Ribolov na Jadranu 01/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Light Egging

GODINA VI - SIJEČANJ 2010.

* Puškom na ovčice * Podmorje Punta Planke * Krmeni val govori sve

FIN-NOR ROLE u Hrvatskoj!!! GODINA VI - BROJ 01 - SIJEČANJ 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* BRAID products * NAJ u 2009.

Najplovilo Marin 22

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

7 napisao Mladen Marković

MONOPOL NAD UDIČARIMA

BIG FIŠ - OLI NIŠ 2009.

LIGHT EGGING Ove skosavice zahvaljujući posebno konstruiranom tijelu i balistički vrlo pogođenom položaju olovnog opterećenja omogućuju izrazito dalek izbačaj. NAORY za osnovu preporučuje upredenicu (HG – PE) pink ili žute boje

napisao Boris Bulić

MORSKA KUŽINA ROLE I NAJLONI ZA ORADU

napisao Marijan Križan

STRANICA 54

TATAKI U STVARNOSTI

FIN - NOR ROLE

napisao Mladen Marković

Tvrtka Luna Maris, oficijelni uvoznik za Republiku Hrvatsku, dala je posebnu cijenu u dogovoru s dobavljačem od 40 posto manje nego što je to uobičajeno. Model Ahab 8 koji pokriva sav špineraj, lov kaburom, lov lignji tatakijem pa i sav ostali ribolov ima cijenu od 1140 kuna, iako je normalna cijena 1900 kuna

POVIJEST HRVATSKE IHTIOLOGIJE

napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

ADRIANA U RIJECI

76 napisao Mladen Marković

STRANICA 78

10 DO 30 KILOGRAMA

PUŠKOM NA OVČICE Uloviti ovčicu na čeku nije veliki problem, ne trebamo se posebno ni skrivati. Naravno, ne treba očekivati da će svaki put ovčica koju ugledamo dojuriti ravno pred pušku. Dosta često će se držati dalje i biti oprezna

napisao Mladen Marković

BLUE ECO NAUTIČKA ODJEĆA

pripremila Božena Krapinec

KRMENI VAL GOVORI SVE

104

napisao Mladen Marković

U PODMORJU PUNTA PLANKE

STRANICA 118

112

napisao Pero Ugarković

RUBRIKE UVODNIK ULOVI VIJESTI PISMA ČITATELJA ZAKONODAVSTVO NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON IHTIOLOGIJA

38 napisao Boris Bulić

OPREMA ZA PODVODNI RIBOLOV 122 7 12 15 16 20 26 36 50 54 62 68

RIČ RIBARSKA FISHING SHOP OPREMA 2009. FISHING BOAT SVIJET NAUTIKE ELEKTRONIKA RIBOLOVNI TERENI PODVODNI RIBOLOV AUTOMOBIL ZA RIBOLOV MALI OGLASI

72 76 78 94 98 104 111 112 118 126 132

AUTOMOBIL ZA RIBOLOV 2009. 126 napisala Božena Krapinec

Dragi prijatelji mora i ribolova!

vo finila je i ova, kako neki kažu, loša godina. No, po najavama ni ova koja je upravo počela neće biti bolja. Pače, tek ćemo dobiti svoju porciju bijede i borbe za goli život. Jednako tako neki kažu da ni prošla nije trebala biti tako loša da se nije kralo šakom i kapom, a za krađe nitko nije kriv. Pa kako će i biti netko kriv kada nema nikakve odgovornosti, ni po zapovjednoj, ni po bilo kojoj drugoj liniji. Što će reć’ - moglo se krasti kako se htjelo. Naravno, nismo krali ni vi ni ja, mali obični ljudi koji se svakodnevno bore da osiguraju kruh svojoj obitelji. Krali su oni koji su zaštićeni političkim mecenama i strankama. Oni su radili što su htjeli. Dakako da ti isti političari imaju svoj dio kolača u cijeloj toj prljavoj raboti, to je nepobitno. Jer kako inače tumačiti činjenicu da se nekoga tko je krao štiti od strane pojedinih političara i stranaka bez imalo srama i morala. Zapravo kada govorimo o moralu, kod naših je političara to kategorija koju, sasvim sigurno, ne poznaju. Fiktivno zapošljavanje stranačkih kolega, samo je jedan od primjera koji pokazuje svu bijedu naše stvarnosti. Kada se takvo nešto otkrije, a to uglavnom otkrivaju novinari, stranka se ne distancira od dotičnog, nego se izvlače nemuštim objašnjenjima - Mi ćemo to istražiti, mi ćemo to procesuirati... Ma bilo bi smiješno kada ne bi bilo žalosno, jer isti ti stranački vođe s govornice grme o pravednosti, moralu, poštenju... Koje poštenje? Koja pravednost? Koji moral? Ti isti postavljaju svoje ljude po stranačkom ključu, iako dotični nikako ne bi smjeli obnašati te funkcije, što zbog svoje nesposobnosti, što zbog morala, što zbog sukoba interesa. I kako se onda neće krast? Tu je jednostavna formula! Uzmi dok si na vlasti, jer sutra više nisi, a ionako će to netko platiti! A to plaćamo mi, dragi moji prijatelji mora i ribolova! Da, mi! Vi i

ja i svi pošteni ljudi koji svojim radom, ma kako se trudili, nikada nećemo imati vile, velebne rančeve, stanove na cijelom gornjem katu nebodera, skupe satove, a bogami nećemo imati ni Malo Vitra, ma koliko se trudili. Je! Doduše mi očigledno nismo ni sposobni. Kako je rekao jedan od kandidata za predsjednika, tko je sposoban taj će znati zaraditi, a tko zna zaraditi taj će imati nekoliko vila, jahti, ranč, veliku gomilu vrijednih umjetničkih slika... A vi i ja očigledno nismo sposobni, pa imamo male stanove i jednostavne kuće koje otplaćujemo i otplaćivat ćemo cijeli svoj život! A od slika imamo reprodukcije koje smo kupili od Roma na sajmištu! A i za to smo jedva skucali pedesetak kuna jer kad se kupi najpotrebnije malo ostane za umjetničke slike. Ali vi to ionako dobro znate. Pretjerujem? Da ne bi bilo zabune, nisam daleko od istine, morate se složiti. Kada smo kod predsjedničkih kandidata, moram reći da mi je od gledanja istih na televiziji muka. Koliko je gluposti izrečeno, koliko je bezobrazluka iskazano, koliko nepoštovanja ljudskosti... Ali to je u ovoj dr-

žavi očigledno standard. Primjera imamo u vladi i u Saboru pa nije ni čudno da je postalo standard. Kada smo kod bezobrazluka, sigurno ste vidjeli bezobrazluk deluxe kojeg je izveo pobjeguša Sanader. Pojavi se lijepo čovjek u prvom redu na misi zadužnici za Tuđmana kao da se ništa nije dogodilo! I ne samo to, on bi se vratio u Sabor! Bogati! Ni manje ni više! - Eto, malo sam se odmorio i eto mene – kao da kaže pobjeguša. Nevjerojatno, ali istinito. Ali kako stoje stvari, Sabor bi bilo odlično mjesto da se stekne imunitet jer će mu očigledno trebati. Dragi prijatelji mora i ribolova! Ova prošla godina je bila čudna ma ča vi rekli! Na samom odlasku ove stare kurbe 2009. stisla zima ka nikad do sada! Je! Snig, bura, jugo, Bandić. Sve to navalilo na nas pa nije čudo da je bilo opal sam na rit, puzalo se u kalcama. Je, ča se čudite, u kalcama. U čemu bi s drugom puzalo po grobu junacima Domovinskog rata. Kako ćeš najbolje odat počast ratnicima ako ne puzajući u kalcama i gurajući vijenac po grobu? To je toliko bilo dostojanstveno i dirljivo da san plaka ka malo dite. Ma ni-

san moga fermat suze od smija, skužajte, tija san reć od tuge. A da se radi o ozbiljnon čoviku govori i činjenica da je nakon par dana reka da ga još boli rit od Brčkog! Ma pravi čovik za pricidnika države. Blago nama Rvatima kada imamo takve jude koji znaju ča je najboje za nas! Ma dođe mi da opet zaplačen. Ali ne znan oli od smija ili od tuge! Ma biće ipak od tuge. Da se razveselin idem na Pag kod mog Olivera. Zove Oliver taman prid Novu godinu i veli: - Konoba je uvik na istom mistu! Peka ima drva! Briga nas oli je bura ili jugo! Ma ča san mu moga reć osim – Nosin Zeleni Silvanac od moga kuma Štefeka! A ča bi mu drugo vi rekli? Da nećete doć? Ma ča van je lipi moji! Di moreš Oliveru reć da ne’š doć’! Bogati! A konoba? A peka? A Zeleni Silvanac? Ma, oli ste munjeni! Nego, ajte vi meni lipo u ribe i ne dajte na se ni u ovoj godini. Znate ono ča nesmin reć... Ali opet, kad bolje promislin kako ste glasali za pricidnika... Ma da van pravo rečen, vata me neki straj! Mladen Marković

Ulovi

KAPITALAC ispod Žirja

Poštovana redakcijo Ribolova na Jadranu, jtavljam vam se s ulovom kapitalnog gofa teškog 36 kilograma. Riba je ulovljena 1. studenog ispod Žirja viškom panulom na kojoj je bila živa iglica. Povuka je oko 11:30 sati na dubini od 45 metara po laganoj buri, a žestoka borba trajala je 25 minuta. Ovo je ujedno moj najveći ulov do sada. Pozdrav iz Prvić Luke, Ivan Tomičić

MARINOVA lignja Za Marina Slavića i njegove rođake definitivno je bio sretan dan. Njih troje krenulo je u ribolov parangalima i skosavicama na lignje. Područje ribolova bilo je Tri sestrice te Maknare. Premda je vrijeme bilo relativno toplo, lignje su dobro radile. U sumrak, u nepunih sat vremena Marin je uhvatio na DTD gavuna i Yo-Zuri skosavicu 7 do 8 komada liganja od oko 30 dkg, no uletjela je i jedna poprilična lignja koju je poslije izmjerio te ustanovio da je imala 1,05 kg. Njegovi rođaci tog dana nisu imali previše sreće s parangalima, lovili su samo sitnu ribu. Drugog dana oko 10 ujutro, u magli koja se nadvila nad morem, na parangal (ješka friška srdela) i to na zadnjih pet udica, doletjeli su im pravi mali kapitalci. Zubatac od 3,98 kg te ranj od nevjerovatnih 1,20 kg. Čestitke Marinu i njegovoj ekipi!

ZUBATAC s Kamenjaka Ovog zubaca teškog 6,90 kilograma Ivan Marić je ulovio u 16 sati na rtu Kamenjak. Ulovljen je na dubini od 25 metara, ješka je bila živi kalamar, predvez 0,60 – Gorila. Ivan pozdravlja sve ribolovce sa rta Kamenjak, a mi mu čestitamo na izvrsnom ulovu.

Ulovi

ROBIJEV kapitalac

LUBIN u Splitu

Krajem jedanaestog mjeseca loveći u Rovinjskom akvatoriju Robert Medved je uspio nasukati pravog malog kapitalca, arbuna dugog 47 centimetara i teškog 1520 grama. Lovio je štapom srednje akcije s klasičnim predvezom za kančenicu. Arbun je udario oko 13 sati, u vrijeme izmjene plime i oseke i to na najgornju i naravno, najmanju udicu naješkanu škrdobulom, ješkom kojoj arbuni ne mogu odoljeti.

Lubin od 5.60 kilograma uhvaćen je na području Splita ciljanim spinanjem s obale, a u jutarnjim satima po mirnom i vedrom vrimenu. Od pribora je korišten štap 2.78 cm akcije do 30 grama, ručno napravljen po narudžbi u Hrvoja Beraneka iz Zagreba. Rola je bila Shimano Exage 3000SRB prijenosa 6.2:1 s namotanim Sufixom od 0.30 i predvezom od flourokarbona na koji je stavljen jigg od 25 grama s udicom broj 6. Korišten je silikonac od Storma dužine 15 cm. Nije imao šanse. Petnaestak minuta i kralj je nasukan na plažu. Alen Jajić iz Solina

Ulovi

LIGNJA na tataki Poštovani, Šaljem vam fotografiju ulova Marka Mihe iz Slovenije koji je provodio školske praznike kod babe i dida u Solinama na otoku Pašmanu. Lignja je ulovljena tataki tehnikom u vratima vale, a težina joj je 1500 grama. Odlično za prvu lignju. Pozdrav!

PRVI kapitalac

Poštovani, nakon dugo razmišljanja odlučio sam vam poslati sliku mog prvog ulova kapitalca. Od malih sam nogu strastveni ribolovac, ali nažalost pripadam onoj skupinu koja u principu jako malo toga uspije uloviti. Točnije, do sada se nisam mogao pohvalili niti jednim ulovom težim od jedne kile bijele ribe, tako da sam sliku ovog ulova htio podjeliti s vama. Na slici je brancin težak 3,1 kile ulovljen ove godine u kolovozu u novigradskom ždrilu, točnije ispod novog Masleničkog mosta. Ulovljen je na najlonski parangal. Pretpostavka je da se ulovio netom prije dizanja parangala, oko 9 sati, pošto su udice bile Mustad jedanaestice, a on je ‘jedva’ bio zakačen . Na udicu se nakon spomenutog brancina uhvatio kanjac od kojih 2 - 3 dkg, pa onda možete pretpostaviti kolike su udice bile. Bilo kako bilo, moj prijatelj Davor Grabar i ja uspjeli smo nasukati našeg kapitalca kojem se udica jedva držala za rub usnice. I nitko sretniji od nas. Veliki pozdrav iz Opatije od vašeg vjernog čitatelja, Nevena Varljena.

PAKLENI ulov

Posljednjeg dana mjeseca listopada Toni Karačić i Dean Tadić loveći u akvatoriju Paklenih otoka ostvarili su uistinu lijep ulov. Između ostaloga, nasukali su gofa od 8,8 i zubaca od 12 kilograma što je svakako divljenja vrijedno. Ješka je bila živa lignja montirana na klasičnoj panuli.

Vijesti

Saonice Yamashita

oba zimskih bonaca je pred nama, vrijeme savršeno za povlačenje saonica za hobotnice. Iako je uobičajeno da na saonicama bude rak, Yamashitini stručnjaci tvrde da postoji još lovnija kreacija. Za ove stilizirane glavonošce uopće nije važno da li ih povlačite s kraja na viđeno ili za barkom u kurentu jer su hobotnicama naprosto neodoljivi. Dostupni su u nekoliko boja, a opremljeni su utegom koji ne dozvoljava nikakvo izvrtanje, dok su kuke na saonicama izrazito nosive tako da nema nemani koja ih može iskriviti. Hobotnica koja se baci na ove saonice zasigurno završava na suhom, a nakon toga na salatu ili pod pekom, sve prema sklonostima.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Trabuccove skosavice

Lančani zogulini by Yamashita

ančani zogulini savršen su izbor za većinu varaličarskih tehnika. Iako su pojavom tatakija preplavili naše tržište, lančani su zogulini već duži period sastavni dio opreme velikog broja morskih ribolovaca. Dok se obični zogulini nerijetko zaglave u najnezgodnijem trenutku, lančani se uvijek vrte. To posebno dolazi do izražaja kod rada s malim rotirajućim varalicama praktički bez težine, koje već nakon sat – dva ribolova mogu potpuno usukati strunu. Uz Yamashita lančane zoguline može se jednako dugo loviti bez straha od sukanja i s malim silikoncima i sa castmasterima, ili bio kojim drugim rotirajućim žličastim varalicama. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Berkley Cherywood feeder

elik izbor skosavica po izuzetno povoljnim cijenama u svojoj ponudi ima zadarski Mikeli Trade. Riječ je o skosavicama koje potpisuje poznati Trabucco. Skosavice su dostupne u veličinama od 2,5, 3, 3,5 i 4 grama u više od dvanaest boja i nekoliko oblika. Posebno je zanimljiv najteži model Oite koji je idealan za brzo pretraživanje terena ili za lov u

kurentima, kao i model Shrimp koji je jako dobro ‘skinut’ škamp. Skosavice se mogu kupiti po cijeni od 17,70 kuna koliko košta najmanji model, do 22,14 kuna za najveći model. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

jubitelji žilavih feedera vrhunskog i luksuznog dizajna u ovom će štapu naći pouzdanog saveznika. Berkley Cherywood feeder je trodijelni štap dužine 4,5 metra. Opremljen je sa četiri različite špice s kojima pokriva akciju od 100 – 250 grama. Ima karbonski blank i dršku od pluta te kvalitetnu opremu (LTS vodilice). Transportna dužina ovog štapa je 1,53 metra, a težina 438 grama. Ovaj eksklu-

zivni model možete pogledati u novootvorenoj Adrianinoj trgovini u Rijeci. Njegova cijena je 1176 kuna, a upravo traje blagdanska akcija u kojoj možete ostvariti i posebni blagdanski popust na sve vrste plaćanja. Informacije ADRIANA RIJEKA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 386

Pisma čitatelja

MORSKI

vanzemaljac P

ostavio bih vam jedno pitanje u vezi meni nepoznatih životinja. Često sam na moru i vidio sam mnogo toga, ali ovo nikada. Naime, radi se o, pretpostavljam, životinji koju sam hvatajući lignje pod feral prije tri dana uočio na moru. Izgledala je kao vanzemaljac, imala je nešto kao oči (vjerojatno crne točke) i nešto kao noge (vjerojatno pomladak). Iz radoznalosti sam je uhvatio špurtilom i izvukao na platformu. Bila je teška najmanje kilogram. Čim sam je spustio na platformu ‘nogice’ su se odvojile od tijela. Po građi tijela pretpostavljam da je neka čud-

na vrsta meduze koju do sada nisam vidio. Nisam je dirao jer nisam bio siguran da li je žarnjak, a bio sam sam u brodu. Nisam htio riskirati. Kada sam ih vratio u more samo tijelo je nastavilo plivati, a ‘nogice’ su otplutale nošene korentom. Napravio sam i nekoliko slika pa vas molim da mi odgovorite kakvo je to stvorenje bilo. Unaprijed zahvaljujem! Robert Gazdić Životinja koju ste podmetačem izvukli na vaš brod nije meduza ni žarnjak, već puž golać. Riječ je o vrsti Tethys fimbria (Linnaeus, 1767.) jedinom predstavniku roda Tethys za koju se smatra

da je došla iz Mediterana uslijed globalnog zatopljenja. Ova vrsta ima veliki plašt kojim se služi u sakupljanju hrane te skup prominentnih cerata za koje ste pomislili da su pomladak. To su zapravo izrasline preko kojih, najjednostavnije rečeno dišu, a karakteristične su za sve gološkržnjake. Kod Tethys fimbria cerate su glatke i u bazi imaju par bazalnih škrga. U slučaju opasnosti odbacuju ih baš kao i gušter rep. Kao što je slučaj i kod ostalih članova obitelji, ni Tethys fimbria nema trenicu. Rinofori, organi od vitalne važnosti kojima njuše i raspoznaju svoju neposrednu okolinu, su

kod ove vrste mali, gotovo sakriveni (vjerojatno su to točkeoči koje ste zamijetili). Tethys fimbriu najčešće nalazimo nad pješčano-muljevitim dnima od 20 do 150 metara dubine. Inače ovaj puž može narasti do trideset centimetara dužine i može se reći da je u odnosu na ostale golaće dobar plivač. Važno je znati da se neki puževi golaći hrane žarnjacima čije otrovne žarne stanice skladište u svom tijelu za vlastitu obranu tako da ih nije uvijek mudro dirati. Boris Bulić

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Pisma čitatelja

MONOPOL

nad udičarima P

oštovana redakcijo, sportskim se ribolovom bavim preko trideset godina i do sada sam uvijek, unatoč neprimjereno visokoj cijeni, uredno vadio godišnju sportskoribolovnu dozvolu. Kada pogledam unatrag, osjećam se prilično izigrano jer imam dojam da je najveći dio tog novca, unatoč svim lijepim riječima, otišao svuda osim ta-

mo gdje je trebao – u očuvanje mora i podmorja. Ne želim sada prozivati ni pokazivati prstom ni u koga posebno, već želim saznati samo jedan detalj koji zanima i velik dio mojih prijatelja i kolega – postoji li način da lovimo na našem moru i bavimo se sportskim ribolovom (ne natjecateljskim!), a koji nas ne primorava da istovremeno budemo članovi HSŠRM-a? S poštovanjem, Zoran K.

Pitanje koje muči vas i vaše prijatelje i kolege muči i većinu sportskih ribolovaca. Nažalost, odgovor nije ni kratak ni jednostavan. Prema mišljenju većine sportskih ribolovca, ribolov bi trebalo podijeliti na dvije kategorije – gospodarski i negospodarski. Prvi bi se bavio komercijalnim lovom, dok bi drugi bio rekreativno-sportskog karaktera, i kao takav isključivao upotrebu mreža, parangala, samica i

vrša. Nažalost, kod nas to nije tako. Trenutno važeće kategorije i podjele koje je zakonodavac osmislio i osnažio prilično su vanka škvere, a kako se čini, pravac u kojem se kreću još je gori. Svako malo se pojavljuju i nastaju nove verzije i prijedlozi izmjena Zakona o morskom ribarstvu koje su najčešće šarene i vrlo raznolike i za posljedicu uvijek imaju samo povišeni krvni tlak kod svih koji za njih

doznaju. Ipak, unatoč toj raznolikosti, svi ti prijedlozi imaju jednu zajedničku crtu – pišu ih i predlažu uglavnom ljudi koji s morem imaju malo ili nimalo kontakta. Tako jedna od radnih verzija Prijedloga zakona o morskom ribarstvu u članku 19. ističe da se ribolov dijeli na gospodarski i negospodarski, a da se ovaj posljednji dijeli na sportski, rekreacijski, ribolov u znanstveno nastavne svrhe, turistički ribolov i ribolov za potrebe akvarija. Zanimljivo je da je u ovom nadasve bogatom prijedlogu izostao svima znani i od otočana pozdravljani i uvijek blagosiljani mali ribolov. Ovaj je prijedlog tu stavku ostavio netaknutu jer ta kategorija u skladu i okviru

europskih zakona ionako ostaje neizmijenjena i na snazi do 2015. godine! Posebno je zanimljiva kategorija turističkog ribolova. Budući da smo turistička zemlja, prihod od turističkih dozvola dobiven od nadobudnih turista koji se nikako ne mogu othrvati želji za ribolovom na našem moru, logaritamskom bi brzinom punio državni proračun. Pritom je pitanje kojom bi tehnikom i koju riblju vrstu ti turisti lovili, sporedna i marginalna stavka. Prijedlog možda predviđa udičarske tehnike, no po meni jedna panula, dubinska kančenica ili vertical jigging, da ne spominjemo drifting, nikako nisu ista kategorija, a svima je osnovni alat udica.

Pitanje je i što će biti s tom ulovljenom ribom jer prijedlog zakona predviđa da se ta riba ima odmah konzumirati kao dio turističkog doživljaja. Dobro, ako se ulovi pokoji arbun, pretpostavljam da to onda i nije tako teško, ali ako se ulovi nekoliko gofova, zubataca ili palamidu, to bi mogao biti ozbiljni probavni problem. Ne vjerujem da bi itko višak ulova bacio, tako da bi pretpostavljam, taj sporni dio ulova vjerojatno išao barkariolu, ili barem malom od kužine. A budući da on sam nije ulovio tu ribu, ne podliježe odredbama Zakona o sportskom ribolovu, što znači da može… Da, ne moramo baš svaku rečenicu završiti. Naravno postoji i škuža jer prijedlog zakona predviđa da bi ti ribolovno zainteresirani turisti zapravo bili na koćama i lovili (!?!) i prebirali mreže, što bi bila osnova ovog oblika ribolova, pri čemu se sve zasniva na pretpostavci da jedan Nijemac iz Hamburga jedva čeka da mu se na nekoj palubi po nogama prospe brdo manula, trave, trpova, mušuna… Osim toga, svi su ti turisti toliko gladni da će bez problema do dolaska na kraj pojesti kompletan koćarski ulov. U cilju zaštite ribljeg fonda prijedlog zakona predviđa i označavanje ulova u sportskom ribolovu. Tako bi se glavonošcima po ulovu trebao odsjeći najdulji ili barem dva susjedna traka, a ribama donji dio repne peraje. Taj je prijedlog očito dao netko tko živu hobotnicu nikada nije vidio i s njom se najvjerojatnije

sreo samo kao sa salatom. A što se podsijecanja repne peraje tiče, smatram da je to samo nepotrebno mučenje ulovljene životinje, i što pozdravljam samo u slučaju ulova raže ili goluba. Osim toga, skrnaviti ljepotu netom ulovljene podlanice ili zubaca odsijecanjem repne peraje ravno je stavljanju vlastitog potpisa crvenim vodootpornim markerom na neku umjetninu, tek toliko da se zna da je moje. Osobno bih radije pustio i najkapitalnijeg cara ili kraljicu prije nego bih joj otkinuo rep. Prijedlog o ispisivanju formulara za ulovljene ribe jednako je nebulozan, no tako bi mogli unedogled. Ovo su tek neki primjeri loše osmišljenih prijedloga koji su nažalost u nedostatku boljih, osnova za novi zakon. U skladu sa svim navedenim ni odgovor na vaše pitanje neće nikoga od zainteresiranih obradovati. Ova je godina identična prethodnoj. Sve ostaje kao što je i bilo, što znači da ukoliko želite utopiti udicu u more morate imati dozvolu koju je blagoslovio HSŠRM. To što na toj dozvoli nije istaknuta cijena, stavka je koju bi trebao razmotriti Ustavni sud, no to je opet posebna priča. Najavljivane promjene Zakona o morskom ribarstvu, stupiti će na snagu tek (ili već) 2011. godine. Do tada imamo (vrlo malo) vremena da pokušamo djelovati i utjecati na zakonodavce da formiraju novi zakon koji možda neće biti toliko diskriminirajući i neekološki.

Zakonodavstvo

SPORTSKI RIBOLOV u okvirima novog zakona

Što sportskom ribolovcu donosi novi Zakon o morskom ribarstvu? Napisao i snimio Pero Ugarković

rofesionalni ribolovci žive od ribolova dok mi sportski ribolovci živimo za ribolov. Bez obzira kakav zakon stupi na snagu, želja za ribolovom nam neće niti može nestati, jer malo je onih koji su se otrgli zovu mora nakon što im je barem jednom kontrirao arbun ili pumpala lignja. U svakom segmentu živo-

ta moramo naići na probleme, administrativne zavrzlame, nelogičnosti i neprijatelje, zašto onda i ribolov ne bi bio takav? Pregovori o ribarstvu su odblokirani i Hrvatska mora ući u njih s okvirnim zakonom koji će se ‘po hitnom postupku’ donijeti početkom ove godine. Tako je 2009. počela izrada Prijedloga zakona o morskom ribarstvu. Uredno je formirana radna skupina od tridesetak ljudi iz raznih

Svatko je na tribini imao nešto za komentirati

interesnih skupina kojima je zadaća analizirati izradu zakona te donositi prijedloge i predlagati ispravke. Sve se to potiho događalo bez da javnost ima uvid u ono što piše u tim prijedlozima. No informacije o tome da je prijedlog izrađen i što donosi su ipak procurile. Početkom ljeta počelo se na sve strane pričati o tome pa je dosta ljudi došlo do kopije Prijedloga zakona, i ima-

li su što vidjeti. U tadašnjoj verziji spušten nam je dnevni prag ulova na 3 kile, obvezuje nas se da dnevno vodimo evidenciju svakog našeg ulova, da kidamo repove i krakove svakom ulovu kojeg uhvatimo, a podvodni ribolovci su posebno izdvojeni na način da će im u naknadnim pravilnicima biti određeno područje i vrste ribe koje smiju loviti. Ostale stavke koje nisu toliko važne sistemom copy/

Sporne stavke novog prijedloga Zakona o sportskom ribolovu Posebne uredbe za športski i rekreacijski ribolov: Čl. 49 (1) Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u športskom i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. (3) Vrste riba i drugih morskih organizama koje je potrebno označiti i način označavanja iz st.1. ovog članka propisuje ministar. (4) U športskom ribolovu… …dozvoljeno je dnevno uloviti i sakupiti 5 kg ribe i dr. organizama + masa jedne ribe… (5) Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ulova ostvarenog u športskom odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane st. 4. ovoga članka. (6) Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 4. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama. (7) Ministar može propisati područja na kojima vrijede dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru. Alat i oprema za športski i rekreacijski ribolov: Čl. 51 (2) U obavljanju športskog ribolova na moru zabranjeno je koristiti parangale. Evidencija ulova u športskom i rekreacijskom ribolovu: Čl. 67 (1) Ministar može propisati da osobe koje obavljaju športski i rekreacijski ribolov na moru vode evidenciju ulova po vrstama, količini i području ulova ribe i dr. morskih organizama. Uloga područne (regionalne) samouprave: Čl. 83 (2) Jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, dostavljati će ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na područjima svoje samouprave. Prijedlozi regulacije ribolova odnose se na oblike ribolova koje će propisati ministar.

paste/translate nabacane su iz EU zakonodavstva.

Mali obalni ribolov Uvedeni su i neki novi načini ribolova, poput tradicionalnog (kasnije preimenovanog u mali obalni ribolov) koji je jako sličan dosadašnjoj kategoriji malog ribolova. Pritom se jasno vidi želja zakonodavca da smiri i pridobije lokalno stanovništvo koje je već zakinuto najavljenim ukidanjem istog. Iako je po novom zakonu dosadašnji mali ribolov produžen do 2014. godine. Mali obalni ribolov zamišljen je kao ribolovna kategorija u kojoj priobalno stanovništvo nakon stručnog ispita dolazi do odobrenja da u zonama oko svog mjesta prebivališta može koristiti određene ribolovne alate. Ulovljenu ribu smije direktno prodati krajnjim potrošačima. U prvim prijedlozima tradicionalni ribolovci imali su pravo na 8 kilograma ribe, a kasnije im je pravo smanjeno na 5 kilograma. Pošto ovakvu kategoriju ribolova ne poznaje niti jedno europsko zakonodavstvo (već samo sport-

ski i gospodarski ribolov), izgleda da se ide na to da mi ipak budemo jedinstveni.

Tko brani interes sportskog ribolova? Nije teško postati sportski ribolovac. Sve što treba je izdvojiti 450 kn i platiti članarinu Savezu za sportski ribolov. Alternative nema (pogotovo ako ste podvodni ribolovac). Stoga je jasno da riječ o nametu koji nečemu služi (u Italiji je sportski ribolov besplatan). Savez ili bilo koja druga organizacija koja zastupa interese sportskog ribolova trebala bi braniti svaki pokušaj neutemeljenog degradiranja kategorije sportskih ribolovaca jer upravo ti ljudi iz svog džepa izdvajaju novce za njegovo financiranje. Pošto je predstavnik Saveza bio u radnoj skupini, ostaje pitanje da li se taj član dovoljno zalagao za obranu interesa sportskih ribolovaca i da li je uopće mogao imati nekakav utjecaj protiv volje interesa. Nakon ljeta u sljedećim prijedlozima zakona vraćeno je 5 kilograma + kapitalac kao veliki ustupak sportskom ribolovu, no ostali su podvodni ribolovaci koji su dobili posebno mjesto u zakonu. Odredbe s kojima ministar u pravilniku može zabraniti područje i vrste riba samo za podvodne ribolovce te odredba kojom se lokalnoj samoupravi daje ovlast donositi prijedloge regulative ribolova na svom području, brzo su potakle sakupljanja peticije ogorčenih podvodnih ribolovaca. U roku od samo sedam dana prikupljeno je oko 2000 potpisa, a peticija je bila vidljiva u gotovo svakoj ribolovnoj prodavaonici. Nije slučajno da se upravo za vrijeme prikupljanja potpisa izradio novi prijedlog u kojemu je izbačena odredba o posebnim zabranama samo za podvodni ribolov. No u kasnijim prijedlozima preobličilo se to u nekoliko drugih stavki koje su jasno dale naslutiti kako je nekome sportski ribolov trn u oku i indirektno ga se proglašava krivcem za sve negativno u hrvatskom ribar-

stvu. Kako bi se o takvim temama moglo pričati danima ne treba se sada previše osvrtati na selektivnost ribolovnih tehnika i kategorija, ekologiji, krivolovu, sudstvu, kontroli, educiranosti, funkcionalnosti tržišta, znanju i ribolovnom naporu, EU zakonodavstvu itd. Takve rasprave se među pukom vode svakodnevno. Kada bi pričali o svemu ovome, našli bi i više nego dovoljno činjenica po kojima sportski ribolov ne bi trebao biti marginaliziran. Stoga ni ne čudi što se svaki sportski ribolovac uvrijedio na neke od prijedloga novog zakona.

