Ribolov na Jadranu 02/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Jadranske raže Drhtulje Zimski podvodni ribolov Bogatom ješkom na kraljicu Avantura zvana “Zubatac”

GODINA VI - VELJAČA 2010.

* * * *

GODINA VI - BROJ 02 - VELJAČA 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* Vrijeme je za DTD * Kaljužne pumpe Drainman

Düsseldorf 2010.

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

7 napisao Mladen Marković

KOGA BOLI MORE

JADRANSKE RAŽE Zbog karakterističnog oblika tijela plivanje u raža nalikuje gracioznom plesu. Širokim transformiranim perajama koje su srasle s glavom valovitim se pokretima otiskuju, uglavnom se ne odižući previše od dna. Vrste koje žive na mekanim dnima često se ukopavaju u dno na način da im vire samo oči

STRANICA 30

PROSVJEDI RIBOLOVACA

napisao Pero Ugarković

ZIMSKE RIBE

24 napisao Boris Bulić

MALE STVARI ZA VELIKA DJELA

napisao Boris Bulić

s juga prema zapadu

Bogatom ješkom na kraljicu

60 napisao Boris Bulić

U AKVATORIJU SVECA 3. DIO

U prva tri mjeseca godine, dok je more još hladno i dok još uvijek nema sitne ribe, koristim se starom dobrom srdelom. Tada se orade nalaze u blagom oporavku. Još su mršave i nejake pa neće rado prihvatiti tvrde i žilave ješke. Stoga svježoj krvavoj srdeli neće moći odoljeti

napisao Neven Šerić

POVIJEST HRVATSKE IHTIOLOGIJE

napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

OLOVO ZA BULENTIN

STRANICA 44

Zimska avantura zvana "zubatac" More je mirno i odjednom je sve utihnulo kao da se čeka ispraćaj cara koji se upravo pojavljuje ispod broda. Zaista prekrasan prizor. Zubac je u brodu i to vrlo rano, tek nakon pola ure panule. Atmosfera je naglo porasla

napisao Mladen Marković

DRHTULJE

94 napisao Pero Ugarković

Zimski podvodni ribolov

napisao Pero Ugarković

Tajne podvodnog ribolova

104

prva pobjeda

112

STRANICA 54

RUBRIKE UVODNIK ULOVI PISMA ČITATELJA VIJESTI ZAKONODAVSTVO NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE METEOROLOGIJA

napisala Valentina Prokić 7 12 14 17 18 22 24 44 54 60

ČVOROVI RIBOLOVNI FELJTON VIJESTI IHTIOLOGIJA RIČ RIBARSKA ELEKTRONIKA OPREMA SVIJET NAUTIKE PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI

64 66 71 72 76 78 79 90 94 118

dÜsseldorf 2010.

118

napisao Mladen Marković

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Dragi prijatelji mora i ribolova!

išem ovaj uvodnik u Düsseldorfu jer je snijeg okovao Njemačku pa sam morao produžiti boravak za par dana. Čak je i čuveni autoban opasan za putovanja zbog snijega i vjetra, a da vam pravo kažem nije svako zlo zlo, jer me vrijeme prisililo da ljudujem s dragim prijateljima Đurđom i Cicom na njihovom posjedu koje ima čak i jezero, pazite, veliko devet hektara. Đurđa kolegi Željku i meni sprema razne delicije za prste polizati, a Cico svako malo vadi fine butelje vina sa svih strana svijeta. Ujutro me pozdravlja njihov bokser Gvido. Moram priznati da je mir koji me okružuje itekako koristan i da bi se vrlo lako mogao naviknuti. Tu sam zaštićen od politike i politikanstva, tu sam zaštićen od svega što mi inače diže tlak u nebesa. Ma da vam pravo kažem, prvog mjeseca ove godine me baš išlo jer sam prije Đurđe i Cice bio kod mog Olivera na Pagu gdje sam također uživao. Oliver i njegova klapa su također spremili mnoge delicije, dok sam za vino zadužio mog kuma Štefeka! Ma znate onaj njegov Zeleni silvanac! Ne znate? E tko vam kriv kada nemate svoga Štefeka! Ali vam mogu reći da su me trbušni mišići boljeli od smijeha nekoliko dana, a kako sam se sa svojih stotinjak i nešto kila srušio na, da prostite guzicu, boli me i s te strane. Ma znam, neki će reći da je tom padu kumovao Zeleni silvanac, no moram odmah reći da to nije istina, jer što je dvanaest butelja na tolike ljude? Ništa, nula, zero. Bogati! Dobro je znano da Bog čuva ljude koji znaju što je vino, stoga nema teorije da je vino uzrok tome padu. Ma pitajte mog Olivera, on će vam reći da je kriva jedna Rapalina upredenica, a ne Zeleni silvanac. Ma neću da ništa čujen kontra Zelenog silvanca! Bogati! U svakom slučaju, toliko pozitivne energije među dragim ljudima čovjeka diže iz mrtvih i zato i vama preporučam da nađete svoga Olivera, Amira, Nelija, Kabanicu, Žileta,

da nabrojim samo neke. Sjednite u konobu i lipo malo pojedite, popijte i zapivajte i eto sriće i gušta. Dragi prijatelji mora i vina, skužajte htio sam reći ribolova! Sigurno ste primijetili da ne spominjem nikakve šporke stvari. A i zašto bih? Ipak ste glasali za pravog čovjeka koji nas je sve osvojio svojim prvim nastupima. Očigledno se nešto događa i s vladajućima i s oporbom! Konačno su počeli razgovarati, što je do sada bilo nezamislivo, pa sve mislim da će svi konačno staviti glave skupa i početi izvlačiti ovu jadnu i pokradenu zemlju iz blata. Zamislite koliko smo mi bogata zemlja kada su je odabrani pljačkali i još uvijek pljačkaju, a mi ipak nekako guramo. Jednom konačno trebamo reći koji su ti koji ne plaćaju ovoj zemlji poreze, socijalno za zaposlenike, a s druge strane žive na jahtama, dvorcima i velebnim vilama. Moramo reći tko su ti ljudi koji su dopustili da tisuće i tisuće radnika završi na ulici, dok su oni rasprodavali za suho zlato dobra koje su kupili za vrijednost kikiriki vrećice. Dragi prijatelji mora i ribolova! Preuzela me ova euforija koja se lagano širila sajamskim paviljonima u Düsseldorfu i odmah sam se sjetio naše grube stvarnosti! Zagrebački sajam je pred nama, a naša mala brodogradnja je gotovo uništena. Trošarine nisu pale, barem ne danas 27. siječnja kada pišem ovaj uvodnik. A da je trošarina pala i s početkom 2010. godine, za mnoge naše brodograditelje bi bilo puno prekasno. Što i kako dalje? Trebat će proći mnogo vremena da se sve vrati na prijašnje stanje i zato posebno boli kada ministar na televiziji javno kaže da je olakotna okolnost zima, jer zimi se brodovi ionako ne prodaju. Komentar je nepotreban, jer da ministar to i nije rekao, da bi se brod ljeti prodao, treba se zimi itekako raditi. To je jasno svima koji se razumiju u brodogradnju i prodaju brodova. Bilo kako bilo, moram se malo dotaknuti gradnje brodova.

Ma reka san van da mi ova moja mala Božena ne da beštimat, inače bi odma okrenija i čaću i mater ovin današnjim dizajnerima, dizajnira ih ćaća njihov. Ma judi moji vidija san toliko ružnih brodova na sajmu da ih svi oni lipi ne mogu pobrisat iz glave. Podsjeća me to na urbane vile koje nimaju ni krova i izgledaju ka lego kocke samo nekih sivih i crnih boja a za koje arhitekti dobivaju neke puste nagrade. Tako i brodovi izgledaju, pa nije čudo da se moraš zapitati na čemu je bija oti dizajner kada je crta brod. Sva srića da se to ne može vidit na našim sajmovima, ukoliko ih bude, jer nema smisla izlagat brodicu na sajmu ako je nemaš kome prodat. Da podsjetim, za Arbu 500 koja košta 44.500 kn morate platiti 1.000 eura trošarine! No, moran virovati, a i vi dragi prijatelji, da će se nešto napraviti jer iz razgovora s mnogim našim prodavačima i graditeljima znam da ne žele doći ni na jedan sajam, pa makar on bio besplatan. Veliki je trošak prijevoz brodova, a zarada nema na vidiku. Pošto sam prošle godine prošao sve naše sajmove s Arbom 500, kada smo je prezentirali povodom nagradne igre, zasigurno znam da je bilo ozbiljnih kupaca koji su otvoreno rekli da neće kupiti brod dok traje ovaj bespotrebni i suludi harač. Dragi moji prijatelji mora i ribolova! Puštimo mi k vragu brodove, izbore, politiku... Ono ča

mi je na duši moram reć makar puka! Ma moran beštimat jerbo su mi hapsili Duška Lokina! Duška, lipi moj! I to ga optužilo da je terorista! Terorista? Gospu in materinu i ćaćinu, oli su šempjani? Da je naš Duško terorist? En ti jarca, koja je to bila panika, ali je Duško osta ladan ka led! Nije njanci zatresa glavom! Samo je glavon malo zabacija kosu i onda su oni australski policijoti ostali ukočeni. Kada Duško Lokin mane glavom i ona pusta kosa poleti, svi stanu ka ukopani. Ma ukopa se i svit, a kamo neće policijoti! Neću da čujen ništa kontra Duška Lokina jerbo ćete imati posla sa mnom! Dragi prijatelji mora i ribolova, ubija me ovi snig i ako ne prestane puštit ću frizuru ka Duško i pretvorit se u terorista pa se zatvorit u klet kuma Štefeka kojeg ću uzeti za taoca. A za taoca ću uzet i njegov Zeleni silvanac, a koliko poznam situaciju u toj terorističkoj akciji će mi se pridružiti i mnogi drugi prijatelji. Teroristička će akcija trajati do isteka zaliha ili lipog vrimena, ali kako stvari stoje prije ćemo dočekat lipo vrime za ribolov, nego da isteknu zalihe Zelenog silvanaca, a kada bi ga i ponestalo tu je Štefekov Sivi pinot pa Rumeni muškat, pa... Ma ča ću van reć! Ipak ćemo čekati bolje vrime, a kada dođe odma šćape na pleća i na more! Mladen Marković

Ulovi

IVANOVI carevi

Prvi veći brancin Zoven se Ante, živin u Šibeniku i iman 15 godina. Strastveni san ribolovac i kad god mogu iden na more baciti udicu. Dana 7. siječnja odlučija san otić na more jer je već neko vrime padala kiša cile dane pa nisan moga. To mi se isplatilo, ka šta se vidi na ovoj slici. Ovo je moj prvi veći brancin otkako ih lovin. Bija je težak kil i trideset deka. Čin uvatin većeg šaljen vama sliku. Vaš časopis je izvanredan i nisan još propustija niti jedan broj koji je izaša. Ujedno brancini su moje najdraže lovine. Pozdrav iz Šibenika

REKORD STAR 19 godina Poštovana redakcijo, čitajući vaš članak o jadranskim trofejima, u dijelu u kojem spominjete da je najveći kostorog ulovljen u Jadranu dug 45,5 cm i težak 1325 grama, odnosno da su službeni podaci o najvećem ulovljenom kostorogu daleko ispod ovih dimenzija, morao sam se ovim putem javiti za ispravak. Naime još 1991. godine na području poluotoka Kabal kod Staroga Grada ulovio sam kostoroga ukupne dužine 55 centimetara i težine 2400 grama. U prilogu vam šaljem sliku prepariranog kostoroga koji krasi moj dnevni boravak. Pošto nas u članku pozivate da vam se javimo sa svojim podacima, iskoristio sam priliku pa vam šaljem svoje kojima se možete koristiti. Tonči Dulčić

Tri Ivanova cara

Zaljubljenik sam u more i skoro sve načine ribolova. Posebno mi je draga tehnika panulavanja na gofe i zubace koju me stari naučija od rane mladosti. On lovi viškon panulon već više od 40 godina. Na fotografiji je jedan od boljih ulova do sada. Ivan iz Prvić Luke

Ulovi

TRI na jednoga

Kada se okupe majstori, ribe nemaju baš nikakvih šansi. Tako je bilo posljednjeg petka mjeseca listopada. Tankerkomercov trio u sastavu Luka Ivanov, Tomislav Kera i Josip Velčić su u popodnevnim satima unatoč buri isplovili put vanjske strane Dugog otoka. Ispostavilo se da se po buri u tom dijelu svijeta baš i ne može raditi kako je koga volja pa su se veći dio vremena morali držati zavjetrine. Uspjeli su dignuti dvije lignje od kojih im je jedna ostala kod punta Bjanke, dok su drugu ostavili za iduće jutro. I upravo ta, ostavljena lignja je našla svoju ribu. Na dubini od pedesetak metara između Sahruna i Mežnja, desetak minuta prije osam sati udario je veliki gof. Progutao je sve tri armane udice od kojih mu je trokuka završila u škrgama zbog čega se predao tako brzo. Vaga je stala na 33 kilograma, što je bilo dovoljno za brzi povratak u bazu i veliku gardeladu za ekipu iz firme. Naravno, sve je dobro i obilato zaliveno, a cijela priča oko ovog ulova polako je prerasla u legendu zvanu Tri na jednoga koja zahvaljujući vrijednom triju još uvijek raste.

ULOV života

Poštovani, u Novom Vinodolskom 10. listopada 2009. godine, vrijeme poluoblačno tik pred kišu, s obale je bačen štap DAM Onliner Tele 150 3, 50 m, s rolicom SPRO Sailor 3700, flaksom Quantum Salsa debljine 0,40, predvezom čelična sajlica 30 cm duljine i živim mamcem malom knezicom. Odlučio sam se za taj mamac jer ste ga baš vi preporučili za lov u podvelebitskom kanalu. Ulovljen je prekrasan zubatac od 2,50 kile, isplatilo se. Moja je želja ostvarena, car je pao! Naime, morskim ribolovom u disciplini štap s obale, bavim se svega četiri godine i zato je ovaj ulov za mene veliki uspjeh. Sada razmišljam koji će predator biti sljedeći i veselim se ručku za Badnjak. Puno pozdrava vama, super ste, i svim zaljubljenicima u morski ribolov! Robert Kostelac iz Zagreba

ZUBATAC s Kamenjaka

CAR na mrtvu lignju

Da ribe u Pulskom akvatoriju ima, samo da je treba znati naći dokaz je još jedan ulov Ivana Rosande. Ivan je na mrtvu lignju uspio prevariti ovog krasnog cara. Pribor je bio prokušano djelotvoran – štap 6/20 lbs u kombinaciji sa predvezom od 0,60 milimetara.

Ovog zubaca teškog 6,90 kilograma Ivan je ulovio u 16 sati na rtu Kamenjak. Ulovljen je na dubini od 25 metara, ješka je bila živi kalamar, predvez 0,60 – Gorilla. Ivan pozdravlja sve ribolovce sa rta Kamenjak, a mi mu čestitamo na izvrsnom ulovu.

Pisma čitatelja

KOGA boli more P

oštovana redakcijo, u prošlom ste broju na pismo objavljeno pod naslovom ‘Monopol nad udičarima’ svojim opširnim odgovorom otvorili cijeli niz pitanja i najavili skore promjene u zakonu koje, ako sam dobro shvatio, nama sportskim ribolovcima ne donose ni med ni mlijeko. Znam da kao običan ‘mali čovjek’ najvjerojatnije ne mogu napraviti ništa značajno na tom planu, no pošto sam član nacionalnog Saveza za športski ribolov, zanima me zašto taj Savez nije poduzeo ništa prije eskalacije problema! Pročitao sam da je održana javna tribina, no nisu mi jasni svi detalji, npr. zašto nitko od odgovornih iz HSŠRM-a nije nazočio toj tribini? Čini se da u toj priči svatko navodi vodu na svoj mlin, dok mi obični sportski ribolovci koji ne

funkcioniramo po načelu ‘ulovi što više i prodaj što bolje’ ostavljeni na cjedilu i istovremeno proglašeni krivima za prelove i krivolove i većinu nevolja koje su snašle naše more. Ima još jedna stvar. Moram naglasiti da me jako raduje uspjeh naših reprezentativaca ostvaren u Egiptu i na ostalim natjecanjima najvišeg ranga, ali jednako tako moram reći i da intenzivnim ulaganjem u desetak reprezentativaca svi ostali sportski ribolovci koji zapravo čine Savez ostaju zapostavljeni. Učlanjenjem u bilo kakav sportski klub, dobiva se nekakav prostor na korištenje kao i stručno vodstvo, trener i organizirani trening. Obaveznim učlanjivanjem u HSŠRM prilikom kupovine dozvole za sportski ribolov u lokalnom klubu u najboljem slučaju dobijem samo ‘hvala’ zbog ostavljenih 550 kuna od čega osobno nemam nikakve koristi. Slažem se da državi tre-

ba dati njen dio, no pitam se koliko i gdje ide ostatak? Nadam se da nisam bio preopširan i da nisam nikoga uvrijedio. Unaprijed hvala na odgovoru. S poštovanjem, Mihovil T.

Drago nam je da nas pažljivo i s razumijevanjem čitate jer nam je to uvijek najdraža nagrada za trud uložen u kreiranje svakog broja Ribolova na Jadranu. Vaša su pitanja i dileme na mjestu i zaslužuju opsežan odgovor. Potrudili smo se i ‘iskopali’ podatke koji će, nadam se, zadovoljiti vašu znatiželju, no nažalost, mislim da neće ugasiti ili bar utišati postojeće probleme. Priča oko HSŠRM-a i novog zakona započinje u svibnju prošle godine kada HSŠRM biva obaviješten da je u pripremi izrada novog Zakona. Na hitno sazva-

noj sjednici se otkriva da je Ardena Bajlo, članica Izvršnog odbora HSŠRM-a, na vrijeme dobila poziv za sudjelovanje u Radnoj skupini za formiranje novog zakona, o čemu nažalost nikoga nije obavijestila, niti se pozivu odazvala. Sjednica završava ‘većinskim’ zaključkom da će Ardena Bajlo ipak sve nekako srediti. U lipnju se pojavljuje druga verzija zakona koja je sadržajem još gora od prve. Iako od strane mnogobrojnih sportskih ribolovaca iz svih županija pršte zahtjevi i pozivi da Savez koji je jedina odgovorna i mjerodavna organizacija za sportski ribolov nešto poduzme, vodstvo Saveza ne reagira. Razočarani ignoriranjem Saveza, dio sportskih ribolovaca Radnoj skupini dostavlja argumentirane primjedbe i opaske na prijedlog zakona u nadi da će do nekih pozitivnih izmjena ipak doći. Nažalost, ni kolovoz ne donosi

ništa novo. Najnovija verzija je ista kao i prethodne. Ardena Bajlo kao ni vodstvo HSŠRM i dalje, kao da ne shvaćaju srž problema, baš ništa ne poduzimaju. Sportski ribolovci (uglavnom podvodni) mimo želje vodstva Saveza u rujnu organiziraju peticiju protiv novog zakona čiji je sadržaj mailom poslan i predsjedniku radne skupine. Sljedeća verzija dolazi s nešto pozitivnijim promjenama. Izbačen je najgori dio, barem što se tiče podvodnog ribolova, no u svemu drugom prijedlog ostaje jednako problematičan. U studenom se pojavljuje posljednja verzija koja bi se navodno po hitnom postupku trebala predstaviti Saboru, što izaziva paniku u redovima sportskih ribolovaca. Na čitanju te, za sportski ribolov najstriktnije verzije, Ardena Bajlo se, pogađate, nije pojavila. Razlog je bio svjetsko prvenstvo u Budvi koje bez Ardene i njenog petnaestog mjesta nije moglo proći. Nameće se logično pitanje - zašto nitko drugi iz Saveza toga dana nije mogao zamijeniti Bajlo na sastanku radne skupine? Ipak, pritisak javnosti je bio konstantan i toliko jak da se HSŠRM napokon morao oglasiti. Pravi razlozi zbog kojih je Savez tako dugo mirovao poznati su samo užem rukovodstvu. Sve ostalo su samo nagađanja i insinuacije, no indikativno je kako se sva ta nagađanja koja dolaze sa cijele naše obale podudaraju u jednoj točki koja je potpuna opreka poštenju i dobronamjernosti kojima se HSŠRM u svakoj prilici diči. No da ne bismo ovo sveli na tračanje i nagađanje, nastavimo od točke u kojoj se Savez probudio. Članovi Upravnog odbora Saveza Cvjetko Kušt i Nikola Kuljiš s još nekoliko ogorčenih sportskih ribolovaca pokušavaju organizirati javnu tribinu pod nazivom ‘Športski ribolov u okviru novog Prijedloga zakona o morskom ribarstvu’ na koju su bili pozvani svi odgovorni sudionici izrade novog zakona, a o čemu ste mogli čitati u našem prošlom broju.

Budući da se takva tribina ne može sazvati ukoliko nositelj nije organizacija, poput Saveza (prvenstveno zbog moći sazivanja odgovornih iz Ministarstva), HSŠRM napokon stavlja pečat na sadržaj pozivnica koje se u posljednji tren šalju diljem Lijepe naše. Nažalost, mada su mnogi upravo to i očekivali, na tribini se nisu pojavili ni predsjednik HSŠRM-a Đuro Marinović, a ni Ardena Bajlo, dok je u ime Ministarstva bio prisutan samo predstojnik područne jedinice Uprave za ribarstvo Jenko Frančeski, koji očito nije bio upućen u problematiku tribine tako da nije mogao odgovoriti na većinu gorućih pitanja. Službeni razlog zbog kojih se vrh HSŠRM-a nije odazvao pozivu na tribinu su teški vremenski uvjeti koji (ne možemo ne spomenuti) ostale sudionike tribine bez obzira na udaljenost i mjesto boravka nisu spriječili da se odazovu. Nažalost, pored svih nesuglasica i bitaka koje se vode i odvijaju unutar Saveza, a koje se na prvi pogled

Ovo valjda nitko ne vidi i nikome ne smeta konkretnih i ozbiljnih problema i propusta ima puno više. Tako se novim zakonom omogućuje lokalnoj samoupravi ‘izvršna vlast’, između ostaloga i određivanje ribolovnih zona, što je u startu diskriminirajuće. Ministar bi imao moć propisivanja područja za obavljanje sportskog ribolova što znači da bi sasvim legalno mogao odrediti da npr. sportskog ribolova u nekom razdoblju neće ni biti

Privilegija domaćeg stanovništva u Parku Prirode čine primarnim problemom, hrvatskom sportskom ribolovu na moru prijeti puno ozbiljnija opasnost. Svi dosadašnji prijedlozi novog zakona su napisani po interesima zakonodavca, a ne po struci i regulativama EU. Iako je nacionalni Savez za sportski ribolov na moru najviše zaboljelo izbacivanje parangala kao sportskoribolovnog alata (ruku na srce, to i nije sportskoribolovni alat),

(!?). Ukupan ulov je ograničen na pet kilograma, neovisno o broju dana provedenih u ribolovu, dok se svaki ulov ostvaren u sportskom ribolovu mora pismeno evidentirati. To su samo neke od spornih stavki koje zapravo predstavljaju dodavanje soli na ranu. Prava rana je podjela sportskog ribolova na kategorije i monopol nad dozvolama za sportski ribolov na moru.

Tradicija sportskog ribolova u našim zakonima datira još od 1956. godine. Takav se oblik ribolova zbog trenutnih političkih strujanja povremeno nazivao športskim, a povremeno rekreacijsko-športskim ili športsko-rekreacijskim, no ono što ga je činilo bitno drugačijim od svih ostalih oblika ribolova je bio hobistički, odnosno neprofitni pristup. Od 1994. do 2005. godine dozvole za sportski ribolov su se mogle kupiti u područnim jedinicama, klubovima koji su osnovne sastavnice HSŠRM-a, u turističkim ispostavama ili lučkim kapetanijama. Na takav način distribucije i na način na koji su sportski ribolov i sportski ribolovci tretirani, u tih jedanaest godina nije zapažena ni stavljena niti jedna primjedba ili zamjerka koja bi ukazala na nepravilnost i sugerirala potrebu za bilo kakvom izmjenom. Ipak, 2005. godine sportski se ribolov dijeli na sportski i rekreacijski. Formiraju se posebne dozvole i posebne odredbe. Naravno da se na tom mjestu nije stalo. Trenutno stanje bilježi rekordne 22 vrste dozvola i odobrenja. Da stvar bude ljepša, te dozvole imaju i 12 različitih visina naknada u rasponu od 10 do 1000 kuna. Ne treba posebno naglašavati da za sve dozvole, bez obzira koliko ih platili, vrijedi jednak dnevni limit od pet kilograma ulovljene ribe. Posebnu težinu ovoj priči daje činjenica da svi koristimo nešto što se zove javno dobro.

Ovako nešto bi u skoroj budućnosti lako moglo biti zakonski prekršaj No vratimo se na sportski, ili da kažemo rekreacijski ribolov. Godišnja dozvola za rekreativce iznosi 500 kuna. Od toga 15 posto dobiva trgovac. Godišnja dozvola za sportski ribolov košta 350 kuna, no potrebno je izdvojiti još 50 kuna za članstvo u HSŠRM. Iako nigdje u zakonu ne stoji da je cijena članstva u HSŠRM-u 50 kuna, ta se cijena uredno naplaćuje bez obzira kakva je dozvola u pitanju, godišnja ili dnevna. No to nije sve. Dok trgovac rekreacijskih dozvola dobiva spomenutih 15 posto, HSŠRM za taj isti ‘trud’ dobiva 40 posto! Osim toga, takvim raspoređivanjem od prodaje jedne godišnje dozvole

Crno nam se piše

za rekreacijski ribolov u državni proračun uđe 425 kuna, dok od prodaje jedne godišnje dozvole za sportski ribolov uđe skoro duplo manje - 210 kuna. Ribolovci stariji od 60 godina za dozvolu moraju izdvojiti 160 kuna. To što je na dozvoli istaknuta nominalna cijena od svega 60 kuna, a što je stvar koju bi trebao razmotriti Ustavni sud, ne brine, čini se, nikoga. Naravno i u ovoj situaciji HSŠRM uzima svojih 50 kuna članarine plus 24 kune provizije. Posebno je problematično stanje u turizmu jer se dozvole za sportski ribolov mogu, kao što smo rekli, kupiti isključivo kod članica HSŠRM-a. Naime, veći-

na sportskoribolovih klubova nema fiksno radno vrijeme, a veliki dio nema niti prostorije. Ukoliko se dogodi da potencijalni strani kupac od prve pronađe prostoriju nekog ŠRD-a, i ta ista uz to bude otvorena, u njoj će najčešće naći samo godišnje dozvole. Što je logično jer osnovni cilj nekog ŠRD-a ne treba biti distribuiranje sportskoribolovnih dozvola turistima od kojih klub-trgovac nema koristi. Velik dio klubova već duže vrijeme strancima prodaje mahom rekreacijske dozvole od čega ostvaruje spomenutih 15 posto. Ovako bismo mogli unedogled. Konfuzija koja trenutno vlada jednostavno bi se mogla riješiti povratkom na stari, prokušani i u praksi potvrđeni sistem. Uz postojanje samo jedne vrste dozvola i ukidanjem monopola koji trenutno drži HSŠRM, jednostavnije i lakše bi se prodalo više dozvola, zadovoljile potrebe turista, pri čemu bi i država prošla znatno bolje jer bi na taj način mogla ostvariti financijski učinak od nekih 13 do 14 milijuna kuna, umjesto trenutnih 10,5 milijuna kuna. A što se tiče natjecateljskog programa HSŠRM-a, valja napomenuti da se, uz dužno odavanje priznanja svim ostvarenim uspjesima, organiziranim

sportskim ribolovom uz treninge i natjecanja ipak bavi tek 2 do 3 posto članova. Treba li usporediti interese 32 000 članova okupljenih kroz 230 sportskoribolovnih klubova tom malom postotku pitanje je nad kojim bi se Savez neizbježno trebao zamisliti. Mada smo u prošlom broju Ribolova na Jadranu napisali da i ove godine na snazi ostaju zakoni identični onima iz 2009., neki detalji govore da prijedlozi novog zakona, unatoč tome što bi trebali još uvijek biti samo u stupnju prijedloga, već žive. Tako je već 1. siječnja lastovski arhipelag zatvoren kao Park Prirode, u kojem po našem dobrom običaju smiju loviti samo domaći dok svi ostali moraju kupiti posebnu dozvolu pri čemu su dodatno ograničeni na sitna područja. Nadajmo se da će bar sve ostale najavljene promjene stupiti na snagu 2011. godine, a kakve će biti i što će nam donijeti, tek ćemo saznati. Sigurno je samo jedno - rješenje i kompletan rasplet ove konfuzne situacije nastupiti će ulaskom Hrvatske u EU nakon čega će se konsenzusom svi zakoni svesti pod isti nazivnik poznat kao Zakoni EU. Redakcija Ribolova na Jadranu

Vijesti

Quattron Low Stretch

ahvaljujući posebnim tehnološkim postupcima, ovaj je najlonski monofil objedinio najvažnije karakteristike klasičnih monofila i suvremenih fluorokarbona – žilavost, nosivost i nevidljivost. Quatron Low Strech je pakiran na kalemima zapremine 250 metara a dostupan je u pet dimenzija - 0,20, 025, 0,28, 0,30 i 0,35 milimetara. Riječ je o najlonskom monofilu presvučenom fluorokarbonskim slojem koji je vrlo nosiv kako linearno, tako i na čvoru. Cijena ove strune je 45 kuna bez obzira na promjer.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Varalice Pin’s Minnow

Spremnici za varalice i predveze

ibolovne kutije za varalice su nerijetko glomazne i nepraktične što se nikako ne može reći za model Capture VAP. Ovaj spremnik za varalice može primiti čak 24 varalice i držati ih odvojene jedne od drugih. Osim toga može ga se preko dva zapora nositi na remenu hlača što ostavlja ruke slobodnima. Plave je boje i košta 170,32 kune. Osim spremnika za varalice od istog nam proizvođača dolazi i praktični

spremnim za predveze. Izrađen je od kordure, a same košuljice su preko čička povezane u četiri odvojiva snopa po pet košuljica. Osim toga s prednje je strane smješten mrežasti džep za olovnice. Cijena ovog spremnika je 110,79 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Varalice Civelix

o-Zurijeva paleta varalica Pins Minnow je bogatija nego ikada dosad. Iako se pojavljuju u nebrojenim varijetetima, bojama, akcijama, težinama i veličinama, ove sjajne varalice imaju jednu zajedničku karakteristiku koja ih čini jedinstvenima – sve su lovne. S Yo-Zurijevim Pin’s Minnow varalicama uspjeh u ribolovu je zajamčen. Možete ih povlačiti za barkom ili ispucavati s oba-

le, ribe im neće moći odoljeti. Škorpion DNC u ima cijeli zid ispunjen ovim jedinstvenim varalicama. Na vama je da odaberete model i potopite ga u potrazi za ribom života. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

eđu silikonskim varalica namijenjenima obalnom varaličarenju varalice Civelix su među najpopularnijima. Zahvaljujući mekanom silikonskom tijelu i posebno elastičnom savijenom repu ove varalice i pri najmanjim brzinama povlačenja ostvaruju izuzetno provokativnu akciju. Istovremeno, zahvaljujući metalnoj jigg glavi s njima su dostupne daljine koje su s klasičnim silikoncima nedostižne. Uz živo oko i prozirno tijelo ispunjeno holo elementima ulov je zagarantiran. Odlične rezultate daje u kombinacijama koje su iscrtane na poleđini pakiranja.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Zakonodavstvo

PROSVJEDI sportskih ribolovaca

Ova je godina počela s provođenjem novog Pravilnika o Parku prirode Lastovo, pripremaju se novi parkovi i sprema nam se novi Zakon o morskom ribarstvu. ZERP smo već davno izgubili, a uskoro bi nam talijanski brodovi mogli loviti ispred kuće Napisao i snimio Pero Ugarković

got back recently from a fantastic 2 week holiday in Lastovo, Croatia. I went out on the boat with a Croatian friend nearly every day looking almost exclusively for dentex. We would go out

Poziranje za kamere

for a dive just after sunrise and again quickly before sunset with the rest of the day dedicated to the family. Kevin Daly (Nedavno sam se vratio sa fantastičnog dvotjednog odmora u Lastovu, Hrvatska. Skoro svaki

I transparenti su umjetnost dan sam išao sa hrvatskim prijateljem brodom tražiti zubaca. Malo poslije izlaska sunca išli smo roniti te opet ubrzo poslije zalaska, a ostatak dana posve-

tio sam obitelji.) *** Ovako počinje, uz još mnogo prekrasnih slika, prošlogodišnja razglednica koju je objavio na internet stranicama engleski podvodni ribolovac koji već godinama dolazi na Lastovo uživati u ljepotama koje se rijetko mogu pronaći čak i na Jadranu. Ovo nije jedina takva razglednica, na internetu se može pronaći mnogo sličnih besplatnih turističkih promidžbi Lastova od strane njemačkih, talijanskih, austrijskih i ostalih ribolovaca. Naravno, domaći gosti su neizostavni. Mnogobrojni upiti o mogućem odlasku na ovaj otok oduševljenih inozemnih kolega utišani su nakon 1. siječnja, donošenjem pravilnika o parku prirode. Izgleda da su svi ovi ljudi dolazili na Lastovo praviti štetu domaćinima i Republici Hrvatskoj.

