Ribolov na Jadranu 03/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - OŽUJAK 2010.

Na tune po domaći

* * * *

Šanpjer Proljetne tintarnice Kabura - nova tehnika Mimoza kup

GODINA VI - BROJ 03 - OŽUJAK 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* DEGA QUICK BEAD * Van Staal VS i VSB

Ryobi Metaroyal 5oooA

GET THE WHOLE PICTURE Novi panoramski LSS-1 Structure ScanTM ‘‘Black Box’’ za Lowrance HDS uređaje.

Vidi Bolje. Pokazuje Više. Pronalazi ribu kao nikada do sada! Predstavljamo Vam novi spyware za ribu - novi Lowrance LSS-1 StructureScan sustav za HDS. Ova dodatna opcija otkriva sve, savršene detalje ribe i strukture dna lijevo i desno od plovila plus ekskluzivni DownScan prikaz. Pomoću Lowrance HDS sustava s LSS-1 pregledajte i snimite „vruće“ ribolovne lokacije sa sinkroniziranim TrackBack-om. Povežite i dijelite prikaz StructureScan-a sa do tri dodatna HDS ekrana. Jednostavno prilagodite veličinu, boju i sadržaj u do četiri prozora prikaza sonara i GPS-a. Od sada sa HDS-om i StructureScan prikazom sonara, ribe Vas se doista trebaju bojati.

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

7 napisao Mladen Marković

KOGA BOLI MORE II

PROSVJEDI

KABURA Ovom se tehnikom mogu uloviti doslovno sve ‘zubate’ vrste uključujući i one koje se uobičajeno ne love varalicama, poput orade ili arbuna. Preporučena struna je upredenica, prvenstveno radi neposrednijeg kontakta i potrebe za većom nosivosti, po mogućnosti osmerostruko upletena

STRANICA 74

XI KUP MIMOZA SITNA RIBA

38 napisao Boris Bulić

BIBI - PRSTENASTI ŠTRCAVAC

NA TUNE PO DOMAĆI

napisao Marijan Križan

- Juarče buože! Da tune. Sad sam baci parangal i eno mi jedan kavical leti po kanalu, zapuhano odgovara i ne zna da li bi se smijao ili plakao. Koji je adrenalin projurio kroz nas kada samo shvatili da se nalazimo u središtu zbivanja, u centru svijeta! Cijeli je dan pred nama i šanse za ulov su nam vrlo velike

PROLJETNE TINTARNICE

52 napisao Boris Bulić

RYOBI METAROYAL

72 napisao Mladen Marković

BRUSNIK

STRANICA 78

Ono što je vrlo važno ako želite uloviti šanpjera je roniti na tim mjestima u rano proljeće. Ako želite vidjeti manje ribe ove vrste, najbolje je jesensko razdoblje. Potražite ih u dubljim područjima na kojima se okupljaju velika jata sitnih riba poput bukava kojima se šanpjer pokušava približiti

FISH & FUN DEGA QUICK BEAD

98 napisao Mladen Marković

VAN STAAL

100 napisao Mladen Marković

RUBRIKE RIBOLOVNI FELJTON RIČ RIBARSKA IHTIOLOGIJA FISHING SHOP OPREMA MOTORI SVIJET NAUTIKE ELEKTRONIKA RIBOLOVNI TERENI PODVODNI RIBOLOV

96 napisao Mladen Marković

STRANICA 112

7 12 14 17 18 26 34 72 74 84

86 napisao Neven Šerić

ŠANPJER

UVODNIK ULOVI PISMA ČITATELJA VIJESTI ZAKONODAVSTVO RIBOLOV U SVIJETU SVIJET RIBOLOVA PROBNI RIBOLOV RIBOLOV IZ BARKE ČVOROVI

26 napisao Boris Bulić

86 90 92 96 98 102 104 106 108 112

evolucija plotera

106

ČIOVO

108 napisao Pero Ugarković

Opasnosti uboda ježinca

118

napisao Domagoj Morović

Dragi prijatelji mora i ribolova!

ipo san van prošli put obeća da ću, ako ovo kurbanjsko vrime ne prestane zajebavat i ako neću moć na more, organizirat terorističku organizaciju ‘Ruse kose’ u znak podrške Dušku Lokinu ča ga je proglasilo teroristom. I to san napravija! Je! Zapravo, napravija san frakciju terorističke organizacije ‘Ruse kose’ koju smo nazvali ‘Samoborska alkoholna scena’, a i slika ča je vidite govori da smo imali težak zadatak. Na prvom inicijalnom sastanku, konspirativno održanom (žene nisu znale), spomenuli smo sve ča vaja i ča ne vaja. Tako, rećemo, ovi novi pricidnik! Ma oli ste vi vidili tega čovika? Odma je organizira svoj savjet za gospodarstvo! Bogati! Ni manje ni više! I ča bi on tija? Ma, dobro mu je rekla Jaca da neće on njoj radit novo ministarstvo jerbo ona ima ministra da ga samo poželit možeš! Je! I neka lipo ide kvragu sa svojin gospodarstvenicima! Ma dobro, nije baš tako rekla, ali da je Jaca u pravu, to stoji. Je! Naše gospodarstvo je u procvatu, nema nezaposlenih, kada triba malo pineza, ovi

njen ministar financija odma ode u Jameriku i imamo dolari koliko oćemo! Bogati! A ovi novi pricidnik bi tija tu nešto pokrenut! Ma da! Ča on ima pokretat s tim svojim gospodarskim timom, kad je sve u redu i kad ovi Jacin ministar javno na televiziji veli da ako neko ima reć da zna da država nije isplatila svoje obaveze neka javno reče njemu u lice! Mislite da se neko javija? Ma nije, jer je država sve svoje dugove namirila. Isto tako veli ministar da nima potribe za rebalansom jerbo su prihodi i rashodi države jednaki onima iz prošle godine. Pravo veli ministar, jer ča bi se tu rebalansiralo, rebalansira pricidnikove gospodarstvenike njihov ćaća. Kakav rebalans? To unosi nesigurnost – veli ministar! Hrvatske željeznice, HAC, Hrvatske ceste, HEP, ma to su najboja poduzeća u Rvackoj koja nemaju nikakvih dugovanja, to svi znamo! Je! Nego, puštimo mi ovega novega pricidnika, vidite da je čovik malo šempjan! On stalno nešto ponavlja pravda, pa pravda. Ma kakva pravda, kad pravde u nas ima na svakon koraku! Je! Jebate, pravde kol’ko oćeš! To najboje znamo

mi mali judi, i što sad ima nama novi pricidnik govoriti da svako ima pravo živit dostojno ka čovik! Ma svitu moj, ča je temu čoviku? Biće da je previše svira klavir! Oli on ne vidi da mi živimo dostojanstveno! Ma, oli ste ikada vidili nekoga da kopa po kantama za smeće? Oli ste ikada čuli da judi nemaju od čega živjeti jer su dobili otkaze? Oli ste ikada vidili da judi jedva sastavljaju kraj s krajem? Niste, jer dostojanstva u nas ima ka u priči i zato se ja pitan ča ti novi pricidnik oće? Ma mora san ovo reći jer ja san uvik za onega ča radi dobro za svih nas, a tu su Jaca i njezin ministar na prvem mistu! Je! Ma ča je! Ili da rečen - Ča me tako gledate? – kako je reka oni ča mu sad narod viče – Lopove! Zajebajen? Ma da bi ja zajebava? Ma, znate vi mene! Di bi ja? Bogati! Makar moran priznat da volim koji put ovako malo okretat pilu na drugu stranu! Ma, znate vi dobro ča ja mislin! Dragi prijatelji mora i ribolova! Neka samo novi predsjednik radi kako je počeo jer netko treba bit na strani ove napaćene zemlje koju nesposobni vode u propast, čemu svjedočimo svaki dan. Treba stati na glavu

toj zmiji korupcije i nepoštenja, treba stati na kraj Konstruktorima, IGH-ima i sličnima koji zarađuju na mutnim poslovima za koje se zauzima i vlada na čelu s ‘anđelom čvrste ruke’, kako predsjednici HDZ-a tepaju njeni poltroni. Ma bolje da ostavim ta šporka posla i da se vratim na ono najdraže, a to je more i ribolov. I dok ovo pišem na brdima oko mene je snijeg, a to vidite, i na slici koja pokazuje dio spomenute frakcije ‘Samoborska alkoholna scena’. Moram priznati da sam napaljen na ribolov do krajnjih granica. Kada dođe samo mali trenutak mirnog mora i sunca, odmah bacam svoju Arbu u more i čekam da se moji dragi prijatelji i suradnici Žule i Ćićo brzo oporave i ozdrave, jer Arba neće ploviti dok oni leže u krevetu. Dečki čekam vas! A to napravite i vi! Pripremite štapove i čekajte, jer još samo malo i opet će krenuti lijepo vrijeme i ribolov. Zato dragi prijatelji mora i ribolova ne dajte na se, ili u prijevodu, dobro ste odabrali novog predsjednika za dobrobit svih nas. Tako Bog pomogao i njemu i nama! Mladen Marković

Ulovi

Prvi pa kapitalac

NEOBIČAN ULOv s Krka Neobičan ulov stiže nam s Krka gdje je David Sokolić ulovio lovratu od 2,45 kilograma. Da bi bilo interesantnije, lovratu je David ulovio na Yo-Zuri skosavicu Oita Egi Series 3,0 za lignje. Desetog dana nove godine zaputio se na lignjolov prema Staroj Baškoj na otoku Krku. Na dubini od 15 metara zakačio je svojom skosavicom pravi kapitalni primjerak za ove krajeve. Pravo je čudo kako ju je uspio uopće izvaditi iz mora. Lovio je na najlon Norge 0,35 s predvezom Seaguar 0,235.

NIKOLIN brancin Da je Karinsko more bogato ribom za sve koji znaju loviti dokaz je još jedan ulov Nikole Šutije. Loveći laganom panulom, Nikola je nasukao ovog krasnog brancina teškog 6,10 kilograma. Pribor je bio jednostavan – osnova 0,70 milimetara, flurokarbonski predvez iste debljine uz jedno olovo teško trideset grama postavljeno na desetak metara od žive iglice armane kombinacijom jednokuke i trokuke udice. Borba nije dugo trajala jer s Nikolom niti jedna riba nema izgleda.

Prošlog mjeseca sam na području Splita obalnim spinanjem ulovio svog prvog lubina i odmah kapitalca od točno 6 kilograma. Od pribora koristio sam štap Okuma Alumina 8 akcije 10-40 g, rola je bila Dam SLR Spin 850FD, s namotanim najlonom Shimano Spinning 0,30 na koji je stavljen jigg od 25 g i Stormov silikonac od 12 cm. Borba je trajala oko 5 minuta nakon čega je moj prvi lubin uspješno nasukan na plažu. Stipe Jerkan iz Sinja

Ulovi

BRUNIN šarag

NESVAKIDAŠNJI ulov

Poštovana redakcijo Ribolova na Jadranu, zovem se Bruno i imam 11 godina i šaljem vam sliku mog prvog većeg ulova. Ulovljen je na konavoskim stijenama krajem ljeta pred sam mrak na karbonski štap od tri metra, na pastelu pravljenu od brašna i slanih srdela. Alat je Raiglon 0,28, a udica Gamakatsu broj 2. Težina mog ulova je 0,85 kg, a šarag je ulovljen na dubini od oko četiri metra uz strmu liticu. Nadam se da je ovo samo početak moje ribolovne priče.

Poštovana redakcijo, kao stalni čitatelj i strastveni ribič, javljam vam se sa nesvakidašnjim ulovom. Radi se o lignji teškoj 2,069 grama, ulovljenoj u akvatoriju Pule, točnije u uvali Valkane. Lignja je pala na DTD skosavicu zelene boje, na klasičnom predvezu s olovnom kuglicom. Krenuo sam u ribolov sa sinom i prijateljem. Nakon 30 minuta, pomislio da sam ulovio globus, no nakon nekoliko izvučenih metara bilo je jasno da se radi o velikoj lignji. Treba spomenuti da je bio sumrak i da je padala slaba kiša. Puno pozdrava i mirno more, Lučano Golja iz Pule P.S. Na slici mi se pridružila moja unuka Ema.

Pisma čitatelja

KOGA boli more II. P

oštovana redakcijo,

U ime svih sportskih i rekreacijskih ribolovaca zahvaljujem Vam se što ste na stranicama Vašeg izvanrednog časopisa „Ribolov na Jadranu“ dali podršku borbi protiv apsurdnoga prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. On je diskriminirajući prema sportskim ribolovcima i znanstveno je neutemeljen. Da stvar bude još gora, LAŽNO se javnosti prezentira da je prijedlog Zakona takav kakav jest zbog usklađivanja sa zakonima EU. Ribarstvo u Sredozemnom moru regulirano je europskim dokumentom Council regulation 1967. Naš važeći Zakon o morskom ribarstvu, u svom dijelu koji govori o sportskom i rekreacijskom ribolovu još je restriktivniji od ovog europskog dokumenta. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama na stranicama „Ribolova na Jadranu“ potpuno razotkriti ovu laž o usklađivanju našeg Zakona sa europskim, jer osim u po-

glavlju o sportskom i rekreacijskom ribolovu, naš novi Zakon bi i nekim drugim odredbama debelo izašao iz europske regulative, a izravno bi nanio štetu profesionalnim ribarima i morskim resursima. Dakle o tome ćemo, nadam se, uskoro, a tema ovoga pisma je nešto drugo – odnosno kako su se pojedini ljudi u HSŠRM do sada borili protiv prijedloga novog Zakona.

Krtica u Izvršnom odboru U Vašem časopisu, u broju od veljače 2010, objavili ste članak pod naslovom „Koga boli more“. Ovaj članak je zapravo nastavak Vaših komentara o novom prijedlogu Zakona o morskom ribarstvu, s tim što ste se u spomenutom članku malo više osvrnuli na djelovanje čelnih ljudi HSŠRM u vezi sa ovim problemom, apostrofirajući njihovu inertnost. Moram se složiti da ste generalno gledajući u pravu. Međutim, obzirom da sam u ovu proble-

U čijem je interesu radila i djelovala Ardena Bajlo?

matiku vrlo aktivno uključen praktički od samoga početka, poznato mi je i to da se nisu svi članovi Izvršnog odbora slagali sa ovakvim djelovanjem , što je na kraju dovelo do polarizacije u ovom tijelu Saveza. Odmah na početku izreći ću tvrdnje koje su teške optužbe na adresu Ardene Bajlo. Članica Izvršnog odbora HSŠRM, Ardena Bajlo, izravni je krivac što borba HSŠRM protiv ovog sramotnog prijedloga Zakona do sad nije dala rezultat. Ona je zapravo bila „krtica“ u Izvršnom odboru. Bila je član radne skupine za izradu prijedloga Zakona, a u tom je tijelu djelovala potpuno samostalno. Izvršni odbor nije pravovremeno i potpuno izvještavala ni informirala o bilo čemu vezanom uz sastanke radne skupine! Ove optužujuće tvrdnje u daljnjem ću tekstu potkrijepiti argumentima, a sad ćemo poći kronološki, kao i u Vašem članku „Koga boli more“.

Kronološke primjedbe Početkom ožujka 2009. održana je redovna skupština HSŠRM. Na ovoj skupštini bio je prisutan gospodin Marković iz Uprave ribarstva i upozorio je zastupnike da će se u 2009. donijeti novi Zakon o morskom ribarstvu. U radnu skupinu za izradu Zakona nešto kasnije nominirana je Ardena Bajlo. Iako je na vrijeme dobila poziv, Ardena Bajlo nije prisustvovala na prvom sastanku radne skupine, a nije ni obavijestila nikoga u Savezu, tako da nitko iz HSŠRM umjesto nje nije bio na tom sastanku. Rezultat toga je prva radna verzija Zakona sa cijelim nizom nepovoljnih i diskriminirajućih odredbi za sportski i rekreacijski ribolov, posebno za podvodni ribolov, o čemu članovi Izvršnog obora, ili

bar velika većina njih, tada nisu znali ništa. Informaciju o radnoj verziji Zakona neki članovi Izvršnog odbora dobili su tek poslije Međužupanijskog prvenstva u podvodnom ribolovu održanog u Podgori 13. lipnja, i to od Pere Ugarkovića, vašeg novinara, koji je do informacije došao preko vlastitih izvora. 20. lipnja održana je sjednica Izvršnog odbora. Na ovoj sjednici glavna točka dnevnog reda je prijedlog Zakona i Ardena Bajlo konačno upoznaje Izvršni odbor sa radnom verzijom zakona i sa svoje 3 (!) primjedbe: - primjedba na način prodavanja sportskih ribolovnih dozvola stranim državljanima; - primjedba na dozvoljenu dnevnu količinu ulova sportskog ribolovca koja je u tadašnjoj verziji bila smanjena na 3 kg; - primjedba da se riba ne bi trebala označavati kidanjem repova – ali samo na natjecanjima! Nikakve druge primjedbe nije imala, a prema tadašnjoj verziji Zakona Ministar je mogao izdvojiti podvodnu pušku od ostalih ribolovnih alata na način da tobože radi zaštite pojedinih ribljih vrsta, u nekim područjima zabrani ribolov samo podvodnom puškom! To nije smetalo Ardeni Bajlo. Sa ovim nevjerojatnim i apsurdnim objašnjenjem nisu se slagali svi članovi Izvršnog odbora, ali to je vrijeme kad je predsjednik Saveza Đuro Marinović još uvijek imao puno povjerenje u Ardenu Bajlo pa je ova točka dnevnog reda završila upravo kao što ste napisali - ‘većinskim’ zaključkom da će Ardena Bajlo ipak sve nekako srediti. Ali Ardena Bajlo ne sređuje ništa, verzija Zakona koja izlazi u lipnju je uglavnom ista kao i prethodna. Tada već skoro svi sportski i rekreativni ribolovci imaju informaciju o Zakonu i zahtijevaju od Saveza reakciju, a dio njih,

Hoće li ovakvi prizori postati prošlost? iznerviran indolentnošću Saveza, obraća se direktno radnoj skupini. Malo prije pojedinačnog Državnog prvenstva u podvodnom ribolovu Mislav Čalo predlaže Kuljišu i Kuštu organiziranje javne tribine u Splitu. Njih dvojica se u načelu slažu, ali smatraju da bi javna tribina trebala biti organizirana pod okriljem HSŠRM, u protivnom neće postići cilj.

Skupljanje potpisa U rujnu sportski ribolovci više ne žele čekati da Savez nešto poduzme, nego samostalno organiziraju prikupljanje potpisa za peticiju protiv ovakvog Zakona o morskom ribarstvu. Potpisi se organizirano prikupljaju diljem zemlje, između ostalog i 26. rujna na Ekipnom Državnom prvenstvu u podvodnom ribolovu u Dubrovniku. Tada se potpisivala peticija protiv četvrte radne verzije Zakona , a potpisi prikupljeni protiv te radne verzije Zakona nikad nisu nigdje poslani jer je uskoro izašla peta verzija, povoljnija samo za podvodnu pušku. Ardena Bajlo i dalje o tome ne obavještava pravovremeno niti potpuno,

unatoč traženjima. Dok se u studenom sve više razmatra organizacija javne u Splitu izlazi Prijedlog Zakona – konačna verzija, za sportski ribolov gora od svih prethodnih! Ardena Bajlo nije bila na tome ključnome sastanku radne skupine jer se kao član reprezentacije natjecala na Svjetskom prvenstvu u Budvi. Pitali ste se zašto nitko drugi iz HSŠRM nije bio na tom sastanku? Zato što Ardena Bajlo opet nije nikoga obavijestila da će biti sastanak. 20. studenoga održava se u Lovranu sjednica Izvršnog odbora, dan uoči Kupa Hrvatske u sportskom ribolovu. Na sjednici se raspravlja o konačnoj verziji Zakona. Donesena je odluka da se sa problemom Zakona upozna HOO, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, kao i svi mediji, novine, radio i TV. Također je odlučeno da HSŠRM organizira skupljanje potpisa za peticiju protiv prijedloga Zakona. Sutradan za vrijeme vaganja ulova na Kupu Hrvatske, Kušt je pitao predsjednika Saveza Đuru Marinovića hoće li podržati organizaciju javne tribine u

Splitu i predsjednik je tada dao podršku.

Tribine i prosvjedi 16. prosinca održana je javna tribina u Splitu, u organizaciji HSŠRM. Organizacijski odbor na čelu sa Kuljišem i Kuštom uspio je u vrlo kratkom vremenu kvalitetno organizirati tribinu, no državni tajnik Tonči Božanić se nije odazvao pozivu, jer se nije želio izložiti neugodnosti javnog odgovaranja na argumentirana pitanja u vezi Zakona. Umjesto Božanića, predstavnik Ministarstva na tribini bio je Jenko Frančeski. No tek on nije mogao odgovoriti na postavljena pitanja jer nije izravno uključen u donošenje novog Zakona. Ovdje ćemo reći da je Tonči Božanić još puno puta izbjegao direktno sučeljavanje sa sportskim i rekreacijskom ribolovcima, te s predstavnicima nevladinih udruga, zato što zna da ne može argumentirano braniti restriktivne odredbe u prijedlogu Zakona koje se odnose na sportski ribolov. Stoga se služi taktikom da povremenim intervjuima laže javnost kako usklađuje naš Zakon sa

europskim i usput još bezočnije laže kako je protiv toga samo šačica ljudi. Nije točno da nitko od čelnih ljudi HSŠRM nije bio prisutan na javnoj tribini, jer Nikola Kuljiš je član Izvršnog odbora i predsjednik komisije za podvodni ribolov, a Cvjetko Kušt član Izvršnog odbora i član komisije za podvodni ribolov. Predsjednik je zadnji čas odustao od dolaska jer su prometne veze prema Rijeci bile u prekidu, a zašto je bilo teško doći Ardeni Bajlo iz Zadra, objasnit ćemo na kraju. Moram reći da je Cvjetko Kušt došao iz Dubrovnika na sastanak Organizacijskog odbora 4 puta i peti put na tribinu. Sljedeća, jedanaesta sjednica Izvršnog odbora održana je 09. siječnja uz podršku i sudjelovanje u organizaciji predstavnika nevladinih udruga, tri dana poslije prosvjeda sportskih i rekreacijskih ribolovaca u Splitu. Opet je glavna točka dnevnog reda bio Zakon o morskom ribarstvu. Na ovoj sjednici Ardena Bajlo je zagovarala da se od Ministarstva traže izmjene samo 3 odredbe u prijedlogu Zakona, ali predsjednik je zaključio da HSŠRM mora stajati iza svojih zaključaka sa javne

tribine, pa je takva bila i odluka Izvršnog odbora. Također je odlučeno da do 25. siječnja svaki Županijski savez mora organizirati prosvjedni skup, prikupiti potpise peticije i poslati ih u Ministarstvo. Već 16. siječnja održani su prosvjedni skupovi u Dubrovniku i Šibeniku, u Rijeci i Zagrebu su zakasnili u odnosu na odlučeni rok, ali su ipak održani 30. siječnja, a u Istri i Zadru nisu održani. Ne znam zašto u Istri nije održan prosvjed, ali znam da se veliki broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca iz Istre priključio prosvjedu u Rijeci. Prosvjed u Zadru nije održan jer to nije dozvolila Ardena Bajlo, pri tome izravno prekršivši odluku Izvršnog odbora, čak se u Zadarskom listu ogradila od prosvjeda. Posljednji potez Ardene Bajlo bio je sastanak sa ministrom Čobankovićem 09. veljače, za koji je tražila da je predsjednik HSŠRM-a Đuro Marinović ovlasti zastupati Savez. Predsjednik je Ardenu Bajlo stvarno ovlastio na tom sastanku zastupati HSŠRM u skladu sa odlukama Izvršnog odbora sa jedanaeste sjednice. Međutim, rezultat tog sastanka opet nije donio nikakve nove povoljne

vijesti za Savez, a iz šturog priopćenja što ga je napisala, jasno se iščitava da zapravo nije poduzela ništa. Slijedi cjelovit i neizmijenjen citat službenog izvješća koji je Ardena Bajlo uputila Savezu: - dakle, ministar je rekao da će dogovor ispoštovati i da će one tri točke bit prihvaćene i u skladu sa time da će izmijeniti nacrt teksta prijedloga zakona, kako je to i dogovoreno. taj tekst bi trebao biti dovršen do konca ovog tjedna jer ide na koordinaciju i da savez od ministarstva pismeno zatraži dostavu nacrta. On ne zna što će se desiti na saboru i kakav će tekst zakona usvojiti sabor, a to uostalom nije ni predvidivo u ovoj fazi donošenja zakona i o tome odlučuje isključivo sabor. Citat gotov. No comment.

Zaključak Ako HSŠRM želi uspjeti u svojoj namjeri da ishodi promjene u Prijedlogu zakona o morskom ribarstvu, njegov predstavnik u radnoj skupini mora biti netko tko će argumentirano štititi interes Saveza poštujući odluke Izvršnog odbora. Obzirom da se

Ardena Bajlo nije tako ponašala i obzirom da će Zakon o morskom ribarstvu doći u Sabor vrlo brzo, zadnji je trenutak da se Ardeni Bajlo zahvali na njenom „angažmanu“, te na mjesto pregovarača sa Ministarstvom postavi netko drugi koji će tu dužnost obnašati pošteno, odgovorno i u skladu sa interesima svih članova Saveza. Predsjedniku i Izvršnom odboru želim samo malo hrabrosti da ovu pametnu misao provedu u djelo dok, nadamo se, još imamo vremena. Na kraju želim napomenuti da Izvršni odbor Saveza na čelu sa Predsjednikom ne smije biti samom sebi svrha, nego da u svakom trenutku moraju imati na pameti da prvenstveno trebaju štititi interese svoje baze, svih sportskih i rekreacijskih ribolovaca. Usput napominjem da su gotovo svi članovi udruga Bios i Riblje oko i članovi HSŠRM, dok u Sindikatu pomoraca Hrvatske ima znatan broj rekreativaca i sportskih ribolovaca, što dokazuje da nikako nije i ne može u pitanju biti ‘bunt šačice ljudi’.U ime sportskih i rekreativnih ribolovaca poručujem da nećemo odustati od svog zahtjeva da novi Zakon o

morskom ribarstvu bude znanstveno utemeljen i pravedan. Nećemo prihvatiti podlu igru pojedinaca, koji zbog svojih pokvarenih i štetnih interesa apostrofiraju sportske i rekreativne ribolovce kao one od kojih treba zaštititi more. Upravo mi, sportski i rekreativni ribolovci, okupljeni u HSŠRM, želimo sačuvati riblji fond i naš Jadran u cijelosti, da možemo ostaviti u naslijeđe ono što smo dobili samo na čuvanje! Anton Malger Predsjednik Udruge za zaštitu i očuvanje jadranskog podmorja – BIOS Toni Lučić Lavčević član HSŠRM Duško Dančuo član HSŠRM Michael Kralj član HSŠRM, član organizacijskog odbora prosvjeda u Dubrovniku i član HVIDRA-e Domagoj Grkeš član organizacijskog odbora prosvjeda u Dubrovniku Tomislav Milićević Predsjednik Ekološko roniteljskog kluba, predsjednin ERK Periska - Ploče, član HVIDRA-e

Vijesti

Godzilla by Shakespeare

Raglou u svim bojama

ovi Shakespearov multiplikator zvučnog imena Godzilla 80 - 80 W namijenjen je ribolovu velikih predatora. Bez obzira za koju se vrstu odlučili ovaj će multiplikator svoj dio posla odraditi bez greške. Godzilla 80 – 80 W ima dvije brzine, a deklarativno spada u multiplikatore klase od 30 do 80 libri. Kalem ovog multiplikatora može primiti 500 metara 0,70 milimetarske strune. Kompaktne je izvedbe pri čemu je poseban naglasak stavljen na ergonomiju i finalnu obradu. Dostupan je u dvije boje, zlatnoj i srebrnoj.

aglou varalice su za ovo doba godine savršen izbor. Lagana panula za brancina je bez ove varalice nezamisliva. Uz minimalno, ili još bolje bez ikakvog opterećenja, ova se varalica lagano povlači za brodom, a brancini joj jednostavno ne mogu odoljeti. U ponudi je kompletna paleta u svim bojama i veličinama tako da i najizbirljiviji mogu s lakoćom odabrati model koji odgovara upravo njima i njihovoj ribi života.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Kutije za predveze

Hypercast Smart Dorade

obra organizacija pribora u riblovu zlata vrijedi, pogotovo ako je u pitanju natjecateljski ili neki drugi oblik dinamičnog ribolova koji nameće brzu izmjenu predveza ili prama. Tamaracom u svojoj ponudi ima prozirne kutije sa spužvastim uloškom koje su namijenjene skladištenju prama i predveza. U spužvaste se proreze postavljaju neoprenska motovila s navezanim udicama tako da je mršenje potpuno izbjegnuto. Kutija je prozirna tako da se na prvi pogled jasno može vidjeti sadržaj, dok su motovila višebojna što dodatno olakšava pretraživanje. Cijena kutije je 55 kuna, a motovila 4,5 kuna.

vaj neobični štap, kako mu i ime kaže, namijenjen je prvenstveno ribolovu orada, no jednako tako i svim oblicima obalnog ribolova gdje se koriste pridnene tehnike koje uključuju čekanje. Štap je trodijelne izvedbe s dva izmjenjiva utična vrha. Dužina štapa je 2,5 metara, dok je težina izbačaja CW 150 / 250 grama. Ima devet trostopnih vodilica koje ravnomjerno

raspoređuju opterećenje po cijeloj dužini blanka čineći ga idealnim za borbu s velikim oradama. Maloprodajna cijena ovog štapa je 252 kune.

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Zakonodavstvo

PROSVJED u Dubrovniku

U Dubrovniku je 16. siječnja u skladu s odlukom donesenom na 11. sjednici IO HSŠRM 9. siječnja, u organizaciji ŽSŠRM Dubrovnik održan prosvjed sportskih ribolovca. Po hladnom vremenu uz dosta bure, okupilo se preko 200 ljudi koji su svojim prisustvom i potpisivanjem peticije dali podršku oštrom protestu na novi Prijedlog zakona o morskom ribarstvu

akon uvodne riječi organizatora, okupljenima su se između ostalih obratili predsjednik dubrovačke HVIDRE Robert Hausvička koji je istakao da u HSŠRM ima skoro 1900 članova HVIDRE koji su vrlo ljuti i nezadovoljni zbog novog prijedloga zakona, te dr. Vladimir Onofri, biolog iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku koji je istaknuo da se Zakon o morskom ribarstvu ne može donijeti bez suradnje sa znanstvenicima. Skup je izazvao veliku pažnju lokalnih i širih medija. Iz Dubrovnika nam se javio Cvjetko Kušt, predsjednik dubrovačkog ŽSŠRM i član IO HSŠRM koji nam je poslao rezime ovog prosvjeda. Donosimo ga u cijelosti. Ovaj Prijedlog zakona o morskom ribarstvu izradila je radna skupina sačinjena od 32 člana, a među njima nije bio niti jedan znanstvenik iz područja ribarstva. To se u ovome prijedlogu zakona jasno vidi jer je loš i u ostalim dijelovima, a ne samo u poglavlju sportskog ribolova. Na čelu radne skupine bio je državni tajnik Tonči Božanić, ideolog diskriminirajućih odredbi prema sportskom ribolovu, ko-

je su izravno u suprotnosti sa člankom 3. prijedloga zakona. Članak 3. - Načela na kojima se temelji politika održivog upravljanja ribolovnim bogatstvima su: - donošenje odluka na temelju pouzdanih znanstvenih i stručnih pokazatelja; - široka uključenost svih zainteresiranih subjekata; - primjena načela opreza u slučajevima kada ne postoje dostatne znanstveno-stručne podloge; - primjena ekološki utemeljenog pristupa te usklađenost s ostalim nacionalnim politikama. Komentar članka 3. Prvo načelo ovoga članka i osnovno načelo čitavog zakona je donošenje odluka na temelju pouzdanih znanstvenih i stručnih pokazatelja. Međutim, ovo načelo u prijedlogu zakona nije poštovano. Navest ćemo jedan primjer: Sveučilište u Splitu je pod vodstvom prof. dr. sc. Alena Solda provodilo višegodišnja istraživanja o sportskom ribolovu i njegovom utjecaju na morske organizme. Na javnoj tribini održanoj u Splitu 16. pro-

sinca, predstavnik Ministarstva Jenko Frančeski javno je rekao da ovo znanstveno istraživanje nije mjerodavan pokazatelj za izradu zakona. Mi se pitamo: Ako istraživanje znanstvenika s područja ribarstva nije mjerodavno, što onda jest? Jesu li onda mjerodavne paušalne procjene državnoga tajnika Tončija Božanića? Članak 49. - Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. - Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ribe i drugi morski organizmi ulovljeni za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu moraju biti označeni odmah po isteku roka za žalbu nakon obavljenog vaganja. - Vrste riba i drugih morskih organizama koje je potrebno označiti i način označavanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. - U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dozvoljeno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, a dozvoljena dnev-

na količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dozvoljenih pet kilograma. - Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ulova ostvarenog u športskom, odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 4. ovoga članka. - Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 4. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama.