Javna tribina Kada je izrađena zadnja verzija zakona počelo se spekulirati da će to biti verzija koja će se izglasati po hitnom postupku u Saboru. Ta verzija u sebi sadrži jasne i nelogične odredbe koje zabole svakoga ako je u posebnom odnosu s morem. Pošto je u zadnjoj verziji zakona izbačen parangal kao alat iz sportskog ribolova te dječja sportska dozvola, Savez se probudio i odlučio napraviti korak koji su neki njegovi članovi već prije predlagali, a to je javna tribina. Tribina je održana 16. prosinca u Splitu i trebalo ju je organizacijski odraditi jako brzo. Odaslane su pozivnice medijima i zakonodavcima. Tijek tribine zamišljen je na način da ljudi postavljaju pitanja u vezi zakona te se na temelju tih pitanja vodi javna rasprava i donose zaključci koji bi se uobličeni poslali medijima i Ministarstvu. Pošto su zakoni za sportski ribolov ostalih EU mediteranskih zemalja već do sada bili liberalniji i ne poznaju ograničenja našeg budućeg zakona te pošto su načela ovog zakona jasno određena u članku 3, a to je donošenje odluka na temelju znanstvenih i stručnih pokazatelja itd., svi uključeni u javnu raspravu (oko 130 ljudi) bili su i više nego uvjereni da imaju snažne argumente koje nitko od odgovornih ne može obraniti. Bilo je za očekivati da se nit-

Cvjetko Kušt - moderator javne rasprave ko od odgovornijih neće pojaviti. U ime Ministarstva poslana je osoba, predstojnik područne jedinice uprave za ribarstvo Jenko Franchesci, koji je trebao braniti odredbe ovog zakona, no s njima nije bio dovoljno upoznat. Nije trebalo dugo da ljudi uvide kako neće dobiti odgovore na pitanja, već će samo produbiti svoja razmišljanja. Ovaj zakon je stvoren na temelju osobnih interesa male politizirane skupine ljudi kojima očito smeta sportski ribolov te mu je odlučio zadati bolne udarce.

Zaključci, nezadovoljstvo, prosvjedi Zaključci javne tribine su jasni, to je ukidanje svih odredbi koje nisu u skladu s načelima zakona koja nisu povezana sa zakonodavstvom ostalih EU zemlja, koja nisu objektivna po istraživanjima Centra za studij mora sveučilišta u Splitu, koja ugrožavaju opstojnost velikog broja gospodarskih subjekata koji žive od sportskog ribolova te pridonose državnoj blagajni. Pošto su se svi sportski ribolovci na javnoj tribini složili s ova-

kvim zaključcima može se reći da su općenito sportski ribolovci vrlo nezadovoljni i ogorčeni ovim zakonom koji bi trebao biti izglasan sredinom siječnja. Većina prisutnih glasno je rekla da neće stati dok ovakav zakon ne padne u potpunosti jer se njime dira u temeljne ljudske slobode i ljubav koju im more donosi. Velik broj komentara na javnoj tribini upućen gospodinu Franchesciju bio je ‘prijetnja’ prosvjedima kojima su se služili profesionalni ribari ne bi li došli do svojih prava, zašto tako isto ne bi napravili i sportski ribolovci. Ako je broj prodanih sportskih dozvola prošle godine bio 32 000, ne može se prijeći preko toga da se radi o velikom broju ljudi, glasača, poreznih obveznika koji svojim radom doprinose razvoju ove zemlje. Ljudi spremnih na sve da bi zaštitili svoje pravo na ravnopravno uživanje u morskim blagodatima, pa ako treba spremni su i na zatvaranje luka. Jednostavno se ne može ignorirati masa ljudi i podmuklo joj donositi iza leđa neutemeljene odredbe i misliti kako će se te odredbe jednostavno prihvatiti.

Vijesti

DTD-ov Knez

eđu panulama namijenjenima lovu liganja, panule našeg domaćeg proizvođača lignjolovne opreme DTD-a zauzimaju posebno mjesto. Iz bogate ponude izdvojili smo panulu koja vrlo vjerno oponaša kneza. DTDova panula za lignje Knez ima narančasto tijelo i crna leđa, dok po bokovima ima svjetlucave srebrene ljuske zbog kojih je

Veliki izbor olova

D izrazito efikasna po mjesečini. Varalica je opremljena hologramskim očima, dvostrukim inox krunicama, a u maloprodaji se može kupiti po cijeni od 45 kuna. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Aparat Montaami

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Veliki izbor Raglou varalica

a sve koji slabo vide, imaju nespretne prste ili naprosto nemaju dovoljno vremena, ovaj će mali ‘robotić’ odraditi posao vezivanja udica u rekordnom roku. Naravno pritom nije samo naglasak na brzini već i na kvaliteti. Udice vezane aparatom Montaami su uvijek savršeno vezane bez nagužvanog ili oštećenog najlona na izlazu čvora. Udica se jednostavno postavlja u ležište, a najlon provlači prema priloženoj shemi, nakon čega je potrebno još samo pritiskom na odgovarajući gumb pokrenuti aparat. Montaami se pokreće pomoću jedne baterije od 1,5 V.

etalj bez kojeg je velika većina ribolovnih tehnika i pristupa doslovno nemoguća je olovno otežanje. Naravno da svaka tehnika zahtijeva svoj oblik i težinu, što u Škorpionu vrlo dobro znaju. U ponudi su doslovno svi oblici olovnica namijenjeni svim poznatim tehnikama i alatima. Tu možete naći obične suze i suze sa zogulinom, kruške, kugle, jaja, klizne olovnice… Osim toga, u ponudi su i obložene olovnice od kojih nam se posebno svidio fluo-model savršen za noćni ribolov.

R Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

aglou varalice svojim jedinstvenim dizajnom i akcijom nemaju premca. Zna se da za brancina nema bolje varalice od Ragloua. Jedini je problem bio izbor prave boje. No sada je i on riješen. U ponudi su svi mogući modeli i boje tako da mjesta za promašaje više nema. Iako ne izgleda fensi, stvar jednostavno radi već desetljećima. Za malo novaca dobivate izuzetno lovnu varalicu

koja često ulovima nadmašuje i one dvadesetak puta skuplje. Dovoljno je potopiti varalicu u more, dati malo gasa i zavesti oko najbliže punte. Ne zaboravite na vrijeme raširiti opraru jer je potez više nego siguran. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Zakonodavstvo

MALA BRODOGRADNJA na jednom koljenu

Napisao i snimio Boris Bulić

zmjene i dopune Zakona o porezu na plovila pomiču se s mrtve točke. Koliko to pomicanje ide na ruku punjenju državnog proračuna, a koliko maloj brodogradnji vjerojatno nikada nećemo saznati budući je mala brodogradnja na rubu opstanka. Mnogi su završili na burzi rada, mnogi su odustali od obrta, a mnogi ne znaju kako zatvoriti i zaključati vrata koja su ih do kolovoza prošle godine hranila i što nakon toga.

Najnoviji prijedlog Zakona o porezu na plovila predviđa da prilikom određivanja visine trošarine baza bude vrijednost plovila, a ne njegova dužina, kako je to bilo u prijašnjim prijedlozima. Nejasno je da li u to ulazi i vrijednost motora, što je svakako dio priče koji se u donošenju ovako važne odluke ne smije zanemariti. Naravno, ovo je samo još jedan dokaz da se na spomenutom zakonu nije radilo u suradnji s Klasterom male brodogradnje, Udrugom hrvatske nautičke proizvodnje

i Udruženjem male brodogradnje. Iako se ovim prijedlogom išlo na ruku otočkom stanovništvu kojem brodica nije nikakav luksuz već osnovno prijevozno sredstvo, skuplja su plovila ostala jednako nedostižna. Naime, trošarina za plovila iznad milijun kuna iznosi 41 500 kuna plus 8 posto za plovila ‘teža’ od 750 000 kuna. To konkretno znači da za plovilo koje košta 750 000 kuna kupac mora izdvojiti još 101 500 kuna za trošarinu. Iako je ovaj novi prijedlog izmjene Zakona prilično spustio iznose trošarina,

ti su iznosi i dalje jako visoki pogotovo kada ih se usporedi sa stanjem prije prvog kolovoza kada je na snagu stupio Zakon o porezu na luksuz.

Ovo je samo još jedan dokaz da se na spomenutom zakonu nije radilo u suradnji s Klasterom male brodogradnje Mala brodogradnja koja već

gotovo pola godine doslovno ništa ne proizvodi teško će čak i uz ove izmjene moći ponovo čvrsto stati na noge. Očekivani oporavak male brodogradnje s kojim vlada računa, budimo realni - prvenstveno radi popunjavanja državnog proračuna, mogao bi izostati. Segment male brodogradnje koji proizvodi jahte i na kojem bi država mogla ponajviše zaraditi s ovim bi prijedlogom unatoč ‘dobroj namjeri’ mogao i dalje ostati u blokadi. Ipak, pozitivno je to što za porez na brodice vrijednosti do 250 000 kuna, koje su na našoj obali ipak najbrojnije i najčešće viđene, treba izdvojiti 4 posto vrijednosti plovila. To je svota koju će svaki budući vlasnik brodice ipak moći podnijeti.

Novi prijedlog izmjene zakona o porezima na plovila Prodajna cijena plovila (kn)

Novi porez

250 000,00

350 000,00

10 000,00 + 5% na iznos veći od 250 000,00

500 000,00

15 000,00 + 6% na iznos veći od 350 000,00

750 000,00

24 000,00 + 7% na iznos veći od 500 000,00

1 000 000,00

41 500,00 + 8% na iznos veći od 750 000,00

2 500 000,00

61 500,00 + 9% na iznos veći od 1 000 000,00

5 000 000,00

196 500,00 + 10% na iznos veći od 2 500 000,00

10 000 000,00

446 500,00 + 11% na iznos veći od 5 000 000,00

Iznad 10 000 000,00

996 500,00 + 12% na iznos veći od 10 000 000,00

Natjecanja

BIG FIŠ -

oli niš 2009. Napisao Boris Bulić, snimio Đani Moković

vogodišnji, treći po redu Big fiš – oli niš zbog nepovoljnih i hirovitih vremenskih uvjeta odgađan je nekoliko puta. Ipak, u subotu 19. prosinca su 42 natjecatelja u 19 brodica isplovila i potražila najtraženiju lovinu svih panulaša, gofa i zubaca.

Propozicije Da podsjetimo, Big fish - oli niš je natjecanje u ribolovu koje okuplja ribolovce Ista i Molata u njima najdražoj tehnici – panuli. Svake je godine domaćin natjecanja drugo mjesto, tako

da je ove godine ta čast pripala Brguljama. Propozicije su jednostavne – alat je panula, akvatorij po izboru, a povratak u 14 sati. Na ovom natjecanju nema kalkulacija i malverzacija jer su sudionici ribari kojima je prvi i osnovni cilj druženje i ribolov. Eventualno kašnjenja prilikom povratka na ovom natjecanju mogu značiti samo jedno – havariju i potrebu za hitnom intervencijom svih sudionika, tako da je točnost i korektnost jedna od osnovnih stavki koje ovo natjecanje nosi sa sobom. ‘Bodovnik’, skala po kojoj su bodovani ulovi, a koji je prošle godine bio formiran prema

vrijednosti koju je riba imala u lokalnim restoranima, ove je godine izmijenjen. Tako je zubatac bodovan po sistemu 1 kilogram – jedan bod, kilogram gofa je donosio 0,33 boda, a kilogram

Tramuntana je jako smetala

kantara 0,60 bodova.

Jadrankov gof Natjecanje je počelo u zoru kada su svi sudionici pokušali ulo-

viti lignju, najkvalitetniju ješku za cara. Nažalost, već prilikom isplovljavanja dalo se naslutiti kako vrijeme unatoč entuzijazmu, očekivanjima i nadanjima natjecateljima ne ide na ruku. Jutro je bilo maglovito, obzor mutan, a nastavak dana vjetrovit. Jaka tramuntana i još jači kurenat ometali su panulaše koji su se na sve poznate i nepoznate načine pokušavali doskočiti nevoljama, uloviti ribu i osvojiti zasluženo priznanje. Naravno, to je moglo poći za rukom samo najboljima što se moglo vidjeti po povratku na suho. Gof težak respektabilnih 22 kilograma kojeg su uspjeli nasukati Jadranko Smoljan i Mirko Pljakić izazvao je pravi ushit. Sudački trojac u sastavu Ivica Šimin, Slavko Drlje i Hrvoje Car dočekali su ostale natjecatelje i uz pomoć vage vrlo brzo formirali plasmansku listu. Ove je godi-

Panulaši i ulov

Pobjednici Big fish - oli niš 2009.

Big fiš

ne osam posada na vagu donijelo ulov ukupne težine 39.35 kilograma ribe te 10 kilograma hobotnica, što je dvostruko manje od prošlogodišnjeg ulova. Prvo je mjesto pripalo Ja-

Pojedinačni poredak Natjecatelj

Ekipa

Plasmanski bodovi

Jadranko Smoljan i Mirko Pljakić

I-6 – Ist

8272

Nenad Baranić i Dean Baranić

I-2 – Ist

5450

Denis Car, Luka Car i Marin Car

B-8 - Brgulje

5300

dranku Smoljanu i Mirku Pljakiću koji su uspjeli osvojiti 8272 boda. Uz prvo mjesto, zlatnu medalju i zahvalnicu, Jadranku je pripala i laskava titula najboljeg ribolovca natjecanja. Drugo mjesto su osvojili Nenad Baranić i Dean Baranić s 5450 bodova, dok su treći bili Denis Car, Marin Car i Luka Car sa osvojenih 5300 bodova. Naravno, cijelo je događanje bilo obilato popraćeno ribljim menijem i zaliveno domaćim vinom i pjesmom u brguljskom restoranu Janko, tako da je fešta, kako se i očekivalo, potrajala do sitnih sati.

Natjecanja

KUP SVETOG Krševana Napisao i snimio Boris Bulić

okviru događanja vezanih uz Dan grada Zadra, a u organizaciji ŠRD Zubatac - Zadar održan je tradicionalni Kup svetog Krševana, natjecanje u ribolovu štapom s obale. Natjecanju se odazvao 91 natjecatelj iz osam zadarskih klubova. Tako su nastupili ŠRD Vrsi – Vrsi , ŠRD Škrpina – Banj, Šrd Donat – Zadar, ŠRD Sipa – Benkovac, ŠRD Orada – Pag, ŠRD Lignja – Primošten, ŠRD Podlanica Biograd na moru i naravno domaćini ŠRD Zubatac – Zadar. Natjecatelji su se u pet kategorija – U-12, U-16, U-21, seniori i seniorke, rasporedili na Rivi novoj, od Orgulja do Foše. Jedan broj prijavljenih natjecatelja je odustao u posljednji tren. Naime, to se jutro neposredno

Bilo je i arbuna

U-12 natjecatelj

klub

ulov

Jan Bukša

Orada – Pag

1432

Stipe Bačić

Tribunj - Tribunj

1430

Danijel Grašo

Orada – Pag

1120

U-16 natjecatelj

klub

ulov

Marin Perkov Stipičin

Tribunj - Tribunj

3042

Vjekoslav Jurjević

Sipa - Benkovac

1802

Šimun Popov

Tribunj - Tribunj

1694 Jan Bukša je našao špare

Seniori

U-21 natjecatelj

klub

ulov

natjecatelj

klub

ulov

Filip Bukša

Orada - Pag

2194

David Bajlo

Zubatac – Zadar

3352

Šime Bobić

Podlanica - Biograd n/m

1998

Dubravko Pejdo

Zubatac – Zadar

1994

Ivan Markoč

Lignja - Primošten

1380

Fahir Muslić

Donat - Zadar

1756

Seniorke natjecatelj

klub

ulov

Nikolina Kotlar

Zubatac – Zadar

2540

Davorka Volarević

Donat – Zadar

2096

Gordana Sikirić

Zubatac – Zadar

1738

pred natjecanje sa sjeverozapada spustila jaka kiša praćena vjetrom. Nevrijeme je potrajalo oko sat vremena što je očito bilo dovoljno da obeshrabri neodlučne. No kada je natjecanje u devet sati počelo, kao da se i vrijeme htjelo pridružiti tom veselom skupu. Polako se počelo vedriti, zabonacalo je, a do kraja natje-

canja zasjalo je i sunce. Naravno, takvo događanje je uvijek zanimljivo svim prolaznicima i turistima koji su doslovno opsjedali natjecatelje, pogotovo dečke iz U-16 koji su se pokazali kao pravi majstori vadeći ribu za ribom. Turisti su ulazili u sektore, fotografirali i smetali, ali ih se obuzdati nije dalo.

Seniori su bili zadovoljni i s modracima

Klara i pirga

Stari mačak Mićo Matak je također bio prisutan

Seniorski pobjednici Lovila se priobalna riba, mahom lužine, špari, glavoči, pauci, usnjače i pirge. Oni spretniji su uspijevali pre-

Bugvica s Orgulja

variti pokojeg arbuna, a zalomio se poneki cipal i iglica. Ulov je bio šaren, kako se i očekivalo. U drugom dijelu natjecanja

Vršani su bili dostojna konkurencija

Najbolji u U-12

Najuspješnije seniorke

Najbolji stariji juniori U-21

Pobjednici u U-16

rezultate su uglavnom ostvarivali oni koji su mogli dosegnuti preko sto metara u izbačaju, što je zapravo bilo u skladu sa očekivanim stanjem.

Finale i medalje Natjecanje je za najmlađe završilo u 12:30 kada je sav njihov ulov sakupljen i odnesen

Posljedni Vjekoslavov kup Svega četiri dana nakon ovog natjecanja, preminuo je trinaestogodišnji Vjekoslav Jurjević. Iznenadna i prerana smrt otrgnula je ovog mladog natjecatelja od njegove obitelji, škole, prijatelja, ribolovaca… Jedan mlad i neispunjen život nepovratno je prekinut. Ostala je nenadomjestiva praznina i žalost u srcima svih koji su ga poznavali. Neka mu je laka zemlja…

u prostorije Zubaca gdje je odmah izvagan. Natjecatelje su po dolasku u klub dočekale vruće pizze i hladni sokovi (za odrasle pivo!) što je bilo sasvim dovoljno da izbriše umor nakon natjecanja. Za najmlađima su iza 13:30 sati slijedile i ostale kategorije tako da je u klubu vrlo brzo došlo do male gužve koja zapravo nikome nije posebno smetala. To je bila samo još jedna prilika za uvijek dobrodošlu razmjenu iskustava. Ubrzo su formirane plasmanske liste tako da se moglo pristupiti i podjeli medalja. U kategoriji U-12 (sudac Pavle Kostić) prvo je mjesto osvojio Jan Bukša sa 1432 boda, drugi je bio Stipe Bačić sa osvojenih 1430 bodova, dok je treće mjesto pripalo Danijelu Graši za 1120 osvojenih bodova. U kategoriji U-16 (sudac Zdenka Dukovac) zlato je uzeo Marin

Perkov Stipičin sa osvojenih 3042 boda. Srebro je pripalo Vjekoslavu Jurjeviću za 1802 osvojena boda, dok je bronca pripala Šimunu Popovu sa osvojenih 1694 bodova. U kategoriji U-21 (sudac Ivan Đani Duka) zlato je pripalo Filipu Bukši sa osvojenih 2194 boda, srebro Šimi Bobiću sa osvojenih 1998 grama, a bronca Ivanu Markoču za 380 osvojenih bodova. Među seniorkama (sudac Živko Silavski) najuspješnija je bila Nikolina Kotlar sa osvojenih 2540 bodova. Druga je bila Davorka Volarević sa 2096 bodova, dok je treća bila Gordana Sikirić sa 1738 bodova.U kategoriji seniora (sudac Živko Silavski) prvi je bio David Bajlo sa 3352 boda. Srebro je pripalo Dubravku Pejdi sa 1994 boda, dok je broncu osvojio Fahir Muslić sa 1756 bodova.

Vijesti

Silikonske skosavice

ada lignje rade i kada se love, tada ih u principu i najljući početnici bez problema mogu loviti. No u situacijama kada teško ili nikako ne primaju ponuđene varalice jako je važno što se u more spušta. Uz najnoviju seriju skosavica izrađenih od mekog silikona obloženih platnom fine teksture takve su situacije prošlost. Ove su skosavice duge sedam

centimetara i teške 4 grama, a dostupne su u širokoj paleti boja. Mogu se kupiti u prodavaonicama poznate tvrtke Luna Maris za svega 25 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Shimano visoke čizme

pored toga što je nastupilo razdoblje prozračnih i nepropusnih kombinezona, za zimsko hladno i mokro vrijeme visoke neoprenske čizme su teško zamjenjive. Shimanove visoke neoprenske čizme su jednostavne za nošenje i vrlo udobne, napravljene od 4 mm debelog materijala i predstavljaju pristupačnu kvalitetu. Šavovi su dvostruko spajani i ojačani zbog potpune vodonepropusnosti. PVC čizme su obložene neoprenom debljine 3 mm koji jamči udobnost.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Naglavne lampe

noćnom je ribolovu jako važno imati slobodne ruke pogotovo prilikom izvlačenja lovine. Rješenje su naravno, naglavne lampe. Škorpion u ponudi ima velik izbor izvrsnih naglavnih lampi s kojima se možete odvažiti i u višenoćne ribolove. Zbog male težine i mekanog elastičnog remena lampe se prilikom nošenja gotovo i ne osjećaju. Sve lampe se napajaju s malim baterijskim ulošcima a imaju halogeno svjetlo koje noć pretvara u dan.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Trabuccove varalice

rabuccove varalice su uvijek bile lovne, a najnovija generacija samo nastavlja provjerenu i nebrojeno puta dokazanu tradiciju. U ponudi je mnoštvo modela, no nama je za oko zapelo tek nekoliko izvrsnih. Tvrda iglica Sea Needle ima pločicu na repu s kojom ostvaruje jedinstvenu akciju. Cijena ove varalice je 53,84 kn. Mekana silikonska iglica Soft Needle je višesegmentna varalica s kojom je do sada nasukana cijela hrpa brancina. Njena cijena iznosi 47,04 kn. Rakovi na saonicama su dostupni u dvije veličine - 10 i 20 grama, a cijena im je ovisno o odabranom modelu 11,64, odnosno 14,69 kn.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Natjecanja

II. KUP

sv. Nikole 2009. Napisao i snimio Zoran Podvorac

malin, a lovilo se po umjerenoj buri. Najčešći ulov su bili knezi i glavoči. U sve tri juniorske kategorije ukupno je ulovljeno 194 primjerka ribe ukupne težine 5.210 grama. Najveći primjerak je ulovio Nikola Raspović iz zadarskog Zubaca i to glavoča od 230 grama. Podjela odličja i pokala uz zajednički ručak održala se u restoranu Luna. Ovo je bilo posljednje ovogodišnje natjecanje u udičarenju u Šibenskokninskoj županiji.

Tribunju je u subotu 5. prosinca 2009. godine povodom Dana općine Tribunj održano prigodno natjecenje u udičarenju za juniorske kategorije pod nazivom II. Kup sv. Nikole 2009. Ukupno je nastupio 41 natjecatelj iz pet klubova: Gof - Rogoznica, Lignja - Primošten, Podlanica - Biograd, Zubatac - Zadar i domaćin Tribunj - Tribunj. Lovno područje bilo je plaža Za-

Pobjednici U-12

U 12 – štap, obala. natjecatelj

klub

Težina

Luka Mužanović

Zubatac – Zadar

440 g

Anđela Jović

Zubatac – Zadar

360 g

Roko Popov

Tribunj – Tribunj

260 g

U 12 – štap, obala. natjecatelj

klub

Težina

Nino Perkov

Tribunj – Tribunj

540 g

Marin Perkov Stipičin

Tribunj – Tribunj

500 g

Anđelo Kosović

Zubatac Zadar

405 g

Pobjednici U-16

U 21 – štap, obala natjecatelj

klub

Težina

Darijo Ganić

Tribunj – Tribunj

650 g

Andrija Županović

Gof – Rogoznica

80 g

Mario Štampalija

Podlanica – Biograd

55 g Pobjednici U-21

Natjecanja

LIGNJOLOV Malog Porta Napisao i snimio Tomislav Mirkov

Bijela Gira je bila ‘zakon’

edamdeset i dvoje lignjolovaca je 22. studenoga okušalo sreću na drugom klupskom natjecanju u lignjolovu u organizaciji ŠRD Mali Porat iz Vodica. Propozicije su i ove godine bile vrlo jednostavne - na brodu su mogli biti jedan ili maksimalno dva natjecatelja. Dozvoljeni alati su bili peškafondo i panula. Lovilo se u akvatoriju Žirja, Kaprija i Obonjana, od 13 do 19 sati. Predaja ulova je bila do 20 sati. Lignje su ponuđene varalice primale manje-više prosječno za ovogodišnje razdoblje. No pojedinci su lovili izuzetno dobro s obzirom na trenutno stanje u prilično osiromašenom i praznom podmorju. Kao i u većini drugih akvatorija u ovo doba godine, dnevni su ulovi ostvarivani na dubinama od oko dvadesetak metara, u sumrak panulom od pet do deset, a noću na desetak metara dubine. Ukupan ulov je bio nešto bolji nego lani tako da je ukupno ulovljeno 40602 grama liganja. Prva tri mjesta su nagrađena peharima, kao i ulov najveće lignje teške 640 grama koju je ulovio Branimir Ergić. Posebno je zanimljiv nevalidni ulov ostvario Šime Juričev Barbin koji je uspio na DTD-ovu Giru zakačiti i izvući kostoroga.Za regularnost natjecanja i vaganja pobrinuo se glavni sudac Zoran Mijat.

Pobjednici kupa

Seniori štap - brod, pojedinačni poredak natjecatelj

ulov

Branimir Ergić i Goran Crljenak

2500

Tomi Španja i Branimir Skroza

2033

Ante Ivas - Mede

2017 Kosotorog Šime Juričeva

Svijet ribolova

MALA ŠKOLA laganja Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

ada bi netko od nas tražio da se izjasnimo što bi nam bilo draže slušati, istinu ili laži, sigurno bismo bez razmišljanja odgovorili da želimo čuti samo istinu. Ako bi se malo nad tim zamislili, tada bi pristali na jedan koktel u kojem bi prevladavao ukus istine s dodatkom laži. Oni koji govore istinu i samo istinu vjerojatno žive samo u psihijatrijskim ustanovama, a i tamo su u strogoj izolaciji. Laži su teške, ima ih opasnih, izgovorenih u zloj namjeri, iz pakosti, koristoljublja i tko zna čega sveg ne. Neke su pak poželjne i općeprihvaćene, bezazlene, pa čak i zabavne. Mogu oplemeniti i znatno olakšati svakodnevnicu. Jedne od takvih su ribičke laži i sve izmišljotine koje su

povezane s ribolovom. Ima ih na pretek i bit će ih dokle god je ribolova i ribolovaca. Kako se i zašto laže u ribolovu? I kako zapravo naučiti lagati? Taj se dio ribičkog znanja stječe vremenom i uglavnom na vlastitim pogreškama, a u boljem slučaju na tuđim. Kako bi izbjegli učenje na svojim greškama, evo nekoliko savjeta i recepata iz kuhinje ribičkih laži. Prvo bih naveo dvije grupe ribolovaca za koje ovi savjeti ne vrijede, a to su u prvom redu svi oni što širenjem ruku pokazuju veličinu svojih ulova. Pokazivanje publici veličinu ribe koja je dobrano prerasla stvarne mjere, i čija se istinitost u pravilu ne može provjeriti jer je ta riba negdje već konzumirana ili daleko od očiju slušatelja, uglavnom nigdje ne prolazi. To su ribolovci čija je strast za obmanjivanjem okoli-

ne i privlačenjem pažnje uvijek veća od strasti za ribolovom. Oni su već davno ‘pročitani’ i njihove su priče uglavnom zabavne svima koji ih ne poznaju, i to samo ako pretjerivanja ne prijeđu dozvoljenu granicu. Tada riskiraju da istog trena postanu predmet poruge i ismijavanja, a na kraju i općeg prezira, što se nerijetko događa. Savjeti ne vrijede ni za onu vrstu ribolovaca kojima je ribolov samo zabava i prilika za druženje. Na sve što se dešava oko ribolova gledaju kao na vikend relaksaciju i opuštanje nakon napornog radnog tjedna. Oni uglavnom nisu vezani za određeno lovno područje. Kreću se pa im je izbor ribolovnih terena i pozicija širok. Takva društva se više manje međusobno poznaju, vole se pohvaliti jedan drugom i razmjenjivati stvarna

iskustva. Njihovi su uredi, ordinacije i slično mjesta na kojima se o ribolovu rado razgovara. Ribolov im je postao vrsta svakodnevne terapije i bijeg od stresa. Oni uglavnom ne lažu i kao takvi su još manje zanimljivi od onih prvih. Za uspjeh u ribolovu dobro oblikovana i plasirana laž je isto tako važna kao i dobro napravljen predvez, dobro arman parangal, panula ili mreža. Što vam vrijedi vrhunski pribor ako je na vašoj pošti gužva kao na sajmu brodica? Da bi vaši alati dali svoj maksimum učinkovitosti vi ne smijete biti ometani, a ako želite to postići morate lagati, i to dobro. Prvo morate prihvatiti da su svi brodovi koji plove u trenutku dok ribarite neprijateljski razarači, naravno ne doslovno, to su vaši prijatelji s kojima pijete kavu, igrate karte i družite se, poma-

žete se u raznim prilikama u stanju primirja, a to je boravak na kopnu. U ribolovu su oni stalna prijetnja i jednim okom uvijek morate pratiti što i kako rade. Ako sumnjate da je netko ‘provalio’ vaš jučerašnji bogati ulov izbjegavajte to mjesto nekoliko idućih dana. Pokušajte nešto drugo i negdje drugdje. Općenito nije poželjno predugo se zadržavati na mjestu gdje ste ostvarili dobar ulov. Što znači predugo saznati ćete kada pronađete neprijateljski brod na vašoj poziciji. Na moru morate nastojati zamesti sve tragove vaših uspjeha, a neuspjehe prikazati kao uspjehe. Zato ne žalite goriva za samo naoko besmislene plovidbe. Vjerujte da vas uvijek netko odnekud promatra. Najdelikatniji moment je povratak kući i iskrcavanje ulova iz broda. Nastojte ulov prebaciti u neprozirnu torbu ili praznu kofu parangala tako da bi prijenosni hladnjak bio što lakši i ne bi pobuđivao interes onih na obali. Ako nikako ne možete izbjeći neželjene poglede, ostavite ulov u brodu pa se vratite kasnije u vrijeme kada je broj publike manji. To je obično

oko ručka ili u terminu Dnevnika. Na pitanja: - Ima li šta? - slabije ulove ili manji dio dobrog ulova obavezno pokažite i nezadovoljno komentirajte prelovljenost mora i količine tuđih alata koje su vas ometale u ribolovu. Poželjno bi bilo da to ne pričate ozarenog i sretnog izraza lica, već rezigniranog ili ljutitog. Uglavnom, konstantno morate raditi na depopulariziranju ribolova uspoređujući izlaske ne more s postupcima nenormalnih i bolesnih osoba (što realno gledano i nije daleko od istine). Ponekad ćete morati pokazati neke od dobrih ulova jer vam inače nitko neće nikada povjerovati, a ujedno ćete ipak nahraniti svoj ribički ego. Pogled na obilan ulov izaziva razne reakcije kod gledatelja, od zavisti, divljenja do onog najgoreg, a to je pitanje: - Zašto ne bih i ja ulovio ovo? Od ovog pitanja do odlaska u ribolov kratak je put. Sutra na moru možete očekivati pratnju, a to vam je u životu najmanje potrebno. Zato primite na znanje da je vaš ribolov završen tek kada ste zajedno sa svojim

ulovom zatvorili vrata kuće ili stana, a da vam je do tada sve išlo kako ste zamislili. Tada se možete opustiti i uživati u dobro obavljenom ribolovu i performansu koji ste uspješno izveli na obali. Kada vam u ribolovu dobro ide, kada se lovi, u javnosti koja vas ribolovno može ugroziti morate nastojati ostaviti dojam čovjeka na rubu depresije ili bar već zahvaćenog njom. U ribičkom društvu neka prevladavaju teme o prodaji broda, neisplativosti izlazaka na more, uzaludnom naporu, bolovima leđa, preskupom gorivu i sličnim izlikama. Kada vam stvarno ide loše, riba ne grize i uopće se nikako ne lovi, budite malo boljeg raspoloženja. Hvalite se izmišljenim ulovom, ali samo jednoj ‘povjerljivoj’ osobi, nipošto ne svima, da ne bi izazvali sumnju. Ta osoba će vijesti proširiti vrlo brzo, a naivci koji slučajno zagrizu udicu izići će na more. Budite sigurni da vam neće smetati duže vrijeme. Razgovore o poštama i ribolovnim alatima u svojim lučicama ili mjestima u kojima živite ne izbjegavajte, već ih pažljivo frizirajte

na način da budu što uvjerljiviji, ali uvijek što dalji od istine. Uvijek pozorno slušajte što drugi govore jer vam i najbezazleniji podatak može učiniti ribolov uspješnijim. Naravno, ako ga znate upotrijebiti. Nikada se ne zna što će netko nepromišljeno izlanuti. Svoja stvarna iskustva i zapažanja razmjenjujte s ribolovcima koji ne ribare na vašem teritoriju i to u količinama proporcionalnim udaljenosti sugovornika. Tada zaista možete uživati u razgovorima, pa i hvaljenjima, te otkrivati svoje tajne uspjeha ili uspoređivati promišljanja o razlozima neuspjeha. Vaš sugovornik ima iste takve potrebe i u jednakoj je situaciji kao i vi pa možete biti sigurni da vas neće lagati. Ovako opisano, sve izgleda kao neka vrsta trajnog mučenja i stanja na granici paranoje, ali uopće nije tako. To je sastavni dio čitave igre oko strasti ribolova i izvor mnogih jednako vrijednih užitaka kao i sam ribolov, jer u igri niste sami. I drugi je igraju i trude se biti što bolji. Zato uživajte, predstava i dalje traje.

