2015 - vaše vrijeme za ekskluzivno društvo i jedinstvene prilike by Biznis plus

2015 Vaše vrijeme za ekskluzivno društvo i jedinstvene prilike

2 I biznis-plus.com

Dobrodošli u Sarajevo

I Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja

ako je u Bosni i Hercegovini još uvijek najvažnija tema ko je šta i kako dobio na nedavno održanim općim izborima i ko će s kim formirati vlast, jasno je da će ta vlast imati samo jedan veliki ispit. Iz ekonomije. Ako postoji konsenzus u ovoj zemlji, on je utemeljen na uznemirujućim brojkama nezaposlenih, privredi na koljenima i hroničnom nedostatku stranih investicija. Zato je svaka priča u kojoj ekonomija nije glavni junak, unaprijed osuđena na propast i zato je zapravo i najvažniji zadatak pokrenuti privredu. Kako? Posljednjih mjeseci, a naročito tokom kampanje, sve su partije jurišajući na vlast obećavale svoje recepte, ne krijući pritom da je uvjet svih uvjeta - dogovor. Jedan važan dogovor novinari Oslobođenja, Financa, Vijesti, Kapitala, Business.hr-a i Novog magazina, napravili su davno: dogovorili smo se da djelom pokažemo da je dogovaranje moguće, da su međudržavne granice ekonomski lako izbrisive ako se želi surađivati i raditi zajedno, dogovorili smo se da mi budemo inicijatori susretanja, druženja i dogovaranja privrednika iz regiona. Zato se ovaj put i okupljamo u Sarajevu: na početku zimske turističke sezone imamo priliku zajednički osmisliti kako da kineskim turistima - a zašto ne i investitorima - pokažemo sve ljepote Balkana od Maribora do Đevđelije, da

Predlažem da u srcu Čaršije zajedničkim snagama trasiramo ekonomske puteve razvoja regiona kome danas - uprkos svemu - niko ne može osporiti da ima enorman potencijal.

arapskim naftašima otvorimo vrata bajkovitih ulaganja, da turske kreditore uvjerimo kako nigdje nije tako mudro ulagati kao ovdje, u zemljama koje su pokazale da umiju učiti na krvlju natopljenim lekcijama. Godinama sam, priznajem, pokušavala proniknuti u tajnu balkanskog

fenomena: tu, na relativno malom prostoru, ima svega - i savršenih skijališta i najljepših morskih uvala i vanredno ljekovitih banja, imamo i sira i paprika i ajvara i opet svi drugi uspijevaju daleko bolje prodati svoje prirodne ljepote i svoje proizvode od nas. Kako su recimo Amerikanci od McDonaldsa napravili hamburger koji se čak i u Sarajevu jede pored živih ćevapa? A još se nije dogodilo da u Los Angelosu ijedan glumac prizna kako ne može snimati film jer ga dekoncentriše miris hrane? Ovdje smo i to doživjeli. Predlažem stoga da baš ovdje, u srcu Čaršije, gdje primamljivi mirisi bosanske kuhinje blokiraju sva čula, napravimo posao stoljeća: da zajedničkim snagama trasiramo ekonomske puteve razvoja regiona kome danas - uprkos svemu - niko ne može osporiti da ima enorman potencijal. A bez imalo lažne skromnosti, s ponosom moram reći da Biznis plus to može. Među nama su privrednici koji su svojim angažmanom pokazali da je rezultat moguć, čak i u recesiji. Među nama su ljudi koji hoće, znaju i ne libe se to pokazati. Sigurna sam da ćemo danas u Sarajevu, a sutra ko zna gdje, biti ponosni na sve ono pojedinačno i zajednički učinjeno. Upravo zato, uz dobrodošlicu u bosanski centar svijeta, dozvolite mi jedno malo prisjećanje na olimpijska vremena. Mnogo, mnogo prije nego je svijet postao globalno selo, Sarajevo je uspjelo to biti. Tadašnja maskota Zimskih olimpijskih igara - popularni Vučko - preživio je i rat i tranziciju i danas se još dosta dobro drži. Sarajevsko pivo uporno, od 1864. godine, uspijeva biti omiljeni napitak probranim svjetskim pivopijama. Somun, taj neobični i jedinstveni komad peciva, od nezaobilaznog dijela ramazanskog iftara profilirao se u vruće pakovanje za ćevape, i danas iz Klasa putuje širom planete. Nerijetko i za radnicima Energoinvesta koji uprkos i ratu i nedaćama još uvijek svoje znanje uspijevaju prodati na tržištima diljem svijeta. BH Telecom mami zavist operatera svojom riješenošću da prati svjetske trendove, Sarajevo osiguranje lider je u svojoj branši... Ima toga još. Ali, svi zajedno hoćemo i želimo više. Zato, dobrodošli u Sarajevo, na našu ekonomsku olimpijadu.

Što nas čini drugačijim? Uvijek biti korak ispred ostalih Lideri razmišjaju unaprijed. Oni predviđaju šta se nalazi iza ugla. Međutim, istinski lideri su takođe dovoljno prizemni i vide sve mogućnosti i mogu da odaberu sljedeći korak koji će doprinjeti uspehu kompanije. I konačno, kada utvrde cilj i razrade plan kako da dostignu isti lideri su nepopustljivi u dostizanju cilja. Drugim riječima, izgleda da su lideri uvjek korak ispred ostalih. U toku posljednih 14 godina, od kako je Deloitte prisutan u Bosni i Hervegovini, mi smo i dalje tržišni lideri u področju: revizije, savjetodavnih / konsalting usluga, usluga u vezi sa upravljanjem rizicima, poreskim i pravnim savjetovanjem.

Deloitte Jadranska bb, Sarajevo 3 Tel: +387 33 277 560; Fax: +387 33 277 561 www.deloitte.com/ba

Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma

Investicije u razvoj – ključ do uspjeha BH Telecom je jedna od najvećih i najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini, koja godišnje ostvaruje više od pola milijarde KM (preko 252 miliona eura) prihoda i preko 100 miliona KM (preko 50 miliona eura) profita. U ovoj kompaniji radi oko 3.400 ljudi, a usluge mobilne telefonije koristi 1,5 miliona građana BiH, te oko pola miliona u fiksnoj mreži. Da bi zadržala kvalitetu usluga na visokoj razini i zadovoljila svoje korisnike, kompanija neprestano ulaže u razvoj. Prema riječima generalnog direktora BH Telecoma Nedžada Rešidbegovića, BH Telecom je u proteklih 10 godina 1,7 milijardi KM (oko 856 miliona eura) uložio u razvoj. „Rezultat toga je stalno povećanje broja korisnika. Prije sedam godina imali smo ADSL korisnika 12.000, sad ih imamo 230.000,“ objašnjava Rešidbegović. „Samo u jednog korisnika brodband usluga treba uložiti najmanje 700 KM (oko 350 eura), sad imamo 110.000 Moja TV korisnika, a prije četiri godine nismo imali nijednog,“ dodaje. Prema mišljenju prvog čovjeka BH Telecoma ključ do uspješnog poslovanja nalazi se u povezivanju i otvaranju prema drugim tržištima. Kao primjer dobre prakse naveo je djelovanje poslovnog kluba Biznis plus. „Dat ću vam za primjer konferenciju Biznis plusa. Mislim da će svaka konferencija koja ide u cilju da se otvore mogućnosti za poslovanje, dati rezultate,“ kaže Rešidbegović. Dodaje da se mora otvarati i mora se razgovarati. „Mi nismo otvoreni prema vanjskom tržištu, koje bi imalo mogućnosti da investira u BiH, a BiH očajnički treba investicije.“ Uprkos tome da se ekonomija BiH nalazi u veoma teškoj sitaciiji imamo i niz dobrih primjera uspelih investicija. U razgovoru sa generalnim direktorom BH Telekoma došli smo do

zaključka, da za konačan uspjeh, prije početka investicije potrebno je dobro proučiti tržište i naći način za plasma svojih proizvoda, ali za konačan uspjeh ključan je i poslovni ambijent.

