Ribolov na Jadranu 03/2011 by brankarel

OD SADA SVOJ PRIMJERAK MJESEČNIKA RIBOLOV NA JADRANU POTRAŽITE SVAKOG 30 U MJESECU

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

SUŠAC IV dio

LITO OD GOFA III

napisao Neven Šerić

OŽUJAK

Pospremamo nekoliko slasnih iglica u bazen za živu ješku i brzo se vraćamo na poziciju. Zubaci su danas konačno proradili nakon pola ljeta, gofi su izgleda već tjednima u điru unatoč vrućinama, riba je luda, treba to iskoristiti

OVČICA

STRANICA 24

FISHERMAN IZ SNOVA III

napisao Milan Sijerković

KUP MIMOZE

42 napisao Vlada Vuković

napisao Mladen Marković

napisao Stjepo Martinović

UVOD U PARANGAL II

JERONIMO

Danas postoje raznorazne konstrukcije parangala, namijenjene različitim ribama. Mogu se razlikovati prema vrsti osnove (konop ili najlon), prema veličini udica, prema ciljanoj lovini itd.

62 napisao Stjepo Martinović

FRATAR

72 napisao Mladen Marković

EKSTREMNI PODVODNI LOV

napisao Neven Šerić

STRANICA 36

LOV KANJČENICOM

DANIJEL GOSPIĆ

Lov kanjčenicom stara je ribička disciplina još od vremena kada su naši davni preci zaplovili u izdubljenom stablu i otad se suštinski nije promijenila. Naime, sve se temelji na spuštanju komadića ješke u dubinu i to je zajedničko našim precima i nama, jedino se malo promijenio pribor

DESETI KUP ROVINJA

napisala Valentina Prokić

FIPO BOLOGNA

108 napisao Mladen Marković

BOOT MESSE DUSSELDORF

118

napisao Mladen Marković

STRANICA 46

RUBRIKE UVODNIK RIBOLOVNI FELJTON METEOROLOGIJA RIBOLOV IZ BRODICE VIJESTI NATJECANJE

7 12 20 24 34 42

BIG GAME SVIJET NAUTIKE OPREMA PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI

54 62 70 78 108

5 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

red vama je novi broj u kojem donosimo pregled dva velika sajma, onaj nautike u Dusseldorfu i onaj ribički u Bologni. Vidio sam lijepe, ali i tako ružne brodove u Dusseldorfu da je to za poludjet, a vidio sam i sve novo što su naši susjedi Talijani i ne samo oni pokazali u Bologni. Pribor je fantastičan i odmah da kažem, uživao sam kao uvijek kada imam pribor u rukama, samo se nadam da će bar dio toga osvanuti i u našim prodavaonicama. Nažalost nisam ispunio obećanje da ćemo vam pokazati novu Arbu 720 u testu i na videu. Nažalost viša sila se umiješala u događaje i istine radi, moram reći da smo jedva stigli i na sajam u Zagrebu, no poslije sajma idemo na more i sada više neću ništa obećati, ali ... Možda ... Nikada se ne zna, no sigurno ćemo zaploviti. Interes koji su ribiči pokazali na sajmu u Zagrebu, samo je dokaz da je ekipa iz Arba Nautike uz našu malu pomoć napravila odličan posao. Dragi moji prijatelji mora i ribolova! Ma znate vi mene! Ma progovorija bi i da sam prid puškon! Je, bi! Ma kako ne bi kada san jidan na ove pizdune koji stvarno misle da je ova napaćena zemja njiova. Svi su uzimali puste šolde da je to za popizdit, a sada se brane te nismo mi, te to su oni, te ... Ma nemoš virovat! Ma koji in je bija vrag. Biće nisu mislili da će ih uvatit s rukon u Rvackom đepu! E! Sad ispada da su svi krali, a oni ča nisu krali su znali, a oni ča su znali nisu krali, a oni ... En ti jarca, sve mi se izmišalo u glavi, ka onom ča mu se diza kad ga je žena gladila po glavi, a kad je ostarija dizala mu se kosa kad ga je gladila po onoj stvari. Ma kako ti se neće izmišat u glavi kad vidiš ča se događa oko nas. Eto doživjeli smo prosvjede seljaka. doživjeli smo prosvjede ribara, doživjeli smo prosvjede branitelja, doživjeli smo prosvjede ... Ma judi moji, nije ovo Libija ili tamo neka pripizdina, ovo je Hrvatska za koju

su se neki borili i za koju se još uvijek bore poštenim radom ne kukajući nego radeći svoj posao i ne traže da im ova zemlja daje sve više i više šoldi, onako mukte! Tko daje poticaje onemu malome čoviku koji radi za svoju plaću od koje mora kupit spizu, odiću za dicu, koji mora platit stanarinu, koji mora ... Tko? Niko sinko moj, niko! A, ne može to ni ova jadna pokradena zemja, to je sigurno! Dragi moji prijatelji mora i riibolova! Tužam san jer mi se u mojoj Hrvatskoj događa nešto što nikada nisan mislija da je moguće. Izašli judi vanka i traže da vlada da ostavku i to traže to na ulici, na cesti, prijateju moj! Na cesti, ćaća ih njihov! Znan da je ova vlada i vladajuća stranka kriva za mnoge stvari, ali mi smo izabrali vladajuću stranku, a ona je postavila vladu! To je istina od koje niko ne more pobić! Dakle nije kriva vladajuća stranka nego smo krivi mi! Je, mi! Oli nisan govorija, ne dajte na se i pazite koga birate. Tko je bira Sandera? Tko? Mi lipi

moj, mi smo ga birali, jer smo birali – zna se! I što sad neko ima ić na cestu! Jer judi moji, ne mogiu ja ić na cestu i rušit državu za koju san se borija, pa mi nisu jasne braniteljske udruge koje se nadmeću jedna s drugom, kako paše politici! Ma, oli ste se borili za Tubguziju, ili za Hrvatsku? Kako mogu bit branitelji razjedinjeni? Ma nikako to ne mogu svatit! Jedni bi u prosvjede, a drugi rade prosvjede protiv prosvjeda, tako to meni izgleda! Ludega li svita, svitu moj! No tija bi ipak reć! Nije Hrvatska Libija da se radi revolucija! Ma ča god ko reka! Nije, lipi moj! Hrvatska je jedna i jedina i ma kakva god ona bila imamo samo nju, a tko ju želi rušiti, e sinko moj taj mi je neprijatej! I to smrtni! Neću sada o vladi i o tome oli je dobra oli nije, ali je Hrvatska vlada legalno izabrana i samo legalno more otić! Lipi moj! E to san tija reć! Vele policija je prekršila ovlasti i upotrijebila oni suzavac! A ča bi tili, bogati? Da ih je gađala lignjama? Aj kvragu lipi moj!

Ovo su ozbiljne stvari i tu nema milosti, jer smo inače Libija i ostale države di vladaju Gadafi i ostali. Je sinko moj, to ti je istina! Ča kažeš? Ti bi novu vladu? Slažen se, samo izborima i nikako drugačije, lipi moj! A da te pitan ko bi je sastavija? E! Sadašnja oporba? Ma oli si ti šempjan? U ovin vrimenima kad bi tribali nešto konkretno napravit oni samo klimaju glavon i govoridu mi bi boje, mi bi boje! Ma kako boje, ćaća vas vaš!? Kako? Recite da svit zna ... U jebate kud san ja otiša ... A lipo san reka da neću politiku u moju butigu, ali ... Znaš kako je sinko moj, malo se uvik rnajidim i onda krenem ... Nego ostavimo mi to i lipo se vratimo ribanju i ribama. Ne može još dugo ovo kurbinsko vrime i ja san ka zapeta puška, a virujen i vi. Pa zato lipi moji ne dajte na se i ovaj put pazite koga birate ... Skužajte, tija san reć pazite kako lovite! E! Ma znate vi dobro, ča san tija zapravo reć ... Mladen Marković

Ribolovni feljton

SUŠAC IV. dio

Napisao Neven Šerić, fotografije Carli Andrija, Crček Andrej, Frka Danijel, Katavić Mladen, Kramarić Robert, Petričić Ratko, Šerić Ela, Šerić Neven, Židanik Mojca

prošlom nastavku smo ronili do jezera na Sušcu, a sada nastavljamo s ove pozicije, u smjeru zapada. Morsko dno se dalje strmije ruši, a salpe, picevi i poneki manji gof susreću se neposredno pod obalom. Strme litice dominiraju i na većem dijelu zapadne obale otoka, no tu su dubine uz obalu manje, a mnoštvo je i obraslih podmorskih odrona u čijim se labirintima skriva šarag, kavala i tabinja. Ovdje se dobro lovi i trlja. Više je pozicija na kojima je moguće sigurno sidrenje, a nalaze se najjednostavnije prateći rubove otočnih rtova. Na ovoj poziciji se može vidjeti i neobičnu vrstu jadranskog morskog ježa iznimno dugih bodlji. Odroni obrasli morskim cvjetnicama privlače mnoštvo ribe koja se tu hrani. Među stijenama

Feluni

je čest stanovnik i murina. Jata trlji se zadržavaju na najgušće obraslim dijelovima, a pri dnu podmorskih odrona drže se škarpine, kirnje i ugori. Odroni na nekim dijelovima završavaju morskim ponorima, nad kojim rubovima se dobro lovi gofa i palamidu. Ušate se zadržavaju oko većih golih stijena pod obalom, skrivajući se tu od većih morskih predatora koji ih progone. Čitava zapadna obala i podmorje Sušca slične su konfiguracije, a odroni su rjeđi južno od Bile ponte do južnog rta Sušca – rta Kanule. Neposredno pred rtom Kanula još je jedna dobra ribolovna pozicija nedaleko obale. Dubinomjerom će se lako locirati dvije velike stijene okruglastog oblika. Tu riba izvrsno radi u poslijepodnevnim satima i noću. Na cijelome ovome potezu smjenjuju se duboki podmorski rtovi koji na nekim mjestima završavaju

Litica pod svjetionikom

Jato matulića barjaktara

Murine na grebenu

Neobične pećine po kojima je nazvan rt Na žene

Zapadna obala

Kirnje sa Sušca

šupljikavim gromadama. Na tim pozicijama su česte tabinje velikih dimenzija, dulje od 60 cm, težine i do četiri kilograma. Dok se takav primjerak izvlači na odmetu, lako se prevariti da se radi o kirnji. Podmorje s južne strane otoka posebno je atraktivno, no efikasan ribolov je ovdje moguć samo za utihe, pa se lovi niz struju. Modri ponori započinju neposredno pod obalom otoka, a na rijetkim mjestima se iz dubine podižu kameni tornjevi oko kojih se zadržavaju mnoge plemenite riblje vrste. Jata šargi i kantara se naziru u plavetnilu, a dublje u zidovima skrivaju se kirnje. Rt pod svjetionikom, Trišćavac, nastavlja se u podmorju strmim grebenom u kome se nalazi duboki usjek koji se spušta 25 metara u dubinu. Širina usjeka varira od 1,5 do 2,5 metra. Greben s usjekom gusto je obrastao podmorskim cvjetnicama,

a posebno su dojmljive crvene i žute gorgonije. Uz ovaj usjek susreće se zubaca i kirnju. Podmorski bezdan pod Trišćavcem oduvijek je privlačio i izazivao ronioce da zarone još dublje niz njegov zid. Neki od njih su, nažalost, zauvijek ostali u ovom modrom bezdanu. Sredinom sedamdesetih godina XX. stoljeća ovdje je JNA provela eksperiment u kome su sudjelovala trojica iznimno obučenih vojnih ronilaca. Zaronili su na ovoj poziciji s čistim kisikom želeći iskušati krajnju granicu koju organizam može podnijeti, a da pojedinac ostane priseban zbog halucinacija. Jedan od njih prekinuo je uron na vrijeme i vratio se na površinu. Tijela druge dvojice nikada nisu pronađena. Na ovaj nesretni događaj danas podsjeća siva isklesana spomen ploča u stijeni rta Trišća-

vac. Bogatstvo i raznolikost flore i faune u podmorju Sušca čini ga posebnim i u odnosu na obližnji arhipelag otoka Lastova. Hobotnice, sipe, šargi, pici, komarče, zubaci, škarpine, kavale, tabinje, kirnje, i druge vrste se susreću gotovo na svim pozicijama. Šume crvenih, žutih i višebojnih gorgonija nestvarnom igrom boja upotpunjuju dojam jedinstvenih podmorskih vrtova. U kasnu jesen i tijekom zimskih mjeseci obalama Sušca se približavaju lignje, a za njima dolaze velike pelagijske vrste koje se određeno vrijeme zadržavaju pod strmim liticama otoka. Duge zvjezdane noći koje odzvanjaju lomljavom valova, duboko pod liticama Sušca bilježe trenutke u vječnosti kod svakog namjernika ovome udaljenom pučinskom otoku koji se odvaži tu prenoćiti i provesti nekoliko dana. Sigurno sidri-

Spomen ploča stradalim roniocima na Trišćavcu

Rt Trišćavac šte na Sušcu ljeti, za stabilnog vremena, sve su plitke uvale na istočnoj strani otoka. Uz otok Sušac vezane su mnoge priče i legende. Jedna od njih ispričana je i u filmu Lordana

Zafranovića „Ujed anđela“. Priča je to boemu – nautičaru lutalici koji je jedrilicom obilazio pučinske otoke, zavodio žene svjetioničara i davio ih tijekom ljubavnog čina. Za razliku od te

Škarpun i zezalo legende, istinita je jedna druga priča o dvojici podvodnih ribolovaca iz Splita. Nakon uspješnog ribolova noću su se zaputili sa Sušca prema Paklenim otocima. Jedan od njih je otišao malo odspavati u kabinu, a drugi je ostao na kormilu spore brodice. Kada se nakon nekog vremena kolega izvukao iz kabine, za

kormilom nije bilo nikoga. Angažirana je potraga, no tijelo nestaloga nikada nije pronađeno. Zanimljiva je i priča podvodnog ribolovca Špira Drnasa koji se zatekao u podvodnom ribolovu na Sušcu jedne davne nedjelje sedamdesetih godina XX. stoljeća, kada je veliki potres pogodio Crnogorsko primorje.

Prema njegovom svjedočanstvu, tijekom toga jutra, par sati prije potresa, riba je naprosto nestala iz podmorja Sušca. Kao da je predosjetila potres. Sve je pod morem izgledalo mrtvo, ukleto, kao nakon kakve katastrofe. Jezivi dojam je pojačavala i grobna tišina jer je more bilo potpuno mirno, bez

Trišćavac i bezdan

najmanjeg vala, što je na Sušcu rijetkost. Tada se začula iznenadna podmorska udaljena grmljavina, kao da je pod morem u dno udarilo neko veliko nebesko tijelo. Nakon toga uslijedio je snažni plimni val koji je iznenađenog Špira odbacio prema obali te ga nakon toga povukao u dubinu. Sreća i iskustvo Špira

Učinkovita je čeka u modro su spasili od utapanja. Jednom drugom prilikom uz istočnu obalu Sušca u širini nekoliko metara i visini gotovo jednog metra pod morem nakupila se nevjerojatna količina meduza, ostavljajući dojam kao da se po njima može prošetati do obale. Pored tih morskih priča i legendi uz Sušac su vezane i neke druge, lijepe i manje lijepe priče i legende. Neke smo ispričali u ranijim nastavcima, a priču o Sušcu završit ćemo jednom ljubavnom legendom. Priča je to o muškarcu i ženi, čija se ljubav rasplam-

Velike tabinje

sala prilikom njihova susreta upravo na ovome svjetioniku. Budućnost im je ranije već bila zapisana jer je ona bila vjerena za drugog, a on je već bio oženjen. Osjećaji koji su ih preplavili bili su toliko intenzivni da su u deliriju ljubavi i zanosa zbog nemogućnosti da zauvijek ostanu zajedno na svom otoku ljubavi skočili s vrha litice pod svjetionikom u more… I za njima, navodno, noću plaču klaukavci. Sve te priče svjetioničari prepričavaju s koljena na koljeno namjernicima i turistima koji

Litica pod svjetionikom

Podmorski greben pod sjevernom obalom Sušca

ljeti dolaze na sedmodnevni boravak u uređeni turistički apartman. Kada se pođe na počinak, zvukovi u dugim i pustim hodnicima velike svjetioničarske zgrade utihnu. Ako se tada odškrine teške drvene kapke na

prozorima, možda će se u huku mora koje se lomi pod liticom i neobičnom glasanju klaukavaca razaznati dječji plač. Plače li to i danas neutješna duša onog nesretnog umorenog novorođenčeta?

Meteorologija

OŽUJAK - 'luđak'

Ožujak je treći mjesec u godini. Ima 31 dan. To su najsažetija obilježja toga mjeseca s kalendarskog gledišta. Kada bi ga meteorolozi opisivali na sličan način, tada bi vjerojatno istaknuli da je ožujak prvi proljetni mjesec te mu priliči naziv rano proljeće Napisao mr. sc. Milan Sijerković, arhiva RNJ

stronomske su okolnosti po voljne za nastup ugodnijeg, prije svega toplijeg vremena. Od početka do svršetka ožujka svijetli se dio dana produlji za oko sat i pol i sredinom mjeseca razdoblje od izlaska do zalaska Sunca postaje dulje od 12 sati. To se zbog prisutnosti atmosfere i loma svjetlosnih zraka događa nekoliko dana prije nastupa proljetne ravnodnevice, koja je prema astronomskim mjerilima početkom zadnjeg ožujskog desetodnevlja, najčešće 21. ožujka. Kao što svi znaju, tada nastupa službeno, astronomsko proljeće. Sredinom ožujka podnevna visina Sunca iznad obzora poraste na oko

44 °. Zahvaljujući duljim danima, a unatoč tome što na nebu ima još znatno oblaka, Sunce u ožujku prosječno sja gotovo šest sati dnevno, što je otprilike jedan sat dulje nego u veljači. Povoljne astronomske okolnosti dovoljan su poticaj zamjetnom zatopljenju tla i zraka. Srednja mjesečna temperatura zraka u ožujku na Jadranu je 2 do 2,5 °C viša nego u veljači, pri čemu je porast temperature pri obali veći nego na otvorenom moru. Srednja dnevna temperatura mora u ožujku iznosi na sjevernom Jadranu prosječno 8-9 °C, a u Dalmaciji 10-11 °C. Povišenje temperature bi pod utjecajem Sunčeve topline zacijelo bilo i veće da nije hladnog djelovanja mora, koje se u proljeće sporije grije nego kopno.

Srednja mjesečna temperatura površine mora u ožujku na sjevernom Jadranu je oko 10 °C, a u Dalmaciji je zamjetno viša te iznosi 12-13 °C. Ožujak na Jadranu nije pretopao. U Puli, primjerice, najviša ožujska temperatura tek svake pete godine prosječno dostiže 20 °C. Ipak, u Opatiji je jednom prigodom ožujska temperatura porasla na 25 °C, a u Senju je 21. ožujka 1990. (upravo na prvi dana proljeća!) izmjereno 25,4 °C.

Luđak i magarac Kad bi Sunce bilo jedini činitelj klime, tada bi tijek ožujskog vremena bio vrlo jednostavan i predvidljiv. Iz dana u dan temperatura bi postupno rasla i

proljeće bi gotovo nezamjetno, ali ustrajno i odlučno, zauzimalo svoje mjesto na pozornici godišnjih doba. No, nažalost ili nasreću (ovisno o različitim gledištima i sklonostima) – nije tako. Tu je i atmosfera, koja je često sklona pomutiti i pokvariti astronomske smjernice. Ona to čini ponajvećma posredstvom sustava strujanja na velikim područjima (opća atmosferska cirkulacija) koji diljem našeg planeta premještaju velike mase toplog i hladnog, vlažnog i suhog zraka. Zbog grijanja Zemljine površine, pri čemu se više grije kopno nego more, u ožujku se raspored atmosferskog tlaka i strujanja znatno razlikuje od onoga kakav je bio zimi. Moćna i slabo pomična istočnoeuropska (ruska, sibirska) anticiklona, koja je zapravo potaknuta jakim hlađenjem zasniježenog tla i najnižih slojeva zraka u dugim zimskim noćima, zbog proljetnog grijanja tla otupjela je svoje zube. Zbog toga malokad doseže do Jadrana pa je i njezin utjecaj na vrijeme rijetko prisutan. Anticiklone koje u ožujku imaju prevladavajući utjecaj na vrijeme na Jadranu tada su drukčije naravi. Manje su postojane i prilično su gibljive te se zapravo često premještaju u paru zajedno s ciklonama (u vremenskom redoslijedu nakon njih). Najneugodnije su one anticiklone čije se središte zadržava nekoliko dana iznad sjeverozapadne Europe. U takvim se okolnostima na prednjoj (istočnoj) strani anticiklone na Jadran sručuje vrlo hladan zrak. Tada se može zamijetiti i mraz,

odnosno temperatura se snizi ispod Celzijeve ništice. Jutarnja se negativna temperatura u obalnom dijelu sjevernog Jadrana u ožujku zamijeti prosječno dva-tri puta. U ožujku 1987. “hladnih dana” je u Senju bilo 14, a u Puli čak 16! Ako je pritom na Jadranu ili u njegovoj blizini prisutna sredozemna ciklo-

na, tada pri sučeljavanju hladnog kopnenog zraka s toplim i vlažnim kojega donosi ciklona može padati snijeg na jadranskoj obali, pa i na otocima, i to katkad vrlo obilan. Upravo zbog takvih naglih i jakih promjena vremena, kad nakon ugodne proljetne topline može nastupiti neugodno

zimsko razdoblje, u puku je prisutno mišljenje o ožujku kao vrlo ćudljivom mjesecu. Veli se "ožujak-luđak"! (Marzo, mato), Nije ni marac-magarac! (ni on može donijeti studen).

Marčane bure U takvim okolnostima, nakon

prodora hladnog kopnenog zraka iz sjevernijih krajeva Europe, čiji učinak može pojačati i prisutnost sredozemne ciklone, na Jadranu može zapuhati vrlo jaka bura. Ona može biti i olujna s orkanskim udarima, koja često izaziva pomutnju u prometu, uzrokuje štetu, a može biti i opasna po ljude. Ožujska bura obično zahvati cijeli Jadran i potraje nekoliko dana, uz postupno slabljenje. Takvu buru često prepoznajemo prema velu ili zastoru sićušnih slanih morskih kapljica, koji vjetar nosi zrakom i donosi posolicu predmetima i osobama koji mu se nađu na putu. U puku je prisutno mišljenje da se takve vrlo jake bure događaju tri puta tijekom ožujka. Na to upućuje i sljedeća pučka izreka: Marač mora tri puta posoliti. Jadranski težaci, ribari i mornari vjeruju da se ožujske bure moraju ispuhati prije nego što nastupi mirnije i toplije proljetno vrijeme. Kao nadnevci njihova najjačeg puhanja u pučkoj se meteorologiji obično spominju 7., 17. i 27. ožujka. U svim naznačenim nadnevcima prisutna je brojka 7. Je li posri-

jedi magičnost te brojke ili pak simetrija izabrana zbog lakšeg pamćenja – teško je zaključiti. Možda je prisutna čak i realnost događanja! U Puli, prema podacima opažanja jakosti vjetra, u prvoj trećini ožujka statistički

je najvjetrovitiji dan 5. ožujka, u drugoj trećini 16., a u trećoj 28. Dakle, po jedna žestoka bura u svakoj trećini. Ozbiljnija meteorološka istraživanja otkrila su, međutim, činjenicu da je redovitost pojavljivanja ožujskih

bura vrlo upitna, a pogotovo se to odnosi na nadnevke njihova puhanja.

‘Sitni’ morski bofori Suvremena Beaufortova ljestvi-

ca za opažanje jakosti vjetra u blizini Zemljine površine ima 13 stupnjeva (od 0 do 12). Još je u primjeni u mnogih kojima je vrijeme važno, a kojima je prosudbeni podatak o jačini vjetra dobra zamjena za podatak o brzini vjetra, što se dobiva mjerenjem pomoću meteorološke sprave anemometra koja nije svima dostupna. Postoje posebne ljestvice za procjenu jačine vjetra na kopnu, te za more. Ovoga puta predočit ćemo ljubiteljima ribolova “morsku” Beaufortovu ljestvicu, uz pojašnjenje svakoga stupnja (bofora), uz opis stanja mora, odnosno pojava na otvorenome moru (pučini) prema kojima prosuđujemo jačinu vjetra. Uz svaki stupanj naznačit ćemo i prosječnu visinu valova na moru ( u zagradi vjerojatno najveću visinu vala). Od ukupno 13 stupnjeva, ovaj put podastiremo slabijih šest stupnjeva Beaufortove ljestvice. Dakle, krenimo redom, od najmanjih prema najvećima.

Stupanj (bofor): Mirno. More je poput zrcala. Na moru kraj obale je tiho. Stupanj 1: Naborano. Nastaju nabori, poput ljuski, na morskoj površini, ali bez ikakve pjene [Visina valova 0,1 m]. U blizini obale ribarske barke zadržavaju već zauzeti smjer plovidbe (brodica može slušati kormilo). Stupanj 2: Valičasto. Mali valići, još kratki, ali izraziti. Njihove krijeste imaju staklast izgled, ali se ne lome. [Visina valova 0,2 (0,3) m]. Plovi li u blizini obale barka s jedrima, tada vjetar jačine dva bofora nadima jedra i barka plovi brzinom 1-2 čvora. Stupanj 3: Malo valovito. Vrlo mali valovi; krijeste se počinju lomiti; pjena staklenastog izgleda; raspršeni bijeli vrhovi. [Visina valova 0,6 (1) m]. Kraj obale barka s pogonom na vjetar pri toj jačini počinje se naginjati na bok i giba se brzinom 3-4 čvora. Stupanj 4: Umjereno valovito. Mali valovi koji postaju dulji; brojni bijeli vrhovi. [Visina valova 1 (1,5 ) m]. Dobar vjetar za jedrenje. Brodice se dosta naginju, ali jedre s neskraćenim jedriljem. Stupanj 5: Valovito. Umjereni valovi koji dobivaju jasnije izduljen oblik; mnogo bijelih vrhova. Može biti ponešto magle od morskih kapljica (morski dim). [Visina valova 2(2,5) m]. Brodice skraćuju jedro. Stupanj 6: Jače valovito. Po-

činju se stvarati veliki valovi; posvuda krijeste bijele pjene. Obično ponešto više magle od morskih kapljica. [Visina valova 3(4)m]. Jedro se skraćuje po drugi put; pri ribarenju potreban oprez.

Kitovi bježe – nevrijeme stiže! Morski sisavci kitovi odvajkada su privlačili pozornost mornara i bili predmet brojnih

čudovišnih i zastrašujućih priča kojima se kratila dosada na dugotrajnim dalekim putovanjima. Vanjskim oblikom slični su ribama, ali nisu ribe. Kitovi su odavno poznati kao dobri proricatelji vremena. To se posebice odnosi na goleme bezube kitove koji mogu narasti do 25 metara duljine. O njime se inače mnogo zna, što ne iznenađuje jer su osnovna meta kitolova. Kad je vrijeme stabilno i postojano lijepo, usani mirno i bez hitnje plivaju blizu površine vode. U takvim okolnostima mornari koji su ih zamijetili s olakšanjem i bez straha očekuju sljedeće dane. Zamijete li, međutim, kako kitovi užurbano napuštaju neko područje, moraju se zabrinuti. To je prilično pouzdan znak približavanja oluje. Ona će stići suprotno od smjera kamo su se kitovi uputili. Mornari kitolovci zamijetili su u Tihome oceanu kako je njihovo

napuštanje opasnoga područja bilo čak dan prije prvih znakova padanja tlaka na barometru koji su upozoravali na približavanje oluje. Neposredno uoči oluje – ako se ona približila ranije nego što su to kitovi očekivali i predviđali, ili ih je čak zatekla nespremne ( i to se događa!) – kitovi se upućuju u veće, od nevremena sigurnije dubine. Lako je moguće da kitovima pri proricanju vremena pomaže zamjećivanje ultrazvučnih valova, koji im inače služe za orijentaciju u vodi. Možda je to slučaj i onda kada kitovi u vodama Arktika i Antarktike pri sniženju tlaka uoči oluje napuštaju vode između ledenih santi i udaljavaju se od njihovih rubova. Zamijećeno je da tada kitovi plove protiv vjetra i zahvaljujući tome izbjegavaju područja u kojima se skupljaju ledene mase koje bi ih mogle usmrtiti.