Svijet ribolova

MORSKA kužina Napisao i snimio Boris Bulić

ećina je ribolovaca upoznata sa činjenicom da riba ne prima uvijek ono što joj ponudimo. Razlozi koji utječu na tu nepobitnost su brojni, no najviše se krivice pridaje odnosu, odnosno tajmingu plime i oseke. Nažalost, nije problem u tome da riba ne prima uvijek ono što joj ponudimo, nego i u tome što na nekim područjima nikada neće uzeti određene tipove i vrste ješki.

Medo je zakon Klasičan primjer koji ide u prilog navedenoj tezi je ribolov arbuna na zapadnoj obali Istre. Prema jugu još kako – tako, no što se ide sjevernije riba je zahtjevnija. Najkvalitetnija ješka za ribolov arbuna na tom području je nedvojbeno gambor, popularno nazvan medo. Taj se račić ješka cijeli i niti jedan mu arbun ne može odoljeti. U prin-

Škatari su dobra ješka

cipu ga riba napada bez oklijevanja, a sve i jedan ulovljeni primjerak je kvalitetno školski zakačen. Odmah iza mede deklarativno stoji škatar, veliki rak samac. To je inače izvrsna ješka za većinu riba, no na ovom području zna periodično poprilično štekati. Riba ga unatoč svježini, živoj boji i dobrom okusu u velikom broju situacija ne želi kušati. A što se dalje kalkulira to je situacija sve više poražavajuća. Svježe su dagnje tek povremeno zanimljive, bibi rijetko, lignja uopće, baš kao ni veliki crv, živ ili usoljen, bogato ili mršavo naješkan… Razlog? Stvar navike, uobičajene spize, podneblja…

i uglavnom ljuta, dok je pak većini Slavonaca dalmatinska kuhinja isprazna, pretjerano lagana, gotovo dijetalna. Naravno, u taj opis ne ulaze damatinski pršut i slavonski kolači. Ako zemljopisno odemo malo dalje, tada naša osobnost još više dolazi do izražaja. Pečene banane s Filipina, đumbir iz Indije, da ne spominjemo kinesku kiselo-slatku kuhinju s okusom sojinog umaka, sve je to pravi napad na većinu naših osjetila. Dobro, možda se to nekim nepcima i sviđa, no velikom broju naših ljudi takva je kombinacija okusa najčešće strana.

Đumbir i curry Objašnjenje fenomena arbuna zapadne Istre ne treba tražiti daleko. Dovoljno je zaviriti u vlastite prehrambene navike. Većini je Dalmatinaca slavonska kuhinja prejaka, premasna

Tandem kozica za stobrečke brancine

Čak i kada se u kakvom restoranu i odvaže na narudžbu nečega u čiji prijevod naziva baš i nisu sigurni, da ne spominjemo garanciju porijekla, najprije nepovjerljivo njuškaju, a tek onda kušaju u malim zalogajima. Ako im se svidi tada i pojedu, a ako ne, onda niti ne diraju. Oni odvažniji i skloniji eksperimentiranju kušat će još jednom ili dva puta, nakon čega će se možda (najvjerojatnije ne) priviknuti ili pak u potpunosti odustati. Opet, s druge strane, kad je čovjek jako gladan…

Promašene lovine No u moru takve gladi nema. Zapadnoistarski arbuni su zapravo isto što i nekakav bodul u kineskom restoranu. - Mo’š ti meni nuditi što je tebe volja, ali mi daj na pjatu žlicu blitve i malo pofriganih gavuna ili manula… E, i kruva!

Paleta je široka

Profilirani redovnim načinom ishrane i tipom dna koje je uglavnom muljevito, spomenuti arbuni izvrsno reagiraju na hranu koja im je bliska, dok će sve ostalo s nepovjerenjem i podozrivošću ili izbjegavati ili u naboljem slučaju tek s ruba probati i odmah pljunuti. Na žalost svih sportskih ribolovaca, nisu samo zapadnoistarski arbuni osjetljivog nepca i izbirljivi. S tako izoštrenim prehrambenim navikama se susrećemo na svakom koraku. Na svakoj pošti na kojoj potopimo svoje udice postoji barem jedna vrsta koja se isprofilirala. Prisjetite se samo koliko vam se puta dogodilo da ste pokušavajući loviti jednu vrstu uporno dobivali drugu. Umjesto arbuna - manule i lužine, umjesto kantara i šaraga – knezovi, umjesto orada – špari, umjesto ovčica - pauci… Takve se situacije najčešće

Kapalunge vole orade

objašnjavaju velikom brojnošću neželjene vrste i njenom proždrljivošću. - Da nema toliko lužina arbuni bi možda i uspjeli doći do ješke – najčešći je komentar u takvim situacijama. No je li baš tako?

Jabuke, cimet… Zavirimo ponovo u sebe. Pretpostavimo da ste baš poput mene ljubitelj savijače od jabuka i da prolazeći ulicom ustanovite da netko dijeli netom spravljenu savijaču. Do vas se probijaju mirisi – slatkasti miris jabuke je najintenzivniji, u pozadini cimet, nadamo se komadićima oraha i pinjola u tragovima… U trenu zaboravljate gdje ste krenuli i okrećete se prema ljubaznom djelitelju. No između njega i vas se nalaze neka djeca. Da, to bi za nekog mogao biti problem. No vi toliko jako volite savijaču od jabuka, imate duže

Gavun za pašmanskog brancina

Ovaj je pao na znanje ruke, jači ste, a i djelitelj vas je vidio, ljubazno vam se smješka… Nema tog jata lužina koje će

Medo je najjači

spriječiti velikog arbuna da zagrize u ješku koju voli. Nema tih paukova koji će biti brži od gladne i isprovocirane ovčice

kada odluči uzeti ponuđenu i pogođenu ješku. Nema tog brancina kojeg će pirge spriječiti da proguta živog gavuna.

Poput paučine Naravno da cijela ova priča vodi samo jednom cilju – ciljanom ribolovu. Preduvjet za ostvarivanje rezultata u ciljanom ribolovu je svakako dobro poznavanje ribljih vrsta, njihovih osnovnih navika, navika unutar određenog akvatorija i naravno, samog akvatorija. S ovakvim pristupom ribolov prestaje biti vikend-zabava bez cilja. On postaje umijeće kombinacije iskustva i znanja čiji je konačni rezultat uvijek riba više. Dok zapadnoistarski arbuni vole gambore, zadarski vole dagnju. Neretljanske orade vole kapalunge, biogradske i murterske bibija. Stobrečki brancini vole kozice, pašmanski gavune, i tako u nedogled. Da biste polovili sve te konce koji su isprepleteni poput najgušće paukove mreže morate biti na moru, živjeti more i razmišljati kao riba koju lovite. Uspijete li u tome, rezultat ne izostaje.

Vijesti

Grijalica za kabinu

ada je kabina brodice hladna, nema gore stvari. Pala je rošada i odnekuda se javio burin, a u kabini je hladnije nego vani. No s ovom grijalicom takvih problema nema. Grijalica ima sklopivo kućište koje omogućuje odabir kuta grijanja. Napaja se plinskim kartušama i budući da je usmjeravajuća može se koristiti i vani. Grijalica dolazi iz Engleske tako da je garancija kvalitete neupitna. Izlazna snaga koju ova grijalica može ostvariti je 1,3 kW, s tim da ima mogućnost podešavanja jačine grijanja.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ppai skosavice su jedinstvene male skosavice izrađene od mekanog silikona. U ponudi su modeli s jednom i s dvije krunice. Kod modela s jednom krunicom možete birati između čak 14 boja u dvije veličine, 5 i 7 centimetara, dok je kod modela s dvije krunice u ponudi 12 boja u veličini od

7 centimetara. Ove skosavice zbog specifične glave u montaži traže posebne Yamashitine kopče. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Wasser kugle

Big Tuna štapovi

zvrsni štapovi za sve ljubitelje big game fishinga. Big Tuna štapovi namijenjeni su lovu velikih riba. Izrađeni su od najsuvremenijih materijala tako da se možete pouzdati u njih bez obzira koliko velika riba bila na drugoj strani strune. Štap Big Tuna je opremljen s pet vrhunski navezanih vodilica, dug je 1,80 metara, a dostupan je u dvije izvedbe – 30 do 50 libri i 50 do 80 libri. Maloprodajna cijena štapa Big Tuna je 424 kune za ‘lakši’ i 438 kuna za ‘teži’ model.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Skosavice Oppai

ribolovu osjetljivih vrsta često ne možemo koristiti nikakvo olovo opterećenje. Problem nastaje kada u takvim ribolovima moramo daleko zabaciti jer riba naprosto nije blizu. Tada od ribolova odustaju svi koji nemaju vodene kugle, svuda poznate kao wasser kugle. Montaža je jednostavna. Na osnovu se navuče poput plovka, napuni se vodom puna ili do željene granice, nakon čega se sistem lako zabaci u zonu lova. Zbog transparentnog tijela ove su kugle u moru gotovo nevidljive tako da ne utječu negativno na kvalitetu ribolova. Naravno, za one koji kuglom

žele privući lovinu u ponudi su modeli u boji. Cijena ovih wasserica se kreće od 5 do 9 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Svijet ribolova

JADRANSKI rekordi

Napisao Boris Bulić, slike arhiva Ribolov na Jadranu

adransko more u usporedbi s drugim morima sličnih zemljopisnih širina p r i pada g r u p i bogatih mora, kako biljnim tako i životinjskim vrstama. Karakteristična morska strujanja neprestano donose obilje hrane iz Mediterana što uz veliku razvedenost obale rezultira bogatstvom ribljeg fonda. Kurenti koji se lome na dubinskim stepenicama, kakav je primjerice palagruški prag, donose u gornje slojeve tog akvatorija svježinu iz batiambiskog vodenog stupa što stvara idealne uvjete za zadržavanje ogromnih jata srdela, a uz njih i druge plave ribe.

I dok takva strujanja pojedine vrste zadržavaju, druge pak potiču na redovne cirkularne migracije pa se u skladu s tim, primjerice, podlanice periodično pojavljuju na nekim dijelovima obale u izrazito velikim jatima. Ribari koji prate i procjenjuju te migracije itekako dobro koriste riblji bioritam ostvarujući ponekad iznimno bogate ulove. Nažalost, naš ih zakon u tome ne ograničava koliko bi trebalo pa mnogim vrstama danas prijeti prelov i dovođenje na granicu opstojnosti.

Kirnje i srdele No i ribe, kao uostalom i sav ostali živi svijet našeg planeta, u stanju su relativno se brzo pri-

lagoditi novonastalim životnim uvjetima što vrlo dobro znaju sportski ribolovci. Dok se kirnja primjerice prije nekih dvadesetak godina još mogla naći na dubinama od oko dvadesetak metara, danas je treba tražiti na dubinama ispod četrdeset metara. Pritisak koji je nastao zbog velikog broja ribolovaca otjerao je ovu vrstu na sigurniju dubinu. Kirnje su se pomaknule, donekle promijenile, prilagodile jelovnik i što je najbitnije, kao vrsta opstale. Nažalost, mnoge se vrste ne mogu oduprijeti takvom pritisku jer naprosto nemaju kamo otići. Srdela je pučinska riba koja doslovno nema kuda. Okružena kilometarskim mreža-

ma svakodnevno se izlovljava u ogromnim količinama i jedini evolucijski izlaz ostaje sve bogatija reprodukcijska moć koju ova vrsta uporno razvija. No u skladu s rastom reprodukcijske moći raste i apetit ribara tako da se sve zatvara u jedan prilično bezizgledan krug.

Ljudski nemar No kurenti koji donose obilje hrane u obliku mikroskopskog života često donose i krupnije organizme koji se nakon dolaska u naše more nerijetko u njemu zadržavaju. Tako su pored postojećih 407 ribljih vrsta svrstanih u 117 obitelji, u posljednjih desetak godina zabilježene 32 nove vrste.

U Jadran su dospjele preko Otranta, nošene kurentima. Iako se većina vrsta koje na taj način dospiju u naše more prvom prilikom vrate doma, jedan broj ipak ostaje. Zahvaljujući globalnom zatopljenju koje nije poštedjelo ni naše krajeve, temperatura Jadrana se prema procjenama struke u posljednjih 100 godina podigla za 1,3˚ C pa vrste koje nošene strujanjima dospiju u Jadran ne osjećaju preveliku temperaturnu razliku. S druge strane, nekim vrstama u njihovim domaćim morima postaje prevruće pa kreću u migraciju tražeći povoljnija i hladnija staništa. Koliko se god to činilo strašnim i neobičnim, takve migracije nisu novost. Većina životinja se tijekom evolucijskih eona selila tjerana velikim klimatskim pro-

mjenama. Jedina razlika između prošlih i ovih današnjih seoba je u tome što su ove posljednje uzrokovane uglavnom ljudskim nemarom.

Evolucijski rast Izmijenjeni životni uvjeti za posljedicu uvijek imaju evolucijske promjene. Pojedinačni životni vijek ljudi je prekratak da bi te promjene u potpunosti mogli jasno sagledati, no neki se detalji ipak mogu uočiti. Većina je ribljih vrsta davno prije zabilježena, izvagana i izmjerena, a zapisi i podaci dobiveni mjerenjima brižljivo pohranjeni i sačuvani. Uspoređujući podatke iz vremena od prije nepunih pedeset godina sa svježim, nije teško uočiti promjene, prvenstveno u dimenzijama riba koje, čini se,

neprestano rastu. Naravno, riječ je samo o pojedinim primjercima, dok prosječna veličina u ukupnom ulovu neprestano pada. Takva se situacija može donekle objasniti boljom i suvremenijom informiranošću, zbog koje se najulovi lakše registriraju. Da li je takav ‘evolucijski napredak’ spontan ili je iniciran ljudskim civilizacijskim i inim zadiranjima u osjetljivu eko-strukturu, priča je za sebe.

Rekordi bez slika Ipak, bez obzira na uzroke, često smo svjedoci izrazito velikih i nesvakidašnjih ulova. Neki budu zabilježeni pa se kasnije unesu u literaturu kao službeni podaci, no velik broj ulova ostaje nezabilježen i opstaje kao glas koji se neko vrijeme može

čuti po mjestu u kojem je rekordan ulov ostvaren. No prije ili kasnije taj se podatak zaboravi i nestane. Tako su oko Dubrovnika svojevremeno ulovljene ogromne skakuše (Pomatomus saltator, Linnaeus,1758.), kraj Splita brancin (Dicentarchus labrax, Linnaeus,. 1758.) težak preko 14 kilograma, na Maslenici bugva (Boops boops, Linnaeus,1758.) od gotovo 1,5 kilogram, a kod Šestakovaca na Pagu kanjac (Serranus cabrilla, Linaneus, 1758.) od 670 grama. Godine 1996. netko je zabilježio ulov rumbača (Psetta maxima maxima, Linnaeus,1758.) teškog 17,5 kilograma uz obalu Cresa, nažalost samo kao pisani podatak. Na sličan je način zabilježena i bijela psina (Carcharodon carcharias, Linaneus, 1758.) teška 1900 kilograma i duga 6 metara.

Cipal Ranka Curića bio je težak punih osam kilograma

Lokarda Slavka Štrkalja težila je 1,57 kilograma

Zoran Ramov nasukao je lokardu tešku 2,23 kilograma

Smokva Dubravka Pejde bila je duga 42,5 centimetara i teška 1,25 kilograma

Najveći bucanj (Mola mola, Linnaeus,1758.) bio je dug 3,3 metra, a težak 2300 kilograma. Nažalost, ništa od navedenog nije dokumentirano fotografijama.

Dva rušenja rekorda Jednom mi je zgodom dojavljen ulov neobične ribe koju ribari nikada prije nisu vidjeli. Iako sam u rekordnom roku krenuo i prilično opasnom brzinom putovao put Ražanca gdje je riba ulovljena, na pola mi je puta mobitelom javljeno da se mogu vratiti kući. - Riba je bila tol’ko ružna da je nismo mogli gledati pa smo je bacili u more… Iako sam na sve moguće načine pokušao saznati o kakvoj je vrsti mogla biti riječ, jedini podatak koji sam dobio bio je da je riba jako, jako ružna. No na sreću, nije uvijek tako pa se neki neobični i rekordni ulov ipak uspiju zabilježiti.

Tako je Slavko Štrkalj 2005. godine kod Tri sestrice uspio nasukati lokardu (Scomber japonicus, Houttuyn, 1782.) dugu 59,5 centimetara i tešku 1,57 kilograma, što je u odnosu na službeno najveće dimenzije od 45 centimetara i 1,10 kilograma svakako bio rekord. No taj je rekord u siječnju ove godine oboren. Oborio ga je Zoran Ramov iz Zaglava na Dugom otoku koji je ulovio lokardu dugu 61,5 centimetar i tešku 2,23 kilograma! Ulovljena je na panulu za lignje s vanjske strane Dugog otoka, između uvale Tetovišćice i rta Lopate.

Cipal i smokva Ranko Curić iz Opuzena je na kocku (gambor, škatar, medo) na ušću Neretve ulovio cipla putnika (Chelon labrosus, Risso, 1862.) teškog nevjerojatnih osam kilograma, za dva kilograma težeg od do tada službenog rekorda.

Ivan Galzina ostvario je rekordan ulov glavoča dugog 29 centimetara

Jure Miočić Stošić ulovio je glavoča dugog 275 milimetara i teškog 240 grama A Dubravko Pejdo je 2007. godine loveći ribu u Rivanjskom kanalu uz mnoštvo druge ribe, na 32 metra dubine uspio uloviti mužjaka smokve (Labrus bimaculatus, Linnaeus, 1758.) teškog 1,25 kilograma i dugog 42,5 centimetara. Prema službenim podacima najveći do sada ulovljeni primjerak ove vrste u Jadranskom moru je bio težak 0,90 kilograma i dug 40 centimetara. Ulov je posebno zanimljiv i po tome što je njime oboren i službeni rekord Mediterana.

Naime, prema službenoj literaturi najteži ulov smokve u Mediteranu zabilježen je uz obalu Francuske i za 6 grama je lakši od ulova našeg Dubravka.

Rumbošvoja i glavoči Rumbošvoja (Psetta maxima maxima, Linaeus 1758.) u svjetskim morima dosegne čak 25 kilograma, no naša literatura bilježi nepreciznih desetak kilograma. Ovaj je rekord oboren 2006. go-

Mile Perišić ulovio je pauka bijelca teškog punih 760 grama i dugog 41 centimetar

Antun Turk ulovio je bežmeka dugog 41 centimetar i teškog 1193 grama dine, a oborio ga je Boris Pelikan teži za 160 grama, ali zato kraći – Guma kada je na nepunih 300 za pet milimetara. No nakon metara od zadarske rive loveći objavljivanja tog podatka javio arbune nasukao neman tešku se Ivan Galzina koji je u siječnju iste godine na klupskom natje12,5 kilograma. Da stvar bude zanimljivija, go- canju nasukao pravog malog gidinu dana kasnije na istom mje- ganta. Njegov je glavoč bio težak stu, na identičan način Vlado 330 grama, a dug 292 milimetra! Grgec je potukao Borisov rekord ulovivši rumbošvoju tešku 14,5 Grdobina i kostorog kilograma i dugu 92 centimetra. Loveći na Županijskom kupu Grdobina (Lophius piscatorius, 2007. godine, Jure Močić - Stošić Linnaeus,1758.) je riba koja ulovio je glavoča pločara (Gobus prema službenim podacima nacobitis, Pallas 1811.) uistinu im- raste do dva metra duljine i više presivnih dimenzija. Riba je bila od četrdeset kilograma težine. duga 275 milimetara i teška 240 Taj okvirni podatak je premašio grama. Dotadašnji rekord je bio Renato Oreb za oko 22 kilogra-

62 kilograma tešku grdobinu ulovio je Renato Oreb

Rumbošvoja Vlade Grgeca je za 4,5 kilograma premašila službeni rekord ma. Roneći ispred Karbuna na Korčuli uočio je veliku grdobinu kako leži na dnu. Pokušao ju je nastrijeliti, no puška je zakazala pa je iz brodice uzeo kuku

kojom se vade ribe zaglavljene u rupama. Zaronio je i kuku naprosto ugurao u usta nemani koja se do tog trenutka već bila pokrenula prema rubu ambisa. Na Renatovu sreću, zakačena je grdobina umjesto u dubinu, zaplivala prema površini gdje ju je uz pomoć barkariola ubacio u brodicu. Metar je pokazao 190 centimetara, a vaga se zaustavila na nevjerojatnih 62 kilograma! Kostorog (Balistes Carolinensis, Gmelin, 1789.) je riba tropskog i suptropskog pojasa, no u našem je moru sve češća. Tako je Ivan Stanišić - Kultura loveći pod sviću oko Punta Skale sa svojim desetogodišnjim sinom Šimom, na ostima s dubine od oko četiri metra izvadio kostoroga dugog 45,5 centimetara i teškog 1325 grama. Prema službenim podacima ovaj je primjerak za punih 325 grama teži i 55 milimetara duži od do sad najvećeg zabilježenog ulova kostoroga u Jadranskom moru.

Kostorog rekorder težio je 1325 grama

Ranj i čače Loveći sitnu ribu ispred splitske Zente, Mile Perišić je 31. svibnja izvukao pauka bijelca (Trachinus Draco, Linnaeus,1758.) teškog 760 grama i dugog 41 centimetar što je za 180 grama

i 4 centimetra više od službeno priznatog najvećeg ulovljenog primjerka. Antun Turk je loveći arbune 24. travnja ove godine, između Iža i Rave kod otočića Kudica, uspio nasukati čaču (Uranoscopus scaber, Linaneus, 1758.).

Čančica rekorderka duga je punih 70 milimetara

Bijela kirnja je težila 15 kilograma, a bila duga 1 metar Riba je bila duga 41 centimetar i teška 1193 grama. Prema službenim podacima ova vrsta naraste do 0,46 kilograma težine i 30 centimetara duljine tako da je ovaj ulov težinski premašio dotadašnji rekord za dva i pol puta.

Bijela kirnja Jadran Vidov je 22. veljače na potezu između Mežnja i Saharuna dnevnim parangalom ulovio kirnju dugu metar i tešku petnaest kilograma. Ova vrsta pripada grupi istočno-

Rekordna kamenica duga 13,5 centimetara pronađena je dva puta

Borisova rumbošvoja težila je 12,5 kilograma atlantskih i mediteranskih riba, a znanstveni joj je naziv bijela kirnja (Epinephelus aeneus, Geoffroy St. Hilare, 1817.). Do sada je ulovljeno i znanstveno obrađeno tek nekoliko primjeraka.

Neven Milišić bilježi da je 1992. godine u kornatskom akvatoriju ulovljen jedan primjerak težak oko dva kilograma, uz napomenu da se radi o, prema njegovim spoznajama, jedinom

ulovljenom primjerku te vrste na srednjem Jadranu. Glamuzina (CROSBI) bilježi dva ulova u blizini Dubrovnika – 22. veljače 1998. (150 g / 28 cm), te nedugo iza toga u rujnu 1999. (109 g / 21,5 cm).

Kamenica i čančica Da ne rastu samo ribe preko poznatih granica dokazuju i sljedeća dva primjera. Roneći u uvali podno Ljubačke kose 2005. godine Vladimir Bulić iz Zadra izronio je kamenicu (Ostrea edulis, Linnaeus,1758.) promjera 135 milimetara što je za pet milimetara više od najvećeg primjerka zabilježenog u Jadranskom moru. Posebno je zanimljivo što je kamenica nakon uzetog otiska bačena natrag u more po svim propisima catch&release. Tek je dolaskom kući i pretraživanjem po literaturi Vladimir shvatio što je držao. Nije bilo druge – sutradan je ronio na istom mjestu i već nakon nekoliko urona ponovo je pronašao školjku. Ovoga puta je zanimljiv nalaz fotografiran i time sačuvan. Dvije godine kasnije na istom terenu Marko Novosel je roneći pronašao glatku čančicu (Laevicardium oblongum, Gmelin 1791.). Učini-

la mu se lijepom pa ju je izronio, pri čemu nije ni slutio da u ruci drži najveći Jadranski primjerak te vrste. Do tada najveća glatka čančica pronađena u hrvatskom dijelu Jadrana u Vinodolskom kanalu bila je široka 46,8, a duga 58,2 milimetra. Još jedan primjerak sličnih dimenzija (neslužbeni nalaz) pronađen je svojevremeno u venecijanskoj laguni. Španjolska obala bilježi najduži primjerak od 56 milimetara, dok Francuzi navode 60 milimetara, tako da je Markov primjerak dužine 70 i širine 58,5 milimetara očito i mediteranski rekord.

Zovite nas I ribe i školjke očito rastu preko poznatih nam granica. Koliko daleko u tom rastu mogu otići teško se može naslutiti. Rekordi se neprestano pojavljuju što svakako valja bilježiti, ako nikako drugačije, barem fotoaparatom. Pa sad, ukoliko ulovite ili pronađete primjerak za koji smatrate da je po dimenzijama ili po bilo čemu drugom neobičan, što prije ga zamrznite i obavijestite Institut za oceanografiju i ribarstvo, i naravno, obavezno našu redakciju.

Ribolov s obale

ROLE I NAJLONI za ribolov orade Napisao Marijan Križan, snimili Marijan Križan i Boris Bulić

ri odabiru rola nemojmo dozvoliti da nam presudan faktor bude cijena, jer pri kupnji jeftine role najčešće prolazimo mnogo skuplje. Izbjegavajte role sumnjive kvalitete. Izbjegavajte neprovjerene role nepoznatih proizvođača opremljene raznim beskorisnim neplemenitim ukrasnim limovima i gumbima. Izbjegavajte jeftine role jer zbog slabog sklopa, tj. sistema brtvljenja more će vam zasigurno prodrijeti u unutrašnjost i nepovratno je uništiti. Ruzina će vam nagristi osovinu i blokirati ležajeve, a s takvom

rolom, vjerujte mi, ne želite izvlačiti veliku oradu.

Slobodni hod Pri odabiru role obratite pozornost na debljinu osovine. Čarobna formula je - što deblja, to bolja. Debljinu osovine i konstantnost njenog obima provjerit ćete tako što ćete skinuti špulu i par puta lagano okrenuti ručicu. Osovina bi trebala biti iste debljine cijelom dužinom i trebala bi se ravnomjerno bez vibracija kretati gore - dolje. Rola s tankom osovinom koja se klima i pleše lijevo-desno ne treba vam niti na dar. Drugi i ujedno jedan od najvažnijih detalja koji vaša rola mora

imati jest slobodni hod špule čiju ispravnost obvezno provjerite prije kupnje. Uključeni slobodni hod špule mora osiguravati besprijekorno isklizavanje najlona sa špule. Podešavanjem zadnje, odnosno donje kočnice aktivirane otvaranjem slobodnog hoda špule moramo dobiti isklizavanje od najfinijeg gotovo bezotpornog nivoa do onog ekstremno tvrdog, mada se taj posljednji nivo u lovu na oradu u pravilu ne koristi. Provjerite da li je zatvaranjem slobodnog hoda špula do kraja zakočena. I prednja kočnica, baš poput zadnje, mora dozvoljavati fino podešavanje i nesmetano proklizavanje najlona te nikako ne smije preskakati, nekontrolirano proklizavati ili zapinjati. Prednja kočnica, jednako kao zadnja ima vrlo važnu ulogu. Nakon kačenja ribe koristite se samo s njom, čitav tijek borbe pratite i kontrolirate prednjom kočnicom. To znači da je otpuštate i zatežete zavisno od pritiska ribe.

Visoke špule

Dvije samice

Role sa slobodnim hodom špule daleko su praktičnije za lov orade od rola opremljenih samo prednjom kočnicom jer su mnogo ofenzivnije i agresivnije, a u trenu se iz faze čeke prešaltavaju u borbeno stanje. Svima nam je poznato da je orada mudra i plaha riba i da se vrlo teško lovi na tvrdo. Njoj se mora dozvoliti da ponuđeni mamac kuša i nosi bez ikakvog otpora, što znači da kočnica mora biti otpuštena pri čemu najlon bez ikakvog otpora mora

pratiti njene kretnje. No u trenutku kontre to se proklizavanje mora posve zaustaviti, što role s mehanizmom slobodnog hoda špule odrađuju u djeliću sekunde. Neću reći da je oradu nemoguće loviti rolom bez slobodnog hoda špule, no takav je lov daleko nespretniji, a reakcije su sporije.

Zaboravite sve preko promjera 0,35 milimetara jer ćete korištenjem četrdesetice i ostalih ‘sajli’ samo preplašiti ribu. Doduše ne svaku, ali onu ogromnu, iskusnu i rijetku oradu sigurno Još jedna karakterisitika je poželjna na vašoj roli, a to je visoka plitka špula. To su špule s kojima su uglavnom opremlje-

Baitrunnerice su savršene za orade

ne surf role. A te visoke i plitke špule poželjne su iz više razloga. Prvi razlog je lakši silazak najlona pri izbačaju jer je trenje najlona po rubovima špule bitno smanjeno. Na taj način moguće je dostizanje dužina koje možete samo sanjati zabacujući rolama s dubokim klasičnim špulama. Drugi razlog je veći obujam špule koji će sačuvati odlike i kvalitetu vašeg najlona. Najlon vam neće dobiti oblik spirale, kvalitetnije će biti posložen i duže će zadržati svoje performanse. Napomenimo i to da role svakako moramo čuvati da bi od njih u datom trenu mogli tražiti maksimum. Znači, nakon svakog lova treba ih očistiti vlažnom krpom i posušiti, a barem dvaput u sezoni rastaviti, očistiti i podmazati, osobito ležaj preko kojeg se najlon namata na špulu.