Govor Antuna Malgera, predsjednika Sindikata pomoraca i Udruge Bios: Kao predsjednik Udruge Bios za zaštitu i očuvanje jadranskog podmorja, podržavam ovaj javni skup iz više razloga: Zakon koji ne opravdava osnovnu namjenu loš je zakon. Zakon koji je donijet ovlaš konzultirajući struku – loš je zakon. Zakon koji se poziva na zaštitu ribljeg fonda, a ne predviđa kvalitetan način – loš je zakon. Zakon koji se poziva na zaštitu Jadrana, a ne predviđa kako – loš je zakon. Zakon koji nema potporu u onima koji ga moraju poštivati – loš je zakon. Zakon koji ima cca. 120 članaka, a od toga su kaznene obrađene u cca. 40 članaka – loš je zakon. Ovakav zakon, ako bi se izglasao bio bi na sramotu Hrvatske i otvorio bi prostor krivolovcima. Ovakav zakon, ako bi se izglasao bio bi početak privatizacije i tajkunizacije mora. Ovakav zakon, ako bi se izglasao, mi, a poglavito naša djeca mogli bi zaboraviti uživanja na moru, jer osim ovog zakona ‘uređuju’ se i drugi, kao što je Zakon o nautičkom turizmu koji jasno govori da nećemo moći poći na našu poštu, snimati pod

morem, sidriti u svojoj vali, družiti se na moru, poći na đitu. Protiv sam ovakvog zakona jer su sportaši i rekreativci najviše čuvali Jadran, a ovakav zakon ih proziva kriminalcima. Zabranimo li sportašima i rekreativcima biti ono što im naziv i govori, očekujmo nove, neka mi ne zamjere, drogaše, pijance i zgubidane. Kome je to u interesu, ako se kunu da vole svoju zemlju, more, a ponajviše svoju djecu? Zato podržavam dati prijedlog, da se ovaj Prijedlog zakona ne šalje u saborsku proceduru. Predlažem da se odmah oformi znanstveno-iskustvena radna grupa koja bi bila sastavljena od eminentnih stručnjaka, sportaša i rekreativaca. Na današnji dan tri su mudraca donijeli poklone, možda i nama donesu poklon u obliku toga da se naši zahtjevi razumiju i ispoštuju! Uzdajmo se u sebe i ne odustajmo, jer želimo i hoćemo sačuvati naš riblji fond i Jadran u cijelosti, kako za sebe, tako i za naše pokoljenje. Jadran nije na prodaju i ne smije biti kanta za smeće!

Mediji su bili vrlo zainteresirani za izjavu Nikše Kaleba

Plakat prosvjeda u Splitu

Prosvjedi O Lastovu ćemo pisati neki drugi put jer su protekli mjesec ljudi počeli izlaziti na ulicu i iskazivati svoje nezadovoljstvo isključivo glede novog Prijedloga zakona o morskom ribarstvu.

Sada nam je važnije spriječiti izglasavanje tog nevjerojatnog zakona kojeg donosi Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Napominjem da je Ministarstvo zaštite okoliša zaduženo za parkove prirode. Dakle Zakon o morskom

ribarstvu prošao je javnu raspravu (moš’ si mislit) te čeka saborsku proceduru. Nadam se da niste zaboravili one odredbe Zakona o zabranjenim područjima za sportski ribolov koji omogućuje lokalnim općinarima da propišu kakav ribolov žele na svom području. Zatim, zabrana parangala za sportsku dozvolu, vođenje očevidnika, označavanje ulova itd. Još uvijek nismo pronašli kvalitetne argumente koji ovakve odredbe opravdavaju. Jedino do čega smo došli jest da je ovo želja sitnog ribarskog lobija na čelu s Tonćem Božanićem koji iza

sebe ima cijelu stranačku mašineriju koja ga je i postavila na to mjesto. Stoga, jednostavno tražimo da se ili maknu sporne stavke ili da se odgodi izglasavanje zakona. Tražimo da se formira nova radna skupina koja će biti sačinjena od pravih stručnjaka i svih zainteresiranih strana, i to transparentno a ne kao do sada. Ako se tisuće ljudi buni protiv odredbi zakona, a među njima su i ozbiljni stručnjaci onda to mora imati svoju težinu. Cijela situacija oko donošenja spornog zakona bila je toliko pokvarena i bezobrazna da nas tjera da poč-

Iz Šibenika su poruke jasne nemo raditi stvari koje ne želimo, a to je prosvjedovati. Ako ovakav zakon prođe, usprkos svim apelima, prosvjedima, tribinama, pismima ministru itd., on će pravedne ribolovce pretvoriti u krivolovce! Ne zato što ljudi ne žele poštivati zakonske odredbe, već zato što su svjesni da su donesene bez ikakvog stručnog temelja. To nije bunt protiv pravne države već odraz jasnog i logičnog razmišljanja tisuće ljudi koji ne mogu podnijeti da im se nešto neutemeljeno nameće. Istina, zakon doslovno ne vrijedi ništa bez naknadnih pravilnika, ali otvara mnoga vrata koja ne bi trebao. Na kraju će već devastirano more postati sve veća i veća pustinja, sve dok jednog dana svi lobiji, sportaši, pošteni ribolovci, mali, veliki pa i krivolovci ostanu kod kuće jer kad nema ribe, nema ni ribolova. Gdje će onda biti sve te izvozne cifre koje danas čitaju političari kada gledaju na hrvatsko ribarstvo? Skupina građana (kojih je jako puno) koji ne žele prihvatiti što im se sprema odlučno je krenula u borbu protiv nepravde. Dana 6. siječnja održan je

miran prosvjed u Splitu kao upozorenje da se ovakav zakon mora povući iz procedure jer u protivnom kreću veći prosvjedi, pa čak i ako treba ocjena ustavnosti. Već 16. siječnja prosvjedi su održani u Dubrovniku i Šibeniku, nakon toga najavljeni su u Rijeci i Zagrebu. Splitski prosvjed održao se po velikom pljusku na Matejušci i privukao je dvjestotinjak pokislih sportskih ribolovaca iz šire okolice koji su glasno dali do znanja da je more način njihovog života, i da imaju iskonsko pravo baviti se sportskih ribolovom bez

Navala za potpisivanje peticije

opterećenja. Na mikrofonu su se izmjenjivali ljudi svih profila, od članova raznih udruga, saveza, veterana Domovinskog rata, a čak je i iz dalekog Metkovića samo za ovu priliku došao proslavljeni sportaš Nikša Kaleb. U Dubrovniku, parku na Batali, okupilo se oko 200 nezadovoljnih ribolovaca koji su jasno pokazali što misle o novom zakonu. Svi prosvjedi uredno su medijski popraćeni i prikazani na svim informativnim emisijama. Moram napomenuti da su svi govornici samovoljno pristupili mikrofonu pa su tako

udruge veterana Domovinskog rata u Splitu i Dubrovniku, čijih članova u sportskom ribolovu ima oko 1500, istaknuli ribolov kao jednu od najboljih terapija i podržali borbu protiv ovakvog zakona. U Šibeniku je prosvjed održan u sklopu dječjeg natjecanja u ribolovu s obale gdje su se oni najmlađi pojavili s mnogobrojnim i maštovitim transparentima, između ostalog demonstrirajući zbog kidanja repa, što bi uskoro mogla biti obveza svakog sportskog ribolovca. Cijeli prijedlog zakona i ostale informacije o borbi protiv lošeg zakona možete pročitati na internetu na stranici http://hrvatskijadran.blog.hr/. Ukoliko želite da sportski ribolov bude tretiran pravedno i stručno, uz veliku dozu poštovanja prema svima koji žive za ovo more. Ako mislite da svi mi imamo jednako pravo uživati hrvatski teritorij bez obzira gdje smo rođeni, onda nas podržite i budite dio svakog budućeg prosvjeda. Raspitajte se u vašim klubovima ima li kakvih planova akcija ili ih sami organizirajte, jer ne smijemo dopustiti da nam bilo čiji interesi otimaju more!

Vijesti

Gamakatsu udice

amaktsu udice ne praštaju ni slučajan dodir, pri čemu uopće nije važno koji je model udice u pitanju. Sve su udice kemijski brušene i savršeno oštre tako da je bez obzira na količinu kostiju na putu prodora penetracija upravo savršena, pratički bez otpora. Škorpion DNC u ponudi ima kompletan asortiman Gamakatsu udica, od onih najsitnijih namijenjenih finom natjecateljskom ribolovu do onih namijenjenih teškoj panuli i big game fishingu. S ovim je udicama uspjeh uvijek zagarantiran.

Navezane Quantumove udice

nogi se ribolovci ne žele opterećivati vezivanjem udica. Ili im je presitno, ili pak možda i ne znaju, ili… Za sve kojima je vezivanje udica tlaka, na raspolaganju stoje već navezane Quantumove udice. Modeli Q2000 od broja 10 do 18, Q2100 od broja 4 do 16, te Q2300 od broja 4 do 10 su navezane na predvez duljine 100

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

centimetara. Dostupne su u pakiranjima od 10 komada u paketu po maloprodajnoj cijeni od 12,40 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Alcedo Pride 4010R

Shimano Torsa

ada se radi o brzini, snazi i mogućnosti bacanja s Torsom vaši snovi postaju stvarnost. Ova rola može djelotvorno funkcionirati za razne tehnike ribolova i za velik broj ribolovnih vrsta. Izuzetno jak okvir i špula napravljeni su od aluminija korištenjem različitih tehnologija. High Efficiency zupčanici ugrađeni u ovu rolu spadaju u najveće koje je Shimano ikada koristio za ribolovni pribor. Izuzetno veliki zupčanici smješteni su u nisko pozicioniranom kućištu role. Na ovaj način dobiven je odličan balans štapom, te se ostvaruje bolja kontrola. Kada god pomaknete ručicu osjećate snagu role. Ovo je dimenzijama mala rola koja se može nositi sa zaista velikim ribama kao što su sabljarke i tune. Kapaci-

tet modela TS20 je 275 m monofilne strune klase 25 lbs. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

va je rola idealan izbor za sve situacije u kojima se pasionirani udičar može naći. Alcedo Pride 4010R ima sofisticiran dizajn i savršeno usklađenu mehaniku, i kao takva zadovoljava sva očekivanja suvremenih ribara. Alcedo Pride 4010R ima deset kugličnih ležaja, rezervnu špulu, anti-twist roller, aluminijsku preklopnu ručicu, te savršeno preciznu finopodesivu stražnju

kočnicu. Alcedo Pride 4010R ima prijenos od 5,2:1 što je izvrstan izbor za sve tipove ribolova u kojima je naglasak na dinamici. Cijena ove role u maloprodaji iznosi 340 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Natjecanja

Nagrađeni natjecatelji s glavnim sucem i organizatorima natjecanja

II. MEMORIJAL

Mario Valentin - Džeki Napisao i snimio Ivica Škec

subotu 28. studenog na području lovranske luke organizirano je tradicionalno natjecanje u sportskom ribolovu s obale pod nazivom 2. Memorijal Marino Valentin-Džeki. Natjecanje organizira ŠRD Zubatac – Crotek iz Lovrana, u spomen na svog prerano preminulog člana i odličnog sportskog ribolovca Marina Valentina, svima poznatog pod nadimkom Džeki. Na natjecanju je nastupilo 26 natjecatelja i natjecateljki raspoređenih u 13 ekipa. Svi su natjecatelji bili s područja Primorsko-goranske i Istarske žu-

panije. Pravila natjecanja dozvoljavaju nastup svim članovima HŠRMa, a ekipe mogu biti muške, ženske ili mješovite. Natjecanje je sektorsko, što znači da se zbrajaju plasmanski bodovi članova jedne ekipe, ulovi se boduju po principu 1 gram - 1 bod, a primjerci ribe iznad 200 grama težine nagrađuju se s dodatnih 100 bodova. Ribolov je počeo ujutro u 8 sati i trajao punih pet sati. Ješka je slobodna, što znači da natjecatelji sami odabiru vrstu i količinu ješke. Glavni sudac natjecanja bio je Vlado Maretić, iskusni ribolovni sudac iz Rovinja i predsjednik

Glavni sudac Vlado Maretić pažljivo mjeri ulove

Natjecatelji na lovranskom mulu

Mirjana Pobor iz Selca - svjetska prvakinja za 2009. ŠRD Meduza - Rovinj. Najveći ulovljeni primjerak ribe, posebno se nagrađuje, prekrasnom voligom (loprarom), ručnim ra-

dom člana Zubaca i poznatog lovranskog brodograditelja u drvu, Franka Sirotnjaka. Ovoga je puta najuspješnija bi-

Ekipa

Marina Mavrinac Matulja u svom sektoru la druga ekipa domaćina, Zubatac – Crotek 2 u sastavu Vlado Naglić i Luka Janjetić. Najveću ribu natjecanja, oradu od 313

Natjecatelji

Bodovi

Vlado Naglić, Luka Janjetić

Šrd Zubatac - Crotek 2, Lovran

Šrk Ičići, Ičići

Luka Bučević, Josip Peček

Šrk Lovrata, Krk

Tonči Babić, Milivoj Jurić

grama, ulovio je Josip Zrinšćak, član prve ekipe domaćina. Sveukupno je ulovljeno skoro 31 kilogram ribe. Na zajedničkom ručku u lovranskom restoranu Kvarner obavljeno je proglašenje rezultata i podjela pehara i medalja. Druženje je završeno uz tradicionalni ribarski pozdrav – Rogi ribaru i vidimo se dogodine na 3. Memorijalu.

ZIMSKE ribe Napisao i snimio Boris BuliÄ&#x2021;

Kanjci su neprestano prisutni i gladni

imski je ribolov po mnogo čemu specifičan. Zbog niskih temperatura, kratkih dana i oštrog kuta upada sunčevih zraka, smanjena je koncentracija fitoplanktona što se očituje velikom prozirnošću mora. U svijetu u kojem lovac u trenu postaje lovina, ta je velika prozirnost vrlo nepoželjna. Obalna zona do petnaestak metara dubine ljeti je ribom pristojno napučena, no sada u zimskom periodu taj je dio mora uglavnom prazan. Ukočena i uglavnom vrlo inertna jata gavuna danju povremeno raspršuje samo kakav iznenadni napad uvijek gladnog brancina, a noću kakve lignje. No osim još nekoliko ribolovcima nezanimljivih pridnenih vrsta, u tom pojasu ribe nema.

Obalna zona do petnaestak metara dubine ljeti je ribom pristojno napučena, no sada u zimskom periodu taj je dio mora uglavnom prazan. Ukočena i uglavnom vrlo inertna jata gavuna danju povremeno raspršuje samo kakav iznenadni napad uvijek gladnog brancina, a noću kakve lignje Riba se spuštanjem temperatura postepeno povlačila u dublje more, u svoje zimovnike ispod granice termoklina gdje su tem-

Ulov radi kojeg se isplati izaći na more

peraturne oscilacije manje, a mir i sjena izraženiji. Naravno, to ne znači da ćemo ribu naći bilo gdje na dubinama preko četrdeset metara. Zavisno od kurenta i konfiguracije dna, riba se zadržava na različitim dubinama i pozicijama. Neke od tih pozicija pažljivim pročešljavanjem terena uz pomoć fishfindera i sonara možete lako otkriti sami, a za druge je vrlo dobro imati prijatelja među starim ribarima koji je voljan pričati o svojim uspjesima.

Kantari i ovčice Riba je u ovo doba godine inertna, mirna i nezainteresirana za vanjske podražaje. Naravno, pritom ne mislimo na vječno gladne zubate predatore koji godišnja doba razlikuju samo po dubini na kojoj love. Kada govorimo o toj lijenoj ribi prvenstveno mislimo na arbune, šarage, kantare i pice, dakle oboritu ribu, mahom od kamena, koja se lovi udicom. Vrste poput ovčice ne ulaze u

tu skupinu, prvenstveno zato jer su to ribe koje preferiraju muljevito pješčane uvale kojih je uz našu obalu, zahvaljujući vrijednim urbanistima, više nego dovoljno. U lukama je more uvijek za koji stupanj toplije, a hrane uglavnom ne nedostaje što ovčicama predstavlja savršen zimovnik. Često se dogodi da se i bugve mogu uspješno usred zime loviti s lučkih pristaništa, kao da je svibanj. No arbunima će zato, bez obzira na toplinu i miris lučkog mulja, unutrašnji sat na vrijeme reći kada je vrijeme za povlačenje u dubinu, u zonu mira i tišine.

Tehnosfere i fluorokarbon U potrazi za ribom, pod pretpostavkom da vam nitko nije odao neku kvalitetnu i izdašnu poštu, ne valja brzati, već prvenstveno biti uporan. Riba je sada spora i neodlučna pa reakcije na ponuđenu ješku neće biti toliko temperamentne kao

što su u toplijem dijelu godine. Dobra je oprema u zimskom ribolovu pola uspjeha. Tako bi štap trebao biti vršne akcije

sa izmjenjivim i vrlo osjetljivim vrhom. Vrh će lako detektirati i najmanji potez na drugom kraju strune, a progresivna žilavost štapa omogućiti pravovremenu i dovoljno snažnu kontru. Naravno, ukoliko je na roli mekan i istezljiv najlon, reakcija može kasniti. Budući da se uglavnom radi o dubinama preko trideset metara idealan je izbor upredenica, prvenstveno zbog male ili nikakve istezljivosti, što omogućuje najneposredniji kontakt s lovinom i ukoliko su vam refleksi dobri, gotovo trenutnu reakciju na riblju aktivnost.

Vrh će lako detektirati i najmanji potez na drugom kraju strune, a progresivna žilavost štapa omogućiti pravovremenu i dovoljno snažnu kontru

Fratre treba znati pronaći

Rola ne mora biti posljednji krik tehnologije, no mora imati pouzdanu kočnicu tako da uz pomoć štapa može amortizirati udarce lovine koji zbog neistezljivosti upredenice mogu biti vrlo snažni i za konačan ishod vrlo opasni. Predvez bi

obavezno trebao biti fluorokarbonski. Zbog velike prozirnosti mora svaki je detalj na priboru, unatoč relativno velikoj dubini, vrlo vidljiv. Stoga ne samo prame već i osnova predveza trebaju biti od što je moguće kvalitetnijeg fluorokarbona. Iako je izbor montaže uglavnom stvar osobnog stava i iskustva, praksa je pokazala da su montaže preko tehnosfera, ili pak preko njihovih inačica, savršen izbor. To posebno dolazi do izražaja u zimskom ribolovu kada prame moraju biti nešto dulje od uobičajenih. Najčešća i najlovnija montaža podrazumijeva dvije do tri prame montirane iznad olovnice oblikom i težinom primjerene kurentima i dubini. Najdonja prama mora loviti ispod olovnice pa je preporučena dužina od 50 do 70 centimetara. Gornje prame mogu biti nešto kraće, no ne ispod 40 centimetara. Naravno pozicije spojeva na predvezu treba uskladiti s dužinom prama tako da ne dolazi do petljanja i mršenja prilikom spuštanja sistema u more.

Kalkulacije oko kalorija Veličinom udice trebaju biti pri-

mjerene očekivanoj lovini, baš kao i promjer prama, dok se s ješkom ne smije biti škrt. Naime, metabolički procesi koji u ovom dijelu godine više nego ikada upravljaju ribama, stalno računaju odnos uloženog i dobivenog.

Princip potrage je u praksi zapravo vrlo jednostavan. Ono što vam treba je dobra karta, kalendar izmjene plime i oseke, dovoljno konopa i pouzdano sidro Tako će u kontaktu s tragom mirisa ili okusa postupati kao s vrijednostima koje se ubacuju u kalkulaciju isplativosti čiji rezultat može biti – Isplati se otvoriti usta jer ću tako dobiti dovoljno energije, ili pak - Ne isplati se niti prići jer će mi trud prilaženja odnijeti više energije nego što ću je dobiti konzumacijom ponuđenog obroka.

Još jedan zanimljivi arbun Upravo zato ješka mora biti vrhunska i bogata. Griz koji će uslijediti, rijetko će kada biti temperamentan i divlji. Najčešće je riječ o stidljivom i neodlučnom povlačenju koje početnici nerijetko ni ne mogu prepoznati kao riblji potez. Kontra mora biti odlučna, ali kratka kao bi se u slučaju eventualnog promašaja ribi ostavila moguć-

nost ponovnog prilaska i kušanja. Ukoliko je riba zakačena, prvih nekoliko metara će biti zbunjena, tako da će do pravog otpora doći tek nakon nekoliko okretaja ručice role. Naravno, u ovakvom je ribolovu oprara imperativ i ne treba biti lijen pa je ostavljati kod kuće, ili još gore, držati sklopljenu negdje u ne-

koj od buža na brodu.

Na braku No vratimo se pronalaženju pozicija. Princip potrage je u praksi zapravo vrlo jednostavan. Ono što vam treba je dobra karta, kalendar izmjene plime i oseke, dovoljno konopa i pouzdano sidro. Naravno,

Na pravoj pošti

Ovako izgleda kada majstor lovi fishfinder i sonar su od vitalne važnosti, no nemaju ga svi. U krajnjoj liniji, mada nešto teže, bez njega se ipak može. Pronalaskom izglednog braka, valja

se sidriti tako da se barka zaustavi nad padinama braka i to niz kurenat. Naime, riba se ne zadržava u glavnoj ‘matici’ u kojoj bi neprestano morala plivati

Podvelebitski zimski kanjac kontra kurenta, već zaklon traži na mjestima na kojima postoji turbulencija, koja stalno donosi hranu, pri čemu je fizički napor za ostvarivanje obroka minimalan.

U zimskom ribolovu uvijek je prisutan stanoviti rizik od često nepredvidivih i loših vremenskih (ne) prilika

Nije velik al’ dušu veseli

Spuštanje pribora na takvim mjestima uglavnom rezultira ulovom. Ponekad je potrebno čekati i više sati da bi se riba odvažila i pokrenula, no takva duga čekanja se preporučaju samo na provjerenim pozicijama. Na neistraženim terenima, ukoliko se ništa bitno nije dogodilo ni nakon sat vremena čekanja, vrijeme je za pokret.

Ribu se može potaknuti i kratkim podizanjem i spuštanjem olovnice na način da u spuštanju ‘bubne’ u dno. Nekoliko takvih udaraca najčešće uspješno aktivira ribu na hranjenje. Naravno, kvalitetan brum može cijelu stvar znatno pogurati, no i tu valja biti oprezan. Stavljanje svakakvih otpadaka u brum može biti kontraproduktivno. Brum bi trebao sastavom biti najsličniji ponuđenoj ješki pri čemu bi temeljni sastojci obavezno trebali biti životinjskog porijekla. I za kraj još samo jedna napomena. U zimskom ribolovu uvijek je prisutan stanoviti rizik od često nepredvidivih i loših vremenskih (ne)prilika. Stoga se na vrijeme informirajte, posjetite meteorološke portale, ne gasite radio prijemnike i nipošto ne odlazite predaleko s malim brodicama. Rizik havarije radi ribolovnog gušta ni u kojem slučaju ne bi trebao biti opcija.

Vijesti

Vreća za spavanje Neoprenske Quantum AKCIJ rukavice

a sve koji vole noćni ribolov, pogotovo u hladnijim noćima, ova je vreća pravi izbor. Riječ je o Quantumovoj vreći za spavanje tipa Mummy dimenzija 220x85x65 i težine 2,32 kilograma dizajniranoj za ekstremne uvjete. U ovoj vreći bez straha i osjeta hladnoće možete zaspati i na -150C. Vreća je punjena prema najvišim standardima, a kroz takozvani ‘brzi zip’ ni najjači vjetar se ne može probiti. O njenoj udobnosti dovoljno govori činjenica da je ribolovci koji su je probali zovu Rolls Royce vreća za spavanje. Trenutno je na akciji i može se kupiti za samo 648 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Naory Basic i Shallow

ima je vrijeme kada se samo najhrabriji odlučuju na ribolovne podvige. No u Barci bi rekli – najhrabriji i najopremljeniji. Za ove zimske dane jedna od najvažnijih stavki su tople ruke što je izvedivo samo uz prave rukavice. Ove su rukavice namijenjene ribolovu u ekstremno hladnim uvjetima. Izrađene su od neoprena, a imaju otvore na kažiprstu i srednjem prstu koji omogućuju rad golim prstima bez skidanja rukavica. Rukavice potpisuje Mustad što je dostatana garancija kvalitete.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Berkeley XL Strong

aory je ime koje je itekako poznato svim ljubiteljima obalnog lignjolova. To je brand koji se specijalizirao za proizvodnju opreme namijenjene ovom nadasve zanimljivom obliku lova liganja. Prvi model varalice nosi naziv Shallow. Dostupne su u dvije veličine: 1,8 i 2,2, što su zapravo samo japanske oznake i nemaju veze s gramima ili centimetrima kako se na prvi pogled može pomisliti. Tako primjerice skosavica Shallow 2,2 ima težinu od 6,5 grama. Ono što je bitno znati o ovoj varalici je da će nakon izbačaja za 7 do 9 sekundi potonuti jedan metar. Drugi model se zove Basic. Kod ove se skosavice olovno opterećenje nalazi bliže glavi tako da

skosavica nakon izbačaja tone duplo brže od Shallowa. Basic u dimenziji 2,2 teži osam grama. Obje su varalice dostupne u deset različitih boja. Tri su ‘odjevene’ dok je sedam ‘golo’. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ajnovija generacija Berkley ribolovnih struna postavila je standarde koji se teško mogu prestići. Jedan od takvih vrhunskih proizvoda je i monofil pod imenom Berkley XL Strong. Ovom je monofilu deklarirana nosivost vrlo visoka tako da, primjerice promjer od 0,26 milimetara može podnijeti linearno opterećenje od 6,7 kilograma. Dostupan je u svim dimenzijama, a dolazi u blister pakiranju po izuzetno povoljnim cijenama. Berkley XL Strong je jak najlon idealan

za lov bijele ribe, bilo da lovite plovkom, feederom ili hranilicom. Bez memorije je, bijele boje i pakiran je po 300 m. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Svijet ribolova

JADRANSKE raže

Napisao i snimio Boris Bulić

vo l u ci js ke s u oluje prije 440 milijuna godina u doba silura napučile ondašnja mora prvim ribama. Iako su bile izvrsno prilagođene svom vodenom okruženju, Priroda se na tome nije zaustavila. Evolucijski se slijed

nastavio pa su se praribe, baš kao i ostali živi svijet, nastavile razvijati i usavršavati. Taj proces do danas nije dovršen, niti će ikada biti. No znanost je uspjela klasificirati i podijeliti riblji svijet u razrede, redove, obitelji, vrste… Tako se nadrazred riba dijeli na tri razreda – kružnouste (Cyclo-

stomata), koštunjače (Osteichthyes) i hrskavičnjače (Selachii (Chondrichthyes)). Kružnouste imaju samo jedan razred čiji su pravi predstavnici paklara i sljepunje. Iako su zapravo samo srodnici riba, kružnouste se nalaze na početku većine ozbiljnijih

ihtioloških preglednika. Koštunjače su najbrojnije ribe i

Ovaj golub ima dvije bodlje u repu

Zbog karakterističnog položaja usta se zovu prečnouste vanjskim oblikom uglavnom najsličnije klasičnom ribljem obliku. Glavna im je karakteristika koštani skelet po kojem je cijeli razred dobio ime. I dok se kružnouste smatraju najprimitivnijim oblicima riba,

a koštunjače najsuvremenijim, hrkavičnjače su u toj podjeli zauzele međumjesto. Taj je razred drevan i njegov postanak seže daleko u prošlost. O stupnju savršenstva funkcionalnosti fizičkog ustroja dovoljno jasno go-

Šiba ljubičnjača često se ulovi driftingom vori podatak da se većina ovih vrsta od postanka do danas nije bitnije mijenjala.

Dvije iznimke Jedna od glavnih karakteristika Foto: DC Pongo

ovog razreda kojoj zapravo duguju svoj naziv, je hrskavičavi kostur. Hrskavičnjače se dijele na dva nadreda – morske pse (Squaliformes), poligače ili raže ( Rajiformes) i cjeloglavke (Chimaeriformes). Raže su ribe raširene po svim morima svijeta i zauzimaju doslovno sve morske slojeve. Naše more bilježi dvadeset i pet vrsta raža i na njih nailazimo posvuda – od najsjevernije točke Jadrana do Otranta, od samog kraja do otvorene pučine. I dok većina raža oblikom odgovara osnovnoj predodžbi, neke su vrste izgledom sličnije susjednom redu morskih pasa, poput pilana (Pristis pectinata, Latham, 1794.) ili ražopsa ( Rhinobatos rhinobatos, Linnaeus, 1758.). Jedna od bitnih odlika, pored spomenutog hrskavičavog kostura, je neobični poligonalni oblik, te s donje strane tijela poprečno postavljena usta zbog čega su uz pse svrstane u podrazred prečnoustih (Euse-

Bodlja je uvijek nazubljena lachii). Raže su oblikom tijela i načinom života vezane uz bentos i hrane se uglavnom ribama, školjkama, rakovima i glavonošcima. Jedan dio nastanjuje pjeskovito muljevita dna u koja se ukapaju, dok drugi živi na kamenitim dnima gdje su bojom i šarama na tijelu prilagođene okolišu. Valja napomenuti da je vrsta šiba ljubičnjača (Dasyatis violacea, Bonaparte, 1832.) po tom pitanju iznimka. Ona ne živi na dnu već se smatra pučinskom vrstom čiji se nalazi bilježe do 250 metara dubine. Jednako je tako i goluban uhan (Mobula mobular, Bonnaterre, 1788.) izgledom najsličniji svima znanoj manti (Manta

Štrcalo je odmah iza očiju birostris, Donndorff, 1798.), pelagička vrsta.

Struja i otrovne bodlje Zbog karakterističnog oblika tijela plivanje u raža nalikuje gracioznom plesu. Širokim transformiranim perajama koje su srasle s glavom valovitim se pokretima otiskuju, uglavnom se ne odižući previše od dna. Vrste koje žive na mekanim dnima često se ukopavaju u dno na način da im vire samo oči. U tome je posebno uspješna i zanimljiva drhtulja (Torpedo (Torpedo) torpedo, Linnaeus, 1758.). Ova vrsta ima električne organe kojima može proizvesti

strujni udar jačine i do 300 V. Koristi ga da bi omamila plijen, ali i za obranu u slučaju opasnosti. Valja napomenuti da neke raže imaju otrovnu bodlju koja je spojena s otrovnom žlijezdom u korijenu repne peraje ili biča, kako ga se često naziva zbog karakterističnog izduženog oblika. Bodlje u raža nikada nisu glatke već nazubljene poput pile, što joj u napadu omogućuje dublju penetraciju, a nama nažalost, nakon vađenja širu i nepravilniju ranu. Vrste naoružane takvim otrovnim aparatom se smatraju opasnima i za čovjeka. To su - šiba žutulja (Dasyatis Pastinaca, Linnaeus, 1758.), šiba čavlara (Dasyatis centroura, Mitchill, 1815.), šiba ljubičnjača (Dasyatis violacea,

Bonaparte, 1832.), golub ćukan (Pteromileaus bovinus, E. Geoffroy Saint Hillaire, 1817.), golub kosir (Myliobatis aquila, Linnaeus, 1758.), golub dvonjuškić (Ehinoptera marginata, E. Geoffroy Saint Hillaire, 1817.) i goluban uhan (Mobula mobular, Bonnaterre 1788.). Golub i žutulja su naročito opasni jer se ulovljeni znaju repom omotati oko noge kako bi mogli iskoristiti svoj bodež.