- Ministar može propisati područja na kojima vrijede dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru. Komentar članka 49. Ne slažemo se s označavanjem ribe ulovljene u sportskom ribolovu. Ova odredba ne postoji u zakonima mediteranskih zemalja članica EU sa čijim se zakonima usklađujemo. Ako se zakonodavac boji stavljanja u promet ribe ulovljene u negospodarskom ribolovu, tada bi se trebala označavati riba ulovlje-

na i u rekreacijskom i u malom ribolovu, što u ovom prijedlogu zakona nije propisano – pa se na ovom primjeru očituje nepošten odnos zakonodavca prema sportskom ribolovu. Ako se želi spriječiti da se riba ulovljena u negospodarskom ribolovu prodaje po restoranima, tada upravo u restoranima treba kontrolirati porijeklo ribe, odnosno je li svaka riba pokrivena računom. Ako je sportski ribolovac na moru više dana, logično je da u plovilu može imati ribu ulovljenu i prethodnih dana. Ljudima koji se razumiju u ribu, a to su

svakako i pomorski policajci i ribarski inspektori, nije teško raspoznati koja je riba ulovljena toga dana. Apsurdna (da ne kažemo nešto gore) je točka, po kojoj ministar može odrediti da sportski ribolovac smije uloviti primjerice dva kilograma cipola, dva kilograma ukljata i jednu ovratu. S druge strane, profesionalni ribar je 22. studenog prošle godine legalno ulovio tri tone ovrata u mrijestu! Prema posljednjoj točki članka 49., ako ministar ne propiše niti jedno područje u kojemu

je sportski ribolov dozvoljen, sportski ribolov uopće ne postoji. Možda se htjelo reći da ministar može zabraniti pojedina područja za sportski ribolov, no ni to nema nikakvo pametno opravdanje u smislu zaštite mora. U mediteranskim zemljama, upravo suprotno intenciji našega zakonodavca, postoje područja gdje je zabranjen gospodarski ribolov, a sportski je dozvoljen. To je logično, zato što sportski ribolov morskim organizmima čini neusporedivo manju štetu od gospodarskog. Sportski ribolov mora biti do-

zvoljen u cjelokupnome ribolovnome moru, a ako se neki dio mora želi zaštiti, u njemu se mora potpuno zabraniti svaki ribolov. Članak 51. - U obavljanju športskog ribolova na moru zabranjeno je koristiti parangale. Komentar članka 51. Prema Zakonu o športu, rekreacija je dio sporta, dakle ne može imati veći opseg od sporta. U članku 70. Pravilnika HSŠRM o natjecanjima u udičarenju regulirana je upotreba parangala u sportskom ribolovu. Ovaj Pravilnik je usklađen s pravilnicima IGF i FIPS. Nije u ovlasti zakonodavca zadirati u sustav natjecanja jednog nacionalnog sportskog saveza. Članak 67. - Ministar može propisati da osobe koje obavljaju športski ribolov i rekreacijski ribolov vode evidenciju ulova po vrstama i količini i području ulova ribe i drugih morskih organizama. Oblik, sadržaj i način vođenja evidencije, te način dostave podataka propisuje ministar. Komentar članka 67. U Hrvatskoj ima više od 33 000 sportskih ribolovaca, od kojih većina lovi praktički zanemarive količine ribe, npr. 30 dana u godini po 40 dag špara, bukava ili druge sitne ribe. Evidencija ovog ulova je besmislena. Zamislimo situaciju da u Ministarstvo na kraju godine dođe 33 000 besmislenih izvješća. Interesira nas bi li netko uopće obradio, ili bi to izravno proslijedio u smeće. Članak 83. - Jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, dostavljati će Ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na području svoje samouprave. Prijedlozi regulacije ribolova

odnose se na oblike ribolova koje će propisati ministar. Komentar članka 83. Prije tridesetak godina lokalna samouprava je imala ovlast regulirati ribolov u svom području. To je rezultiralo time da je skoro svako selo na moru imalo vlastitu regulaciju ribolova, ovisno o tome što je odgovaralo tadašnjem lokalnom moćniku. Iskustvo nas uči da lokalne samouprave svojom regulacijom ribolova ne žele zaštititi more, nego rastjerati sve ostale sa svoga područja, kako bi oni mogli činiti što im padne na pamet. Najnoviji primjer ovog navoda je Pravilnik Parka prirode Lastovo. Ovaj Pravilnik je jedan golemi akvatorij učinio općinskim morem u kojemu domaći mogu sve, a ostali ništa. Lastovski Pravilnik u nekim svojim odredbama protivan je Ustavu Republike Hrvatske, pa će se uskoro morati mijenjati. Hrvatsko ribolovno more je jedinstveno. U svakom dijelu hrvatskog ribolovnog mora moraju za svakoga vrijediti ista pravila, propisana na temelju znanstvenih pokazatelja. Zaključak Odredbe u ovom prijedlogu zakona koje se odnose na sportski ribolov navode nas na sljedeće razmišljanje, koje je zapravo teška optužba koja ide na adresu državnoga tajnika Tončija Božanića. Tonči Božanić dolazi iz redova profesionalnih ribara i na-

stoji štititi njihove interese. Sportskih ribolovaca trenutno ima preko 30 000, što je 30 000 svjedoka o onome što se na moru događa, i što najviše smeta profesionalnim ribarima, posebno koćarima, koji su sve češće skloni potegnuti koću i u područjima gdje je to zabranjeno. Ovakvim zakonom bi se veliki broj sportskih ribolovaca maknuo s mora, dakle bilo bi manje svjedoka krivolova. Očekujemo i želimo da našu optužbu opovrgne Zakon o morskom ribarstvu kada stupi na snagu u novoj, poštenijoj i znanstveno utemeljenoj formi.

Tada ćemo se javno ispričati državnome tajniku Tončiju Božaniću. S obzirom da je sadašnji Prijedlog zakona o morskom ribarstvu loš, mišljenja smo da ga treba odbaciti. Predlažemo osnivanje nove radne skupine za izradu novog Prijedloga zakona o morskom ribarstvu, u rad koje će biti uključeni znanstvenici iz područja ribarstva i uistinu svi zainteresirani subjekti. Cvjetko Kušt Predsjednik ŽSŠRM Dubrovnik i član IO HSŠRM

Vijesti

Fin-Nor Watersnake Offshore Levelwind Slider SWXB

vaj je multiplikator namijenjen ribolovcima koji vole beskompromisnu borbu i koji ne podnose poraz. U ponudi su tri modela – OFL 16, OFL20 i OFL30. Prvi ima kapacitet od 350 jardi 20 libarske monofilne strune, drugi 380 jardi 30 libarske monofilne strune, a treći 365 jardi 40 libarske monofilne strune. Svi imaju prijenos od 4,3:1 i jednim okretom ručice uvlače 86,36 centimetara strune. Cijene su različite s obzirom na odabrani model. Tako najmanji model košta 1476 kuna, srednji 1541, a najveći 1604 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Shimano visoke čizme

pored toga što se nalazimo u eri prozračnih i nepropusnih kombinezona, za zimsko hladno i mokro vrijeme visoke neoprenske čizme su teško zamjenjive. Shimanove visoke neoprenske čizme su jednostavne za nošenje i vrlo udobne. Proizvedene su od 4 milimetarskog materijala, a odnosom cijene i kvalitete predstavljaju best buy ponudu. Šavovi su dvostruko spajani i ojačani zbog potpune vodonepropusnosti. PVC čizme su obložene neoprenom debljine 3 milimetra koji jamči udobnost. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ilo da ste nautičar kome treba pomoćno malo plovilo u obliku gumenjaka ili ste pasionirani panulaš koji voli obilaziti plitka i klasičnim brodovima nepristupačna mjesta, Watersnake Slider SWXB je stavka koja se ne može zaobići. Performanse ovih minijaturnih, a istovremeno snažnih strojeva su takve da im se nema što prigovoriti. Napajaju se akumulatorskom strujom od 12 volti, a upravljanje brzinom i snagom se vrši preko nožne konzole. Modernog su dizajna, a montaža je vrlo brza i jednostavna. Propela je izrađena od inoxa i ima tri lista. kada se ne koristi jednostavno se preklopi da ne smeta

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Udice Fastgrip

dice VMC 7240 TI namijenjene su ribolovu surfcasting tehnikom. Među mnoštvom sličnih ističu se visokom kvalitetom legure s visokim sadržajem Vanadiuma koji im daje lakoću i žilavost, te s dvije mikro kontrakukice na vratu udice koje osiguravaju bolje držanje mamca. N a jve ću p re d n ost daje im fastgrip - vrh udice koji se sastoji od tri kontrakuke za čije je ubadanje potrebna znatno manja sila nego za ubadanje klasične kontrakuke, a istovremeno bolje drže svoj ulov. Naravno i ove udice su Made in France.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Zakonodavstvo

PROSVJED u Zagrebu

osljednje siječanjske subote se uz izmjenu suhog, kišnog te na kraju snježnog vremena u Zagrebu, uz veliku potporu naših prijatelja, odnosno zavidnog broja zainteresiranih sugrađana, održao prosvjed sportskih ribolovaca. Više od stotinjak prolaznika pridružilo se stotini uglavnom poznatih mlađahnih lica sportskih ribolovaca. Ipak, bilo je tu i iskusnijih, višestrukih prvaka države,

dugogodišnjih sudaca, znanstvenika, profesora, roditelja ili djece koji su samo iskoristili priliku za šalicu toplog čaja. Novinari dnevnih i tjednih tiskovina su nas početkom prosvjeda doslovno razvlačili na sve strane, a mi nevješti u ovakvim situacijama snalazili smo se svatko na svoj način. Kada su prikupili ono što ih je zanimalo i otišli u svoje redakcije, nisu niti imali prilike čuti ono što je s improvizirane govornice poručeno. U svakom novinarskom osvrtu na prosvjed odmah je

Građani Hrvatske, molimo Vas da uvažite naše argumente i zaustavite slanje ovakvog nestručnog i društveno neodgovornog Zakona o morskom ribarstvu u saborsku proceduru dok se ne ostvari kvalitetna stručno-znanstvena javna rasprava koja je izostala pri izradi prijedloga ovog zakona. Mi, sportski ribolovci, P R O T I V smo ovakvog prijedloga ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Jer je: Nedorečen Nestručan Ne štiti riblji fond Ne štiti Jadran u cijelosti Kažnjava najširu populaciju ribolovaca Pogoduje interesima manjine Predlažemo i tražimo da se: Prijedlog Zakona o morskom ribarstvu povuče iz saborske procedure Oformi kvalitetna radna grupa koja će biti vođena strukom i iskustvom, a u interesu istinske zaštite Jadrana Hitno sastanu predstavnici predlagača Zakona i predstavnici udruga!

Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o morskom ribarstvu 1. Nacrt prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu rađen je bez uvažavanja načela pravilnog gospodarenja (zaštite, uzgoja i iskorištavanja) biološkim resursima Jadrana. Nisu uvažena ni biološka načela, pa čak ni Uredbe vijeća EZ za Mediteran (br. 1967/2006); 2. Na osnovu racionalnog i održivog gospodarenja Jadranom, treba u Zakonu razlikovati samo dvije vrste ribolova, a ne predloženih osam. Dakle treba postojati

- Gospodarski ribolov – profitni,

- Rekreacijsko-športski ribolov – neprofitni;

3. Ukoliko se želi postići zaštita riba, onda ona mora biti osmišljena na način da se zabranjuju ili ograničavaju alati koji izlovljavaju nedoraslu ribu, odnosno ribu prije prvog mrijesta; 4. U pogledu zaštite ribe svejedno je hoće li ribu uloviti profesionalac s mrežom ili rekreacijsko – športski ribolovac udicom ili podvodnom puškom. Prema tome, ako je zbog mrijesta zabranjen ulov npr. komarče, onda je u to vrijeme ne smije nitko loviti; 5. Apsolutna kontrola na moru nije moguća, pa ju je potrebno jednostavno i jeftino provoditi i na prodajnim mjestima i u restoranima. Svaku ribu iz uzgoja prati otpremnica, potvrda o porijeklu ribe i račun. Inspekciji neće biti teško u restoranima utvrditi je li riba ulovljena u rekreacijskošportskom ili gospodarskom ribolovu. Za prodaju/kupnju ribe ulovljene u vrijeme zabrane, rekreacijsko - športskom ribolovu ili bez posjedovanje prije navedenih isprava, drakonski treba kazniti kupca i prodavača ribe; 6. Ako se određuju područja za zabranu ribolova ona moraju biti za sve alate; 7. Zabrane navedene u prijedlogu zakona nisu donesene na temelju znanstveno–stručne argumentacije i od kvalificiranih i registriranih znanstvenika iz tog područja; 8. Prijedlog novog Zakona o morskom ribarstvu očito nije rađen na temelju načela gospodarenja Jadranom, nego na osnovi interesa pojedinih profesionalnih korisnika ribolovnog prava; 9. U prijedlogu zakona jasno se vidi da je na njemu radila prevelika grupa osobno zainteresiranih korisnika našeg zajedničkog bogatstva. Prepoznatljiva je i želja da se uvedu ograničenja ili zabrane svima ostalima, osim ‘njima’; 10. Javnosti je nepoznato da gospodarski ribari prema prijedlogu novog Zakona za korištenje dobra od općeg interesa ne bi trebali plaćati nikakvu naknadu. Rekreacijsko-športski ribolovci trebaju plaćati za svoju razonodu, rekreaciju i fizičku aktivnost nekoliko puta više u proračun Republike Hrvatske nego svi gospodarski ribari zajedno, a u ukupnom ulovu svih izlovljenih organizama iz mora sudjeluju s 1%; 11. Podjela rekreacijsko-športskog ribolova na REKREACIJSKI i ŠPORTSKI nema nikakvo logično, a kamoli znanstveno-stručno obrazloženje; 12. Zakon treba pojednostaviti i na njemu treba raditi što manja grupa znanstvenika koji sagledavaju dugoročno gospodarenje morem (zaštitu, uzgoj i ulov) isključivo u skladu s biološkim i ekološkim karakteristikama tog prostora; 13. Dio sredstava od dozvola za rekreacijsko-športski i mali ribolov treba namjenski uložiti u praćenje stanja lovljenih populacija, utvrđivanje kvota izlova, zona zaštite, utvrđivanje zdravstvenog stanja organizama iz vode, te u poribljavanje i ostale aktivnosti koje dokazano štite riblji fond; 14. Gospodarski ribari danas po važećem zakonu ne plaćaju nikakvu naknadu za obavljanje ribolova što je sramota za našu zajednicu; 15. Na osnovu samo dijela gore navedenih primjedbi, jasno proizlazi da izradu zakona treba prepustiti znanstveno-stručnom timu koji bi preuzeo i moralnu i materijalnu odgovornost u pogledu pravilnog gospodarenja Jadranom. U nastojanjima da se izborimo za pravedan i stručan zakon, ujedinjuje nas ljubav prema moru, poštovanje prema znanosti i osjećaj za pravdu, a svega toga nedostaje u prijedlogu Zakona o morskom ribarstvu.

Zagrebački savez za športski ribolov na moru

ubačen komentar državnog tajnika, koji je svoju konferenciju održao sat vremena ranije, a i samo Ministarstvo je u subotu bilo spremno na svoje očitovanje. Koliko su obje strane do sada bile dostupne imali ste već prilike čuti, ali da će nas se prozvati ‘’sivom ekonomijom’’ i ‘’šačicom pojedinaca koji su se obogatili’’ to zaista nismo očekivali. Baš stoga, svima vama koji ste tamo bili, ali niste poslušali što smo vam htjeli reći prenosim točan tijek i sadržaj prosvjeda, odnosno sadržaj letka koji se dijelio građanima. Nakon uvoda prvi se okupljenima obratio Mihovil Petrinović, aktivni natjecatelj, sudac u udičarenju, tajnik ŠRK Orada, trećeg kluba po brojnosti od čak 192 kluba člana nacionalnog Saveza, i ono najvažnije predsjednika ZSŠRM koji zapravo predstavlja populaciju od 2300 članova okupljenih u šest udruga: DPS Zagreb, DŠRR Trapula, KŠRM Gof, KŠRM Submania, ŠRK Orada, UŠRIDR. - Neposredno pred sam kraj aktivnosti oko organizacije ovog prosvjeda napokon smo uspostavili nekakav dijalog s Ministarstvom, ali zbog već poodmakle faze organizacije samog skupa i zbog vjerodostojnosti prema svojim članovima odlučili smo se za održavanje ovog prosvjeda. Nažalost, koliko god smo očekivali da će novi zakon biti moderan, pravedan i da će štititi naše Jadransko more, prevarili smo se! Zakonom se odlučilo privilegirati pojedine skupine. Sport-

sko-rekreativnim ribolovcima se pod parolom zaštite mora ukida mogućnost odlaska na more, te su stavljeni u diskriminirajući položaj, a o tim zabranama će odlučivati lokalna samouprava. Očito se more štiti na način da se zaljubljenike potjera s morskih prostranstava, iako je znanstvenim studijama dokazano kako se u sportsko-rekreativnom ribolovu ostvari manje od 1% ukupnog godišnjeg ulova. U više navrata se pokušalo na konstruktivan i argumentiran način usuglasiti stavove s Ministarstvom, te je nedavno od strane Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (HSŠRM) bila organizirana javna tribina u Splitu. Nažalost, samo se jedna osoba iz Ministarstva udostojila doći pa je traženi dijalog izostao. Svi dosadašnji prosvjedi koje su organizirali županijski savezi u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku nisu urodili plodom, osim nekih načelnih obećanja od strane državnog tajnika, i to samo u uskom djelu naših zahtjeva kako bi se utišala javnost. Naši zahtjevi nisu išli isključivo u smjeru sportskog ribolova, već smo si uz suglasnost struke dali za pravo sagledati zakon u punoj njegovoj širini. Opći je dojam da je zakon osmišljen kao sredstvo obračunavanja sa sportskim ribolovom na moru, a sve u svrhu podilaženja predrasudama određenih manjinskih interesnih skupina te uklanjanjem svjedoka s morskih prostranstava. Smatramo kako 32 000 sportskih ribolovaca i otprilike jednako toliko

rekreativnih ne smiju bit zanemareni čimbenik, te tražimo aktivnu ulogu u izradi ovog zakona i napose našeg nacionalnog SŠRM. Osim toga, mi u svojoj nakani ne iznosimo samo naše neslaganje, već smo u kratkom vremenu uspostavili komunikaciju s više instituta i fakulteta te smo naišli na odličan odaziv znanstveno-stručne zajednice koja je spremna aktivno se

uključiti u izradu novog pravednijeg i stručnijeg prijedloga zakona.’ Nakon predsjednika ZSŠRM nekoliko rečenica o našem mlađahnom savezu rekao je i Anđelko Vuk, tajnik Saveza te ujedno tajnik DPS – Zagreb. Završno obraćanje imao je Joško Metera, bivši tajnik KŠRM Submania, koji nam je prenio zajedničke stavove znat-

nog broja hrvatskih znanstvenika s područja ribarstva koji su nam svesrdno pomagali stručnim opservacijama. Na kraju prosvjeda pročitane su podrške udruge Riblje oko, odnosno Dubrovačkog ŽSŠRMa, a u ime udruge BIOS i ispred Sindikata pomoraca Hrvatske osobno nam se obratio Anton Malger - predsjednik udruge BIOS, te potpredsjednik SPH.

Tijek i sadržaj samog prosvjeda bili su apsolutno na civiliziranoj razini i nikako se nije mogao svrstati u ‘’govor ulice’, kako je bilo poručeno od strane prozivanih institucija. U ime Organizacijskog odbora prosvjeda Predsjednik KŠRM Submania Ivica Pamuković

Vijesti

Stren Braid Camo

Varalice Civelix

eđu silikonskim varalicama namijenjenima obalnom varaličarenju, Civelix su među najpopularnijima. Zahvaljujući mekanom silikonskom tijelu i posebno elastičnom savijenom repu ove varalice i pri najmanjim brzinama povlačenja ostvaruju izuzetno provokativnu akciju. Istovremeno, zahvaljujući metalnoj jigg glavi s njima su dostupne daljine koje su s klasičnim silikoncima nedostižne. Uz živo oko i prozirno tijelo ispunjeno holo elementima ulov je zagarantiran. Odlične rezultate daje u kombinacijama koje su iscrtane na poleđini pakiranja.

tren Braid Camo upredenica je okruglog presjeka koju su nam pripremili stručnjaci iz Strena. Posebnosti ove upredenice su da je okrugla i tonuća. Vući će vaše varalice,

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

leptire i žlice dublje no što ste do sada uspijevali postići. S obzirom na njenu zaista posebnu kamuflažnu boju, nameće se kao idealan izbor za ribolov osjetljivih vrsta. Upredena je od polietilenskih vlakana i uopće nema elasticiteta, tj. ne isteže se. Pakirana je na kalemima zapremine 110 metara, odnosno 1000 metara, a dostupna je u dimenzijama 0,16 milimetara (11,4 kilograma), 0,22 milimetra (20,5 kilograma) i 0,33 milimetra (30,4 kilograma).

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Gotovi predvezi Rola Crypton za Little Big Game Surf 670 TX

a sve ljubitelje panule koji nisu sigurni u svoje sisteme, nemaju vremena vezivati predveze ili to naprosto ne znaju, Spro ima rješenje. U ponudi su savršeno vezani gotovi predvezi za zubaca i gofa. Udice u veličinama 5/0 i 7/0 vezane su na 1,5 metarskom fluorokarbonskom predvezu nosivosti 60, odnosno 80 libri. Na vama je samo da ovaj gotovi predvez spojite sosnovom, naješkate ga i provučete po samo vama znanim poštama. I kada riba zagrize, straha nema, jer je predvez doslovno savršen.

a sve ljubitelje dalekih izbačaja kakvi su neophodni u surf casting disciplinama, rola Crypton Surf 670 TX je više nego dobar izbor. Pored relativno plitke flat surf long cast špule, rola se odlikuje snažnim prijenosnim mehanizmom. Uležištena je s pet nehrđajućih kugličnih i jednim pouzdanim igličastim nepovratnim ležajem. Prijenos ove role je 4,5:1, a

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

kočnica je prednja. Težina role je 750 grama, a jednim okretom ručice uvlači 105 centimetara strune. Cijena u maloprodaji iznosi 714 kuna.

Ribolov u svijetu

XI KUP

Mimoza 2010.

Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić, Mladen Marković, Mario Druscovich, Vladislav Vuković

a nas je sve počelo na prošlogodišnjem kupu Crikvenice kada su nam Mario Druscovich i dečki iz piranske Oradele ispričali svoje doživljaje sa crnogorskog

primorja vezane uz Praznik mimoze. To je ipak bio samo brum, jer smo na pravu ješku naišli na kupu Oradele. Tamo smo upoznali dečke iz Budve koji su nas detaljno upoznali s propozicijama i mogućim ulovima popraćenima detaljnim opi-

sima krajolika koje je Mario dodatno upotpunjavao svojim poštama na kojima se spremaju najbolje pljeskavice i ramsteci zaliveni Vrancem, Kratošijom… Udicu smo progutali i natrag se jednostavno više nije moglo. Tako se dream team u sastavu Marković, Alaburić i Bulić uputio prema jugu 1. veljače, neposredno nakon što su led, snijeg i orkanska bura okovali cijelu zemlju. Naravno da su sve te nebeske sjekire bile u uskoj vezi s našim odlaskom u ribolov jer je to naprosto uvijek tako – mi u ribolov, a sjekire s neba. Već naviknuti i u duši pomireni s takvom sudbinom vozili smo polako i oprezno tako da smo crnogorsko more ugledali tek uvečer, mada ga zapravo nismo ugledali mi nego samo Đurđa, kako od milja zovemo naše putno računalo. Trajektom smo se prebacili na južnu stranu bokoktorskog zaljeva i nakon svega dvadesetak minuta vožnje ugledali Vladu koji nas je dočekao i poveo… Eh, da… Tu zapravo prestaje priča a počinje legenda.

Samo kanjci

Oliverova beštija

U restoranu Adriatik sreli smo naše domaćine iz KSR Delfin – Budva te odabranu ekipu ribolovaca s kojima smo za tri dana u ljutom boju trebali ukrstiti štapove. Naime, Mimoza kup

je počinjao u četvrtak, tako da smo prva tri dana trebali provesti u opuštajućem druženju. Naravno da smo se odmah uklopili jer smo zapravo vrlo vješti u opuštanju, pri čemu su delicije tog kraja i nenadmašni Vranac odigrali ključnu ulogu. Večera, druženje i odlazak u lokalni kafe Garden prošli su u hipu tako da se još nismo pravo ni snašli, a već smo se idućeg jutra našli na sedammetarskom Antaresu gdje nas je dočekao naš skiper Duško, inače vrsni ronilac i kako smo kasnije saznali ‘katica za sve što se događa pod morem’ – od izranjanja izgubljenih ključeva do najkompliciranijih podvodnih radova. U očekivanju pagara, velikih arbuna i svih onih nemani koje nam je naša uvijek neobuzdana ribolovna mašta i ovoga puta

uspješno predstavila kao neizbježan ulov, uzbuđeno gledamo kako naješkane udice povučene olovnicama tonu u dubinu. Tek što je olovnica dotakla dno slijedi oštar trzaj, muška kontra i izvlačenje svoje prve crnogor-

Neprikosnovena zvijezda večeri

ske lovine. Na udici – pirga. Za njom ide odmah druga. Onda kanjac, pa još jedna pirga, pa još jedan kanjac, pa kanjac… Gledam Mladena i Olivera koji izvlače potpuno jednake kanjce i samo kanjce. Da stvar bude

gora niti jedan ne prelazi pedalj dužine. Da, i ovdje je stanje isto kao i na ostatku Jadrana. Ekspanzija ove vrste je samo posljedica kontinuiranog prelova i izostanka predatora. Ipak, u jednom trenutku javio

se tračak nade. Triana se savila, a Shimanica stenje. Oliver traži opraru koju na brodu, naravno, nemamo. Ubrzo se na površini pojavljuje riba – murina od oko dva kilograma. Oliver je ubacuje u brod nakon čega slijedi op-

Vlada je našao fratra

ća panika. Beštija je kao i sve murine preživčana. Uvija se i grize sve oko sebe uključujući i sebe. Ipak, uspijevamo je ‘smiriti’ i nastavljamo po starom. Nakon što smo izvukli i pustili nekoliko kašeta kanjaca odlučujemo se za odlazak prema van, na dubinu od nekih sedamdesetak metara. Tamo je potopljen brod dug devedeset metara a oko njega pagri barjaktari, ame, kako ih ovdje zovu. To su ribe od tri i preko tri kilograma. Puni nade, spuštamo pribor, spremni na okrutnu i nemilosrdnu borbu. I uistinu, odmah je uslijedio udarac i za tren oka na palubi se našao još jedan kanjac. Mladen je svoj pribor skupio, Oliver je ostavio štap da sam lovi, a ja uporno bacam i mijenjam kuteve, ješku… Tramuntana je sve jača, a kotrakurenat sve izraženiji. Napokon i ja odustajem na opću, a posebno Duškovu radost koji je toga dana kao pravi domaćin neprestano dizao i spuštao sidro. Vraćamo se na suho gdje susrećemo ostale ribolovce koji su prošli poput nas. Dolazi i Mario s punim sićem sitneža

Nazvali su nas ŠRD Ribolov na Jadranu među kojim je i jedna mala, još uvijek živa škrpina. Kratak fotosession i već je u moru. Dolazi još jedna barka sa sličnim ulovom tako da je ideja o kupovini paštete za večeru postaje još stabilnija. Ipak, domaćini ne odustaju od

prvotnog plana. Riba se čisti i sprema – o radosti naše! – upravo u restoranu našeg baš po svemu savršenog hotela Aquarius. Napokon nam neće biti daleko do kreveta. Što se čudite? Pa u Crnoj Gori smo.

Zvijezda večeri Došavši u kuhinju restorana gdje su vrijedni Slovenci odmah počeli čistiti ribu, Oliver i ja se nakon kratkog savjetovanja sa osobljem i domaćinima hvatamo posla. Naručuju se osnovne namirnice i Oliver polako ali sigurno postaje zvijezda večeri.

Dobra je ješka ponekad važnija od pribora

Karolom iz barke

Vlada nam se pridružuje i riba je čista za manje od pola sata, a u kuhinji voda polako kuha. Baš kao da je u svojoj konobi na Pagu, Oliver sjecka krumpire, mrkvu, podlijeva rižu, sve obilato zalijeva maslinovim uljem i kuha veeeliku riblju juhu. Nakon cijelog dana na tramuntani, za sve je to bio pravi melem. Naravno da je taj događaj u skladu s lokalnim običajima vrlo brzo iz obične priče prerastao u ep poznat pod naslovom ‘Olivere, Olivere, tepsija ti masna’, koji se pjeva uz gusle i to samo u posebnim prigodama. Mario je s gamborima i ribom na

Vojko se nalovio arbuna plaki pokušao nadmašiti Oliverovu slavu, no iako se sve pojelo, taj je pokušaj zasjenjivanja ostao samo na nivou pokušaja. Oliver je ostao neprikosnovena zvijezda večeri. Domaćini su nakon večere sve prisutne zasuli prigodnim poklonima, čime je okončan naš prvi, budvanski dio boravka u Crnoj Gori. A sutra nas je kao pravi domaćin, Vlada poveo oko cijelog bokokotorskog zaljeva. Drevne luke i zidine pričale su svoje ni-

Goca je izvukla ulovljenog arbuna jeme priče, a stoljeća radosti i tuge izvirale su iz svakog kamena i iz svake litice. Kotor je palio svoja svjetla kad smo ga preplavljeni dojmovima napuštali, tako da smo u Baošiće, točnije u Bijelu stigli po mraku. Verifikacija, a i naš smještaj, bili su na samoj obali mora u hotelu Max koji je imao tri zvjezdice i Bojana, našeg savršenog barmena, četvrte zvjezdice hotela. Naše radosti – krevet nam je opet blizu. Ne, znam što je to… Valjda klima…

Nazvali su nas SRD Ribolov na Jadranu – Zagreb

Verifikacija je brzo prošla. Domaćini Kupa Mimoze KSR Bijela - Bijela i KSR Ribar - Baošići imali su dovoljno utakmica u nogama tako da su na sva eventualna pitanja i nedoumice imali spremne i razrađene odgovore. Propozicije su bile jasne. Lovila su se tri lova. Prvi je bio dnevno-noćni karolom, ili po naški tunjom iz ruke, pri čemu su se pored riba iznad 12 centimetara bodovali i svi glavonošci. Drugi je bio štapom iz brodice pri čemu se bodovala

sva riba preko 12 centimetara, dok je treći bio ekološki, štapom s obale gdje se bodovala sva riba osim vučića, s tim da se po prijavi svaka ulovljena riba morala odmah po mogućnosti neozlijeđena vratiti u more. Oformljen je i međunarodni žiri u koji sam kao kapetan hrvatske ekipe i ja upao i na kraju natjecanja izašao bez ikakve potrebe za bilo kakvom intervencijom. Slijedila je večera, pa opuštanje do sitnih sati koje nam je, gle

Mario je zamarao i zamarao…

Prvih deset godina Na Kupu Mediterana, kako se ovo međunarodno sportskoribolovno natjecanje nazivalo do 2006. godine, ekipe su do 2008. godine nastupale pod imenom gradova iz kojih su dolazile. Danas se taj naziva Kup Mimoze i na njemu su sudionici sportskoribolovni klubovi predstavljeni kroz tročlane ekipe. Na ovom su natjecanju u proteklih deset godina nastupili jednom ili više puta, sportski ribolovci 27 klubova iz šest država. 1. ŠRD Aero - Celje (Slovenija) 2. KSR Ama - Kostanjica (Crna Gora) 3. SRD Arilje ( Srbija ) 4. SRD Baraj - Vrsar ( Hrvatska ) 5. BARI ( Italija ) 6. KSR Bijela - Bijela (Crna Gora) 7. KSR Bokeljska Jedra - Đenovići (Crna Gora) 8. KSR Delfin - Budva (Crna Gora) 9. KSR Igalo – Igalo (Crna Gora) 10. KSR Jugole Grakalić – Herceg Novi (Crna Gora) 11. ŠPRD PLK - Koper (Slovenija) 12. ŠRK Meduza - Rovinj (Hrvatska) 13. MRK Menula - Izola (Slovenija) 14. SRD Morava - Čačak (Srbija) 15. SRD Moravica - Ivaljica (Srbija) 16. KSR Nirvana - Herceg Novi (Crna Gora) 17. RD Oradela - Piran (Slovenija) 18. SRD Podgorica - Podgorica (Crna Gora) 19. SRK Pagar - Tivat (Crna Gora) 20. RPD Piran - Piran(Slovenija) 21. KSR Ribar - Baošići (Crna Gora) 22. SRD Sarajevo - Sarajevo (B i H) 23. KSR Širun - Budva (Crna Gora) 24. ŠRD Udica - Umag (Hrvatska) 25. SRD Visoko - Visoko (B i H) 26. KSR Zubatac - Kotor ( Crna Gora ) 27. Društvo Tramuntana – Prijatelji morja - Izola (Slovenija) Na svih deset natjecanja nastupili su natjecatelji iz RD Oradela - Piran, KSR Bijela - Bijela, KSR Jugole Grakalić - Herceg Novi i KSR Ribar - Baošići. Natjecatelji koji su lovili na svih deset prethodnih kupova su Arapović Ante KSR Jugole Grakalić - Herceg Novi, Radović Andrija KSR Bijela - Bijela i Damjanović Zdravko KSR Ribar - Baošići, a na devet Druscovich Mario i Černac Branko RD Oradela - Piran. Najviše ekipa, čak 20, sudjelovalo je na 9. Kupu, 2008. godine, a najmanje na 4. Kupu, 2003. godine – samo 8. Prosječan broj ekipa je 14. Na prva dva kupa, osim u disciplini ekološki ribolov, nije određivan pojedinačni plasman. Tada su najuspješniji bili: 2000. – Tivat (Crna Gora) 2001. – Piran (Slovenija) 2002. – Bari (Italija) 2003. – Izola (Slovenija) 2004. – Izola (Slovenija) 2005. – Izola -T (Slovenija) 2006. – Izola – M (Slovenija) 2007. – Izola – M (Slovenija) 2008. – KSR Ribar - Baošići (Crna Gora) 2009. – Tramuntana - Izola (Slovenija) Najuvjerljiviju pobjedu ostvarila je 2008. godine ekipa KSR Ribar Baošići sa šest bodova prednosti u odnosu na drugoplasiranu ekipu, a najneizvjesnije je bilo 2000. godine kada je Tivat bio bolji za samo jedan bod od drugoplasirane ekipe. Najuspješniji natjecatelji su Grgurović Zvonimir, MRK Menula - Izola sa ukupno 17 medalja - 6 zlatnih, 2 srebrne i 2 brončane medalje u pojedinačnoj i 6 zlatnih i 1 srebrnom u ekipnoj konkurenciji i Babič Stojan MRK Menola - Izola sa 10 medalja - 1 zlatnom, 5 srebrnih i 1 brončanom u pojedinačnoj i 3 zlatne u ekipnoj konkurenciji. Od domaćih natjecatelja najuspješniji su Mikša Marjan SRK Pagar Tivat sa 5 medalja - 1 zlatnom pojedinačno te 1 zlatnom, 2 srebrne i 1 brončanom ekipno, i Sijerković Dejan KSR Ribar – Baošići sa 4 medalje - 2 srebrne i 1 brončanom pojedinačno i 1 zlatnom ekipno.

Drugog se dana lovilo štapom čuda, sve više i više, i sve bolje i bolje išlo za rukom.

