLE analizu, precizno utvrde i potom jasno prezentiraju komercijalno-financijske osobine tržišta na kojem se mogu plasirati određeni proizvodi i usluge: kakav je profil potencijalnih kupaca, gdje se nalaze, u kojem broju, kakva im je kupovna moć i stupanj financijskog rizika. Također, važno je znati s kakvom konkurencijom ćemo se susresti, kako se ponašaju glede cjenovnih politika i drugih komercijalnih uvjeta. Najvažnije je znati pravu vrijednost pravodobno pribavljenih informacija, što znači razumjeti ih i iskoristiti u postupcima planiranja, upravljanja, provedbe operacija, uvođenja promjena i unaprijeđenija. Poslovni subjekti koji to znaju i provode u praksi, također znaju i da analize tržišta ne mogu raditi isključivo vlastitim resursima. Naime taj proces je iznimno skup, zahtjeva veliki angažman te bi u većini slučajeva bio nedovoljno kvalitetan. Bisnode svojom ponudom rješenja na području analize tržišta može osigurati potrebnu kvalitetu i dodanu vrijednost za svoje klijente – partnere. Bisnode Bilten svibanj 2013

PADA UDIO SIVE EKONOMIJE

U HRVATSKOJ I DALJE VISOKIH 30% BDP-a Rad na crno i neprijavljene transakcije u EU, Norveškoj, Švicarskoj, Turskoj i Hrvatskoj dosežu 2.175 milijardi eura, pri čemu je najviše neprijavljenih plaćanja i radnika u građevinskom i trgovačkom sektoru. Studija kartičarske kuće Visa, pokazala je ipak trend smanjenje neprijavljene gospodarske aktivnosti, pa je tako prošle godine siva ekonomija smanjena u Europi s 19,3 na 19,0 posto bruto domaćeg proizvoda. Zahvaljujući mjerama

Ostale djelatnosti

za suzbijanje prijevara i poboljšanom gospodarskom okruženju, realno je očekivati pad neprijavljene gospodarske aktivnosti na 18,5 posto ukupnog BDP-a Europske unije, Norveške, Švicarske, Turske i Hrvatske. Jedan od zaključaka Studije je da je siva ekonomija češća pojava u srednjoj i istočnoj Europi, gdje u Bugarskoj, Hrvatskoj, Estoniji i Litvi doseže gotovo 30 posto BDP-a.

Financijsko posredovanje osim osiguravajućih i mirovinskih fondova

Vlasnička ulaganja u nekretnine Ostale poslovne djelatnosti

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH 1993- 3Q 2012 (HNB 2013) UKUPNO: 26,15 MLRD EUR

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Trgovina na malo Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva Pošta i telekomunikacije

Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini Poslovanje nekretninama

EU 15

75,8%

EU članice od 2004.

14,9%

Ostale razvijene zemlje

6,9%

Europske zemlje u razvoju

1,1%

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH 1993. -3Q 2013. UKUPNO: 26,15 MLRD EUR

Ostale zemlje u razvoju

0,2%

Međunarodne financijske institucije

1,1%

16 Bisnode Bilten svibanj 2013

TRŽIŠTE RADA RH vs EU Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku je porasla za 4,1 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se zahvaljuje rastu proizvodnje energije i intermedijarnih proizvoda. Industrijska proizvodnja u ožujku ojačala je 2 posto u odnosu na prethodni mjesec, a od početka ove godine znatno oscilira. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto. Nakon rasta u ožujku, ukupno je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 1,1 posto. Rast je zabilježen u kategorijama u kojima je

u ožujku prošle godine zabilježen oštar pad. Tako je proizvodnja intermedijarnih proizvoda rasla u ožujku 10,2 posto godišnje, dok je u ožujku 2012. pala 14,2 posto. Proizvodnja energije porasla je 13,8 posto, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. U ostalim je segmentima u ožujku je zabilježen pad proizvodnje. Najviše je, 8,2 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 5,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 2,3 posto.

ZAPOSLENOST (%, EUROSTAT IIQ 2012.) 80

Austrija

Švedska

Danask

Njemačka

Finska

Italija

Češka

Slovačka

Estonija

Hrvatska

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ 2002. - 2011. (%) 62,3 58,4

58,3

2002.

2003.

59,6

60,0

62,3

60,6

61,7 58,7 57,0

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

ANKETA PO DOBNIM SKUPINAMA 2012. U HRVATSKOJ

46 17

Zaposlenost (%) Nezaposlenost (%)

15 - 24

25 - 49

50 - 64

65 - više

Bisnode Bilten svibanj 2013

BISNODE JE VODEĆI PONUĐAČ POSLOVNIH INFORMACIJA U EUROPI. BISNODE JE NA EUROPSKOM TRŽIŠTU INFORMACIJA PRISUTAN OD 1989. GODINE I OKUPLJA VIŠE OD 3100 STRUČNJAKA IZ 19 EUROPSKIH DRŽAVA.