Budite prvi, saznajte više od drugih. Septembar 2013 POSEBNO IZDANJE Izbor članaka Biznis plusa i regijskih medijskih partnera jugoistočne Evrope koje pored dnevnih vesti možete naći na internet portalu www.biznis-plus.com
1
Želimo vam približiti dio sadržaja regionalnog portala medijskih partnera iz šest država s korisnim informacijama, koje (nekad) utječu na poslovanje, prilikama za nove poslove i zaposlenja te zakonodavnim promjenama. Budite prvi, saznajte više od drugih; prijavite se na besplatni dnevni newsletter na www.biznis-plus.com.
Sadržaj
Uvodnik
Šta o Biznis plus vijestima misle čitaoci? Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a obojica najviše vole italijansko Veliki trgovac prilika je za region Prilike na Kosovu Unija poslodavaca Srbije zahtijeva brze promjene Makedonija ne smije više pomagati samo primarnu proizvodnju Zagrebačka berza: EU nije čarobni štapić Ko u slobodno vrijeme više misli na posao? “Violeta” nakon osvajanja regiona nastavlja svoj pohod Kad “procvjeta” trgovina, s njom će i Hrvatska Privrede u regionu moraju više učestvovati Gdje po jeftinije gorivo i cigarete “Gorenje” u Srbiji još vidi mogućnosti za rast Kada se sretnu potrošači Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje izvan regiona Da li ste »sjevernjak« ili »južnjak«?
BIznis plus je zajedničko djelo medijskih partnera.
Direktor: Željko Ivanović
Kompjuterski prelom: Irena Buha Marolt
Glavni i odgovorni urednik: Mihailo Jovović
Naslovnica: Irena Buha Marolt, Maša Marolt Pečjak
Urednik priloga: Mladen Miković
Lektura: ND “Vijesti”
Adresa: ND “Vijesti”, Bulevara revolucije 11, Podgorica Telefon: +382 20 406 901 I E- mail: biznisplus@vijesti.me
2 I www.biznis-plus.com
4 8 10 13 14 16 18 19 20 22 24 27 28 31 32 34
Mladen Miković I vođa projekta Biznis plus
Nema boljeg od osjećaja od onog kada pobijedi tim
T
im ski rad. Mno gi ga z agovaram o i vidim o nj e gove prednosti dok s dru ge st rane če sto pr im j eću j em o da nas okru žu j u b roj ni individu ali sti protiv koj ih ne m ožem o, već m oram o nau č iti kako s nj im a i nj ih naviknu ti kako s nam a. Č inj enic a j e da j e u spj eh tim sko g rada u slovlj en i želj om i skladnošću ekipe. To ga sm o dob ro svj e sni u Biz ni s plu su , re gionalnom por t alu z a pr ivrednike i dru ge z aintere sovane, koj i j e z aj ednič ni proiz vod m edij a iz še st drž ava – BiH, Hr vatske, Srb ij e, C rne G ore, Makedonij e i Slovenij e. Nakon godine dj elovanj a kad nas č it aj u u vi še od 2.000 predu zeć a u re gionu , m o gu reć i da j e m eđu novinar im a, u rednic im a i vlasnic im a par t nerskih m edij a m no go slič nosti ali i vi še različ itosti, a sve to sve sti na z aj ednički nazivnik - iz azov j e. Slič no kao kod u če st vovanj a m eđu predu zeć im a u re gij i. Ali c ilj j e j asan: dalj e graditi por t al koj i će pom agati pr ivrednic im a u re gionu i obavj e št avati vas o do gađaj im a i donositi kor i sne inform ac ij e koj e na vaše poslovanj e u tiču posredno odnosno neposredno, kao na pr im j er eventu alne pr ilike z a proširenj e poslovanj a ili osnivanj e novo g posla. I želj a z a tom e m eđu nam a ne nedost aj e. Ali to neće biti sve. Biz ni s plu s j e napravio pr ve korake ka povezivanj u pam et nih i poslovnih lj u di u re gionu . Pam et nih kažem z ato j er su svj e sni kako j e nekad dob ro spu stiti svoj e go da bi postigli (već i) u spj eh. Ne sam o vlastito g . Slij ediće konkret nij i
korac i, a c ilj j e da im am o od t a k vo g p oveziva n ja svi kor i sti. To z nač i i bolj u po sl ovnu o ko l i nu u re gij i. I opet sm o kod tim sko g rada. S n ji m se n e svje sn o su sreće m o skoro na svakom ko ra ku. Na k raju p o gledaj m o dj elić pr ivredne dj el at n o st i : bez n ovinara ne b i bilo pr ič a, a b ez n ji h , n a ši č i t a o c i n e bi dobili inform ac ij e, t akve d a ut i ču n a n ji h ovo poslovanj e i život . Te vij e sti n e bi mo g l i p r i p re m ati bez naših par t nera koj i su u to me vi djel i mo gu ć nosti z a dob ar proj ekat , a mi mo g uć n o st da preko nas sa svoj im u slu gam a i p ro i z vo di ma do đu do vi še ku pac a, z nač i onih koji t ra že i n fo r ma c i je koj e nu dim o. Sve se vr ti u krug . Z ato nem a bolj e g od osj eć aj a k ad p o bjedi t i m. Na dob rom sm o pu tu iako im a d o c i l ja jo š do st a . Me đu tim , u obzir dolazi sam o p o bjeda do ko je ćemo z aj edno. I vi še nas bu de, lakš e će bi t .
3
Šta o vijestima Biznis plusa misle čitaoci? Za grupu Sava Re koja ima svoje kompanije u većini država zapadnog Balkana, Biznis plus koji pokriva poslovne vijesti s ovih prostora, dobrodošao je kao dodatan izvor informacija. Mi koji odlučujemo u pojedinim preduzećima grupe na taj način smo redovno upoznati s događanjima na pojedinim tržištima, što nam daje i cjelovit pogled na privredne i političke uslove na tom geografskom području.
Sve važne vijesti iz regije na jednom mjestu… lijepo uređeno, bez suvišnih detalja i s većim fokusom na važne i korisne informacije.
Biznis plus pratim redovno jer je odabir tema dobar, vijesti su aktuelne i na jednom mjestu nudi mi se pregled najvažnijih događaja u regionu. Već brzi pregled svakodnevnog newslettera omogućava mi da sam uz minimalnu potrošnju vremena upoznat s poslovnim smjernicama u regionu. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
Biznis plus je pouzdan izvor poslovnih informacija iz država nekadašnje Jugoslavije. Omogućava mi da se na jednom mjestu upoznam s poslovnim događajima u regionu koji mogu često uticati na posao u Crnoj Gori gdje radim. Bez obzira radi li se o Etihadovom preuzimanju Jat Airwaysa ili uspješnosti turizma u Hrvatskoj, ti događaji utiču na ekonomiju Crne Gore..
Biznis plus u poređenju s prosjekom djeluje svježije. Sviđa mi se dizajn stranice, a što se tiče vijesti razlikuje se od sličnih portala jer obuhvata i prognoze, statistike, analize i slično.
Đorđi Petrušev, izvršni direktor vinarskog udruženja iz Makedonije
Zvonko Ivanušič, predsjednik uprave Pozavarovalnice Sava
Igor Gavran, makroekonomski analitičar vanskotrgovinske komore BiH Edin Seferović, izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham Montenegro)
Ideja Biznis plusa je dobra i medijski partneri tog projekta su garancija da su informacije pravilne i pravovremene. Takvi portali obično imaju dva zadatka. Prvi je donositi informacije u realno vrijeme, posebno one koje utiču na kratkoročne poslovne odluke. Drugi zadatak je obavještavati o dugoročnim kretanjima i prije svega planovima preduzetnika i preduzeća, ali i nosilaca političkih odluka. Mislim da bi trebalo kod posredovanja informacija još više pažnje posvetiti čitaocima da im vijesti ne bi uzele previše vremena, znači uključiti više grafičkih elemenata. No, svakako se takav portal ne bi smio ograničiti samo na razmjenu informacija, nego bi trebalo da, vremenom, postane platforma za međusobno komuniciranje i sklapanje poslova. Vladimir Gligorov, ekonomista i saradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču
4 I www.biznis-plus.com
I Vi ste pozvani da svakodnevno primate besplatne regionalne vijesti Biznis plusa. Za primanje vijesti prijavite svoju e-mail adresu na www.biznis-plus.com
Budite prvi, saznajte više od drugih. Više informacija: +382 20 406 901 I biznisplus@vijesti.me 5
Budite prvi, saznajte više od drugih!
Biznis plus newsletter
6 I www.biznis-plus.com
Prijatelji Biznis plusa:
Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na:
www.biznis-plus.com 7
Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a oboica najviše vole italijansko Čije proizvode najčešće kupuje stanovnik država regije i kome najčešće prodaje svoje Da Slovenija bilježi gotovo tri četvrtine robne zamjene s EU i da je Njemačka Sloveniji najveći trgovinski partner, »cvrkuću i vrapci na grani«. Međutim, ako pogledamo koliko je stanovnika u svakoj zemlji, dakle korisnika njihovih odnosno naših proizvoda, situacija je dosta drugačija. Zato nas je zanimalo ko kome najviše proda i koliko su tržišta u bivšoj zajedničkoj državni važna u odnosu na tržišta EU. Slovenija je lani s Njemačkom obavila za 8,5 milijardi eura robne zamjene, s Austrijom upola manje. Međutim, njemačko tržište, mjereno prema broju stanovnika, od austrijskog je gotovo deset puta veće. Tako su Slovenac i Njemac prosječno razmijenili robe za dobrih 100 eura, dok su si Austrijanac i Slovenac razmijenili u prosjeku četiri puta više, tačnije za 411 eura. Tako je Austrijanac Slovencu, s obzirom na broj stanovnika u obje zemlje, najveći trgovinski partner. Slovenac je Austrijancu u prosjeku prodao za 205 eura svojih proizvoda, a najviše Hrvatu, i to za 305 eura, nešto više nego Austrijancu i Italijanu zajedno. Slovenac u prosjeku najviše uzima italijansku robu, tu je naime prošle godine kupio za skoro 2.000 eura, nekoliko eura više nego njemačku. U regionu, u zemljama zapadnog Balkana (bez Albanije) odnosno država bivše Jugoslavije, Slovenac je najviše kupovao hrvatsku robu (za gotovo 460 eura), a s obzirom na malu površinu država je najveću robnu zamjenu bilježio s Crnom Gorom (za 175 eura).
Crnogorcu najvažiji stanovnik regiona
Dok Crnogorac u prosjeku stanovniku iz regiona izvozi gotovo 68 odsto svog izvoza, Srbin svega oko 14 odsto. Srbi naime dvostruko više izvoze u EU gdje je Srbiji najveći partner Njemačka, a, inače, najveća Rusija. Slovenac stanovniku iz regiona izvozi 14 odsto svog izvoza, Makedonac odnosno Kosovar gotovo četvrtinu svojeg, Hrvat 29 odsto, a Bosanac za 10 odstotnih bodova više svoje.