Karolom na bičuge Kup je službeno otvoren u četvrtak u podne. Otvorili su ga predstavnici klubova domaćina dok je gradonačelnik u sali hotela Max primio sve kapitene ekipa, poželio im dobrodošlicu i sreću u lovu koji predstoji. Lov karolom je počeo popodne. Ješka - dagnja, lignja i tri gambora. Gledao sam u ješku i naviknut na naša domaća natjecanja bio prilično zabrinut. S obzirom na količinu očekivao sam da ću je potrošiti u prvih sat i pol vremena. No ješke je na moju žalost bilo i previše. Prva tri sata smo dobili svi zajedno tek nekoliko riba, uglav-

Arapović je prvog dana bio prvak

nom arbuna i batoglavaca koje ovdje nazivaju bičugama. Tek je u sumrak riba proradila nešto jačim intenzitetom i to opet u refulima. Bičuge, su posljednih pola sata napadale udice, no bile su male, rijetko duže od dvadeset centimetara. Najbolje su prošli domaći koji su poznavajući teren otišli na svoje provjerene pošte. Naravno, na tim je mikrolokacijama bilo jako važno ubosti ‘u bužu’ Tako je primjerice Ante Arapović, SRK Jugole Grakalić – Herceg Novi sjedeći u bokaporti na provi uspio pronaći fratre koji su ga doveli do medalje. Ovaj je lov okončan prije mraka, tako da nismo ni imali pravu priliku isprobati naše ‘dežuloviće’ i ‘japance’. Vaganje je obavljeno ispred hotela gdje su odmah formirane

Sudionici XI kupa Mimoza 2010. Oradela 1 - Piran, Oradela 2 - Piran, RPD Piran 1 - Piran, RPD Piran 2 - Piran, Menola - Izola, Tramontana, prijatelji morja - Izola, Ribolov na Jadranu - Hrvatska, SRD Sarajevo - Sarajevo, KSR Ribar - Baošići, KSR Delfin - Budva, SRK Pagar 1 - Tivat, SRK Pagar 2 - Tivat, KSR Zubatac - Kotor, KSR Bijela - Bijela, KSR Ama - Kostanjica, KSR Jugole Grakalić - Herceg Novi, KSR Igalo - Igalo, KSR Sipa - Tivat 1. dan pojedinačno

2. dan pojedinačno

konačno ekipno

ekološki

Ante Arapović

Milan Ljubić

KSR Ribar - Baošići

Antonio Perušina

Dejan Sijerković

Drago Dujmušić

RPD PIRAN 1- Piran

Drago Dujmušić

Vid Celec

Vojko Kokot

SRK Pagar 2 - Tivat

Vojislav Tanasković

Najveća riba natjecanja plasmanske liste. Dvojica informatičara, Vladislav Vuković i Vukašin Prokić unosili su rezultate koji su odmah po završetku vaganja bili objavljeni na oglasnoj ploči i internetu. Ekspeditivnost s kojom se ne susrećemo često. Uslijedila je večera, pa opušta-

nje koje nam je bilo nekako… Ma znate već…

Drugi dan Drugi natjecateljski dan počeo je ranije. Već se u osam sati ujutro isplovljavalo i tu smo se trebali naći na svom terenu. Naža-

Informatički je dvojac bio besprijekoran

lost, arbuni su i u ovom lovu bili uglavnom na granici, a manule previše ispod granice. Pokoji fratar, špar, knezovi i pirge za one koji su prišli kraju, rijetke bugve i modraci, te neizbježni kanjci činili su većinu ulova. Hobotnica od 3300 grama koju sam uspio odlijepiti od dna i

propisno je uz pomoć slovenskog protivnika Franca Bagara podmetačem nasukati, tog se dana nije bodovala. Lov je okončan u 12:15 sati, ulov izvagan, plasmanske tablice propisno složene, sve u roku i na vrijeme tako da se odmah nakon ručka moglo pristupiti i

Ova se hoba nažalost nije bodovala

Na vagi je bilo živo posljednjem ekološkom lovu. Naravno, u taj smo lov gurnuli Olivera kao našu posljednju nadu, dok smo mi kao dva iskusna mačka zaklon od sve neugodnijeg vjetra koji se spuštao s Lovćena potražili za šankom kod Bojana, našeg savršenog barmena koji i misli čitati zna. Ipak, Olivera nismo mogli ostaviti potpuno samog pa smo ga povremeno obilazili. Lovila se uglavnom mikro-riba, glavoči, balavice ili mačkulje, poneka pirga i dragana, kako Crnogorci nazivaju pauka. Najveću ribu natjecanja, oradu tešku 700 grama nasukao je Vojislav Tanasković SRK Bijela - Bijela. Zanimljivo je da je unatoč veličini ta riba prema propozicijama Vojislavu donijela tek pet bodova, baš kao da je ulovio i pet mikro glavoča! Snimili smo i Marija Druscovic-

Dragana

Nakon vage ha koji je u jednom dužem periodu izvlačio samo prazne udice tako da smo svi zaključili da on zapravo lovi amebe. Naposljetku je i taj lov okončan tako da smo se napokon mogli – pogađate, malo opustiti.

Stvar u svoje ruke Subota, posljednji dan našeg boravka na crnogorskoj obali prošao je u obilasku okolnih mjesta. I dok su neki obilazili prirodne znamenitosti ili kulturnu baštinu drugi su se bavili konkretnom gastronomskom ponudom i ‘tekućom problematikom’. Toga je dana u Baošićima u skladu s Praznikom mimoze održana velika fešta. Unatoč kiši prodavalo se sve i svašta, a na svakom se koraku pekla riba, mahom srdela, i meso u

U eko lovu lovile su se mahom mikro-ribe

Mario je lovio amebe

Pobjednici Mimoza kupa

Atmosfera je bila opuštena

I naravno, konac djelo krasi

svim mogućim oblicima. Naravno da se nabrojeno zalijevalo pivom i crnim vinom tako da veselja nije nedostajalo. Ne mogu ne spomenuti Krunu, vrhunsku lozovu rakiju koja nam je ostala u vrlo pitkom i dragom sjećanju. Oliver ju je već nakon prve degustacije prekrstio i nazvao Zvonom jer tako dobro zvoni… Taj je dan, kao i svi do tada, prošao iznenađujuće brzo. Očekivana svečana večera uz proglašenje pobjednika napokon je došla na red. Proglašeni su pobjednici i podijeljene su medalje i nagrade. Mi smo prvoplasirane nagradili našim časopisom i knjigom Mladena Markovića “Ribolov iz brodice”. Razmijenjeni su pokloni i službeni je dio time nekako nevidljivo okončan. Polako ali sigurno, unatoč živoj glazbi i klasičnom glazbenom zastoru, društvo se polako počelo osipati. Bio je krajnji trenutak da se stvar uzme u svoje ruke. Plan je za tren oka sklopljen - klavijaturista je umirovljen, a gitara oteta, i kao takva došla pravo meni u ruke. U pravoj

ekipi inspiracije i nadahnuća nikada nije nedostajalo tako da je slijedila pjesma za pjesmom, gemišt za gemištom… Iako se činilo da kraja nema, sve je završilo negdje oko 4 sata kada smo posljednjom Krunom nazdravili domaćinu, a gitaru vratili vlasniku koji je punih šest sati za šankom strpljivo čekao svoj instrument. I tek nakon što smo se spustili u krevet trebalo je ustati. Pred nama je bio dug put. Bura je zatvorila dionicu autoceste od Posedarja do Svetog Roka dok je snijeg ponovo okovao Liku. Naravno da nas to nije iznenadilo jer je to bilo, kao što sam već rekao, u tradiciji naših putovanja. Jedino su Slovenci bili malo iznenađeni, ali su izdržali i sretno stigli kući. Što još reći? Teško je sažeti sedam dana izvrsnog druženja, novih krajolika, ljudi i doživljaja u nekoliko stranica. Vidjeli smo tek jedan mali dio crnogorskog primorja i upoznali krasne ljude s kojima smo sklopili prijateljstvo. Kaže se da se nikad ne zna što će biti sutra, no mi sigurno znamo da ćemo opet doći.

Svijet ribolova

BURA,

škare i ribice Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

ada se iznad brda pojavi crni oblak, zna se što slijedi. Dvije, tri kapi kiše i fortunal bure nakon koje preostaje samo ustanoviti štetu i kukati nad vlastitom sudbinom. Tako se i iznad brda nekada davno stečenih prava pojavio crni oblak koji prijeti da otpuhne još poneko pravo i pravicu. Iako se brdo prava smanjilo i sve više podsjeća na brežuljak, oblaci su i dalje gusti i crni pa nekima čak izgledaju opasnije nego ikada. Odnijela je bura zamalo, uz još podosta toga, i zakonsko pravo da se baci bijednih 100 udica paran-

gala onome tko ih je bacao blagoslovljen dozvolom Saveza za športski ribolov na moru. Zamalo su se zadovoljili i profesionalni ribari, ako bi se riječ zadovoljstvo uopće mogla i pronaći u rječniku ove poduzetničke grupe koja vlastitim gomilama alata smeta sama sebi u tolikoj mjeri da nakupljene frustracije mora uvijek žurno ispucati na nekog konkretnog. Ovaj put se najlakša i nezaštićena meta ukazala u liku i djelu sportskog ribolovca. Proganjanje kategorije sporta nije od jučer i obično dolazi u paketu s malim ribarima i podvodnjacima. A mali ribari su pak, zasebna

priča. Velik dio njih spada u neusporedivo veće terminatore ribljeg svijeta od sportaša, ali su se pokazali kao teža meta koja još uvijek vješto izbjegava ciljnik profesionalaca. Vjerojatno to mogu zahvaliti Zakonu o otocima i svojim brojnim obiteljima koje nisu tako lako spremne izbaciti sa svog menija gotovo besplatne riblje obroke. Nije isključeno da i pokoji saborski zastupnik ne rasterećuje svoje troškove namakanjem mreža u svojoj izbornoj jedinici. Najmanje sklono sukobima i pritiscima na vlast je ujedno i najbrojnije sportsko-ribolovno

pučanstvo, koje tek povremeno zabaci udicu iz čistog užitka i uredno kupuje sportsku dozvolu. U Ministarstvu ribarstva i ostalog prihvatili su činjenicu da je svaki užitak mjerljiv jedino u količini stečenog, u ovom slučaju ribe i njene, njima nezaobilazne novčane protuvrijednosti. Tako će svaka riba iz obitelji ugostiteljski interesantnih, a ulovljena rukom sportskog ribolovca, morati biti podvrgnuta zakonskom sakaćenju, tj. otkidanju polovine repa. Onaj koji se poželi bilo kome pohvaliti pokazivanjem takve polurepe ribe bit će prisiljen odgovarati na pitanje zašto je to napravio, kada svi znaju kako bi normalna riba trebala izgledati. - Napravio sam to zato da je ne bih mogao prodati - tako će zvučati jedino ispravno objašnjenje. Užitak i veselje uspješnog ribolova završiti će gorčinom i poniženjem, a osakaćenu ribu je bolje skriti i nikome živome pokazivati. Tako je i sportski ribolov, kao jedno od rijetkih utočišta u kojima se moglo povremeno skloniti od svakodnevnih sitnih i krupnih ponižavanja, potpuno nepotrebno kontaminiran besmislenim propisom. Stručnjaci su ukazivali na mnoge štetne stvari za riblji svijet pa ih se nije poslušalo. Jedino se sportaš sa svojim mizernim alatima i ribom našao u škarama krojača pravila pa je time, bez iznimke, unaprijed kažnjen za nešto što nije učinio.

Vijesti

Spiderwire EZ Braid

predenica je u nekim oblicima ribolova nezamjenjiva. No nikako nije svejedno kakvu ćete upredenicu namotati na svoju rolu. Najnovija Sp i d e r w i re E Z Braid upredenica je izrađena od Dyneema-e, točnije upredena je od tri Dyneema niti. Izuzetno je glatka i potpuno neistezljiva. Daje maksimum snage po razumnoj cijeni. Nosiva je, jaka i vrlo lagana tako da će vam omogućiti bacanja na kakva su navikli svi koji koriste Spiderwire upredenice.

VMC udice

V Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

MC udice su od svog pojavljivanja na tržištu postale sinonim kvalitete, pouzdanosti i besprijekorne oštrine. Za sve one koji ne vole baš ništa prepuštati slučaju, i koji vole i cijene samo najbolje, Barka u ponudi ima VMC natjecateljske udice izuzetne kvalitete. Oštrice ovih udica su obrađene posebnom tehnologijom koja je zaslužna za visoku otpornost na abraziju.

U ponudi su modeli 7002 BZ – bronze No16 i No24, te 7001 RD rouge No24 u pakiranjima od 20 komada. Maloprodajna cijena modela 7002 BZ je 39,40, a modela 7001 RD 42,25 kune. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Stonfo Trlja platno tehnosfere i perline by DTD

rednost koju imaju ribolovci koji koriste Stonfove dvostrano probušene kuglice, poznatije kao tehnosfere, odavno je utvrđena kao pravilo. Za razliku od ostalih sličnih proizvoda, Stonfo tehnosfere ne pucaju niti pri najvećim opterećenjima. Prame montirane preko tehnosfera okreću se u svim smjerovima tako da nema petljanja ni mršenja, a prezentacija mamaca je više nego prirodna. Tehnosfere su pakirane na plastičnim ‘češljevima’, a dostupne su u svim veličinama, od najsitnijih oznake 1,8 do onih namijenjenih parangalima s oznakom 10.

Osim tehnosfera u ponudi su i perline, tzv. pješčane kuglice koje se koriste kao graničnici i čuvari čvorova. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ignju je sve teže uloviti. No to govore samo oni koji nisu radili s DTD-ovim varalicama. Panula za lignje Trlja platno je izrazito lovna varalica. Izrađena je od tvrde plastike i presvučena platnom s uzorkom trlje. Varalica je tonuća, a naoružana je dvostrukom inox krunicom sa zaobljenim iglama. Trlja platno ima fosforno tijelo što je čini posebno privlačnom u svim uvjetima. Dostupna je u dvije dimenzije – 90 i 110 milimetara po maloprodajnoj cijeni od 45 kuna. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Svijet ribolova

DOBRO nam došla mrtva ribo Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

akve se sve nevolje nisu natovarile na leđa ove naše jadne preostale ribe? Toliki manjak pažnje i skrbi ne zaslužuje niti jedno živo stvorenje u Lijepoj našoj, pa makar se nazivalo ribom ili bilo kako drukčije. More koje nas hrani bi trebalo imati zasluženo mjesto kao vrlo osjetljivo javno dobro, a ne tretman resursa kojega treba iscrpiti, po mogućnosti što brže i temeljitije. Tvorci pravila prečesto ukrašavaju svoje programe floskulama

o održivom razvoju i uravnoteženom korištenju mora. Služenje kapitalu i profitu daleko je od bilo kakve vizije očuvanja života podmorja, a samim time i života primorja kakvog poznajemo. Ona najviša, jedina priznata istina je konačni godišnji rezultat iskazan u tisućama tona morskih stvorenja bespoštedno izvučenih iz našeg dijela Jadrana. Pod pritiskom takve istine prešućuje se i tolerira anarhija u uporabi, a pogotovo u zlouporabi raznovrsnih ribarskih alata koji su se, zahvaljujući ribarskoj dovitljivosti, razbuktali

u bezbroj varijanti. Veličina tog gordijskog čvora preusmjerila je ionako površnu pozornost zakonodavca s problematičnih načina ulova žive ribe na mrtvu, već ulovljenu. Kako su u Ministarstvu ribarstva i ostalog ipak konačno shvatili da je izvor plivajuće ribe počeo brzo presahnjivati, te da se u tom bunaru sasvim jasno nazire dno, svu svoju energiju su odlučili utrošiti na lov pokojne ribe. Ribe koja već desetljećima mirno plovi crnim tržištem i vješto bježi iz njihovih godišnjih izvješća. Kako takvu ribu nije nimalo lako

uloviti, posegnulo se za alatima prisile u obliku gomile formulara, izvještajnih lista, deklaracija, elektronskih izvješća itd. Da bi taj lov bio uspješan, izvjesno je da će se na tom poslu morati zaposliti i popriličan broj novih djelatnika koji će sve te desetine tisuća poluistinitih i istinitih informacija razvrstavati, svrstavati, uspoređivati, zbrajati i na kraju dovesti do željenog rezultata izraženog u tonama. Taj rezultat će se jednostavno pribrojiti svim onim mrtvim ribama koje već duže vrijeme plove kontroliranim papirnatim morem, i eto uspjeha bez velikog stresa. Kada u godinu ili dvije papirnate tone takve ribe stvarno i isplivaju u nekim većim količinama, ta će suma mrtvih riba biti onaj pravi pokazatelj pametnog i održivog razvoja ribarstva. Ali što će se dogoditi sa živim ribama? Na njihovu jadnu sudbinu svi se vrlo lako navikavaju. Izgleda da nije nimalo teško pomiriti se sa činjenicom da će ribe količinski biti sve manje i manje, te da će neke, za sada ugrožene vrste, ovakvim trendom izlova potpuno nestati. Druge, kojih još donekle ima, vrlo će brzo postati ugrožene. Ovo naše more uvijek se može usporediti s nekim koje je u još gorem stanju. Možemo se tješiti time što eto, ipak nije najgore. Da li će evidentirana mrtva riba spasiti onu živu, to će pokazati vrijeme. Nažalost, potpuno je neostvarivo da baš svi apetiti budu zadovoljeni. A kada nakon ove lukulove gozbe zagrabimo u more, moglo bi nam se dogoditi da izvučemo praznu opraru. Tada nam možda postane jasno što smo imali i što smo izgubili.

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Svijet ribolova

SITNA riba

Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Klara Bulić

iba života je san koji prati svakog ribolovca. Mada taj san ima različite oblike, i mada u njemu nastupaju razne vrste, svi ti maštani ulovi imaju jednu zajedničku crtu, a to je veličina. Sve su te ribe o kojima sanjamo prvenstveno velike. No u praksi je stvar najčešće potpuno drukčija. Većina ulova je prosječno mala, da ne kažemo ispodprosječna. I dok pojedini ribolovci ne kriju prezir prema sitnoj ribi, drugi u njoj vide put ka ispunjenju svog sna. Ako izuzmemo varaličare, svi ribolovci koji love velike ribe, za ješku koriste sitnu ribu. Naravno, pored sitne ribe tu su i

Mala je, al’ dušu veseli

glavonošci, prvenstveno lignje i sipe, pa i mušuni. Sitna je riba nerijetko temelj uspjeha u lovu na krupnu ribu.

Nije knez jedina tražena mala riba. Ušata, špar, gavun, manula, sve su to sitne ribe koje mogu donijeti veliku. Uloviti ih uistinu nije teško. Treba samo složiti adekvatan pribor, ponuditi im pravu ješku i to je to A ne smijemo zanemariti ni gastronomski užitak jer je fritada

gavuna ili špara jedinstvenog okusa i ne može se usporediti ni sa čim drugim. Ipak, sitnu ribu ne love svi. Neki zbog spomenutog prezira, neki zbog neznanja. Ne, nije tu riječ o početnicima. I iskusniji panulaši koji u svom ribolovnom stažu imaju brojne kapitalce ponekad muku muče u potrazi za običnim proždrljivim knezom. Naravno, kneza je lako uloviti, reći će mnogi. No ostaje činjenica da mnogima jednako tako to uopće nije lako. Nije knez jedina tražena mala riba. Ušata, špar, gavun, manula, sve su to sitne ribe koje mogu donijeti veliku. Uloviti ih uistinu nije teško. Treba samo složiti adekvatan pribor, ponuditi im pravu ješku i to je to.

Nije ih teško uloviti

Knez Knez (Coris Julis, L. 1758.) pripada obitelji usnjača (Labridae) i svakako je jedna od najatraktivnijih i najljepše obojenih Jadranskih vrsta. Ima mnogo narodnih naziva, a skoro su svi vezani uz njegovo šarenilo – piturinka, vladika, pulicjot, puntar, dugnjača, banica, kudulin… Budući da se mužjak i ženka vanjštinom razlikuju, vjerovalo se da postoje dvije vrste kneza pa su u skladu s time imali različita imena - Coris Julis je bilo ime za mužjaka, a Coris Geofredi za ženku. Mužjak kneza naraste do punih 25 centimetara, a dosegne težinu od 0,14 kilograma. S gornje strane je tamno zeleno-smeđe boje s prijelazom na modrika-

Mužjak kneza

Ušate u jatu sto. Duž tijela mu se proteže karakteristična jasno narančasta ili ružičasta cik-cak pruga, pod kojom teče tanka tamno modra linija. Na škržnom zaklopcu ima modru pjegu, a po sredini boka tamnu mrlju. Samo nedorasli primjerci imaju žućkasti, ružičasti ili žućkasto-bijeli trbuh, dok je kod odraslih jedinki ta površina bjeličasta. Sam početak leđne peraje je živo crven, te nešto izdignutiji od ostalog dijela. Ženka kneza je nešto kraća, do 20 centimetara, a s gornje strane može biti smeđa ili ružičasta s maslinastozelenim odsjajem. Po sredini tijela

Iglice se najčešće love matasinama ima uzdužnu žutu prugu iznad koje se nalaze još dvije, manje izražene. Prva pruga je s prednje strane modra, a straga crvenkasta, dok je druga cijelom dužinom crnkasta. Trbuh joj je ružičast do žućkasto-bjelkast. Knez je najbrojniji u zoni plime i oseke, no može ga se uloviti i na svim dubinama do 100 metara. Proždrljiv je i agresivan, čemu svjedoči njegov impresivni zubni aparat. Ponuđenu ješku najčešće napada bez oklijevanja gutajući je bez imalo zadržavanja ili žvakanja, pa u ribolovu treba biti oprezan želimo li ga sačuvati živog. Nai-

me, nakon što proguta udicu ne može ga se osloboditi bez noža ili škara. Stoga treba reagirati na svaki potez oštrom kontrom tako da ga udicom kačimo samo za usne. Pribor za lov kneza je jednostavan. Ukoliko se lovi iz plovila na osnovu promjera 0,25 - 0,30 milimetara, preko zogulina se vezuje predvez na čijem se kraju nalazi olovnica težine primjerene dubini. Iznad olovnice se vezuju dvije do tri prame duge oko 15 centimetara sa sitnim udicama, npr. Mustad Allround No 8 – 12. Za ribolov s obale praktično je koristiti sistem s kliznim plov-

kom i predvezom s dvije kraće prame naoružane jednako sitnim udicama. Jednako je uspješan i lov odmetom. Na osnovu promjera 0,25 milimetara se preko zogulina vezuju jedna do dvije prame nejednake duljine.

Knez je najbrojniji u zoni plime i oseke, no može ga se uloviti i na svim dubinama do 100 metara. Proždrljiv je i agresivan, čemu svjedoči njegov impresivni zubni aparat Sistem se izbacuje u lovnu zonu bez ikakvog opterećenja, održavajući najlon neprestano lagano napetim. Kontrirati, kao i u prethodnim slučajevima, treba na prvu. Uobičajena je ješka dagnja, no može se upotrijebiti bilo što morskoanimalnog porijekla. Knez se obično postavlja živ, kako na paranagle, tako i na sve druge pridnene postave. Najčešće se kači ispod leđne peraje neposredno pod kožu, no može se ješkati i kroz usta odozdo prema gore.

Ušata

Jata nije teško otkriti

Ušata (Oblada melanura, Linnaeus, 1758.) je riba iz obitelji šparida (Sparidae). Karakterističnog je šparoidnog,

ovalnog, postrance stisnutog oblika, s velikim okom i tamnim prstenom na repu. Gledano sa suhog, čini se kao da na korijenu repa ima bijeli prsten. Inače je srebrnkasto sive boje, s leđa tamnija, a prema trbuhu svjetlija. Ušata ima malu glavu s relativno nerazvijenim čeljustima. Ipak, unatoč tome je brz i okretan plivač koji u hipu i bez oklijevanja proždrljivo napada svoj plijen. Može narasti 30 centimetara u duljinu, a bude teška i do 0,60 kilograma. Nalazimo je od površine do 70 metara dubine. Nešto je brojnija nad hridinastim dnom. Pribor za ribolov ušata se bitno ne razlikuje od pribora za ribolov kneza plovkom ili odmetom. Zapravo, jedino što je različito je doba dana. Sumrak s prijelazom u noć i cijela noć su pravo doba za lov ove vrste. Iako se može uloviti danju, takvi su slučajevi vrlo rijetki. Za lov sitnijih ušata valja rabiti sitnije udice i ješke. Veće ješke će prije napasti krupnije ušate koje su vrlo borbene tako da je s ultra finim priborom ponekad vrlo teško izaći na kraj s primjercima teškim oko pola kilograma. Manji su primjerci idealni za panulu zubaca, a postavljeni na fermu često znaju isprovocirati napad feluna ili lice.

Bugva Odmah uz ušatu nalazimo i bugvu (Boops Boops, Linane-

Bugva je dobra ješka

Ušata ima sitne zube us. 1758.). Pripada istoj obitelji i može se podjednako loviti danju i noću. Bugva ima nešto izduženije i vretenastije tijelo što odaje brzog i vještog plivača. Naraste do 35 centimetara duljine, a može težiti i preko 0,5 kilograma. Nalazimo je duž cijelog Jadrana, od površine pa do čak 200 metara dubine. Neovisna je o morskom dnu. Formira jata koja uz malo bruma nije teško zadržati u mjestu. Osim klasičnog bruma, bugve u

mjestu može zadržati povremeno izbacivanje običnog pijeska skupljenog na obali. Pribor je identičan onom za lov kneza s tim da je za lov bugava praktičnije koristiti nešto duže prame. Budući da se zakačena bugva intenzivnim grickanjem cijelo vrijeme pokušava osloboditi, poželjno je da udice budu dužeg vrata. Bugva je osjetljiva riba i teško ju je dulje vremena održati na

životu, no mnogi je ribolovci traže jer je nekim vrstama, poput ugora, naprosto neodoljiva, živa i krepana. Često se koristi kao ješka na parangalima dok su lagano usoljeni fileti izvrsni za ribolov cipala.

Manula Manula (Spicara smaris, Linneaus, 1758.) je riba iz obitelji girovki (Centracanthidae). Dosegne maksimalno 20 centime-

Manule su uvijek cijenjena ješka

tara duljine i 0,08 grama težine. Boje je smeđe-sive, s prijelazima na ružičasto ili zelenkasto s tamnom kvadratnom mrljom na boku, neposredno iznad bočne peraje. Ima vretenasto tijelo, a nalazimo je u jatima od tri pa sve do 200 metara dubine. Boravi doslovno nad svim vrstama dna. U doba mrijesta mužjaci znaju biti prošarani tirkiznoplavim nepravilnim prugicama. Iako se uglavnom lovi mrežama, mnogi je love udicama iz plovila i s obale. Predvez za lov manula je identičan onome za kneza, s tim da prame moraju biti kraće i nešto udaljenije od olovnice jer se ova vrsta ne zadržava na dnu nego uglavnom iznad dna. Ješke moraju biti male kako bi ih manule svojim teleskopskim ustima mogle odjednom progutati. Uz manulu se često na potpuno jednak način ulovi i njena prva rođakinja lužina (Spicara flexuosa, Linnaeus 1758.). Ova je vrsta kao ješka, unatoč činjenici da je znatno žilavija, ipak manje tražena od manule.

Manula je izvrsna ješka za većinu predatora, a odstajala na suncu pa nadjenuta kroz oči, brancinima je naprosto neodoljiva.

Cipal U našem moru živi šest vrsta cipala od kojih nisu svi uhvatljivi udicama. Najčešće se lovi zlatac (Liza aurata, Linnaeus, 1758.) koji živi u jatima. Zlatac, kao uostalom i svi ostali cipli, ima vretenasto tijelo i dobro razvijene peraje. Izvrstan je plivač i rado skače iznad površine po čemu je cijela obitelj dobila naziv skočci (Mugilidae). Srebrnkasto je sive boje, postrance prema trbuhu sve svjetlije. Na škržnim zaklopcima ima karakterističnu zlatnu mrlju kojoj duguje ime. Iako dosegne jedan kilogram težine i bude dug 45 centimetara, najčešće se love primjerci do 0,15 kilograma. Nalazimo ga po cijelom Jadranu, gotovo isključivo po površini. Preferira pozicije gdje se miješa slatka i morska voda.

Lužina je nešto žilavija Najjednostavnije ga je uloviti odmetom bez ikakvog opterećenja, kakvim se mogu loviti i knezovi, ili pomoću plovka, s tim da dubinu treba podesiti dubini na kojoj se cipli zadržavaju. Cipal je izvrsna ješka u pučinskoj panuli, no dobrim se pokazao i u klasičnoj viškoj. Najmanji primjerci su izvrsni za sve oblike lagano konstruiranih panula. Može se koristiti živ ili krepan, a najčešća montaža je kroz usta, odozdo prema gore.

Špar Špar (Diplodus annularis, Linnaeus 1758.) je pravi predstavnik obitelji šparida (Sparidae). Naraste do 22 centimetra duljine i bude težak do 0,37 kilograma. Ovalnog je oblika, postrance spljošten. Boje je zlatasto sivo srebrnkaste sa crnim

Cipli se love na nekoliko načina

Lako ih je uloviti

sedlom na repu. Ima solidno razvijene žućkaste peraje. Prisutan je na cijelom Jadranu, a nalazimo ga od samog plićaka do 90 metara dubine. Najbrojniji je u litoralnom spustu. Špar je uvijek gladan i bez oklijevanja će napasti gotovo svaku ponuđenu ješku. Nije ga teško uloviti bilo kojim od već opisanih alata i montaža. Može ga se loviti i na kruh, s tim da mu je najpraktičnije ponuditi kuglicu na samom vrhu udice. Kao živ, izvrsna je ješka za sve velike predatore, uključujući i brancine, kako one velike tako i manje. Najčešće se ješka ili kroz usta odozdo prema gore ili po sredini leđa pod kožu.

Iglica Iglica (Belone belone gracilis, Lowe, 1839.) je riba iz obitelji iglica (Belonidae). Može narasti

Špara ima posvuda do 80 centimetar duljine i težiti 1,15 kilograma, no prosječna lovna težina je 0,06 kilograma. Ima izduljeno tijelo s karakterističnim kljunasto formiranim ozubljenim čeljustima. Zelenkasto-modrikaste je boje, prema trbuhu srebrne. Peraje su slabo razvijene, osim repne. Brz je i okretan plivač i nalazimo je posvuda po Jadranu u površin-

Gavuni su dobri za sve ribe

skom sloju mora. Često iskače iznad površine. Iglicu nije teško uloviti. Najčešće se lovi popularnim matasinama koje se kao lagana panula povlače brzinom do pet milja. No jednako će se lako uloviti na silikonske varalice, kao i na filet srdele ili neke druge plave ribe. S obale se lovi mahom varaličarenjem ili wagglerom. Izvrsna je

ješka za sve velike predatore, poglavito za zubaca i gofa. Ješka se s tri do četiri udice u nizu koje se kače pod kožu, osim prve koja ide kroz kljun odozdo prema gore.

Gavun Gavun (Atherina (Atherina) Hepsetus, Linnaeus, 1758.) je

riba iz obitelji zeleniša (Atherinidae). To je sitna vrsta koja ne naraste više od 15 centimetara duljine. Leđa su mu zelenkasto-srebrnkasto sive boje, a svaka ljuskica na rubu ima crnu točku. Po boku ima izraženu srebrnu prugu. Vretenastog je oblika, s velikim očima. Gavun je površinska riba i nije ovisan o dnu. Najčešće u većim jatima boravi od same površine do dvadesetak metara dubine. Lovi se mahom mrežama, no sportski ga ribolovci često love oprarama i križakom koji je kao alat, moramo napomenuti, zabranjen zakonom. Gavun se kao ješka može koristiti u svim udičarskim tehnikama, cijeli ili u komadima. Posebno je ubojit živ u obalnom varaličarenju brancina i ušata kada se na udice ješka kroz usta odozdo prema gore ili kroz oči. Inače je među parangalistima vrlo draga ješka. Ovo je bio pregled tek nekoliko vrsta koje se najčešće love da bi poslužile kao ješka većoj ribi. A da bi se ostvario pravi zgoditak, tu je ješku potrebno pravilno montirati, o čemu će biti riječi u jednom od idućih brojeva.

Svijet ribolova

JEŠKA ZA

hladno more Napisao i snimio Boris Bulić

ljetnom je periodu izbor ješke uglavnom vrlo jednostavan. Dovoljno je uzeti bilo što jestivo, po mogućnosti morsko-animalnog porijekla, naješkati udicu i neka od gladnih usta će se već pomamiti i završiti na suhom. Naravno uz tako površan pristup ulov će teško biti kapitalan, ali će svakako biti dovoljno dobar pokazatelj ubrzanog ljetnog metabolizma koji ribe u tom periodu čini tako proždrljivima. No ljeto je u ovom trenutku još daleko, a riba iako gladna, još

je uvijek usporena i inertna.

Srdela na prvom mjestu Osim usporenog ribljeg metabolizma na umu valja imati i još uvijek relativno nisku temperaturu mora zbog čega će ponuđena ješka sporije i teže otpuštati mirise i okuse, signale na kojima temeljimo svoju koncepciju. Stoga ono što u ovom periodu nudimo mora biti prvorazredno. Iako izbor ješke ovisi kako o vrsti ribe tako i o ribolovnoj tehnici, sa srdelom ne možemo pogriješiti. Osim što je lako dostupna i još uvijek relativno jeftina,

srdela ima za većinu riba neodoljiv okus i miris. Iako mnogi ribolovci preporučuju odstajalu srdelu, svježa je neusporedivo lovnija i učinkovitija. Odstajala je srdela dobra jedino na mikrolokacijama, primjerice u neposrednoj blizini ribarskih brodova poput plivarica s kojih se u more baca srdela koja nije za prodaju, najčešće oštećena. Na takvim mjestima neke vrste poput brancina pokazuju izrazito strvinarske prehrambene navike. Srdela se može koristiti u obliku fileta te je kao takvu ponudite ciplima, salpama, ušatama, bugvama i svom obilju sitne ribe koja se sada nesigurno približava obali. Nešto veće komade nudimo krupnijim ribama dok cijele srdele u pravilu izbacujemo za brancina ili podlanicu.

Osim što je lako dostupna i još uvijek relativno jeftina, srdela ima za većinu riba neodoljiv okus i miris. Iako mnogi ribolovci preporučuju odstajalu srdelu, svježa je neusporedivo lovnija i učinkovitija

Važno je da udica bude sakrivena

Najčešće se montira preko igle na način da predvez uz udicu kao i sama udica budu potpuno sakriveni, dok iz ješke, nepo-

sredno iza glave s gornje strane, viri samo vrh udice. Još je učinkovitija montaža kod koje se srdeli otkine glava da nakon izbačaja krvari i tako još kvalitetnije privlači lovinu. Na ovaj je način ulovljeno mnogo kapitalnih podlanica i to upravo u ovom ‘neodlučnom’ periodu. Crijeva srdele su izvrsna ješka za svu sitnu ribu, a cipli im ne mogu odoljeti. Najžilaviji se dio crijeva ješka poput crvića što često rezultira s više riba ulovljenih na istu ješku.

Čisti crvi Na drugom mjestu po lovnosti su crvi. Bez obzira s kojim crvom pokušavali loviti, preduvjet za uspješan ribolov je njegova svježina. Naime, u ovo doba godine crv mora biti živ.

Manji komadi su dobri za ovčice i manje podlanice i brancine

Rumenke su zbog boje vrlo lovne

Preko igle uz filo elastico Najkvalitetnije usoljene ili konzervirane varijante nažalost ne daju ni približno dobre rezultate kao najlošiji živi crv. Sitni crvi koje nalazimo u pijesku za oseke su idealna ješka za svu sitnu ribu. Špari, manule, bugve, pirge, knezovi i sva sila gladnih morskih usta će se bez okolišanja baciti za ovom poslasticom.