„Konferencija bi trebala da odgovori na pitanja zašto se ne stvara ambijent da se pokrenu ti sistemi,“ očekuje prvi čovjek BH Telecoma. Dodaje da je bio nedavno u Saudijskoj Arabiji i Emiratima. „Oni su spremni da investiraju u kompletan naš sektor proizvodnje namještaja jer imaju tržište, to niko nije išao otvarati počevši od ambasada, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a onda i nas ovdje, nije se sve to predstavilo na pravi način“, konstatuje Rešidbegović.

Okretanje ka budućnosti Uskoro ulazimo u 2015.godinu. U većini država Zapadnog Balkana ekonomska situacija je slabija nego pred raspad nekadašnje zajedničke države. Ako se prisjetimo Evrope poslije Drugog svjetskog rata, onda bi 2015.godinu mogli usporediti sa 1965.godinom. Tada je Evropa bila u potpunosti obnovljena i u velikom investicijskom valu. Evropa je bila u svom punom sjaju. Čak su i radnici iz tadašnje Jugoslavije počeli odlaziti na privremeni rad u državu sa kojom su nekada ratovali – Njemačku.

U mr. sc. Zijad Bećirović Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

skoro ulazimo u 2015. godinu. U većini država Zapadnog Balkana ekonomska situacija je slabija nego pred raspad nekadašnje zajedničke države. Ako se prisjetimo Evrope poslije Drugog svjetskog rata, onda bi 2015.godinu mogli usporediti sa 1965.godinom. Tada je Evropa bila u potpunosti obnovljena i u velikom investicijskom valu. Evropa je bila u svom punom sjaju. Čak su i radnici iz tadašnje Jugoslavije počeli odlaziti na privremeni rad u državu sa kojom su nekada ratovali – Njemačku. Sadašnji uslovi za ekonomski oporavak i ekonomsku obnovu država zapadnog Balkana su neprimjereno bolji nego što su bili poslije 1945.godine. Živimo u vremenu globalizacije, u uslovima skoro neograničenog razvoja sa mnogobrojnim resursima na raspolaganju. Svijet je postao „globalno selo“. Nesporna odgovornost za postojeće stanje u pojedinim državama je na političkim strukturama. Njihova odgovornost nije jedina ali je i najveća. Kada pogledamo politiku EU prema državama Zapadnog Balkana bilo je mnogo promašaja. EU još uvijek nema svoje zajedničke, a još manje jedinstvene vanjske politike. EU nije subjekt u međunarodnim odnosima u pravom značenju te riječi, iako je jak ekonomski igrač. Kada se prisjetimo kako su Bugarska i Rumunjska postale članice EU. Po kojim kriterijima? Mnoge zemlje Zapadnog Balkana i sada su u mnogo boljoj kondiciji nego te dvije države u periodu kada su postajale članice EU. Kriteriji za članstvo su se često mijenjali, ispunjenjem jednih postavljani su novi dodatni kriteriji i tako u nedo-

gled. To nije ozbiljan pristup. Najilustrativniji primjer je Turska, šta se decenijama radi toj zemlji? Da li EU doista želi dalje proširenje. Očito u narednih pet godina NE. Na zapadnom Balkanu jesu prisutne brojne anomalije, ali i međunarodna zajednica prisutna u regiji je u mnogo čemu anomalična.

i ekonomski. To mora biti projekt svih ili većine, a cilj mora postati bolji život i osiguranje predvidljivije bolje budućnosti za sve. EU je pokazatelj da se može živjeti u različitosti. Ako unutar država članica EU građani sa područja zapadnog Balkana mogu živjeti zajedno, zašto ne mogu živjeti u

Političari odlučuju o našim sudbinama, ali i mi, građani, odlučujemo o njihovim sudbinama, barem na izborima. Zbog čega je proces približavanja ka članstvu u EU važan za države regiona? Projekt EU je ujedno i najveći projekt mira i pomirenja u Evropi. Taj proces će eliminirat odnosno „disciplinirati“ većinu političara na političkoj sceni, jer će oni sa svojom dosadašnjom retorikom i djelovanjem postati „suvišni ljudi“, koje građani njihovih zemalja neće više željeti. Zbog toga je proces euroatlantskih integracija jako bitan, jer mobilizira većinu pozitivnih snaga u državi, a istovremeno eliminira mnoge balaste kojima su zemlje opterećene i/ili „zaražene“. Tako će doći do unutarnjeg čišćenja bez kojeg ne može biti vidljivijeg napretka u zemljama regiona. Ekonomija se pokazala kao snažan faktor povezivanja u regionu. Interesno povezivanje zamijenilo je dugogodišnji nacional-vjerski romantizam. Međutim, ekonomsko povezivanje ne može biti odlučujuće za sveukupni napredak pojedinih zemalja. Ono jeste važno ali potrebno je raditi na svim segmentima ozdravljenja razorenih društava. Kreirati je potrebno bolji ambijent uključujući

svojim zemljama sa svojim sugrađanima sa kojima žive stoljećima? Naravno da mogu i to ujedinjeni ka osiguranju bolje zajedničke budućnosti. Tu ne smije biti pobjednika i poraženih, svi iz tog procesa moraju izaći kao pobjednici. Razlika stvaraju nove vrijednosti, ako ih znamo iskoristiti svima može biti bolje. Političari odlučuju o našim sudbinama, ali i mi, građani, odlučujemo o njihovim sudbinama, barem na izborima. Zbog toga je potrebno osigurati sudjelovanje svih u izbornom procesu ako želimo promijeniti naše zemlje na bolje. Mijenjajući sebe, mijenjamo i druge, a i drugi nas, jer pozitivna socijalna interakcija je sinergija koja donosi boljitak. Umjesto pretjerivanja u nacionalnom, naglašavajmo racionalno. Zapadni Balkan je bogat brojnim resursima. Teško bi se moglo reći da je Zapad bolji i pametniji od Balkana, ali sasvim sigurno jeste organiziraniji i uspješniji. Možda je formula uspjeha i okretanja ka budućnosti Zapadnog Balkana u kombinaciji istočnjačke mudrosti i zapadnjačke organizacije.

Kuda ide region u 2015 U 2015. godini će se države Balkana suočavati s fiskalnom konsolidacijom i implementacijom strukturnih reformi. Ključ većeg uspjeha ostaje regionalno povezivanje i zajednički nastup na stranim tržištima. Kako će poslovati u otežanoj ekonomskoj, i u nekim državama političkoj te društvenoj situaciji, pitali smo članove poslovnog kluba Biznis plus i učesnika konferencije, koji posluju na različitim tržištima u regiji i šire.