Glas o proizvodima iz regiona čuje se svuda, ali ne toliko daleko u EU
Dok je Slovenac na više od pola milijarde ljudi velikom tržištu EU takošnjem stanovniku u prosjeku prodao za skoro 30 eura robe, jednom od 20 miliona stanovnika u regionu u prosjeku
8 I www.biznis-plus.com
Slovenac stanovniku zapadnog Balkana Slovenac: •
lani izvozio za 10.173 EUR, uvozio za 569 EUR više
•
najviše kupovao talijansko (1.974 EUR)
• •
najviše prodao Hrvatu (305 EUR) najveću robnu zamjenu imao je s Austrijancem (411 EUR), a na području zapadnog Balkana i Slovenije s Crnogorcem (175 EUR) stanovniku zapadnog Balkana prodao je pet puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio deset puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom bila je triput veća nego s EU
• •
proda pet puta više nego stanovniku EU • •
Slovencem (43 EUR) odnosno Mađarom (29 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU
Crnogorac: • • •
lani izvozio za 580 EUR, uvozio 2.299 EUR više najviše kupovao srpsko (843 EUR) najviše prodao Hrvatu (19 EUR)
•
najveću robnu zamjenu imao je sa Srbinom (78 EUR), a na području EU sa Slovencem (38 EUR) odnosno Grkom (14 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 76 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 28 posto manje nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU
Hrvat:
•
• • •
lani izvozio za 2.182 EUR, uvozio 1.489 EUR više najviše kupovao talijansko (615 EUR) najviše prodao Slovencu (403 EUR)
•
•
najveću robnu zamjenu imao je sa Slovencem (275 EUR), a na području zapadnog Balkana s Bosancem (220 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je osam puta veća nego s EU
• • •
lani izvozio za 1.509 EUR, uvozio 944 EUR više najviše kupovao grčko (304 EUR) najviše prodao Kosovaru (169 EUR)
•
najveću robnu zamjenu imao je s Kosovarom (85 EUR), a na području EU s Grkom (58 EUR) odnosno Bugarom (57 EUR) i sa Slovencem (42 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 10 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio četiri puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je sedam puta veća nego s EU
• •
Bosanac:
Makedonac:
• •
• • •
lani izvozio za 1.071 EUR, uvoziO 1.008 EUR više najviše kupovao hrvatsko (300 EUR) najviše prodao Srbinu (202 EUR)
Kosovar:
•
najveću robnu zamjenu imao je s Hrvatom (211 EUR), a na području EU sa Slovencem (128 EUR) odnosno Austrijancem (49 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 22 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 37 posto više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 17 puta veća nego s EU
• • •
lani izvozio za 149 EUR, uvozio 1.232 EUR više najviše kupovao njemačko (166 EUR) najviše prodao Crnogorcu (26 EUR)
•
najveću robnu zamjenu imao je sa Makedoncem (81 EUR), a na području EU sa Slovencem (16 EUR) odnosno Grkom (8 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 15 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 13 posto više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 20 puta veća nego s EU
• •
Srbin: • • •
lani izvozio za 1.217 EUR, uvozio 819 EUR više najviše kupovao njemačko (132 EUR) najviše prodao Crnogorcu (500 EUR)
•
najveću robnu zamjenu imao je s Bosancem (57 EUR), a na području EU sa
• •
Blješka: u analizi smo gledali područje EU i države zapadnog Balkana bez Albanije, znači države nekadašnje Jugoslavije. Sloveniju samo za potrebe analize za taj članak nismo brojili kao članicu EU jer nas je zanimalo koliko je povezana sa spomenutim područjem i obrnuto. Ni Hrvatsku nismo ubrojili u EU jer su podaci za 2012. godinu kad je još bila članicom CEFTA iz kojeg je istupila ulaskom u EU. U CEFTA su ostale BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija. Za svaku državu u obzir su uzeti podaci njenog statističkog ureda št označi da su moguće međusobne valutne razlike odnosno različiti izračuni zbog različitih razmatranja carina i poreza. Izvori: Svjetska banka i statistički uredi Slovenije, Hrvatske, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije
www.biznis-plus.com Timski rad medijskih partnera Business.hr, Finance, Kapital, Novi magazin, Oslobođenje i Vijesti
je prodao za 145 eura robe iz Slovenije. I robna zamjena Slovenca sa stanovnikom regiona u odnosu na stanovnika EU tri puts je veća. S druge strane, Slovenac je prosječno od građanina EU kupio za više od 8.100 eura proizvoda, odnosno gotovo deset puta više nego od stanovnika iz regiona. Hrvat u prosjeku »nije lud« toliko za proizvodima EU jer kupi od stanovnika s područja EU (bez Slovenije) za manje od 2.100 eura robe, odnosno tek pet puta više od stanovnika regiona (zajedno sa Slovenijom). Hrvatu je stanovnik regiona važniji od stanovnika područja EU jer prvom proda za 17 puta više nego drugom. Najveći trgovinski partnera Hrvatske je Italija, a Hrvat ima u prosjeku najveću robnu zamjenu sa Slovencem. Bosanac u prosjeku manje kupuje proizvode od stanovnika područja EU, i to tek za 37 odsto više od onog što kupi od stanovnika regiona. Regionalnom kupcu proda za 22 puta više nego nekome u EU i s njim bilježi 17 puta veću robnu zamjenu nego s ostalima. Crnogorca i Kosovara, s obzirom na njihovo trgovanje s stanovnikom područja EU, još manje oduševljavaju njegovi proizvodi nego Bosanca. Stanovnik Kosova je, naime, kupio tek za 13 odsto više proizvoda od stanovnika u EU od onih koje mu je prodao stanovnik iz regiona. Stanovnik EU još je manje uspješan kod Crnogorca. Ovaj drugi je, naime, jedini iz regiona koji u prosjeku više kupuje robu iz regiona nego iz EU. Crnogorac najviše kupuje od Srba (29 odsto) i tek nešto više od stanovnika EU. Crnogorac stanovniku regina proda čak 76 puta više nego stanovniku EU, Kosovar 15 puta više. Robna zamjena Crnogorca sa stanovnikom iz regiona tako je 39 puta veća od razmjene sa stanovnikom s područja EU, a robna zamjena Kosovara 20 puta veća. Makedoncu i Srbinu od gornja su dva nešto više omiljeni proizvodi koje im prodaje stanovnik područja EU. Prvi naime od stanovnika iz EU vrijednosno uvozi za više nego četiri puta više proizvoda od stanovnika iz regiona, a Srbin više nego pet puta više. S druge strane Makedonac proda vrijednosno 10 puta više proizvoda stanovniku regiona, a Srbin 17 puta više nego stanovniku EU. Robna zamjena sa stanovnikom regiona u prosjeku je vrijednosno sedam puta veća od zamjene sa stanovnikom EU.
Odnosi će se donekle promijeniti zbog ulaska Hrvatske u EU
S obzirom na nedavni ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e može se očekivati da će se razmjere u robnoj zamjeni u regionu nešto promijeniti. Koliko i u čiju korist, objavićemo čim budu poznati podaci o robnim zamjenama država za ovu godinu.
9
Veliki trgovac prilika je za region
www.biznis-plus.com Za bolju informiranost privrednika koji djeluju u regiji
Članica uprave Mercatora Stanka Pejanović nada se da će udruživanju trgovaca u regionu slijediti udruživanje konditora
Moramo razgovarati racionalno, znači na osnovu činjenica i vizije budućnosti regiona u kojem živimo. Ako isključimo osjećaje kao dio folklora poslovanja na Balkanu iz priče o tome iz kojeg dijela regiona dolazi kupac Mercatora i pitamo se da li je potrebno udruživanje trgovine u regionu, moj je odgovor potvrdan. To novo trgovačko preduzeće moglo bi postati lokomotiva koja će uspostaviti jednaka načela moderne trgovine u regionu.
»Agrokor i Mercator moraju iz postupka udruživanja izači puno stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose koristi za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače,« kaže naša sagovornica Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj Europi i direktorica srpske kompanije “najboljeg susjeda”, Mercator-S. Da li su strahovi o diskriminaciji proizvođača u pojedinačnim državama koji se javljaju uz najavljeno udruživanje Agrokora i Mercatora neosnovani?
Sa psihološkog stajališta, svaka promjena izaziva strah poslovnih partnera, zaposlenih. To je normalna pojava. Drugačije je ako gledamo na ciljeve i na to kakve su mogućnosti takvog preuzimanja – bez obzira ko su njegovi učesnici. S te strane nema nikakvih razloga za strah. Iz ovog postupka moramo proizaći mnogo stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose korist za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače. Ozbiljni poslovni subjekti svoju poslovnu filozofiju ne grade na uzimanju u obzir samo vlastitih interesa. Dobavljači moraju razmišljati gdje su po kvalitetu i mogućnostima, da se ne bi dogodilo da, recimo, domaći proizvođači krompira ni u desetom mjesecu ne bi mogli zadovoljiti potrebe srpskog tržišta… Uvijek je na prvom mjestu zadovoljavanje potreba korisnika jer od toga živimo.
Važno je da svi učesnici doprinose tome da se ovaj proces završi što kvalitetnije i tako će bit naša energija u tom razdoblju usmjerena u postizanje pozitivnih ovogodišnjih rezultata. Brojna preuzimanja nakon plaćanja nakupne cijene nijesu uspješna zbog potcjenjivanja takozvanih mekanih djelova. Oni se odnose na nivo kompatibilnosti korporativnih kultura i oblikovanje strategije razvoja robnih marki nakon preuzimanja. Tu vidim najveći izazov. Dok ne dobijemo dozvole antimonopolskih komisija i ne ispune se svi uslovi iz sklopljenog ugovora, ne smijemo učestvovati s Agrokorom u dijelu povezanom s našim poslom. Dok traje faza prodaje, Mercator neće mijenjati svoju politiku do zaposlenih, korisnika i poslovnih partnera.
10 I www.biznis-plus.com
Novi Magazin
Mnogo se čuje o važnosti ugovora o učestvovanju preduzeća u postupku preuzimanja. Zašto?
U Srbiji rade Mercator, Roda i Agrokorova Idea, svako da svojim kupcima. Da li će potrošači nakon udruženja negativno osjetiti promjene u raznolikosti ponude koju ima svaka od ovih marki?
Svaka tako velika transakcija mora donijeti sinergije inače nema smisla. Od zajedničkih sinergija najveću će korist imati potrošači. Roda je već, otkad ju je Mercator preuzeo od Rodićevih, dobar primjer da promjena vlasništva nije povezana s opstankom, jačanjem i razvojom na jednom tržištu. Roda ima svoje stranke neprekidno već 20 godina.
Koje nepoznanice bi mogle ugroziti taj postupak?
Iznenađenja ne očekujemo, sad je problem samo vrijeme odnosno kada ćemo od protivmonopolnih komisija dobiti dozvole. U Mercatoru uporedo s prodajom teče finansijsko i poslovno prestruktu riranje. S bankama smo potpisali sporazum o prestrukturiranju kredita, nastavljamo i sa strategijom koja temelji na četiri stuba: optimizacija, fokus, rast i profitabilnost.
Prije godinu i po, Agrokor je za Mercatorovu dionicu nudio 221 eura,
Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj Europi
a sada 120. Da li kao članica ondašnje i sadašnje uprave mislite da ste pravi trenutak prodaje zakasnili?
Vlasnici su uvijek imali mogućnost slobodne procjene kada proda ti svoje dionice.
Pojavljivale su se špekulacije da je prethodna uprava koju je vodio Žiga Debeljak bila protiv prodaje Mercatora. Kako to komentarišete?
Zakon o akcionarskim društvima tačno određuje nadležnosti uprave i nadzornog odbora kao i prava vlasnika. Uprava nema na >>
11
Prilike na Kosovu Kada je Mercator prije 11 godina ulazio na srpsko tržište, »patriote« su tvrdili da na policama neće biti srpskih proizvoda. Sada se boje da će Agrokor davati prednost hrvatskim. Kako je postupao Mercator sve ove godine?
Isprva je bilo na Mercatorovim policama više robe iz Europe i regiona. Ali u međuuvremenu stvari su se promijenile i robne marke domaćih proizvođača ojačale su. Važno je bilo preuzimanje Rode koja je na svojim policama imala 70 posto domaćih proizvoda. Danas je razlika u ponudi oblikovana prije svega s obzirom na lokaciju odnosno ciljnog kupca. No, tu bih postavila drugo pitanje: koliko je srpski potrošač uopšte vjeran proizvodima koji se proizvode u Srbiji i kakva je percepcija srpske proizvodnje, kakvu snagu ima »made in Serbia« i da li je najvažnija cijena bez obzira na državu proizvodnje?
Kako ocjenjujete vjernost srpskog potrošača?
Uz krizu pada vjernost trgovinama i robnim markama. Tu je velika prilika za Rodu koja je domaća robna marka. Nije ništa drukčija od marki Smoki ili Plazma koje imaju drugog vlasnika, ali su uprkos tome nezamjenjive srpske robne marke.
Ima li Mercator za svoju vlastitu robnu marku proizvođače u Srbiji?
Oko 70 odsto proizvoda naše robne marke proizvodi se u Srbiji. Za nas radi oko 80 domaćih proizvođaća i to ne samo za srpski trg, nego za cijeli region.
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić najavio je da će se Agrokor maknuti sa srpskog tržišta i sve njihove objekte preuzet će Mercator. Da li su već poznati detajli i da li će Mercator onda imati monopol?
U srpskoj antimonopolskoj komisiji sjede stručnjaci od kojih očekujemo da odrede metodologiju za ocjenu tržnog udjela i zatim na vrijeme odluče. U interesu svih je da što prije dobijemo odobrenje komisija u regionu i zato vjerujem u podršku svih nadzornih organa. Do sada smo pratili tržišne udjele koje imaju veći konkurentni trgovci u Srbiji – Idea, Delez, Univereksport, DIS, Metro, Interex. U posljednjem kvartalu prošle godine, prema procjenama, GFK Mercator, Roda i Idea su zajedno imali najviše 12,9 odsto srpskog tržišta.
Govori se da će u upravi nove regionalne trgovačke firme sjedjeti dva predstavnika iz Slovenije i po jedan iz Srbije i BiH. Da li su vama ponudili tu poziciju? 12 I www.biznis-plus.com
Koliko »domoljuba« kupuje kod najboljeg susjeda Na srpskom tržištu među kupcima koji radije kupuju domaće proizvode petina je onih koji svoju kupnju obavljaju u Mercatoru. Dok je takvih u Hrvatskoj za dva odstotna boda manje, u Sloveniji ih ima daleko najviše. Kod nas, naime, više od polovine kupaca radije bira domaće proizvode te kupuju kod “najboljeg susjeda”. Istraživanje je pripremio Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u pomenute tri države, na uzorku od 14.500 osoba.
O tome nijesmo razgovarali, ali očekujem da ćemo razgovarati prije svega o ekipi koja će bit odgovorna za Srbiju i Crnu Goru, o konceptu kako će se odvijati razvoj, kako će biti usklađene odgovornosti i ovlašćenja.