Ribarske izreke Kad dupin skače vanka mora, jugo će! Bolje biti glava od gere, nego rep od cipla! Čovik i barbun, dobri su saki stajun!

Ribolov iz barke

LITO OD GOFA 3: povratak ludila

ve se napokon poklopilo, temperatura mora, termoklin, gofovi su nahrlili i natjerali zubace da i oni grizu zbog konkurencije koju im gofovi predstavljaju. Poznato je da među predatorima unutar vrste postoji zakon konkurencije, koji za nas ribolovce znači otprilike to da što je više komada ribe na jednom području, veća je šansa da će se među njima pronaći ona koja će htjeti ugristi našu ješku, jer se boji

da pored ostalih jedinki u jatu ne ostane gladna. Međutim, konkurencija postoji i među vrstama, pa tako mase gladnih i za lov raspoloženih gofova potaknu na hranjenje i zubace koji se boje da ne ostanu bez svoga obroka. Sve nam se te teorije motaju po glavi dok uz nadu u novi griz nadivamo živu iglicu i rastežemo panulu. Prije nekih pola sata do sat, nakon izvučenog zubaca, više nismo dobili griz na veliku, ranjenu, izmorenu iglicu. Neuspjeh smo pripisali njezinoj lošoj kondiciji i prevelikim dimenzijama, bar

smo se tako tješili. Zapravo smo znali da su jednostavno prestali gristi, ali je nekako ugodnije svoju nadu u novi griz potkrijepiti sumnjivom teorijom. Sad češljamo teren s iglicom idealne veličine i savršene kondicije.

Riba je sita Prošli smo neka tri đira po raznim dubinama, od 16 do 26 metara, ali uzalud. Neveliko jato zubataca se brzo i jednostavno nahranilo, a na ovoj poziciji ni nema često gofova, uglavnom pokoji felun, pa je zbog

manjka konkurencije ura od griza kratka. Na putu do doma svraćamo na ručak i kupanjac u jednu plitku valu u unutarnjim kanalima. Nemam mira, ulazim na brzinu u gumenjak, vuče me jedan prolaz da ga odradim. Imam oko sat vremena pa ću ga ispitati, iako neće biti lako bez sondera. Moj lov gofova i zubataca se pretvorio u lov iglice. Prvi put ovdje lovim pa ne mogu sa sigurnošću odrediti gdje bi se jato iglica trebalo nalaziti ako ih uopće ovdje ima. Potrošio sam 50 minuta na traženje iglice po obližnjim puntama i valama, da bi tek na kraju ulovio jednu na jedvite jade. Brzo je nadivam, motam vunicu, rastežem panulu. Prolaz se nalazi između velikog i jednog malog otočića, dubina u sredini je 16-18 metara, dno je prekriveno posidonijom s pokojom škrapom. Ima nešto korenta pa je to zapravo klasična ljetna pošta s manjim i srednjim zubacima, bar u teoriji. Imao sam vremena proći samo jednom kroz prolaz i nastaviti oko isturenog puntala manjeg otočića. Niti je bilo vremena, a i ura od griza je davno prošla. Zubaci su danas grizli u dva navrata i teško da će opet. Za gofove nisam ni siguran jesu li ušli ovoliko duboko u unutarnje kanale. Doma se vraćamo više nego zadovoljni − gofovi su u điru sve više i više, a zubaci su konačno proradili. Pauzu od nekoliko dana smo među ostalim iskoristili i za kupnju nove kučme (kuka, gaf), nakon

što je stara potonula na poštu o’ zubaca. Kučma mi je izuzetno bitna. Nikad ne koristim opraru (podmetač) jer ribu do nekih 2,5 kg samo ubacim u brod bez ikakvih pomagala; najlon predveza debel je i izdržljiv, a veća riba ionako na površini zna stvarati previše problema da bih riskirao s ubacivanjem u opraru. Kučma tu odradi posao vrlo brzo i efikasno. Najgore

što možete napraviti s ribom na površini je odugovlačiti. Ja ju odmah zakučmam i to po sredini tijela. U rep nije dobro jer riba ima previše sile u glavi pa vam npr. veći gof lako može pobjeći izbivši vam kučmu iz ruke. Ni u glavu nije dobro jer, ovisno gdje se pogodi, ili je pretvrdo ili se pogodi u škržni poklopac koji lako puca pa može doći do ispadanja ribe s kučme, i

konačno, ako nemate sreće, do gubitka iste. Našao sam tih dana i fantastične VMC prokromske udice, koje će u okršaj s mesnatim gofovima.

Rajski otok Za sljedeći vikend pada dogovor s Vedranom i Grgom da idemo na jedan neveliki predivni sjevernodalmatinski otok,

kod naših prijatelja Duje i Lovre. Vedran je svojim brodom došao nešto ranije, a ja i Grga katamaranom uru vremena nakon ljetnog neverina. Duje i Lovre su nas srdačno dočekali sa svojom familijom, a nedugo nakon što smo se smjestili, izletili smo u pregled terena malo pred zalaz sunca. Tu sam ugrabio priliku za testiranje nove panule za plitki ljetni lov

između 10 i 20 metara dubine. Osnova je od asso najlona za parangale koji se prodaje u velikim matasama, debljine 0,90 mm. Na motovilu imam čak oko 200 metara osnove, zlu ne trebalo. Na kraju je jaki zogulin na čiji drugi kraj dolazi predvez. Po osnovi slažem 40 olovnica od 10 grama, počevši od tog zogulina pa prema motovilu po sljedećem rasporedu: prvih pet olovnica od 10 grama na međusobnom razmaku od 50 centimetara, pa sljedećih pet na svakih 100 centimetara, pa 10 na 150 centimetara, pa 10 na 200 centimetara i posljednjih 10 na svakih 250 centimetara. Dakle ukupno 400 grama olovnica, a razmak između prvog i zadnjeg olova ispadne blizu 70 metara. Predvez na ovoj panuli je dug nekih 12-15 metara. Panula još nije bila u moru pa bi je valjalo testirati. Za to nam treba nekakva ješka − odmah provjeriti kakva je situacija s iglicama. Naslušao sam se o trakici pancete kao najboljoj varalici za iglice. Sad ćemo baš napraviti usporedbu vunice i slanine. A ne sjećam se kad sam zadnji put naletio na toliko

iglica kao tamo. Bacale su nam se k’o lude, na svim pozicijama, svih veličina, mada su najčešće bile srednje i velike. Skeinfish je ovaj put pobijedio slaninu, otprilike u omjeru 60:40. Uzeo sam jednu oveću iglicu, nadio je i krenuli smo propanulati 15 minuta. Skužio sam da na novom terenu, s novim pogonom i s novom panulom nemam uopće filinga na kojoj sam dubini. Ma nije ni bitno, glavno da zafrkancija konstantno podiže atmosferu, a riba će već doći. U sumrak smo rastegnuli skosavice i krenuli u jednu valicu skosati. Kroz par minuta smo ulovili jednu lignju od 20 deka. Dobro je, “uboli“ smo iz prve, tu su, sad ćemo ih maznuti par komada i napuniti bazen.

Muke po lignjama Mo’š mislit’! Nismo je više čuli do mraka, posli smo još provukli rapalu ispred porta jer ima nešto rasvjete, no brzo smo se složili da je pametnije iskrcati se na kopno. To ustvari možda i nije bilo toliko pametno, jer smo nakon odlične večere

feštali (blago rečeno) do sitnih jutarnjih sati, “ubili oko“ uru vremena, a onda otišli u svitanje na lignje i panulu. Grga je tu bio pametan pa je ostao spavati, a ja i Veki smo krvavih očiju rastegnuli rapale. Ne samo da

nismo ništa ulovili, nego nam je i ona lignja od sinoć krepala. Potaknut uspjesima u lovu iglicom zadnjih mjesec dana, u dilemi iglica ili krepana lignja, odlučujem se za živu iglicu, koju je ovdje stvarno lako uloviti.

Svi smo ovdje prvi put i nemamo pojma o terenu. U takvim uvjetima mi se ne da eksperimentirati previše s dubinom nego se odlučujem za dobrih starih 25 metara. Kako je teren skroz strm i nama nepoznat pa ga je teško pratiti, gubimo se od 15 do 40 metara. S novom panulom mi nije zgodno raditi na toj dubini pa dodajem još jedno olovo od 100 grama na zogulin koji spaja osnovu i predvez. Završetak predveza je klasičan za iglicu – 3 ownerice i jedna manja nosiva klizna udica od prokroma. Prolazimo tako poziciju za pozicijom bez uspjeha, sunce se diglo visoko i počelo peći, refleksija u bonaci poduplava efekt. Oko 9-10 sati se digao Grga i spustio panulu sa štapom. Na malom multiplikatoru ima namotanu upredenicu 0,35 mm. Upredenicu s 15 metara dugim predvezom od najlonskog monofilamenta debljine 0,80 mm spaja preko malog ali jakog zogulina, na koji kači olovo čuvar od 350 grama. U more se ispušta onoliko upredenice koliko je potrebno da pri brzini lova olovo bude par metara iznad dna.

Težak teren Budući da ja na ručnoj panuli pratim sloj mora uz samo dno, Grga svoju iglicu poteže u srednjem sloju u po dna, tako da pokrijemo što više terena. Prolazimo na taj način dva izuzetno strma puntala, na kojima vrlo teško pratimo zamišljenu dubinu. Više smo po 40 nego

po 25 m, a i kad forsiramo pliće uglavnom zapinjemo panulom po zidu. Ovakva pošta je što se tiče zubaca izvrsna za zimu, a ljeti daje zubace samo u zoru. No 2007. godine ja to još nisam znao pa vučemo ko ludi. Takvi zidovi su odlični za gofove. Raspitali smo se malo kod mještana u portu i žale se kako već dugo nitko nije ulovio gofa. Ali mi smo mišljenja da ga mora biti, pogotovo ovo ludo lito od gofa. Nastavljamo na jednoj blažoj padini punoj škrapa, pra-

va ljetna i ranojesenska pošta. Uvjeren sam bio da je ispod nas obilje zubataca, uvjeren sam i sad dok ovo pišem, ali riba jednostavno nije htjela gristi. Sunce je skoro u zenitu, a još maestral nije počeo, ovo je najgori trenutak što se tiče ljetnog panulivanja. Upekla je vrućina, a neispavanost i alkohol od sinoć nam dolaze na naplatu. Radimo taktičku pauzu u portu, malo odmora i spize će nam dobro doći. Dok je Veki spremao ručak, Grga i ja smo u

portu lovili ješku za parangal. Veki je nedavno napravio parangal namijenjen lovu predatora živom ješkom, s kojim je u prvom bacanju ulovio predivnog kovača od dva kila. Svi smo se nabrijali na to, a pauza u portu nam je dobra prilika da se pobrinemo za ješku. Napravili smo najjednostavniji predvez za lov s kraja štapom. Na kraju predveza je olovo od 30 grama, iznad su tri pioke s malim udicama. Ješkali smo ih malim rakovima samcima i ugrcima.

Ulovili smo nekoliko kneza, arbuna i škrpuna od 25 deka koji je bio ispod kaića na po’ metra dubine. Skoro smo i sunčanicu ulovili, ali nas je Veki spasio s predobrim ručkom. Na desetak udica parangala smo nadili živog arbuna, škrpuna, dvije iglice i par ljigavih kneza. Sve smo to utopili između 15 i 40 metara na kosinu koja završava s okomitim rubom u dubinu. Zapuhao je maestral, a korenat je baš onakav kakav treba biti. Sad bi tribalo uvatiti ribu! Složili smo se da bi trebalo nešto promijeniti. Lovre nas je uputio na poštu od zubaca na kojoj uvijek ima kantara. A kantari svojom aktivnošću znaju i zubace potaknuti na griz. Zato vadimo onu krepanu lignju od sinoć iz leda i nadivamo je što bolje možemo. Grga, koji je tog ljeta isto ostvarivao fantastične rezultate,

spustio je panulu u more i počeo pratiti dno.

Griz Veki je suvereno kormilario svojim brodom prateći dubinu na ovom teškom terenu, a ja sam se maknuo s panule, jer očito nosim nesreću, danas sam niš koristi. Jedino što nisam stao lajati o korentu, vjerojatno su me ova dvojica htjela baciti u more. Ali bar kad je korent u pitanju, znam što govorim. Klizimo prema puntalu u prolazu s malim otokom. Iz prolaza korenat jedva primjetno izlazi u dubinu. Ne ulazimo u plitki prolaz nego se držimo po strani prolaza na 22 m dubine, malo izvan puntala, tamo gdje korenat nabija prema dubini. Grga svako malo spušta panulu na dno, u jednom trenutku naglo kontrira i počinje izvlačiti, ima

ribu na panuli. Riba je ugrizla točno kad je trebala, baš tamo gdje je trebala. Grga je brzo doveo feluna do broda, ja sam se čak mislio da ga kučmamo, ali ga Grga vadi iz mora bez ičega. Ima blizu 2 kila, ajde bit će za gradele, već smo se pobojali da ćemo morati gradelavati samo s iglicama. Htjeli smo malo žešće nazdraviti, ali predlažem malo strpljenja, riba je tu, treba ponoviti prolaz s dobrom iglicom, kojih je pun bazen. Predlažem da Veki bude na panuli, prijedlog usvojen. Grga nije izdržao pa je jednu iglicu spustio sa štapom i olovom čuvarom. Pratim za timunom onih 22 metra, prolazimo točku u kojoj smo maloprije realizirali griz, nastavljamo dvadesetak metara dalje razom prolaza po škrapovitom dnu u laganom korentu. Odjednom Veki kontrira, malo još nategne i povuče da

vidi što je na stvari, a kad je osjetio otpor ribe počeo je vikati “Zubatac! Zubatac!“ − “Ma ajde muči i čupaj ga od dna!“ Vukao ga je koliko mu je riba u pauzama od divljanja dopuštala, svako malo mu je izvukao po koji metar najlona, olovnice su bubale po rukama i brodu. Kako se riba nije umarala, počeli smo sumnjati na gofa. Uzeo sam panulu u ruke samo na kratko da ga procijenim, ali mi je istog trena, kad je gof snažno krenuo, najlon zaparao suhe prste na rukama, na što se ekipa pokidala od smijeha. Ne ide mi pa vraćam panulu u ruke majstoru. Veki ga je ubrzo počeo kontrolirati. Veliki srebrni odsjaj se ukazao na petnaestak metara ispod broda. Stvarno ga je bilo gušt gledati kako se previja i svojim srebrnim tijelom reflektira sunčevu svjetlost. Cijelo smo vrijeme lagano vozili, a kad smo

ga privukli na sedam-osam metara od broda, ugledali smo fantastičan prizor. Ulovljenog gofa koji se bori za goli život pratilo je još najmanje petnaestak jedinki iz dva različita jata, komadi od jedan do šestsedam kila.

Malo bolji macan Grga je odmah podigao iglicu među njih, a nama u vidokrug, što je zapravo bila greška. Onda smo svi mislili da ju treba ubaciti među njih, ali u toj situaciji im nije uopće interesantna. Sada iz ove perspektive

vidim da ju je trebalo podignuti samo 4-5 metara iznad dna, jer oni gofovi koji su ostali dolje su u tom trenu vjerojatno još uvijek lovili. Ma ni nije bitno na kraju krajeva, trebalo je ovog izvući. Jako se dobro sjećam kako se previjao zadnjih par metara, dovukli smo ga s lijeve strane broda na što nisam navikao, skoro sam ga promašio s kučmom, jedva sam ga zakačio malo ispod kože. Ali zato kad smo ga ubacili u brod nastalo je općenarodno veselje. Pa nek samo oni govore da nema gofa! Od zadovoljstva koje nas je preplavilo zaboravili smo na neispavanost, na muke po vrućini, suncu i bonaci. Adrenalin nas je držao. Čuo sam se sa starim koji je upravo izašao na more četrdesetak milja južnije od nas, lovi iglice za ješku. Potegnut će panulu kratko u zalaz sunca a ujutro će tražiti gofe. Kad smo se malo skulirali, nastavili smo u opuštenom ritmu. Ja sam vjerovao da je riba još raspoložena i da ćemo odmah dobiti novi griz. Bio sam napaljen jer je moj red za panulu. Nakon tri-četiri đira bez da smo čuli ribu zaključili smo da danas stvarno nosim nesreću. A već je i kasna ura, treba još podići i onaj parangal. To je posebno zadovoljstvo, s ribom u jaceri voziti prema potopljenom parangalu od kojeg očekuješ još koju ribicu. Dobro, ovakav parangal teško da može dati malu ribu, tu je ili-ili. Brzo smo ga podigli, većina ješki je bila netaknuta. To me malo i

čudi, s obzirom da je parangal bio potopljen za vrijeme ure od griza, pa zaključujemo da je izbor pozicije bio loš. Onom škrpunu, iako je dobar komad za brudet ili lešadu, poklanjamo život. Volim moru vratiti, pogotovo kad nas je ovako bogato nagradilo. Nakon uplovljavanja u porat slavodobitno smo se prošetali kroz misto s jednim bokunićem i jednim bokunom. Kad smo došli do Duje i Lovre koji rade u svom restoranu, oduševili su se ulovom i odmah počeli pripremati gradele. Feluna nećemo ni spremati, jer ovaj gof od 6 kila će biti i više nego dovoljan za dobru feštu. Dok je Grga čistio gofa, meni od staroga stiže SMS poruka sadržaja “zub 4 kg“. Riba se lovi kao da je jesen!

Fešta za kraj Duje i Lovre su majstorski ispekli gofa u komadu, koji je nahranio preko 15 ljudi u nezaboravnoj fešti koja je potrajala sve do jutra! Nakon tolikog umora i bančenja nikom nije palo na pamet da se diže na panulu. Ujutro me oko 10 sati stari budi pozivom u kojem mi se žali da mu je veliki gof sve pokidao. U tom trenu mi je malo krivo što mi nismo isplovili, ali kad sam vidio kolika je tramuntana vani s guštom sam se vratio u krevet. Ipak, sat vremena poslije stiže novi SMS “gof 11 kg“. Mi smo se zasluženo odmorili i lagano spremili pa put kući. Moram se ovim putem zahvaliti Lovri i Duji na fantastičnom gostoprimstvu i izuzetno ugodnom druženju.

Najeli su nas, napili i nasmijali. Svak bi poželio to ponoviti!

Ipak nije kraj Vikend koji je uslijedio je čista ribolovna perverzija. Sada i slijepac vidi da je cijeli akvatorij po rubovima kulfa krcat gofovima, a i zubaci solidno rade. Nosimo ovaj puta dvije jacere s ledom. U petak ujutro je neverin promiješao more. Kad smo isplovljavali, još je padalo malo kišice. Dolazimo uru prije zalaza sunca, a u zraku se ćuti novi nadolazeći neverin. Na brzinu lovimo par iglica bez problema i spuštamo tešku panulu u more. Vučemo panulu pod rubom, stari na timunu, meni tunja u ruci. Nakon samo par metara udara riba, gof je, solidno se bori, ali ga uspijevam brzo iskontrolirati, stari mi vozi u krugu tako da tu nema problema, riba je brzo na površini i kučma presuđuje gofu od 4 kg. Brzo dok riba radi nova iglica leti u more, stari preuzima panulu i na istom mjestu dobija griz, ovaj gof je malo luđi, otima se i vozi k’o lud, polako ga privlači i napokon kači s kučmom. Iako je ovaj bio puno borbeniji od prethodnog, lakši je za desetak deka. Tako vam je to s gofovima, sa svakom ribom je drukčije. Sljedeći đir sam opet na panuli, radimo sve kako treba, ali ovaj put ne dobivamo griz. Uporni smo i nastavljamo dalje po tom rubu, sunce je na samom zalazu iako se ne vidi od oblaka nadolazećeg neverina. Vrime kakvo riba u pravilu

voli. Pedesetak metara dalje osjetim lagani griz na iglicu, pa stanka, pa opet konkretni griz na koji slijedi kontra. Riba je gore, prvo samo lagano lupeta glavom, masa nije velika pa se lako s debelim najlonom izvlači.

Krcato s gofovima Sve je puno gofova! Blizu broda počne snažno voziti u stranu, ovi feluni se uvijek bore na jednak način. Lako ga ubacujem u brod, ali mi je skliznuo iz ruke i pao na najlon složen na podu u kokpitu, zamrsio mi je panulu. Tu smo izgubili dodatnih deset minuta da to sve odmrsimo, rastegnemo, posložimo. Sumrak je pa motamo panulu i brzo pičimo u obližnju uvalicu na lov lignje skosavicom. Vrtimo se u sporim krugovima i svako malo vadimo lignju. Na puntalu na izlazu iz valice vidim kako južni korenat divlja. Dolazi neverin, tlak naglo pada, a razina mora raste – južni korent nosi plimu. Do mrklog mraka smo ulovili osam komada liganja, pa idemo leći prezadovoljni bogatim ulovom gofova i liganja u samo 2 sata. Nevera lupa cijelu noć. U subotu smo zakasnili na lignje u zoru pa spuštamo panulu naješkanu lignjom od sinoć. Pozicija od zubaca, ali zubaca nema, a kantari nam u dva đira razbijaju dvije lignje. Selimo se na onaj rub na kojem je stari zadnji put ulovio gofa od jedanaest kila. Rastežem panulu prije ruba, i odmah mi

udara riba, kontriram, zubatac je, ima tri-četiri kila, dobro se bori, a onda se odjednom tunja olabavila. Pa nije moguće da je ispao, vjerojatno je precvikao. Izvukao sam tunju i potvrdio moje sumnje – precvikao je tunju kao škarama. Malo smo nervozni jer je dan loše počeo, prvo kantari, sad ovo cvikanje. Na brzinu vezujem novu kliznu udicu i mustadov rampin, sve ponavljamo i opet na istom mjestu griz, čupam ga ovaj put iz sve snage, ne dam mu ni malo prostora za egzibicije, brzo izlazi na površinu, pa u brod. Par deka ispod tri ipo kila i mi smo zadovoljni, ali ipak mi onaj što je cvikao predvez malo kvari doživljaj. Sad je stari na panuli, prolazimo opet isto, ali ovaj puta riba ne grize. Ponavljamo prolaz u drugom smjeru i vidim staroga kako daje kontru, bori se s ribom, ali riba ne pruža dovoljan otpor s obzirom na masu. Kad ju je dovukao na 15 metara od broda, počinje prava borba, e to je gof. Vozimo u krugu brzinom od oko tri milje da ga izmorimo, metar po metar i eto ga na površini, kučma ga je sredila. Težak je oko dvije ipo kile, takvi su izvrsni na gradele jer ga lako možete peći u koma-

du, a lako je procijeniti kad je dovoljno pečen. Dajem starom da opet lovi, vozimo dva đira po istom mjestu bez uspjeha, ulazim pliće na nekih 16 metara i dobijamo novi griz feluna, riba radi ludo!

Poluvrijeme Ovaj izlazi vani rekordno brzo, šteta ga je izvlačiti s ovako

debelim najlonom, ali takva je teška panula, ne smije se riskirati s tankim najlonima jer se love ribe od 0,5 pa sve do 50 kilograma težine. Vrtili smo se tuda još neko vrijeme, a onda smo skužili da je riba napravila pauzu pa ćemo je napraviti i mi. Nismo se žurili, jer sve što se dalje treba dogoditi s ribom dogodit će se na popodnevnu uru od griza. Ribu smo pospre-

mili u jaceru, najeli se, čak sam i zaronio da propelu očistim. To je rezultiralo time da nam brod u brzini na minimum gasa ide skoro milju brže nego prije čišćenja. To smo primijetili kad smo krenuli na iglice jer su nam preostale dvije lignje krepale. Ulovili smo za pola sata i previše iglica, pa smo mogli lagano krenuti na panulu. Počinjemo od pozicije na kojoj smo jutros dobro prošli, češljamo je više puta, ali ništa. Nastavljamo loviti na susjednom rubu, jedan prolaz i selimo na drugi obližnji rub. Pri kraju tog ruba, na ulazu u uvalu gof mi napada iglicu, samo se objesio, a ja mu presuđujem kontrom kojom mu kačim ownericu u ždrijelo. Fino se borio, ali imao je premalo šanse, no dobro sam se naguštao. Oko četiri kila mesa. Sljedeći đir stari na istom mjestu kači brata ovom netom ulovljenom. Izvezao sam se vani u dublje prema kulfu, a stari polako izvlači metar po metar, olovo po olovo. Riba baca predivan odsjaj na popodnevnom suncu, ali to kratko traje, gof od tri ipo do četiri kila je skončao u jaceri s ledom. Danas smo se dobro nalovili, uboli smo obje ure od griza i ako zanemarimo zubaca koji se spasio cvikanjem, dan je više nego uspješan. I večer za lignje je bila dobra, u bazenu

se praćaka petnaestak novih komada.

Prepredeni zubaci Svanulo je predivno mirno jutro, a mi totalno nabrijani češljamo poziciju. I nakon šest-sedam prolaza ništa se ne događa, ali još ne odustajemo od te pozicije jer bi ura od griza trebala početi uskoro. Pa ipak, dosadno je stalno loviti po istom mjestu pa se nakon dva prolaza premještamo na susjednu poštu. Dolazi i drugi brod, spušta panulu, nešto mu udara i ispada. Vidim ga kako izvlači prazan predvez ostavši bez ješke. U tom trenu starome udara zubatac, povlači ga dva metra i onda gubimo ribu. Siguran sam da je opet precvikao. I zaista je, ovaj najlon asso je užas, cvikaju ga ko ludog. Namještamo se, nadivamo novu lignju, spuštamo je u more i gledamo ovog u drugom brodu kako dobija griz zubaca koji mu odlazi u škrapu. Nevjerojatno, u deset minuta su se u tih istih 20 metara terena spasila tri zubaca s panule, jedan se skinuo, drugi je cvikao, a treći otišao u škrapu. Lovili smo tu još pola sata uzalud a onda pročešljali još tri-četiri pozicije. Neće pa neće. Valjda je riba zadnja dva dana previše jela pa sad posti. Ma ljetni dan

je dugačak, doći će i njoj vrime. Uostalom, okolo ima dosta gofova, sigurno ćemo pronaći još kojeg. Popodne, kad je zapuhao maestral, dolazimo na jedan ludi puntal na kojem smo samo jednom lovili prije toga.