Bodlje u raža nikada nisu glatke već nazubljene poput pile, što joj u napadu omogućuje dublju penetraciju, a nama nažalost, nakon vađenja širu i nepravilniju ranu Kada otrov dospije u organizam izaziva oteklinu i crvenilo uz jake bolove u području uboda. Trovanje može dovesti do gušenja, grčeva, ukočenosti mišića, smetnji vida, pada tlaka, povraćanja, proljeva, znojenja, ubrzanog lupanja srca i paralize skeletne muskulature. Sekundarna zagađenja su gotovo redovita, a za posljedicu imaju gnojenje, a često i gangrenu. Zanimljivo je da golubu ćukanu otrgnuta bodlja može ponovo izrasti, a često se ulove primjerci s dvije, pa i više bodlji.

Do 200 kilograma Većina raža dobro podnosi zatočeništvo

Raže nemaju poput koštunjača škržne zaklopce, već samo kož-

ne otvore koji se nalaze s donje strane tijela, te štrcala (spiraculum), otvore koji se nalaze iza očiju s gornje strane tijela. Budući da nemaju izrazite potrebe za velikim plivačkim poduhvatima nemaju ni plivajući mjehur. Iako je veliki dio raža glatke kože, jedan je dio opremljen plakoidalnim ljuskama, kožnim zubićima okrenutima prema repu, što njihovu kožu čini vrlo hrapavom.

Raže nemaju poput koštunjača škržne zaklopce, već samo kožne otvore koji se nalaze s donje strane tijela, te štrcala (spiraculum), otvore koji se nalaze iza očiju s gornje strane tijela Najmanja od svih jadranskih raža je raža modropjega (Raja (Raja) miraletus, Linnaeus, 1758.), dok je u usporedbi s

njom goluban uhan pravi gigant. Ova vrsta naraste do 3 metra duljine i dosegne težinu od čak 200 kilograma! Raže se razmnožavaju unutarnjom oplodnjom pa u skladu s tim imaju jasna obilježja po kojima možemo sa sigurnošću razlikovati mužjaka od ženke. Dok su kod ženki trbušne peraje široke i plosnate, kod mužjaka su transformirane u miksiptergij, organ izgledom vrlo sličan bodlji. Većina je raža živorodna što znači da koti žive mladunce sposobne za samostalan život. Ovdje valja napomenuti da skotne ženke u životnoj opasnosti izbacuju okot bez

Raže nemaju škržne zaklopce već kožne otvore

Ova je viža davno ostala bez repa

Kod većih se primjeraka zadržavaju samo krila

obzira na zrelost podmlatka. To je samo još jedan mehanizam uspješnog opstanka kojim je evolucija obdarila ove ribe. Ipak, neke raže polažu jaja u obliku kvadratnih kožasto-rožnatih vrećica s dugim nitastim izdancima na uglatim krajevima kojima se nošene strujom kače za raslinje gdje čekaju izvaljivanje mladih raža.

Jestive i nejestive Raže nemaju veliku niti istaknutu gospodarsku vrijednost pa se stoga u nekoj većoj mjeri ne love ciljano. Najviše ih se izlovi dubinskim

U podvodnom je ribolovu najčešći plijen golub kosir i šiba žutulja koji se u toplijem dijelu godine zadržavaju na plićim terenima Raže u životnoj opasnosti uvijek izbacuju okot parangalima namijenjenima landovini ili pak mrežama stajaćicama i koćama, no većina primjeraka ipak strada kao slučajni ulov. Nekada su bile popularne sklatare, jednostruke mreže stajaćice namijenjene prvenstveno lovu raža, no danas je taj alat

gotovo zaboravljen. Neke vrste, poput drhtulje, često se ulove u ribolovu ostima pod sviću. U sportskom se ribolovu ponekad ulove omecima različitih konstrukcija, uglavnom bulentinom, ponekad i driftingom ili trollingom, ali na posljednja dva načina samo spomenute

Nakon ulova najprije valja odstraniti otrovnu bodlju

pučinske vrste. U podvodnom je ribolovu najčešći plijen golub kosir i šiba žutulja koji se u toplijem dijelu godine zadržavaju na plićim terenima. Ulovljenim ražama valja čim prije odrezati bodlju kako bismo izbjegli bolne i opasne po-

vrede. Prilikom čišćenja valja odstraniti unutarnje organe, uključujući i štapićaste organe kojima drhtulje proizvode strujne udare. Kod većih se primjeraka u praksi zadržavaju samo ‘krila’ dok se cijeli središnji dio baca. Iako je kod većeg dijela raža jetra zapravo iskoristiva i može iznositi i do 10 posto ukupne težine, kod nas se uglavnom ne koristi. Raže na ribarnicama nisu posebno cijenjene, a u kuhinji se uglavnom pripremaju na brudet. No s ražom kamenicom (Raja (Raja) clavata, Llinnaeus, 1758.) je stvar nešto drukčija. Ona je najukusnija kuhana. Prije spremanja joj valja oderati kožu i dobro isprati od sluzi. Često se suši pa se onda kuha. Slično je i sa modropjegom ražom (Raja (Raja) miraletus, Linnaeus, 1758.) koja je vrlo cijenjena pohana, i što je kuharima posebno drago, ne treba joj poput ostalih raža derati kožu. Za razliku od spomenutih, neke su vrste prilično nejestive. Nisu otrovne, no okus im je prilično odbojan. To su u prvom redu goluban uhan, šiba ljubičnjača i šiba čavlara.

Svijet ribolova

PISMO za nju Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

raga Europo, obraćam Ti se ovi m p is m o m kako bih ti pokušao što jednostavnije objasniti ono što Ti, koliko god te mi uvjeravali i objašnjavali, nikako ne možeš shvatiti i prihvatiti. Obraćam Ti se sa ‘Ti’, ne zato što te ne poštujem, nego zato što smo se čvrsto povezali i na neki način postali poput vjerenika koji bi na obostrano zadovoljstvo svoju sada već maratonsku vjeridbu trebali vrlo skoro okončati brakom. Ja živim na jednom malom hrvatskom otoku i cijeli moj život je vezan za more i ribarenje. To je razlog skoro svih mojih muka i radosti. Ja znam da si Ti velika i dobra i da ćeš pažljivo i u dobroj volji pročitati ovo moje pismo. Najviše mi muke u zadnje vrijeme zadaje ono što čujem. Iz nekih se svojih, meni nerazumljivih razloga, spremaš zabraniti skoro sve naše ribarske arte, prije nego što službeno stanemo pred oltar. Slali smo gore,

kod tebe i tvojih, mnogo naših stručnjaka da te uvjere kako je to što si nam naumila učiniti nije za ničije dobro. No čini mi se da je sve bilo uzaludno. Usput, ne mogu da ne kažem da nas je to podosta koštalo. Novaca, a još više živaca koji su nam još od prošlog rata poprilično istanjeni. Zato sam, u najboljoj namjeri, uzeo slobodu da Ti pokušam na svoj način opisati što se tu kod nas ribara događa. Nadam se da se nećeš naljutiti na mene. Svi ovi naši stari i primitivni arti, na koje si se Ti tako žestoko okomila, su jedna povelika hrpa jada i nevolje. Da bi bolje razumjela, samo pogledaj naše zakone. Imamo četiri vrste arti za gavuna i oligu, a Ti nisi za tu ribu nikada ni čula, a kamoli vidjela. Imamo u zakonima i četiri-pet arti samo za lov gire. To je isto jedna mala ribica, malo veća od gavuna. Imamo mi još i dvije-tri vrste mreža za ciple, pa mreže za morske pse i mačke, pa za bukve, traglje, palamide, sipe, lokarde, raže, i još preko toga, da te ne zamaram nabra-

janjima. To su arti koji nama trebaju za goli život, da prehranimo sebe i obitelj, i ništa više od toga. Nismo mi razmaženi i bahati, a bome niti toliko bogati da možemo jesti zubace i komarče, osim koji puta kada je svetac ili fešta. A i toga je sve rjeđe. Posljednjih godina smo ove naše primitivne arte malo preuredili i modernizirali, da ne dođemo Tebi kao najgori primitivci. Čak smo ih preimenovali u ‘tradicionalne’, ne bi li barem malo ugodili tvojem osjetljivom uhu. Jer upravo si Ti ta koja vrlo dobro zna koliki je značaj tradicije. Ali sve uzalud… Zašto ovo pišem? Zato jer na kraju moraš znati da sve ono što loše činimo svome moru i što ga nemilice uništavamo, radimo samo i jedino radi Tebe. Skoro sva ona skupa riba koju smo polovili i prelovili išla je na tvoj stol i u tvoj tanjur. To smo učinili zato da tebi ugodimo, da nam Ti uživaš, živiš i jedeš zdravu i ukusnu hranu kako Ti i dolikuje. I nije nam nimalo žao. Ostavili smo u zakonu i ludar i vrše za

jastoge i još koješta, sve samo radi tebe. Da bi Ti, kada nam dođeš ljeti na ovo naše more odmoriti se od ozbiljnih i odgovornih poslova kojih imaš preko glave, mogla uživati do mile volje u obilju morskih plodova. Čak i zimi, dok si zaposlena i pod stalnim stresom, spakiramo u kamione i pošaljemo one najbolje komade ribe, da se u vlastitoj kući pogostiš i opustiš i ne zaboraviš na nas. Eto takvi smo. Kolike nam samo nevolje stvara to što možeš pojesti puno više nego što mi možemo uloviti. Zbog toga smo prisiljeni svoje jadne arte, koje smo čuvali samo za nas i našu sirotinjsku ribu, bacati i potezati po grotama, brakovima kidajući ih nemilice ne bi li u njih za Tebe ulovili koju kvalitetniju ribicu ili raka. Ali neka se kidaju, nije nas briga, samo da si Ti nama sita i zadovoljna. Poslušali smo te i zabranili prstace. Što misliš kako nam je? Kako se mi osjećamo kada se ovi tvoji zažele prstaca, a mi im moramo kazati da su zabranjeni? Kako nan je gledati u njihova razočarana lica? Ne znamo na koji način im ugoditi i crvenimo se od stida, samo da znaš. Želim Ti, na kraju, ukazati na to da smo mi jedan mali, ali vrlo, vrlo gostoljubiv narod velikoga srca, koji je u cijeloj svojoj povijesti svima želio ugoditi, pa makar i na svoju štetu. Sve nam možeš zabraniti i oduzeti, ali ne diraj nam našu gostoljubivost jer smo na nju posebno osjetljivi. Ako budeš tvrdoglava i uporna u svojim namjerama, nemoj se razočarati kada te na tanjuru dočeka gira, a ne šarag od kile. Gira je mala i ukusna, ali ima oštre kosti. Zato ćeš morati dobro pripaziti kada ju budeš jela, da ti u grlu slučajno ne zapne poneka kost. Tvoj Budući

Vijesti

Princess Maria, Najloni Duplex i Fake Bait Jinkai

amashita varalice su poznate su po svojoj izrazito lovno provokativnoj akciji. Za ovim se varalicama s dvadesetak metara dubine orade dižu pod samu površinu. Takva je lovnost logična posljedica detaljnog pristupa istraživačkog tima koji je kreirao ove varalice. Zahvaljujući posebno konstruiranom stabilizatoru ne gube na akciji ni pri većim brzinama tako da su pogodne za većinu panulaških aktivnosti.

Pored varalica Princess Maria u veličinama 70 i 90 milimetara po cijeni 69 i 77 kuna, u ponudi su varalice Duplex od 80 milimetra po cijeni od 110 kuna, te Fake Bait u veličinama 70 i 90 milimetara po cijeni od 90, odnosno 99 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

World Champion Surf

orld Champion Surf je rola koja će oduševiti sve surfer. Teška je 821 gram, a može primiti 340 metara 0,35 milimetarske strune. Ima prijenos od 4,5:1,a jednim okretom ručice uvlači 105 centimetara strune. Uz rolu dolazi i rezervna špula, a uležištena je sa čak 14 ležajeva što je dovoljna garancija mirnog i stabilnog rada. Rola World Champion Surf je tipična surferska rola pa u skladu s tim ima i veliku pouzdanu prednju kočnicu. Rola World Champion Surf u maloprodaji košta 799 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

inkai najloni su odavno sinonim pouzdanosti i kvalitete u big game fishingu i amaterskom ribolovu u kojem su kao osnovno panulaško sredstvo naprosto nezamjenjivi. Škorpion DNC u ponudi ima široku paletu ovih vrhunskih najlonskih monofila. Dostupni su u pakiranjima od 100 jardi nosivosti 150 libri, 500 jardi nosivosti 50 libri, te 1100 jardi nosivosti 1000 libri. Osim navedenih, u ponudi su i najloni nosivoInformacije sti 60, 75, 80 i 175 libri. Najloni Jinkai su namotani na kaleme ŠKORPION DNC adekvatne veličine, no dostupni 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 su i u matasama savršenima za Telefon 01 / 2322 - 515 predveze.

Podesivi nosač štapa

rilikom panulan ja , a l i i u klasičnom ribolovu kančenicom jako je važno imati pouzdan nosač za štap. Ovaj je nosač montažni što znači da se vrlo jednostavno može postaviti i jednako jednostavno razmontirati. Pokretači navojnih stega su ergonomski tako da je cijeli postupak montaže lak. Zahvaljujući kliznom elementu moguće je podešavanje kuta položaja štapa što omogućuje optimum, pogotovo kada je u pitanju ribolov panulom. Oslonci štapa na nosaču su presvučeni pla-

stikom što znatno produljuje životni vijek štapova, ali i nosača. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Svijet ribolova

PLAVI HEKTARI minimalnih veličina Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

vaki željeni napredak u bilo kojem području života uvijek se opravdava razvojem. Razvoj industrije, razvoj cestogradnje, razvoj poljoprivrede, razvoj turizma, razvoj kulture, razvoj ovog ili onog. Svaki od tih pojedinačnih razvoja podrazumijeva uvijek više onog na što se već odnosi i onog što se razvija

ili se namjerava razviti, od onog što je postojeće, sadašnje stanje. U nas je u većini slučajeva uglavnom stanje nerazvijeno. Tako je i s našim ribarstvom koje je u usporedbi s razvijenijim ribarstvima zapadnih zemalja, hvala nebesima, još uvijek nedovoljno razvijeno. Jer onako narodski i ribarski, razumljivo je da razvoj ribarstva može značiti samo sve više i više mrtvih riba, rakova i svega jestivog što se

može iščupati iz mora i plasirati na tržište. Kako ostvariti razvoj na ovom našem dijelu Jadrana koje je i s ovako nerazvijenim ribarstvom bezmalo prelovljeno? Pokušaji zakonodavaca i svih onih koji bi na neki svoj ‘pravedan i stručan’ način uspostavili kakvu - takvu ravnotežu između ribljeg nataliteta i mortaliteta opterećeni su preteškim utegom razvoja ribarstva. Stvaranje pravila ponašanja za sve, pa

tako i za one koji su najzaslužni za ubrzano i nekontrolirano nestajanje ribljeg svijeta nije nimalo lak posao, pogotovo ako se najzaslužnijima od njih želi i ugoditi. Takvog ugađanja ima u zakonima, ali pravi okoliš u kojima ta ugađanja najbolje uspijevaju uvijek su bile i ostale gomile pravilnika s njihovim stalnim dopunama i izmjenama koje nas uskoro ponovno očekuju.

Jedno od tih ugađanja je ono koje dolazi uz pojašnjenja termina ‘spolno zrele ribe’ i tzv. ‘minimalnih dozvoljenih veličina riba’. To zapravo znači da je etički, tržišno i svakako drukčije opravdano, pa još i novčano poticajno, uloviti spolno zrelu ribu, odnosno ribu koja se jednom izmrijestila. Koliko smo te spolno zrele ribe polovili nije nimalo bitno, kao ni sama činjenica koliko je uopće ta riba spolno zrela. Kada polovimo skoro svu spolno zrelu ribu brzinom izlovljavanja koja nadmašuje brzinu rasta spolno nezrelih, tj. nedoraslih riba, tada ćemo valjda trebati uzeti nekakav ribolovni time-out ili što već, i pričekati da preostala nejač naraste još centimetar ili dva pa onda ponovo navaliti svom žestinom. Kako se i koliko kvalitetno izmrijestila orada od 20 centimetara (minimalna dozvoljena veličina), kada znamo da ona kao dvospolac od tek preko pola kilograma postaje ženka? Tu je majka Priroda umiješala svoje prste i poštedjela oradice-mužjake uzaludne potrage za odraslim

ženkama koje su prorijeđene neprekidnim izlovom. Ovakvim razvojem događaja vrlo skoro bi orada od 1,5 kg trebala postati istinski rijedak i hvalevrijedan trofej. U drugom slučaju trebali bi zamisliti prizor uživanja u nabacivanju na gradele fratara, piceva i šaraga od 16 centimetara (opet minimalna dozvoljena veličina). Doživljaj je sigurno neopisiv. Arbun od dozvoljenih 12 centimetara je primamljiv zalogaj jedino za galeba ili mačku. Ugađanje i opravdanost pretjeranog izlova dolazi i u obliku brižno proglašenih posebnih zona rastilišta i mrijestilišta riba. Tamo bi se baš sve trebalo srediti i preporoditi. U njima bi se progonjena riba neometano razmnožavala i rasla do zamišljenih ili gore navedenih granica, nakon čega bi naivno otplovila u zone ratnog stanja gdje bi uspostavila ravnotežu u jatima naseljavajući opustošena riblja staništa. Kako s tim čašicama napuniti prazan bazen? Slično se događa sa slobodnim zonama za lov ludrom i fružatom koje se ne mijenjaju od

kada su i proglašene. Zbog čega su te zone nepromjenjive? Više od desetljeća, dva ljetna mjeseca njihovo se podmorje doslovno preorava mrežama i plašilima. Da li se riba po zakonu spojenih posuda glupavo prelijeva iz onih zona u kojima se ‘ne lovi’ u zone koje su pod višegodišnjom opsadom? Hoće li riba zaista napustiti prividno sigurno stanište i otići naseljavati kuće duhova koje smo joj velikodušno namijenili? Približava nam se vrijeme virtualnog ribarstva u kojem će biti moguće sve uništeno popraviti. Ništa neće biti lakše nego na šećernu repu nasaditi rep zubaca, a i glavu ako nas je volja. Tako stvorena riba budućnosti razmnožavati će se u pravilnim ciklusima u kontroliranim, uredskim uvjetima. Rast će brzo i nesmetano po tablicama, a s ribljih polja brati će se spolno zrela preuređenim, mehaniziranim i moderniziranim tradicionalnim alatima. Takve, naše domaće ribe bit će tada u izobilju, a mi ćemo se s pravom ponositi razvijenim ribarstvom i bogatim prinosima po hektaru podmorja.

Svijet ribolova

MALE STVARI za velika djela

Ovo je doba upravo idealno za pretresanje i inventuru ribolovne opreme. Staro valja zamijeniti novim, oštećeno popraviti, a ono što nedostaje dokupiti Napisao i snimio Boris Bulić

razu ‘zimske radosti’ najvjerojatnije je izmislilo neko dijete ili u najboljem slučaju teta iz vrtića. Ono što se pouzdano zna je da taj izraz nije plasirao nijedan ribolovac. Za nas je zima rijetko kada vezana uz radost. Malobrojni su oni koji uživaju u dražima bure, korici skliskog leda na pajolama ili promrzlim prstima. Ono nekoliko liganja koje se u tom najhladnijem dijelu godine povremeno ulove najčešće ne mogu kompenzirati hlad-

ne neugodnosti. Kratke izlaske na more uglavnom prakticiraju otočani i ljudi čiji je život usko vezan uz ribolov, dok oni koji zaista ne moraju na more večeri provode uz peć i televizore, bez obzira na kvalitetu programa. Među njima postoje mudri koji ove hladne i za ribolov krajnje nepovoljne dane koriste za popunjavanje rupa u priboru, vezivanje predveza, podmazivanje i glancanje strojnog parka…

Voda ulje i mast Jedna od osnovnih stvari koje

bi trebalo raditi periodično, a u skladu s brojem odrađenih radnih sati je održavanje rola. Podrazumijeva se da je uklanjanje nečistoća s vanjskih i lako dostupnih površina nakon svakog ribolova rutinska stvar. Ono što treba izbjegavati je ispiranje rola vodenim mlazom pod pritiskom. Naime, samo najkvalitetnije role imaju uistinu vodonepropusne brtve koje sprječavaju ulazak vode u unutrašnjost kućišta. Svaki prodor vode neizbježno vodi oštećenju, ako ne direktno, tj. oksidacijom oksidabilnih elemenata,

onda pretvaranjem maziva u emulziju što neminovno smanjuje vijek trajanja.

Svaki prodor vode neizbježno vodi oštećenju, ako ne direktno, tj. oksidacijom oksidabilnih elemenata, onda pretvaranjem maziva u emulziju što neminovno smanjuje vijek trajanja

Bar jedanput godišnje

S obzirom na kvalitetu role i stupanj iskorištenosti, rolu bi trebalo barem jednom godišnje otvoriti i postojeće mazivo zamijeniti novim, u skladu s

deklaracijskim uputama. Ukoliko uputa nema, ležajevi, kulise i zupčanici se mogu podmazati običnom litijevom višenamjenskom mašću, a zglobni elementi mašinskim uljem poput Šivanola. Jestivo ulje ne treba koristiti ni u kom slučaju jer soli i ostale mineralne otopine imaju nagrizajuća svojstva. Naravno, ukoliko niste dovoljno odvažni ili vješti, posao otvaranja i servisiranja prepustite stručnjacima i servisima.

Vodilice i štapovi Štapovi su, kao uostalom i sva ribolovna oprema, jednako podložni oštećenjima. Pored redovnog održavanja koje podrazumijeva brisanje, uklanjanje

nečistoća i ispiranje metalnih dijelova slatkom vodom, treba pregledavati provodnike. Oštećene klizne površine mogu uzrokovati mnoštvo nevolja od kojih je najgora gubitak lovine. Štapićem za uho, ili naprosto čačkalicom na koju ste namotali komadić vate prođite po unutrašnjem dijelu vodilice. Ako su oštećenja prisutna komadići vate će se kačiti i zaostajati na prstenu. Takvu vodilicu valja odmah zamijeniti. Jednako tako valja zamijeniti ili barem prevezati vodilice kod kojih su zamjetna oštećenja namotaja konca ili laka na stopicama. Takva oštećenja u praksi eskaliraju upravo u najnezgodnijim trenucima, npr. pri zamaranju ribe. Jednaku pažnju valja po-

Neki se multiplikatori jednostavno rastavljaju upravo radi lakšeg održavanja

svetiti i držaču role. Ako su oštećenja prevelika, vrijeme je za novi držač.

Strune Najlonski monofili bez obzira na deklaracijsku kvalitetu rijetko kada mogu ostati približno kvalitetni više od jedne sezone. Treba ih svakako pregledati i zamijeniti novima ukoliko je to potrebno. Jedna od najčešćih početničkih grešaka je premotavanje na način da se donji namotaji koji nisu bili korišteni premotavanjem izbace na površinu.

Najlonski monofili bez obzira na deklaracijsku kvalitetu rijetko kada mogu ostati približno kvalitetni više od jedne sezone. Treba ih svakako pregledati i zamijeniti novima ukoliko je to potrebno Iako je moderna tehnologija znatno poboljšala opće karakteristike najlonskih monofila, problem starenja ostao je prisutan. Bez obzira na činjenicu da nije bio u direktnom doticaju s morem i suncem, taj je dio najlona u vrlo sličnom stanju kao i onaj koji je bio najizloženiji. Starenje najlona je činje-

Oštećena vodilica najlon doslovno oguli nica koja jednako pogađa najlone namotane na rolama, kao i one koji čekaju na policama. Slična je situacija i sa upredenicama koje, iako znatno trajnije i otpornije, jednako tako zahtijevaju periodični pregled i po potrebi zamjenu. Za ilustraciju je najprimjerenija stara maksima - na pitanje koja je struna najbolja, odgovor je jednostavan – nova.

Košuljice za predveze Bez obzira koju ribolovnu tehniku preferirali, priprema pred-

Vodilice moraju biti besprijekorne

Jedan od načina skladištenja predveza

Najniža stopica traži intervenciju prije ozbiljnijeg kvara

Iako lovne i ubojite, ove ‘princeze’ traže obnovu veza je bitan detalj kojem treba posvetiti pažnju. Ono što se u miru doma upravo sada može napraviti su kvalitetni predvezi. Ukoliko ste se na vrijeme opskrbili svim detaljima, izrada predveza može biti pravo zadovoljstvo. Tako će udičari koje čeka najkompliciraniji posao, kombinacijom perlina, tehnosfera, fluorokarbona i zogulina formirati svoje natjecateljske ili pak ‘bulentinske’ predveze. Praksa je pokazala da je takve predveze najjednostavnije skladištiti u prozirnim plastičnim registratorskim košuljicama, uz koje se mogu postaviti i male naljepnice na kojima se

mogu ispisati osnovne karakteristike predveza – debljina i vrsta osnove i prama, veličina i tip udica i shematski nacrt predveza. Na sličan način svoje predveze mogu skladištiti i panulaši. Naravno, za sve to treba imati dovoljnu količinu potrebnog pribora - škare, pincetu, kao i povećalo i aparat za vezivanje udica za seniore koji su na vrijeme prestali biti juniori.

Varalice, skosavice i WD Varaličari, za koje sezona zapravo gotovo nikada ni ne pre-

Povremena inventura sitnog pribora također je važna staje, trebali bi periodično pregledavati svoje šarene i sjajne igračke. Naime, udice se s vremenom tupe, a prstenovi gube na elastičnosti pogotovo ako su podnijeli teret izvlačenja većeg broja riba pa ih valja zamijeniti novima. Varalice, ma koliko god bile lovne, s vremenom

Nisu sve krunice jednako otporne na habanje i koroziju

se troše, pogotovo ako ih napadaju zubate nemani. Ukoliko je neki favorit još uvijek lovan, ali s vidljivim tragovima oštećenja, možda bi bilo mudro potražiti istog takvog, samo novog. Skosavice su jednako tako sklone oštećenjima. Praktično je s vremena na vrijeme selekcionirati i sortirati skosavice, panule i peškafonda. Oni koji se baš i nisu iskazali treba staviti u posebnu kutiju, a favorite pažljivo pregledati. Krunice skosavica su najkritičnije jer se najlakše i najbrže oštete. Polaganim povlačenjem prsta preko iglica na krunici ‘niz dlaku’ lako možete otkriti postoji li koja zatupljena ili oštećena. Nekoliko poteza dijamantnom turpijicom iz pribora za pedikuru i manikiranje riješit će problem, samo morate paziti da vas supruga ne vidi. Svakako prije početka sezone provjerite u kakvom je stanju i sav ostali pribor poput škarica, motovila, kutije za pribor, svjetiljki, oprare… Nije na odmet ustanoviti i pravo stanje sitnog potrošnog materijala poput udica, olovnica, zogulina… Obnovite zalihu WD-a i cijanokola, a rockeri neka dobro pregledaju ranac, svo remenje i kopče jer sezona šaraga samo što nije počela.

Ribolov s obale

BOGATOM JEŠKOM na kraljicu Napisao Marijan Križan, snimili Marijan Križan i Boris Bulić

istinu, više niti sam ne znam prije koliko godina mi je na udicu naješkanu filetom srdele koju sam namijenio ciplu radila orada. Taj nenadan, slučajni susret zauvijek me je privezao uz kraj, zauvijek je promijenio cilj i težnju svih mojih budućih ribolova. Od tog trena svo slobodno vrijeme, sav pribor, svi moji pohodi moru i pod more posvećeni su baš njoj - kraljici mora, sparidu nad sparidima - oradi.

Drveni lovci O oradi sam učio i naučio mnogo i to sam znanje uvijek spreman podijeliti s drugima. Prvo

što mi upada u oči dok promatram one manje uspješne ili bezuspješne lovce na oradu jest njihova statičnost. Neki su u stanju tjednima posjećivati mrtvu poziciju jer su čuli da je netko nekad tu ulovio ribu. Sjede tako danima, puštaju korijenje i ješkaju jedno te isto mjesto. Pitam se ponekad da li tim ‘drvenim lovcima’ barem na tren padne na pamet da je jato gladnih oradi možda udaljeno svega stotinjak metara od njih. Po svemu sudeći, čini mi se da ipak ne! Primjer je to nečega što se u lovu orade ne smije raditi jer je statičnost jednostavno neprihvatljiva! Ribu treba tražiti, tražiti i ponovo tražiti. Vrlo dobro poznajem par takvih

drvenih lovaca i pretjerat ću ako kažem da love jedan od drugog na razdaljini od tristo metara. Tu i tamo ulove ponešto, ali kao jedan u glas tvrde da je ribe sve manje i manje ili da je gotovo izumrla. Prošle sam sezone posjećivao te pošte i gle čuda! Potpuno neobjašnjivo sam dizao danima orade uvijek teže od tri kilograma. Dečkima kraj kojih sam lovio niti dan danas nije baš jasno. Oni i dalje tvrde da je u pitanju samo puka i neizmjerna sreća. No niti jedan nije primijetio da su dužine mojih izbačaja uvijek različite, da izbačajima pokrivam sve od istoka ka zapadu. Ne primjećuju da mijenjam pozicije za deset-petnaest metara. Ne vide da mijenjam ješku.

Ništa to oni onako drveni ne vide!

Orade samice Druga stvar na koju gotovo nitko ne obraća pozornost je napad orade samice. Mnogi od naših lovaca za takvo što nisu niti čuli. Orada samica, kao što joj i ime govori, je riba odmetnuta od jata. Sama je, pa su joj shodno tome navike i ponašanje drukčije od riba u jatu. Najčešće su to pakleni strojevi od četiri-pet kilograma, pa sve do nekih neslućenih gigantskih razmjera. Pročitate li znakove koje vam šalje, u devedeset posto slučajeva takva će orada postati vaša riba života. Najveće orade koje sam ulovio bile su teške 7,2 i 6,05 kilograma i bile su samice.

Orada samica, kao što joj i ime govori, je riba odmetnuta od jata. Sama je, pa su joj shodno tome navike i ponašanje drukčije od riba u jatu

Bibija treba nadijevati čitavog

Samice karakterizira specifičan pristup ješki. One ješku uzimaju i konzumiraju na mjestu. Pri samom kontaktu ribe s ješkom vrh štapa će na tren zatitrati. A baš iz razloga gdje je taj izdajnički trzaj jedva vidljiv mnogi lovci previde napad. Nakon prvog trzaja riba će ostaviti ješku da bi nakon dvadesetak sekundi najlon počeo lagano vibrirati. A baš te vibracije alarm su za jaku beskompromi-

snu kontru jer riba točno u tom trenutku drži ješku u ustima i drobi je. Ako niste na vrijeme uočili te za ribu izdajničke kretnje, izvući ćete praznu i golu udicu koju je orada instinktivno ispljunula naviknuta na sitne tvrde fragmente školjki u svojim ustima. A vi ćete nastaviti živjeti u uvjerenju da vam je to učinila sitna riba ne sluteći da ste na udici imali monstruma. Stoga, kada lovite onda lovite. Pratite pozorno sva događanja i ponašanje svojeg štapa i najlona. Nemojte stalno očekivati da će vam zazujati. Ponekad najlon jednostavno krene kontra korenta! Sjećate li se toga?

Dugi predvezi Treći primjer je teška školska pogreška naših lovaca naviknutih na lov predvezima od tridesetak centimetara. Kod

Srdela je udarna prva tri mjeseca u godini

Volku podlanica teško može odoljeti takvih predveza kontakt ribe s ješkom je najtvrđi i samim time najmanje učinkovit. Ruku na srce, i sam sam to činio. Ali nakon čestih napada i ostavljanja ješke uvidio sam da nešto nije u redu, uvidio sam da negdje radim pogrešku. A sama ta spoznaja natjerala me je da eksperimentiram. Sada kod takvih situacija mijenjam težinu olova, mijenjam dužinu predveza, a nerijetko ta dužina dostiže metar, čak metar i pol kod tvrđih ješki. Činite li to? Ne? Pokušajte. Uvodite novitete u način svog lova. Dopunjavajte svoje znanje i vjerujte mi, ostavljenih ješki bit će sve manje i manje. Četvrta jako važna stvar jest veličina ješke. Zgrozim se kad vidim da ljudi sijeku volka na pola, dijele rumenku na crveni i bijeli dio. Silikonskim koncem

uvezuju bibija pa ga kao kirurzi seciraju. Od male sipice ješkaju samo glavu. Srdelu sijeku na tri dijela, i da ne nabrajam više što sve ne rade. Neki mi se čak žale da za dvadeset godina ribolova nisu ulovili oradu težu od dva kilograma. Pa čisto se pitam kako to misle izvesti s grickalicama koje prezentiraju ribi. Zapamtite da samo velika ješka može privući i na napad isprovocirati veliku oradu. Nemojte si dozvoliti luksuz da u more bacate ješku koja ne može u potpunosti sakriti Ownericu 3/0.

