Ribolov na Jadranu 03/2012 by brankarel

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Od sada svoj primjerak mjesečnika ribolov na jadranu potražite svakog 30 u mjesecu

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

KUP MIMOZA 2012

8 napisao Vlada Vuković

MYTHBUSTERS

BIG GAME

KANJAC I PIRKA

30 napisao Mladen Marković

PRVIH 15 GODINA

32 Napisao Paolo Polimeni

MEBARU FISHING

54 Napisao Paolo Polimeni

STRANICA 12

SUNLINE UPREDENICE

BRANCINOVO LUDILO III Zgrabio mi je na ruku dobar komad, tek sam mu kontrirao i ovaj se razletio niz korent. U taj tren čujem kako štap bjesomučno lupa po lanterni i tamo je ulovljen brancin. Imam odjednom dva brancina, bilo bi to dobro i izvući. Strah me je da onaj sa štapa ne ispadne, ili da ne pokida sve.

Napisao Carlo Leone

GRAFITNI ŠTAPOVI

66 napisao Mladen Marković

ALPS ŠTAPOVI

napisao Mladen Marković

SLUŠANJE DONOSI RIBU

STRANICA 20

11. KUP ROVINJA

PODMORJE MALTE Na lanjskomu sajmu Fishingshow u Bologni, na štandu kuće Bluesprings, upoznao sam Josefa Camillerija, vlasnika pet prodavaonica ribolovnom opremom na Malti i znamenitoga otočkog ribolovca. Nesumnjivo čovjeka od kojega ne možete poželjeti boljega da vam bude domaćin.

STRANICA 36

napisalaMladen Valentina Prokić napisao Marković

2. TROFEJ DYRECO FIPO BOLOGNA

napisao Igor Nuić

napisala Valentina Prokić

110

napisao Mladen Marković

ZG SAJAM NAUTIKE

120

napisao Mladen Marković

RUBRIKE UVODNIK NATJECANJE BIG GAME RIBOLOV IZ BRODICE VERTICAL JIGGING

7 8 10 12 46

RIBOLOV S OBALE OPREMA PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI

54 60 80 110

5 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

matram da je moja dužnost kao urednika jednog ozbiljnog časopisa predstavljanje svega novoga što se svake godine dogodi u ribolovu. Tako smo prvi promovirali nove tehnike ribolova koje su došle iz, a od kuda bi drugdje nego, iz Japana. Polako smo „lomili“ ono naše poznato – ma to ne valja ništa – i na kraju smo ipak došli do toga da nove ribičke discipline ipak, iako polagano, dobivaju zeleno svjetlo. Posebno me veseli kada nekoga direktno nagovorim na neku od tih japanskih „ludosti“. Najnovija „žrtva“ je prijatelj Saša, kojemu sam lukavo najprije poklonio Revo Toro, a onda ga nagovorio na kupnju jednog Jigging Mastera i na kraju mu dao svoju torbu s jigovima jer meni trenutno ne trebaju, jer sam na „poštedi“ od ribolova iz poznatih razloga. Kada mi je spomenuo da bi rado probao te nove discipline i da mu daj jedan jig koji lovi, ponovo sam mu „podmuklo“ dao cijelu torbu u kojoj ima gomila jigova, kao ono, neka mu se nađe. Bio je to petak, a već sutradan u subotu stiže poruka – gof 20 kg na tvoj jig! Odmah ga zovem da čujem cijeli izvještaj i nije ulovljen samo gof, nego i gomila druge ribe na inchiku, jer sam mu dao nekoliko komada. Jig je bio Shaut od 120 grama. Sljedeći tjedan Saša ponavlja ribolov i sada na Molixov jig hvata drugog gofa od 25 kilograma i još mnogo druge ribe. Što želim reći? Ako složite pribor kako treba, ako uzmete kvalitetne jigove, koji su nažalost skupi do bola i ako se odlučite za malo tjelovježbe, uspjeh je neminovan. Pogotovo, jer je u ovo vrijeme lov bulentinom čista nula. Za bulentin treba počekati još malo da zatopli, a inchiku i jig su sada i te kako efikasni. O svemu čitajte iz prve ruke, jer je Saša, novi pobornik ovih atraktivnih disciplina, napisao cijelu priču o svom uspjehu, a ulov od dva gofa od 20 i 25 kilograma je zaista veliki doživljaj i dokaz