Dan za pamćenje Lovim na iglicu jer je veća i lakše uočljiva, a i podnosi veću brzinu pa stignemo pretražiti

više terena. Vozimo po nekih 19 metara, panula levitira tri metra iznad dna. Riba odlučno napada ješku i meni uštrcava novu dozu adrenalina, borba počinje, guštam ka’ prasac, nije velik ali borba s njim pruža veliko zadovoljstvo, i nakon tri minute novi gof od oko četiri kila je u brodu. Ostajem na panuli i stavljam veliku iglicu, na istom mjestu mi gof skida ješku bez da se kači, to se s

gofovima događa valjda u 1 od 50 grizeva. Adrenalin nas drži, nadivam malu iglicu, posljednju živu, i ubrzo imam izuzetno snažan griz, riba je odmah silovito krenula, trebao bi biti veliki zubatac. Međutim par sekundi kasnije shvaćam da se radi o nemilo divljem gofu, izvlači mi dosta najlona, olovnice mi razbijaju ruke. Uspijevam ga zaustaviti i sad najprije vozimo vani u duboko da ga odvučemo na sigurno, da ne prošulja predvez po kakvoj škrapi na dnu. Stvarno je borben, adrenalin me je potpuno obuzeo, stalno mi izvlači najlon, jedva ga uspijevam vući, polako olovo po olovo, a prsti bole od grčevitog držanja najlona. Trebalo je nekih pet minuta dok ga nisam ugledao. Pošto sam ga uspio izmoriti dok je još bio daleko od broda, nije mi pravio posebne probleme u blizini broda osim što je brzo plivao u stranu što smo mi sve naravno anulirali vožnjom. Napokon ga je stari zakučmao i ubacio u kokpit. Sa svojih osam kila podivljalog mesa me je itekako usrećio. Nema više živih iglica pa stari stavlja zadnju živu lignju koja nam je ostala. Ja sam na barkariolskoj poziciji, a stari je u stand by poziciji na krmi s os-

novom panule u ruci dok lignja na predvezu prestravljena prolazi pored mase gladnih gofova. Odmah je uslijedio novi udarac, stari gušta s novim gofom na tunji, malo i forsira izvlačenje. Kad se ovako dobro lovi i kad se dobije filing, onda nema straha da će se riba izgubiti pa se riba ponekad čupa i na silu. Relativno brzo je priveo gofa od četiri ipo kg i bacio ga među dva brata. Više nemamo žive ješke. Između krepane iglice i krepane lignje se odlučujemo za ovo drugo. Prolazimo dva-tri đira bez uspjeha. Izgleda da su stali, ali tu su oni, nisu se sigurno micali. Probavamo ih izazvati s par caka, ulazimo u dublje, na oko 30 metara, spuštamo panulu na samo dno, a onda je stari izvlači u kratkim energičnim trzajima. I upalilo je, jedan se zaletio za krepanom lignjom što ga je došlo glave. Odvukli smo ga najprije u duboko, a onda smo ga vozeći brodom u brzim krugovima promjera 50-60 metara izmorili i izvukli iz mora. Predivna riba od šest-sedam kila. I znate što? Bilo je dosta situacija kad sam nastavio loviti iako sam možda trebao stati. Ali ovdje smo se u ovih sat vreme-

na, koliko je ovo ludilo trajalo, toliko izguštali da smo rekli – stop. I bili smo zadovoljni i nije nas golicalo “što bi bilo kad bi bilo“, iako smo još imali ješke. Bio je to lud vikend u kojem sam “napunio baterije“ za ribolovnu pauzu do jeseni poradi akademskih obaveza.

Analiza A što je bilo na jesen? To ću vam, naravno, ispričati neki drugi put. Sada bih se još osvrnuo na pojavu gofa u ovako velikom broju. Raspitivao sam se i normalno je da se gof lovio i da ga je bilo masu u ovom akvatoriju, ali tek od rujna. U ljetnim mjesecima ga inače ima, ali ne u velikom broju. Pokušavao sam shvatiti po čemu je to 2007. godina drugačija od drugih. Zima 2006./2007. je bila izrazito blaga, štoviše topla, s malo kiša i izuzetno puno toplih i sunčanih dana. More se uopće nije uspjelo preko zime ohladiti kao i inače, a u proljeće kad se počelo zagrijavati, startna temperatura je bila par stupnjeva veća nego što je uobičajeno. Gofovi ljube toplo more i u proljeće u Jadranu pred

mrijest zalaze na sjever koliko im temperatura dopušta. Tu ostanu do kraja ljeta kad se opet pomiču još malo više na sjever radi jesenskog hranjenja. Što je temperatura mora u proljeće viša od prosjeka, to će pojedine mase gofova provesti ljeto sjevernije. Kako je 2007. temperatura bila izuzetno visoka, to su brojne mase gofova zašle i provele ljeto sjevernije. More je bilo toliko toplo da je prvi termoklin bio tek na 12-13 metara, ponegdje i na preko 16-17. I to je odigralo ulogu, a i zubaci su se dobro lovili na pojedinim pozicijama u ovom akvatoriju, a to se preko ljeta događa samo ako je termoklin duboko. I još je jedna stvar tu bitna po meni, a to je hrana, u ovom slučaju iglica. I iglice je to ljeto bilo svuda i puno više nego inače pa su možda gofovi za masama iglica došli u ove krajeve. No ovo s razlogom dolaska gofova vezano za temperaturu je samo teorija. Volio bih da se javi netko tko je kompetentan pa sve to razjasni.

Spasimo gofa! Ovaj tekst u tri dijela o ludom lovu gofa u ljeto 2007. godine

sam napisao potaknut sjetom za prošlim vremenima, jer gof se već nekoliko godina (izuzev 2007.) lovi jako slabo. Svi smo mislili da je gof kao riba otvorenog mora neuništiv. Međutim period mrijesta predstavlja razdoblje u kojem je gof izuzetno ranjiv jer dolazi u velikim masama na uvijek ista mjesta na kojima ih uvik isti plivaričari zapasivaju. Gof se jednostavno u tom periodu ne zna samozaštititi, previše je naivan i treba mu zaštita u obliku lovostaja. Nije on poput zubaca, koji nas je sve iznenadio načinom na koji se pobrinuo sam za sebe, i za kojeg je lovostaj u mrijestu (proljeće) loše sredstvo zaštite jer je puno ugroženiji u ljeto i jesen. No to sa zubacem ću objasniti u posebnom tekstu, sad je tema gof. Ovim putem apeliram na sve koji imaju ikakve mogućnosti utjecati na spas gofa, zauzmite se da se gof zaštiti od uništenja vrste, bilo lovostajem u periodu mrijesta, bilo zabranom alata koji ga u tom periodu izlovljavaju preko održive mjere. Jer to nije naša riba da se s njom ponašamo kako hoćemo, to je riba naše djece!

Vijesti

Okumina rola Cimeron Pro

Ryobi Camelian

AKCIJA

kumina rola Cimeron Pro je rola namijenjena spinningu, ima prednju kočnicu, aluminijsko kućište, EOS sistem namatanja strune, 5 kvalitetnih stainless steel kugličnih ležaja, glavnu špulu od aluminija, rezervnu od grafita te multidisc kočioni sustav. Kućište role je izrađeno od aluminija,pa se njom može loviti upredenicama. Rola se radi u veličinama 30 i 40, a prijenos joj je 5,0 : Informacije 1, što je svrstava u vrlo brze role, baš kakve trebaju za špinanje. T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

!!!

Parangal Pescatore

escatore parangal se radi u četiri verzije dužine 250 m, s 50 Mustad 2315 inox udica i pramama dugačkim 1,20 metara izrađenim od najlona Salsa i to: Parangal Pescatore Inox br. 9, koji ima konop debljine 2 mm i cijenu od 398 kn, parangal Pescatore Inox br. 11, koji ima konop debljine 1,5 mm i cijenu 350 kn, Informacije parangal Pescatore br. 12, koji ima konop 1,5 mm i cijenu od LUNA MARIS d.o.o. 350 kn te parangal Pescatore br. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 13, koji ima konop debljine 1,5 Telefon 01 / 3098 - 625 mm i cijenu od 350 kn.

vaj vrlo moćan stroj nastao je na osnovama poznatog Safari modela. Namijenjen je za suprotstavljanje opakim zvijerima i sve nepotrebno je uklonjeno, a sve vitalno pojačano, pa se primjerice vodilica strune vraća rukom jer je sistem za povrat uklonjen, baš kao i povratni smjer ručice. Kao i kod Safari modela ova rola zna samo za jedan smjer okretanja ručice, a to je uvlačeći strunu prema vama. Ako dođe do situacije da je zvijer ipak dovoljno snažna da pruži otpor, strunu će joj dozirano otpustiti snažna kočnica spremna i pod punim opterećenjem ravnomjerno popuštati stotine metara, što je dostatno za zaustaviti skoro sve što pliva u Jadranu. Težina od 880 grama i kapacitet od 270 metara 80 lb upredenice (odnosno 420 metara 50 lb upredenice) svrstava je među role za krupnu lovinu. U cijelosti je izrađena od metala, Informacije a jedan okret ručice uvlači 105 cm strune pri omjeru prijenosa FISH & FUN od 4,4:1. Rola ima 12 japanskih 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331 ležajeva smještenih u vodonepropusno kućište.

Maria jiggovi

ertical jigging je konačno krenuo i na našoj strani Jadrana, a među najboljim varalicama su one japanske tvrtke Maria, koja je jedna od vodećih u tom segmentu. Maria jiggovi su vrhunske izrade i akcije koja je tako primamljiva morskim predatorima zubacu i gofu. Maria ima Informacije cijelu paletu jiggova u raznim veličinama i bojama, od modela Blue ŠKORPION DNC Frame, Metal Flicker, Saberer, Sea 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Flower ili Shore Blue, Mucho LuciTelefon 01 / 2322 - 515 er, Little Bit i Viva Parade.

Vijesti

ABU Revo Toro

onačno u ponudi imamo cijelu paletu ABU-ovih niskoprofilnih multiplikatora na jednom mjestu. Revo Toro, Revo Toro Winch, Revo Elite, Revo Premier, Revo Inshore, Revo STX, da nabrojimo samo neke. Ovi mali multiplikatori su nevjerojatno snažni, a težinom idu u perolaku kategoriju. Naš redakcijski tim ima desetak komada i prvi smo počeli loviti njima, a danas nakon godinu daInformacije na možemo sa sigurnošću tvrditi da nešto bolje nikada nismo ŠKORPION DNC probali kod lova bulentinom, 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 kaburom,tatakijem i ostalim noTelefon 01 / 2322 - 515 vim tehnikama ribolova.

Stonfov Filo Elastico

ilo Elastico je jedna od najpametnijih “izmišljotina” kada je u pitanju sitni ribički pribor. Naime, ta tanka nit se koristi u gotovo svim ribičkim disciplinama, svejedno treba li učvrstiti file srdele na udicu ili treba prepoloviti bibija, ili treba učvrstiti meso školjke na udicu, ili treba... Zapravo, primjena Fila Elastica je Informacije takva da nijedna ribička kutija ne bi smjela biti bez njega, a TAMARACOM Stonfo ih radi u nekoliko deblji51219 Čavle, Čavle 245 na, tako da je pokriven apsolutTelefon 051 / 258 - 970 no sav ribolov.

Sunline fluorokarbon

od vertical jigginga lovi se upredenicama koje su apsolutno nerastezljive i fluorokarbonski predvez je zapravo shock lider koji se mora kod udarca ribe malo rastegnuti, no pri tome mora istovremeno biti vrlo čvrst i pomalo “federast”, odnosno mora imati memoriju, iako se kod drugih disciplina traži upravo obrnuto. Naime čisti fluorokarbon je upravo takav federast, dok onaj koji je bez memorije u sebi ima druge primjese i zapravo nije čisti fluorokarbon. Sunline fluorokarbon je idealan za ovu atraktivnu ribičku disciplinu. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Savager Pencil Prey

aralice Savager Pencil Prey 80 i Fat Pencil Prey 65s konstruirane su specijalno za ribolov brancina s obale. Imaju integrirani “long cast” sistem koji omogućava nevjerojatno daleke izbačaje. Varalice imaju vrlo izazovnu akciju, VMS (vived movement system) prilikom pauze, tj. u propadanju varalice posebno mame predatore. Varalice imaju ugrađenu zvečku, turnament trokuke te duple kovane prstene. Varalice nemaju klasičan kljun, već je njihov rad baziran na obliku tijela.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Ribolov iz barke

UVOD U PARANGAL 2. dio

Danas postoje raznorazne konstrukcije parangala, namijenjene različitim ribama. Mogu se razlikovati prema vrsti osnove (konop ili najlon), prema veličini udica, prema ciljanoj lovini itd. Tako postoje parangali za mješovitu ribu po brakovima, parangali za landovinu, za ugore, za zubace, krunaše i pagare, za podlanice, rombe i kokote, osliće... Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Zdenko Huzjak

arangal je u osnovi ribolovni alat koji se sastoji od osnovne uzice (osnove) po kojoj su svakih nekoliko metara zavezane najlonske pioke (prame) s udicom. Osnova se na svakom kraju opterećuje olovnim utegom koji je vezan uzicom (konopom) za plutaču (kavecal) na površini.

O materijalu Prije opisa različitih konstrukcija trebalo bi nešto reći o ma-

terijalu za izradu parangala. Osnova parangala može biti od konopa ili od najlona. Sve ima svoju prednost, odnosno manu. Ono što je mana konopa je prednost najlona, i obrnuto. Konop je jači i izdržljiviji od najlona. Manje klizi kroz ruke prilikom dizanja, puno manje reže ruke dok natežemo osnovu da bi otkačili s dna parangal koji je zapeo. Puno je poslušniji što se tiče slaganja u kofu (bujol), manje se mrsi. Sve ove nabrojane karakteristike se kod najlonske osnove očituju kao njezina mana ili nedostatak istih. Najlon lakše puca na grotama, klizi i reže prste, ponekad se jako teško slaže u kofu. Ali zato najlon ima jednu veliku prednost, a ta je da je puno manje vidljiv u moru pa su najlonski parangali lovniji, a ta se prednost ponajviše ističe na manjim dubinama. S povećanjem dubine ta se prednost gubi pa su za rad na velikim dubinama nerijetko parangali od konopa bolji izbor. Osnova od konopa je najčešće debljine od 1 do 2 mm, a debljina od 1,5 mm se pokazala kao optimalna. Boja konopa mora biti tamnijih nijansi da se konop bolje uklopi u okoliš i tako bude što manje primjetan, da manje plaši ribu koja je danas postala ionako preoprezna. Dobre su crna, tamnozelena i tamnosmeđa boja. Najlonska osnova se kupuje u velikim matasama. Nikako nemojte

kupovati najlone namotane na plastične kaleme jer su previše uvijeni i sve će vam se mrsiti. Kupujte prozirne najlone, a debljina varira ovisno o namjeni parangala, ali rijetko ide ispod 0,60 i 1,2 mm.

Boja konopa mora biti tamnijih nijansi da se konop bolje uklopi u okoliš i tako bude što manje primjetan, da manje plaši ribu koja je danas postala ionako preoprezna Pioke s udicama se uvijek prave od najlona, osim u slučaju parangala za ugore kod kojeg su

pioke nerijetko izrađene od sajlice, upredenice ili čak tanjeg konopa. Duljina pioke varira od 40 cm pa sve od 2 metra, a kod većine parangala se kao optimalna pokazala duljina od 1 m. Udice ovise ponajviše o vrsti parangala i ciljanoj lovini. Najčešće se koriste klasične parangalke, oblika abredeen, ali u igri su i papagajke za zubace i podlanice. Budući da je parangal alat namijenjen za trajnije korištenje, vrlo je poželjno da su udice izrađene od nehrđajučeg materijala, ponajbolje od prokroma. Osobno najviše koristim mustadove parangalke. Nisam zadovoljan s pocinčanima jer nakon nekog vremena korodiraju, a već nakon prvog korištenja postanu lagano hrapave od tankog sloja korozije pa se zbog te hrapavosti ješka puno teže nadiva.

Zato koristim prokromske mustadove parangalke. Ove udice imaju jednu malu lako ispravljivu manu, a to je da nisu zakrivljene nego su ravne, a poznato je da zakrivljene udice puno bolje love. Tome se lako može doskočiti tako da ravnu udicu kliještima lagano zakrivimo u stranu i to je to. Osnova parangala na svojim krajevima završava omčama na koje se kače kavecali, tj. olova od kavecala. Kavecal u širem smislu

se sastoji od plutače na koju je namotan konop na čiji je kraj vezan olovni uteg. Kao plutača se najčešće koristi kanta od 5 ili 10 litara (zakon ne dopušta plutače zapremnine manje od 5 litara), bijele ili žute boje radi lakše uočljivosti. Konop od kavecala je isti ili malo deblji od konopa osnove parangala. Dužina tog konopa treba uvijek biti veća od dubine na kojoj se lovi. Najbolje je na kavecal namotati 100 metara konopa, od

viška glava ne boli. Jedino ako su kavecali napravljeni namjenski za plitki ribolov parangalom, onda nema potrebe za puno konopa. Uteg koji se vezuje na kraj konopa je olovo težine od 0,5 do 2 kg, obično 1 kg. Olovo mora imati na sebi veću metalnu alku. Primijetio sam da mnogi ribolovci olovo kače za osnovu parangala s nekakvim kopčama i gambetima što je potpuno nepotrebno. Olovo se kači na osnovu tako što se omča na kraju

osnove provuče kroz alku olova, a onda se od ispod provuče oko olova, tj. olovo se provuče kroz omču. Skida se obrnuto. Sve je prikazano na slikama u tekstu. Jednostavno do bola. Sve drugo je po meni nepotrebna komplikacija sistema. Parangal se slaže u kofu, posebno napravljenu za tu namjenu. Radi se o plastičnom bujolu, kojemu je po unutrašnjem obrubu na vrhu zalijepljena (ili pričvršćena vidama) gumena traka koja je

Osnova parangala završava omčom. Olovo se kači na osnovu tako što se omča provuče kroz alku olova, a onda se od ispod provuče oko olova, tj. olovo se provuče kroz omču. Skida se obrnuto. Inače (na slici nije prikazano) je olovo uvijek već vezano za konop kavecala

zarezana po rubovima po cijelom obrubu dovoljan broj puta za svaku pioku. Udice se kače direktno u te zareze ili se tuda provuče najlon a udica zakači za rub plastičnog bujola kao na slici u tekstu.

Univerzalni Iz mase raznoraznih konstrukcija i parangala različitih namjena, izdvojio bih jedan univerzalni parangal koji pokriva dosta vrsta i terena. Radi se o parangalu s osnovom od konopa debljine 1,5 mm tamne boje, na koju se svakih četiri-pet metara veže pioka s udicom. Možete napraviti jedan parangal s ukupno 100 udica, ili 2 po 50, ili

pak 3 po 30 itd. Ako je teren na kojem se lovi kratak i potez na kojemu se nalazi riba vrlo uzak, bolje je raditi manji parangal sa zgusnutijim rasporedom udica, svaka četiri metra.

Srdela svojim mirisom neodoljivo privlači sve ribe, no sitna riba je lako skida s udice pa ćete uglavnom loviti krupniju ribu Ako je riba raštrkana na širem području, onda je bolji veći

parangal s većim razmakom među udicama (piokama), 5 m, a ponekad i više. Ako imate više manjih parangala, onda ih izbjegavajte bacati na istu poziciju, bolje svakog na svoju poziciju jer je veća šansa da će na barem jednoj poziciji riba raditi pa se doma nećete vratiti praznih ruku. Najlonske pioke su duge oko 1 m, debljine 0,45 do 0,60 mm. U ovom rasponu tanje pioke će biti nešto lovnije, međutim deblje pioke bolje podnose zadive i teže pucaju, teže se gubi oprema. Udice su mustadove parangalke broj 11 ili 12, osobno preferiram 11. Nemojte nikako ići na manje udice, kao što se koriste na nekim parangalima kojih ima

kupiti po ribomaterijalima, jer zasigurno je da sitni arbunići, cincelice, šparići, bugvice i ostala sitnjarija i nisu neka lovina, već su prije hrana za kirnje, ugore, gofove i zubace. Ovako sastavljen parangal najviše se koristi za lov po brakovima i nešto strmijim puntalima, no možete ga bacati i po rubovima, kosinama, po ravnome na dubini, u plitkome, praktički svugdje. Najbolje radi na terenima od 20 do 50 metara dubine. Lovi sve i svašta, a ponajviše kantare, pagare, arbune, kanjce, ugore, tabinje, škrpine, pauke, a nisu rijetki ni zubatac, fratar, pic, sarag, podlanica, perga, mačka itd. Popis kandidata za gradele je zapravo podugačak.

Ja ga najradije bacam po brakovima, u jesen od 15-40 metara, a zimi i u rano proljeće od 25-50 metara, iako ima pozicija na kojima se lovi dosta dublje, odnosno dosta pliće.

Ješka Od ješki za ovakav tip parangala i lov na brakovima lignja je kraljica, barem za dnevni lov. Tu ponajprije mislim na frišku lignju, ulovljenu večer prije, ili tog jutra. Vrlo je ukusna, primamljiva, postojana i lako uočljiva! Osim toga, lignja ima veliku hranjivu vrijednost, sve ribe ju vole. Dobro se drži na udici i odolijeva sitneži, a svojom bijelom bojom se ističe i privlači ribu, što je posebno izraženo na većim dubinama. Plašt lignje režite na trakice, a dobro ga je samo malo istući s batom za meso,

da lignja postane mljackava i primamljiva. Na slici u tekstu je prikazano kako se reže plašt lignje na trakice i kako treba izgledati trakica lignje nadivena na udicu parangala. Srdela svojim mirisom neodoljivo privlači sve ribe, no sitna riba je lako skida s udice pa ćete uglavnom loviti krupniju ribu. Srdela posebno mami krupnije kantare, pagare, zubace, škrpinu i ugore. Učinkovitija je na većim dubinama, preko 35-40 metara. Ovakav parangal nadivam s komadima koje sam dobio rezanjem srdele na tri dijela. Takve komade kod nadivanja treba probosti dva puta. Prvi put je probodite s leđne strane, tik uz kralježnicu, a drugi put s trbušne strane, također uz kralježnicu. Kod lova parangalom na srdelu vrlo je važno da prilikom

nadivanja udica ne smije prolaziti kroz ljusku (krljušt). Ljuske malo razmaknite vrhom udice i probodite kroz golu kožu, a pogotovo je važno da to isto učinite na izlasku udice iz mesa srdele. Vrh udice mora slobodno viriti koji milimetar. Kod lova parangalom nema kontre pa bi se udica s ljuskom na vrhu teško mogla zabiti u tkivo u ustima ribe. Izvrsna je kombinacija ješki ako koristite u isto vrijeme i lignju i srdelu, tako da svaku drugu udicu nadijete sa srdelom odnosno lignjom. Uvijek sam s tom kombinacijom ostvarivao odlične rezultate. Veliki crv se isplati ako lovite na plićim terenima, pogotovo noću i u toplijim mjesecima. Ovakav parangal po vanjskim brakovima jako dobro lovi kantare. Upravo

kod lova kantara parangalom zakrivljenost udica dolazi do maksimalnog izražaja. Naime, solidan postotak kantara (oko 30 pa i do 60 %) na parangalu

bude ulovljen tako da ga udica zakači za oko ili negdje izvana za glavu, najčešće oko škržnog poklopca. Radi se o tome da kantar sa svojim malim ustima ponese ješku, ali ju ne uspije progutati odmah, već krene u suprotnu stranu od parangala noseći ješku koja mu viri iz usta. Kad se najlon nategne, udica izleti iz usta prema natrag i zakači kantara za oko ili glavu. Zakrivljene udice tako kače kantara pet puta češće od ravnih. Ovaj parangal u moru treba stajati 1-5 sati, ovisno o ješki, dubini i dobu godine. Lignja je najpostojanija i može stajati najduže u moru. Ljeti je to dva sata, a zimi i do pet sati, iako se već nakon dva-tri sata parangal može dizati. Srdela i crv se ljeti iz plitkog terena vade već nakon sat vremena, a zimi iz dubljeg nakon dva sata. Nastavak u idućem broju.

Natjecanje

12. KUP MIMOZE Baošići, Crna Gora

Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore organizirao je 12. Kup mimoze, natjecanje u sportskom ribolovu na moru u poznatom ribarskom naselju Baošići kod Herceg Novog. Ovaj Kup se održava okviru programa afirmirane turističko-sportsko-kulturne manifestacije ‘Praznik mimoze’ Napisao i snimio Vlada Vuković

Baošićima je u četvrtak 3. veljače otvoren 12. Kup mimoze, u organizaciji Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore i pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, a u realizaciji KSR Bijela iz Bijele i KSR Ribar iz Baošića. Tradicionalni Kup, pokrenut kao dio bogatog programa Praznik mimoze okupio je ove godine 22 ekipe, 12 međunarodnih i 10 domaćih. Natjecatelji, kapetani, gosti… možemo reći već stari znanci, a bogami i dobri prijatelji, okupili su se 2. veljače godine u Hotelu MAX u Baošićima gdje je organi-

ziran kapetanski sastanak, verifikacija, ždrijebanje i sve ostalo što je neophodno za realizaciju natjecanja. Nakon verifikacije pristupilo se ždrijebanju koje je bilo poludirigirano jer su stari majstori sudačkog zanata Tonći i Marko pripremili skalu ždrijeba, tako da su kapetani samo izvlačili brojeve i odmah se sve znalo. To sve nije smetalo našem velikom prijatelju Mariju iz Pirana da ipak za svaki slučaj sve zapiše. Ubrzo je stigao i službeni raspored. Oni koji su došli samo zbog natjecanja radili su taktike kako naješkati, kolike udice vezati i tko zna što još. A oni koji su došli i zbog natjecanja, tradicije i velikog prijateljstva – isto taktika, malo dobre rakije pa malo dobrog vina. Ah da! Ni pivo se ne smije zaboraviti. A kakvo bi natjecanje bilo bez Oradele (Mario, Branko, Dario, Branko) ili “stare uprave i nove blagajne” (Zenta – Pero, Duple i ekipa), Budvanskog Delfina i beogradske ispostave (Pedja, Dejan, Goran, Ivica, Rale i Vlada), pa zatim Boris iz Zadra, Vojko i tko zna koga još? Ovi ljudi, natjecatelji, a ujedno i domaćini trudili su se da svakom tko je po prvi put na ovom kupu izađu maksimalno ususret i pruže svu moguću pažnju da se ti ljudi osjećaju što bolje.

Prvi natjecateljski dan Poslije svečanog otvaranja i male zakuske natjecatelji su na

svojim pozicijama. U pitanju je dnevno-noćni ribolov na, kako ribu, tako i mekušce. Disciplina karolom (tunjom) iz barke. Barke su isplovile po zaljevu i natjecanje je počelo. Vaga je na mjerenju je pokazala sljedeće: Nebojša Jakić ŠRD Zenta 3,005 kg; Zlatko Goltnik ŠRD Zenta 2,835 kg; Silvio Pribaz Marinaresca Muggia 1,930 kg. Pobjednika je naravno odlučila sitna riba, ovoga puta bukva. Neki su nervozni, neki proslavljaju pobjedu i medalje, neki imaju prigovore na organizaciju (tko gubi uglavnom se i ljuti), ali pravi prijatelji su ponovo zajed-

no, malo priče, par čašica rakije i idemo na spavanje. Sutra je novi natjecateljski dan.

Drugi natjecateljski dan Bura − izlaziti ili mijenjati program natjecanja. Gledam prognozu, najavljuju da će popodne bura pasti. Odlučujemo izlazak na more. Disciplina štap iz barke. Svi zapeti, ali i nervozni. Taj dosadni vjetar stvarno jako ometa ribanje. Talijanu kod mene ništa ne ide pod ruku. Dolazimo do zaključka da su mu rekli da u Crnoj Gori love

samo bukve, a gle čuda u mom čamcu sve arbuni (rombuni). Dajem mu svoj predvez, ali tek u zadnjem satu natjecanja (hehehe). Kraj natjecateljskog dana i, naravno, bura je stala. Na mjerenju samo kapetani. Organizatori se opametili. Sada sve ide brže i s manje tenzija. Mario upisuje ručno zbog kontrole. Nitko nema prigovora. Vaga je rekla svoje: Bojan Šalomon ŠRD Aero Celje 2,355 kg; Cerc Dušan RPD Piran 2,315 kg; Mario Druscovich RD Oradela 2 1,975 kg. Jedan moj prijatelj sigurno večeras pije. Čekaju se ekipni rezultati, a natjecatelje koji su se

prijavili za revijalnu disciplinu ‘štapom s obale – uhvati i pusti’ već čekaju suci i raspored. I dok oni polako vade neke ribe, ja se šetam sada već po prelijepom vremenu i dijelim konačne rezultate. Da ne zaboravim – treba reći koje su najbolje ekipe: SRK Pagar Me 5330 kg; KŠR Nebojsija Kaštel Kamb. 6445 kg ŠRD Aero Celje 6430 kg. Uto je završio i ekološki ribolov i rezultati su: Dujmušić Drago Pagar 153 boda; Jandrić Aleksandar Pagar 237 bodova; Popović Radovan Sipa 35 bodova. Natjecanje je bodovano prema vrsti ribe – što bolja riba, više

bodova. I kao što vjerojatno znate, Crna Gora je ekološka država. Vidi se i po plasmanu. U međuvremenu su zbrojeni bodovi natjecanja i najviše bodova pripalo je Dejanu Beljkašu iz budvanskog Delfina, koji je najuspješniji natjecatelj Kupa mimoza − pojedinačno. Najuspješniji strani natjecatelj je Zlatko Goltnik iz splitske Zente Split, kojemu je dodijeljena pre-

stižna nagrada − sedam dana odmora u Institutu u Igalu. Nakon natjecanja palo je druženje do duboko u noć. Za natjecatelje je sljedećeg danaorganizirano razgledanje bokokotorskog zaljeva brodom. Mario i ja se guramo kroz Karnevalsku povorku. Prisutno je oko 20.000 ljudi. Prelijep dan je doprinio da praznik mimoze u potpunosti uspije. Momci se vraćaju s

izleta. Vrijeme je brzo proletjelo i već se spremamo za polazak u Restoran Olimpiju gde je organizirana završna večera. Pobjednicima se dodjeljuju medalje i pehari, sudionicima diplome. Pojedinci koji prvi put sudjeluju zahvaljuju se svima. Ja odlazim napraviti konačan bilten i ubrzo mi javljaju jednu jako neugodnu vijest. Na večeri je netko umro! Saznao sam da

je to stari ribar član kluba iz Bijele. Proslava se prekinula. Viša sila, ljudi se donekle razišli, a oni uporniji sakupili su se u restoranu hotela Max i nastavili druženje.