Ne preko 0,35 Vjerujem da su rijetki oni koji pri kupnji brižljivo testiraju najlone, ispitujući njegovu nosivost na čvoru. Svima nam je poznato da ne postoji sistem bez čvora, a čvor je zasigurno najkritičniji i najslabiji dio cijelog sistema. A test na abraziju znam da ne radi gotovo nitko. Poznavajući većinu naših trgovaca također znam da vam nitko neće dozvoliti niti da otvorite pakiranje i najlon provučete kroz prste, a o tome da si uzmete metar istog i testirate ga, nema niti govora. U samom startu ću vam reći da su rijetki najloni koji čitavu sezonu mogu kvalitetno parirati kraljici mora. Stoga neka što

prije promijene naviku svi oni kojima najlon ostaje na roli cijelu sezonu, ako ne i dvije. A jednako tako ću vam reći da zaboravite sve preko promjera 0,35 milimetara jer ćete korištenjem četrdesetice, četrdesetpetice i ostalih ‘sajli’ samo preplašiti ribu. Doduše ne svaku, ali onu ogromnu, iskusnu i rijetku oradu sigurno. Osobno sam dugo vremena koristio Falcon Match. Najlon ekstreman po svim pitanjima. Ima odličnu nosivost, mekan je i lagan. To je najlon za gotovo svaki teren i strahovito je otporan na trenje o kamen. Ali odustao sam od njega jer je za moje kriterije previše rastezljiv. Često koristim Colmicov pakleni 0,35 Fendril. Radi se o najlonu koji gotovo ne može pući. Što se otpornosti na abraziju tiče, nenadmašiv je i može mu parirati jedino Yo-Zurijev Devil, ali od 0,40 milimetara. Mislim da bih vam njegovu snagu i otpornost najtočnije dočarao kada bih rekao da sam prošle sezone s Fendrilom promjera 0,35 milimetara na kamenitom terenu izvukao dvije orade – jednu od 6 i jednu od strašnih 7,2 kilograma. Malo je čudno da proizvođač nije na deklaraciji uz ostale karakteristike napisao i ‘za šlepenje’. Vrstu najlona određuje i štap. Tako na mekšim štapovima od 2,5 libre koristim Okuma Eos Power Liner 860 pl, a na jačim štapovima od 3,0 libre pak Shimano Big Baitrunner lc. Da zaključimo - najlon za lov orade nikako ne smije biti predebeo. Kvalitetan najlon debljine 0,35 milimetara bit će dosta-

Florokarboni su imperativ

Ova je zaslužila puštanje tan za svaku situaciju. To mora biti najlon bez memorije, najlon koji strahovito podnosi abraziju i koji drži na čvoru. I jako je važno da ne smije biti star. Znači, redovno ga mijenjajte.

Tri sistema Osobno koristim dvije vrste sistema s jednom izvedenicom. Prvi sistem je bez olova.

Za osnovni najlon vezan je zogulin, a na zogulin metar fluorokarbona s udicom na kraju. Ovakav sistem koristim na terenu za koji znam da ga orada posjećuje noću i dolazi u sami kraj gotovo pod noge. A s njime najčešće lovim u mirnim noćima svibnja. Drugi sistem radim na način da na osnovni najlon postavljam kliznu olovnicu sa zogulinom. Iza olovice slijedi

Podlanica ima snažne vilice

Uz pravu opremu ovakve podlanice nemaju šanse

gumena perlica koja čuva čvor na zogulinu od udara olova. Zatim slijedi zogulin s predvezom ne dužim od trideset centimetara. Ovakav sistem koristim na terenima na kojima su zadjevi neminovni. Istina je da se najviše sistema gubi zbog toga što je olovnica zalutala na neko nepodobno mjesto. Baš iz tog razloga koristim se olovom sa zogulinom. Pretpostavimo da je vašu udicu posjetila orada. Uzela je ješku i krenula. Dajete kontru i shvaćate da je riba na udici, ali jednako tako konstatirate da vam je olovo zapelo. Koristeći ovaj sistem u ovakvoj situaciji ipak imate šanse. Pritisnite malo jače i slabi zogulin olovnice puca oslobađajući olova vas i vašu lovinu. Dok bi u istoj situaciji koristeći klasično olovo gdje najlon prolazi kroz srce najlona ostali i bez olova i bez predveza s udicom. A što je najtužnije pozdravili biste se i s ribom koja teško da će moći normalno nastaviti život s

I ove su pale na 0,35 vašom udicom u ustima. Treći sistem je izvedenica drugog, samo što predvez s trideset centimetara produljujem na minimalno metar dužine. Koristim ga na terenima gdje ne postoji strah od zadjeva. S tako dugim predvezom dozvoljavam da se riba zaigra s ješkom. Da je pretura i povlači s minimalnim otporom i tako se uvjeri da je sve u redu, što i jest najbitnije. Loveći na ovaj način, kada vam je predvez dug metar ili čak metar i pol, ne morate čekati da se najlon s role počne odmotavati. Samo napinjanje najlona bit će vam dovoljan znak da je orada uzela ješku. U tom trenu dajte joj kontru i vjerujte da nećete požaliti. Najveće orade, a to su one od preko pet kila, ulovio sam upravo ovim sistemom pri čemu su izvlačenja najlona s role prije kontre bila minimalna, gotovo nikakva. Ipak to nipošto ne znači da mehanizam slobodnog hoda špule ne treba biti uključen.

Ribolov s obale

LIGHT

Egging Napisao i snimio Boris Bulić

imsko je doba upravo savršeno za lov liganja s obale. Ner ijetko vremenski uvjeti danima ne dozvoljavaju kvalitetan izlazak brodicom na more, a osim toga za obalni lignjolov, ruku na srce, i ne treba tako puno.

Dovoljna je kakva tunja, stara oprobana skosavica, dobre cipele i jaketa. Nakon sat, dva cupkanja i zabacivanja, i puno sreće, u vrećici uglavnom završi nekoliko liganja. No to isto vrijeme provedeno na rivi može biti znatno produktivnije. Kako? Jednostavno, vrlo jednostavno…

Ovako izgledaju noću

Naori, Shalow i Basic NAORY je ime koje je poznato svim ljubiteljima obalnog lignjolova. To je brand koji se specijalizirao za proizvodnju opreme namijenjene ovom nadasve zanimljivom obliku lova liganja. NAORY paleta je bogara, u njoj ima svega i svačega - štapova, varalica, torbica za varalice, no ono što nas sada najviše zanima su tek dvije skosavice. Iako se na prvi pogled čine kao i većina drugih koje se mogu naći u našoj ponudi, ove su vrlo specifične. Toliko su specifične da je uz njih stvorena nova tehnika - light egging. Iako vrlo slična klasičnom skosanju ili kosićanju, kako ponegdje vole reći, light egging zahtijeva malo drukčiji pristup, što vjerovali ili ne, u odnosu na klasične sisteme rezultira znatno bogatijim ulovom.

Iako vrlo slična klasičnom skosanju ili kosićanju, kako ponegdje vole reći, light egging zahtijeva malo drukčiji pristup

NAORY u ponudi ima i praktične pojasne držače za štapove

Prvi model varalice nosi naziv SHALLOW. Ove ćete varalice između ostaloga prepoznati po

plavim očima. Dostupne su u dvije veličine 1,8 i 2,2, što su zapravo samo japanske oznake i nemaju veze s gramima ili centimetrima, kako se na prvi pogled može pomisliti. Tako primjerice skosavica SHALLOW 2,2 ima težinu od 6,5 grama. Ono što je važno znati o ovoj varalici je da će nakon izbačaja za 7 do 9 sekundi potonuti jedan metar. Drugi model se zove BASIC. Kod ove se skosavice olovno opterećenje nalazi bliže glavi tako da skosavica nakon izbačaja tone duplo brže od SHALLOW-a. BASIC u dimenziji 2,2 teži osam grama. Obje su varalice dostupne u de-

Skosavica koja se doslovno lijepi za ruku

NAORY torbica omogućuje bezbolan smještaj više skosavica

set različitih boja. Tri su ‘odjevene’ dok je sedam ‘golo’.

Tri trzaja Ove skosavice zahvaljujući posebno konstruiranom tijelu i balistički vrlo pogođenom položaju olovnog opterećenja omogućuju izrazito dalek izbačaj. NAORY za osnovu preporučuje upredenicu (HG – PE) pink ili žute boje promjera 0,08 do najviše 0,14 milimetara, na koju se nastavlja fluorokarbonski predvez u dužini od 60 centimetara promjera 0,23 milimetra. Tehnika povlačenja je vrlo jednostavna. Nakon izbačaja se u zavisnosti od dubine pričeka onoliko sekundi koliko je potrebno da varalica dosegne lovnu dubinu. Za dubinu od desetak metara s varalicom Basic to iznosi oko tridesetak sekundi. Nakon što je dosegla željenu dubinu varalicu treba povući s

Preporučena upredenica je pink boje

dva do tri snažna trzaja štapa istovremeno namatajući strunu na rolu baš poput namatanja kod tehnike djaka-djaka kod vertical jigginga. Posebno je zanimljivo što ove varalice nikada neće nakon trzaja krenuti pravolinijski prema obali već će svakim trzajem mijenjati smjer što je provokacija kojoj lignje jednostavno ne mogu odoljeti. S ovim se varalicama vrlo brzo može pretražiti šire područje u svim smjerovima i po svim slojevima. Ukoliko se lignja nalazi bilo gdje na području koje pretražujemo, ulov neće izostati. Light egging je tehnika koja je primjenjiva doslovno na svim obalama i jednako je lovna posljednjih sati dana, u svitanje, kao i cijele noći. Posebno su zanimljivi svjetleći modeli kojima se polučuju izrazito dobri rezultati, čak i na mjestima na kojima nema umjetne, niti bilo kakve druge rasvjete.

Razlika između SHALLOW i BASIC modela je očita

Ribolov iz barke

TATAKI

u stvarnosti Rijetko se oko neke ribičke tehnike razvila diskusija među ribičima kao oko tataki discipline, novotarije koja je došla iz Japana. Tataki je namijenjena lovu lignji po danu na brakovima, odnosno u zadnja tri, četiri sata pred mrak. Priča o tatakiju kod nas se u kratkom roku razvila u gomile glasina zahvaljujući ljudima koji je nisu zaista upoznali Napisao i snimio Mladen Marković

Lovčeva lovina je imala preko pola kilograma na peškafondo

Nakon objave članka u prošlom broju Ribolova na Jadranu, p re pla vila su nas pitanja vezana uz ovu tehniku. Nažalost, kako to uvijek biva kod nas, javili su se ‘stručnjaci’ koji su odmah dali svoje viđenje cijele situacije, bez da su otišli provjeriti da li to uopće ima smisla u našem dijelu Jadrana. Svi dobro znamo kakva je situacija bila s lovom lignje u zadnja dva mjeseca prošle godine. Tada su se lignje brojale na prste jedne ruke, što ne pamte ni najstariji ribiči. U toj, da tako kažemo, lošoj klimi, imali smo sreću o tatakiju učiti od pravih profesionalaca.

Sljedeća dva dana, u akvatoriju zadarskih otoka, odvila se sasvim druga priča. Tataki se pokazao kao odlična tehnika lova liganja na braku po danu Moramo priznati da smo prvim danom ‘škole’, kako smo se zezali između sebe, bili pomalo nezadovoljni jer je lov u akvatoriju Rovinja bio više nego porazan. Sljedeća dva dana, u akvatoriju zadarskih otoka, odvila se sasvim druga priča. Tataki se pokazao kao odlična tehnika lova liganja na braku po danu. Nažalost, odmah su krenule priče da to funkcionira samo

I dvije varalice su dovoljne za lov liganja s pet varalica, jer u protivnom ništa ne vrijedi. Jednako tako su se odmah javili ‘stručnjaci’. Protuzakonito je jer je složeno za pet varalica, a i same varalice nisu nešto jer su premale... Tko može kupiti tako skupe varalice... Tko može tresti štapom cijeli dan... Istina je da kod tataki tehnike jednako dobro možete loviti i jednom varalicom. Istina je da u našim prodavaonicama možete kupiti gotove predveze s dvije ili tri varalice, a ako želite sami

slagati sisteme dobro je kupiti gotovi predvez s pet zogulina jer je jeftiniji i onda ga rezati na dva dijela tako da imate jedan komplet za dva i jedan komplet za tri varalice. Što se tiče skupoće varalica, nisu ništa skuplje od varalica drugih proizvođača. Tko može cijeli dan tresti štapom? Bože moj, pa svaki ribič kojem je ribolov u krvi. I tako bi mogli u nedogled. No gdje je istina? Odlučili smo isprobati tataki tehniku bez talijanskih učitelja

i za destinaciju smo odabrali Rab, bolje reći Kampor, mjesto dobrih ljudi i odličnih poznavalaca ribolova, a jednako tako i lova liganja. Nismo koristili tataki štapove jer nam još nisu stigli.

Tko može cijeli dan tresti štapom? Bože moj, pa svaki ribič kojem je ribolov u krvi Umjesto njih, koristili smo lagane, ručno rađene 10 libarske

štapove koje je izradio naš prijatelj Hrvoje Beranek. Hrvoje je izradio čitavu redakcijsku seriju štapova pod, sada već čuvenim imenom Arrogant Bastard, na koje smo jako ponosni. Na rolama je bila upredenica Power Pro snage 30 libri, standard kada su u pitanju naše role. I to je bilo to. Iako su nam prijatelji iz Kampora odmah po dolasku rekli da od lignjolova nema ništa, ipak smo popodne bili ispod Cresa, tamo gdje Rabljani idu ćapat lignje, kako bi oni sami rekli. Dakle u vrijeme kada lignje slabo ćapaju, naša mala ekipa u sastavu: Boško, Žarko zvani Lovac

Trešnja štapom se ipak isplati

Prvi lov tatakijem, jedna varalica i uspjeh

Dok se neki čude, Sean Connery tatakijem lovi lignje

i ja bili smo itekako spremni. Lovac je ostao na klasičnom olovnom peškafondu, a Boki i ja smo imali tataki postavu. Da ne duljim, rezultat je bio osam krasnih lignji. No, da zadovoljimo istinu, najveća je ipak pala na Lovčev peškafondo. Osam liganja nije nešto, složit ćemo se svi, no kada tome dodamo da su dvije išle u kilu i da je Lovčeva na peškafondo bila teža od pola kilograma, ulov je ipak bio dobar. Loše vrijeme nas je drugi dan otjeralo u Zagreb. Čim se malo proljepšalo vratili smo se na ‘mjesto zločina’, pojačani s Goranom i Brankom. Rezultat je bio desetak lignji.

Preporuka svima je: kada liganja nema, ostanite doma. Ili još bolje, ostanite u konobi uz otvoreni kamin Kada gledamo sveukupan rezultat koji su postigli svi ribiči taj dan, opet nismo bili loši. Što iz toga zaključiti? Tataki sjajno lovi po danu. Dokaz je Goran koji je lovio samo na jednu varalicu i to uspješno kako pokazuje slika. Tako da priče ‘specijalaca’ koji su svoje znanje stekli u kafiću uz kavu nimalo ne stoje. Ako žele pričati o tataki tehnici, neka idu na more i neka uče o tom atraktivnom načinu lova liganja. Kada nauče osnove neka se jave. A preporuka svima je: kada liganja nema, ostanite doma. Ili još bolje, ostanite u konobi uz otvoreni kamin kako smo mi napravili. Ekipa iz Kampora majstori su svjetske klase baratanja pekom, a i to je dio lignjolova.

Prodavaonice Tataki varalica Škorpion – Zagreb Udica – Zadar Barka – Split Eunice – Pula Tamaracom - Rijeka Prvi puta štap u ruci, prvi puta tataki, prva lignja na lignjolovu

Ribolovni feljton

U AKVATORIJU SVECA

otoka Zankijevih 2.dio

Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo, Hrvoje Vranješ, Jakov Zanki, Vlasta Zanki

a sjeveroistočnoj padini otoka dominira ostatak utvrde Teutinog grada. To su najznačajniji arheološki ostaci na otoku. Kasnoantička utvrda izgrađena je na najisturenijem istočnom brdskom grebenu iznad rta Šijabod. Teuta, ilirska kraljica, se prema legendi s tri broda svoje flote sklonila na Svetac pred neprijateljskim hordama koje

su je progonile. Danas je gusta borova šuma s mnoštvom stabala planike i gustim grmljem smrče i ružmarina potpuno izolirala utvrdu. Ostaci Teutinog grada fasciniraju ostacima impozantnih zidova. Prepoznatljiva je ulazna kapija i prozorski otvori, a cisterna u kojoj se nekada sakupljala kišnica danas je zarasla u visoku travu i grmlje. Legenda kazuje da je kraljica iz svoje utvrde pratila kretanje brodova u okolnom

akvatoriju pa lakim i brzim jedrenjacima, koje se istezalo na obalu i kamufliralo, presretalo i pljačkalo trgovačke brodove. U to doba je plovni put između bizantskih posjeda u južnoj Italiji i sjevernoj Dalmaciji te dalje prema Istri i sjevernoj Italiji preko Sveca, bio najkraći i najsigurniji za navigaciju. Plovni put u smjeru jug-sjever (Gargano-Svetac-Žirje) posebno je pogodovao antičkim jedrenjacima koji su za plovidbu kori-

stili krmeni vjetar (jugo i buru). S visokih osmatračnica pratio se kurs plovidbe uočenog broda pa se na zaklonjenom dijelu otoka pripremalo brodicu kojom će se krenuti u potjeru, kada se brod približi otoku. Za brodom bi se krenulo u potjeru, sustiglo ga se i zauzelo. Nakon toga bi se brodom doplovilo do Sveca gdje bi se iskrcao teret i posada. Dio zarobljene posade je bivao odmah umoren, a dio je odvođen u roblje, u utvrdu.

Tamo je kraljica s odabranim zarobljenim mornarima provodila duge noći opijene mirisom ljubavi i već tada čuvenog crnog vina sa Sveca, nakon čega se iscrpljene ljubavnike, prema legendi, ubijalo. Danas ostaci nekadašnje utvrde djeluju sablasno. Kada se zaputite prema utvrdi, Zankijevi će vas zamoliti da ponesete vrećicu zemlje ili kamenja i istresete je pod bedemom. Vjeruju da će se tako ostaci utvrde sačuvati od daljnjeg urušavanja. Istočno od utvrde moguće je sidriti uz niske rtove te se zaputiti uskim puteljkom prema ruševini. Kod utvrde se puteljak račva prema južnom vrhu otoka gdje se nalaze ostaci nekadašnjeg benediktinskog samostana. Sačuvana je polukružna apsida i cisterna. Nedaleko od ostataka benediktinskog samostana nekoliko je cisterni u kojima se tijekom godine sakuplja kišnica. Najveća i najneobičnija od cisterni je nadsvođena i s bačvastim dnom, a pripadala je samostanu. Do danas je ostala sačuvana, ograđena i nadsvođena kamenom zidinom. Voda u njoj je uvijek bistra i hladna. Ukoliko na brodu ponestane

vode, eto kamo ćete se zaputiti. Na ovome području otoka Zankijevi su sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća otkrili grobove s posmrtnim ostacima neobično krupnih ljudi. Jedno od mogućih objašnjenja je da su to posmrtni ostaci ljubavnika kraljice Teute. Grobovi su slučajno otkriveni kada su Zankijevi planirali na ovome dijelu proširiti nasade vinograda. Vidjevši da se radi o groblju, odustali su. Danas je to područje ograđeno suhozidom. Monasi koji su boravili u samostanu napustili su ga krajem 15. stoljeća.

Vražji otok Gusarstvo i smaknuća iz perioda boravka kraljice Teute na otoku ostali su kao otočna kletva. Prepuštanjem vlasništva nad otokom Zanchijevima crkva je zadržala pravo eksploatacije otočnih resursa. Na Svecu su tako boravili i čobani koji su čuvali stada ovaca u vlasništvu crkve. Tog su se posla u pučinskoj zabiti prihvaćali bivši kažnjenici i zakonom prognani. Bilo im je zabranjeno da se približavaju naselju Zanchijevih.

Ribari u Povlovom Boku

Pred spiljom morske medvjedice Posljednji brodolomi na Svecu

Teutin Grad U blizini otoka se jednom prilikom potopio engleski brod. Brodolomci su isplivali na obalu, na pustom dijelu otoka gdje su živjeli čobani koji su čuvali stoku. Čobani su prihvatili i nahranili brodolomce, a kada su umorni ljudi zaspali opljačkali su ih i nemilosrdno poubijali. Tijela umorenih su spalili kako bi prikrili zločin. Jedan engleski mornar se uspio izvući živ iz meteža. Pobjegao je na drugu stranu otoka. Tamo su ga prihvatili i sakrili Zanchijevi. Tako je zločin otkriven, a ubojice su obješene. Nakon ovog događaja u engleskim pomorskim kartama Svetac je dugo godina označavan imenom Vražji otok. Mnogo godina kasnije engleska flota je nenamjerno potopila ribarsku barku u blizini Sveca. Smatralo se da je time prokletstvo Sveca isplaćeno. Ovaj

Snijeg na Svecu događaj se zbio 1932. godine. Konvoj engleskih ratnih brodova plovio je rutom između Biševa i Komiže u smjeru Trsta. Komiški ribarski brodovi plovili su u grupi prema Svecu pa je došlo do slučajnog sraza jedne gajete s engleskom podmornicom koja je plovila pod samom površinom. Gajeta je bila prepolovljena u sudaru. Englezi su preuzeli utopljenike, a razbijenu falkušu uzeli u tegalj i odvezli u Komižu. Doživio je Svetac i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu. 1943. godine petstotinjak talijanskih vojnika se povlačilo s dva trgovačka broda iz Dalmacije prema Bariju. Bari je tada bio pod kontrolom njemačke vojske, pa su se Talijani odlučili usidriti kod Sveca, gdje je bilo dovoljno pitke vode i sačekati da Bari zauzmu saveznici. Njemački izviđački avion je tijekom

Ostaci Teutine tvrđave

preleta primijetio usidrene brodove i dojavio bazi. Sljedećeg dana je doletio bombarder, ali su neprecizno bačene bombe umjesto usidrenih brodova pogodile kuću iznad crkvice, a dvije su bombe završile u moru. Svetac je neobičan kada gornje dijelove otoka i vinograde zimi ponekad prekrije snijeg. Takav nesvakidašnji ugođaj može se doživjeti svakih nekoliko godina. Jedan takav dan, 12. veljače 1999. godine, zabilježen je fotografijom inženjera Jakova Za-

nkija, istinskoga zaljubljenika u svoj otok.

Povlov bok Na otoku postoji i jedna lučica, Povlov bok, u kojoj Zankijevi čuvaju svoje brodice, ali na suhom. Izvlače ih preko malog istezališta, iza masivnog visokog zida od betonskih blokova. Povlov bok se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka. Malo istezalište je s desne strane zida. Može ga se uočiti tek kada se dođe pred mali tjesnac. Za

Brodovi na sigurnom

Gradi se riva

Vinogradi Zankijevih

jakog juga more preko istezališta poplavi donji dio. Tada se barke istežu više, sve do prvih kuća na brežuljku. More je u akvatoriju Sveca uzelo mnoge živote. A neke čak i u Povlovom boku. Zabilježen je tako događaj iz jeseni 1870. godine kada je tijekom večeri iznenada pojačalo jugo. Vinko Zanki, supruga i njihova rodica pohitali su da napola izvučenu falkušu odvuku više, u brdo. Dok su navlačili barku iznenadan veliki val odvukao je i njih i barku kroz tjesnac u uzavrelo more. Rodica se spasila uspjevši se zadržati uz jedan oveći kamen. Barku je more razbilo na hridima, a supružnike je more odvuklo. Utopili su se, a tijela nikada nisu pronađena. U tjesnacu, pred Povlovim bokom danas su ostaci pristana koji je splitska tvrtka Pomgrad izgradila u srpnju 1997. godine. Betonski pristan nije preživio ni sljedeću zimu. Valovi juga su polomili novoizgrađeni dio obale i velike komade betona razbacali po plićaku. Neobičan pomorski udes se jednom prilikom desio i na navozu u Povlovom boku. Dvoje

supružnika je spavalo pod tendom u brodu koji je konopima bio čvrsto vezan za bitve. Tog poslijepodneva morska pijavica je ušla u Povlov bok, podigla barku s ljudima desetak metara visoko u zrak i razbila je na stijenama. Bilo je slomljenih nogu i rebara.. Zabilježen je još jedan tragičan pomorski udes. Muž i žena su s trojicom sinova, suprugom najstarijeg sina i jednom starijom ženom iz Komiže plovili za Svetac. Jačalo je jugo. Sinovi su ocu govorili da se sklone u zavjetrinu Brusnika i da barku izvuku na plažu. Otac je vjerovao da će uspjeti stići do Povlova boka i barku izvući van. Kada su stigli do Sveca more je toliko pojačalo da se barku nije moglo nasukati. Razbila se na hridima. Roditelji, dva mlađa sina i Komižanka su se utopili, a spasio se najstariji sin sa suprugom grčevito se držeći rukama za jarbol brodske olupine koja je ostala zaglavljena među hridima. Njegova je supruga preživjela jer joj se duga kosa zamrsila oko jarbola i konopa pa ju more nije povuklo s ostalim stradalnicima.

Ihtiologija

POVIJEST

hrvatske ihtiologije Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

htiologija, znanost o ribama, u Hrvatskoj ima t ra d i ci j u , š t o nije čudo jer je Hrvatska pomorska zemlja, a Jadransko je more dobro istraženo što se tiče flore i faune. Kada je Zadar u IX. stoljeću tijekom bizantskog razdoblja postao metropola, počeo se i više naseljavati jer se u njemu nalazila administracija, vlast i novac. Postao je jedan od najbogatijih gradova tog vremena, što je privlačilo Romane

s otoka, ali i Hrvate iz zaleđa. Dolaskom Slavena, odnosno Hrvata, došlo je do značajnijih promjena u ribarstvu. U takvim prilikama koje su vladale u dalmatinskim komunama, a posebno u Zadru, u X. stoljeću pa i ranije, spominje se po prvi put hrvatsko ribarstvo u jednom sačuvanom dokumentu. Radi se o darovnici oko 995. godine u kojoj se po prvi put spominje ribarstvo u Hrvata na istočnoj obali Jadrana. U njoj je zapisano dalmatinskom beneventanom da je zadarsko plemstvo u vrijeme priora Madija (986

Darovnica, oko 995. godine, u kojoj se po prvi put spominje ribarstvo u Hrvata na istočnoj obali Jadrana

Danski zoolog i mineralog Morten Thrane Brünnich

– 999. g.) darovalo benediktanskom samostanu sv. Krševana u Zadru ribarske pošte na otoku Molatu i u Telašćici na Dugom otoku (uvala sv. Viktora na mjestu zvanom Megarus – danas Magrovica). Zadrani su vrlo rado kupovali takva lovišta ribe jer su im ona nosila četvrtinu od ulova. Čini se, međutim da ribari nisu baš tako rado i redovito davali vlasnicima lovišta dogovorenu četvrtinu. U jednom dokumentu iz 1056. g. navodi se kako je tijelo sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra bilo zametnuto i

kako je biskupu Andriji uspjelo naći ga ispod svečeva oltara u istoimenoj crkvi koja je pripadala benediktincima. U bezimenoj masi koja je naglas o nalazu svečeva tijela nahrupila u crkvu izričito se spominju ribari ‘gripatores’, a trojici se čak i navode imena: Župana (Supana), Petulel i Podboj, s dodatkom ‘i ostali njihovi drugovi’ (et college eorum ceteri). Dakle, darovnica (čuva se povijesnom arhivu u Zadru) predstavlja prvi spomen Hrvata kao ribara, međutim ne predstavlja i dokaz da su Hrva-

ti tek tada počeli s ribarenjem. Bilo je to znatno ranije, neposredno po dolasku na obalu, na početku VII. stoljeća, jer su imali ribolovnih iskustava još u svojoj pradomovini, iako samo na slatkim vodama. Hrvati su sa sobom donijeli samo nekolicinu novih naziva, kao što su: vrša, riba, lađa (brod), veslo, jedro (čamac), čun i dr., dok većina vrsta riba i drugih morskih organizama i danas nosi izvedenice latinskih naziva koji opet imaju grčke korijene (Thunnus thynnus – tuna, Pagrus pagrus – pagar, Sardina pilchardus – srdela, Muraena helena – murina, Ostrea edulis – oštriga). Postupnom asimilacijom autohtonog stanovništva (Romana i Ilira) Hrvati unose i više svog nazivlja te istodobno uče živjeti s morem i od mora. Hrvatski nazivi današnjeg ihtiološkog vokabulara nastajat će kasnije i to pretežito za nevažne ribe i kao alternativni nazivi tamo gdje ih imamo više. Iz svega navedenog mogao bi se izvući zaključak da je hrvatska ribarska terminologija, a time i ribarstvo, došla po dolasku naših predaka na more, pod utjecaj grčko-romanskog elementa koji je već prije tog vremena bio prisvojio terminologije još starijih mediteranskih naroda. Prvi hrvatski nazivi za ribe i druge morske organizme spominju se već u prvim tiskanim djelima Petra Hektorovića, hrvatskog

Petar Hektorović (1487-1572)

renesansnog pjesnika i erudite s Hvara i Marina Gazarovića, hvarskog vlastelina, književnika i odvjetnika. Petar Hektorović u svom djelu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ (tiskano prvi puta 1568. godine u Veneciji) spominje kod dizanja popunica zubaca veloga, crnorepa, trlju te komarču, dakle služi se već usvojenim izvornim hrvatskim narodnim nazivljem riba i ribolovnog alata. Ovaj veliki hrvatski pjesnik je sagradio prekrasni i još danas odlično sačuvani i djelatni vrtni ribnjak u Starome Gradu na otoku Hvaru. Manje je poznata knjiga ‘Murat gusar - razgovaranje morsko’ Marina Gazarovića iz 1623. godine u kojoj jednako tako nalazimo hrvatske nazive morskih životinja, čak više nego u Hektorovića. Ova rijetka knjiga donosi mnogo materijala o ribarstvu, mrežama, lovu srdela pod sviću te je na određeni način ovaj spjev zapravo himna moru uz čitav niz razmišljanja o ribarstvu. U djelu Vlahe Skvadrovića ‘Mačus i Čavalica’ se također spominju razna naša imena za morske organizme kao što su: zubatac, cipoli, sopice, ovratnice zlatokrune, glavoči, pjerke, kančić, ljušturice, gruji, murine, vrnuti, lumbračići, jastozi, grančice koralja i medvjedica. Prva tiskana lista u kojoj se spominju jadranske ribe od strane jednog prirodoslovca može se naći u Brünnichevoj knjizi ‘Ichthyologia massiliensis’ iz 1768. godine u posebnom dodatku na stranici 85 pod naslovom ‘Spolia e mari Adriatico reportata’ (Spolia Maris Adriatici). Danski zoolog i mineralog iz Copenhagena (Danska) Morten Thrane Brünnich (1737-1827) boravio je

Naslovnica knjige ‘Ichthyologia Massiliensis’ u Splitu i Dalmaciji na poziv splitskog biskupa Ioanni Lucae Caragnina te je tom prilikom napravio popis riba koje su zabilježene na splitskom i trogirskom području. Brunnichev popis možemo smatrati prvim stručnim tiskanim popisom

nekih jadranskih riba, budući da je autor nabrajajući ribe Marseljskog zaljeva dodao posebno poglavlje i tako usputno zabilježio jadranske ribe kao nadopunu svome djelu. U ovoj listi Brünnich navodi deset vrsta riba.

Ihtiologija

NOVE RIBE Mediterana Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

U posljednjem izdanju Atlasa egzotičnih ribljih vrsta iz 2002. godine izložen je pregled 90 alohtonih (egzotičnih, stranih) vrsta koje su u Mediteran pristigle iz okolnih mora - Atlantika, Crvenog i Crnog mora. Ovom broju već sada treba pridodati još 31 novu vrstu koje su zabilježene negdje do kraja 2009. godine. Ove su vrste dospjele u Mediteran uglavnom aktivnom migracijom, no neke od njih su dospjele i na neki drugi način, poput bijega iz akvakulture ili transporta putem balastnih voda. Većina tih riba su pridošlice iz Atlantika i Crvenog mora.

Pored migracija uvjetovanih klimatskim promjenama koje se događaju u Mediteranu, a koje se očituju kroz širenje nekih autohtonih toploljubnih ribljih vrsta u nova, uglavnom sjevernija područja, prisutne su i migracije iz drugih mora. Tijekom posljednjih 130 godina glavni smjer upliva novih ribljih vrsta u Mediteran bio je iz Crvenog mora putem Sueskog kanala. Migracije iz Atlantika su slabijeg intenziteta od crvenomorskih, no posljednjih godina su izražene uglavnom zbog klimatskih promjena koje su prouzrokovale promjene u kretanjima organizama, odnosno u ponašanju riba.

Osnovne migracije

Lesepsijske migracije

Bioraznolikost mora doživljava vrtoglave promjene u posljednjih nekoliko desetaka godina.

Pod pojmom ‘lesepsijske migracije’ podrazumijevamo migracije koje se odvijaju preko

Sueskog kanala i to uglavnom iz Crvenog mora u Mediteran, vrlo rijetko u obrnutom smjeru.