Kapalunga je izvrsna ješka

Crvići se nadijevaju cijeli Možemo ih nadijevati klasičnim prošivanjem ili preko igle. Krupnijoj ribi svakako treba ponuditi i krupniju ješku. Veliki crv ili bibi u ovom periodu potvrđuju onu staru izreku: velika ješka – velika riba. Iako se prva trećina, ili kako svi volimo reći ‘crv od glave’ smatra najkvalitetnijim dijelom velikog crva,

ostale dvije trećine jednako tako mogu polučiti izvrsne rezultate. Velika većina ribolovaca svježe ulovljenog velikog crva drži za bolju ješku od crva starog nekoliko dana, no činjenica je da se crv kroz nekoliko dana stigne iščistiti čime postaje u potpunosti vrlo jestiv. Osim toga, preko igle naješkani komadi od posljednje dvije trećine velikog crva koji se sam očistio, nakon zabačaja su znatno življi i aktivniji od komada netom ulovljenog i neočišćenog crva. Mada se može rezati i kidati na manje komade, bibi se uglavnom ješka u komadu. Najkvalitetnija montaža je i ovdje ona preko igle u kojoj je predvez iznad udice u potpunosti sakriven. Važno jer nadjenuti ga na pravi način, tako da glava bude bliže udici. Ne treba se bojati veličine jer se često dogodi da i na velikog bibija zagrize re-

lativno mali arbun. U svakom slučaju, ako dođe veća riba teže će odoljeti velikoj ješki nego škrtoj, maloj.

Tri školjke Mada se u praksi pored navedenih favorita koristi hrpa najrazličitijih ješki, u ovo doba godine još možemo samo izdvojiti dvije školjke. Prva je kapalunga, prstavac ili šljanak, školjka koja živi ukopana u pješčani supstrat. Lako se može nabaviti u većim trgovinskim centrima na odjelu ribe. Pakirana je u mrežicama pa ukoliko ne potrošite sve za ješku od ostatka uvijek možete složiti dobru buzaru. Druga školjka je rumenka ili lakirka. Baš poput šljanka i ova vrsta živi ukopana u pijesku. Ribama je vrlo privlačna na plićim terenima gdje do punog izražaja dolazi boja njenog žarkocrvenog mišića. Obje se školjke ješ-

Bibi je najbolji kada je u komadu kaju cijele i kao takve predstavljaju posebno ukusan obrok podlanicama koje im ne mogu odoljeti. Naravno, za one koji nemaju živaca velikim ješkama čekati kraljice, tu su uvijek dagnje koje će do punog izražaja doći vrlo brzo, jer proljeće je na pragu, a s njim stižu i ostale riblje vrste do kojih se s obale do sada nije moglo doći. Dagnjama će ribolov biti nešto dinamičniji, no u pravilu sa slabijim rezultatima u konačnici. Za one neodlučne koji ne znaju što bi od navedenog primijenili, uvijek ostaje mogućnost kombinacije. Na jedan štap zabacite veliku ješku za veliku ribu, a s drugim pipkajte sitnež. No bez obzira koliko bili spretni, neka vam oprara uvijek bude pri ruci jer vam se na udicu uvijek može objesiti vaša riba života.

Iščišćeni rep crva je savršena ješka za orade

Ovaj kapitalac je pao na glavu srdele

Svijet ribolova

PRSTENASTI štrcavac - bibi Napisao Marijan Križan, snimio Boris Bulić

e tako davno na našem tržištu i na našim udicama našao se bibi. Taj neugledni prstenasti štrcavac i dan danas izaziva lavinu pitanja, uzburkava znatiželju i budi maštu lovaca na oradu. I dalje je mističnost pri razgovorima o njemu toliko osjetna da ju se doslovno može rezati nožem. Ali kao što kažu naši stari, zaklela se zemlja raju da sve tajne se odaju. Pa je tako i ova, vezana uz bibija, ugledala svjetlost dana. Bibi je naime “crv” koji nastanjuje pješčane plaže

ne samo Venecije, kako se vjerovalo, nego i one diljem našeg Jadrana. Preferira pješčanomuljevit dio dna mada se može sresti i u čistom pijesku. Zahvaljujući njegovom kolonijalnom načinu života, nisam pobornik tvrdnje o njegovoj dvospolnosti. Koloniju bibija možemo pronaći doslovno svugdje. Nalaze se u dnu čistoga mora, kao i u dnu blago bočatih voda. Kreću se u kraju u zoni oseke, pa sve do dubina većih od sedam metara. Takvu duboku koloniju pronašao sam samo jednom, i to sasvim slučajno jer sam pod morem bio drugim poslom. Bo-

ja im ovisno o terenu varira u nekoliko boja i nijansi. Znaju biti blijedo zlatni, svijetlo smeđi, zagasito zeleni ili gotovo crni. Pojedini primjerci dosežu dužinu preko dvadeset, ali prosječna lovna dužina im ne prelazi desetak centimetara. Odlučite li sami vaditi bibija, kompletirajte ronilačku opremu i potražite ga na terenima koji obiluju školjkama. Kućice, rumenke i svirale pokazatelji su plodnosti terena,

no kolonija bibija se krije malo dublje u dnu. Najčešće se zadržavaju na dubinama od oko dvadesetak centimetara, ali znaju zalutati i preko pola metra ispod pijeska. Kroz pijesak

buše tunele koji asociraju na bužire koji se koriste u graditeljstvu za polaganje električnih in-

stalacija. A gotovo svaki taj tunel izlazi na površinu gdje završava karakterističnom rupicom,

tj. nekom vrstom oduška. Baš je ta rupica ključ uspjeha u lovu bibija. Iako u okolini postoji na tisuće rupica, samo ona koju proizvede bibi je nepravilnog oblika. Ta izdajnička tvorevina promjera oko 6 mm najviše sliči broju osam. Nađete li takvu rupicu perajama je raskopajte u širokom luku. Kopajte laganim odmjerenim pokretima sve dok vam se ne ukaže tunel. Tada pojačajte intenzitet perajanja i nemojte se iznenaditi ako vaš tunel nestane, pojavi se pet novih, a iz svakog izviri bibi. Jednom kada ovladate vještinom i kada vam lov bibija postane rutina, nipošto si nemojte dozvoliti luksuz prelova jer će vrlo brzo vaša pozicija ostati pusta. Jednako tako izbjegavajte uređena kupališta jer neupućenom i zaigranom djetetu nailazak na jamu poslije vađenja bibija može postati noćna mora. Shvatite to, molim vas, veoma ozbiljno.

Vijesti

Tri kompasa

Fin-Nor Powerlite

a moru je od velike važnosti biti dobro informiran o svom položaju. Po danu i bonaci se to ne čini toliko važnim, no kada padne noć i udari neverin, sa strahom se gleda kroz orošene prozore u potrazi za obalom ili kakvim hridima. Da ne bi dolazili u takve izgubljene situacije jedna od osnovnih stvari koja vam treba je kompas. Mikeli Trade u svojoj ponudi ima tri tipa kompasa. Prvi je ravni i košta 96,20 kuna, drugi je kutni i košta 100, 43 kune, a treći je podesivi, a za njega treba izdvojiti 143,20 kuna.

Svi su kompasi istih dimenzija, promjera 550 milimetara. Informacije

Informacije

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Shimano Torsa

Trapula za crva

ećina autoriteta se slaže da na našem moru za oboritu ribu nema bolje ješke od velikog crva. No do njega nije uvijek lako doći. Dečki koji ga love i njime trguju često u ljetnom periodu nemaju dovoljnu količinu da zadovolje apetite ribolovaca. Stoga nema druge već zaroniti i uloviti svog crva. Zadarska Udica u ponudi ima vrlo kvalitetne trapule za crva. Izrađene su od inoxa, a konstrukcijom su maksimalno pojednostavljene. Sama usta trapule i zastor obrađeni su tako da ulovljenog crva ne oštećuju što je jako važno, pogotovo ako crva nemate namjeru odmah potrošiti.

erija štapova Powerlite pojavila se 2008. i od onda plijeni pažnju svih zaljubljenika u vrhunsku opremu. Riječ je o štapovima koji svojim performansama odgovaraju idealu kojem stremi svaki istinski ribolovac. Posebnom tehnologijom preklapanja i slojevitog uplitanja, uz kombiniranje fiberglasa i visokomoduliranog karbona, formiran je blank iznimno visoke žilavosti. Vodilice su izrađene od HB-Silicone-Nitrida tako da se s ovim štapovima može loviti i monofilom i najgrubljim upredenicama. Trenutno su u ponudi modeli u dužini od 2,10 metara od 50, odnosno 80 libri po cijeni od 1669 kuna.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

ada se radi o brzini, snazi i mogućnosti bacanja s Torsom vaši snovi postaju stvarnost. Ova rola može djelotvorno funkcionirati za razne tehnike ribolova i za velik broj ribolovnih vrsta. Izuzetno jak okvir i špula proizvedeni su od aluminija korištenjem različitih tehnologija. High Efficiency zupčanici ugrađeni u ovu rolu ubrajaju se u najveće koje je Shimano ikada koristio za ribolovni pribor. Izuzetno veliki zupčanici smješteni su u nisko pozicioniranom kućištu role. Na ovaj način dobiven je odličan balans štapom, te se ostvaruje bolja kontrola. Kada god pomaknete ručicu osjećate snagu role. Ovo je dimenzijama mala rola koja se može nositi sa zaista velikim ribama kao što su sabljarke i tune. Kapacitet modela TS20 je 275m monofilne strune klase 25lbs.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Svijet ribolova

PROLJETNE tintarnice

Zima je na izmaku i more je sve toplije. U trenutku kada temperatura dosegne 140C sipe će prići kraju i tada ih možemo početi uspješno loviti – netko zbog samog lova, a netko isključivo zbog rižota Napisao i snimio Boris Bulić

na t o č g l o b a l nom zatopljenju i nepredvidivim klimatskim promjenama neke izreke koje su vrijedile i u vrijeme naših djedova još su uvijek aktualne. Tako

je ona stara ‘U po marča – sipa i komarča’ još uvijek, bar svojom prvom polovicom točna i primjenjiva. U ovo doba godine sipa prilazi kraju i počinje se intenzivnije hraniti što ljubiteljima crnog rižota ide na ruku.

Lovac iz zasjede Sipa (Sepia officinalis, Linnaeus, 1758.) je glavonožac koji veći dio svog života provodi na dnu ili barem u njegovoj neposrednoj blizini. Ovaj glavonožac koristi svaki mogući zaklon za

zasjedu odakle napada sve što mu se učini jestivim. Naravno, na prvom su mjestu neoprezne ribe. Osim što se skriva u raslinju i uz kamenje, sipa se u redovnom postupku ukopava u muljevito ili pjeskovito dno, odakle se iz nepomične nerav-

nine u tren oka pretvara u smrtonosnog lovca bez milosti. No budući da je i sama sladak zalogaj mnogim predatorima, sipa ne riskira pa njeni lovački izleti nikada nisu daleki. Plijen ma koliko god bio ukusan, ako prolazi na udaljenosti daljoj od dvadesetak centimetara neće biti napadnut. Iznimke su situacije kada se sipa aktivno kreće u potrazi za hranom, no dok je u zasjedi plijen joj mora doći u neposrednu blizinu kako bi ga napala.

Dvije taktike Sipa uspije narasti do 60 centimetara duljine, a može težiti i do tri kilograma težine. Dekapod je, što znači da ukupno ima deset krakova. Osam krakova su kratke lovke, a preostala dva dugi lovni kraci koje vrlo uspješno koristi za iznenadne i strelovite napade. U lovu si-

Slučajni ulov pa najčešće koristi tek dvije taktike. U prvoj leži na dnu, ili se ukopava odakle se baca na plijen poklapajući ga lovkama i cijelim tijelom. U drugoj je taktici znatno aktivnija. Plijenu se prikrada glavom prema naprijed s karakteristično podignute dvije gornje lovke. Kada se dovoljno približi strelovito izbacuje duge lovke s prijanjaljkama. Slijedi privlačenje i prihvaćanje ostalim lovkama, te fatalni ugriz karak-

Napala je plavu

terističnim papagajskim kljunom koji je osim što je snažan i otrovan. Naravno da je taj otrov poguban samo za manje organizme dok kod čovjeka može uzrokovati tek malo jači osjećaj pečenja u ugriznoj rani. Ukoliko se doživi više ugriza može doći do poremećaja u govoru, no to je najčešće samo kratkotrajna prolazna tegoba. Sipa je glavonožac koji se poput većine ostalih jadranskih glavonožaca bojom tijela može

Sada je na sigurnom

prilagoditi svojoj okolini. Zahvaljujući posebnim stanicama u epitelu tzv. kromatoforima, sipa može mijenjati boju od izrazito svijetle do tamne, gotovo potpuno crne. U trenucima velikog uzbuđenja, primjerice prilikom lova ili parenja, ta sposobnost dolazi do posebnog izražaja. Osim toga ima i sposobnost nabiranja kože što je često čini doslovno nevidljivom.

Ostao je samo oblak

Sipa se polako pokreće valovitim pokretima tanke peraje koja se proteže po rubu tijela, no u slučaju potrebe može biti i vrlo brza. Snažnim izbacivanjem mora kroz lijevak, po sistemu akcije i reakcije, može ostvariti velika ubrzanja. Kada se nađe u opasnosti kroz isti lijevak prazni i vrećicu sa crnilom ostavljajući za sobom crni oblak kojim naj-

češće uspješno zbuni neprijatelja.

Temperamentni ljubavnici Za razliku od većine ostalih jadranskih glavonožaca, kod sipe je spolni dimorfizam jasno izražen. Kod mužjaka je peraja bijelo obrubljena, dok se pažljivijim pregledom lako može ot-

Kromatofori luduju

kriti izmijenjena s lijeve strane četvrta lovka, takozvani hektokotilus. Tom lovkom mužjak sipe u zanosnoj ljubavnoj igri uz temperamentni ples i valovito prstenastu izmjenu boja prenosi spermatozoide u plašt ženke. Tijelo sipe je ojačano sipovinom ili tzv. sipinom kosti, zahvaljujući kojoj zadržava aerodinamični oblik tijela prilikom svojih strelovitih bjegova. No

Jedna po jedna…

Ova je pala na narančastu oitu koliko joj god sipovina pomagala, toliko joj i odmaže jer već pri slabijem udarcu lako puca što neki predatori znalački koriste. Budući da je često u dodiru s dnom, tijelo sipe je relativno otporno na grublje dodire. Sluzava ovojnica uspješno je štiti

Pravo u kantu od površinskih povreda omogućujući joj lakše ukopavanje i kretanje kroz šumu algi na morskom dnu.

Stisnuta kopča Sipa se može loviti na više na-

Skosavice Sniper Egi su idealne za sipolov

čina no u sportskom je ribolovu najrašireniji lov skosavicama. Iako se ulov može ostvariti klasičnim montažama namijenjenima lovu liganja, za ciljani lov sipa valja pripremiti malo drugačije konstruiran pribor. Bilo da se love pomoću štapa ili

iz ruke, preporučeni je predvez iste konstrukcije. Na osnovu se preko zogulina vezuje predvez dužine oko 60 do 100 centimetara na čijem se kraju nalazi zogulin s kopčom. Na kopču se kači olovnica sa zogulinom težine od 20 do 60 gra-

Najučinkovitija montaža za sipe

ma i prikladna skosavica. Važno je da nakon zatvaranja kopče olovnica i skosavica ostanu odvojene što se može postići dodatnim stiskanjem kopče na najužem dijelu. Ovakav je raspored elemenata važan jer su na taj način zadjevi svedeni na minimum. Dok je olovnica na dnu, skosavica u odnosu na dno zauzima položaj od približno 45o. Tako konstruiran predvez se u lovu s obale odbacuje

što je moguće dalje te se nakon što dotakne dno, polako ali kontinuirano privlači na način da olovnica svo vrijeme kucka i ‘ore’ po dnu. Iz plovila je sistem povlačenja sličan s tim da se uglavnom lovi driftingom u kurentu, pri čemu se sistem ne privlači već se pušta da kurenat noseći plovilo povlači i skosavicu. Naravno da se ovako ne može loviti na bilo kakvom terenu. Te-

Sipa ima složeno oko i izrazito dobar vid

ren za ovakav lov mora biti čist, bez zadijeva, pjeskovito-ljušturast.

Upredenicom u tvrdo U trenutku kada se skosavica nađe u blizini sipe, sipa će je napasti bez oklijevanja. To se može osjetiti ili kao konkretni teret ili češće kao lagano zatezanje, poput onog kada skosavica naiđe na vlat alge. U tom je trenutku potrebno snažnije zategnuti pribor kako bismo sipu kvalitetno zakačili. Ukoliko se pravovremeno ne zategne, zbog spomenute sluzave ovojnice izgubiti ćemo sipu, a na skosavici će ostati mala sluzava kuglica kao podsjetnik na naš propust. Upravo stoga mnogi sipolovci radije koriste upredenicu nego klasični najlonski monofil. Upredenica omogućuje neposredniji i ‘ tvrđi kontakt’ što je u sipolovu od presudnog značaja. Mada će se sipa baciti na većinu skosavica, najlovnijima su se pokazale oite, veći

modeli težine preko 3 grama i to u plavoj ili narančastoj boji. Lov s više skosavica, bez obzira na konstrukcijsko rješenje, u praksi ne donosi bolje rezultate, već samo veći rizik od gubitka prilikom zadjeva. Budući da sipa svoj plijen napada postrance odozgo, najprikladniji su modeli koji imaju dodatne iglice na leđima, tzv. razorback modeli. Takvim su modelima i krunice s donje strane uglavnom obrušene, bez iglica, kako bi se zadijevi dodatno reducirali. Ulovljene sipe je najpraktičnije ne dirati već držeći skosavicu za vrh pustiti da skliznu u pripremljenu kantu. Valja napomenuti da se crnilo koje uvijek obilato ispuštaju, s odjeće ne može oprati. Naravno da je kao i u svim drugim oblicima ribolova i ovdje poželjno imati pripremljenu opraru, kako zbog eventualnog lošeg kačenja ili većih primjeraka, tako i zbog hobotnica koje se jednako pohlepno znaju baciti na ovakav sistem.

Vijesti

Shimano Trinidad 30

ahvaljujući Trinidadu s prijenosnim odnosom 6.2:1 više nije potrebno raditi kompromise između brzine i snage. Veliki glavni zupčanik postavljen je u jednodijelni aluminijski okvir. U seriji su četiri modela različitih kapaciteta. Velike Dartanium ploče za kočenje, šest A-RB kugličnih i jedan valjkasti ležaj osiguravaju dugotrajan i besprijekoran rad. Pored standardnog alarma, tu je i posebna podesiva čegrtaljka. Vrhunska rola za lov pletenom strunom, bilo da je riječ o dubinskom bulentinu ili dubokoj panuli za zubaca. Kapacitet monofilne strune je 320m/30lb.

Rukavice Bicolor

nekim su oblicima ribolova, primjerice u profesionalnom ribolovu plivaricama ili koćama, kao i u riboprerađivačkoj industriji, rukavice vrlo važan dio opreme. Ove su rukavice izrađene od prirodnog lasteksa, a podstavljene su flokiranim pamukom. Površinska struktura rukavica je zahrapavljena radi kvalitetnijeg prianjanja. Dovoljno su tanke da omogućuju Informacije Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Kastmaster by ACME

TERMAG d.o.o. 51211 Matulji, Kvarnerska cesta 35 Telefon 051/ 273 - 751

dobar opip, a istovremeno dovoljno otporne da izdrže rad s grubim površinama. Antialergijske su te dolaze u zeleno-žutoj boji. Dostupne su u veličinama S, M, L i XL, u pakiranju od 12/120 pari.

Rapalin X-Rap 15

spinningu, ali i panuli, varalice Kastmaster zauzimaju posebno mjesto. Ove su varalice poznate po svojoj idealnoj aerodinamičnoj liniji koja omogućuje izrazito daleke izbačaje. Osim toga, zbog karakteristično kosog reza Kastmasteri prilikom povlačenja svojom rotacijom neodoljivo privlače sve predatore, uključujući i brze grabežljivce poput luca, palamide ili lampuge. U ponudi je napokon originalni proizvod koji nam dolazi iz Amerike, a potpisuje ga ACME. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

-Rap 15 će u varijanti prilagođenoj moru zamijeniti vaš živi mamac u panulanju svih morskih grabežljivaca. Akcija specifična za X-Rap seriju kroz posljednjih nekoliko godina pokazala se smrtonosnom kada se radi o morskim predatorima. Ako znate gdje se riba zadržava, s ovom varalicom nećete ostati bez ulova. Varalicu ne vodite brzinom manjom od 2,5 čvorova, a Informacije gornju brzinu prilagodite vrsti koju lovite. Na fotografiji su saTAMARACOM mo neke od boja iz bogate po51219 Čavle, Čavle 245 nude. Maloprodajna cijena ovih Telefon 051 / 258 - 970 varalica je 100 kuna.

Svijet ribolova

Pirge se na udice bacaju bez oklijevanja

BARJAKTARI, saketi i vučice Napisao Boris Bulić, snimci arhiva RNJ

bitelj vučica (Serranidae) u našem je moru zastupljena s deset vrsta. Iako su unutar ribljih obitelji vrste najčešće fizički vrlo slične, u slučaju vučica sličnost se očituje kroz glavnu karakternu osobinu. Naime, sve su ribe iz ove obitelji izrazito proždrljive.

Dva matulića Vodeći se mišljenjem većine autoriteta, dvije vrste iz ove obitelji su najatraktivnije ribe Jadrana, i kao takve dosta tražene među akvaristima. Riječ je o matuliću barjaktaru (Anthias anthias, Linnaeus, 1758.) i matuliću šiljoglavcu (Calanthias

ruber, Rafinesque, 1810.). I dok je prva vrsta dosta česta, matulić šiljoglavac spada u rjeđe stanovnike Jadrana. Smatra se bentoskom vrstom, a nalazimo ga na dubinama od 50 do 500 metara. Nastanjuje podmorske špilje i mahom hridinasta dna, no ponekad ga se može naći i na muljevitim terenima. Stanovnik je srednjeg i južnog Jadrana i zapravo se rijetko lovi, samo na nekim izdvojenim lokalitetima poput Palagruže, Visa i Lastova, na dubinama preko 80 metara. Ponekad se pokoji primjerak pridruži jatima matulića barjaktara koji nastanjuju pliće more pa strada u mrežama. Oba matulića su protandrični dvospolci što znači da prvi dio života provode kao mužjaci, nakon čega se transformiraju u ženke.

Matulić spada u najljepše ribe Jadrana Za razliku od šiljoglavca, matulić barjaktar je poprilično česta riba. Naraste do 25 centimetra duljine i dosegne 0,10 kilogra-

ma, što je u njegovom slučaju sasvim dostatna veličina za nasrtaj na većinu naješkanih udica. Udičari ga ne vole i to prvenstveno zbog njegove proždrljivosti. Naime, matulić barjaktar formira velika jata pa druge ribe kojima su udice zapravo namijenjene u situacijama kada je jato u blizini i ne stignu do ješke. Stoga većina udičara nakon nekoliko ulovljenih matulića najčešće diže sidro i traži izgledniju poziciju. Koliko god bio atraktivan, toliko je neukusan pa nema gospodarsku važnost. Nalazimo ga uz strmije obale na dubinama od 20 do 100 metara. Zanimljivo je da je matulić barjaktar kao živ izuzetno kvalitetna ješka za kirnju. Oba su matulića na sjeveru Jadrana uglavnom nepoznate vrste.

Kanjac Sljedeće tri vrste poznaju doslovno svi udičari su kanjac (Serranus cabrilla, Linnaeus,

Dvije goleme

Ulov iz Rivanjskog kanala

1758.), pirga (Serranus scriba, Linnaeus, 1758.) i vučić (Serranus hepatus, Linnaeus, 1758.). Sve tri vrste su poznate po svojoj halapljivoj proždrljivosti, a loviti ih ne predstavlja baš nikakvo umijeće. One se same kače na udicu jer se potpuno neoprezno bacaju na sve što je jestivo bez obzira na veličinu ješke. Kanjac preferira hridinasto dno odakle skriven neprestano vreba svoj plijen, a nalazimo ga na dubinama od 20 do 70 metara. Voli brakove kao i zarasle kanale. Mada se najčešće lovi kanjčenicama, često se zaleti za sabikijem ili kakvom drugom pridnenom panulom. Puškom ga love samo početnici. Iako službeni podaci o kanjcu govore o maksimalnoj duljini od 34 centimetra i težini od 0,43 kilograma, na Pagu su lovljeni primjerci teži od 0,75 kilograma. Kanjac spada u traženiju ribu i to prvenstveno s gastronomskog stajališta. Iako je najčešće živo ciglastocrvenonarančasto obojan, primjerci ulovljeni na golom dnu s prijelazom na pijesak ili mulj znaju biti potpuno sivi. Kanjac je pravi

hermafrodit, što znači da ima istovremeno i muške i ženske gonade zbog čega često dolazi do samooplodnje. Najčešće se hrani sitnim račićima, zbog čega ga se smatra štetnim jer ugrožava naselja jastoga.

Pirga Pirga je oblikom vrlo nalik kanjcu, s tim da je nešto ‘trbušastija’ s plavičasto-ljubičasto obojanim trbušnim dijelom. I dok je kanjac tamnijim prugama isprugan uzdužno, kod pirge su tamnije pruge raspoređene poprijeko. Jednako je proždrljiva, ako ne i proždrljivija. U stanju je progutati plijen veći od vlastite duljine. Nalazimo je na svim terenima koji omogućuju kakav-takav zaklon. Naraste do tridesetak centimetara duljine, a bude teška i do 0,30 kilograma. Iako zalazi i do 50 metara dubine, najčešće je nalazimo od 5 do 20 metara. Baš poput kanjca, i pirga je hermafrodit. Podvodni je ribolovci vole jer svojim vrebanjem često odaje

skrovište hobotnice. Naime, kraci hobotnice na proždrljivu pirgu djeluju gotovo hipnotički tako da satima lebdi ispred rupe nadajući se ukusnom zalogaju. Upravo je stoga na nekim dijelovima naše obale zovu špijunom. S gastronomskog stajališta cijene se samo veći primjerci čije meso kuhano nalikuje mesu kanjca.

Vučić Treći proždrljivac, svima je znan vučić. O njegovoj vrijednosti ponajbolje govore ostali nazivi – škartoc, saket, mišić, ćućin i ponculić, dok njegovu pohlepnost najbolje ocrtava vrlo opisan naziv glad od mora. Vučić je vrlo sitna riba koja naraste do najviše 14 centimetara duljine i 0,06 kg težine. Srednja lovna težina mu je tek 0,01 kg što ga nimalo ne ometa u gutanju i najkrupnijih udica. U ribolovu kanjčenicama velika je smetnja jer prvi nasrće na udice na koje se najčešće odmah sam zakači, što naravno, onemogućuje pristup drugoj ribi. Nakon izvlačenja, unatoč pažljivom oslobađanju i pušta-

Kirnja je uvijek trofejni ulov

Veći su kanjci uvijek dobrodošli nju u more, malo koji primjerak preživi. Najčešći razlog tome je promjena tlaka koju ova vrsta teško podnosi. Najčešće ga nalazimo na muljevito-pjeskovitim dnima od 25 do 120 metara dubine, no možemo ga naći i u

sasvim plitkom moru dubokom tek par metara, kao i na dubini od impresivnih 200 metara. Kao i prethodne dvije vrste i vučić je dvospolac. Ova vrsta nema gotovo nikakvu gospodarsku vrijednost. Vrlo se rijet-

ko pojavljuje na ribarnicama, a malobrojni ga ribolovci zadržavaju kao ulov i to ponajviše za riblji temeljac za juhe ili brudet. Udičarima je uvijek samo smetnja.

Šest velikih Ostalih šest vrsta, mada spadaju u istu obitelj, kao da su potpuno drukčije. To su uvijek tražene i cijenjene ribe, kako s gastronomskog, tako i s ribolovnog stajališta. Naravno riječ je o kirnjama. U našem moru žive - kirnja golema (Epinephelus guaza, Linnaeus 1758.), kirnja zubuša (Epinephelus caninus, Valenciennes, 1843.), kirnja zlatica (Epinephelus aeneus, Geoffroy St-Hilare, 1817.), kirnja dugulja (Epinephelus alexandrinus, Valenciennes, 1828.) te kirnja glavulja (Polyprion americanus, Schneider, 1801.). Najpoznatija i najčešće lovljena je kirnja golema. Naraste do 1,40 metara, a bude teška i preko 100 kilograma. Usta su joj velika, mada bi izraz ogromna bio prikladniji. Iako je ima i na sjevernom Jadranu, brojnija je prema jugu. Nalazimo je na kamenitim dnima na

Kirnja je predator iz zasjede kojima traži zaklon u rupama i špiljama. Najčešće je možemo vidjeti kako leži na ulazu u svoje sklonište u koje se na najmanji sumnjivi pokret, bez obzira na veliku tjelesnu masu, hitro zavlači. Rupe koje kirnje nastanjuju u pravilu imaju najmanje dva ulaza. Boje je uglavnom tamno smećkasto izmrljane, prema trbuhu žućkasto-smeđe. Ukoliko se udicom zakačena ili

Pirga je pogodna za držanje u akvarijima strijelom pogođena kirnja uspije uvući u svoju rupu to uvijek postaje ozbiljan problem. Naime, ona tada redovito raširi svoje snažne i velike škržne zaklopce koji onemogućuju bilo kakvo manevriranje u uskom labirintu. Možemo je pronaći na dubinama od 8 do 200 metara, s tim da je posljednjih petnaestak godina zamijećeno povlačenje ove vrste prema dubini. Zbog pritiska koji stvaraju

podvodni ronioci ova je vrsta pomakla svoja staništa tako da se ulov kirnje na dubinama manjim od trideset metara smatra velikom srećom i uspjehom. Najdraža su joj hrana hobotnice i dekapodni rakovi, no jednako će se rado zaletjeti i za bilo kojom neopreznom ribom prikladne veličine koja joj se približi. Kirnja golema se oduvijek smatra trofejem.

Kirnja zubuša Ova je vrsta još veća od prethodne. Naraste u duljinu 1,57 metara i dosegne preko 100 kilograma težine. Ima još izraženije snažne čeljusti s velikim zubima. Jedina od svih kirnji

Dva na istu udicu!

ima na proširenom gornjem kraku gornje čeljusti niz sitnih ljuskica. To je izraženo kod primjeraka duljih od 20 centimetara. Uglavnom je sivo smeđe obojana. Na glavi, od oka prema natrag, ima dvije tamnije pruge. Često se zamjenjuje s kirnjom golemom zbog čega se dobiva pogrešan dojam o njenoj rasprostranjenosti po cijelom Jadranu. Ova je vrsta naime relativno rijetka i nastanjuje u pravilu tek južni Jadran. Osim toga staništa kirnje zubuše su dublja od staništa kirnje goleme pa se upravo stoga rijetko nađe na meti podvodnih ribolovaca. Naravno, zbog toga se i ulov smatra posebnim uspjehom. Hrani se kao i ostale kirnje or-

Velika usta s koso položenim zubima iz kojih se nitko ne spašava

reklam

ganizmima bentosa pri čemu su u obrocima najzastupljeniji glavonošci i rakovi. Budući da je rijetka ne može se govoriti o nekoj zapaženijoj gospodarskoj vrijednosti. Meso joj je prosječnog ukusa.

Kirnja zlatica Kirnja zlatica, ili kako je mnogi nazivaju, bijela kirnja zapravo je u Jadranu rijetka riba. Pripada grupi istočnoatlantskih i mediteranskih riba. U Atlantiku je nalazimo od Portugala do Angole, dok je u Mediteranu najbrojnija u južnom dijelu. U Jadranskom je moru od svih kirnji najslabije zastupljena. Bentosko-litoralna je vrsta, a preferira pjeskovito muljevita dna s rijetkim stjenovito-hridinastim nakupinama. Boje je crvenkastosmeđe s nepravilnim valovitim linijama. Tijelo joj je nešto elegantnije nego u ostalih kirnji, ali su joj zato glava i čeljusti jednako snažno razvijene. Naraste do 1,2 metra i 25 kilograma, a hrani se ribama, glavonošcima i rakovima. Do sada je ulovljeno i znanstveno obrađeno tek nekoliko primjeraka. Neven Milišić bilježi da je 1992. godine u kornatskom akvatoriju ulovljen jedan primjerak težak oko dva

reklama-veljača_2010.indd 1

kilograma, uz napomenu da je to, prema njegovim spoznajama, jedini ulovljeni primjerak te vrste na srednjem Jadranu. Glamuzina (CROSBI) bilježi dva ulova u blizini Dubrovnika – 22. veljače 1998. (150 g / 28 cm), te nedugo iza toga u rujnu 1999. (109 g / 21,5 cm). U veljači 2006. je na vanjskoj strani Dugog otoka ulovljen još jedan primjerak dug ravno jedan metar i težak 15 kilograma, što je za Jadran najteži zabilježeni ulov ove vrste, a ujedno i najsjeverniji nalaz ove vrste.

Kirnja dugulja i glavulja Kirnja dugulja svojim dimenzijama spada u manje kirnje. Naraste do 80 centimetara duljine, a dosegne težinu od 5 do 6 kilograma. Ima izduženije tijelo od drugih kirnji, a s leđne strane četiri do pet tamnijih vodoravno položenih pruga. Boje je ljubičasto-smeđe, prema trbuhu svjetlije. Na škržnim zaklopcima ima tri jake vidljive bodlje. U Jadranu se može sresti samo u južnom dijelu i to vrlo rijetko. Za razliku od ostalih kirnji nije plaha i dozvoljava približavanje. Najviše se lovi slučajno, povlačnim mrežama. Za razliku od dugulje, kirnja

Precizni hitac u glavu nije dozvolio povlačenje u rupu glavulja je od svih Jadranskih kirnji najveća. Naraste do dva metra u duljinu i može težiti preko 150 kilograma. Građena je zdepasto, s velikom glavom i izraženim čeljustima pri čemu je donja vilica istaknuto dulja od gornje. Boje je sivo-smeđe izmrljane, a zna biti i bijelo ili crnkasto-ljubičasto išarana. Brojnija je u južnom dijelu Jadrana gdje se uglavnom zadržava na dubinama od 350 do 700 metara. Mada rijetko, ipak se ponekad može pronaći i na manjim dubinama što uvijek posebno obraduje podvodne ribolovce. Uglavnom se lovi dubinskim kanjčenicama i pa-

rangalima s najvećim udicama. Ješka može biti bilo kakva riba. Zanimljivo je da se nedorasli primjerci, do petnaestak centimetara dugi, često mogu vidjeti kako u manjim jatima plivaju na samoj površini. Posljednjih je godina zapaženo osjetno pomicanje većine ribljih vrsta, pa tako i vrsta iz obitelji vučica prema sjeveru Jadrana. Posljedica je to globalnog zatopljenja kojem čini se ne možemo izmaći. Ipak, kako kaže naš narod, nije svako zlo za zlo. Zahvaljujući tim migracijama možda se uskoro kirnje nasele oko Istre, što bi vjerujemo, zasigurno obradovalo sve ribolovce.