Velike i bogate ješke U lovu orade koristim sedam vrsta ješke, no kad bih rekao da imam svoju univerzalnu topješku, slagao bih. Ali ne lažem

Rumenka je dobar izbor u toplijem dijelu godine

Rezultat ispravnog pristupa kada kažem da godišnja doba imaju svoje top-ješke. U prva tri mjeseca godine, dok je more još hladno i dok još uvijek nema sitne ribe, koristim se starom dobrom srdelom. Tada se orade nalaze u blagom oporavku. Još su mršave i nejake pa neće rado prihvatiti tvrde i žilave ješke. Stoga svježoj krvavoj srdeli neće moći odoljeti. Početkom travnja pa sve tamo do konca lipnja u lov uvodim bibija i malu sipu veličine do desetak centimetara koja se uvijek može lako uloviti uz kraj. Jedan štap sa sistemom težeg olova i dugog predveza ješkam bibijem i zabacujem na pozicije gdje je dubina mora između petnaest i dvadeset metara. Drugi, onaj s lakšim olovom i obavezno florkarbonskim predvezom ješkam cijelom sipom.

Sipom pretražujem sve terene od deset metara dubine pa prema kraju. Prvi dan srpnja naznaka je početka lova školjkama. Tada je orada u punoj snazi i intenzivnije se hrani. Ali u isto vrijeme intenzitet hranjenja pojačala je i sitna riba. Tada oradi serviram kunjku, volka i petrovo uho. Tog se menija držim sve do početka studenog. Pravilo je da od početka srpnja pa do kraja listopada treba ješkati mnogo i obilato, uz korištenje kvalitetnih i jakih udica veličina ne manjih od 2/0 po Owneru. Često provjeravajte stanje predveza i mijenjajte ih. Ne dozvolite niti jednom djelu opreme mogućnost zakazivanja jer vrijeme je to od velikih oradi koje uz malo upornosti i znanja mogu biti upravo vaše.

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Ribolov s obale

PLOVAK

nad bistrim morem Napisao i snimio Boris Bulić

ibolov plovkom je na našoj obali relativno slabo zastupljen. Prakticira se mahom na riječnim ušćima ili u dubljim zaljevima pri čemu se tradicionalisti koji ga koriste mogu nabrojati na prste jedne ruke. Plovkom se uglavnom služe sportski ribolovci novije generacije i turisti iz unutrašnjosti kojima je takav oblik ribolova najčešće temeljni. Naravno, povremeno

nas posjećuju i slano orijentirani zapadni turisti s kojima dijelimo more. Oni plovak koriste kao osnovni alat i od njih se štošta može naučiti.

Dva načina Mada je mnoštvo ribolovnih tehnika i načina na koje se plovak može iskoristiti, na našoj je obali teško govoriti o tehnikama jer tek malobrojni ribolovci koriste ispravno udružen pribor. Najčešće se radi o upo-

trebi i kombinaciji raznorodnog pribora koji u konačnici ne pruža uvijek lijepu sliku, a realno gledano nije ni učinkovit. Grubom podjelom u ribolovu plovkom razlikujemo dva osnovna načina, mada bi možda bolje bilo reći pristupa: ribolov plovkom iz ruke i ribolov plovkom uz pomoć štapa. Ribolov plovkom iz ruke se prakticira na okomito ozidanim obalama kakve su primjerice ‘rive’ na pristaništima. Na takvim se mjestima dubina

najčešće kreće od osam do petnaestak metara što ih čini idealnima za ribolov cipala, ušata, eventualno bugava, modraca, lužina... Pribor za takav način ribolova se slaže od nešto grublje osnove promjera do 0,35 milimetara na koju se najčešće navlači bačvasti plovak. Predvez se uglavnom spaja preko zogulina nad kojim stoji olovnica težine odgovarajuće nosivosti plovka. Sam predvez može imati jedan ili dva brka na kojima je najčešće vezana

tanka žičana udica rijetko kada veća od broja 6. Ukoliko je očekivana lovina veća, tada se umjesto ‘kristalki’ koriste ‘papagajke’, nešto kraćeg vrata, no zato znatno veće nosivosti. Način ribolova plovkom iz ruke je jednostavan. Sistem se odbaci u more neposredno ispred sebe tako da se, nakon što se plovak ustabili, može dati učinkovita kontra. Odbacivanje sistema dalje od sebe smanjilo bi konačni učinak zbog nemogućnosti davanja pravovreme-

ne i efektivne kontre.

Bolognese Nasuprot ribolovu plovkom iz ruke, ribolov plovkom uz pomoć štapa omogućuje znatno bogatiju širinu djelovanja. Iako se u praksi mogu vidjeti raznorazne kombinacije pribora, čime se zapravo ostvaruju razne, uglavnom bezimene tehnike, idealnim možemo smatrati tek dvije koje i u svijetu priznatih ribolovnih tehnika zauzimaju

posebna mjesta. To su bolognese i match. O prvoj ste tehnici mogli čitati u našem prošlogodišnjem rujanskom broju. To je tehnika u kojoj je osnovni pribor štap iznimne dužine, istovremeno vrlo male težine. Takav je štap opremljen visokim jednostopnim vodilicama koje taktički raspoređuju opterećenje na cijelu dužinu blanka izvlačeći na taj način maksimum iz ovog samo naizgled krhkog štapa. Plovci za bolognese tehniku u

pravilu imaju kuglicu na anteni i to ponajviše radi lakše uočljivosti kada se lovi na većim daljinama. Tijelo plovka je loptasto ili mrkvasto uglavnom s rupom cijelom dužinom plovka. Predvezi se najčešće slažu kombiniranjem većeg broja sitnih sačmastih olovnica ispod kojih se vezuju jedna do dvije udice. Cijeli je pribor vrlo fino izbalansiran i nježan, u pravilu namijenjen sitnijoj ribi. Ovom se tehnikom lovi tako da se najlon nakon što plovak zauz-

Lužine su i zimi dostupna lovina me radni položaj izdigne iznad mora pri čemu je kontakt vrha štapa s plovkom, odnosno s udicama što neposredniji, a time i kontre što je moguće brže i učinkovitije. Naravno, ovakav se način ribolova može prakticirati samo po tihom i mirnom vremenu bez vjetra.

Match i waggler

Zimske bugve

Match je ribolovna tehnika koja svoje korijene ima u Engleskoj. Kao što se i iz imena može naslutiti, riječ je o natjecateljskoj tehnici kod koje je naglasak na temperamentu i dinamici. Match štapovi su uglavnom trodijelni, mada se u posljednje vrijeme mogu pronaći i teleskopski varijeteti, dok su role brze, nerijetko prijenosa i preko 6:1. Princip lova je vrlo jednostavan. Nakon izbačaja najlon se potapa kako bi ostao u vodenom filmu. Kontre su energične i brze pri čemu se nakon kontriranja sistem uglavnom

odmah izvlači, preješkava i ponovo zabacuje na istu poziciju. Kontrirati se može snažno bez straha jer su match štapovi dovoljno mekani tako da udica u toj naizgled vrlo snažnoj kontri ipak neće proparati riblja usta.

Princip lova je vrlo jednostavan. Nakon izbačaja najlon se potapa kako bi ostao u vodenom filmu. Kontre su energične i brze pri čemu se nakon kontriranja sistem uglavnom odmah izvlači, preješkava i ponovo zabacuje Za ovu se tehniku najčešće koriste klizni waggler plovci koji u podnožju tijela imaju olovno otežanje, a klizno ‘oko’ kroz koje prolazi osnovna struna se nalazi u najdonjoj točki plovka. Naravno, osim wagglera mogu se koristiti i svi drugi plovci

sličnih karakteristika i oblika koji odgovaraju ovakvom načinu ribolova.

Na ciple bez ustajanja Iako se plovkom mogu loviti brojne riblje vrste, na meti plovkaroša ih je tek nekoliko. To su u prvom redu cipli. Ljeti ih nije problem naći i loviti, no u zimskom periodu lov cipala plovkom postaje pravi izazov u kojem do izražaja dolaze najistaknutije odlike vrsnog ribolovca – upornost, vještina i prilagodljivost. Zimsko je more izdajnički bistro. Odsustvo algi i fitoplanktona većinu riba čini plahima i podozrivima, cipli nisu izuzetak. Za zimski ribolov cipala valja pripremiti lovni teren redovitim višednevnim brumanjem. Brum ne mora biti osobito kvalitetan, no mora biti redovito serviran. Osim toga,

Gušti zimskog noćnog plovkarenja brum koji se u more baca kao priprema terena može biti krupniji tako da se riba koju privlačimo može i nahraniti. Naravno na dan ribolova brum mora biti znatno sitnije granuliran tako da se riba, čiji zimski metabo-

lizam ne zahtijeva velike i bogate obroke, ne može najesti, zasititi i otići. Plovci moraju biti minimalne nosivosti, veličine neophodne za kvalitetan izbačaj, dok predvez mora biti fluorokarbonski.

Prame ne moraju biti posebno duge, no olovno opterećenje bi trebalo biti taktički raspoređeno kroz više manjih, najbolje sačmastih olovnica. Udice moraju biti u potpunosti sakrivene ješkom, a kontre nježne

Zimska ušata

Pasionirani plovkaroši imaju na raspolaganju cijeli arsenal i diskretne. Ne treba posebno naglašavati da je za ovakav ribolov sjedeći položaj idealan pri čemu su svi suvišni pokreti, posebno ustajanje, potpuno nepoželjni. Zakačene ribe treba brzo i beskompromisno izvlačiti tako da se ostatak jata ne rasprši. Brum je poželjno u manjim količinama diskretno izbacivati u pravilnim intervalima od primjerice, dvadesetak minuta.

Bugve i ušate Bugve se na velikom dijelu

obale mogu loviti s lukobrana i istaknutih obala i u zimskom periodu. Ješka mora biti bogata, a prame duge i do 60 centimetara. Budući da bugve nisu pretjerano osjetljive na oblik i raspored olovnog opterećenja, možemo koristiti olive težine primjerene nosivosti plovka, smještene neposredno iznad predveza. Najčešće korišteni plovak za ovakav oblik ribolova je klizni oblika mrkve, takozvani allround plovak. U zavisnosti od potrebne daljine koriste se plovci različite nosivosti od 5 pa sve

do 15 grama. Štap za ovakav oblik ribolova može biti match, no zbog lovne zone koja je najčešće na nekoliko metara dubine, primjereniji bi bio neki krući i žilaviji štap vršne akcije. Ušate su mahom noćne ribe pa je za njih najprimjereniji plovak koji ima mogućnost umetanja starlete. U principu se ribolov bugava koji počinje u suton dolaskom noći najčešće pretvara u noćni ribolov ušata. Po danu se na pojedinim lokacijama plovkom vrlo uspješno mogu loviti girovke, uglavnom gire oštrulje i modraci. Pozicije na kojima se ove ribe u zimskom ribolovu mogu naći su pjeskovito ljušturasti tereni izloženi toplim kurentima koji u izmjenama plime i oseke donose hranu. Predvez za ovakav ribolov je jednostavan - prame duge od petnaest do trideset centimetara, sa sitnim bogato naješkanim kristalkama. Plovak – ponovo klizni allround.

Brancin na list Ovaj zimski brancin traži živu ješku u pola metra mora

Posebno veliki izazov je ribolov

brancina uz pomoć plovka i to upravo u ovom periodu. Predvez za ovakav ribolov treba biti dug preko metra, a udica sitna i nosiva. Na udici je poželjna živa ješka. Na nekim će terenima to biti gavun, na nekima kozica, no važno je da ješka nakon zabacivanja zauzme manjeviše prirodan položaj. Budući da se ovakav ribolov najčešće odvija na mjestima na kojima je kurenat jače izražen, plovak ne može biti bilo kakav. Najboljima su se pokazali listasti plovci koji izgledaju poput običnog plovka preko kojeg je prešao valjak. Nakon što zauzme radni položaj, ovaj se plovak okreće na način da je strujanju izložen najmanjom površinom zbog čega ga kurenat i najsporije nosi. No generalno gledano, bez obzira koju tehniku ili način koristili, važno je uvijek biti na moru. Stoga nemojte dopustiti da vas malo niže temperature obeshrabre. Vežite svoj sistem, ukomponirajte najdraži plovak i što prije na prvu puntu! Cipli, ušate ili brancini su gladni i čekaju upravo vašu ješku.

Vijesti

Varalice Raglou

Udice Fastgrip

dice VMC 7240 TI namijenjene su ribolovu surfcasting tehnikom. Među mnoštvom sličnih ističu se visokom kvalitetom legure s visokim sadržajem Vanadiuma koji im daje lakoću i žilavost te s dvije mikro kontrakukice na vratu udice koje osiguravaju bolje držanje mamca. Najveću prednost daje im fastgrip - vrh udice koji se sastoji od tri kontrakuke za čije je ubadanje potrebna znatno manja sila nego za ubadanje klasične kontrakuke, a istovremeno bolje drže svoj ulov. Naravno, i ove udice su “Made in France”.

aglou varalice su do sada nebrojeno puta dokazale i potvrdile svoju lovnost. Zna se da za brancina nema bolje varalice od Ragloua. Jedini je problem bio izbor prave boje. No sada je i taj problem riješen. U ponudi su svi mogući modeli i boje tako da mjesta za promašaje više nema. Za malo novaca dobivate izuzetno lovnu varalicu koja često ulovima nadmašuje i one dvadesetak puta skuplje. U ponudi su varalice u veličinama od 10,5, 12, 14 i 16 centimetara po cijeni od 10,46 do Informacije 14,36 kuna. Dovoljno je potopiti varalicu u more, dati malo gasa i MIKELI TRADE zavesti oko najbliže punte. Ne za23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a boravite na vrijeme raširiti opraru Telefon 023 / 224 - 860 jer je potez više nego siguran.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Shimano Trinidad 30

Yo Zurijev Minnow egi

ahvaljujući Trinidadu s prijenosnim odnosom 6.2:1 više nije potrebno praviti kompromise između brzine i snage. Veliki glavni zupčanik postavljen je u jednodijelni aluminijski okvir. U seriji su četiri modela različitih kapaciteta. Velike Dartanium ploče za kočenje, šest ARB kugličnih i jedan valjkasti ležaj osiguravaju dugotrajan i besprijekoran rad. Pored standardnog alarma, tu je i posebna podesiva čegrtaljka. Vrhunska rola za lov pletenom strunom, bilo da je riječ o dubinskom bulentinu ili dubokoj panuli za zubaca. Kapacitet monofilne strune je 320m/30lb. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

erija panula za lov liganja Minnow egi je već nebrojeno puta dokazala i potvrdila svoju lovnost na svim, pa tako i na našem moru. Ove su varalice izvorno wobbleri tako da su zadržale stabilizator i oblik tijela s jednom izmjenom - umjesto trokukih udica na repu imaju dvostruku krunicu. Zahvaljujući takvoj kreaciji Minnow egi ima izrazito provo-

kativan i lelujav rad u povlačenju pa mu lignje teško odolijevaju. Minnow egi varalice su dostupne u veličinama od 85 i 110 milimetara u deset različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Ribolov iz barke

ZIMSKA avantura

zvana “Zubatac” Sportskim ribolovcima, posebno panulašima lov zubaca u zimskom periodu predstavlja specijalan gušt. Razlog tome je smanjena aktivnost zubaca u tom periodu što nikako ne znači da će odbiti topli obrok u obliku žive lignje. Za jednog okorjelog panulaša to je dovoljan razlog početak avanture Napisao i snimio Tomislav Matulović

iječanj, veljača i ožujak su mjeseci u kojima bi panulu za zubace trebalo spremiti i pričekati toplije dane. Puno sam puta to rekao, ali nikada napravio. Dok danima morem divljaju vjetrovi, što

jugo, što bura i tramontana, u nestrpljenju pratim prognozu u nadi da će se uspjeti spojiti dva dana za pobjeći na ribe. E da ribe, i to kakve! Zubace glavom i bradom! Iako su šanse za neki bogatiji ulov male to ne sprječava okorjele panulaše da naoštre udice, provjere predveze i skuju

plan gdje bi se mogao naći koji uspavani zubatac. Ali eto, kockice su se posložile i napokon je došao taj dan. Spiza i gorivo su spremni tako da treba obaviti još samo par sitnica i pobjeći na more čim prije jer zovu u toku dana jaču buru koja će tek sutra oslabiti, zbog čega bi po svemu

sudeći sutrašnji dan trebao biti stvoren za zubace.

Partenca

Malo friške bure

Polazak iz luke je obično u ranim jutarnjim satima, ali ovaj put krećemo točno u podne. Dok brzinski slažemo stvari po kaiću onako zabundani od glave do pete ni ne primjećujemo da je dnevna temperatura opasno blizu nule. Da nas tko vidi rekao bi da idemo na skijanje, a ne na ribe. Doduše sve od opreme imamo - buce, kape, rukavice, naočale za skijanje, štapovi su u brodu tako da nam još samo skije nedostaju. To je to – krećemo! Polazak je iz Zadra, a krajnja destinacija je 30 milja u nepoznato. U glavama nam je samo jedno - probiti Zadarski kanal, a onda smo na konju. Ne bi to bilo toliko straš-

no da imamo kakav veći brod, no ovoga smo puta isplovili s kaićem tipa Kušter, pogonjen Yamahom od 40 konja. Prošao je on lijepog mora i još nas nije izdao. Jedino što mi je žao što mu vebasto ne možemo ugraditi jer nema kabinu! Na već prvih nekoliko milja od grada eto ti bure, eto vraga. A nije da nismo znali što nas čeka. Put od pola ure se pretvorio u uru i po, nakon čega smo napokon prošli puntu Petra i lagano zaglisirali u bonacu. Osmijeh se ponovo vraća na smrznuto lice i slijedi mala pauza, malo vode i protezanje nogu.

Lignjolov Prva etapa je odrađena, probili smo kanal i sad su lignje u prvom planu jer lov liganja u ovom periodu jako kratko traje,

Dnevne lignje

a izbor pozicije za lov zna biti presudan. Nešto se ulovi po danu i kako bi boduli rekli, u zadnju zraku, a kasnije je toliko ledeno da ti se krv ledi u žilama.Nije ti do ničega pa tako ni do liganja. Prije početka lignjolova očekivanja su velika. Prognoze su obično cca. 30 komada u dva sata, da bi nakon nekog vremena zaključili da smo s desetak komada bogati i prebogati. Panulaši su posebna sorta ljudi što se lignjolova i liganja općenito tiče. Kad ih pitate koliko su liganja uhvatili odgovor će biti, ne u kilama, nego u komadima pa makar ih uhvatili pedeset. Njihova je računica - koliko liganja, toliko sutra ribe na panuli. Lignje su s prvim mrakom prestale raditi i mi sa četrnaest komada idemo u obližnje mjesto na noćenje kod mog dragog prijatelja Maria. U portu vezujemo brod za rivu, a u obližnjem kafiću nas čekaju rum punč i topli čaj. Tamo već sjedi nekoliko pro-

Pun bazen liganja mrzlih ribara koji prepričavaju tijek i rezultat lova na te plemenite glavonošce koje boduli jednostavno obožavaju loviti. Mi kao furešti procjenjujemo njihove ulove i ne hvalimo se previše jer to u nekim mjestima

zna biti prava uvreda časti. Iako je bilo teško ostati suzdržan, za dobrobit zajednice odlučujemo smanjiti broj ulovljenih liganja na četiri komada. Već je kasna ura i treba poći leći jer sutra valja dignuti još koju i povući Pred spiljom morske medvjedice

panulu u ranu zoru kad je i najveća šansa za uhvatiti cara koji se zna probuditi izbezumljen od gladi. Namještamo budilicu na 5 i kvarat znajući da se u tu uru sigurno nećemo dignuti, ali bit je u motivaciji. Treba biti ma-

lo munjen dignuti se u tu uru i onako smantan skočiti u zaleđeni kaić.

Kumpanjo Teško je opisati tu riječ. Za ribara je to čovjek od povjerenja. Malo je dobrih kumpanja, ali kada se nađu onda im ni fortuna bure ništa ne može. Stisneš zube, pomoliš se dragom Bogu i samo naprijed. Tako je i s panulom koju znamo vući nekada i po desetak sati na dan. Bude tu teških momenata, svlada te umor, uhvati deboleca, štufaš se panule, ali sve se to savlada kada je ekipa na brodu uigrana. Jedan drugog motiviramo, oživimo spikom… - Sad će jedan od 12 kili - znali bi reći i već je adrenalin na vrhuncu, a da panulu ništa nije taklo već satima. Bude tu i nesuglasica. Baš smo tu večer lešali lignje za večeru. Ja sam radije od četiri male htio lešat jednu od 70 deka tako da nam ostane trinaest liganja za pa-

Jadranske pirane nulu. Mada obično veća lignja zna isprovocirati griz zubaca, tri su lignje više tri lignje više. Ali kako to još nije dokazana teza, neću se oko toga zamarati.

Dan odluke

Oba su pala!

Rano je jutro, 5 i kvarat, a ni vanjska temperatura nije veća. Budilica na mobitelu zvoni, no nitko je ne bada ni dva posto. Nakon nekoliko minuta se ipak dižem i kuham kavu koju smo popili onako s nogu jer smo već zakasnili na lignje. Palimo brod i krećemo na lignje. Izlazimo na otvoreno more, čujemo tramuntanu kako pišti kroz naočale. - E da smo bar na skijanju, a ne ovdje - mislim si. Kumpanjon baca peškafondo u more, a ja pokušavam vezati bilo kakav čvor na varalici jer su mi se prsti zaledili. Ma divota jedna. Rekli bi Splićani, a tko može ovo platit... Uspijevamo nekako dići još par liganja i na već pomno odabranoj poziciji spuštamo panulu. Naravno, po pravilu mnogih panulaša najveća lignja ide prva na panulu pa makar imala kilo. Netko bi rekao – lu-

dost, ali panulaška psiha funkcionira sasvim drukčije. U ovo doba godine se panula vuče na većim dubinama. To su dubine od 30 – 60 metara, zavisno o terenu i o znakovima života koji vam pokazuje sonder. Na takvim se dubinama često koristi panula kojoj je otežanje olovo čuvar od 600 grama. Osnova panule je debljine 1,1 - 1,2 ako se vuče iz ruke, i to iz jednostavnog razloga - da ne bi pilala ruke i da bi borba s kojom većom beštijom bila što lakša i učinkovitija. Predvez promjera 0,9 milimetara je dug nekih 12 - 15 metara. Udice za panulu, što veće - vučna 5/0, srednja klizna 6/0 i rampin po vašoj želji.

Prvo pa muško Nekada je jedna lignja dovoljna da se ulovi pravi zubac, a nekada ih je i petnaest malo. Razlog tome su proždrljivi kantari - jadranske pirane. Da bi se osigurali od njihovih napada montiramo još dvije udice manjih dimenzija na lovne krakove u nadi da nam neće

Moj si! zatrebati. Prošlo je pola sata od kada je panula u moru. Sve je točno kako bi trebalo biti. More je mirno. Samo se lagano čuje četverotaktna pentica kako prede, a najlon ostavlja lagani trag na površini. Ipak, još nema naznake bilo kakvog života tamo dolje. Mijenjamo poziciju i držimo dubinu povlačenja na 50 metara. Nismo prošli ni par metara kada sam osjetio kako lignja pumpa. Nešto promrmljam i kumpanjo već zna o čemu je riječ. Lagano smanjuje gas na penti pa ga ponovo dodaje. Nakon samo nekoliko metara osjetim prvi griz, pa drugi, a zatim onaj konačni na kojeg ide kontra do neba.

Dubina je velika i potrebno je neko vrijeme dok se takva beštija dovuče do broda. Ipak, kako to biva, nakon desetak sekundi zubac popušta i kreće put površine. More je mirno i odjednom je sve utihnulo kao da se čeka ispraćaj cara koji se upravo pojavljuje ispod broda. Zaista prekrasan prizor. Zubac je u brodu i to vrlo rano, tek nakon pola ure panule. Atmosfera je naglo porasla. To su dragocjeni trenuci u ribolovu koje treba proslaviti, ako ne šampanjcem makar španjuletom. - Ajme koja divota od ribe… A da je još jednog ćapati pa nek nas vrag odnese, - mislim u sebi.

Moj kumpanjo s beštijom

Jadranske pirane

Dok je ješka u moru, sve je moguće

Nastavljamo na istoj poziciji i nakon par sekundi se baca veći kantar. Takvih napada je taj dan bilo toliko da je bilo nemoguće doći do zubaca. Kantar je po mom mišljenju jako zapostavljena riba. Većina ljudi ga ne cijeni kao neku kvalitetu, iako je po mnogima spremljena na gradele rame uz rame sa zubacem, a od podlanice je sigurno duplo bolji, neka se ne uvrijede komarčerosi. To je samo moje skromno mišljenje. Nije to uopće loša riba, pogotovo kada se hvataju bokuni preko 70 deka. Prisutnost kantara odaje i prisutnost zubaca jer dijele stanište, tako da vas ne trebaju obeshrabriti ti bjesomučni napadi.

To bi značilo da ste na pravom terenu, ali da zubacima još nije vrijeme ručka. Kada oni prorade onda se kantari povlače ili budu pojedeni. Tek je deset sati, vrijeme je marende. Malo se odmaramo i odgovaramo na puste pozive mobitelom od prijatelja ribara s kopna koji u nedostatku adrenalina uporno zovu cijelo jutro da bi doznali je li koji pâ. - Ma je, samo jedan mali od 7 kila, - odgovaram im. Bili smo ugodno iznenađeni kako u ovo doba godine riba tako lijepo radi. Panula se nastavlja i ubrzo na obližnjem dubinskom braku dižemo još dva prekrasna zubaca koji su upotpunili i obilježili ovaj zimski dan kao ribolovnu avanturu u punom smislu te riječi.

Proždrljivi zubaci Često smo bili svjedoci na što se sve može uloviti zubatac. To bi u prvom redu bila lignja, ješka broj jedan. Kada je sezona, bude je pun bazen, a zubaci je obožavaju. Broj dva je sipa koja je kraljica izdržljivosti. Nju za razliku od lignje možete vući barem pola milje brže i duplo duže. Broj tri je iglica koja je nezamjenjiva u periodu kada se ove dvije prethodne ješke ne love. Ali pustimo sada što on voli, a što ne voli. Ja vam iz svog iskustva mogu reći što ‘ne voli’, odnosno što bi ulovljeni zubatac znao izbaciti u opraru kada bi ga uhvatili: hobotnica od kila, poveći pic, fratar, podla-

Naći će se i za obéd nica, vrlo često škartoc i manule. A zadnje što me iznenadilo je bio ugor. Tog zubaca nismo uhvatili, ali smo umjesto njega digli ugora od pola kile kojeg je zubatac imao u ustima kad je napao onu jadnicu od lignje. Svašta čovjek doživi na moru.

Ostali kandidati Povlačenjem panule sa živom ješkom u zimskom periodu na većim dubinama možete očekivati i velike pauke. Nisu to bilo kakvi ranji. To su, kako mi kažemo ranjine, ribe preko kile. To je zapravo pauk mrkulj i može narasti do 40 centime-

tara, a dosegne težinu i više od 1,5 kilograma. Oni se, kao što znate, zadržavaju na pjeskovito - muljevitom dnu i bez oklijevanja će se baciti na lignju. To je toliko proždrljiva riba da bi nam se znalo desiti da na panulu dignemo i dva komada odjednom. Preporučam veliki oprez s takvom ribom jer sam Bog zna što bi vam se desilo da vas takav pauk ubode. Čim riba krepa poželjno joj je odstraniti bodlje na leđima i dvije bočne na škržnim poklopcima. Iako puno ljudi govori e neće mi ta beštija u kaić, na kraju prevagne kulinarski razum. Posebno zbog brudeta. Za prste polizat! U ovo doba godine na teškoj panuli možete kao potencijalnog kandidata očekivati i pagra. Ta prekrasna riba često zna dijeliti stanište sa zubacima. Pogotovo u zimskom periodu jer se pagar inače drži većih dubina, dubinskih brakova i potopljenih olupina. Kandidata u ovom periodu ima još - zubaci krunaši, velike podlanice i kirnje, ali to su zaista rijetki slučajevi i velika sreća.

Povratak kući Nema bolje spize od zubaca ispod peke

Koliko smo se puta vraćali doma praćeni lošim vremenom, a još i bez ulova. Postoji li bolja kom-

binacija? Tko se od srama može doma pojaviti? To se i najboljim panulašima često događa, što je zapravo izvrstan trening za živce koji su itekako potrebni za ovu kraljevsku tehniku. Iz takvih se promašenih dana može mnogo naučiti. Promašaj u ribolovu treba analizirati. Potrebno je sagledati cijeli ribolovni dan i uvidjeti pogreške. Nije uvijek stvar u ribolovcu. Riba nije svaki dan raspoložena da skače na udicu kako mi bi to htjeli. I to treba razumjeti, ali ovo nije takva priča. Ovaj put se po bonaci vraćamo s punom jacerom i osmijehom na licu. Brod se vezuje, a stvari se brzinski bacaju u auto. Od mora još lagano ošamućeni, svjesni da je ribolovu došao kraj idemo baciti još jednu čakulu u kvartu. Ribolovni doživljaji, a posebno zimski, prepričavaju se danima. To je nama panulašima ‘glavna sporedna’ stvar u životu. Pa nisu zubaci arbuni, perge i bokadori. Zubaci su zubaci! Nakon par dana se skuplja ekipa i sprema se jedan zubac ispod peke, s krumpirima naravno, i to ličkim, da ne bi bilo falinge. Prepričavaju se doživljaji s mora i kuju se novi planovi, jedna nova ribolovna avantura...

Meteorologija

S JUGA PREMA zapadu Napisao i snimio Boris Bulić

nevne novine i televizijski informativni programi gotovo svake zime objave bar jednu ovakvu vijest: - Jučer je zabilježeno najjače jugo ove godine. Zatvorene su bile ceste od Sv. Marije Magdalene do Karlobaga, a plima je bila na gornjoj granici. U splitskom je priobalju jugo puhalo preko 100 km/h, a na otvorenom moru i do 120 km/h. Na Pelješcu je palo 68 l/km2 kiše. Budući da se takve vijesti ne vrte svakog dana već jedan do dva puta godišnje, zauzimaju veliku medijsku pozornost. Ipak, ako pogledamo unatrag i

pokušamo biti realni, takve nas vijesti ne bi baš trebale iznenađivati. Ovo je doba godine prevrtljivo i nestabilno, a vjetrovi se izmjenjuju često i najčešće teško predvidivo.

Val od 10,8 metara Jugo je jak i opasan vjetar koji donosi teško podnošljivo i tmurno vrijeme. Puše iz pravca jugoistoka (SE), a zbog zemljopisne položenosti našeg mora u usporedbi sa svim ostalim vjetrovima uspijeva razviti najviše valove. Tako je najviši ‘južni’ val izmjeren na Palagruži, a bio je visok nevjerojatnih 10,8 metara! Jugo je vjetar opasan za sve na-

utičare i ribare koji ne žele ili ne znaju vidjeti jasne predznake pa dozvoljavaju da ih ovaj vjetar uhvati na udaljenim i nezaštićenim pozicijama. Vrlo sličan vjetar koji neupućeni često miješaju s jugom je oštro. To je vjetar južnog smjera (S), često opasniji od juga. Naime, skretanje zračnih struja s juga prema zapadu često za posljedicu ima formiranje novog, među pomorcima najomraženijeg vjetra – garbina. Taj vjetar puše iz pravca jugozapada (SW), a na moru stvara ukrižene valove po kojima je doslovno nemoguće ploviti. Garbinu u 90 posto slučajeva prethodi ‘tišina’ u kojoj se na jugozapadnom obzoru može vidjeti ‘greda’, oblak s donje strane ravno odrezan ispod kojeg se vidi vedrina. Iako se ljeti taj slijed uglavnom zaustavlja na iako strašnom, najčešće ipak brzo prolaznom garbinu, u zimskom periodu priča se može nastaviti okretanjem vjetra na zapad. Tada se javlja pulenat, vjetar zapadnog (W) smjera koji nanosi velike štete u lukama. Naime, veliki je broj luka i lučica okrenut upravo prema zapadu tako da štete nastale ovakvim meteorološkim razvojem mogu biti velike.