Zadnji dan Kupa mimoze Svemu dođe kraj! Poslije buđenja i doručka ekipe polako

odlaze. Tu primjećujem da neke ljude nisam uspio ni primijetiti, a ne upoznati, dok sam s nekima maksimalno produbio prijatelj-

stvo. Pozdravljamo se uz obećanje da ćemo se ja i moji dragi prijatelji ponovo okupiti u istom sastavu na Kupu u Splitu. Na 12.

Kupu mimoze sudjelovale su 22 ekipe čime se ova manifestacija pretvorila u značajno ribarsko natjecanje. Treba napomenuti

da su u ribolovu sudjelovale ekipe i natjecatelji iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Ribolov iz brodice

LOV kanjčenicom Lov kanjčenicom stara je ribička disciplina još od vremena kada su naši davni preci zaplovili u izdubljenom stablu i otad se suštinski nije promijenila. Naime, sve se temelji na spuštanju komadića ješke u dubinu i to je zajedničko našim precima i nama, jedino se malo promijenio pribor Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ako se tradicionalisti i dalje uporno drže lova kanjčenicom iz ruke, sve je više pristalica štapa, jer danas je pribor relativno jeftin, a njime loviti je neusporedivo lakše, ma što god rekli oni gore spomenuti. Napredak je neumitan u cijelom postojanju čovječanstva, a kod nas ribiča to su nove tehnike koje prati industrija ribičkog pribora i opreme. Samim time i lov kanjčenicom se počeo po-

Arbun nije imao sreće

malo mijenjati pa tako danas imamo lov u priobalju, lov u srednjem sloju i lov na velikim dubinama.

Lov kanjčenicom uz obalu Kada spomenemo ribolov kanjčenicom uz obalu, to je u biti najčešće upražnjavan način ribolova. Gotovo da nema nekoga tko ima neki brodić, a da nije spustio olovo s udicama na dno. Svejedno radi li se o kakvom barbi koji živi uz more, ne-

Hranilica se spušta prema potrebi

Šaragi su dosta prorijeđeni kom vikendašu koji ljeti provodi godišnji odmor ili nekakvom fureštu željnom morske arije, svima je zajedničko da tope svoje udice u relativno plitkom moru od 10 do 30 metara. Iako teoretski ribe ima posvuda, činjenica je da se ona najčešće nalazi ili na pješčanom ili na mješovitom dnu sa stijenama i poljima posidonije. Na pijesku će se loviti primjerice arbun i ovčica, dok će se iznad stijena i posidonije loviti pirka, kanjac, knez, vrane, fratri. Za ribolov na pijesku do-

Dagnja je uvijek dobra ješka

bro je koristiti predvez s dvije prame, kakav je naprimjer Joly Napoletano, ili klasičnu postavu s dvije prame koje vise jedna iznad druge, a debljina najlona, odnosno prama treba biti primjerena ovim ribama. Zapravo, rijetko idem ispod debljine prama od 0,20 mm na manjim dubinama, a za njih isključivo koristim fluorokarbon. Čak štoviše, na osnovu od upredenice vežem predvez koji je također od fluorokarbona, jer to ponekad i te kako znači ribu više.

Ugor stalno vreba iz neke buže

Živa kozica se ješka od repa

Kod lova iznad stijene i posidonije uvijek lovim s tri prame, s time da je najdonja uvijek malo duža od dvije gornje, jer se na tim mjestima uvijek nađe i pokoji fratar. Gornje dvije prame stavljam kraće, obično između 20 i 30 cm, a olovo biram prema jačini kurenta i podvodnih struja.

Lov kanjčenicom na srednjim dubinama mora Dubina između 30 i 60 metara je područje lova u srednjim dubinama na kojima je dno raznih

tipova, što opet utječe na pozicioniranje brodice sidrenjem ili lovom u kurentu. Na tim dubinama moguće je uloviti različite vrste riba koja obitava na stijenama s raspršenom posidonijom. Od kantara, pagara pa sve do kirnji na odvojenim sikama te podvodnim usponima i padovima. Samo se treba nekako sidriti. Kod ovih dubina vrlo važan dio ribičke opreme je dubinomjer, odnosno dobra elektronika. Sidro treba bacati na vrh sike i polako se spuštati na konopu do željene pozicije. Na tim dubinama nema onih "dosadnih"

Nikada na irbolov bez velikog crva

Bobići su u dubokom moru zakon ješka

Dobro je na brodu imati špurtil

Rak samac je dobitna kombinacija

Solidan ulov jednog dana pirki i knezova pa zato lovimo i debljim najlonima i većim udicama jer na tim mjestima očekujemo i veću ribu. Iako na dubini većoj od 30 metara to i ne igra neku ulogu, uvijek je

Pauk je opasan protivnik dobro koristiti fluorokarbon i za osnovni najlon. Na dubinama od 30 do 40 metara možemo loviti i s dužim pramama, no kada se lovi na 60 ili 70 metara dobro je prame

skratiti. Ješka na tim dubinama je file srdele i plavice, lignja, bobići, dok je do dubine od 40 metara moguće loviti i velikim crvom i Amerikancem, a živa kozica i rak samac su dobitna

kombinacija. Kod neusidrene brodice lovimo jednako, samo što je tu mogućnost veće pretrage, odnosno veće pokrivanje dijela mora, što ponekad zna biti i te kako plodonosno.

Jolly Napoletano

čvor

m 0c

30 do 40 cm

olovo graničnik klizno olovo 5 cm

veličina udice zavisno od očekivanog ulova perlica

Vijesti

Light Jigging Lures

ehnika vertical jigging je namijenjena lovu zubaca i gofa, dok je tehnika Kabura i Inchiku namijenjena lovu gotovo sve ribe. Naime, zapravo se radi o laganom povlačenju olovne glave na kojoj se nalaze silikonske rese u bojama koje se lagano pomiču dok olovna glava prelazi preko dna, a sve je zapravo imitacija raka koji gmiže po dnu. Ovim je varalicama sasvim moguće loviti i zubaca i gofa i arbuna, podlanicu ili šanpjera. Zapravo se radi o varalicama koje love sve što je na dnu Informacije i iznad njega, a sve ih nazivamo Light Jigging lures. Težina im se LUNA MARIS d.o.o. kreće od 20 do 110 grama, a ci10000 Zagreb, Ljubljanica 13 jena ide od 42 do 56 kuna. Telefon 01 / 3098 - 625

Momoi najlon Hi-Catch 4-One

omoi je jedan od najboljih najlona za big game ribolov, a da se radi o kvaliteti govori činjenica je da je to ujedno i najlon koji se pod obavezno koristi na svjetskom prvenstvu u big game ribolovu u Cabo San Lucasu. U Barci nude kompletnu paletu u svim dimenzijama na velikim špulama tako da se mogu namatati veliki multiplikatori. Informacije Cach 4-One nema IGFA licencu, no zato ga često koriste japanRIBOLOVNI CENTAR BARKA ski profesionalni ribari, što je 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a znakovito samo za sebe. Telefon 021 / 334 - 340

Upredenica Okumina rola Sunline PE-EGI MS Espina

za šifre PE EGI MS krije se Sunline upredenica kojoj je karakteristika da polako tone, a namijenjena je laganom spinningu ili tehnici lova liganja s obale Naory. Ova upredenica je upletena od osam niti pa je veoma tanka, potpuno okruglog presjeka, dok joj je nosivost nevjerojatna za debljinu. Kod zabacivanja varaInformacije lice lete znatno dalje, pogotovo lagane, kakva je npr. skosavica ŠKORPION DNC za Naory tehniku, koja ima samo 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 5 grama, a leti u daljine nepojTelefon 01 / 2322 - 515 mljive do sada.

spina je špinerska rola koja ima prednju kočnicu, aluminijsko kućište, EOS sistem namatanja strune, 8 kvalitetnih stainless steel kugličnih ležaja, glavnu i rezervnu špulu od aluminija te multi disc kočioni sistem. Zbog aluminijskog kućišta pogodna je za ribolov upredenicama, a dostupna je u veličinama 20,30, 45 i 55. Rola veličine 20 i 30 ima prijenos 5,0:1, dok veličine 45 i 55 imaju prijenos 4,5 :1. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Vijesti

Okumina rola Octana

Sunline Super PE

ctana je spin rola s prednjom kočnicom, EOS sistemom namatanja, 8 kvalitetnih ležaja, glavnom i rezervnom anodiziranom aluminijskom špulom, RESII - kompjuterski balansiranim rotorom, vodootpornim ko č i o n i m s i s t e mom, koja ima prijenos 5,0 : 1. Rola je dostupna u veličini

unline upredenica jednostavno je nezaobilazna kada je u pitanju Light Spinning, Naory, Kabura, Inchiku, odnosno nove tehnike ribolova koje dolaze iz Japana. Super PE koristi i naš redakcijski tim i od prvog dana smo fascinirani tom upredenicom. Namotali smo je na jedan ABU-ov Revo Toro i to je standardna postava, svejedno radi li se o prije spomenutim tehnikama ili se radi o najobičnijem bulentinu, gdje Super Pe pokazuje svoju nadmoć čak nad doInformacije sadašnjim favoritom Power Pro upredenicom. Super PE se radi BLUE SPRINGS u veličinama od 6 do 80 libri, a Telefon +39 (0) 422 634. 083 namata se na špule od 150 i 300 E-mail info@bluesprings.it metara kakve imamo mi.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

20 a uskoro i u veličini 55. Serija Octana je namijenjena spinningu od super laganog do teškog varaličarenja.

Alcedova rola HXS

Štap Seaboat

eaboat je jednodijelni štap za ribolov iz brodice. Radi se u četiri veličine i to: 0,80, 1, 1,20 i 1,50 metara. Sve dužine imaju istu deklariranu snagu od 50 do 150 grama, što pokriva gotovo sav ribolov iz brodice. Neki ribiči preferiraju te kratke štapove, pogotovo kod lova liganja,

a deklarirana snaga daje mogućnost lova i riba. Transportna dužina je također nešto što daje draž ovom štapu, jer nema nikakvih problema ni kod najmanjih čamaca. Cijena mu se kreće od 56 do 78 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

lcedova rola HXS ima tijelo od dur aluminija, deset kugličnih ležajeva, ergonomski napravljenu ručicu, a prijenos joj je 6,9 : 1, što je svrstava u vrlo brze role. Namjena joj je široka, od varaličarenja do lova upredenicom na priobalnom bulentinu. U Italiji je ova rola pravi hit među spinerima, pogotovo zbog vrlo povoljne cijene. Kapacitet joj je 200 metara najlona debljine 0,18 milimetara. Dostupna je u dvije veličine HXS 3010 uz težinu od 280 grama i veličinu HXS 4510 uz težinu od 285 grama.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Big Game

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

NOVOSTI IZ rada kluba

ada razmišljate o bogatom ribolovnom području u Jadranskom moru, a pri tom se misli na big game ribolov, sigurno ćete prvo pomisliti na otvoreno more i otoke Vis, Jabuku i Svetac. Za one koji to nisu znali, akvatorij Visa prepun je lokacija ili kako volimo reći, prepun pošta u kojima se kriju male i velike ribe. Vjerujem da i vas kao i nas zanimaju ove druge. Zamislite komišku rivu u srcu ljeta prepunu brodova i natjecatelja koji u punoj "ratnoj spremi" jedva čekaju da isplove prema horizontu u potragu za vladaricama Jadranskog mora – tunama. S izlaskom sunca počinje prava avantura. Komiška riva postaje centar svijeta. Vrijeme staje na tri dana. Sve oči su

uprte u natjecatelje koji posljednje trenutke prije isplovljavanja dogovaraju taktiku. Svi za jednoga, ali samo jedan protiv Nje. Tko će biti pobjednik? Koja će posada otići na svjetsko prvenstvo u Meksiko? Da biste dobili odgovore, morate doći u Komižu ovo ljeto i sačekati zalazak sunca. Ovim putem pozivamo sve zaljubljenike u big game i one koji će to tek postati da nam se pridruže u međunarodnom kvalifikacijskom natjecanju koje će se održati od 6. 7. – 10. 7. 2011. u Komiži. Natjecateljski broj brodova je ograničen na 35, odnosno na 160 sudionika. Svim sudionicima će biti osiguran vez, ješka i večera. Natjecanje će biti popraćeno bogatim zabavnim programom – glazba uživo, ples, humanitarna akcija, sajam autohtonih proizvoda otoka Visa koji se održava pod pokroviteljstvom TZ Komiže,

Posada iglana - putnici na svjetsko prvenstvo u Cabo San Lucas

vatromet, viške delicije, zajedničke večere i dr. Nagrađivat će se pobjednik dana, najveća

ulovljena riba i pobjednik natjecanja. Kotizacija za natjecanje iznosi 3.700,00 kn i odlazi

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Komiža u fond glavnih nagrada. Od 1. ožujka do 1. svibnja traje prijava na natjecanje. Veliki je broj zainteresiranih natjecatelja. Nemojte propustiti priliku

da lovite u Cabo San Lucasu. Prijavu na natjecanje možete obaviti putem e-maila ili telefona. Na našoj web stranci možete pronaći sve informacije veza-

Partneri BIG GAME KLUBA CROATIA MERIDIAN PROJEKT - Zagreb - elektronika Lowrance - kartografija Navionics Platinum Plus FRIGO MARINE - Zagreb - Icey – Tek jacere BARKA - Podstrana - ribički pribor i oprema SIL-EM - Zagreb - ribički pribor i opreme Kupovina vrijedi uz predočenje članske iskaznice kluba i osobne iskaznice. Pozivamo sve ribolovce da se pridruže BIG GAME CROATIA obitelji.

Prva tuna ulovljena na stacionarnu rolu ne za kvalifikacije. U dogovoru s Gradom Komiža na samoj komiškoj rivi ispred vezanih natjecateljskih plovila biti će postavljeno 20 šatora 3x3 m namijenjenih jednim dijelom za navedeni sajam autohtonih proizvoda otoka Visa, a drugi dijelom za sponzore kvalifikacija gdje će moći prezentirati svoje usluge i proizvode natjecateljima, turistima i mještanima. Zainteresirani za sponzorstvo mogu zatražiti informacije na kontakt telefon kluba. Sve što vam je potrebno da se uključite u naš program natjecanja je malo volje i ribolovna dozvola. Klub je mislio na svoje članove i one koji to nisu te u

našim prostorijama možete kupiti dozvole za športski i rekreacijski ribolov. Kako smo obećali u prošlom broju, članovi Kluba Big Game Croatia će od 1. ožujka moći kupovati robu na popustu od 10 do 30 posto u trgovinama ribolovne i brodske opreme navedenima u okviru. Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. 095 818 2132 Fax. 021 407 701 E-mail. info@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

Svijet ribolova

OVČICA -

gurmanska poslastica

Ovčica, mormora, mramora, truta, samo su neka od imena uz našu obalu za jednu od najukusnijih riba za jelo, čije meso mnogi stavljaju na vrh liste gurmanskih poslastica Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

včica je definitivno delicija, daleko ispred mnogih drugih stanovnika mora, no uz to je jedna od rijetkih vrsta koje se love ujesen i zimi. Zapravo, pravo vrijeme je upravo sada na izmaku zime, kada će se sunce početi zagrijavati i kada će se sve pomalo buditi, a

pogotovo na pješčanom dnu. S buđenjem života u pijesku dolazi i naša delicija u “inspekciju” i to obično u brojnim jatima. No, to ne znači da će se dati jednostavno uloviti jer je ovčica i te kako oprezna riba, pogotovo zbog bistrog mora i savršene vidljivosti. Zapravo, jednako teško će se loviti kao da je sredina zime, kada su uvjeti na moru kudikamo brutalniji.

I u moru i na kopnu - uvijek su na pijesku

Zvijezda surf tehnike Ovčica se najčešće lovi na pješčanom dnu, kao što je ono u Baškoj na otoku Krku. To su jedina mjesta kod nas gdje je dobro loviti surf tehnikom jer naši susjedi Talijani najviše vremena u lovu na ovčice provode upravo ovom tehnikom, što nije čudo jer je njihova obala jadranskoga

mora položena i pretežno pjeskovito-muljevita. No, jednako dobro mjesto je pješčano dno između stijena, odnosno male pješčane oazice između kamenitih dijelova, kako je to na nudističkim plažama oko Baške. Doduše, takvih mjesta ima bezbroj na našem dijelu Jadrana i tu treba pokušati loviti ovčicu jer ona voli lutati između tih malih pješčanih dijelova podmorja.

Ovčica naraste do 45, no najčešće se love one do 25 centimetara, iako se ponekad zalomi i prava kapitalka, koja upravo luta na prije spomenutim dijelovima usjeka među stijenama. Tko želi loviti ovčice mora dati cijeloga sebe jer ovaj prugasti vražićak ne trpi šeprtlje i neće oprostiti aljkav pristup.

Dobro mjesto je pješčano dno između stijena, odnosno male pješčane oazice između kamenitih dijelova kako je to na nudističkim plažama oko Baške Pribor za ovčicu treba pažljivo odabrati jer se lovi malim olovima i vrlo tankim najlonima. Naime, predvezi moraju biti fluorokarbonski, dugački najma-

Američki crv Blood Worm

nje pedesetak centimetara, jer kao što rekosmo, ovčica je vrlo oprezna riba. Štapovi i role moraju biti primjereni tankim najlonima kojima se lovi.

Sistem za lov ovčica 1 Prvi sistem je jednostavan, a bazira se na kliznom olovu.

Crv koreanac

Naime, na osnovni najlon se postavlja odgovarajuće klizno olovo, zatim mala gumena perlica ili mala silikonska tuba. Osnovni najlon se veže za mali ali jaki zogulin poboljšan duplim Clinch čvorom, na koji se veže predvez dugačak 1-2 metra najlona debljine od 0,12 do 0,16 milimetara, a na koji se veže udica veličine broj 10 do 8 i sistem, koji u svijetu zovu Long Arm, je gotov.

Sistem za lov ovčica 2 Kod ovog sistema koristimo cjevčicu sa zogulinom na koju stavljamo olovo dovoljno teško da ga bacimo na željeno mjesto. Osnovni najlon provedemo kroz cjevčicu, na njega stavljamo malu gumenu perlicu i opet vežemo poboljšanim duplim Clinch čvorom za zogulin, na koji vežemo fluorokarbonski

Kapelunga je odličan mamac

predvez dužine šezdesetak centimetara debljine do 0, 24 milimetara. Udica je veličine broj 2 do 8. Ovo je odličan sistem ako lovimo francuskim bibijem.

Sistem za lov ovčica 3 Treći sistem ima dvije udice i cjevčicu sa zogulinom. Na osnovni najlon se veže trokraki zogulin, na koji se veže metar

Komadić velikog crva je ješka broj jedan

Raka samca vole mnoge ribe najlona debljine 0,25 do 0,35 milimetara i prama dužine 70 centimetara na kojoj je udica broj 12 ili 10. Na taj metar najlona stavlja se cjevčica sa zogulinom na koji se vješa olovo teško 30 do 60 grama, gumena perlica i opet se veže za mali ali snažni zogulin, na koji se u konačnici veže prama debljine 0,14 do 0,18 milimetara s udicom broj 12 do 10.

Kako loviti i kojim ješkama

Francuski bibi

Najbolje je loviti ili štapovima kao što su bech ledgering ili Match, a mnogi ribiči koriste tanke bolognese štapove, dok mi iz redakcije koristimo Trianinu Adriaticu kod koje se ne mijenjaju vrhovi. Kada se sistem s ješkom zabaci dobro je ješku često pomicati u kratkim pomacima jer je jato ovčica stalno u traženju hrane na dnu i to je trenutak kada će se prevariti i koji krupniji komad. Samo izvlačenje ovčice nije nikakav problem, no ne smije se forsirati jer se ipak radi o tankim najlonima. Koja je ješka najbolja? Na ribolov nosim nekoliko vrsta ješki, a to su uvijek veliki crv Eunice, lignja, kapelunga, kojih uvijek ima, ali i francuski bibi kada ga ima u prodavaonicama, raka samca ako ga uspijem nabaviti od ribara, a odlični su i drugi crvi koje možemo kupiti, kao što su Amerikanac ili blood worm te Korenac, koje naši susjedi Talijani imaju gotovo u svakoj prodavaonici ribičkog pribora.

Vijesti

Okumina rola AKCIJA !!! Salina

Elektro penta Rhino R-VX

alina je izuzetno jaka i čvrsta spin rola sa prednjom kočnicom veličine; 30, 40 a uskoro dolazi i veličina 55. Prijenos joj je 5,0 : 1 i ima patentirani EOS Elliptical oscillation system namatanja strune, 5 kvalitetnih ležaja, aluminijsko tijelo, aluminijski rotor, aluminijsku špulu, aluminijska dršku te termički tretiranu glavnu osovinu. Rola ima vodootporan kočioni sistem, DFD (dual force drag) kočioni sistem, brončani glavni zupčanik, CRC (corrosion resistant coating proces) antikorozivni premaz na metalnim dijelovima role.HDGII (corrosion re-

lektrični motori odavno su poznati u ribolovu. Naime, poznato je da se primjerice električnom pentom komotno možete uvesti u sredinu nekog jata riba, a da se one ne razbježe, čak štoviše, dokazano je da elektromotor svojim bućkanjem mami neke predatore i u slatkoj vodi i u moru. Rhino je dostupan u tri različite snage, a ima pet brzina naprijed i dvije unatrag. Rhinom je jednostavno rukovati i zbog toga je vrlo popularan u Americi, majci lova na baseve.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

sistant, high density gearing) je izuzetno snažna legura sa specijalnim premazom protiv korozije od koje su napravljeni zupčanici i ostali unutarnji pogonski dijelovi role. Rola ima čvrsti aluminijski anodizirani preklopnik te RESII- kompjutersko balansirani rotor.

Varalice Maria Princess Calamari

ezona liganja je poma l o go t ova , n o mnogi ribiči ne odustaju nego je i dalje love panulom, a kad je ona u pitanju, Princess Calamari je nezamjenjiva varalica. Naime, svojim kretnjama zasigurno mami lignju i pomoću posebno napravljene krunice sigurno hvata taj tako hvaljeni gurmanski specijalitet. Posebno bismo spomenuli onaj fluorescentni model koji svojim atraktivnim zelenkastim svjetlom mami lignju na napad varalice. U svakom slučaju, svaki ribič bi trebao imati pokoju prinćipesu koja daje lignju više!

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Upredenica za Jigging i bulentin

ako još ima otpora među ribičima, pogotovo kod starije generacije, upredenica je daleko nadmašila najlon kada je u pitanju osnovna nit. Barka nudi velik izbor upredenica za bulentin i jigging. Između ostalih, na njihovim policama smo vidjeli upredenice Momoi JigLine, Sunline Deep One, Sunline Super Pe koju koristi i naš redakcijski tim, Mustadovu Ultra Braid i druge. Sve upredenice su dostupne u raznim debljinama i snagama čime je pokriven sav ribolov iz brodice.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Svijet nautike

GRADIMO FISHERMAN iz snova III

Bilo da ste nakanili graditi drveni brod – od masivne građe ili šperploče – ili stakloplastični, morate početi s drvom; naime, od tog se lako obradivog materijala izrađuju i modeli s kojih se skidaju kalupi za kasnije laminiranje poliesterskih ili epoksidnih kompozita Napisao Stjepo Martinović, snimio Mladen Marković

pr vom članku ove serije spomenuli smo dobre i slabe strane samogradnje u stakloplastici: ona jednostavno nije optimalan izbor ako gradite unikatan primjerak jer je izrada modela i kalupa za laminiranje samo jednoga broda upravo besmisleno skup pothvat. Ali ako ste već našli partnere zainteresirane za vaš

Obojani fluorokarboni

projekt pa troškove gradnje prototipa možete podijeliti na najmanje pet (a poželjno je što više) sigurnih naručitelja, onda je stakloplastika svakako racionalan odabir, posebice u svjetlu trajnosti tog materijala i skromnih troškova održavanja plovila od poliesterskog kompozita. Ali, bilo da gradite unikatan brod ili onaj za koji ste okupili kritičan broj partnera, vrlo je razumno krenuti od drva – odnosno sagraditi (barem) drveno

korito s kojeg ćete skinuti kalup, ali i dobiti trup prikladan za dovršenje i provjeru valjanosti projekta. To, naravno, znači da ćete vaš drveni brod graditi po svim pravilima struke, kako bi on bio valjano plovilo, a ne maketa ograničene moreplovnosti, prikladna da se nakon skidanja kalupa (jedino) uništi. Nedvojbeno, vodootporna šperploča najbolji je materijal za gradnju broda koji će tako poslužiti dvjema svrhama: dovr-

šenju i opremanju, radi provjere kvalitete nacrta, kao i za skidanje kalupa za laminiranje korita (ne bismo vam savjetovali da i palubu s nadgrađem izvedete po tom konceptu, nego je daleko prikladnije u jednom laminiranom koritu sagraditi ih od jeftinog materijala, npr. iverice, koji možete žrtvovati nakon skidanja kalupa; nije riječ samo o tomu što bi laminiranje kalupa na nadgrađu izvedenom da posluži godinama kao dio novoga

Kostur barke dodirne gradnje; u konstrukcije ovoga tipa mehanička naprezanja preuzimaju rebra i proveze, dok je oplata 'koža' broda bilo komplicirano zbog delikatnih oblika, nego vam materijal što ga predlažemo ne bi ni omogućio dobivanje optimalne forme). Tu se, međutim, susrećemo s prvom dvojbom: upotrijebiti materijal besprijekorne brodograđevne kvalitete – dakle, šperploču u koje su svi slojevi od drva tvrdih i trajnih vrsta − ili onu jeftiniju sa srcem od topole ili nekoga drugog jeftinog drva.