Da li bi se moglo to preuzimanje u trgovini po sistemu plimnog vala prenijeti i u proizvodni dio privrede u regionu?
Prije svega bih željela da se udruže srpski konditori, čime bi ova grana bila jača. Imamo odlične proizvođače, ali su svi, kako bi izgurali druge, povečali raznovrsnost svoje proizvodnje. Mislim da je krajnje vrijeme da se udruže. Kada pogledate trgovačke police, vidite 25 vrsta napolitanki i upitate se da li je to potrebno i da li je bolje imati šest snažnih robnih marki. Tako bi povečali opseg proizvodnje, postali jači na tržištu, imali kvalitet za evropsko tržište. Višak sredstava bi recimo mogli usmjeriti u proizvodnju proizvoda bez transmasnih kisjelina koje su apsolutna nužnost zdrave ishrane i uslov za mjesto na tržištu EU. To bi vodilo u segmentaciju proizvođača na one koji proizvode robne marke i one koji su specijalizovani za proizvodnju vlastitih robnih marki.
Kako komentarišete optužbe na račun velikih trgovačkih marži?
Ovaj stereotip najlakše razbijemo ako pogledamo bilanse cijelog lanca dobavljača i pregledamo koliko ko zaradi i sa kakvim troškovima posluje. Mi smo prošlu godinu završili s 0,9-odstotnim profitom a da ne računamo valutne razlike koje su iznosile devet milijuna eura. Konkurentne maloprodajne cijene naša su nužnost. Zato cijelo vrijeme tražimo prostora u neprestanoj optimizaciji i odgovornom postupanju.
Pazite da dobro osigurate svoja potražvanja i raspitate se o poslovnim partnerima Negdje krajem ljeta ili početkom jeseni Slovenija na Kosovo šalje novog ambasadroa Miljana Majhnog koji sada vodi sektor za ekonomsku promociju u Ministarstvu vanjskih poslova. Hoće li uspjeti podstaći poslovnu saradnju dvije zemlje? Gdje su prilike za veći biznis slovenačkih preduzeća na Kosovu? Za sada su tamo prisutne velike kompanije uključujući i Telekom Slovenije (TS) koji je već opekao prste ali se - barem kako tvrde - oporavlja. »Slovenačka preduzeća, zahvaljujući poznavanju poslovnog okruženja, imaju određene prednosti kod poslovanja na Kosovu,« kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. U ekonomskoj saradnji za sada prevladavaju osiguranje (tamo je na primjer prisutna Sava Re), bankarstvo (NLB), telekomunikacije i obrazovanje.
Gdje su prilike i teškoće
Prilike se otvaraju uglavnom na područjima obrazovanja i učestvovanja u projektima koje finansira međunarodna zajednica, kažu u Ministarstvu: »Prilika ima i na području projektovanja (građevinarstvo koje je, na žalost, kod nas sada u vrlo lošem stanju, n. a.), u poljoprivrednom sektoru (izgradnja staklenika, zasadi voća i vinove loze, stočarstvo i plantažni uzgoj ljekovitog bilja), u sektoru informaciono-komunikacijskih tehnologija, u području turizma, energetike... Problemi s kojima se suočavaju slovenački privrednici su veliki sudski zaostaci u rješavanju privrednih sporova. Kod poslovanja na Kosovu treba biti svjestan i finansijske nediscipline. Dakle: osigurajte finansijska potraživanja, savjetuju u Ministarstvu. Takođe dobro upoznajte svoje poslovne partnere, kažu preduzetnici.
Aleš Beno
izbor nijednu mjeru s kojom bi spriječila kupoprodajni ugovor između kupca i prodavača.
www.biznis-plus.com Čitaju ga u više od 2.000 preduzeća od Vardara do Triglava
Hoće li slovenački preduzetnici više ulagati na Kosovo? Prilika ima - i u energetici, poljoprivredi te građevinarstvu. Nažalost mnogi veći građevinari već su propali.
86
miliona eura vrijednost je robe koju je Slovenija 2012. izvezla na Kosovo.
1,6
miliona eura vrijednost je robe koju je sa Kosova Slovenija lani uvezla
TS je najveći slovenački investitor
TS koji na Kosovu ima operatera Ipko na tržište je do sada uložio 230 miliona eura što je najveća strana investicija u zemlji. Kažu da se poslovanje poboljšava, da imaju već pola miliona korisnika. Ipko je u prvom tromjesečju ove godine broj mobilnih korisnika povećao za 27 odsto. Prošle godine njegovi prihodi su iznosili 70 miliona eura. Povećanje prodaje na ovom tržištu za prošlu godinu bilježe i u Petrolu, a jača i Pivovarna Laško.
KOSOVO u brojkama Kosovo se smatra jednom najmanje razvijenih evropskih zemalja. Stopa nezaposlenosti je oko 45 odsto, platee su u rasponu od 350 do 400 eura bruto mjesečno (puno se radi na crno, kažu poznavaoci). Prošlogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je oko 4,8 milijarde eura. Važno je da je BDP rastao (prošle godine za oko 3,8 posto). Kosovo ima 1,8 miliona stanovnika, takođe ima mnogo iseljenika uglavnom u Njemačkoj, Švajcarskoj i sjevernim evropskim zemljama.
13
Unija poslodavaca Srbije zahtijeva brze promjene Ako bi Srbija prije svjetske ekonomske krize izvela reforme radnog zakonodavstva i uvela fleksibilne oblike zapošljavanja s obzirom na potrebe poslodavaca, 275.299 radnika ne bi izgubilo posao, kažu u uniji tamošnjih poslodavaca, koji od vlasti zahtjevaju reforme bez odgađanja. Dodaju da bi država, ako bi reformisala odredbe u trgovini od kojih bi trebalo brojne ukinuti, trgovcima godišnje uštedjela 107,8 miliona eura. To bi prema njihovom uvjerenju pomoglo do osjetnog sniženja maloprodajnih i veleprodajnih cijena prehrambenih proizvoda. Istovremeno u uniji upozoravaju da bi svako treće tamošnje preduzeće povećalo prihode zaposlenima ako bi država smanjila porezna opterećenja prihoda s 60 na 40 odsto. To su tri glavna zaključka njihove analize o zahtjevima privrede za hitne reforme zakonodavstva u koju su bila uključena 202 tamošnja mala, srednja i velika preduzeća između trećeg i petog mjeseca ove godine. To će biti polazni bod javne debate o nužnosti promjen. Njome će poslodavci, USAID, italijanska Confuindustrija u Srbiji, predstavnici njemačke privrede u Srbiji, Privredna komora Srbije te druga privredna udruženja pokušati uvjeriti tamošnja ministarstva i poslanike da što prije počnu izvoditi potrebne reforme.
Zbog sadašnjih uslova sve više rada na crno
»Velika opterećenja troškova rada odnosno zajednički porezi i doprinosi na prihode te zastarjeo zakon o radu koji ne odgovara potrebama savremene tržišne privrede glavni su razlozi za brz pad zaposlenosti i povećanje rada na crno,« kaže predsjednik unije Nebojša Atanacković. Unija poslodavaca tako u prijedlogu koji su pripremili Vladi Ivice Dačića između ostalog predlaže: + zapošljavanje na određeno vrijeme produžiti s jedne na tri godine, + da se uklone obavezne isplate otpremnina tehnološkom višku radnika za cijelo vrijeme trajanje radnoga vijeka i zamijene ih otpremnine samo za period koje su odradili u kompaniji iz koje su ih otpustili,
14 I www.biznis-plus.com
Od glavnih igrača na poltičkoj sceni očekujemo da će konačno početi vladati po načelima dobrog menedžerskog upravljanja i odlučno uvesti već odavno zakašnjele reforme.
+
uvođenje mogućnosti zapošljavanja za kraće radno vrijeme od osam sati, + skraćenje predugih službenih postupaka za zapošljavanje i otpuštanje, jer sada ima mnogo suvišnih aktova i rokova, + dozvolu uvođenja dužeg radnog vremena od produženog za najviše osam sati sedmično, s čime se mora složiti radnik, + podjelu godišnjeg odmora na dva djela, + mogućnost da se zaposlena žena prije isteka porodiljskog bolovanja može vratiti na radno mjesto ako to sama želi i radi polovično radno vrijeme, + uvođenje prava zaposlenih do nagrada i bonusa. U uniji su uvjereni da će kratkoročni učinci reforme radnog zakonodavstva biti niži troškovi poslovanja, osjetno smanjenje broja administrativnih postupaka, lakše upravljanje ljudskih resursa u preduzećima, novi sistem stimulacije zaposlenih i više zapošljavanja mladih te starijih od 45 godina. Među dugoročnim učincima navode uštede kod zapošljavanja što bi mogli preusmjeriti u investicije i otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti te uspostavljanje odnosa među poslodavcima, sindikatima i zaposlenima na realne ekonomske temelje.
Zbog neodgovarajućih trgovinskih zakona 19.000 radnih mjesta manje Poslodavci zahtjevaju i reformu trgovinskog i inspekcijskog zakonodavstva. Kažu da bi pomoću tih mjera snizili troškove poslovanja u tom sektoru, znači da bi promijenili obavezne odredbe koje se odnose na: – kurs higijenskog minimuma zaposlenih, – kurs prve pomoći zaposlenih, – ocjenu rizika radnog mjesta za svaku poslovnu jedinicu, – briše radnih površina, – nacrt protivpožarne zaštite, – povremeno provjeravanje mikroklimatskih uslova za rad u manjim prostorima, – mjerenje prikladnosti osvjetljenja na svakih 50 kvadratnih metara, – troškove suvišne i neažurne administracije. Kažu da svi ti troškovi preduzeća koštaju 107,8 miliona eura i »pojedu« barem 19.113 radnih mjesta u trgovačkom sektoru. Istovremeno osjetno utiču na cijene prehrambenih proizvoda koje su među višim u regionu.
Novi Magazin
Predlažu reforme s kojima će se povećati zaposlenost, pojeftiniti hrana i povećati konkurentnost privrede
www.biznis-plus.com Sve vijesti pripremaju lokalni novinari
Kod inspekcijskih pregleda uveli bi jednostavan i efikasan elektronski sistem za pritužbe protiv rada inspektora.
Za manje opterećenje troškova rada
»Svaka vlada koja želi izaći iz krize moraće maksimalno štedjeti kod svojih troškova i troškova javnog sektora i istovremeno
Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije rasteretiti provredu,« upozorava Atanacković. Poslodavci zato od zakonodavaca zahtjevaju i smanjenje troškova rada sniženjem poreza i doprinosa na plate sa 60 odsto neto prihoda na 40. To je u Srbiji jednako kao u Sloveniji, Danskoj, Španiji i Hrvatskoj te osjetno više nego u Poljskoj, Slovačkoj, Makedoniji i Albaniji.
15
Makedonija ne smije više pomagati samo primarnu proizvodnju
www.biznis-plus.com Na šest jezika
Direktor vinare Stobi Dane Jovanov o mogućnostima koje bi Makedonija trebalo da iskoristi u svojim planovima u vinarstvu
na preko stranih prehrambenih konglomerata vraća natrag kao gotov proizvod, čime zemlja trpi direktnu štetu.
Šta još?
»Makedoniju želimo da deklarišemo kao zemlju vina, međutim, statistika konzumacije vina obeshrabrujuća je – potrošnja je samo sedam litara po stanovniku.
»Proizvodimo vrhunska vina, povećali smo ulaganja u promociju naše ponude vina i s vinarskim turizmom zapravo stalno obrazujemo svoje posjetioce o usavršenoj i civiliziranoj konzumaciji vina,« kaže direktor vinarije Stobi Dane Jovanov. Kako ocjenjujete stanje u makedonskom vinarstvu?
Makedonija godišnje proizvodi oko 100 do 120 miliona litara vina i oko 80 odsto proizvedenih količina otpada na izvoz. Mi se želimo deklarisati kao zemlja vina, međutim ako pogledamo statistiku konzumacije vina po stanovniku, shvatićemo da su brojke obeshrabrujuće – samo sedam litara po stanovniku. Ukoliko uporedimo sa Slovenijom koja je po površini lozovih nasada, proizvodnji vina i broju stanovnika slična Makedoniji, vidjećemo da tamo potrošnja iznosi oko 50 litara po glavi stanovnika, šta praktično znači da cijelu godišnju proizvodnju konzumiraju sami. Razloga za ovakvo stanje ima više, jedan je taj što su vina makedonskih vinarija koja se prodaju precijenjena odnosno imaju nerealno visoku cijenu.
Mi smo odlučili voditi politiku fer cijena (best buy) sa ciljem da vino opet bude dostupno svim građanima, a da se pri tom ne pravi kompromis sa kvalitetom. To je moguće budući da naša ukupna proizvodnja vina bazira isključivo na vlastitim lozovim nasadima gdje izvodimo strogu kontrolu svakog koraka proizvodnje – od njive do čaše. Čvrsto smo odlučeni postati vodeća kompanija za proizvodnju i prodaju kvalitetnih i vrhunskih vina ne samo u Makedoniji, već i u susjedstvu te postati prepoznatljivi i na međunarodnom tržištu vina.