Visoke plime i pad tlaka

Mutno nebo i vlaga u zraku su najčešće pouzdana najava juga

Svi su ovi vjetrovi popraćeni velikom količinom vlage. Kiše koje ih prate najčešće su obilne i znaju izazvati prave male potope, pogotovo u mjestima

koja nemaju cestovnu drenažu usklađenu s jakim oborinama. Iako jugo u drugim dijelovima godine uglavnom ima višednevne predznake i najave, zimi je cijeli postupak skraćen i ubrzan. Pa ipak, unatoč skraćenim naznakama, neki se predznaci mogu jasno vidjeti.

Jugo je vjetar opasan za sve nautičare i ribare koji ne žele ili ne znaju vidjeti jasne predznake pa dozvoljavaju da ih ovaj vjetar uhvati na udaljenim i nezaštićenim pozicijama Za razliku od ostalih vjetrova, jugo uvijek postepeno jača što svima koji znaju što slijedi, ostavlja dovoljno vremena za

U jugu uživaju samo jedriličari

Visoke plime su sigurna najava dolazećeg juga povlačenje u sigurnost porta. Mutan obzor uz pad tlaka je svakako predznak pogoršanja vremena, a utiha s naoblakom

koja se polako valja i dolazi s južne strane također je dobar predznak. Visoka plima uz mrtve valove

sigurna je najava juga. Isto tako kada se učini da jugo slabi, a plima ne opada može se očekivati nastavak južnog i kišovitog

vremena. Mada kod ljudi jugo najčešće izaziva depresiju i glavobolju, ribe čini se nisu podložne tom fenomenu. Izvrsni se rezultati u ribolovu mogu ostvariti upravo u početnoj fazi, prije nego što se jugo razmaše. Većini riba se pred jugo apetit otvara toliko da primaju gotovo sve što im se na udicama ponudi. U tome se posebno ističu ovčice, cipli i ugori koji za juga gutaju ješke izrazito pohlepno. Na izlazu luka, oko vrhova lukobrana, brancini se bacaju za gavunima kao da im je to zadnji obrok, što panulaši i spinneri znaju itekako dobro iskoristiti. No iako se dobar ulov može činiti jako privlačnim, valja zadržati hladnu glavu, pogledati zemljovid i biti u blizini sigurnog zaklona, jer zimi jugo ne oprašta propuste.

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Čvorovi

ELECTRIC Hook Tier Napisao i snimio Boris Bulić

oštovana redakcijo, u časopisu Ribolov na Jadranu vidio sam aparat za vezivanje udica na baterije. Kad se Yo-Zuri Electric Hook Tier pojavio u prodavaonici kupio sam uređaj da mi pomogne u vezivanju udica. No ni nakon nekoliko dana nisam uspio odgonetnuti način rada, niti uz pomoć uputstava. Vratio sam

se u prodavaonicu gdje ni prodavaču nije bilo jasno kako radi. Saznao sam da mnogi drugi kupci po uputstvima koji dolaze uz uređaj ne mogu odgonetnuti rad uređaja. Zato bih zamolio da u jednom od sljedećih brojeva objasnite rad tog aparata. Unaprijed zahvaljujem. Lijep pozdrav od čitatelja Denisa. Način na koji radi Yo-Zuri Elec-

je koje slijede može se vidjeti kompletan postupak vezivanja udice s ovim popularnim aparatom. Zbog lakšeg prikaza koristili smo predimenzioniranu crveno obojanu upredenicu. Važno je napomenuti da kod rada sa sitnijim udicama i strunama tanjim od 0,16 milimetara često dolazi do nepravilnosti kod slaganja omota oko udice, no unatoč tome čvor jednako dobro drži.

Electric Hook Tier 1

Na početku je potrebno postaviti udicu u položaj za vezivanje. To se radi tako da se lijevim palcem potisne crna poluga koja oslobađa metalni zaponac nakon čega se udica pločicom postavi u ležište i gurne u krajnji položaj prema ‘leđima’ aparata. Nakon što pritisak palca popusti, zaponac će se vratiti u prvotni položaj, prihvatiti i zadržati udicu. 3

Duži se kraj strune jednostavno omota oko aparata – prvo kroz procijep pa otraga i preko oko klizača, na prikazan način. Omatanje treba biti dovoljno čvrsto da ne sklizne i dovoljno mekano da ne izvučemo kraj zapet pod opružnim jezičcem.

tric Hook Tier poznat je samo odabranim Japancima koji su to znanje naslijedili od svojih očeva i djedova. Šuška se da i NASA nešto zna, ali se o tome nikada ne priča na sav glas. Naravno, ovo je bila šala. Yo-Zurijev aparat za vezivanje udica radi na vrlo jednostavnom principu, a čvor koji formira je samo varijacija na Snelling a Hook. Tajni oko formiranja ovog čvora zapravo nema. Kroz fotografi-

Klizač je potrebno postaviti u donji položaj, a slobodni kraj strune podvući pod metalni jezičac, nekih tri do četiri centimetra od kraja. Iako to nigdje nije naznačeno, poželjno je strunu malo nasliniti, naravno, ne tako da nauljimo aparat, već samo da smanjimo trenje prilikom zatezanja čvora. 4

Nakon što smo strunom zatvorili puni krug, još je jednom provučemo kroz procijep tako da ostane zaglavljena. Nakon što je tako provučena struna ‘zapela’ možemo je pustiti.

Sada se može pokrenuti rotor koji se aktivira potiskom narančaste sklopke. Potrebno je da rotor napravi oko pet do sedam krugova, što je dovoljno za isto toliko ovoja strune oko vrata udice. Prekid rada rotora se ostvaruje jednostavnim otpuštanjem sklopke. 7

Ovako izgleda čvor formiran ovim aparatom. Čvor najčešće ne leži na pločici udice tako da ga valja postaviti u odgovarajući položaj i malo dotegnuti.

Sada je potrebno klizač potisnuti u gornji položaj nakon čega se čvor povlačenjem strune može zategnuti. Tek kada su svi ovoji i petlje čvora dotegnuti do kraja može se otpustiti zaponac koji drži udicu i vezanu udicu izvaditi iz aparata. 8

Iako velik broj ribolovaca prakticira zatezanje zubima, zatezanje se kvalitetnije i higijenskije može učiniti prikladnim kliještima.

Ribolovni feljton

U AKVATORIJU Sveca

otoka Zankijevih 3. dio.dio Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo, Hrvoje Vranješ, Jakov Zanki Jakov, Vlasta Zanki

ore u akvatoriju Sveca je iznimne prozirnosti. Za vrijeme jutarnje utihe moguće je promatrati ribe kako promiču pod brodicom, zavlače se u procjepe, vrte se pred njima. Panorama podmorja je još interesantnija kada se popne na otočna uzvišenja. Moguće je tada primijetiti i sjenke većih predatora kako progone jata plave ribe. Ovaj neobičan podmorski ples je osobito izražen uzduž sjeverozapadnih obala Sveca, uz strme litice koje ponegdje poniru pod kutom od

90 stupnjeva. U podmorju se nastavljaju zidovi, šezdesetak metara duboko. Pred procjepima uz zidove se zadržavaju velike ušate, fratri i šargi, a dublje kirnje. Pojedinačni primjerci velikih ušata koje se love na ovim pozicijama (bez olova) mjere tridesetak i više dekagrama. Uz podmorske zidove kreću se velika jata salpi, a čest je i gof. Salpa ulovljena kod otoka Sveca vrlo je ukusna i prvorazredne je kvalitete. Na središnjem dijelu sjeverne obale otoka Sveca, zapadno od rta Trepina, dominira veća zavala. To je područje dobra lokaci-

Na vrhu Sveca

Grote ja za postavljanje parangala. Obalu i na tom dijelu otoka formiraju strmi zidovi. Podmorski plato se prostire na dubini od petnaest do trideset metara. Po platou su razbacane kamene gromade oko kojih buja podmorski život. Zubatac, pic, fratar i šarag tek su dio podmorskoga svijeta na ovoj lokaciji. Sjeveroistočno od rta Trepina obala je neobične crvenkaste boje, zbog kristaliziranog kamenja. Pod ovim dijelom otoka morsko dno se plitkim pragom izdiže pod obalom. Zbog toga je ovdje vrlo jaka morska struja, najčešće u smjeru zapad-istok, o čemu treba voditi računa prilikom sidrenja i korištenja određenih ribičkih alata. Morsko dno je pogodno za sidrenje. Uzduž jugoistočnih obala, okrenutih prema Visu i Biševu,

također se nalaze dobra ribolovna područja. Nekoliko niskih rtova u podmorju prati blaže položeno morsko dno koje se na stotinjak metara od obale podmorskim zidovima ruši do dubina od pedeset i više metara. Čest je tu šarag, kantar, pic, fratar i trlja, a na rubovima podmorskih zidova moguć je susret s kirnjom. Zubaci se ovdje pojavljuju u manjim skupinama, od nekoliko riba, ali se često radi o primjercima težim od 2 kilograma. Murine lijeno plivaju po kamenim labirintima na morskom dnu, a ponekad susjedne rupe nastanjuje više primjeraka. Škarpine se zadržavaju na tridesetak metara i dublje, za razliku od sjeverne obale otoka gdje u jesen prilaze na desetak metara dubine i pliće. Pored sjeveroistočnog rta Sveca nalazi se podmorska pećina u koju se može uploviti gumenjakom. Tu se nekada nalazila

Pogled prema Brusniku naseobina sredozemne medvjedice. Danju se zadržavala u podmorskoj spilji, a noću lovila. Pozicija spilje se prepoznaje po strmim liticama crvenkaste

boje, u blizini sjeveroistočnog rta otoka. U dnu prostrane podmorske spilje je malo žalo na kojem se medvjedica odmarala. Kao da je medvjedica i danas

Pred spiljom morske medvjedice

tu, ribe nema ni za lijek. Tek izvan rta moguć je susret s kakvom kirnjom. Ribiči trebaju pažnju obratiti i na jugoistočni dio Svecaz gdje

Gorgonije

Hlap se i danas susreće u podmorju Sveca

Kavale u procjepima na zapadnoj strani

Murina vreba

se uz obalu nalazi stožasta hrid. Između hridi i obale kameni su odroni u i nad kojima su učestali picevi, fratri i šargi. Istočno od hridi panulaši će doći na svoje. Palamida i gof ondje oduvijek dobro rade. Pedesetak metara širok prolaz između hridi i obalnog rta Zlatna Glava blago ponire prema jugu. Dubina u ovome prolazu je od 3 do 5 metara. Tu su velike odronjene stijene uz koje se u ranim jutarnjim satima, ali i u predvečerje može s obale uspješno loviti komarču. Tijekom većeg dijela dana tu se zadržavaju jata ušata i manjih salpi. S vanjske strane ovog uskog prolaza također se nalazi dobra pozicija za lov panulom na veće morske predatore. Jednom prilikom sam se tijekom ronjenja ovdje susreo s manjim modruljem. Nakon par sekundi međusobnog promatranja, modrulj se strelovito okrenuo i ot-

plivao put pučine. Od rta Zlatna glava prema zapadu, sve do visoke živopisne litice kod jugozapadnog rta otoka, podmorje je pod obalom blaže položeno.

Između hridi i obale kameni su odroni u i nad kojima su učestali picevi, fratri i šargi. Istočno od hridi panulaši će doći na svoje. Palamida i gof ondje oduvijek dobro rade Jugozapadnim dijelom akvatorija Sveca dominira neobična hrid Kamik. Udaljena je tristotinjak metara od otoka. Samo za utihe je moguće sidrenje uz sjeverozapadni dio hridi. Podmorski plato koji se tu nalazi na dubini

je od petnaestak metara. Dobra je to pozicija za postavljanje parangala u smjeru sjeverozapada. Hrid je i dobra lokacija za noćni lov teškim odmetom s obale. I komaraca je ovdje noću manje nego po istočnim obalama Sveca. Podmorski plato na jugozapadnom i sjeveroistočnom rtu hridi završava strmim zidovima koji poniru i četrdesetak metara duboko. Ovim se rubovima približava morska divljač, tako da sitnija bijela riba to područje izbjegava. U strmim podmorskim zidovima tek su plitki procjepi koji ne pružaju siguran zaklon manjoj ribi pri naletu morskih predatora. Predatori se iznenadno pojavljuju iz plavetnila i još brže nestaju. Dobra je ribolovna pozicija i sidriti na samom rubu zida te lovinu potražiti u plavetnilu. Ako se koristi primama iz plavetnila

će se dići i veća jata fratri i šargi. U okruženju hridi tijekom jeseni učestala su jata feluna, a u proljeće velika jata lokardi. Kamik, gola hrid s tajanstvenim podmorjem posljednji je komadić kopna u smjeru zapada prema Jabuci koja se odavde može tek nazrijeti za vedra vremena bez sumaglice. Pomorsko meteorološke prilike u širem akvatoriju otoka Sveca su promjenjive, pa o tome treba voditi računa prije odlaska u ribolov. Čak i ljeti rijetki su dani s utihom na moru oko otoka. Svakodnevni snažni zapadni i sjeverozapadni vjetrovi podižu velike valove koji se odbijaju od strmih obala otoka stvarajući vrlo neugodne uvjete plovidbe. Ako valovi i vjetar jačaju, zaklonište treba potražiti pod obalama Visa, a do tamo je dugih, ponekad i predugih četrnaest nautičkih milja. Jer stradavanja

Uz istočne rtove otoka

se brodova pod obalama Sveca nastavljaju. Posljednje je zabilježeno u tmurnoj noći u svibnju 1999. godine, kada se na

Hobotnica u igri zapadnoj obali otoka nasukala koćarica Monica F. Svetac kao da je oduvijek, na ovaj ili onaj način, uzimao svoj danak u lju-

Pod južnim rtovima čest je šarag

dima i brodovima. No dijelom i zbog toga je otok i danas divlji, svoj, poseban. A takvo mu je i podmorje. Ljeti umjesto opasne

Trlja Teute i njenih gusara, ili obraslih, podivljalih čobana možete popričati s ljubaznim Zankijevima. Ne zaboravite im donijeti dnevne novine, duhan i svježi kruh. Oni su na Svecu kao i svjetioničari. Čuvari plavog prostranstva, i da pomognu ako nešto namjerniku zatreba. Za Svetac je vezana i stara legenda o zakopanom zlatu. Smatra se da je ono još uvijek u nekoj skrivenoj kamenoj guduri. Tražili su to blago svi stanovnici otoka, no do danas nije pronađeno. Moguće je ljeti u obnovljenim kućama rezervirati i smještaj. Pa u ribolov na Svetac poći bez brige. Bit će dostatan pneumatski čamac koji možete noću izvući na istezalištu vaših domaćina. I dok nakon izvrsnog domaćeg vina polako padate u san, u ušima odzvanja kliktaj posljednjih Eleonorinih sokola...

Vijesti

Trolling Squid Jig Mix Glavoč

Kišni mantil

ema gore stvari nego kad vas usred savršenog ribolova zalije kiša, a vi nemate ništa za zaštititi se. Srećom tu je Linnea Effe sa svojim jednostavnim rješenjima. U ponudi je vrlo lagani i nadasve praktični PVC kišni mantil dostupan već za 29 kuna. Riječ je o tankom i izdržljivom mantilu koji složen zauzima minimalan prostor u vašoj torbi za ribičku opremu. Naime ovaj mantil se može spakirati u pločicu dimenzija 10x14 centimetra. Osim mantila u ponudi je i kišni poncho sličnih karakteristika po cijeni od 46 kuna.

oznate varalice Mix Glavoč, još poznatijeg DTD-a proizvod je koji ne poznaje kompromise. Riječ je o varalicama namijenjenima panuli liganja. Ove su varalice zasnovane na konceptu najlovnijih varalica teturavaca. Zahvaljujući stabilizatoru imaju karakteristično teturav hod u povlačenju koji neodoljivo privlači lignje. Osim toga varalice su presvučene mekanim platnom posebno birane teksture s uzdužnim prugama koje vrlo vjerno oponašaju riblju krljušt. Mix Glavoč ima fosforno tijelo i jasno istaknute fluo oči što je često ključInformacije ni detalj u lignjolovu. Ove su varalice naoružane dvostrukim DTD inox krunicama, a dostupne su 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 u pet boja i dvije veličine – 9 i Telefon 021/ 735 - 277 11 centimetara. Maloprodajna cijena Mix Glavoča je 54 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Maria štapovi

Usoljeni crvi

unice je tvrtka koja većinu naših ribolovaca opskrbljuje crvima, svježim i usoljenim. Za sve one koji ne žele ili ne mogu raditi sa živim crvima, Eunice konfekcionira usoljene crve. U ponudi su tri različita pakiranja. Crvi izrezani na male komadiće namijenjeni udicama mogu se kupiti po cijeni od 20 kuna, dok srednji i veliki komadi u nešto većim pakira-

S njima koštaju 40 kuna. Važno je napomenuti da je u pakiranjima samo očišćeni mesni dio crva na koji ribe izuzetno pohlepno reagiraju. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

vaka ribolovna disciplina zahtijeva svoj štap pri čemu su vertical jigging i tataki posebno izbirljivi. Štapovi za ove dvije tehnike moraju biti izrađeni od posebno žilavih i izdržljivih materijala sa savršeno navezanim vodilicama i blankom koji jednako savršeno leži u ruci. Upravo su takvi štapovi Steady jigging. Namijenjeni su, kako im i samo ime kaže, vertical jiggingu. Štapovi su prepoznatljivo plave boje s ergonomskim rukohvatom i prilagođeni su radu s rolama i multiplikatorima. Dostupni su u gramažama od 80 – 200 grama, 100 – 250, te 100 – 300 grama. Štapovi namijenjeni tatakiju su pak karakteristično sive boje i jednako karakteristične, vrlo žilave akcije od 5 do 150 grama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ihtiologija

POVIJEST

hrvatske ihtiologije 2. dio Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

a hrvatsku kulturnu povijest i za povijest ihtiološke znanosti važno je otkriće Jakova Sorkočevića Lovrova (1534. - 1604.), stonskog kneza, prirodoslovca kasne renesanse. Riječ je o dobro upućenom promatraču i ljubitelju prirode koji je aktivno sudjelovao u rađanju novovjekovne zoologije. On je održavao aktivnu korespondenciju i suradnju s velikim talijanskim prirodoslovcem tog vremena, Ulissem Aldrovandijem. Sorkočević najviše govori o raznim ribama, školjkašima, dijelovima životinjskog tijela i slično, a svoje je uvide tijekom četiri godine pismima slao u Bolognu. Pisma su sadržavala podrobne crteže i opise, možda čak i prve na našim prostorima. Također, iznosi opise ponašanja nekih školjkaša, riba i morskih sisavaca, njihovo kretanje, reagiranje na vidne ili slušne poticaje iz okoliša. Sorkočević je imao neobično živo zanimanje za životne pojave i ponašanje morskih životinja, a jednako je tako obavljao, možda i prve pokuse umjetnoga gajenja kamenica u Malostonskom kanalu na granama smriječa, pri čemu ističe da se najbolji uspjeh može postići ako se kamenice na granama smriječa drže u blizini podmorskih vrulja slatke vode. Spominje i zapažanja o rastu prstaca te opažanja o načinu kretanja školjke češljače, što Aldrovandi prihvaća kao točan zoološki podatak. Kada se Aldrovandiju obratio suočen s našom endemičnom ribom gaovicom (Phoxinellus ghetaldi

(Delminichthys ghetaldii)), isti mu, pozivajući se na autoritet Aristotela tvrdi da se ‘rađaju iz pjene koju kiše pobude’ dakle samorodstvom, dok mu na to Sorkočević odgovara: - A da se te male ribe rađaju od većih koje su im majke, po sebi je jasno, jer reče on (misli se na ribara kojeg je pitao) da se rađaju od mužjaka i ženke, iz njihova sparivanja i njihova nošenja. Naime, golim okom i razudbom moguće je vidjeti kako su ženke pune jaja, a mužjaci mliječi… Dakle, u pitanju postanka spomenutih riba Sorkočević se odlučno postavio protiv samorodstva, dok je Aldrovandi vjerovao Aristotelu, odnosno da mogu postati ‘spontano’, ‘same od sebe’ iz mulja. Tijekom tog dopisivanja Sorkočević se jasno i kratko poziva na iskustvo (l’esperienza), dakle na vlastita opažanja i na zapažanja drugih, te na pogled u nutrinu riba koji je moguć otvaranjem njihove utrobe. Mnogo je još drugih zanimljivih bioloških opažanja, pa čak i onih koja bi se mogla pripisati modernoj biologijskoj grani, biologiji ponašanja, kao npr. kada jata tuna skreću nakon pucnja topa na Pozvizdu, iz čega zaključuje da te ribe čuju. Zatim njegov zaključak o obliku i veličini nepoznate ribe na temelju sačuvana zuba, što bi bila slutnja kasnije u poredbenoj anatomiji postavljenog zakona korelacije: - Isto tako naći ćete jedno cijelo zubalo vrste silo (šilo) koje je nalik onome u spomenute ribe od koje su ona dva zuba. Iz toga bi se moglo nagađati što su slični zubi, iako su za trećinu manji, a ribu takva zubala ulo-

Danski zoolog i mineralog Morten Thrane Brünnich vili su mrežom na uže 1574. ribari u vodama Šipana i bila je teška 300 mletačkih libra, i bez ljusaka, boje sivkasto-plave i pomalo nalik na morskog psa. A bila je to riba izvrsna za jelo i od nje se radi hladetina. Također daje i prve opise ribanja na pobuk. Znači, Sorkočević ističe misao da bi se samo na temelju veličine i oblika zuba nepoznate ribe moglo zaključiti kakva je oblika i veličine ona bila. Spisi dopisa između Sorkočevića i Aldrovandija su i dragocjen prinos i dubrovačkom,

odnosno hrvatskom nazivlju nekih riba, školjkaša i drugih životinja. Čak u to vrijeme Sorkočević iznosi i svoja opažanja ‘borbe za opstanak’, te borbe za hranu u prirodi. Na temelju navedenog može se utvrditi kako je Jakov Sorkočević Lovrov bio prvi začetnik ihtiologije na našim prostorima, ali sigurno i znatno šire. S obzirom na ovu činjenicu stonsko područje (u vrijeme Sorkočevića Ston je bio dio Dubrovačke Republike) smatramo kolijevkom hrvatske ihtiologije.

Ihtiologija

Prugasti

i napuhnuti migranti Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

Photo by Laszlo Ilyes

roj ribljih vrsta koje u Mediteran dospijevaju aktivnom migracijom, balasnim vodama ili bijegom iz akvakultura neprestano raste. Jedna od takvih je Scarus ghobban (engleski naziv: parrot fish) - indopacifička papigača ili plavoprugasta papigača. Ova riba izrazitih boja uglavnom obitava na staništima gdje su nazočni brojni koralji, i to na dubinama od 3 do 36 metara. Inače živi u Indijskom i Tihom oceanu, a po prvi puta je zabilježena u istočnom Mediteranu u izraelskim vodama. Smatramo je lesepsijskim migrantom jer je preko Sueskog kanala aktivno migrirala iz Crvenog mora u Mediteran. Ulovljena jedinka je bila dugačka 50,5 centimetara, a inače ova vrsta može narasti i do 90 centimetara i pri tome doživjeti starost od 13 godina. Hrani se struganjem algi s koralja i stijena. Ova vrsta je protoginični hermafrodit što znači da je prvobitno u svom životnom ciklusu ženka, a kasnije prelazi u mužjaka. Koristi se za prehranu. Zanimljivo je da ju u Hong

Kongu na tržnicu donose živu i drže je u akvariju prilikom ponude za prodaju. Druga vrsta znanstvenog imena Lagocephalus sceleratus (engleski naziv Silverstripe blaasop) - srebrnoprugasta napuhača obitava uglavnom u tropskim morima na staništima gdje se nalaze gusta naselja koralja ili morskih cvjetnica i algi, na dubinama od 18 do 100 metara. Rasprostranjena

Indopacifička papigača (Scarus ghobban)

je, kao i prethodna vrsta, u Indijskom i zapadnom Tihom oceanu. Vrlo je zanimljiva jer se, kao i sve vrste unutar njene porodice, u slučaju ugroženosti ili prilikom izlova, napuše i izgleda poput kugle. I ova vrsta je lesepsijski migrant i po prvi puta je ulovljena u Mediteranu u turskim vodama. Jedinka je bila dugačka 45.9 cm, no ova vrsta može doseći dužinu i do 110 cm. Hrani se sit-

nim beskralješnjacima koji se nalaze na morskom dnu ili pak na koraljima i stijenama. Meso ove ribe je otrovno i ukoliko se ne pripremi na poseban način može biti smrtonosno za čovjeka. Posebni majstori u pripremi mesa ove ribe su Japanci koji je pripremaju u tradicionalnom receptu zvanom fugu. Ime jela je zapravo ime ribe, odnosno ime za sve vrste riba iz porodice napuhača.

Srebrnoprugasta napuhača (Lagocephalus sceleratus)

Vijesti

Sačmaste olovnice

Cjevasti nosač

ribolovu iz barke jako je važno imati mjesto na koje se može odložiti štap bilo u mirovanju. Pritom nije svejedno pod kojim kutem nosač stoji. Ovaj se cjevasti nosač vrlo jednostavno može montirati na bandu broda i pod bilo kojim kutem. Nosač je metalni što garantira čvrsti dosjed u montaži i dovoljno kvalitetan otpor prilikom eventualnog kačenja ribe u panuli. Unutrašnjost cijevnog dijela nosača je glatka tako da je oštećenje štapa svedeno na minimum. Naravno, kao i sve druge mon-

tažne nosače nakon ribolova, i ovaj se može skinuti i spremiti na sigurno. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ibolov osjetljivim i finim tehnikama kakav je ribolov, primjerice bolognese tehnikom je upravo nezamisliv bez sitnih olovnica, popularne sačme. Ove su olovnice oblika lovačke sačme po sredini rascijepljene tako da je montaža vrlo jednostavna. Dovoljno je strunu umetnuti u procjep i olovnicu stisnuti kliještima. Pakiranje sadrži pet različitih veInformacije ličina – 0, 2, 4, 6 i 8, grupiranih unutar praktičnog kružnog paMIKELI TRADE kiranja u zasebne komore. Ovaj 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a proizvod potpisuje Trabucco, a Telefon 023 / 224 - 860 košta 37,90 kuna.

Shimano Twin Berkley Power 8000 SW-A Cherywood feeder

aš kao i svima znana Stella SW, i ova rola ne zna za milost. Ono što se zakači s ovom rolom sigurno ide van. Kompletno nadgrađe role ima provjereni koncept SW što je garancija stabilnosti i neupitne snage. Bez obzira za koju se veličinu role odlučili, greške nema. U ponudi je model Shimano Twin Power 8000 SW-A opremljen sa deset vrhunskih ležajeva. Prijenos kod ove role se kreće od 4,6 do 5,7:1 što je čini idealnom za sve dinamične tehnike kakav je uvijek izazovni vertical jigging ili lov dubinskim kančenicama.

jubitelji žilavih feedera vrhunskog dizajna u ovom će štapu naći pouzdanog saveznika. Berkley Cherywood feeder je trodijelni štap dužine 4,5 metra. Opremljen je sa četiri različite špice kojima pokriva akciju od 100 – 250 grama. Ima karbonski blank i dršku od pluta te kvalitetnu opremu (LTS vodilice). Transportna dužina ovog štapa je 1,53 metra, a težina 438 gra-

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ma. Ovaj ekskluzivni model možete pogledati u novootvorenoj Adrianinoj trgovini u Rijeci. Cijena mu je 1176 kuna. Informacije ADRIANA RIJEKA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 386

Rič ribarska

MUL Napisao i snimio Boris Bulić

eć cilu šetemanu niko nije izaša na more. Jugo je valjalo sve u šesnajs. Prvo je išla jadna Đenovska, pa za njon neke mrtve marete koje baš niko u mistu nije razumija, pa onda druga Đenovska, a cilo je vrime plimavalo da ne moreš virovati. More se dikod prilivalo priko rive, a Šimici bilo došlo lipo do porte od dvora. - E moj pokojni Ive, da mi nije tvoga praga i more bi me otplavilo – tako je Šimica kvilila po cile dane. Srića pa konoba Jerolimova nije na samoj rivi pa smo imali di biti. - Koji je to neverin bija! Stuka je dabi tri kvarta porta, batele su bile na suvo, cime pokidane, a one dvi stare mendule u mandraču izvaljene. Ej! Mendule, mendule je pokidalo! Znaš onda kako je to strašno bilo – drža je pistulu Janko, najstariji pokretni u mistu. Što sad? Što van sad tu nije jasno? Je, ima i starijih od Janka, ma su u postelji, bolesni i ne izlaze vanka kamare. Ti su bidni na po puta do gori, nepokretni. Nji’ mi je baš ža jerbo imaju, ajmo reć opravdanje. Ma postoju i oni drugi, koji bi i mogli izać, ali od svojih štriga ne smidu vanka pa njih zato zovemo polupokretnima. Nji’ moreš viti samo u spizi s kakovon valižon ili boršon na garofule iz koje viri štruca kruva oli prašak za robu, ali i’ u konobi ne’š viti. Tili bi oni bidni, ma je straj veći od žeje. Najstariji pokretni… Zaokružija san pogledon po katrigama i na brzinu skonta. Nas četire, prosjek godina - sedandeset i dvi. Blizu san, jako blizu… - Ma koje mendule? Što ti to govoriš? U Mandraču nema nikakovi’ mendula’.

- Ve ga! Normalno da i’ nema kad i’ je onda pokidalo. Sad ti govorin. - A kako se ja toga ne sićan? - A kako bi se sića? To je bilo kad san ja ima deset godina, a ti si doša šešnajs posli mene. Znači da si u startu ima šes’ godina minusa. Kako bi se moga sićat? - Dobro, dobro on govori. Meni je priča moj pokojni nono o ton neverinu. Sve je potaraca – javija se Cota koji je iza prastare Gagie brisa čikare i priko voje, da ne rečen nešto drugo, pomaga staron Jerolimovu u konobi. - I tek onda, pazi što ti govorin, tek su onda nasuli ovi mul. Do tog neverina smo bili otvoreni na jugo. - Ma ne virujen! Da prin toga ni bilo mula? - Ve ga jope! Nisan reka da ga ni bilo, nego san reka da su tek onda nasuli ovi – i tu je, mada se kroz zid konobe ništa nije moglo viti, prston upra u pravcu rive. - Stari je bija mali, za tri-četire veza… - Sa’š još reći da si ga ti nasuja… - I ja, i ja san radija na njen… Dok se bidna Marjeta nije utopila. Posli me više nisu pustili od doma. - Je, čuja san i ja za to, ma niko ne zna ni kako ni zašto. - O tome se nije govorilo jerbo je bila velika sramota. Znaš da su je tili pokopati vanka mocire. Onda joj je bidna mate išla u Općinu i načelniku i onda je likar dobija diretivu da napiše da je bila bolesna, da joj se zamantalo, pa da je zato pala u more. - A što je zapravo bilo? - A što će biti? Ništa. Žalost i tuga do neba. Tribala je poć za Marinka Đenovog i sve je već bilo dogovoreno… - Đenovog Marinka? Od pokojnoga Đena Puntarola?