Tijekom posljednjih 130 godina glavni smjer upliva novih ribljih vrsta u Mediteran bio je iz Crvenog mora putem Sueskog kanala Ovu je pojavu prije svega omogućilo ljudsko djelovanje, odnosno otvaranje Sueskog kanala i izgradnja Asuanske brane. Već više od stotina godina traje naseljavanje Sueskog kanala i kretanje organizama kroz taj kanal prema Mediteranu, no još se uvijek, što je dosta iznenađujuće, relativno malo zna o rezultatima tih procesa. Pojava

atlantskih ili indo-pacifičkih vrsta koje prije toga nisu zabilježene u Sredozemlju nije nužan dokaz nedavnih migracija. Takvi novi nalazi temelje se na otkriću samo jednog ili nekoliko primjeraka, što pokazuje da u te vrste rijetke u Mediteranu i da je najvjerojatnije riječ o njegovim stanovnicima koji su tek nedavno privukli pozornost stručnjaka ihtiologa taksonomista. Kada je 1869. godine Sueski kanal bio otvoren, vode Mediterana i Crvenog mora, koje su dotada bile razdvojene Sueskom prevlakom, mogle su doći u izravan kontakt. Tada je za biljke i životinje, dijelove atlantsko-sredozemne i indopacifičke eritrejske flore i faune, stvorena mogućnost za prodor u nova područja. Ovdje ipak treba napomenuti da kontakt između Sredozemlja i Indijskog oceana nije od nedavno, jer je otkriće fosilnih riba na Siciliji (kod Messine) dokazalo da je postojao još prije nekih 12 milijuna godina. Inače, migracije organizama su dobile ime po Ferdinandu de Lessepsu, glavnom graditelju kanala. Glavne pojave koje su pridonijele lesepsijskim migracijama su Asuanska brana, salinitet, temperatura, hidrostatski tlak i atmosferski utjecaj.

Slučajni prolaznici Mediteran je toplo more koje naseljavaju i borealne vrste, dok je Crveno more tropsko i u njemu zimi temperatura vode ne pada ispod 18o C. Kako bi tropske vrste iz Crvenog mora i Indo-Pacifika naselile područja sjevernije od njihova

uobičajenog staništa, potrebne su dovoljno visoke ljetne temperature kako bi se njihovi reproduktivni procesi i razvoj njihovih ranih razvojnih faza odvijali normalno. Jednako tako potrebne su minimalne zimske temperature iznad njihovih letalnih temperaturnih granica. Globalne klimatske promjene te promjene u temperaturi mogu u većoj mjeri pridonijeti porastu migracija tropskih vrsta prema sjevernijim područjima. Jedno od težih, ali vrlo važnih pitanja jest, da li su sve novoutvrđene vrste riba u Jadranu i Mediteranu uspostavile svoje populacije u tim morima, odnosno da li u potpunosti sprovode svoj životni ciklus u njima, ili su bili samo slučajni prolaznici odnosno samo povremeni posjetioci (poglavito velike pelagične vrste).

Tropikalizacija Jadrana Za neku vrstu se može kazati da je uspostavila populaciju na ne-

kom području ukoliko su za nju utvrđena najmanje tri nalaza, u potpunosti odvojena u vremenu i prostoru, i da su rezultati nalaza tiskani u znanstvenom časopisu. Isti autori navode da egzotičnim (exotic) vrstama možemo smatrati one strane vrste (alien species) koje su utvrđene svega jednom ili dva puta. Inače je u Mediteranu, kao i Jadranu, zabilježen proces tropikalizacije, odnosno meridionalizacije (pomicanje tropskih i subtropskih vrsta prema sjevernijim područjima). Ovaj proces je u potpunosti vezan uz porast temperature u tim područjima te tako pada temperaturna barijera u odnosu na vrstu, koja je toploljubna, kojoj je tako omogućeno širenje prema sjeveru. Odnosno, šire svoj areal rasprostranjenja koji je još uvijek kontinuiran. Kod bioinvazije su u pravilu donorski areal i novi areal disjunktni, što znači da postoji biogeografska barijera između njih.

Rič ribarska

KOŠUJICA Napisao i snimio Boris Bulić

rvo je Nino zva na žmul, a onda je doša Jole, pa Ćićo, pa Filjo i Jere, a ja san samo gleda i muča. - Je, tako je kako van kažijen. Puna je batela bila - drža je Jole svoju pištulu. - Ma baš puna? - Je. Stari Marketo i mali mu, imali su punu batelu ribe. To se cidilo, bižalo, klizilo… Još in je pobiglo više od pola… - Ma čekaj, čekaj malo... Di su reka da su to uvatili?- naivno je upita Nino koji je uvik bija samo dopola prisutan. - Kako di san reka? Ti sidiš na oba uha? U Jazu. U našemu Jazu. - Ma je… U Jazu će biti ribe… Biće su digli kojega ćifla u vršu i to ako je bila plima jerbo kad oseka vrša mu je dopola vanka mora. - Ma ve bene! Koja vrša? Koji ćifli? Lipo ti govorin da su digli punu batelu bižata, e! I drugi puta zabi’ nosinu u Slobodnu dok ja kažijen i govorin pa me jope osan puti pitaj ‘što si reka, što si reka’... - Bižata? Punu batelu? A kako? - Ma ti oli si gluh ka topina, oli si cili munjen? Kažijen ti lipo – Marketo i sin su išli dignuti onu staru batelu što in se potopila pošle godine. Sićaš se? Bija je neverin i dva je dana lilo i nalilo. A Marketio se zapija baš za onin stolon i ni ga bilo briga jerbo je unda još uvik ima one svoje dvi pokrite batele. ‘Pa što ako ih potopi? Ispajaću je kad stane.’ – tako je govorija. I tako danas ću, sutra ću - pa su prošle tri godine, a batela se, kako sad ovi moderni kalafati volu reć, za to vrime impregnirala. Neće više biš u nju. I nikidan su je napokon pošli izvući, ma su se namučili ka stoke. Srića je ašta bila dobro povezana pa su je uspili navući na kraj. A onda… Ala

fešte! Batela je bila puna gliba, a u glibu bižat do bižata… Jedan na drugome… - Znači tako je bilo… - Je i sad to zapanti da ti ne moran još jednon balit – Jole je potega žmul. - Ma čekaj, bižat… To je anguja? - ubacija se Ćićo. - Vidi sad ovoga… Je, mudronja moj, je, bižat je anguja… - Ni grug nego anguja? Jole je ka glavni autoritet pogleda u nebo ma je smo vidija ispucani šporki plafon o’ konobe i reka: - Si gluh? Da su bili gruzi bi reka da su uvatili gruževine. A što san ja reka? A? Grug oli bižat? A? Što san reka?- cili se zaškarpunija. Da van objasnin - Jole nije uvik bija baš svoj, pogotovo kad bi mu neko činija kontru ili ga ne bi razumija od prve. Zna je diko’ i potegnuti drito međ’ oči. Je bi se posli izvinjava i misecima bija noson doli, ma je šaka bila posrid ćiverice. On van zapravo i nije tako loš čovik, samo triba znati s njin. A u vakin ga se stuacijama tribalo čuvati. - Što san reka? Gruzi? Gruzi? A?pinija je i dalje - Ma dobro, dobro, smiri se… Nije zna, nije čuja… Pušti ga… - A komu ja govorin? Kako ste vi drugi svi lipo razumili, a? Tribalo je brzo nešto smisliti ili ćemo jope dva miseca gledati Jolu kako vuče nosinu po tlohu i slušati ga kako objašnjava da ga zapravo i nije tija tako jako. - A ja san čuja da bižata ne moreš ubit od prve - procidin ja ispotiha, ali da se isto čuje. - Kako ne moreš? – oma je dočeka Ćićo. - Muči ti!!! Niko tebi ništa nije reka!!! – svi smo ga sastavili, a Filjo ga je još i nogon ispod stola. - Je, i ja san čuja – privatija je Jere. - Je, ne moreš ga ubiti jerbo on

ima svoju košujicu – nastavija ja. Zna san di triba ubosti. - Je, je tako je… - oma se složija Jere - Kako to košujicu? – tiho je upita Jole, a nekako je oma ublidija. Onaj se bis od maloprin cili istopija ka đelato u osmon miscu. - Ma to zapravo više niko ne viruje, a jope, svi kažiju da je baš tako. Znate kako bižat izgleda? Cili je balav i krcat one svoje sline. I kad taj bižat ostane na suvon cili se zabalavi i u onoj svojoj slini more živit koliko god ga je voja. E! To je to… Sta san na sekundu i ispod oka pogleda Jolu koji je nešto u svojoj glavi broja. Zna san da san uboja u pravo misto pa san nastavija. - To van je ka i sa starin Antonjon. Sićate se Antonje i njegove pokore? - Je, je… kako se ne bi sića… zakimali svi jedan po jedan. Ne triban van njanka govoriti da Antonja nikada nije ni postoja. - Antonja van je rođen u košujici i zato je bija špecijalan, drugovačiji i ima je puno sriće u životu. Mate mu je njegova, Bog da joj dušu prosti - i tu se ka ona moja štriga prikrižin, što je cilu štoriju samo još više napelo - kad je poša u vojsku, pola košujice ušila u veštid, da ga čuva od stradanja i nevoje. Bidna žena… E… A drugu je polovicu spremila u skrinju da kada dođe vrime Antonja more laka srca i bez muke svetome Petru u pohode. Ma je bidna mate umrla, a ona njegova štriga nije valala ni u raj ni u pakal. I kad je Antonja uvatija osandeset i sedmu bilo mu je vrime za partencu. Lipo je zalega i leža i leža i leža, i bidan umira cilo godišće ma se nije moga odlipiti. Cili se on bija iscidija. Doša je ka da ga nema, ma nije moga poć. Tražija bi da mu navuku kalce, a

onda bi vika da se guši i da mu i’ oma svuku… A onda se stara pokojna Anita koja je bila jako dobra s pokojnon mu materon i sve znala što se u cilome mistu događa, sitila njegove košujice. Jedva je ona nagovorila onu njegovu štrigu da bidnon Anrtonju ispo’ kušina metne ono pola košujice što mu je još mate sklonila u skrinju. I… Tu san taktički sta i otpija po žmula. U konobi je bija muk jerbo smo samo mi bili, a vanka je još izdaleka zalampalo. Jole se naga prima meni blid ka facol. - I? Govori, što si sta? - I ništa. Umra je iste noći. - Eto, vidiš što ti je… - oma je sa

olakšanjen procidija Ćićo. Jole se stisa i umuča. Na njemu se vidilo kako konta i pribire. - A bižat je riba. I kako riba nije meso tako je i njegova košujica drugo od košujice, ajmo reć staroga Antonja. On bez nje nije moga umrit, a bižata sa njegovon košujicon ne moreš zatuć. Je sad razumiš? - Aaaa, sad razumin… - umno je zakima Ćićo na što smo ga svi pogledali u čudu. Svi osim Jole. On je gleda šoto i stiska žmul. - A Marketo je… - Ma pušti sad Marketa… - nije Jole izdura. - Reci mi, što bi bilo da Antonju nisu stavili košujicu pod kušin?

Ili da su je miši pojili i da je tako osta bez košujice? - Ništa. Patija bi se i dalje, navlačija i skidiva kalce i nikako ne bi moga umrit. - I nema lika? - Ma govori se da u ton slučaju moreš staviti i košujicu nekoga drugoga, oli komad kamena međaša kojega je postavija ćaća ti, oli dida. - A diš to naći… I što ako nemaš zemje? - Ma Jole to je samo priča. Niko ti u to više ne vala... – dobrodušno se nastavija Ćićo koji očito ništa nije ubra. - Je, priča… A Antonja? - A neki govoru da se more met-

nit i… – i tu jope stanen i polako počnen cidit žmul i ispo oka gledat u Jolu. A one se vas napeja, samo što ne pukne. - Što govoru? Što se more? ‘Ti žmul, pušti sad piti! Što govoru? - Ma ništa… Govoru da se more metnit i koža o’ kakove ribe, rećemo ranja, oli čače, ali se mora uvatiti desnon rukon jušto prin punoga miseca - pogleda san na leroj. Bilo je pet manje kvarat. – Od pet do šes’ uri popodne. - A je, sad ćeš još reći i da batela mora biti opiturana u zeleno… Ćićo nikako nije moga mučat. - Pušti ga, pušti… Je ima još nešto? – Jole je blid i znojan sad

već bija u niskon startu napola dignut. - A, ne znan… Govoru da je to sve… Za njin je ostala privaljena katriga i otvorena vrata o konobe koja je vitar bubnija. - Di će? - jedino je Ćićo bija zbunjola. - Da di će… - grcali smo od smija. - Ide uvatiti ranja… - Čekaj… čekaj… - kroz suze je Jere prova doć do zraka. - A što ako se nabode? – uspija je procidit. - A ništa… Rećemo mu da je priki lik kožica od pečenog zubaca od četire kila!

Vijesti

AVO Runner 7 500

Neoprenske rukavice

a sve ljubitelje rola sa slobodnim hodom špule, Mitchellova rola AVO Runner 7500 bit će pravo otkriće. Rola je karakteristične crne boje, obrađena je posebnom tehnologijom tako da ostvaruje mek dodir. Rola ima slobodni hod špule s finopodesivim kočnicama. Uležištena je sa 6 ležajeva, a ima prijenos 4,8 što je idealan omjer za zamaranje podlanica. Rola ima i rezervnu špulu. Na vama je samo da je aktivirate i guštate zamarajući ribu svog života.

ima je vrijeme kada se samo najhrabriji odlučuju na ribolovne podvige. No u Barci bi rekli – najhrabriji i najopremljeniji. Za ove zimske dane jedna od najvažnijih stavki su tople ruke što je moguće postići samo uz prave rukavice. Ove su rukavice namijenjene ribolovu u ekstremno hladnim uvjetima. Izrađene su od neoprena, a na kažiprstu i srednjem prstu imaju otvore koji omogućuju rad s golim prstima bez skidanja rukavica. Rukavice potpisuje Mustad što predstavlja dostatnu garanciju kvalitete.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Debeli Španjolac

tari se lignjari dobro sjećaju Debele Španjolke, izrazito lovnog peškafonda kojega su svojevremeno samo pomorci donosili sa svojih putovanja. Najnovija replika tog peškafonda pod imenom Debeli Španjolac dostupan je u tri težine - 40, 60 i 80 grama. Ovaj je peškafondo naoružan širokom krunicom većeg promjera koja omogućuje znatno kvalitetnije kačenje od klasičnih krunica. Iako prvenstveno namijenjen lignjama, s Debelim Španjolcem se bez straha možete upustiti u borbu i natezanje i s kakvom kapitalnom hobom. Cijena ovog izvrsnog peškafonda u maloprodaji iznosi samo 25 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Motovila za lignjarenje

rijeme je za obalni lignjolov upravo savršeno. No mnogu lignjari skloni tradicionalnijem lignjolovu imaju problem pri zabacivanju. Najlon odmotan pod nogama lako se mrsi, a jednako se lako može i oštetiti dok su štapovi i role skupi i takvim tradicionalistima ne leže. Rješenje problema je u posebno konstruiranim motovilima koji se cijelo vrijeme drže u ruci. Najlon se u privlačenju polako namotava na motovilo, dok pri izbačaju zbog konusno obrađenog donjeg kraja najlon vrlo lako silazi. Na sredini s donje strane inte-

griran je i komad pluta za kačenje skosavice. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

NSS 8

Na dodir osjetljivi zaslon GoFreeTM wireless kompatibilan Kompatibilan s Navionics, C-Map i drugim zemljovidima Vrlo lagana uporaba

NSS8 + GoFree 16.000,00 kn PDV uključen

GoFreeTM wireless jedinica Bright 8” LED zaslon s pozadinskim osvjetljenjem Integrirana GPS antena Brzo iscrtavanje zemljovida Ugrađen širokopojasni sonder Broadband RadarTM kompatibilan Najbolje ‘plug and play’ značajke u klasi Utor za MicroSD karticu

Starotrnjanska 10, Zagreb T: 01 6176 364 F: 01 6165 080 simrad@meridianprojekt.com www.meridianprojekt.com

Fishing shop

ADRIANA

u Rijeci Napisao i snimio Mladen Marković

oznata tvrtka Adriana Šport International iz Zagreba, uvoznik dobro znanih ribičkih brandova kao što su Shakespeare, Olympus, Cannelle, Sasame i po novom Shimana, Penna, JRC-a, Berkleya, Abu Garcie, Fenwicka, Strena, Mitchella, Jokera, Balena, Balsaxa, Sufixa te Providus opreme i Seac Suba, ima nekoliko prodavaonica ribolovne opreme u Sisku, Zagrebu, Osijeku,

Zadru, Splitu, Dubrovniku i Biogradu na moru, a novost je prodavaonica u Rijeci. Posjetili smo riječku koja je, moramo priznati, otvorila vrata kada to sasvim sigurno nije vrijeme, jer ribolov u zimskim danima gotovo prestaje, ne računamo li lubina i lignje. Iako otvorena u, rekli bi, krivo vrijeme, prodavaonica je lijepo uređena i dobro opremljena, tako da svi mogu pronaći što im treba. Rijeka je zaslužila da ima nekoliko prodavaonica jer će tako ribiči iz ovog dijela Hrvat-

ske biti u mogućnosti birati iz velike ponude. Program koji nudi Adriana zasigurno će obogatiti ponudu jer riječkim ribičima nudi proizvode koje proizvode čuvene tvrtke Abu Garci, Stren i Berkley, a nadamo se da će s novom sezonom ponuda biti kompletna i kod ostalih brandova. Jednako tako novost je ponuda Penn programa, čuvene američke tvrtke koja je namijenjena isključivo morskom ribolovu. Prodavaonica se nalazi u Zadarskoj ulici 3a, u neposred-

noj blizini velikog parkirališta uz more, i to je još jedan od razloga za kupovinu jer ribiči ne moraju tražiti parkiralište po gradu. U prodavaonici je zaposlen Ivan Hrgić, sin Tvrtka Hrgića iz Novalje na otoku Pagu, koji je nadaleko poznat po sjajnim parangalima i olovima koje izrađuje za mnoge prodavaonice širom Hrvatske, a mogu se pronaći i u ovoj. Ivan odlično poznaje ribolov i ribički pribor jer je mogao učiti od oca koji također ima prodavaonicu u Novalji, a po-

znato je da je i prije radio u sličnoj butigi, pa će svakome pomoći pri izboru opreme za ribolov. Uostalom, rekao bi naš narod, iver ne pada daleko od klade. Iako gabaritima mala, prodavaonica je opskrbljena i opremom za podvodni ribolov, zračnim puškama, lovačkim noževima, mrežama, feralima, kamp opremom, odjećom Baleno i opremom za brodove. Zapravo onime što jedna ribička prodavaonica mora imati. Poznavajući rad Adriane Šport International, sasvim

sigurno možemo tvrditi da će s novom godinom i novom ribičkom sezonom i ova, kao i sve druge njihove butige, zasjati novim sjajem. A na hrabrosti za otvaranje u samom kraju sezone možemo dati samo čestitke, jer i to je dokaz da ozbiljno računaju na Rijeku i riječke ribiče. Informacije Informacije ADRIANA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 386

Oprema

FIN-NOR role

Američka tvrtka FinNor proizvodi role iznimne kvalitete i snage, koje su svojom pojavom izmijenile mnoge predrasude koje su se plele oko stacionarnih rola. Naime, snagom su odskakale od konkurencije jer se njima konačno moglo loviti ribe do tada nezamislivih veličina Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva Ribolov na Jadranu

ada su se prije petnaestak godina prvi puta na hr vatskom tržištu pojavile Fin-Norove role nastala je euforija među elitnim zagrebačkim špinerima koji su konačno dobili ‘oružje’ za velike savske predatore smuđa i soma koji su težili desetke kilograma te ostale slatkovodne beštije. Uz njih su koristili i čuvenu upredenicu Berkley Fireline. Tada je to bila velika novost i revolucija u pristupu lova varalicom. Iako su ih najprije prihvatili slatkovodni ribiči, role američke tvrtke Fin-Nor su bile namijenjene morskom ribolovu, a elitni zagrebački špineri su prvi shvatili da se radi o rolama čija snaga nema granice. Novost je bila du-

go rezervirana za slatkovodne ribiče, slično kao i kod surf rola koje su također bile namijenjene morskoj disciplini, ali su najprije primjenu našle u šaranolovu. No, kvaliteta kad tad nađe svoj put pa su i Fin-Norove role došle do mora. Doduše, sporo jer je velika novost bila i skupa, a u to vrijeme samo su neki ribiči koristili ‘šćap i rolu’. Kako bilo da bilo, Fin-Norove role su stigle na hrvatsko tržište i održale su se do današnjeg dana. Što je karakteristično za Fin-Norove role Ahab koje su se tada pojavile na Hrvatskom tržištu? Ništa osim činjenice da su potpuno jednake kao i ove današnje. Kada se neka rola toliko godina proizvodi gotovo neizmijenjena, osim sitnih detalja, to nije bez vraga, reći će neki ribiči! I nisu daleko od istine! Naime, na njoj su napravljene tek sitne korekcije, ali se radi o istim rolama, od metala bez sveprisutne ‘plastike’.

Što je toliko posebno na Fin-Nor rolama i zašto je nastala euforija kada su se tada pojavile ne tržištu? Odgovor treba tražiti u činjenici da se radi o tvrtki koja je počela radom davne 1933. godine u vrijeme početaka big

game ribolova kao discipline, kada su lovili velikani kao Ernest Hemingway, Tommy Gifford i Alfred Glassell Junior. Prva rola koju je mala metalska radionica iz Miamija napravila je bio multiplikator kojeg

Fin-Nor u Hrvatskoj Tvrtka Luna Maris, oficijelni uvoznik za Republiku Hrvatsku, za uspješan početak prodaje dala je posebnu cijenu u dogovoru s dobavljačem od 40 posto manje nego što je to uobičajeno. Tako model Ahab 8 koji pokriva sav špineraj, lov kaburom, lov lignji tatakijem pa i sav ostali ribolov ima cijenu od 1140 kuna, iako je normalna cijena 1900 kuna. Veći model Ahab 12 kojim možete bez problema loviti luceve ili slične beštije košta 1180 kuna iako mu je redovna cijena 1966 kuna. Najveći modeli Ahab 16 i Ahab 20 namijenjeni su lovu najvećih morskih predatora, a cijena im je na akciji 1219 i 1254 kune, iako im je redovita cijena 2023 i 2090 kuna. Ova akcija traje do isteka zaliha i zato svatko tko treba rolu van serijske snage neka požuri jer za relativno mali novac dobiva ‘stroj’ za najviše ribičke domete. Uskoro na tržište dolaze i multiplikatori Fin-Nor Santiago i mali modeli Fin-Nor Offshore Stratdrag Conventional i FinNor Offshore Stratdrag Levelwinder kojima se kočnice mogu stisnuti na 15 kilograma kočione snage.

je zamislio poznati kapetan i specijalist za big game Tommy Gifford. On je imao posebne zahtjeve pa je novom rolom, bolje rečeno multiplikatorom, ulovio bluefinn tunu tešku 525 funti. Nova rola i tvrtka Fin-Nor su ušle u legendu, a tome je kumovala činjenica da je Alfred Glasell uhvatio crnog marlina teškog

1500 funti prilikom snimanja filma Old Man and the Sea, po scenariju Ernesta Hemingwaya. Legenda kaže da Fin-Nor pribor drži još 380 oficijelnih rekorda od kada je ustanovljena IGFA asocijacija. I to je činjenica koju treba poštivati. Kod američkih ribolovaca koji se bave big game disciplinom kruži anegdota

koja kaže da se Penn multiplikator prodaje zajedno s brodom, a da se Fin-Nor stavlja na treći novi brod koji se kupuje. I ova anegdota govori o statusu proizvoda ove američke tvrtke. A gdje su tu stacionarne role, pitat će mnogi. Jednako kao i multiplikatori, model Ahab ima kvalitetu koju nosi tijelo i rotor tokaren od posebnog aluminija, špulu izrađenu od aluminija, ručicu od nehrđajućeg čelika napravljenu na CNC strojevima, sve zupčanike i glavnu osovinu s vodilicama od nehrđajućeg čelika, Exclusive MegaDrag kočnicu koja ima dvostruko veću tarnu površinu nego ostale role, kontinuirani magnetski Antirevers sustav protiv okretanja rotora te pet kliznih sistema u unutrašnjosti tijela s kugličnim ležajevima od nehrđajućeg čelika, po kojem klize osovine i sam prijenos. Što sve to govori? Govori o vrhunskoj roli za najsurovije uvjete koji vladaju u morskom ribolovu. Uz model Ahab koji se radi godinama, Fin-Nor je na tržište plasirao i stacionarku Offshore namijenjenu lovu najvećih predatora na pučini, kako joj ime sugerira. A da se radi o vanserijskom produktu govori činjenica

da i ova rola ima tijelo i rotor od masivnog aluminija, hladno kovanu špulu od aluminija, centralnu osovinu i prijenos izrađen od nehrđajućeg čelika, četiri dvostruko zaštićena ležaja od nehrđajućeg čelika, prijenos 4,4 : 1 te specijalnu kočnicu nazvanu OversizedMultiStack Offshore Drag System, System što pojednostavljeno znači da se radi o kočnici koja se može stisnuti na 35 kilograma čime je sve rečeno. Rola je namijenjena lovu najvećih pučinskih predatora kao što su tune i igluni, da spomenemo samo najveće koje možemo naći na Jadranu. Uz stacionarne role FinNor Santiago koje spadaju u red najkvalitetnijih multiplikatora koji nastavljaju tradiciju iz 1933. godine, današnja produkcija nudi i male ali superkvalitetne multiplikatore namijenjene lovu bulentinom na dnu ili vertical jigging tehnikom.

Vijesti

T-force by Trabucco

zvrstan izbor najlonskih monofila svih profila po vrlo povoljnim cijenama ima, a tko drugi nego Mikeli Trade. Riječ je o T-force najlonima koje potpisuje Trabucco. Posebno su zanimljiva tri najlona. Super Iso je natjecateljski najlon kreiran isključivo za morske uvjete ribolova, dostupan u dimenzijama od 0,60 do 1 milimetar. Promjer od 1 milimetra je pakiran na špule od 300 metara a košta 166, 69 kuna. Drugi je Special Sea, izuzetno nosiv i otporan najlon. Pakiranje promjera 0,60 milimetara na kalemu od 300 metara košta 84,80 kuna. Treći je XPS Match strong, pakiran na špulama od 100 metara i dostupan u di-

menzijama od 0,084 do0,307 milimetara. Promjer od 0,18 milimetara može podnijeti opterećenje od 5,1 kilograma, a košta 42 kune. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Veliki izbor noževa

edno od pomagala bez kojih je ribolovni pribor nezamisliv je svakako nož. Bezbrojne su situacije u kojima je to primarni alat. U Škorpionu je u ponudi uistinu veliki izbor noževa koje bi svaki ozbiljniji ribolovac poželio imati u svojoj ribolovnoj kutiji. Tu su obični preklopni svih zamislivih dimenzija, kao i oni poznatiji kao multitool alati. Zahvaljujući ergonomskim drškama savršeno leže u ruci, dok im je sječivo uz besprijekorno naoštrenu reznu stranu izuzetno čvrsto s optimalno izvedenim napadnim kutom, tako da s lakoćom prodiru u sve što im se nađe na putu. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Podesivi nosač

rilikom panulanja, ali i u klasičnom ribolovu kančenicom, vrlo je važno imati pouzdan nosač za štap. Ovaj je nosač montažni što znači da se vrlo jednostavno može postaviti i jednako jednostavno razmontirati. Pokretači navojnih stega su ergonomski tako da je cijeli postupak montaže lak. Zahvaljujući kliznom elementu moguće je podešavanje kuta položaja štapa što omogućuje optimum, pogotovo kada je u pitanju ribolov panulom. Oslonci štapa na nosaču su presvučeni plastikom što znatno produljuje životni vijek štapova, ali i nosača.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Baleno New Chamonix

a dane koji su upravo pred nama topla odjeća postaje nezaobilazni imperativ. O kvaliteti odjeće ovisi i količina gušta u vremenu provedenom u ribolovu. Baleno New Chamonix je topla jakna od flisa s podstavom koja vam omogućuje dugi boravak u ribolovu unatoč niskim temperaturama. Prozračna je, a zahvaljujući impregnacijskom sloju, vodootporna i vjetrootporna. Dostupna je u smeđoj i zelenoj boji sa crnim rukavima. Cijena ove jakne je 685 kuna, s tim da sada, u vrijeme blagdana ostvarujete posebni popust na sve vrste plaćanja. Dostupna je u svim Adrianinim trgovinama.