Unikat se ne gradi od ‘šrota’ Ako gradite brod nemajući na vidiku partnere koji bi htjeli s

vašega korita skinuti kalup za gradnju u stakloplastici, svakako bismo vam savjetovali da za oplatu nabavite pravu maritimnu šperploču, primjerice debljine 6 ili 8 mm, a sa 4 ili 6 slojeva od istoga drva – najčešće je to sapelli mahagonij, odnosno ta vrsta u kombinaciji s drugim tropskim vrstama sličnih mehaničkih svojstava (najčešće okumeom, u novije vrijeme i kaučukovcem, zbog sječe starih plantaža tog drveta u Jugoistočnoj Aziji). Osim vrste drva, kvalitetu šperploče čine još dvije važne karakteristike: broj i debljina slojeva (što su tanji, odnosno što ih je više, takva

Stakloplastično korito; kalup je nastao od šperploče

je ploča podesnija za ozbiljnu brodograđevnu uporabu), kao i način dobivanja furnira od kojeg je izrađena. Naime, furnir „skidan“ horizontalnim rezanjem specijalnim nožem ima mnogo bolja mehanička svojstva od onoga dobivenog skidanjem s trupca koji rotira, jer se pritom drvo raspucava i gubi velik dio otpornosti na lom uzduž vlakana. Takav se furnir koristi u proizvodnji šperploče u koje je dekorativna funkcija važnija od mehaničke otpornosti, primjerice u industriji namještaja, pa i za brodske pregrade; dobra joj je osobina krutost koja se postiže križanjem listova, tj. vlaka-

na, pod kutom od 90 stupnjeva, a takav se materijal također i dobro napaja ljepilom, čime se donekle kompenzira njegova krtost. Dok je ranije u nas bilo teško doći do zaista kvalitetnoga brodograđevnog špera – dolazio je uglavnom iz tvornice "Javor" iz Pivke u Sloveniji, u manje nego skromnoj izvedbi u odnosu na njemačke ili talijanske (najkvalitetniji na svijetu je upravo talijanski, iz tvornice Nord Compensati) – danas postoji velik izbor, uz također ponekad nerazumljive razlike u cijeni. Nažalost, tu vam ne smijemo dati nikakav savjet,

Svojom krutošću šperploča omogućuje dobivanje ravnih ploha

Radionica brodograditelja u drvu na sajmu u Düsseldorfu: mladi su Šveđani sagradili brod – od kobilice do pajola – tijekom sajma osim uputiti vas da provjerite stupanj vodootpornosti (oznaka je WR, od Water Resistant), broj i debljinu slojeva furnira te vrstu ljepila (tehnologiju). Ono svakako mora biti apsolutno vodootporno, odnosno

rezorcinsko, poliuretansko ili epoksidno. U gradnji brodice za potrebe rekreacijskog ribolova i obiteljske izlete trebat ćete dvije vrste vodootporne šperploče – konstrukcijsku, besprijekorne kvalitete, i onu za pregrade,

Drvo je nezamjenjiv materijal za izradu kalupa

odnosno elemente "namještaja", u koje ne smije biti upitna vodootpornost, dok mehanička svojstva ne moraju biti na najvišoj razini. Što se debljina tiče, one ovise o projektu i načinu gradnje. Primjerice, ako ćete graditi bez klasičnih konstrukcijskih rebara, zamjenjujući ih funkcionalnim pregradama kojima se oblikuju cjeline brodskog interijera (spavaća kabina, salončić s kuhinjom, kormilarnica, strojarnica, spremišta), onda će vam trebati ploče debljine 18 ili 20 mm, iz kojih ćete ručno ili pomoću

stroja s numeričkom kontrolom reza (imaju ih bolje opremljene obrtničke radionice) izrezati te pregrade ili njihove dijelove koje ćete zatim povezivati po nacrtu. Dakako, savršeno bi bilo kad biste svaku konstrukcijsku pregradu izrezivali iz jedne ploče, ali bi to bilo vrlo neracionalno i preskupo. Ako se odlučite za klasična rebra iz punoga drva – hrasta, sapelli mahagonija, okumea – onda ćete pregrade zatvarati tanjim pločama, debljine 8 ili 10 mm, koje ne moraju biti vrhunske kvalitete jer rebra nose mehanička, sta-

Dakako, nema boljeg materijala za interijere od – drva

Suvremena ljepila sjajno su pomagalo graditeljima u drvu tička i dinamička opterećenja, kojima je brodska konstrukcija izložena tijekom eksploatacije plovila.

Radionica kao apoteka Za oplatu se također mogu koristiti ploče nekoliko različitih debljina, u ovisnosti o načinu gradnje: ako oplatu izrađujemo iz po mjeri rezanih sekcija, iz jednog komada, onda će za živu

građu – uronjeni dio korita – biti prikladna šperploča debljine 10 ili 12 mm (računamo na brod duljine 7 ili 8 m), dok mrtva građa, bočna oplata iznad vodne linije, može bi tanja, primjerice od materijala debljine 8 mm. Dobar način izvedbe žive građe jest iz dvaju slojeva šperploče debljine 4-6 mm, rezane u "vrpce" širine 20 cm, koji se polažu jedan preko drugoga pod pravim kutom, čime se dobiva izvanredno čvrsta i kruta oplata

Strojevi i ručni alati nisu jeftini – ali ostaju vam zauvijek i najzahtjevnije forme. Za palubu i elemente nadgrađa (kabinu, natkabinu) bolje je uzeti tanju ploču, recimo debljine 8 mm, pa ju ukrutiti provezama i rebrima, nego izraditi nepotrebno težak gornji dio plovila i time negativno utjecati na njegovu stabilnost na vodi. Sljedeći važan dio priprema za gradnju broda jest uređenje radnog prostora i nabavljanje potrebnog alata. Idealno je imati na raspolaganju zatvoren, suh

i grijan prostor, koji se može i dobro prozračivati, jer dvokomponentna ljepila – u kasnijoj fazi rada i lakovi – zahtijevaju određenu radnu temperaturu koju jedva da je moguće (osim u Dalmaciji) osigurati na otvorenom, odnosno pod nadstrešnicom, šatorom ili sličnim improviziranim zaklonom, a i njihova otapala nije zdravo udisati, jednako kao ni sitne čestice staklenoga platna ili "mata", koje na pluća onih koji ih udišu u ve-

likim količinama djeluju kancerogeno kao i azbest. Radionica treba i dimenzijama odgovarati potrebi posla: obično se računa da ona mora biti minimalno (1,50+1,50=)3 m dulja od broda koji će se u njoj graditi te barem toliko i šira, premda je širina važnija, jer se radi uglavnom po boku plovila u gradnji. Ako pod radionice nije ravan, svakako ga treba poravnati i fiksirati (betoniranjem) "trasu" za polaganje radnog okvira, kantira

– po kalafatskom žargonu, koji se zidarskom libelom savršeno uravnoteži po duljini i poprijeko, kako bi se kostur broda mogao postaviti u besprijekorno horizontalan, a rebra s pomoću viska u savršeno vertikalan položaj. U radionici treba vladati uzorna čistoća jer prašina i prljavština mogu itekako omesti važne tehnološke postupke, poput onih sa smolama i višekomponentnim premazima. Brodice duljine do 9 metara re-

Kružna pila je osobito važna za pripremu dijelova konstrukcije

dovito se grade u okrenutom položaju, kobilicom prema gore, pa uglavnom nije potrebno dijelove konstrukcije u gradnji učvršćivati povezivanjem (letvicama) s nekim fiksnim elementima unutar radnog prostora, zidovima radionice, krovnim gredama i sl., kao što je to neizbježno ako se brod gradi na kobilici, u uspravnom položaju. Ipak, poželjno je imati i takvu mogućnost jer je u nekim fazama rada – kao pri povezivanju

rebara provezama – izvanredno važno da ne dođe ni do najmanje destabilizacije kostura u gradnji.

Alat: upotrijebi pa baci Kad kupujete alat za gradnju broda – obično se radi o suvremenomu ručnom električnom – vodite računa o sljedećem: hoće li vam taj alat i kasnije trebati; ako hoće, možete nabaviti

Brodogradnja u drvu ponajprije znači mnogo ručnoga rada

Da bi drveni brod bio trajan, u njegovoj gradnji treba – kemije skuplji i onaj s većom snagom pogonskog elektromotora (inače se slabiji i jeftiniji alat doslovce potroši tijekom rada na brodu, a nikako vam ne bismo savjetovali da kupite onaj neprovjerenih proizvođača jer se ručni električni alat u načelu ne popravlja!); kao drugo, kupite alat podesan za jednostavno rukovanje, nikako glomazan i težak, jer se sa svakom nijansom

problematičnosti posluživanja povećava opasnost od pogrešno izvedene radne operacije. Evo što vam zaista treba (više od toga jednostavno nije racionalno): dvije električne bušilice s jednostavnim sistemom ulaganja i učvršćivanja svrdla te mogućnošću kontinuiranog podešavanja broja okretaja; ručna električna blanja; ručna električna ubodna pila; ručna

Na domaćem tržištu mogu se naći sva potrebna ljepila i premazi električna kružna pila (cirkular); ručna električna tračna brusilica, kao i brusilica s gumenim diskom za postavljanje kružno oblikovanih komada brusnoga papira te vibracijska brusilica s usisivačem za skupljanje prašine; ručna grijalica (s vrućim zrakom, popularno zvana ličilački fen); komplet svrdala za drvo; krunasta pila (nosač s kompletom zamjenjivih kružnih

listova); komplet odvijača, pločastih i križnih, te dva-tri čekića različitih dimenzija, kliješta (potkivačka i kombinirana) te nekoliko ručnih pila raznih veličina, visine i razvedenosti zubaca. Također ćete trebati razne lopatice (špahtle, ravnoga i nazubljenog brida) za nanošenje ljepila i kita, komplet dlijeta za drvo, dvije-tri rašpe razne veli-

Stege su najkorisnije pomagalo jer omogućuju čvrst dodir dijelova koji se spajaju tijekom polimerizacije ljepila

Drveni brod – pa i vikinški – uvijek se gradi na isti način

Kalup se isplati ako imate partnere za gradnju više brodova

Ovakav brod jednako se brzo gradi od stakloplastike i drva

Poliesterske niti kao stakleni mat koriste se i u gradnji u drvu

čine zuba te velik broj – najmanje pedesetak – stega raznih veličina. Konačno, tu su i neka pomagala koja ćete sami izraditi, primjerice "špahtla" od tvrde gume za ravnomjerno nanošenje kita na velikoj površini, "jastučići" za ručno brušenje (vrlo su prikladni oni od poliuretanske pjene, jer su lagani, dovoljno tvrdi da se brusni papir vodi kako treba, a ne i kruti da onemoguće obradu zakrivljenih površina), ili glave za glodanje (ulažu se u bušilicu), kojima se jednostavno obrađuju neka delikatna mjesta. Libelu i visak već smo spomenuli, još stolar-

ski metar, par velikih plastičnih trokuta, šestar, stolarska olovka... i rukavice za grube radove, pa možemo početi. Još nekoliko savjeta: ako nemate velikog iskustva u radu s drvom, najgori vam je saveznik žurba; radite polako, po onoj "dvaput mjeri, jednom reži", ne preskačući ni najbezazleniju tehnološku fazu, jer svaka ima svoj razlog i svrhu... a brodogradnja je ljudska djelatnost u kojoj je površnost ne samo skupa i šteta, nego i izrazito ružna. U sljedećem broju: Odabir nacrta – kako, što i zašto?

Vijesti

Maria poperi

Gamakatsu udice

od nas je spinning pomalo zapostavljen, a pogotovo lov poperima, odnosno varalicama koje se vuku u malim skokovima po površini, pri čemu rade zvuk sličan samom imanu – pop. Zapravo, to je jedan od najjačih načina lova brancina i strijelke skakuše, a Maria poperi su broj jedan varalice na osjetInformacije ljivom talijanskom tržištu, gdje je spinning jedna od najjačih riRIBOLOVNI CENTAR BARKA bičkih disciplina. U Barki su ovi 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a poperi dostupni u svim bojama i Telefon 021 / 334 - 340 dimenzijama.

Marutove rascjepke

ema vertical jigginga bez rascjepki, no jednako tako one su važne kod mijenjanja trokuka na varalicama. Zapravo su rascjepke vrlo važan dio ribičkog sitnog pribora. Japanska tvrtka Maruto vodeći je proizvođač zogulina, udica, prstenova, rascjepki... Predstavljamo Marutove rascjepke u četiri modela od kojih svaki ima više veličina. ODZ serija ima izuzetno veliku nosivost, a dostupna je u black nikel i stainless steel. SS (stainless steel) serija namijenjena je za korištenje kod najvećih opterećenja i težak ribolov.

amakatsu je jedan od najvećih proizvođača udica i nema ribičke discipline gdje se ne primjenjuje. Svejedno lovite li “gigantske papaline” ili gigantske tune, njihova paleta pokriva ama baš sve. Osim velikog izbora Gamakatsu udice imaju epitet jednih od najboljih na tržištu, a u zagrebačkoj tvrtki Škorpion nalazi se jedan od najvećih izbora ovog branda u ovom dijelu svijeta.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Štap Quantum Acurist Stand-Up

curist Stand-Up je namijenjen za laganu do srednje tešku panulu. Štap je namijenjen lovu svega od šaruna, palamide do luca i ne samo njih. Naime, dostupan je u dvije snage i to od 12 do 20 i od 20 do 30 libri, što je dovoljno i za zubaca, pa čak i gofa. Štapovi su jednodijelni i imaju dužinu od 165 centimetara

te šest prstenastih i jednu vršnu vodilicu. Drška je od EVA spužve i na kraju ima križ. Lakši model od 12 do 20 libri koji može poslužiti i za vertical jigging košta 398, a jači od 20 do 30 libri 416 kuna.

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Oprema

VARALICE Jeronimo S-1 Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokač

a tržištu je dosta varalica koje imaju tijelo izlomljeno u komade koji su spojeni čeličnim prstenčićima, radi bolje pokretljivosti, odnosno imitiranja plivanja neke ribice. Uglavnom se radi o jeftinim kineskim varalicama koje nakon napada nekog zubatog predatora uglavnom idu u kantu za smeće. No na sajmu u Düsseldorfu čuveni njemački ribič Heiner Grossmann, koji ima i titulu svjetskog prvaka u ribolovu na moru, upozorio nas je na novu Jenzijevu varalicu Jeronimo koja se proizvodi u Americi i koja u vodi doslovce izgleda kao prava ribica u što smo se uvjerili kada ju je Heiner vukao kroz bazen. Po Heinerovim riječima Jeronimo nevjerojatno dobro lovi pa nismo propustili priliku nekoliko komada isprobati na Jadranu. Heiner ih je isprobao

www.jenzi.com

i na slatkoj vodi i u moru i iako nemaju boje za more, svojim ekstremnim vijuganjem varaju svakog morskog predatora. Varalice su pravi hit jer su u nekoliko dana prodaje na sajmu doslovce razgrabljene, iako su tek stigle iz Amerike. Varalice su doduše novost na tržištu, no Heiner Grossmann ih je sa svojom braćom Diterom i Gunte-

rom, koji su također višestruki svjetski prvaci, testirao cijelu godinu prije nego će ući u Jenziev katalog ove godine. Kada takav ribički as s oduševljenjem govori o jednoj varalici, to mora nešto značiti. Za razliku od kineske konfekcije kojoj se dijelovi spajaju čeličnim prstenima, pa zato varalica ne radi prirodno, ovdje je upotrijebljen

teflon na koji su dijelovi tijela zalijepljeni posebnim ljepilom pa varalica pliva kao prava riba u bijegu ispred predatora, a zbog teflona je gotovo neuništiva, što su Heiner i braća isprobavali cijelu godinu u Norveškoj, Aljasci i nekim drugim prestižnim ribičkim destinacijama. Jeronimo ima kemijski brušene trokuke koje se doslovce

“lijepe” za prste, a jednako kvače i predatore. Cijena im je 24 eura u Njemačkoj, što smo dakako prigovorili, no po Grossmannovim riječima varalica vrijedi svakog centa. Varalice će se uskoro pojaviti i na našem tržištu i o tome ćemo na vrijeme obavijestiti sve zainteresirane fanatike koji vole loviti s na ovaj način.

Ribolov iz brodice

NJEGOVA SVETOST fratar

Kada smo spomenuli kanjčenicu, prva pomisao se odmah iskristalizira – fratar, frankul, crnoguz, pop, baraj, žbaraj, kako ga zove naš narod uz obale plavog Jadrana – uvijek je cijenjen ulov, bez obzira radi li se o malim primjercima uz obalu ili o krupnijim komadima u dubljem moru među škrapama Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ratar, Diplodus vulgaris je oduvijek bila omiljena riba mnogih ribiča. Nalazimo ga posvuda, od stjenovitih pličina do podmorskih grebena u srednjem i dubljem moru. Uvijek živi u jatima s kojima traži hranu, a pošto

dijeli ista staništa s drugim ribama kao što su kanjci i pirke, teško ga je ciljano loviti. Dok on svojim malim ustima dođe do ješke, ovi lukavci su je već raznijeli. S jedne strane fratar je oprezna riba i neće se dati prevariti ako je prama predebela, dok s druge strane tanka prama i oštre stijene na dnu ne

idu baš zajedno. Sve to daje posebnu draž kada je u pitanju lov fratra ili frankula, kako ga zovu moji prijatelji na Lošinju. Tako ga zovu i Istrijani i kad smo kod Istre, upravo se počeo dobro loviti u akvatoriju oko Pule, kako govore zadnje vijesti. Dakle možemo komotno reći da je lov fratra prilično zahtjevan, a s druge strane jednostavan! Kako je to moguće? Upotrebom odgovarajućeg pribora i odgovarajuće tehnike.

Pribor za lov fratara Pribor za fratra mora biti ujednačen, kao i za svaku ribu, a ovisno o brodici, odnosno njezinoj veličini , moramo imati primjereno dugačak štap, najbolje s promjenjivim vrhovima deklarirane snage od 80 do 100 grama.

Kada se nađe dobra pozicija sve je lako

Ovim štapovima moramo pridružiti role s namotanom upredenicom, a takvih je na tržištu zaista puno. O nekima pišemo u ovom broju u rubrici Vijesti. Naš redakcijski tim je s dugačkih štapova i velikih rola potpuno prešao na male kratke bacačke štapove dugačke do 2,10 m i niskoprofilne multiplikatore, s kojima je loviti pravi užitak. Jedan redakcijski komplet izgleda ovako: štap XZoga Taka-JI6311, Revo STX, upredenica Sunline Super PE #2. Ovim kompletom možemo loviti i frankule, a jednako tako zubace kaburom, a lignje tatakijem. Istine radi, još uvijek imamo stogramske štapove s izmjenjivim vrhovima, no za sada su u „penziji“ i čekaju sretne dane. Jer loviti klasičnom rolom i brodskim sto gramskim štapom i loviti prije

Repovi račića se mogu kupiti u svakom supermaketu

spomenutim priborom velika je razlika. XZoga s Revom dva je puta lakša, a da ne govorimo o brzini spuštanja ješke i izvlačenja ulova. U svakom slučaju uzmite brze štapove jer upredenica gubi smisao ako imate jako savitljivi štap, a danas je bespredmetno upozoriti da vodilice moraju biti SIC jer porculanskih vodilica gotovo i nema. Kod lova fratra dobro je loviti predvezima s dvije prame, poznatim kao Jolly Napoletano.

Pribor za fratra mora biti ujednačen, kao i za svaku ribu, a ovisno o brodici, odnosno njezinoj veličini , moramo imati primjereno dugačak štap Mogućnost lova je veća, iako mnogi kolege po štapu radije uzimaju klasičnu kombinaciju

s jednom udicom i kliznim olovom. Dakako, mogu se koristiti i predvezi s tri udice, s time da je najdonja uz olovo dosta duža, upravo radi fratra. Za lov fratra, uostalom, kao i za sav ribolov dobro je koristiti fluorokarbon i za predvez i za prame koje moraju biti debele od 0,22 do 0,26 milimetara. Za udice se uzimaju one svinutog vrha, u veličinama od 4 do 8.

Mamci za lov fratara Fratar je svejed koji se ne libi niti jednog zalogaja. Samo da je obilno, jer kada jato navali... Neke mamce je jednostavno naći, no za nabavu nekih treba štošta poduzeti. Velikog crva je dosta jednostavno naći, gotovo da nema mjesta na Jadranu gdje netko ne vadi crva, a ima ga i u mnogo peškarija. Jednako je s lignjom. Paket lignji u trgovini ne košta ništa u usporedbi s onim koliko se može uloviti, samo ih treba malo „frizirati“ čekićem za meso i filetir nožem, no ne i ljeti. Rak samac je smrt za mnoge ribe, pa ni fratar nije

Rak samac je fatalan za mnoge ribe pa i za fratra

imun, no s njim je imamo velik problem. Nekad ga se moglo dobiti od lokalnih ribara, a sada je stvar dosta drugačija. Potrebno je mnogo kuknjave kod nekoga barbe, ne da ti pokloni, nego da ti ga proda.

Dobro je poznato da uvijek morate davati milodare. Fratar ulovljen na udicu suhoparno udara jer se uvijek postavlja horizontalno na ribiča u čamcu pa izgleda da je riba veća nego što stvarno jest, no ne dajte se prevariti. Konzervirane kozice jednostavno je kupiti, a živu lagano uhvatiti, dok je male šuše teže hvatati. Školjka kapelunga nekada je bila privilegija susjeda Talijana i bili smo sretni kada su nam ostavljali poneku kada su išli doma punih jacera. Danas je ima u svakom supermarketu, gdje četvrtkom ujutro dolazi svježa. Sistem je jednostavan! U četvrtak napravite buzaru i

pojedate kapelungu u slast. U petak, subotu i nedjelju njome lovite i bit ćete iznenađeni kako dobro radi. U svakom slučaju, kada idete loviti fratra ponesite raznu ješku, jer ne nosi on zabadava crnu halju i ne kaže se isto tako zabadava – napravio te pop.

Kako loviti fratra Kada se dođe na poziciju treba procijeniti kako će se loviti, iz usidrenog broda ili će barka lagano plutati nošena kurentom ili vjetrom. Mnogi ribiči puštaju brod da pluta i kada dođu na poziciju gdje riba dobro grize bacaju malu bovicu ili najčešće najobičniju plastičnu bocu s tankom upredenicom ili starim najlonom na kojem je olovo. Na ovaj način znaju kamo se moraju vratiti kada prestane gristi, što zna biti vrlo učinkovito. Fratra je najbolje loviti u zoru ili u sumrak, u vrijeme promjene svjetlosti i tame, što fratrima očigledno savršeno odgovara, iako smo neke lovili i cijelo jutro. Mamac je dobro spustiti u blizinu dna ili na samo dno pa pomalo isprobavanjem dobiti pravu poziciju. Ponekad je pop na misi iznad dna, a ponekad

Najčešće se love ovakve veličine

Živa kozica je odlična ješka za fratra i ne samo njega

„Njegova svetost“ u svoj svojoj ljepoti

Akvatorij Rovinja je odlična pozicija za lov fratara je služi na samom dnu. Tada je predvez Jolly Naploetano zakon. Fratar dijeli područje s drugim ribama kao što su pagar, orada i šarag. Oni također padaju na ponuđenu ješku, što nimalo nije loše. No jednako tako tu su knezovi, kanjci i pirke te ostala manja riba koja zbog većih usta brže guta ješku pa fratar ostaje kratkih rukava. Ako manja riba žešće napada ne reagirajte na prvu, dozvolite „njegovoj svetosti“ da i on dođe do vaše ješke. Dobro je poznato da uvijek morate davati milodare. Fratar ulovljen na udicu suhoparno udara jer se uvijek postavlja horizontalno na ribiča u čamcu pa izgleda da je riba veća nego što stvarno jest, no ne dajte se prevariti. Privlačite „njegovu svetost“ mirno ali odlučno. Nakon što je izvučete i odnesete doma, misa može početi uz dobro vino i prijatelje.

Vijesti

Varalica Savagear Kuke za vaditi ribu Dying Minnow

ying Minnow je vjerna imitacija umiruće ribice. Ima mogućnost raznih načina montaže, a mogu se otežavati ili loviti ne otežanim. Varalice su dostupne u dvije veličine, 10 i 13cm. Poznata varijanta “no action” Informacije silikonaca dokazano je ubojita varalica za brancina i ne samo T.P. OLIVARI d.o.o. njega. Ni drugi predatori neće 10430 Samobor, Gajeva 49 moći odoljeti kretanju ovog tanTelefon 01 / 3366 - 042 kog silikonca.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Lineaeffe štap Water Spin

Trabucco najloni

erija dvodijelnih štapova Lineaeffe Water Spin pokriva sve oblike varaličarenja jer deklariranim snagama od 30 ili 60 grama dopušta lov velikih brancina, lica i ostalih krupnih riba. Štapovi su dostupni u dužinama 180, 210, 240, 270 i 300 centimetara, a drška im je od pluta, što daje odličan osjećaj u rukama. Vodilice su SIC pa je njima moguće loviti i upredenicama.

ajlon je spoj ribiča i ribe i jedan je od najvažnijih komponenti ribičkog pribora. Talijanska tvrtka Trabucco uz sav ostali pribor u svom prodajnom asortimanu ima i odlične najlone koji pokrivaju sav mogući ribolov. Xp-Line Phantom, Xp-Line All Round, XP-Line Blue See, samo su neki iz bogate palete koju nudi Mikeli Trade u svojim prodavaonicama ribolovnog pribora i prebogate ponude opreme za more i uz more.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

uka, ganac, ganač, gaf, samo su neki od naziva za vrlo koristan alat, jer veliku ribu treba izvući na brod. U Barci imaju veliki izbor ovih alata, jer nemojmo zaboraviti da dolazi travanj i s njime lov luceva, a tu beštiju nije jednostavno izvući. Gafovi u Barci su raznih oblika i duljina, a svima imaju istu karakteristiku – odlično kvače ribu. Napravljeni su od aluminija i nehrđajučeg čelika pa im je vijek dugotrajan, a na ponudi su kuke raznih dužina od malih i kratkih do onih s dugačkom drškom.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Vijesti

DTD Trolling Squid Jig

anulanje lignji ima dosta poklonika, a DTD-ove varalice su napravljene kod nas za naše more. Naime, boje ovih varalica su jednake našim ribama koje služe za hranu lignji pa nije čudo da se pojedine varalice zovu Flash Glavoc, Mix Glavoc, Trlja Squid jig, Trlja platno, Gavun Calamari, Turbo skuša, Squid jig srdela itd. Proizvode se u veličinama od 90 do 110 milimetara dok je Gavun Calamari dugačak 90, 120 i 130 milimetara. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Ryobi Artica

ovi model iz programa Ryobija od nedavno se nalazi u ponudi i u hrvatskim trgovinama. Ovoga puta uz funkcionalnost i pouzdanost gledalo se i na “šminku” pa je rotor obučen u karbonsko pletivo, baš kao i sama špula, što ovoj roli daje vrlo atraktivan izgled. S tehničke strane rola je izrađena od aluminijske legure, a slaganje strune regulira nova inačica Ryobijevog RFO sistema. Kočnica smještena u špulu isporučuje ravnomjernu i konstantnu silu kočenja. Kapacitet špula kreće se od 0,33 mm – 170 m za veličinu 4000, 0,37 mm – 200 m za veličinu 6000, pa sve do 0,44 – 220 m kod veličine 8000. S obzirom na karakteristike radi se o svestraInformacije nim rolama dopadljiva izgleda i vrhunskih tehničkih rješenja. U FISH & FUN svakom slučaju zanimljiva op10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 cija ako tražite nešto pouzdano Telefon 01 / 3878 - 331 da ukrasi vaš štap.

Boone pribor

Boone priboru smo često pisali kao o superkvalitetnom sitnom ribičkom priboru, što zaista i jest. Vrhunski zogulini za sve vrste pučinske panule, puškice za vezanje najlona, protektori kojima se štiti najlon, škare, kliješta, dijamantne turpije za oštrenje big game udica, robusne futrole za škare, noževe i Informacije slično, spisak je poduži. Uz ovo RIBOLOVNI CENTAR BARKA je u ponudi veliki izbor gotovih 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a čeličnih predveza, jer kako saTelefon 021 / 334 - 340 znajemo, moli su i te kako počeli gristi.

Mustad Dirty Harry

ustadove varalice Dirty Harry imaju popularni pilker oblik, a mogu se koristiti kao light varijanta jiga. Radi se o brzo tonućoj varalici koja izuzetno daleko leti, a dostupna je u težinama 7, 14, 18 i 25 grama. Ovo je odlična varalica kada se oko broda skupe iglice, ušate, šaruni, palamide, lucevi...