Feroinvest

Kocho Angjushev, generalni direktor Feroinvesta, Braka i EDS

Grupa Feroinvest djeluje na tri različita područja, stoga su i poslovne prilike u 2015. godini na svakom području različite. U metalnoj industriji, gdje grupu Feroinvest predstavljaju tvornice Brako u Makedoniji i BWP u Pančevu u Srbiji, fokus će biti usmjeren na povećanje izvoza uglavnom na udaljena tržišta izvan regije. U regiji Brako i BWP su lideri u proizvodnji žičanog programa, stoga će nam na ovim tržištima u 2015. godini biti glavni izazov predstavljati proširenje proizvodnog programa. Za Brako važan izazov će predstavljati i početak serijske proizvodnje specijaliziranog kamiona pod nazivom Swiper u suradnji sa talijanskom kompanijom Biostrada. Na području trgovanja i snabdijevanja električnom energijom grupaciju Feroinvest zastupa

poduzeće EDS, koje ima podružnice u cijeloj regiji Jugoistočne Evrope. Poduzeće EDS u snabdijevanju Makedonije električnom energijom učestvuje sa više nego 50-postotnim udjelom. Na tom području nam izazov u 2015. godini predstavlja razvoj mreže kompanija EDS-a u Makedoniji, ali i u susjednim državama. Feroinvest je na području obnovljivih izvora energije lider u Makedoniji sa 14 operativnim hidroelektranama, a još 10 hidroelektrana nalaze se u postupku izgradnje. Nadamo se, da će pet od tih deset hidroelektrana u 2015 biti pušteno u rad. Uz to ćemo u 2015. godini pokušati proširiti mrežu hidroelektrana, a kao investitori u regiji već vidimo nekoliko dobrih prilika za to. Planirani prihodi grupacije Feroinvest u 2015. godini trebali bi premašiti 100 milijuna eura.

Erste Bank

Ratko Nikolić, direktor Sektora privrede u Erste Bank AD Podgorica

Erste banka će i u narednoj godini u dijelu poslovanja s pravnim licima biti primarno fokusirana na segment malog i srednjeg biznisa i podršku kvalitetnim projektima koji podstiču rast zaposlenosti i razvoj realnog sektora. S obzirom na ogroman neiskorišteni energetski potencijal, što je odlika kako Crne Gore tako i zemalja regije, sektor energetike vidimo kao jedan od najperspektivnijih. Naročito se to odnosi na ulaganja u obnovljive izvore,

odnosno valorizaciju neiskorištenog hidropotencijala. Turizam, poljoprivreda i infrastrukturni projekti ostaju u centru naše pažnje. Namjera nam je da obezbijedimo kontinuitet snažnog rasta koji ostvarujemo u segmentu malog i srednjeg biznisa u prethodnih nekoliko godina. Recept je oproban - konkurentni uslovi, savjetodavna podrška i brza realizacija plasmana koja klijentima omogućava da brzo reaguju na poslovne šanse.

Competo

Matic Vošnjak, direktor Competa

6 I biznis-plus.com

U prošloj godini smo u Competu napravili dva važna koraka. Pridružili smo se međunarodnoj mreži executive search konsultanata Glasford International, u okviru koje pokrivamo Adriatic regiju, i otvorili ured u Beogradu. Ove dvije promjene su diktirale promjene u samom načinu poslovanja i prodaje naših usluga. Svjesni sve većeg broja stranih investitora u regiji s našim prodajnim kanalima se usmjeravamo u Austriju, Njemačku, Švicarsku, Francusku i još koju

zemlju velikih investitora. Sinergijski efekti naših partnerskih agencija širom svijeta su za Adriatic regiju i Competo velika prilika. U isto vrijeme postajemo sve veći partner regionalnih kompanija, koja se usmjeravaju na evropska i svjetska tržišta. Ovdje vidimo naše mogućnosti u 2015. godini, a ako govorimo o industrijama, gdje vidimo prilike, za nas to ostaju farmacija, financijski sektor, industrija i u posljednje vrijeme i IT.

Unioninvestplastika

Nedžad Šadić, direktor Unioninvestplastike

Kako smo nabavili najnoviji CTP uređaj za pravljenje klisea u full HD tehnici i posjedujemo desetobojnu mašinu za flekso štampu, očekujemo u narednom periodu da vrhunskim kvalitetom štampe fleksibilne ambalaže izađemo i na tržište EU, a posebno na područje Slovenije, Hrvatske te zemalja regiona. Interes nam je štampa za firme tipa Atlantic

grupe, Šumi, Mlinotest Frank te svih mljekara i proizvođača sokova (jer smo u mogućnosti štampati slivetikete), pivara itd. S obzirom na naše veliko iskustvo, znanje i posjedovanje kapaciteta, možemo ponuditi puno usluga u tabačnoj i revijalnoj štampi, te kartonaži. Volio bih u sljedećoj godini ući u nekoliko firmi sa našom fleksibilnom ambalažom.

RWE

Zoran Miliša, direktor RWE Energija

U 2015. godini očekujemo nastavak započete tržišne utakmice, kao i daljnjeg razvoja tržišta. Tržište je formalno-liberalizirano, no u praksi nije postiglo zadovoljavajuću efikasnost. Očekujemo da regulatorna tijela donesu zakonske i podzakonske akte koji proizlaze iz Zakona o tržištu električne energije, kao što su Pravilnik o promjeni opskrbljivača i opći uvjeti opskrbe električnom energijom. Kad ti akti budu doneseni, pravila igre

bit će jasna. Ali možemo reći da smo općenito zadovoljni dijalogom s regulatornim tijelima, jer je HERA sve opskrbljivače prihvatila kao ravnopravne sugovornike u procesu donošenja akata. U 2015. godini nastavljamo s realizacijom naših poslovnih planova. Namjeravamo tržištu ponuditi neke nove proizvode i usluge. RWE ove godine planira ući i u biznis opskrbe plinom, no zasada samo u segmentu poslovnih korisnika.

EPS

Aleksandar Obradović, generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS)

U dve faze liberalizacije tržišta električne energije “Elektroprivreda Srbije” uspešno se izborila sa konkurencijom i zadržala čak 97 odsto tržišta. Od 1. januara 2015. godine svako domaćinstvo će moći da izabere svog snabdevača električnom energijom. Za EPS je to veliki izazov i najveća srpska energetska kompanija biće na visini zadatka. Vlada Republike Srbije je prepoznala značaj organizacionih promena u EPS-u, posebno u tre-

nutku apsolutnog otvaranja tržišta. Zato će EPS još odlučnije ući u reforme i već početkom novembra očekuje se da Vlada Republike Srbije usvoji Program reorganizacije i finansijske konsolidacije EPS-a, a potom i izmene statuta i osnivačkih akata zavisnih privrednih društava. To su preduslovi da bi EPS postao moderno organizovana, efikasna i profitabilna kompanija, nalik energetskim kompanijama u regionu i Evropskoj uniji.

Stobi

Dane Jovanov, generalni direktor Vinarije Stobi

Na makedonskom tržištu za narednu godinu očekujemo povećanje tržišnog udjela zbog nastavka proizvodnje vrhunskih vina, koji sve češće primaju prestižne nagrade na najvažnijim međunarodnim ocjenjivanjima i zaradi kontinuiteta naše politike cijena, jer Vinarija Stobi iz dana u dan dobiva sve više lojalnih kupaca. Što se tiče regije, isto tako očekujemo povećanje tržišnog udjela, što će, prije svega, biti rezultat prodora na nova tržišta (hrvatsko i slovensko) i zbog stalnog usavršavanja naših klijenata u Srbiji, BiH i Bugarskoj. Izvan regije imamo priliku za ozbiljan proboj na rusko tržište zbog trenutne političke situacije, kao i na tržišta Kine i SAD-a, gdje je zabilježen po-

rast u potrošnji vina, a i na tim tržištima ćemo pokušati povećati prodaju vina. Ozbiljno razmišljamo o povećanju proizvodnih kapaciteta, ali maksimalno za milijun do milijun i po litara vina, jer još želimo imati potpunu kontrolu nad kvalitetom, a s ovim eventualnim uvećanjem proizvodnih kapaciteta fokusirat ćemo se na novi odjel za mikrovinifikaciju, koji će nam omogućiti poboljšanje procesa za proizvodnju vrhunskog vina. Ukoliko uspijemo realizirati ove ambiciozne planove naše vinarije, koristit ćemo i financijska sredstva EU fondova, konkretno kroz program IPARD, koji omogućuje povratak investicije do 50 posto, što znači da djeluje po sistemu sufinanciranja poslije realizacije investicije.