da smo u pravu kada smo među prvima shvatili da se radi o novoj dimenziji ribolova. Uz Sašu od ovoga broja za nas pišu najbolji majstori novih tehnika, legendarni Carlo Leone, Paolo Polimeni, a od sljedećeg broja i Stefano „Guru“ Corsi, kao stalni suradnici. Dragi prijatelji mora i ribolova! Mnogi zovu našu redakciju telefonom, a primili smo i dosta upita e-mailom. Naime, njemački big game klub je objavio u svojem biltenu da ove godine nema kvote u sportskom ribolovu na Jadranu i to je odjeknulo i kod nas. Iskreno, ne možemo nikome dati prvi relevantni odgovor dok ne dobijemo službenu potvrdu. S jedne strane uhvati&pusti sistem je svakako pozitivan doprinos i turizmu kao što je to na mnogim svjetskim destinacijama, no ukidanje kvote za sportski ribolov je odluka koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Iskreno rečeno, nadao sam se da će nakon izbora nova vlada odnosno ministarstvo ribarstva riješiti mnoge nelogične stvari u ribarstvu i sportskom ribolovu, no koliko vidim ministar Jakovina ima i te kako posla s dobitnicima ogromnih poticaja, za koje

se boje da će im biti ukinute, ali na njih se vraćam kasnije. Ako je to istina, jedna kategorija ljudi – sportski ribiči – su i te kako zakinuti. No, pričekajmo službenu obavijest. Dragi prijatelji mora i ribolova! Ma znate vi mene! Moran malo da ne bi puka! Tija san reć da od kada me mater odvojila od sise nisam popija mlika ni dec. Je, istina je to, pa me ovi mlikari raspiđuju da bi najrađe uzeja valjak pa preko onih pustih traktora. Oni najglasniji su dobijali milijunske poticaje i sada kad vide da više tega nima, digli seljačku bunu. Ma judi moji, ja plaćan poreze, ja plaćan doprinose, a neko dobije milijunske poticaje, vozi luksuzne tonobile i traktore koji koštaju ka cili moj dvor s onom mojom bidnom, punicom i pasom. Ma od čijeg su novca dobili poticaje? Od kojeg su novca kupili one puste traktore? Od mojega lipi moj! I od vaših šoldi ča smo uredno plaćali svaki misec, dok su Baje uživali i vozili terence oko svojih krava muzara. To ti je paradoks lipi moj! Ispada da smo mi bili krave muzare, jer smo državi uredno plaćali ča moramo plaćat, da bi nas na kraju pomuza oni krezumica ko-

ji je dobija puste milijune, kako čitan i ča onako lipo viče na televiziju. I kada bolje promislin, zašto ja moran biti krava koju ova država sve više muze i daje kojekakvim mljekarima. Ko meni daje poticaje? Kada je meni država dala puste milijune? Ili kada ste vi dobili poticaje. Kada ste vi dobili lipu od države, a ne milijun! Nas obične male jude država cidi do zadnje kapje krvi u nama,e da bi dala nekom, danas mljekaru, sutra, svinjogojcu, prekosutra, stočaru, preko preko sutra .... ma judi moji dosta mi je poticaja, neću više čut za tu pizdariju. Ako netko posluje s gubitkom neka lipo zatvori butigu i neka radi nešto drugo, a ne da mu ja ili vi dajemo puste šolde da bi on moga lipo reć – ja ne mogu radit bez poticaja! A ja kao mogu i moram? Ma nek lipo idu ... ma dobro vi znate kud bi ja takve posla. Zato lipo sinko moj, nemoj piti mliko, jerbo te ionako muzu, a kako stoje stvari must će nas još jače, nego lipo u butigu, kupi dobru rolu, dobar šćap za jigging, dobar jig, pa ćeš i ti ulovit svoga gofa, cara ili kakvu drugu beštiju. Lipi moj ne daj na se i ne daj se must, jer ti nisi ... muuuuu Mladen Marković

