Ribolov na Jadranu 02/2011 by brankarel

OD SADA SVOJ PRIMJERAK MJESEČNIKA RIBOLOV NA JADRANU POTRAžITE SVAKOG 30 U MJESECU

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

IN MEMORIAM

LITO OD GOFA II.

napisao Mladen Marković

VELJAČA

Nešto lagano “sjeda“ na panulu, koPanulivamo još sedamdeset, osamdeset metara uz taj rub, sunce i trula bonaca nam tupe osjetila. Odjednom ćaća viče: ‘Imam ribu’! Najlon panule se fino zategnuo, starome se na rukama vidi kako riba tuče!

BIG GAME JEZERA

STRANICA 44

FRATAR

napisao Milan Sijerković

SUŠAC III dio

34 napisao Neven Šerić

napisao Neven Šerić

UVOD U PARANGAL I.

OKUMA ŠTAP

Alat koji je prehranio tolike obitelji. Alat koji je pružio toliko rekreacije i razonode. Alat čije se ime nalazi u kletvi zbog težine baratanja njime. Alat koji nam pomalo ukidaju oni kojima je najmanje stalo do mora

68 napisao Mladen Marković

MARIA STEADY LIGHT SPINNER

napisao Mladen Marković

BRANCIN STRANICA 54

ARBA 720

KANTAR Ako lovite nad podmorskim grebenima na dubini od 50 do 80 metara pa vam nešto povuče ‘kao da neće’, oštro kontrirajte i marljivo vucite, to je kantar. Ovaj sparid prilično predvidljiva ponašanja i ‘transparentnih’ prehrambenih navika zagrist će rezanac lignje, filet srdele, volka, račića samca... I pružiti vam veliko veselje, jer nikad ne dolazi sam

STRANICA 78

100 napisao Mladen Marković

FISHERMAN IZ SNOVA

106

napisao Stjepo Martinović

SPORTSMAN 445 CATCH

116

PODVODNI SKUTER

118 napisao Tomislav Reščić

POGLED ISPOD POVRŠINE

RUBRIKE UVODNIK VIJESTI PISMA ČITATELJA METEOROLOGIJA RIBOLOVNI FELJTON BIG GAME RIBOLOV IZ BRODICE

88 napisao Josip Nigoević - Čićo

120

napisao Dražen Paunović 7 12 13 30 34 40 44

PODVODNI RIBOLOV SVIJET RIBOLOVA OPREMA RIBOLOV S OBALE FISHING BOAT ELEKTRONIKA AUTOMOBIL

62 66 68 88 100 115 124

CITROËN C5

124 napisao Mladen Marković

5 napisao Mladen Marković

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Dragi prijatelji mora i ribolova!

Nekako mi je kraj prošle godine donio mnogo tuge, jer život nosi i dobro i zlo, a nažalost ostao sam bez dva draga čovjeka, jednog iz mojeg privatnog života, odnosno familije i jednog iz ribolova, mojeg drugog ili kako znam reći - paralelnog života. To nam je sudba i svi ćemo jednom nebeskim kočijama i zato sam odlučio da se još jače pojačam ribolov, jer godine idu i nikada ne znaš kad će te stvoritelj pozvati k sebi. Treba iskoristiti svaki dragocjeni trenutak i posvetiti ga sebi, svojoj familiji, dragim prijateljima ... Jer ča je život nego fantažija – kako kaže ona prekrasna balada Zdenka Runjića i Momčila Popadića. Dragi prijatelji mora i ribolova! Nisam raspoložen za bilo kakve komentare trenutnog našeg stanja, jer kad u novinama čitam i na televiziji gledam koje sve šporke stvari izlaze na vidjelo, pitam se koji je to vrag s ovom malom jednom napaćenom zemljom? Pa ne mogu više ni gledati, ni čitati svu tu gadariju, koju naši nesposobni političari ili bolje reći politikanti rade, a sve na teret malog jednog stanovnika, koji samo želi normalan i pristojan život. Ponekad se pitam imamo li mi Hrvati imalo srama, jer je postalo normalno da se krade, uzima, živi na tuđi teret ... kao da je to najnormalnija stvar. Ne najnormalnija, nego ako ti ne kradeš govore da si lud, jer ako ne znaš uzeti za sebe kako ćeš onda za dobrobit drugoga? Kada je u pitanju ribolov, trenutno su se svi profesionalni ribari digli na ustanak jer traže ZERP, traže jeftiniji plavi dizel, traže poticaje, traže ... Nemam ništa protiv, dajmo im sve to jer je ribarstvo važna grana, no ja se pitam tko nosi na peškariju male šanpjere od deset centimetara? Tko zapasuje u paškoj vali mrežom ciplarom orade? Tko mrežom pregrađuje plovne putove? Tko „ispire“ mrežu ni stotinu metara od obale? Tko

... Tko? Da to je pitanje – tko? Ribari bi morali jasno dignuti svoj glas i protiv takvih stvari, jer nisu svi takvi i nisu sve krivi sportski ribolovci, a pogotovo ne podvodnjaci. Slažem se da je ribarstvo važna grana i trebamo ga sasvim sigurno očuvati, no zasigurno ne traženjem krivca u jednom čovjeku. U svakom slučaju, ribarstvo je postalo vruć kesten i za ribare i za politiku, no siguran sam da se sve može riješiti mirnim putem. Jer ako ćemo na ulici smjenjivati pojedine ljude, bojim se da je to anarhija. Zato dragi profesionalni ribari, ja sam na vašoj strani, no sve u granicama zakona ove države, jer kao što

uvijek govorim, ja imam samo ovu zemlju i ni jednu drugu. Dragi prijatelji mora i ribolova u ovom broju donosimo dva teksta mojeg dragog prijatelja Čiće, koje je davno napisao i koji su dugo čamili u mojem kompjuteru, no mislim da ih trebam podijeliti s vama, mojim dragi čitaocima. Stari lisac je vjerojatno zaboravio o morskom ribolovu više nego neki ikada nauče, pa je dobro poslušati što kaže. Tu je i drugi dio štorije o gofu iz pera našega Marina, a i o parangalu, našem tradicionalnom alatu, ima itekako što reći. Tu je i drugi dio priče o radu fishermana iz snova, a donosimo i pretpre-

mijeru Arbe 720, koja je rađena samo za jednu namjenu, a to je ribolov. Naime, polovinom veljače Arba 720 ide u more jer želimo uskladiti sve sustave, tako da na sajam u Zagrebu dođe sasvim spremna. Jer dragi moji prijatelji mora i ribolova, odmah nakon sajma smo na ribolovu i o tome ćete moći čitati u narednim brojevima Ribolova na Jadranu. Do tada, ne dajte se ovom prokleto hladnom vremenu, nego kada god možete ščape na rame ... pa na more. I umalo da zaboravim, ma znate ono moje ... tako vam Boga, ne dajte na sebe! Mladen Marković

Vijesti

Multiplikator Rhino LC 350

hino LC 350 namijenjen je little big game ribolovu, odnosno lovu panulom pučinske plave ribe na površini mora i lovu panulom zubaca i gofa. Kapacitetom od 400 metara najlona debljine 0,50 odgovara klasifikaciji od 30 libri što je dovoljno za ovakvu vrstu ribolova. Multić ima prijenos 3,7 : 1 i težinu od 691 gram. Akcijska cijena mu je 565,50, što je 25 posto manje od stvarne cijene. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

DTD Skosavice

omaće je dom a će , r e k l i bi neki i nisu daleko od istine. Naime, DTD varalice su napravljene za lov u Jadranu, a novi modeli, odnosno nove boje pokazale su da sjajno love i odasvud stiži pohvale naših ribiča. No, ne hvale ove skosavice samo naši ribiči, nego ih hvale i svi ribiči Mediterana. Skosavice imaju novu platnenu presvlaku u fantastičnim bojama koje očigledno prepoznaju i lignje. Iako je sezona lova lignji pomalo pri kraju ove skosavice i dalje uspješno love, o čemu ćemo pisati u velikom testu koji radimo.

Upredenica Power Pro

predenica Power Pro je jedna od najkvalitetnijih standardnih za ribolov kanjčenico, ili kako mi to znamo reči za lov bulentinom. Okruglog presjeka, a velike nosivosti i praktično neuništivosti Power Pro je odavno namotan na role našeg redakcijskog tima. Naime, do pojave upredenica za spininng upletenih od osam vlakana, bila je to jedna od najkvalitetnijih „špaga“ na tržištu. Mi smo se svakako snalaInformacije zili da dođemo dio nje, no sada je tome kraj. Uz velike špule po RIBOLOVNI CENTAR BARKA tisuću i više metara u Barci se na21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a lazi i kompletan izbor namotan Telefon 021 / 334 - 340 na špule od 130 metara.

Podvodna bljeskalice

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

odvodna bljeskalica je pogodna za lignjolov, a i kod lova igluna ima svoju ulogu. Pokreče ju AA baterija, a daje LED svjetlo. Otvara se navojem s zaštićenim spojem po sredini bljeskalice, a u sebi ima i gumenu brtvu koja sprečava da voda uđe do baterije. Na vrju je zogulin s kugličnim ležajem tako da se kod spuštanja ili dizanja iz dubine ne stvara nered, odnosno da se stvaraju nepotrebni namotaji na najlonu.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Pisma čitatelja

ODGOVOR Jošku N

a članak „Veliki dan je velika blamaža HOOa“ objavljenog u rubrici Sport u petak 31. prosin-

ca 2010. Ponukana člankom koji sam pročitala i koji me pratio cijelog vikenda osjetila sam potrebu javno se obratiti cijenjenom gosp. Jošku Vlašiću, ocu naše najveće sportašice. Naime, ja pripadam onim „SMIJEŠNIM“ sportašima koje on u članku ismijava i zbog kojih su valjda njima srezane nagrade za vrhunska dostignuća jer su, kako dalje u članku gosp. Vlašić navodi: „ona devalvirana navalom zlatnih odličja kojekakvih berača šparoga koji afirmiraju Hrvatsku manje od Prometovog autobusa na liniji Lora-Lovrinac“. Zamislite koje su ovo ružne riječi! Uopće je ružno da se jedan

sportaš tako ruga svemu onome što nije u njegovom interesu, tj. što nije sport kojim se on bavi. Takve riječi ne mogu proizići iz dobre osobe. Tko kaže da mi nismo ambasadori Hrvatske u svijetu? Itekako jesmo, i to veliki. Možda je jedini problem što je gosp. Vlašić ograničen te nema ili ne pokazuje interes prema drugim divnim sportašima u Hrvatskoj pa stoga ne prati niti rezultate naših tzv. malih sportova. Ah da, mi smo berači šparoga, neprijatelji s kojima treba podijeliti dio „kolača“, a to znači da su nagrade manje njima kojima je novac valjda jedina satisfakcija. Za razliku od gosp. Vlašića mi pripadnici niže klase skačemo od veselja, grizemo nokte kada Blanka nastupa, plačemo uz svaki njen uspjeh jer je ona dio nas, jer je ona velika naša Blanka na koju smo ponosni i nikada, baš nikada se ne bismo

podsmjehivali njenim uspjesima. I njoj svira Lijepa naša kao i nama, i mi nosimo kockice, i nama piše Hrvatska na sportskoj odjeći. Zar smo toliko različiti? Konkretno, ja sam sportski ribolovac i trostruka sam svjetska prvakinja (dva puta pojedinačno i jednom ekipno). Uopće nemam potrebe govoriti Vam koliko traju moje pripreme za natjecanje, koliko treba napraviti treninga ili utrošiti novca u nabavku adekvatne opreme i sl., jer iako ste čovjek koji živi uz more, nažalost to more koje život znači ne cijenite dovoljno kada možete reći da smo SMIJEŠNI!!! Ne, nismo smiješni jer iako ma-

li, i te kako smo veliki. Samo 2010. godinu Hrvatski savez za športski ribolov na moru završava s ČETIRI SVJETSKA PRVAKA I UKUPNO 11 OSVOJENIH MEDALJA NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA. Nije li to respektabilan rezultat? Nemojte biti takvi i omalovažavati rad ostalih sportaša! Pa ne mogu svi biti atletičari, gimnastičari, nogometaši... Na kraju Vam želim puno uspjeha u daljnjem radu, još puno osvojenih naslova našoj predivnoj Blanki kojima ćemo se i mi od srca veseliti. Uz športski pozdrav Nataša Rogina

In Memoriam

IN MEMORIAM

JOSIP NIGOEVIĆ - ČIĆO 1947 - 2011

jedim ispred ekrana svoga ko m p j u t o r a i slike mi same lete kroz glavu. Iz zvučnika odjekuje glas tria Los Hermanos – Martinez – Gil koji pjevaju Cuando ya no me quieras. Bila je to njegova omiljena pjesma i stotinu puta sam ju morao puštati kada je dolazio k me-

ni u Samobor. „Dao bih život samo da jedanput zapjevam s Gilom“, uvijek bi govorio dok je pjevušio uz pjesmu. Nažalost, Gila davno nema, a sada ni on neće više pjevati Cuando ya nome quieras, pjesmu koja mi para i srce i dušu. Sramota je da odrasli muškarac pušta suzu, ali nekako mislim da na to imam pravo. Mislim da imam pravo jer je otišao moj prijatelj!

Jer je otišao moj ribički drug! Jer je otišao Čićo! Otišla je ribička legenda sa svim svojim vrlinama i manama! Otišao je Čićo na vječni ribolov. Kroz glavu mi prolaze mnogi ribički doživljaji koje smo zajedno prošli od samog početka kada smo se upoznali. Upoznao sam ga kada ga je zajednički poznanik doveo k meni

jer je imao „problema“, kako mi je rekao, a ja sam ih navodno mogao riješiti. Naime, u to sam vrijeme imao veleprodaju i tri prodavaonice ribičkog pribora pa je došao riješiti „problem“. Obučen sav u bijelo, crne zalizane kose, namirisan kao pokretna parfumerija, odmah mi je išao na živce i nevoljko sam pristao uopće razgovarati.

Njegovi „problemi“ su zapravo bili u priboru koji mi je pokazao. Naime, upravo se vratio iz Amerike gdje je kupio Shimanove US Baitrunnere 5000, na koje je namotao Jinkai najlon debljine 0,50 mm, što je u to vrijeme bilo pravo čudo, jer to su valjda bili prve takve role u Hrvatskoj, a za Jinkai su znali samo malobrojni. Da, role su bile čudo, no uz to je kupio i Pennove špinerske štapove,

dužine 1,80 metara deklarirane snage do 30 grama. Kako mi je išao na živce cijelom svojom pojavom, jednostavno sam mu odbrusio da je kupio odlične role, ali ne u kombinaciji sa špinerskim štapom dužine 1,80 i da zato ne može baciti dalje od petnaestak metara od obale i neka si kupi odgovarajući štap pa će bacati i preko stotinjak metara. Naime, u to vrijeme jedna skupina ribiča u

kojoj sam bio i ja isprobavala je dvodijelne šaranske štapove koji su bili velika novost i svi smo prebacivali stotinjak metara kao od šale. Onaj nalickani šminker u bijelom me je gledao u nevjerici, a i naš zajednički poznanik me čudno gledao. „Kako je to moguće“, pitala su obadvojica, uz tvrdnju da to ne može biti točno. Neljubazno sam im rekao da im mogu pokazati kako se baca i neka dođu na jezero Rakitje, gdje sam tada tamanio šarane s mojim tadašnjim ribičkim partnerom Crnim Borom. I gle vraga, onaj nalickani fićfirić u bijelom je zaista došao na Rakitje, ali sada sasvim drugačije obučen, što je smekšalo moj prvi stav. Ja sam imao sasvim nove Moselline šaranske štapove Carp Protective snage 3,25 libre i dužine 3,90 metara, Ryobijeve role Power Ecusima 9000, Sufixov najlon 0,35 milimetara, a na sve sam vezao olovo težine 120 grama. Već prvo bacanje je ostavilo Čiću bez daha i odmah me zamolio da ga naučim tako bacati. Bilo mi je to pomalo čudno jer što se tu ima naučiti, ali dopalo mi se što je otvoreno priznao da mu je to

pravo otkriće i usput me zamolio da mu nabavim štapove kao što su moji i tako je počelo naše druženje. Dakako da su ga odmah zainteresirali i moji mušičarski

štapovi jer je za njega mušičarenje bilo nešto nadnaravno. Nabavio sam mu i mušičarsku opremu i poveo ga na prvi ribolov na izvor Krke u Sloveniju. Prve pastrve su bile ulovljene i

tada je počelo njegovo ludilo, jer nijedna nije bila dovoljno velika. Iako nije znao pravo ni bacati mušicu, odmah je htio uloviti najveću pastrvu i kakav je bio, već prve godine zaista je sasvim solidno lovio. Zapravo, ta stalna crta nezadovoljstva ga je tjerala na mnoge pomalo čudne odluke i razmišljanja o ribolovu, koje mnogi nisu shvaćali, no to mu je uvijek donosilo ribu više. Pomalo je zbog toga išao na živce svima iz mojega tadašnjeg kruga ribiča, ali to je bio Čićo! Nije bilo dileme, ili si ga volio ili si ga mrzio, jer takav je bio njegov odabir, odnosno njegovo ponašanje je diktiralo kako ćeš se prema njemu odnositi. Uglavnom, zajedno smo nakupili dvije godine zajedničkog lova pastrva i lipljana, a posebno ga je veselilo mušičarenje na čuvenom Traunu gdje sam od zakupnika Rudija Hegera dobio tri dana ribolova za sebe i svoje društvo. Bila je to njegova kruna u mušičarenju, kako je znao govoriti, jer je ulovio lipljana dugačkog 52 centimetra. Ubrzo je otišao na Mali Lošinj, što mu je bila davna želja. Svakodnevno smo se čuli tele-

fonom i ni mjesec dana nakon odlaska opet se pojavio „problem“. „Stari, sve je puno brancina, a ja ne znam kako da ih lovim“, vapio je preko telefona. „Sjećaš se načina kako sam lovio smuđeve na Rakitju“, pitao sam ga? Naime, zimi sam s legendom samoborskog ribolova Borisom Šplajtom vrlo uspješno lovio smuđeve i k nama su na Rakitje dolazili mnogi samoborski i zagrebački ribiči vidjeti kako mi to radimo. Uglavnom, lovili smo tako da smo u ribicu stavljali dvije udice, jednu iza glave, a drugu kod repa, dok smo na sam rep stavljali lažni

čvor. „Sjećam, sjećam, ali ovdje nisu smuđevi“, grintao je kao i uvijek! No samo dva dana kasnije telefon mi je zvonio u četiri sata ujutro. Mrtav hladan mi je rekao da je krenulo i da je s prijateljima ulovio tri brancina te da hitno dođem na Lošinj. Zapravo tada je krenula cijela priča o brancinima i oradama na Lošinju, iako sam mu govorio da ne govori nikome kako lovi nego da lijepo šuti i uživa. Naime, Čićo nikada nije mogao nešto zadržati za sebe jer se morao pohvaliti, ali to mu se nije moglo zamjeriti jer svi smo mi ribiči pomalo hvalisavi. Nizali su se ulovi i on je postajao sve bolji i bolji jer je svakodnevno lovio, a nezadovoljan kakav je bio, uvijek je tražio nešto više od ribolova i to mu je zapravo otvaralo uvijek nove mogućnosti. Svi se dobro sjećamo ulova kapitalnog gofa s obale u samoj lošinjskoj vali na pribor od 80 libri. Zapravo, kad bolje razmislim, kome bi na pamet pala takva ludorija da na pribor od 80 libri stavi ogromnog cipla i pusti ga da baulja po vali, kome? Naravno, samo mome Čići, jer – treba sve probati – kako mi je rekao kada me nazvao i rekao da je ulovio kapitalnog gofa. Žarka želja mu je bila tuna i kada sam ga poveo u Jezera nije bilo sretnijeg čovjeka od njega, pogotovo jer je bila ulovljena. Njegova prva tuna, kako je govorio, iako je to bio ulov cijele ekipe. Nažalost, prošle godine prije same nje-

gove bolesti izgubili smo dvije tune mojom krivicom i danima je grintao nad njima. Iako svima pokazujem sjajan čvor koji se prilikom natezanja s tunom zateže, upotrijebio sam aluminijske puškice i kliješta i oba puta je najlon iskliznuo iz njih. „Svima pokazuješ taj svoj čvor, a ti si koristio puškice i kliješta“, i u bolnici mi je prigovarao iako je jedva govorio nakon opera-

cije. Naime, gubitak ribe mu je bilo nešto najstrašnije u životu, a gubitak kapitalne orade koja ga je vukla u more nikada nije prežalio i svima je uvijek iznova pričao o tome. Kako sam ljeti vezan za Nerezine, često smo zajedno lovili, bilo na brodici, bilo s obale i veselili se danu kada ću i ja biti slobodan, odnosno kada ću prestati raditi tako da pod stare dane možemo uživati loveći morske beštije, kako smo nekada davno uživali na mušičarenju. Nažalost, opaka bolest ga je desetkovala i znali smo da neće dugo. Namćorast, kakav je bio, nije baš mario previše za liječenje pa je preskakao kemoterapije i zato smo očekivali ono najgore. No, ma kako bili spremni, tužna vijest uvijek dođe nekako iznenada. Kada mi je telefon zazvonio u pola dvanaest navečer i kada sam vidio broj prijatelja Ivice Zabavnika, koji je s njim bio do kraja, znao sam da ga više nema. Ostala je samo muzika koju je tako rado slušao kada je dolazio k meni u Samobor i tuga jer je otišao moj prijatelj! Otišao je moj ribički drug! Otišao je Čićo! Otišla je ribička legenda sa svim svojim vrlinama i manama! Otišao je Čićo na vječni ribolov! Neka mu je lagan nebeski ribolov! Mladen Marković

Vijesti

Chub lampe

Štapovi Ron Thompson Tyran

rijeme je lignjolova i noćnog spinninga i kvalitetna naglavna lampa je neizostavni dio pribora. Chub naglavna lampa ima najsofisticiraniju LED tehnologiju kako bi dobili maximum jačine svijetla uz minimalnu potrošnju baterije. Linija Chub SAT-A-LITE električnih lampi se sastoji od dva modela naglavnih lampi. SL100 jedna je od najmanjih i najlakših naglavnih lampi na tržištu. Mali uski profil i mogućnost namještanja nagiba i dva različita izvora svjetlosti osnovne su tehničke karakteristike. U kompletu su uključene 3 x AAA duracell baterije. Model SL200 koristi najsofisticiraniju LED tehnologiju koja ovu naglavnu lampu čini maximalno funkcionalnom. Lampa ima središnju jaku LED žaruljicu koja daje snažano osvjetljenje tzv. night vision i tri manje Led žaruljice za kombinaciju diskretnijeg i mekšeg osvjetljenja. Kombinacija više vrsta osvjetljenja čini Informacije ovu lampu pravim malim svjetlosnim „gadget-om“ i jednostavT.P. OLIVARI d.o.o. nim rješenjem za sve noćne situ10430 Samobor, Gajeva 49 acije. U kompletu su uključene 3 Telefon 01 / 3366 - 042 x AAA duracell baterije.

on Thompsonovi Štapovi Tyran u dužinama od 2,40 i 2,70 prepoznati su kao nadomjestak za mnogo skuplje špinerske štapove. Blank je kombinacija PBO pletiva koje je do nedugo bilo strateški materijal kod Amerikanaca i Japanca. Štapove, uz veliku nosivost (dižu uteg od 10 kilograma), krasi i mala težina i velika savitljivost, koja doslovce sama umara ribu. Odlična plutena drška u tri dijela odlično leži u ruci pa nije čudo da su u Zadru pravi hit.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Seaguar Fluoro Premier

Shimanova rola Nexave

luorokarbon je od svojeg dolaska na scenu zauzeo prvo mjesto na rang listi kvalitete, koje suvereno i dalje drži, a svojim novim modelima i novom super tehnologijom to samo i potvrđuje. Serija fluorokarbona Premier je zaista super kvalitete, a Škorpion nudi dvije najčešće debljine koje se koriste kod lova tuna u Jadranu i to 1,05 i 1,7 milimetara promjera, odnosno deklarirane nosivosti od 130 i 150 libri. Naime, poznato je da su to najčešće debljine koje koristi big game scena i koje su više nego dovoljne za ribolov kod nas.

sim vrhunskih rola kao što je Stella shimano radi i jeftiniju varijantu kao što je Nexave. Naime, radi se o rolama koje su cjenovnim razredom dosta povoljnije od njihovih vrhunskih modela, Shimano i te kako pazi na teško stečeno ime i kada su u pitanju role toga japanskog proizvo-

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

đača nema lošeg proizvoda, a takva je i rola Nexave. Radi se o odličnoj roli za koju nije potrebno isprazniti kasicu-prasicu, a usprkos tome sjajno radi u odnosu na cijenu.

Pisma čitatelja

POČINJE LI KROZ privatizaciju Kornata i privatizacija Jadrana?

sporedbe radi, pravilnici drugih NP i parkova prirode u Hrvatskoj:

Član 22. Zabranjen ribolov za sve (pa i za stanovnike Brijuna) osim rekreacijskog ribolova, a dozvole izdaje ustanova nacionalnog parka.

Pravilnik o unutarnjem redu u nacionalnom parku Mljet N.N. 76/00 Član 22. Ribolov se dozvoljava stanovnicima i vlasnicima nekretnina kao tradicionalni te rekreacijski ribolov, a dozvole izdaje ustanova u nacionalnom parku.

Pravilnik o unutarnjem redu u parku prirode Telaščica N.N. 38/96 Član 13. Dozvoljava se ribolov po pravilima parka prirode. Član 17. i 18. Dozvoljen je i rekreacijski ribolov, a dozvole izdaje ustanova u parku prirode.

Pravilnik o unutarnjem redu u nacionalnom parku Brijuni N.N. 75/00

Pravilnik o unutarnjem redu u parku prirode Lastovsko otočje N.N. 154/09 Član 16. i 17. Dopušten je i tra-

dicionalni ribolov i rekreacijski ribolov, a dozvole izdaje ustanova u parku prirode. Pravilnik o unutarnjem redu u nacionalnom parku Kornati N.N. 141/10 Član 15. Ribolov je zabranjen iznimno za stanovnike, vlasnike nekretnina i članove njihove obitelji, dozvole izdaje ustanova u NP Kornati. Član obitelji je jako širok i nedefiniran pojam pa ispada da samo svi Murterani mogu jedini ribariti u Kornatima jer oni su svi rodbina, što bliža što daljnja, a ujedno i vlasnici i korisnici većeg dijela Kornatskog otočja. U Murteru je i uprava nacionalnog parka pa je i logično da je pravilnik prilagođen rođacima. Kornatsko otočje ukupne površine 50.000 m2 uglavnom je vlasništvo građana Murtera dok je površina mora u vlasništvu RH, koje su oni dobili ovim pravilnikom na korištenje, veća tri i pol puta i iznosi 168.000 m2 (zar to nije privatizacija hrvatskog mora?) Ribolov je po pravilniku dozvoljen sa svim mrežama, pa i s poponama, koje su gospodarski alat, a za koje je izdan ograničen broj povlastica na razini RH. Novi korisnik popone može se postati samo ako netko od starih korisnika odustane, dok korisnici dozvola za ribolov u NP Kornati mogu koristiti popone bez nadzora zakona RH. Korisnici novih dozvola uglav-

nom nemaju i ne bi smjeli imati gospodarske povlastice, a oni koji ih imaju ne bi smjeli gospodarski ribolov obavljati u NP Kornati. Korisnici istih dozvola višestruko premašuju pravilnikom dozvoljene dužine mreža i broj vrša te to nije devastacija Kornata, dok sportski i rekreacijski ribič s dvije udice ugrožava riblji fond i devastira Kornate. Razvidno je da rekreacijski ribolov nije prijetnja ribljem fondu u Kornatima, već se novim pravilnikom žele zaštititi Kornatari, a ne Kornati. Žalosno. Rekreacijski ribiči su zakinuti i stavljeni u red građana drugog reda, a znamo da po Ustavu RH građana drugog reda nema te se pozivamo na: Član 5. Ustava RH *Svatko je dužan držati se Ustava i zakona te poštivati pravni poredak u RH. U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom. Član 3. Ustava RH *Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav novije su vrijednosti Ustava RH i temelj za tumačenje Ustava.