BOSNA I HERCEGOVINA Realan rast BDP (najava): 0,7 % (2014.); 3,5 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: Diskriminatorni ustav, kojim su zagarantovana prava samo trima konstitutivnim narodima (Srbi, Hr-

vati i Bošnjaci), manjine su isključene. Jedan od razloga za najstabilniji indikator: Rizik od socijalnih nemira zbog teškoća građana i nezadovoljstvo radom politika postoji, ali je pokazatelj stabilniji od ostalih.

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

753

0,5 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

n. p.

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g. Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE Poljoprivreda i prehrambena industrija, automobilska industrija, financijski sektor, građevinarstvo, energetika, šumarstvo, IT, turizam, tekstilna industrija i metalni sektor.

3. SLOBODNE ZONE Travnik, HOLC Lukavac, Vogošća, Visoko i Mostar. Glavna prednost slobodne trgovinske zone jeste što su nabavke i isporuke u okviru procesa slobodne trgovinske zone oslobođene PDV-a i carina.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta obično svake godine raspisuje sljedeće javne natječaje: Kreditni poticaj razvoja poduzetništva i obrta, poticaji inovatorima, poticaji poduzetnicima izvoznicima, po-

www.bisnode.ba

228.024 753

14,7% više u odnosu na prvu polovinu 2013. g. n. p. za 2013. g.

ticaje za promociju poduzetništva itd. Više informacijama o javnim natječajima možete dobiti na: http://www. fmrpo.gov.ba/ Republika Srpska raspisuje sljedeće natječaje: Subvencije za samozapošljavanje i zapošljavanje, Program osnovnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja, Unapređenje ljudskih resursa, Subvencije za podsticaj izvoza, Financijski podsticaj za sektor turizma. Popis svih dostupnih poticaja investitorima u BiH možete naći na: http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default. aspx?id=6176&langTag=bs-BA

5. NEKI OD POTICAJA FBiH i RS za poticanje investicija nude različite olakšice. Zakon o porezu na dobit FBiH, između ostalog, predviđa puno oslobađanje od poreza na dobit poduzećima u čijim godišnjim prihodima izvoz učestvuje sa više od 30

posto (oslobađanje za godinu u kojoj je izvoz premašio 30 posto godišnjeg prihoda); poduzećima koja investiraju u proizvodnju više od 20 miliona KM u period od 5 uzastopnih godina, s tim da iznos investicija u prvoj godini mora iznositi najmanje 4 miliona KM. Ali nacrtom novog Zakona o porezu na dobit FBiH prethodno navedeni poticaji nisu predviđeni. Zakon o porezu na dobit RS-a, između ostaloga, predviđa umanjenje poreske osnovice za vrijednost izvršenog ulaganja u proizvodnju, tj. opremu, postrojenja i nepokretnosti za obavljanje vlastite. registrovane proizvodne djelatnosti; poreski poticaj za zapošljavanje najmanje 30 novih radnika na neodređeno vrijeme u jednoj kalendarskoj godini pri čemu se poreska osnovica može umanjiti za iznos plaćenog poreza na dohodak i plaćenih doprinosa za te radnike. Korisne informacije možete naći i na www.fipa.gov.ba.

CRNA GORA Realan rast BDP (najava): 2,3 % (2014.); 3,4 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: raširena sistemska korupcija na svim razinama družbeno-političkog života.

Jedan od razloga za najstabilniji indikator: nema većih konflikata, ali postoji vjerojatnost za proteste.

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

4.064

n. p.

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

1.078

n. p.

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g.

n. p.

Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

n. p.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE Energetika i infrastruktura.

3. SLOBODNE ZONE I NJIHOVE GLAVNE PREDNOSTI Vlada je usvojila program poticaja za razvoj poslovanja s naglaskom na razvoj poslovnih zona, koje su otvorene za investicije. U opštinama u kojima je koeficijent razvoja manji od 75, investitor izuzet je od plaćanja poreza na dobit za prvih osam godina poslovanja, ako iznos poreza ne prelazi 200 hiljada eura.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE Direkcija za razvoj malih i srednjih poduzeća dodjeljuje različite poticaje za stimulisanje razvoja ICT tehnologija, inovativnost i projekte na području energetske efikasnosti. Više informacija o otvorenim javnim pozivima do

kraja 2015. godine možete dobiti na web adresi: http://nasme.me/aktuelni-pozivi/. Osim toga različite poticaje za razvoj poduzetništva i obrti nude lokalne samouprave. Više informacija o aktuelnim pozivima u Podgorici možete naći na: http://www.podgorica.me/razvoj-preduzetnistva. Spisak javnih poziva za dodjelu koncesije nalazi se na web stranici Ministarstva za ekonomiju: (http://www.mek.gov.me/ ministarstvo/tenderi).

sno na period od najmanje 5 godina, u kom slučaju neće postojati obaveza plaćanja poreza na zarade, za tog zaposlenog, u toku prve četiri godine. Korisne informacije možete naći i na www.mipa.co.me.

5. NEKI OD POTICAJA U cilju unapređenja poslovnog ambijenta Crna Gora nudi poreski poticaj za poslovanje u nerazvijenim područjima, u kom slučaju poreski obveznik može biti oslobođen od plaćanja poreza na dobit u periodu od najviše 8 godina, odnosno najviše do iznosa od 200 hiljada eura. Pored toga, postoji i poreski poticaj za zapošljavanje lica koja su registrovana kao nezaposlena, na neodređeno vrijeme, stalno, odno-

Posvećeni tradiciji.

HRVATSKA Realan rast BDP (najava): -0,8 % (2014.); 0,5 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: šest godina traje recesija, a i ove godine najavljen je pad ekonomije Hrvatske.

Jedan od razloga za najstabilniji indikator: na područjima s mješovitim stanovništvom postoji mogućnost za manje etničke konflikte, ali sigurnosna situacija u državi nije ugrožena.

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

9.474

3,8 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

9.476

3,8 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g.

270.523

33,5 % više u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

9.474

6,8 % manje u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE

Turizam, IKT, automobilska industrija, prehrambena industrija, farmacija, logistika, metalna industrija i tekstilna industrija.