- Je, njegovoga, najstarijega. - Ja san mislija da je Đeno ima samo ćer… - javija se Cota. - Nisi jedini… Misec dana prin vinčanja Marinko je poša. Miston je išla priča da je to lito bija s nikon furešton što je ostala noseća i da ga je ona zvala i da je on poša. Đeno nikada nije tija govoriti o tomu, a Marinko se nikada nije vratija tako da zapravo više niko ne zna što je šnjin. Neki govoru da je osta u Vrancusku, a neki u Portugal. A bidna je Marjeta čekala i čeka-

la. Onda su je je’no jutro našli ispo mula u moru. Bija je ka sada, drugi misec. Ležala je na dnu na dva metra i gledala gori, u nebo ka da počiva. More likar pisati što god je njega i diretivu voja, ma ja znan da se ona bacila u more jerbo više nije mogla podnit ni sramotu ni žalost… Ni znala plivati… Bidno dite, bidna mladost, tako skončat… Svi su mučali i gledali šoto. Jedino se čulo jugo kako u škurama škriplje i nadimlje onaj komad tijende što je osta na

teraci. - Cota, daj mi još je’nu bevandu pa da gren – pozva je Jakov. - Daj i meni… - I meni… - Nemoj meni, ja neću – reka san jerbo mi je posli ovakove beside sve bilo nekako žuko. Ispo’ oka san gleda Jakova i njegovu bilu glavu. Cota se dovuka do stola, donija bevande i pogleda u mene: - Kafú? - Nemoj, dosta mi je. I ja moran poći…

* * * Ostavija san konobu i poša na rivu. Vitar je malo mola, ma su se mrtve marete valjale i udarale tako silovito da je priko đige još uvik štrapalo ka da lije. S ove strane mula, u mandarču je bila skoro bonaca. Samo su batele na refule cvilile žujajući se pajetima. Popušta san malo svoju cimu, diga kolet i pogurija se. Ja se nisan sića ni pokojne Marjete, ni njene matere za koju su

rekli da je od žalosti pošla za ćeron dva miseca posli, jerbo se sve to dogodilo prije nego san se rodija. Priču san ka i svi u mistu čuja i zna san baš sve što je Jakov ispriča. Sićan se samo da se ka dite nisan smija kupati na mulu ni ja, ni druga dica. A njena je kuća… Nagnija san se da bolje vidin… Tamo se nazire, u po brda, iza ona tri cimpresa. Još je samo po krova ostalo. Jugo se počelo jope dizati. Leđa su mi već bila mokra. Ona će me moja štriga kad se vratin…

Sta san i okrenija se u vitar. U đigu je udarija val i u refulu se prosuja visoko priko mula. I u ton san momentu u onoj pini, u onome refulu vidija i Marjetu, i mate joj i sve one bidne i nesritne… Okrenija san se i pogurija još i više. Ja se iman di vratiti. I krov mi je cili, i dite mi je živo i zdravo i moj mali Marko, i ona moja pokora s kojon se svakoga dana kontreštajen… Vuka san se doma ka krepana maška, a jugo je raslo.

Elektronika

MARK SERIJA ehosondera

ark je nova serija jednofrekventnih i dvofrekventnih ehosondera s velikim mogućnostima i pristupačnom cijenom, a kombinira 5-inčni ekran visoke rezolucije s već poznatim performansama Lowranceovih ehosondera. Uz visoku kvalitetu prikaza sonara, koju ri-

bolovci ionako očekuju od Lowrance uređaja, Mark serija nudi 5-inčne ekrane rezolucije 480x480 pixela sa SuperTwist LED prikazom u 16 nijansi sive boje, za mnogo bolje razdvajanje i uočavanje detalja u svim uvjetima, pa i pri direktnom sunčevom odsjaju. Premda oba Mark modela posjeduju standardne Lowrance performanse sonara - čistoću i definiciju meta, Mark5x pro pruža dodatne pogodnosti rada s dvije frekvencije za veću pokrivenost u različitim uvjetima ribarenja. S dvofrekventnim m o g u ćn o s t i ma – 200 i 83 kHz – Mark5x Pro omogućuje pokrivenost do 120°, te prodire do dubina od preko 300 metara. Mark-5x radi frekvencijom

od 200 kHz, za dubine do 244 metra, dok omogućuje pokrivenost od 60° pokrivenosti prikaza podvodnih struktura i ribe. I Mark-5x i Mark-5x Pro modeli uključuju krmene sonde s ugrađenim senzorom temperature. Da bi se pomoglo ribolovcima, odnosno da ne propuštaju dobre ribolovne lokacije, oba Mark ehosondera omogućuju jedinstvenu TrackBack™ funkciju koja omogućuje korisniku da se naknadno vrati nazad kroz zapis sonara koji se snima u memoriju uređaja. - Mark-5x i Mark-5x Pro nude solidne i pouzdane opcije sondiranja po pristupačnim cijenama, izjavio je Navico-v CEO i predsjednik Leif Ottoson. Kombinacija dokazanih mogućnosti naših sonara koji pružaju stvarnu vrijednost ribolovcima - kristalno čiste slike i jednostavnog i jasnog izbornika, čine Mark seriju uređaja pobjedni-

kom u konkurenciji srednjeg cjenovnog razreda – završio je Ottoson. Tu je i napredna tipkovnica s pozadinskim osvjetljenjem, dizajnirana da omogući jednostavan pristup naprednom, korisničkom izborniku za dodatne mogućnosti uređaja. Mark-5x i Mark-5x Pro uređaji su u potpunosti vodootporni po IPx7 standardima. Kao dodatna novost tu je i novi sustav za montiranje uređaja na nosač ili u ploču koji omogućuje brzo skidanje/postavljanje uređaja sa/na nosač. Velika novost je izbornik na hrvatskom jeziku za sve uređaje iz Elite i Mark serije. Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT d.o.o. 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 364

Oprema

WAECO CF-60

onačno je ovdje - Waeco CoolFreeze CF-60, novi volumenski high-tech kompresor hladnjak koji zaokružuje vrlo hvaljene hladnjake WAECO CF serije. Waeco CoolFreeze CF-60 nudi sve prednosti WAECO hladnjaka. Idealan je za korištenje na brodu - i na olujnom moru i u zaštićenoj luci. Uvijek pouzdano hladi na -18 stupnjeva, a koristi samo 45 W, što je snaga standardne žarulje u vašem domu. Waeco CoolFreeze CF-60 može se točno podesiti na temperaturu +10 i -18 °C pomoću digitalnog upravljačkog elementa i integriranog elektronskog termostata. Također, sadrži brojne korisne dodatke koji čine ovaj vrhunski hladnjak pravim suputnikom na brodu bilo gdje u svijetu. Neke od njih su mogućnost premještanja poklopca otvaranja na lijevu ili desnu stranu, CF posebna elektronika za meki start kompresora i turbo hlađenja, odvojiva žičana košara, odvojive ručke za Informacije Informacije nošenje i elektronika za trajno napajanje 12 - 240 V, kao i rad FIRGO MARINE d.o.o. sa solarnim panelima. Sve to u Dobojska 36, 10000 ZAGREB konačnici čini sam vrh ponude Tel. 01/ 66 085 96 u mobilnom hlađenju.

Oprema

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

VRIJEME JE za DTD Napisao Boris Bulić

ovim je vremenima na tržištu ribolovne opreme uistinu teško opstati. Pritisak koji stvara recesija je velik i ne mogu mu svi odoljeti. Ipak, za neke brendove taj je pritisak gotovo neprimjetan. U čemu je tajna? Nema je – kvaka je u kvaliteti koja ruši sve barikade koje recesija i slična krizna stanja postavljaju između

proizvođača i korisnika. Upravo je visoka kvaliteta u kombinaciji s neprestanim inovatorsko-kreativnim usavršavanjem dovela DTD u sami vrh hrvatske proizvodnje ribolovne opreme. DTD iz Dugog rata već dugo vremena na opće zadovoljstvo svih zaljubljenika u ribolov na tržište plasira svoje vrhunske uratke. Iako je ponajprije poznat po svojim skosavicama i peškafondima, DTD ima znatno

širi proizvodni program. To su u prvom redu vrlo ubojite i lovne varalice kako za spin tako i za panulu, gotove panule na drvenim motovilma, saonice za hobotnice, motovila, kančenice, kuke za prihvat ribe, a posebno je omiljen i u praksi nebrojeno puta potvrđen halogeni potopivi feral. Nema ribolovca koji u svom priboru nema bar jedan DTD-ov proizvod. No na staroj se sla-

vi ne živi - jedna je od ključnih maksima koje pokreću ovaj hrvatski brend. Upravo zato DTD na tržište neprestano izbacuje novitete koji svojim karakteristikama zadaju ozbiljne glavobolje konkurenciji. Neke od tih proizvoda predstavljamo na ovim stranicama. Iako su međusobno različiti, svi imaju jednu zajedničku ključnu karakteristiku – neupitno su lovni do bola.

DTD skosavica ARBUN

DTD skosavica TRLJA

- izgled živog arbuna - transparentno fosforno tijelo - fina tekstura platna - dvostruke inox igle - velike fluo crvene oči - 5 boja leđa: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - veličine 1.5, 2.0, 2.5, 3.0 - MPC: 59 kuna

- izgled žive trlje - transparentno fosforno tijelo - 6 boja leđa: žuto-crvena, plava, zelena, crvena, narančasta, pink - fina tekstura platna - dvostruke inox igle - velike fluo crvene oči - veličine 1.5, 2.0, 2.5, 3.0 - MPC: 49 kuna

DTD skosavica Color Oita

DTD skosavica Special Oita

- mijenja boju u moru - transparentno fosforno tijelo - specijalno platno nalik ljuskama ribe - dvostruke inox igle - velike fluo crvene oči - 5 boja leđa: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - veličine 2.5, 2.8, 3.0, 3.5 - MPC: 49 kuna

- izgled živog škampa - transparentno fosforno tijelo - fina tekstura platna - dvostruke inox igle - ispupčene crvene oči - 5 boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - veličine 1.5, 2.0, 2.5, 2,8, 3.0 - MPC = 39 kuna - veličina 3.5 - MPC = 45 kuna

DTD panula za lignje TRLJA

DTD peškafondo GAVUN

- izgled žive trlje - tonuća - sedefasto tijelo - dvostruke inox igle - hologramske oči - veličine: 90 i 110 mm - MPC = 45 kuna

- presvučen platnom - tekstura platna nalik ljuskama ribe - izrazito mekano platno - zaobljene inox igle - plastificirano olovno tijelo - velike fluo crvene oči - boje: crvena glava, zelena glava, narančasta glava - težine: 15, 18, 27, 35, 45, 55, 70, 100 g - MPC = 36 kuna

DTD panula za lignje MIX GLAVOČ

DTD peškafondo Glavoč bijelac

- tijelo prekriveno sa specijalnim platnom - platno je mekano sa izraženim uzdužnim prugama - veoma velika uočljivost - dvostruke inox krunice - fosforno tijelo - dvije veličine 9 i 11cm - pet boja leđa - MPC: 54,00 kuna

- presvučen platnom - tekstura platna nalik ljuskama ribe - izrazito mekano platno - zaobljene inox igle - plastificirano olovno tijelo - velike fluo crvene oči - težine: 10, 15, 18, 27, 35, 45, 55, 75, 100 g - MPC: 34 kuna

DTD peškafondo Lignjić

DTD panula za lignje Turbo Skuša DD

- presvučen platnom - tekstura platna nalik ljuskama ribe - izrazito mekano platno - zaobljene inox igle - plastificirano olovno tijelo - velike fluo crvene oči - boje: bijelo-crvena, crvena i bijela - težine: 11, 17, 25, 35, 50, 75, 100 g - MPC: 36 kuna

- super fina akcija - veća dubina ronjenja tako da ne treba olovo na najlonu - dvostruke inox krunice - tri boje leđa -modra, zelena, narančasta - dvije veličine 9 i 11cm - MPC: 49,00 kuna

DTD skosavica Color Glavoč

DTD skosavica Kanjac

- izgled živog kanjca - transparentno fosforno tijelo - fina tekstura platna - dvostruke inox igle - velike fluo crvene oči - veličine 1.5, 2.0, 2.5, 3.0 - MPC: 45 kuna

Vijesti

Technician by Sunline

Hologramske varalice

ajlon Sunline Technician je svakako jedinstven proizvod. Ovaj najlon na presjeku ima silikonsku strukturu koja ga čini izuzetno mekim i podatnim, vrlo pogodnim za varaličarenje. S ovim se najlonom izuzetno lako i daleko zabacuje, uz minimalno opterećenje. No tako meka struktura ne umanjuje njegovu nosivost jer Tehnician promjera 0,26

milimetara pože podići čak 5,4 kilograma. Najlon dolazi u blister pakiranju špuliran po 150 metara po maloprodajnoj cijeni od 129,00 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Combo Oyster Surf

ovremene akcije u prodavaonicama Luna Maris nikako ne treba propuštati jer povoljne cijene uz visoku kvalitetu uvijek ugodno iznenade. Tako ovom prilikom Linea Effe potpisuje combo set koji bi svaki pasionirani ribič mogao samo poželjeti. Riječ je o štapu Oyster Cast Advanced Edition dugom 4,20 metara, akcije 250 grama, namijenjenom dalekim izbačajima. Uz ovaj štap ide i rola DG Surf 460, uležištena sa četiri ležaja, s već namotanim najlonom koja jedva čeka nasukati vašu ribu života. Cijena ovog combo seta je samo 507 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ada je idealno vrijeme za sve ljubitelje lagane panule. Dovoljno je u suton ili rano jutro za sobom povući sabiki ili popularno nazvanu tursku panulu i uspjeh ne može izostati. No osim sabikija može se povući i klasična lagana panula s minimalnim otežanjem. Yamashita u svojoj bogatoj paleti ima upravo savršene varalice za ovakve montaže. Riječ je o hologramskim kreacijama koje su ribama naprosto Informacije neodoljive. U blister pakiranju dolaze dvije varalice s integriranim UDICA - SONIK udicama, tamnim očima i perna23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 tim ‘suknjicama’. Bez obzira koju Telefon 023 / 305-398 vrstu ribe lovili, s ovim je varalicama uspjeh zagarantiran.

Shimano visoke čizme

pored toga što se nalazimo u eri prozračnih i nepropusnih kombinezona, za zimsko hladno i mokro vrijeme visoke neoprenske čizme su nezamjenjive. Shimanove visoke neoprenske čizme su jednostavne za nošenje i vrlo udobne, napravljene od 4 milimetarskog materijala i predstavljaju pristupačnu kvalitetu. Šavovi su dvostruko spajani i ojačani zbog potpune vodonepropusnosti. PVC čizme su obložene neoprenom debljine 3 milimetra koji jamči udobnost. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

OLOVO

za bulentin

Koje težine treba biti olovo kod lova upredenicom iz brodice, često je pitanje. Neki će tvrditi lakše, neki teže, no mi ćemo pokušati odgovoriti na pitanje koliko dobra težina olova utječe na uspješnost ribolova Napisao Mladen Marković , snimili Boris Bulić i Mladen Marković

ežinu olova određuje nekoliko faktora kao što je dubina mora na mjestu na kojem lovimo, vrsta ribe, utjecaj struja odnosno kurenta, pribor, lovimo li najlonom ili špagom... Bezbroj okolnosti, no kako izabrati pravu težinu olova? Bio sam podosta iznenađen kada sam se našao na istom plovilu s dobrim prijateljem koji zna što je ribolov i koji svojim brodićem lovi gotovo po cijelom Jadranu. Lovili smo arbune na dubini između dvadeset i trideset metara, imali smo istu ješku, pribor

zategnuta upredenica

nam se poprilično podudarao, osim nekoliko sitnih detalja. Ja sam lovio sa svojim standardnim sistemom s upredenicom Pro Power 30 lb te s dvije udice na fluorokarbonskim pramama Sunline Siglon FC Low Viz debljine 0,245 mm, koje su DEGA Quick Bead System perlicama postavljene tako da je jedna udica bila gotovo do olova, dok je druga visila par centimetra iznad perlice od prve. Sve nabrojano sam otežao s 90 gramskim olovom s vrtjelicom. Iako su nam pribori bili podudarni jer i moj prijatelj lovi upredenicom, razlika je bila u pramama kojih je bilo tri, s time da je jed-

opuštena upredenica

zategnuta upredenica opuštena upredenica

Bez obzira na valove, zakačenu ribu i opuštenu upredenicu, pribor je s olovnim opterećenjem od 90 do 100 grama uvijek na dnu

na udica ležala na podu – radi frankula – kako je rekao, i težine olova koja je kod njega bila samo 30 grama. Bio sam poprilično iznenađen tako laganim olovom i to sam mu rekao. On se pak meni čudio zašto koristim tako teško olovo? Sve u svemu, sasvim logična pitanja i prepucavanja dvojice ribiča na jednom mjestu.

Kod lova upredenicom koja nema rastezanja udarac se direktno prenosi na udicu, odnosno na kratak predvez i prame, a kao protuteža je naše olovo. Upredenica je labava i pomalo leluja kako se brodica ljulja Naravno da smo obojica imali svoje argumente, no ribolov će pokazati da su moji ipak bili jači, iako je on lovio s tri duže prame – radi frankula – a ja

na dvije kraće. Princip ribolova je da ribi ješku možeš približiti tako da je ona smatra nečim prirodnim. To nije sporno, no kada riba zagrize i moment kada ribič zateže je nešto sasvim drugo. Naime, kod lova upredenicom koja nema rastezanja udarac se direktno prenosi na udicu, odnosno na kratak predvez i prame, a kao protuteža je naše olovo. Upredenica je labava i pomalo leluja kako se brodica ljulja, a u tom ritmu se upredenica opušta ili zateže. U tom se ritmu prame s ješkom dižu i padaju čime mame ribu na napad. Olovo težine 90 ili 100 grama je ‘sidro’ koje omogućuje da se upredenica zateže i kada riba zagrize, prilikom ribičevog kontriranja štapom ‘zaustavlja’ upredenicu tako da se prame pomaknu munjevitom brzinom. U pravilu je riba dobro zakvačena udicom. Kod laganog olova upredenica ga jednostavno odigne od dna, izgubi svoju brzinu i riba se ne mora svaki puta zakvačiti. Pomalo nerazumljivo? Naprotiv, tehnika lova tatakijem se bazira na teškom olovu od 100 do 150

Sa lakšim olovnicama od 30 do 40 grama valovi, zakačene ribe i kurenti pribor odižu od dna

?????????

grama koje također igra ulogu ‘sidra’ jer ga udarci štapom ne pomiču, a opet daju brzu kretnju varalicama jer se upredenica opušta i zateže bez da se olovo pomakne s dna. Bilo kako bilo, do podneva sam prijatelja uvjerljivo ‘oprao’, dakako ne propuštajući priliku za zadirkivanje jer je moje teško olovo radilo ko’ ludo, dok je on imao

dosta udaraca u prazno. Nakon odmora te podosta uvjeravanja, prijatelj je uzeo olovo od 90 grama i jednako dobro kao ja lovio ostatak dana. Dakako, ne lovimo svi jednako i svatko ima svoj način, pa se mnogi neće sa mnom složiti, no pokušajte prvom prilikom loviti upredenicom na tridesetak metara olovom od 90 ili 100 grama i to

tako da štap naslonite na jednu bandu brodice, a da ga ne dirate. Napnite upredenicu taman toliko da olovo dodirne dno i pustite da ju samo ljuljanje brodice zateže i opušta. Zatezanje će biti itekako efikasno jer upredenica ‘diše’ između naslonjenog štapa koji se pomalo savija i olova ‘sidra’ koje kao protuteža stalno stoji na dnu. S druge

strane brodice postavite lagano olovo koje se pomalo odiže i upredenici ne daje nikakvo opuštanje i zatezanje. Odmah ćete uočiti odnos ulova s jedne i druge strane. Teško olovo momentalno zateže upredenicu koja pokreće pramu čime i kod najmanjeg napada na ješku suvereno kvači ribu. Naprotiv, lagano olovo se podiže i spušta zajedno s pramama i ješkom, što dopušta ribi da dođe do ješke, skine ju s udice i bezbrižno ode, a da joj opasnost od udice nije niti prijetila. U svakom slučaju, moj kumpanjo je morao slušati o tome kako su arbuni ‘vele beštije’ i jednostavno kad dođu na spizu ne žele niti čuti za neka mala olovca koja ni ne vide. Dan danas mora slušati priču o lukavim arbunima koji ne žele imati posla s nekim ko’ nije u stanju kupiti ni pošteno olovo. Dakako, što vrijeme više prolazi tirada je sve žešča i žešća jer su se priči o malim bijednim olovima priključili drugi kumpanji, a to pogotovo dolazi do izražaja kada se klapa okupi negdje uz žmul vina i pokoju slanu srdelu.

Oprema

KALJUŽNE PUMPE

Drainman

Najnovije kaljužne pumpe nam dolaze s dalekog sjevera i predstavljaju pravi eko-projekt jer se pokreću snagom valova i vjetrova. Gdje ih naći? Naravno, u Mikeli Trade prodavaonicama Napisao i snimio Boris Bulić

Ova mala pumpa može iscrpsti 2 500 litara na dan

elika novost koja je obradovala sve nautičare bez obzira kakvo plovilo imali je najnovija potpuno automatska drenažna pumpa koja se služi isključivo prirodnim pogonom – vjetrom i valovima. Ova se pumpa proizvodi na dalekom sjeveru u tvrtki Erbinen AB, no ona je ustvari tek jedna u nizu inovacija Petera Nillsona, vrlo plodnog poznatog švedskog inovatora. Konstrukcijski gledano, pumpa je vrlo jednostavno osmi-

Opruga kao filter s okastim završetkom šljena. Njen temeljni dio je jednopropusni ventil smješten u elastičnom membranskom tijelu koji ‘diše’ i elasticira zatezanjem nateznih traka. Same natezne trake su izrađene od vrhunskih materijala i mogu izdržati opterećenje od nevjerojatnih 13000 N. Pumpa se postavlja između plovila i obale na način da se, najčešće škopcima, krajevi nateznih traka povežu s jedne strane s obalom, a s druge s plovilom. Kraj usisnog plastičnog crijeva dugog tri metra se postavlja na najnižu točku plovila

www.mikeli-trade.hr odakle crpi sakupljenu tekućinu. To crijevo na svom kraju ima utisnutu oprugu, svojevrsni filter koji sprječava ulaz nečistoća. No ako do nečistoća dođe, dovoljno ju je lagano rastegnuti. U oprugu je utisnut prstenasti metalni završetak koji ima ulogu utega, no može se iskoristiti i kao spojni element za fiksiranje crijeva. Princip rada pumpe je vrlo jednostavan. I najmanji pomaci plovila zatežu natezne trake koje stiskanjem centralnog dijela pumpe ispumpavaju vaše plovilo. Čak i kada je kalma bonaca more diše, što je sasvim dovoljno za rad ove pumpe. Naravno, po uobičajenom vremenu pumpa neprekidno ispumpava, a što je najljepše, pritom ne troši ni gorivo ni struju, što je postavlja na sam vrh liste eko–proizvoda. Kapacitet Drainman pumpe je uistinu impresivan. U toku jednog dana ova mala pumpa može ispumpati čak 2 500 li-

tara! S ovim pumpama jutarnja su pajanja, mokre ruke, ukočena koljena i leđa definitivno stvar prošlosti. Vaše je plovilo s Drainman pumpom uvijek suho i spremno za isplovljavanje. Na vama je da samo okrenete ključ i u miru se otisnete u potrazi za ribom, vjetrom ili najobičnijim guštom. Cijena Drainman kaljužne pumpe je 499,01 kunu, a u ponudi su i produžna usisna crijeva s konektorom po cijeni od 68,54 kune. Valja napomenuti da se na navedene cijene, kao uostalom i na sve ostale cijene u prodavaonicama Mikeli trade, dobiva i standardni popust od 10 posto za sva gotovinska plaćanja. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko frankopanska 27a Telefon 023/ 224 860

Svijet nautike

NCP GRADI BRODOVE

za norveško tržište

NCP Remontnom brodogradilištu Šibenik krajem prošlog tjedna je s norveškom tvrtkom Nordic Aqua Boats AS ugovorena izgradnja do 15 radnih brodova u razdoblju od sljedećih pet godina. Ugovoreni posao veliko je priznanje Nautičkom centru Prgin s obzirom da je naručitelj šest mjeseci paralelno vodio pregovore i s kineskim brodograditeljima, no unatoč njihovoj iznimnoj konkurentnosti, kvaliteta proizvoda NCP-a bila je presudna za dobivanje istog. Do sada su se radni brodovi NAB CAT 13,5 i NAB CAT 15 proizvodili isključivo u Kini i u Norveškoj, a od sada će u ove modele biti

Uvodna bez potpisa

utkano znanje hrvatskih brodograditelja. Također, velik značaj ovog ugovora leži i u činjenici što su njime NCP Remontnom brodogradilištu Šibenik otvorena vrata za ulazak na norveško tržište, tržište jedne od najbogatijih zemalja na svijetu u kojoj su ribarstvo i brodogradnja, nakon plina i nafte, dvije najzastupljenije industrijske grane u rastu nacionalnog BDP-a. Rok izgradnje prvog katamarana NAB CAT 13,5 je pet mjeseci, a do kraja sljedeće godine očekuje se izgradnja ukupno tri broda. Riječ je o aluminijskim katamaranima od 13 i 15 metara koji se koriste za rad u ribogojilištima, a koje karakterizira velika radna površina opremljena

dizalicom. U svaki model bit će ugrađen motor John Deere snage 330 HP. Osnovna namjena ovog radnog broda je opskrba i održavanje ribogojilišta, a uzgoj ribe jedna je i od najbrže rastućih industrijskih grana u Norveškoj. Najveći dio otpada na uzgoj lososa, a u posljednjih 20 godina kada se proizvodilo 20.000 tona lososa, proizvodnja je dosegla današnjih čak 850.000 tona godišnje. Uslijed ovog intenzivnog rasta tržišta značajno je porastao i broj ribogojilišta koja su često locirana daleko od obale, pa su i plovila koja ih opskrbljuju nerijetko izložena nepovoljnijim vremenskim prilikama. Upravo stoga je kvaliteta radnih brodova za opskrbu ribogojilišta od izni-

mne važnosti, a svoju šansu u ovoj norveškoj tržišnoj ekspanziji pronašla je domaća tvrtka, NCP Remontno brodogradilište Šibenik. Do suradnje NCP-a s Nordic Aqua Boatsom došlo je zahvaljujući posredništvu tvrtke CroNoMar, sa sjedištem u Šibeniku. Riječ je o inovativnoj tvrtki koja je osnovana sa ciljem prepoznavanja i stvaranja novih poslovnih mogućnosti kroz projekte s norveškim i hrvatskim partnerima, u čemu mladi tim na čelu s Malvinom Villabom izvrsno napreduje. Nordic Aqua Boats AS brokerska je tvrtka koja se bavi izgradnjom i kupoprodajom brodova za svoje klijente, među kojima su uglavnom ribarski klasteri iz Norveške, Škotske i Irske.

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Vijesti

Fluorokarbon Stroft FC1

Dvostruki nosači

otreba za kvalitetnim nosačima za štapove raste sa iskustvom. Prilikom panulanja jako je važno biti dobro organiziran pogotovo ako za barkom povlačimo više sistema. Ovi dvostruki nosači omogućuju držanje dva štapa na istoj poziciji, što se prilikom povlačenja na različitim dubinama pokazalo kao vrlo praktično. Nosači su metalni, a imaju i sigurnosni prsten za koji se štapovi mogu vezati i osigurati od nehotičnog ispadanja. Montaža je vrlo jednostavna, baš kao i demontaža što znači da po završenom ribolovu nosač možete spremiti u kabinu ili ponijeti kući.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Raglou u svim bojama

aglou varalice su za ovo doba godine upravo savršen izbor. Lagana panula za brancina je bez ove varalice nezamisliva. Uz minimalno, ili još bolje bez ikakvog opterćenja, ova se varalica lagano povlači za brodom, a brancini joj jednostavno ne mogu odoljeti. U ponudi je kompletna paleta u svim bojama i veličinama tako

da i najizbirljiviji mogu s lakoćom odabrati model koji upravo njima i njihovoj ribi života odgovara. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

alo je fluorokarbonskih struna koje se svojim performansama mogu mjeriti s fluorokarbonom Stroft FC1. Ovaj je fluorokarbon izrazito podatan, a istovremeno i vrlo nosiv. Fluorokarbon Stroft FC1 uz izvrsnu nosivost na čvoru ima i zavidnu prekidnu čvrstoću pa tako primjerice, promjer od 0,30 može podnijeti opterećenje od 7,3 kilograInformacije ma. Da bude ljepše, ovaj fluorokarbon ima i EFFTA certifikat koji ŠKORPION DNC je dovoljan dokaz za vjerodostoj10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 nost deklarativno navedenih poTelefon 01 / 2322 - 515 dataka.

Stren Sonic Braid

predenice američkog proizvođača Stren novitet su na našem tržištu. Dokazana kvaliteta i čvrstoća okruglih upredenica zadovoljiti će ribolovce na Jadranu i ribolovce na slatkim vodama. Stren Sonic Braid je presvučena okrugla upredenica čije su odlike izuzetna čvrstoća, neupijanje vode i neistezljivost.

Dostupna je u pakiranjima od 110 i 270 m u žutoj i tamnozelenoj boji. I može se kupiti u svim Adrianinim trgovinama! Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Podvodni ribolov

DRHTULJE Možda su električne jegulje i električni somovi razvikaniji, ali i mi imamo svoga strujnog aduta Napisao i snimio Pero Ugarković

rhtulje su u pričama poznate ponajviše po svojim električnim svojstvima s kojima znaju stvoriti neugodnosti za čovjeka. Radi se o hrskavičnjači poligači što u prijevodu znači da je bliska srodnica raža koje i same imaju električne organe, no ti organi ne funkcioniraju kao kod

drhtulja. U svijetu nema mnogo vrsta koje pripadaju razredu drhtuljki (torpedinidae), svega dvadesetak. U Jadranu je samo jedna, a još se dvije koje žive u zapadnom Mediteranu mogu periodički pojaviti u Jadranu, pa se i njih u literaturama navodi kao jadranske vrste. Postoji nekoliko zabilježenih ulova drhtulje mrkulje (Torpedo nobiliana) koja je ujedno i najveća od

Zakopane drhtulje znaju biti neugodne za ronioce

svih vrsta drhtulja na svijetu sa svojih maksimalnih 1.5 metara i 90 kg. U Jadranu su uhvaćeni nedorasli primjerci oko otoka Hvara, Visa i Mljeta. Ova vrsta je jednobojno tamnosmeđe kože. Drhtulja kolobarka (Torpedo torpedo) specifičnog je izgleda zbog svojih pet velikih crnih pjega postavljenih pravilno po leđnom dijelu ribe. Ova vrsta naraste do 60 cm. Do sada je ulovljeno nekoliko komada na području oko Splita i u Crnoj Gori. Najčešća i jedina prava jadranska vrsta je drhtulja šarulja (Torpedo marmorata) poznatija još pod imenima trn, tresnavka, trepljenica, rejok i sl. Ova vrsta prošarana je po leđima raznobojnim pigmentima koji ostavljaju mramorasti otisak na koži. Sve drhtulje oblika su mandoline i na repu im se nalaze leđne peraje. Na samom vrhu repa nalazi se repna peraja bez bodlji. Drhtulja šarulja naraste do 70 centimetara i težine do 10 kilograma. Drži se plićeg mora od 5 do 50 metara dubine i ima

je na otvorenom moru i ušćima rijeka.

Električni organi Iako nisu jedine ribe koje proizvode struju, pa čak nisu ni najpoznatije, ipak su jedine koje žive u našim krajevima. Električni organi su smješteni s obje strane tijela drhtulje u predjelu između lubanje i bočnih peraja. Tijekom čišćenja lako ih je uočiti jer izgledaju kao bijelkaste želatinaste pločice nalik na pčelinje saće razdijeljene stjenkama. Punjenje se događa sinkroniziranom depolarizacijom membrane električnih organa što puni želatinaste ćelije. Električni organi nastaju prije rođenja pa je tek rođena drhtulja već spremna za proizvodnju električnih udara. Snaga udara može doseći i do 200 V, frekvencije do 600 Hz (mrkulja i do 300 V). Cijeli elektricitet izbaci odjednom. Amplituda strujnog udara smanjuje se sa temperaturom, iako je ta razlika skoro

Drhtulje se često susreću i u plićaku

neznatna. Kolika će točno biti snaga udara ovisi o vremenu koje je proteklo od prošlog pražnjenja, ali i o veličini drhtulje. Veće drhtulje imaju veći broj električnih stanica pa im je i snaga udara jača. Ove električne organe koristi ponajviše radi

prehrane, najčešće za vrijeme lova na plivajuću ribu, rakove i glavonošce. Veći dio prehrane joj se sastoji od sitne ribe i mekušaca koje paralizira strujnim udarom ukoliko joj prođe u blizini. Pošto se hrani lovom tj. paraliziranjem plivajuće ribe,

Ovoj ribi je pametno izmaknuti se s puta

Drhtulje ne mogu brzo plivati

to je razlog zašto se udičarskim alatima ne hvata često. Osim toga ovako snažni organi dobro dođu svakome za obranu od velikih neprijatelja poput morskih pasa.