15.2.2010 11:55:49

Vijesti

Sprej za primamu

pće je poznata činjenica da lignje možemo isprovocirati akcijom, oblikom i bojom varalice. Najnovija istraživanja pokazuju da je i mirisna komponenta jednako bitna u životu liganja. Stoga je Yo-Zuri na tržište plasirao seriju mirisa pakiranih u malim bočicama s raspršivačem. Dovoljno je skosavicu kratko poprskati s jednim od ovih mirisa i izgledi za uspješno okončanim lignjolovom će naglo porasti. U ponudi je nekoliko različitih mirisa poput srdele, škampa, lignje… Za koji se god odlučili

ne možete pogriješiti. Svi provjereno love. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Mamci Berkeley

nogi panulaši koriste montažne olovnice koje se najčešće jednostavno kače na osnovu, a prilikom izvlačenja jednako jednostavno skidaju. Takve su olovnice uglavnom izražene hidrodinamične linije koja ne ometa putanju panule. Iz bogate Škorpionove ponude smo izdvojili izvrsne Agua’j olovnice koje se na osnovu kače preko dvije pločaste kukice, a koje su s unutrašInformacije nje strane obložene gumom što ŠKORPION DNC sprječava bilo kakvo oštećenje 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 osnove. U ponudi su olovnice u Telefon 01 / 2322 - 515 rasponu od 50 pa sve do 500 grama.

Puni multikolor vrhovi

Adrianinim prodavaonicama m o ž e t e pronaći veliki izbor Berkley silikonaca za varaličarenje. Ripple Shad i Pulse Shad mamci su idealni za varaličarenje jer su dizajnirani tako da se čak i pri malim pokretima u vodi brzo kreću i time uspješno mame ribu. Na njih s lakoćom možete montirati bilo koji tip udice s olovnom glavom. Dostupni su u četiri boje, u veličinama od 6 - 12 centimetara. Osim spomenutih mamaca u ponudi su i Powerbait

Agua’J montažne olovnice

twisteri, idealni za manje udice i finiju prezentaciju.

rvi su počeli natjecatelji, a onda i svi ostali. Naravno, riječ je o višebojnim izmjenjivim vrhovima, obojanima tako da se i najmanji potez na drugom kraju najlona lako uočava. Luna Maris u ponudi ima mnoštvo takvih punih, kako smo se navikli zvati ih, multicolor vrhova. Vrhove potpisuje Linea Effe, a dostupni su u dužinama od 60 i 80 centimetara, te u promjerima od 4,0/0,7, 5,0/0,7 i 8,0/0,7 milimetara. Maloprodajna cijena se kreće od 14 kuna za najtanji, preko 21 kunu za srednji, do 40 kuna za najdeblji vrh.

Informacije

ZLATNA ROLA 10000 Zagreb, B. Magovca 69 Telefon 01/ 6671 - 679

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Svijet ribolova

CIJENE li ribe

skupu opremu? Napisao i snimio Boris Bulić

oliko vam se puta dogodilo da ste ulaskom u prodavaonicu ribolovne opreme zastali nad nekim šminkerskim štapom ili rolom razmišljajući o tome kako bi bilo lijepo imati nešto tako sjajno, savršeno ulašteno, novo… Pritom činjenica da vam taj sjajni komad opreme uopće ne trebate, uopće nije važna. Slijedi razmišljanje, pa drugi i treći posjet te naposljetku kupovina. Štap stiže kući, zauzima počasno mjesto i u ribolov odlazi prvom prilikom. Nakon nekog vremena, najčešće vrlo brzo, štap pažljivo spremate i aktivirate onaj stari jer ovaj novi ne

zaslužuje ‘takav’ tretman. Štap se vraća kući na nešto manje počasno mjesto i nastavlja skupljati prašinu i paučinu. Štap je i dalje sjajan i ‘genijalan’, no zapravo neupotrebljiv, barem za onakav ribolov kakvim se bavimo. Većina ribolovaca iz ovakvog iskustva izvuče pouku, no neki nikada ne nauče.

Osnovno pitanje S obzirom na funkcionalnost, ne postoji univerzalna ribolovna oprema. Štapovi, role, udice, pa čak i olovnice, najčešće imaju strogo određenu primjenu. Varalice, ma koliko god lijepo izgledale, uglavnom su specijalizirane za

Ova hobotnica ne zna koji ju je rak nasanjkao

određenu vrstu ribe ili bar sloj mora. No kako mnogi vole reći, postoje varalice za ribe i varalice za ljude. Magnetska privlačnost kojom zna zračiti poneki dio ribolovnog pribora, često vrlo uspješno prazni novčanike neiskusnih, ali i onih iskusnijih što znači da su kreatori i marketinški lisci svoj posao odlično odradili.

Većina će ribolovaca prije kupiti udice koje su zapakirane u sjajnoj prozirnoj kutijici, s hologramskim natpisom koji govori da su to najkvalitetnije udice na svijetu, nego udice u običnoj papirnatoj kutiji Nažalost, ispod površinskog se sjaja često krije loš i nefunkcionalan proizvod. Nije ga uvijek lako prepoznati i proniknuti ispod zvučnih naziva i deklaracijskih hvalospjeva. Srećom, postoji iskustvo i ribolovni staž tako da se nakon oveće gomile uzaludno potrošenog novca čovjek ipak može zaustaviti i u trenucima susreta s takvim proizvodima postaviti jedno od najvažnijih ribolovnih

pitanja: da li mi to uistinu treba?

Ambalaža koja prodaje Na suvremenom ribolovnom tržištu postoji nebrojeno mnogo brendova i njihovih proizvoda. Dok su neki namijenjeni ciljanom ribolovu i kvalitetom udovoljavaju najvišim standardima, drugi pripadaju srednjoj klasi koja se ne može podičiti ekstra izdržljivošću ili dugovječnošću. Naravno, tu su i uvijek prisutni jeftileni koji su

Ove olovnice nemaju ime no svejedno sluĹže svrsi

Ulov ostvaren sasvim prosjeÄ?nim priborom

napravljeni za jednokratnu upotrebu. U toj šumi proizvoda često nije lako pronaći primjerenu stvar, bez obzira kojom se tehnikom bavili. Većina će ribolovaca prije kupiti udice koje su zapakirane u sjajnoj prozirnoj kutijici, s hologramskim natpisom koji govori da su to najkvalitetnije udice na svijetu, nego udice u običnoj papirnatoj kutiji.

Prilikom kompletiranja opreme pažnju ponajprije valja usmjeriti na funkcionalnost proizvoda, a tek onda na površinsku dotjeranost Pritom se uopće ne obraća pažnja na sadržaj, već samo na dizajnerski vješto uobličeno pakiranje. Slična je stvar i sa štapovima, s rolama kao i s većinom ostale opreme.

Funkcionalnost prije svega Ono što mnogi ribolovci ispu-

Arbunu je svejedno što ga kači, Gamakatsu ili Owner štaju iz vida je činjenica da je ribama zapravo potpuno svejedno da li je štap koji ih zamara crvene ili plave boje. Prilikom kompletiranja opreme pažnju ponajprije valja usmjeriti na funkcionalnost proizvoda, a

tek onda na površinsku dotjeranost. Udice za orade moraju biti vrhunski naoštrene i otporne na savijanje, štapovi za ciple dovoljno žilavi za brze kontre i dovoljno elastični i mekani

da amortiziraju sve grubosti prilikom zamaranja. Role za spinning moraju imati kvalitetnu kočnicu i moraju biti vrhunski uležištene da mogu podnijeti velika naprezanja koja nameće ova tehnika, a najlon ili upredenica moraju biti dovoljno nosivi na čvoru. Pritom uopće nije važno kako se udice, štapovi ili role zovu i kakve su boje. Naravno da su neki brendovi stigli izgraditi imidž zasnovan na konstantnoj kvaliteti koju treba poštovati i uvažavati, no ne treba se uvijek slijepo držati isključivo zvučnih imena i deklaracijskih uljepšavanja jer su ponekad i sasvim obični proizvodi dovoljno dobri. Suvremeni kvalitetni ribolovni pribor uglavnom je i dizajniran tako da bude ugodan oku. Nevolja je u tome što je i onaj manje kvalitetan nerijetko oku ugodniji. No vanjski je izgled ipak sporedan, što je vidljivo iz sljedećih primjera.

Izgubljena varalica Dobra je ješka ponekad važnija od pribora

Povlačenje neke varalice ribe će možda ostaviti ravnodušnima unatoč savršeno dizajnira-

Možda ne treba toliko birati, već se naprosto opustiti nom obliku ili akciji. Nažalost, ta nezainteresiranost je uglavnom proporcionalna sa tržišnom vrijednošću takve varalice. Loveći jednom prilikom bakalare na Baltiku koristio sam svu silu, u ono vrijeme ne baš jeftinih pilkera. Boje i oblici su bili nevjerojatno maštoviti tako da sam se čudom čudio zašto ih bakalari ne

napadaju. Igrom slučaja sam s jednom takvom varalicom zapeo za dno i izvukao gužvu najlona na čijem je kraju bio stari gotovo bezbojni, od mora nagriženi i zatamnjeni pilker. Nakon nekoliko trenutaka zamijenio sam mu alkicu, vezao ga i zabacio. Tada je krenulo. Sve one umjetničke kreacije i danas čuvam, no izrađeni pilker s nat-

Pitanje je koliko je od svih ovih varalica uistinu lovno

Panulaška kopča koja uopće nije fancy, ali je provjereno funkcionalna

Ovaj ‘rod-pod’ nema ime, no u ovoj je situaciji jednako funkcionalan kao i neki s pedigreom pisom A. Sjölen ih je do temelja porazio. A posebno je zanimljivo da se za takvom varalicom vjerojatno i danas nitko ne bi okrenuo.

Masleničke lancarde Drugom sam pak zgodom, loveći na masleničkim pontonima, uživao loveći bugve. Bile su velike i gladne - idealno za opuštanje. Oprema je bila dotjerana do bola. Štap vrhunski matcher, rola brza pouzdana, najlon ispod čekića, waggler upravo savršen, predvez fluorokarbonski, a udice, dugog vrata, tanke i izdržljive. U jednom je trenutku kraj mene sjeo dječarac koji je u najlonskoj vrećici imao dvije srdele i staru predebelu tunju na kojoj se nanizao čvor do čvora. Nakon što se smjestio, u prvom je zabacivanju dobio lancardu, kako u tom kraju zovu lokardu.

U drugom se stvar ponovila, a nakon petog sam ozbiljno razmišljao o tome da malog bacim u vodu. Sa svojim sam priborom pokušao sve ne bih li i ja dobio koju lancardu, no svi su moji pokušaji završili neslavno.

Rezime je bio za nas potpuno poražavajući. Uspjeli smo vidjeti četiri velika zubaca i bar dvadesetak riba oko kilograma, dok je u onoj zamršenoj gužvi najlona bio veliki fratar Lancardama je od moje skupocjene opreme očito bila privlačnija stara tunja.

Kameni parangali Prije nekih desetak godina pri-

jatelj me zamolio da mu pomognem oko parangala. Topili smo ih na provjerenim pozicijama, ješkali svježim srdelama i lignjama, a rezultati su i nakon drugog dana bili više nego mršavi. A onda nas je iznenadila buka koja je dolazila s mora. Tri momka, očito na nečem ilegalnom, urlajući na sav glas krivudali su u maloj bateli na Tomosu od četiri konja pravo prema nama. Zaustavili su se na nekih 150 metara od nas i počeli nešto petljati po bokaporti, da bi u idućem trenutku na provi osvanuo prastari škaf s dvjestotinjak udica. Umjesto olovnog utega vezali su nekakav kamen, a prateći ih dalekozorom jasno smo vidjeli kako je u jednom trenutku u more poletjela gužva zamršenog najlona i udica. Parangal su položili potpuno bez veze, na mjestu na kojem nikada nitko ni prije ni poslije nije bacio udicu. Nastavili su

piti bez prestanka, sve jednako urlajući. Za oko dva sata počeli su dizati parangal što smo nas dvojica dočekali s podsmjehom. No kada smo vidjeli da su pripremili kuku, podsmjeh je nestao, a dalekozor je besramno ostao uperen u njihovom pravcu. Rezime je bio za nas potpuno poražavajući. Uspjeli smo vidjeti četiri velika zubaca i bar dvadesetak riba oko kilograma, dok je u onoj zamršenoj gužvi najlona bio veliki fratar. Što još reći... Ribama je očito bilo svejedno kakav je škaf u kojem stoji parangal ili kakvu majicu nosi neki surfer. Ribe ne znaju što je fancy i nije ih ni briga. Puno je važnije pogoditi poštu, vrijeme i ješku, nego imati najnoviju opremu. Eto, toliko o tome. A sada idem u ribomaterijal. Čuo sam da su jutros dobili nove šminkerske štapove. Moram ih obići. Možda mi se neki i svidi.

Vijesti

Lignja Yo-zuri

Podesivi nosač štapa

rijeme panule na krupne predatore upravo je pred nama. Najbolja je ješka po mnogim autoritetima živa lignja, no ova najnovija Yo-Zurijeva varalica duga 140 milimetara ozbiljno konkurira svemu do sada. Svojim koloritom vjerno oponaša uznemirenu lignju, što je u panuli okidač za uspješan lov. Tome svakako doprinosi i veliko holografski dotjerano oko, dok su stabilizatori zaduženi za uron i ‘ples’ posebno uspješno dorađeni. Ovoj će varalici teško odoljeti sve i jedan zubatac ili gof koji je ugleda. Na vama je samo da je potopite i provučete po svojim omiljenim poštama.

r i l i ko m p a nulanja, ali i u klasičnom ribolovu kančenicom, vrlo je važno imati pouzdan nosač za štap. Ovaj je nosač montažni što znači da se jednostavno može postaviti i jednako jednostavno razmontirati. Pokretači navojnih stega su ergonomski tako da je cijeli postupak montaže lak. Zahvaljujući kliznom elementu moguće je podešavanje kuta položaja štapa što omogućuje optimum, pogotovo kada je u pitanju ribolov panulom. Oslonci štapa na nosaču su presvučeni plastikom što znatno produljuje životni vijek štapova, ali i nosača.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Trostrani zogulini

a sve ljubitelje ribolova bulentinom u ponudi je izvrsni VMC 3546 BK, Pater noster perles phospho, ili jednostavno rečeno, trostrani zogulin. Ovaj zogulin, osim što odrađuje svoj antitwist posao, ima i umetnutu fosfornu perlicu koja svojim svjetlucanjem u morskim dubinama provjereno učinkovito privlači vašu lovinu. Izuzetna čvrstoća i velika nosivost ove zoguline svrstavaju u sam vrh ponude, pa ako vam trebaju, ne trebate dalje tražiti.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Solarni punjači Hybrid 1000

otrebe za izvorom električne energije na mjestima gdje struje nema rastu s opremljenošću ribolovca. Hybrid 1000 punjači savršen su izbor za sve koji imaju potrebu za obnovljivim izvorom električne energije. Ove je punjače dovoljno izložiti suncu i odabrati priključak koji vam odgovara. Uopće nije važno što želite puniti – mobitel ili laptop, Hybrid 1000 će sve napuniti

za tren oka. Punjač je sklopiv tako da u transportu zauzima minimalan prostor. Rasklapa se poput lepeze nakon čega je potrebno samo se priključiti odgovarajućim konektorom. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Probni ribolov

RYOBIJEVA ROLA Metaroyal 5000A

Fishing Safari

Ryobi je oduvijek bio poznat među ribičima iz cijelog svijeta po super kvalitetnim rolama, a Metaroyal 5000A Fishing Safari je zasigurno jedna od ponajboljih rola na tržištu jer osim kvalitete nudi daleko povoljniju cijenu od konkurencije. Zato je Talijanima prvi izbor kada je u pitanju ribička disciplina vertical jigging Napisao i snimio Mladen Marković

Metaroyalkom 5000A sam se prvi put sreo prije tri godine kada sam posjetio poznatu španjolsku tvrtku Grauwell, koja je službeni distributer za tu zemlju. To je bila ljubav na prvi pogled. Naime, kao jedan od prvih Ryobijevih poklonika u Hrvatskoj, znao sam da ponovo držim nešto dragocjeno u ruci. Prije petnaestak godina sam kao uvoznik ribičke opreme iz Njemačke uvezao desetak Ryobijevih Ecusima 9000, koje su definitivno bile prve surf role u Hrvatskoj. Tri komada sam ostavio sebi, a ostalo su kupili karlovački šaranaši koji su tada bili daleko ispred svoga vremena. Već su tada raznim kanalima nabavljali surf role kojima su lovili kapitalne šarane od dvadesetak kilograma. Iako su me svi prijatelji odgovarali od tako ‘velikih’ rola, počeo sam i sam loviti ša-

PROBNI RIBOLOV Ryobi Metaroyal 5000A Fishing Safari smo paralelno koristili s ostalim rolama za vertical jigging i lov bulentinom na velikim dubinama. U konkurenciji Shimanove Stelle 10000 SW i Daiwine Saltige 4500H, Ryobi Metaroyal 5000A se sasvim izjednačila, a u pogledu cijene daleko je prestigla obje. Naime, dok za Stellu i Saltigu morate izdvojiti pozamašan novac, čak oko 5000 kuna, za Ryobicu trebate daleko manje. U svakom slučaju, Ryobice Metaroyal 5000A Fishing Safari postale su glavne lovne role našeg redakcijskog ribičkog tima, a vezali smo ih za Mariine štapove Steady Jigging snage 80 do 200 i 100 do 300 grama, te ručno rađene štapove od komponenti ALPS snage 10 i 12 libri. Tehnički podaci Težina: 710 g Kapacitet: 300 m/ 0,40 mm Prijenos: 4,9 : 1 Rezervna špula: NE

Rotor i preklopnik Rotor je načinjen od marine aluminija, jer konstruktori nisu baš ništa prepustili slučaju. Rotor je balansiran i upredenica se savršeno namata. Preklopnik je jak s vodilicom najlona ili upredenice, i kao kod svih takvih rola preporuča se prebacivanje ručno jer nema povrata rotora.

Ručica i drška ručice Ručica je također načinjena od marine aluminija, a izrađena je hladnim kovanjem. Treba reći da se ručica može dobiti s dvije vrste drški, klasičnom kakvu poznajemo s ostalih rola ili potpuno okruglom drškom, koja je postala standard kod rola za vertical jigging.

Tijelo Tijelo role je izrađeno od najboljeg aluminija koji se koristi kod gradnje brodova. Precizno je izrađeno s malim tolerancama i rola već na prvi pogled odskače od konkurencije. Sama rola je unaprijed konstruirana za lov velikih somova na Rio Ebru, kapitalnih nilskih grgeča, tarpoona, sailfisha, pa ne čudi da je tijelo vrlo čvrsto.

RYOBI U HRVATSKOJ Dobra vijest za sve ribiče je da od ove godine, s početkom ribičke sezone, Hrvatska ima svog distributera za role Ryobi, pa tako i za Metaroyal 5000A Fishing Safari. Kako saznajemo, cijene će biti približno jednake kao i u Europi. Ribičima će biti ponuđeni i ostali modeli, pa čak i mali bacački multiplikatori koji su se pokazali odličnim u ribolovu iz brodice. Distributer za Hrvatsku je zagrebačka tvrtka SIL-EM, koja će uskoro predstaviti cijelu paletu ovog cijenjenog japanskog proizvođača.

Mehanizam U unutrašnjosti role sve je čisti nehrđajući čelik, i osovina i pogonski dio. Za miran rad brine se sedam zatvorenih ležajeva od nehrđajučeg čelika, a snažan prijenos daje joj moć da se natežete s bilo kojom beštijom. Za borbu s kapitalnim ribama, uz moćan prijenos, brine se i sjajna kočnica koja se može posebno podesiti. Zatvorena je pa do nje ne može doprijeti more ili voda kada se rola pere.

rane, te sam odmah shvatio da i za more imam ‘oružje’ van poznate kvalitete. Da ne duljim, Ryobice sam koristio do prije dvije, tri godine, nakon čega sam ih zamijenio Daiwama jer su me prijatelji već počeli zadirkivati. No da ne bi bilo zabune, i dan danas su u lovnoj kondiciji, bez obzira na godine. Dakle nakon što sam u Španjolskoj vidio Metal Royal, ljubav se ponovo vratila i nisam propustio priliku da se prošle godine iz Dusseldorfa ne vratim s dvije Metaroyalke 5000A. Na njih sam stavio Daiwinu upredenicu za vertical jigging snage 40 lb, a osim za vetical koristili smo ih i za lov na dubokim brakovima. Što je posebno na Ryobijevoj roli Metalroyal 5000A Fishing Safari? Jednostavnim riječima - radi se o roli koja je proizvedena od biranih materijala, a konstrukcija uspješno zamijenjuje svaki multiplikator jednake klase, a da pritom ima daleko manju težinu i brzinu. Što to znači? Ryobijevu Metaroyal 5000A Fishing Safari možete koristiti i u big game ribolovu, kod panule, na dubokim Informacije brakovima... Zapravo ovom rolom pokrivate sav teški ribolov, SIL - EM bez da imate ruke kao Popaj. 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Ona je daleko lakša od bilo koTel: 01/ 3878 - 330 jeg multiplikatora te veličine.

Ribolov iz barke

KABURA tehnika sporog varanja

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail: info@bluesprings.it

Napisao i snimio Boris Bulić

ako su naši ribari u svijetu poznati po inventivnosti, na Jadranu su u pravilu tradicionalisti. Stare, oduvijek korištene tehnike su uvijek na prvom mjestu, dok sve novo mora proći nebrojene, uglavnom nepropusne filtre prije no što zažive.

Nasuprot tome, Daleki istok, što zbog urođene potrebe za neprestanim usavršavanjem, što zbog čiste praktične materijalne dobiti, ribolovne alate dovodi do savršenstva i pronalazi nove načine za uživanje u definitivno najboljoj stvari na svijetu – ribolovu. Iako većina spomenutih tvrdokornih tradicionalista na sve to

gleda kao na samo još jedan marketinški trik, svaki pod obavezno u svom priboru ima barem jedan komplet Yo-Zurijevih skosavica. A prije nego što su se te skosavice pojavile, lovilo se doslovno svim i svačim - na igle su se namotavali facoli, a pletenice iz koaksijalnog kabela su se navlačile na peškafonda. A onda se pojavila skosavi-

ca skupa do bola, ali zato lovnija od svega do tada viđenog. Naravno, bila je Made in Japan. No to nije jedini respektabilni iskorak u ribolovoj tehnologiji koji je do nas došao iz Dalekog istoka. Ima ih nebrojeno mnogo, pri čemu je veliki broj europskih proizvoda zapravo samo replika japanskog originala. Kabura je tehnika koja se u Japa-

nu prakticira dugo vremena, a kod nas se stidljivo pojavila tek prošle godine u obliku čudnih varalica koje većina ribolovaca ne zna montirati ni koristiti. Zapravo je sve vrlo jednostavno. Za razliku od vertical jigginga, vrlo temperamentne i zahtjevne tehnika, kabura ne iziskuje veliku fizičku spremu. To je tehnika iznimno sporog varaličarenja kod koje se riba lovi prvenstveno provociranjem radoznalosti. Za kaburu se u pravilu koristi vrhunska oprema. Ovom se tehnikom mogu uloviti doslovno sve ‘zubate’ vrste uključujući i one koje se uobičajeno ne love varalicama, poput orade ili arbuna. Preporučena struna je upredenica, prvenstveno radi neposrednijeg kontakta i potrebe za većom nosivosti, po mogućnosti osmerostruko upletena. U skladu s odabirom strune treba birati i rolu, dovoljno snažnu i istovremeno dovoljno laganu, onu koja može podnijeti napore ovakvog ribolova bez oštećenja. Štap ne mora biti dug, no

Suknjica krije dvije oštre udice

Treba samo odabrati boju

Kabura u kombinaciji sa sabikijem

Pao je još jedan…

Provjereno ubojite boje

?????????

Montaža je jednostavna mora biti dovoljno žilav, svakako akcije preko 100 grama, poput onih koji se koriste za tataki ili vertical jigging. Za predvez je idealan fluorokarbon koji se s osnovom spaja ili direktno ili preko zogulina, uglavnom višesegmentnog, lančanog. Varalica za ovu tehniku sastavljena je od posebno oblikovane teške glave na kojoj se nalaze dva oka za spoj strune, te sa suprotne strane suknjica s dvije duže silikonske lamele u kojoj se kriju dvije ubojito oštre udice. Glava varalice ima dva izrazito vidljiva oka koja su u cijeloj priči dodatna provokacija. I dok se vertical jiggingom mogu baviti isključivo ribolovci u dobroj kondiciji, kaburom može loviti doslovno svatko. Na pozicijama na kojima očekujemo lovinu varalica se spušta do dna nakon čega se preklopnik role zatvara i počinje s namatanjem. Plovilo nije usidreno tako da je u pitanju svojevrsna driftingvarijacija. Jedna od najvažnijih stavki u ribolovu kaburom je tempo kojim se ručica role

okreće. Naime, ručicu treba okretati kao na usporenom filmu, čak još malo sporije. Specifično konstruirana glava sa silikonskom suknjicom pri tako sporom kretanju ostvaruje posebno provokativnu akciju, ribama teško odoljivoj. Nerijetko se ovom tehnikom ulove veliki arbuni, čak petnaestak metara iznad dna, što je dovoljno slikovit dokaz provokativnosti koja prati ovu tehniku. Silikonska se suknjica s vremenom haba i troši, no to nije nikakav problem jer je lako izmjenjiva. Osim kabura varalice, na osnovu se predveza mogu vezati prame za sabiki što otvara mogućnost ulova i drugih vrsta. Kabura varalice se proizvode u više boja tako da ni najzahtjevniji neće imati primjedbi. Na vama je dakle samo da odaberete model, otisnete se more i sporo, sporo se prepustite kurentu. Još samo jedna sitnica - kada se odlučite loviti kaburom, obavezno pripremite opraru. Sigurno će vam trebati.

Ribolov iz barke

NA TUNE

po domaÄ&#x2021;i

Gledajući YouTube i raznorazne reportaže po televiziji dalo bi se zaključiti da je lov tune sport za ekipu malo dubljeg džepa ili sportaše profesionalce koji se time bave. Ako malo više prosurfate internetom naići ćete i na malo interesantnije videe. Jedan takav me doslovno zadivio. Radi se o tri moderna Aboridžina koji se u drvenoj bateli od par metara natežu s tunom od preko 100 kilograma, i to na ruke. Show program! Kada takvo nešto vidiš, ne možeš ostati ravnodušan. Zagolica ti maštu koja te natjera da pokušaš izvesti jednaku takvu glupost, samo po domaći Napisao i snimio Tomislav Matulović

ima je bila duga i svi smo zagorjeli. Treba se odvažiti i napraviti nešto vanka r e g u l e . Tr e b a pokušati uloviti tunu pošto-poto, a zubaci neka se malo strpe. Navalili su svi na njih kao da je jedina riba u moru. Sami smo si krivi što su zubaci uvijek u modi. Što zbog odgledanih videa, a što zbog zaštite zubaca, odlučujemo se na lov tune. Novine

o ribolovu iščitali smo milijun puta, a videa pogledali bezbroj, tako da je na prvi pogled sve izgledalo vrlo jednostavno. No kada se krene na more izgledi za uloviti takvo nešto, a pogotovo ono što smo mi zamislili, postaju minimalni. Za takav ulov potrebna je velika ribolovna sreća koja se ne ostvaruje sama po sebi. Treba je isprovocirati pametnim odabirom terena, načinom pristupa lovu, odabirom ješke i pravovremenim

i osmišljenim intervencijama. Većina ljudi misli da će im se, ako budu vukli neku varalicu onako ofrlje pet dana za redom, možda posrećiti, da će ostvariti neki značajni ulov. Na njihovu žalost, od takvog ribolova uglavnom nema ništa. Kada se ide na ciljanu lovinu, bili to zubaci, gofovi, podlanice, arbuni ili u ovom slučaju tune, tada treba upotrijebiti svo znanje, iskustvo i snalažljivost, a ponekad i maštu.

Oprema Za profesionalce uglavnom vrijedi zlatno pravilo - što skuplje to bolje. To najčešće podrazumijeva štapove jačine preko 80 lbs sa specijalnim vodilicama iznimne kvalitete. Cijena im se kreće od cca 2000 – 7000 kuna po komadu. Role su zvučnih imena, poput Penn, Shimano, Tica, Abu Garcia, jačine 80 do 130 lbs. Najloni u kilometrima kuna, a nevidljivi fluorokarboni i izdržljivi dakroni imaju cijene od kojih ti se zamanta u glavi. To je profesionalni big game, vrhunac sportskog ribolova.

A što je sa sportašima koji bi željeli uloviti takvu neman, a kojima je i gorivo često prevelik izdatak, a kamoli kupovina skupe opreme za lov nečega za što ne znamo ni kako izgleda u moru? Za nas amatere bi to značilo nabavu opreme dovoljno jake i cijenom pristupačne, koja će uz malo sreće uspjeti izdržati takvu beštiju. Računajte da je za efikasan lov tune poželjno imati dvije takve opreme. To znači: dva štapa za big game poželjne minimalne libraže 50 do 80 lbs koje možete nabaviti u ribolovnim prodavaonicama za 600 do 700 kuna, i dva multiplikatora jačine minimalno 50 lbs za koje ćete morati izdvojiti oko 1500 kuna za svakoga. Na tako male makine stane 300 do 400 metara najlona promjera 0,5 mm, a nama je za ovu ribu i na ovaj suludi način potreban puno deblji najlon od navedenog. Kažu ljudi da su im tune i na puno jače role znale bez problema odvući 500, 600 metara najlona. Ma ne treba vas to obeshrabriti. Kupite najlon debljine 1.15 do 1,20 mm i namotajte ga na rolicu koliko god stane da

Drž – ne daj! stane, a na štap pritegnite konopom kantu od 20 litara. Tada tuna, ma kolika god velika bila, nema nikakve šanse da prođe lišo. Udice su po mom mišljenju ipak najbitnije. Prevelika udica odaje armanu ješku jer puno brže tone od ješke bez udice. Udice manjih dimenzija nisu poželjne jer ih i manja tuna zna ispraviti bez problema. Idealna veličina i model udice bi bila Ownerova Offshore Bait Hook 7/0 ili 8/0. Udicu je najbolje pričvrstiti za najlon s metalnom plombom koja se stegne uz pomoć kliješta. Bilo bi poželjno

Došlo je i vrime ručka

Poželjna veličina udice staviti takve dvije stopice. Barem su one jeftine. Ipak da napomenem, na ovaj dio, kao i na svaki čvor ili spoj najlona sa stopicom, obratite veliku pozornost jer na tim mjestima dolazi do najvećih opterećenja i samim time pucanja najlona ili popuštanja plombe ako nije dovoljno zategnuta.

Uvod u anatomiju Tunj ili tuna najveća je vrsta plave ribe u Jadranu. Živi u golemim jatima i u stalnom je pokretu i potrazi za hranom:

srdelama, inćunima, skušama, šarunima, iglicama i lignjama. Iako je riba od jata, veći primjerci tuna lutaju morem sami. To je riba koja dosegne težinu preko 500 kilograma, iako su na ovom dijelu Jadranu zabilježeni ulovi od oko 300 kilograma. Krajem ljeta jata tune zalaze uz samu obalu kopna, otoka, uz kanale i vale. U tim se jatima uglavnom kreću primjerci do 100 kilograma. Ulovljene tune manje od 30 kilograma trebaju se neozlijeđene vratiti u more. Lovostaj na tunu za rekreativce na snazi je od

15. listopada do 15. lipnja.

Tune nas čekaju Nije baš da nikada nismo probali uloviti tunu. Bilo je par bezuspješnih, više utopijskih srljanja po moru s raznoraznim varalicama. Ovoga smo puta lov na tune shvatili malo ozbiljnije. Razlog tome je što se već danima šuškalo da se tune love kao lude. Svi ispod brade pričaju o tim tunama kao da su nacionalno blago. Kao da su Atlantidu otkrili. Ne daj Bože da ti još tko otkrije na koji način se love i na koju ješku, a kamoli gdje bi ih mogao pronaći. E pa za dišpet ćemo je i mi ćapati, pa neka se pojedu kao psi! Štap i rolu smo posudili od prijatelja koji ju je držao u konobi kao suvenir. Najlon koji je bio namotan na njoj nam nije ulijevao povjerenje jer mu je najvjerojatnije rok trajanja davno istekao. Nema veze, bitno je da imamo kakvo takvo oruđe za obranu eventualnog napada pomahnitale tune. Srdele smo nabavili kod lokalnih ribara po promotivnoj cijeni jer im je kvaliteta bila taman za bacit u more. Valjda ni to nije bitno... Krećemo u akciju negdje oko 8 sati ujutro. Računamo, što smo duže na moru veće su nam i šanse da naletimo na tune i probamo se okušati u lovu kraljice morskog plavetnila. Brzo smo proletili kroz Zadarski kanal i vozimo na odabranu poziciju. Nismo ni prošli u donji kanal

između Ugljana i Dugog otoka, a u daljini se već naziru jata galebova koji kljucaju po morskoj površini. Ma je li to moguće? Nismo mogli vjerovati, galebovi koji su se upravo hranili izbezumljenom sitnom plavom ribom koja je pokušavala pobjeći od gladnih grabežljivaca bili su znak koji čekamo. Kako smo se približavali poziciji, ugledali smo na obližnjem braku dobrog prijatelja koji je taj dan bacao parangale. Prilazimo mu i objašnjavamo mu da li razumije da su po dužini cijelog kanala zakuhale tune. Zaista prizor koji se rijetko viđa. On nam odgovara : - Juarče buože! Da tune. Sad sam baci parangal i eno mi jedan kavical leti po kanalu, zapuhano odgovara i ne zna da li bi se smijao ili plakao. Koji je adrenalin projurio kroz nas kada samo shvatili da se nalazimo u središtu zbivanja, u centru svijeta! Cijeli je dan pred nama i šanse za ulov su nam vrlo velike. Pozdravljamo se s Borisom, peglamo još dvije nautičke milje dalje i zastajemo posred kanala. Gasimo motor i osvrćemo se oko sebe kao iskusni ribolovci, procjenjujući da li smo zauzeli na pravo mjesto. U tom trenutku nedaleko od broda ugledamo tunu kako iskače iz mora. Prijatelju su se noge odsjekle, a mene ne trebate ni pitati kako sam to doživio!

Lov tune Tehnika kojom smo taj dan odlučili loviti je drifting. Na našem se to kaže brumanje ili brumivanje sitnom plavom ribom.