3. SLOBODNE ZONE I NJIHOVE GLAVNE PREDNOSTI Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji slobodne zone se u fiskalnom smislu uključuju u teritorij RH. Na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivat će se iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu s tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica EU ili iz trećih zemlja. Ako porezni obveznik iz druge države članice ili tuzemni porezni obveznik nabavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU, ta dobra će biti oslobođena plaćanja PDV-a. Na teritoriju Hrvatske postoje sljedeće slobodne zone: Krapinsko-zagorska slobodna zona, Podunavska slobodna zona Vukovar, Slobodna zona Đuro Đaković - Slavonski Brod, Slobodna zona Kukuljanovo, Slobodna zona

Osijek, Slobodna zona luke Ploče, Slobodna zona luke Pula, Slobodna zona luke Rijeka, Slobodna zona luke Split, Slobodna zona Ribnik, Slobodna zona Splitsko-dalmatinska, Slobodna zona Varaždin, Slobodna zona Zagreb.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE

U najavi su dva natječaja iz Strukturnih fondova čija su sredstva namijenjena gospodarstvenicima iz proizvodnog ili istraživačkog sektora. Natječaj Povećanje gospodarske konkurentnosti malih i srednjih poduzeća najavljen je za zadnji kvartal ove godine, s ciljem poboljšanja perspektive hrvatskog gospodarstva, a na raspolaganju će biti 130 milijuna eura. Zamišljeno je da se ovaj cilj ostvari kroz ulaganja u nove tehnologije, opremu i objekte. Također, cilj je poboljšati razinu učinkovitosti i produktivnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz podupiranje investicija vezanih uz inovacije proizvodnih procesa. Drugi relevantan natječaj, koji se očekuje u prvom kvartalu 2015. godine, imat će ukupnu očekivanu alokaciju za poslovni sektor u iznosu otprilike 265 milijuna eura. Cilj ovog poziva bit će jačanje kapaciteta poduzeća u istraživanju, razvoju i inovacijama.

5. NEKI OD POTICAJA

Među važnijim poticajnim mjerama su poticaji za mikropoduzetnike, porezni poticaji, poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom i poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom. Država dodjeljuje i različite poticaje za kapitalne troškove investicijskog projekta i poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte. Poticajne mjere mogu koristiti poduzetnici registrirani u državi koja izvrše ulaganje u dugotrajnu imovinu u minimalnom iznosu od 50 tisuća eura i uz otvaranje najmanje 3 nova radna mjesta za mikropoduzetnike te 150 tisuća eura i uz otvaranje najmanje 5 novih radnih mjesta za male, srednje i velike poduzetnike. Mjere poticanja istraživanja i razvoja namijenjene su malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji su obveznici poreza na dobit. Radi se o umanjenju osnovice poreza na dobit za iznos opravdanih troškova istraživačko-razvojnih aktivnosti u ovisnosti od tipa istraživačko-razvojnih aktivnosti. Za temeljna istraživanja poticaji iznose 150 posto opravdanih troškova istraživačko-razvojnih aktivnosti, za primijenjena istraživanja poticaji su nekoliko niži i iznose 125 posto opravdanih troškova, a za razvojna istraživanja sto posto opravdanih troškova. Korisne informacije možete naći i na www.zone.mingorp.hr.

MAKEDONIJA Realan rast BDP (najava): 3,4 % (2014.); 3,6 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: visoka stopa nezaposlenosti, naročito među mladima.

Jedan od razloga za najstabilniji indikator: privlačno-poslovno okruženje koje omogućuje registraciju firmi i početak poslovanja u roku od nekoliko dana

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

3.239

n. p.

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

2.232

n. p.

65.782

n. p.

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g. Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE Energetika i infrastruktura.

3. SLOBODNE ZONE I NJIHOVE GLAVNE PREDNOSTI Postoje slobodne Tehnološko-industrijsko razvojne zone (TIRZ) u Skoplju, Tetovu i Štipu. Investitori u tim zonama u prvih deset godina rada oslobođeni su plaćanja osobnog poreza i poreza na dobit. Investitori su izuzeti i od plaćanja carina i poreza na dodanu vrijednost za robu, sirovine, opremu i strojeve. Osim toga, vlada može odobriti do 500 tisuća eura, kao poticaj prema troškovima izgradnje ovisno o vrijednosti investicije i broja zaposlenih. Zemljište u tim zonama dostupno je pod dugoročni zakup na period do 99 godina. Ostale pogodnosti uključuju kompletnu infrastrukturu, koja omogućuje besplatno priključenje na mrežu prirodnog plina, vodu,

struju i pristup glavnoj međunarodnoj cestovnoj mreži, a investitori su također oslobođeni plaćanja naknade za pripremu gradilišta.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE Vlada Makedonije nudi različite subvencije za razvoj malog poduzetništva i autentične obrti, za poticanje malog i srednjeg biznisa i za uvećanje broja žena na tom području. Detaljne informacije o poticajima možete naći na web stranici Ministarstva za ekonomiju (http://www.economy.gov. mk/). Vlada Makedonije također nudi fiskalne poticaje za investitore. Iznos poticaja određuje se na osnovi visine investicije i razvijenosti područja u kojem će se ta realizirati.

5. NEKI OD POTICAJA Za unapređenje poslovnog okruženja država dodjeljuje poreski poti-

caj za poslovanje u Tehnološko-industrijsko razvojnim zonama (TIRZ), u kom slučaju poreski obveznik može biti oslobođen od plaćanja poreza na dobit u periodu od 10 godina. Pored toga, u istom periodu ne bi postojala ni obaveza obračuna poreza na zarade. Korisne informacije možete naći i na www.investinmacedonia.com.

SLOVENIJA Realan rast BDP (najava): 1,4 % (2014.); 1,4 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: rigidnost tržišta rada, visoka stopa nezaposlenosti i sve veća stopa siromaštva. Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g. Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

Jedan od razloga za najstabilniji indikator: postoji mala vjerojatnost za izbijanje većih društvenih nemira u obliku protesta zbog sve teže društvene situacije.

10.543

7,7 % višeu odnosu na sva registrovana poslovna lica

6.815

5,0 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g.

79.779

9,9 % manje u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

10.543

2,1 % više u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE Turizam i logistika.

3. SLOBODNE ZONE Slobodne zone i njihove glavne prednosti: Nema posebnih područja oslobođenih plaćanja poreza na dohodak pravnih osoba. Problematična područja kao što su Maribor, Pokolpje, Hrastnik, Radeče, Trbovolje i Pomurje imaju višu investicionu olakšicu (70 % ulaganja). Ta se isključuje sa investicionom olakšicom po 55.a članu zakona o porezu na dohodak pravnih osoba i nekih olakšica za zapošljavanje.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE Trenutno su otvoreni sljedeći javni konkursi: • Javni konkurs za sufinanci-

ranje investicija u nove proizvodne, zanatske i turističke objekte za implementaciju i razvoj istraživačkih aktivnosti na području općine Nova Gorica, rok 2014/11/14 • TIP PB1 2014 - Subvencije fonda za bančene kredite za subvenciju kamatne stope, rok 2014/11/05 • Javni poziv P2 - Sredstva za inovativne start-up kompanije, rok 2014/11/04 • Investicije rizičnog i mezanin kapitala putem društva rizičnog kapitala, rok 5. 8. 2015. Informacije o ostalim tenderima i rokovima za prijavu možete naći na: http://www.javnirazpisi.com/,

5. NEKI OD POTICAJA Osim subvencija, koje može pridobiti prijavom na javnim tenderima

država nudi i različite poticaje kompanijama, među kojima su najznačajnije investicijske olakšice i poreske olakšice za ulaganje u istraživanje i razvoj. Investicijska olakšica predstavlja smanjenje poreske osnovice za 40 % uloženih sredstava u fiksnu materijalnu osnovu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu. Olakšice za ulaganje u istraživanje i razvoj iznosi 100% uloženih sredstava. Među opravdane troškove se, između ostalog, smatraju vlastite troškove rada i materijala, kao i kupovinu istraživačko-razvojnih usluga (bez dozvole). Obje olakšice se u tekućoj godini mogu provesti do visine poreske osnovice, a neiskorišteni dio može se prenositi u 5 narednih fiskalnih razdoblja. Korisne informacije možete naći i na www.investslovenia.org.