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Podvodni ribolov

PODVODNI extremni lov

Što je uopće ekstremni podvodni lov? Podvodni ribolov na područjima koja su za konkretnog podvodnog ribolovca posebna, prakticirajući posebne tehnike, s mogućnošću posebnog ulova. Ulova koji često biva kvalificiran kao ulov života. No, ekstremni podvodni lov je i lov na granici psiho fizičkog potencijala podvodnog lovca. To je više od izazova, koji primarno možda čak ne pretpostavlja ulov, već doživljaj i nadanje ulovu. Praktikanti ove kategorije podvodnog lova će kazati da je ekstremni podvodni ribolov lov na pozicijama na kojima je moguć susret sa različitim vrstama većih jadranskih predatora. Prakticiranje tehnika lova koje podrazumijevaju iznimnu fizičku pripremljenost, kondiciju, hrabrost, ali u konačnici i dozu ludosti. Ludost je personifikacija za određene rizike, koji potiču adrenalin. I tako se krug zatvara. Napisao Neven šerić, fotografije Medijska osobnost

vaki pojedinac koji uspješno prakticira ekstremni podvodni lov ima vlastite standarde, ali i svoje psihološke limite. Od pionira ovakve vrste lova, kao na primjer Zorana Štambuka, neka-

Blitvenički akvatorij

dašnjeg reprezentativca (danas na pragu 70. godine) koji kazuje kako je u njegovo vrijeme najveći problem bio u raspoloživom oružju, a ponekad i u odabiru cilja. Bilo je to, tamo početkom sedamdesetih. Kod Biskupove glave ( pozicija na južnoj obali Brača, između Bola i Sumartina ) se uvik moglo nać kakvu pra-

vu kirnju. Tribalo je znat kako je udrit da bi je moga uopće iščupat. Ti put san se mučija s jednon, a s druge strane mi je doša gof teži od trideset kila, i vrtija se oko mene, moga sam ga rukon taknit. Eto tako priča barba Gico. Iz te generacija efikasan praktikant je bio i Frane Zanki. Nekada se jedini usuđivao posjećivati legendarne kirnjograde u akvatoriju otoka Visa. Bili su to respektabilni zaroni, već tada na pozicijama dubljim od tridesetak metara. U zreloj dobi Frane je prakticirao ovu vrstu lova i u Tihom Oceanu (vidi fotografiju), a do danas je zabilježen i po trofeju najveće i najteže ribe koju je neki podvodni ribolovac ustrijelio i uspio izvući (uz pomoć vinča) u akvatoriju istočnoga Jadrana. Tako je ostalo sve do današnjih dana, kada praktikanti ekstremnog lova svoju lovinu traže od vanjskih rubova rta Oštro, duboko pod vanjskim odronima poluotoka Molunta, pod pod-

morskim zidovima Konavsokih stijena, u plavetnilu, zapadno od Svetog Andrije, u širem akvatoriju otočića Ogiran pod južnom obalom Mljeta, po dubokim brakovima u okruženju otoka Glavata, ali i pred deltom Neretve gdje je i danas moguć susret s licom i lubinom od čije veličine zastaje dah. Takvih pozicija je u akvatoriju istočnoga Jadrana još mnoštvo, sve do krajnjeg rta Savudrije. No nije pozicija sama po sebi dostatna. Nekada je ograničenje bio ubojiti potencijal puške za podvodni ribolov. Pa je to riješeno ( Frane Zanki je svoj jadranski

Blitvenički akvatorij

ulov života težine dvjestotinjak kilograma odstrijelio s tada čuvenom Mares Mirage trobrzinkom. Ta komprimirka nije se uopće (zbog snage) smatrala primjerenom za naš akvatorij (na što ćeš s time pucat?), ali je u franinom slučaju bila presudna da se ulov ostvari, pogotkom u vitalni dio mozga ribetine. U ekstremnom lovu nema prostora za usporedbe. Svatko sebi postavlja limite, i ako ima srca, volje, i ako je primjerene psihofizičke spreme može se okušati u tom adrenalinskom izazovu. Nama ostaje tek bilježiti iskustva i ulove. Pri tom,

dalje, dublje i rizičnije ne znači nužno i veću ulovljenu ribu. Sreća je varljiva, no u svakom slučaju ekstremni podvodni lov često rezultira neobičnim i nesvakidašnjim ulovima, ostvarenima na neobičnim mjestima. No treba pisati i o rizicima. O izgubljenoj opremi, strijelama koje u plavetnilo odnosi velika pogođena riba, o puškama za podvodni ribolov istrgnutima iz ruku podvodnih lovaca, kada se zaglavi uzica mulinela i sl. Ekstremni podvodni lov uzrokom je i stradavanja dijela podvodnih ribolovaca. I to je razlog zbog koga treba o tome pisati,

bez lažne mistifikacije s konkretnim iskustvima onih koji takvu vrstu lova prakticiraju uvažavajući i primjenjujući standarde sigurnosti. Tako jedan dio starijih praktikanata strijelu koju ispaljuje vezuje za mulinel koji je pričvršćen za čvrstu signalnu plutaču. Nakon uspješnog pogotka penje se u čamac s pratiocima i polako se ulovljena riba umara i kasnije izvlači u čamac. Bez dodatnih rizika duboko u plavetnilu. Iskusniji praktikanti ekstremnog podvodnog lova koriste besprijekorno prilagođenu opremu, i u tom izazovu nikada nisu sami. Uvijek je u blizini vješt barkajol koji će svojom prisutnošću dodatno osigurati od naleta kakvog glisera, dodavanjem gasa u leru signalizirati lovcu i otjerati kakvog neželjenog gosta na čeki u modro. Pogotovo zbog činjenice da su danas zakonom zaštićeni i pas modrulj i pas lisica, koje će znatiželja privući prema silueti podvodnog lovca. Ukoliko pogođena riba i krvari, vjerojatnost susreta na pučinskim pozicijama raste…Pored iskusnog barkarjola preporučljiv je i partner ronilac s kojim se izmjenjuje u zaronima na odabranoj poziciji. Svi podvodni lovci koji godinama prakticiraju ekstremni podvodni lov redovito kontroliraju svoje zdravstveno stanje, pripremaju se fizički i psihički za pomno isplaniranu avanturu koja predstoji vodeći računa i o hidrometeorološkim prilikama. Otežani hidrometeorološki uvjeti mogu biti pogubni po

Caffola i Čokolić u ekstremnom lovu u Grčkoj

Ekstremni lovci svoje snove snivaju od prvih zarona pod morem

GPS-om do prave pozicije

Caffola Roberto

Stara garda Denis Radun

podvodnog lovca. Iznimna fizička naprezanja, dugotrajne čeke, još dublji zaroni, adrenalin koji usprkos psihičkoj pripremi prije svakog zarona rezultira bržim trošenjem rezerve zraka prevelik su ulog da bi podvodnog lovca na površini dočekali i veliki valovi, snažan vjetar i sl. Podvodnom lovcu koji redovito prakticira ribolov na priobalnom potezu doživljaj ekstremnog lova će pružiti svaki udaljeniji otok. Onima koji su redovito u akvatoriju pučinskih otoka ekstremni lov predstavlja izazov pučinskih brakova u dosegu njihovog zarona. Što onda ostaje u konačnici? Čeka u modro nad dubokim pučinskim brakovima. Ili izlet na neka druga, daleka, mora….. Doživljaj ekstremnog lova će pružiti i lov po dubokim i mračnim procjepima i grotama. Na nekim pozicijama, kao na primjer u širem akvatoriju otoka Visa, ili na primjer Lastovskom arhipelagu postoje pozicije na kojima se treba zavući cijelim tijelom u mračne koridore i desetak metara. I tada će pred svjetlosnim snopom bljesnuti

čitavo jato velikih kavali, ili kakva kapitalna kirnja. U djeliću sekunde treba naciljati i odapeti strijelu. Avantura tek tada počinje, pažljivim izvlačenjem iz mračnog koridora, tamo prema slabašnom bljesku svjetla, i izlazu prema površini. Zavlačenje u takve mračne koridore iznimno je zahtjevno i rizično. Preporučljivo je samo pojedincima koji detaljno poznaju takve spletove podvodnih koridora na području gdje rone. Od stare garde specijalisti ove taktike koji će rado podijeliti iskustva su Siniša Ižaković (akvatorij Visa) i Renato Semiz (južne obale Brača). U ovakvom lovu, posebice treba biti oprezan ako se u dubokim procjepima nadmudruje s kirnjom. Zabilježen je tako slučaj smrtnog stradavanja iskusnog lovca u Lastovskom arhipelagu prije četrdesetak godina. Progoneći veliku kirnju zavukao se u prostranu pećinu u kojoj su njegovo tijelo, s pogođenom i usmrćenom kirnjom drugog dana pronašli vojni ronioci. Obzirom na ono što su zatekli jedan od mogućih scenarija je da se kirnja u groti

Akvatorij otočića Ogiran pod južnom obalom Mljeta koja je imala jedan vertikalni i jedan horizontalni (koga je bilo teško uočiti) izlaz namjerno zaglavila i onemogućila podvodnom lovcu izlaz iz zamke u kojoj se zatekao….. Kako okarakterizirati zaron u paru tehnikom lifta na pučinski brak čiji je vrh na dubini većoj od tridesetak metara? Tehniku lifta su prvi prakticirali francuski podvodni ribolovci. Podvodni lovac se na površini opušta nekoliko minuta i usporava disanje, nastojeći tom tehnikom usporiti i rad srca. Potom ga drugi lovac držeći za zglavke nogu potisne u plavetnilo i gura ga do dvadesetak metara dubine. Lovac je apsolutno miran, kako bi potrošnju akumuliranog zraka sveo na minimum. Tu

Gospić Danijel

ga pomoćnik ispušta, a negativna plovnost u mrtvom padu lovca dovodi do pozicije, na samu glavu dubokog braka. Uočava se potencijalni cilj, gađa, otpušta mulinel i kreće u izroni prema površini i spasonosnom udahu. Ronilac pratitelj s površine prati izron kolege posljednjih petnaestak metara. Izron u paru s veće dubine, pri kraju rezerve zraka djeluje smirujuće, a po potrebi pratitelj uvijek može reagirati otpuštanjem olovnica lovca koji nekoordiniranim pokretima signalizira da nešto nije u redu. Ovom se taktikom uspješno lovi kirnja, te veći primjerci šarga, kavale i škarpine. No ponekad će se podvodni lovac naći u dilemi, kada umjesto željene lovine na poziciji zarona

Lica od desetak kila vuće kao dvostruko teži gof, Dino Miočić zatekne ražu, velikog ugora ili veliku murinu. Koliko napor iziskuje navlačenje s murinom od 7, pa i više kilograma pogođenom na takvoj dubini znaju svi koji su to iskustvo imali. A ishitrena odluka se često donese jer često murina na takvoj poziciji bude izvan rupe, plivajući po gornjem obodu braka.. Da li uopće u takvoj situaciji gađati tu ribu? Hoće li privez izdržati, a mulinel odraditi svoj dio posla. Ukoliko se odluči gađati, pored preciznosti (u vitalni dio glave), možda će zatrebati i konop kojim je lovac vezan za plutaču na površini. Ponekad će upravo gambet s pojasa okačen na pušku sa mulinelom u kome se zbog brzine povlačenja pogođene ribe omogućiti da se ne izgubi puška s pogođenom lovinom. Ili svijest pri izronu, a tada u pita-

Nesvjestica se može desiti i na površini nakon izrona

Još jedan ekstremni lovac Rudi Balarin s Korčule

I ovo je ekstremni podvodni lov

Još jedna kirnja

nje dolazi i život….. Kod prakticiranja ekstremnog lova podronima na dubokim pučinskim brakovima preporučljivo je odabrane pozicije s ribom obilježiti malim utezima s konopom obilježenim plutom na dubini od desetak metara pod površinom. Zaroni su preduboki da bi se dodatno trošilo vrijeme na ponovno nalaženje procjepa pred kojim je uočena kirnja, ili velika škarpina. Broj poklonika ekstremnog podvodnog lova danas raste, zbog sve siromašnijeg ulova u akvatoriju u kome najčešće love. Zbog toga se sanjaju duboki i mračni procjepi, pučinski brakovi, zaroni na čeku u plavetnilo i sl. Ekstremni podvodni lov je vještina za rijetke, iznimno fizički i psihički pripremljene podvodne ribolovce. Ekstremni podvodni lov podrazumijeva bogato iskustvo, sposobnost kombiniranja različitih

tehnika i njihovu prilagodbu specifičnostima lovne zone i ponašanju ribe koja se lovi. Zalog sigurnosti je i dobro poznavanje terena na kome se lovi, pa se preporuča da se takve pozicije prvo detaljno upoznaju, a tek potom odaberu tehnike i puške za podvodni ribolov koje će se koristiti. Duboka čeka i duboko šuljanje su također efikasne tehnike na pozicijama na kojima rijetko plove brodovi, a još rjeđe se susreću ronioci. No te tehnike pretpostavljaju 3 ( i više ) minuta radne apneje, pa je za njihovo prakticiranje preporučljiv cjelogodišnji trening u bazenu i redovito praćenje i testiranje vlastitih mogućnosti. Uz napomenu da će bez primjerene psihičke pripreme u stvarnom lovu radni kapacitet biti kraći od onoga izmjerenoga u kontroliranim uvjetima prosječno i do 30 %. Adrenalin, uzbuđenje

zbog mogućeg ulova, ili možda strah potiču znatno brže trošenje rezerve zraka. Ekstremni podvodni lov podrazumijeva i visoki stupanj spretnosti praktikanta, jer su moguće neočekivane situacije. Situacije u kojima treba u djeliću sekunde donijeti odluku da li na uočenu lovinu u dometu uopće pucati, te ako se isto odluči i strijela pogodi cilj što poduzeti ako… Prije toga ako, treba upozoriti da nepoznavanje područja lova, prilagođenosti opreme, te svjesnosti vlastitih fizičkih i psihičkih ograničenja u stvarnoj situaciji vodi improvizacijama. Improvizacije u ekstremnom podvodnom lovu najkraći su korak do smrti. Takvih slučajeva je bilo do sada, a na žalost biti će ih i ubuduće. Zabrinjavajuće je i to da se najveći broj smrtnih stradavanja podvodnih ribolovaca može okvalificirati kategorijom ekstremnog podvodnog lova – u kontekstu

Jedna ali prava riba, Matko Vojković smrtno stradalog pojedinca, jer osobni limiti su vrlo različiti. Neka u tom smislu ovaj članak bude skroman doprinos u cilju smanjenja broja udesa u podvodnom ribolovu, ali i platforma demistifikacije onih kapitalnih ulova koji potiču još uvijek nedovoljno fizički i psihički pripremljene mlade podvodne lovce s tek nekoliko godina iskustva u tome da se okušaju na tom polju slave. U trenutku polje slave može postati poljem smrti. Što podvodnog lovca privlači da zaroni na granici svojih mogućnosti? Zašto se pojedinci

Kapitalci su oduvijek predstavljali izazov, Zoran Štambuk

Nakon pola sata navlačenja

upuštaju u avanturu na nedovoljno poznatom području lova, na krajnjoj granici dubine osobnog zarona? Niti jedna tehnika podvodnog lova nije toliko zahtjevna u psihofizičkoj pripremi kao ono što se svrstava u kategoriju ekstremnog podvodnog lova. Ekstremni podvodni lov pretpostavlja ekspertno kompiliranje različitih tehnika i taktika, te prilagođavanja okruženju u kome se lovi, na granicama fizičkih mogućnosti. Samokontrola bi trebala nužno nadvladati samodokazivanje, jer u protivnom ekstremni podvodni lov prerasta u vrlo opasnu kate-

Na površini sve izgleda kao da je bila igra goriju na granici života i smrti. Ekstremni podvodni lov ne može se tretirati kao sport. To je vještina, sposobnost, fizička i psihička podobnost pojedinca da se okuša na tankoj granici

podvodnog ribolova i igre sa smrću. Nije nam bila namjera ni svrha da takvo prakticiranje podvodnog lova potičemo, već da otvoreno progovorimo o načinima koji ostvarenim ulovima

golicaju maštu svih podvodnih ribolovaca. I navode neke od njih da prijeđu osobne granice. Ponekad, na žalost, sa smrtnim ishodom. Umjesto prakticiranja nekih taktika o kojima je bilo riječi u ovome članku, primjerenije je češće biti u moru, na svojim dobro poznatim pozicijama, jer i tamo je moguć ekstremni ulov. Uostalom mogućnost ekstremnog ulova je i temeljni poticaj za ekstremni podvodni lov. Netko će svoga kapitalca naciljati tamo daleko izvan južnih brakova Premude, a neko s vanjske strane gradskog lukobrana. Netko će velikog gofa odstrijeliti na onome udaljenom braku između Visa i Korčule, a netko primjerak slične veličine, tu na braku u središnjem dijelu priobalnog morskog kanala. No

ono što je svim sretnim lovcima bilo zajedničko je da su lovili u granicama svojih fizičkih i psihičkih mogućnosti, da su imali besprijekornu ( i besprijekorno pripremljenu) opremu za podvodni ribolov, i da su zonu lova izvrsno poznavali. Ono što je zajedničko onoj drugoj kategoriji, koja na žalost završava u crnim kronikama je da nisu bili primjereno pripremljeni za svoj lov života, da je oprema bila neprimjerena uvjetima i tehnici lova, i da su otišli preko svojih granica, ma što to konkretno značilo. Ako bi se parafraziralo Sun Tzu Vua: upoznaj svoje mogućnosti, prilagodi si opremu i dobro upoznaj lovnu zonu u kojoj se planiraš iskušati u ekstremnom lovu. Rizik ćeš svesti na minimum, a možda i se posreći i kakav kapitalac…

Tehničke karakteristike U pripremi je širi materijal na temu ekstremnog podvodnog lova, pa se pozivaju čitatelji Ribolova na Jadranu - podvodni ribolovci koji žele da njihovi ulovi budu javno obznanjeni da na mail adresu medijska.osobnost@st.t-com.hr dostave fotografiju svoga kapitalca (i navedenom težinom) ulovljenog u ekstremnom lovu, naravno s imenom i prezimenom. Obavezan lov u paru

Vijesti

Sunline PE Jigger HG

unline upredenica PE Jigger HG namijenjena je za lagano jiganje, kaburu, inchiku... Radi se u pet snaga i to 10, 12, 16, 20 i 25 libri, a japanske oznake po kojim se mogu naručiti ili kupiti su 0,6 – 0,8 – 1 – 1,2 i 1,5. Upredenica ima drugu boju svakih 20 metara i to zelenu, purpurnu, crvenu, plavu i narančastu, tako da si ribič može dobro procijeniti na kojoj je duInformacije bini ili udaljenosti jig ili neka druga varalica. Tanji modeli su BLUE SPRINGS za spining dok su najjači od 20 i Telefon +39 (0) 422 634. 083 25 libri namijenjeni lovu kabura i E-mail info@bluesprings.it inchiku tehnikom.

Varalice Alcedo Minnow

aleta varalica Alcedo pokriva sav špineraj. Minnow varalice su od postanka jedne od najčešće upotrebljavanih u ribolovu, a rade se u više varijanti i to kao plivajuće i tonuće. Paleta dužina težine i boja pokriva sve uvjete u moru, samo treba ići na mjesta gdje se nalaze brancini, kao što su ušća rijeka, odnosno gdje je boćata voda. Jednako tako treba pročešljati uvale i rtove Informacije gdje more udara o stijene, odTAMARACOM nosno mjesta gdje lovi brancin, 51219 Čavle, Čavle 245 trenutno najatraktivnija riba kaTelefon 051 / 258 - 970 da je varaličarenje u pitanju.

Vodootporna torba Štap Maria Black Cat Steady Jigging

vi smo se našli u situaciji da nam se sve smoči ne pazimo li na čamcu. Dovoljno je malo nepažnje skipera i naše stvari plove u čamcu i od ugodnog ribičkog izleta nema ništa. Black Cat će sačuvati vašu rezervnu odjeću suhom i toplom bez obzira na vještog ili nevještog skipera. U ponudi su tri modela s cijenama od 269, 322 i 385 kuna.

isciplina vertical jigging dovodi do krajnjih granica i ribiča i rolu i štap. Kada su u pitanju štapovi, japanska tvrtka Maria drži čelno mjesto po proizvodnji i kvaliteti. Naime njihovi štapovi mogu savladati bilo kojeg predatora iz dubina. Naš redakcijski tim ima dva komada ovog prestižnog proizvođača i to 80 do 200 i 100 do 25 grama. Uparili smo ih s Daiwa Saltigom 4500 H i Ryobi Metal Royal Safari i možemo se boriti s bilo kojom beštijom iz Jadrana. Informacije

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Oprema

NOVA OPREMA u Barki U

Barki iz Podst ra n e uvi je k nešto novoga! Za d n ja vi j e s t koju smo mogli ugurati u ovaj broj je dospijeće novih artikala, a mi smo se odlučili za četiri najinteresantnija. Tu prije svega treba spomenuti Sunline upredenicu PE Jigger 8 HG. Radi se o upredenici koja je napravljena od 8 niti pa joj je promjer osjetno manji, a snaga osjetno veće nego kod dru-

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

gih upredenica. Japanska tvrtka Sunline ima u svojoj ponudi mnoge upredenice za sve vrste ribolova, spinning, vertical jigging, kaburu, naory ... Ali Pe Jigger 8 HG je definitivno vrh među upredenicama. Ista priča vrijedi i za Maria jiggove. Blue Frame, Metal Flicker, Saberer, Sea Flower Shore Blue, Mucho Lucier, Little Bait i Viva Parade, daleko kvalitetom izrade i lovnošću nadmašuju konkurenciju. Uz ovu opremu za vertical jigging predstavljamo TufLine upredenice vrhunske kvalitete, a da je tome tako govori činjenica da je TufLine proglašena za najbolju novu upredenicu. Za sve panulaše dobra vijest! U Barku je stigla i pošiljka olova čuvara u težinama od 200 do 750 grama, a kako dolazi nova sezona ...

Podvodni ribolov

DANIEL GOSPIĆ I HRVATSKA pokorili Mallorcu

Deseti Masters grada Palme i prvi Trofej Oxidoc nacionalnih selekcija u Palma de Mallorci Napisala i snimila Valentina Prokić

rvatski reprezentativac Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) pobjednik je desetog Mastersa grada Palme, a zajedno s Josipom Urtijem (Medulin), Dariom Marinovim (Zubatac Zadar) i kapetanom Brankom Ikićem (Medulin) ekipni je pobjednik prvog Trofeja Oxidoc nacionalnih selekcija. Jednodnevno natjecanje u organizaciji federacije Baleara održano je u zaljevu Palma, najvećega grada španjolskog otoka Mallorca. Gospiću je ovo drugi pobjeda zaredom da na Mastersu, pozivnom natjecanju na kojem sudjeluje 15 najboljih ribolovaca Europe. Ove godine po prvi put su se rezultati bodovali i za ekipni poredak Trofej Oxidoca. Uz Hrvatsku su sudjelovale re-

Pripreme za natjecanje prezentacije Španjolske, Italije, Portugala te CMAS Team sastavljen od dva španjolska i jednog grčkog ribolovca.

Gospićev rekordan ulov

Kapetan Branko Ikić na more je išao s Josipom Urtijem

Daniel Gospić je tijekom petosatnog lova ulovio čak 42 validne ribe, što je rekord Mastersa. Na žici je imao četiri vrane, oradu, drozda, dvije škarpine, šest kavala i 28 šaraga vrijedne 36.460 bodova. Najveća ulovljena riba bila je orada od 1670 grama. – Znao sam jednu poziciju i jedan kamenčić. Druga pozicija koju sam našao bila je blizu prve. Bilo je to par ploča koje

su držale svu tu ribu. Nije bilo previše bistro, pet-šest metara, a nisam ronio dublje od 17 metara. Dosad se najviše uhvatilo do 35 riba. Moram reći da nisam očekivao pobjedu. Zona je promijenjena u odnosu na prošlu godinu jer ona nije pripadala gradu Palmi. Zahvalio bih se svom barkariolu Joseu Luisu Garciji, koji je bio sa mnom i lani – rekao je Daniel Gospić od kojega Španjolci doista imaju noćne more. Nova pobjeda na Mastersu i prva u 2011. godini. Drugo mjesto pripalo je Španjolcu Santiagu Lopezu Cidu koji je na vagi imao 22 ribe: 11 salpi, šest cipala, četiri brancina i barakudu od 1695 grama, ukupne vrijednosti 22.085 bodova. Njegov repre-

Sudionici ujutro prije početka natjecanja zentativni kolega Javier Amores osvojio je treće mjesto sa 21 ribom: murinom, dva kostoroga, pet kavala, osam šaraga, dvije škarpine, dvije vrane i zubatcem teškim 1275 grama, što mu je donijelo 20.510 bodova. Drugi hrvatski predstavnik Josip Urti bio je deseti s ulovljenih 14 riba: škarpinom, šest konja, pet šargi, drozdom i vranom, s 12.435 bodova, dok je treći hrvatski reprezentativac Dario Marinov završio 13. sa šest riba: četiri cipla, zubatcem i šargom vrijednim 8790 bodova. – Imali smo malo pozicija, previše je zona velika za dva dana pregleda. Ogromno prostranstvo i u većini je pijesak, tako da je teško naći prave pozicije u malo vremena. Na neke pozicije sam naplivao na natjecanju, nisam lovio ništa dublje od 18 metara. Moram reći da sam očekivao bolje od Španjolaca, ipak bolje znaju područje od nas. Malo sam se smrznuo, pretanko odijelo sam uzeo, ali pametniji sam za drugi put – rekao je Josip Urti. Dario Marinov malu je nezgodu imao ujutro prije početka natjecanja, kada mu je kod oblačenja odijelo puklo na jednom

mjestu, a kako nije imao rezervnog, svih je pet sati proveo loveći s rupom od 40-ak centimetara. Nimalo ugodno, s obzirom na temperaturu mora od 14 stupnjeva. Prva dva sata išlo je sjajno zahvaljujući entuzijazmu i želji, no kasnije je hladnoća učinila svoje, koncentracija je pala jer kod svakog zarona ili drugog pokreta u bokovima, kroz rupu bi se ulilo par litara

vode. – Ja sam zadovoljan samim sobom i našim rezultatom. Za bolje je trebalo znati više informacija, bolje poznavati teren jer je zona ogromna, a ja ne volim drugima skakati na glavu, ono što sam znao maksimalno sam iskopao. Odvod je bio najbolja pozicija i tu sam ulovio svu svoju ribu, da sam imao još dvije-tri takve pozicije bilo bi još

ribe. Bilo je ovo novo iskustvo i ako budemo opet dolazili bit ću pametniji. Čestitam Danielu, Josipu, a posebno Branku koji se tu našao u novoj ulozi kapetana – dodao je Dario Marinov.

Malo sreće ekipi Hrvatska trojka pobjednik je prvog Trofeja Oxidoc sa 57.685 bodova, a samo 55 bodova ma-

Pripreme za start

Hrvatska – Dario Marinov, Josip Urti, Daniel Gospić i kapetan Branko Ikić nje imali su drugoplasirani Španjolci sa 57.630, dok je treći bio CMAS Team sa 41.398 bodova. Tako su se aktualni svjetski prvaci još jednom dokazali svima nakon Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju, da mogu biti najbolji i kada se ne natječu kod kuće. – Imali smo malo vremena za pripremu, ali svejedno smo napravili dobar posao i dokazali da nismo dobri samo doma. Tu

je ipak bila elita podvodnog ribolova. Bilo je najvažnije naći dobar teren na kojem možemo kopati, a ne da se gubimo po pijesku. Sreća igra nešto, ali ne puno. Onih 55 bodova više u ekipnom poretku, to je sreća. Dečki su odradili najviše što su mogli i čestitam im na uspjehu. Pomogao sam im koliko sam mogao, bio sam natjecatelj dugi niz godina, tako da znam kako pomoći. Našao sam nekoliko

Natjecanje je počelo

pozicija koje su iskoristili na natjecanju, bio sam koristan – rekao je kapetan Branko Ikić koji se trebao malo i navikavati na novu ulogu kapetana. Ne znači da jednom ne bi mogao raditi taj posao, ukoliko se sadašnji izbornik Livio Fiorentin odluči povući. – Mogao bih to raditi, ali sve je pitanje vremena da se posao kvalitetno obavi, a ne da preuzmeš obavezu pa da ništa ne na-

praviš – dodaje Ikić.