Član 14. Ustava RH *Svatko u RH ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi, boji kože, jeziku, spolu, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini i rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Po članu 14. i sportski i rekreacijski ribiči i svi drugi građani bi trebali imati ista prava kao i stanovnici Kornata, samo uređena posebnim pravilnicima, a oni ih nemaju. Uskraćeni su za prava koja im garantira Ustav samo zato jer nemaju imovinu na Kornatima, ali nemaju imovinu ni u cijeloj Hrvatskoj pa im

nisu uskraćena prava i propisi koje uživaju građani u drugim područjima RH. Isto tako ni vlasnicima Kornatskog otočja nisu uskraćena prava koja vrijede u NP Plitvice ili u gradu Kninu ili u Vukovaru, već su jednaka za sve te bi bilo dobro da se i na Kornatima poštuje Ustav i da nam se prava izjednače s pravima dru-

gih građana RH te 168.000 m2 hrvatskog mora koje okružuje Kornatsko otočje stavi svima na korištenje po propisima NP Kornati. Pet godina krvavog rata za svaki komadić hrvatske zemlje i mora vođen je da svi uživamo u ljepotama i prirodnim blagodatima RH, da svi budemo jednaki i ravnopravni i u dobru i u zlu, da svi pronađu svoj mir. Nažalost, Domovinski rat ostavio je i teške posljedice – tako i HRVI-e oboljele od PTSP-a koji se liječe na različite načine. Tako su mnogi svoj mir i način liječenja uz opuštanje pronašli u ljepotama NP Kornati s udicom u ruci bez opterećenja o količini i veličini ulova te su i oni uskraćeni za pravo i jednakost svih građana u RH. Tko nam ima pravo uskraćivati naša prava, a u korist drugih? Ustav RH pravilno se provodi i poštuje u svim drugim nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj, a samo u NP Kornati ne, pa se tako ponižava, širi mržnja, stvara zlo, diskriminira i na neki način ponovo dijeli na crnce i bijelce.

Je li to privatizacija Kornata, ostvaruje li se dugogodišnji san Murterana da samo oni uživaju Kornate ili Uprava NP-a na čelu s našim HDZ-om opet nešto kombinira u izbornoj godini. Opravdano se postavlja pitanje stavlja li se Uprava NP Kornati na čelu s HDZ-om iznad Naroda, Zakona i Ustava RH ili je to samo propust pravnika i sportskih ribiča koji su pisali novi pravilnik. To potvrđuje član. 41. novog pravilnika kojim se dozvoljava nadzorniku NP Kornati pregledati prijevozno sredstvo te osobnu prtljagu. Čemu onda Ustav koji član. 3. garantira nepovredivost privatne imovine, ili član. 34. kaže „dom je nepovrediv“ – samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži uz minimalno dva svjedoka. Zar će sezonski nadzornik, zaposlen preko student servisa, imati ovlasti veće od policije te se iživljavati nad privatnom imovinom posjetitelja? I biti potpuno zaštićen jer je na Kornatima? Pa to nije propust, to je

namjera! Čitajući novi pravilnik slovo po slovo tražio sam nešto iz čega bih mogao zaključiti da je u NP Kornati zaštićeno more, riblji fond, ma bilo koja ugrožena riblja vrsta, školjka, travka.

Samo točka 6. štiti živi i neživi svijet KOPNA pa se iz novog pravilnika zaključuje da se štite: kopno, otoci, biljke i životinje koje žive na kopnu, luke i lučice, stare kuće i bunje, stanovnici i vlasnici nekretnina dok riblji fond, morske alge, tj. cijelo more na sreću vlasnika Kornata ne. Nažalost, još jednom je sportski ribič kriv za sve jer uz i iza njega kao pojedinca nitko ne stoji, nitko ga ne štiti, on je kukolj koji treba zgaziti dok se za veće količine lijepih kuna koje svake godine sportski i rekreacijski ribiči izdvajaju za dozvole svi otimaju, a dio tih sredstava

ide našoj krovnoj organizaciji, sportskim klubovima, našem ministarstvu, ministarstvu kulture pa je još žalosnije što nas baš vi ne možete zaštititi u okvirima zakona i Ustava RH. Zapitajmo se je li ovo početak kraja sportskog i rekreacijskog ribolova na Jadranu, jer očito je da su zakon i Ustav RH nebitni pa već sutra možemo biti diskriminirani i proglašeni uljezima na Hvaru, Zlarinu, Žirju, Rabu... Svugdje gdje živi domicilno stanovništvo i ima nekoliko ovaca i par maslina. Siniša Rupić, Šibenik

Vijesti

Nove Yo-Zuri skosavice

o – Zuri i lignje, to je gotovo isto, no nova paleta boja otišla je daleko naprijed i sada su u ponudi najnoviji modeli, odnosno boje koje mame i nas ribiče i lignje. Skosavice doslovno sjaje u moru i nije čudo da su odmah stekle nove poklonike. Novo svjetlucavo platno kojim su omotane posebno mami lignje i već prve vijesti govore da je Yo – Zuri počeo novo poglavlje u lovu te tako svima drage poslastice. Nažalost, sezona liganja pomalo odlazi i podatak da se njima još uspješno lovi dokazuje da se radi o vrhunskom proizvodu.

S Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Štap Rhino TF Specialist Tele

eleskopski štap Rhino Specialist u dužinama 2,40 i 2,70 dobar je izbor ribiča koji vole malu transportnu dužinu kada su štapovi u pitanju. Transportna dužina je 0,77 cm, a deklarirana snaga je 80 do 120 grama što pokriva dosta ribolova. Štapovi imaju 7 sekcija te visoke, jake vodilice i dršku koja je kombinacija pluta i EVA pjene. Težina

Halogena lampa 16 LED

štapova je 265 i 275 grama, a akcijska cijena je 228,25 i 263,25 kn, što je 25 posto manje od stvarne cijene. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

vi znamo što u noćnom ribolovu znači baterija. Predstavljamo svjetiljku koja ima halogenu žarulju i 16 LED dioda, od kojih 4 svijetle crveno zbog spektra što joj daje sjajne mogućnosti. Baterija ima punjač i za struju i za 12 instalaciju što je Informacije izvanredna karakteristika jer se može puniti i u autu i u brodu. MIKELI TRADE Jednom napunjena svijetli otpri23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a like desetak sati. Cijena svjetiljTelefon 023 / 224 - 860 ke je 275,73 kune.

Seamax fluorokarboni

eamax fluor o ka r b o n i s u napravljeni od 100 posto PVD fluorokarbona i tonu četiri puta brže od klasične najlonske strune. Fluorokarbon Seamax se može kupiti namotan na špule u dužini od 50 metara i dimenzijama: 0,125mm 0,156mm - 0,174mm - 0,193mm - 0,217mm - 0,231mm 0,26mm 0,278mm - 0,302mm - 0,325mm - 0,348mm i 0,389mm. Ovaj fluorokarbon pokriva sav ribolov, odnosno za prame i predveze kod lova gotovo svih riba, ne računamo li big game.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Vijesti

Shimano topla odjeća

DTD skosavice Soft TT Natural

ima na moru je posebno nezgodna jer se tijelo u vlazi dodatno hladi i moglo bi doći do ozbiljnih problema po zdravlje nas ribiča. Shimanova kolekcija tople odjeće za zimu ima i vanjski dio koji sprečava hladnoću, vlagu, kišu da uđu, dok je unutrašnji dio napravljen tako da grije tijelo. Naime vanjski dio je nepropustan za ulazak nepovoljnih atmosferskih prilika, dok s druge strane višak topline izlazi van i ne dolazi

ezona spininnga će još potrajati tamo do maja i to je prilika da probate nove DTD-ove varalice. Max Gavun 130, Minnow Gavun 110, Turbo Gavun DD, Crystal Gavun DD, Turbo skusa DD, Skusa100 – hologram, Gavun 90 – hologram, te manji modeli Gavun, Skusa, Srdela, jasno daju samim imenom da su rađene za Jadransko more, odnosno za lov u njemu. DTD je jedina hrvatska tvrtka za koju se može reći da se ozbiljno bavi proizvodnjom jednog dijela ribičkog pribora.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

do znojenja, pa se ribič osjeća kao doma u sobi. Odjeća je super kvalitetna, kako to i dolikuje imenu Shimano.

Maruto Miracle Wing Minnow

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Upredenica Quatron PT Braid 100 m

M M

aruto varalice se rade u veličin od 7cm, i težini od 5g. Plivajući su i zaranjaju do 1 metar. Specijalne su konstrukcije, jer se na bokovima nalaze krilca koja mu daju jedinstvenu akciju ranjene ribice. Imaju mogućnost podešavanja i prilagođavanja akcije voblera pomiInformacije canjem metalne alkice na nosu. Varalice su „naoružane“ Maruto T.P. OLIVARI d.o.o. black nickl trokukukama, a rade 10430 Samobor, Gajeva 49 se u pet atraktivnih boja. Telefon 01 / 3366 - 042

oderan ribolov je usko vezan za upredenice koje sve više zamjenjuju najlon kod bulentina i spinninga. Naime, zbog svojstva da se nikako ili vrlo malo rastežu, ribič ima direktan kontakt s ribom. Quantumova upredenica Quatron PT Braid je dostupna u debljinama od 0,12 do 0,25, s deklariranim snagama od 13 do 35 libri. Akcijska cijena se kreće od 115,50 do 106,25 kn, što je manje za 25 posto od normalne cijene.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Meteorologija

VELJAČA -

kasnozimski mjesec

Veljača pripada onim mjesecima kojima je podrijetlo naziva prilično neprozirno. Ako se pouzdamo u tumačenje drevnog hrvatskog prosvjetitelja Slavonca Josipa Stjepana Relkovića, onda bi to moglo biti povezano s pokladama, odnosno s pokladnim utorkom ili mesopustom. Tada su se na uobičajenim veselim pučkim svetkovinama susretali rodbina, prijatelji, znanci. Dok se mladež zabavljala plesom i na drugačije načine, kadšto prilično razuzdano, stariji su razgovarali o svemu i svačemu, što se njima ili drugima dogodilo. Pripovijedali su nadugačko i naširoko ili - po slavonski - ‘veljali’. I od ‘veljati’, eto veljača, ime mjeseca u kojemu su najčešće poklade Napisao mr. sc. Milan Sijerković, arhiva RNJ

rihvatimo li tvrdnju da su poklade, fašnik, karneval označavali i prigodan rastanak s nemilom zimom, snijegom i hladnoćom, onda je naziv veljača za drugi mjesec u godini na posredan način povezan i s klimom, odnosno meteorologijom. Veljača je u našem podneblju, kako kontinentalnom, tako i primorskom,

neprijeporno zimski mjesec. Naravno, to je očiglednije izraženo na kopnu nego na moru jer je kopnena zima ionako jača ili hladnija. S obzirom na podjelu godine u četiri godišnja doba, od po tri kalendarska mjeseca, veljaču i ne možemo svrstati drugdje nego u zimu. Na kopnu je veljača treći u redoslijedu najhladnijih mjeseci. Hladniji od nje su prosinac i, naravno, siječanj. Razlog tome zašto je

veljača toplija od prosinca i siječnja nalazimo u činjenici što u veljači Sunce dulje i jače grije nego u prethodna dva mjeseca. To je ponajprije posljedica produljenja dana i veće podnevne visine Sunca. Samo od prvog do zadnjeg dana u veljači duljina se svijetlog dijela dana poveća oko jedan sat i četvrt sata. Sredinom veljače podnevna je visina Sunca oko deset stupnjeva veća nego u doba zimskog sun-

costaja. Na Jadranu je odnos temperature zimskih mjeseci malo drukčiji nego u kopnenoj Hrvatskoj. Siječanj je i na Jadranu najhladniji mjesec, ali je veljača hladnija od prosinca. To je posljedica toga što je temperatura podloge, a to je more, u veljači niža nego u prosincu. More je tada već izgubilo dio topline pospremljene u toplijoj polovici godine pa zato manje grije zrak nego što je to činilo u prosincu. Uz to, more se sporije grije osnaženim Sunčevim zračenjem nego kopno. Utjecaj mora je toliki da je na otoku Palagruži, usred Jadrana, veljača jednako hladna kao i siječanj te zato zajednički dijele naslov najhladnijeg mjeseca u godini! Osim toga, u veljači je još prilično izražen utjecaj hladnih europskih anticiklona, posebice onih najhladnijih, ruskih. Premda je njihov utjecaj slabiji nego u siječnju, ipak je dovoljno jak za poticanje pritjecanja hladnog zraka prema sredozemnim i jadranskim ciklonama. Zato se u veljači i na Jadranu mogu zamijetiti niska temperatura i povremena snježna oborina, uz olujnu buru, čak s orkanskim udarima. Ipak, u veljači se počesto, a svakako češće nego u siječnju, zamjećuju razdoblja ugodnoga, razmjerno toploga vremena,

što donekle sliče ranoproljetnom. S obzirom na sve to razložno je što se veljača smatra kasnom zimom – malo oslabljenom, ublaženom zimom, ali ipak – zimom. No, valja upozoriti i na to da su upravo u veljači katkad prisutne nagle i vrlo jake promjene vremena. Događaju se – na sreću ne svake godine – iznenadne i zato stresne izmjene razdoblja

vrlo hladnoga i razmjerno toplog vremena. Otud izreka: veljača – prevrtljivica, prevrtača!

Pogibeljni vjetar Zacijelo se najglasovitija tragedija u Hrvatskoj povezana s vjetrom dogodila u veljači 1956. godine. Nije iznenađenje što je posrijedi bila bura. Pozornica događaja bila je – vjerojatno

naslućujete – u Senju! Bila je to vrlo hladna i snježna veljača, u suvremeno doba jedan od najzimskijih mjeseci u Hrvatskoj uopće. U Senju je bura puhala gotovo bez prestanka cijele veljače, a povremeni su udari imali brzinu veću od 150 km/h i orkansku jakost. Bura je morskom prašinom zasipala senjsku luku. Kapljice morske vode su se zbog

velike studeni zaleđivale te su nastale debele ledene naslage. Padao je i snijeg pa je pobješnjela bura stvarala snježne zapuhe deblje od dva metra. Sjeverni pol je posjetio Senj! U takvim je okolnostima nastupio i nesretni dan 10. veljače, kad se dogodila tragedija talijanskog broda imena Regolo. Ona se još i sada, nakon više od pola stoljeća, prepričava u senjskom puku i među pomorcima. Brod se nalazio u senjskoj luci. Nije mogao isploviti jer mu to nije dopuštala prejaka bura. Upravo zbog nje brod je bio više nego propisno i solidno učvršćen uz obalu, kako bi se izbjegla bilo kakva nevolja. Uz obalu je bio vezan s tri debela konopca promjera devet centimetara, čeličnim užetom, udvojkom čeličnog užeta s tri stara konopa. Kao da to nije bilo dovoljno, dodana su još dva čvrsta lanca! S obzirom na to da se bura pojačavala i dostigla toliku jakost kakvu brodska posada dotad nije doživjela, poduzete su i druge prilično neuobičajene mjere zaštite broda. Njegov je zapovjednik naložio puštanje u rad brodskih strojeva, makar je brod bio na vezu. Želio je i

njihovom pomoći oduprijeti se mahnitim udarima bure i spriječiti moguću nevolju. Nažalost, upravo se to dogodilo. U jednome trenutku udar bure otrgnuo je brod od obale. Brodski su strojevi bili nemoćni, a upravljanje brodom

nemoguće. Bura je doslovno otpuhala brod iz luke i odnijela ga prema otvorenom moru. Na putu prema mogućem spasu ispriječio se, na nesreću, otok Krk. Katastrofa se nije mogla izbjeći. Brod je udario u njegove hridi, razbio se i potonuo. A

s njime i njegova osmočlana posada iskusnih pomoraca.

Kandelora - zima fora! Vjerojatno je najpopularniji veljački blagdan u pučkoj me-

teorologiji Svijećnica ili Marija Svijećnica, 2. veljače. Na taj se blagdan pale svijeće i upućuju molbe Blaženoj Djevici Mariji za sreću, blagostanje i uspjeh u tekućoj godini. Činjenicu što se taj blagdan nalazi na sredini službene, astronomske zime puk je prepoznao i iskoristio kao polazište za proricanje naravi njezine druge polovine. Zato su sa Svijećnicom povezane brojne pučke izreke koje u ovisnosti o vremenu na taj dan proriču ili skori svršetak zime ili pak njezino dugo trajanje nauštrb proljeća. Općenito se smatra da sunčano ali hladno vrijeme s burom navješćuje skori svršetak zimskog vremena, ali preuranjena toplina s kišom prijeti povratkom zime. Ipak, najpoznatija je ona izreka koja se zbog kratkoće, jasnoće i rime (glasovnog podudaranja krajnjih slogova) najlakše pamti, bez obzira što je kakvoća njezine poruke dvojbena. To je izreka: Kandelora - zima fora! Ona na

iskvarenom talijanskom jeziku, kakav je nekada u prošlosti kolao hrvatskim Jadranom, jednostavno zaključuje da je o Svijećnici (Kandelora) prava zima završena. Rekli bismo, poznavajući narav veljače, da je takav zaključak ishitren i – pogrešan!Usudili bismo se sročiti prikladniju izreku o veljači i zimi.

Ipak, u veljači se počesto, a svakako češće nego u siječnju, zamjećuju razdoblja ugodnoga, razmjerno toploga vremena, što donekle sliče ranoproljetnom Dakle, dok traje veljača, zima navraća i nema sigurnoga proljeća!

Ciklona bliže – barakuda stiže! Barakuda je vrsta morske ribe iz porodice morskih štuka. Duga je oko dva metra. Izvanredno je hitra i usto snažna. Živi u tropskim morima Atlantskog i Indijskog oceana te zapadnog dijela Tihog oceana. Nadaleko je poznata grabežljivica. Na plijen se zaleće naglo iz dubine te joj je praktično nemoguće umaknuti. Kadšto napada i ljude. Ribari i općenito stanovnici toplih

tropskih mora u kojima boravi barakuda strahuju od te nasilne ribe.Kubanski ribari razmjerno često se susreću s barakudama i prilično dobro poznaju njezinu narav i ponašanje. Tako su zamijetili da se uoči jakoga nevremena, kao što su to ona koja u području Karipskog mora uzrokuju tropske oluje i cikloni (koje ondje nazivaju uragani) u barakuda pojačava želja za hranom. Tada su nasilnije i stoga za ljude opasnije nego u drugim vremenskim okolnostima. Nasuprot tome, kad je vrijeme stabilno, kakvo obično jest u područjima sa suptropskom klimom, vjerojatnost susreta s tom opasnom grabežljivicom znatno je manja. Dakle, barakuda može naslutiti približavanje nevremena i na svojstven način nas upozoriti na to. Takvo je ponašanje barakuda dobar “barometar” stanovnicima naznačenih krajeva. Prema njemu mogu pravovremeno predvidjeti približavanje tropske oluje i uragana te potražiti pouzdano sklonište!

Bura – saveznica uskoka U veljači 1598. u Senju se ukrcalo oko 700 uskoka i 70 njemačkih “puškara” na 18 brodica i otplovilo na jug. Govorili su da idu na četovanje, što je zapravo značilo – u pljačku. Doplovili su do šibenskog kotara i dana 13. veljače provalili u tursko područje. Ondje su ugrabili oko osam ti-

suća komada stoke, ukrcali ih na brodice i krenuli kući. Glavni mletački providur (upravitelj) Dalmacije Ivan Bembo pohitao je za uskocima nakon primitka vijesti o pljački. Venecija je, naime, tada bila u miru s Turskom i obvezala se omogućiti sigurnu plovidbu Jadranom. Uskoci su imali svoje doušnike te su doznali za opasnost koja im prijeti. Zato su pohitali skloniti se u zaton Peles južno od Primoštena. Pretpostavljali su da ih ondje Mlečani neće napasti jer je bjesnila bura, a zaton je usto bio plitak i zato nepristupačan velikim mletačkim lađama. Bembo se dosjetio drugoga

rješenja. Brodovljem je zatvorio izlaz iz zatona te pozvao trogirskog kneza i Turke da napadnu uskoke s kopnene strane. No, plan mu se izjalovio. Pokvarila mu ga je – bura, česta saveznica uskoka. Olujne noći 17. veljače, dok je bura divljala i svatko razborit tražio sklonište od njezina bijesa, uskoci su se odvažno i pod burinom zaštitom probili kroz mletačko brodovlje i s plijenom otplovili prema kvarnerskim otocima. Odvažnost i umješnost i taj su se put isplatili uskocima. Tako je zabilježeno u povijesnim spisima.

Ribarske izreke Oseka rastjeruje ribu! Bolje je biti glava od barbuna nego rep od širuna! Što su gere i gavuni, to su ženski makaruli! Kad bi prase brodilo u brodiću, sve bi mu ribe skidale kapu!

Ribolovni feljton

SUŠAC III. dio

Napisao Neven Šerić, fotografije Carli Andrija, Crček Andrej, Frka Danijel, Katavić Mladen, Kramarić Robert, Petričić Ratko, Šerić Ela, Šerić Neven, Židanik Mojca

jeverni viši dio otoka Sušca obrastao je mediteranskom crnogoricom, a puteljci koje je probila još Austrougarska, kojima se koristila i JNA, danas su zarasli u raslinje. Na otoku se danas gnijezde mnoge vrste ptica, a njihove kolonije su posebno brojne u jesen i proljeće kada se tu odmaraju prije i nakon dugih putovanja u južne krajeve. Nad otočnim vrhovima često kruže sokolovi. Kada uoče plijen, poniru glasno klikćući. Ribolov s otočnih obala nije moguć na svim pozicijama. Veći dio obalnih stijena je nepristupačan s morske strane zbog strmih litica, kao i s kopna. Litice su posebno dojmljive i opasne za veranje na sjevernoj i južnoj strani otoka. Pod južnim liticama podmorski se ponori stepe-

nasto uzdižu do obalnog ruba. U obali je nekoliko neobičnih pećina okruglih otvora u kojima se gnijezde galebovi klaukavci. Ove ptice lete noću i glasaju se neobičnim kliktanjem koje podsjeća na plač djeteta. Uz noćne jecaje klaukavaca vezana je još jedna zastrašujuća priča sa Sušca. Polovicom XX. stoljeća kći službujućeg svjetioničara je negdje na kopnu, gdje se školovala, zanijela s jednim stranim mornarom koji je potom otplovio odakle je i došao. Kako bi obitelj izbjegla sramotu, kćer su odveli na svjetionik Sušac gdje su živjeli. Tu je rodila dijete koje je bilo tamne puti. Dijete su zamotali u smotuljak i bacili ga niz zapadnu liticu otoka. Na njihov užas sljedećeg dana je morska struja smotuljak s već mrtvim djetetom donijelo pred pristan s druge strane otoka. Dijete su zakopali pod hrpom kamenja na litici nedaleko svje-

Pozicija slanog jezera nalazi se u maloj pukotini u stijeni

Iza klisure je slano jezero

Pećine u podmorju Sušca

Iza klisure je slano jezero

Pećine u podmorju Sušca

Trišćavac

U slanom jezeru

Ribe iz podmorja Sušca

tionika. Kroz nekoliko mjeseci na otok je došla milicija. Proveli su obavijesne razgovore, nakon kojih su odnijeli posmrtne ostatke djeteta. Tko je odgovarao za čedomorstvo, nije poznato, no majka umorenog djeteta iz ove priče danas živi na jednom od obližnjih otoka. Na mjestu gdje je novorođenče bilo zakopano danas je postavljen kameni križ… Pogled na plavetnilo koje okružuje Sušac posebno je atraktivan nakon bure. Prozirnost mora je tada veća od 30 metara. Za takvih dana pravi je doživljaj s litica nad morem promatrati plavetnilo kroz koje promiču

Hobotnica u rupi

siluete različitih riba. Pod površinom su jata velikih ušata i bukvi, pod njima modraci, a dublje ih vrebaju sjenke zubaca. Podmorski zidovi Sušca obrasli su svakovrsnim algama cvjetnicama. Raznolika morska fauna zadržava se na nešto većim dubinama gdje je temperatura mora konstantna tijekom čitave godine. Zbog stabilne termo klime riba se na tim područjima stalno zadržava. Zubaci su učestali pred istočnim plitkim rtovima otoka, a pod južnim obalama dobro se lovi šarag, pagar, kantar, fratar i škarpina. Po grotama se zadržavaju kavale i tabinje te dublje kirnje. Noću će na jugozapadnim pozicijama zagristi i šampjer. Jastozi u podmorju Sušca su danas nešto manjih dimenzija, prosječne težine do pola kilograma, no u vršu se zna zavući veliki hlap. Svjetioničar Frano gotovo svakog ljeta ulovi primjerak teži od kilograma. Po procjepima se zadržavaju i ugori i murine, a njihova su staništa najgušća pod zapadnim obalama Sušca. Podmorsko razgledavanje Sušca započet ćemo iz uvale sjeverno od jugoistočnog rta Gradeška. Tu je mali betonski pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Već pri prvom zaronu na toj poziciji podmorje Sušca fascinira ljepotom i koloritom podmorskih pejsaža, gusto obraslim dnom te mnoštvom procjepa i malih spilja. Bistro more stvara dojam manje dubine, no kada se krene u izron, nikako do površine. Upravo na

ovoj poziciji ulovljeni su mnogi lijepi primjerci kirnje, škarpine, šarga i fratra. Riba se na ovoj ribolovnoj poziciji ne zadržava stalno. Ukoliko odmah nema reakcije na ponuđeni mamac, treba promijeniti poštu. Ali predvečer se treba ponovno vratiti na ovu poziciju jer kada proradi, riba ovdje odlično grize. Slična anegdota s ovom pozicijom vezana je i za trojac podvodnih ribolovaca iz Splita. Doplovivši na ovu poziciju, usidrili su se, odmah navukli ronilačka odijela i zaputili se u podmorje. Bilo je kasno poslijepodne, pravo vrijeme za podvodni ribolov. Taj prvi susret sa Sušcem bio je za njih veliko razočaranje. Ribe nije bilo te su se nakon par sati uzaludnog pretraživanja grota, procjepa i šargeri razočarani popeli na brodicu i otišli spavati. A bilo je to ranih sedamdesetih godina XX. stoljeća! Sljede-

ćeg su jutra planirali zaroniti pod zapadnu obalu otoka, no prije toga su još jednom htjeli provjeriti ovu poziciju. Za razliku od prethodnog dana sada ih je dočekao sasvim drugačiji prizor. Po usjecima su mirovale grupe velikih šargi, nad dnom su kružila jata zubaca i više velikih komarči, na stijenama koje su jučer bile prazne sada su lijeno ležale škarpine, a već s površine su primijetili i nekoliko kirnji. Cijeli dan su lovili na toj poziciji, a o njihovom ulovu se i danas u Splitu pričaju priče. Koliko su kirnji ulovili, kolika je bila najteža škarpina, tko je ulovio više šargi, a tko više kavali? Eto takva je ta ribička pozicija, ali i ostatak podmorja Sušca. Na dane pustinja, ali možda već sljedećeg dana na istoj poziciji bude pravi akvarij. Konfiguracija podmorja u akvatoriju Sušca je vrlo raznolika.