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Oprema

10 DO 30 kilograma

U novije vrijeme, od kada su se u Europu doselile japanske discipline vertical jigging, kabura, tataki, europski ribiči, a prije svih naši susjedi Talijani role kupuju po snazi kočnice, a trend su što manje i lakše role kočnica do čak 30 kilograma sile kočenja, što je jednako kao kod nekih multiplikatora za big game disciplinu Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva Ribolov na Jadranu

olaskom novih disciplina uvijek dolazi i do smjene pribora jer nove tehnike traže drukčiji pristup ribolovu. Dolaskom vertical jigginga tražile su se role velike snage, a da su u isto vrijeme izuzetno lagane. Jasno, sve novotarije u ribolovu što dolaze iz Japana podržava nova oprema, posebno kvalitetne role. Dakako, radi

se o rolama koje svojim performansama nadmašuju sve dosad poznato, a zajedničko im je da osim male težine imaju veliku snagu zbog materijala od kojeg su izrađene. Posebna pažnja pridana je upravo kočnici, koja na standardnim rolama ne može podnijeti pritisak veće beštije. Zbog borbe s velikim predatorima kočnica je postala najvažniji dio tih sjajnih rola koje imaju samo jednu manu, a to je cije-

Abu Garcia Revo Toro - mali lagani multiplikator za velike ulove

na. No svaka lipa uložena u njih vrijedi. Često me ljudi pitaju da li je potrebno odvojiti tisuću eura za role. Naravno da ne, no pitanje je da li se više isplati za kratko vrijeme uništiti nekoliko jeftinijih rola ili kupiti jednu i biti miran. Nemojmo zaboraviti da će veliki gof slabiju kočnicu spaliti, a rolu razbiti ko beba zvečku. Nažalost i to sam doživio, kada je jedan multiplikator zvučnog imena kapitulirao iako je

Shimanov multiplikator Thorsa 16N zasigurno je najbolje od najboljeg na tržištu

Stacionarne role za tataki Shimano Spheros FB 3000-4000-5000 – kočnica 10 kg Shimano Saragosa F 3000-4000-5000 – kočnica 10 kg

Stacionarne rola za lov kaburom Daiwa Sealine Bull SB 5000HI – kočnica 15 kg Daiwa Opus Bull OPB 5500 – kočnica 15 kg Shimano Stella SW 5000 – kočnica 13 kg Shimano Twinpower SW-A 5000 – kočnica 13 kg Shimano Spheros FB 6000 – 8000 – kočnica 12 kg Shimano Saragosa F 6000 – 8000 – kočnica 12 Shimano Navi PG 8000 – kočnica 11 kg Daiwa Catalina CAT 4500H – kočnica 10 kg Daiwa Capricon CA 4500J – kočnica 9 kg Daiwa Exceler Oceano EXO 4500 – kočnica 9 kg Team Daiwa Advantage TDA 3500 – kočnica 8 kg Bez omiljene Saltige Z 4500H ne idem na more

taj dan prvi puta korišten, no njegova kočnica nije podnijela bijeg beštije iz dubina. Zato i sami proizvođači s ponosom ističu da kočnicu na njihovoj roli možete podesiti na kočionu silu koja je do sada bila nepoznata kod stacionarki. Za najveće predatore dobro je uzeti role koje imaju podešenje kočnice do trideset kila, dok za tehnike kabura ili tataki mogu imati slabiju silu kočenja. Tako za vertical jigging, kada se očekuje ulov tune, velike kirnje ili sličnih beštija, treba koristiti Daiwine role Saltiga Z 6500 Expedition, Saltiga Z 6500 H Dogfight koje imaju kočnice koje se mogu stisnuti do 30 kilograma kočione sile. Jednako kao i Accurateov model TwinSpin, čiji veći modeli imaju snagu kočenja preko 30

Ryobi Metal Royal Safari je sjajna rola koja se može kupiti po vrlo povoljnoj cijeni, a po kvaliteti ni malo ne zaostaje za konkurencijom i zapravo je best buy kada su role u pitanju

kilograma te Shimanove modele Stella SW 8000 – 12000 – 20000 kojima se kočiona sila može podesiti do 25 kilograma. Nešto manji modeli kao Daiwina Saltiga 4500 H kojoj se kočnica može stegnuti do 10 kilograma sile kočenja, ili Shimanova Stella SW 10000 čija kočnica ide do 23 kilograma sile kočenja dovoljne su za normalni ribolov, ukoliko je vertical jigging uopće normalan. Kod vertical jigginga uz stacionarne role koriste se i mali multiplikatori ma-

le težine i velike snage kočenja, kao na primjer Shimanovi modeli Thorsa 16N i Trinidad 16N, Evereolovi ručno rađeni modeli, Accurateov model Boos 2 Speed veličine 400, 500 i 600. Za kaburu i tataki treba nabaviti manje multiplikatore kao što je Abu Garcia Ambassadeur Revo Toro 50, koji je pravi dragulj u toj kategoriji. Naime ovaj minijaturni multić osim što je superlagan, ima veliki kapacitet i kočnicu koja se može stisnuti na čak 25 kilograma kočione sile, što

Stacionarne role za lov najvećih predatora vertical jiggingom Accurate TwinSpin SR-12 – kočnica preko 30 kg Daiwa Saltiga Z6500 Expedition – kočnica 30 kg Daiwa Saltiga Z6500 Dogfight – kočnica 30 kg Shimano Stella SW 20000 – kočnica 25 kg Shimano Stella SW 18000 – kočnica 24 kg

Multiplikatori za kaburu i tataki ABU Garcia Ambassadeur Revo Toro 60 – kočnica 25 kg ABU Garcia Ambassadeur Pro Rocket – kočnica 25 kg ABU Garcia Ambassadeur Revo Inshore – kočnica 20 kg Shimano Curado E – kočnica 20 kg Shimano Calcuta B – kočnica 20 kg Daiwa Alphas 150 HL – kočnica 15 kg

Daiwina Saltiga Z6500 Expedition sama je špica ponude

Naš prijatelj Piero San Bacini uz svoje miljenike - Everolov multić za vertical jigging i ABU Ambassadeur za tataki tehniku graniči s fantazijom u odnosu na njegovu veličinu. ABU Tevo Toro ima dvije ručice, jednu za špineraj i jednu koja je namijenjena baš za discipline kao što su kabura i tataki. I Shimano ima male multiće za spining koji odlično mogu poslužiti za ove japanske discipline, a tu prije svega mislimo na model Curado E, a kod Daiwe Alphas 150 HL. Svima je jednako da se rade u varijanti za lijevu ruku jer je inače doista nespretno raditi s laganim priborom kod kojega je ručica na

desnoj strani. No, i to je stvar navike pa tako jedan mali Avet sasvim dobro funkcionira kod naših redakcijskih ribolova. Kada smo kod kočnica i Curado i Alphas imaju kočnicu koje se može stisnuti na kočionu silu od 10 kilograma što je sasvim dovoljno za kaburu i tataki jer se kod tih disciplina koriste snažni, ali zato mekani štapovi koji odrađuju eventualne bjegove riba. Imali smo priliku isprobati većinu rola koje se koriste kod ove tri discipline i došli smo do zanimljivih rezultata

Everolov VJ 12 je napravljen po zahtjevima našeg prijatelja Piera ‘San’ Bacinija, a jedan takav će uskoro krasiti i naš redakcijski komplet

ABU Revo Toro – mrak multiplikator perolake kategorije i kočnice od nevjerojatnih 25 kilograma podešenja

Pravo je zadovoljstvo uz Maria štapove Steady Jigging u jednom danu isprobati dvije Stelle 10000 i 5000, Ryobi Metal Royal Safari i Okumnin multiplikator

Od Kawe se da mnogo toga naučiti - kako sa Shimanovom Stellom 5000 uloviti kapitalnog zubaca koje su nam potvrdili prijatelji iz talijanske tvrtke Blue Springs, Dany, Simone i Pietro San, od kojih smo učili ove atraktivne discipline. Primjerice, iako Daiwina rola 4500 H ima mogućnost pritiska kočnice na samo 10 kilograma, pokazala se pouzdanija od drugih rola koje imaju kočnicu

daleko jaču od nje. Stella SW 10000 je odlična za ribolov zubaca i gofa, no za veće predatore treba uzeti veće modele jer usprkos činjenici da se kočnica može podesiti na 23 kilograma, može proklizati. No, zato Stella 18000 i 20000 mogu savladati i poveće tune, kako je to opisao naš bigejmaš Saša, o čemu ste

Multiplikatori za vertical jigging Accurate Boss 2-Speed BX2 400 – kočnica preko 30 kg Shimano Thorsa 16N – kočnica 30 kg Shimano Trinidad 16N – 25 kg Everol VJ 12 – kočnica 25 kg Avet 8.0 : 1 – kočnica 20 kg

Stacionarke za lov zubaca i gofa vertical jiggingom Shimano Twinpower SW-A 8000 – kočnica 25 kg Shimano Stella SW 10000 – kočnica 23 kg Ryobi Metal Royal Safari – kočnica 20 kg Shimano Spheros FB 14000 - 18000 – kočnica 20 kg Shimano Saragosa F 14000 – 18000 – kočnica 20 kg Daiwa Saltiga Z4500H – kočnica 10 kg

Još jedan iz redakcijskog kompleta, Avet kojem je prijenos 8.0 : 1, a jednim okretom ručice uvlači 165 centimetara upredenice pa ga najviše koristimo kada lovimo na dubokim brakovima čitali u broju 11 Ribolova na Jadranu. Sve ono što smo saznali i isprobali kod ribolova s našim prijateljima iz Italije prenosimo kao vodič za kupnju bez lutanja pa svatko može izabrati prema svojim mogućnostima. Narav-

no da, recimo na primjer, Stellu 5000 možete koristiti i za disciplinu vertical jigging, no zagrize li vam veliki gof bit ćete u velikim problemima pa je bolje upotrijebiti odgovarajuću veličinu role.

Vijesti

Jiggovi Tamentai

Udice Fastgrip

opularni vertical jigging je nezamisliv bez adekvatne opreme, pri čemu je u prvom redu naglasak na kvalitetnim varalicama. Iz bogate Duelove game izdvojili smo ubojite modele jigova pod imenom Tamentai. Jigovi su karakteristično metalik halogenih tonova i dostupni su u veličinama od 80, 100, 150, 200, 250 i 300 grama, s dvjema posebno jakim i izdržljivim udicama već montiranima na glavi varalice. Izbor boja je jednako bogat, no najlovnijima su se pokazali plavi i zeleni modeli težine 80 grama.

dice VMC 7240 TI namijenjene su ribolovu surfcasting tehnikom. Među mnoštvom sličnih ističu se visokom kvalitetom legure s visokim sadržajem vanadiuma koji im daje lakoću i žilavost te s dvije mikro kontra-kukice na vratu udice koje osiguravaju bolje držanje mamca. Najveću prednost daje im fastgrip - vrh udice koji se sastoji od tri kontra-kuke za čije je ubadanje potrebna znatno manja sila nego za ubadanje klasične kontra kuke, a istovremeno bolje drže svoj ulov. Naravno i ove udice su made in France.

Informacije

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Skosavice Flash Jig

SUPE AKCIJ R A

rzo pretraživanje obalnog terena ili lov u kurentu upravo je nezamislivo bez ovakvih skosavica. Skosavice Flash Jig su krojene poput klasičnih oita s tim da imaju tvrda transparentna tijela s olovnim otežanjem. Dostupne su u dvije boje - naranačastoj i crvenoj te u četiri veličine - 2,5, 3, 3,5 i 4. Ono što je najljepše je cijena koja je klekla pred super akcijom. Tako ove skosavice sada, vjerovali ili ne, u maloprodaji koštaju samo 6 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Shimano Trinidad 30

ahvaljujući Trinidadu s prijenosnim odnosom 6,2:1 više nije potrebno praviti kompromise između brzine i snage. Veliki glavni zupčanik postavljen je u jednodijelni aluminijski okvir. U seriji su četiri modela različitih kapaciteta. Velike Dartanium ploče za kočenje, šest A-RB kugličnih i jedan valjkasti ležaj osiguravaju dugotrajan i besprijekoran rad. Pored standardnog alarma, tu je i posebna podesiva čegrtaljka. Vrhunska rola za lov pletenom strunom, bilo da je riječ o dubinskom bulentinu ili dubokoj panuli za zubaca. Kapacitet za monofilne strune je 320m/30lb.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

BRAID

products Američka tvrtka Braid Products je kod nas najviše poznata po sjajnim pojasevima za big game ribolov stand up tehnikom, no u svojoj domovini njihove varalice su pravi kult, kada je u pitanju lov ‘velike divljači’. Zahvaljujući zagrebačkoj tvrtki Škorpion DNC sada se može nabaviti jedan dio proizvoda te prestižne američke tvrtke Napisao i snimio Mladen Marković

merika je majka big game ribičke discipline i nije čudo da najbolje varalice za lov velikih pučinskih predatora dolaze od tamo. Kod nas se pučinska panula tek od nedavno prakticira, ponajviše zahvaljujući jednoj zagrebačkoj ekipi bigejmaša na čelu sa Sašom Rakarom koja je prva počela koristiti panulu na tune, za razliku od Amerikanaca, kojima je taj način na prvom mjestu. Naravno, na njih su se ugledale ostale ekipe i sada se i kod nas u jednom periodu lovi tim načinom. Love se luc, trup

dugokrilac, tuna i ostale beštije. Doduše, uglavnom manji primjerci jer kada nastupi period tunolova svi se bacaju na lov udicom i pothranjivanje srdelama. Jer malo je sportskih ekipa, a zapravo se radi o ribarima koji imaju licencu profesionalnog ribara i lovom zarađuju svoj kruh. O tome kako se zapravo lovi, tko lovi i kako se ulov evidentira kod naših ribolovaca/ribara koji love tune, tema je nekog drugog članka. Vratimo se mi Braid proizvodima. Naime, tvrtka Braid Product osim kod nas poznatih pojaseva za stand up tehniku ima veliku paletu vrlo lovnih varalica, po-

čevši od ‘rezanaca’, odnosno varalica od silikonskih trakica i metalnih ili plastičnih glava, odličnih voblera, metalnih varalica i jigova. Zapravo cijelu paletu za pučinski ribolov. Uz opremu za ‘slani’ ribolov, Braid Products izrađuje sjajne varalice za basa i ostale slatkovodne

predatore. Škorpion nudi sjajan izbor opreme i varalica ove prestižne američke tvrtke, a tu ponajprije moramo spomenuti sjajne varalice Braidrunner, koje su ustvari inačica varalice koju poznamo kao Bonita. Naime, Braidrunner je varalica izrađena od stainless steel čelika što ju čini tanjom, a pruža joj veću vibraciju. Kut tonuća ili dubine ronjenja određujemo sami vezanjem za jednu od pet rupica na leđima varalice. Što je vezanje na rupicu bliže repu, varalica kod panule pada dublje. Jednostavno, a superefikasno. Škorpion nudi i varalice Braid Black Jack, ‘naoružane’ snažnim dvokukama. Mogu se vući do brzine od čak 18 čvorova, a u kombinaciji s downriggerom smrtonosne su za mnoge ribe dna. Braid Marauder varalice još su jedna inačica varalice koju znamo kao Bonita tvrtke Yo - Zuri, no Marauder je daleko opakija kada je u pitanju lovnost. Naime, Marauder frenetičnim pokretima mami pučinske predatore za napad kod brzine od čak 12 čvorova, a zahvaljujući

dvijema snažnim udicama na vrtjelicima ne oprašta ni najbezazleniji napad ribe. Varalica Braid Speedster može se vući brzinom od 6 do 12 čvorova, a paletom boja mami predatore kao što su tuna, marlin, dorado i slične beštije. Za tunu je namijenjena i varalica Tuna Wacker u dvije veličine te Flashdancer, izdužena i elegantna varalica koja je svojim odličnim radom oduševila mnoge poznate američke bigejmaše. Za pučinsku panulu posebno su interesantne varalice Ten Pin koje su ustvari modernija

inačica Cedar Pluga i kojima se može panulati do brzine od 10 čvorova kada su u pitanju manji modeli, ili do čak 18 čvorova kada se radi o velikim modelima. Posebno je interesantna varalica Viper koja je dvostruko lomljena, a uz frenetični rad krasi je i zvuk koji proizvode kuglice u tijelu. Američki ribiči je koriste za morski i slatkovodni ribolov, pogotovo u lovu velike američke štuke muskie. Uz spomenute, Škorpion nudi i odlične Braidove jigove, zatim odlična inox kliješta za spajanje aluminijskim i bakrenim puškicama s regulacijom pritiska, odlična kliješta za montiranje jigova, razne udice za big game, gotove predveze za velike predatore te odlične duguljaste zoguline koji prolaze kroz vodilice. Ponuda koju vam predstavljamo je zasigurno veliki kvalitativni pomak na tržištu koje je namijenjeno lovcima na tune i iglune te ostale morske beštije koje plivaju po pučini. Braid Products je vrhunska oprema, no uz svu kvalitetu cijenom nije ništa skuplja od ponude u Americi, kolijevki pučinskog ribolova. Informacije Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Oprema

BLUE ECO

nautička odjeća Pripremila Božena Krapinec

oznata nautička odjeća Henri Lloyd svim je nautičarima i ribolovcima pripremila pravu poslasticu – Blue Eco jaknu i pripadajuće hlače Blue Eco Hi Fit. U prošlom broju samo smo kratko spomenuli ovu liniju, no ona zbog svojih inovacija te primljenih priznanja ipak zaslužuje koji redak više. Blue Eco linija nautičke odjeće je na sajmu METS u Amsterdamu dobila nagra-

du DAME 2009., i to čak u dvije kategorije: Most Eco-Friendly Product certifikat te nagradu u kategoriji ‘Odjeća i oprema za jedrenje’. Henri Lloyd i ove godine nastavlja tradiciju osvajanja ove prestižne nagrade.

Prošle godine je s TP2 Shadow 2G jaknom također pobijedio u spomenutoj kategoriji. Inače, DAME nagrada utemeljena je 1991. godine od kada funkcionira kao nagrada za izvrsnost u nautičkoj industriji.

Ono po čemu se Blue Eco odjeća razlikuje od dosadašnje jest njena mogućnost recikliranja čime se znatno smanjuje potrošnja energije te štetna emisija CO2. Taj ekološki pristup svrstava Henri Lloyd u ekološki

osviještene zelene proizvođače, a primljena nagrada to definitivno dodatno potvrđuje. Zbog nje je Henri Lloyd postala prvi međunarodni proizvođač nautičke odjeće koji je uključen u proces recikliranja. Blue Eco je nastao u suradnji sa japanskom tvrtkom Teijin koja je specijalizirana za proizvodnju proizvoda prihvatljivih okolišu. Ovim partnerstvom stvara se zatvoreni krug u kojem ne nastaje po prirodu štetan otpad. Naime, samoodrživost Blue Eco linije temelji se na praksi po kojoj korisnici svoju iznošenu ja-

knu donesu u Henri Lloyd gdje se ona reciklira kroz fibre-to-fibre sustav reciklaže. Reciklirani materijal se obrađuje i od njega nastaje nova tkanina od koje se izrađuje nova Blue Eco nautička odjeća. U Henri Lloydu su se odlučili za primjenu visokofunkcionalnih novih TP Eco recikliranih tkanina kako bi smanjili štetnu emisiju CO2. Blue Eco odjeća je vodootporna i vjetronepropusna te zadovoljava visoke standarde koje moraju zadovoljiti svi Henri Lloyd materijali. Jakna je raspoloživa u veličinama od XS do XXL, u četiri boje (carbon, marine, topaz i žuta) tako da može zadovoljiti različite ukuse. Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Telefon 01/ 2334 - 033

Vijesti

Chibiebi skosavice

Naglavna svjetiljka

amashitine su skosavice svoju lovnost na našem moru dokazale u rekordno kratkom vremenu. Među njima posebno mjesto zauzimaju male tvrde varalice koje oblikom podsjećaju na malog škampa. Riječ je o skosavicama Chibiebi. Ove su skosavice naoružane samo s jednom krunicom izuzetne oštrine i imaju posebno istaknuto oko. Duge su 5 centimetara i dostupne u pet boja. Montiraju se kao i ostale male Yamashitine skosavice, direktno na osnovu predveza ili preko posebno kreirane kopčice.

lobodne ruke u noćnom ribolovu su od neizmjerne važnosti ka ko z b o g izvlačenja ulova, tako i zbog vlastite sigurnosti. Zbog male težine i mekanog elastičnog remena lampa se prilikom nošenja gotovo ne osjeća. Ova svjetiljka ima akumulatorsko napajanje. Puni se deset sati nakon čega ima autonomiju od 20 sati neprekidnog svijetljenja. Svjetiljka ima jako crypton svjetlo, tri led diode s donje strane i jednu veliku diodu u sredini te dva režima rada – mogu svijetliti sve diode ili pak samo tri donje u štedljivom

BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Varalice za brancine

VMC Udice

ilikonske su varalice u obalnom varaličarenju često nenadomjestive. Specifična mekoća pokreta uz mogućnost nebrojenih montaža u kombinaciji s nepreglednim izborom boja predstavlja korak ispred u odnosu na klasične wobblere ili druge krute varalice. Ove se varalice mogu koristiti u kombinaciji s olovnim otežanjima, najčešće s ji-

Informacije

gg udicama ili pak bez ikakvog otežanja što omogućuje izrazito sporo povlačenje na što su svi brancini izrazito slabi.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

MC udice su od svog pojavljivanja na tržištu postale sinonim kvalitete, pouzdanosti i besprijekorne oštrine. Za sve koji ne vole stvari i situacije prepuštati slučaju, za one koji vole i cijene samo najbolje, Barka u ponudi ima VMC natjecateljske udice izuzetne kvalitete. Oštrice ovih udica su obrađene posebnom tehnologijom koja je zaslužna za visoku otpornost na abrazi-

režimu. Uz svjetiljku se dobije i rezervno staklo. Maloprodajna cijena ove svjetiljke je 69 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ju. U ponudi su modeli 7002 BZ – bronze No16 i No24 te 7001 RD rouge No24 u pakiranjima od 20 komada. Maloprodajna cijena modela 7002 BZ je 39,40 kn, a modela 7001 RD 42,25 kn. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

STVAR DOBROG

ukusa

Informacije Informacije FRIGOMARINE 10000 Zagreb, Dobojska 36 Telefon 01/ 6608 - 596

išta nije važnije za pravog poznavaoca vina do prave temperature njegove omiljene butelje - barem kada je u pitanju posluživanje. Bijela vina se čine prazna i slaba kad se poslužuju nedovoljno ohlađena. S druge strane crvena će izgubiti okus i razočarati nepce kad su poslužena previše ohlađena, a ljubitelji vina to najbolje znaju. Prema tome, čini se da je nemoguće u domaćinstvu ili na vašoj brodici osigurati idealnu temperature posluživanja vina. U većini hladnjaka, osim ako imate skupe profesionalne jedinice, nemoguće je unaprijed osigurati željenu temperaturu. Waeco stoga nudi održivo rješenje sa svojim novim vinskim hladnjakom MyFridge MF-6W. Svatko može biti savršen domaćin s ovim kompaktnim vinskim ormarićem za šest butelja vina. Postignutu temperaturu, s kontinuirano promjenljivim intervalom između 5 i 20 ° C je jednostavno postaviti na dodir gumba, a zatim i pouzdano održavati. Za brzu provjeru postavki jedinica ima digitalni pokazivač koji pokazuje unaprijed zadanu i trenutnu temperaturu. Temperatura upravljanja se vrši po naprednom termoelektričnom sustavu za hlađenje. Bešumna tehnologija radi potpuno bez vibracija, što godi vinu koje treba mirno mjesto kako bi u potpunosti razvilo svoj potencijal. Još jedna velika prednost: hladnjak Waeco dizajniran je za rad na 12 volti DC ili 220 Volti AC. S obzirom na performanse, prosječna potrošnja energije je skromnih 48 vata. Tu je još jedna značajka za uštedu energije: niskošumni ventilator interijera automatski se isključuje kada se vrata otvore tako da unutarnja hladnoća ne izađe van. Prozirna staklena vrata otkrivaju sadržaj, što se može dodatno naglasiti unutarnjim svjetlom. Vinski hladnjak dolazi sa sigurnosnom magnetskom bravom, tri izmjenjive police i ladicom za prikupljanje kondenzacijske vode. Atraktivan aparat doprinijet će atmosferi svake kuhinje ili podruma, a savršen užitak konzumacije vina je zajamčen.

2009.

NAJ U 2009. NAJPOJEDINAC

NAJPOJEDINKA

Ove je godine to definitivno Mauro Lukšić. Ovaj je mladi ribolovac na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Egiptu u najljućoj konkurenciji ne trepnuvši okom osvojio svjetsko zlato. Iskreno, ništa manje nismo ni očekivali, tako da mu naša redakcija jednoglasno dodjeljuje titulu najpojedinca za 2009.

Tea Radil je i ove godine ponijela titulu najuspješnije pojedinke hrvatskog sportskog ribolova na moru. Pojedinačno i ekipno svjetsko srebro te bronca na Kupu Hrvatske samo su posljednja priznanja kojih će nedvojbeno biti još puno.

NAJEKIPA

NAJROLA

To je svakako hrvatska reprezentacija najmlađih ribolovaca koji su se Svjetskog prvenstva u Egiptu vratili sa srebrom u ekipnoj konkurenciji. Lukšić, Alaburić, Pejaković, Mileta, Bajlo i Ahmić su imena s kojima ćemo se još dugo vremena susretati na sličan način.

Izbor nije bio težak. Stella SW 10 000 je bez imalo rezerve najrola 2009. godine. Savršeno miran i pouzdan rad uz neizmjernu snagu kojom se bez problema zamaraju najžilavije ribe, ovu su rolu izbacili u sami vrh. Stella SW 10 000 je definitivno najrola 2009.

NAJMULTIPLIKATOR

NAJŠTAP

Shimanova Torsa je i ove godine najbolje što se moglo dogoditi ribičima koji love multiplikatorima. Neprocjenjiva snaga, savršeno miran i stabilan rad, vrhunski dizajn tek su neki od brojnih detalja koji su prevagnuli u našoj odluci.

Ni ovdje nije bilo nikakve dvojbe. Maria Steady Jigging je štap vrhunskih performansi s kojim se bez ikakvog straha možete upustiti u borbu s najvećim ribama Jadrana. Pritom uopće nije važno je li na udici ugor, kirnja, pas ili gof. Maria Steady Jigging sve te ribe dovlači na isti način – bez zastoja.

NAJBROD

NAJVANBRODSKI MOTOR

Mala hrvatska brodogradnja iznjedrila je nekoliko dobrih brodova, a mi smo se dvojili između tri opcije. Prva je Arba 500, poznata kao najbrža pasara na ‘svitu’ i koju smo upravo poklonili našem najsretnijem čitaocu. Drugi je Belmarin Quintus, fisherman vanserijske kvalitete izrade i respektabilnih maritimnih svojstava, a treći Marin 22, brod koji je zanimljiv nama sportašima i profesionalnim ribarima. I upravo zbog izrazito široke primjene odlučili smo da Marin 22 bude naš izbor za najbrod godine.

Iako se nije bilo lako odlučiti, za najvanbrodski motor izabrali smo novi Suzuki DF60. Naime, malom težinom i malom potrošnjom te mogućnošću samougađanja, ovaj motor koji ima tri cilindra, obujam od 941 cm3 te snagu od 60 konja pri 5800 okretaja zaslužuje titulu najboljeg u našem izboru. Iako moramo priznati da u toj klasi ima još mnogo kvalitetnih motora.

NAJUNUTARNJI MOTOR

NAJFOTOAPARAT

U izboru najunutarnjeg motora 2009. nije bilo promjene u odnosu na prošlu godinu. I ove je godine tu titulu ponijela SCAMova ‘tridesetosmica’. Da podsjetimo - to je naše ‘hrabro srce’ koje smo ugradili u Galeb u projektu ‘Brodica po mjeri’. Osim toga, preko trideset tisuća sati radi bez zastoja na jednoj koči gdje pokreće generator dovoljno je za zadobivanje titule najunutarnjeg motora.

U konkurenciji najfotoaparata za 2009. godinu konačna odluka uopće nije bila teška. Većina fotografija u kojima ste mogli uživati listajući naš i vaš časopis snimljene su Canon aparatima serije 400D. Od makro do panoramskih snimaka, po suncu, kiši, buri i jugu. I neprestano dobro posoljeno… Naravno, sve je vrhunski odrađeno, pa stoga jednoglasno – Canon 400D!

NAJPRODAVAONICA

NAJDESTINACIJA

Titulu najbolje opremljene prodavaonice ove je godine ponio Škorpion DNC. Ta je prodavaonica doslovno raj za ribiče. Uopće nije važno što trebate jer ćete to u Škorpionu sigurno naći. Pribor za surf, spin, vertical jigging, trolling, driffting, bulentin, lignjarenje… Naravno, sve je to na jednom mjestu – u Škorpionu.

Akvatorij Žirja i Blitvenice je daleko najjače područje za ribolov na Jadranu. Bez obzira lovite li bulentinom na brakovima, palamide ili luceve pučinskom panulom, zubace i gofove klasičnom panulom ili lovite tune, ulov je gotovo zagarantiran. Iako se i tamo sve više osjeća veliki pritisak komercijalnog ribolova, još uvijek se može smatrati ribolovnom oazom i naravno, najdestinacijom.

NAJODJEĆA

NAJRIBA Iako je protekle godine ulovljeno uistinu puno kapitalaca, titulu najribe dodijelili smo kraljici mora, podlanici koju je nasukao naš suradnik iz Zadra Marijan Križan. Kraljica je težila nevjerojatnih 7200 grama. Uz ovu kapitalku prošle je godine ulovljena cijela gomila kraljica težih od pet kilograma.

Odjevni predmeti iz kojih se ne skidamo ni po suncu ni po kiši ponijeli su titulu najodjeće 2009. To je bez imalo rezerve kolekcija odjeće namijenjene outdoor aktivnostima svjetski poznatog Henry Lloyda. Lagano, nepromočivo, toplo… Ukratko - savršeno.

NAJGORE

Najgore od najgoreg 2009. godine je Zakon o maloj brodogradnji donesen bez imalo pameti. Taj je zakon hrvatsku malu brodogradnju bacio na rub egzistencije. Dok druge zemlje, poput Italije, smanjuju davanja svojim brodograditeljima kako bi bili konkurentniji na svjetskom tržištu, Hrvatska je malim škverovima povisila davanja, tako da je praktički onemogućila bilo kakvu prodaju plovila, a samim time i proizvodnju. I to baš u trenutku u kojem je ona konačno našla put do Europe. Doduše, premijerka Kosor je priznala da je greška u koracima napravljena i da bi se postojeći zakon trebalo mijenjati, no za mnoge male hrvatske škverove ta će izmjena doći prekasno. Nepromišljeno i nerazumno (da ne upotrijebimo kakvu drugu riječ) i svakako najgore!

Vijesti

Rotirajuće Perle Ragot

erle poznatog francuskog proizvođača pribora i opreme za ribolov Ragot odsad možete naći i u Adrianinim trgovinama. Prozirne i dvostrano probušene omogućuju vašem sistemu rotaciju za punih 360 stupnjeva. Dostupne su u pakiranju od 50 komada po vrećici, a koštaju svega 14 do 18 kuna, zavisno o odabranoj veličini. Kupovinom za vrijeme blagdana možete ostvariti posebni blagdanski popust na sve vrste plaćanja koji nipošto nije zanemariv.

a razliku od uobičajenih plutajućih skosavica koje na leđima imaju ornamente nalik na jelku ili mjesec, a koje su zapravo prilično neprirodne, Color Gira iz najnovije produkcije DTD-a ima šare koje vjerno oponašaju uzorak koji nalazimo kod gire. Pored vjerno preslikanih prugica i detalja, kompletna varalica je presvučena nježnim slojem fluorescentnih boja, što je uz pogođenu mekoću površinske teksture i savršen balans, garancija izvrsne lovnosti. Ove se skosavice

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Aurie Q-Real

uno je liganja izgubljeno, ili bi bolje bilo reći neulovljeno, zbog lošeg odabira skosavice. Tvrdi i neprirodni materijali koji se koriste u izradi varalica za lignje često su osnovni razlog neuspjeha. Nove Yo-Zurijeve skosavice Aurie Q-Real su izrađene posebnom tehnologijom koja omogućuje savijanje varalice. Aurie Q-Real je na dodir potpuno drukčija od svega dosad viđenog, a svojom

DTD-ova Color Gira

proizvode u četiri veličine (1,5; 2,0; 2,5 i 3,0) i pet boja (plava, crvena, ljubičasta, narančasta i pink), sa cijenom od 39 kn bez obzira na veličinu i boju. Rezultati dosadašnjih testiranja su pokazala da je Color Gira neusporedivo lovnija od klasičnih modela skosavica. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Dakota by Colmic

mekoćom i fleksibilnom konstrukcijom obećava uspjeh u lignjolovu. Trenutno su u ponudi dvije veličine, 2,5 i 3,0, a možete birati između osam različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

vaj dvodijelni štap namijenjen beskompromisnom ribolovu oduševitće sve koji vole jake i žilave štapove. Deklarirana akcija ovog štapa je 400 grama, što uz dužinu od 2,40 metara i deset taktički raspoređenih vodilica iz blanka izvlači maksimum i naravno, dovoljno govori o njegovoj namjeni. Niti jedna ekstremna ribolovna disciplina, poput primjerice vertical jiggin-

ga, nije mu strana. Štap se zove Dakota, a potpisuje ga Colmic. Uz štap dolazi i praktična futrola. Maloprodajna cijena ovog štapa je 489 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Brod za ribolov

NAJ RIBIČKO plovilo

U prošloj smo godini testirali mnogo brodova, no objavili smo samo osam jer je nekoliko tvrtki odustalo od prodaje plovila. Recesija kroz koju prolazi hrvatska mala brodogradnja i uvoznici brodova doslovno je srezala mnoge tvrtke i nije čudo da se neke neće ni oporaviti Napisao Mladen Marković, slike arhiva Ribolov na Jadranu

ibolov iz brodice je vjerojatno najuzbudljiviji način lova ribe, bez obzira da li se lovi kančenicom na dnu ili se panula. Plovila za ribolov su se mijenjala pa tako danas ribiči koriste namjenska plovila koje zovemo fishermani, ili prevedeno, specijalizirani brod za ribolov. Iako se u principu može loviti i iz kanua, što naravno u nekim zemljama i čine, Jadran je po mnogo čemu specifičan, pa su tako specifična i plovila. Doduše, sami kupci će radije kupiti neko zvučno ime nego, na primjer, brod izrađen u hrvatskim škverovima, iako plovilo zvučnog imena nije uvijek neka sreća. Naša se ekipa sjeća jednog broda kojeg ne želimo ni spomenuti, a kamoli da o njemu pišemo, jer je sklon ponašanju kakvo inače ima podmornica. Srećom, samo je jedan takav uvezen u Hrvatsku, na opće zadovoljstvo onih koji poznaju brodove i na nesreću čovjeka koji je na koncu kupio tu ‘podmornicu’. Doduše, i naši brodograditelji radije će preraditi korito nekog zvučnog imena koje s Jadranom nema veze, umjesto da se posvete izradi i preradi velike korčulanske pasare, betinske gajete ili lošinjskog leuta koji

bi u modernoj verziji mogli biti daleko sljubljeniji s Jadranom, od sličnih stranih barki koje dolaze iz Italije. Brodograditelji s ove strane Jadrana su oduvijek radili daleko bolje brodove od naših mediteranskih susjeda. Najbolji turski gulet nije ni do koljena krčkoj braceri ili piranskom loggeru, a ostale da ne spominjemo. No, iako u teškom stanju, hrvatska mala brodogradnja je iznjedrila nekoliko brodova koji su daleko bolji od mnogih stranih kada je plovidba Jadranom u pitanju. Mi se nismo nimalo dvojili i odgovorno tvrdimo da se trenutno u Hrvatskoj radi nekoliko brodova koji su odlični za ribolov, a na izradi jednoga sudjeluje i naša redakcijska ekipa. Naime, cijela ribička postava je naša ‘izmišljotina’ da tako kažemo, a sam brod radi iskusna ekipa koja inače izrađuje jednu od najpopularnijih brodica u Hrvata. Naše čitatelje ćemo na vrijeme obavijestiti o porinuću tog broda koji je, odmah da kažemo, čista ribička esencija

i nema veze s obiteljskim plovilom, kako se to s ponosom ističe. Obiteljska plovila su obiteljska plovila, a ovdje se radi o ribolovu i samo ribolovu. Naime, umjesto kabina sa što više ležaja, svile i kadife, brod ima palubu i platformu toliko veliku da se u njoj može odigrati ‘utakmica na male golove’, ako treba. No, vratimo se najbrodu u 2009. godini. Kao što smo rekli, nije bilo dileme kod izbora najboljeg ribičkog broda. Marin 22 je najmlađe plovilo od svih testiranih, no njegova koncepcija, izrada i odlične plovne karakteristike donijele su mu

prvo mjesto na našoj rang listi. Istine radi, moramo reći da je najvišu ocjenu dobio Belmarin Quintus, definitivno najjače ribičko plovilo u Hrvata. Maritimne sposobnosti i nevjerojatno kvalitetna izrada daleko ispred nekih stranih brandova, moraju svakoga oduševiti. No, Marin 22 je pobijedio zahvaljujući konceptu s kabinom pa je njime moguće loviti cijelu godinu, dok je Quintus otvoreni fisherman i ograničen je godišnjim dobom. Odmah iza njih je Čudak koji također ima kabinu, dok su ostali brodovi na testu bili otvoreni fishermani koji pokrivaju ljetnu varijantu ribolova.