Nova zona, puno pijeska Hrvatski reprezentativci predvođeni kapetanom Brankom Ikićem na Mallorcu su stigli dva dana prije natjecanja. Kako se Masters prošle godine održavao u drugoj zoni, Daniel Gospić nije mogao koristiti neke znane pozicije, već je sve trebalo radi-

Dario Marinov sa zubacem

ti ispočetka. Situacija nije bila bajna jer je podmorje zaljeva Palme u najvećem dijelu pješčano te treba jako puno tražiti da bi se našle dobre pozicije na kojima ima ribe. I vidljivost ispod površine koja je varirala iz sata u sat, od pozicije do pozicije, bila je mali problem. Dan prije natjecanja vrijeme je bilo posve nekarakteristično za Palmu, hladan sjeverni vjetar donio je čak i neuobičajen snijeg na moru, tako da je temperatura od 14 stupnjeva ispod površine bila puno ugodnija od onih vanjskih šest. No, srećom po barkariole vrijeme se smirilo i, osim velike hladnoće zbog sjevernog vjetra koji je pomalo „brijao“ tijekom petosatnog lova, uvjeti su bili dobri. Svečanosti otvaranja i zatvaranja natjecanja održani su u hotelu Marina Luz, a uz predsjednika federacije Baleara Juana Masa, natjecanju su svjedočili pred-

Sudionici nakon završetka natjecanja

Josip Urti s ulovom

Daniel Gospić sprema se za start

Dario Marinov s ciplom

sjednik španjolske federacije i sportskog komiteta CMAS-a Xavier Durant i predsjednik Komisije za podvodni ribolov u CMAS-u Portugalac Antonio Cruz. Razgovori sa sudionicima potvrdili su da natjecanje neće biti lagano, čak ni Španjolci nisu zvučali previše optimistično, jer većina njih također ne poznaje pretjerano dobro zaljev Palme. Kao favorita isticalo se peterostrukog pobjednika Mastersa Alberta Marcha te Santiaga Lopeza Cida koji je bio jednom pobjednik i dobro poznaje podmorje Mallorce. Zanimljivo, Pedro Carbonell nikada nije pobijedio na Mastersu, iako je iz Palme. Uz Marcha i Cida po jednom su pobjedili još Španjolac Amores, Portugalac Torres i Gospić. Hrvatski su reprezentativci bili kao i uvijek umjereni u najavama, jer dva dana pregleda donijelo je tek

Dario Marinov s ulovom

nekoliko pozicija i pokoji potencijalno dobar teren za kopanje.

Kopanjem do ribe Dario Marinov svoju je prvu ribu, zubatca, ulovio 45 minuta nakon starta. Bila je to pozicija na ispustima odvoda, a još su tri ribolovca bila na istom području. U prijavku kapetana Ikića stajalo je da Josip Urti već ima pet riba. Marinov je nakon sat i pol imao tri ribe, Urti je također povećavao broj svojih riba, a Gospić je nakon sat vremena imao već 14 riba. Marinov je pokušao u kraju, no kako na tri pozicije nije bilo rezultata, ponovno se vratio na početak i nastavio kopati. Ljudi iz organizacije koji su obilazili teren prijavili su da neki ribolovci imaju i po 15-16 riba. No, točne informacije nitko nije znao do predaje ribe. Većina je imala

Concetto Felice (Italija) s ulovom vrijednim petog mjesta

Daniel Gospić s pobjedničkom žicom

Zanimanje za vaganje bilo je veliko

Portugalac Rui Torres završio je četvrti

Talijan Concetto Felice na žici je imao i najveću ribu, brancina od 2665 grama

lijepe žice, no kada je Daniel Gospić izvukao svoje dvije, prepune ribe, vrijeme je stalo. Već prije vaganja bilo je jasno da će biti pojedinačni pobjednik, no neizvjesnost je trajala kada je u pitanju bila ekipna pobjeda. Aktualni svjetski prvak zasluženo je dobio ovacije na vaganju, a zatim su i ekipni svjetski prvaci još jednom dobili priliku za slavlje kada je rezultatska lista pokazala da je Hrvatska prva ispred Španjolske za 55 bodova. Malo je i sreća pomazila hrvatske reprezentativce jer je Santi-

ago Lopez Cid neobjašnjivo od gumenjaka do predaje ribe za vagu izgubio jednog validnog brancina koji bi Španjolcima donio prvo mjesto ekipno. Gospić je dobio i posebno priznanje za najviše ulovljene ribe, Talijan Concetto Felice za najveću ribu, brancina od 2665 grama, a Javier Amores za najviše ulovljenih vrsta ribe.

Novosti za sljedeći put Sve u svemu, jedno sjajno natjecanje na koje se svi rado vra-

Ekipni rezultati 1.HRVATSKA (Gospić, Marinov, Urti) 57.685 2.Španjolska (Carbonell, Lopez Cid, Amores) 57.630 3.CMAS Team (Sideris, Tomas, March) 41.398 4.Italija (De Silvestri, Villani, Felice) 41.383 5.Portugal (Torres, Prata, Silva) 26.020

ćaju. Federacija Baleara koja je jedna od prvih nastalih u Španjolskoj, na čelu s predsjednikom Juanom Masom koji je na toj poziciji već deset godina i čija je ideja Masters i bio, doista se potrudi da sve teče glatko kao po špagu i da se svi gosti u Palmi osjećaju kao kod kuće. – Prije su se sva natjecanja održavala na sjeveru. Kada sam postao predsjednik, rekao sam zašto ne bismo i mi imali natjecanje, i tako smo počeli. Prvo je to bilo open natjecanje, a zatim se iz toga rodio Masters. Open natjecanje smo ostavili kao Trofej

Dario Marinov prima nagradu

San Sebastian koji se događa tjedan dana prije Mastersa, no iduće godine ćemo i njega reorganizirati. Bit će to Trofej Sebastian Carbonell, u spomen na preminulog oca Pedra Carbonella i na njemu će moći sudjelovati svi, čak i stranci. Masters će i dalje ostati pozivno natjecanje za najbolje, kao i Trofej Oxidoc za reprezentacije – rekao je predsjednik Juan Mas. Danielu Gospiću, aktualnom svjetskom prvaku godina nije mogla bolje početi. Nova pobjeda na Mastersu sjajan je uvod za sve ono što ga čeka. Nakon

Samuel Tomas iz CMAS Teama

Daniel Gospić na dar je dobio vrijednu sliku

Daniel Gospić s barkariolom Joseom Luisom Garciom

Daniel Gospić i orada od 1670 grama

Pojedinačni rezultati 1.DANIEL GOSPIĆ (HRVATSKA) 42 ribe – 36.460 bodova 2.Santiago Lopez Cid (Španjolska) 22 ribe – 22.085 3.Javier Amores (Španjolska) 21 riba – 20.510 4.Rui Torres (Portugal) 18 riba – 17.755 5.Concetto Felice (Italija) 15 riba – 17.330 6.Alberto March (CMAS Team) 17 riba – 16.250 7.Samuel Tomas (CMAS Team) 14 riba – 16.213 8.Pedro Carbonell (Španjolska) 16 riba – 15.035 9.Franco Villani (Italija) 12 riba – 13.110 10.JOSIP URTI (HRVATSKA) 14 riba – 12.435 11.Bruno De Silvestri (Italija) 12 riba – 10.943 12. Giannis Sideris (CMAS Team) 8 riba – 8935 13.DARIO MARINOV (HRVATSKA) 6 riba – 8790 14.Luis Prata (Portugal) 6 riba – 5110 15.Pedro Silva (Portugal) 4 ribe – 3155

Josip Urti s barkariolom prvenstva Hrvatske, Euroafričko prvenstvo u portugalskom Penicheu. – Ono što znam i što sam čuo, moglo bi biti dobro. Lov u Penicheu u Atlantiku mi odgovara, brz lov, puno ribe, još ako bude dosta mora. Iskustva ima, a kad nađem pozicije i krene gara, onda igra snaga, a to mi ne ne-

dostaje. Svaki dan učim, nešto znaš, nešto vidiš i čuješ od drugih, pa to sve uklopiš, ne samo od lovaca, već i od ribe. Vidjet ćemo što će biti, nikad nisam bio od velikih najava pa neću ni sada početi. Uvijek ću dati najbolje što mogu, a na vaganju ćemo vidjet što to odnosi – zaključio je Gospić.

Vijesti

DTD varalice

Maria MP-1 Pop Pencil

ezona spinninga će još potrajati tamo do svibnja i to je prilika da probate nove DTD-ove varalice. Max Gavun 130, Minnow Gavun 110, Turbo Gavun DD, Crystal Gavun DD, Turbo skusa DD, Skusa100 – hologram, Gavun 90 – hologram te manji modeli Gavun, Skusa, Srdela, jasno daju samim imenom do znanja da su rađene za lov u Jadranskom moru. DTD je jedina hrvatska tvrtka za koju se može reći da se ozbiljno bavi proizvodnjom jednog dijela ribičkog pribora.

arijine varalice za spinning u Italiji su među najpopularnijima među ribičima, što nije ni čudo jer su jedne od najlovnijih na tržištu. Varalice koje u Europi znaju pod nadimkom “šetajući pas” (Walking dog), vrlo su lovne i nezamjenjive kod lova brancina spinningom. Naime, varalica je bez kljuna i lijeno se tetura lijevo desno, ujedno uvrćući tijelom po površini, što je noćnom razbojniku brancinu dovoljno da “poludi” i napadne. Maria ih proizvodi u nekoliko varijanti, kao što su one koje plivaju ili one koje polagano tonu.

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Boone pučinske varalice Rola Lineaeffe Vigor

vi željno iščekujemo travanj kada kreće panula na luca, jednog od prvih pučinskih predatora koji se pojavljuje na Jadranu. Boone rezanci Mahi jet, Hoo Lili, Gatlin-Jet, Big Mack samo su neke od varalica koje love na morima širom svijeta, a na Jadranu su se pokazale kao sjajan odabir. Naš redakcijski tim lovi njima već nekoliko godina i moInformacije ramo reći da su Boone rezanci sjajne varalice, ne samo za lov RIBOLOVNI CENTAR BARKA luceva nego i drugih pučinskih 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a predatora, kao sto su rumbaci, Telefon 021 / 334 - 340 palamide ...

igor nema veze s popularnom votkom, nego se radi o roli na kojoj je već namotan najlon. Vigor ima tri kuglična ležaja, grafitno tijelo i prednju kočnicu. Kapacitet joj je 225 metara najlona debljine 0,50 milimetara, a težina 620 grama. Prijenos joj je 4,1 : 1, što je znak da se radi o roli koja ima sporiji hod, no zato ima veću snagu. Rola je dobra za sve vrste težeg ribolova na moru jer je posebno zaštićena od soli.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

MP-1

The new Top-Water

Walking the Dog!

DostupnoÊ preko: BLUEÊ SPRINGS www.bluesprings.it info@bluesprings.it

Podvodni ribolov

Paolo Cappucciati s oradom od gotovo Ä?etiri kilograma koju je ulovio Massimiliano Barteloni

MEDULINCIMA deseti Kup Rovinja Napisala i snimila Valentina Prokić

kipa Medulina: Branko Ikić, Josip Urti i Ozren Božić, pobjednici su desetog Kupa Rovinja, tradicionalnog natjecanja podvodnih ribolovaca u organizaciji Kluba podvodnih aktivnosti Rovinj. Medulinski trojac tijekom petosatnog je lova u rovinjskom akvatoriju ulovio ribe u vrijednosti 29.526 bodova. Ikić, Božić i Urti na žici su imali pet ugora (2550, 2750, 3750, 5300, 7700 grama) i 14 riba – dva lumbraka (401, 561 gram), dva baraja (433, 553 gra-

ma), četiri šarga (459, 483, 647 i 661 gram), dvije orade (537, 715 grama), tri tabinje (836, 910, 1020 grama) i zubatca (2210 gram). – Nismo uopće očekivali pobjedu. Bili smo samo dva dana u pregledu i nismo stigli obići niti pola znanih pozicija tako da smo na gari išli na rizik. Htjeli smo na startu na orade, no 20-ak lovaca je skočilo kod San Giovannia, tako da smo se preselili na seku prema kraju zone gdje smo ulovili najveći dio ribe. Za kraj smo ostavili ugore, mislili smo da ćemo njih najlakše, a bilo je najteže pronaći pet komada. Nakon

prvih pola sata kurenat je ojačao pa je bilo i više-manje mutno − rekao je najiskusniji u redovima ekipe Medulina Branko Ikić. Drugo mjesto u konkurenciji 30 ekipa iz Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske osvojila je talijanska ekipa Mares GS Olimpia u sastavu Paolo Cappucciati, Massimiliano Barteloni i Peo Grossi sa 26.573 bodova. Talijani su na vagi imali pet ugora (2850, 3200, 4500, 6300, 7650 grama), šest šaraga (445, 490, 480, 563, 472 i 646 grama) te pet orada (432, 727, 2289, 2239 i 3990 grama). Barteloni je za najtežu oradu od 3990 grama

dobio i posebnu nagradu za najvrjedniju ribu, drvenu pušku Triton koju izrađuje Riječanin Ante Perica. Treće mjesto pripalo je reprezentativnoj ekipi Italia 1 za koju su lovili aktualni brončani sa Svjetskog prvenstva Bruno De Silvestri, Stefano Claut i Roberto Mastromauro koji su imali 26.172 boda. Reprezentativni trojac ulovio je mačku (2800 grama), četiri ugora (5250, 5400, 7650 i 7700 grama) i 12 riba – dva kavala (514, 1718 grama), vranu (446 grama), tri tabinje (580, 632, 1179 grama), škarpinu (1110 grama) i pet šaraga (507, 456, 513, 589 i 628

Prekrasan dan u Rovinju

Izbornik Livio Fiorentin u društvu hvarskih ribolovaca Ivana Glavurtića i Antonia Buratovića grama). Četvrto mjesto zauzela je domaća ekipa Sorić, Mario Dodici, Erik Radin i Milan Budinski, s pet ugora i devet riba, dok su peti bili talijanski Omer Team u sastavu Fabio Antonini, Renato Sperandio i Andrea Settimi, s 20.090 bodova koliko im je donijelo pet ugora i devet riba.

Orade vrijedne uzdaha Gotovo sve ekipe smjestile su se u svojim rovinjskim bazama tri dana uoči natjecanja. Među

prijavljenima nije bilo aktualnog prvaka svijeta Daniela Gospića koji je bio u Moskvi zbog obveza sa svojim sponzorom tvrtkom Cressi. Nisu sudjelovali ni njegovi kolege iz ekipe Nerezine-Lovran, Đani Uhač i Boris Reinić. Dani su se provodili u pregledu terena, a vrijeme je ove godine išlo na ruku natjecateljima, organizatorima iz KPA Rovinj na čelu s predsjednikom Robertom Cafollom te svima uključenima u ovo tradicionalno natjecanje. U razgovorima s podvodnim ribolovcima mogle su se čuti dosta oprezne najave što se tiče

Ekipa France FNPSA 2 – Guillaume Delphin, Christian Cerboni i Kim Antoniazzi, sa ženskom članicom do 13. mjesta

Talijanska ekipa Mares GS Olimpia – Peo Grossi, Paolo Cappucciati i Massimiliano Barteloni s ulovom vrijednim drugog mjesta

100

količine ribe. U propozicijama natjecanja smanjen je broj ugora po ekipi, na pet, tako da su se sudionici morali više usmjeriti na traženje pozicija s ribom. No nitko nije bio posve zadovoljan jer se riba dosta micala s pozicija. Bilo je jasno da će natjecanje biti neizvjesno i zanimljivo do posljednje ribe na vagi. Dan je osvanuo prekrasan, sunčan, a na moru bonaca. Odmah nakon starta nekoliko je ekipa skočilo na pozicije oko otočića San Giovanni u potrazi za oradama i šargima. Neki su bili uporni poput Talijana iz Mares tima i zato su nakon dva sata bili nagrađeni oradama, a neki su se premjestili vidjevši nastalu gužvu, poput Medulinaca, kako bi mogli na miru loviti sami. Nakon sat vremena obilazak natjecatelja ponudio je vrlo malo, ugora ili dva te dvije-tri ribe. No, kako je vrijeme gare odmicalo prema sredini, a posebno pre-

Okrugli stol o podvodnom ribolovu ma isteku petog sata i kraju natjecanja, količine ribe su se povećavale i bilo je jasno da će se imati što vagati. Ekipa INA Kostrene imala je deset riba i dva ugora, a isto toliko riba i ugora više prijavili su Medulinci. Ulo-

va nije nedostajalo ni francuskim, ni talijanskim ekipama. Ipak, oduševljenje je izazvala informacija da jedna talijanska ekipa ima tri poveće orade. To se ne viđa često na natjecanjima pa se odmah požurilo vidje-

ti. I doista, bile su impresivne. Najveća orada imala je gotovo četiri kilograma, a njih ukupno pet ulovio je talijanski reprezentativac Massimiliano Barteloni. – Znali smo da orada ima i znali smo gdje, no nismo ih vidjeli. Probali smo prvo loviti drugu ribu, ali smo stalno držali na oku pozicije od orada i to se na kraju isplatilo − rekao je Barteloni. Ulovi su se nakon petosatnog lova predavali na matični brod „Hrvatica“ kapetana Giuseppea Garbina, a prema predanim ulovima bilo je izvjesno da će se za naslov najboljih boriti Medulin, Mares GS Olimpia i Italia 1.

Raznovrsnost presudila Vaganje je održano u kongresnoj dvorani hotela Park, a zanimanje je bilo takvo da se tražila sjedalica više. Sjajna organiza-

INA Kostrena – Saša Perčić, Dario Babić i Marin Ugarković na visokom šestom mjestu

cija do izražaja je došla i na vaganju jer je sve teklo savršeno, brzo i precizno, a na velikom platnu svi su mogli pratiti upisivanje bodova, kao i digitalnu vagu te težinu ribe. Dva zadnja ulova koja su se vagala bila su ona Medulina i Mares GS Olimpije. Medulinci su nakon vage zasjeli na prvo mjesto, a neizvjesnost je još trajala jer Talijani su imali bogat ulov, no kako se na kraju pokazalo − ne toliko raznovrstan. Naime, boduju se i vrste, a baš je raznovrsnost nedostajala Maresu da preskoči Medulin. Čestitanje i veselje moglo je početi. Svi su odmah poželjeli stisnuti ruku Božiću, Urtiju i najiskusnijem Branku Ikiću, legendi hrvatskog podvodnog ribolova koji uspješno odolijeva godinama i sa svojom sjajnom formom, iskustvom i znanjem može parirati bilo kome. Dečki

Dario Babić (INA Kostrena) s kavalom

101

su zaslužili, ovo im je druga pobjeda na Kupu, slavili su i prije dvije godine. – Sjajno! Baš nikako nismo očekivali da ćemo biti prvi. Mučili smo se s ugorima, jedan nam je za dlaku prošao. Izgubili smo i oradu od tri kilograma i mislili smo da će nam to presuditi. Bila je u rupi, ali je prebrzo pobjegla. No, jedan je lumbrak prošao za gram. Vrste su nas izvukle. Više od pola pozicija smo napamet prošli, nismo znali ima li ribe ili ne. No, bilo je ugodno za loviti, negdje mutno, negdje ne, a kurenat je pojačao na pola gare. Nismo lovili dublje od 24 metra − rekao je Josip Urti. Dobitnom se kombinacijom pokazao i jutarnji premještaj iz gužve koja je nastala nakon starta na jednoj poziciji. – Riba je bježala, uspjeli smo samo dva šarga uloviti. Previše nas je bilo. Kada smo se premjestili, bili smo sami i mogli smo kopati. Nakon ribe, jedva smo popunili kvotu od pet ugora. No, pobjeda je tu − dodao je Ozren Božić. Drugo i treće mjesto talijanskih ekipa Mares GS Olimpia i Italia 1 potvrdila su da dobra priprema i minuli rad pojedinaca u ovom akvatoriju znači puno. – Krenuli smo prvo na ugore. Bilo je teško, a onda smo se prebacili na šarge i orade. Zatim smo ulovili na drugom mjestu još tri šarga i ugora. Sve su to bile pozicije blizu jedna drugoj.

Italia 1 – Stefano Claut, Bruno De Silvestri i Roberto Mastromauro završili su treći

Peo Grossi i Massimiliano Barteloni s netom ulovljenom oradom od 3990 grama

102

Tražili smo vranu, ali nije bila na poziciji. Zatim smo se preselili nešto dalje i popunili kvotu ugora pa ponovno na početak po šarge. Tijekom pregleda smo vidjeli brancine, ali ostalo je bilo još malo vremena do kraja, trebalo bi nam desetak minuta za doći na tu poziciju, a kako smo već bili malo nervozni nismo htjeli riskirati. Za čeku treba biti posve miran. Orade na pregledu nismo vidjeli, ali znali smo za njih, a izuzev dvije pozicije od lani, sve ostale smo našli ove godine. Nismo radili dublje od 20 metara, vidljivost nije baš bila sjajna − analizirao je učinjeno Paolo Cappucciati dodavši kako su još jednu oradu izgubili i to odmah na početku. Iskusni 40-godišnji Bruno De

Treće mjesto Italia 1 – Bruno De Silvestri, Roberto Mastromauro i Stefano Claut Silvestri u Rovinj je stigao kao brončani s posljednjeg Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju i osvojio još jedno treće mjesto, ponajprije zahvaljujući timskom kolegi Stefanu Clautu. – Dva dana smo bili u pregledu. Ja sam samo išao gdje je Stefano rekao. „Zaroni tu“, i ja bih to napravio. Stefano dobro poznaje ovaj akvatorij i on je bio

šef. Dobro smo odradili posao. Moram reći da u svojoj karijeri nisam nikad bio na tako dobro organiziranom natjecanju. Sve pohvale organizatorima − poručio je Bruno De Silvestri iz trećeplasirane ekipe Italia 1. Uz novčane nagrade prve tri ekipe dobile su i nagrade glavnog sponzora tvrtke Omer iz ruku team managera Lorenza Borria,

Davor Stipić sa šargima Marka Srečeca i Davorina Poropata iz ekipe Rovinjsko selo 1

Massimilano Barteloni s drvenom puškom Triton koju izrađuje Riječanin Ante Perica medalje i prekrasne pehare koje je izradio bravar Ivica Gašpić, statuu podvodnog ribolovca od željeza na postolju od masline. Prekrasno i posebno.

Čestitke organizatorima Pobjednička ekipa Medulin – Branko Ikić, Ozren Božić i Josip Urti s ulovom

Nije samo Talijan Bruno De Silvestri imao puna usta hvale za

organizatore iz KPA-a Rovinj. Predsjednik kluba Roberto Cafolla sa svojim se brojnim timom i ove godine potrudio napraviti savršeno natjecanje kojega se svi rado sjećaju i na koji se svi još radije vraćaju. Čak tri francuske ekipe pohodile su ove godine Kup Rovinja. U jednoj je ekipi bila i ženska članica Kim Antoniazzi koja je inače novi-

103

Okrugli stol u podvodnom ribolovu U sklopu rovinjskih dana podvodnog ribolova u kongresnoj dvorani hotela Park održan je po prvi put i okrugli stol. Sudjelovali su aktualni viceprvak svijeta Antonio Buratović, brončani sa Svjetskog prvenstva Bruno De Silvestri, iskusni hrvatski reprezentativac Branko Ikić, talijanski izbornik Pietro Milano, hrvatski izbornik Livio Fiorentin i talijanski trener Paolo Cappucciati. Sudionici su odgovarali na pitanja vezana za tri glavne teme: kako do uspjeha, sigurnost u podvodnom ribolovu i budućnost podvodnog ribolova. Bilo je vrlo zanimljivo čuti razmišljanja i iskustva sudionika koji doista imaju što za podijeliti sa svima koji su na bilo koji način uključeni u podvodni ribolov. Ovo je hvalevrijedan potez organizatora, bez obzira što brojna publika prvi put nije bila previše voljna sudjelovati u razgovoru. No, sasvim je sigurno da s ovakvom vrstom okruglog stola treba nastaviti.

Petoplasirani talijanski Omer Team – Fabio Antonini, Renato Sperandio i Andrea Settimi

Talijanski Sporasub na sedmom mjestu – Andrea Calvino, Sascha Orsi i Roberto Deiana

Ekipa Sorić – Mario Dodici, Erik Radin i Milan Budinski osvojili su četvrto mjesto

104

narka, a podvodnim ribolovom se bavi 15-ak godina. Jedna francuska ekipa bila je i prošle godine, obećali su povratak, a to su i ispunili s čak tri ekipe koje se imaju namjeru ponovno vratiti. Talijanski ribolovci već su standardni sudionici, a talijanski izbornik Pietro Milano bio je zadovoljan kako učinkom svojih odabranika, kojima je i

ovo natjecanje nakon Mastersa na Mallorci bilo pod povećalom zbog odabira za ovogodišnje Europsko prvenstvo, tako i cjelokupnom organizacijom. Hrvatske su ekipe ponovno u velikom broju stigle u Rovinj, a slovenski susjedi sudjelovali su s jednom. I svi su bili zadovoljni, zanimljivo je da su samo dvije ekipe od njih 30 bile bez ulova.

Tri najbolje ekipe: Italia 1, Mares GS Olimpia i Medulin

Pobjednici Branko Ikić, Ozren Božić i Josip Urti, ekipa Medulina

Konačni poredak 1. Medulin (Ikić, Božić, Urti) 29.526 2. Mares GS Olimpia (Cappucciati, Barteloni, Grossi) 26.573 3. Italia 1 (De Silvestri, Claut, Mastromauro) 26.172 4. Sorić (Dodici, Radin, Budinski) 21.076 5. Omer Team (Antonini, Sperandio, Settimi) 20.090 6. INA Kostrena (Babić, Perčić, Ugarković) 19.026 7. Sporasub (Calvino, Deiana, Orsi) 18.567 8. Delfin (Vale, Micković, Dobran) 15.921 9. France FNPSA 1 (Delatouche, Bouzon, Bollote) 13.925 10. Novigrad (Reinić, Sinković, Tikvina) 13.282

Interes za vaganje u kongresnoj dvorani hotela Park bio je velik – Ove godine željeli smo za rođendan pripremiti nešto posebno, tako da smo osmislili još događanja uz samo natjecanje da proslavimo deseto izdanje Kupa. Zahvalio bih se Gradu Rovinju, Turističkoj zajednici, Maistri, ACI Marini, Omeru i Triton puškama jer su svi oni doprinijeli da organizacija bude uspješna − rekao je Roberto Cafolla, predsjednik KPA Rovinj. Dani podvodnog ribolova obuhvatili su okrugli stol na temu

tog jedinstvenog i prekrasnog sporta, zatim kušanje ribljih delicija, jer je sav ulov na više načina pripremilo osoblje kuhinje hotela Park. No, nije sve stalo na večeri, sudionici su se opustili uz tombolu i muziku u Kotliću, a zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati. Sve je to dio kvalitetno organiziranog natjecanja, tako da su svi krenuli u nedjelju ujutro zadovoljni kućama s porukom „obavezno se vidimo i iduće godine”.

105

Vijesti

Ryobi Aquila

Torba Solar Carp Bag

acački multiplikator prijenosa omjera 6,3:1 i kapaciteta 150 metara strune 0,30mm zasigurno nije namijenjen za “big game” ribolov, ali se zato odlično snalazi u ribolovu s obale, kao i iz čamca kada je u pitanju ribolov udicom ili varalicom. Težinom od samo 231 grama spada među lakše mulitiplikatore iako je cijelosti izrađen od lakih metala. Slobodna rotacija špule može se vrlo precizno podesiti zahvaljujući dvostrukom sistemu, magnetskom i centrifugalnom. Pristup špuli riješen je na jednostavan i brz način. Pritiskom na predviđeni gumb i zakretanjem bočne obloge, špula postaje dostupna u djeliću sekunde. Špula je konusnog oblika čime joj je smanjena masa, povećan kapacitet i poboljšan daleki izbačaj. Za rukovanje svakim bacačkim, pa i ovim multiplikatorom, treba malo vježbe, međutim jednom kada usvojite tehniku korištenja ove vrste rola ubrzo ćete uvidjeti njihovu nadmoć i brojne Informacije mogućnosti. Tražite li odličan multić, a za koji ne morate izFISH & FUN brojiti cijelo bogatstvo, svakako 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 obratite pažnju na Ryobi Aquilu. Telefon 01 / 3878 - 331

olarova torba za ribolov je napravljena od grubog i robusnog materijala što garantira dugotrajnu upotrebu. Svi znamo da je uvijek problem duži boravak na terenu bez mogućnosti punjenja mobitela ili baterija. Ova torba ima malu Solar ćeliju kojom je moguće napuniti i mobitel i baterije. Vrlo koristan dio ribičke opreme, moramo se svi složiti.