Još jedna škarpina Pliće pozicije su uzduž niskih kamenih rtova s istočne, zaklonjene strane otoka. Ovo područje se prostire od rta Gradeška do uvale Dol. Morsko dno na tom području blago po-

Sušac - rt Na žene

Rt Na žene

Neobićne pećine po kojima je nazvan rt Na žene

Salpe pod obalom

nire u smjeru jugoistoka. Dalje od obalnog ruba dubine su do tridesetak metara. Veće dubine su tek nakon prvog podmorskog praga. Na gusto obraslom morskom dnu smjenjuju se uski

Kavale kameni procjepi i odroni. Dalje od isturenih otočnih rtova mnoštvo je pozicija na kojima se zadržavaju zubaci od travnja do listopada, kada se povlače na dublje pozicije pod južnim liticama otoka. U uzobalnom rubu se susreću velika jata salpi, učestali su picevi, a u proljeće su česti i šar-

gi. Uz obale Sušca učestala su i opažanja morskih pasa, od kojih neki i danas znaju prihvatiti mamac na dubinskom parangalu. U rano proljeće 2001. godine svjetioničari su promatrali velikog morskog psa koji je lovio šarge po usjecima u obali. Prema svjedočanstvu službujućeg svjetioničara na Sušcu morski

Pećine u kojima su nekada noćili ribari

pas veći od tri metra je toga jutra obišao sve plitke uvalice uzduž istočne strane otoka. Zabilježena su i opažanja tuna dok progone jata manjih gofova. Roneći dalje od uvale Dol, prema sjevernoj strani Sušca i rtu Na Žene, konfiguracija podmorja se mijenja. Dubine mora neposredno uz obalu su znatno

veće, a sve se češće nailazi i na kamene gromade u podmorju. Pod velikim stijenama moguć je susret s kirnjom, a najčešća riba je tabinja. Tijekom jeseni na ova područja dolazi i škarpina. Iza rta Na Žene, pred očima se otvara prekrasna panorama sjeverne strane otoka. Na tom dijelu se

Za lijepa vremena pogodno je sidrenje uza zapadne obale Sušca

Podvodni ulaz u jezero na Sušcu

Plitki istočni vrtovi nalazi i jezero, zaklonjeno strmom hridinom. Pola metra nad morem u hridi je manji otvor kroz koji se vidi jezero. Podmorski ulaz je na dubini od nekoliko metara. Litice koje opasuju ovo morsko jezero strme su i visoke. Podmorski ulaz ostavlja dojam monumentalne kamene spilje koja se otvara kao tunel pred roniocem. Na poziciji podmorskog tunela

dubina je 25 metara te je nepraktično za sidrenje. Kanal spilje je mračan i tek se nakon par metara nazire svjetlo prolaza. Dublje postoji još jedan podmorski prolaz u jezero. Ovaj zaron nije preporučljiv na dah. Ronjenje na ovoj poziciji je poseban doživljaj sredinom dana, kada sunčeva svjetlost kroz mirnu površinu obasja podmorske prolaze.

13. Internacionalno BIG GAME pozivno športsko-udičarsko natjecanje Hrvatska 2011. JEZERA – otok Murter, 18. – 25. 09. 2011. 9. kvalifikacije za IGFA OFF SHORE WORLD CHAMPIONSHIP – Mexico, 2012.

PROGRAM I PRAVILNIK NATJECANJA Dolazak, sidrenje, smještaj: 17. ili 19. Rujna (ili ranije) u Jezerskoj luci – na Big-Game mulu, koji pripada ŠRD-u «Punta Rata». Molimo natjecatelje da radi problema sa sidrenjem svakako nastoje doći u Jezera najkasnije 19.09. između 10 i 14 sati Noćenje i mamci: bit će osigurani prema narudžbama pristiglim na vrijeme. Otvaranje natjecanja: 18.09. oko 18.00 h (nedjelja) – na postavljenoj bini ispred «Big-Game» mula! OBVEZATAN ! - Sastanak svih skipera - odmah nakon ceremonije otvaranja u postavljenom šatoru. Ribolovni dani: 19. 09. (ponedjeljak) do 25. 09. (subota) PAZITE! = SAMO (DO) TRI METEOROLOŠKI NAJPOVOLJNIJA DANA! – u akvatoriju prema priloženoj karti. U slučaju nemogućnosti održavanja nekog od tri ribolovna dana, rezultati i samo jednog održanog priznavati će se kao konačni. Nakon realizacije odobrene kvote za tunu od 1300 kg natjecanje se nastavlja po principu „uhvati i pusti“. Način kontrole i bodovanje puštenih tuna biti će precizno objašnjen na sastanku skipera. Proglašenje rezultata, podjela nagrada i zatvaranje natjecanja: 26.09. navečer oko 19 h Osnovni uvjeti za prijavu broda – sa timom od najviše četiri aktivna ribolovca: - skiper i/ili voditelj domaćeg natjecateljskog tima (i kod unajmljenih brodova) mora biti učlanjen u bar jedno društvo - udrugu unutar HSŠRM, ili u protivnom postati podupirajući član organizatora - ŠRD „Punta Rata“ PAZI!! Učlanite se na vrijeme, ali svakako možete prije natjecanja kod nas!! - brod obvezno mora imati radio stanicu ili mobitel (kojega broj treba biti prijavljen organizatoru!) - ukoliko se ne radi o ribaru-profesionalcu (vidljivo iz broja broda!) za ribolov prije, u slobodne dane i/ili poslije natjecanja obvezna je važeća «posebna dozvola za lov tuna, igluna i iglana» - koju skiper mora ishoditi sam; to je moguće kod organizatora u Jezerima! - organizator ne snosi nikakvu odgovornost za nastale štete ili nesretne slučajeve, skiperi i natjecatelji nastupaju sa punom

osobnom odgovornosti za sebe, posadu, brod, opremu; i odgovorni su za sve štete prema trećim osobama. Obrazac „prijave za natjecanje“ sadržava „IZJAVU“ u tom smislu, koju neki možda ne budu potpisali, ali preuzimanjem startnog broja smatra se da su s njom upoznati i da su ju prihvatili !!

NOVO OGRANIČENJE: Natjecateljsko povjerenstvo ima pravo propisati svaku godinu broj brodova na natjecanju i bez obrazloženja uskratiti registraciju prijave odnosno njen prihvat bilo kojoj pravnoj i/ili fizičkoj osobi iz zemlje ili inozemstva. Taj broj za ovu godinu je 50 !! ROK PRIJAVE I KOTIZACIJA: Kn 3.000,00 po čamcu – brodu. Prijave se primaju do 31.03, organizator će pozivom i dostavom formulara prijave obavijestiti skipere prihvaćenih brodova do 30.04. Ako uplata za brod, koji je prihvaćen na natjecanje. ne prispije na Žiro račun organizatora da 31.05. GUBI SE PRAVO NATJECANJA ZA TEKUĆU GODINU. Uplaćenu kotizaciju I iz objektivnih razloga neiskorišten startni broj može se iskoristiti još samo slijedeće godine, uz doplatu od Kn 500,00!! NAGRADNI FOND: Suma kotizacija po odbitku 40% (za zajedničke društvene večere!) ide u fond nagrada I dijeli se plasmanskim mjestima kako slijedi: 1.= 50%, 2. = 30% i 3. = 20%. PEHARI i medalje: PRELAZNI pobjedničkoj ekipi, te PEHAR (u trajno vlasništvo) za prvo, drugo i treće mjesto te po četiri odgovarajuće medalje. Posebne nagrade za najveću «OSTALU» ribu, ili najveću ribu nekog ribolovnog dana i drugo, obično su «sponzorirane» i biti će dodijeljene ukoliko ih bude! Pehari se predaju sa nagradama skiperima ili voditelju natjecateljske ekipe (skiper ne mora nužno biti vlasnik broda), dakle kod unajmljenih brodova, organizator treba biti upoznat o posebnom dogovoru između vlasnika broda i voditelja ekipe! RIBOLOVNA PRAVILA ZA OVO NATJECANJE ODOBRENA JE OD STRANE MINISTARSTVA POSEBNA KVOTA ZA IZLOV TUNE OD UKUPNO xxxx kg ZA CIJELO NATJECANJE, ZA DRUGE RIBE SA LOVNE LISTE NEMA KOLIČINSKOG OGRANIČENJA . ZATO SE U SVAKI BROD IZVLAČI DNEVNO SAMO PO JEDNA TUNA OD MIN 50 kg. MANJE TUNE OD 50 kg NEĆE BITI BODOVANE. Svaka slijedeća tuna istoga dana na istom brodu treba biti prijavljena odmah nakon griza i držana na udici do dolaska sudačkog broda, kada mora biti puštena, a biti će bodovana sa 100 bodova bez obzira na veličinu. Natjecateljski tim može TAKTIČKI sam odlučiti koju će TUNU zadržati na brodu - prijaviti kao „prvu“ – za vaganje. Ona može biti zakačena kao druga treće ili četvrta itd – naravno da sve prethodne trebaju biti prijavljene za puštanje i puštene .

Lovi se po IGFA pravilima (International Game Fish Association) sa najviše ČETIRI (4!) štapa, i to isključivo tehnikom DRIFTING (prihranjivanje/brumanje) i DEEP SEA JIGGING i

Lovi se klasom pribora do 130 lbs (funti) – posebno upozoravamo da uzice ne smiju biti jače od 130 lbs, jačina predveza nema ograničenja)!!

LOVNA LISTA Lovi se slijedeća riba - Tuna plavih peraja (Thunnus thunnus) - Iglun (Xiphias gladius) -Iglan (Tetrapterus belone) - Ostale vrste riba (Albakor, golub i dr.)

Min. težina preko 50 kg 40 kg 20 kg 5 kg

Bodova po kg 5 6 6 2

Od riba koje su se, a prema dosadašnjem iskustvu, najčešće lovile svrstavamo u «ostale» na pr.: Albacore tunu (Trup dugokrilac), Luca («malu tunu»), Lampugu i druge. Rangiranje timova sa jednakim brojem bodova izvršiti će se prema vremenu donošenja na vaganje, vrijeme vaganja za svaki brod i ribolovni dan treba biti uneseno u „natjecateljski zapisnik o ulovu“! Svi morski psi uključivo „pas lisica“ neće se bodovati i moraju se, uz oprezno skidanje sa udice ili rezanje, vraćati u more. OVDJE SU MOGUĆE PROMJENE OBZIROM NA ODREĐENU KVOTU ZA TUNE ZA OVO NATJECANJE! ORGANIZATOR OD I OVE GODINE ZADRŽAVA “CATCH & RELEASE” PRINCIP za sve ugrožene riblje vrste!! Natjecatelji su dužni bez posebnog upozorenja puštati rijetke, slučajno uhvaćene, vodozemce na pr. nejestivu MANTA-u ili morsku kornjačU - Želvu i dr.– u slučaju dileme o ribljoj vrsti obvezno konsultirati sudački brod !! UPOZORENJE! Svakako nastojati nepovrijeđene pustiti sve, očito od bodovnih granica manje ribe - posebno sabljaše: iglune i iglane!!!

UPOZORENJE: Nakon kvačenja ribe samo jedan ribolovac treba ili u „stolici za borbu“ ili „stand up“ načinom (sa ili bez pojasa) umarati sam, bez tuđe pomoći ribu, dok pomagaču (samo članu tima!) predvez ne dođe na dohvat ruke, jer tek tada je dozvoljena pomoć druge osobe!! Zamjena ribolovaca prilikom umaranja jedne ribe i/ili harpuniranje povlači beziznimnu diskvalifikaciju cijelog dnevnog ulova, broda i posade sa tekućeg i slijedćih natjecanja! START: SVE DANE - IZ LUKE NE PRIJE 8.00h t.j. I TO NAKON OBVEZATNOG PODNOŠENJA NA OVJERU «NATJECATELJSKOG ZAPISNIKA O ULOVU» SA STARTNIM BROJEM, SVAKOG RIBOLOVNOG DANA UJUTRO. ZAPISNICI ĆE BITI URUČENI SKIPERIMA, OSOBNO, NA DAN OTVARANJA SA OSTALIM NATJECATELJSKIM MATERIJALOM. Ribolovna vremena: RIBOLOVNOG DANA ODREĐUJE, DEFINITIVNO TEK SVAKI DAN UJUTRO, NATJECATELJSKO POVJERENSTVO - OVISNO O METEOROLOŠKOJ SITUACIJI!! Udice u moru: svih ribolovnih dana - najranije u 9.00 sati. Udice iz mora u principu: Prvi dan u 18.00 h, drugi dan u 18.00 h, a treći/zadnji dan u 16.00 h. VAGANJE: POČINJE SVIH RIBOLOVNIH DANA, AKO IZNIMNO RADI METEO-SITUACIJE NIJE PRIJE STARTA DRUGAČIJE OBJAVLJENO, JEDAN SAT NAKON VAĐENJA UDICA I TRAJE DO ZAVRŠETKA VAGANJA. UVJETNO PRODUŽENJE RIBOLOVNOG VREMENA: Ako je riba na udici i umaranje će predvidivo trajati dulje vremena određenog za izvlačenje udica iz mora toga dana riba mora biti izvučena na čamac s produženjem vremena od 1,5 sata i izvagana adekvatno kasnije. To tzv. “kasno kačenje” obvezno mora, sat (ili više) prije završetka natjecateljskog vremena tog dana, biti prijavljeno uz naznaku lokacije broda radio stanicom (mobitelom) jednom od sudačkih brodova (sudaca). Kasno kačenje biti će nadzirano od sudačkih brodova! Pazi! Svako kačenje ribe, mora biti obvezatno, mobitelom ili radiostanicom, odmah prijavljeno jednom od sudaca – na sudačkom ili drugom, pomoćnom, brodu – SA OBAVIJESTI „RIBA NA ŠTAPU“!! Nakon izvlačenja također - drugi puta – sa obavijesti «RIBA NA BRODU»!! PAZITE!! Za vrijeme ribolova brodovi (osim nadzornih) ne smiju pristajat jedan do dugoga ili pristati uz obalu ili otok. Noćenje nakon prvog i/ili drugog ribolovnog dana na brodu, izvan luke u Jezerima, nije dozvoljeno. Zato je potrebna ovjera «liste vaganja» ujutro prije starta svakog ribolovnog dana ali samo od strane skipera ili voditelja tima!! Sve ribe iz porodice «tuna» moraju biti «ISKRVLJENE» - inače neće biti vagane i bodovane! Ako se ova pravila od športskih ribolovaca jednog čamca prekrše oni će biti diskvalificirani, bez mogućnosti ikakvog priziva, što su kao pravilo svojim potpisom prihvatili (obvezatno!) svi skiperi; unutar definitivne prijave!! NOVO – NOVO !!! Iako je svima do sada bilo poznato kako je „harpuniranje“ strogo zabranjeno (harpuni su bili i privremeno uklanjani sa brodova!) - proših se je godina desilo da su harpuniranja dospjela čak na TV snimak!? Neopoziva diskvalifikacija broda, ulova i ekipe neizostavno slijedi, a posebno: isključuje brod, skipera i vlasnika broda iz svih budućih natjecanja u Jezerima!!! ***********************************************

RIBA ULOVLJENA NA NATJECANJU BITI ĆE DONIRANA U HUMANITERNE SVRHE, A PREMA ODLUCI OPĆINE TISNO **************************************************************************************************** ZA PROVOĐENJE I KONTROLU OVIH PRAVILA TE VOĐENJE VAGANJA I NATJECATELJSKIH ZAPISNIKA NADLEŽNO JE JEDINO NATJECATELJSKO POVJERENSTVO u sastavu: PRIZIV NA ODLUKE NATJECATELJSKOG POVJERENSTVA NIJE MOGUĆ! DRUGE PROMJENE U PRAVILNIKU OBZIROM NA NAJNOVIJA OGRANIČENJA U ULOVU BITI ĆE POJAŠNJENE - OBJAVLJENE NA SASTANKU SKIPERA NAKON OTVARANJA U NEDJELJU NAVEČER Za ŠRD «Punta Rata» Predsjednik Marinko Pavlić v.r.

Vijesti

Duel Jigger

Marijina varalica Fake Baits

Hiramasa varalice

DTD skosavice Soft TT Natural

ema ribiča koji bar jednom nije imao Duelovu varalicu, a kada znamo da se radi o istoj tvrtci koja proizvodi i Yo Zuri, sve je jasno. Kod Duelovog Jiggera radi se o jiggu za vertiInformacije cal jigging koji je, za razliku od konkurencije, itekako povoljne MIKELI TRADE cijene od 93 kune, a o kvaliteti 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a da i ne govorimo jer se radi o odTelefon 023 / 224 - 860 ličnom i lovnom jiggu.

iramasa varalice su u biti kabura varalice kojima se lovi dosta različito od vertical jigginga. Naime, za razliku od verticala gdje se primjenjuje brzo cimanje vrhom štapa uz konstantno namatanje upredenice, kaburom se lovi skroz polaganim okretanjem ručice na roli. Zapravo ponekad je dovoljno kretanje broda u kurentu, jer u tom slučaju Hiramasa lagano klizi po dnu imitirajući raka, što navede zubaca na napad.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

arijina varalica Fake Baits je pravo otkriće o kojem pišemo u ovom broju. Radi se o nevjerojatno lovnoj Informacije varalici koja lovi i brancina i licu i strijelku... Zapravo, nema ribe UDICA - SONIK koja neće udariti na ovu varali23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 cu. U Udici su dostupne sve veliTelefon 023 / 305-398 čine i težine ove sjajne varalice.

ad su se prije kratkog roka pojavile mekane varalice od silikona za lignje, odmah su izazvale veliki interes jer je, osim balansiranog i odličnog rada, sve osvojio i novi izgled. Naime, osam novih boja, odnosno tekstil kojim su presvučene, jasno je dao na znanje da se radi o izvanserijskim varalicama koje su odmah dobile svoje pristaše zbog velike lovnosti, ne samo kod nas, nego i širom Mediterana. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Ribolov iz barke

LITO OD GOFA drugi dio

Panulivamo još sedamdeset, osamdeset metara uz taj rub, sunce i trula bonaca nam tupe osjetila. Odjednom ćaća viče: ‘Imam ribu’! Najlon panule se fino zategnuo, starome se na rukama vidi kako riba tuče! Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Zdenko Huzjak

rema tome kako suvereno izvlači tunju iz mora, vidim da se opet radi o gofiću. Međutim, ovaj je petnaestak metara nadomak broda, kad je osjetio vibracije motora, podivljao neuobičajeno za svoju veličinu. Ipak je najlonski predvez debljine 0,70 mm previše za ribu od blizu dva kila, tako da je i ovaj felun brzo završio na pajolama. Ruka u škrge i vadi se ownerica iz gubice. I ovaj je ulovljen na zadnju

udicu iz repa iglice. Sad treba malo proanalizirati situaciju. Prvo i osnovno, ostali smo bez ješke. Još uvijek nije stađun kad se iglica normalno lovi, a i prošlo je ono jutarnje doba kad dobro grizu, sunce je upeklo pa bi se lako moglo dogoditi da se namučimo za novu iglicu. Ipak bi je trebalo biti lakše uloviti nego lignju u srpnju u deset sati ujutro. Druga stvar o kojoj bi trebalo voditi računa je to da su na ovoj pošti u điru samo mali gofovi. Već smo ulovili dva pa bi bilo glupo inzistirati dalje

na njima. Bolje je da s teško ulovljenom iglicom potražimo kakvog većeg gofa na drugoj pošti. To vam je panulaška logika. A taktika je probat uloviti iglicu na puntalu od jučer, pored pošte od onog podivljalog gofa od blizu osam kila. Nakon 20 minuta vožnje do pošte, uzaludno “šetamo“ vunicu po puntalu, pripadajućoj vali i njenom drugom puntalu. Tu i tamo osjetimo lagani “tuc“ - svaki put kad mala iglica poluzainteresirano napadne vunicu. U ovo doba godine malih je iglica

više nego velikih, iz razloga što dobar dio njih u proljeće uopće ne migrira daleko na otvoreno more nego se drži po rubovima kulfa. Međutim, mala iglica nije tako agresivna kao velika pa se ne zapliće u vunicu lako kao velika. Ipak, kad smo već htjeli odustati, štap se savija, mašinica počinje zujati i pedesetak metara iza broda na površini se koprca oveća iglica.

Gof para površinu Šteta što ta vrsta ne može na-

rasti velika do nekoliko kila, bila bi ekstra atraktivna. Tren se otima strahovito jako, s obzirom na veličinu, a tren brzo vozi naprijed tako da se najlon skroz olabavi pa onda opet naglo kre-

ne. A zamislite da vam to napravi riba od pet do deset kila, bilo bi povuci-potegni. Bacam iglicu u veliki bujol s morem, a provu okrećemo prema rubu od gofa. Panulu sa 60 olovnica od

deset grama spuštamo u prolazu malo prije ruba. Điramo kroz prolaz, po rubu, vani u ambisu. Još se nije podigao maestral, iako je prošlo podne. Mrtvilo na površini prekida oveći gof koji je desetak metara ispred prove zaparao tijelom površinu proganjajući iglice. U tom sam trenutku uvjeren da je dolje krcato gofovima, samo čekam kad će potegnuti. Nakon što sam prošao taj dio bez griza, euforiju zbog mogućnosti nadolazećeg griza zamjenjuje razočaranje. Panulivali smo još po’ ure bez uspjeha, a onda skupili karte. U to vrijeme sam ljeti obavezno pravio pauzu od par sati kroz sredinu dana kad je sunce najjače. Tada još nisam pratio ure od griza ovisno o mjesecu, korentu, tlaku i drugim parametrima. Danas mi je kompletan ribolov podređen tim faktorima, od vremena lova, preko dubine na kojoj lovim pa sve do izbora pozicije. Ali o tom potom. Po-

slije ručka me je uvatila popodnevna fjaka, a brzo bi trebalo kući. Ovaj put je stari brži i ulazi u gumenjak. „Ma baš ćeš ti uvatiti gofa! Pa nisi ti ja!“ Zezam ga, a ustvari mi je skroz krivo što nisam ja u gumenjaku. Dobio je pola sata, dogovor je da nakon toga dolazim po njega brodom i idemo doma. Po’ ure kasnije, taman kad sam digao sidro, eto ti njega, glisirajući je izletio od iza punte i krenuo prema meni. Kad je došao, nisam mogao vjerovati. Samo je malo podigao repinu od ribe u zrak, na što se ova zakoprcala i nastavila mlatiti po gumenjaku. Kakva scena – gof, najlon, olovnice, krv, kučma – sve izmiješano! Prvo sam se namučio dok sam oprao gumenjak i simpateks na dnu od krvi i sluzi. Onda je uslijedilo odmršavanje panule. Gof je imao devet kila. Zaletio se na manju iglicu na rubu između dva otoka. Odmah mu je snažno počeo izvlačiti najlon,

plivajući u dubinu u smjeru kulfa. Stari se za njim izvukao vani na duboko, a onda je počelo natezanje. Panula sa 60 olovnica, predvez 0,80 mm. Gof je podlegao nakon deset minuta. Šteta što se mora doma, ali ipak s pet ulovljenih gofova i nije tako teško.

Treći vijađ Par dana pauze se koristi za opskrbu novim priborom. Kupuju se rezervne udice, najlon za predvez, naručuje se vunica izvana. Ali najvažnije od svega, u điru je novi sonder u kombinaciji s GPS-om. Trebat će se naviknuti na to čudo tehnike. Treći vijađ počinjemo u svitanje lignjolovom. Imamo jednu plitku uvalu koja uvijek da pokoju lignju ujutro na skosavicu. Pribor je sastavljen od tridesetak metara tunje debljine 0,50 mm na kraju koje je skosavica. Par metara od skosavice prema mo-

tovilu stavim nekoliko olovnica radi otežanja. Najbolje je 12 komada po tri grama. S takvom konstrukcijom se na poziciji od lignje vrtim u krugu promjera 30-40 metara brzinom od oko jednu do dvije milje na sat. Cijelo vrijeme lagano skosam, svakih par sekundi. Tako dižemo dvije lignje, pospremamo ih u bazen i pičimo na poziciju za gofa. Jedna od liganja je, neuobičajeno za ljetni period, dosta velika, skoro 40 deka. Kako gof voli veliku ješku, stavljam prvo nju na panulu. Predvez mi se sastoji od dvije udice u nizu s rampinom na kraju. Udice su ownerice 5/0, a rampin “bijeli“ ownerov, zaboravio sam broj – ali je dosta velik. Lignji kačim rampin u korijen donja dva kraka, srednju udicu koja je fiksna lagano zabijam plitko pod kožu po sredini plašta, a zadnju kliznu ownericu pomjeram prema veličini lignje i kačim na kraj plašta, u zadak. Savršena ješ-

ka, čim sam je položio u more zaplivala je prema dubini i promijenila boju u tamnocrvenu. U to vrijeme sam još uvijek skroz polagano polagao lignju u more, strahujući da ne krepa. Danas je zavrljim par metara iza broda, ništa joj ne bude, eventualno je udarac o površinu ma-

lo omami što na kraju krajeva i volim, jer smatram da predator prije napadne onaj plijen na kojem se vidi da ga je lako uloviti. Motovilo panule se lagano vrti dok se panula odmotava pod težinom olovnica koje klize u dubinu. Pravimo đir kroz sredinu prolaza između dva otoka,

prema rubu. Sonder crta totalno ludilo, dno se čas diže, a čas spušta. Trebalo mi je gotovo minutu da skužim da sam stavio sonder na demo prikaz, zato i crta ludilo. Kad sam ga upalio kako treba, dno se zaravnalo, ali je i dalje crtao kojekakve ribetine. Brzo sam shvatio da je preosjetljivo podešen, pokazuje sve i svašta, pa to reduciram na prihvatljivu mjeru jer ne zanima me bas svaki crnelj. Na samom rubu lagano skrećemo uz puntal zmorašnjeg od dva otoka, na kraju dolazimo pod strmi zid. Polukružni okret prema nazad pa dalje nastavljamo paralelno po rubu koji se nastavlja prema puntalu drugog, južnog otoka. Nakon prolaska samog puntala, opet se okrećemo i ulazimo opet po sredini prolaza, da bismo na kraju skrenuli uz zmorašnji otok pa nazad prema puntalu na rubu. Dosad smo odrađivali uglavnom između 19 i 30 metara dubine, izuzevši lom na rubu na preko 60 metara, mada smo i tu ješku vukli na nekih 25 do 30 metara kad bismo došli iznad ambisa.

Riba je plitko Sada klizimo plitko, po nekih 12 do 15 metara uz sam otok.

Treba sve isprobati. Kad je lignja došla na sami puntal, a mi brodom već prešli preko ruba iznad ambisa, na nekih 14 metara uz samo dno nešto napada lignju. Snažno kontriram, rampin se zabija u vilicu ribi koja sad samo lagano tuče glavom. To je opet felun, u početku ga je skroz lako vući, podivlja tek u blizini broda. Iako

je borben, njegovo izvlačenje je posao koji se lako odradi, ali ga je gušt gledati kako svijetli obasjan suncem ispod površine. Brzo smo ga ubacili u veliki bujol za ribu, gofić ima oko kilo ipo. E sad je dilema. Ako prođemo tuda još jednom, velika je vjerojatnost da ćemo uloviti još kojeg. Međutim, imamo još samo jednu lignju, a nekako i

nije neki posao potrošiti lignju na feluna. Sjećam se kad sam čitao o teškoj panuli prije nego što sam ulovio prvog zubaca. Tip se žalio da je potrošio gotovo cijelu noć da ulovi jednu lignju, da bi mu je na kraju stukao felun od kilo. Feluna je izvukao, ali je poludio jer je za njega ribolov bio gotov, a očekivao je nešto krupniju divljač, zubaca ili većeg gofa. Čitajući to pomislio sam kako je riba od kilograma sasvim pristojan ulov, s kojim bih ja zasigurno bio zadovoljan. Tek sad iz ove perspektive, nakon pustih ulovljenih zubataca i gofova, kužim tipa. S lignjom uvijek nekako očekuješ zubaca, a za felune uvijek ima iglice. Opet, s druge strane, u ovim vodama se još zubaci nisu počeli loviti pa ne treba polagati pretjerane nade u njegov ulov. A po ovom suncu i (pre)toplom moru lignje brzo krepavaju pa ju je možda ipak bolje sad iskoristiti. Nekako smo s tom logikom zadnju lignju spustili u more. Ponovili smo identičan prolaz i opet u istoj točki udara riba. Stari je na panuli, izvlači novog feluna, tek nešto sitno lakšeg od onog prije njega. Znači tu su feluni u điru, ali nema više ješke. Zadnji su dani srpnja, iglica bi se već

trebala početi ozbiljnije loviti po pojedinim plitkim isturenim puntalima. Rastežemo vunice i bez problema na brzinu vadimo dvije iglice. Vunicu opet zamjenjujemo teškom panulom, iglica se nadiva, polaže u more, panulivamo prema puntalu na rubu. Obilazimo sami puntal, ali feluni više nisu raspoloženi. Radimo još dva-tri đira po dubljemu za pravog gofa, ali iglica ostaje netaknuta. Ulazimo opet u plitko, na 11-12 metara i dobivamo griz, opet felun. Pospremamo novih kilo ipo mesa, nadivamo onu drugu iglicu i ovaj put lovimo u dubljemu, tražeći pravog gofa. Izmijenili smo par pozicija bez uspjeha pa pravimo stanku sredinom dana. Onu iglicu sam onako na predvezu objesio metar ispod gumenjaka. U dva sata je toliko usukala predvez rotiranjem (plivanjem u krug) da je to teško opisati. Podigao sam je u zrak i u nekoliko sekundi se zavrtila valjda sto puta dok se predvez nije ispravio. Vratio sam ju opet u more da malo dođe sebi, a dotle sam pripremio kučmu i gumenjak za panulivanje. Brod nek ostane na sidru. Pošta je udaljena 200 metara pa ću iglicu do tamo transportirati vučenjem kroz more brzinom od 2,5–3 milje na sat. Iglica, za razliku od lignje podnosi toliku brzinu. Na pošti usporavam na radnu brzinu, od oko 1–1,5 milja na sat.