Galebi Može se tuna loviti i trolling tehnikom, odnosno u pokretu, ali vam za to treba par štapova i mnogo goriva, tako da ovu tehniku možemo odmah eliminirati. - Treba početi brumati pa ćemo vidjeti... - govorim u pola glasa, ni sam ne znajući što bi trebali vidjeti. Sjeckamo srdele i bacamo ih u more. Nakon nepunih pola sata, jato od petnaestak tuna pristojne veličine pojavljuje ispod broda. I dalje ne mogu vjerovati svojim očima da je to to. Na prvi i jedini pribor ješkamo šaruna i bacamo ga desetak metara od broda bez ikakvog

Stvarno je prelijepa

otežanja. S njim bacamo i par komadića prihrane. Nije prošlo par sekundi i štap se naglo savija do granica pucanja. Nakon nekoliko trenutaka i na naše zaprepaštenje, štap se vraća u prvobitni položaj. Razlog tome je loše stegnuta stopica koja je popustila pod velikim opterećenjem na udici. Eto ti dežgracije i prve početničke pogreške. Samo što nije nastala panika na brodu, no brzo smo se pribrali i nastavili kao da se ništa nije desilo. Na brzinu stavljamo dvije stopice na udicu, armamo ješku i bacamo je u more. Udarac je uslijedio u roku odmah. Od siline udarca izletjela je vida koja je držala nosač štapa i čitav je pribor završio u moru. No pošto smo štap osigurali i vezali konopom, rola se svom silinom odmotavala u moru. Na brzinu dovlačimo opremu do broda i pritežemo kočnicu do krajnjih granica. Rola se i dalje silovito odmotava i ispušta zvuk nalik bolesnoj beštiji. Brzina odmotavanja najlona daje naslutiti da će onih 150 metara najlona biti premalo za zaustavljanje ove ribe. Odmah smo zakačili

Na kraju dana

još jednu kantu za štap, u slučaju da najlon dođe do kraja zbog čega bi bili prisiljeni sve baciti u more. U prvom udaru riba je odnijela 150 metara najlona i tu je stala. Na štapu je ostalo još samo par metara nade da će riba ipak ići van. Malo smo se pribrali, sada je red da joj pokažemo s kim ima posla. Još ne znamo o kolikoj se tuni radi i do koje je mjere smijemo forsirati pa krećemo s umaranjem ribe s velikim oprezom.

Ajme meni čuda Da smo znali koja je ovo fizikalija popili bi energetski napitak, frape ili nešto slično, a ne popušili pola kutije cigareta. Nakon pola sata borbe, nas dvoje protiv nje same, shvaćamo da imamo posla s tunom pristojne veličine, a nismo je uspjeli dovući do broda niti metra. Umor u rukama i ramenima već je prisutan, no ogromna količina adrenalina nam ne dopušta da se predamo. Prisjećamo se anegdote o bodulu koji je na štapu također imao neku neman od ribe. Nakon pola sata

krvave borbe, riba se otkačila i pobjegla. Znate što je rekao? - Ajme meni, spasila me. Malo humora dalo nam je snage pa smo počeli agresivnije dovlačiti ribu što je urodilo plodom. Tuna je počela postepeno popuštati i nakon nekog vremena rola se napunila najlonom, a obrisi su se počeli nazirati pod brodom. Prestravilo nas je kada smo vidjeli kolika je. Gledamo ribu, pa štap, pa najlon, pa kaić. - Ajme meni koje čudo... – mislim u sebi. Usporedivši toliku grdosiju s našom opremom u više ništa nemamo povjerenja, a tuna se ukopala par metara ispod broda i ne popušta. Kao da je tek zagrizla ješku. Za prihvat ovakve ribe treba potrošit koju kunu i kupiti pravu kučmu od 2 – 2, 5 metara dužine jer zadnji trenuci umaranja odlučuju u tome da li će ribolov završiti uspješno ili kao totalna katastrofa. Tuna je napravila još desetak počasnih krugova dok se nije predala i prišla brodu. S kučmicom ju dižem u brod. Sjeli smo svaki na svoju bandu broda euforično promatrajući ribu kao da smo otkrili Atlantidu s početka priče. Izmoreni nakon sat vremena borbe još uvijek ne vjerujemo da smo ulovili svoju prvu tunu. Puštamo joj krv u brodu, onako kako bi svaki pravi amater to napravio. Riba je imala preko 60 kilograma što nam je dalo nade da se ipak može kada se hoće uhvatiti ta-

Evo je kvu neman. Trikova i savjeta za puno uspješniji i učinkovitiji lov tuna, naravno, ima i dalo bi se napisati tisuće stranica o tome, ali vam ih ja ne mogu dati jer još nemam toliko iskustva. Ali di ćeš većeg gušta kada neke cake u ribolovu sami povežemo! U tome i jest čar ribolova. Logična improvizacija je ovoga puta dala odličan rezultat u koji smo sumnjali od samog početka pla-

niranja ribolova. Izgleda da sreća ipak prati odvažne. Nakon toga smo išli još par puta na big game. Svaki put smo ulovili ribu otprilike iste težine. Možemo reći da nam je učinak bio 100 %, a lovili smo uvijek jednu tunu, koliko je i dozvoljeno s dnevnom dozvolom za lov tuna i igluna koja vas košta simboličnih 120 kuna. Cijena prava sitnica, ako je usporedimo s onime

koliko ljudi plaćaju da bi lovili s big game majstorima kod kojih svakako treba otići koji puta na poduku. Meso od tune smo razdijelili rodbini i dobrim prijateljima koji su nas narednih dana zvali i prepričavali kulinarske užitke u raznoraznim načinima spremanja tune - na žaru, lešo, carpaccio, sašimi, sushi i shivakashi, a svaki je bio nezaboravan.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Čvorovi

SIGURNI čvor

Napisao i snimio Boris Bulić

M v

eđu panulašima postoji niz tajnih čvorova koji garantiraju savršenu akciju varalica, uz nepromi-

jenjenu nosivost osnovne strune. Naravno, većina je tih čvorova tek varijacija na osnovne, no ipak se dogodi da među njima iskoči poneki pažnje vrijedan. Upravo je takav slučaj s ovim

te je kao takav pogodan i za vezivanje popularnih cyrcle hook udica. Prilikom fotografiranja je radi preglednosti korištena deblja plastična uzica.

Sigurni čvor 1

Ponajprije se formira obični čvor koji se ne zateže do kraja. 3

Sada se kraj strune treba provući kroz prethodno formirani obični čvor koji se nakon toga malo dotegne.

sigurnim čvorom. Formiranje je vrlo jednostavno, a primjenjivo je na sve varalice kao i na neke spojne elemente, primjerice na zoguline. Čvor omogućuje slobodan hod vezanog elementa

Kraj strune se provuče kroz element koji se vezuje, u ovom slučaju ‘oko’ varalice. 4

Slobodnim se krajem strune formira još jedan obični čvor, no ovoga puta tako da kroz njega prolazi osnova predveza.

Sigurni čvor 5

Sada je potrebno zategnuti oba čvora koji će nakon zatezanja biti udaljeni nekoliko centimetara.

Pažljivim dotezanjem čvorovi se trebaju približiti nakon čega je sigurni čvor gotov.

Ribolovni feljton

BRUSNIK -

vulkanska hrid I. dio

Na Brusniku svjetlo tamu ljubi, sjećanja traju vječno, a svaka se ljubav gubi... Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo

ako riječima što potpunije dočarati čitatelju neobičan vulkanski otok Brusnik? Zahtjevan i izazovan zadatak čak i za one koji tamo učestalo odlaze u ribolov. Brusnik je naprosto... Brusnik. Još je živo sjećanje na iznenadno ljetno nevrijeme koje je protutnjalo nad Brusnikom jednog ljeta osamdesetih. More se toliko iznenada diglo, a sivi oblaci se skupili nad obližnjim otokom Svetac. Brzo smo skinuli Tomos 18 s krme Maestrala 18 i pronašli neki jarak na vrhu brusničke plaže. U tom jarku, pokriveni starim Maestralom okrenutim naopačke i čvrsto vezanim konopcem za brusničke hridi pričekali smo da nevera prođe. To je bio moj prvi susret s Brusnikom, i svojevrsno kršte-

nje na tom neobičnom otoku.

Suhi otok Tamna silueta Brusnika vidljiva je iz daljine samo za vedra vremena, kada je more potpuno mirno. Sportskim ribičima, bez obzira na alate koje koriste, širi akvatorij Brusnika posebno je zanimljiv i privlačan jer je to i danas dobro ribolovno područje. Nekontroliran izlov svim vrstama dopuštenih i nedopuštenih alata opustošio je podmorje Brusnika tako da se profesionalni ribari ondje sve rjeđe zatiču. Prije stotinjak i više godina Brusnik je bio jedno od glavnih ribičkih odredišta ribarskih družina s Visa, Hvara, ali i još udaljenijih ishodišta. Površina otoka nad morem mjeri tri hektara. Osim zakržljalih stabala divlje smokve, obra-

stao je tek niskom grmolikom vegetacijom, među kojom je posebno zanimljiva endemska biljka dubrovačka zečina, o čemu je pisao A. Cvitanić u svom djelu Prirodna obilježja otoka Visa, Biševa, Sveca, Palagruže i Brusnika 1968. godine. Kada se iskrca na Brusniku svaki se namjernik zapita kako tu uopće može uspijevati vegetacija, bez zemlje, humusa, uz ograničene padaline. Brusnik je suhi otok. Porozno tlo proguta sve padaline tako da se kišnica ni zimi nema gdje zadržati. Kada se doplovi pred sive stijene otočića, pogotovo za oblačna vremena, Brusnik nalikuje nestvarnom čudu. Njegove tamne hridi kao da su tek izronile iz mističnog, onozemaljskog svijeta. U stijenama otočića visok je postotak željezne rudače koja magnetnim silama uzrokuje

odstupanja brodskog kompasa. Otočić i razbacane tamne hridi ostavljaju dojam meteora koji je doletio iz svemirskog prostranstva zabivši se u pličini u more. U proljeće i jesen, kada u blizini nema ribarskih brodica s Visa, samoća dodatno pojačava osjećaj nelagode koji ispunjava dušu. Čudno je što čak i galebovi izbjegavaju Brusnik pa češće slijeću na morsku površinu nego na sive hridi otočića.

Crna gušterica Životinjskih vrsta koje su se uspjele održati u negostoljubivom okruženju je malo, no vrlo su neobične. Posebno je atraktivna endemska crna gušterica. Brza i plaha životinjica se iznenada pojavljuje iz kamenih procjepa i još brže nestaje. Pored nje na Brusniku se mogu

pronaći i druge gušterice neobičnih boja. Najlakše ih je za fotografiranje primamiti ostacima hrane na gornjem rubu velikog otočnog žala u zavali sa zapadne strane. Zanimljivo je ponašanje crne gušterice pred promjenu vremena, kada lijepo i stabilno vrijeme polako mijenja ciklonalno polje.

U hidrometeorološkim uvjetima jače valovitog mora otočić se teško uočava s razine mora i na nekoliko nautičkih milja udaljenosti. U sumaglici zapjenjena mora konture se potpuno izgube Tada misteriozno nestanu u kamenim labirintima u podzemlju otoka i do ponovnog dolaska

ljepšeg vremena se ne mogu vidjeti. Prije stotinjak i više godina ribari su tijekom boravka na Brusniku pratili ponašanje crne gušterice i prema tome odlučivali kada otploviti u sigurnost Visa. Kada i kako u ribolov na Brusnik? Brusnik se nalazi na tromeđi istočne obale Sveca, zapadne obale Biševa i jugozapadne obale Visa. Tako ga je najlakše locirati, kada se s nekog od tih otoka traže njegove tamno sive hridi koje izviruju iz mora. U hidrometeorološkim uvjetima jače valovitog mora otočić se teško uočava s razine mora i na nekoliko nautičkih milja udaljenosti. U sumaglici zapjenjena mora konture se potpuno izgube. Udaljenost Brusnika od Komiže je trinaest, a od bližeg mu Sveca tek dvije nautičke milje. No kada more oko Sveca ‘uskopa’, te dvije milje postaju prevelika barijera. A Biševski kanal je tek posebna

Brusnička plaža i procjep s jastožerama u pozadini priča. Štoviše, ukoliko valove tjeraju snažni južni vjetrovi, s manjom se brodicom privremeno može skloniti jedino u privjetrini male zavale pred brusničkom plažom, pod zapadnom obalom Brusnika. Pokušaji plovidbe i spašavanja u Povlovom

boku na Svecu često su završavali tragično.

Plaža jedinstvene ljepote Najveći dio dana u godini akvatorij Brusnika je teško dostupan

Brusnik je od Sveca udaljen dvije nautičke milje

Pogled s Brusnika - Svetac ako se plovi iz daljih odredišta zbog snažnih zapadnih i južnih vjetrova koji su učestali u ovome dijelu viškog akvatorija. Ljeti je najdostupniji s obližnjeg Sveca, ali za povratak na Svetac, u Povlov bok, treba pričekati smirivanje svakodnevnog zapadnog vjetra. Nekada sva-

Ulov s Brusničkih seka

kodnevni ljetni maestral posljednje desetljeće zamijenila je neugodna tramuntana. Ljeti je Brusnik dostupan svima koji s brodicom borave na Biševu. Do Brusnika se plovi za ranojutarnje utihe, a na Biševo vraća s poslijepodnevnim zapadnim vjetrom u krmu. Odlazak u ri-

bolov u akvatorij Brusnika preporuča se tijekom lipnja i prve polovice srpnja, te u jesen, ali samo u danima stabilnog anticiklonalnog polja, sa slabim vjetrom. Prilaz plićacima Brusnika je rizičan za sve brodice većeg gaza, pogotovo ako skiper ne poznaje dobro raspored

Iz podmorja Brusnika

posvuda razbacanih podmorskih grebena. Za lijepa vremena najsigurniji je iskrcaj u zavali na zapadnoj strani otočića. Tu se nalazi živopisna šljunčana plaža jedinstvene ljepote. Veliki oblutci nalik nojevim jajima tvore plažu neobične, svijetlo sive boje. Ove oblutke more stalno

Hridi i pličine u akvatoriju Brusnika

Crna Gušterica kotrlja i oblikuje u specifične i neobične forme. Brusnička plaža je posebna po još jednoj osobitosti. Na središnjem dijelu plaže iz mora izviruje hrid koja dijeli zavalu na dva dijela. U sjevernom dijelu zavale u moru buja život, bodljikaši, moruzgve, žarnjaci, puževi i sit-

na riba. Južni dio zavale je bez života - u moru je samo golo, neobraslo kamenje. I morski ježevi na tom mjestu izbjegavaju naseljavanje.

Prirodni jastožeri Sidriti se može pred plažom,

Zapjenjeni Brusnik po tramuntani

na način da se sidro položi u smjeru dvije nautičke milje udaljenog Sveca, a pramčani konop veže za spomenutu hrid na središnjem dijelu plaže. Od plaže prema istoku gdje se nalaze neobični mali uski kanjoni vodi puteljak. To je središnji dio otočića, do kojeg se podzemnim procjepima probilo more. Pred tim kanjonima u tlu se nalaze prirodni bazeni ispunjeni morem. More u njima cirkulira kroz porozno tlo, pa su pogodni za čuvanje žive morske lovine. Nekada su ove prirodne bazene ribari s Visa i Biševa koristili kao prirodne jastožere čuvajući u njima danima ulovljene žive velike rakove. Bazeni su bili pregrađeni kamenjem po ribarskim družinama i prekriveni granama palme. Ukoliko je ribarenje trajalo dulje, preko palminih grana su se

postavljala stara jedra kako bi se održavala potrebna temperatura u jastožerama. Uz jastožere je za ljetnih vrućina uvijek stajao dežurni jer su rakovi imali običaj da se u najtoplijem dijelu dana sabiju nad otvorima kroz koje je dopiralo more. Time bi se onemogućila cirkulacija svježeg mora pa bi ugibali. Dežurni ih je premještao i ograđivao pristup otvorima kroz koje prodire more. Nekada se upravo zbog osjetljivosti jastoga na visoku temperaturu više lovilo u jesen i zimu. Jastožere su danas prazne jer se odavno više ne koriste. Nekontroliran izlov velikih rakova u podmorju Brusnika tisućama posebnih vrša rezultirao je njihovim potpunim nestankom. Tek se u tami dubokih procjepa ponegdje mogu primijetiti ticala posljednjih brusničkih jastoga.

Rič ribarska

MUKE po Jerki Napisao i snimio Boris Bulić

rvo, da se razumimo – nisan ništa kriv jerbo to nije bila moja ideja. Za dobrovoljno otići kod Jerke triba biti munjeniji od nje. A kome to more pasti na pamet? A? Kome nešto tako munjeno more pasti na pamet? - Jutros san na peškariji trefila Jerku. Znaš koliko dugo nismo bili kod nje? - Ja nisan nikada i tija bi da to tako i ostane. - Nemoj tako govoriti. Ni ona loša. To što je na njoj malo više pomade i šminke ne znači da ona ni dobra žena. - Ne smeta meni šminka nego ona. - Rekla san joj da ćemo doći danas popodne. E, tako van je to bilo! Pružija san dozvoljeni otpor na vrime i nisan kriv, ma mi to baš ništa ne pomaže…Nakon što je izgovorila konačnu prisudu izašla je iz tinela sa nosinon lipo ispo’ plafona što je bilo ravno onin malin slovima na dnu poziva u rizervu od JNA – ‘nemaš pravo žalbe’. A onda je došlo i to popodne. Ona se moja štriga dabi dvi ure glancala ka da ide u procesijun. Navukla je i nove postole, a stavila je i one teške rećine od koji’ joj se oba uha poklepe. I onda kad meni Toni govori da nije dobro dikod naćuljit uvo i oslušnut da te ne vidu! Da nije ‘etički’! Sta san isprid kamare i čuja je di brontulaje ispo’ glasa dok je pomadon trala obraze ka da skida stari koper. - Znan je kako ona gleda muš-

ke… Ne dan joj gušta… Vi’će ona… I sad ti to razumi. Ako zna kako me Jerka gleda ka da bali po meni, perke onda idemo tamo? Zašto poteže vraga za rep? A jope… Morebit je ušla u… Kako se ono reče… E, krizu sridnji’ godina, pa se oće dokazat. I sad se inkartije samo zbog ljute konkurencije! Ništa tu meni nije ćaro. Jedino u što san siguran je da i ona i Jerka mogu šoto braco pa po rivi lipo u tri. Kad su se vrata otvorila mislija san da će me kolpat. Prvo oni vrisak, što od moje štrige, a što od Jerke: - A ve je!!! - Ajme kako si mi se dotirala, ka pupa!!! - Ma jeeee… A ve nje!!! Ka da ti je šešnajs!!! - Ma jeeee… A koji rećini, pa kotula!!! Baš si mi šesna!!! - A ve kolajne!!! Aaaa… Je to ona što ti je… - Je, ona je!!! Ka da san bija u kokošinjcu. A onda su me pukle kolonje. Kako je to vonjalo svitu moj… Ka da si sve butige kolonje ovega svita sastavija u jedan kondut, a nisi pušta vodu. Nju bi tribalo zaposlit na kakovon poljodobru, ka rećemo, terminatora bakula. Njen bi posa bija samo da dva puta na dan prođira uz polje, sve bi bakule i bagudine pokrepale i ne bi tribali ni pesticidi i diditi, ni svi oni otrovi. A ako bi napravila tri đira ne bi triba ni cidokor. - A ve njega. A ve njega!!! Ka mladić!!! Di si ga pokupila? Pazi, pazi, da ti ga neka ne ukrade…

Dok je to govorila išla je prema meni. Ispod oka san pogleda onu svoju štrigu koja je i dalje imala usta od uha do uha, ma je pogled bija ka onaj kojin mi je velečasni pritija kad je priča o Armagedonu. Pružija san desnu ruku i livon nogon popipa iza sebe kako bi se malo povuka, ma je bilo kasno. Uvatila me za ramena i uz jedan veliki Mmmmm – mmm!!! ka da je šampanj otvorila, obrisala šminku o mene. Bar da se nisan obrija… Dok se odmicala izmirila me ‘nako konspirativno od postol do kapelina. Ne triban posebno naglašavati di joj je pogled zapeja pa se jedva odlipija. - A otkuda vi? - Pa znaš da smo se trefili jutros? Sićaš se da san ti rekla… - sad je i moja štriga bila zbunjola. - A je, je… Cila san porebambila… - a oka nije skidala s mene. Da i s vama ne bi posli bilo ‘nisan zna’ - ja van sa ton Jerkon, što bi rekli, nikada nisan bija na ti. Je ona bila sva utegnuta i nikako ni bila za bacit, ma san se ja sa njon uvik drža samo na dobardan za dobardan, i oma biž ća. Udovicon je davno ostala i nije se posli udavala, pa je uvik bila sva usparipana. Govorilo se da joj povremeno dohodi Nino, a i za Marina se nešto šuškalo. Nikon to zapravo nije smetalo, pa ni meni. Dokle god se mene ne diraju, baš me briga s kin su i što rade. Ma mi se sad nekako činilo da bi mi uskoro puno toga moglo zasmetati. Vako, na prvu, dok san se gušija i probava doć do

zraka koji je od one kolonje cili isparija, nekako mi je samo od sebe postalo jasno zašto je oni nesritnjak od pokojnog joj muža nako brzo skonča. Sili smo popiti kafú i rakiju, pa su nji’ dvi ljudikale i balile je’na drugoj kako in je teško i tegobno – ovoj mojoj s menon, a Jerki što je sama. - Lahko je tebi, ti imaš njega – i tu me pogleda tako da san cili zamra. Bila je dabi mijun puta gora od ove moje štrige. Mislin, potencijalno… - A što ću ja jadna i bidna? Sama san i što god mi triba moran molit… - i tu pod nos gurne facol natopljen kolonjon. - Ajde, ajde… Ni sve tako crno… - Eto, lignje nis kušala dabi tri godine… - i onin facolon malo protrese da ubije i ono malo arije što se provuklo po štoku. - Ma to ti bar ne triba biti neki problem. Donićemo ti mi liganja. On ionako ide svake noći na peškafondo… Ja san zaustija reć kako liganja u zadnje vrime baš i nema i da ih nije tako lako uvatiti, i da peškarija svakoga dana radi, i da na kraju krajeva i nije baš tako pametno da ja sam dolazin u ovaj pakal, ma san nekako istovremeno uvatija i pogled one moje štrige. Oma mi je postalo jasno da bi mi to mogle biti zadnje riči. Zamuča san prije nego san uspija i otvoriti usta, i čuja onu moju di nastavlja prema meni: - Je li da oćeš? Bidna Jerka… Proguca san njok i stiga samo slegnut ramenima. Dok smo išli doma prova san reć kako u skrinji ima nešto liganja.

- Ma je… Pa ćeš joj doniti iz leda? Friške, žive joj triba doniti… Bidna Jerka, nako sama… Nisan moga virovati koja je to kužina bila. Skuvala je do kraja. Te san večeri Boga molija da mi se nijedna ne obisi. Čak san prvu skosnija tako da je oma pala, ma je i Fortuna bila na Jerkinoj strani. Po bujola san napunija za manje od dvi ure. - Oma da si poša prije nego leže. I pozdravi mi je puno. Ajde priši… Njok mi je jope sta u grlu. Nekako san se nada da ćemo to sutra skupa, ma je lešada u kojoj je moja štriga bila glavna spiza očito bila dobro skuvana. Staja san isprid, a kolonja je vonjala ka da nema ni vrata ni zidova. Dok san kuca u ušima mi je bubnjalo. Čuja san korake, a onda su se i vrata o’škrinula polako, polako, ka na usporenon filmu. - Aaaa… To si ti… Ajme!!! Pa ti si mi donija liganja!!! Gledala je u najlon koji san drža u ruki, ma da bi desnu ruku da nije gledala samo u najlon.

- Ajme, ve ga kako je sta na vrata… Aj’ uđi, uđi… - Ma ne bi ja ulazija… Samo da ti dan ove lignje… - Kako da ne!!! Rakiju moreš popiti. Kakovi si ti to muški kad neš rakiju… - cila se iskrivila gledajući me nako, ka ispo’ oka. - A kako je ovod vruće… – i oma je počela mavat rukon isprid nosa ka da će joj od toga biti manje vruće. - A je, malo si nakurila. Nego, evo ti najlon pa da ja pođen… - Ma di ti se žuri? Čekaj, evo ide rakija… - Ma ne triba… Evo najlon… - Evo je… - nosila je dva bićerina sva zaškarpunjena i je’noga mi oma uvalila. - Pa dobro - pomislija san. Bićerin i partenca. Ja san svoj zdrma i mogu van reći da je bija nako, baš po miri. Malo više ruzmarina, ma isto dobro. A ona… To ne morete virovati. Digla je bićerin i to nako, ka da će ga zdrmati ka i ja, ma ga nije popila nego ga ka fol slučajno prolila po sebi. - Ajme, ve me, što mi se dogo-

dilo… Cila san se zalila – i oma se počela odbotunivati. Prin nego san se snaša ona je ostala u ređipetu pružajući mi onaj facol od popodne. - Nu me pospugaj… Vi’š da san se zalila… Cila san mokra, sve se cidi… Triba mi je sekund da dođen sebi. Pušta san i bićerin i najlon i okrenija se u mistu, pa niz škale sve po dvi, po tri. Za sebon san čuja: - Di si poša? Čekaj, evo samo još jedan bićerin… Vrati seee… - Je, sa’ ću. Samo me ti čekaj… – drobija san sebi u bradu, vatajući zrak ka riba na suvon. Nikada ja u svon životu nisan pobiga od ženske, ma ovo nije bila ženska. Ovo je bila pokora! Dežgracija kakovu ne morete ni zamisliti. Ja ni sad ne znan što mi je bilo da san podlega propagandi one moje beštije i sam poša u onu Sodomu. U nebo san gleda i ziđa beštimu za beštimon i sebi i onoj mojoj štrigi koja me skuvala i poslala u onaj… onaj… Ma neman riči za onu… onu bužu

koja… - Jesi odnija lignje? Što kaže Jerka? Je joj bilo drago? - I drago i milo, i puno te pozdravlja… - Aaaa, baš lipo… - I rekla je da bi tila i da sutra dođen. - Pa poćemo… ka i danas, da ne bude sirotica sama… - Ne, nisi razumila. Ona bi da samo ja dođen. Da su joj noge ledene i da joj ih triba ugrijati – staja san na vratima i gušta ka prasac. Stala je s glancanjen i napola se okrenula. - Tako? - E, tako. - E kad je tako, onda joj triba pomoći. Noge će joj se najbolje ugrijati u gipsu, a ja ću joj namištati kušine pod škinu. Samo je kapot pribacila priko ramena, uzela prvi matrak koji je našla u dvoru i prošla kroz portu. A ja? Ja san sritan ka malo dite sebi ulija žmul, sija kod komina, i počeja na telefonu okritati broj hitne pomoći.

Ihtiologija

POVIJEST

hrvatske ihtiologije 3. dio Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

akon Jakova Sorkočevića o kojem smo pisali u prošlom broju, u Hrvatskoj nastupa velika praznina u razvoju zoologije, a time i ihtiologije, i to poglavito tijekom 18. i početkom 19. stoljeća. Europa je tada razvijala opsežna znanja o biologiji životinja, i iza sebe je imala veliku i sjajnu prošlost u kojoj su nastale mnoge današnje spozna-

je. No, Hrvatska je u to vrijeme živjela u općoj društveno-ekonomskoj zaostalosti i siromaštvu s porazno visokim stupnjem nepismenih. Tako je bilo sve do druge polovice 19. stoljeća, pa se može reći da nije bilo ni najosnovnijih uvjeta za proučavanje životinja. O tom razdoblju piše Brusina u svom djelu „Zoologija i Hrvati“ iz 1886. godine: - U to doba nije bilo govora od kakvog predavanja zoologije kao posebne i samostalne zna-

nosti, a što se je onda od životinjstva spominjalo, jedva da bi mi danas zoologijom nazvali. Da uslijed toga nije moglo biti kod nas hrvatske zoološke knjige, to se već razumijeva, ja mogu spomenuti samo jedno djelo, u kojem nalazimo prve i najprimitivnije podatke za našu faunu, t.j. prirodni zemljopis Dalmacije, što ga izda Petar Nutrizio Grisogono god. 1780. pod naslovom „Notizie per servire alla storia naturale della Dalmazia”, na 190 stranica, dakako na talijanskom jeziku. Prva knjiga ili kako bi mi danas rekli, prvo poglavlje ove knjige opisuje divno naše more jadransko, a na kraju poglavlja, t.j. od strane 36. do strane 46. govori o životinjah, osobito o ribah, koje u njem prebivaju, te o nižih životinjah, što ih osobito morski val izbacuje na plitke obale. Danas bi zlo prošao, tko bi nam podao toli mršavi pregled naše faune hrvatskoga mora; ali kad pomislimo, da je to pisano pred 105 godina, kad znamo, da je onda bilo veoma malo zoologa po Evropi, pa nam valja priznati da je Grisogono izpunio svoju zadaću… Nekoliko godina kasnije Mathia Piller i Lodovico Mitterpacher napisali su znamenito djelo pod naslovom „Iter der Poseganam Sclavoniae provinciam mensibus Junio et Julio anno 1782”. Lodovico Mitterpacher rodio se u Belju 1734. Već od malih nogu zanimala ga je priroda, ali nije postao prirodoslovac, nego je u 15. godini stupio u Isusovački red. Kada je taj red raspušten, on je ostao u svećeničkoj službi. Glas o njegovoj učenosti do-

šao je do Marije Terezije koja ga je imenovala učiteljem na savojskoj plemićkoj akademiji. Tu je napisao knjigu „Kurzgefasste Naturgeschichte der Erdkugel, zum Behufe der Vorlesungen an der K. K. Akademie, Wien 1774”. Godine 1777. vratio se Mitterpacher u Ugarsku i postao profesor gospodarstva na Sveučilištu u Budimu. U Budimu je našao svojega mlađeg brata Josipa, doktora više matematike i Mathiu Pillera, profesora prirodopisa. Ova su dvojica autora u Velikoj kraj Požege u potoku Veličanka pronašli ribu glavoča (Cottus gobio, Linnaeus, 1758.). Dubrovčanin Petar Doderlein (Dubrovnik, 2. veljače 1809. Palermo, 28/29. ožujak 1895.) bio je profesor, liječnik, ihtiolog, profesor zoologije i anatomije te ravnatelj Prirodoslovnog muzeja u Palermu. Prve podatke o ovom znamenitom ihtiologu bilježi Spiridion Brusina u svom djelu „Zoologija i Hrvati“, u kojem uz nekoliko biografskih podataka donosi zoološku bibliografiju s dotada objavljenim Doderleinovim djelima. Doderlein je radio kao sveučilišni profesor u Padovi, Modeni i Palermu te je objavio više radova iz ihtiologije i ornitologije. Svojim radovima, osobito iz ihtiologije, stekao je glas svjetskog stručnjaka. Istražujući prirodna bogatstva Italije i Sredozemnog mora, Doderlein je više od pola stoljeća živio izvan domovine, međutim, njegova ihtiološka istraživanja i razmjena stručnih spoznaja s hrvatskim prirodoslovcima potvrđuju vezanost s rodnim krajem - „našom Dalmacijom“, kako je sam naziva u jednom od

sačuvanih pisama. Život uz more potaknuo ga je na ponovno bavljenje ribolovom, najdražom razonodom iz dječačkih dana u rodnome Dubrovniku. Ribareći počinje istraživati i opisivati morsku faunu, osobito ribe, te ihtiologija ubrzo postaje glavno područje njegova znanstvena interesa. Doderlein u svojim istraživanjima nije zaboravio ribe Jadrana i vodio je brigu o hrvatskim nazivima, što svjedoči njegova suradnja s hvarskim prirodoslovcem Matijom Botterijem i česta razmjena stručnih spoznaja s Brusinom. Jednom prilikom Brusina čak traži pomoć od Doderleina u vezi naziva riba u hrvatskom rječniku. Matija Botteri (1808-1878), koji je bio odličan poznavalac dalmatinske faune, sastavio je prvi katalog dalmatinskih riba 1845. godine koji je ostao u rukopisu sve do 1891. godine kada ga je objavio Brusina s nadopunjenim podacima prirodoslovaca J. Heckela, Belottija i Stalija. Njegov popis iz 1849. godine

objavio je Brusina 1874. godine. Botteri je bio veliki i strastveni sakupljač prirodnina, tako da se u njegovoj zbirci mogao naći veliki broj morskih algi i životinja, od čega čak 169 vrsta riba. Nakon određenog vremena Botteri se afirmira (u svjetskim znanstvenim krugovima poznat je kao botaničar) i u Meksiku gdje je bio izabran za profesora prirodnih znanosti na liceju u gradu Orizaba, u kojem ostaje do smrti 3. srpnja 1877. Pokopan je uz velike počasti. Luigi Stalio, porijeklom Hvaranin, sakupljao je mekušce i stvorio zavidnu zbirku. Godine 1849. napisao je djelo pod naslovom „Ittiologia farense, ossia, Catalogo dei pesci osservati nelle acque dell’isola Lessina, isposto secondo il metodo sistematico di Cuvier“. Djelo je po svemu sudeći ostalo u rukopisu, iako poznati talijanski ihtiolog i zoolog Domenico Nardo, u čijem je posjedu bio ovaj rukopis, još 1860. godine govori o njegovoj vrijednosti i potrebi tiskanja.

Ihtiologija

MJESEČEV ŠNJURAK i dvobrada poletuša Napisao prof. dr. sc. Jakov Dulčić

prošlom ste broju upoznali dvije, za Mediteran nove vrste - indopacifičku papigaču (Scarus ghobban) i srebrnoprugastu napuhaču (Lagocephalus sceleratus). U ovom vas broju upoznajemo s još dva zanimljiva migranta. Prvi ima znanstveno ime Selene dorsalis (eng.Guinean moonfish) i pripada obitelji šnjuraka (bitnica, trnoboka) Carangidae. Ova je vrsta rasprostranjena u istočnom Atlantiku, uključujući otok Madeiru te Zelenortske otoke, sve do Južne Afrike. Primjerak te vrste je po prvi puta ulovljen i znanstveno potvrđen u Mediteranu 12. kolovoza 2007. godine u vodama Malte na jugoistočnoj obali na dubini od 18 m. Jedinka je bila ženskog spola ukupne dužine 21.3 cm i mase 110.6 g. Najčešća lovna dužina ove vrste je između 10 i 30 cm, a maksimalno može narasti do 36 cm, dok masa može doseći 1500 g. Ova subtropska bentoska vrsta boravi najčešće

Cheilopogon furcatus

pri dnu u priobalnim vodama i to od 20 do 100 m dubine. Drži se u jatima, mlađi primjerci se mogu naći pri samoj površini i ponekad slučajno ulaze u estuarije. Hrani se beskralješnjacima, uglavnom rakovima te sitnom ribom. Prolaz u Mediteran je ostvaren preko Gibraltara aktivnom migracijom. Trenutno je možemo smatrati stranom vrstom, bez potvrđenog dokaza o uspostavljanju populacije. U Mediteranu je bez ikakvog gospodarskog značaja, ali se lovi u svom prirodnom području rasprostranjenja pelagičkim i pridnenim koćama. Druga vrsta znanstvenog imena Cheilopogon furcatus (eng. Doublebearded flyingfish) pripada obitelji poletuša Exocoetidae. Rasprostranjena je u tropskim područjima oceana, no nema je u Crvenom moru, Sjevernom Arapskom moru i Perzijskom zaljevu. Primjerci ove vrste po prvi su puta ulovljeni i znanstveno potvrđeni 27. siječnja i 25. listopada 2004. godine u Mediteranu u vodama Tunisa. Prva jedinka je bila dugačka 22,1

Selene dorsalis cm i teška 63,3 grama, a druga 25,7 centimetara i mase 109,1 gram. Najčešća lovna dužina ove vrste je oko 25, a maksimalna koju može doseći je oko 35 centimetara. Ova oceanska vrsta ima sposobnost iskakanja iz vode pri čemu izvjesno vrijeme može ‘jedriti’ po površini u cilju izbjegavanja grabežljivca. Hrani se zooplanktonom i sitnom ribom. Prolaz u Mediteran je ostvaren preko Gibraltara aktivnom migracijom. Trenutno je možemo smatrati stranom vrstom u Mediteranu, bez potvrđenog dokaza o uspostavljanju populacije.