Gdje vidite mogućnost sinergije i mogućnosti za saradnju s drugim preduzećima iz regiona? Jeste li već s kojim sarađivali s ciljem zajedničkog nastupa na trećim tržištima? Stobi regionalno sarađuje s brojnim preduzećima iz Srbije, Hrvatske, Slovenije prije svjega na tehničkom nivou, dok u sadašnjim uslovima vođenja preduzeća, nažalost, smatram da je još prerano govoriti o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. No, to je nešto čemu trebamo da ubuduće posvetimo više pažnje kao jednom od mogućih odgovora na globalizovano poslovanje.
16 I www.biznis-plus.com
Kapital
I kako ste se na to odazvali u vašem preduzeću?
Koja zemlja u regionu će, po Vašem mišljenju, sljedeće godine iskoristiti najviše svog potencijala?
Mislim da to je trenutno prije svega Hrvatska, zbog ulaska u EU jer se za hrvatske kompanije otvorilo veliko evropsko tržište. Osim toga, mislim će i devizni prihod od turizma i u budućnosti rasti. Kao drugu državu spomenuo bih Srbiju jer su vidljive promjene koje vlast ubrzano uvodi u svim sferama, što će zasigurno imati pozitivan uticaj na ekonomski razvoj.
Kako ulazak Hrvatske u EU utiče na poslovanje vašeg preduzeća?
Od ulaska Hrvatske u EU Makedonija će imati koristi jer se ukidaju nacionalne kvote i primjenjuju se kvote EU koje su veće, pogotovo za flaširano vino, tako da mi očekujemo ozbiljan prodor makedonskog flaširanog vina na hrvatsko tržište.
Dane Jovanov, direktor vinarije Stobi
Koja dva područja smatrate za najperspektivnija u sljedeće dvije godine?
Makedoniji su očajnički potrebna nova preduzeća i nova radna mjesta u realnom sektoru koji će u budućnosti generisati rast BDP-a. Zbog toga kao broj jedan bih izdvojio agrobiznis. To područje se mora razvijati i tamo treba ulagati prije svega u sekundarnu proizvodnju i otvaranje novih proizvodnih pogona za prerađivanje hrane, na primjer, kroz uspostavljanje sistema ugovorne proizvodnje (za unaprijed poznatog kupca u unaprijed dogovorenoj količini i kvalitetu), kroz stvaranje makedonskih preduzeća koja bi poljoprivredne proizvode otkupovala, usklađivala, usmjeravala i distribuirala do konačnog kupca. Isto tako što prije treba napustiti model samo pomaganja samo primarne proizvodnje koja je samo primarna sirovina velikim proizvođačima hrane iz Srbije, Hrvatske i Slovenije! Zatim se ova prerađena primarna sirovi-
Kao drugo ili treće područje spomenuo bih industriju flaširane vode jer porastom stanovništva i razvojem industrije i potražnja za pitkom vodom konstantno raste. Zatim je tu svakako i industrija obnovljivih izvora energije, prije svega većinu potencijala vidim u izgradnji industrijskih objekata koji će koristiti čistu energiju Sunca kroz fotovoltaične centrale na svojim krovovima.
I za kraj, šta bi savjetovali mladim preduzetnicima da bi uspjeli u poslu?-
Moram priznati da na ovo je teško odgovoriti jer svako zna ili bi trebao znati šta je najbolje za njega i njegov posao. Ali evo, uopšteno govoreći, savjetovao bih im da stalno nadograđuju svoje obrazovanje, jer, prema mom mišljenju, tu je ključ za pozitivnu transformaciju kako pojedinca kako i preduzeća. Zatim bih savjetovao da pokušaju napraviti ono čega se najviše boje jer danas je rizično živjeti život bez rizikovanja, rekao bih, i da ne očekuju brzi uspjeh jer se uspjeh uvijek zaradi dugogodišnjom predanošću.
Šta je Stobi i ko je Dane Jovanov Vinarija Stobi proizvede 4,5 miliona litara vina godišnje, raspoređenih u četiri kategorije - premium, elite, klasik i tradicionalno. Naglasak je na Vrancu, s obzirom na to da je 200 od 600 hektara vinograda zasađenog tom sortom. Danas se vino vinarije Stobi izvozi u Holandiju, Češku, Sloveniju, Srbiju i Njemačku, a njihov fokus je usmjeren prema ruskom tržištu. Stobi je jedna najnovijih vinarija u Makedoniji, sa radom je počela prije pet godina. Investicija je makedonskog bizismena Minča Jordanovog, čiji poslovni interesi sežu od industrije čelika, građevine, agroindustrije, sve do zdravstvenih usluga. Direktor vinarije Stobi Dane Jovanov pripada mlađoj generaciji makedonskih vinara – enologa. Zaljubljenik je u svoj rad, strast za vino mu je prenio otac, Đoko Jovanov - Hermes, legenda makedonske enologije. Jovanov mlađi energično vodi vinariju na putu prema zacrtanom cilju - postati vodeći makedonski proizvođać vrhunskih vina koja će se sve češće sretati i na stranim stolovima. Smatra da Makedonija ne samo u vinarstvu već i u ostalim područjima agroindustrije treba konačno da ponudi proizvode sa što većom dodatom vrijednošću umjesto da bude »tradicionalna sirovinska baza« regionalnih prehrambenih konglomerata.
17
Zagrebačka berza: EU nije čarobni štapić
Ko u slobodno vrijeme više misli na posao?
Da li su investitori na zagrebačkoj berzi »prespavali« ulazak države u EU?
Kako na posao, slobodno vrijeme i lične finansije gledaju Hrvati, Srbi, Makedonci i Slovenci
Indeks zagrebačke berze Crobex ove godine dostiže jedan od najvećih nivoa rasta kako u regionu tako i u svijetu, iako je hrvatska ekonomija i dalje duboko u recesiji. I hrvatska preduzeća suočavaju se s krizom, pogađaju ih velika zaduženost, mala konkurentnost i niska profitabilnost. Zato je većina analitičara ovogodišnji rast zagrebačke berze pripisivala prije svega ulasku države u EU. Ali se nakon »velikog praska« na zagrebačkom tržištu hartija od vrijednosti nije mnogo dogodilo, indeks Crobex je više ili manje na jednakim vrijednostima kao na kraju sedmičnog trgovanja. »Zagrebačka berza pati zbog male likvidnosti, lošeg raspoloženja među investitorima, nedostatka stranih investitora ali i loše makroekonomske prognoze za Hrvatsku za ovu godinu,« uvjerena je analitičarka hrvatske Podravske banke Maja Bešević Vlajo. Ističe da je loša likvidnost prije svega posljedica niskih cijena pojedinih akcija, što može biti za investitore i prilika. »Uazak Hrvatske u EU osjetiće se tek u drugoj polovini godine kada bi mogao indeks Crobex doći do 1.900 do 1.950 bodova,« smatra Bešević Vlajova.
Jernej Kozlevčar, Triglav Skladi
Prilika za investitore na zagrebačkoj berzi ima, ali su rijetke. Preduzeća se moraju više potruditi da bi motivisala investitore da ulažu.
Oprez
»Evropska unija nije čarobni štapić zbog kojeg bi se sve promjenilo,« kaže finansijski savjetnik iz hrvatske Centar bance Goran Vorkapić. »Ako pogledate kada su se druge države u posljednjoj deceniji pridružile EU, biće vam jasno da je bio eksplozivni rast na tim tržištima posljedica opšteg optimizma na svim tržištima i jeftinog novca.« Po Vorkapićevem mišljenju, kriza je promijenila ponašanje investitora koji su sada puno oprezniji. »Osim toga u Hrvatskoj je mnogo preduzeća koja su bila na berzi otišlo u stečaj. Manje je i prvih upliva na berzi. Prilika za investitore danas na zagrebačkoj berzi još ima, ali su rijetke, osim toga preduzeća se moraju mnogo više potruditi da bi investitore uvjerila da su vrijedna njihovog povjerenja,« objašnjava Vorkapić. »Sada nije godina 2004. niti godina 2007. Usred smo godine 2013. i Hrvatska je već pet godina u recesiji. Treba biti svjestan da su se vremena promijenila,« zaključio je on.
Dolaze bolja vremena?
»Prema našoj analizi je indeks Crobex prošle godine
18 I www.biznis-plus.com
Goran Vorkapić, Centar banca dostigao dno i u bliskoj budućnosti neće više biti značajnih padova,« smatra hrvatski analitičar Dean Pavličević. »Rast vrijednosti kursa očekujem prije svega kada se vrate veliki strani institucionalni investitori,« kaže Pavličević koji kao Bešević Vlajova ocjenjuje da su neke akcije u Zagrebu potcijenjenje i dobra prilika za kupnju. »Investitori neka prate prije svega dobro likvidne akcije kao i preduzeća iz prehrambenog i turističkog sektora. Prilika ima i u industrijskim preduzećima,« dodaje Pavličević.
Među narodima u regiji velike su razlike, a s druge strane u mnogočemu smo slični. Pogledali smo šta su zaključili u agenciji Mediana, gdje su anketirali 15.500 građana Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije Slovenci su od četiri naroda u regionu sebe ocijenili za najbolje upravljače svog novca. O sebi tako misli čak 73 odsto Slovenaca, slijedi 65 odsto Hrvata, 57 odsto Srba i skoro pola Makedonaca. Razumljivo je da je isti redoslijed i kod tvrdnje: Ne volim biti u dugovima. S time se slaže dobrih devet od deset Slovenca, 85 odsto Hrvata, tri četvrtine Srba i 61 odsto Makedonaca.
Kod trošenja omiljenija gotovina
Skoro 60 odsto Srba i Slovenaca kupovinu radije plaća gotovinom. Tako postupa i 53 odsto Hrvata i deset postotnih bodova manje Makedonaca. Možda je gotovina kod većine omiljenija i zbog toga što, možda, potroše više ako plaćaju kreditnom karticom. Tako misli gotovo trećina Slovenaca, skoro 30 odsto Hrvata, upola manje Srba i gotovo četvrtina Makedonaca.
Hrvati u slobodno vrijeme više misle na posao nego Slovenci
Svojim životnim standardom zadovoljna je polovina ispitanih Slovenaca i manje od četvrtine Hrvata i Srba. Među Makedoncima 31 odsto je zadovoljnih standardom. Za 68 odsto Slovenaca i tri postotna boda manje Srba od novca koji zarade važnije je kako provode slobodno vrijeme. Isto misli gotovo polovina Hrvata i još nešto manje Makedonaca (41 odsto). S druge strane, u svoje slobodno vrijeme tek četvrtina Slovenaca misli na posao, dok je među Hrvatima još više takvih – dvojica od petorice.
Slovenci najmanje radno ambiciozni i preduzetni
Samo za 15 odsto Slovenaca posao je više karijera nego rad. Da im je posao važniji za karijeru nego sam rad, kažu prosječno dvojica od petorice Srba i Makedonaca, dok je među Hrvatima takvih 31 odsto. Dobra trećina Hrvata želi osvojiti i sam vrh u svojoj
Thinkstock
Do kraja godine očekujem prije svega visoku korelaciju kretanja berze u Zagrebu s opštim uslovima na svjetskim tržištima i tržištima kapitala u regionu.
Tako slični, a tako različiti: Između četiri naroda u regionu, najmanje bi Slovenaca imalo svoje preduzeće, a svoj vrh u karijeri bi htjelo doživjeti najviše Srba
karijeri. Još ambiciozniji su Makedonci (36 odsto), a najviše Srbi (dva postotna boda više). Takve ambicije ima od svih najmanje Slovenaca, i to 31 odsto. Vlastito preduzeće želi samo četvrtina Slovenaca. Preduzetniji su Hrvati (36 odsto), a još više Makedonci (46 odsto).
Unosne mogućnosti ulaganja traži najviše Srba
Petina Slovenaca i Makedonaca odnosno gotovo petina Hrvata u novinama čita finansijski dio. Najviše takvih ima Srba, i to skoro 28 odsto. S druge strane, svaki deveti Slovenac i svaki osmi Hrvat prati događaje na berzama. Trgovanje na berzi Slovencima se čini riskantnije nego Hrvatima. Tako misli dvojica od pet Slovenaca odnosno svaki četvrti Hrvat. Upravo su Slovenci i Hrvati ti koji manje traže unosne mogućnosti ulaganja novca. Tek manje od petine Slovenaca odnosno manje od četvrtine Hrvata. Među Makedoncima takvih ima manje od polovine, a među Srbima više od polovine.