Popodne su gofi veći Taktika je sljedeća: vučem iglicu nekoliko sekundi uz dno, a potom je lagano krenem izvlačiti dok je penta u leru. Kad izvučem oko pola panule, dajem gas i opet sve puštam u more dok ne dođe do dna. Nakon nekoliko sekundi ponavljam proceduru. Tako pretražim onu polovicu vertikalnog stupca mora uz dno, sloj u kojem se gof najčešće zadržava. Lov je prilično spartanski, mali gumenjak, penta, kučma, a ja bos u kupaćim gaćama. Ništa više mi ni ne treba! Tako otprilike napamet (bez sondera) pratim rub koji se okomito lomi u dubinu.

U jednom trenu kad sam malo dao gas, udara mi riba! Prvo sam pomislio da je malo bolji felun, oko 2,5 kila. Jer izvukao sam oko 20 metara panule, a on je samo malo glavom lupao i uglavnom pratio panulu. Zbog toga nisam ni skretao vani prema dubini, nego unutra u pliće jer mi je jednostavnije panulu izvlačiti u takvom krugu. A onda je krenuo snažno u dubinu. Olovnice su počele letjeti po

gumenjaku, bubale su po penti i meni po rukama. Jedna od žešćih scena koje sam doživio u ribolovu. Znači ipak je macan u điru, gof koji u početku nije bio skroz svjestan što mu se dogodilo. Sad mi je malo panika jer sam ušao u plitko. Zaustavljam ga i okrećem prema dubini, prema kulfu, da mi slučajno ne uđe u kakvu škrapu ili prepila predvez na oštre stijene po dnu. Vozim ga tako prema vani, panula

je prilično nategnuta, “čujem“ mu jake udarce glavom. I sad slijedi najbolji trenutak. Krenuo je silovito u dubinu, popuštam mu jer ne želim forsirati, olova razbijaju po rukama. I odjednom mi se najlon omota oko palca na bosoj nozi, najlon se nateže i povlači mi nogu van gumenjaka. Situacija je opasna jer mogu čak ostati i bez prsta pa iz sve snage zadržavam najlon i zaustavljam gofa na jedvite

jade. Brzo omču od najlona skidam s palca, ali sad je već gof malo popustio pa ga počinjem privlačiti. Cijelo se vrijeme snažno otima i svako malo mi izvuče po koji metar najlona. Baš guštam u borbi, najbolje je iz gumenjaka. Došao sam do predveza, a to je otprilike trenutak kad gof jasno vidi i osjeća gumenjak. Vrlo snažno pliva u stranu, a ja polako ali sigurno skupljam najlon vozeći u laganom krugu. Brzo vozim pa ga zapravo relativno lako kontroliram, došao je pod površinu bez daljnjih peripetija, a tada mu se u mesu zaustavlja kučma (kuka, gaf). Gof mi je posebno lijep dok je još živ i mokar, dok mu je tamna kosa crta preko oka izražena. Ta pruga mu potamni i izrazi se dok je uzbuđen, a vjeruje se da služi kao primitivno sredstvo komunikacije među gofovima. Ubacujem ga u gumenjak i slavodobitno glisiram prema brodu. Obavezno se i koja fotkica nabaci, jer gof od blizu pet kila to i zaslužuje. E sad se stari namudio da bi i on s gumenjakom. Eto mu pa nek proba, ja ću se zavaliti u brodu i odmoriti, svoje sam napravio. Pravim se kao da me nije briga, ali skroz

sam napet u iščekivanju hoće li se i on vratiti s ribom. Tog dana more više nije bilo darežljivo, ali ne žalimo se, sve u svemu smo dobro ulovili. Umorni od pustog sunca preskačemo lignjolov. Ujutro nas je iznenadila bura. Zapravo je u zoru počeo burin, no dok smo lovili iglice digla se bura. Ne jaka, ali baš onakva kakvu vole zubaci. Odmah smo ulovili jednu skroz malu iglicu, malo veću od ped-

lja. Pospremam je u veliki bujol s morem jer tko zna hoćemo li uloviti drugu.

Proradili zubaci Skoro da sam bio u pravu jer nam je za drugu trebalo pola sata, ali bar je normalne veličine. Panulu sa 60 olovnica spuštamo u prolazu gdje smo lovili gofove zadnjih dana. Bura nam puše po krmi, počelo je lagano

i pjeniti. Dolazimo na rub, okrećemo oko puntala. Kad je iglica bila na rubu, po mojoj procjeni na nekih 17 metra, udara mi riba, a ja refleksno kontriram i samo nastavljam čupati. Prvih par metara sam mislio da je gof, ali onda sam skužio karakteristične udarce zubaca. Nakon onog gofa jučer, ovog zubaca sam brzo dovukao, iako sam jako strahovao kako je zakačen, da mi ne ispadne. Kučma dovršava posao i nitko sretniji od nas. Zubac nam je trebao da nam začini ribolov! Zubonja ima četiri kila, ali mi je posebno drag jer je prvi kojeg sam ulovio na iglicu. Zakačen je bio na srednju udicu, što nekako da naslutiti da je iglicu ugrizao po sredini tijela. Ne treba previše gubiti vrijeme, treba probati još dok rade. Ali u problemu smo s ješkom. Autoriteti tvrde da mala iglica nije dobra, da je puno bolja velika. A tko zna koliko bi vremena potrošili da ulovimo novu. Zato ipak stavljamo ovu malu nejaku iglicu, čudo kako je izdržala tri ownerice i manju kliznu udicu. Stari spušta panulu usred prolaza, oko 60-70 metara prije ruba gdje je udario onaj prošli. Nije se još ni namjestio kako treba, čim je iglica došla do dna dobio je siloviti udarac, kontrirao je i počeo izvlačiti. Po tunji i pokretima mu vidim da se opet radi o zubacu, i to ne malom.

Nakon par sekundi panula se olabavi – “ode!“ – riba se oslobodila. Šok je uslijedio kad smo izvukli predvez. Normalno je da zubac precvika tunju, ali ovaj je precvikao tunju u čvoru na udici, na onim namotajima oko tijela udice. Probajte nožem ili kliještima na tom mjestu probati odsjeći najlon 0,80 mm pa ćete vidjeti koliko je to teško i kakva sila je potrebna. Velika je rijetkost da se to dogodi, da mu udica tako pogodno “sjedne“ u vilici i da uspije takvu silu centrirati na taj dio. No zato je zubatac najzanimljivija riba u moru, jer će uvijek pronaći način da vas ponovo iznenadi. Trebalo nam je petnaestak minuta za novu iglicu. Prošetali smo je po poziciji nekoliko puta uzduž i poprijeko, no zubaci nisu više bili raspoloženi ili su se negdje

povukli. Bura je još pojačala pa smo otišli u zaklon marendati. Negdje oko podne je bura počela padati. Tu sam ja vidio šansu za dobiti griz. Stari je malo prilegao jer smo ljeti loše prolazili sredinom dana. Ja sam imao neki ludi osjećaj, mada ga često imam i u prazno.

Igličetina Iglicu sam odlučio loviti u prolazu između dva otočića. Nisam ih tu nikad lovio, ali teren izgleda obećavajuće. Vrlo brzo sam ulovio jednu malo manju od prosjeka. Pospremio sam ju u veliki bujol s morem kojeg sam prekrio mokrim šugamanom. Tako će iglica biti mirnija kad ne vidi mene kako zujim po brodu, a mokri šugaman će bolje nego suhi spriječiti zagrijavanje mora. Napravio sam još nekoliko

đireva vukući vunicu po prolazu, ali samo sam tu i tamo osjetio manju iglicu kako tucka. Radi se o tome da je prolaz dosta kratak, plitak i uzak pa se veća i iskusnija iglica lako uplaši trupa broda i brodskog motora. Okružit ću još manji otok i spustit se s blage punte prema dubini, a onda idem s ovom jednom što imam na poštu za panulu pa što bude. I dok sam se spuštao s punte prema dubini, negdje pri kraju, na preko 15 metra dubine iglica je napala skeinfish vunicu. Mašinica je snažno zazujala, štap se prilično savio, a na površini šezdesetak metara iza broda velika iglica pleše i pjeni po površini. Stvarno je velika i guštam u izvlačenju. Igličetina od kojih 80 centimetara od repa do vrha kljuna jedva staje u bujol pored puno manje rođakinje.

Pospremam štap i krećem na panulu. Budući da su jutros zubaci proradili, što je pomalo neuobičajeno rano za ljetni period u ovom akvatoriju, plan je prvo pokušati uloviti zubaca na jednom manjem puntalu, a tek potom, ako zubaci ne budu grizli, krenuti na gofove po vanjskim rubovima. Dolazim na poštu, polako se namještam, nadivam onu igličetinu na predvez. Zbog neuobičajene veličine ove ješke u problemima sam s rasporedom udica po tijelu iglice jer su udice fiksne, a njihovi razmaci su prilikom izrade predveza odmjereni za iglice prosječne veličine, koje su puno manje od ove. Ipak joj to nekako slažem između repa i glave, uzdajući se u stalno ponavljane tvrdnje panulaških autoriteta da je velika iglica

najbolja. Mo’š mislit’! Ali u to vrijeme nisam znao da su mnoge panulaške “dogme“ ustvari velike zablude. Jednom ću cijeli tekst posvetiti demistifikaciji nekih ustaljenih, a pogrešnih teorija o panuli. A sad se vratimo ribolovu! Spuštam panulu do dna i lagano prolazim teren po 25 metara dubine. Situacija je sljedeća: bura je skroz pala, more je još lagano valovito, a površina se lagano počinje mreškati od daška podnevnog maestrala. Intuicija govori da je to ura od griza. Nemojmo zaboraviti da je sredina ljeta, a ovaj puntal je na udarnoj plovidbenoj ruti. Nikad, ali baš nikad, ni prije a ni poslije toga do dana današnjeg nisam lovio među toliko jurećih glisera. Izvaljali su me toliko da sam onako izneređen zašao u malo pliće. U tom trenutku

snažno, ali samo kratko zubatac mi ugrize iglicu. Pričekao sam ga strpljivo, ali se nije vratio. Prošao sam još 50-60 metara terena, onaj dio koji drži ribu, a potom izvukao panulu da provjerim stanje.

Zubac među gliserima Iglica je bila ugrizena u blizini repa. Jasno se vide ožiljci od očnjaka i rasparano meso. No iglica je toliko velika da je još živa i komotno bih mogao nastaviti loviti s njom. Međutim, već se pokazalo, čim se nije vratio, da mu ova nije dovoljno zanimljiva pa ću pokušati s onom manjom. Gliseri zuje i valjaju, a ja među njima pokušavam proći preko istog mjesta kao i zadnji put. Par metara naprijed od točke prošlog griza, novi

napad na iglicu, opet samo kratki griz. Strpljivo čekam i zastajem, olovnice počinju lijegati na dno, a onda se mačak vrača i konkretnije uzima iglicu. Ponese je, a ja mu kontriram. Osjećam lupanje s druge strane tunje, imam dojam da nije velik, ali da je loše zakačen pa ga izvlačim polako i amortiziram mu svaki udarac. U pola dna se otkačio, ali ga je zadnja udica s predveza zakačila za kožu na drobu. Odjednom se otpor povećao, nije ga bilo lako izvlačiti u nastavku na onakvoj križanciji od valova. Stari je iz kabine čuo svu tu strku i izašao vani s kučmom. Kad se zubatac ukazao, priuštio nam je predivan prizor, ali tu peripetijama još nije bio kraj. Kad sam ga krenuo zakučmati, kučma mi je ispala u more i potonula. Nagnuo sam se preko

visoke bande (razme) broda da ga uhvatim rukom za škrge i dok mi se migoljio skoro sam pao u more. Ipak sam mu naciljao škrge i napokon ga ubacio u brod. Ima između 4,5 i 5 kila, ali mi je jedan od najdražih koje sam ulovio baš zbog svih trzavica koje mi je spremio. Tko bi rekao da će ugristi pored toliko prometa iznad glave. Riba radi, a imamo samo onu veliku polukrepanu ranjenu iglicu. Opet je nadivam, provlačim joj udice kroz iste one rupice pod kožom. Provlačimo je preko istog mjesta, u metar! Dva đira i ništa. Za to krivimo veliku iglicu i slažemo u glavi puste teorije zašto je zubaci ne žele napasti. Pičimo opet između dvaju otočića, na brzinu spuštamo vunice, mašinica opet zuji. Nastavak u idućem broju.

Vijesti

Shimano Stela 10000

himanova Stella je zasigurno jedna od najprodavanijih rola kada je u pitanju vertical jigging i ne sam on. Rola ima posebnu zaštitu od soli, preciznu unutrašnjost kao što su HD zupčanici Superstoper II, 14 zaštićenih S A RB ležajeva i jedan jednosmjerni valjkasti, Flating Shaft II, dvobrzinsku oscilaciju s Aero Wrapom te AR-C špulu koja ima rub od titana. Osim toga Stella 10000 ima mikro podešavanje na prednjoj kočnici. Kapacitet je 440 m najlona debljine 0,35 mm, dok je prijenos5,8 :

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Okuma Distane Carp Pro Integrator 80

kuminna rola Pro Integradtor je surf rola s integriranim sistemom za slobodan hod špule koji se nalazi na vrhu same role. Namijenjena je teškom ribolovu i ima blade body dizajn, worm shaft oscilation sistem namatanja, 9+1 čeličnih ležaja, multi-disc karbonsku kočnicu, kovanu aluminijsku špulu, integrirani podešavajući baitfeeder pretvarač, čvrstu aluminijsku dršku, kapacitet 430 metara najlona debljine 0,35mm,

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Marijina varalica Duplex

o Duplexu pišemo u ovom broju, no ipak treba reći da se radi o malim, ali paklenski teškim varalicama kojima je sada dostupan svaki kutak i svaki teren. Naime, ove varalice zbog težine lete u daljine koje su dosad bile nedostupne, a svojim frenetičInformacije nim radom izazivaju predatore na napad. O ovim varalicama UDICA - SONIK ćemo tek čuti jer ih zasad ima 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 u samo nekoliko prodavaoniTelefon 023 / 305-398 ca od kojih je jedna i zadarska Udica.

Line One Hollow Spliceable

Od sad a po promo tiv cijeni noj

za imena Line One Hollow Spliceable se krije šuplja upredenica koja se stavlja na multiplikatore ispo najlona. Line One je u biti upredenica ispredena od Spectre, materijala koji služi kada se rade neprobojni prsluci. Spectrina vlakna su doslovce neuništiva, a ovakva šuplja upredenica se lagano Top Shotom spaja s big game najlonom. Ovime se postiže da se Spectra osnova uvijek stoji na multiću, dok se mijenja samo najlon u mdužini dvesto ili tristo metara, dok neki ribiči stavljaju samo 100 metara na Line One osnovu.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ribolov iz barke

UVOD U PARANGAL 1. dio

Često se mogu č u t i ras p ra v e kako ribolov parangalom nije sportski ribolov, kako parangal nije sportski alat, kako parangal nema veze sa sportom. Pitam ja vas, što je to uopće sport? Što bi to bilo “sportski“, kako odrediti sadržaj tog pojma? Moram priznati da mi je pomalo i smiješna pretjerana mistifikacija i pridavanje tom pojmu nekog dodatnog uzvišenog značenja. Nekima parangal nije ništa drugo nego izvlačenje mrtve ribe iz mora. To samo mogu reći oni koji nemaju pojma o parangalu. Jer pa-

rangal je puno više od toga, lov parangalom je nadmudrivanje s ribom. Najprije treba uložiti truda u konstrukciju, tako da ribi serviramo onu debljinu najlona koja će je prevariti, onaj raspored udica koji će pokriti širi ili uži teren i pronaći ribu, one udice na koje će se riba zakačiti, a ne nekažnjeno pogostiti slasnom ješkom. Dalje slijedi izbor pozicije na kojoj je moguće prevariti ribu, dubina na kojoj će riba biti manje oprezna ili zanesena hranjenjem. Pa doba dana u kojem ćemo položiti parangal, pa korenat, tlak, itd. Slijedi izbor ješke kojom se riba rado hrani u danom momentu, ovisno o dobu godine, temperaturi i poziciji. Sve je to varanje ribe, nadmudrivanje s ribom. Treba znati izabrati i način bacanja (polaganja) i dizanja da se ne bi dogodilo da parangal s lovinom ostane na dnu. Sve su to cake o kojima pojma nemaju oni koji koji ponižavaju parangal kao alat.

Etika lova parangalom Zamislite sljedeću situaciju: dižete najlonski parangal (koji se lako petlja i teško slaže u kofu) sa 60 metara dubine po jakoj tramuntani i jakom kontrakorentu, nad škrapadom punom zadiva. Korenat potkopava valove i ne da vam upravljati, uporno vas nosi na jednu stranu, a pritom vam parangal sabija uz dno da još bolje zadiva (zapinje). Vjetar vas nosi na drugu stranu, a valovi vas baca-

ju tako da vam sve pada po brodu, uključujući i kofu u koju slažete parangal. Sudbina je htjela da su dolje puste grote tako da vam parangal cijelo vrijeme zapinje i prodiva (podvlači) se pod škrape. Čujete da je dolje uhvaćen veliki ugor, podlanica ili možda zubatac, odigli ste ga desetak metara iznad dna, ali parangal je zapeo i ne ide dalje. Tko može reći da tu nema sporta? Ili da kažem “sporta“. Za usporedbu ćemo zamisliti situaciju broj dva: ribolovac lovi po bonaci štapom iz barke. Dubina 30 metara, ješka dagnja, i naravno tamani arbuniće od 15 deka jednog za drugim. On se kao “bori sa živom ribom“, velika borba s ribom od 15 de-

ka, pravi sportski đir. I busa se u svoja sportska prsa. A takvi najviše pljuju po parangalu. Ma sve sam vam rekao. Iz ove dvije situacije se vidi kako je zapravo teško uspoređivati alate, a pogotovo raspravljati o tome što je, a što nije sport. Osobno najviše lovim ribu teškom panulom, koja spada u možda najatraktivniji oblik ribolova, prosječne ribe su teške tri-četiri kila. Pa opet se s vremena na vrijeme zaželim parangala, tehnike koju je svaki pravi sportski ribolovac (evo sad sam i ja počeo) prošao, tehnike koja možda više od bilo koje druge nosi u sebi duh Mediterana. Meni je to izvrsna zabava, meni je parangal s vremena na vrije-

me potriba. I tu se uvijek sjetim riječi jednog našeg poznatog udičara, a napose panulaša, kad je 2005. povodom izmjena Zakona o morskom ribarstvu (istih onih izmjena koje su iz do dana današnjeg još uvijek nerazjašnjenog razloga razdijelile sportsko-rekreacijski ribolov u kategoriju sportskog i kategoriju rekreacijskog ribolova) izjavio nešto u stilu: „Nisam sportaš jer se ne natječem, a nisam ni rekreativac jer mi ribolov nije rekreacija, već potriba.“ Eto, tako je i meni parangal potriba! Za mnoge ljude je to način života u kontekstu opuštanja, rekreacije, sporta, uživanja u moru. Nazovite to kako hoćete.

Zakonska regulativa Običnom građaninu se nije lako snaći u šumi propisa, a bilo bi zgodno da kad idemo u ribolov znamo što smijemo, a što ne. Ovo što dalje pišem odnosi se na lov parangalom samo u kontekstu sportskog, odnosno

rekreacijskog ribolova. Zakon o morskom ribarstvu određuje da u sportskom i rekreacijskom ribolovu uvjete obavljanja ribolova parangalom propisuje ministar. Tako je naš ministar pod

utjecajem raznoraznih lobija u najnovijem Pravilniku o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru propisao da sportski i rekreacijski ribolovci smiju loviti parangalom samo uz po-

sjedovanje posebne dozvole za parangal. Ta posebna dozvola vrijedi samo uz posjedovanje godišnje dozvole za sportski, odnosno rekreacijski ribolov. Košta 300

kuna, a može se prodati samo ribolovcima vlasnicima godišnjih dozvola za športski, odnosno rekreacijski ribolov na moru. To znači da ako želite loviti parangalom, umjesto dosadašnjih 480 morate pljunuti

780 kn. S ovakvom dozvolom smijete loviti jednim ili više parangala koji ukupno imaju do 100 udica. Dopušteni su samo pridneni parangali, što znači da plutajući ne dolaze u obzir. U praksi se često postavlja pitanje načina označavanja pa-

rangala. Pravilnik o tome ništa ne govori, ali sadrži odredbu prema kojoj, ako način na koji se smije obavljati sportski/rekreacijski ribolov ili način upotrebe pojedinih alata i opreme nije propisan tim pravilnikom, u obzir se uzimaju na odgovarajući način odredbe Zakona o morskom ribarstvu (ZoMR) i propisi doneseni na temelju njega koje govore o načinu ribolova i uporabi alata. Jedan od propisa donesenih na temelju ZoMR-a je Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru koji sadrži odredbu o označavanju parangala. Tu odredbu ćemo na odgovarajući način primijeniti i na označavanje parangala u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Prema njoj se položaj parangala u moru označava s najmanje dvije plutače (kavecala), postavljene na njegova oba kraja, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm3.

Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm2, a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora. Dalje, na kavecalima mora biti čitljivo ispisana registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov, a veličina slova i brojeva mora biti najmanje 5 centimetara.

Ima ih svakakvih Danas postoje raznorazne konstrukcije parangala, namijenjene različitim ribama. Mogu se razlikovati prema vrsti osnove (konop ili najlon), prema veličini udica, prema ciljanoj lovini itd. Tako postoje parangali za mješovitu ribu po brakovima, parangali za landovinu, za ugore, za zubace, krunaše i pagare, za podlanice, za rombe i kokote, za osliće. Nastavak u idućem broju.

Svijet ribolova

PAUK -

opasni stanovnik mora

Gotovo da nema ribiča koji nije bar jednom imao pauka na udici i reakcije su sasvim različite. Netko ga s udice skida rukama, netko kliještima, a oni oprezni režu pramu, sve pod parolom ‘zlu ne trebalo’. No, svi se moramo složiti u jednom: pauk ima čvrsto kvalitetno meso i odličan je za jelo, a po nekima je prava poslastica u brodetu, što i nije daleko od istine Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ada govorimo o ribi pauk, zapravo govorimo o četiri vrste pauka i to pauku crncu (Trachinus Araneus), pauku mrkulju (Trachinus Radiatus), pauku bijelcu (Trachinus Draco) i pauku koga znamo kao žutac (Echiichthys Vipera). Sva četiri brata opasna su stvorenja, a posebno je otrovan pauk žutac, čiji otrov uništava crvena krvna zrnca i koči središnji živčani sustav. Dakako, ni ostali pauci iz te opasne porodice (Trachinidae) nisu bezopasni jer imaju vrlo otrovne tri špice na leđnoj peraji i škržnim zaklopcima. Ubod je vrlo bolan i meso na tome mjestu može truliti mjesecima, kao što je to bio slučaj s našim redakcijskim kolegom, pa je njegov prst izgledao zastrašujuće, dok je

kod drugog kolege to bilo jedva vidljivo crvenilo koje je nestalo za par dana. Kako je to moguće?

Nikako se ne smije isisavati otrov iz rane jer nekada se mislilo da to treba raditi ako imaš zdrave zube i ako nemaš ranicu u ustima

Naime, ne reagiramo svi jednako na otrove. Netko će imati samo povišenu temperaturu i lagane smetnje, dok će netko drugi biti u smrtnoj opasnosti. Kada smo kod uboda, jedan kolega je nehotice udario nogom

u pauka koji je netom uhvaćen, a kolegi se ubrzo radilo o životu i danas je s nama samo zahvaljujući činjenici što je toga trena na otoku bio policijski brzi brod. Zato dragi kolege ribiči, radije odrežite pramu ako niste sigurni da ćete ga sigurno skinuti s udice. Ili bar upotrijebite neka dugačka kliješta. U prodavaonicama ribičkog pribora mogu se naći posebna kliješta za siguran prihvat opasnih riba i najbolje je pauka čvrsto uhvatiti njima i škarama odrezati opasne bodlje. Otrov svih pauka je termolabilan pa bi ubodnu ranu bilo dobro odmah namočiti u vruću vodu koja se teško može naći u ribolovu, i tada ribiči mjesto uboda pale upaljačem. U mojoj bivšoj ribičkoj klapi i danas kruži anegdota vezana uz novog člana ribičke družine koji

je mrtav hladan pauka štapom dignuo i uhvatio rukom, prije nego smo ga stigli upozoriti. Kako je čuo da pomaže upaljač, prst si je doslovce spalio, a kada je u panici doktoricu u novaljskoj ambulanti pitao što mu to stavlja na prst, ona je mirno odgovorila: „Mast za opekotine, gospodine“. Dakako da je cijela ribička klapa na vratima prisluškivala što se događa u ordinaciji i kada je doktorica rekla „mast za opekotine, gospodine“, svi su popadali od smijeha, iako našem novom ribičkom prijatelju nije bilo baš do smijeha toga trena. (Oprosti Robi, morao sam ovo ispričati). Što učiniti ako se nabodete na otrovne paukove bodlje? Kao što rekosmo, bilo bi dobro imati toplu vodu od približno 50 stupnjeva Celzijusa i zato bi u ribičkom priboru uvijek trebalo imati

malo plinsko kuhalo, ne zbog pauka, nego zbog vruće kave ili kuhanog vina u zimskim mjesecima, a u slučaju uboda pauka to je dobitna kombinacija. Ruku ili prst, gdje je najčešće ubodna rana, treba uroniti u toplu vodu i držati koliko je to moguće da ne dođe do onoga – „mast za opekotine, gospodine“. Prije toga treba pogledati ranu, da nije slučajno ostao vrh bodlje u njoj. Nikako se ne smije isisavati otrov iz rane jer nekada se mislilo da to treba raditi ako imaš zdrave zube i ako nemaš ranicu u ustima. Nažalost, i nedavno sam čuo jednog ribiča kako upravo to tvrdi kada je u pitanju ubod pauka. Zaboravite to staro vjerovanje i požurite u najbližu medicinsku ustanovu. Danas to i nije problem jer gotovo svako mjesto ima, ako ne pravu, onda bar pomoćnu ambulantu. Kako loviti pauka? Možemo re-

ći da pauk juriša na sve što mu dođe ispred usta. Ulovljen je na umjetnu varalicu, na panulu, na parangal, na kanjčenicu, na... Zapravo pauk će uvijek napasti ješku ma kakva ona bila, a nova tehnika vertical jigging je ponovo aktualizirala lov ove opasne ribe. Na manje jiggove pauk nesmiljeno napada i česta je žrtva ove tehnike, a uzgred budi rečeno, redovito je to kapitalni primjerak, kao na slici našeg suradnika Simonea Binija. Istine radi, treba reći da pauk bijelac naraste do skoro 40 centimetara i težine do pola kilograma, a pauk crnac do 50 centimetara i težine do 1,5 kilograma. Pauk mrkulj naraste do dužine od 40 centimetara i težine do 1,5 kilograma, dok najopasniji pauk žutac naraste samo do dužine od 14 centimetara i kod njega vrijedi pravilo da najjači otrov dolazi u malom pakiranju.