SRBIJA Realan rast BDP (najava): -0,5 % (2014.); 1,0 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: visoka stopa nezaposlenosti i siromaštva te slaba domaća po-

trošnja. Jedan od razloga za najstabilniji indikator: opće opasnosti od većih konflikta nema

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

11.603

2,5 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

4.966

1,1 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g.

304.057

12,1 % više u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

11.603

14,8 % više u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE

Energetika, trgovina, poljoprivreda i nekretnine.

Informacije o tenderima, koncesijama i javnim nabavkama, koje raspisuje Vlada Srbije i koje se odnose na republički budžet, politiku javnih rashoda i carinski sistem, dostupni su na sljedećim web adresama: http://www. ekapija.com i http://www.vibilia.rs/.

3. SLOBODNE ZONE I NJIHOVE GLAVNE PREDNOSTI Za potencijalne investitore spremne su poslovne zone, koje se nalaze u blizini transportnih čvorišta, dodatne poticaje nude lokalne samouprave, koje subvencioniraju lokalne poreze od 50 do sto posto i druge pogodnosti. Slobodne zone koje trenutno postoje u Srbiji su: SZ Pirot, SZ Subotica, SZ Zrenjanin, SZ Novi Sad, FAS SZ Kragujevac, SZ Šabac, SZ Užice, SZ Jug Niš, SZ Smederevo, SZ Kruševac, SZ Svilajnac, SZ Apatin i SZ Vranje.

5. NEKI OD POTICAJA Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) pod određenim uslovima (iznos ulaganja, broj otvorenih radnih mjesta) za greenfield i brownfield investicije dodjeljuje financijske poticaje, a iznos koji se dodjeljuje određuje se u procentu od opravdanih troškova (koji može biti i do 50

posto za velika, 60 posto za srednja i do 70 posto za mala poduzeća). Također, postoje poreski poticaj za velika ulaganja u osnovna sredstva u iznosu preko 1 milijardu RSD (8.378 miliona eura) i zapošljavanje preko 100 lica, u kom slučaju poreski obveznik može biti oslobođen od plaćanja poreza na dobit u periodu od 10 godina. Pored toga, postoji i poreski poticaj za zapošljavanje lica koja su registrirana kao nezaposlena kroz refundaciju 65 posto do 75 posto iznosa plaćenih poreza i doprinosa za to lice (u zavisnosti od broja novozaposlenih lica) za zarade isplaćene do 30.6.2016. godine. Korisne informacije možete naći i na www.siepa.gov.rs.

Kada strast postaje posao.

TURSKA Realan rast BDP (najava): 3,0 % (2014.); 3,0 % (2015.) 1. OCJENA INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA Jedan od razloga za najmanje stabilan indikator: raširena korupcija na svim nivoima a borba protiv nje je prilično nedjelotvorna.

Jedan od razloga za najstabilniji indikator: stabilan bankarski sektor i stabilan javni dug.

29.708

1,9 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Zatvoreni poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

7.317

0,5 % više u odnosu na sva registrovana poslovna lica

Broj blokiranih računa pravnih lica u prvoj polovini 2014. g.

n. p.

Novoosnovani poslovni subjekti u prvoj polovini 2014. g.

Započeti stečajni postupci u prvoj polovini 2014. g.

2. ATRAKTIVNI SEKTORI ZA INVESTICIJE Nekretnine, građevinarstvo, hotelijerstvo, energetika, teška industrija i trgovina na malo.

3. SLOBODNE ZONE I NJIHOVE GLAVNE PREDNOSTI Slobodne zone definirane su kao područja, gdje važi posebna zakonska regulativa za izvoznike i investitore. Turska ima 21 slobodnu trgovačku zonu - Mersin Free Zone, Antalya Free Zone, Ege Free Zone, İstanbul Atatürk Airport Free Zone, Trabzon Free Zone, İstanbul Leather Industry Free Zone, East Anatolia Free Zone, Mardin Free Zone, İstanbul Stock Exchange Free Zone, İzmir Menemen Leather Free Zone, Rize Free Zone, Samsun Free Zone, İstanbul Tracia Free Zone, Kayseri Free Zone, Adana Yumurtalık Free Zone, European Free Zone, Gaziantep

7.051

23,9 % manje u odnosu na prvu polovinu 2013. g.

Free Zone, Bursa Free Zone, Kocaeli Free Zone, Denizli Free Zone, Tubitak Free Zone. U slobodnim zonama investitori su oslobođeni plaćanja Korporativnog poreza i poreza na dohodak, a u slobodnim trgovačkim zonama važi i bescarinski režim za investitore. Zahvaljujući Sporazumu o carinskoj uniji, koji je sklopljen između EU i Turske usluge i roba iz Turske mogu slobodno cirkulirati na tržištu EU.

4. JAVNI TENDERI DO KRAJA 2015. GODINE Informacije o svim javnim tenderima, koje raspisuje vlada Turske dostupni su na engleskom na web adresi: http:// www.publictenders.net/search/site?f[0]=im_field_location%3A9680%2C293748&retain-filters=1

5. NEKI OD POTICAJA Država nudi poticaje za investitore

koji ulažu u nove proizvodne obrate i u istraživanje i razvoj, raznolik i distribuiran sistem poticaja investicija sa obzirom na iznos investicije, sektor i regiju. U tom smislu podijeljena je u šest regija ulaganja. Poticaji za razvoj su veoma ugodni, jer u nekim slučajevima su poslodavci oslobođeni plaćanja poreza na zarade do 2023. godine. Isto važi i za podršku malim i srednjim poduzećima, koji osim toga da su izuzeti od plaćanja poreza, također mogu dobiti kredite iz javnih fondova i podršku za tehnološki razvoj. Firme koje ulaže u nove proizvodne obrate, još prije početka investicije dobiju “certifikat za poticaj investicija” i imaju pravo na razne poticaje, kao što je smanjenje poreza na dohodak, oslobađanje od socijalnog osiguranja za nove radnike, dodjelu industrijskog zemljišta, subvenciju kamata za kredite i dr. Korisne informacije možete naći i na www.invest.gov.tr.

Dodajemo gas i stižemo na cilj

dmah poslije konferencije u Sarajevu, koja je slijedila zagrebačkoj i budvanskoj, u regionalnom poslovnom klubu Biznis plus počinjemo pripreme za konferencije u 2015. - 5. i 6. marta u Beogradu, krajem maja na Ohridu te krajem septembra u Istanbulu. A to još nije sve jer će članovi u 2015, između ostalog, imati mogućnost družiti se sa najboljim izvoznicima iz Slovenije te proširiti svoje vidike sa iskustvima uspješnih na trećim tržištima. Sve skupa u jedinstvenoj kombinaciji poslovnih ljudi i medija na jednom mjestu. Želimo umrežiti još više poslovnih ljudi koji žele više međusobnog biznisa i zajedničkog kod trećih partnera. Ciljevi su jasni. Mjerilo uspjeha će kao i do sad biti početak novih poslovnih partnerstava i koraka ka zajedničkim poslovima, koji će biti sklopljeni baš na konferenciji Biznis plusa. Do sad smo zabilježili više njih, a u veličini poslova i po više deset milijuna eura. Sigurni smo da će tako biti i u Sarajevu, pa onda u Beogradu i tako naprijed. Zašto? • intenzivno radimo na umrežavanju učesnika konferencija; • mnoge smo članove kluba povezali i van konferencija; • što smo pomogli onima: • koji su trebali pomoć u proširenju svoje djelatnosti na drugo tržište, • koji su trebali partnera na drugom tržištu, • koji su željeli više promocije, • koji su željeli bolje se približiti medijima iz 6 država; Tako smo otvorili vrata mnogim novim partnerstvima i poslovima. Za drugu godinu kluba aktivnosti su već počele. Pored prvih koraka u pripremi sve tri konferencije, više ćemo još komunicirati sa članovima kluba da vas još bolje upoznamo a i da vidimo gdje su dotične tačke sa drugima i potrebe, da bi vas mogli još bolje povezati. Do konferencije u Istanbulu ćemo se približavati državama Bliskog istoka. Otvarati vam tako vrata i na Istok i na Zapad a ujedno vam