19
“Violeta” nakon osvajanja regiona nastavlja pohod
www.biznis-plus.com Besplatan newsletter “Pregled regiona” u vašem e-mail inbox-u svakog dana u 15:30
Vlasnik i direktor “Violete”, proizvođača Put “Violete” higijenskog papira iz BiH, jedne većih takompaniji “Violeta” iz Gruda ističu da su sa tim brendom mošnjih kompanije i izvoznika, o planovi- Ukrenuli 2002. te da su u međuvremenu postali regionalni lider ma, prilikama za državu i o tome što cijene u proizvodnji higijenskih proizvoda. Zapošljavaju 800 ljudi u 14 kancelarija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. Imaju kod novih saradnika
Jedan ste najvećih izvoznika u BiH. Koje proizvode najviše izvozite?
Izvozimo pelene, toaletni papir, papirne ubruse, suve i vlažne maramice, serviete i higienske uloške. Naše proizvode možete naći u svim državama nekadašnje Jugoslavije, ali i u Holandiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj i Australiji.
Kako krizna vremena utiču na vaše preduzeće?
slodavca. Ali i ugledni svjetski proizvođaći, kao što su Ferrero, Barilla, SC Johnson, PIK, Paladin i drugi, prepoznali su nas kao kvalitetnog distributera.
Da li vam je žao zbog neke propuštene poslovne prilike?
U poslu imamo konzervativan pristup što znači da se svakog projekta prihvatimo sistematički i analitički. Zato sam uvjeren da propuštenih prilika nije bilo.
Zbog nelikvidnosti naše privrede i drugih u regionu mogu reći da se zbog dobrog omjera između kvaliteta i cijene proizvoda dobro držimo. Kod nekih naših proizvoda tržišne udjele smo sačuvali, kod nekih smo postigli i rast. Ovih dana smo dobili porudžbinu za pelene od novog kupca iz Velike Britanije. To znači da se širimo na nova tržista koja su manje pod uticajem recesionih uslova poslovanja i stvaramo dobre prilike za povećanje izvoza.
Koje grane privrede ocjenjujete za najperspektivnije u sljedeće dvije godine?
Kakve su mogućnosti za dobar poslovni rezultat krajem godine?
Gdje za pet godina vidite svoje preduzeće?
Očekujemo da ćemo poslovnu godinu završiti uspješno. Za nas je važno da održavamo stabilnost u trenutnim spoljnim i unutrašnjim privrednim uslovima iako se oni stalno mijenjaju i nepredvidljivi su.
Mislim da bi za izlazak države iz krize i podizanje nivoa privredne aktivnosti trebalo više pažnje posvetiti energetskim projektima koji bi mogli osjetno povećati unutrašnju moć države za napredak i razvoj. Istovremeno bi trebalo više pažnje posvetiti projektima javnih radova, recimo gradnji infrastrukture, autoputevima i slično.
Ulagaćemo u nove proizvodne kapacitete. Do kraja godine planiramo da završimo gradnju fabrike u Grudama. Naša strategija je rast proizvodnje i broja zaposlenih jer širimo proizvodni program proizvoda s ciljem dizanja higijenskog standarda konačnog korisnika.
Higijenski proizvodi “Violete” sve su prepoznatljivi u regionu. Šta Šta savjetujete mladim preduzetnicima kako bi uspjeli u poslu? ocjenjujete kao najveći uspjeh preduzeća? “Violeta” je razvila prepoznatljivu robnu marku. Nezavisna agencija nas je tri godine zaredom proglasila za najbolju marku u BiH. Osim toga smo od ovdašnjeg najvećeg portala za zapošljavanje Posao.ba četiri godine zaredom dobili titulu najpoželjnijeg po-
20 I www.biznis-plus.com
Neka se pripreme, posao će biti zahtjevan i naporan, potreban će biti kvalitet, i to na dugi rok. Uspjeh preko noći nije moguć za to nestrpljenje nije dobra »saradnica« u poslu. Ključ za uspjeh je upornost, prilagođavanje promjenama, uz to se treba truditi za sve bolji kvalitet rada.
Branimir Boban / CROPIX Za Slobodnu
»Ulazak Hrvatske u EU dobro utiče na BiH i na naše preduzeće. Bez većih promjena smo odgovarajuće organizovani i s potrebnim sertifikatima spremni za poslovanje u EU. Uz to se otvaraju nove prilike jer su vrata EU tu, izravno pred nama«, kaže vlasnik i direktor “Violete”, bosansko-hercegovske “palome” koja svoje proizvode prodaje u regionu.
tri fabrike u Hrvatskoj i BiH, ali se takođe bave uvozom i distribucijom prehrambenih i higijenskih proizvoda međunarodnih kompanija poput Ferrera, Barille, Eviana, Mesne industrije PIK, Paladina, Alkaloida, FRIKO delikatesnih sireva i SC Johnsona.
Petar Ćorluka, vlasnik i direktor proizvođaća higijenskih proizvoda »Violeta«
Kao privatnik već 23 godine radim na području trgovine, distribucije i proizvodnje i mogu reći da postižem dobre poslovne rezultate i stalno sam među boljima u regionu.
Planirate ove godine još zapošljavati? Šta zapravo tražite kod mladih kadrova? Stalno zapošljavamo nove ljude. U toku su razgovori sa dizajnerima i tehnolozima koji su nama važni jer nam za dobre i kvalitetne proizvode trebaju kreativni ljudi. Inače, kod mlađih saradnika tražimo odgovornost za ispunjavanje povjerenih zadataka, samoiniciativnost, da su spremni osvojiti nova znanja, upotrebljavati ih, a uz to i da su kooperativni.
21
Kad procvjeta trgovina, s njom će i Hrvatska
www.biznis-plus.com Vijesti koje često utiču na vaše poslovanje i život
Vlasnik grupe “Orbico” o proširenju na istok, velikim planovima i šta sve treba ispraviti
Teško ćete objasniti radniku koji je izgubio posao da mu se to dogodilo jer raste javna potrošnja, a da sa druge strane država u svom sistemu nastavlja zapošljavanje. Ako će se takav trend nastaviti, prijete na neredi. Odmah trebamo naći ljude, vladu koja će imati hrabrosti da izgubi izbore, ali prije toga da napravi sve ono što treba za opstanak države.
Branko Roglić po proširenju distribucijskog poslovanja u regionu i Evropskoj uniji (EU) planira proširenje na Indoneziju i Kinu. Poznat je po tome da se u poslu ne zadužuje nego ga finansira samo vlastitim sredstvima. Polako razmišlja o odlasku u penziju ali misli da taj dan neće ubrzo doći.
Ko će imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u EU?
Ulazak u EU velik je izazov i prilika, a za neke veliki problem. Za one koji su svoja preduzeća na vrijeme prestrukturirali, smanjili troškove i racionalizovali sve dijelove poslovanja, to je prilika. Naime, oni će svoje proizvode i usluge moći da prodaju na velikom tržištu.
Kakvi su planovi grupe “Orbico” za ovu godinu?
Planiramo 860 miliona eura prihoda što je u poređenju s prošlom godinom rast za 30 miliona.
Davno ste već prekoračili hrvatske okvire, kakvi su planovi na evropskom nivou?
Koliko hrvatskih preduzeća, prema Vašim procjenama, ima šansu da napravi uspjeh na tržištu Evropske unije, s obzirom na to da se uvijek ponavljalo kako su domaći proizvodi i usluge dosta nekonkurentni?
Planiramo da budemo jedan najvećih distributera u Evropi.
U Hrvatskoj ima 300.000 suvišnih radnih mjesta. Rješenje za njih je naše selo. Ovi ljudi bi trebalo da dobiju poštene otpremnine i onda da počnu da obrađuju zemlju. Tako bi se mogli brinuti i za svoje porodice. Tako bi se država utvrdila i preko tržišta EU, znanja i tehnologije, polako rasla.
Nedavno ste posjetili Indoneziju. Kakvi planovi su vezani za to tržište?
Širimo poslovanje i u devetom mjesecu ćemo s indonezijskom kompanijom Global Putra International Group osnovati zajednčka preduzeća u Indoneziji, Hrvatskoj i Kini. Preko tih preduzeća želimo da uvozimo robu i svrstamo je u “Orbicove” prodajne puteve u 17 evropskih država i istovremeno evropsku i hrvatsku robu izvoziti u Indoneziju. Na evropska tržišta planiramo da uvozimo namještaj, drvo, tropsko voće i ugalj.
Očito je dio rješenja i na azijskim tržištima, jer ste se na njih usmjerili i vi?
A kakvi su planovi s otvaranjem preduzeća u Kini
Saša Zinaja, Aktual
Radi se o ogromnom tržštu koje je oslonjeno na indonezijsko, jedan bez drugog ne mogu. Veza između tih država i između Evrope i Indonezije je vrlo dobra stvar i može se razviti u dobar posao. Kina je fabrika svijeta, tamo je sve i to upola jeftinije nego drugdje. Radna snaga je deset puta jeftinija nego, recimo, u Hrvatskoj. Znači tamo je kapital dosta lakše oploditi.
Kako ocjenjujete privrednu i političku okolinu u Hrvatskoj?
Uslovi su dosta loši i razumijem ministra finansija Slavka Linića da se zalaže za stabilizaciju budžeta. Kod nas javna potrošnja ekstremno raste dok realna privreda konstantno pada. Niko nije dovoljno hrabar da bi gospodi u javnom sektoru objasnio da ih ne može biti više od 250.000 nego najviše 100.000, jer će u suprotnom država završiti u stečaju. Velikom brzinom se približavamo grčkom scenariju. Ako se ne uspostavi ravnoteža između realne privrede i javne potrošnje, dobićemo nekog mentora koji će upravljati nama jer sami to ne znamo.
22 I www.biznis-plus.com
Branko Roglić, vlasnik evropskog distributera »Orbico« i počasni konzul Slovenije u Splitu
Svijet je sve manji dok su avioni sve brži i jeftiniji.
Mislite na Međunarodni monetarni fond (IMF)?
Da, već prije sedam godina sam rekao da nam treba MMF. On bi napravio ono čega se Vlada boji i rezao tamo gdje treba. Na primjer, svi znamo da imamo kod nas previše opština i županija, ali njihov broj se niko ne usuđuje smanjiti.
Mislite, znači, da bi trebalo da postoji potreba za političkom voljom kako bi se sprovele radikalne mjere u cilju poboljšanja uslova u državi i ekonomiji?
Mi se brinemo za razmjenu robe. Sjetite se da se u prošlosti uvijek govorilo kako se neka država razvila jer je cvala trgovina. Kad zascvasti trgovina, to će se desiti i sa Hrvatskom. Imamo odlične komparativne prednosti i nadam se da će u Hrvatsku doći pametni ljudi s novcem koji nije iz špekulativnog izvora, pošteno zarađenim u Evropi. Naime, nije važna samo zarada odnosno koliko je ona velika. Važno je i znanje koje dobijemo prije nego što taj novac zaradimo. Takav preduzetnik ima iskustva koja će širiti na naš Jadran i upotrijebiti kod bijelog braškog kamena, drva, rijeka, voda, u Slavoniji i svim drugim našim izvorima. Ali za to treba stvoriti uslove, odnosno pobrinuti se za ravnotežu između ekonomije i javne potrošnje.
Kako komentarišete činjenicu da mnogi u posljednje vrijeme dosta naglašavaju značenje investicija, ali njih nema niotkud?
Ako imate državu s visokim porezima i skupom radnom snagom, onda se novac koji dolazi ne oplodnjava. Ljudi koji imaju novac su pametni i neće ga donijeti tamo gdje ga ne mogu obrnuti i povratiti u roku od pet, sedam ili osam godina. Iz takvih će okolina otići i oni s novcem i neće se više vratiti.
23
Privrede u regionu moraju više sarađivati
www.biznis-plus.com Prilike za nove poslove i proširenje postojećih
Miodrag Kostić, najveći srpski preduzetnik i nekadašnji interesent za kupovinu “Žita” iz Slovenije, vjeruje da je poljoprivreda najveća prilika za cijelu region
Da bi bili na svetskom tržištu konkurentni morate imati zadovoljavajući kvalitet, cijenu i količinu. Zato su udruživanja neizbježna. Ako se ne udružimo doći će veliki igrači a mi ćemo utakmicu gledati sa tribina.
»Preduzetnici treba da stvaraju nove projekte, a vlada da osigura odgovarajuće uslove za poslovanje i finansijsku podršku,« kaže Miodrag Kostić, predsjednik i vlasnik MK Grupe, najvećeg privatnog koncerna u Srbiji. Da li je prednost ili mana kad postanete najveći srpski biznismen?
Pitam se da li je prednost biti najveći u zemlji u kojoj je prosječna plata među najnižima u Europi, u zemlji koja još nije raskrstila sa samoupravljanjem, u zemlji koja i dalje više troši nego što zarađuje, u kojoj se nerad i neznanje više cijeni od uspjeha i znanja, u kojoj još nema reda i rada? Biti lider na čelu jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Srbiji, ali i na drugim tržištima, nije nimalo lak posao. Za mene je, prije svega, to velika odgovornost i obaveza prema 5.000 zaposlenih i njihovim porodicama u Srbiji, ali i u Ukrajini.