Ron Thompson file nož

ibolov se ne može zamisliti bez noža, a kada je u pitanju onaj za filetiranje, trebao bi ga imati svaki ribič. Ovi visokokvalitetni noževi, oštre čelične oštrice, dolaze u zaštitnim koricama. Drška im je gumirana i nekada ne klizi iz ruku, a može se nabaviti u dvije varijante, odnosno nož s brusom ili nož s grickalicom.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

106

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Kabura by Maria

aralice koje zovemo Kabura love na način da ribama predstavljaju raka koji se kreće po dnu. Kaburom se lovi tako da laganim okretom ručice pomičete varalicu po dnu. Ponekad je dovoljno kretanje broda u kurentu da se Kabura lagano pomiče i to je trenutak kada recimo zubatac napada, i ne samo on. Sitne silikonske trakice ribi izgledaju kao noge raka u kretanju, a rakovi su poslastice i oradama primjerice, a dokazano je da će Kaburu napasti čak i arbun. Marijina Kabura jedna je od najboljih na tržištu i dokazano lovna varalica.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Dovedite luku na svoj dlan. Vrijeme je da si poklonite Garmin GPS. Uskoro će početi sezona darivanja drugih, pa iskoristite ovo vrijeme da kupite nešto za sebe. GPSMAP® 78 modernizirani je nasljednik našeg nautičkog ručnog GPS miljenika. Uz odličan TFT zaslon u boji, s visokoosjetljivim GPS prijemnikom i HotFix™ tehnologijom, ovaj višenamjenski uređaj objedinjuje sve napredne funkcije ručnih uređaja, baznu kartu svijeta, AdriaTOPO Lite kartu HR, SLO i BiH, čvrsto kućište s gumenim okvirom, dugu autonomiju baterije, microSD slot i 1,7 Gb interne memorije za sve dodatne nautičke, topografske ili cestovne karte. Svi modeli ove serije su IPX7 vodootporni i plutaju na vodi, dok S modeli imaju ugrađen kompas i barometarski visinomjer. učitana karta na poklon

Vodootporan

Pluta na vodi

g2Vision kompatibilan

3-osni kompas

Follow the leader.

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.hr, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Sajmovi

FIPO FISHING SHOW & 19. EUDI Show DIV-EX

Nacionalni talijanski ribički sajam pokazao je kako bi to trebalo izgledati. Naime, to je nacionalni sajam na kojem su uglavnom izlagale talijanske tvrtke, no isto tako su bili prisutni i proizvođači iz drugih zemalja. No, svi znamo da je to za naše prilike čista utopija jer je naše tržište malo, a domaće proizvodnje, osim nekoliko časnih izuzetaka, nema. U sklopu ribičkog sajma FIPO bio je i 19. sajam Eudi Show DIV-EX na kojem su izlagale sve relevantne tvrtke koje rade opremu za podvodne aktivnosti, bez obzira radi li se o podvodnom ribolovu ili se radi o profesionalnim roniocima Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokač i Mladen Marković

ako sami nemamo takve manifestacije, a to nam je zapravo najbliži ribički sajam, odlučili smo ga posjetiti, a željeli smo vidjeti i novu produkciju talijanskih tvrtki za ovu godinu. Dakako da su sve tvrtke-izlagači nudili kompletne programe, jer je talijansko tržište vrlo veliko, i bila je to prilika da pomno pogledamo i pregledamo sve što bi bilo interesantno i za naše ribiče.

FIPO Fishing Show Paviljon sajma u Bologni bio je rezerviran za ribički pribor i opremu i moramo reći da su na njemu izlagali svi koji nešto znače u Italiji, a prisutni su bili i proizvođači iz drugih zemalja. Pokušat ćemo vas upoznati s najvažnijim izlagačima i njihovim proizvodima, odnosno dijelovima ribičkog pribora i opreme. Otkud započeti, pitanje je sad? Dakako, moramo od glave, a to je danas jedna od najjačih tvrtki u ribolovnoj branši − japanski Shimano. Na sajmu su bili zastupljeni sa svim rolama iz njihovog proizvodnog programa, a pogled na njih je zaista impresivan. Vidjeli smo sve nove modele, sve se moglo isproba-

108

ti i za jednog ribiča to je prava katarza. Kolegu Željka sam morao doslovce odvući s njihovog štanda jer je počeo sve redom slikati, a to bi vjerojatno trajalo cijeli dan, jer paleta rola... znate i sami! Drugu tvrtku koju moramo spomenuti je japanska Yamashita, odnosno njezin talijanski distributer Blue Springs, koji je ujedno zadužen i za naše tržište, o čemu ste vjerojatno čitali u časopisu Ribolov na Jadranu. Ogromni štand nudio je na uvid cijeli asortiman u koji osim Yamashite, Marie, Sunlinea idu i Flambeau, Maruto i Live Eyewear. Imali smo priliku vidjeti i velike popere za tune, Marijine Traina “rezance” za pučinsku panulu, Tataki varalice za lignje te sasvim novi model skosavice Yamashita EGI-O Q LIVE, koje imaju novu presvlaku i potpuno drugačije kretnje u moru od dosadašnjih. Uostalom, o toj novoj varalici za lignje ćemo pisati u narednim brojevima Ribolova na Jadranu. Talijanske tvrtke Colmic, Trabucco, Tecnofish, Tubertini, Milo, Gibi Marine, Italcanna , Normic, Stonfo, Alutecnos, Olympus, da spomenemo samo neke najvažnije, izložile su cjelokupnu produkciju, što izaziva divljenje. Ni ostale tvrtke koje prodaju strane brandove nisu zaostajale, kao na primjer tvrtka

Adinolfi koja zastupa Okumu i Pakulu, tvrtka Artico koja zastupa japanske brandove Sasama i Shout te tvrtka FASSA zastupnik Daiwe, Cormorana, Gamakatsua i Yo -Zuria za talijansko tržište. Italcanna je uz svoj program izložila i druge brandove koje zastupa na talijanskom tržištu kao što su najlon Ande, udice Eagle Claw te downriggere Scotty, dok je tvrtka Majora Intelligent Fishing predstavila cijelu paletu koju zastupa, a to su varalice Delalande, Ugly Dukling, Yum, Bomber, Rebel, Heddon, Cotton Cordel Lav MD te opremu za mušičarenje Cortland, Loop, C&F i druge. Što treba posebno spomenuti? Prije svega to su nove Shimanove role, a jednako tako su nas oduševile Daiwine role Saltiga Expedition, vjerojatno najbolja rola za vertical jigging, te novi model Seagate. Uz njih posebno treba spomenuti i nove Okumine multipikatore Solteru i Andros te cijelu paletu Xzoga štapova, upredenica i fluorokarbona, no ono što nas je zaista razveselilo su DTD varalice koje je izložila tvrtka Scorziello Sasa, kao jedini hrvatski proizvod na talijanskom tržištu. Forza Hrvatska! Što generalno moramo primijetiti? Naime, kada sve sagledamo, zaključak se sam nameće. Spinning je daleko bio najzastupljeniji jer je

izbor varalica nevjerojatan, prvenstveno za lov u moru, počevši od nama poznate Yamashite pa sve do ružnog pačeta koji se proizvodi u Srbiji. Na sajmu su se mogle vidjeti i tvrtke usko specijalizirane za morski spinning kao što je Utopia Takle SRL, koja je izložila sjajne varalice za morski ribolov od velikih popera za lov velikih pučinskih predatora na površini pa do malih popera i teturavaca. Isto tako na sajmu smo vidjeli cijelu paletu špinerskih štapova od najmanjih gramaža do snažnih čudovišta koje mogu savladati doslovce svaku ribu. Jednako tako, kao da su se svi proizvođači trudili da naprave i prikažu cijelu paletu rola za spinning, a nama se dakako najviše svidjela Shimanova Stella STL 4000 FE, no imala je jednu veliku manu od 825 eura. Ma to je dobro poznato, uvijek ti se sviđa ono što si ne možeš priuštiti. Recimo, sviđa ti se Ferrari, a voziš Fiću. Šalu na stranu, generalno gledano talijanski nacionalni sajam ribolova FIPO bio je sajam pribora i oprema za lov na moru, što i ne čudi, jer Italija je okružena morem, a ono malo pribora za šaranolov i natjecanje došlo je kao šlag na tortu. Zapravo, možemo samo žaliti što se kod nas početkom godi-

ne ne održava sličan sajam jer pouzdano znamo da gotovo svi naši uvoznici već imaju puna skladišta novog pribora i opreme!

19. Eudi Show DIVEX Dok se ribički dio sajma u Bolo-

gni održavao u paviljonu 19, u paviljonima 14 i 15 istovremeno se održavao sajam opreme za podvodne aktivnosti. Naime, na DIV-EX-u se mogla vidjeti i oprema za sportaše, odnosno za podvodne ribiče, i oprema za profesionalnu upotrebu. Na sajmu su bili svi relevantni proizvođači jer je očito da veliko ta-

lijansko tržište i te kako diktira njihovo ponašanje. Tako je na sajmu bila i velika ponuda raznih ribičkih izleta i putovanja po cijelom svijetu, a jednako kao i na sajmu u Dusseldorfu i ovdje je bila prisutna turistička ponuda Hrvatske, što je i te kako dobro za naš turizam. Od “velikih” prisutni su bili Cressi

Sub, Mares Spa, Omer, Scubapro, Technisub, a nije falilo trgovaca iz cijele Italije. Jednako kao i za ribički sajam voljeli bismo vidjeti ovako veliku ponudu na nekom od naših sajmova, no isto tako znamo da su to samo snovi, iako ne nedostaje opreme za podvodnjake na zagrebačkom sajmu nautike.

IZLAGAČI PODVODNE AKTIVNOSTI

Scuba Pro je izložio cijelu produkciju

Na štandu Seac Suba je uvijek bila gužva

109

IZLAGAČI PODVODNE AKTIVNOSTI

110

Omerov ‘paviljon’ futurističkog izgleda

Cressi slavi 65. obljetnicu

Mares je imao dva štanda

Turistička ponuda za putovanje po svijetu...

... i u Hrvatsku

Ideš Beba! To je odjeća za plavuše

IZLAGAČI PODVODNE AKTIVNOSTI

Tehnisub je također predstavio cijelu ponudu

Omerov ratnik u punoj borbenoj spremi

Bare odijela za profesionalce

Cro Pro Dive – tako se to radi

Devoto je predstavio drvene puške

Maresov maneken

111

RIBOLOV

112

Blue Springs je distributor Yamashite, Marie, Sunlinea i za Hrvatsku

Colmic je imao naglasak na natjecateljskom priboru

Trabucco – slika sve govori, ne treba trošiti riječi

Stonfov pribor je omiljen i kod naših ribiča

Artico zastupa najbolje japanske brandove

I mušičari su došli na svoje

Okumini multiplikatori i role na štandu tvrtke Adinolfi

Technofish – fofografija sve govori

RIBOLOV

Fassa je zastupnik Daiwe, Cormorana i Gamakatsua

Yo-Zuri u Italiji po novome zastupa Fassa

Shimano Italy Fishing – kompletna produkcija rola i štapova

Varalice Boone i Role Fin-Nor popularne su kod talijanskih ribiča

Tubertini je predstavio cijelu paletu Ryobi rola

Normic oprema za big game ribolov uvijek ima svoje kupce

Duel je izložio cijelu paletu varalica

Xzoga, Hots, Bridge – ne treba više, i ovo je dovoljno

113

RIBOLOV

114

Olympus je dobro poznat našim ribičima

DTD – u dobrom društvu

Špineri i mušičari, pustite suzu jer ovo je svemir!

Američke varalice su jako popularne u Italiji

Eto, ovi došli direktno s ribolova

Varalice, varalice i opet varalice

RIBIČKA OPREMA

Fenomenalna olova Fonderie Roma

Nova Diwina rola Seagate za vertical jigging i kaburu

Halco varalice dolaze iz Australije

Colmicova revija novih rola

Inchiku varalice su bile izložene na sve strane

Japanske varalice su hit u Italiji

Xzogine vrhunske upredenice i fluorokarboni

Veliki poperi za lov velikih plavih predatora na pučini

115

RIBIČKA OPREMA

116

Marijinih varalica ima i na našem tržištu

Tri štapa u jednoj uložnici – sjajna dosjetka

Taj predmet mračnih želja

Shimanov izbor multiplikatora za brod pokriva sav ribolov

Na ovaj pogled drhti svako špinersko srce

Nova Yamashitina skosavica EGI-O Q live s ‘toplom’ presvlakom

Kabura i rezanci iz DUEL-ove produkcije

Japanci su vrh izrade varalica

Sajmovi

BOOT MESSE Düsseldorf 2011.

‘Kriza je mrtva! Živjela nautika i sve što uz to ide’, mogli bismo sažeti sve viđeno na ovogodišnjem sajmu nautike u Düsseldorfu. Preko 250 tisuća posjetitelja, a vrlo uspješna prodaja brodova, ribičkog pribora i opreme samo potvrđuje gorku činjenicu da je kriza u Europi ‘forbaj’ kako bi to rekli Nijemci, što se nažalost ne može reći za jadno i tužno stanje u Hrvatskoj Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokač i Mladen Marković

devet dana 1571 izlagač iz 61 zemlje je u 17 hala izložio svoja plovila, brodske motore, elektroniku, odjeću, opremu za podvodni ribolov i na kraju, ono što je za nas najzanimljivije, ribički pribor i opremu. Ove brojke su puko nabrajanje, no kada u stvarnosti vidite kakva je gužva vladala cijelo vrijeme sajma, jasno je da je Europa opet na nogama. Prodaja je u svim segmentima bila više nego dobra i kako su nam rekli mnogi izlagači, ovaj sajam je daleko nadmašio prošlogodiš-

118

nji. Svi su zadovoljno trljali ruke, i izlagači i posjetioci, jer se imalo što vidjeti, a i kupiti, pa nismo ni mi odoljeli. Naravno, nas su prvenstveno interesirali brodovi za ribolov, kakvih je u principu bilo manje od standardne ponude, jer ne treba zaboraviti da sjevernjaci cijene drugačije brodove od onih kakve naše mediteransko oko voli gledati. Naime, ponekad se pitate koji je vrag tim ljudima koji kupuju brodove koje kod nas na Jadranu, ili bolje rečeno Mediteranu, nitko neće ni vidjeti, a nekmoli kupiti. Ali sto ljudi – sto ćudi, kaže stara poslovica.

BRODOVI

oramo istaknuti jednu činjenicu koja nas je natjerala da osjetimo ponos kada smo došli do štanda hrvatskih brodograditelja − jer su uopće došli na ovaj prestižni sajam. U ovim teškim vremenima za hrvatsku brodogradnju, kada su vezani suludim nametima, pravi je podvig doći na europsko tržište i reći – mi smo tu, bez obzira na pomoć državne subvencije! I ne samo da su bili prisutni nego su pokazali da čvrsto stoje uz bok najboljim brodograditeljima u cijelome svijetu, jer se njihovi brodovi mogu u svemu mjeriti s konkurencijom. I ne samo da se mogu mjeriti, nego su primjerice Terra Nauta, Monachus, Picaro i Leidi svojim dizajnom zasigurno bili ljepši brodovi od mnogih izloženih. Na sajmu su bili izloženi i Elanovi brodovi, od kojih je jedan Elan 350 ponio laskavu titulu broda godine, što je još jedan dokaz o kvaliteti naših brodograditelja. Ovo ne tvrdimo iz lokalpatriotskih pobuda, nego je istina da bi hrvatska brodogradnja mogla imati i te kako što reći i pokazati u svjetskim razmjerima da nije opterećena svim mogućim davanjima. Kada znamo da zemlje članice Eurozone svojim brodograditeljima skidaju sve dadžbine i daju poticaje, dođe nam da se rasplačemo, ali što možemo, tu smo gdje jesmo i zato još jednom sve čestitke našim izlagačima. Što reći o ostalim izloženim brodovima? Tradicionalno najviše plovila je rađeno za sjeverna mora ili kanale, ne računamo li tu nekoliko pravih poslastica za ribolov kada su brodovi u pitanju, kao što su Boston Whaler i Pursuit. Prošli smo i paviljonom u kojem su bile velike jahte i zaista se moramo pitati na čemu su bili pojedini dizajneri kada su crtali svoje brodove. Doduše, o ukusima ne valja raspravljati, ali smo se vraški morali potruditi da odaberemo najružniji brod jer je konkurencija bila strahovita.

Terra Nauta 40 je dizajnom pomela mnogu konkurenciju

I Monachus 45 je dizajnom bio nedostižan za konkurenciju

Leidi 600 je fisherman po mjeri našeg čovjeka

Picaro 20 je također bio dio hrvatske flote u Düsseldorfu

Definitivni pobjednik u kategoriji ‘može li ružnije’

Ovaj je izgubio u natjecanju za najružniji brod

119

BRODOVI

120

Beneteauova flotila s novitetima

Quicksilveri su poznati našim ribičima

Pursuit – još jedna ribička legenda iz Amerike

Nimbus 335c je jedan od najboljih brodova za grubo more

Još jedan novi ‘sretni ribič’ dugačak šest metara

Greenline Hybrid, plovilo naših susjeda Slovenaca

Novi model Linder Sportsman 440

E to je bljaaak, po mišljenju jednog Engleza i njegove jahačice

BRODOVI

Bella i Flipper tipični su predstavnici finske gradnje brodova

Najbolje od najboljeg za ribolov – Boston Whaler

Ako je i od Fjorda i makar bila svjetska premijera...

Lobster za loviti... sigurno ne rakove

Benetti & Azimut – gore jahta, dolje podmornica

Sailfish – otvoreni fisherman za ljetnje ribolove

Sea Ray flota za uživanje i ribolov

Štand klastera male brodogradnje

121

MOTORI

ada su u pitanju motori, e tu je već bila druga priča. Ponuda je obuhvatila sve: od najmanjih izvanbrodskih do velikih stabilnih motora velike snage. Naravno, fotografirali smo neka čudovišta s cijelim ergelama konja, no ipak smo zastali na jednom koji je imao skromnu ergelu, no koji će u budućnosti svakako imati važnu ulogu u pogonjenu plovila. Naime, tvrtka Steyr je pokazala sjajan generator o kojemu posebno pišemo u sljedećem broju. Naime, cijena benzina i nafte će zasigurno rasti i ovaj generator u kombinaciji s Masterwoltovim baterijama i hrvatskim elektromotorom koji je napravila pulska tvrtka Tema, bit će i te kako zanimljiva investicija mnogim brodograditeljima. Novost je i suradnja Cumings Mercruisera i Volkswagena, a predstavljen je i novi Yanmar 8LV snage od 320 do 370 konja koji ima 4500 kubika.

122

Manov teškaš u bijelo-zlatnoj kombinaciji

Mercuryjeve motore voli i naš redakcijski tim

Sprega Cumings MerCruiser Diesel i Volkswagen

Komande Cumings MerCruise Zeus sa stikom

Evinrude E-Tec – motori puni steroida

Suzuki – najlakši četverotaktni motori na tržištu

MOTORI

Yanmarov novitet 8LV s common-rail sustavom snage 320 KS

Štand tvrtke Steyr Motors s novim generatorom

Volvo motori – standardna ponuda

Vetusovi motori, od najmanjeg do najvećeg

Steyr generator

Tohatsu motori su također dobro znani našim ribičima

123

ELEKTRONIKA

ao i svake godine, ponuda elektronike je impresivna, a svi su se potrudili pokazati cjelokupnu ponudu. Raymarine je predstavio sve nove uređaje, a prikazan je i novi termovizijski uređaj koji omogućuje da i noću vidite sve jasno kao po danu i koji je vjerojatno “ubojica” radara. Dakako da radar neće nikada izaći iz upotrebe jer njime vidite u daljinu, no za plovidbu uz obalu ili u napućenim lukama termovizija daleko nadmašuje sve poznato.

124

Zasigurno bismo voljeli biti skiperi u ovakvoj kabini

Furuno – provjerena elektronika za ribare

Radiostanice su važan dio sigurne plovidbe

Simrad i Lowrance – vrhunska elektronika za profesionalce

Raymarine elektronika s termovizijom

Garmin – elektronika za svakoga

ELEKTRONIKA

I baterije treba napuniti koji put

Geonav – velika gužva svakog dana

OPREMA

oot Messe uvijek ima veliku ponudu opreme za brodove i sve oko brodova, počevši od odjeće za nautičare pa do zadnjeg okova ili sidra. I ove je godine situacija bila takva i zaista je teško nabrojiti što smo sve vidjeli. No, svakako moramo spomenuti našu tvrtku SCAM, koja je izložila svoje poznato kormilo, razna LED svjetla koja sve više zamjenjuju klasične lampe, zatim veliki izbor odjeće za sve vremenske uvjete, opreme za brodove, razne prsluke za spašavanje...

Punjači baterija Victron Energy

Scamovo kormilo

Hladnjaci i ledenice svih veličina

125

OPREMA

H&B pokretne platforme

126

LED rasvjeta za pod vodu

Mnogobrojna oprema za sigurnost plovidbe

Sajam ne može bez Henry Lloyda

Štand Fujinona nas uvijek oduševi

Platforme i pasarele svih oblika

Oprema za postavljanje elektronike, podvodne kamere...

OPREMA ZA PODVODNE AKTIVNOSTI

ajam nautike oduvijek je bio meka za tvrtke koje rade opremu za podvodne aktivnosti, a ove godine ponuda je bila posebno bogata. Zapravo nema tvrtke koja proizvodi ovu opremu a da nije bila prisutna. Isto tako, turistička ponuda raznih destinacija za podvodne aktivnosti bila je jako bogata, a nudilo se sve: od našeg Jadrana pa do nekih egzotičnih mjesta o kojima smo samo čitali. Veliki izbor odijela, maski, opreme za profesionalce, podvodnih skutera, odjeće poslije ronjenja. Ponuda je bila zastrašujuća, a ono što je bilo indikativno je da su izlagale same tvrtke proizvođači, a ne trgovci. Donekle je to i jasno jer je tržište jako veliko i tvrtke se zaista trude pokazati cjelokupnu ponudu. Mi možemo samo sa žaljenjem konstatirati da je takva ponuda na sajmu u Zagrebu čista fantastika i zapravo moramo biti zadovoljni što se pojavi i ono malo prodavača opreme za podvodni ribolov.

Podvodni skuter za profesionalce

Scubapro – oprema najviše kvalitete

Citizen satovi za podvodnjake

Cijeloga dana bile su demonstracije opreme u vodi

Neki štandovi su bili prave male izložbe

Svjetlucave Maresove ‘cure i dečki’ od plastike

127

OPREMA ZA PODVODNE AKTIVNOSTI

128

Na sajmu je bila velika ponuda suhih odijela

Boce za ronjenje su se prodavale na palete

Life Jacket profesionalne snimatelje...

Tvrtka Mares je imala jedan od najvećih štandova

Ni peraje nisu više što su bile...

Na Seacovom štandu je uvijek bila velika gužva

RIBIČKI PRIBOR

rodovi i ribolov nekako uvijek idu pod ruku, ma o kojem se sajmu nautike radilo kada je u pitanju Europa, što nažalost nije slučaj kod nas. Baš zato je pravo zadovoljstvo prošetati štandovima na kojima se sve može kupiti, što dakako nismo propustili kao i svake godine. Naime, na sajmu nautike u Düsseldorfu uvijek je bogata ponuda ribolova, jer nautičari su u velikoj većini i ribiči, a kako je to prvi sajam u tekućoj godini, izloženi su i novi i prošlogodišnji modeli rola i štapova. Dakako da prošlogodišnji modeli imaju vrlo povoljne cijene pa nije čudo da u tom paviljonu vlada pravi krkljanac. Mi smo išli pozdraviti naše drage prijatelje iz tvrtke WFT, a posebno nam je bilo drago sresti Heinera Grossmanna, njemačkog reprezentativca i svjetskog prvaka, koji uvijek ima neke novosti na svom štandu. Heiner je velika “gubica” kad je u pitanju ribolov pa je sreća da smo jedva desetak minuta bili s njime, jer svi žele doznati kako on lovi i pitanja pljušte sa svih strana. Heiner nam je pokazao nove JENZI varalice koje po njegovom love upravo nevjerojatno, no koje za nas Hrvate imaju malu manu, a to je cijena. Naime, jedna varalica košta 24 eura, a to i nije malo. Njih posebno predstavljamo u ovom broju jer po Heinerovim riječima fenomenalno love i u slatkoj i u slanoj vodi. Dakako da nismo propustili kupiti njegove DEGA Quick Bead perle, jer bez njih nema života, bar što se nas tiče. Uglavnom voljeli bismo i kod nas u sklopu sajma nautike u Zagrebu vidjeti sajam ribolova, jer kako kaže uzrečica – daj dite materi!

Abuovo čudo – stacionarka od titaniuma Revo Neos Abuove role su uvijek izazov

Stalni gost sajma Leo’s Angelmarkt

Štand njemačkog reprezentativca Heinera Grossmana

129

RIBIČKI PRIBOR

Ribički pribor raznih proizvođača – sve je na prodaju

Speedy Fish – štand pod hrvatskom zastavom

Varalice od tvrde plastike s umetnutim teflonom kao kičmom

Pennova rola za vertical jigging – super kvaliteta

Prijatelje uvijek treba posjetiti

130

WFT štapovi su klasa za sebe

Vijesti

Mustadove udice

Maria varalice za spinning

ustad je Mustad, a sve su ostalo udice, tako bismo komotno mogli reći. Stara tvrtka koja je oduvijek bila pojam u Europi je pomalo ustuknula pred najezdom dalekoistočne konkurencije, no u Americi ipak vrijedi pravilo spomenuto na početku. No, sada je sve na svojemu mjestu jer Mustad radi sjajne nove serije udica koje pokrivaju sav mogući morski ribolov, a u Mikeli Trade nudi respektabilan izbor udica ovog prestižnog branda.

aleta varalica Maria je pozamašna, a o njima smo pisali prije nekoliko brojeva kada je bila višednevna prezentacija u Zagrebu, Splitu, Zadru i Rijeci. No nije naodmet ponoviti cijelu produkciju ovih japanskih varalica. Prije svega treba spomenuti Fake Baits, Blue Codes, Chase, Amnis 1, Angel Kiss, Tight Slalom, Bull Chop, Pop Queen, Wise Dog, Duplex, Pop& Skip, Spin Shainer te Mar Amigo G. Sve odlično love, samo je potrebno odabrati ili boju ili veličinu!

Informacije

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Stormovi silikonci

vrtka Storm proizvodi vjerojatno najveću paletu silikonaca koji polako, ali sigurno ulaze u mnoge ribičke kutije i koji, ma što god protivnici ovih varalica govorili, sjajno love i u slatkoj vodi i na moru. Pogotovo je to izraženo kod lova brancina varaličarskim priborom. Silikonci su u raznim oblicima kao twisteri, kao minnowi s udicama na vrhu tijela i slično. Paleta boja i veličina je vrlo velika i svatko Informacije može na mjestu ribolova promijeniti i varalicu i način postavljaRIBOLOVNI CENTAR BARKA nja udice, od klasičnih olovnih 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a glava pa do Worm udica. Telefon 021 / 334 - 340

Savager upredenice AKCIJA Adrenalin !!!

avagerove upredenice Adrenalin Spinning i Adrenalin Big Fish su namijenjene za lov predatora. Upredenica Adrenalin Spining je namijenjena prvenstveno kod ribolova varalicama, a dostupna je u dvije boje i to titan grey i fluo orange. Pakirana je u dvije dužine i to 120 i 300 metara u dimenzijama 0,13 mm/6,5 kg, 0,15 mm/8,6 kg, 0,19 mm/11 i 0,22 mm/16 kg. Adrenalin Big Fish je namijenjena za ribolov velikim varalicama i za velike ribe. Izuzetno je čvrsta i otporna na abraziInformacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

ju, a dostupna je u olive boji i dva pakiranja 120 i 300 m. Dimenzije; su 0,24mm/16,8kg, 0,28mm/20kg, 0,32mm/23kg i 0,37mm/27,3kg.

131