Ulovi drhtulja Drhtulje nisu opasne za ljude osim što mogu izazvati trenutni šok iznenađenja. Obično su im žrtve neoprezni i slabije upuće-

ni ljudi koji ne znaju da drhtulja može proizvesti elektricitet. Moguće je doživjeti udar ako ih dodirnemo nekim metalnim predmetom. Nakon prvog udara sljedeći će doći za nekoliko sekundi, ali će taj biti slabiji jer nije proteklo dovoljno vremena da se organ napuni. Ronioci često dožive udar šuljajući se po dnu, ne znajući da se u pijesku ispod njih krije usnula drhtulja. Ova riba se ne lovi toliko često u

Jadranska vrsta je drhtulja šarulja s mramornim bojama

podvodnom ribolovu iz razloga što nije toliko interesantna, iako je njezino meso mnogim ljudima dosta ukusno, posebice pohano ili kao dodatak brudetu. Da je ukusnija vjerojatno bi ju se isplatilo gađati i riskirati udar s obzirom da se vrlo često susreće pod morem. Njeno aktivno razdoblje je noć, a tijekom dana obično leži na dnu zakopana u pijesak ili ispod kamena. Iz pijeska ju je

lako uočiti jer ostavlja otisak, a oči su joj izbočene. Podvodni ribolovci početnici obično su uzbuđeni kada pogode ovu ribu, ali kasnije nastanu muke jer ribu prvo treba skinuti sa strijele bez da se doživi električni udar. Zatim ju treba usmrtiti, jer ako je poluživa zna se napuniti prilikom nošenja na nisci. Zatim ju treba guliti jer joj je koža neupotrebljiva, a mesa ne ostane puno. Iste stvari muče i ostale ribare kojima se često zaplete u mrežu pa završi ponovo u moru kao mrtvo meso. Udičari povrazima rijetko ulove drhtulju. Nešto se češće ulovi na noćni parangal nadjeven srdelom ili lignjom, iako ni u toj vrsti ribolova nije na popisu ciljane lovine. No tu mukama nije kraj, u većini slučajeva uhvaćene drhtulje su ženke koje u sebi nose žive mladunce. Kada je riba u mukama, pokušava izbaciti svoje mlade tako da imaju izgleda da prežive. Ako kojim slučajem uhvatite drhtulju pobrinite se da izbaci sve svoje mlade (od 5 do 30 komada) koji mogu imati izgleda da prežive ako su u zadnjim stadijima razvoja, ta je situacija uobičajenija ljeti.

Vijesti

Aurie Q-Real

Rapal Turbo Skuša

uno je liganja izgubljeno, ili bi bolje bilo reći neulovljeno zbog lošeg odabira skosavice. Tvrdi i neprirodni materijali koji se koriste u izradi varalica za lignje često su osnovni razlog neuspjeha. Nove Yo-Zuri skosavice Aurie Q-Real izrađene su posebnom tehnologijom koja omogućuje savijanje varalice. Aurie Q-Real je na dodir mekana i potpuno drukčija od svega dosad viđenog, a svojom mekoćom i fleksibilnom konstrukcijom obećava uspjeh u lignjolovu. Trenutno

Van Staal VSB

ko god govori o savršenim stacioniranim rolama taj zasigurno misli na role Van Staal. Serija rola Van

su u ponudi dvije veličine, 2,5 i 3,0, a možete birati između desetak različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

NOVO

!!!

Staal VSB 100, 150, 200 i 250 pripadaju najvišoj klasi stacioniranih rola. Perfekcionistička izrada, pomno birani materijali, futuristički dizajn uz nezamislivu snagu ove role čine ju pravim remek djelom. Budući da je čitava rola izrađena od metala, ima perforacije radi smanjenja težine. Role Van Staal VBS se mogu nabaviti u prodavaonicama Luna Maris po cijenama od 4658, 4748, 5068, odnosno 5268 kuna, s obzirom na odabrani model.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

z bogate palete DTD-ovih proizvoda izdvojili smo panulu za lignje znakovitog naziva Rapal Turbo Skuša. Ova je varalica, kao što joj i ime govori, vjerna kopija skuše. Plutajuća je, no zahvaljujući posebno velikom stabilizatoru, u povlačenju vrlo duboko roni. Naoružana je dvostrukom inox krunicom, ima hologramske oči, a dostupna je u dvije veličine - 90 i 110 milimetara, te u tri boje - plavo-perla, narančasto-zlatna i zeleno-žuta. Maloprodajna Informacije cijena ovog dubokoronca je 49 DTD kuna. 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

VMC Udice

MC udice su od svog pojavljivanja na tržištu postale sinonim kvalitete, pouzdanosti i besprijekorne oštrine. Za sve koji ne vole stvari i situacije prepuštati slučaju i koji vole i cijene samo najbolje, Barka u ponudi ima VMC natjecateljske udice izuzetne kvalitete. Oštrice ovih udica su obrađene posebnom tehnologijom koja je zaslužna za visoku otpornost na abra-

ziju. U ponudi su modeli 7002 BZ – bronze No16 i No24, te 7001 RD rouge No24 u pakiranjima od 20 komada. Maloprodajna cijena modela 7002 BZ je 39,40, a modela 7001 RD 42,25 kuna. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Podvodni ribolov

ZIMSKI

podvodni ribolov

Broj podvodnih ribolovaca zimi je višestruko manji nego u ljetnom razdoblju, broj ulovljenih riba po lovcu je također manji. No ta statistika nas ne treba spriječiti da i zimi ronimo i guštamo Napisao i snimio Pero Ugarković

rošlih nekoliko mjeseci podvodni ribolovci iz svih krajeva Hrvatske žale se kako riba nigdje ne radi kako treba. Od početka jeseni sve je nekako poremećeno, hladno pa toplo, jugo puše dugotrajno, pa bura, pa puste kiše. Ove smo sezone imali snijega širom Jadrana, ali i najtopliji Božić. Osim toga ni ljeto nije bilo primjereno ribolovu jer je termoklin bio izrazito visoko pa je i to imalo utjecaja na ribolovnu jesen i zimu. Veljača je uvijek bila mjesec kada je u moru najtužnija situacija pa kada je već sve nekako obrnuto, tko zna, možda baš ovaj mjesec bude idealan za ribolov. Zbog smanjene temperature mora riblji metabolizam radi usporedno pa se određene vrste ribe ni ne trebaju hraniti u obalnom području već poluhiberniraju negdje u dubljem moru gdje je početkom zime temperatura mora bila viša od površinskog

sloja. Kako se zima približava kraju tako je temperatura mora sve ujednačenija pa se pojedinačna riba zaleti i do plićeg područja.

Zbog smanjene temperature mora riblji metabolizam radi usporedno pa se određene vrste ribe ni ne trebaju hraniti u obalnom području već poluhiberniraju Zato su podvodni ribolovci u ovo doba godine najčešće orijentirani na lov lubina i cipala na čeku kojima inače odgovaraju niže temperature mora, ili na lov po plićim rupama.

Sezona lubina i cipala Veljača je mjesec kada su čak i ove vrste ribe malo aktivne,

Jedna od najčešćih zimskih lovina ne računamo li ljeto. Lubini su imali burno razdoblje (koje ove sezone nije bilo previše izražajno), pa sada uzimaju predah prije proljetnog razdoblja. I lubini i veći cipli (osim bataša) imaju sličan način migracija. U ranu jesen izlaze iz bočatih voda i riječnih ušća i mrijeste se duž obale. Iako su se obje vrste riba već izmrijestile, zreli mužjaci još uvijek lutaju u potrazi za ženkama pa

Lubin, zimska lovina broj 1

ih je moguće dočekati na poznatim puntama i prolazima na kojima ima više kurenta. Ako je vrijeme pogodno, veća plima, lagano oblačno, kurenat, možemo očekivati i veću brojnost lubina na određenoj lokaciji. Zimski lov na lubina najčešće je depresivan i nedovoljno atraktivan zbog navlačenja debelog odijela i smrzavanja u moru koje u Istri ne prelazi 10, a na jugu 13 stupnjeva, a lubini se ne pojave cijeli dan. Pojava lubina je nepredvidiva poput ove godine za koju će mnogi reći da je podbacila. Dok su ribolovci širom Jadrana iščekivali prve sezonske ulove lubina, sa zapadne obale Istre počele su stizati informacije o dobrim ulovima. No nakon što su tamo lubini stali, nisu se više pojavili niti na jugu. Eventualno bi se tu i tamo ulovilo nešto primjeraka što je uvelike drukčije od situacije prošle zime kada je lubina bilo podosta i češće ih se viđalo po cijelom Jadranu. Podsjetit ću vas samo da je ove godine podbacila i orada koja se gotovo nigdje nije mrijestila na uobičajenim plićim područjima, nego je otišla dublje pa su jata lovljena udicom i naravno, zloglasnim plivaricama, a podvodni su se ribolovci vraćali obično bez ulova koji je u prijašnjim sezonama bio zagarantiran.

Lubin s Mežnja Baš se zato može očekivati da će kasna zima biti bolja, a ako ništa drugo, barem ne može biti lošija od proteklog razdoblja.

Riba od rupe Iskusnim podvodnim ribolovcima koji imaju zavidnu kolekciju

tajnih rupa i procjepa nikada ne nedostaje ribe. Cijeli dan pretražuju takve pozicije i na kraju obično pronađu lokaciju na kojoj se zavukla neka veća kvalitetna riba. Lov po rupama radi cijele godine, no u veljači je on spas pa mnogi u svoj ribolov neće ponijeti pušku koja je du-

ža od 75- 90 cm. Tijekom zime neometana i nepreplašena riba zna se zavući i u pliće rupe koje tijekom ljeta ne pokazuju svoj potencijal kao ribolovno dobra lokacija pa je jasno da u ovo doba godine prednost ima dugogodišnje iskustvo odabira terena i poznavanja njegovih tajni.

Najčešće ribe koje se love pretraživanjem plićih rupa su šarag, fratar, kavala, tabinja, vrana i škarpina. U pretraživanju rupa treba biti uporan i zapamtiti svaku potencijalno dobru rupu za sljedeće zarone. Zimiu većini slučajeva rupa zna biti puna sitnih riba poput šparića, fratrića i crneja koji ljeti borave na otvorenom.

Iskusnim podvodnim ribolovcima koji imaju zavidnu kolekciju tajnih rupa i procjepa nikada ne nedostaje ribe jer lov po rupama radi cijele godine

Zimi se isplati raditi ovakve čeke u plićaku

100

Te sitne ribe popune rupu ako se u njoj ne nalaze velike ribe. Ali ako su te sitne ribe našle sigurnost u takvoj rupi onda to isto mjesto treba obići i u narednim ribolovnim avanturama jer rupa može skrivati veću i kvalitetniju ribu.

Ugor Ugor je jedna od najčešćih riba u zimskom razdoblju jer ostale ribe ima manje pa se mnogi odluče na lov ugora. Osim toga više se pregledavaju rupe nego obično pa se ugori puno češće pronalaze baš u zimskom razdoblju. Veliki ugori kojima u pravilu više odgovara zima i dugotrajna noć u ovo doba godine češći su u obalnom području, a onih manjih ima uvijek. Prošla zima je bila jedna od boljih za lov ugora pa su pali primjerci do čak 40 kila. Lov na ugore zna biti naporan u trenutku kada se ugor pogodi strijelom u rupi. Osim što će pokušati zavući dublje u rupu svojim vijugavim tijelom, izvađen iz rupe počet će se vrtjeti oko svoje osi a to zna biti jako opasno. Ugora gađajte u najtvrđi dio glave, a najbolji scenarij bio bi kada bi ga se prvim hicem pogodilo ravno u mozak. Zato je možda u mnogim situacijama lov ugora ostima najbolja solucija.

Glavonošci Hobotnica je uvijek na repertoaru podvodnih ribolovaca, a kako zima odmiče bit će ih sve

više i bit će sve veće. Lov na hobotnice zimi nekada je jedini lov koji prakticiraju određeni podvodni ribolovci. Ruku na srce, nekada taj lov zna preći granice jer u praksi imamo pravo na 5 kg, što teško zadovoljava ribolovne apetite ukoliko lovimo hobotnice.

Hobotnica je uvijek na repertoaru podvodnih ribolovaca, a kako zima odmiče bit će ih sve više i bit će sve veće S druge strane nije lako ni propustiti hobotnicu od 5 kila koja naleti dok lovimo, recimo lubine. U zimsko vrijeme nije teško pronaći bliske srodnike hobotnica, muzgavce, pogotovo na mjestima gdje je dno više muljevito. To je najčešće u plićim lagunama i mjestima sa izvorom slatke vode. Muzgavci su tijekom dana najčešće zakopani u mulju ili u nekoj manjoj kamenoj rupici, ali ih se lako otkrije jer otkopani mulj bude tamnije

Mač srebrnjak čest je zimski gost boje. Lignje se također znaju uloviti u zimskom razdoblju, no one ipak spadaju u rijetku lovinu. Nekako bi se očekivalo da će se loviti više liganja podvodnom puškom jer su lignje neustrašivi predatori kojih u ovo doba u obalnom području ima podosta. U podvodnom ribolovu najčešći su veći primjerci liganja, a po težini bi im svaki lignjolovac pozavidio. Lov liganja podvodnom puškom nije očekivan niti postoje dobre pošte gdje se treba probati loviti kao, recimo skosanjem. Sipe se mogu loviti, ali nema ih ni blizu onoliko koliko će ih biti s prvim proljetnim suncem. Sada se drže dubljeg mora pa ćemo pričekati još neko vrijeme.

Dan za pamćenje Zašto gađati hobotnicu kad ju se može skupiti rukom

Ono za čime svi ribolovci žude je kada u kratko vrijeme vide

101

Norveška ili Cres? više ribe nego što su mogli zamisliti. More nas nekada zna iznenaditi i podariti nam svu

svoju raskoš. Pošto se u zimsko vrijeme, pogotovo na pozicijama otvorenog mora, znaju mije-

Ponekad se među lubinima nađe i lignja

102

šati razni kurenti koji sa sobom nose koji stupanj toplije more, malo više hranjivih sastojaka i još neke nama nepoznate faktore, zna se dogoditi situacija u kojoj je doslovno sva riba nastanila jedno manje područje. Taj fenomen iskusili su mnogi ribolovci, ne nužno samo podvodni. Često se na istom mjestu znaju pronaći lubini, komarče, šarzi, fratari, picevi pa nekad i zubaci, i sve to u plitkom moru. Upravo ovi doživljaji tjeraju ribolovce na smrzavanje. Zapamtili su datume svojih najboljih ribolovnih trenutaka i nadaju se da će ih ponovo doživjeti, no na njihovu žalost gotovo se uvijek vrate bez sličnih doživljaja. Ono u čemu se zima razlikuje od ostalih razdoblja jest to da nam zna podariti i ulove nekih novih riba koje nećemo imati priliku susresti kad zatopli. Primjerice grdobine, ribe koje se redovito love i u podvodnom ribolovu, no velik je problem pronaći takvu ribu koja je inače rijetka u plitkom moru i još se dobro kamuflira na dnu pa ju mnogi ni ne vide čak i kada gledaju ravno u nju. Osim grdobina zimi se u obalnom području znaju pojaviti neke ribe koje nastanjuju dubi-

nu, kao što su mačevi srebrnjaci. Ako vam se u okolici nalazi pjeskovito područje svakako ga pretražite jer je veća mogućnost pronalaska neke vrste lista. Najatraktivnija vrsta listova je dakako rumbošvoja, a upravo se te ribe mogu uloviti zimi podvodnom puškom. Od ostalih vrsta ribe na pijesku tu su veliki pauci mrkulji koji se samo zimi i mogu vidjeti jer tijekom toplijeg razdoblja odlaze dublje, a na obalnom području prevladavaju pauci bijelci koji nisu većih dimenzija. Kao što se može vidjeti, zima nudi jedan uski ali zadovoljavajući spektar mogućnosti i svatko može pronaći svoj način uživanja u ribolovu. Nemojte samo dopustiti da vam najveći ulov bude upala ili kakva druga bolest jer hladnoća prodire do kostiju, koliko god mislili da smo sigurni. Nova kvalitetna odijela od 7 mm i deblje, debele čarape i rukavice, pododijela, mogu biti dobra zaštita za ronjenje, no prave upale češće se javljaju na suhome nakon ronjenja. Neka vam skidanje odijela i sušenje bude na mjestu zaštićenom od vjetrova i hladnoće. Nema ništa gore nego nepotrebno se razboliti, jer kako ćemo onda opet u more?

Podvodni ribolov

MALE TAJNE

majstora podvodnog ribolova

Šargi i veliki fratri plivaju u struji, tamo iza onih hridi. Kako da ih dobijem na domet? Površinska čeka uz hridi Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

Prije dvadesetak godina sam se prvi put zatekao u prilici, pod Konavoskim stijenama, da sam iza jednog rta koji je s druge strane oštro ponirao, naišao na grupu velikih šargi koji su se u koncentričnim krugovima približavali i povlačili od podmorskog zida. Lovio sam u to doba s Maresovom STEN L komprimirkom. Puška je sa svojih 115 cm duljine imala efikasan domet do tri metra, no to u ovoj situaciji nije bilo dovoljno. Veliki šargi kilaši bili su oprezni i držali se na sigurnoj udaljenosti. Pratio sam ih puškom, nastojeći ocijeniti koliko su udaljeni. Pokušao

sam se šuljati niz zid, ne bi li ih dobio na domet. Izvodio sam i polučeke na različitim dubinama, uz zid, u razini s kretanjem šargi, iznad i ispod dubine na kojoj su se kretali. Ništa. Sve je bilo uzalud. U konačnici sam nakon polučeke pokušao jurnuti za njima u plavetnilo. Uzalud. Strijela nije uspjela dostići ribe. Takvih sam scenarija tijekom proteklih desetljeća doživio još. I kasnije, kada sam počeo koristiti duge laštikače. Uvijek bi se na takvim pozicijama riba držala izvan dometa, kao da je znala kakvim oružjem lovac raspolaže. I bilo je tako, uzaludno sve do ljeta 2005. godine kada sam kod Lošinja lovio s iskusnim

Pogođenog šarga treba polako dovući iza zaklona

nekadašnjim prvokategornikom, desetak godina starijim od mene. Ronili smo na jednom uzobalnom potezu u paru, naizmjence zaranjajući. Iza jednog rta, opet poznati scenarij. Povukavši se s pozicije upitao sam ga što ćemo i kako ćemo? On, shvativši po mome pitanju da u sličnim situacijama do sada očito nisam imao uspjeha, mi je rekao da stanem koji metar iza njega i promatram s površine. Usprkos poziciji na kojoj su se šargi držali stari lisac se priljubio uz jednu stijenu na površinskom rubu rta i postavio pušku u kosi položaj, u smjeru gdje su plivali šargi. Privivši se uz stijenu potpuno se ukočio, kao na čeki za velikog zubaca. Promatrao sam šarge. Nakon što su ga primijetili nervoznim pokretima su mu to dali do znanja. No kako je lovac postavljen na površini i može normalno disati, takva čeka može potrajati vječno. Nikome se nigdje ne žuri. Nakon nekoliko minuta ponovno su počeli plivati u harmoniji. Odlazili su i u koncentričnim se krugovima vraćali plivajući uz strminu smanjujući kut u odnosu na lovca na čeki. Puška je cijelo vrijeme bila po-

Uz ovakve rtove naći ćete poziciju s ribom stavljena u prvotnom položaju, a lovac nije pokazivao namjeru da je pomakne s postavljene linije ciljanja. Iako se meni činilo da je to trebalo napraviti. To me malo čudilo jer sam stekao

dojam da su šargi, nakon što su se privikli na prisustvo nepoznatog i nepokretnog subjekta, već bili na rubu puškometa, ali desno od pravca u kojem je puška bila postavljena. Zašto

Pozicija

106

ne zakrene pušku? Kolega je, kao i ja (kako mi je naredio) potpuno nepokretnom glavom promatrao u smjeru u kojem je puška bila postavljena. Nakon nekog vremena primijetio sam da su koncentrične kružnice kojima su šargi plivali opisivale promijenjenu trasu. Sada su većim dijelom prolazile rubom puškometa. Nakon desetak minuta čeke stari lisac je pritisnuo obarač i pogođena riba je zasvjetlucala u plavetnilu. Potpuno mirno lovac se unatraške povukao s pozicije polako privlačeći konopac s ribom na strijeli po dnu. Konop je držao zategnut ne dopuštajući šargu da se podigne prema razini na kojoj je do pred koji trenutak opisivao koncentrične kružnice. Majstor je skinuo masku i upitao me da li sam vidio i upamtio? Da, konačno mi je sve postalo jasno. Kao na ozbiljnoj dubokoj čeki. Položaj koji zauzmem moram držati, a pušku čitavo vrijeme držati u tom smjeru, bez pomicanja postrance ili po pravcu. Bez obzira što se predamnom dešavalo. Čak i kada mi se učini da su ribe linije kruženja približile

na pozicijama lijevo ili desno od pravca u kojem je položena puška, to trebam ignorirati. U konačnici, tijelo i glava moraju biti potpuno mirni i ne smijem si dopustiti da ribe u kretanju izazovu instiktivno pomicanje glave za njima. I ono što me majstor upozorio kasnije - da ih ne pratim pokretima zjenica očiju. Sve kretnje djeluju upozoravajuće na ribu pa da se sljedećim krugom približe dometu puške, one se odmiču. Nakon još jednog uspješno odstrijeljenog šarga pokušao sam i ja. Pa ponovno on, pa ponovno ja. Na toj smo poziciji ulovili pet velikih šargi. Najlakši je težio šezdeset dekagrama, a najteži kilu i deset dekagrama. I sve to bez mukotrpnog zaranjanja, dugih čeka, pretraživanja uskih labirinta i grota, kako sam do tada uobičajeno lovio velike šarge. Kao nijemi promatrači potpuno smo mirni uz stijenu, na površi-

ni mora promatrali ribe i strpljivo čekali da se priviknu na nas i u konačnici priđu na domet. Ova se taktika može efikasno prakticirati u svim uskim morskim prolazima u kojima je morska struja snažna. Ukoliko jemore malo mutno, vrlo vjerojatno u struji ima lijepih šargi, fratara, salpi, velikih piceva. Treba samo pronaći zgodnu stijenu, najbolje usjek, odakle se može vrebati, a što je najvažnije normalno disati jer se nalazimo na površini. Dakle, tipična čeka na površini. Ukoliko ribe ima, tijekom sljedećih petnaestak minuta vjerojatno će se pokazati i u krugovima početi prilaziti bliže. Sve dok ne dođe na domet. Slična taktika može poslužiti i uz pučinske hridi kako bi se na domet dobile velike ušate, one što po primjerku teže i više od tridesetak dekagrama. S jednim takvim jatom možete se zabaviti sat – dva. U tom periodu, tko

zna, možda se iz plavetnila približi i kakav gof. U zatvorenim, užim kanalima poznati su mi slučajevi kada se sličnom tehnikom ulovilo velike lice. Prema iskustvima tih praktikanata, primjenom takve taktike, lice lovcu ostave više vremena za ciljanje, u suporedbi s klasičnom plitkom čekom i položajem u smjeru obale, kojom se lica učestalo lovi na područjima gdje se zadržava. Predstavljena taktika je efikasna u rano ljeto i u kasnu jesen, pogotovo kada pušu lagani vjetrovi iz III i IV kvadranta. Ukoliko su prethodili dani s ružnim i valovitim vremenom (posebice jugo) i hidrometeorološke prilike su na vašoj strani. Najbolje lovne pozicije su u uskim morskim prolazima koji se na svojim krajevima barem na jednoj strani strmim zidovima ruše u plavetnilo. Na takvim pozicijama je ovakvom tehni-

Ulov neće izostati kom s dovoljno dugim laštikačama moguće ustrijeliti i kakvu radoznalu veću kirnju. Što se tiče opreme, treba odabrati ronilačko odijelo s različitim šarama donjeg i gornjeg dijela, kako bi se smanjila cjelovitost siluete podvodnog lovca. Dobro je ukoliko je boja šare prilagođena okruženju. Stakla na ronilačkoj masci je treba premazati s vanjske strane, tako da se ne vide bjeloočnice. Treba odabrati nešto kraće peraje, kako bi se s nogama jednostavnije zavukle u odabrani procjep. Što se tiče puške za podvodni ribolov za ovu taktiku je valja koristiti najdulju laštikaču koju posjedujete, i to s višestrukim lašticima, i barem četiri metra radnog dometa. Strijela promjera 6,5 ili čak 7 milimetara jer će smjer gađanja biti odozgo prema dolje, a težina strijele na kraju dometa pomaže prodoru u tijelo ribe.

107

Vijesti

Varalice Delande

Trostrani zogulini

ve su varalice potpuna novost na našem tržištu. Izrađene su od mekog silikona koji u povlačenju izrazito vjerno oponaša pješčane jeguljice kojima predatori poput brancina nikada nisu mogli odoljeti. Varalice imaju živo oko i jigg glavu kojom su omogućeni daleki izbačaju. Osim toga su opremljene i metalnim stabilizatorom na čijem je kraju provrt preko kojeg se pomoću kopče montiraju na predvez. Varalice su dostupne u svim bojama i veličinama.

a sve ljubitelje ribolova bulentinom u ponudi je izvrsni VMC 3546 BK, Pater noster perles phospho, ili jednostavno rečeno, trostrani zogulin. Ovaj zogulin, osim što odrađuje svoj antitwist posao, ima i umetnutu fosfornu perlicu koja svojim svjetlucanjem u morskim dubinama provjereno učinkovito privlači vašu lovinu. Izuzetna čvrstoća i velika nosivost ove zoguline svrstavaju u sam vrh ponude, pa ako vam trebaju, ne trebate dalje tražiti.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Antikorozivne vodilice ALPS S6

elika većina vodilica strune na ribolovnim štapovima nakon korištenja u morskoj vodi vrlo brzo počine propadati. Korozija okvira vodilice glavni je uzrok kvarova na štapovima koji se koriste na moru. Budući da tako oslabljeni okvir više nije u stanju držati keramički prsten, on se prilikom korištenja lomi ili ispada. Neispravna vodilica strune znači štap koji se ne može koristiti.Vodilice Alps nude najbolju moguću otpornost na koroziju i trajnost u morskim uvjetima. Za izraInformacije du okvira vodilice koristi se poseban nehrđajući čelik SS316 tvorničke oznake S6, koji je testiran prema američkom stanHB KONZALTING dardu ADTMB-177. Taj je test vrlo pouzdan jer se vodilice za 10370 Dugo Selo, Vočarska 46 vrijeme testiranja neprekidno prskaju morskom vodom puTelefon 091/ 542 0367 nih 1200 sati ili 50 dana. Vodilice Alps S6 su prošle taj test hrvoje.beranek@inet.hr bez najmanjeg znaka korozije.

Uobičajena vodilica nakon izlaganja morskoj vodi

108

Alps S6 vodilica strune

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Podvodni ribolov

ŠKARPUN Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

tropskim morima običaj je ne dirati neobične ribe i ribe jarkih boja. Neke najljepše i najneobičnije oceanske ribe jarkih boja kriju otrovne bodlje. I u Jadranu ima riba koje imaju otrovne bodlje i čija je krv toksična dok nisu termički obrađene. Škarpun je jedna od takvih jadranskih riba. Pripada obitelji bodeljki, duljine je do 35 centimetara, a najveći primjerci teže 80 dekagrama. Prepoznatljiv je po velikoj, širokoj glavi s velikim ustima i kratkim zbijenim tijelom s izbuljenim očima. Ne zalazi dublje od 50 metara, a najčešće se nalazi između 5 i 15 metara dubine. Škarpun je učestao i po plićacima. Bojom tijela je

prilagođen okruženju, pa ga se susreće u različitim nijansama smeđe i svjetlo smeđe boje. Škarpuna u Jadranu ima nekoliko vrsta, razlikuju se detaljima i stručnim nazivima. Tako se spominje i bodečnjak mali, bodečnjak krestavi i dr. Većina se škarpuna zadržava u plitkom moru. Brojne su kolonije škarpuna uz obale pučinskih otoka, na područjima gdje je podmorje blaže položeno. Škarpun se najradije skriva po procjepima i grotama. Na područjima gdje nema procjepa nalazi ga se kako lijeno leži na morskom dnu, pod kakvim kamenom, ili uz kamen i morsku travu. Po pučinskim otocima, na desetak i više metara dubine nije rijetkost tijekom ronjenja naići na škarpune

težine i četrdesetak dekagrama. Ponegdje se po usjecima susreće i više primjeraka škarpuna koji žive u zajednici. Škarpun ne pokazuje strah prema roniocu. Čak i na područjima gdje su ronioci učestali, gotovo da ga se može dodirnuti rukom. Tek kada mu se ru-

kom približi na koji centimetar promijeniti će poziciju brzim premještanjem u unutrašnjost procjepa. Otrovne bodlje škarpunu se nalaze na škržnim zaklopcima te na prednjem dijelu leđne peraje. Ubod na te bodlje je vrlo bolan, a kod osjetljivih osoba može izazvati stanje šo-

ka i grčenja mišića. Poznati su slučajevi kada je mjesto uboda na otrovne bodlje škarpuna godinama ostalo otvrdnuto. Posljedice uboda su različite, od osobe do osobe. Ukoliko je organizam otporniji, osim fizičke boli koja će potrajati pola sata ili dulje, drugih posljedica nema. Zanimljivo opažanje pri ubodu je da, za

razliku od uboda na škarpinu, ubodeno mjesto ima nižu temperaturu od temperature tijela. Ukoliko vam se desi da se negdje u divljini ubodete na škarpuna, preporuka je ubodeno mjesto izložiti toplini, naravno do granice boli, da se pri tome ne izazovu opekline. Stari ribarski recept kazuje kako svaka otrovna riba u sebi sa-

drži i lijek. Ribari su tako običavali na ubodeno mjesto staviti vruću na gradelama ispečenu jetru ribe na čiju su se bodlju uboli. Za ublažavanje boli poslužiti će i topla voda iz sustava hlađenja vanbrodskog motora ili prislanjanje ubodenog mjesta na kakav, od sunca užareni, metalni dio na brodici. Osobe koje nisu imale prilike kušati škarpuna odbija izgled ove ribe. Meso škarpuna je tvrđe od srodne i cjenjenije škarpine. Iako se čak i veće primjerke rijetko može naći u ugostiteljskoj ponudi, meso škarpuna ima posebnu aromu i vrlo je ukusno pečeno na žaru i lešo na juhu. Kombinirano s drugom ribom od kamena, posebno rakovima i školjkama, u svim vrstama brujeta i buzara dodatak je koji jelo čini posebnim. Škarpun se lovi još jednostavnije u usporedbi s lumbrakom. U traženju škarpuna podvodni ribolovac početnik se privikava na uočavanje riba u mračnim

procjepima. Uz isturene hridi na dubinama od pola metra bit ćete ugodno iznenađeni primjercima i od tridesetak dekagrama. Uz pučinske otoke veći se škarpuni zadržavaju neposredno pod obalom. Najveće vrste mogu narasti do 80 dekagrama. Redoviti su u usjecima i pod stijenama, ponekad nekoliko primjeraka zajedno. Za lov na škarpuna najbolji su kratki pištolji na komprimirani zrak (oko 30 centimetara duljine), pošto je ova riba često na pozicijama na kojima nije moguće uopće uvući podvodnu pušku. Riba je nepokretna pa ju se može gađati s par centimetara udaljenosti. Ukoliko je loše pogođena pa se skinula sa ostiju, zavući će se vjerojatno tako da za sljedeći hitac neće biti prilike. Škarpuni tek predvečer izlaze iz svojih skrovišta, pa ih se može zateći i pred rupama i procjepima.