Zašto se moj koncept ne primjenjuje na druge domaće kompanije, to nije pitanje za mene. Danas u Srbiji još ima 174 preduzeća u restrukturiranju u kojima radi skoro 50.000 ljudi. Potrebno je da se svakim od tih preduzeća neko ozbiljno posveti kako bi se sagledalo koji su njihovi potencijali, da li se u njih u ovom trenutku može nešto uložiti kako bi se vratila na tržište. Ideja za koju sam se zalagao i kod prethodne i kod ove Vlade je ta da bi iskusni privrednici svojim znanjem i iskustvom mogli doprinjeti razvoju državnih preduzeća, podizanju proizvodnje i samim tim njene konkurentosti na nivo koju zaslužuje. Privrednici su spremni dio vremena odvojiti kako bi pomogli javnim preduzećima. Srbija ima oko 220.000 preduzetnika i tu energiju treba oživjeti. Ono što mogu potvrditi jeste da moja ponuda i dalje stoji u vidu savjeta, znanja i iskustva koje sigurno mogu prenijeti na druge, da bi se izvuklo najbolje moguće za ekonomiju Srbije. Ukoliko bi mogao birati kome ću pomoći i dati besplatan savjet, to bi bili JAT, Železnice Srbije ili JP PEU
24 I www.biznis-plus.com
Novi Magazin
Izrazili ste spremnost da kao menadžer preuzmete neko državno preduzeće. Ne tako davno bili ste među potencijalnim kupcima Jat Airwaysa, pa je to propalo. Koje je sad preduzeće u igri?
Resavica. Izazovi su mi uvijek bili poslovni poduhvati koji zahtijevaju liderstvo, ali i sprovođenje strukturnih reformi u sistemu.
Već dvije-tri godine pojedine kompanije MK grupe, po parametrima Ministarstva finansija, spadaju među najbolje i najprofitabilnije. Kako se stiže do toga?
MK Group je i u najnevjerovatnijim ekonomskim, pa ako hoćete i političkim okolnostima, uspijevala ne samo opstati, nego i razviti se do današnjih granica. Uvijek sam strateški razmišljao u poslu što mi je omogućilo da stvaram okolnosti i alate za poslovanje. Teška vremena pretvorio sam u šansu, šansu u rezultat, a rezultat je vodeća kompanija za agroposlovanje u Srbiji i regionu jugoistočne Evrope. Tek očekujem da postignemo najveće rezultate. Daleko od toga da nijesam zadovo-
ljan učinjenim, ali mi imamo još puno toga reći u poslu. Znate, postići rezultat nije lako, ali održati ga i trajati, višestruko je teže. To se postiže isključivo radom, strategijom i uz podršku stručnog tima.
Kakva su iskustva poslovanja Vaše kompanije u Ukrajini?
Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na ovom zahtjevnom tržištu prilično težak. MK Group trenutno obrađuje 40.000 hektara. U Ukrajini plaćamo najam za zakup zemljišta po hektaru za ovu godinu oko 60 eura, a u Srbiji MK Group plaća zakup zemljišta od 300 do 500 eura po hektaru. Srbija je definitivno bolje organizovana država nego Ukrajina. Iako ima divovske potencijale u poljoprivrednoj proizvodnji, Ukrajina ih daleko manje koristi. Ono što je dobro u Ukrajini to je djelimična privatizacija koju je država izvršila. Ne treba
Miodrag Kostić, predsednik i vlasnik »MK Grupe» zaboraviti da je Ukrajina tržište od 50 miliona stanovnika i da ima 42 miliona hektara vrlo kvalitetne obradive zemlje, a cijela Vojvodina ima nešto ispod dva miliona obradive zemlje.
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić stvorio je najveću kompaniju u regionu. Da li je on prvi “povukao nogu”? Je li to bio razlog što ste Vi izašli s idejom ukrupnjavanja i udruživanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?
Da bi ste na svjetskom tržištu bili konkurentni, morate imati zadovoljavajući kvalitet, cijenu i količinu. Stoga su savezi neizbježni. Ukoliko se ne udružimo, doći će veliki igrači, a mi ćemo utakmicu gledati sa tribina. Vjerujem da poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih industrija za daljni ekonomski razvoj i najveću šansu cijelog regiona. Mislim da je ekonomijama svih >>
25
Kuda za jeftinije gorivo i cigarete Srpski kralj šećera
Novi Magazin
MK Grupa je vodilno poduzeće na području prerade hrane u Srbiji i sami kažu da su i najveći u jugoistočnoj Europi. Povezuje 36 poduzeća Srbiji i Ukrajini čije aktivnosti su osim poljoprivrede još trgovina, informacijska tehnologija, upravljanje nekretnina i turizam. Ob ovih je jedna glavnih delatnosti industrija šećera saj su dio grupe četiri tvornice šećera u Srbiji, tako da se smatra tamošnjim najvećim proizvođačem i izvoznikom šećera. Vlasnik i predsj¬ednik MK Grupe Miodrag Kostić ima zato već godinama nadimak kralj šećera. Kostić koji se prije dvije godine zanimao za kupnju slovenskog Žita, prema procjenama časopisa Forbes na trećem je mjestu najbogatijih na Balkanu. Njegovu su imovinu ocjenili na 234 milijuna eura, nalazi se iza vlasnika Agrokora Ivice Todorića i vlasnika Studia Moderna Sandija Češka.
zemalja u regionu i te kako potrebna bliža poslovna saradnja. Međusobno povezivanje regionalno jakih kompanija je nužno, posebno imajući u vidu buduće veliko tržište, u prvom redu mislim na zemlje EU i Rusiju.
Čini se da je iza Todorića i Agrokora u „osvajanju“ regiona stajala Vlada Hrvatske i da je to na neki način državni projekat. Zašto slično ne postupi i Srbija na nekom drugom projektu?
Vjerujem u potencijal domaće ekonomije, jer Srbija nije u potpunosti iskoristila sve kapacitete. Prostor za napredak postoji, posebno u području energetike i proizvodnje hrane. Kojom brzinom će se napredovati zavisi od saradnje ekonomije i države, a siguran sam da ćemo svi dati svoj doprinos tom cilju.
Mislite li da je Srbija nespremna za liberalizaciju tržišta od 1. januara 2014. kada se otvara za robe iz EU prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju? Ne može se očekivati da Srbija sama preuzme „teret“ priključivanja, već se apsolutno svaki pojedinac mora angažovati kako bi spreman dočekao pozitivne promjene koje nas očekuju u bliskoj budućnosti. Državni sistem bi trebalo da indirek-
26 I www.biznis-plus.com
tnim mjerama podrži privrednike i to najprije skraćivanjem procedura, uklanjanjem administrativnih barijera, preispitivanjem mjera carinske zaštite kao i povećanem izvoznih kvota. Činjenica je da će integrativni proces dovesti do još većeg isticanja „najboljih“ u svojoj branši, a da će oni manje „kvalitetni“ nestati sa tržišta. Razlog je što veliko tržište kao što je evropsko, neće tolerisati nekonkurentne kompanije. Ipak, ne smatram da bi ovo trebalo protumačiti kao prijetnju, već naprotiv, kao šansu za razvoj.
Ispunili smo želje više preduzetnika i pogledali kakve su razlike u cijenama u regionu U Sloveniji su najskuplji benzin i cigarete u regionu. Ako idete na put, i cijena je glavni kriterijum za kupovinu, možete u drugim državama regiona potrošiti za benzin i petinu manje a cigarete i za polovinu. Detaljnijim pretraživanjem sigurno bismo otkrili još veće razlike u cijenama benzina i cigareta u regionu. Ali zanimali su nas okvirne uštede pa smo kod cijena goriva koje u brojnim državama zavise od ponuđača odnosno lokacije pumpe uzeli u obzir najčešće cijene ponuđača.
Za 50 litara goriva i 15 eura manje
Srbija je trenutno jedina država u regionu u kojoj je dizel skuplji od 95oktanskog benzina. Usprkos tome, tamo ćete za 50 litara platiti dobra tri eura manje nego u Sloveniji, u Hrvatskoj i Crnoj Gori oko šest, u BiH oko devet, a u Makedoniji umjesto 69 eura čak 14 eura manje.
Kakav je Vaš prijedlog državi - šta da učini sa zemljom u državnom vlasništvu?
Zemlja u Srbiji ima nedovoljno ili uopšte nema svoju namjenu, a hrana i poljoprivreda su naša šansa. Biti vlasnik zapuštenog poljoprivrednog zemljišta skoro svuda u svijetu je luksuz, a uskoro će tako biti i u Srbiji. U Srbiji svake godine ostane neobrađeno djelimično ili loše obrađeno čak 900.000 hektara zemlje, a od davanja u zakup tog zemljišta, primjera radi, tokom 2011. godine u budžet je otišlo samo oko 13,2 miliona eura. Kada bi se na toj površini posijala samo pšenica, za godinu dana bi se moglo požnjeti 3,5 miliona tona tog proizvoda. Pošto je poljoprivredno obradivo zemljište dobro od opšteg značaja, država se mora ponašati kao najbolji domaćin, a to znači da adekvatno upravlja onim što ima. Postoje dva rješenja - ili da država počne zemlju obrađivati ili je prepustiti onima koji to znaju i mogu. U interesu države je što prije u funkciju staviti zemljište, jer nema efikasnog upravljanja i odgovornosti bez privatnog vlasništva, a zemljište i poljoprivreda su ogromna razvojna šansa Srbije. Zemlja je bogatstvo svih nas i nitko nema pravo to zloupotrebljavati.
www.biznis-plus.com Promjene zakona i pravila koje utiču na posao
cigareta. Najmanje ćete uštediti u Hrvatskoj i to oko pet eura kod 10 kutija.
Ne zanemarite međuvalutne razlike
Razlike među cijenama proizvoda i usluga u regiji naravno zavise od toga kako povoljno ćete zamijeniti eure za lokalnu valutu odnosno prema kojem kursu vam ih obračuna prodavac ili lokalna banka. Nije na odmet podsjetiti da je granicu EU dozvoljeno preći s najviše jednim boksom cigareta po osobi, a među državama EU dozvoljenih je najviše četiri omota po osebi. Članak o obje teme ćemo objaviti uskoro.
Bilješka: kod prepračunavanja valuta smo uzeli kurs NLB-a na dan 15.07.2013, tojest jedan dan prije objave članka; cijene benzina i dizela se u većini država razlikuju od prodavača do prodavača zato smo tamo u obzir uzeli cijene na onim pumpama kojih ima najviše u državi i pri tom uzeli najskuplju verziju benzina odnosno dizela. U Srbiji smo uzeli u obzir približnu cijenu NIS-a u Beogradu, a u BiH Energopetrola u Federaciji BiH. Donekle drugačiji omjer je kod cijena 95-oktanskog benzina. U Hrvatskoj ćete za 50 litara umjesto skoro 75 eura platiti značajnih osam eura manje nego u Sloveniji. Još više ćete uštedjeti u Srbiji ili Makedoniji gdje ćete potrošiti 10 eura manje. Najmanje ćete za benzin platiti u BiH, kod 50 litara ćete uštedjeti čak 15 eura.
Za »šteku« cigareta u Sloveniji - dvije u komšiluku
Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje najomiljenije cigarete platiti dosta manje. Ali samo za one koji gledaju na cijenu i zanemare eventualan nešto drugačiji ukus. Ako ste među njima, za omot cigareta odnosno 10 kutija možete potrošiti i oko 20 eura manje. Takve su, naime , razlike među slovenskim i makedonskim cijenama nekih od
Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje omiljene cigarete platiti dosta manje, ali mnogi ne znaju koliko.
27
“Gorenje” u Srbiji vidi još mogućnosti za rast
www.biznis-plus.com Intervjui, analize, dobre vijesti, poslovne prilike…
Franjo Bobinac, predsjednik uprave kompanije “Gorenje” o proširenju proizvodnje u regionu, budućnosti preduzeća, kakav kadar traže i šta savjetuje mlađima
Kroz pet godina većinu prihoda ćemo ostvariti sa vlastitim robnim markama, imaćemo jake regijonalne prodajne centre, a najviše ćemo proizvoditi u Sloveniji i u Srbiji.
Proizvođač kućanskih aparata Gorenje prije nekoliko sedmica sklopio je dugoročno strateško partnerstvo s proizvođačem elektroničkih uređaja Panasonic koje bi trebalo Velenjčanima, između ostalog, donijeti 80 miliona dodatnih prihoda, a Japancima do 13 odsto slovenske tvrtke. U isto vrijeme, otvoren je novi proizvodni pogon hladnjaka u Srbiji. Dakle, više nego dovoljno razloga za razgovor s prvim čovjekom kompanije, Franjom Bobincem o pogledima na region i budućnost firme.
Franjo Bobinac, predsjednik uprave »Gorenja«
Kako na vaše poslovanje utiče ulazak Hrvatske u EU?
Ulazak Hrvatske u EU omogoćava nam spoj nekih poslovnih operacija, na primjer, na području logistike i time racionalizaciju troškova, ali svakako u obje države zadržavamo vrhunski prodajni tim.