BELAMARINE QUINTUS

Dužina

Širina

2.25 m

Težina praznog broda bez motora

530 kg

Težina s motorom

715 kg

Max. snaga motora

90 KS

Kategorija projektiranja

Max. broj osoba

Informacije BELMARIN BRODOVI d.o.o. 10000 Zagreb, Kordeji 3 Telefon 091/ 5098 331

CAROLINA SKIFF DLV 198 ELITE

Dužina

5.97 m

Širina

2.92 m

Gaz

0.3 m

Max. broj osoba

Informacije VERTEBRA 10000 Zagreb, Gornjostupnička 18j Telefon 091/ 6588 - 464

CAROLINA SKIFF 1780 DLX

Dužina

5.2 m

Širina

2.4 m

gaz

0.15

Spremnik goriva

102 l

Informacije VERTEBRA 10000 Zagreb, Gornjostupnička 18j Telefon 091/ 6588 - 464

TERHI 440

Dužina

440 cm

Širina

175 cm

Težina

150 kg

Max. snaga motora

9.9 KS

Preporučena snaga motora

4-6 KS

Informacije MERK & MERK 22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Telefon 022/ 446 552

MARIN 22

Dužina preko svega

8.20 m

Dužina na vodenoj liniji

6.92 m

Širina

2.52 m

Broj ležajeva Max. snaga motora

2+1 200 KS

Max. broj osoba

Kategorija projektiranja

Spremnik za gorivo

2 x 110 l

Spremnik za pitku vodu

80 l

Informacije DIA MAR 51215 Kastav, Čikovići 108 Telefon 098/ 259 342

TERHI 475 Twin C

Dužina

5.57 m

Širina

185 cm

Težina

370 kg

Max. snaga motora

60 KS

Preporučena snaga motora

40 KS

Informacije MERK & MERK 22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Telefon 022/ 446 552

100

ČUDAK

Dužina preko svega

7.30 m

Osnovna dužina

6.60 m

Širina

2.60 m

Gaz

0.70 m

Težina

2000 kg

Preporučena snaga motora

50 - 160 KS

Putna brzina

18 nm / 3.200 okretaja

Maksimalna brzina

24 nm / 3.800 okretaja

Informacije DAVIDMARINE Telefon 091/ 517 1135 www.davidmarine.hr

TERHI 475 OPEN FC

Dužina

475 cm

Širina

185 cm

Težina

345 kg

Max. snaga motora

60 KS

Preporučena snaga motora

40 KS

Informacije MERK & MERK 22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Telefon 022/ 446 552

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

101

Vijesti

Rapalini alati

Filo Elastico

atjecateljski je ribolov gotovo nezamisliv bez ovog sitnog i gotovo nevidljivog pomagala. Naravno, riječ je o silikonskom koncu poznatijem kao filo elastico. Ovaj se silikonski konac omata oko ješke čineći nesavladivu zapreku sitnim zubima uzobalne ribe tako da ješka može dočekati pravi potez. Pored natjecateljskog ribolova, filo elastico je našao primjenu i u dubinskoj kančenici gdje omogućuje da ješka ostane cijela do trenutka kačenja ribe. Filo elastico je pakiran u malim kalemima zapremine 100 metara, a može se kupiti već za 28 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Shimano Torsa 20

102

vom. U trećem se kompletu nalazi nož za filetiranje, kliješta za krimpanje, noktarica i škarice, dok je u četvrtom nož za filetiranje i vaga do 11 kilograma. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Brodski nosač za štapove

ada se radi o brzini, snazi i mogućnosti bacanja s Torsom vaši snovi postaju stvarnost. Ova rola može djelotvorno funkcionirati za razne tehnike ribolova i za velik broj ribolovnih vrsta. Izuzetno jak okvir i špula napravljeni su od aluminija korištenjem različitih tehnologija. High Efficiency zupčanici ugrađeni u ovu rolu spadaju u najveće koje je Shimano ikada koristio za ribolovni pribor. Izuzetno veliki zupčanici smješteni su u nisko pozicioniranom kućištu role. Na ovaj način dobiven je odličan balans sa štapom te se ostvaruje bolja kontrola. Kada god pomaknete ručicu osjećate snagu role. Ovo je dimenzijama mala rola koja se može nositi sa zaista velikim ribama, kao što su sabljarke i tune. Kapacitet modela TS20 je 275m monofilne strune klase 25lbs.

apalini pomoćni alati su oduvijek poznati po visokoj kvaliteti i dugovječnosti. Iz bogate ponude smo izdvojili ova četiri. U prvom je mehanička vaga koja važe do težine od 22 kilograma, što je uglavnom dovoljno za većinu ribolovaca. U drugom je Deluxe Falcon Filet - nož za filetiranje s petnaestcentimetarskim sječi-

ilo da ste panulaš ili klasični udičar u ovom ćete alatu pronaći vrlo praktičnog i svrsishodnog pomoćnika. Ovaj je nosač štapova podesiv po svim pravcima. Može u se mijenjati nagib, pravac, kut, a što je najljepše montažne je izvedbe tako da ga nakon povratka na vez jednostavno možete skinuti i pospremiti u kabinu do sljedećeg ribolova. U ponudi su dvije izvedbe - M i L. Maloprodajna cijena ovog držača je 92 kune za manji model, odnosno 99 kuna za veći model.

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Svijet nautike

KRMENI VAL

govori sve

Ako gradite brodice, čuvajte se nekritičkog preuzimanja ili preoblikovanja stranih modela, jer ako vjerujete da ćete spojlerom kornjaču pretvoriti u zmaja, okanite se takve ludosti na vrijeme. Ako ‘šacate’ brodicu iz vaših snova, dobro promotrite krmeni val jer on govori sve Napisao i snimio Mladen Marković

ibiči obilaze domaće nautičke sajmove, tragajući za svojim brodićem iz snova. Koriste svaku prigodu da provjere načine s kojima bi mogli „sklepati“ optimalno plovilo po svojim potrebama i estetskim prohtjevima.

Jednako tako ćete u lučicama često vidjeti nautičare koji već imaju nekakav brod, ali i potencijalne brodovlasnike kako mjerkaju plovila na vezu ili ona koja plove uz rivu, provjeravajući im držanje na moru, brzinu pod motorom i slično. Dakako, posebna su kategorija među tim boat watcherima oni koji za-

laze u detalje, pa odmjeravaju odnos između dimenzija brodice i njenih ‘nastanjivih’ cjelina, zalaze u pojedinosti propulzije, elektronike, hidrodinamike... E, tu smo! O hidrodinamičnoj konfiguraciji, odnosno valjanosti korita, ovisi mnogo više nego što prosječan nautičar sanja. Budući da ove stranice nisu

mjesto prikladno za teorijska razglabanja, spomenimo samo da hidrodinamičke karakteristike nekoga korita (donje ljuske brodice koja se sastoji od žive građe uronjenoga dijela i suhih bokova mrtve građe) određuju tri ključna faktora: istisninska odnosno deplasmanska ili gliserska forma, odnos duljine i

Dovoljno je reći: Arba 500! Najbolja pasara u ovom dijelu svijeta, stoga nije čudno da smo je odabrali za naše redakcijsko plovilo

104

Marin 22 je projektiran uz pomoć Brodarskog instituta i rezultat je očigledan – brod odličnih maritimnih svojstava širine te konfiguracija koju iščitavamo iz presjeka (konstrukcijskih rebara) plovila.

Istisninska ili deplasmanska korita Istisninska ili deplasmanska korita presjeka su slova U, raznolikog odnosa visine i širine, pri čemu je bitno da su prikladna za pogon motorima manje snage. Tada u plovidbi ne iskaču iz mora, odnosno ne smanjuje im se otpor smanjenjem uronjene (oplakane) površine, nego su onoliko uspješna u korištenju porivne snage stroja koliko im je forma hidrodinamički povoljna. Gliserska korita presjeka su slova V, opet raznolikog odnosa

Plastična pasara i Tomos 4 konja – jednostavna kombinacija koja je svojevremeno donijela veliko poboljšanje života ribiča i ribara Jadranu, a plovi i danas

Klasična rapska gradnja i danas izaziva poštovanje struke i zadovoljnih ribiča širine i visine, što se izražava vrijednošću nagiba plohe dna izraženom u stupnjevima. Suvremeni gliseri, za razliku od onih iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, imaju izrazito strme plohe dna, od 45 stupnjeva na prvoj trećini od pramčane statve, do 20 stupnjeva na krmenom zrcalu. Raniji gliseri, kakve ćete još uvijek naći u našim lučicama, primjerice Elanovi, imali su u pramčanoj sekciji nagib plohe dna najviše tridesetak stupnjeva, dok su na krmenom zrcalu bili dna ravnog poput stola.

Bez komentara

106

Duljina i širina korita Odnos duljine i širine nije samo estetska kategorija, nego se izravno održava na pomorstvena svojstva korita, kao i na iskoristivost brodskoga propulzijskog sustava. Ekstrema ima jednako među istisninskim i gliserskim koritima. Sjetite se samo nekadašnjih deplasmanskih jedrilica vrlo izguljenih oblika, nalik veslačkim osmercima pod jedrima. Ili pak glisera marke Chris Craft pod nazivom Aquahome, kod kojeg je od-

nos duljine i širine bio zdepastih 2:1. Doduše, ta je ploveća vikendica, pogonjena parom snažnih motora s prijenosom na Z-noge, ipak glisirala!

Konfiguracija korita I na kraju, konfiguracija. Riječ je o izvedbi korita, varijacijama unutar generalne forme, bilo dodavanjem kobilice za lateralnu stabilizaciju (na kursu) istisninskih korita ili rebara/ nabora na oplati (živoj građi) gliserskoga korita, također radi suzbijanja lateralnog prokliza-

vanja. Posebni, integrirani ili prigrađeni elementi korita, poput spojlera i zakrilaca, služe poboljšanju hidrodinamičkih osobina korita i/ili njihovoj prilagodbi (trimu) u plovidbi.

Lučice krcate defektnih brodica A sada, o praksi. Prvo što će nautičar iole upućen u navedene kriterije zamijetiti jest da su naše lučice krcate ‘defektnim’ plovilima. I to ne samo loše i diletantski oblikovanih korita, nego i onih nagrđenih amater-

Sam svoj majstor uradak – sami procijenite što je nadobudni kalafat dobio ovom ‘instalacijom’

skim prigradnjama, posebice spojlerima, odnosno sekcijama kojima su im produljene vodne linije i, navodno, unaprijeđeno ležanje na moru i držanje u plovidbi.

Pretjerana turbulencija, suvišno i izrazito štetno kovitlanje vode, odnosno nastanak vrtloga djeluje dvojako štetno: troši energiju i povećava hidrodimanički otpor Nažalost, velika većina tih intervencija ne samo što nije vrijedila truda ni novaca, nego nije postigla nikakvu svrhu, o čemu najbolje govori brazda, odnosno krmeni val, na tim brodicama. U prvom redu, gotovo uvijek ćete zamijetiti pretjeranu turbulenciju, suvišno i izrazito štetno kovitlanje vode koje upućuje na zavlačenje

Gropo 25 – djelo mladih naval inženjera iz Zadra odlično je plovilo mora, odnosno nastanak vrtloga koji djeluje dvojako štetno: troši energiju (porivnu silu) na ‘tumbanje’ mora i stvara podtlak na području dodira krmene trećine uronjenoga dijela korita koji generira usisnu silu, a koja brod utiskuje u more, čime mu

povećava oplakanu površinu i hidrodinamički otpor. Nadalje, prigradnjom spojlera narušava se izvorna pozicija brodskih vijaka, tako da se produljuje dodir vrtloga što ga oni stvaraju s koritom, čime se stvara dodatno područje trenja, negativne

interakcije između vode, odnosno gustoga medija i brodske oplate. Jednaka je situacija i pri produljenju brodice, što naši nadobudni sami svoji majstori također rade. Pretvaranju korita u koji metar dulju barku, kako bi se dobilo više prostora

Belmarin Quintus je hrvatski proizvod iznimne kvalitete, kako kod izrade, tako i maritimnih svojstava

107

za kabinu, kokpit ili smještaj vanbrodskih motora. Nažalost, u takve se korekcije (najčešće uspješnoga modela nekog stranog proizvođača plovila ) upuštaju i ozbiljni mali brodograditelji kada nekritički preoblikuju brodice stvarane s drukčijim namjerama.

Hidrodinamičke karakteristike nekog korita određuju tri ključna faktora: istisninska ili gliserska forma, odnos duljine i širine te konfiguracija Ima li smisla i opravdanja od 5-metarskoga glisera za kratke izlete morem u priobalju stvarati fishermana od šest ili više metara s kabinicom, kuhinjom, toaletom, baterijom nosača štapova, jacerom, posudom za žive mamce ...

Ne prolijevajte gorivo u more Na kraju, svima koji eksperimentiraju dogradnjom ili pre-

‘Nasljednik’ piranskog loggera i danas ima svoju primjenu u ribolovu inakom brodica proizvedenih u radionicama u kojima rade profesionalni projektanti i iskusni graditelji, toplo bismo preporučili da se okane jalova posla i počnu proučavati krmene valove plovila na koja su bacili oko. Turbulencija po krmi, naime, sve kaže! Da li je ispravno

odmjerena snaga ugrađenih motora? Koliko je korito odista hidrodinamički valjano? U kojem režimu rada motora, odnosno, pri kojem se broju okretaja u minuti počinje ‘prolijevati gorivo u more’ te što bi se, ali stručno, nakon iscrpne analize i nipošto bez stručne procjene,

Nespretno napravljeno nadgrađe ne može umanjiti ljepotu ovog oldtajmera

108

eventualno moglo izmijeniti da bi se manjkavo korito izvelo na ‘pravi put’. Ne treba biti mnogo pametan i izmišljati toplu vodu te brodove kod probnih vožnji podvrgavati nekim nenormalnim vožnjama i manevrima, kakva u stvarnoj plovidbi ne postoje, jer tako o brodu nećete

Ima li brod ovakav krmeni val, bježite glavom bez obzira saznati ama baš ništa.

Jadranski valovi po specifičnim vjetrovima, kao i morske struje, osebujni su koliko i njegova boja ili krajolici, pa nitko ne može pobiti istinu da Jadranom najbolje plove brodovi nastali na njegovim obalama Bolje je promatrati krmeni val u raznim fazama plovidbe, koji će vam sam reći o kakvom se plovilu radi. Još nešto. Malim graditeljima, ili onima koji razmišljaju o vlastitoj izgradnji broda, ne bi se bilo mudro uputiti u stvaranje novog plovila bez konzultacija sa stručnjacima Brodarskog instituta u Zagrebu.

Jest da to nešto košta, posebice ako se analiza korita dopuni testom u bazenu, ali svakako vrijedi. Koliko bi li samo nastalo manje nakaza, rasipnika goriva i nepopravljivo loše projektiranih brodica kada bi domaći kalafati koristili znanje spomenute ustanove, umjesto da preuzimaju koncepte stvorene za neka druga mora i nastale s tuđim iskustvima. Jadran, naime, nije more nalik nijednom drugom. Jadranski valovi po specifičnim vjetrovima, kao i morske struje, osebujni su koliko i njegova boja ili krajolici, pa nitko ne može pobiti istinu da Jadranom najbolje plove brodovi nastali na njegovim obalama. Dakako, ne bi bilo dobro zanemariti namjenu i karakteristike propulzije naših tradicionalnih brodica, leuta, gajete, guca, pasare, batane, korčulanskih, murterskih ili lošinjskih

graditelja, koje nisu zamišljene kao brodice za razonodu, nego kao radne, ribarske i težačke, za prijevoz robe pa im je brzina bila sekundarna odlika, a maritimnost i sigurnost prva. Nažalost, danas ćete na Jadranu vidjeti dorađene balearske guceve Menorquin ili ligurske iz Genovskog zaljeva graditelja Apreamare ili Sciallino, kao luksuzne jahte iako su rađene za neka druga mora. Čak će i naši ugledni brodograditelji radije ‘maznuti’ korito porijeklom s nekog drugog mora, umjesto da porade na velikoj korčulanskoj pasari, betinskoj gajeti ili lošinjskom leutu koji bi u modernoj verziji bili daleko prikladniji Jadranu, nego brodovi koji plove s onu stranu talijanske čizme. A još je gore kada se za uzor uzima turski gulet, koji nije ni do koljena krčkoj braceri ili piranskom loggeru.

Oduvijek su ljudi s ove strane Jadrana bili dobri brodograditelji, a tu činjenicu kao da danas mnogi zaboravljaju, pa potežu za koritima koja nisu u skladu s Jadranom i njegovim valom. Uostalom, mnogi bi brodograditelji trebali pročitati knjigu prof. dr. Midhada Kozličića “Hrvatsko brodovlje” u kojem će pronaći sve o prije spomenutim tradicionalnim hrvatskim plovilima pa ih možda i zainteresira, jer i Menorquin je tradicionalni balearski guc, samo priveden novoj svrsi, odnosno skinuta su mu jedra i dodana motorizacija i sav mogući luksuz, koji imaju današnja plovila. Sve u svemu, ako gradite brod, konzultirajte struku, a ako s obale promatrate brodicu o kakvoj sanjate promotrite joj krmeni val. Liči li na ispust iz cijevi hidroelektrane, daleko joj lijepi meštar!

109

Vijesti

Ragotove stopice i sajle

Sprej Yo-Zuri

pće je poznata činjenica da lignje možemo isprovocirati akcijom, oblikom i bojom varalice. Najnovija istraživanja pokazuju da je i mirisna komponenta jednako bitna u životu liganja. Stoga je YoZuri na tržište izbacio seriju mirisa pakiranih u malim bočicama s raspršivačem. Dovoljno je skosavicu kratko poprskati s jednim od ovih mirisa i izgledi za uspješno okončanim lignjolovom će naglo porasti. U ponudi je nekoliko različitih mirisa poput srdele, škampa, lignje… Za koji se god odlučili ne možete pogriješiti. Svi provjereno love.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Rapalin nož BP134SH

ajle i stopice francuskog proizvođača Ragot novitet su u Adrianinim trgovinama. Termo sajle su pakirane po 10 metara i drže nevjerojatnih 62 kilograma! Uz njih je u paketu i 12 komada stopica, a cijeli komplet košta samo 43 kune. Ukoliko već imate sajle nekih drugih dimenzija, u ponudi su i samo stopice pakirane u vrećicama po 20 komada, promjera od 1,8 - 2,2 milimetra po cijeni od samo 12 kuna. Na navedene cijene ostvarujete blagdanski popust na sve vrste plaćanja.

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Egi Sutte Natural Color

olite sushi ili naprosto trebate filetirati ulovljenu ribu za gradele ili ješku? Nikakav problem. Rapalin nož za filetiranje BP134SH je pravi izbor za takve radnje. Oštrica je duga deset centimetara i dovoljno elastična da se može prilagoditi svim vašim zahtjevima pri filetiranju ribljeg odreska, a istovremeno dovoljno žilava i tvrda da se neće zatupiti ni nakon dužeg korištenja. Drška je izrađena od tvrde crne, ergonomski oblikovane plastične mase. Ovaj je nož izvanredna pripomoć kako na brodu tako i kod kuće u pripremi ribe. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

110

amashitine skosavice iz serije Egi Sutte nasukale su batele i batele liganja. U tome su se posebno proslavile skosavice odjevene u prirodne uzorke. Egi Sutte Natural Color su skosavice koje vrlo vjerno oponašaju kanjca, trlju, kneza, cipla, skušu, srdelu… U moru ih je uistinu teško razlikovati. Skosavice imaju otežanje

s donje strane i dostupne su u veličinama 2, 2,5, 3 i 3,5. Svi su modeli opremljeni dvostrukim inox krunicama koje se ne tupe ni nakon nekoliko sezona. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Elektronika

ELITE SERIJA

ehosondera i plotera

owrance, jedan od vodećih brandova u svijetu pomorske elektronike još od 1957. godine, predstavio je novu seriju Elite ehosondera i GPS-ova u boji. Novi modeli pružaju veliku vrijednost u smislu uloženog i dobivenog, poglavito zbog nove tehnologije koja uključuje izvrsne 5-inčne ekrane visoke rezolucije u boji. Ova Elite serija sastavljena je od tri modela: ▶ Elite-5x ehosonder ▶ Elite-5m GPS ploter ▶ Elite-5 ehosonder/GPS ploter Dostupna od ožujka 2010. godine, Elite serija uređaja postavit će nove standarde budućih elektroničkih, cijenom pristupačnih uređaja kao što su bogatstvo opcija, visoke performanse i jednostavnost korištenja. Svi modeli će se isporučivati s

5-inčnim, 480x480-pixela SolarMAX™ 256-boja ekranom, s najboljim u klasi osvjetljenjem za superioran pregled detalja karte i sonara – čak i po blještavom suncu i s vrlo širokim kutom gledanja. Nova Elite serija nudit će mnogo bolju pokrivenost za razne uvjete ribolova i plovidbe, s dvofrekventnim ehosonderom pružat će vrhunsku čistoću i odvajanje ciljeva, dok će GPS ploter kombinirati vrhunsku točnost u navigaciji i jednostavnost, korištenja. Elite-5x i Elite-5 ehosonder modeli dolaze s krmenom sondom 83/200 KHz s pokrivanjem do 120° i točnim očitanjima temperature. Elite-5x i Elite-5 mjere dubine od preko 300 metara s 500 wata RMS snage/4.000 W vršne snage. Kako bi se pomoglo ribolovcima da ne propuštaju dobre ribolovne lokacije, oba Elite ehosondera omogućuju jedinstvenu TrackBack™ funkciju

koja omogućuje korisniku da se naknadno vrati natrag kroz zapis sonara koji se snima u memoriju uređaja. Zbog jednostavnije instalacije, Elite-5 i Elita-5m GPS ploter modeli dolaze s ugrađenom 16-kanalnom GPS+EGNOS+MSAS antenom i s mogućnošću ugradnje eksterne antene. Uređaji dolaze s baznom kartom svijeta i oba modela imaju vodootporni čitač kartica koji je u potpunosti kompatibilan s Navionics Gold novim, micro SD formatom karata (karte će biti dostupne od početka 2010. godine). GPS ploteri imaju mogućnost spremanja do 3.000 točaka puta, 100 ruta sa 100 točaka puta po ruti, 100 tragova i do 10.000 točaka po tragu. - Elite serija dizajnirana je kako bi učinila dostupnim vrhunske performanse GPS – plotera i ehosondera po vrlo pristupačnim cijenama, naglasio je NAVICO-v CEO i predsjednik, Leif

Ottoson. Najbolji u klasi 5-inčni uređaji u kombinaciji s vrhunskom tehnologijom GPS-a i sondiranja nude sasvim novu opciju širokom krugu nautičara i ribolovaca. Kao dodatna novost tu je i novi sustav za montiranje uređaja na nosač ili u ploču koji omogućuje brzo skidanje i postavljanje uređaja s i na nosač. Tu su i napredno pozadinsko osvjetljenje i poboljšana tipkovnica dizajnirana da omogući jednostavan pristup naprednom, korisničkom izborniku za dodatne mogućnosti uređaja. Elite-5x, Elite-5m, i Elite-5 uređaji su u potpunosti vodootporni po IPx7 standardima.

Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT d.o.o. 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 364

Ribolovni tereni

U PODMORJU

Punta Planke Punta Planka, poznata još i pod imenom rt Ploča, mitsko je mjesto koje krije vrhunsko podmorje za sve tehnike podvodnog ribolova Napisao i snimio Pero Ugarković

anas gotovo svaki članak o pozicijama za ribolov u sebi ima skoro istu rečenicu koja glasi: - Nekada je to bio raj, a danas je sve polovljeno! Što reći za Puntu Planke nego to isto, iako riba nije nepovratno polovljena nego je poprilično prestrašena i prorijeđena. Pogotovo to vrijedi za okolicu, dok je Punta i dalje bogata lijepim komadima. Punta Planke nalazi se otprilike na sredini Jadrana i karakterizira je isturenost i dvije manje hridi koje nastavljaju puntu. To je najisturenija pozicija naše obale i rijetko mjesto na kojem, sve do Italije nećemo naići na niti jedan komad kopna, osim sitne i daleke Jabuke. Stoga se ovo područje može smatrati otvorenim morem, ia-

ko se nalazi na kontinentu. Punta ima arheološki značaj zbog nalaza Diomedovih puteva, zato se naziva i Diomedova punta. Na punti se nalazi kapelica sv. Ivana koja je sagrađena daleke 1324. godine. Dva stoljeća ranije svetac je na tom mjestu ušao u more i spasio mornare zaustavivši oluju, kazuje legenda.

Vjetrovi i plovidba Jedna od čestih pojava koja ovu puntu čini posebnom je razlika vremenskih prilika u određenim situacijama. Nekoliko puta sam na svoje oči vidio taj fenomen. S južne strane punte jugo ne posustaje i stvara ogromne valove, a sa sjeverne dere bura koja na vijestima zatvara mostove. Stoga nije ni čudo što mnogi ovu razdjelnicu vjetrova smatraju središnjom točkom Jadrana.

KAKO DO PUNTA PLANKE Ako dolazimo iz smjera Splita prema Rogoznici u mjestu Podorljak naići ćemo skretanje lijevo prema Kanici i Ražnju. Na skretanju se nalazi obiteljska kuća čudnog oblika koja podsjeća na mali dvorac. U manjem mjestu zvanom Dvornice morate skrenuti desno i pratiti cestu do vikend naselja uvala Stivančica. Automobilom možete doći do zadnjih kuća (neke su srušene jer su bile bespravne). Na tom mjestu možete ući u more ili pješačiti još desetak minuta do same punte. Savjetujem da uđete u more u uvali, a ne točno na punti jer do nje možemo naići na neku dobru ribu i dobro se zagrijati za najbolji dio ribolova na rtu Ploča. Kapelica sv. Ivana

112

Skale put dubine traže čeku za gofa ili licu

Također, ista se situacija odvija i prilikom dolaska nevere sa zapada. Nevera jednostavno skrene prema jugu kada se susretne s ovom puntom. Punta je prilično isturena, pogotovo ako prilikom navigavanja pratimo obalnu crtu iz Sevida prema zapadu. Noću je bilo puno teže zaobići ovu puntu pa je prije desetak godina izgrađen svjetionik koji je vizualno pokvario izgled same punte, odnosno dvije male ravne hridi koje se nalaze na njoj. Jedna od pogubnih solucija prilikom navigacije bila bi da pokušate ploviti između hridi i obale. Tamo mogu proći samo brodovi s vrlo plitkim dnom i čamci, iako se ni njima ne preporuča plovidba tim koridorom. Najčešće onamo prođu oni koji točno znaju

113

Orade su i ovdje brojne na koji način zaobići plitke grebene.

Taktika za ribolov Puntu Planke najčešće posjećuju lokalni ribolovci vikend naselja u uvali Stivančica, oni koji u Rogoznici imaju brzi gliser i brojni Splićani koji dođu

autom. S brodom ili gumenjakom malo je lovaca koji ciljano dolaze jer u okolici nema drugih poizicija pa treba podosta skrenuti s drugih atraktivnih ruta. Sama uvala Stivančica, područje gdje su kuće, nije teren koji obećava dobru ribu. U uvalu se znaju uvući jata cipala i ostalih ‘letećih’ riba. Pravi ribolov po-

činje otprilike na mjestu gdje završava zadnja kuća. Ovdje možete koristiti bilo koju tehniku ribolova. Obično se na samoj obali orade lovi šuljanjem ili plićom čekom. Najbolji teren zasigurno je sama punta gdje se uvijek zbog kurenata i atraktivnog terena zadržavaju sve vrste riba. Plići dio punte zna dati

velikog lubina i cipla bataša, a brojne su i salpe koje se hrane u plićem sloju. Za lov u plićem dijelu punte i između hridi najbolje odgovaraju južni vjetrovi kada se u valovima mogu vidjeti sparidne vrste. Obavezno ponesite leđna olova koja možete ostaviti kada završite na tom mjestu i ponovo ih pokupiti pri povratku.

Hridinasti dio punte

Hridi Ploče

114

Nakon pregleda plićeg terena prođite vrh punte šuljajući se lagano uz samu obalu. Obično se na mjestu gdje je sagrađen svjetionik zbog miješanja kurenta nalazi jato velikih šaraga, fratara i piceva. To jato stvara poznati oblak ribe koji jednom uplašen brzo odlazi negdje daleko od obale i za podvodnog ribolovca pluta nezainteresirano. Skoncentrirajte se tog trenutka, barem ćete imati priliku vidjeti kvalitetnu ribu i to će vas privući ovoj lokaciji i sljedeći put. Sam vrh punte se nasreću

U pozadini Drvenik Mali strmoglavljuje u dubinu s tek nekoliko kratkih stepenica. Govorim nasreću, jer sam siguran da bi mnogi ronioci otišli dalje od obale što bi moglo biti pogubno s obzirom da gotovo svi gliseri prođu niti dvadesetak metara od same punte, a lokalci znaju gotovo dodirivati obalu kada onuda prolaze. Dublji dio oko punte bogat je kamenitim terenom punim rupa i procjepa. S tog terena mnogi prepričavaju lov velikih hlapova, kavala, šaraga i sličnih riba,

a danas se te rupe redovito zaobilaze kao da se radi o gubitku vremena. Odlučite sami hoćete li zaviriti. Zasigurno će vas atraktivnost dna povući za lov po rupama. Po mojem mišljenu dobro je pregledati rupe koje se nalaze na putu prema otočiću Melevrin gdje se još uvijek može naići na kamenja koja u sebi kriju kavale i šarge. Kada se krećemo prema istoku najbolje je loviti do plitke puntice koja gleda prema otočiću Melevrin jer je nakon nje, u smjeru prema

Zimi se na cijelom području love lubini

uvali Borovica, za podvodni ribolov teren slab. Otok Melevrin također nije previše atraktivan za podvodni ribolov jer je plitak i ravan, gotovo cijeli prekriven posidonijom. Cijelo područje bogato je i hobotnicom koju lokalno stanovništvo najviše lovi matajući raka. Na taj način pokupi se velik broj sitnih hobotnica što slabi populaciju. Također pripazite i na još jednu tradiciju lokalnog stanovništva, a to je dinamit koji

se, istina sve manje koristi, ali upravo okolica Kanice i Sevida poznata je po tom obliku ribolova. Ne zaboravite da je ovo dio koji je izložen utjecaju otvorenog mora jer na samoj punti dubina pada preko 100 metara i do Italije više nema prepreka. Na cijelom potezu oko punte u svakom trenutku moguć lov velikih predatora poput gofa i lice kojima je ovaj prijevoj atraktivan zbog jakih kurenata i mnoštva sitne ribe. Mnogi lovci prepričavaju svoje doživljaje lova na ove bitnice s područja oko same punte. Jednako tako velika je mogućnost susreta plave ribe poput palamide, luca i zabranjene tune. Okolicu punte često posjećuju modrulji koje sam i osobno vidio na površini nedaleko od punte. Ima još jedna solucija koju možete probati, a to je druga strana uvale Stivančica. Na toj se strani nalazi vrlo dobar teren na području pečenice u obali koju ćete uočiti bez problema. Također je interesantna punta Fauc i teren prema Rogoznici koji zna ugodno iznenaditi svim ribljim vrstama, pa čak i kirnjama. Uglavnom, ako imate vremena i volje probajte i drugu stranu. Istina, naplivat ćete se i velika je vjerojatnost da nećete vidjeti previše kvalitetne ribe. No ako je dan dobar onda ćete uživati i više nego što ste se nadali, a ako nije, drugi put će sigurno biti bolje.