Uža ekipa regionalnog poslovnog kluba Biznis plus (sa ljeve: Sabina Dizdarević, Goran Vučković, Ivana Angelova, i Mladen Miković, svi Finance, Slovenija, i bez kolega iz drugih 5 država)

još više približiti medije - od novinara do glavnih urednika, direktora i vlasnika. Pored dnevnih vijesti koje šaljemo registrovanim korisnicima newslettera portala www.biznis-plus.com u preko 3.000 kompanija iz regiona, oslušaćemo još više naših članova i analizirati teme po njihovim prijedlozima a ujedno i dalje pitati vas za mišljenja i iskustva. Broj jedinstvenih čitatelja, koji je u ovoj godini još veći i dostigao brojku od preko 170.000 još ćemo povećati. Mada problema na putu do sve većeg i još boljeg regionalnog poslovnog kluba ne brojimo, vjerujemo da ćemo uspjeti. Zato što svi vi koji vodite kompanije i timove, znate, da je jako bitno ko toga sačinjava. A mi smo tim različitih zagrizenih pojedinaca koji vole timski uspjeh, koji što brže rješavamo probleme a na greškama se učimo da ih ne ponavljamo. A uz to volimo da učimo i pomažemo, pa zato vjerujemo, da je sve to prava kombinacija za prave promjene. Sve više članova i onih koji će to postati u to su se uvjerili svojim očima, pa je zato pravo mjerilo njihovo zadovoljstvo, a nama se da takvih bude još više.

Na kraju krajeva, regionalni poslovni klub Biznis plus za godinu dana djelovanja broji već preko 110 članova iz 7 država, od velikih do malih kompanija, među kojima je i sve više velikih partnera Biznis plusa. Naime, među prijateljima Biznis plusa su Deloitte, BH Telecom, Bisnode, Competo, Energoinvest, Erste Bank - Sparkasse, Ifimes, Mediana, Mercator i Sava Re, a sve bliže smo dogovorima s novima. Do kraja 2015. godine tako vjerujemo da ćemo u klubu udruživati preko 230 članova. Zbog svega navedenog dodajemo gas na putu do zacrtanih ciljeva. Na putu povezivanja, što brže realizacije ideja, obilaženja faktora koji koče, kao i traženja prečica.

Izvori podataka u brošuri: Deloitte, Bisnode, Institut za strateške rešitve (ISR), Centralni register na Republika Makedonija, The Union of Chambers and Commodity Exchanges og Turkey, World Bank i World economic outlook (IMF). Opomene možete naći na http://skrci.me/UhIOC .

Potrebno vrijeme i postupci za registraciju poduzeća Slovenija U praksi, obično cijeli proces uspostavljanja jednostavnog jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću traje nekoliko dana. Proces ovisi o poslovnom obliku poduzeća, ali u svakom slučaju potrebni su sljedeći podaci: ime društva, spisak zastupnika, sjedište društva i adresu te spisak djelatnosti. Osim toga, potrebno je otvoriti račun u banci na novonastalu firmu, pridobiti kakve posebne dozvole, te ako je to potrebno i poreski identifikacioni broj društva. Slovenija

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

182

109,5

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

783,6

Hrvatska U Hrvatskoj za obavljanje obaveza za početak poslovanja potrebne su oko tri sedmice. Pri tome obavezno treba registrirati novo poduzeće pri sudskom registru i pri Državnom zavodu za statistiku, otvoriti bankovni račun, obaviti registraciju u mirovinski i zdravstveni sistem i registraciju pri poreznoj upravi. Hrvatska

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

10 - 21

317

102,5

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

3,1

398

Srbija Za otvaranje poslovnog subjekta u Srbiji vam obično treba 10 radnih dana, a za koji god oblik poduzeća da se odlučite, registracija se obavlja u nekoliko koraka: najprije je potrebno odnijeti odgovarajuću dokumentaciju u Agenciju za privredne registre (APR), koja u roku od pet dana izdaje rešenje o registraciji. Agencija prijavljuje novoosnovanu firmu Poreskoj upravi, koja na osnovu prijave dodjeljuje poreski identifikacioni broj (PIB), neophodan za sve poslovne transakcije. APR isto tako podnosi i prijavu o postojanju firme fondovima za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Za prijavu u APR potrebna vam je jedinstvena registraciona prijava, fotokopija lične karte ili pasoša, dokaz o uplati naknade za osnivanje i ako želite registrirati djelatnost za koju se traži saglasnost nekog organa, potrebno je podnijeti i tu saglasnost. Srbija

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

269

131

2,8

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

186,2

Crna gora Kao u većini država regije i u Crnoj gori registracija poduzeća traje najviše 10 radnih dana. Registracija privrednih subjekata u Crnoj Gori vrši se u Centralnom registru privrednih subjekata koji vodi Poreska uprava. Uvođenjem sistema jednošalterskog poslovanja privrednim subjektima je omogućeno da prilikom registracije u Centralnom registru privrednih subjekata budu automatski registrovani u registru Zavoda za statistiku, registru poreskih obveznika i registru carinskih obveznika, kao i registru obveznika poreza na dodatnu vrijednost i akciznih obveznika u slučaju da to želite. Zahtjev za registraciju privrednih subjekata može se podnijeti i preko portala www.euprava.me. Oblici obavljanja privrednih djelatnosti koji se registruju u skladu sa zakonom dužni su da prije početka obavljanja djelatnosti pribave odobrenje za obavljanje djelatnosti, ako je odobrenje za obavljanje djelatnosti predviđeno posebnim propisom. Dobivanje odobrenja za obavljanje djelatnosti nije uslov za registraciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Crna Gora

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

158

3,1

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

1,4

147,5

BiH Postupci za otvaranje firme slični su u Federaciji BiH (FBiH) i u Republici Srpskoj (RS), a je u oba entiteta za početak poslovanja potrebno između 37 i 45 dana. U FBiH registracija pri sudskom registru završena je za 5 – 10 radnih dana od dana podnošenja kompletirane prijave, a isto vremena je potrebno i za registraciju pri nadležnom tijelu za statistiku, otvaranje računa i registraciju pri poreznoj upravi za direktne poreze. Za obavljanje registracije za indirektne poreze (PDV, akcize/trošarine, carine) potrebno je 30 dana od dana podnošenja kompletirane prijave. Slično je i u RS-u, gdje je potrebno 3 – 5 radnih dana od dana podnošenja kompletirane prijave za registraciju pri sudskom registru, registraciju pri nadležnom tijelu za statistiku, otvaranje računa i registraciju pri poreznoj upravi za direktne poreze, dok registracija za indirektne poreze traje 30 dana od dana podnošenja kompletirane prijave. BiH

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

37 do 45

179

125

5,3

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

3,3

164,1

Makedonija Makedonija je uvela jednošalterski sistem koji omogućava da se poduzeće (trgovačko društvo) registruje u roku od 4 sata. Sa posjetom jednoj kancelariji u Makedoniji, omogućeno je dobivanje svih potrebnih informacija na jednom mjestu. To značajno smanjuje administrativne barijere i troškove registracije. Jednošalterski sistem funkcioniše u okviru Centralnog registra (http://www.crm.com.mk) koji ima preko 32 kancelarije širom Makedonije koje su integrisane elektronski. Sa razvojem e-vlada servisa, registracija poduzeća je dostupna i online - http://esubmit.crm.com.mk/efiling. Makedonija