Vijesti

Odijela Guy Cotten

Saxofono in Chiesa

išno, ali i radno odijelo koje se neće poparati ili promočiti već u prvom susretu s kišom nije lako naći. Još je teže pronaći odijelo koje ne možete poparati ni kada želite, a kamoli slučajno. A upravo takva odijela u ponudi ima prodavaonica Eunice. Guy Cotten odijelo izrađeno je od vrhunskih materijala otpornih na sve što vam može nalnim francuskim proizvodipasti na pamet. Žute je boje i ma koji zadovoljavaju najviše dvodijelno, pri čemu jakna ko- standarde. šta 770, a hlače 615 kuna. Osim Informacije ovog radnog odijela u ponudi je i termo kombinezon po cijeni EUNICE od 1279 kuna. Kombinezon je 52100 Pula, Begovica 19 vodonepropusan, vjetrootpoTelefon 052/ 570 - 203 ran i prozračan. Riječ je o origi-

Brodski alarmi

DTD-ov Glavoč

a brodu je često od životne važnosti biti dobro i pravovremeno informiran. Pregorene instalacije ili neisključen potrošač, može ugroziti kako plovilo tako i život posade. Mikeli Trade u svojoj bogatoj ponudi ima izvrsne alarme u koje se svaki nautičar u potpunosti može pouzdati. Manji model dimenzija

15x25 milimetara se napaja s 12 volti i košta 25,85 kuna, dok se veći model može priključiti na 12 ili 24 volta, a košta 139 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

učinska je panula praktički nezamisliva bez ovih varalica. Konstruirane su tako da svojim prolaskom kroz more ostvaruju vibraciju koja neodoljivo privlači sve pučinske predatore. Ovoj varalici neće odoljeti ni luc, ni palamida, ni lampuga pa ni kraljica big game fishinga tuna. Varalice imaju posebno konstruiranu glavu s urezom koji ostvaruje vibraciju, te pernati nastavak koji svojim ple-

eđu dobro poznatim Dežulovićevim peškafondima posebno mjesto zauzima popularni Glavoč. Riječ je o peškafondu koji zbog specifičnog pomno odabranog oblika prilikom skosanja ostvaruje jedinstvenu i izrazito provokativnu putanju. No nije samo akcija ono što ove varalice čini jedinstvenima. DTD-ovi Glavoči su presvučeni platnom koje vjerno oponaša površinsku strukturu ribe, dok

som pospješuje privlačnost. Dostupne su u veličinama od 7,5, 9 i 12 centimetara. Izbor boja i kombinacija je bogat tako da će svatko lako pronaći svoj model. Ove varalice potpisuje Yammashita. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

tijelo nakon što se izloži svjetlu još dugo svijetli. Osim toga je uspješno ostvarena i površinska mekoća što je od velikog značaja kada lignja ‘pipa’ ili teško prima. S ovim peškafondima jednostavno nema promašaja. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Fishing shop

FISH & FUN Napisao i snimio Mladen Marković

agrebačka tvrtka SIL-EM dobro je poznata tvrtka zagrebačkim ribičima, pogotovo kada se radi o lovu varalicama. Naime, ova tvrtka je bila dugogodišnji uvoznik Rapale u Hrvatsku, a sve je bilo popraćeno, sada već legendarnim Rapala kupovima, natjecanjima u lovu riba njihovim varalicama. Da je umjetna varalica još uvijek na prvom mjestu govori i veliki izbor ne samo Rapale, nego i Storma, Williamsona, DTD-a, Olympusa i drugih proizvođača. Uz varalice, u Fish & Fun-u zastrašujuće je velik izbor VMC udica, a paleta se proteže od

malih kristalki do čuvenih udica s tri kontrakuke. One ne opraštaju niti jedinoj ribi koja zagrize, čak nema šanse da kraljica orada otpadne s njih. Uz udice tu je i veliki izbor sitnog pribora, a na svoje mogu doći i podvodni ribolovci jer Fish & Fun nudi velik izbor odijela za ronjenje, puške za podvodni ribolov, peraje i svega ostalog potrebnog za uron u plavetnilo. U ponudi je i veliki izbor rola i štapova, a najlona ima od najtanjeg do najlona za big game ribolov. Također, ribiči mogu pronaći širok asortiman odjeće za sve uvjete na vodi. No, ono najzanimljivije dolazi uskoro, a to je kompletni izbor Ryobi rola! Među njima

Williamsonove varalice za pučinsku panulu, vertical jigging i dr.

Stormove varalice i silikonci

Oprema za veliko plavetnilo

Veliki izbor sjajnih udica VMC

Veliki izbor Rapala i Storm naajlona i fluorokarbona

Veliki izbor odjeće za ribolov

Ne nedostaje ni štapova

posebno mjesto zauzima čuvena Metaroyal 5000A Fishing Safari, jedna od najboljih rola za vertical jigging. No, ono što je najvrijednije u Fish & Fun prodavaonici je njen vlasnik Silvio Martinović. Silvio je jedan od rijetkih vlasnika ribolovne prodavaonice koji je ujedno vrhunski ribič, koji se okušao u svim vrstama ribolova pa čak i u lovu u rupama na ledu u Fin-

skoj. Silvio svakom ribiču može pomoći svojim savjetima. Od varaličarenja, lova na dnu, big game ribolova i sl. Stoga će svaki ribič koji posjeti ovu prodavaonicu dobiti dobar savjet ili trik. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Oprema

DEGA QUICK BEAD System konektori Napisao Mladen Marković, ilustracija knjiga “Ribolov iz brodice”

akon izlaska knjige Ribolov iz brodice, a pogotovo nakon emisije More u kojoj je predstavljena, našu redakciju preplavili su pozivi s pitanjem gdje se mogu nabaviti konektori predstavljeni u poglavlju Spojevi predveza i prame. Naime, već nekoliko godina koristim genijalne konektore Dega Quick Bead System i taj je mali komadić plastike očigledno zainteresirao ostale ribiče koji su pročitali

knjigu, iako sam o njima učestalo pisao i prije. Danas na tržištu ima mnogo konektora i svi su zapravo neka varijanta Stonfovih perlica za spajanje osnovnog najlona i prame. Radi se o kuglicama potpuno okruglog oblika, ili u obliku bačvica, koje su probušene u dva pravca, jedan za osnovu, jedan za pramu. Sve su one upotrebljive u ribolovu i često korištene, no imaju jednu veliku manu. Naime, u slučaju pucanja najlona prame, ili ostajanja bez udice koja je zape-

Heiner Grossman

la za kamen, cijeli se predvez mora skidati i postavljati novi, što predstavlja značajan gubitak vremena, a da o nerviranju ne pričam. Promijeniti predvez na uzburkanom moru nije baš neka sreća. No na tom mjestu nastupaju senzacionalne Dega Quick Bead System perlice, nastale iz čuvenog konektora Cross-Bead-Perle. Degin QBS je izum poznatog njemačkog ribiča i svjetskog prvaka u ribolovu Heinera Grosmana, koji je modificirao Cross-Bead-Perlu i tako napravio revolucionarni konektor. Moram priznati da sam nekoliko puta imao Dega QBS u rukama kada sam bio u Njemačkoj, no nije me se posebno dojmio, sve dok mi sam Heiner nije pokazao kako funkcionira. Naime, on i njegov brat Dieter su dio morskog tima Jenzi – Dega i neprestano love u Norveškoj, Kanadi i Bog te pitaj gdje još sve ne. Heiner mi je uvalio dvadesetak vrećica malih i velikih konektora, da ih isprobam na Jadranu i javim kakav je učinak. S nestrpljenjem sam odjurio na prvi ribolov i odmah shvatio da je taj genijalni mali komadić plastike kao izmišljen za naše more. Naime, pošto je kod nas podmorje puno oštrih kamenih stijena, trave i algi, česta su pucanja prame, a zamijeniti pramu s Dega QBS konektorom traje doslovno minutu. Prame i predveze radim kod kuće, u miru, uz muziku i čašu

vina. Slažem ih u novčanik za predveze, a na brodu ih mijenjam po potrebi zato jer uvijek radim prame s različitim debljinama fluorokarbona i s različitim udicama. Uz mogućnost brze promjene, s ovom perlom nikada nema uvrtanja i mršenja prame i predveza. Stoga, kod lova arbuna s jednim predvezom i pramama lovim po cijeli, a nekada i više dana, kontrolirajući da riba zubima nije oštetila najlon. Moram reći da sam nagovarao nekoliko naših uvoznika ribičkog pribora i opreme da uvezu

taj genijalni konektor, no očigledno nisu dijelili moju oduševljenost jer sam ja nakon prve probe od Heinera uzeo veću količinu za sebe i svoje prijatelje. Kada sam to spomenuo u Škorpionu, odmah se reagirali i sada se Dega Quick Bead System može kupiti u ovoj prestižnoj zagrebačkoj prodavaonici. Informacije Informacije ŠKORPION DNC

10000 Zagreb, Zvonimirova 70 Telefon 01 / 2322 - 515 99

Oprema

VAN STAALOVE role VS i VSB

Van Staal role pripadaju kategoriji vjerovali ili ne jer svojom snagom nadmašuju sve do sada poznato, pogotovo modeli bez preklopnika. Jedino im može konkurirati Accurateov model Twin Spin. Doduše, mnogi čistunci će im prigovoriti dosta neprecizno namatanje najlona, a posebno upredenice, no kada se na njih stavlja najlon preko 0,45 milimetara ta ‘negativnost’ nestaje Napisao i snimio Mladen Marković

an Staal role su napravljene za ljude koji žele nešto više od pribora i pri tome ih ni malo ne smeta pomalo neuredno namatanje najlona, posebno upredenice, kod malih promjera. Namijenjene su ribolovu velikih riba kao što su marlini, tune i slično, a u Americi, od kuda dolaze ima dosta onih koji love velike predatore stacionarnim rolama, a ne samo bacačkim multiplikatorima. Rađene su po posebnom ‘receptu’ od najkvalitetnijih materijala, a i sama izvedba je pomalo u holivudskom stilu. Naime, ako se za neke role može kazati da su nalik nekom nakitu, onda su to zasigurno Van Staalove. Zapravo, u mnogo toga su ove role nakit na nekom brodu, no nakit koji je posve upotrebljiv kod borbe s velikim beštijama dubina. Sve su rađene od najboljeg marine aluminija, a svaki dio posebno se obrađuje slojem protiv rđe, tako da ih je moguće kupiti u zlatnoj, srebrnoj ili crnoj boji. Dakako da je najatraktivnija zlatno eloksirana rola, i takva se od ove godine može kupiti i kod nas. Što

je važno reći o Van Staal rolama? Van Staal se proizvodi u dva modela: s preklopnikom u četiri veličine i bez preklopnika u osam veličina. Model s

preklopnikom ima oznaku VSB Titanium Bail Spin, dok model bez preklopnika ima oznaku VS Spin. Ono što je posebno zanimljivo kod Van Staal rola je

konstrukcija, jer je prijenos sastavljen od malo dijelova zbog sprečavanja kvarova, pa osim zupčastog zamašnjaka i osovine na kojoj je montiran još jedan zupčanik, nema drugih dijelova. Ne računamo li ulje koje je stalno prisutno u kućištu. Da, dobro ste pročitali! Ovu rolu podmazuje posebno ulje u kućištu u kojem se okreće zupčasti zamašnjak i osovina. A da stvar bude bolja, ovo se ulje nikada ne treba mijenjati, što znači da joj je vijek trajanja otprilike jednak kao i njenom vlasniku. Zbog dizajna zasigurno će biti moderna i za dvadeset, trideset i više godina. Uz posebnost kao što je ulje za podmazivanje, neobična je i konstrukcija kočnice koja se nalazi unutar špule i koja savršeno funkcionira. Ima li ova rola mana? Iskreno treba reći da ima jednu veliku

manu, a to je cijena! No, koliko para toliko muzike, njemačka je poslovica koju mi Hrvati često znamo prisvajati! Istini za volju, takva je situacija i sa Stellom i Saltigom koje imaju gotovo istu cijenu. Nameće se pitanje, vrijede li toliko te role? Kada smo kod Van Staalovih rola koje će loviti i kada će spomenute Stelle i Saltige biti već u penziji, cijena i nije toliko nerazumna. Nemojmo zaboraviti da se radi o nakitu svakog broda, a svi znamo da je nakit prokleto skup! Uostalom, rekli smo da je to rola za one koji žele nešto više od pribora i ribolova! Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Motori

NOVA GENERACIJA Suzuki DF300 Suzuki je predstavio novi DF300 vanbrodski motor - 15 posto ekonomičniji od trenutnog DF300 motora, i to bez gubitka snage po kojoj je izvorni model bio poznat Pripremila Božena Krapinec

riginalni, inovativni dobitnik nagrada, DF300 je bio prvi četverotaktni vanbrodski motor od 300 konjskih snaga koji je postavio potpuno nove standarde i performanse snage među kompaktnim i laganim vanbrodskim motorima. Sada je Suzuki svoje vanbrodske motore izdignuo na višu razinu. Dodatak Lean Burn Control tehnologiji, kao i novi Oxygen (O2) Feedback Control System pružit će nautičarima osjetno poboljšanje u ekonomičnosti potrošnje goriva, kao i u zadovoljavanju najviše razine eko testova. Prvi testovi pokazuju da je novi DF300 15 posto ekonomičniji od trenutnog DF300 motora bez gubitka snage po kojoj je izvorni model ranije bio poznat. No to nije sve, jer Suzuki može i bolje! Detalji novih specifikacija otkriveni su 11. veljače na Miami International Boat Show-u. Novi DF300 sadrži Lean Burn Control System, potpuno novi Oxygen (O2) Feedback Control System te još jednu novost - filter goriva s detektorom vode. Suzukijev inovativni Lean Burn Control System prvi je put predstavljen na modelima DF70 / 80 / 90 kada je naišao na jednoglasno odobravanje nautičara i medija. Ovaj sistem predviđa

potrebnu količinu goriva u skladu s uvjetima rada, dozvoljavajući motoru rad na optimalnom omjeru zrak/gorivo za maksimalnu iskoristivost goriva. Ovaj sistem pokazuje svoje prednosti preko širokog raspona rada te omogućuje nautičarima veće daljine i brzine uz neusporedivo manju potrošnju. Kombinirajući jedinstven Lean Burn Control System sa Suzuki Precision Control, Suzukijevim elektroničkim sistemom prigušivača, koji već jest ključno obilježje standardnog DF300 modela, omogućena je savršena elektronska kontrola protoka goriva i protoka zraka, uz povećanje kontrolirane granice revolucijskog raspona. Time se poboljšava ekonomičnost pri mnogo širem rasponu brzina. Potpuno novi O2 Feedback Control System, koji je prvi uveden u Suzukijeve vanbrodske motore, omogućuje mnogo stabilniju i čišću emisiju od prethodnih sustava. Praćenjem razine kisika u ispušnim plinovima, O2 Feedback Control System omogućuje neprekidnu prilagodbu stvarnog vremena za omjer zrak/gorivo, čime se osigurava optimalna količina goriva bez obzira na broj okretaja u minuti. Nova generacija DF300 vanbrodskih motora sadržavat će novi filter goriva koji detektira vodu u gorivu te na to upozora-

va operatera. Voda u gorivu se može pojaviti zbog niza razloga. Ako ulazi u motor, može izazvati loše sagorijevanje, niže izlazne snage i koroziju. Teža od goriva, voda se skuplja na dnu filtera goriva. Plovak koji je teži od goriva i lakši od vode uključen je u filter i aktivira prekidač kada se podigne iznad dozvoljene količine. To će aktivirati alarm vidljiv na konzoli koji jasno signalizira da je voda dospjela u gorivo. Na digitalnim mjernim instrumentima pojavljuje se poruka water in fuel (voda u gorivu). U isto vrijeme, oglašava se i zvučni alarm kada je motor u praznom hodu. Sve te nove značajke čine DF300 još privlačnijim, i nautičarima i komercijalnim operaterima. Yamamoto, šef europske marketinške grupe Suzuki Motor Corporation je rekao: - Naši inženjeri uvijek teže za savršenstvom, tako da smo s ovom tehnologijom proizveli još bolji motor. Još jednom, Suzukijeva tehnologija je našim vanbrodskim motorima dala oštrinu što

se tiče efikasnosti goriva i čistu, ekološki prijateljsku operaciju bez gubitka do sad ostvarenih performansi. Informacije Informacije MOTONAVIS 51000 Rijeka, J. Vlahovića bb Tel. 051/ 213 - 955

Svijet nautike

ALPEADRIA LED rasvjeta za brodove

zadnje vrijeme trend uštede električne energije na brodu poprima „epske“ razmjere, a pogotovo je to bilo vidljivo na sajmu u Dusseldorfu, gdje su se prvi puta pokazali brodovi pogonjeni električnom energijom, za koje, primjerice, njemačka vlada i banke daju poticaje pri kupnji. Na sajmu je bilo i bezbroj tvrtki koje su pokazale svjetla u LED varijanti, od kojih neke nemaju blage veze s brodom, do stvarno kompletne brodske rasvjete, koja se već počela standardno ugrađivati u SAR i policijske brodove. LED rasvjeta osim što štedi baterije na brodu daleko se bolje vidi i nije čudo da i autoindustrija sve više skreće na ovu tehnologiju. U Europi je to već postala normalna stvar, a kod nas se također mogu kupiti ova svjetla koja uvoze nekoliko tvrtki, no manje je poznato da i mi imamo tvrtku koja radi takvu rasvjetu, a koja je po kvaliteti uz sam vrh svjetske ponude, ako ne i bolja u nekim segmentima. Naime tvrtka AlpeAdria LED iz Opatije radi super kvalitetnu LED

rasvjetu za brodove i ne samo za brodove. Naime, AlpeAdria LED oprema i hotele, kockarnice i velike dvorane s diskretnom ali snažnom rasvjetom. Kod izrade su upotrebljeni najkvalitetniji materijali koji postoje na tržištu, a ovakvim pristupom izrade AlpeAdria LED garantira kvalitetu, jer je poznato da more ne štedi ni jedan brod, a samim time ni komponente koje su na njemu. Pogotovo je to izraženo na Jadranu, koji je daleko slaniji nego neka druga mora i gdje sol razara sve od plastike do inoxa. Predstavljamo vam samo mali dio asortimana, a posebno skrećemo pažnju na svjetlo namijenjeno loInformacije vu liganja. O nekim ćemo proizvodima pisati posebno u sljedećim ALPEADRIA LED brojevima jer je trenutno u pripreMob: + 385 (0)91 3327 - 021 mi nekoliko lampi za lignjolov s mail: alpeadria@gmail.com raznim spektrima osvjetljenja, a web: www.alpeadrialed.com svi volimo loviti lignje, zar ne?

Svjetlo za lignje

Bijelo svjetlo

Lampa s plavim svjetlom

Rasvjeta kabine

Palubno svjetlo

Plava rasvjeta

LED lampa s razliÄ?itim diodama

Toplo svjetlo za kabinu

Led lampa s inox okvirom

Krmeno podvodno svjetlo

Elektronika

EVOLUCIJA plotera

Informacije Informacije NAVIGO SISTEM d.o.o. Karlovačka cesta 4 k, 10 000 Zagreb, Tel. 01/ 233-4033

ova generacija multifunkcionalnih plotera Garmin GPSMAP serije 6000 i 7000 predstavlja potpuni zaokret u pristupu brodskoj elektronici namijenjenoj rekreativnim nautičarima, ali i profesionalnim korisnicima. Dodatni procesor i G Motion tehnologija, noviteti su koji omogućava višestruko povećanje brzine rada pa je pomicanje i zumiranje karte dovedeno skoro do realnog vremena. Svaki izračun rute putem Auto Guidance funkcije sada traje oko pet sekundi, a 3D prikaz ispod i iznad vodene linije te fly-in funkcija potpuno je protočna. Bilo da se radi o seriji 6000, kod koje je upravljanje funkcijama pomoću tipki ili 7000, s touch-screen zaslonom, osvjetljenost zaslona

i funkcijskih tipki izvedena je tako da na najefektniji način osigura oku najpovoljniju sliku. Pored sučelja NMEA 2000 i Garmin Marine Network protokola, nova serija je opremljena i klasičnim mrežnim konektorom za umrežavanje s računalnom mrežom, što otvara mogućnosti digitalnih prezentacija, pristup internetu te ostalih računalnih aplikacija. Kao i do sada, umetanjem Garminove BlueChart g2 Vision kartice, vaš će ploter prikazivati navigaciju u 3D pogledu iznad i ispod vodene površine, kao i visokorezolucijske satelitske snimke, dok će funkcija automatskog kreiranja rute, AutoGuidance, učiniti plovidbu ugodnijom i sigurnijom. Oba modela su kompatibilna s bežičnim daljinskim upravljačem te bežičnim mišem.

Vijesti

Dvostruki nosači

Penn za održavanje

otreba za kvalitetnim nosačima za štapove raste sa iskustvom. Prilikom panulanja vrlo je važno biti dobro organiziran, pogotovo ako za barkom povlačimo više sistema. Ovi dvostruki nosači omogućuju držanje dva štapa na istoj poziciji, što se prilikom povlačenja na različitim dubinama pokazalo kao vrlo praktično. Nosači su metalni, a imaju i sigurnosni prsten za koji se štapovi mogu vezati i osigurati od slučajnog ispadanja. Montaža je vrlo jednostavna, baš kao i demontaža, što znači da po završenom ribolovu nosač možete spremiti u kabinu ili ponijeti kući.

ibolovni je pribor nakon korištenja preporučljivo očistiti, pogotovo ako se radi o morskom ribolovu. Penn je razvio široki asortiman bistrih masti, ulja i sredstava za čišćenje koji će vašem priboru osigurati primjerenu zaštitu od korozije i rđe. Sintetičko ulje za role predviđeno je da stacionarnim rolama omogući lagan rad i poboljšane performanse tijekom bacanja, dok je mast za role idealna za multiplikatore svih veličina. Penn je razvio i posebno sredstvo za čišćenje štapova i rola s inhibitorima korozije metala. Posebna formula u sredstvu odbija vodu i onemogućuje taloženje morske soli na vašem

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Čizme Guy Cotten

izma glavu čuva, stara je izreka. Imati dobru čizmu na nozi važno je kada je hladno, a uz to pada kiša. Vr h u n s ke č i z m e francuskog proizvođača Guy Cotten u potpunosti opravdavaju narodnu izreku. Čizme su izrađene od najkvalitetnijih materijala, s time da imaju i metalnu kapicu na vrhu što je vrlo važno u radu s teškim teretima kakve su, primjerice, pune kašete na plivarici. Čizme imaju prilagodljivi suhi uložak, žute su boje i koštaju 179 kuna. Plave su čizme nešto toplije, imaju kvalitetni protuklizni đon i integrirani uložak,

a mogu se kupiti za 319 kuna. Oba su modela dostupna u svim veličinama. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

priboru. Upotrebom kombinacije ovih sredstava osigurat ćete dug životni vijek i besprijekoran rad svojeg pribora. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Pumpica AP-2502

a panulu nema bolje od žive ješke. No nažalost, nije ju uvijek jednostavno održati živom do trenutka nadijevanja. Povremeno mijenjati more u jaceri često nije dovoljno. Ipak, rješenje je jednostavno, a zove se AP-2502. Riječ je o pumpici za aeraciju mora. Pumpica je teška tek 200 grama, a ima kapacitet od 0,5 l/ min. S pripadajućim baterij-

skim uloškom ima autonomiju od 18 sati. Ješka koja se ovakvom pumpicom održava manje se oštećuje nego pri čestim izmjenama mora. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

107

Ribolovni tereni

Ä&#x152;IOVO -

Gospa od Prizidnice

Splitu najbliže podmorje u kojem se donekle može naći mir i tišina Napisao i snimio Pero Ugarković

Svetište Gospe od Prizidnice

Atraktivna obala odmah uz veliki grad

užna strana Čiova pozicija je za koju skoro svi stariji splitski podvodni ribolovci vežu lijepe i bogate uspomene. Gotovo svatko ima neku priču koju može ispričati sa spomenute pozicije, a u tim pričama pojavit će se mnoge dobre ribe, ali i česti slabi ulovi. Područje od punte Čiova na istoku, pa sve do takozvanih Crvenih stijena, jedno je od najatraktivnijih područja za ronjenje s fantastičnim podmorjem. Jedina mana toj poziciji je da se nalazi svega milju od najvećeg grada i njegove gusto naseljene okolice. Često na njoj boravi ogromni broj ribolovaca pa 24 sata ne popuštaju. Da se kojim slučajem na ovoj poziciji ne lovi,

bilo bi više ribe nego na nekim danas najatraktivnijim lokacijama.

Punta Čiova Sama punta Čiova koja je okrenuta prema Splitu krije fantastičan teren. Ona je izlaz iz Kaštelanskog zaljeva pa se preko nje događaju mnoge migracije riba. Za podvodne ribolovce ta punta zna biti raj, iako rijetko, samo kada se poklopi dobar kurenat koji donese leteće ribe poput lica i gladnih komarči. Veliki problem za podvodne ribolovce je ogroman promet koji se odvija preko punte. Naprosto je nemoguće da u 15 minuta netko ne prođe na barem 30 metara od obale. Ništa bolje nije ni kada se krene od punte prema zapadu. Neodgovorni nautičari

Kamene gromade gotovo da vire izvan mora proći će radije uz strmu obalu, umjesto da se malo udalje. Stoga je važno biti vrlo oprezan. Od ove godine policija ima ovlasti kažnjavati vožnju blizu obale. Nadamo se da će se zakon i provoditi. Kada se odmičemo od punte koja je blago položena prema dubini, i plivamo prema istoku uz južne padine Čiova, strmina obale će biti sve veća i veća. U jednom trenutku obala će se naglo strovaliti u dubinu bez ikakvih skala na kojima možemo raditi čeke. No ako ste se opredijelili za lov čekom možete slobodno preplivati ta područja i svu pažnju usmjeriti na ona područja gdje ima odrona. Takva obala nastavit će se do Gospe od Prizidnice. Osim čeke, možemo se šuljati i loviti po rupama. Za lov po rupama trebalo bi pretražiti velik broj rupa, što

zna demotivirati s obzirom da je većina rupa prazna. Na ovom području moguće je pronaći šarge, kavale, ugore i pokoju škarpinu manjih dimenzija, a ovisno o danu i komarče se znaju zavući u rupe. Na nesreću roniocima koji ne mogu dublje zaroniti, većina pravih rupa počinje tek na dubinama od preko 20 metara. Na ovom području valovi svih vjetrova odbijaju se od obale pa je pristup obali dosta otežan.

Kameni odroni Teren kraj Gospe od Prizidnice naglo mijenja izgled, pa od strmog kamenitog područja postaje šljunčano kamenito s mnogo velikih odvaljenih stijena, što je isto jako dobro. Puno je lakše pregledavati rupe i tražiti atraktivnija područja za čeku.

Zimski ulov, dobar za Čiovo U ovom dijelu dobro je probati i pliće jer mogu naletjeti lubini ili pokoje jato cipala. Ovo područje poznato je i po velikim hobotnicama, pogotovo tijekom zimskog razdoblja, a u proljeće tu su i veće sipe. Šljunčano područje redovito posjećuju trlje pa se ovdje može loviti čitav spektar vrsta, koje su naravno prilično prorijeđene s obzirom na brojnost ribara svih profila. More zna biti dosta mutno na cijelom Čiovu što je odraz većeg broja fitoplanktona. Pogotovo je to izraženo u proljeće kada vidljivost nekada ne prelazi niti par metara. Najbistrije more trebalo bi biti krajem ljeta kada se može vidjeti dno i na 20 metara dubine. Dalje od Gospe od Prizidnice, prema zapadu, nalazi se, po mom mišljenju, jedna od najljepših plaža na Jadranu. Malo žalo smješteno na

dnu padine u komadima stijena koji se nekada davno odronio. Do ove plaže se može doći samo brodom pa je gotovo uvijek prazna. Oko plaže teren je dobar i može ga se pretražiti koristeći sve tehnike. Podalje od plaže vrlo je lijep teren i isplati ga se, ako ništa drugo, barem doživjeti. Kako sam već rekao, riba je na ovom području rijetka pojava čak i za znalce koji teren poznaju vrlo dobro. No uhvatiti ribu na Čiovu za mnoge Splićane je puno draže nego uloviti je negdje daleko jer je to praktički uhvaćena riba ispred kuće. Padali su tu veliki gofovi, zubaci, komarče, lubini, pa čak i kirnje. Istina, kada se u razgovoru spomene Čiovo, obično je to sinonim za lijep otok bez puno ribe. No loviti se mora, a tko zna guštati u moru, na ovoj poziciji će jako guštati.

GOSPA OD PRIZIDNICE Crkva Gospe od Prizidnice izgrađena je na južnim padinama Čiova daleke 1546. godine. U početku su tu boravili svećeni pustinjaci, a sredinom 19. stoljeća postaje svetište Glagoljaša. U crkvi se nalaze slike koje potječu iz 14. stoljeća iz čuvene slikarske škole iz Krete. Posebnu brigu za svetište vodi slatinska porodica Nakir, dok njome danas upravlja slatinski župnik. Ova crkva hodočasti se četiri puta godišnje. Do nje se može doći autom vozeći se sjevernom stranom Čiova od Slatina prema kamenolomu. To je i jedino mjesto u okolici gdje se autom može doći skoro do mora. Za zaron trebate pješke prijeći dio puta nizbrdo, nakon ronjenja i uzbrdo, ali to nije veliki problem jer je put ugodan. No, većina ribolovaca ipak dolazi ovdje brodom jer je vrlo blizu Splita i okolice, a teren je divlji i nema kuća ni vikendica. Hobotnice nisu brojne, ali su velike

110

Vijesti

Camor gotovi predvezi

ezivanje udica i formiranje predveza nije svakome jednostavno. Neki su pojedinci kvalitetan predvez spremni platiti suhim zlatom. Srećom, suho zlato nije potrebno. Gotovi predvezi od Camora mogu se nabaviti u prodavaonicama Tamaracoma. Predvezi su formirani prema najInformacije višim standardima i namotani na neoprenska motovila u bojama. TAMARACOM Maloprodajna cijena ovih gotovih 51219 Čavle, Čavle 245 predveza se kreće od 12 do 18 kuTelefon 051 / 258 - 970 na.

Brodski držač štapa

ilo da ste panulaš ili klasični udičar u ovim ćete alatima pronaći vrlo praktičnog i korisnog pomoćnika. Ovi su nosači štapova podesivi u svim pravcima. Može im se mijenjati nagib, pravac i kut. Osim fiksnih u ponudi su i montažni koji se montiraju preko posebne stege tako da nije potrebno bušiti razmu, a nakon ribolova kompletan nosač sa stegom možete pospremiti u kabinu ili ponijeti kući. Maloprodajna cijena nosača se kreće od 188 do 433 kune, dok je cijena stege 171 kunu.

Brze olovnice Top’J

ada se panula na stalnim poštama, gdje su dubine poznate a kurenti stalni, tada se može loviti manje-više uvijek jednakom priborom. No na pozicijama na kojima uvjeti nisu idealni olovno je opterećenje potrebno mijenjati. Idealne olovnice za brzu montažu i demontažu su upravo olovnice Top’j. Ove su olovnice okruglog profila s pločastom kukicom koja s unutrašnje strane ima gumeni sloj tako da prilikom montaže nimalo ne oštećuje najlon. U ponudi su težine od 30, 50 i 150 grama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Kolekcija Ocean Budget

išna odijela Ocean Budget izrađena su od PVC-a s naličjem od satkanog poliestera. Jakna je teška 460 grama i zatvara se patentnim zatvaračem. Ima otvore za ventilaciju ispod ruku, a otvor kapuljače kao i širina struka mogu se podešavati vezicom. Farmer-hlače su izrađene od istog materijala i jednako su teške. Nogavice su dovoljno široke da se mogu obući preko obuće. I jakna i hlače su dostupni u svim veličinama - od S do XXXL.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

TERMAG d.o.o. 51211 Matulji, Kvarnerska cesta 35 Telefon 051/ 273 - 751

111

Podvodni ribolov

ŠANPJER -

rijetka poslastica podvodnog ribolova

Prije početka proljeća niti jedna vrsta ribe ne dominira u ulovima, ali zato tada možemo susresti neke nove i rijetke goste plićaka Napisao i snimio Pero Ugarković

e znam puno ljudi i iskusnijih ribara koji u svojim razmišljanjima mogu povezati šanpjera s podvodnim ribolovom. Teško je i doći do takve spoznaje osim ako nismo direktni svjedoci njezine učestalosti. No šanpjer je već postao sasvim normalna lovina onima koji znaju gdje ih tražiti i onima koji mogu zaroniti duboko. Doduše, takvih je malo, ali u današnjem svijetu ljudi su povezaniji nego ikad pa gotovo svi svakoga poznaju ili su čuli za neku osobu koja ima slične hobije. Pogotovo je to tako u krugovima podvodnog ribolova gdje se malo tko ne odoli pohvaliti svojim vrijednim ulovom, od kojih je šanpjer prilično vrijedan trofej. Ova ri-

ba spada u jednu od ukusnijih i cjenjenijih u gastronomskoj ponudi. Šanpjer (Zeus Faber, Linnaeus 1758.) je kozmopolitna vrsta, love ga čak na Novom Zelandu. Štoviše, tamošnjim podvodnim ribolovcima je sasvim česta lovina. Živi na dubinama do 400 metara, a najbrojniji je na dubinama od 50 do 100 metara. Najviše šanpjera u Jadranu se uhvati koćama i mrežama stajaćicama. Zbog učestalog koćarenja, načina ribolova koji ne bira riblju veličinu, uočen je pad populacije u odnosu na ulove koji su se ostvarivali prije tridesetak godina. Danas je većina ulovljenih šanpjera sitnih dimenzija, ispod 10 cm dužine, a nekada je preko 80 posto ulova bilo veličine od preko 30 cm. Ako uzmemo u obzir da šanpjer postaje zreo s veličinom od 30

Dobar pogodak

Ulovljen na osti

113

cm, jasno je da se u današnje vrijeme uglavnom love šanpjeri koji su debelo ispod granice zrelosti. Pri dužini od 30 cm, što bi po težini bilo otprilike 0,5 kg, stari su četiri godine. Šampjer je grabežljivac koji se najčešće hrani sitnom ribom koju usisa velikim ustima. Na našoj obali često ga zovu kovač, a širom Mediterana Sveti Petar. Narodno ime je dobio po legendi. Naime, apostol Petar morao je platiti porez pa je rukom uhvatio ribu. Na toj ribi zauvijek je ostao otisak prsta Sv. Petra - velika točka na šanpjerovom boku. Točka je uvijek obrubljena bjelkastim prstenom. Boja trupa mu je maslinasto žućkasta, odnosno ukrašena uzorkom sačinjenim od tih boja. Šanpjer ima izražajne kosti koje ga čine dosta bodljikavim. Sposoban je proizvoditi zvuk uz pomoć mjehura, a to gotovo uvijek radi ako se

Jedna od kvalitetnijih lovina osjeti ugroženim. Izgledom su mu najimpresivnije peraje koje mu vizualno dodatno povećavaju figuru. Zbog svog neobičnog izgleda vrlo je zanimljiva i fotogenična riba. Prilikom noćnog turističkog ronjenja često ga fotografiraju. Naime, noću ga je puno lakše susresti nego po danu kada love podvodnjaci.