115

Vijesti

Mini Egi by Yo-Zuri

erija najmanjih Yo-Zurijevih varalica za lov liganja Mini Egi je već nebrojeno puta dokazala i potvrdila svoju lovnost na svim, pa tako i na našem moru. Ove su varalice karakteristično izvijenog tijela opterećene olovom integriranim neposredno ispod ‘vrata’. Zahvaljujući takvoj konstrukciji Mini Egi ima izrazito provokativan i lelujav

Dvostruki nosači

rad u povlačenju kojem lignje teško odolijevaju. Mini Egi varalice su dostupne u veličini 1,6 u osam različitih boja. Sve su varalice izrađene ručno. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Colmic X-5000

116

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Varalice Civelix

z najnovije generacije Colmicovih najlona izdvojili smo ovu izvrsnu strunu. Riječ je o Colmicovom najlonu X-5000 koji svojim performansama prkosi zakonima fizike. Tako primjerice najlon promjera 0,185 može podnijeti linearno opterećenje od 5,05 kilograma, dok je nosivost na čvoru jako blizu navedenoj linearnoj nosivosti. Najlon je pakiran na špulama zapremine 150 i 600 metara, što može zadovoljiti zahtjeve svakog ribolovca. Maloprodajna cijena ovog najlona je 42 kune za pakiranje od

otreba za kvalitetnim nosačima za štapove raste sa iskustvom. Prilikom panulanja jako je važno biti dobro organiziran, pogotovo ako za barkom povlačimo više sistema. Ovi dvostruki nosači omogućuju držanje dva štapa na istoj poziciji, što se prilikom p ov la če n ja na različitim dubinama pokazalo kao jako praktično. Nosači su metalni, a imaju i sigurnosni prsten za koji se štapovi mogu vezati i osigurati od nehotičnog ispadanja. Montaža je vrlo jednostavna, baš kao i demontaža što znači da po završenom ribolovu nosač možete spremiti u kabinu ili ponijeti kući.

150 metara do 150 kuna za pakiranje od 600 metara. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

eđu silikonskim varalicama namijenjenima obalnom varaličarenju Civelix su među najpopularnijima. Zahvaljujući mekanom silikonskom tijelu i posebno elastičnom savijenom repu ove varalice i pri najmanjim brzinama povlačenja ostvaruju izuzetno provokativnu akciju. Istovremeno, zahvaljujući metalnoj jigg glavi s njima su dostupne daljine koje su s klasičnim silikoncima nedostižne. Uz živo oko i prozirno tijelo ispunjeno holo elementima ulov je zagarantiran. Odlične rezultate daje u kombinacijama koje su iscrtane na poleđini pakiranja.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Podvodni ribolov

PUŠKOM

Usta za filtriranje pijeska

na ovčice

Ne moramo ići na daleko putovanje da uhvatimo vrhunsku ribu, pravi trofeji žive na najbližoj plaži Napisao i snimio Pero Ugarković

ok sam se kao dijete kupao po plažama južno od Omiša najomiljenija aktivnost bila mi je ronjenje, odnosno pregledavanje i istraživanje podmorja. Ovčice su tada imale biološki sat i hranile su se svako popodne. Nije mi bio problem pronaći tu ribu, a kasnije i uloviti je primitivnim sredstvima kao što su luk i strijela. I danas ovčica ima u većem broju duž cijele obale, no više ih ne viđamo kako se redovito hrane. Nećemo ih ni susresti u velikim jatima, već u nešto manjim i s manjim primjercima, što je odraz učestalog ribolova. Najveći broj ovčica lovi se brzim zapasima, bucanjem, lovom koji mnogi prakticiraju, a malo ‘ribara’ doista ima dozvolu za korištenje takvih alata. Današnje ovčice podvodnim ribolovom nećemo uloviti naivno, kao ribe u stara vremena, no i dalje neće biti

Dva lijepa primjerka lovina koja zahtjeva veliko znanje. Ovčica je sparid, oborita riba, izuzetno ukusna, možda jedna od kvalitetnijih, ali ju je u kulinarskoj ponudi restorana ili u

Čitaju misli i osjećaje Nije rijetka situacija kada se dolaskom na poziciju, prije nego što smo zaronili, odmah s površine ugledaju ovčice kako kopaju hranu. Nemojte se iznenaditi ako tu ovčicu, nakon što uđete u more, više ne vidite tijekom zarona. Nije da mi se jedan put to dogodilo, govorimo o redovitoj pojavi. Probajte ući u more malo dalje od tog područja i radite čeke svako nekoliko metara. Jednako tako poznato je da se more doima dosta mutnije dok ronite nego dok gledate dno s površine. Na to se treba priviknuti pa je možda i to jedan od razloga zašto se s obale viđene ovčice ne vide. Ili je ovčica jednostavno shvatila našu uzbuđenost i želju za ulovom. Iako nama nepoznato, ovo je jedno od glavnih ribljih osjetila.

118

slobodnoj prodaji na ribarnicama dosta teško pronaći. Stoga se o njezinom okusu rijetko raspravlja. Zato sami ulovite svoju ovčicu i uvjerite se u gastronomske čari koje pruža njeno

meso. Ovčica, imenom pandan kopnenom biljojedu, vjerojatno ga je dobila zato što ju je lako uočiti, ako hodamo obalom, kako kopa po pijesku. No ako na tom pijesku raste neka sit-

na morska cvjetnica kao npr. zostera, onda se doima kao da pase travu. Naravno, travu ona ne želi niti okusiti jer se hrani isključivo životinjskom hranom. Obožava račiće, crviće i lako lomljive školjke, stoga ju je moguće uhvatiti udicom na takve mamce. Meni je osobno puno draži naziv za ovu ribu arkaj, kako se naziva u okolici Splita, a sviđa mi se i mormora kako je zovu u Istri i ostalim dijelovima Mediterana. Ovčica ima izražajno hranjenje - ustima kopa pijesak. Obično se oko njezinog hranilišta digne velik i gusti oblak pijeska, a ako je dno muljevitije onda taj oblak bude vrlo velik i teško splasne. Ako se u bliskoj okolici hrani više ovčica, onda se na takvom mjestu pred maskom ne vidi ništa pa nam je lov na ovu i bilo koje druge ribe na tom terenu prilično otežan. Ovčica svojim ustima usisava pijesak, a izbacuje ga škrgama pa na taj

način može iskopati vrlo velike rupe, a najslasniji crvi i račići znaju biti zakopani prilično duboko. Ovisno o mjestu na kojem ćemo loviti morsko dno će biti drukčijeg sastava što će nam promijeniti taktiku, opremu i način lova. Primjerice, ako odemo u lov negdje na Makarskoj rivijeri ovčice neće dizati veliki oblak jer je pijesak vrlo težak pa će odmah pasti i ovčice će biti u potpunosti otkrivene. U Novigradskom moru pijesak je lagan pa u većoj mjeri zamuti more zbog čega otežava lov.

Lov na čeku Uloviti ovčicu na čeku nije veliki problem, ne trebamo se posebno ni skrivati. Naravno, ne treba očekivati da će svaki put ovčica koju ugledamo dojuriti ravno pred pušku. Dosta često će se držati dalje i biti oprezna. Pokušajte ostati na dnu koliko god možete. Ako se sporo uda-

WHITE STEENBRAS

Ovčica ne dijeli rod s niti jednom drugom ribom u Jadranu. Najbliži joj je arbun. Inače u cijelom svijetu nema više od tri vrste roda Lithognathus. Kao i u svim drugim vrstama, priroda je Jadranu podarila manju vrstu ribe, a Južnoj Africi pravog diva, bijelu ovčicu koja može narasti do 2 metra u dužinu. Naša ovčica naraste svega 45 centimetara i težine do 3 kilograma. U Južnoafričkoj Republici ova se riba smatra pravim trofejom i kulinarskom delicijom. Ako vas put ponese u te krajeve, primjerice za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, obavezno ponesite opremu, bilo ronilačku, bilo surfcasting i obavezno se okušajte u ribolovu, nećete požaliti.

119

ljava neće te ju više zanimati, a ako brzo kruži oko vas onda se možda i odluči svratiti na domet. Jedan od glavnih načina za zainteresirati neodlučnu ovčicu je kopanje po pijesku s drugom rukom. Nemojte previše kopati, radije grebite u dubinu nego da mašete rukom jer ćete ubrzo zamutiti pogled ispred svoje maske. Probajte stati iz obale prema dubini da vas ovčice ne iznenade iza leđa. Pošto ćemo čeke često raditi u plitkom moru

na pjeskovitom i ljušturastom terenu, nemojte zaboraviti leđni pojas ili staviti jednu olovnicu viška da budete negativno plovni na dnu. Ponekad dobro dođu i olovnice za noge jer u blizini zasigurno ima mnogo osjetljivijih riba poput oradi. Ako vidite da je ovčica zamutila dno, napravite čeku u blizini. Pripazite da ne uđete u oblak prašine jer ćete imati manje vremena uočiti ribu i naciljati je. Napravite čeku metar

ili dva od oblaka pijeska, ovisno o dužini puške koju ste ponijeli. S devedesetkom je poželjno stati bliže, a s dužim puškama ponešto dalje. Ako se ovčice ne hrane, a znate da se nalazite na njihovom teritoriju, svejedno radite čeke jer se lako mogu pojaviti. Pogotovo je dobro odabrati mjesto na granici pijeska i posidonije povrh koje često puta kruže u odmarajućem periodu dana. Kada ne kopaju često se drže jata što je dobro jer

Čeka put pijeska možemo odabrati najveću ribu, nerijetko uloviti i dvije u jednom hicu. Za lov su najbolje lagane i precizne puške s tankim strijelama. Ako kombiniramo čeku, šuljanje i poniranje na ovčice onda je dobro loviti s puškom dužine do 100 cm, jednom lakšom laštikom i strijelom od 6 do 6.5 mm. Evo jedan savjet ukoliko vam je ovčica zamutila dno. Obično se ovčice love na mjestima koja imaju pritoke slatke vode ili su to plitke obale pa razlika u gustoći i temperaturi stvara tzv. mini termokline. Temperatura je u tim termoklinama neznatno različita, ali dovoljna za efekt zaustavljanja laganih čestica pijeska pa je kroz različite slojeve mora moguća različita vidljivost. Postavite se malo ispod termokline i vidjet ćete da je oblak u sloju poviše i ispod vas, a paralelno s vama je puno bistrije. Iako ovčice i dalje mogu proći preko gornjeg ili donjeg sloja oblaka, barem ćete imati veću mogućnost da je ugledate ukoliko prođe u prozirnijem sloju.

Lov poniranjem i šuljanjem

Zainteresirano jato

120

Poniranje, odnosno lov ovčice na način da je ugledamo i zaronimo prema njoj te pucamo u padu, moguće je ostvariti samo

za vrijeme hranjenja, tj. njezinog kopanja po pijesku. Ovčica zna biti zaokupljena hranjenjem pogotovo ako je pronašla nešto hranjivo i upravo tu hranu okusila. To možemo primijetiti ako joj vidimo usta koja su izdužena, a opne joj se bijele. Ako je tek počela s kopanjem vrlo je vjerojatno da će pobjeći kada nas ugleda. Ovu vrstu lova, s kojom su mnogi počeli svoje podvodno ribolovne karijere, možemo obavljati bilo kojom puškom, a posebno je dobro loviti puškom na osti jer ovčici obično prilazimo s leđa. I u ovakvoj situaciji je oblak pješčane prašine otežavajuća okolnost. Obratite pozornost na pruge koje će joj vrlo često odati lokaciju, s obzirom da joj je ostatak trupa bjelkast, gotovo boje pijeska kojeg je digla. Šuljanje po dnu je gotovo slično kao i poniranje, samo je pristup drukčiji. Šuljanjem ovčice napadamo puzajući po dnu do mjesta na kojem kopa. U ovakvoj situaciji ovčica nam mora biti vidljiva svake sekunde jer

Ponosni lovac ako je izgubimo iz vida iznenadit će nas iz nedostupnog smjera i dok se snađemo nestati iz vidokruga. Šuljanje uz obalu moguće je na mjestima gdje nam kamena obala to dopušta, što znači da konfiguracija terena mora biti takva da je kamena obala litoralno strmija i završava na otprilike dva metra dubine nakon čega dolazi pješčano dno gdje se ovčice hrane. Ovo ljeto sam na navedeni način ulovio najviše velikih ovčica.

Zone

Precizan pogodak

Ovčice žive u gotovo cijelom priobalnom području, dok su na otocima dosta tijetke, upravo zbog konfiguracije terena koji je na otocima najčešće izrazito kamenit i strm, tj. obala naglo pada u dubinu bez zatvorenih pješčanih područja. Priobalje je podložnije utjecaju rijeka pa je dno pjeskovito i ravnije. Ovčice su najbrojnije na potezu obale od Pelješca do Kaštelanskog zaljeva, od Šibenika do Paga, Kvarnera, Podvelebit-

skog kanala, i Novigradskog mora te Istre. J edna je od najčešćih lovina ako se odlučimo na lov s neke od obalnih plaža. Na otocima je ima u uvalama i na izvorima pitke vode, primjerice, Velaluška, Starigradska, Viška, Paška uvala. Iako rijetko, ovu ribu možemo pronaći na strmim i dubljim obalama, pogotovo najveće primjerke preko 2 kilograma koji su u priobalju puno rjeđi, ali takve ribe je dosta teže uloviti. Ovčica ne podnosi previše hladno more pa ju zimi ne trebamo tražiti u plićaku, dok je ljeti možemo tražiti do granice termokline, a dublje od toga ćemo imati slabije rezultate. Ako ljeti more naglo zahladi nakon bure ili juga, trebat će par dana da se opet pojave uz obalu. Tijekom lipnja ovčice se skupljaju u velika jata kada se pare. Tada se mogu uloviti i prilikom čeke u plavo, a onda je i povećana šansa da upravo onaj veliki komad od 2 kilograma kojeg inače rijetko susrećemo bude malo neoprezniji.

121

Podvodni ribolov

OPREMA ZA podvodni ribolov Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

Opremljen podvodni lovac

no što je nekada predstavljalo najveći problem zaljubljenicima podvodnog ribolova danas se rješava vrlo jednostavno. Osim toga, oprema dostatna podvodnom ribolovcu početniku može se nabaviti za vrlo prihvatljiv iznos. Ljetno ronilačko odijelo 1.000 kn, prosječna puška za podvodni ribolov 800 kn, peraje 700 kn, ronilačka maska s disalicom 300 kn, pojas s olovnicama 200 kn, mali ronilački nož 150 kn, plutača s konopcem 70 kn... Dakle za manje od 3.500 kuna imate sve što je potrebno. I da ne zaboravimo, godišnja dozvola, petstotinjak kuna.

Pravilan odabir opreme Primjeren odabir opreme za podvodni ribolov pojednostavnit će lov, ali i brzinu ovladavanja početničkim i naprednim tehnikama podvodnog ribolova. U konačnici će direktno utjecati na količinu i kvalitetu ostvarenog ulova. Zbog toga se svaka kuna viška uložena u opremu, naravno do neke razumne granice, može višestruko isplatiti. Opremu trebate odabrati sami, a da biste napravili primjeren odabir trebate se upoznati sa svime što se na tržištu nudi, i ne zaboraviti na kojem ćete području prakticirati podvodni ribolov. Nema smisla ulagati u skupa ronilačka odijela od posebnih materijala ako ćete loviti po plićacima.

Suvremene laštikače

Ronilačke maske Još manje ima smisla ulagati u skupe sofisticirane puške za podvodni ribolov ako je na području gdje ćete loviti vrana od pola kilograma kapitalac. Nije niti preporučljivo oslanjati se na sugestije trgovaca. Svatko svoga konja hvali. Trgovci su produžena ruka proizvođača ronilačke opreme, što znači da su vješti marketinškim trikovima uvjeriti kupce da su upravo njihovi proizvodi ono što im treba.

Suvremena oprema Kada se govori o kvalitetnoj opremi za podvodni ribolov tre-

Olovnice i prsluk

ba konstatirati da je njen vijek trajanja kraći od opreme gornje cjenovne klase koja se nudila prije dvadesetak godina. Logična marketinška taktika proizvođača. Uostalom, tako ćete biti u mogućnosti tijekom svoje karijere podvodnog ribolovca isprobati različite proizvode, različitih proizvođača. Suvremena oprema za podvodni ribolov je danas više prilagođena potrebama modernog podvodnog lovca, nego što je tako bilo ranije. Određena se oprema proizvodi za određene taktike i tehnike lova. Nije uvijek preporučljivo ni

oslanjanje na maksimu – skuplja oprema - trajnija oprema, kao ni skuplja oprema – dobro će mi doći. Ponovno se prisjetite gdje ćete loviti. No nemojte si ni dopustiti da zaronite u podmorje Jabuke samo sa medistenom ili prosječnom laštikačom opremljenom tek jednim laštikom šesnaesticom i strijelom promjera 6 milimetara. Možda ćete zbog neprikladnog naoružanja propustiti ulov života, ili još gore – svjedočiti ćete lomu tanke strijele ili jednostavno neprodiranju strijele u tijelo nekog velikog predatora. Korisno je znati da i u klasi proizvođača kvalitetne opreme za podvodni ribolov, jer su njihove cijene tek neznatno više od nepoznatih proizvođača opreme sumnjive kvalitete, postoje proizvođači koji više, i proizvođači koji manje naplaćuju trgovačku marku u cijeni proizvoda.

Ronilački nož

Ronilačko odijelo, rukavice, maske... Prvo ronilačko odijelo ne treba biti izrađeno po mjeri. Postoje konfekcijski brojevi, a prema vašim proprocijama prodavač u trgovini sugerirat će vam najbolji broj za vas. Važno je da odijelo ne puše jer će termo zaštita biti bolja, a i trebati će manje olovnih utega. Za lov po plićacima ljeti odijelo od 3 milimetra s nogavicama do struka je dostatno. Naravno, ne zaboravite neoprenske čarapice jer će već nakon sat-dva ronjenja biti žuljeva. Rukavice su obavezne ako se lovi s laštikačom jer se na njoj lako ozlijedi nezaštićena ruka. S druge strane rukavice štite i od razderotina po stijenama. No početniku ne trebaju nužno profesionalne neoprenske rukavice koje cijenom dostižu cijenu solidne ronilač-

ke maske. Potrebi će poslužiti i lagane zaštitne rukavice za rad u vrtu koje možete pronaći u velikim trgovačkim centrima. Jednom prilikom sam rukavice takve opće zaštitne namjene, izrađene od posebnih vlakana na poljoprivrednom odjelu trgovačkog centra pronašao za 30 kuna, dok su rukavice od identičnog materijala ‘za ljetni lov’ s jakom markom u trgovini za podvodni ribolov koštale četiri puta više! Prema predviđenim tehnikama podvodnoga lova koji će se prakticirati treba odabrati i peraje, obzirom na materijal izrade, duljinu i širinu listova peraje, boju listova i drugo. I ovdje često ne vrijedi pravilo skuplja peraja – trajnija peraja. Obrazine većine maski za podvodni ribolov se danas najčešće proizvode od kvalitetnih silikonskih smjesa koje dobro prianjaju na lice i ne iritiraju kožu. Ono o čemu je potrebno posebno voditi računa prilikom odabira maske za podvodni ribolov je prilagođenost obrazina formi lica, unutarnjoj zapremnini ma-

Prilagođena oprema je pretpostavka ulovu ske i širini kuta vidljivosti. U trgovini masku treba postaviti na lice te udahnuti na nos. Ukoliko vam dobro prianja neće pasti s lica bez obzira što niste zakačili remen! Disalice se izrađuju od različitih materijala. Najvažnija je kvaliteta silikonskog usnika koji je u stalnom dodiru sa usnom šupljinom, zubima i zubnim mesom. Nekvalitetan materijal izrade usnika disalice kod učestalog korištenja iritira usnu šupljinu, a može rezulti-

Ronilačko odijelo treba biti prilagođeno konstituciji tijela

124

rati i upalama zubnog mesa i krvarenjem desni.

Ronilački nož Podvodna svjetiljka početnicima nije potrebna, osim ako ne raspolažu viškom sredstava u budžetu. Kada svjetiljka i dođe na red upoznajte se s novim tehnologijama – led. Ekonomičniji odnos osvjetljenja obzirom na utrošak baterijskih uložaka i više sati korištenja.

Ronilački nož je potreban radi usmrćivanja ulovljene ribe (humani ubod u glavu) i kasnijeg čišćenja lovine, ali i u nezgodnim situacijama, ako se zapne za ribarsku mrežu, konope i slično. Oštar ronilački nož u takvoj situaciji može spasiti život. Većina inox ronilačkih noževa vremenom dobije smeđe mrlje pa nije potrebno ulagati značajniji novac u nož od inoxa. Noževi doista otporni na koroziju izrađuju se od posebnih materijala (keramika i sl.). Pušku za podvodni ribolov treba odabrati prema području lova, tehnikama i tipičnoj lovini koja će se loviti. Laštikača ili komprimirka? Laštikača je praktičnija, tiša i brža. No ukoliko ćete vrebati prvenstveno hobotnice, škarpune i sitnu ribu pod stijenama praktična komprimirka opremljena peterozubom je možda pravo rješenje za vas. Duljina tijela podvodne puške? Duljina, promjer i težina strijele? O tim detaljima će biti više riječi u sljedećim brojevima.

Dodatna oprema Od dodatne opreme preporučuje se imati remen za olova (za početnike gumeni, s jeftinijom

U trgovini plastičnom kopčom), olovnice (za početnike bolje više onih od 0,5 ili 1 kilograma nego onih od 2 ili više kilograma), signalna ronilačka bova i konop te nizac za lovinu koji se odmah učite vješati na bovi, a ne za pojasom. Nizac za lovinu možete izraditi sami od metalne šipkice s konopom ili obične žice.

Važno je da pratite novosti u ponudi ronilačke opreme na tržištu. Ne odbacujte modernija rješenja dok ih ne isprobate i ne provjerite da li doista mogu osigurati višu učinkovitost u podvodnom ribolovu. U konačnici, ribe je sve manje. Sve brže mijenja ponašanje, a podvodnog lovca drži na sve većoj uda-

ljenosti. Pored načina kako joj prići treba posjedovati i opremu u kojoj će to biti lakše izvesti te u konačnici ribu dobiti na puškomet. Cilj opravdava sredstvo. I opremu za podvodnog ribolovca. U protivnom držite se kančenice, panule ili nekog drugog ribolovnog alata. I ulov će vjerojatno biti bolji!

skosavica “COLOR GLAVOČ” (veličine: 1.5; 2.0; 2.5 i 3.0)

MPC n k 49,00 125

Automobili

AUTOMOBIL ZA

Napisala Božena Krapinec, slike arhiva Ribolov na Jadranu

eugeoti, Citroeni, Mazde, Toyote i Mahindre. Francuzi, Japanci i jedan Indijac – to su automobili koje smo prošle godine imali na našem testu. A uspješno su ga položili redom sljedeći automobili PEUGEOT 308, CITRÖEN C5, CITRÖEN NEMO, MAZDA CX-7, CITRÖEN C3 PICASSO, MAZDA 6 SPORT, TOYOTA HILUX 3.0 D, CITRÖEN BERLINGO MULTISPACE, PEUGEOT 3008, TOYOTA AVENSIS 2.0, MAHINDRA GOA SUV te MAZDA CX-7. Složit ćete se, više nego impresivan vozni park. Zadržali bi ih tijekom cijele godine

126

najradije sve, jer je tjedan dana druženja s ovim ljepotanima bilo premalo da se nauživamo. Konkurencija je bila najžešća do sada. Birali smo samo najbolje, najveće i najpraktičnije automobile za nas ribolovce. Ove godine najviše nas je oduševila Toyota Hilux 3.0 D – 4D Double Cab City, vozilo kojemu smo dali naslov ‘Zvijer i janje u jednom’. Na prvi pogled naša testna Toyota Hilux sa sandukom za prijevoz stvari djelovala je više poput vojnog oklopnog vozila, a ne automobila. Naime, dužina od preko pet metara sa sandukom svakako zahtijeva strahopoštovanje. Ne moramo

ni spominjati da u automobilu ima mjesta na pretek, a ulazak je olakšan pragom impresivne širine.

Ove godine najviše nas je oduševila Toyota Hilux 3.0 D – 4D Double Cab City, vozilo kojemu smo dali naslov ‘Zvijer i janje u jednom’ Savršena preglednost i dovoljno mjesta za ekipu od petoro ribiča s kompletnom opremom

za sve discipline ribolova samo su neki od odlučujućih faktora koji su zagarantirali ovom vozilu titulu ribičkog najautomobila 2009. godine po izboru časopisa Ribolov na Jadranu. Premda je deklarativno terensko vozilo, s njim je vožnja bila i više nego udobna, a ubrzanje sasvim solidno. Toyota Hilux pobijedila je u zaista jakoj konkurenciji od još jedanaest automobila kojima, kao i Toyoti Hilux, teško da možemo naći zamjerku. No prevagnulo je obilje prostora, iako, istini za volju, moramo reći da svaki od navedenih automobila može jednako tako biti odlično ribičko vozilo.

ribolov 2009. PEUGEOT 308 SW 1.6 HD

Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva Cijena testnog vozila

1.6 Hdi FAP BVM6 1560 cm3 110 KS Ručni, 6 brzina 170 km/h 1 spremnik goriva – 879 km 174400 kn

AUTOPAR, 10000 Zagreb, Remetinečka 28, Telefon 01/ 6554 300 CITRÖEN C5 2.2 Hdi Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva Ubrzanje od 0 do 100

2.2 Hdi FAP 2179 cm3 170 KS ručni – 6 brzina 210 km/h cca 8 l 10 s

CITROEN HRVATSKA, 10010 Zagreb, Turinina 5,Telefon 01/ 6652 003 CITRÖEN NEMO 1.4 Hdi Motor Zapremnina Snaga

1.4 HDi šest cilindara, dizel 1398 cm3 70 KS

Potrošnja

kombinirana vožnja, između 4 i 5 l/ 100 km

Ubrzanje

0-100 km/h - 16,9 s

Maksimalna brzina

150km/h

CITROEN HRVATSKA, 10010 Zagreb, Turinina 5,Telefon 01/ 6652 003 127

MAZDA CX-7 2.3i DISi TURBO Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva Ubrzanje od 0 do 100 Cijena

2.3i DISi Turbo 2261 ccm 260 KS Ručni, 6 brzina 213 km/h oko 13 litara prosjek oko 8 s 280.200 kn

AUTO ARBANAS,10410 Velika Gorica, Sisačka 45, Telefon 01/6222-036 CITRÖEN C3 PICASSO 1.6 Hdi Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva

1.6 Hdi 1560 ccm 80 kW/ 109 KS ručni – 5 stupnjeva 170 km/h ispod 6 litara na 100 km

CITROEN HRVATSKA, 10010 Zagreb, Turinina 5,Telefon 01/ 6652 003 MAZDA CX-7 2.3i DISi TURBO Motor Zapremnina Snaga Mjenjač

Common-rail turbodizel CD 2183 ccm 185 KS Ručni, 6 brzina

Najveća brzina na testu

211 km/h

Težina praznog vozila

1510 kg

Zapremina spremnika za gorivo Potrošnja goriva

64 l cca 6 l/ 100 km – vrlo brza vožnja

AUTO ARBANAS,10410 Velika Gorica, Sisačka 45, Telefon 01/6222-036 128

TOYOTA HILUX 3.0 D – 4D DOUBLE CAB CITY Motor Zapremnina Snaga Mjenjač

1KD-FTV 3.0 D-4D dizel 2982 ccm 171 KS Automatski, 5 stupnjeva

Težina praznog vozila

1800 kg

Najveća brzina na testu:

167 km/h

Zapremina spremnika za gorivo

80 l

Potrošnja

kombinirana vožnja između 8 i 9 litara

TOYOTA CROATIA d.o.o., Bani 75a, Buzin 10010 Novi Zagreb, Telefon 01/ 6659 - 930 CITRÖEN BERLINGO MULTISPACE 1.6i 110 Motor

1.6i HDi 110 FAP

Snaga

110 KS

Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva

ručni – 5 stupnjeva 157 km/h cca 8 l/100km

CITROEN HRVATSKA, 10010 Zagreb, Turinina 5,Telefon 01/ 6652 003 PEUGEOT 3008 1.6 HDi Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva

1.6 HDi 16V FAP BVM6 1560 cm3 110 KS 6 stupnjeva, ručni 170 km/h cca 5,5 l/100 km

AUTOPAR, 10000 Zagreb, Remetinečka 28, Telefon 01/ 6554 300 129

TOYOTA AVENSIS 2.0 VALVEMATIC Motor

1987 ccm3

Snaga

152 KS

Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva

Multidrive S CVT 180 km/h cca 7 l/100 km – kombinirane vožnje

Zapremina prtljažnika uz podignuta zadnja sjedala

543 l

Zapremina prtljažnika sa spuštenim zadnjim sjedalima

1609 l

TOYOTA CROATIA d.o.o., Bani 75a, Buzin, 10010 Novi Zagreb,Telefon 01/ 6659 - 930 MAHINDRA GOA SUV Glx Motor

2,5 CRDe

Zapremnina

2498 ccm

Snaga Mjenjač Spremnik za gorivo Najveća brzina na testu

108 KS ručni, 5 brzina 55 l 148 km/h

PANDA d.o.o. ,,40 000 Čakovec, Zrinsko-Frankopanska bb,Tel: 040 328 530 MAZDA CX-7 2.2 MZR-CD DIZEL Motor Zapremnina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Potrošnja goriva

2,.2 MZR-CD Diezel 2184 ccm 173 KS Ručni, 6 brzina 190 km/h 7,3 l/100 km

AUTO ARBANAS,10410 Velika Gorica, Sisačka 45, Telefon 01/6222-036 130

Vijesti

Smithwick varalice

Trostrani zogulini

a sve ljubitelje ribolova bulentinom u ponudi je izvrsni VMC 3546 BK, Pater noster perles phospho ili jednostavno rečeno, trostrani zogulin. Ovaj zogulin, osim što odrađuje svoj antitwist posao, ima i umetnutu fosfornu perlicu koja svojim svjetlucanjem u morskim dubinama provjereno učinkovito privlači vašu lovinu. Izuzetna čvrstoća i velika nosivost ove zoguline svrstavaju u sam vrh pa ako vam trebaju, ne trebate dalje tražiti.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Dinamo svjetiljka

svim outdoor aktivnostima kvalitetna svjetiljka je od presudnog značaja, dok je noćni ribolov disciplina u kojoj se bez svjet i lj ke j e d nostavno ne može. Naravno, nipošto nije nebitno kakvu svjetiljku koristite i kakvi su baterijski ulošci u njoj jer o tome ovisi koliko će svjetlo trajati. No s ovom je stvar potpuno drukčija jer ima dinamo napajanje što znači da je dovoljno potisnuti polugu da bi se noć pretvorila u dan. Maloprodajna cijena ove svjetiljke je 48 kuna.

a pitanje koja je varalica najbolja odgovor je jednostavan – ona koja lovi. Smithwick varalice su vrlo lovne bez obzira koji model odabrali. Naravno, pravila postoje i valja ih se držati, no s ovim varalicama u praksi ne možete pogriješiti. I manje iskusni špineri vrlo brzo skopčaju na koji način treba povlačiti ove varalice. Paleta boja je uistinu velika, a najtra-

ženi su suspending modeli neutralnog uzgona koji se mogu vrlo sporo voditi. Varalice su naoružane ekstra oštrim udicama koje ne praštaju ni slučajni dodir. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Cjevasti nosač

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ribolovu iz barke vrlo je važno imati mjesto na koje se može odložiti štap bilo u mirovanju, bilo tijekom ribolova. Pritom nikako nije svejedno pod kojim kutom nosač stoji. Ovaj se cjevasti nosač vrlo jednostavno može montirati na bandu broda pod bilo kojim kutom. Nosač je metalni što garantira čvrsti dosjed u montaži i dovoljno kvalitetan otpor prilikom eventualnog kačenja ribe u panuli. Unutrašnjost cijevnog dijela nosača je glatka tako da je oštećenje štapa svedeno na minimum. Naravno, kao i sve druge montažne nosače nakon ribolova, i ovog se može skinuti i pospremiti na sigurno.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

131

ONL I NEČASOPI S