Vijesti

VMC udice

Yamashitina skosavica Koika

ra n c u s ka t v r t ka VMC je jedna od naojboljih proizvođača udica na svijetu i gotovo da nema varalioce koja nema njihovu trokuku na sebi. No uz „troce“ VMC radi i sh+jajne udice za morski ribolov koje s e mogu koristiti u svim ribičkim disciplinama, a i naš redakcijski tim ove udice smatra nezaobilaznim kada je u pitanju lov iz brodice. Zapravo u lovu iz brodice gotovo da ni ne koristimo druge udice kada je u pitanju lov arbuna i frankula. U Barki nude veliki izbor raznih modela za savribolov po vrlo povoljnim cijenama.

amashitina varalica Koika, za razliku od ostalih skosavica, nema klasičnu krunicu, nego prave pravcate udice složene tako da nema šanse da se lignja oslobodi u slučaju da se polakomi za njom. Koika se radi u 5 boja i dvije veličine, a tek će na proljeće doći na svoje kada počne sezona lova sipa.

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

VMC 8537 Ron Thompson Sea Boss Teleboat TI Scorpic

akon prve pošiljke koja je nestala u trenu, Ron Tompson Sea Boat Teleboat štapovi su stigli ponovo na naše tržište. Blankovi su od visoko moduliranog karbona, a cijela serija je dizajnirana za tržište Mediterana. Štapovi su, kao što ime govori Informacije teleskopski, a imaju kvalitetne SIC vodilice i tri izmjenjive špiT.P. OLIVARI d.o.o. ce. Serija Sea Boat Teleboat se 10430 Samobor, Gajeva 49 radi u četiri dužine i to 210, 240, Telefon 01 / 3366 - 042 270 i 300 centimetara.

va trkuka udica specifičnog dizajna izrađena je od čelika visoko legiranog Vanadiumom. Dizajnirana za primjenu kod varalica, jedna od kuka ove trokuke znatno je veća i šireg luka (wide-gap)od druge dvije i pokriva veći prostor u radnom opsegu varalice, znatno joj povećavajući lovnost i broj uspješnih kvačenja riba prilikom napada na varalicu. Vrhovi udice izračeni su „Needle Cone“ tehnologijom istiskivanja materijala što doprinosi čvrstoći i trajnosti oštrine. Zaštita kositrenjem štiti je od korozije, a kod izrade primijenjena je još jedna VMC inovacija, takozvani „in line design“ kojim je najveći krak poravnat sa ušicom udice što joj omogućava savršeni balans i ravnomjeran rad varalice i na većim Informacije brzinama. Ako su trokuke na vašoj varalici „dale svoje“, ovo FISH & FUN je zasigurno dobar kandidat za 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 vaš novi borbeni komplet. Telefon 01 / 3878 - 331

Podvodni ribolov

FRATAR -

čuvar podmorskih zidova Napisao Neven Šerić, snimili Danijel Frka i Neven Šerić

ratar je česta riba u akvatoriju istočnog Jadrana. Lovi se svim alatima sportskog ribolova, a sp re ma s e na različite načine. Manji primjerci se frigaju, veći se peku na gradele, kuha se na lešo, u brujetu i sl. Susreće ga se gotovo posvuda, po pjeskovitim plićacima, uz polja posidonije, po pučinskim brakovima, uz vanjske dijelove lukobrana i marina i drugdje. Velika jata fratra često se zadržavaju uz rubove podmorskih zidova. Za razliku od nekih drugih pozicija, na takvim ih se područjima može uspješno loviti tijekom čitavog dana. Jato fratra se pred roniocima povlači niz podmorski zid ili odmiče od njega, u plavetnilo. Tamo lebdi na sigurnoj udaljenosti. Manji primjerci fratra za-

Čest na obraslom dnu

Danju se po plićacima zadržavaju manji primjerci

vlače se po šupljikavom stijenju podmorskih zidova. Veći primjerci danju se zadržavaju na većoj dubini, pri dnu podmorskih zidova, a pred roniocem se povlače pod veće kamene ploče. Kako se približava večer, s prvim sjenama fratri migriraju bliže obali te je u tom periodu po uzobalnim plićacima, među stijenama i u obalnim grotama neposredno pred površinom moguće susresti veće primjerke, tzv. samce. Na takvim pozicijama s grotama u obali u tom se periodu dobro love na odmet koji se spušta s obale, ali ribič mora ostati skriven među stijenama. Fratar se od srodnika, šarga i pica razlikuje po dvjema poprečnim prugama, jednoj uz rep, a drugoj iza glave. Što je

primjerak veći, to su i te pruge tamnije.

U podmorju se i danas velike fratre uvijek može susresti po kosama Jabučke kotline, ali i u blizini ribogojilišta postavljenih izvan uvala. I danas je moguć susret s većim fratrom neposredno pred zalazak sunca. Tijekom proljeća sakupljaju se jata uglavnom manjih primjeraka te migriraju širim područjem kretanja. Veći primjerci se u tom

Sredinom dana fratri se zadržavaju po grotama periodu zadržavaju u manjim grupama uz rubove podmorskih zidova i po brakovima. Ljeti se jatima manjih primjeraka pridružuju i ovi veći primjerci, a ujesen u jatima ostaju uglavnom primjerci slične veličine, od tridesetak do četrdesetak dekagrama težine, ovisno o područjima. Ujesen se, u blizini strmih obala pučinskih otoka, pri dnu zidova pod kamenim pločama, može naići na lijepe primjerke teže od pola kilograma. Na prvi nailazak podvodnog ribolovca povlače se pod ploče, odakle se polako razbježe u različitim smjerovima. Zbog toga podvodni ribolov na fratre na takvim pozicijama nije učinkovit kao, na primjer, kada se naiđe na šarge. Zato je preporučljivo, kad se ujesen otkrije takva pozicija, na istoj prakticirati lov iz brodice te, s vremena na vrijeme, toriti. Ako ih ronioci ne uznemiravaju, za-

Fratar je najčešći na podmorskim zidovima

držat će se na takvoj poziciji veći dio dana, a ulov neće izostati. Veći primjerci fratra se učestalo susreću kao jedinke i čest su ulov na kančanici i različitim vrstama teškog odmeta. Na terenu na kojem ima većih fratara udica je, uz dobro odabran mamac, uvijek učinkovitija od puške za podvodni ribolov. U podvodnom ribolovu veći je fratar plah i teško je veće primjerke dobiti na domet. S druge strane,

proždrljiv je i rado prihvaća ponuđeni mamac, bez obzira radi li se o velikom crvu ili usoljenoj pedoči. Podvodni fotografi fratre najuspješnije mogu uloviti noću, pod svjetlom reflektora. Tada se umire uz kakav kamen. Važno je da se svjetlosni snop ne usmjeri direktno u ribu, već sa strane objekta snimanja. Fratar će tu pozirati koliko je god potrebno. Praktična je i tehnika snimanja fratra danju u šarge-

rama. Šargeri se treba polako približiti te umiriti pred izlazom. Fratri će se prvo povući dublje, a potom će početi prilaziti otvoru šargere te neće bježati ni pred bljeskovima bljeskalice. Srebrnasti odsjaj tijela fratra lijep je kontrast na fotografijama tamnih podmorskih zidova u čije se uske procjepe zavlače zajedno s ušatama. Najživopisniji su susreti s fratrima kada lebde u sjenci kakve velike podmorske

stijene. Pred očima ronioca iz tame će se iznenada pojaviti stotinjak i više primjeraka ove lijepe ribe srebrnasta sjaja. Fratar može narasti do 45 cm duljine i težiti do 1,5 kilograma, no takvi su primjerci danas rijetkost. Veliki fratri se zadržavaju izvan otočnih rubova, uz litice podmorskih brakova. U rano jutro primjerci težine tridesetak i više dekagrama mogu se susresti i po plićacima. S prvim

U rano jutro se zadržavaju po uzobalnim plićacima

jačim zrakama sunca jedinke se povlače prema dubljem moru, okupljajući se u jata. Fratra je lakše snimiti ronjenjem na dah jer se jato drži udaljenije od autonomnog ronioca zbog mjehurića. Za dobar kadar praktično je, na području gdje se fratri zadržavaju, razbacati i okrenuti kamenje po morskom dnu. Znatiželjni fratri će se približiti pred sam objektiv fotoaparata. Rijetko, u rano proljeće, jata s većim primjercima na vanjskim obalama otoka zavlače se dublje u procjepe. Tada je, s dobrom bljeskalicom, moguće snimiti spektakularne fotografije, zavlačeći fotoaparat u uski procjep i nasumično okidajući. Sportski ribolovci fratra najčešće love odmetom po podmorskim brakovima, na onim stranama koje strmije poniru. Lov na fratra odmetom s obale najučinkovitiji je tijekom kasnijih poslijepodnevnih sati.

Jata fratri na vrhovima podmorskih brakova

Noću je fratra lako dobiti pred objektiv fotoaparata

Fratar

Tada fratri prilaze pod obalu u potrazi za hranom i skloništem u koje će se zavući tijekom noći. Podvodni ribolovci trebaju obratiti posebnu pažnju kada primijete veliko jato fratri u sjenci velike podmorske gromade. Na područjima pučinskih otoka takav prizor često, osim podvodnog ribolovca, promatra i kakva kirnja. U trenutku kada se jato preplaši, i kirnja strelovito bježi prema dubini. U podmorju se i danas velike fratre uvijek može susresti po kosama Jabučke kotline, ali i u blizini ribogojilišta postavljenih izvan uvala. I danas je moguć susret s većim fratrom neposredno pred zalazak sunca.

Još se sjećam prvog velikog ulovljenog fratra puškom za podvodni ribolov. Tamo, početkom osamdesetih godina u kasno poslijepodne, ronio sam istočnom obalom duboke uvale Osibova na Braču. Pred izlaznim rtom u obali se nalazi nekoliko većih grota. U njima nikada danju nisam nalazio ribu, osim kakve ušate, škarpuna ili lumbraka. Tog dana pred sumrak pred očima mi je bljesnula bokom neka veća riba, zavukavši se dublje u grotu. Osvijetlivši unutrašnjost, primijetio sam fratra kakvog dotad nisam vidio ni u ribarnici, a kamo li u moru. Vaga je pokazala 1,1 kilograma...

Ribolov iz barke

VEZANJE jiggova

U našu redakciju slila se gomila pitanja u vezi vertical jigginga, a najčešće pitanje je kojim čvorom vezati jiggove. Iako pitanje izgleda jednostavno, vezanje jiggova je ‘ozbiljna’ stvar jer taj čvor mora izdržati sve bjegove kapitalnih primjeraka gofova, zubataca i ako hoćete i tuna. Donosimo jedan od najčešćih i najboljih čvorova za vezanje jiggova na fluorokarbon Napisao Mladen Marković, fotgrafije RNJ

ojim čvorom vezati jigg, pitanje je sada? Dakako da postoji gomila odličnih čvorova, no mi preporučamo verziju Berkley čvora, odnosno varijaciju tog vrlo pouzdanog načina vezanja udica, zogulina, a isto tako i jiggova. Sve zapravo počinje od činjenice da se kod vertical jigginga lovi upredenicom kao osnovnom uzicom koja nema niti malo rastezanja. I tu imamo kritičan moment. Kako ne bi dolazilo do lomljena pribora, moramo koristiti dio koji zovemo Shock-Leader ili pojednostavljeno rečeno: na upredenicu vežemo najlon, najčešće fluorokarbon. Često se čuje da je dovoljno staviti dva-tri metra fluorokarbona, što je u principu točno, no puno je bolje na upredenicu vezati osam do deset metara fluorokarbonakoji se na toj dužini taman toliko rasteže da služi kao svojevrstan amortizer kada krupna riba želi pobjeći. Dakle, imamo upredenicu, imamo fluorokarbon i sada preostaje vezanje samog jigga. Berkley čvor je nastao kao tvornički odgovor na pitanje kako vezati njihove najlone i to ta čuvena tvrtka na svakom svojem najlonu jasno ističe. Berkley čvor je jedan od najjačih čvorova uopće i često se koristi. Radi se o čvoru koji ide dvostruko kroz oko udice, oko zogulina ili oko jigga, što mu daje veliku čvrstoću u odnosu na čvorove kada najlon ide jednostruko kroz ušice. Kako vezati jigg?

Provucite najlon dva puta kroz čelični prsten ili u nekim slučajevima rascjepku. Bitno je da fluorokarbonske namotaje uredno složite da ne idu jedan preko drugog

Kraj koji ste provukli dva puta kroz čelični prsten ostavite dovoljno dugačkim za daljnju manipulaciju

Omotajte najlon koji ide prema upredenici za cijeli jedan krug jer se radi o debelom fluorokarbonu. Kod tanjih najlona treba ići s više namotaja

Sve dobro zategnite, najbolje kliještima, te odrežite višak fluorokarbona tako da kraj bude otprilike 5 do 10 milimetara izvan čvora, za slučaj da niste dobro zategnuli

Oprema

OKUMIN ŠTAP Octana Spin

Kao nekadašnji uvoznik ribičkog pribora, pa kasnije urednik u ribičkim časopisima, imao sam priliku isprobati na tisuće štapova za razne ribičke tehnike i nije me jednostavno iznenaditi, no moram priznati da me Okumin štap Octana Spin dužine 255 centimetara i deklarirane snage od 10 do 40 grama doslovce oborio s nogu Napisao Mladen Marković, snimio Željko Sokać

alo lijepog vremena iskoristili smo za špinerske izlete jer to je u ovo doba godine, uz lov brancina postavom, jedina zabava kada je u pitanju ribolov s obale. Bila je to prilika da isprobamo nove varalice, nove upredenice, nove modele rola, a isto tako nove modele štapova. Okumin štap Octana Spin 255 deklarirane snage od 10 do 49 grama je zasad jedini takav primjerak u Hrvatskoj i u privatnom je vlasništvu pa smo ga više čuvali nego naše skupo-

cjene špinere jednog japanskog proizvođača, kojima inače lovimo. Već prvi dojam je više nego povoljan, a prva bacanja su nas doslovce raspametila. Naime, na štapu smo imali i vlasnikovu rolu Okuma Raw na koju je bila namotana upredenica 0,20 mm. Na upredenicu smo stavili fluorokarbon Seaguar FXR deklarirane snage 0,235 milimetara, taman toliko dugačak da je čvor došao do preklopnika na roli, dok je s vrha štapa varalica visjela 50 cm. Na fluorokarbon smo vezali minijaturnu kopču nosivosti 33 libre, na koju smo stavili vobler Duplex težak 31

gram. Namjerno smo stavili tako tešku varalicu da vidimo kako štap baca i kako uopće reagira i moram ustvrditi da je već prvo bacanje bilo fenomenalno. Nažalost, upredenica nije bila bacačka, nego više za lov bulanetinon, odnosno bila je upletena od četiri niti, a i debljina je prevelika za spinning. No, usprkos neprikladnoj upredenici, štap baca varalicu u daljine koje idu u rubriku „vjerovali ili ne“! S teškog Duplexa smo krenuli prema lakšim varalicama i priča se ponovila. Blue Codes varalica teška 21 gram je također letjela nevjerojatno daleko,

a isto se ponovilo s lakšim varalicama od 18 i 15 grama. Tek kod lakših varalica od 10 grama bacanja su bila slabija, no to svakako ide na dušu neadekvatne upredenice. Kako bismo vidjeli kako stvari stoje s pravom špinerskom upredenicom, na štap smo montirali moju rolu na kojoj je namotana vrhunska Sunline upredenica PE-EGI MS # 1 ili u prijevodu upredenica upletena od osam niti deklarirane snage 20 libri. S novom bacačkom upredenicom sve je opet sjelo na pravo mjesto pa sam i varalice teške osam grama bacao bez ikakvog problema, a čak sam probao bacati i s Naory skosavicom teškom svega pet

grama i tu sam postizao sasvim zadovoljavajuće daljine. Iako će Octana Spin doći na naše tržište tek u travnju, odmah smo naručili dva komada za naš redakcijski tim jer smo se u kratkom „druženju“ od desetak dana zaljubili u snagu i moć ovog špinera.

Tijelo štapa – blank Blank Okuminog štapa Octana Spin ima IM9 konstrukciju koja je sama po sebi vrhunac pouzdanosti. Naime, blankovi IM9 konstrukcije imaju veliku snagu, a isto tako i veliku otpornost

na lomove. Blank ovog štapa ima oznaku XX-Fast, što dodatno govori o njegovoj brzini i tvrdoći. Naime, štap se savija u gornjem vršnom dijelu i varalice se doslovno katapultiraju zastrašujućom brzinom, što rezultira vrlo dalekim izbačajima. Blank u svom donjem dijelu nema dršku od pluta, kao što je to uobičajeno, nego samo završnu lijepo oblikovanu kapu, tako da je ruka uvijek u dodiru sa samim tijelom štapa što je vrlo ugodno i kod zabacivanja i kod namatanja upredenice. Blank je od kraja prema vrhu zamalo do

nju težine samog štapa. Za razliku od standardne verzije gdje se donji dio okreće i njime steže rola, kod ovog je držača obrnut slučaj pa se rola steže gornjim dijelom.

polovice obojen u zlatnu boju, dok je ostatak blanka u prirodnoj tamnoj boji.

Držač role Ovakav kvalitetni blank zahtijeva i odgovarajuću opremu poput držača role koji potpisuje čuveni japanski proizvođač Fuji. Zapravo se radi o držaču daleko lakšem od standardnih držača, što doprinosi smanje-

Vodilice Alps potpisuje jednostopne vodilice izrađene od tankog snažnog čelika. Same Ultra-Hard vodilice su predviđene za lov

Tehnički podaci Proizvođač

Okuma

Model

Octana spin

Dužina

255 cm

Deklarirana snaga Akcija Broj vodilica

10 do 40 g XX-Fast, vršni dio 8

upredenicama koja preko njih lagano klizi. Na štapu je navezano osam vodilica, s time da je jedna navezana na dijelu s držačem role, a ostale na gornjem dijelu.

Informacije T. P. OLIVARI 10430 Samobor, Gajeva 49 Tel. 01/ 3366 - 042

Tehnički podaci Testiranje raznih varalica jednog japanskog proizvođača smo iskoristili i za isprobavanje Octane Spin, tako da smo koristili razne težine i oblike. Svejedno radi li se o varalici od 31 gram ili se radi o laganoj Naory skosavici, štap jednako eksplozivno baca, što je oduševilo sve prisutne. U Rogoznici smo bacali sa zadnjeg doka, a varalica je bio Duplex težine 31 gram. Varalica je letjela tako daleko da su dvojica radoznalih s brodicom došla vidjeti s čime mi to tako daleko bacamo. Čak su prekinuli bacanje mreže. Vrh štapa reagira na svaki pomak iako je ultra brz i zapravo smo žalili jer je na ovom ribolovu sve bilo protiv nas. Oseka je „spustila“ more za dobar metar i pol, a bura je pokazala svoju opaku ćud, no pričekat ćemo april kada ovi štapovi dolaze, o čemu ćete moći čitati u Ribolovu na Jadranu.

Vijesti

Spro Heavy Swivel

p ro - ov zo gulin Heavy Swivel je namijenjen big game ribičima koji ga stavljaju kao vezu između osnovnog najlona i predveza, a žele da im zogulin prolazi kroz vodilice na big game štapu. Ovi mali, ali izuzetno snažni zogulini su zadnjih godina stekli veliku popularnost među biga game populacijom u svijetu, a nije trebalo dugo da ih i naši ribiči nabave raznim kanalima, ali sada Škorpion nudi ove male zoguline u paketićima od pet komada, uz snagu od 150 libri.

Ručna svjetiljka 3W LED Spotlight

udući da je mrak ograničavajući faktor u ribolovu, svjetlo ribičima predstavlja dio pribora važan poput štapa i role. U Mikeli Tradeu smo pronašli ručnu svjetiljku koja ima bateriju koja se jednostavno puni i nakon toga svijetli tri sata. Kućište joj je od jake ABS plastične mase koja je otporna na udarce, a djelomično je obučena u gumeni plašt. Svjetiljka ima jednu LED diodu snage 3W.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Yamashitine skosavice za lignje Štap Accurist

Troll 20/30 i 50 lb

K Y

amashita je posljednju godinu opasno zagrabila na hrvatsko tržište i nije čudo da je stekla veliku popularnost. Skosavice otežane olovom posebno su popularne kod većine ribiča što nije čudo jer su ulovile gomile glavonožaca, iako je ova godina slabije uspješna. Japanska tvrtka Yamashita oduvijek je radila Informacije sjajne varalice za lignje i sipe, a u Tmaracomu iz Čavli dobro znaju TAMARACOM što treba našim ljudima, pa nude 51219 Čavle, Čavle 245 pionajbolje varalice iz njihove Telefon 051 / 258 - 970 produkcije.

ao što im i ime govori, ovi štapovi namijenjeni su lovu panulom, od one pučinske na površini, do one za lov zubaca i gofa. Štapovi su dugački 2,10 metara, a transportna dužina je 1,74 jer se drška odvaja od blanka. Štapovi su teški 1044 i 1092 grama i imaju 7 vodilica. Akcijska cijena im je 896,25 i 920,25 kn, što je 25 posto manje od normalne cijene.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Dovedite luku na svoj dlan. Vrijeme je da si poklonite Garmin GPS. Uskoro će početi sezona darivanja drugih, pa iskoristite ovo vrijeme da kupite nešto za sebe. GPSMAP® 78 modernizirani je nasljednik našeg nautičkog ručnog GPS miljenika. Uz odličan TFT zaslon u boji, s visokoosjetljivim GPS prijemnikom i HotFix™ tehnologijom, ovaj višenamjenski uređaj objedinjuje sve napredne funkcije ručnih uređaja, baznu kartu svijeta, AdriaTOPO Lite kartu HR, SLO i BiH, čvrsto kućište s gumenim okvirom, dugu autonomiju baterije, microSD slot i 1,7 Gb interne memorije za sve dodatne nautičke, topografske ili cestovne karte. Svi modeli ove serije su IPX7 vodootporni i plutaju na vodi, dok S modeli imaju ugrađen kompas i barometarski visinomjer. učitana karta na poklon

Vodootporan

Pluta na vodi

g2Vision kompatibilan

3-osni kompas

Follow the leader.

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.hr, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Oprema

ŠTAP MARIA STEADY Light Spinning

Japanska tvrtka Maria je nadaleko poznata među ribičima po štapovima za vertical jigging i štapovima za spinning. Imali smo prilike dobro upoznati ove sjajne štapove koji se rade za ribiče koji žele nešto više od pribora. Naime, štapovi Maria su nešto najbolje što se trenutno može naći na svjetskom tržištu, a jedina mana im je cijena. No, tko želi voziti Ferrari, treba platiti i visoku cijenu – stara je istina Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokać

aš redakcijski tim u svom arsenalu ima dva Maria Steady Jigging štapa za jigganje, a isto tako i dva štapa Steady Light Spinning deklarirane snage od 5 do 20 grama, a predviđeni su za korištenje upredenice od 8 do 22 libre. Što znači taj nesklad između težine varalice i snage u librama? Deklarirana snaga, odnosno težina varalice je preporučena, no ako pogledamo u snagu upredenice vidimo da je to štap kojim se i te kako mogu bacati i teže varalice. Zapravo se radi o vrlo tankom i laganom štapu koji Duplex varalicu tešku 31 gram baca jednako dobro kao i varalicu od pet grama za Naory tehniku. Kako je to moguće? Japanci izuzetno cijene ribolov kao sport i nije čudo da onda i industrija to prati i radi ribički pribor, a posebno su uznapredovali u izradi rola i štapova. Kod izrade štapova otišli su daleko naprijed, pogotovo za

nove ribičke tehnike kao što su vertical jigging, Kabura, Inchiku, a posebno mjesto ima i spinning tehnika. Princip je zapravo vrlo jednostavan. Umjesto da rade štapove od vrlo tankog grafita, odnosno grafitnih vlakana pomiješanih s drugim vlaknima kao što je kevlar, što je „recept“ kod standardne industrije ribičkih štapova, oni imaju drugačiji pristup. Kod izrade uzimaju 99-postotni grafit bez primjesa. Takvim načinom dobiju vrlo tanke i lagane blankove koji imaju izuzetno debele stijenke

i koji su zapravo gotovo neslomljivi.

Japanci izuzetno cijene ribolov kao sport i nije čudo da onda i industrija to prati i radi ribički pribor, a posebno su uznapredovali u izradi rola i štapova Japanska tvrtka Maria je pionir u izradi ovakvih štapova kojima je jedina mana cijena, no kupnjom njihovog štapa dobili ste ne štap, nego čarobni štapić koji osim nevjerojatno male težine ima i čudovišnu snagu. Upravo je to najviše vidljivo kod njihovih špinera koji deklarira-

nom snagom i nisu nešto, no kojim možete savladati bilo kojega brancina, bez obzira na veličinu i snagu.

Tijelo štapa – blank Tijelo ili blank Marijinog Steady Light Spinning štapa je nevjerojatno lagano i to je prvo što ćete primijetiti, jer kada ga uzmete u ruku izgleda nekako tanko i krhko. No to je samo prvi dojam jer u njemu je čudovišna snaga iako je ona deklarirana od 5 do 20 grama. Kod izbačaja i drila savija se od polovine, no mogli bismo ga svrstati u vrlo brze štapove. Baš ta elastičnost, a opet velika snaga blanka je ono što ovaj štap čini posebnim.

Drška štapa Sva oprema na ovom štapu dolazi iz Fujija, pa tako i drška. Drška je izvedena u dva dijela, anatomski je savršeno podešena i sjajno leži u ruci. Drška je podijeljena na dio na kojem je držač role i dio na početku štapa, dok je blank između tih cjelina nepokriven. Zasigurno jedna od najboljih drški koje sam ikada imao u ruci.

Probni ribolov Štapove smo isprobali špinanjem u Istri u Trgetu, a uvjeti su bili: magla, lagana kišica, jaka oseka koja je more ‘spustila’ za metar i pol te jaka bura, koja kao je nosila upredenicu kod izbačaja i po desetak metara. No, u jednom se trenutku sve smirilo tako da smo mogli isprobati kako štap baca. Koristili smo sve moguće varalice od Duplexa do olovnih glava sa silikoncima i štap je izvrsno reagirao. Iako nam riba nije bila primarna jer smo isprobavali varalice, odnosno njihov rad u vodi, uhvatili smo i jednog manjeg brancina koji nije imao ni najmanje šanse, a o snazi štapa govori i podatak da ga je sretni ribolovac Dani vrhom dignuo na obalu, što je podsjećalo na one američke filmove kada kapitalne basove dižu s onim svojim tankim štapićima, što se može pogledati na jednom satelitskom programu.

Držač role

Vodilice

Držač role je, kao što rekosmo, Fujijev i fenomenalno drži rolu. Navoj ide od dolje prema gore, a sve je prekrivano finom EVA pjenom. Integriran je u dršku štapa i vrhunac je Fuji proizvodnje. Držač rolu čvrsto veže za štap i u njega pašu sve role, bez obzira na veličinu, pa smo tako isprobali sve do veličine 5.

Vodilice su također Fujijeve. Cijena vodilice kreće se od 10 do 30 eura, a kada kažemo da ih ima devet, jasno je zašto je štap toliko skup. Vodilice su SIC, dok je nosač najkvalitetniji nehrđajući čelik. Sve vodilice su jednostopne zbog manje težine, a poznato je da su štapovi s jednostopnim vodilicama savitljiviji.