U Srbiji ste prije nekoliko sedmica otvorili treću fabriku. Da li vam je u interesu proširenje i u neke druge države nekadašnje Jugoslavije? Ne, ali vidimo potencijal rasta u Srbiji, posebno u Zaječaru, gdje imamo montažni pogon za mašine za pranje rublja. Do 2015. godine planiramo proširenje i modernizaciju zaječarske fabrike, tamo ćemo takođe proizvoditi perilice i sušilice koje ćemo razviti zajedno s Panasonicom u sklopu strateškog partnerstva.
S Panasonicom ste nedavno sklopili ugovor o partnerstu i on će do jeseni postati do 13-odstotni vlasnik preduzeća. Koji partner bi bio najpoželjniji za “Gorenje”?
Vrlo je važno da je vlasnička struktura takva da omogućava sprovođenje strategije firme koja svakako treba ići u smjeru stvaranja dodatne vrijednosti za vlasnike uz istovremenu brigu o svim ostalim partnerima.
Kako inače napreduje preseljenje proizvodnje Aska u Sloveniju i slovenske proizvodnje u Srbiju? Kada će završiti obje faze i koji je sljedeći korak?
I kada očekujete da će država izaći iz vlasništva preduzeća?
Aktivnosti se provode u skladu s planovima i do jeseni će biti završene. Krajem marta u Velenju smo već počeli proizvodnju veš mašina i sušilica za rublje marke Asko, u toku je preseljenje proizvodnje mašina za pranje suđa Asko koje će biti završeno do septembra, kada će početi proizvodnja u Velenju. “Gorenje” u Velenju još nije proizvodilo mašine za pranje suđa. Znači tamo donosimo potpuno novi proizvodni program tako da se radi o zaista važnom koraku za tu lokaciju.
Mislim da će država postupno smanjivati svoj udio u kompanijama poput “Gorenja” i vjerujem da će se izlazak države iz vlasništva odvijati na način koji neće ugroziti strategiju razvoja preduzeća. Ali u drugoj dokapitalizacij koju planiramo ove godine, akcije ćemo prvo ponuditi postojećim dioničarima.
Gdje vidite “Gorenje” za pet godina?
Učinke prodaje proizvodnog dijela segmenta namještaja biće mogućje bolje izmjeriti krajem godine kad će proći nekoliko mjeseci od isključenja tog segmenta iz Grupe “Gorenje”.
28 I www.biznis-plus.com
Irena Herak
Kakvi su učinci prodaje segmenta kuhinja i unutarnje opreme?
Vjerujem da će se “Gorenje” za pet godina razviti u čvrstu međunarodnu korporaciju s prodajom u svim smjerovima po Evropi i većom prisutnošću u nekim drugim ciljnim zemljama izvan Evrope. I za pet godina većinu ćemo prihoda ostvariti pod vlastitim robnim markama, imaćemo jake regionalne prodajne centre i najviše ćemo proizvesti u Sloveniji i Srbiji.
U kom segmentu planirate dalje zapošljavanje i koje su glavne osobine koje tražite kod novih saradnika?
Zapošljavamo prije svega inženjere, stručnjake za razvj, prodavce. Kod saradnika tražimo i cijenimo usmjerenost u razvoj, spremnost na rad u grupi i promjene, predanost poslu i preduzeću, poštovanje. Ključna znanja mogu se pridobiti i tokom rada, ali prave lične osobine saradnik mora donijeti sa sobom.
Šta osim cijene i kvaliteta tražite kod svojih novih potencijalnih partnera, odnosno dobavljača?
Za nas je vrlo važna pouzdano snabdijevanje, fleksibilnost dobavljača, spremnost na promjene te korektan poslovni odnos.
Ali ako bi vam neko platio 100.000 eura, gdje bi van “Gorenja” i njegovih proizvoda uložili taj novac? Možda u novi, svjež projekat nekog mladog preduzetnika, ali bi me on morao naravno prvo uvjeriti da je vrijedan toga.
Šta bi savjetovali mladim poduzetnicima o njihovom poslu?
Neka budu istrajni, inovativni i neka ne staju ispred prepreka ako vjeruju u svoju ideju, nego neka pokušaju u nju uvjeriti vlasnike preduzeća, poslovne partnere i najprije svoje saradnike.
Uzor mu je bio Magic, do prvog honorara pjevanjem
Što označavate za svoj najveći poslovni kiks odnosno propuštenu priliku? Svako iskustvo je dobrodošlo i uvijek nešto naučimo. Ekonomska kriza okrenula je stvari naopačke i vjerujem da bi danas svi, bogatiji za iskustva iz ovog vremena, prije nekoliko godina postupili drukčije. Čime ste zaradili prvi honorar? Pjevanjem na zabavnoj sceni u djetinjstvu i kasnije u Komornom zboru RTV Ljubljana, u studenstkim godinama. Ko je bio vaš uzor u mlađim danima a ko je danas? U mlađim godinama to su bili vrhunski sportisti, prije svega košarkaši kao Erwin Magic Johnson, a danas svi oni koji svoj posao obavljaju vrhunski i najbolji su na svom području bez obzira radi li se o poslovnim ljudima, naučnicima, umjetnicima, sportistima… Šta najradije radite u slobodno vrijeme? Slobodnog vremena nema puno ali ga pokušavam iskoristiti za šetnje u prirodi, druženje s prijateljima, sport, muziku i putovanja. Koliko dugo inače traje vaš najduži odmor u godini i gdje ga najradije provodite? Najduži godišnji odmor traje 10 do 14 dana, a najviše ga provodim na moru.
29
Budite prvi, saznajte više od drugih Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na: www.biznis-plus.com
Kad se sretnu potrošači
www.biznis-plus.com Prilike za promjenu posla
Postoje li razlike među mjestima za odmor prosječne populacije i onih s debljim novčanicima? Pogledajmo gdje najčešće na odmor idu Hrvati, Srbi, Slovenci i Makedonci. Da najviše Slovenaca ljetni dopust provede u Hrvatskoj, već i »ptičice cvrkuću«. Zajedno s Institutom za istraživanje tržišta i medija Mediana ustanovili smo da razlika u izboru destinacija za odmor između desetine stanovništva koji potroše najviše (takozvani superpotrošači) i ostalih u Sloveniji nema. Od 15.500 ispitanika u četiri zemlje najviše je slovenačkih superpotrošača odgovorilo da odmor provode u hrvatskoj Istri i Kvarneru (13,8 odsto). Slijede Dalmacija (11,5 odsto) i Slovenija (sedam odsto). Izbor ljetnih destinacija za odmor i kod ostalog stanovništva Slovenije jednak je. Jedina je razlika što na spomenute tri destinacije odmor provede trećina »obične« populacije, što je za tri postotna boda više od one desetine koja potroši najviše.
I kod susjeda, novopečenih članova EU, nema razlika u odabiru destinacije za odmor između najvećih potrošača i ostalih. Gotovo četvrtina onih koji potroše najviše odmor provodi u svojoj domovini, tamo odmara manje od petine ostalih, manje bogatih Hrvata. Najveća je razlika između te dvije grupe stanovništva kod druge top destinacije, Slovenije. Dok u Sloveniju na odmor dolazi svaki osmi Hrvat, iz desetine populacije koja troši najviše, kod ostatka stanovništva Slovenija je izbor za odmor tek za svakog dvadesetog. Nešto manje Hrvata odabere treće najpopularnije odredište, BiH, tek manje od pet posto stanovništva i dobrih sedam odsto superpotrošača..
Potrošači s preostalima u Srbiji i Makedoniji nijesu tako usklađeni
Prijatelji Biznis plusa: 30 I www.biznis-plus.com
Dok najveći udio najvećih srpskih superpotrošača ljetni odmor provodi u Grčkoj (15,6 odsto), prvo odredište preostalih Srba je domovina (7,29 odsto). Na drugom je mjestu kod obje populacije Crna Gora (12,7 odsto superpotrošača odnosno gotovo sedam odsto ostalih). Treća destinacija po izboru najvećih potrošača je domovina (11,6 odsto), dok Grčku odabere svaki dvadeseti Srbin koji nije jedan onih 10 odsto ljudi koji potroše najviše.
Thinkstock
Hrvati najradije odmaraju u svojoj državi
Odabir mesta za odmor se kod slovenskih i hrvatskih potrošača ne razlikuje od odabira preostale populacijeKod Srba i Makedonaca je ta usklađenost manja.
Makedonci radije ljetuju u Turskoj nego u Hrvatskoj
Upravo je Grčka najpopularnija destinacija za odmor za Makedonce, koji osim ljetnjeg odmora tamo takođe vole provesti produženi vikend – bez obzira na njihov dugogodišnji spor oko službenog imena najjužnijeg dijela nekadašnje Jugoslavije. Svaki sedmi makedonski potrošač, odnosno svaki deseti iz grupe ostalog makedonskog stanovništva, ljetni odmor provede u Grčkoj. Na drugom mjestu kod superpotrošača je Turska (5,4 odsto) a na trećem zapadna susjeda Albanija (manje od pet odsto). Ostali Makedonci koji nijesu iz desetine najvećih potrošača, kao svoje ljetno odredište za odmor naveli su Makedoniju (7,5 odsto), a treće mjesto sa više od četiri odsto zauzela je Turska.
31
Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje van regiona »Smatram da je Agrokorovo preuzimanje Mercatora vrlo logičan poslovni potez. Konsolidacija industrije, na strani proizvodnje kao i na strani maloprodaje, neminovan je proces koji se događa svuda u svijetu. Uopšteno gledajući, posljednju riječ imaju potrošači, i dok je njihov interes u primarnom fokusu, što je jedino poslovno logično, svi akcionari će moći da budu zadovoljni,« kaže Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave “Atlantic grupe”. Što za Vas i Vaše poslovanje znači ulazak Hrvatske u EU i istovremeno izlazak iz CEFTA-e?
»Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam posebno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku.«
Mi već od 2005. imamo iskustvo poslovanja u EU s našom njemačkom kompanijom “Atlantic Multipower”, a korisna su i iskustva koja dijelimo sa slovenskim kolegama iz “Droge Kolinske”, standardima poslovanja smo u potpunosti usklađeni i u svakom pogledu spremni za evropske uslove. Nekoliko naših brendova, poput Cedevite GO!, Argete i Donata Mg imaju ozbiljan internacionalni potencijal koji svakako želimo da iskoristimo, a u tome će nam pomoći i mogućnost korištenja znaka „made in EU“ koji potrošačima u staroj Evropi ipak nešto znači. Kad govorimo o izlasku RH iz CEFTA-e, valja reći da su naši proizvodni kapaciteti odlično alocirani u zemljama unutar i izvan EU, što nam omogućava da neometano servisiramo sva naša regionalna i evropska tržišta nezavisno od trgovinskog režima. Na primjer, Argeta se proizvodi u Izoli i u Hadžićima, prema potpuno istovjetnim standardima, Cockta se puni u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, slično je i s ostalim asortimanom.
Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave »Atlantic grupe«
Kako se prodaje Cockta?
Jako smo zadovoljni rezultatima i razvojem programa Soko Štarka, tj. strateškog poslovnog područja “Slatko i slano”. Ako gledamo po poslovnim područjima u cjelini, uz sportsku prehranu koja je najviše fokusirana na Zapadnu Evropu, najveći rast, i to od 8 odsto, ostvario je upravo asortiman Soko Štarka, pri čemu je čokoladni program “Najlepših želja” rastao dvocifreno, a najviše na tržištima Srbije, BiH i Crne Gore.
Cockta je izuzetan regionalni brend koji je u segmentu gaziranih pića drži jaku drugu poziciju, odmah iza Coca Cole. U posljednjih desetak godina provedena je vrlo uspješna strategija ribrendiranja, kojom je Cockta iz staromodnog napitka etablirana na poziciju koju kvalitetom i dodatom vrijednošću zaslužuje – piće svih generacija, ne samo onih koji je se sjećaju iz starih vremena, nego i mladih modernih potrošača koji prate trendove. Uz nove ukuse, Cocktu Easy i Cockta Limeta i ekstenzije brenda, Cockta Rossa i Cockta Chinotto, zaokružili smo ponudu i spremni pratimo sezonu.
32 I www.biznis-plus.com
Hoće li doći do sinergije brendova Grand Kafa i Barcaffe selection?
“Atlantic Grupa” je sada najveći regionalni proizvođač kafe s prodatih gotovo 25.000 tona u 2012. Tržište kafe, posebno u kategoriji turske kafe, izrazito tradicionalno i vezano uz brend. S našim postojećim brendovima - Barcaffe, koji je prisutan na tržištima Slovenije i Hrvatske, i Grand kafa na tržištima Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije ostvarujemo odlične rezultate i tržišne pozicije te ne planiramo da u ovom dijelu mijenjamo stvari. Ono što smo uveli je brend Barcaffe u HoReCa kanalu na nivou regiona. Procijenili smo da u ovom segmentu možemo s jedinstvenim brendom koji korespondira sa samim kanalom primijeniti uspješnu regionalnu strategiju.