Godišnje doba i lokacija Glavna tajna lova na šanpjere

Šanpjer sa strmog terena

114

Iz akvarija

je pogoditi vrijeme kada im je najugodnije boraviti na nama dostupnim dubinama. Pošto je jako mnogo ribolovaca orijentirano na plitko more i toplije vrijeme godine, jasno je da je ovo jedna od lovina koju zasigurno nikada neće susresti u svojim ribolovnim avanturama. Lovci koji imaju namjeru loviti nešto dublje, recimo preko 15 metara, mogu očekivati šanpjere svih dimenzija. Iako je šanpjer u plitkom moru aktivniji u noćnim satima, tijekom dana ga možemo vidjeti kako stoji ma-

lo poviše dna, najčešće poviše posidonije. Kada sam bio mlad, znao sam područja na kojima su lokalni ribari bacali mrežu tijekom noći i ulovili desetak manjih šanpjera. Sve se to odvijalo na mjestu gdje sam ja tog dana ronio pa sam odmah povezao da šanpjeri dolaze na pliće područje samo noću. No kasnije sam ih počeo i sam viđati roneći, pogotovo za vrlo oblačnih dana. Razlog zašto ih prije nisam vidio, osim toga da u pliće more dolaze noću, je i taj da ih je skoro pa nemoguće vidjeti, čak i ako gledamo ravno u oči ribi od dva kilograma. Teško je imati tako dobro oko koje može primijetiti usku crticu u velikom plavetnilu koja više sliči vlasi posidonije nego ribi. Sreću da mu vidimo cijeli trup imat ćemo vrlo rijetko. Kada šanpjer uoči bilo kakvo prijetnju i priliku okreće se prema njoj. Uostalom, tako je ovako spora i troma riba opstala. Šanpjeri su do sada uhvaćeni u podvodnom ribolovu u gotovo cijelom Jadranu, no većinom

Riba iz dubine na područjima oko otoka Visa i Podvelebitskog kanala gdje su se lovili čak i na natjecanjima. Ono što je vrlo važno ako želite uloviti šanpjera je roniti na tim mjestima u rano proljeće. Ako želite vidjeti manje ribe ove vrste, najbolje je jesensko razdoblje. Potražite ih u dubljim područjima na kojima se okupljaju velika jata sitnih riba poput bukava kojima se šanpjer pokušava približiti. Dobro se koncentrirajte i pregledavajte svaku usku siluetu u moru jer bi upravo ona mogla biti veliki šanpjer.

Dubina i hitac

Tmurno jesenski ulov

Postoje podvodni ribolovci koji roneći duboko mogu očekivati ovu ribu češće, pa čak i cijelu godinu. Jedan od takvih je i moj poznanik Veljano Zanki, hrvatski rekorder u ronjenju na dah kojemu je podvodni ribolov najveća strast. Njegovi zaroni s podvodnom puškom često su preko 30, 40 metara pa mu je ova riba jedna od glavnih meta. Vjerojatno bi to bio slučaj i sa svim podvod-

nim ribolovcima ukoliko bi njihova radna dubina bila slična njegovoj. U jesenskom razdoblju veći broj podvodnih ribolovaca uhvati šanpjere manjih dimenzija. Veličina šanpjera vara zato što se radi o površinom velikoj, ali tankoj ribi, pa je recimo šanpjer težak 30 dkg rastom veći od uobičajenih lovina te težine. Šanpjeri se mogu loviti na čeku, poniranje i šuljanje po dnu ukoliko ga ugledamo. Prilikom šuljanja i poniranja neće bježati, ili će se udaljavati vrlo sporo. Zapravo, radi se o ribi koja ni ne može plivati brzo. Dok mu se približavate pokušat će se okrenuti tako da vidite samo njegovu širinu. Treba biti strpljiv i pokušati ga navesti da se okrene. Pošto je to iznimno teško, a u sljedećem zaronu vjerojatno više neće biti na istom mjestu, možda će biti potrebno gađati pod nekim užim kutem. Pa i ona točka na njemu nekako podsjeća na metu. Idealno bi bilo kada bi nam se okrenuo ravno na bok. Onda ga je nemoguće promašiti ni s nepreciznim puškama.

115

Podvodni ribolov

NA SUSKU

ulovljena grdobina od 33 kilograma Napisala Valentina Prokić

anijel Haluška, podvodni ribolovac malološinjske Udice, crvenim će slovima u svoju ribolovnu povijest upisati ovu veljaču. Iako je od svojih početaka u podvodnom ribolovu nanizao mnogo kapitalnih ulova, velika grdobina je ipak nešto posebno. - Zaronio sam na jednu poziciju na Susku, nije bilo duboko, petnaestak metara, a ona je plivala. Kada sam primijetio grdobinu, morao sam ju pokušati uloviti, bez obzira što sam imao malu pušku Mares Phantom 60 s ostima. Uspio sam ju pogoditi kako treba, u glavu i izvući van - prepričao je 25-godišnji podvodni ribolovac kako je došao do kapitalne grdobine. Naći i uloviti takvu grdobinu prava je rijetkost, no tu i tamo posreći se podvodnim ribolovcima koji puno borave u moru. – Nije mi to prvi veliki rošpo. Prije pet godina ulovio sam jednog od 15 kilograma, no da naletim na ovako velikog, to je stvarno sreća - dodaje Malološinjanin. Danijel Haluška se podvodnim ribolovom bavi već deset godina. Na more ide onoliko koliko mu posao u malološinjskom škveru dozvoljava, a to je najčešće vikendom i kada je na godišnjem odmoru. Kao član Udice redovno sudjeluje na natjecanjima, pa je tako 2007. godine na malološinjskom Kupu gradova osvojio treće mjesto loveći s klupskim kolegom Radoslavom Jakupovićem, a godinu kasnije bio je mjesto slabiji, no lovio je za ekipu Zagreba sa Slavenom Čubrićem. Na posljednjem Kupu gradova Haluška i Danijel Toić završili su šesti.

To pq ua l i t ys hi ngr o ds

Re a c haNe wHi gh Qua l i t y .I nnov a t i on. De s i g n.

Podvodni ribolov

OPASNOSTI UBODA morskog ježa Napisao i snimio Domagoj Morović

bod morskog ježa ozljeda je koja u prvi trenutak izgleda bezazleno. U većine ljudi osim početne boli ne uzrokuje druge smetnje, ali za podvodnog ribolovca takva ozljeda može uzrokovati mnogo problema, pa čak i trajni invaliditet. Pod trajnim invaliditetom prvenstveno mislim na posljedice uboda u području šake i prstiju, na što ću se osvrnuti u ovom tekstu. Postoji određen broj ljudi za koje bi se moglo zaključiti da su ‘alergični’ na ubod morskog ježa. Prije bi se moglo reći da njihov organizam reagira preburno na ubod, tj. na zaostalo strano tijelo. To će mnogi ronioci moći potvrditi samo ako se prisjete brojnih ožiljaka i potkožnih ‘kuglica’ zaostalih nakon uboda ježinca. Drugi pak skoro da i ne reagiraju na takav ubod, a ježeva bodlja sama izlazi nakon par dana.

Ubod u šaku

118

Ježeva bodlja je s vanjske strane građena od mnoštva sitnih listića koji se međusobno preklapaju u smjeru od vrha bodlje prema bazi. Takav smjer otežava jednostavno vađenje bodlje i moglo bi se reći da funkcionira po principu harpuna.

U većine ljudi osim početne boli ne uzrokuje druge smetnje, ali za podvodnog ribolovca takva ozljeda može uzrokovati mnogo problema, pa čak i trajni invaliditet Ubodi u području stopala, koljena ili pak laktova u osnovi ne bi trebali predstavljati problem. Koža je debela i postoji dovoljan sloj masnog tkiva koji štiti muskulaturu i zglobove, žile i živce od uboda. Eventualna pojava granuloma ne bi trebala

Granulom dlana

Ubod u potkoljenicu

Ubod u prst

predstavljati problem. No ubod u području šake i prstiju može predstavljati izvjestan problem. Tu se poglavito misli na slučajne ubode u području vanjske strane šake i prstiju.

Ubod u jagodicu

Tanka koža, gotovo zanemariv sloj potkožja i masnog tkiva slabo štiti podležeće strukture - tetive, žile, živce, kosti i zglobove. Ubodi u kožu i potkožje ne bi u osnovi trebali stvarati proble-

me. Moguća je pojava manjih zadebljanja, lokalnih upala i stvaranja granuloma (očahurenih stranih tijela). Ubod u području baze nokta može rezultirati stvaranjem granuloma s

posljedičnom deformacijom, pa i gubitkom dijela nokta. Ozljede živaca šake i prstiju mogu rezultirati dugotrajnim bolovima (neuropatijama). Izravan ubod u tetivu može

Ubod u stopalo

119

uzrokovati razne probleme, od njenog zadebljanja i problema s pokretljivošću prstiju do gnojne upale tetivne ovojnice. Veliki problem može predstavljati ubod u području kosti te zglobova prstiju. S vremenom se može razviti osteomijelitis (gnojna upala kosti) te zglobni paranicij (gnojna upala zgloba). Ako dođe do toga nužne su dugotrajne doze antibiotika i operativni zahvati. Kirurško liječenje gnojnih upala seže od jednostavnih incizija, preko složenih zahvata na inficiranim kostima do amputacije dijela i cijelog prsta. Posebnu opasnost predstavlja infekcija dubokih prostora šake koja nastaje zanemarivanjem početne infekcije te njenim širenjem s perfiferije. Liječenje takvih infekcija zahtjeva opsežne kirurške zahvate na šaci sa za laika mutilirajućim završnim izgledom šake.

Što učiniti u slučaju uboda? Najgoru stvar koju podvodni ribolovac može učiniti je pokušati izvaditi bodlje neposredno nakon uboda. Kopanje po ta-

Bodlje ježa pod mikroskopom

120

Bodlje ježa pod mikroskopom kvim ranama redovito rezultira zaostalim komadom bodlje i infekcijama. Jednostavno rečeno, više štete nego koristi. Prije su se ribari jednostavno

pomokrili te na taj način dezinficirali ranu. Iz toga je proizašla teorija da amonijak pomaže kod uboda morskog ježa, međutim istina je da je mokraća

uglavnom sterilna te kao takva čisti ranu. Mjesto uboda najbolje je dezinficirati alkoholom te pričekati da organizam sam izbaci bodlju. Naime bodlja se neposredno nakon uboda ponaša kao harpun pa ju je gotovo nemoguće izvaditi u cijelosti. Uvijek prijeti zaostajanje vrška bodlje, a time i mogućnost infekcije. Ostavljanjem bodlje kroz 2-3 dana dolazi do upalne reakcije sa stvaranjem okolne upalne tekućine koja olakšava izlazak bodlje. Čim se bodlja pokaže potrebno je pritisnuti okolnu kožu što u većini slučajeva rezultira izbacivanjem bodlje. U slučaju da se pojave lokalni znakovi upale (otok, crvenilo, bolno ‘kuckanje’, nakupljanje gnojnog sadržaja) potrebno je pribjeći mjerama liječenja koje uključuje antibiotsku terapiju, lokalno hladne alkoholne obloge ili obloge Acidi borici 3% i namakanje u mlakoj morskoj vodi. Ako i dalje dolazi do pogoršanja, vrijeme je da posjetite najbližu kiruršku ambulantu pošto postoji mogućnost razvoja komplikacija.

Vijesti

Zebco Neoprenske transportne torbe rukavice

ima je vrijeme kada se samo najhrabriji odlučuju na ribolovne podvige. No u Barci bi rekli – najhrabriji i najopremljeniji. Za ove zimske dane jedna od najvažnijih stavki su tople ruke što je izvedivo samo uz prave rukavice. Ove su rukavice namijenjene ribolovu u ekstremno hladnim uvjetima. Izrađene su od neoprena, a imaju otvore na kažiprstu i srednjem prstu koji omogućuju rad golim prstima bez skidanja rukavica. Rukavice potpisuje Mustad što je dostatna garancija kvalitete.

okazano je da štapovi i role u najvećem postotku stradavaju prilikom nekvalitetnog transporta. Stoga je potreba za kvalitetnim transportnim torbama postala imperativ. Ove Zebcove torbe su upravo savršene za transport teleskopskih štapova koji su posebno osjetljivi. Torbe se preko ručki mogu nositi u ruci, ali i na ramenu. U ponudi su tri veličine – 1, 1,25 i 1,35 metara. Maloprodajna cijena za ove torbe iznosi 86 kuna za najmanji, 103 kune za srednji i 121 kunu za najveći model.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Delande varalice Testeri za za kaburu akumulator

abura je tehnika koja je u kratkom vremenu ostvarila fantastične rezultate. Riječ je o varaličarskoj tehnici koja je vrlo popularna na Dalekom istoku. Posebno konstruirana varalica se nakon što dotakne dno povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj, dok se trakice i niti u nastavku ponašaju tako provokativno da ovu varalicu doslovno sve ribe napadaju. Naravno, u suknjici se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice, brancine… A upravo takve, savršene i nadasve lovne varalice X –Pro u svojoj ponudi ima Škorpion DNC.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

un akumulator je vrlo važan, pogotovo ako vam je to jedini izvor napajanja. Važnost punog akumulatora raste s veličinom plovila i udaljenošću od kopna. Da biste u svakom trenutku znali u kakvom su vam stanju akumulatori potreban vam je pouzdani tester. Upravo takav, jednostavan i pouzdan, u svojoj ponudi ima Mikeli Trade. Tester ima skalu koja očitava stanje napona u vašem akumulatoru i sklopku kojom birate koji akumulator želite testirati. Montaža je jednostavna, baš kao i očitanje.

Maloprodajna cijena ovog testera je 79,67 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

121

Iskustva

PRIČA O

Frani Zankiju Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Frane Zankija

ada se spomene ime Frane Zankija u krugovima podvodnih ribolovaca obično nastane tajac. Ime ove istinske legende podvodnog ribolova i danas izaziva osobito poštovanje, a sjećanja naviru. Sjećanja kod svih onih koji su se s Franom susretali na moru i na natjecanjima u podvodnom ribolovu. Frane je bio i ostao jedan i neponovljiv. Njegovi sportski rezultati nisu neponovljivi za ‘neke nove klince’, ali lakoća s kojom je Frane lovio, načini kojima se stapao s podmorjem i otkrivanje posebnih tehnika lova za svaku ribu koju je lovio činilo ga je drukči-

S murinom u podmorju Sveca

122

jim od ostalih na našim prostorima, te ga je uvelo u uski krug imena svjetskih legendi podvodnog ribolova. Frane je kao i drugi posebni ljudi u konačnici, nakon života koji nije bio ni lak ni jednostavan, uspješno vezao ljubav i posao. I dok čitate ovaj tekst Frane je u podmorju i lovi ribu daleko od Jadrana. Tamo gdje se još uvijek svakodnevno mogu doživjeti susreti s kapitalnim primjercima, tamo gdje Zanki ispisuje nove stranice podvodnog ribolova. Generacije podvodnih ribolovaca se smjenjuju, i u svakoj od njih pojavljuju se neka nova lica, no od samozatajnog Frane može se učiti cijeli život. Frane

i danas osjeća more i ribe oko sebe. Čast je i posebna privilegija osobno poznavati Franu, te s vremena na vrijeme, kada se vraća u Hrvatsku s njime popričati. Uvijek se spozna nešto novo, sazna neko njegovo posebno iskustvo, ali uvijek se u toj priči Frane vrati svome izvorištu. Prvim koracima u podvodnom ribolovu, prvim zaronima s puškom u podmorju Visa, Brusnika, Sveca...

Bit će dosta S Franom Zankijem sam se osobno upoznao krajem osamdesetih godina proteklog stoljeća, naravno, na natjecanju. Postavši članom kluba za sportski ribolov u kojem je bio i Frane, bio sam osupnut otvorenim i prijateljskim načinom komunikacije ovog istinskog barda podvodnog ribolova s nama koji smo u odnosu na njega bili na početku početka. Franu su krasile i osobine pravog sportaša. Nikada nije glumio zvijezdu, niti se ponašao kao zvijezda. A bio je istinska zvijezda na međunarodnoj sceni podvodnog ribolova. Frane je bio i ostao nasmijani zafrkant. Rado se odazivao i natjecao na svim lokalnim ‘pripetavanjima’ u podvodnom ribolovu. Nastupao je sa stilom. Izbjegavao je situaciju da se ostali podvodni lovci u odnosu na njega i njegov ulov osjete posramljenima. Uvijek je bio za provod i šalu, ali naravno, i za ulov par dobrih bokuna. Jer u konačnici, svako lokalno natjecanje zaslužuje

Majstor za zubaca

Frane Zanki na oceanu

123

da se nakon njega nešto okrene na gradelama i uz pismu zalije dobrim vinom. Eto takav je bio i ostao Frane Zanki. Tako je na jednom klupskom prvenstvu 1988. godine, u tada već osiromašenom akvatoriju sjeverne obale Šolte, nasred uvale Nečujam Frane Zanki za sat vremena lova kombinacijom duboke čeke i dubokog šuljanja, ulovio dvije ovčice od kilograma i jednog lubina od 2,5 kilograma. Ribu je dodao zapanjenom barkariolu i mirno se popeo u barku. Kazao je: Bit će dosta. Imao je on i te godine osiguran plasman (kao prvokategornik) na prvenstvu države, ali nastupio je kao uvijek, na klupskom prvenstvu da dade svoj prilog za gradele i druženje nakon natjecanja. Jedan drugi Zanki, Veljano, premda natjecatelj svjetske klase u apnei iz istih pobuda (da dade svoj prilog za gradele) danas redovito nastupa na klupskim natjecanjima u podvodnom lovu. Rekao bi netko, čudni su ti Zankiji. Ne, nisu čudni, nego su poseb-

ni, ljudi koji se pamte ne samo po svojim rezultatima, već po svom nesebičnom karakteru. Paradoks spomenutog klupskog prvenstva iz 1988. godine bio je taj da Zanki s te tri velike ribe nije osvojio prvo mjesto. Ne, nije bilo boljega lovca od njega, no jedan drugi lovac je imao u barci barkarijola (i oca) koji je po Šolti ronio prethodnih desetljeća, pa je njeno podmorje poznavao kao svoj džep. Ulov za prvo mjesto toga natjecanja ostvario je na rupi na petnaestak metara dubine. Znao je i Frane za tu rupu. Kada sam ga jednom prilikom upitao zašto nije otišao na tu poziciju, rekao mi je samo: -Ma neka se dica vesele, ne moram se ja više dokazivati. Lovim iz gušta. Eto, a imena pobjednika tog natjecanja se više nitko ni ne sjeća (pa mu se ispričavam ovom prilikom što nisam naveo ime jer sam i ja zaboravio). Frane Zanki predstavljao je konstantu i na međunarodnim natjecanjima. Nebrojeno puta je nastupao za državnu reprezen-

Još jedna ulovljena kirnja Pred spiljom morske medvjedice

124

Iz poznatih mu grota sa kavalama taciju i bez ikakvih sredstava i prikladne opreme dijelio lekcije po svjetskim morima. Ono što razlikuje natjecateljski podvodni ribolov u Republici Hrvatskoj danas i onda je činjenica što se isto uopće nije tretiralo kao sport. Ne samo da je bilo na sve moguće načine onemogućeno zakonskim odredbama normalno pripremanje za natjecateljski ciklus (a stječe se dojam da se danas pokušava isto, samo neprimjerenim promjenama zakonskih odredbi o sportskom ribolovu), već se na međunarodna natjecanja odlazilo i u vlastitoj režiji, sa skromnim sredstvima, spavalo se u automobilu, šatoru, bez ikakvog pregleda lovne zone i sa skromnom opremom. Frane

je bio redovit, nastupao, lovio i vraćao se kući s peharima i medaljama. Njegove rezultate bilježili su tek novinari entuzijasti Slobodne Dalmacije.

Sedmerostruki državni prvak

Još jedan nastup u reprezentaciji

Frane Zanki je ostao zabilježen kao sedmerostruki državni prvak u podvodnom ribolovu i dvostruki pobjednik nekada izuzetno jakog natjecanja - Kupa Europe. Osvojio je i treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji, te drugo ekipno na prvenstvu svijeta. Prva mjesta osvojena na Kupu nacija na Malom Lošinju teško je pobrojiti. Uz napomenu da su tih ‘Franinih godina’ na Kupu nacija na-

Kroz natjecanja je upoznao i Crno More

Veliki gof

125

S ulovljenom oceanskom kirnjom stupali svi koji su u Europi nešto značili u podvodnom ribolovu. Izvan Europskih granica pravih podvodnih lovaca tada nije ni bilo. Kada razgovarate s Franom o tim natjecateljskim danima, fascinira spoznaja da se on u biti nikada nije natjecao s drugima. Uvijek se natjecao sam sa sobom, postavljajući si standarde kojima je težio. Zbog takvog pristupa bio je sretan ili razočaran, neovisno o osvojenom mjestu. Analizirao je svoje nastupe - što je mogao, a što je u konačnici napravio. U rijetkim prilikama, kada bi dopustio da mu okruženje digne živce, Frane bi se naljutio i dao svoj maksimum. Ti natjecateljski nastupi ostali su zabilježeni kao nevjerojatna čuda. Jedno takvo čudo

Kavala dvokilašica

126

zabilježeno je na prvenstvu Jugoslavije 1977. godine. Frane je tada bio dvadeset petogodišnjak. Za njegove se ulove već čulo, no neki stariji natjecatelji su se prije natjecanja šalili na njegov račun, s obzirom da Frane zonu natjecanja uopće nije poznavao, niti je na tom mjestu ikada ronio. Naljutio se Frane i rezultat dišpeta bio je ulov 7 kirnji ukupne težine 90 kilograma. Komentirajući taj ulov Frane je rekao: - Digli su mi živce i nisam se uopće htio s njima natjecati. Zaronio sam pronaći i donijeti kirnje na balancu, a oni neka se natječu. Na pitanje kako je znao gdje će naći velike kirnje odgovorio je sljedeće: - Tamo gdje ima kirnji one se drže svoga Kirnjograda. Samo ga treba pronaći. Uspjeh je te godine ponovio

Rana mladost, braća Zanki love u akvatoriju Sveca i drugim nastupima i suvereno osvojio državno prvenstvo.

Čeka u modro Sličan scenarij onome s kirnjama na jednom drugom državnom prvenstvu, ali s palamidama, Frane Zanki je ponovio na

državnom prvenstvu 1995. godine u Istri. Premda je tada bio malo umoran od natjecanja, a vodio je i prvu specijaliziranu trgovinu ronilačkom opremom u Splitu, komentari nekih kolega u njemu su probudili dišpet i odlučio je otići na državno prvenstvo. Zatvorio je trgovinu na desetak dana i brodicom otplovio u Istru. Sredinom devedesetih godina hrvatski reprezentativci Zanki, Fiorentin i Ikić bili su toliko nadmoćni nad nama ostalima da bi njih trojica količinski ulovili više ribe nego svi mi. Među njima su vladali korektni odnosi, no neki drugi su smatrali da su im dorasli i htjeli su se pokazati. Za Franu je to bio dovoljan poticaj da nastupi i na tom prvenstvu. Na njemu je nastupilo četrdesetak, tada ponajboljih, podvodnih ribolovaca s ovih prostora različitih generacija. Konkurencija je bila izuzetno teška. Lovilo se u širokom akvatoriju koji su domaći lovci izvrsno poznavali. Kao što se davne 1977. Zanki odlučio na tehniku dubokog poniranja i lova kirnji u otvoreno, tako je ove 1995. odabrao čeku u modro.

Domjan, Štambuk, Zanki, Teskeredžić, Kuzele Bio je mjesec rujan. Nije htio riskirati s gofovima, već je na otvorenom locirao palamide. I posvetio se isključivo lovu na njih. Demonstrirao je i prednosti karbonskih peraja te domet Omerova Black Mastera 106. Osvojio je Frane tako i te godine prvo mjesto, a ulovljene palamide, težine od 3,5 – 5,5 kilograma predstavljale su jedinstvenu atrakciju natjecanja. I nova, većini još nepoznata tehnika lova na čeku u modro. Zanimljiv je bio i redoslijed prvoplasiranih:

Kamenić, Zanki i Teskeredžić

Zanki Frane Fiorentin Livio Cicvarić Silvije Reinić Boris Ikić Branko Nikolić Robert Marinov Dario Cvitić Viliam Primožić Igor itd.

Pobjeda na neviđeno Među više od stotinu osvojenih pehara i stotina medalja osvo-

Franin otac, Pave Zanki s jednom od prvih Franinih kirnji

Nema bolje spize od zubaca ispod peke

jenih u konkurenciji s ponajboljim domaćim i svjetskim natjecateljima, Frani je jedno od najdražih međunarodnih odličja sa svjetskog prvenstva iz 1987. godine. Poglavito zbog činjenice jer je tada odmjerio snage u direktnom srazu s Francuzom Esclapezom i Talijanom Renzom Mazzarijem. Pored te dvije zvijezde nastupilo je još poznatih imena. Nikada ranije reprezentacije Italije, Francuske, Španjolske, i Portugala nisu nastupile u tako jakim sastavima. Svim ostalim reprezentacijama nisu prognozirane nikakve

šanse za medalje. Pogotovo reprezentaciji Jugoslavije koja se na natjecanju pojavila na dan verifikacije, bez jednog dana pregleda lovne zone. Svjetsko prvenstvo se te godine održalo u Mramornom moru. Talijani, Francuzi i Španjolci su dva mjeseca ranije kontinuirano pregledavali teren i bilježili pozicije s ribom. Sa Zankijem su u reprezentaciji bili njegov klupski kolega (Jastog Trogir) Frane Halbert, kojem je to bio oproštajni nastup, te Livio Fiorentin, današnji izbornik reprezentacije. Čak desetak reprezentacija

127

Zanki u reprezentaciji SFRJ - Ustica je tjednima pregledavalo lovnu zonu. Imali su vlastita brza plovila opremljena fish finderima, a naša ekipa posjedovala je tek izazov da pokažu da mogu i u takvoj konkurenciji. Frane se prisjeća kako je nakon prvog zarona odlučio da ide na sigurno. Neće težiti potrazi za kapitalcima jer je vrijeme bilo protiv njega s obzirom da nije pregledavao teren. Držao se područja i dubine na kojoj je bilo ribe težine od 1 do 2 kilograma. Maksimalnom brzinom je uranjao i izranjao, brzo odapinjao strijelu koncentrirajući se na svaki (a ne veći) validni primjerak. Ulovio je tada nevjerojatnih 100 primjeraka ribe prosječne težine 1,5 kilogram: desetine kavali, vrana, šargi i dr. Usprkos kapitalnim kirnjama zvijezda koje su ih locirale prethodnih mjeseci, Zanki je na neviđeno u pojedinačnoj konkurenciji osvojio 3. mjesto. Prvo mjesto je osvojio Mazzari, a Esclapez

Pred šargerom

128

je bio drugi. Franinu taktiku su slijedili Fiorentin i Halbert, te su u konačnici ekipno osvojili 2. mjesto, nanijevši neočekivan poraz ne samo Francuzima, već i Španjolcima i Portugalcima.

Medicinski fenomen Prof.dr.sc. Nadan Petri, ekspert podmorske medicine za Franu Zankija kaže da je medicinski fenomen. Trajanje njegove apnee koje se temelji na svjesnom smirivanju rada srca i usporavanju otkucaja tijekom zarona omogućuje mu višeminutni aktivni boravak u podmorju. Zahvaljujući tome tijekom dubokog šuljanja ima uvijek dovoljno vremena da pronađe i pretraži Kirnjograde, kako ih naziva, a koje nalazi i po određenim znakovima obalne konfiguracije. Čeka u modro na dubini na kojoj je prakticira dostatna je da privuče pažnju predatora koji se kreću u okru-

Pogođeni gof ženju i ulov nikada ne izostane. Posebno je zanimljivo s Franom otići u neobavezni lov, kada se potpuno posveti podmorju i vrlo neobičnom nadmudrivanju s različitim ribama. Događa se u takvim situacijama da gofa koji ne želi prići na domet čeke privuče pod kakvu ploču u podmorju, da se zavuče u rezervnu kirnjinu kuću sredinom dana,

kada je ta kirnja u drugom, znatno dubljem skrovištu. Nakon nekoliko učestalih i dugih zarona kirnja se začudo privuče plićoj kući i biva ulovljena. Većina ide za kirnjom, a Frani kirnja dolazi sama i to iz dubljega na pliće. Tijekom svoje duge karijere podvodnog ribolovca Frane je imao i više susreta s morskim psima. Nikada tome

Prva podvodna fotografija Frane Zankija

nije pridavao previše važnosti. Osim, kada je nakon povratka sa svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, održanom u Peruu, prateći televizijsku emisiju shvatio da su na području gdje je lovio ribu učestali bijeli morski psi. Prisjećajući se dana toga natjecanja i morskih medvjedica koje su plivale u blizini podvodnih ribolovaca, shvatio je da se mogla desiti pogreška, pa da bijeli morski pas zagrize u Franu umjesto u morsku medvjedicu. Jednom prilikom, dok modrulj nije bio zakonom zaštićen u Jadranu, Zanki je u blizini kaveza s tunama ulovio primjerak težine 250 kilograma. Uz morske pse mu je vezan i jedan lov na Palagruži. Tijekom toga dana vidio je čak četiri morska psa oko Palagruže. Susreo je jednom prilikom i morskog psa tigra… Frane se okušao i u oceanskom podvodnom lovu. Neobični trofeji koji se tamo mogu susresti u podmorju su na fotografijama. Kada Frane priča o podvod-

Komarča na strijeli, škarpina promatra nom ribolovu rijetko spominje natjecanja i ulovljene kapitalce. Rijetko spominje Sredozemno, Mramorno, Crno i druga mora na kojima je osvajao medalje i pehare i lovio razne kapitalce. U priči se uvijek ponovno vraća mladosti, svome otoku Svecu u čijem je akvatoriju upoznao i zavolio podvodni ribolov. Tada mu u očima zasja neko posebno svjetlo u kome se zrcale velika jata zubaca koja su dolazila na čeku, desetci velikih šargi koje je izvlačio iz bunara od šargi, brižno vodeći računa

da uvijek u bunaru ostavi više primjeraka nego što ih je odstrijelio. Priča Frane o čekama na gofa kod hridi Kamik i u okruženju Brusnika. Podvodni ribolovac - prvokategornik se postaje višegodišnjim kontinuiranim napornim redovitim lovom i treningom u podmorju. Franom Zankijem se ne može postati. To se naprosto rađa. To je Frane Zanki, izniman čovjek i vrhunski podvodni ribolovac, koji je sam sebi bio i ostao posebna klasa.

Prvenstvo države osvojeno s 90 kg ulovljenih kirnji

129

Vijesti

Stonfo hranilica

Linea Effe

edna od stvari koje su slatkovodni ribolovci uspjeli prenijeti u morski ribolov su hranilice. U ove praktične perforirane kutijice jednostavno se utisne brum, nakon čega se hranilica koristi kao olovnica koja će u lovnoj zoni postepeno otpuštati brum i privlačiti ribu. Hranilica je dovoljno mala i diskretna da ne plaši ribu, a otvori dovoljno veliki da otpuštaju miris i okus bruma, istovremeno ne dopuštajući ribi direktan kontakt s brumom. Ove su hranilice idealne za ribolov kančenicom, pogotovo u noćnom ribolovu ili u ribolovu na većim dubinama. Dostupne su u različitim veličinama i težinama.

rodavaonice Luna Maris poznate su po iznimno bogatom asortimanu visoke kvalitete i niskih cijena, ali i po neprestanim akcijama. Ovoga je puta u posebnoj ponudi combo set koji uključuje brodski štap Dreygon Boat i rolu Top Gun. Štap je dostupan u pet veličina 1,5, 1,8, 2,1, 2,4, 2,7 i 3 metra, pri čemu svi modeli imaju akciju do 150 grama. Također, svi modeli imaju puni multikolor vrh. Rola ima stražnju kočnicu i kapacitet od 275 metara 0,35 milimetarske strune. Naravno da se u tako bogatom izboru nije teško odlučiti. Iako se može kupiti i odvojeno, u kompletu je znatno povoljnije. S obzirom na odabrani model, cijena ovog combo seta se kreće od 152 do 205 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Cjevasti nosač

Alcedo Pride Boat 300

ribolovu iz barke važno je imati mjesto na koje se može odložiti štap u mirovanju ili tijekom ribolova. Pritom nije svejedno pod kojim kutem nosač stoji. Ovaj se cjevasti nosač vrlo jednostavno može montirati na bandu broda pod bilo kojim kutem. Nosač je metalni, što garantira čvrsti dosjed u montaži i dovoljno kvalitetan otpor prilikom eventualnog kačenja ribe u panuli. Unutrašnjost cijevnog dijela nosača je glatka tako da je oštećenje štapa svedeno na minimum. Naravno, kao i svi drugi montažni nosači, nakon ribolova i ovaj se može skinuti i spremiti na sigurno.

lcedo štapovi najnovije generacije predstavljaju pravi spoj suvremene tehnologije i iskustva. Alcedo Pride su brodski štapovi izrađeni od vrhunski moduliranog radial karbona s nevjerojatno funkcionalno upletenim ojačanjima. Vodilice su ekstra lake SIC, s okvirom od inoxa 18/8. Posebno mjesto zauzima model Alcedo Pride Boat 300 s mekanim, posebno osjetljivim višebojnim vrhom koji je u stanju detektirati i najmanji pomak na drugoj strani najlona. Maloprodajna cijena ovog štapa je 349 kuna.

130

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970