Tehnički podaci Proizvođač Model Materijal Dužina Deklarirana snaga Preporučena upredenica Akcija Broj vodilica

Maria Japan Steady Light Spinning 99 postotni grafit 250 cm 5 do 29 g 8 do 22 libre gornja trećina 9

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Ribolov iz brodice

KANTAR kralj podmorskih grebena

Ako lovite nad podmorskim grebenima na dubini od 50 do 80 metara pa vam nešto povuče ‘kao da neće’, oštro kontrirajte i marljivo vucite, to je kantar. Ovaj sparid prilično predvidljiva ponašanja i ‘transparentnih’ prehrambenih navika zagrist će rezanac lignje, filet srdele, volka, račića samca... I pružiti vam veliko veselje, jer nikad ne dolazi sam Napisao Josip Nigoević – Čićo, fotografije arhiva RNJ

vu priču o jednoj osebujnoj ribi ne bih mogao početi nikako osim pričom o svome prvom „visokonaponskom“ poznanstvu s njom. Sredinom osamdesetih, za ljetovanja u Cavtatu, dogovorio sam se s prijateljem da udičarski istražimo „lenge“, podmorske hridi oko 3 nautičke milje jugozapadno od cavtatskog poluotoka Sustjepan, oko kojih su parangalaši redovito lovili krasne primjerke tabinje, škrpine, ugora, kovača... jastoga čak, ali i gubili izuzetno mnogo pribora. Jer čini se da je riječ o davno potonulim grebenastim otočićima, nekadašnjem produžetku niza što ga čine Bobara i Mrkan, s mnogo škripova i procjepa, tako da je vrijedilo pravilo: ulov će biti fantastičan – ako ga uspiješ izvući. Inače, nakon izlaska iz kanala između Sustjepana i Mrkana dubina mora pada na osamdesetak metara da bi se u području „lenga“ podigla na pedesetak, a zatim naglo pala na više od stotinu i pedeset metara. Rano je jutro bilo, konac kolovoza, vrijeme idealno: lagana južina, prethodne noći mlađak na nebu tanak kao odrezan nokat. Valjano smo se pripremili, kupivši dan ranije svježe srdele na dubrovačkoj ribarnici u Gružu (naše su isplovljavanje čekale u hladnjaku) te nakupivši solidnu količinu račića samaca (arbun i pic ih jednostavno obožavaju), volaka i priljepaka, kao i jednu mladu hobotnicu (za murinu, ako se polakomi). Pripremili smo i obilje bruma, po tadašnjem običaju u poliesterskoj vreći od krumpira otežanoj kamenom, kako bismo je mogli

potopiti pored sidra i povremeno protresti da bi se aroma njenih sastojaka proširila uokolo, primamljujući stanovnike dubina.

Orijentacija – po sjećanju Nije onda bilo dubinomjera ni fishfindera pa smo poziciju tih duboko uronjenih hridi tražili orijentirajući se po specifičnim detaljima na kopnu, poput stijena, zgrada za hrbatom brda, koje se vide samo s pučine sa stanovite udaljenosti, i procjeni udaljenosti od kopna. Savjeti što smo ih dobili od znamenitoga cavtatskoga ribara Nika Kušelja pokazali su se zlata vrijedni. Uglavnom, prijatelj i ja spustili smo sidro – bila je to teška željeznička kočnička papuča jer sidrenje na tako teškom dnu bilo kakvim „regularnim“ sidrom jednostavno nije dolazilo u obzir – na pravomu mjestu,

otpustivši oko 35 „pasa“ užeta, što je značilo dubinu od oko 50 metara.

Ovaj pripadnik velike obitelji sparida nije osobito izbirljiv, niti kad je riječ o njegovoj prirodnoj hrani (bije ga glas da čupka i lešine pa otuda i njegovo „folklorno“ talijansko ime pizzicamorti Odmah za sidrom u more je spuštena vreća s primamom, a nakon kratka zalogaja i gutljaja bevande u dubinu su krenule i udice. Lovili smo kančenicama iz ruke, s osnovnim najlonom debljine 0,40 mm i predvezima od 0,35 mm te dvjema Musta-

dovim udicama širine luka od 12 mm i utegom od 100 grama. Moj prijatelj s lijeve strane barke, drvene korčulanske pasare od sedam metara, ja s desne, prema pučini – istoga časa kad smo osjetili da je olovo dodirnulo dno pa ga podigli oko pola metra zapanjeni neobičnošću trzaja: nije bilo uobičajenog udarca, nego je riba koja je navalila na naše udice jednostavno vukla. Obuzeti oduševljenjem koje je teško nazvati euforijom – priznajem, izbezumili smo se! – vukli smo i vukli te teške ribetine... I kad smo ih konačno mogli raspoznati u bistru moru, bili smo više nego zapanjeni. Kantari! Po jedan na svakoj od dviju udica u njega i u mene. I to kakvi, naoko procijenjene težine od 80 dekagrama. Hat-trick nam se obojici ponovio još po dva puta; nedvojbeno smo bili naišli na jato, a kako smo ih brumom zadržali

snimio Josip Nigoević - Čićo

Pobirač, a ne lovac Kantar, spondyliosoma cantharus, stanovnik je upravo takvih područja kao što su cavtatske „lenge“: hridi na dubinama od 50 do 80 metara, prošaranih dolinama s pješčanim dnom ili drobljenim kamenom, rjeđe obraslim nego golim, jer se ipak radi o dubinama do kojih sunčevo svjetlo ne dopire ili je preslabo da bi omogućilo vegetaciju alga i morskih cvjetnica. Ovaj pripadnik velike obitelji sparida nije osobito izbirljiv, niti kad je riječ o njegovoj prirodnoj hrani (bije ga glas da čupka i lešine pa otuda i njegovo „folklorno“ talijansko ime pizzicamorti – ali koja riba to ne čini?), a još manje kad se radi o mamcima. Ipak dva su nenadmašna: kozica, može i dubinska (iz kočarskog ulova) i rezanci natučene lignje, premda će rado primiti srdelu te račića samca. Dakako, iz brodice ga možete loviti povrazom iz ruke, kao nekoć, ali je bolje upotrijebiti štap, ali ne prekratak. Optimalna je duljina oko 4 metra, i to fine akcije, poželjno s vršnom sekcijom od punog poliestera, de-

prama 20 - 40 cm udice 8 - 1 ø 0,22 - 0,40 mm 30 - 50 cm

pod barkom, napadali su naše udice čim bismo ih spustili na metar-dva do dna. Što po dva odjednom, što po jednog, za četrdesetak minuta ulovili smo daleko više nego što bismo smjeli po današnjim propisima – čak 21 primjerak. Ali nakon tih sat vremena odjednom kao da ih je nestalo. Ulovili smo nekoliko oslića, desetak velikih kanjaca, dvije tabinje, čak jednu „kišnu glistu“ – pretjerano radoznala mladog ugora kojeg smo vratili u more jer mu nije bio oštećen zračni mjehur, a kantara odjednom ni od korova. Ubrzo smo shvatili zašto: s odmicanjem jutra naglo se pojačao „kurenat“ pa je naša barka, orući sidrom, otplovila vjerojatno više od stotinu metara od početne pozicije. Dakako, digli smo sidro i vratili se natrag, misleći da nam je to uspjelo. Kao da je ona podmorska hrid zauvijek nestala, jednostavno je više, po uznapredovaloj struji, vjetru i valovima, nismo uspijevali pronaći. Jasno, nismo se ljutili jer nam se posrećio izvanredan ulov ribe koje „svugdje ima“, ali u nikad predvidljivim količinama.

upleteni najlon

olovo od 70 - 200 g

zogulin

klarirane snage od 120 do 150 grama. Rola neka bude srednje veličine, prikladna za namotavanje oko 150 m najlona niske razine elastičnosti promjera 0,35 mm ili tanke upredenice, dok je za ovu disciplinu predvez značajno dulji nego inače: osnovna nit treba biti dugačka oko 5 m, a pijoke (dvije ili tri) oko 75 cm. Naime, na dubini u koju ćete ih spustiti rijetko vlada zatišje, a češće „deru“ kurenti pa je bolje upotrijebiti dulje pijoke kako bi udice s ješkom bile što vidljivije ribi. Sistem svakako treba, upravo zbog jake struje, opremiti vrtilima na svim spojevima, kako ne bi došlo do torzijskog uvijanja upredenice ili najlona. Udice će biti „one naše“, otprije četvrt stoljeća, dakle Mustadove, otvora luka oko 10 mm, premda nove generacije, a olovo od 75 do 150 grama, prema vašoj procjeni brzine morske struje. Što se tiče ribolovne tehnike,

postoji samo jedno pravilo: kad osjetite da vam kantar „voza“ udicu – jer je on pobirač hrane, a ne lovac, pa ne napada plijen nego zgrabi i tegli – oštro kontrirajte kako bi se zakvačio, a tada ga izvlačite energičnim okretanjem role. Naime, on je težak borac samo ako mu to dopustite, a ako vučete brže nego što mu treba da bi pokazao otpor, posve se „preda sudbini“ i onoliko ga je teško vući koliko je težak, a ne koliko se otima.Na kraju, kao što svako ribolovno pravilo ima barem jedan „opovrgavajući“ izuzetak, imao i ono o najčešćemu životnom području kantara. Naime, prije četiri-pet godina na dojavu jednoga senjskog prijatelja da

se u uvali Kalić, nadomak ispusta HE Senj, love upravo nevjerojatno veliki cipli, odjurio sam tamo, našao se s Leom, bacio kantu bruma u more... i cijelo popodne „digao“ samo dva cipla – i pet kantara! Nisu bili veliki, oko 30 dekagrama prosječno, ali bogme ni očekivani u studenoj bočatoj vodi, na dubini od jedva pet metara i ulovljeni na sistem s plovkom. Očito im se bila svidjela ješka za ciple: crijeva slane srdele nataknuta na udičicu s otvorom luka oko 7 mm – ili primama, koje smo prijatelj i ja bacili toliko da smo predvečer ulovili još po dva cipla zlataša valjda domamljena iz Baške vale... A onda je zapuhala bura!

Oprema

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

SUNLINE

fluorokarbon V-HARD

unline je vodeći svjetski proizvođač ribolovnih niti, svejedno radilo se o monofilamentu ili kompozitnim (upredenim) uzicama. Ova tvornica ima u svom katalogu više od stotinu vrsta najlonskih monofila i upredenica, te više od trideset i pet fluorokarbonskih monofila, prikladnih za sve načine ribolova. Sunline V-Hard zvijezda je među fluorokarbonskim nitima ove kuće, odlikuje se kristalnom prozirnošću, a proizvodi se u deklariranim dimenzijama od 2 do 50 libri, dok su sva pakovanja tvrda, kako bi se izbjeglo oštećenje materijala. Sunline V-Hard čistog je (100%) fluorokarbonskog sastava, zaštićen inovativnim trostrukim premazom specijalnom smolom (triple resin processing), tako da nevjerojatno dobro drži na čvoru, bilo s jednakim ili nekim drugim materijalom, a odlikuje se i izvanrednom otpornošću na abraziju (mehaničko oštećivanje, primjerice grebanjem preko kamena ili ribljih čeljusti). Oznaka 30% na pakovanju znači da možete upotrijebiti za trećinu tanji Sunline V-Hard umjesto drugog fluorokarbona, jer će vaš predvez biti jednake čvrstoće. Jednako prikladan za varaličarenje povlačenjem, vertical jigging i ribolov sistemom kabura, savršeno je pomagalo u svakom načinu panulanja, budući da vam omogućuje besprijekornu kontrolu sistema.

ELITE-4 HDI

N OV O

4,3” ZASLON 70% VIŠE TOČAKA 30% VEĆA POVRŠINA PRIKAZA

KLJUČNE ZNAČAJKE

Elite-4m HDI

Elite-4x HDI

Svijetliji zaslon Novo korisničko sučelje TrackbackTM funkcija Napredna obrada signala Plug-n-Play ugradnja Hybrid Dual ImagingTM (HDI) Broadband SounderTM

Starotrnjanska 10, Zagreb T: 01 6176 364 F: 01 6165 080 info@meridianprojekt.com www.meridianprojekt.com

Vijesti

VMC 7054

Veliki izbor Bolognese štapova

dica je namijenjena za surf tehniku ribolova. Vanadiumom legirani čelik oblikovan je u udicu duga vrata blagog s oblika i opremljen sa dvije mikro kukice koje sprečavaju klizanje mamca, dok je vrh udice usmjeren je u smjeru ušice, odnosno vektora sile prilikom zatezanja, a što omogućava duboku i sigurnu penetraciju i na velikim udaljenostima kao što je čest slučaj kod surf ribolova. Jednom zakvačena riba sa ovog specifičnog oblika udice vrlo teško spada pa je realizacija ulova znatno poboljšana u odnosnu na uobičajene long distance modele. Ako volite surf, svakako isprobajte ovu udicu.

ima je odlično vrijema za lov brancina, a jedan od najplodnijih načina je lov bolognese štapom i velikim vaglerima. Ovim načinom uspješno love u Istri i na Malom Lošinju. U Barki nude veliki izbor bolognese štapova raznih proizvođača u svim dužinama i težinama, od onih superlaganih za lov manjih primjeraka do onih jačih za grubi svakodnevni ribolov. Svi štapovi imaju povoljnu cijenu u odnosu na kvalitetu.

Informacije

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Quantumov najlon Trabbuccov štap Triton Stand Up Sea Line

ao što i ime govori, ovaj najlon je predviđen za lov u moru i može se koristiti u svim disciplinama koje zahtijevaju dimenzije od 0,30 do 0,50 milimetara. Pakiranje sadrži 1200 metara što je dovoljno za tri kalema na surf rolama. Najlon Informacije ima nosivost od 15 do 40 libri, a krasi ga i mala istezljivost te LUNA MARIS d.o.o. dobra otpornost na abraziju i 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 nosivost na čvoru. Telefon 01 / 3098 - 625

rabbuccov štap Stand Up ima deklariranu snagu od 6 libri što ga čini poželjnim u mnogim situacijama na brodici. Štap ima šest dvostopnih vodilica i senzibilni vršni dio što omogućuje i lov na velikim dubinama ili laganu površinsku i priobalnu panulu. Dugačak je 1,65, a cijena mu je 340 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Ribolov s obale

LOV BRANCINA laganim priborom

Omanje primjerke brancina, od donje dopuštene lovne veličine pa do onih od kilogram-dva koje najčešće lovimo s obale služeći se laganim štapom fine akcije – matcherom ili bologneseom, dade se prevariti raznim ješkama, od srdele i rezanaca lignje do malih crva i komadića velikoga... Ali malo koji mamac privlači tog opreznog požderuha kao živa kozica Napisao Josip Nigoević - Čićo, fotografije arhiva PiM

naj tko se jednom zarazi ribolovom na moru, kad-tad će postati ovisnik i o jednoj specifičnoj disciplini, odnosno ribi: lovu brancina s obale, laganim štapom i finim priborom. Štoviše, privlačnost te vrste – poznate po svom oprezu, ali i lakomosti kad je riječ o zalogajima kojima ne može odoljeti – takva je da ćete vikendom, posebice

u ribarskim lukama i uz riječna ušća, zateći ne samo ribolovce koji žive u priobalnim mjestima, nego i mnoge iz unutrašnjosti, koji „potegnu“ na more samo zbog brancina. Ovdje će biti riječi o lovu manjih primjeraka, od donje granice lovne veličine pa do kilogram ili najviše dva teških, a kojih se posljednjih godina nalazi više nego ikada – jer mnogi mali primjerci bježe iz uzgajališta u kojima je brancin jedva od dviju

dominantnih vrsta, a zamjetno povećana populacija očito se i u divljini množi više nego ranije. Posebice na srednjem Jadranu gdje je koncentriran velik broj kaveza. Primjerice, na potezu od Ugljana do Biograda takvih je „porcijaša“ dovoljno da svatko ulovi dva-tri svoja: samo treba sretne kombinacije odgovarajuće vremenske situacije, prikladna pribora, strpljenja... I kozica! Za našu temu važno je znati

da se mladi brancini drže na okupu, u jatima od po tri-četiri do desetak primjeraka, jer i love tako – skupnom potjerom, kao vučji čopor, što je ponekad atraktivan prizor i kad niste u ribolovnom pohodu. Druga važna pojedinost o kojoj treba voditi računa jest da uloviti brancina nije „knjiga sa sedam pečata“, osim ako se ne radi o velikomu, lukavom i iskusnom primjerku; oni kojima se ovdje bavimo daleko su od

diplome! Brancinolovci s poduljim stažom, premda ta „beštija“ jest i čistač morskoga dna (posebice u ribarskim lukama), znaju da su brancinu najdraži živi mamci, od gavuna i ciplića do bugvica i ušatica, ali da hoće nasrnuti i na filet srdele ili rezanac (natučene) lignje što ga lagano povlačite nad morskim dnom, improvizirajući svojevrsnu panulu s obale, odnosno „varaličarenje“ organskim mamcem.

Ništa kao živa kozica Ali prije nego na ikakav drugi mamac mladi će se brancin ustremiti na kozicu koja se, spretno postavljena na udicu, isključivo uvođenjem udice od donjega dijela repića prema gore, tako da joj samo vršak viri kroz oklop, koprca i izaziva ga svojim pokretima i njegovom uspomenom na njezin okus u ustima. Dakako, ribe nemaju okusne resice, ali je činjenica da neke ješke prihvaćaju mnogo radije nego druge, koliko god gladne bile – a brancin nikada nije sit. (Autor ovih redaka jednom je nekoliko noćnih sati promatrao skupinu brancina, primjerke od tri-četiri kilogra-

ma, kako se ustaljenim ritmom zalijeću u jato bugvica skupljenih pod svjetlo na mulu tako gusto da su ispunile zakutak uvale nadomak Venecije poput lišća nanesena južinom; čak kada su pred svitanje jedva plivali od sitosti, brancini su i dalje nemilice nasrtali na zbijene ribice – jer je njihov lovački instinkt bio jači od punih trbuha.)

Ali prije nego na ikakav drugi mamac mladi će se brancin ustremiti na kozicu spretno postavljenu na udicu tako da joj samo vršak viri kroz oklop Jedini problem ako se opredijelite za lov brancina živim kozicama jest nabava ješke; naime, dok se brancina nađe tijekom cijele godine – u zaštićenim zaljevima lovi ih se i za zimskih bura – do kozica je lakše doći u toplom dijelu godine kada ih možete naći na ribarnicama, ali i sami naloviti. Tradicionalno ih se skuplja mrežicom, nalik onoj za leptire, koja se povlači povrh guste vegetacije u plitkim zaljevima (uvijek će mi ostati u sjećanju jedna čudesna „berba“ velikih kozica u Supetarskoj Dragi), a drugi popularan način je „vršom“ izrađenom od odbačene plastične boce za jestivo ulje ili pitku vodu: pažljivo se odreže njezin gornji stožasti dio (najbolje je prepiliti ga oštrim nožem – pilom za kruh), pa se zatim utisne u donji dio s otvorom prema unutra. Prije toga u bocu stavite omanji kamen, da lakše potone, te komadić ribe koji će privući kozice (najbolja je nenadmašna srdela – dovoljna je glava s crijevima), a dobro je i izbušiti sitne rupice po tijelu boce, kako bi se aroma ribe širila uokolo i privlačila te znatiželjne račiće. „Vrša“ se zatvori komadom samoljepive plastične vrpce (izolirbanda), oko suženoga središnjeg dijela sveže se uzi-

ca kojom ćete ju podići kad se napuni kozicama – i zamka je dovršena. Tako skupljate prvorazredne žive mamce istovremeno dok lovite brancine, ko-

risteći posve svježe račiće, što znači i živahne na udici. Kozica se postavlja na udicu opreznim probijanjem kroz donji dio repića, kako bi što dulje živjela i

bila u dobroj kondiciji. Kozice dugo ostaju žive i u dobrom stanju ako im se povremeno osvježi more u posudi – pazite na to jer mrtve mogu poslužiti za lov

drugih vrsta, ali brancin ih u načelu neće ni omirisati.

Lagan štap, nježan pribor Spomenuli smo već da se ovim načinom brancini love iz ruke, laganim štapom duljine od 5 do čak 8-9 metara, što lakšim, jer ćete vjerojatno provesti cijeli dan s njim u ruci, a nije nevažno ni moći podaleko zabaciti, osobito ako lovite u plitkoj vodi uz riječno ušće. Rola neka bude matcherska, za stotinjak metara monofilamenta debljine od 0,18 do 0,28 mm, predvez (duljine oko metra) izradite od finog fluorokarbona promjera 0,14 do 0,18 mm, a na kraj svežite udicu s otvorom luka od 8 do 12 mm. Ovisno o osobnom iskustvu, ili savjetu ribolovaca koji poznaju ponašanje brancina na određenomu hot spotu, sistem ćete otežati olovnim zrncima težine do 30 grama te eventualno koristiti plovak, ali samo kao indikator griza, jer udica s kozicom treba ili pasti

na dno, ili lebdjeti neposredno nad njim. Čudno, ali istinito: na nekim mjestima, primjerice oko ušća Žrnovnice kraj Stobreča, brancini kojih tamo zaista ima u lijepom broju nikako neće uzeti mamac koji lebdi, nego samo onaj s dna, dok je pisac ovih redaka nakon pola dana uzaludnoga „kupanja“ na dno zabačenih kozica u kukljičkoj luci na Ugljanu ulovio tri krasna primjerka tek kad mu je palo na um da upotrijebi plovak! Objašnjenje koje mi se nametnulo kao jedino logično bilo da je dno kukljičke uvale pokriveno finim muljem u kojem se kozica izgubi brancinu s očiju pa su moji „pacijenti“ reagirali čim sam ju digao s dna. (Pred Stobrečom, pak, dno je pokriveno sitnim pijeskom, ali dovoljno kompaktnim da udica s mamcem ne potonje u nj.) Kad je riječ o najboljem dijelu dana, postoji pravilo sumrakzora jer brancini srednje veličine slabo rade noću, kad haraju njihova starija braća, kao i sredinom dana; međutim, kao i svako drugo pravilo, i ovo

poznaje iznimke. Tako, ako je mračna jesenska južina, nećete pogriješiti budete li ustrajni i ostanete na pošti cijeloga dana jer vam se lijep ulov može dogoditi od jutra do večeri. Što se noći tiče, iz ruke ćete omanje brancine uloviti u lukama, zabacujući na rub osvijetljenoga dijela mora uz rivu ili mul. Na kraju, jedno upozorenje: budući da je kozica ješka silno privlačna još nekim vrstama, može vam se dogoditi da nalovite „kantu od jupola“ šaruna, okana, bugvi... pa i ponekog feluna, ovčicu ili komarču. Nikakva šteta, jer koliko god većina nas rado polazi na određenu vrstu pa joj prilagođava pribor, mamac, vrijeme i sl., ni oportunisti – oni koji love što naiđe – nisu baš prezren soj ljubitelja naše razbibrige, zar ne? Ali, ako vam se ne da trošiti kozice na te manje vrijedne uljeze, barem kad se radi o noćnom ribolovu, ima rješenja: maknite se u mrak, tamo su „gnjavatori“ mnogo rjeđi, a ako ih i ima, zanimljivih su dimenzija, pa vam neće biti žao ako kojeg i ulovite.

Big Game

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

NOVOSTI IZ rada kluba

m jes e c da na, koliko je proteklo od objavljivanja prethodnog broja časopisa Ribolov na Jadranu, ŠRK Big Game Croatia uspio je finalizirati neke od svojih postavljenih zadaća. Naime, kao što je obećano na osnivačkoj skupštini, klub je dana 10. siječnja postao službeni član IGFA-e ( International Game Fishing Association). IGFA je međunarodna organizacija koja okuplja Big Game športske ribolovce. Broji milijune članova diljem svijeta,a organizacija se brine o očuvanju podmorja i surađuje s brojnim znanstvenicima i biolozima iz cijeloga svijeta te radi na promociji elitnog ribolovnog turizma. Kako smo ostvarili dobre kontakte s ovom renomiranom organizacijom, dužni smo raditi na zajedničkim ciljevima te očekujemo po-

dršku od budućih članova pri upoznavanju javnosti u RH s etičkim kodom u ribolovu. Kao što je i planirano u dogovoru s gospodinom Duškom Dančuom, klub je započeo suradnju s udrugom BIOS iz Splita. Radimo na projektima očuvanja Jadranskog mora i riblje populacije te na akcijama čišćenja podmorja u 2011. godini u kojima će sudjelovati članovi kluba sa svojim plovilima. Na radost svih članova i ljubitelja Big Game ribolova obavještavamo vas da pod pokroviteljstvom IGFA-e organiziramo međunarodno kvalifikacijsko natjecanje (IGFA International Qualifying Tournament Big Game Croatia 2011) koje je ulaznica za svjetsko prvenstvo u Cabo San Lucas u Meksiku (IGFA World Offshore Championship 2012) gdje se okuplja 60 najboljih ekipa iz cijeloga svijeta. Međunarodno natjecanje u organizaciji našeg kluba održat će se od 6. do 10. srpnja. Budući da je

veći broj lokalnih samouprava zainteresiran da bude domaćin ovom natjecanju, nastojat ćemo na vrijeme osigurati informacije za sve buduće sudi-

onike o mjestu kvalifikacija. Na sastanku kluba formiran je organizacijski odbor natjecanja u kojem su Boris Županović, Dario Marijan, Gordon Svalina, Ivana Malbaša, Josip Jurišić te Mladen Marković koji je ujedno i medijski promotor. Direktorom turnira je imenovan Saša Rakar - Certified IGFA Captain. Svi članovi Big Game Croatia kluba imat će mnoge pogodnosti prilikom kupovine brodova, pribora, opreme, odjeće i svega što je potrebno jednom ribolovcu. Ugovori se već sklapaju s mnogim tvrtkama i u sljedećem broju ćemo objaviti popis prodajnih mjesta kod kojih će naši članovi imati posebne popuste pri kupovini ribolovne opreme.

Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. 095 818 2132 Fax. 021 407 701 E-mail. info@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Svijet nautike

ARBA 500

Special edition P

110

rodaje se ARBA 500 s trocilindričnim četverotaktnim vanbrodskim motorom Mercury i puno dodatne opreme u vrijednosti više od 30.000 kuna. Dodatna oprema sastoji se od prikolice, tende, vjetrobrana, ADRIA LED rasvjete, ledenice, anatomski prilagodljivih ležajeva, akumulatora, podignutog rukohvata na pramcu iznad špiruna, četiri držača štapova te kormila s pužnim prijenosom. Brodica je potpuno nova. Cijena na upit.

Informacije Tel. 091/ 2269 - 894

Vijesti

Umax ribičko plutajuće odijelo

ad u more zimi i ne samo zimi, može biti fatalan za nas ribiče. Spas je Umax ribičko plutajuće odijelo koje se može kupiti u dvije varijante, kao kombinezon i kao dvodijelni komplet. Umax drži ribiča na površini tri sata što se smatra dovoljnim vremenom za spašavanje iz ledenog mora, a uz to što ribiča drži na površini, sprečava da se tijelo pothladi. Odijelo ima internacionalni certifikat i standard kvalitete ISO 12402-5.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

LQ kutije za pribor

oferi i kutije za pribor od čvrste plastike, rješenje su za mnoge probleme kod transporta. U ponudi su tri modela malih kutijica za sitni pribor i varalice, koji je uvijek problematičan. Naime, koliko ste puta skupljali sitan pribor po ribičkoj torbi ili kutiji jer se loša kutija otvorila? Kod ovih kutija to nije moguće jer imaju odličan način zatvaranja osiguran jakom kopčom. Uz kutije u ponuInformacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Storm Wildeye Suspending Swim Shad

ibridna varalica realističnog izgleda blago negativne plovnosti izrađena od kombinacije plastike i silikona, što joj daje specifičnu akciju koja u određenim okolnostima nema konkurencije. Način primjene ove varalice sastoji se od periodičnih naglih potezanja i mirovanja i podsjeća na tehniku popularnu kod lova liganja s time da se ovdje varalica treba obavezno kretati i po horizontalnom smjeru, dakle trebate ju bacati od sebe ili loviti iz plovila u pokretu. Prilikom potezanja, varalica se uz snažnu vibraciju kreće prema površini da bi potom nakon što stanete sa potezanjem ponovno realistično zaplivala prema dnu. Ova akcija kod mnogih predatora izaziva trenutni napad. Ako lovite na većim dubinama ili u struji, ponekad je potrebno na Informacije strunu dodati otežanje kako biste postigli lovnu dubinu. U FISH & FUN prodaji je u četiri veličine i ve10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 ćem broju boja prilagođenim Telefon 01 / 3878 - 331 većini uvjeta na vodi.