Kako se prodaju proizvodi Soko Štarka i ostalih kompanija koje ste kupili u Srbiji i koliko su konkurentni prilikom izvoza?
Češka “Kofola” navodno kupuje “Radensku” i traži regionalnog partnera za distribuciju. Hoće li “Atlantic” uskočiti u tu igru? Do sada nijesmo imali značajnijih kontakata s kolegama iz Kofo-
le. U češkim i slovačkim okvirima riječ je o poslovnoj genezi koja je slična razvoju Cockte u jugoistočnoj Evropi. Posebno cijenimo rad kolega u Kofoli, mi smo uvijek otvoreni za razgovor, ali nijesmo imali kontakata o saradnji.
Koji regionalni brend biste voljeli imati u svom portfelju?
Irena Herak
Prvi čovjek “Atlantic grupe” Emil Tedeschi planira proširenje po EU, Švajcarskoj i u države ZND a do 2017. godine očekuje da van našeg regiona stvori trećinu prihoda
Jako smo zadovoljni portfeljom brendova koje okupljamo, od Cedevite, Cockte, Argete, Smokija, Barcaffea, Grand kafe, Bananice, Donata Mg, Plidente, Melema… Imamo snažne brendove koji baštine dugu tradiciju, nesporni kvalitet, prepoznatljivost i vjernost potrošača. Svakako postoje odlični brendovi izvan našeg portfelja, ali s obzirom da u skorijem vremenu ne planiramo akvizicije, bilo bi vrlo nezahvalno spekulisati s drugim brendovima na taj način, jer to u načelu samo izaziva niz neopravdanih kalkulacija.
Na koja se tržišta namjeravate širiti?
Tržišta Rusije i Zajednice nezavisnih država (ZND) imaju veliki potencijal, tamo kroz dodatna ulaganja s ovogodišnjih 40-ak miliona planiramo kroz tri godine narasti na 100 miliona eura. To, naravno, podrazumijeva dodatna ulaganja i zapošljavanja. Očekujemo značajan rast i na zapadnoevropskom tržištu, prije svega u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj i to s našim brendovima Multipower, Argeta, Donat Mg i Cedevita GO, koji imaju najveći internacionalni potencijal.
Kako komentarišete inicijativu vlasnika “MK Grupe”, Miodraga Kostića, o kreaciji jedne mega regionalne firme, u koju bi ušla i Atlantic Grupa?
Ta je izjava izazvala dosta medijske pažnje, makar se meni čini da je sasvim jasno i manje upućenom promatraču da je manje riječ o ozbiljnoj inicijativi, a više o pozitivnoj provokaciji na propitivanje uvriježenih rezona kad je riječ o upravljanju kompanijama i vlasničkim odnosima. Kostić je htio ukazati na to da bi većina preduzetnika radije izabrala biti stopostotni vlasnik malog sistema, nego 20-odstotni suvlasnik u jednoj velikoj kompaniji. Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, koliko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još mali subjekti na velikim trećim tržištima i za značajniji uspjeh na tim tržištima moraće se, između ostalog, pronaći uspješna formula zajedničkog nastupa.
Koji biste Vaš poslovni potez označili kao najbolji u karijeri, a kojeg smatrate najvećom greškom?
Ne stidim se poslovnih promašaja, oni su dio razvojnog puta, iako ništa nije bilo tako dramatično da mi se čini da bi to trebalo posebno isticati. Recimo da na samom početku preduzetničke
www.biznis-plus.com Kalendarski pregled događaja u regiji
karijere nijesam imao punu svijest o mogućnostima izgradnje vlastitog brenda bez vlastite proizvodnje. To bi možda uticalo na raniji ulazak “Atlantica” u stvaranje vlastitog portfelja u nekim kategorijama u kojima je tada bilo dosta prostora za rast. No, ne mogu reći da žalim. Kada gledam unazad, mogu reći da se kompanija razvijala upravo onako kako sam u načelu želio i mislio da treba. Jednako mi je teško izdvojiti najbolji potez, jer ima više prelomnih tačaka koje su odredile današnji karakter kompanije – izlazak iz biznisa s papirom i fokus na distribuciju robe široke potrošnje, kupovina “Cedevite” i ulazak u proizvodnju, kupovina “Haleka” i iskorak na zapadnoevropska tržišta… Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam posebno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili “Drogu Kolinsku”, u potpuno transparentnom i profesionalnom procesu u kojem smo pobijedili niz međunarodnih industrijskih i finansijskih takmaca. I to bez političke intervencije u vrijeme najzategnutijih odnosa između Hrvatske i Slovenije. To je za nas zaista bio značajan poduhvat.
U Hrvatskoj je svaka druga mlada osoba nezaposlena. Imate li kakvu poruku za te mlade ljude?
Ekonomska situacija je teška i nije jednostavno pronaći posao, posebno mladima bez iskustva. Svijet se kreće jako brzo i poslodavci sve više traže profesionalce koji se mogu brzo uključiti u posao i donijeti novu vrijednost. Međutim, nije besperspektivno. Mladi trebaju da iskoriste svoju najveću prednost – neopterećenost i mladalački entuzijazam, trebaju se okušati, probati raditi nešto i tokom studija kako bi stekli iskustva, ali i sami došli do jasnije spoznaje šta ih zanima i šta im najbolje ide. Slušajući studente na predavanjima koja često držim ovdje i vani, čini mi se da većina stremi zanimanjima koja dobro zvuče, poput marketinga, ili onih gdje se čini da će najbrže zaraditi, kao finansije. Uvijek im preporučujem da se barem nakratko okušaju u prodaji, to je važna i potcijenjena vještina koja će im koristiti u svemu što budu radili, čak i ako to ne izaberu kao svoj profesionalni put.
I kada možemo očekivati bolja vremena?
Hrvatska u značajnoj mjeri zavisi od stanja u eurozoni, kao i o stanju ekonomije u susjednim zemljama koje su naši najveći ekonomski partneri. U tom smislu ne vidim u najskorije vrijeme neki spektakularan okret na bolje. Hrvatska država svakako ima načina i resurse da zaustavi višegodišnji negativan trend i krene putem postupnog oporavka. Taj uzlazni put neće biti strelovit, ali je posebno važno za naše društvo i državu da se polako krenemo penjati.
33
Jeste li »sjevernjak« ili »južnjak«? Iako među preduzetnicima u regionu u prosjeku primjećujemo neke razlike, u mnogoćemu su i slični.
Druga dimenzija koja mu se čini važnom je nivo impro vizacije ili snalažljivosti. Dok je za sjevernjačku poslovnu mi saonost karakteristično da se drži pravila i postupaka, za južnjačku je karakteristično da može neka pravia i izbjeći, pod uslovom da je to dobro za posao, dodaje on.
osnov da bi bili uspješni u poslovanju, što je jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo. Malo je preduzetnika koji zapravo razmišljaju i imaju menedžerske osobine. Stvorili su ih, naime, entuzijasti koji se vrlo brzo suočavaju a poteškoćama, ali i velike strane kompanije. Glavno je da su naši preduzetnici uglavnom ljudi koji su svoj posao stvorili u vrijeme tranzicije ili njihov preduzetnički duh većinom nije razvijen. U isto vrijeme, nijesu dovoljno obrazovani da bi vodili preduzeće kako je to potrebno. Ali okruženje u kojem radimo omogućava da takve osobe postižu uspjeh uglavnom zahvaljujući odnosima.
Psihoterapeut Zoran Milivojević misli da su preduzetnici u regionu svjesni da pripadaju malim sistemima, državama u kojim je danas sve nego jednostavno poslovati, ali i da se osjećaju manje vrijednima u razgovoru sa stranim partnerima. S druge strane, dodaje Milivojević, primjećuje se i dobra kombinacija prilagodljivosti, kreativnosti i radnog zanosa.
Kriva je tranzicija
»Sve je u tranziciji«, smatra Milan Kovačević, savjetnik za strane investicije u Srbiji. Dodaje da se teško zaboravljaju navike iz starog sistema kao i ondašnja načela i pravila. »Ljudi koji su se obogatili u tranziciji i postali važni preduzetnici, treba da uče i prilagođavaju se novonastaloj situaciji. Neki to rade bolje, drugi lošije. To se prije svega vidi u kriznim uslovima u kojima su neki potonuli, a drugi isplivali«, objašnjava Kovačević. Tranzicija, prema njegovim riječima, ima i pozitivne osobine. »Jedan od važnijih kvaliteta preduzetnika je da su preživljavali različita turbulentna razdoblja, zato su u nevoljama snalažljivijii«, dodaje Kovačević.
Slovenci sistematični, Crnogorci veliki šarmeri
Naš sagovornik kaže da je cilj srpskih preduzetnika impresionirati sagovornika, za crnogorske to važi još više. Slovenačkim preduzetnicima pripisuje temeljit i sistematičan pristup poslu kojeg osnov je dobar poslovni plan. Za hrvatske preduzetnike misli da se prema poslovnim partnerim iz drugih država ponašaju pomalo aristokratski.
Podjela ili spajanje poslovnog i privatnog odnosa
34 I www.biznis-plus.com
Slovenci
Na prvi pogled su pomalo suzdržani ali se »raznježe« ako inostrani partneri barem nešto nauče o slovenačkoj kulturi i potrude se naučiti barem nekoliko riječi slovenačkog. U poslovima su oprezni, za stolom žele čuti konkretne ponude i o njima temeljno razmisle.
Hrvati
Na sastanku muškarac sačeka da mu žena prva ponudi ruku. Cijena kod poslovnog dogovaranja je izražena direktno, bez suvišnog oklijevanja. Poslovanje i sklapanje poslova često se održava u kafićima i restoranima.
Bosanci
Imaju 42-satnu radnu sedmiu s radnom svakom prvom subotom u mjesecu. Kod sazivanja sastanka ne zaboravite da popodnevni termini nijesu najomiljeniji. Sastanci se često održavaju u neformalnom okruženju za koje vjeruju da doprinosi boljem poslovnom odnosu.
Srbi
Lična preporuka je najefikasniji oblik za uspostavljanje poslovnih kontakata. Neformalni poslovni susreti uz ručak ili večeru od posebne su važnosti. Rukuju se na početku i na kraju sastanka, i to najprije sa ženama.
Crnogorci
Kod mogućih poslovnih komplikacija najvažniji su prisni i pouzdani odnosi koje treba redovno održavati. Saradnja na temelju ličnih dogovora puno je uspješnija nego dogovori na udaljenosti. Pažnju treba obratiti i na glasine koje se brzo šire u malom crnogorskom poslovnom svijetu.
Makedonci
Odluke donosi samo top menedžment, obično predsjednik uprave. Menadžeri se često oslanjaju na intuiciju i vlastito iskustvo. Na početku je često nepovjerenje i otpor, ali to često nije prepreka do proširenja na inostrana tržišta i preuzimanja stranih preduzeća.
Aleš Beno
»Čini mi se da postoje dvije različite poslovne misaonosti, sjevernjačka i južnjačka. Prvoj možemo pripisati menadžere iz Slovenije i Hrvatske, drugo preostale iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Makedonije,« objašnjava psihoterapeut Zoran Milivojević. Kaže da se, između ostalog, s jedne strane razlikuju u odnosu do osoba koje su poslovni partneri i s druge strane do samog posla. »Menedžeri s južnjačkom poslovnom misaonošću više nastupaju kao osebnosti nego osobe s imenom i prezimenom. Oni s poslovnim partnerom uspostavljaju ličan, skoro prijateljski odnos. Istovremeno od njega očekuju da se jednako ponaša prema njima. To znači da izlaze iz svoje poslovne uloge i predstavljaju se takvima kakvi su u privatnom životu«, objašnjava naš sagovornik. Ako su na nivou ličnog odnosa zadovoljni time kako ih prihvata poslovni partner, njihovo se zadovoljstvo može prenijeti i na poslovni nivo. Onda mogu, kako objašnjava, »prijateljski« popustiti i dati partneru nešto bolje uslove poslovanja. »S druge strane, u sjevernjačkoj misaonosti je jasna razlika između privatnog i poslovnog odnosa. Tako poslovni partneri ostaju u svojim ulogama i neugodno se osjećaju ako ih neko poziva da se pokažu takvi kakvima su privatno,« misli Milivojević.
Male, ali ponekad važne razlike
Psihoterapeut Zoran Milivojević Hrvatima i Slovencima pripisuje sjevernjačku poslovnu misaonost, a preostalima iz regiona južnjačku.
Izvori: Izvozno okno, Biznis plus
Osobine koje važe za Srbe, ali i brojne druge u regionu
Za mišljenje o osobinama preduzetnika u regionu pitali smo i profesora beogradske visoke stručne škole za preduzetništvo Zorana Ristića, koji nam je objasnio primjerom srpskih preduzetnika: »Preduzetnici se oslanjaju na političke veze kao
Thinkstock
Razlike u misaonosti i pristupima preduzetnika u regionu do svojih partnera
www.biznis-plus.com Sve to i još više iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije
35
36 I www.biznis-plus.com
www.biznis-plus.com