111

Podvodni ribolov

Busaniću i Viskiću prva pobjeda Napisala i snimila Valentina Prokić

kipa Srakane 2, Dino Busanić i Antonio Viskić pobjednici su 49. Kupa gradova, tradicionalnog međunarodnog natjecanja podvodnih ribolovaca koje se 30. prosinca održalo u akvatoriju zapadne obale Lošinja u organizaciji SRD Udica iz Malog Lošinja i SD Škarpina iz Nerezina. Busanić i Viskić tijekom petosatnog lova u zoni od uvale Lučice do hotela Punta ulovili su četiri ugora, brancine od 7700 grama i lumbraka od 430

112

grama što im je donijelo ukupno 11000 bodova. Drugo mjesto u konkurenciji 35 ekipa iz Španjolske, Italije, San Marina, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske osvojila je ekipa Nerezine 1 u sastavu Daniel Gospić i Đani Uhač. Gospić i Uhač su na žici imali dva ugora, salpu od 425 grama, oradu od 490 grama i brancina od 605 grama, vrijedne ukupno 9715 bodova. Ekipa Mares-Rapallo za koju su lovili Dario Marinov i Stjepko Kesić završila je treća sa 6410 bodova koliko su im donijela tri brancina (965, 845 i 560 grama) te

salpa od 445 grama. Tri najbolje ekipe dobile su bogate novčane nagrade od 2500, 1500 i 1000 eura te nagrade sponzora Maresa. Na četvrto mjesto plasirala se ekipa Hvara, Antonio Buratović i Josip Čokolić sa 5500 bodova, dok su šeste bile Nerezine 2, Igor Morin i Klaudio Toić s 5250 bodova.

Povratak Španjolaca Na 49. izdanju Kupa gradova natjecateljska lista bila je kvalitetnija nego prijašnjih godina.

Nakon dosta vremena u Mali Lošinj ponovno su se vratili španjolski i talijanski reprezentativci. Razlog tomu je Svjetsko prvenstvo koje će se održati u rujnu u Malom Lošinju. – Tu su tri najjače ekipe svijeta, što nam je najvažnije, rekao je predsjednik Udice Milan Mužić. Španjolski izbornik Bartolome Salas u Mali Lošinj doveo je dvojicu debitanata u međunarodnim natjecanjima, Oscara Cervantesa i Jorgea Beniteza. Benitez je aktualni ekipni prvak Španjolske. Uz mlade snage i sam izbornik

Reprezentativci Daniel Gospić i Đani Uhač, ekipa Nerezine 1 završili su drugi

Španjolci Jorge Benitez i Oscar Cervantes, ekipa Ibiza-Algericas osvojili su deseto mjesto

Salas odlučio se natjecati s partnerom Franciscom Cervantesom, ocem mladog Oscara. Razlog je ponajprije bio još jedna prilika za upoznavanje lošinjskog podmorja, jer svaki

su validnog ulova za deseto, odnosno dvanaesto mjesto. Talijansku ekipu predvodio je predsjednik talijanskog saveza Alberto Azzali. Azzali se svojedobno natjecao u Malom Lošinju, a zatim je bio kapetan talijanske reprezentacije. Veže ga dugogodišnje prijateljstvo sa Corsanom. – Lijepo se ponovno vratiti i vidjeti stare prijatelje, rekao je Azzali koji je i na otvaranju Kupa gradova rekao nekoliko riječi, u ime CMAS-a. Uz Azzalia u Mali Lošinj stigla su oba talijanska kapetana, Pietro Milano i Paolo Cappuciatti te ribolovac Gianmatto Grosso. Uz njih natjecanju su prisustvovali Cosimo Capuciatti, Paolov sin, i Davide Leoncini. Što se talijanskih odabranika za Svjetsko prvenstvo tiče, Azzali je rekao kako će se reprezentacija birati tijekom priprema u Lošinju. Prvi dolazak najavljen je za kraj svibnja, a uz ribolovce koji su bili na Euro-afričkoj smotri u Alžiru doći još dvojica ili trojica koji su imali dobre rezultate na

je podatak koristan za svjetsku smotru. – Želio sam vidjeti ugore, njihove rupe i okoliš, rekao je Salas koji je bio zadovoljan bez obzira na siromašan ulov. Obje španjolske ekipe imale

Stjepko Kesić i Dario Marinov, trećeplasirana ekipa Mares-Rapallo

prošlogodišnjem državnom prvenstvu. Nakon priprema bit će odlučeno koja će šestorka braniti boje Italije u rujnu.

Jugo presudilo Vrijeme uoči natjecanja nije bilo sjajno. Svakodnevna kiša i jugo zavladali su Lošinjem. No svi su se, posebno oni koji su odvojili nekoliko dana za pregled zona natjecanja, nadali da će na dan natjecanja vrijeme ipak biti malo bolje. Prognoza je najavljivala jako jugo pa se s odlukom gdje će se loviti čekalo do ranog jutra uoči starta. Na veliku žalost sudionika i organizatora odlučeno je da će se loviti u rezervnoj zoni koju mnogi nisu ni gledali jer je ta zona tijekom cijele godine najsiromašnija ribom. Teški tamni oblaci i konstanta kiša pratili su sudionike natjecanja od samog starta. Nakon sat i pol situacija s ulovima bila je tragična. Jedan od favorita, Radoslav Jakupović iz Udice, prošlogodišnji pobjed-

113

nik koji je lovio sa Zagrepčanom Slavenom Čubrićem, nije imao ništa. Reprezentativni medulinski dvojac Branko Ikić i Josip Urti također, kao i iskusniji Klaudio Toić i Igor Morin. Ugora i vranu prijavila je druga ekipa Malog Lošinja, Danijel Toić i Danijel Haluška. Kako je obilazak proticao moglo se tek od ponekog barkariola čuti da ima ulova, i ako ga je bilo najčešće su to bili ugori ili vrane. Situacija ispod površine bila je toliko očajna da su neki poželjeli ranije otići kući. No, drugi su pak bili zadovoljni iako nisu imali ulov. Ekipa Martinšćice, Josip Šegota i David Janković bili su zadovoljni jer su odradili svoje prvo natjecanje u podvodnom ribolovu. Naime, u Martinšćici je 2008. osnovan SRK Rak, a Šegota i Janković su predstavnici. Po isteku petog sata žice su se predavale na matični brod Devin, a prema viđenom znalo se da će vaganje biti kratko. I starijima se bilo teško prisjetiti kada je bilo tako malo ulova. Po procjeni iskusnih poznavatelja bodovanja kao pobjednici su označeni Dino Busanić i Antonio Viskić, članovi Udice koji su lovili kao ekipa Srakane 2. Nakon vaganja koje je vodio kao što to čini od 1975. godine Mario Gršković uz pomoć Drage Anelića, ta je procjena dobila i svoju potvrdu.

Pobjednici Srakane 2 - Antonio Viskić i Dino Busanić

114

Slavlje nogometaša 17-godišnji Dino Busanić i 21-godišnji Antonio Viskić prvi su se puta popeli na najvištu stepenicu pobjedničkog postolja. Tek tada im je postalo jasno što su učinili, jer na moru, iako su ih već mnogi potapšali i čestitali im, još nisu željeli povjerovati, do konačne potvrde suca Vanje Prizmića. Zanimljivo, Busaniću je ovo premijerni nastup na Kupu gradova, a Viskiću drugi. – Želja nam je bila uloviti jednu validnu ribu, a na kraju smo pobjedili. Presretni smo. Tu zonu nismo gledali, skočili smo i tražili ugore i našli ih u plitkom. Uspjeli smo uloviti i dvije ribe, jedine koje smo i vidjeli. Brancina sam ulovio pola sata prije kraja, bio je u jednom procjepu, rekao je Busanić. Pobjednički dvojac inače igra nogomet za Mali Lošinj koji se natječe u 1. ligi Primorsko-goranske županije. Busanić je vratar, a Viskić stoper i kapetan momčadi. Podvodnim ribolovom bave se kada imaju vremena. – Što ćemo s nagradom? Ne znamo još, nešto ćemo uložiti u opremu, malo se proveseliti, dodao je Viskić. Dečki imaju zbog čega biti zadovoljni, ostavili su iza sebe šestoricu hrvatskih reprezentativaca. – Baš mi je drago da i mladi jednom osjete čari pobjede. Na Ku-

Ekipa Hvara Josip Čokolić i Antonio Buratović sa barkariolom Elvisom Hrastićem završila je četvrta pu gradova najčešće pobjeđuju već iskusni ribolovci, rekao je aktualni prvak Hrvatske Daniel Gospić. Gospić i njegov partner Đani Uhač, inače trećeplasirani s prvenstva Hrvatske probali su sve tijekom pet sati. Loviti od plitkog pa sve do 30 metara, ali ribe nije bilo. – Samo smo jedan dan gledali tu zonu. Da se bilo koja druga zona lovila bilo bi puno više ribe. Ova je najgora, rekao je Daniel Gospić. Još jedan reprezentativac, Dario Marinov do posljednjeg trenutka se nadao da neće morati u rezervnu zonu. – Muka mi je došla kada su rekli da lovimo

Francisco Cervantes i španjolski izbornik Bartolome Salas, lovili su kao ekipa Pont d’Inca i osvojili 12. mjesto

rezervnu zonu. No, kad ne znam što ću, ulovim tri brancina. I to je bilo teško jer je u kraju bilo problem naći ribu, pogotovo mirnu zbog promenade plovila, bova i ribolovaca. Trebalo je daleko gledat i šuljat se za njom, dodao je Marinov.

Promjena koncepcije i termina I nakon ovog 49. Kupa gradova, repovi ostaju. Ribolovcima je omogućeno da dođu sa svojim gumenjacima i plovilima. Dosad su uvijek na raspolaganju bile spore barke i barkarioli što

Marin Kraljić predao je zanimljiv ulov

Tri najbolje ekipe - druge Nerezine 1, prve Srakane 2, treći Mares-Rapallo je bio zaštitni znak ovog natjecanja. No, vodstvo Udice odlučilo je da treba ići u korak s trendovima i natjecanjima u Europi pa su dozvoljena brza plovila. No, bez obzira na svoje plovilo i barkariola trebalo je platiti kotizaciju od 600 kuna koja je bila itekako sporna jer se za nju dobio tek lunch paket. Platili su je i oni koji su dobili barku i barkariola, ali i oni koji su došli s barkom i barkariolom. - Ništa nismo dobili za taj novac, nije bilo čak ni nekakvog organiziranog okupljanja, moglo se čuti sa svih strana. Opravdano, jer to

nije mali novac i ne treba čuditi ako netko idući put upravo zbog toga ne dođe. Lošinjsko natjecanje bilo je posebno upravo po atmosferi zbog koje su poznati ribolovci i dolazili na natjecanje. No to je bilo davno. Organizatori neprestano govore kako treba vratiti stari sjaj, a baš ta atmosfera i zajednička druženja dio su na kojem treba raditi. Za idući jubilarni 50. Kup gradova već su najavljene još neke promjene, osim brzih plovila. – Mijenjat ćemo koncepciju i termin. Ne treba biti samo jedan dan natjecanja i gotovo. Potre-

ban je cijeli tjedan raznih zbivanja tako da produžimo turističku sezonu i pružimo ribolovcima dovoljno razloga da dođu u Mali Lošinj. Mijenjat ćemo i termin natjecanja, definitivno, poručio je Milan Mužić, predsjednik Udice koji zajedno sa Škarpininim prvim čovjekom Ferdinandom Zorovićem ima pune ruke posla oko prikupljanja budžeta i organizacije Svjetskog prvenstva. Bez obzira na svjetsku smotru, odnosno upravo zbog nje, Kupu gradova treba pokušati vratiti sjaj. Nikada neće biti kao nekada, ali to ne znači da ne može

bolje. Novčane nagrade i brza plovila samo su jedan korak naprijed. Možda bi zaista ljudi iz Udice trebali sjesti za stol s dečkima iz KPA Rovinja na čijem je čelu Roberto Cafolla, i sam sudionik Kupa gradova. Kup grada Rovinja koji se održava u veljači organiziran je do savršenstva kako na moru, tako i na kopnu. Zbog rovinjske gare i druženja baš nikome nije teško doći. Nekada je jednako tako nezaobilazan bio Mali Lošinj. Stoga treba pokušati vratiti svim sredstvima i opcijama barem dio te čarobne atmosfere.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

115

Vijesti

Mustad Soft Bait Hooks

Nož Marttiini

edno od pomagala bez kojih je ribolovni pribor nezamisliv je svakako nož. Bezbrojne su situacije u kojima je to primarni alat. Marttiini je nož koji bi svaki ozbiljniji ribolovac poželio imati u svojoj ribolovnoj kutiji. Zahvaljujući ergonomskoj dršci savršeno leži u ruci, dok mu je sječivo uz besprijekorno naoštrenu reznu stranu izuzetno čvrsto i dovoljno konusno da s lakoćom prodire u sve što mu se nađe na putu. Nož je sklopiv, a dolazi u zgod-

nom i zanimljivom pakiranju obložen slamom. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Varalice Kabura

zadarskoj se Udici mogu nabaviti najkvalitetnije varalice za sve popularniju kabura tehniku. Riječ je o varaličarskoj tehnici koja je do nas stigla s dalekog istoka. Kabura varalica se nakon što dotakne dno povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj dok se trakice i niti u nastavku

116

ribolovu tankim i osjetljivim mamcima debljina udice je od presudnog značaja. Najnoviji modeli Mustadovih tankih udica omogućuju ribolov najtanjim crvima kao i umjetnim silikonskim mamcima. Riječ je o tankim, crnim, zakrivljenim udicama Mustad Soft Bait Hooks Informacije 496. Udice su dostupne u tri veličine – 2, 3 i 4, a pakirane su MIKELI TRADE u blister pakiranjima po deset 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a komada. Cijena paketića je bez Telefon 023 / 224 - 860 obzira na veličinu 7,87 kuna.

Bibi by Eunice

ponašaju tako provokativno da ovu varalicu doslovno sve ribe napadaju. Naravno, u suknjici se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice, brancine… Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

ibi je ješka koja je u posljednje dvije godine doslovno preplavila našu obalu. Iako se uglavnom na bibija love podlanice, on je u posljednje vrijeme sve prisutniji na parangalima na koje se vješaju fratri, šarzi i zubaci. Eunice je tvrtka koja u poInformacije nudi ima svježe i usoljene bibije vrhunske kvalitete. S ovim je bibiEUNICE jima ulov zagarantiran. Malopro52100 Pula, Begovica 19 dajna cijena je samo 47,50 kuna Telefon 052/ 570 - 203 po kilogramu.

Podvodni ribolov

DANIELU GOSPIĆU prvo mjesto Napisala i snimila Valentina Prokić

rvatski podvodni ribolovac Daniel Gospić pobjednik je devetog izdanja Mastersa, natjecanja koje se svake godine u siječnju održava na Palma de Mallorci, u Španjolskoj. Gospić je tijekom petosatnog lova ulovio čak 28 riba: 12 kavala, pet vrana, četiri drozda, tri šarga, dva cipla, škarpinu i škrpoča ukupne vrijednosti 25 920 bodova. Drugo mjesto u konku-

renciji 11 ribolovaca, osvojio je Španjolac Santiago Lopez Cid s 21 validnom ribom, odnosno 24 160 bodova, dok je treći bio njegov sunarodnjak Miguel Galera s 27 validnih riba i 23 970 bodova. Slijedi Oscar Cervantes koji je ulovio 25 riba vrijednih 23 890 bodova, peti je bio Alberto March sa 23605 bodova koje su mu donijele 22 ribe, a šesti aktualni euroafrički prvak Pedro Carbonell sa 18 riba i 22285 bodova. Carbonell je ulovio i najtežu ribu, kirnju od 3860 grama.

Do 11. mjesta poredali su se Grk Sideris, Portugalci Rui Torres i Antonio Silva, Alžirac Tiblali i Španjolac Juan Perez Cabello. Sudionici su ukupno ulovili čak 123 kilograma validne ribe. Minimalna težina za ribu bila je 300 grama, a za kirnju, ugora i murinu 2000 grama, po vrsti se dobiva 500 bodova. – Dva dana sam bio na pregledu, ali na ovom natjecanju lovi se svake godine u istoj zoni tako da sam lovio po pozicijama koje sam našao prve dvije godine.

Sada sam samo malo pogledao gdje se riba kreće. Prosječna dubina lova bila mi je od 13 do 15 metara. More je bilo 14 stupnjeva, bonaca, a i vidljivost je bila dobra, nije bilo premutno, naziralo se dno, rekao je aktualni hrvatski prvak Daniel Gospić. Organizatori sami odabiru ribolovce, to su obično prvih deset s Euroafričkog prvenstva, uz domaće ribolovce. Zbog poslovnih obveza dolazak su otkazala dva talijanska ribolovca Bellani i Ramacciotti.

Sajmovi

DÜsseldorf

– Boot Messe 2010.

Ovogodišnji sajam u Düsseldorfu, za razliku od prošle godine, jasno poručuje: kriza je prošla, idemo dalje. Nažalost, to je Njemačka i Europa, a ne Hrvatska gdje se kriza produbljuje potpomognuta stupidnim zakonskim odredbama koje uništavaju prodaju plovila. A da ne spominjemo hrvatsku malu brodogradnju koju je nerazumna i nepotrebna trošarina uništila pa su mnogi brodograditelji zatvorili vrata svojih malih škverova Napisao Mladen Marković, snimili Željko Sokač i Mladen Marković

oživite sport na vodi – grubo je preveden moto ovogodišnjeg sajma u Düsseldorfu održanom od 23. do 31. siječnja. U njemu je jasno rečeno - krize više nema! To znači da su se Europa i svijet izvukli iz krize koja je prošle godine bacila na koljena mnoge tvrtke iz nautike. To nažalost ne vrijedi za Hrvatsku i njezine brodograditelje

jer trošarina još uvijek nije pala usprkos priznanju premijerke i ministra financija da se radi o pogrešci. Nažalost, i da je trošarina pala s prvim danom ove godine, bilo bi to prekasno za mnoge hrvatske tvrtke koje su morale prestati s proizvodnjom. I one koje su preživjele bore se za opstanak, na što smo stalno upozoravali kroz naše tekstove. Bilo je očigledno da ljudi koji su donijeli odluku o trošarinama nemaju pojma o čemu pričaju,

pa je bilo mučno na televiziji gledati ministra financija koji je rekao da se radilo o pogrešci, ali da je olakšavajuće to što je zima jer se brodovi zimi ne prodaju. Dakako, ova gruba interpretacija ministrove izjave samo govori u prilog tome da se nije razmišljalo o ljudima koji su svoj život vezali za malu brodogradnju. Što opet nije nimalo čudno kada se zna da su ti isti i slični uništili tvrtke koje su zapošljavale i po desetak i više

tisuća ljudi. Sve da bi pojedinci zaradili puste milijune bez ikakve muke. No, to je neka druga priča, vratimo se Düsseldorfu i sajmu. Prije svega treba reći da je i sama atmosfera bitno drukčija nego prošle godine. U razgovoru s kolegama iz njemačkih, nizozemskih i engleskih novina jasno je da nautika opet uzima zamah, u što smo se mogli uvjeriti šetajući sajamskim paviljonima.

119

BRODOVI Dakako, ponuda brodova na sajmu u Düsseldorfu nama s Mediterana je pomalo nerazumljiva, jer neke brodove po našim mjerilima ne možemo niti podvesti pod to ime. No moramo znati da su to ipak brodovi pretežno namijenjeni sjevernjacima hladna srca, dok u našim žilama teče vruća krv Mediterana, pa nam je i odabir brodova takav. Pogotovo se to odnosi na brodove rađene na sjeveru za sjeverna mora, koji svojim izgledom odbijaju naše ljude. Naime, ti brodovi nemaju neki naročiti dizajn, da ne kažemo da su neugledni. No nesumnjivo se radi o brodovima visokih maritimnih svojstava, ali... - Ma ovi je ružan ka’ pas! U životu nisan vidija ružniji brod – ispod glasa su komentirala dvojica očigledno naših mladića. Moram priznati da sam to gotovo isto rekao kolegi Željku, koji se s time složio. Nažalost, dizajnere treba ozbiljno pitati na čemu su, jer drukčije na možemo objasniti njihove kreacije, koje nas ljude s juga bacaju u očaj. S druge strane, bilo je na sajmu brodova koji su ljepotom oduševiti svakoga tko je prolazio uz njih, oko njih uvijek je bila gužva. Među tim koji su plijenili pažnju bili su i brodovi

naših brodograditelja kao što je SAS - Vektor i Donat Boats iz Zadra, Pičuljan s Raba, Picaro iz Novigrada, Salona 34 iz Solina te Interadriina Sessa. Što samo dokazuje da smo oduvijek znali graditi brodove ali, nažalost, imamo kočnicu tamo gdje ne bismo trebali imati, za razliku od stranih brodograditelja. Električni automobili više nisu nepoznanica, a na ovom sajmu se pokazalo da pogon na ‘struju’ opasno kuca na vrata, pa su se mogla vidjeti plovila koja su umjesto tende imala ugrađene Solara ploče koje pune baterije, a ove pak pokreću razne elektro motore. Električni pogon brodova? Ne treba se čuditi! Bilo je samo pitanje vremena. Počelo je, počelo, mogli bi reći! I naši susjedi Slovenci su se uključili u taj trend kombinacije klasičnog i elektromotora u projektu Greenline Hybrid, a radi se o brodu s kombiniranim pogonom. Lako je Slovencima, reći će mnogi. Oni nemaju vladu koja im daje trošarine, nego naprotiv, imaju podršku. A zapravo su alpska zemlja i tvrtka koja ga proizvodi na Bledu!

Quick Silver i Mercury – poznata kombinacija

Bella 655 – kvaliteta iz Finske

120

Arvor 215 RS – ribički brod bez kompromisa

Sailfish – fisherman oko kojega smo najviše kružili

Viknes 1080 – jedan od najboljih skandinavskih brodova

Scorpionero 950 – Calafuria iz Zadra

Štand Klastera hrvatske male brodogradnje

Klasična brodica na talijanski način

Brodovi na solarni pogon su stvarnost

Interadriine Sesse su i na ovom sajmu briljirale

121

Španjolci čuvaju svoju tradiciju

Greenline Hybrid – slovenski projekt jeftine energije

Fishermani Karnic dolaze s Malte

Lobster koji nema veze s lovom rakova

122

Još jedan brod na ‘struju’

Terhi – finske brodice izrađene od ABS plastike

Apsolutno najružniji brod na sajmu, ukoliko je to uopće brod?

Na čemu je bio dizajner ovog broda – ne zna se!

Na krovu solarne ploče i vjetrenjače, budućnost je stigla

Španjolci ne odustaju od svojih tradicionalnih brodova

Hoowercraft za četvero – gdje je ljudska mašta

Za najružniji brod vodila se bitka. Ovaj je izgubio!

123

MOTORI Ponuda motora je i ove godine bila bogata, a uz stabilne moglo se vidjeti i mnogo vanbrodskih motora snage do čak 350 konja. Posebno su bili atraktivni oni koji su bili dijelom izrezani na pola pa se moglo vidjeti kakvi su cilindri, klipovi i ostali dijelovi. Na sajmu su bili prisutni svi relevantni proizvođači, a posebno je interesantno bilo vidjeti razne elektromotore koji su ‘novost’, ako to tako uopće možemo reći. Nama se posebno svidio sklop klasičnog stabilnog Volkswagenovog motora i elektromotora

koji pokreće propelu, a koja se timunom okreće u svim pravcima. Jednako tako nas je zaintrigirao elektromotor njemačke tvrtke Krautler Elektromaschinen GmbH koji se nalazi u kućištu na kojem je propela,a sve zajedno ide u more pomoću cijevi na kojoj je montiran. Cijev na kojoj je motor se podiže i spušta, pa samim time i motor ide dublje ili pliće i pogodan je za montažu za sve brodove. Tko ima generator na brodu ne treba razmišljati, ovo je savršena kombinacija za panulu.

‘Prerezani’ Suzuki

Mercury s drškom na kojoj su komande

Cummings - MerCruiserov Zeus 350

124

Nanni Diesel – energija u plavom

Bez Suzukija ne mo탑e niti jedan sajam ...

Na sajmu je bio i Steyer Motors

... jednako kao ni bez Yamahe

Volvo koncept IPS

VW ponuda motora

MAN motori za velike brodove

125

Hondini agregati za struju pogonjeni benzinom ili plinom

Yanmar je predstavio cijelu paletu motora

E-Tec Evinrude motori – brutalna snaga

Kombinacija klasičnog i elektromotora s propelom koja se okreće na sve strane

126

Scam je definitivno našao put u EU

Hondino ‘stado’ na okupu

ELEKTRONIKA I ZANIMLJIVOSTI Elektronike je u Düsseldorfu bilo kao i uvijek, u velikom broju. Bile zastupljene sve tvrtke koje rade elektroniku, s tim da se svake godine javljaju nove koje prave revoluciju. No, kada je elektronika u pitanju treba se držati poznatih, pa smo se i mi odlučili za one provjerene. Naime, na brodu za big game imamo Raymarine G serije, na Arbu smo stavili Lowrence HDS 8, a na otvorenom fishermanu Garmina. Uz elektroniku na sajmu se moglo vidjeti i mnogo inovativnih rješenja koje nautičarima olakšavaju život, a mi smo ponovo razgledali pokretne platforme njemačke tvrtke H + B Tehnics, koje su idealne za nas ribiče jer je s njima dignuti tunu u brod dječja igra. Posebna je priča s rasvjetom, odnosno s brodskom elektrikom. Ako niste znali, u

Njemačkoj se mogu rijetko ili nikako kupiti klasične žarulje za kućanstvo, jer propis kaže da se moraju koristiti štedne žarulje. Na brodu, dobro je znano, potrošnja električne energije uvijek je problem pa su trend LED diode koje štede vaše baterije. Tvrtki koje proizvode LED diode, odnosno rasvjetu s njima ima bezbroj, od čuvene Hele do nekih proizvođača za koje zasigurno niste nikada čuli. U svakom slučaju, ledice znatno smanjuju potrošnju električne energije, a traju li traju, tako da se investicija svakako isplati. Gotovo da nije bilo čovjeka koji nije zastao za komandnim pultom koji je namijenjen za velike jahte. Doduše da bi imali pred sobom ‘bateriju’ od pet ekrana veličine omanjeg televizora, obavezno morate biti odlikaš!

Biste li voljeli biti skiper za ovakvim komandnim mostom

Simrad elektronika za profesionalce

Furuno – najbolje od najboljeg

Raymarine – također kvaliteta za profiće

127

Lowrance – elektronika za ribiče

Garmin – najčešća elektronika na našim brodovima

Humminbird fisfinderi za mala plovila

Waeco ugradbeni i prijenosni hladnjaci

128

Webasto sustav grijanja i hlađenja

Profi radio stanice za pomorce

RIBOLOV Düsseldorfski sajam nautike i ribolov vole se javno! Isto tako je i s Genovom, samo su hrvatski nautički sajmovi izuzetak. Iako Splitu i Rijeci možemo oprostiti, za zagrebački sajam nema opravdanja. Nevjerojatno je da nitko ne reagira, kao da toga nigdje nema u svijetu, jer očito je da bi to ljudima iz organizacije zagrebačkog sajma dalo dodatnog posla i stoga je najbolje ‘ne talasati’. Zato ribolov stavljaju u koš s lovom, iako takvo što nema nikakvog smisla. Doduše, mnogi ribiči su lovci i lovci ribiči, međutim ne treba miješati kruške i jabuke jer ribolov treba staviti uz nautiku, a lov uz turizam i slične manifestacije. Dokaz je i Düsseldorf na koji dolaze njemački prodavači ribičkog pribora, i da se razumije, to je jedan od najposjećenijih paviljona. Cijene su sajamske i do 50 posto jeftinije nego u njemačkim prodavaonicama. Prodavači ribičkog pribora imaju rezona doći i ‘riješiti’ se starih zaliha. Ribiči mogu nabaviti pribor po odličnim cijenama. Sam sajam profitira jer dolaze ribiči kojih je u Njemačkoj, usput rečeno, preko pet milijuna. I su svi sretni i zadovoljni. Hrvatskih ‘slanih’ ribiča je preko trideset tisuća,

‘slatkih’ je i više, a to bi svakako bilo interesantno i našim uvoznicima ribičkog pribora kojima se ne isplati doći kada je posjeta slaba jer je cijena štanda paprena pa prijašnjih godina neki nisu niti pokrivali troškove štanda. Zato ni ne dolaze. Stoga moramo sa žaljenjem gledati gužvu na düsseldorfskom sajmu u paviljonu s ribičkim priborom gdje se može kupiti pribor za sav mogući ribolov, svejedno radi li se o rijekama i jezerima ili ribolovu u moru. Naravno da nismo propustili priliku da malo upotpunimo naše ribičke kutije. Nažalost ove godine nije bilo našeg prijatelja Heinera Grosmanna koji je zasigurno negdje na ribolovu, no na sajmu su se pojavili neki novi igrači. Za razliku od prošle godine prodaja ribolovnog pribora se udvostručila, a i mi smo tome pripomogli, moramo iskreno priznati. Uz ribički pribor na sajmu je bila velika ponuda pribora za podvodne aktivnosti i podvodni ribolov. Zapravo, nije bilo tvrtke koja imalo nešto znači u tome segmentu, a da nije izlagala, pa je to bila prilika da se ljubitelji uživanja u podmorju opskrbe za predstojeću sezonu sa svim novostima koja su izašla na tržište.

Veliki izbor u Leo’s Angelmarktu

Veliki izbor DAM pribora

Sport Fisher Centar ponuda

WFT štapovi

129

Penn štapovi

Velik izbor silikonaca

Cressi oprerma za ronjenje

Scuba Pro oprema za ronjenje

130

Dominirajući Maresov štand

Kućišta za fotoaparate

Vijesti

Pin’s Minnow u novim bojama

Berkeley Big Game

erkley Big Game je izuzetno izdržljiv najlon, otporan na abraziju i omogućuje vam da uživate u drilu do krajnjih granica. Zbog izuzetno male rastezljivosti, a istovremeno velike mekoće i podatnosti, idealan je za ribolov velikih morskih predatora kao i za sve vrste ribolova gdje se od strune traži i očekuje velika snaga i nosivost. Dostupan je u velikim pakiranjima što je sasvim dovoljno za punjenje i najkapacitiranijih multiplikatora. Berkley Big Game je struna kojoj možete pokloniti povjerenje. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama!

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Mann’sovi silikonci

ebrojene su ribe do sada nasukane Pin’s Minnow varalicama. Mada su prvotno doslovno imitirale gavuna, s vremenom se paleta boja i samog oblika tijela donekle proširila tako da danas postoji mnoštvo varalica ovog imena i sasvim različitih boja. Ipak, neke su boje i oblici lovniji od ostalih. Ovaj najnoviji dio palete je savršen izbor za varaličarenje brancina, ali i svih ostalih predatora poput palamida rumbaca i gofova. Ove najnovije varalice odlikuju se vrhunski provokativnom akcijom i izvanredno velikom nosivošću spojnih dijelova.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

15Kilos Surf

svijetu varaličarenja silikonske varalice imaju poseban status. Zahvaljujući mekanom tijelu imaju neograničene koloritne mogućnosti, dok su im hod i akcija uglavnom ovisni o obliku tijela. U morskom spinningu, ali i klasičnoj panuli, crvolike su varalice posebno lovne. Ovi crvoliki modeli svima poznatog Mann’sa su provjereno ubojiti, bez obzira da li se koriste u bistrom ili zamućenom moru. Sve su varalice namirisane i gelira-

ne, a dostupne su u dimenzijama od 15 i 16 centimetara. Inače, Mann’sovi crvoliki silikonci dolaze iz Amerike gdje su se pokazali posebno lovnima u varaličarenju brancina. Cijena im se kreće od 2,20 do 5,10 kuna po komadu.

eđu surf štapovima svjetski poznatog branda Lineaeffe, štap 15Kilos Surf zauzima posebno mjesto. Štap je dug 4,20, ima šest sekcija i akciju 200 grama. Sklopljen ima 154 centimetra i težak je 462 grama. Riječ je o štapovima najnovije generacije kod kojih je pri formiranju blanka korištena posebna Scurves tehnologija. Time ti štapovi postaju praktički nesalomljivi što deklarativni natpis Unbrekable samo potvrđuje. Ovaj model može podići

teret od 15 kilograma. Uz pravilno rukovanje i odgovarajuće olovno otežanje, daljine izbačaja preko 150 metara s ovim štapom postaju lako dostižne. Cijena 15Kilos Surf štapa u maloprodaji iznosi 563 kune.

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

131