Štap Quantum Intro Tele Surf

uantumov štap Intro Tele namijenjen je dalekom bacanju od obale. Dužina mu je 4 metra, a deklarirana snaga 120 do 170 grama. Štap ima četiri sekcije i dvije dvostopne fiksne vodilice i dvije jednostopne klizeće, transportna dužina je 1,50 metara, a težina 425 grama. Akcijska cijena Intro Tele štapa je 199,25 kn što je 25 posto manje nego redovita cijena. di su je i jedan model kofera u dvije različite boje, tako da već na prvi pogled znate u kojem je pribor za lov bulentinom, a u kojem je pribor za špinanje, na primjer.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Oglas

KONE 45, luksuzni dvotrupac 13,7x4,99 m izvrsnih maritimnih karakteristika, strana zastava, 2x300KS Volvo, minimalno korišten, 4 kabine s vlastitim sanitarnim čvorom, veliki salon, flybridge, upravljanje joystickom, sva moguća elektronska oprema i električni aparati, gumenjak s vanbrodskim motorom. Brod je na vezu u Marini Dalmacija (Bibinje-Sukošan). Cijena: 250 000 EUR Tel: 098/202 008 ili 098/330 600

Vijesti

Sunline V-Hard fluorokarbon

Ryobi Ecusima

-Hard fluorokarbon je na tržištu tek mjesec dana, no već je jasno da se radi o sjajnom fluorokarbonu koji je nevjerojatno tvrd tako da nema teorije da ga skratimo, kako to obično znamo, zubima. Naime,

edan je od legendarnih Ryobi modela za koji će se stari korisnici lako složiti sa sloganom: Bilo ljeto ili zima, iznevjeriti vas neće Ryobi Ecusima!, Provjereni dizajn i pogonski mehanizam smješten u kućište izračeno od kompozitna materijala takve čvrstoće i kompaktnosti da bez da namjerno zagrebete površinu nećete moći dokučiti da nije izrađeno od metala. Uredno i precizno slaganje strune omogućeno je Ryobi patentiranim RFO sistemom sa pomoćnim zupčanikom, a koji se pokazao kao izuzetno trajno i pouzdano rješenje. Modeli veličina da 4000 univerzalno pokrivaju ribolov sa obale, iz Informacije barke i varaličarenje, dok su veličine 6000 i 8000 već prave FISH & FUN „zvjerke“ sa velikom rezervom 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 snage za uhvatiti se u koštac sa Telefon 01 / 3878 - 331 bilo kojom ribljom nemani.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

zubna caklina puca kao staklo što i dokazuje da se radi o stopostotnom fluorokarbonu. U zadarskoj prodavaonici Udica dostupan je u svim debljinama i snagama.

Ron Thompson Evo Concept Sea Quiver Shimano Buterfly

Flats - Side jigg

tap Evo Concept Sea Quiver je namijenjen lovu iz brodice i ima 4 izmjenjive špice različitih jačina; 40, 80, 120, 200g. Ima laganu kompozitnu konstrukciju, drška od japanskog EVA materijala, grafitni držač role, kvalitetne SIC vodilice, a Informacije dugačak je 270cm. Zbog izmjenjivih vrhova različite snage štap T.P. OLIVARI d.o.o. pokriva sav ribolov iz brodice, pa 10430 Samobor, Gajeva 49 je pravi univerzalac, koji osim Telefon 01 / 3366 - 042 svega ima i povoljnu cijenu.

jubitelji vertical jigginga, koji je doživio pravu eksploziju ove zime su dobili još jedno „oružje“ za beštije iz dubina. Naime tvrtka Shimano osim odličnog pribora radi i varalice, a njihovi jiggovi su vrlo cijenjeni u krugu „vertikalaca“, uostalom kao i drzugi proizvodi ovog renomiranog japanskog proizvođača. Škorpion uz stalnu postavu pribora i opreme nudi i Butterfly u nekoliko boja i veličina, što će zadovoljiti i najprobirljivije ribiče.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Vijesti

Najlon TAKE Extreme Silver

Ron Thompson najlon čizme

ajlon Take Extreme Silver se radi po najnovijoj tehnologiji i namijenjen je za gotovo sav ribolov. Naime radi se o kopolimernom najlonu koji ima malu memoriju i

ibiči koji vole zagazit u more radi primjerice, spinninga trebaju visoke čizme, akone do prsa, a ono bar do kukova. Ron Thompson čizme su napravljene od kvalietene gume, a imaju snažan tkani naylon materijal koji je izuzetno dugotrajan i otporan. Na koljenima imaju pojačanje na koljenima. Ove čizme se rade u dvije varijante i to u model dugačak do kuka i model dugačak do prsa.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970 visoku otpornost na abraziju. Radi s eu svim dimenzijama za takozvani „normalni“ ribolov, ne računamo li tu disciplinu big game. Najlon je pkairan na koluteve po 200 metara, anosivost mu je više nego zadovoljavajuća.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Štap Hypercast Distance Surf

ypercast Distance je trodijelni Surf štap deklarirane snage od 100 do 200 grama. Dužina mu je 4,50 metara, a transportna dužina samo 1,55 metara. Težina mu je 700 grama, a akcijska cijena 426,25 kuna, što je 25 posto manje od normalne cijene.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Maramice za pranje ruku

asigurno nema ribiča koji se nije vraćao kući iz ribolova i pritom nije imao ruke „namirisane“ srdelom ili još go re m enul o m zvanom -„treći dan“. Da bi skinuli ovaj“miris“ s ruku, treba nam voda, sapun, deterđent, laguštajn, čelična četka, brusilica ... Ne, ne trebaju nam tako drastična sredstva, nego nam trebaju maramice za skidanje „mirisa“ s ruku. Uz maramiInformacije ce za skidanje mirisa ribe u ponudi su i maramica za skiŠKORPION DNC danje prljavštine prilikom 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 popravka brodskih motora, Telefon 01 / 2322 - 515 automobila ...

Svijet nautike

ARBA 720 Napisao i snimio Mladen Marković

redstavljamo novi brod ARBA 720 iz poznatog škvera Arba Nautika koji je iznjedrio i čuvenu pasaru ARBA 500. ARBA 720 je djelo vrijednih ruku iz proizvodnog pogona na Žitnjaku i ribičke fantazije nas iz redakcije Ribolova na Jadranu. Naime, svi brodograditelji rade brodice za uživanje nekog ponosnog vlasnika i njegove obitelji, a mi smo išli

sasvim drugim putem. Krenuli smo od toga da napravimo ribički i ribarski brod, bez ustupaka koje traži obiteljska đita. Iako ima svu potrebnu udobnost, kod ARBE 720 sve je podređeno prvenstveno ribolovu. Dužina trupa je 7,20 metara, a duljina preko svega je, s baštunom i platformom, 8,50 metara. Svi brodovi te dužine imaju veću kabinu nauštrb kokpita, tj. palube, a mi smo htjeli upravo obrnuto pa smo dobili mjesto

Pogled na buduću kabinu s kormilom

100

za ribolov koje u dimenzijama iznosi „svega“ 2,90 metara širine i tri metra dužine. Dimenzije sve govore. Naime, kokpit ili paluba nemaju nikakvih dodataka, ne računamo li poklopac motora koji je ustvari dodatna klupa za sjedenje kod ribolova, iako brod ima klupe sa strane koje se uvlače u stranice tako da kod ribolova ne smetaju. ARBA 720 ima dva izolirana spremišta za spremanje ulova, dva bazena za živu ješku u plat-

PRETPREMIJERA

formi te kabinu za spavanje za trojicu ribiča ili ribara. Zapravo, ima sve što je potrebno za ugodan boravak bilo profesionalaca, bilo onih željnih sportskog nadmetanja s velikim beštijama iz dubina Jadrana. Razma je široka 20 centimetara i na njoj su po tri uložnice za štapove sa svake strane.

ARBA 720 ima dva izolirana spremišta za spremanje ulova, dva bazena za živu ješku u platformi te kabinu za spavanje za trojicu ribiča ili ribara Uz ove držače štapova na razmi u krmenoj stijeni su još dvije uložnice pod kutom od 90 stupnjeva, a na ogradi na pramčanom dijelu ograde je mjesto za dva držača štapova sa svake

Lowrance HDS8 i ribolov vole se javno

101

Buže za spremanje stvari i LED rasvjeta u kabini strane, jer je pramčani dio također predviđen za ribolov.

ARBA 720 jednostavno „izlazi“ iz mora kao da je katapultirana, a maksimalnu brzinu postiže za nevjerojatno kratko vrijeme ARBA 720 se trenutno priprema i oprema elektronikom te svim

102

drugim što jednom hard core brodu za ribolov treba. Dakako, odabrali smo Lowrance HDS8 elektroniku, Broadband radar i LSS-1 Structurescan TMV sa sondom, što u prijevodu znači da ćemo imati i apsolutan pregled na površini i 3D pregled pod vodom. Odabir je bio lagan jer je Lowrance zasigurno jedan od najboljih uređaja za traženje ribe, a i jer će ARBA 720 biti naš novi redakcijski brod s kojeg ćemo loviti, o čemu ćete moći detaljno čitati u narednim časo-

Do sajma je malo vremena, a posla je puno

Krmeni dio ARBE 720

Početak treće ARBE 720

‘Srce’ ARBE 720 Steyr 256 Marine

pisima Ribolova na Jadranu. Pri ugradnji opreme mislili smo na sve detalje pa smo ugradili veliki hladnjak od 250 litara koji će hladiti Waeco uređaj s ventilatorom, a posebna je priča LED rasvjeta. Naime, na LED diodama nismo škrtarili jer je ARBA 720 pokazni brod Arba Nautike koji ima za pokazati što se sve može ugraditi od dodatne opreme. I te kako smo mislili i na „srce“ broda, iako se nismo previše dvoumili. Odabrali smo motor Steyr snage 250 konja, što je gornja granica snage za ugradnju motora i prva testna vožnja

je rekla da smo veoma dobro odlučili. Naime, . A maksimalna brzina je bila, da ne bi bilo zabune, 30 milja na sat. Pri tome nije bilo nikakvog naginjanja kod naglih zaokreta, a stabilnost joj je i kod mirovanja impresivna zahvaljujući kobilici i samoj konstrukciji korita. Dok vi ovo čitate, ARBA 720 plovi kako bi se podesili svi uređaji i sklopovi jer do sajma u Zagrebu brod mora proći sve „dječje bolesti“, a nakon sajma krećemo i u prve ribolove. Usput rečeno, paralelno s ovim prvim brodom dovršava se i druga ARBA 720, a za treću se

103

Pomoć brisačima stakla - prskalice za vodu kao kod automobila

Kabina za spavanje za trojicu ribiča s WC-om i tušem

LED rasvjeta je posvuda

Ribičkim okom Dužina palube

Širina palube

2,90 m

Unutrašnja strana bokova

70 cm

Držaći štapova

6 (opcija 10)

Bazen za živu ješku

Izolirano spremište za ulov

Spavanje

Mjesto za vatrogasni aparat, utičnice, pivo...

3 ribiča

Tehničke karakteristike Dužina preko svega

8,50 m

Dužina na vodenoj liniji

7,20 m

Širina

2,90 m

Gaz

70 cm

Istisnina praznzog broda Spremnik za vodu

150 l

Spremnik za gorivo

2 x 150 l

Najveća dopuštena snaga motora

250 KS

Motor Najveća postignuta brzina

104

cca 2.500 kg

Steyr 250 KS 30 milja

Izolirana spremišta za ulov upravo kašira korito, što govori da je ekipa Arba Nautike na čelu s Boškom Poparom sjajno obavila svoj posao, a i mi iz redakcije Ribolova na Jadranu smo dali svoj skromni doprinos u dijelu zvanom - ribolov! Uz pretpremijeru kojom prvi put predstavljamo ARBU 720, dodajemo i mali video na našem portalu www.ribolov-hrvatska.com

koji će vam prije sajma zorno prikazati „kuda plovi ovaj brod“ iz zagrebačkog škvera Arba Nautika! Informacije ARBA NAUTIKA d.o.o. Hinka Wuertha 16, 10000 Zagreb Tel. 098/ 684 - 490

Vijesti

Rola Crypton Surf 660FD

Varalica Madai Tai

za tajanstvenog imena Madai Tai krije se zapravo odlična varalica Kabura koja je također postala dio naših kutija za varalice. Ovu potpisuje tvrtka Capture Lures, a, za razliku od konkurencije, ima nevjerojatnu cijenu od 46 kuna što je dokaz da ne treba sve biti skupo, a da lovi.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

ola Crypton 660FD je namijenjena lovu na velikim distancama. Kapacitet joj je 220 metara najlona debljine 0,40, a teška je 737 grama. Rola ima konusni bacački kalem koji jednim okretom ručice namata 110 Informacije centimetara najlona. Rola ima LUNA MARIS d.o.o. balansirani rotor i prijenos 4,5 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 : 1, a akcijska cijena je 587,25 Telefon 01 / 3098 - 625 kuna, što je 25 posto manje od normalne cijene.

Veliki izbor Shimanov najlon varalica Blue Wing

aralice ovog japanskog proizvođača vjerojatno su u kutiji svakoga ribiča koji je bacio barem jedanput varalicu ili koji je potegnuo panulu za čamcem. Nije ni čudo jer su varalice Yo- Zuri odvano ušle u srca nas ribiča, a po novome Škorpion nudi i stare i nove modele po vrlo povoljnoj cijeni. Teško ni bilo nabrajati koje sve modele možete naći na policama u njihovoj maloprodaji, no moramo reći da nigdje nismo vidjeli takav izbor ovih varalica. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

akako da je za špinersku disciplinu najvažniji dio sama varalica, jer o njoj ovisi kako će je riba doživjeti i dali će je njezin rad natjerati na napad ili će je njezin rad otjerati glavom bez obzira. Barka nudi veliki izbor varalica svih svjetskih brendova, od domaćeg DTD, pa preko Yo-Zurija, Yamashite, Rapale ... vweć je Informacije i ovo dovoljno, no u Barci ima i drugih varalica, a osim velikog RIBOLOVNI CENTAR BARKA izbora cijene su vrlo povoljne pa 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a je i to jedan od razloga dolaska Telefon 021 / 334 - 340 u Barku.

105

Svijet nautike

GRADIMO FISHERMAN iz snova (2) U osnovi se plovila dijele na istisninska i gliserska, ali je između tih dviju koncepcija obilje prostora za raznovrsne kombinacije, ovisno o tomu kakav brod i za koju svrhu želite. Dakako, o tomu treba misliti na vrijeme jer se od deplasmanca ne stvara gliser, koliko god ‘konja’ u nj upregli, dok gliser može postati istisninska brodica, ali kao izraziti gutač goriva Napisao Stjepo Martinović, snimio Mladen Marković

va jednotrupna plovila u načelu se dijele na istisninska (deplasmanska) i planirajuća (gliserska). Dakako, povijesno su neusporedivo starija istisninska, njihov razvoj odvija se tisućama godina, pa je deplasmansko plovilo jedan od najrazrađenijih proizvoda ljudskoga genija, posve na razini s nastambom, kućom. Svjetskim morima plovi na tisuće specifičnih brodova, oblikovanih akvatorijem za koji su stvoreni, a zajedničko im je korito zaobljenog presjeka, oblika užega ili širega slova “U”. Također, s obzirom da je većina tih plovila bila, osim veslima, pokretana i jedrima (posebice kad je riječ o većim brodovima), njihova se korita

106

odlikuju prigrađenim kobilicama za suzbijanje lateralnog proklizavanja, različite forme, dubine i izvedbe, s dodatnim balastom ili bez njega. Suvremena istisninska plovila uglavnom su radni brodovi, dok su sportsko-rekreacijska mahom moderne jedrilice ili višetrupci. Naime, katamarani i trimarani, čak i oni najbrži, natjecateljski, redovito su istisninskih korita, što je lako provjeriti promatrajući ih u plovidbi: i kad se najbrže kreću, gotovo cijelim svojim oplakanim dijelom korita su u vodi. Istisninski brodovi odlikuju se izvrsnim maritimnim svojstvima, sigurnošću i udobnošću, a odlike koje im u očima suvremenog nautičara, odnosno rekreacijskog ribolovca, mogu biti diskvalificirajuće su relativno mala brzina, skro-

mna veličina kokpita (kao radne platforme u ribolovu) te činjenica da je motor na njima strano tijelo, s obzirom da su ti leuti, gucevi, gajete, pasare, kuteri nekoć davno oblikovani za pogon jedrom ili veslima te da im

zadaća nije bila juriti morem, nego prevesti teret, poslužiti u ribolovu ili u putničkom prometu što sigurnije, a ne što brže. U smislu samogradnje, istisninska se brodica odlikuje nekim vrlinama, ali ima i stano-

vite mane. Dobre su joj strane skromna snaga motora, dakle i neveliki izdaci za gorivo kad jednom zaplovi, visoka razina udobnosti (unutar korita brodice od 7-8 m može se urediti cijeli komforan „apartman“), ugodna plovidba jer je dobro oblikovana deplasmanska brodica gotovo neosjetljiva na valove, sigurnost s obzirom na to da se takvim plovilom besprijekorno upravlja u svim uvjetima, posebice ako ima kabinu koja se može hermetički zatvoriti, te samoprazneći kokpit. Sa stajališta potreba rekreacijskog ribolovca koji kreće u samograditeljsku avanturu deplasmanska brodica može biti kompliciran izazov, jednako zbog delikatne forme, kao i nejednake prikladnosti za izvedbu u raznim brodograđevnim materijalima. Primjerice, gradnja deplasmanske brodice od drva, klasičnim dodirnim ili preklopnim načinom, visoko je stručan posao koji zahtijeva profesionalna znanja, izvrsno poznavanje raznih vrsta drva

te stanovit umjetnički dar jer se – ako pogledate jednu novu korčulansku pasaru ili betinsku gajetu – teško oteti dojmu da je ona plod posebnog nadahnuća. Osim od punoga drva, istisninska se brodica može graditi

preklopnim načinom od ukočenoga drva (od sekcija izrezanih od vodootporne šperploče), ili po sjevernoeuropskom načinu, iz nekoliko ploha položenih na proveze i višestruko lomljena rebra. Slijede metali, čelični i

aluminijski lim, prvi prikladniji za zavarivanje, a potonji za spajanje zakovicama, te u nas ne osobito poznat ferocement (ponegdje u svijetu, primjerice u Australiji, plovi na stotine betonskih brodova) i razne vrste

107

stakloplastike.

Jeste li rođeni kalafat? Evo kratkog opisa pojedinih načina gradnje deplasmanske brodice. Dodirnom gradnjom iz punoga drva (hrastovine, smrekovine, ariša) korito nastaje polaganjem, uz pričvršćivanje

108

pocinčanim vijcima ili čavlima (ljepilom ili bez njega) trenica na rebra povezanih prije toga provezama. U tradicionalnoj brodogradnji ta se rebra kroje od hrastovine ili drva murve s pomoću šablona što su ih stari majstori izradili na jednostavan i praktičan način: povećavanjem dimenzija „skinutih“ s punih polumodela, oblikovanih po

iskustvu, pa zatim raspiljenih kako bi se dobili presjeci na jednakim udaljenostima od pramca do krme. U tradicionalnoj brodogradnji zazori među trenicama ispunjavaju se (šupere) pamučnim koncem natopljenim u laneno ulje ili katran dobiven iskuhavanjem borove smole. Nakon formiranja cijele oplate ona se finim blanjanjem i bruše-

njem dovodi do savršena oblika te priprema za zaštitu tradicionalnim premazima na bazi lanenog ulja ili suvremenim dvokomponentnim lakovima. Onaj tko želi vidjeti kako nastaje takav brod, pa eventualno i ocijeniti je li rođeni kalafat sposoban upustiti se u njegovu gradnju, svakako bi trebao posjetiti neke od (nažalost prorijeđenih)

majstora tog zanata, kao što su Ante Jurić u Klimnu na Krku ili murterski meštar Ante Ljubo Fržop, graditelj znamenite školske gajete „Kurnatarica“. Drugi način tradicionalne gradnje u drvu je preklopno spajanje trenica. Karakterističan za sjevernoeuropsku brodogradnju, daje plovila izuzetno lijepe forme, izvrsnih maritimnih svojstava i trajnosti jer ne treba šuperenje, s obzirom na to da se trenice spajaju bakrenim zakovicama, otprilike na svakih 10 cm udaljenosti. Zanimljivo je da se rebra u takva korita ugrađuju nakon njihovog oblikovanja na kantiru te da su tanka i krhka, s obzirom na to da se mehanička čvrstoća konstrukcije postiže formom ukrućene oplate. Takva su se plovila nekoć gradila i u nas, posebice u mornaričkom brodogradilištu u Šibeniku i krčkom „škveru“, kao čamci za spašavanje, od kojih još mnogi plove pregrađeni u ribarske i izletničke brodice. Naravno, i ova tehnika zahtijeva vrhunsko profesionalno znanje, posebice umijeće savijanja (hrastovih ili smrekovih) trenica na pari, te visoku tehnološku disciplinu. Na pola puta između klasične preklopne gradnje i oblikovanja korita iz nekoliko sekcija po tzv. „sharpie“ konceptu je izrada korita iz 5-9 traka od vodootpornog špera, položenih preko lomljenih rebara od istoga materijala (ali debljine 18 ili 20 mm, dok

se oplata izrezuje od ploča debljine 6-8 mm), i to spojenih pomoću profilnih vanjskih proveza od kvalitetnoga drva (hrast, sapelli, okume, jasen). Gradnja u metalu posebna je disciplina za koju, osim znanja i iskustva, treba i adekvatnih tehničkih uvjeta za pripremu sekcija, zavarivanje (ili spajanje zakovicama) te završnu obradu – o čemu ćemo više kad se budemo pozabavili svakom od brodograđevnih tehnika posebice. Važno je spomenuti da su nekoć značajni nedostaci metalnih korita, kao što su podložnost koroziji, posebice onoj potaknutoj galvanskim strujama, danas posve otklonjeni, a

zaštitna sredstva usavršena do gotovo potpune neranjivosti čeličnih i aluminijskih korita, što potvrđuje i pojava sve većega broja brodica od tih materijala raznih graditelja, od Austrije i Nizozemske do Turske i Finske. U nas izvrsne aluminijske brodice, sa sigurnosnim pneumatskim komorama, gradi splitska radionica “Pakleni otoci” pod imenom “Colnago”.

Brod od betona? Zašto ne! Ferocement je na Jadranu najbolje poznat samograditeljima u okolici Trsta, gdje je sedam-

desetih godina sagrađeno dvadesetak plovila raznih tipova i veličina, uglavnom po nacrtima iz Australije; tamo je gradnja od specijalnog betona popularna više od stotinu godina. I o toj ćemo tehnici podrobnije u nekom od sljedećih nastavaka, a zasad valja spomenuti da je izvanredno prikladna za samogradnju i da se njome mogu ostvariti vrlo raznolike forme korita, i to težinom na razini jednakoj onom od punoga drva. O stakloplastici se znade već gotovo sve – osim koliko zaista traje te što s njom kad brod ode u raspremu. Naime, zasad jedini način „zbrinjavanja“ stakloplastičnog otpada jest mljevenjem i ponovnom upotrebom kao punila, primjerice pri izradi epoksidnih podova u javnim zgradama. Najvažnije kad je o gradnji brodice iz poliesterskog ili epoksidnog laminata riječ jest da vam treba kalup (iznimka je tzv. “west system”, kao i gradnja „sharpie“ sustavom iz sekcija laminiranih na ravnoj podlozi), pa se postupak u osnovi sastoji u izradi modela, skidanju kalupa s njega te laminaciji korita (pozitiva) u njemu. To znači da stakloplastika i nije jeftina, osim ako ne raspolažete gotovim kalupom... ali onda nije riječ o vašem brodu iz snova, nego priklanjanju postojećemu modelu. I gradnja u staklo-

109

plastici zahtijeva tehnološku disciplinu, poprilično znanja, strpljenja i ranih uvjeta pa ni u kom slučaju nije prikladna za amaterski pristup (o čemu svjedoče mnoga napuštena korita po dvorištima i garažama). Posebno poglavlje u gradnji istisninskih brodica pripada onima iz kompozitnih materijala, primjerice s plastificiranom drvenom oplatom položenom dodirnim načinom na čelična rebra. Takvi brodovi izvanredno su čvrste građe, „vječni“ po trajnosti, forme doslovce iz mašte jer se drvena oplata izrađuje od uskih letvica (od hrastovine ili sapelli mahagonija) spajanih dodirno uz povezivanje drvenim klinovima (tiplima), pa je moguće izvesti ju i u nevjerojatno delikatnom obliku. O čemu je riječ znat ćete ako se sjetite talijanskih guceva iz brodogradilišta braće Aprea. Kad se spomene gliser, gotovo svatko pomisli na brzu brodicu pokretanu moćnim motorom, ili cijelom „ergelom“ njih, redovito žestokih gutača goriva, koja gotovo uvijek služi za ljetnu jurnjavu morem, a gotovo nikada kao ribolovna platforma. Ali,

ali... ta je dogma pala u more s pojavom američkih fishermana, brodova gliserskog korita koji su nastali evolucijom istisninskih kakve poznajemo pod imenom „lobster“, u onom trenutku kad je ribolov na pučini, a posebice oceanska panula

– big game, potisnuo priobalni. To je značilo da brodica za ribolov mora poprimiti nova svojstva: omogućiti brzo doplovljavanje na pučinski „hot spot“, brzu promjenu mjesta, brzo povlačenje umjetnih mamaca za velike grabežljivce, brz povratak u luku, kao i siguran bijeg pred nevremenom.

Što kraće u moru Ali, što je zapravo gliser? Za razliku od istisninskog plovila (koje, bez obzira na brzinu, cijelim volumenom uronjenoga dijela ostaje u vodi) gliser se

110

nakon postizanja glisiranja većim dijelom korita diže izvan vode, a to znači tri stvari: bitno smanjenje dijela površine u dodiru s vodom, gustim medijem, odnosno smanjenje hidrodinamičkog otpora; ekonomično korištenje goriva održavanjem brzine glisiranja u razumnim granicama, kada se troši manje nego do prelaska u glisiranje i pri maksimalnoj brzini; sigurnu plovidbu jer su korita suvremenih glisera projektirana tako da podupiru stabilnost broda i za plovidbe po nemirnu moru, odnosno pri presijecanju valova do stanovite kritične visine i

forme. Danas postoje tri dominantne škole oblikovanja glisera: američka, australska i mediteranska; razlike među njima plod su odgovora projektanata specifičnostima mora za koja su stvoreni, a ključna karakteristika koja ih čini različitima jest konfiguracija dna, točnije nagib plohe korita od pramčane statve do krmenog zrcala. U američkih glisera presjek pramčane sekcije je poput umjereno uskoga slova V, a prema krmi ono se širi, odnosno nagib plohe pada, tako da većina američkih fishermana gliserskog korita ima krmenu trećinu „ravnu kao stol“. Razlog je u činjenici da američki ribolovci plove pretežito mirnim vodama Meksičkog zaljeva, područjem do Bermuda ili pred obalom Kalifornije, gdje ni veliki oceanski valovi ne predstavljaju težak izazov jer su vrlo dugački, tako da se pravi dojam o njihovoj visini stječe tek kad se počnu lomiti na kilometarskim plažama. Oko Australije, pak, more je mahom umjereno valovito pa su tamošnji graditelji odmah zamijetili da im američki fishermani ne odgovaraju jer se previše valjaju na relativno kratkim i strmim valovima oko tog kontinenta. Rezultat te prilagodbe bio je gliser s umjereno

dubokim V-profilom po cijeloj duljini korita, kao što možemo vidjeti u plovila poznatoga tamošnjeg škvera Riviera Yachts. Sredozemno more odlikuje se još strmijim i kraćim valom pa je po njemu plovidba – a da ne spominjemo višesatni boravak na pučini za „driftinga“ – brodom ravnoga dna itekako neugodna. Stoga su mediteranski

projektanti, posebice Talijani, Španjolci i Francuzi, svojim fishermanima gliserskog korita dali formu izrazito dubokoga V-profila, odnosno s kutom nagiba plohe dna pri krmenom zrcalu od čak 17-20 stupnjeva.