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

107

3,3

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

1,8

200

Turska Strani investitori mogu sudjelovati u svim pravnim oblicima poduzeća. Za početak poslovanja obavezan je minimalni osnivački kapital. Za društvo sa ograničenom odgovornošću iznosi 10 hiljada lira (oko 3.300 eura), za osnivanje akcionarskog društva pa 50 hiljada turskih lira (oko 16 hiljada eura). U svakom slučaju, sve pravne forme prije početka poslovanja moraju ispuniti sljedeće formalnosti: registracija društva pri Ministarstvu industrije i trgovine, članstvo u privrednoj komori, dobiti dozvolu za rad od gradskih vlasti, upis u lokalnom uredu Ministarstva rada i socijalne sigurnosti i registracija u lokalnu poreznu upravu. Turska

Početak poslovanja

Pribavljanje građevinske dozvole

Priključivanje na električnu mrežu

Registracija nekretnine

Potrebno vrijeme (dana)

Trošak (% vrijednosti imovine)

164

Korporativni porez (%)

Insolventne procedure

Minimalna bruto zarada (EUR) za 2013

Trajanje postupka (godina)

3,3

355,4

Porez na dodanu vrijednost u regiji među nižim u Evropi Niža stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Srbiji je od 1. januara 2014. povećana na 10 posto, a opća stopa PDV-a na 20 posto. Početkom ove godine, PDV je povećan i u Hrvatskoj gdje je međustopa povećana sa 10 na 13 posto. Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 25 posto. U toj zemlji postoji i nulta stopa PDV-a koja se odnosi na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. U Bosni i Hercegovini se primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto, koja nije mijenjana od uvođenja 1. januara 2006. godine, a nema najava i konkretnih inicijativa za uvođenje diferenciranog PDV-a. Od ostalih država u regiji, opća stopa PDV-a u Crnoj Gori je 19 posto, a snižena stopa od 7 posto važi za osnovne životne namirnice, lijekove i medicinske implantante, udžbenike, knjige, novine i časopise. Standardna stopa PDV-a u Makedoniji je 18 posto, ali je za 13 posto manja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, poljoprivredne mašine i repromaterijale, ljekove, javni prevoz i stanove. I u Turskoj standardna stopa PDV-a iznosi 18 posto, dok je niža stopa PDV-a 8 posto. U julu 2013. Slovenija je uvećala standardnu stopu PDV-a na 22 posto, dok se primjenjuje i međustopa PDV-a od 9,5 posto za životne namirnice. Opće stope PDV-a u zemljama u našem bližem okruženju, spadaju među niže u Evropi. Gledajući globalno, Evropa je regija u kojoj se primjenjuju najviše stope PDV-a. Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Slovenija

Hrvatska

Srbija

Crna Gora

BiH

Makedonija

Turska

Opšta stopa PDV-a (%)

Niža stopa PDV-a (%)

9,5

nema

Program konferencije PREDVEČER KONFERENCIJE - UTORAK, 28.10.2014. DO POČETKA KONFERENCIJE: „Unaprijed dogovoreni sastanci“ Onim koji ćete doći već na predvečer konferencije, nudimo mogućnost, da vam do početka konferencije organizujemo sastanke sa lokalnim članovima kluba i sudionicima konferencije. 1. DAN - SRIJEDA, 29.10.2014.: „Upoznajmo se i saznajmo nešto više“ 14:00-14:30

REGISTRACIJA UČESNIKA

14:30-14:45

OTVARANJE KONFERENCIJE Srđan Mandić, direktor Oslobođenja Mladen Miković, vođa Biznis plusa Proglašenje pobjednika Konkursa za kratku priču Oslobođenja

14:45-15:00

OBRAĆANJE GOSTIMA KONFERENCIJE Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH i pokrovitelj konferencije

15:15-16:00

MOGUĆNOSTI POSLOVANJA NA BLISKOM ISTOKU UPRKOS TAMOŠNJOJ NESTABILNOSTI Ekrem Deniz, Turska, poznavalac tamojšnje politike i biznisa te suosnivač East and West Institue Fahad Aljalala, Kuvajt, osnivač i direktor kompanije Al Jalal Khalijeea Rebaz Zedbagi, Irak, osnivač i direktor kompanije Zednas Holding Petroleum industry and finance Reyadh Yusuf Al Maliki, Bahrein, predsjednik Centra Bosne i Hercegovine u Bahreinu

15:45-16:30

UPOZNAJMO SE: BUSINESS SPEED NETWORKING (BSN)* I ODMOR

16:30-17:15

PRAVI POGLED: ANALIZA DELOITTA ZAŠTO I GDJE INVESTIRATI U BIH

17:15-18:15

KOLIKO SMO SPREMNI ZA LIBERALIZACIJU TRŽIŠTA ENERGIJE Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Mujo Selimović, vlasnik grupe MIMS Aleksander Mervar, direktor kompanije ELES Nedim Alihodžić, izvršni direktor kompanije Sparkasse bank BH Zoran Miliša, direktor kompanije RWE Energija

18:15-18:30 ODMOR 18:30-19:15

PAKET ARANŽMAN: KAKO GA NAPRAVITI OD TURIZMA I DOMAĆIH SPECIJALITETA Pavo Jerković, vlasnik Neretvanske kuće Lior Kochavy, direktor projekta Otvorena kuhinja (Food market) Žarko Radulović, suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group

19:15-20:00

UNAPRIJED DOGOVORENI SASTANCI / DRUŽENJE

20:00

VEČERA U OPUŠTENOJ ATMOSFERI UZ MUZIKU U SARAJEVSKOJ PIVNICI HS

2. DAN - ČETVRTAK, 30.10.2014.: „Družimo se u opuštenoj atmosferi i bolje upoznajmo predstavnike regionalnih medija (bez novinarskih pitanja)“ 10:00

DRUŽENJE UZ KAFU U REDAKCIJI OSLOBOĐENJA SA BAKIROM IZETBEGOVIĆEM, ČLANOM PREDSJEDNIŠTVA BIH

12:00

OBILAZAK TVORNICE ARGETA PAŠTETA ATLANTIC GRUPE (Hadžići kod Sarajeva)

14:00

OBILAZAK SARAJEVSKE PIVARE I RUČAK

* U prvoj pauzi prvoga dana konferencije Bisnode za vas organizuje događaj efikasnog umrežavanja Bisnode Speed Networking (BSN), koji je namijenjen brzom sticanju kontakata i novih poslovnih prilika. Preporučujemo vam da pripremite veliki broj vizit karata i jednominutni govor u kom ćete potencijalnim klijentima reći ko ste, čime se bavite i šta im možete ponuditi.

18 I biznis-plus.com

Poslovni ljudi iz više od 6 država na jednom mjestu Sarajevo, 29. i 30.10.2014.

Sponzori konferencije, hvala Vam na ukazanom povjerenju!

Naredno udruživanje poslovnih ljudi, medija, informacija i prilika iz više od 6 država biće u Beogradu, 5. i 6. 3. 2015. Više informacija:

20 I biznis-plus.com

Jelena Aleksić, jelena.aleksic@biznis-plus.com, +381 64 203 96 16 / Mladen Miković, mladen.mikovic@finance.si, +386 41 956 550