Inteligentni križanci Kad je riječ o gradnji i materi-

jalima, bogomdano za pojedinačnu produkciju jest ukočeno drvo, vodootporna šperploča, na drugomu mjestu je aluminij (jer također omogućuje „one off“ gradnju), a na trećemu stakloplastika, delikatna jer znači izradu modela i kalupa pa cijela priča, ako nemate partnere za zajedničko ulaganje, ispadne po onoj „skuplja pita neg’ tepsija“. Na kraju ovog prikaza spomenimo „bastarde“: poluistisninsko te poluglisersko korito. Jednostavno rečeno, prvo je istisninsko sa stanovitim elementima gliserskoga, primjerice dograđenom krmenom sekcijom (spojlerom-platformom, kao u brodova balearskoga „škvera“ Menorquin Yachts) kojom se taj dio broda hidrodinamički „deformira“ kako ne bi tonuo u plovidbi, utjerivan motorom u more, nego se držao površine (Menorquinovi gucevi plove u izrazito ravnom položaju, vodne linije gotovo paralelne morskoj površini). Ovisno o uspješnosti prilagodbe, postižu se manje ili više valjana pomorstvena svojstva, ali ne i besprijekorna jer nema broda tog koncepta, od ligurskih guceva do Calafurije Vicenca Catarsija

111

koji ne „oru more“, stvarajući po krmi previše turbulencije koja govori o potrošnji goriva

na svladavanje velikog otpora medija, odnosno nemogućnosti prelaska u glisiranje. Polugli-

sersko korito plod je kompromisa druge vrste: dok graditelji istisninskih plovila koji žele brz

brod dodaju elemente gliserskoga korita, projektanti glisera koji žele da njihov brod, kada ne glisira, plovi manje-više urednim deplasmanskim režimom nastoje ostvariti formu koja pri umjerenim brzinama ne „gura“ previše mora i ne zahtijeva previše litara goriva po prijeđenoj milji. Klasična polugliserska korita nastala su najprije u Sjedinjenim Državama, bili su to lobsteri tridesetih godina i posebice oni sagrađeni nakon Drugoga svjetskoga rata kad je došlo do minijaturizacije motora i njihovog nabijanja sve većim brojem „konja“. Danas su hidrodinamički najuspješnija korita te vrste ratni brodovi, korvete i fregate, kao i naša raketna topovnjača klase Petar Krešimir IV. Ali, pretpostavljajući da ipak želite (sa) graditi ribaricu, a ne razarač, o svakoj od navedenih kategorija – u sljedećim nastavcima. U sljedećem broju: Drveni brod – mlad dok je drva u šumi!

112

Z A G R E B A Č K I

S A J A M

N A U T I K E

20. međunarodni sajam nautike

23. - 27. 02. 2011. www.zv.hr/nautika

PLOVITI, OTKRIVATI, ŽIVJETI!

Avenija Dubrovnik 15 HR - 10020 Zagreb Tel: 385 1 6503 582 Fax: 385 1 6503 112 E-mail: nautika@zv.hr

Vijesti

Rukavice za ribolov

Yamashita Princess Calamari

ukavice odavno nisu šminka kod ribolova, već i te kako potrebni dio opreme, pogotovo kod novih ribičkih disciplina, a i kod starih postoji i te kako potreba za zaštitom ruku. Naime, bilo d alovite štapom ili postavljate parangal rukavica ruku čuva, a posebno je to istaknuto kod ovih američkih rukavica koje su jedne od najboljih na tržištu. Jedne AFTCO Bluefever rukavice prate naš tim već treču godinu i još su u sjajnoj kondiciji, iako su stalno u upotrebi. Doduše jedini negativna stvar je diskretni miris srdele koji je ostao od zadnjeg ribolova, a jednake kvalitete su i rukavice Pelagic. Obje imaju posebnu zaštitu od kevlara na kažiprstu koji je u stalnoj opasnosti kod ribolova.

ov lignji panulom i nije Informacije neka novost, no Princess Calamari je Yamashitina UDICA - SONIK varalica za lov ovim načinom. 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Princess Calamari proizvode se Telefon 023 / 305-398 u 12 boja, imaju jaku dvostruku krunicu, a šest ih je fluorescentnih pa svijetle u mraku. Sve imaju jaku prednju žlicu ispod glave koja im daje ritam prilikom kretanja. U zadarskoj Udici su dostupne u svim bojama i veličinama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Imax Teleskopski Veliki izbor špinerskih štapova Tripod

od ribolova s obale obično ribiči stavljaju štapove na pod i to uglavnom rezultira uniptenim štapom za kratko vrijeme. Da bi s eti ozbjeglo koriste se držači kakav je Imax tripod, koji je izrađen od lagane aluminijske konstrukcije, a pri tome je ostao čvrst, a da stvar bude bolja dolazi u kompletu sa pomičnim čašicama za štapove. Upotrebom ovih tripoda svojem ćete štapu produžiti vijek, jer neće biti onih ružnih ogrebotina, a da ne spominjemo noćni ribolov i nehotičnog stajanja na štaove koji leže na podu.

114

pinning ili kako mi to kažemo špinanje je jedan od najatraktivnijih ribičkih disciplina. Barka nudi veliki izbor špinerskih štapova, koji pokriva sav špineraj, jer su u ponudi štapovi raznih gramaža od onih za sasvim lagani spinning do štapova koji su namijenjeni za borbu s kapitalnim beštijama iz dubina. Izbor je velik i kad su robne marke u pitanju i kad je u pitanju kvaliteta, odnosno u Barci nude špinerske štapove u svim cjenovnim razredima .

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Elektronika

LOWRANCE HDS Predstavljamo vam elektroniku koju smo montirali na novi brod Arba Nautike – ARBA 720. Lowrance HDS serija je logično rješenje jer smo brod radili za ribolov i samo ribolov, a HDS-8 je optimalne veličine za ugradnju. Sada predstavljamo ovu elektroniku, a u sljedećem broju čitajte i cijeli test uređaja, sa svim mogućnostima Napisao Mladen Marković, fotografije RNJ

Najnovija Lowrance HDS serija multifunkcijskih uređaja kombinira najbolju Lowrance tehnologiju sondiranja, visoku rezoluciju GPS plotiranja, potpuno integrirana radarska rješenja, privlačan dizajn uređaja koji je sada puno jednostavnije ugraditi i novi operativni sustav na hrvatskom jeziku koji pojednostavljuje pristup često korištenim i vrlo naprednim mogućnostima. Serija uređaja Lowrance HDS nudi perfektnu funkcionalnost i spaja po prvi put nagrađivanu Lowrance broadband tehnologiju sondiranja i najmodernije opcije plotiranja, uključujući i podršku za Navionics – najkvalitetniju liniju kartografije. HDS također nudi korisnicima maksimalne opcije proširenja uključujući podršku za radar te funkcionalnost protokola za buddy tracking. HDS uređaji su potpuno umrežljivi preko Etherneta i NMEA 2000, a sustavi su višestruko upotrebljivi i zaštićeni od zastarijevanja dizajnom koji može bez problema koristiti i sljedeća generacija Lowrance tehnologije. Informacije MERIDIJAN PROJEKT Starotrnjanska 10, 10000 Zagreb Tel. 01/ 6176 - 364

115

Svijet nautike

SPORTSMAN 445 Catch Tekst i fotografije Navcom d.o.o.

lijedeći uspjeh Sportsman 445 modela, brodogradilište Linder napravilo je novi korak u proizvodnji vrhunskih sportsko-ribolovnih plovila. U izradi novog modela sudjelovali su brojni istaknuti sportski ribolovci sa svojim idejama i prijedlozima te je nastao model SPORTSMAN 445 CATCH. Taj 4,5 metarski brod kompletno je izrađen od aluminija i bogato je opremljen. Sportski ribolovac jedva bi mogao poželjeti nešto više. S ribolovnom platformom na pramcu, mnoštvom prostora za ribolov na krmi i dva predviđena prostora za montažu ribičke stolice (opcionalno u ponudi stolica na sklapanje) kao dio standardne opreme, ovaj gliser s konzolom izvrstan je odabir za morski i slatkovodni ribolov.

tor, ribolovni pribor, gorivo itd.), protuklizni pod, ljestve za ulazak iz vode, automatska kaljužna pumpa, nekoliko utičnica za napajanje, ograda oko čamca te električni sustav. Gliser 445 CATCH čak ima i predviđeno mjesto na krmi za smještaj elektromotora kojim se upravlja na daljinu. Današnji električni motori imaju mogućnost upravljanja putem daljinskog upravljača koji se pričvrsti na zglob ribolovca koji time ima savršenu kontrolu nad manevrima. Za krmu je dizajniran specijalni nosač elektromotora, a pri izvedbi se pazilo i na detalje pa tako čamac ima držač varalica te ugrađen mjerač dužine ribe.

Više nego dobro opremljen

Napravljen od visokokvalitetnog aluminija otpornog na koroziju, kakav se koristi u avioindustriji, gliser 445 CATCH moguće je u potpunosti reciklirati. Dakle, to je brod za svakog prijatelja prirode, ali i za svakog tko voli sigurnost. Naime, atestiran je od Det Norske Veritasa te je označen Securmark tehnologijom protiv krađe.

Model 445 CATCH dolazi sa sljedećom opremom: upravljačka konzola, kutija za smještaj ribolovnih štapova (koja je ujedno i stepenica), veliki prostor za smještaj stvari (npr. za akumula-

116

Linder aluminijski brodovi su nježni prema prirodi

LINDER ALUMINIUM BOATS

Informacije NAVCOM d.o.o. 10010 Zagreb, Mošćenička 19 Telefon 01/ 3695 - 206 info@navcom.hr www.navcom.hr

117

Oprema

PODVODNI skuter

Napisao Tomislav Reščić, snimio Željko Sokač

Donos broja i o c u o v o g JadranRibolova na u1 popus0 posto ta!

tpor vode uvijek je problematičan kada se pliva u moru, a kada tome dodamo kurenat i vjetar plivanje ponekad zna biti nemoguće. Naime, svejedno plivate li iz zabave ili se primjerice bavite podvodnom fotografijom, ili samo promatrate podmorje, svakako morate plivati. Kako savladati otpor vode, često se može čuti pitanje. I naravno, kao i uvijek, Ribolov na Jadranu ima rješenje u obliku male žute podmornice, kako smo nazvali mali ali sjajni uređaj koji će vas brzo i bez muke dovući na željenu poziciju. Podvodni skuteri nisu neka specijalna novost, no novost je da vam predstavljamo „žutu podmornicu“ po nevjerojatno Informacije niskoj cijeni od 3950 kuna, što smatramo daleko najpovoljnijom ponudom. Naime, na našem tržištu ima dosta takvih skutera, no ciTOMOVOD jena im je daleko veća, a perfomanse baš i ne prate traženi novac. e-mail: tomovod@net.hr S ovim podvodnim skuterom možete roniti do najviše 30 metara, a Mob. 091/ 123 - 3355 s jednim punjenjem baterije Yellow Submarin može vući podvodFax 01/ 3364 - 061 njaka teškog 100 kilograma od jedan do jedan i pol sat.

Tehnički podaci Dimenzije

59,7 x 37,2 x 31,1 cm

Težina

8,5 kg

Motor

300W

Brzine

2 brzine

Trajanje baterije

1 – 1,5 h

Zaron Težina ljudi Cijena

do 30 m dubine do 100 kg MPC 3950 kn

Elektronika

POGLED ISPOD površine mora

Pitanje je koliko suvremena elektronika za pretraživanje podmorja može biti povodom sukobu tradicionalista i ribolovaca sklonih primjeni modernih pomagala i tehnika ribolova, jer ono što nam ti uređaji nude jednostavno se ne može nadoknaditi nikakvim drugim sredstvom niti načinom ‘silaska u more’ Napisao ing. Dražen Paunović, fotografije arhiva RNJ

a uspjeh u svakoj ribolovnoj tehnici izvanredno je važn o p o z na va t i karakteristike podmorja, odnosno dubinu mora, reljef, sastav i obraslost

dna te posebne detalje kao što su nazočnost uronjenih hridi, brodskih olupina i slično, jer upravo o tim faktorima ovisi sastav riblje populacije, a time i naši izgledi da ulovimo nešto zanimljivo ili, u boljem slučaju, trofejno. Ribolovci, profesional-

ni i rekreativci, nekoć su stvarali vlastite „banke podataka“ na temelju osobnog uvida, informacija baštinjenih od svojih prethodnika na istim poštama ili negativnog iskustva, primjerice zapinjanja pribora i gubitka udica, olovnica... i ulova, dakako. Prvi uređaj koji je ribolovcima pomogao da ostvare stanovit uvid u podmorje bio je dubinomjer, zvani i eholokator, jer je podatak o dubini mora na nekomu mjestu prikazivao pretvaranje vrijednosti jeke (odbijanja impulsa iz uronjene sonde) o morsko dno u numeričku (metričku) veličinu. Dakako, dubinomjer nije nastao kao ribolov-

no pomagalo, već je njegova primarna namjena bila navigacijska, da dopuni podatke na pomorskim kartama na kojima su upisane vrijednosti dobivene ručnim mjerenjem. Ali s njegovim usavršavanjem eholokator je mogao sve preciznije ukazati na konfiguraciju morskoga dna te onima koje zanimaju detalji poput podmorskih hridi, područja ravnoga dna (koje je već na dubini do koje prodire malo ili nimalo sunčeva svjetla - golo, pjeskovito ili muljevito) ili pozicije olupina, omogućiti sve bolje poznavanje reljefa, sastava i obraslosti dna, kao i stvaranje vlastite karte posebno zanimlji-

Garminovi uređaji GPSMAP182C i Fishfinder 320C

Raymarine G–serija vih područja unutar stanovitoga podmorskog krajolika. Posljednjih godina dobili smo još jedan izvanredan dar elektroničke industrije: pomorske karte na karticama pa tako svaki ribolovac može za nevelik novac imati na raspolaganju obilje podataka što su ih hidrografski instituti desetljećima prikupljali svojim pretraživanjima morskoga dna. Tako sada, raspolažući istodobno zapisima na navigacijskoj kartici i podacima što vam ih kontinuirano šalje moderan i kvalitetan eholokator, imate – i to u realnom vremenu, sad i ovdje – besprijekoran pregled podmorja na poziciji koju vidite očitanu na ekranu, a koju možete i memorirati da biste se jednom, ako vam je ulov „rekao“ da za to ima razloga, vratili.

Vrijedi koliko ga poznajete Uređaji najnovije generacije ne pretražuju više samo morsko dno ispod broda, nego i

značajno ispred njega, čime se kompenzira ranije zaostajanje podataka (osobito pri brzoj plovidbi) te omogućava pravodobna promjena smjera u skladu

ska hrid nalik strmu podmorskom brdu, a vi panulate živim mamcem; dakle, na vrijeme ćete prilagoditi brzinu i smjer broda te dubinu vođenja panule

s procjenom o opravdanosti tog poteza u uvjetima ribolova. Primjerice, vaš vam eholokator javlja da je pedesetak metara ispred vašega broda podmor-

kako biste optimalno uskladili udaljenost sistema s mamcem od hridi i namamili grabežljivce koji se vjerojatno kriju u njenim pukotinama i jamama.

Panula živim mamcem kao vrlo specifična ribolovna tehnika izvanredno je profitirala od nastanka superiornih eholokatora jer istančanost njihove elektronike omogućava ne samo izvrstan pregled morskoga dna nego i otkrivanje ribe. Kvalitetnim fishfinderom, nakon što steknete dovoljno iskustva u njegovom korištenju, moći ćete ne samo detektirati riblja jata ili velike pojedinačne primjerke nego im i odrediti vrstu na temelju njihovog ponašanja u ambijentu. Iz iskustva s drugim inovacijama u ribolovu znate da je svaka od njih, pa tako i fishfinder, korisna onoliko koliko uspješno istražimo mogućnosti njezine primjene. Ovdje to konkretno znači da se treba pomalo igrati, i to težeći prodoru do ruba kapaciteta uređaja, jer se najbolji ulovi i ostvaruju kad učinite nešto izvan ustaljenih koncepcija – kad iznenadite ribu nečim na što se još nije navikla i što nije prepoznala kao „prijevaru“. Jednako kao u

Usklađivanje elektronike na novom Kingfisheru K-45 ribolovu živim, fishfinder je koristan i kada lovimo mrtvim (primjerice lignjom) ili umjetnim

mamcem, odnosno varalicama, premda ih drugačije povlačimo i način ribolova prilagođavamo

većoj brzini broda. Uvijek ostaje na snazi pravilo da nam kombinacija navigacijske karte i uvid u podmorje omogućavaju temeljitu pretragu „sumnjivih“ područja, kao i obogaćivanje naše riznice podataka onim što smo otkrili, zabilježili i doživjeli na određenim poštama.

Radi i na pučini Ali nije elektronika za pretraživanje podmorja korisna samo za panulanje po međuotočnim kanalima i priobalnim područjima, ondje gdje pretražujete cijeli morski stupac, sve do dna: ona može presudno pridonijeti i vašem uspjehu u ribolovu na pučini. Naime, dok smo se nekoć oslanjali na ponašanje galebova ili pratili kako sitna plava riba iskače iz mora bježeći pred grabežljivcima, sada predatore možemo otkriti Kodenov podvodni radar

prateći promjene na zaslonu uređaja, primjerice za plovidbe ustaljenom brzinom od 7-8 čvorova, a prateći neku iskustvenu rutu, poput one za koju znamo da se njome sezonski kreću tune, trupovi dugokrilci ili drugi pučinski predatori. Fishfinder koristimo i u driftingu jer tada velika riba „šalje“ odraz svojim ulaskom u snop impulsa naše sonde, i to na dubini koju podesimo (primjerice do 50 ili 100 m) kao krajnji doseg, kako bi se energija eholokatora koncentrirala u dijelu vodenog stupca u kojem očekujemo pojavljivanje ribe. Pri takvom korištenju fishfindera osim funkcije „zoom“ koristimo i alarm podešen na određenu veličinu odraza, s time što se ne moramo uzrujavati ako se on oglasi i kada umjesto pojedinačnoga velikog primjerka dojavi nazočnost guste skupine sitne ribe, kompaktan „oblak“ srdele, inćuna ili šaruna. Naime, pojava takvoga jata pod našim brodom vrlo je često najava nailaska grabežljivaca, a

Veliki ‘promet’ oko Blitvenice

Istovremeni rad radara i GPS-a

Garminov GPSMAP 5015

Kodenova kombinacija GPS-a i radara

Kombinacija Kodenovog Echo Soundera i Furunovog GPS-a poznato je da se sitna riba od njih brani osebujnim načinom kolektivnog ponašanja: zgušnjavanjem jata i tako usklađenim manevriranjem kao da je jedno tijelo. U takvim slučajevima, jednako kao i pri nailasku vrlo velike ribe, tune ili igluna, može se dogoditi da se naš fishfinder oglasi dvostrukim alarmom: to će češće značiti da je uređaj primio dva odbijena impulsa jer se riba sporo kreće i možda ne lovi, nego da se radi o dvjema ribama. U svakom slučaju, uvijek zapamtite što ste ulovili nakon određenog oblika sjene na ekranu, učestalosti i intenziteta alarma, kako biste s vremenom stvorili i osobnu „memorijsku karticu“, odnosno stekli iskustvo u korištenju uređaja koje će vam omogućiti da iz njega izvučete i više nego što su njegovi projektanti zamislili da može.

Automobili

C5 - pomlađeni Pojavom C5 na tržištu 2001. godine ništa se epohalno nije dogodilo, jer svojim izgledom i nije bio posebno atraktivan. No već 2008. godine novi C5, koji je dizajnirao Domagoj Đukec, pokupio je sve pohvale i bilo je jasno da je zadao snažan udarac njemačkoj konkurenciji. Novi redizajnirani C5 samo još dodatno pojačava taj dojam jer ako je na starom modelu i bilo nekih tipičnih Citroënovih ekstravagantnih rješenja, osvježeni C5 je svakako 'najnjemačkiji' Citroën do sada Napisao Mladen Marković, fotografije Citroën Hrvatska

124

CITROﾃ起 C5 EXCLUSIVE HDi 200 BVA6

auto za 5

125

vojom pojavom 2008. godine model C5 je zasigurno zavio u crno mnoge njemačke modele i svojim atraktivnim dizajnom i sjajnim voznim karakteristikama zaslužio sve pohvale koje su se slijevale na njegov račun. Već prvi kilometri jasno su dali do znanja da se radi o „opakom“ stroju koji svojim moćnim performansama opasno ruši njemački mit o „Das Autu“. Moram priznati da smo uživali u svakom prijeđenom kilometru i da smo s velikim veseljem dijelili lekcije njemačkim jurilicama, a njihovim vlasnicima tjerali pjenu na usta i zato nam je posebno bilo drago da smo ponovo mogli sjesti za volan istog automobila. Istog? Ne, nije isti! Ipak se nešto promijenilo u laganom redizajnu. Naime, ako se u prošloj petici moglo nešto prigovoriti, bila je to opet pomalo tipična francuska ekstravagancija koja je u novoj redizajniranoj varijanti poprilično nestala i zapra-

126

vo bismo mogli reći da je dizajn unutrašnjosti na pragu njemačkog.

Već prvi kilometri jasno su dali do znanja da se radi o „opakom“ stroju koji svojim moćnim performansama opasno ruši njemački mit zvan „Das Aut0“

U svakom slučaju, C5 je ostao C5, ne računamo li neke detalje kao što je LED signalno svjetlo na prednjim farovima, malo izmijenjeni odbojnik ili unutrašnjost iz koje su nestali oni brojni, ali šarmantni gumbići, s kojima se zapravo nije ni u teoriji moglo rukovati u vožnji. Ali ono što je ostalo fenomenalnog je dizajna i posjeduje sjajne vozne karakteristike.

Vozne karakteristike Kako smo vozili C5 i u varijanti limuzine i u varijanti karavana, znali smo dobro u što sjedamo. Prvo što smo napravili je da smo stisnuli Sport položaj

ovjesa, nakon čega se podvozje prilagođava bržoj vožnji, a pritiskom na položaj za podešavanje rada motora, „petica“ postaje opako vozilo za najveće užitke. A da smo uživali - jesmo, doduše vrlo kratko, što zbog

snijega koji je padao potkraj stare godine, što zbog jednog tužnog događaja, no jedno je definitivna istina: Citroën C5 je sjajno vozilo koje se odlično ponaša na cesti, iako je za testa bio popriličan snijeg. Naime,

testirani model je imao široke gume i prva reakcija moje klape s kojom svaki dan pijem prvu jutarnju kavu je bila – mijenjaj gume jer s ovako širokim ti si u prvoj grabi. Dakako da nisam trebao mijenjati široke gume jer

127

usprkos skepticima, C5 je suvereno držao cestu zbog elektronike koja se brine za proklizavanje i ni u jednoj situaciji nije bilo ama baš nikakvih problema. C5 „drži“ zavoj besprijekorno i imate osjećaj kao da ste u sigurnosti svoje sobe, a ne na cesti na kojoj je snijega i leda kao u priči. Svi sigurnosni elektronski sklopovi savršeno rade i C5 savršeno „leži“ na cesti pa se teško oteti napasti zvanoj papučica gasa.

Oprema Testirani automobil imao je paket opreme Exclusive u koji ulaze i paketi opreme Attraction i Seduction. S opremom Exclusive dolazi električno podešavanje i grijanje prednjih sjedala, koža u unutrašnjosti, a naš C5

128

imao je dodatnu opremu s kojom u unutrašnjosti dolazi koža Klaudija (Harmonija Mistral), vrijedna 15.000 kn, metalik boja čija je cijena 3830 kn, paket Glazba koji košta 20.000 kn, naplatci od lagane legure 19” Adriatique i sustav za tlak vrijedan 3800 kn te paket Xenon čija je cijena 8900 kn. Paket Exclusive sadržava još i ovjes Hydractive III plus pomoć pri parkiranju unatrag, prednje i stražnje dodatne tepihe, unutrašnji elektrokromatski retrovizor, višeslojna akustična bočna stakla te zavjese na stražnjim i stražnjim bočnim staklima. Iz paketa Seduction testni automobil je imao automatsku električnu parkirnu kočnicu, dvozonsku automatsku klimu, preklopive retrovizore, paket Svjetlost, podešavanje lumbalnog dijela naslona s masažom,

srednji naslon za ruke straga, svjetla za maglu te USB Box i Bluetooth.

U sporijoj vožnji potrošnja je skromna, a ni kod veće brzine ne pretjeruje s gorivom. Tek kod najviših brzina potrošnja se penje

Iz standardnog paketa testni C5 sadržavao je i opremu kao što su akustično vjetrobransko staklo, ESP i ASR, dnevna LED svjetla, prednji centralni naslon za ruke, putno računalo, preklopiva stražnja klupa, putno računalo, limitator i tempomat, sekvencijalni podizači stakala,

129

upravljač podesiv po visini i dubini, grijani retrovizori, zračni jastuci za vozača i suvozača, jastuk za koljena te prednje i bočne zavjese. Zapravo, testni automobil je imao svu moguću opremu koju mora imati vrhunski automobil, a u nju su išli i posebni paketi koji su kod Citroëna specifični: paket Glazba, navigacija i Hi-Fi sustav, paket Svjetlost koji ima automatske brisače i paljenje svjetala, paketi Senzor 1 i 2 za pomoć pri parkiranju sprijeda i straga itd.

Motor i vozne osobine Srce Citroëna C5 koji smo vozili bio je HDi 200 BVA6 ili u prijevodu: sjajni dizelski motor snage 150 kilovata ili 204 konjske snage. Motor eksplozivno rea-

130

gira na papučicu gasa i vrlo se brzo postižu velika ubrzanja, tako da se još niste snašli, a već vozite brzinom većom nego što ste htjeli. U sporijoj vožnji potrošnja je skromna, a ni kod veće brzine ne pretjeruje s gorivom. Tek kod najviših brzina potrošnja se penje preko desetak litara, što smatramo i te kako povoljnim u odnosu na ergelu koja galopira u njemu. C5 ima ovjes Hydroactive III u dva položaja - Sport (koji mi tako volimo) i Comfort koji osigurava sigurnost i udobnost kakva se samo poželjeti može. Kod položaja Sport udobnost je nešto manja, no sportske performanse su vidljivije, dok kod položaja Comfort automobil ide kao po zračnim jastucima i udobnost je zapravo nevjerojatna. Ugodnoj vožnji pogoduje i

Tehnički podaci Motor Zapremina Snaga Mjenjač Najveća brzina na testu Prtljažnik Zapremina spremnika za gorivo

HDi 200 BVA6 ?? 150 kW/204 KS automatski 210 km/h 467 l 71 l

automatski mjenjač brzina pa je putovanje u kombinaciji s tempomatom istinski gušt. Kada se tome doda sjajni upravljač na kojemu su komande za gotovo sve važne funkcije kod vožnje, uživanje u putovanju je još jače.

Ribičkim okom Kada su ribiči u pitanju, jedna od najvažnijih stvari je veliki prtljažnik koji omogućuje spremanje ribičkog pribora i opreme za nekoliko ribiča.

Prtljažnik na testnom C5 je dovoljno velik da u njega stane oprema i pribor za četvoricu ribiča, a prije spomenuti Hydractive III, odličan paket Glazba te suverene vozne karakteristike uz moćan motor doprinose velikoj ugodi kod dugačkih putovanja. Informacije CITROËN HRVATSKA 10010 Zagreb, Turinina 5 Telefon 01/ 6652 - 003

131