Natjecanje

NEVRIJEME

pokvarilo feštu

Tradicionalno internacionalno natjecanje u sportskom ribolovu Kup Mimoze koje se svake godine održava u veljači, ove je godine pokvarilo veliko nevrijeme. Usprkos tome natjecanje je održano, u ribolovu ali i u „disciplinama“ koje se održavaju u kasne noćne sate. Kako to već biva kada se ribiči nađu na jednom mjestu, bio je to susret dugogodišnjih prijatelja koji se održava već trinaestu godinu Napisao i snimio Vlada Vuković

eliko nevrijeme koje je krajem proteklog tjedna zahvatilo i crnogorsko primorje pokvarilo je veliki sportski događaj - XIII. Kup Mimoze, natjecanje u sportskom ribolovu na moru koje se tradicionalno održava od 2. do 5. veljače svake godine. Impozantan broj ekipa došao je da uveliča početak 43. Praznik mimoze, a natjecala se dvadeset i jedna ekipa iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ipak, to nije omelo vrsne i prekaljene sportske ribolovce da usprkos nevremenu, hladnoći i valovima održe natjecanje u dvije discipline, no otkazano je moralo biti natjecanje u disciplini ribolov štapom iz usidrene barke. Postignuti su sljedeći rezultati: RIBOLOV KAROLOM (tunjom) IZ RUKE:

Pojedinačni plasman Zlatna medalja - Marko VUJISIĆ, KSR “RIBAR” Baošići Srebrna medalja - Drago DUJMUŠIĆ, SRK “PAGAR” Tivat Brončana medalja - Aleksandar MILOSAVLJEVIĆ, KSR “IGALO” Igalo

Ekipni plasman Zlatni pehar - ŠRD “AERO CELJE” - Celje, Slovenija Srebrni pehar - KSR “IGALO” Igalo, Crna Gora Brončani pehar - ŠRD “ZENTA” – Split, Hrvatska EKOLOŠKI RIBOLOV ( “uhvati ribu, izmjeri i vrati u more”)

Pojedinačni plasman Zlatna medalja - Aleš MANFREDA, ŠRD “AERO CELJE” - Celje Srebrna medalja - Dejan BELJKAŠ, KSR “DELFIN” - Budva Srebrna medalja - Marko VUJISIĆ, KSR “RIBAR” - Baošići Brončana medalja - Bajro HODŽIĆ, KSR “SARAJ” - Sarajevo Najbolje plasirani strani natjecatelj bio je Danilo Torej, ŠRD “ORADELA II” – Piran, koji je dobio specijalnu nagradu Instituta Igalo, a to je sedmodnevni boravak za dvije osobe ??????? Najbolje plasirani domaći natjecatelj je Marko Vujsić, KSR “RIBAR”-Baošići, kome je pripao specijalni pehar i nagrada u iznosu od 100 Eura koju će moći da preuzeti u opremi za ribolov. Ovu nagradu poklonila je prodavaonica ribomaterijala Sipa iz Tivta.

XIII KUP „MIMOZE” U SPORTSKOM RIBOLOVU

Najveći primjerak ulovljene ribe (205 grama) imao je Marko MILATIĆ, ŠRD “ZENTA” iz Splita, kome je pripala specijalna nagrada. Natjecanje je organizirao Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, pod tradicionalnim pokroviteljstvom Opštine Herceg

Novi, u tehničkoj organizaciji KSR “Igalo” iz Igala, a dobar domaćin bio je hotel “Vojvodina”. U dobrom raspoloženju, usprkos svemu, ovo divno druženje starih prijatelja završeno je u subotu uvečer uz muziku i svečanu zajedničku večeru i želju da naredni susret prati ljepše vrijeme.

Big Game

NOVA BIG GAME DISCIPLINA Big Game Skiing Unatoč snijegu i mećavama koje su zadesile cijelu Europu u prvoj polovici veljače, naši dečki su se okupili u Sloveniji u mjestu Kobarid od 10.veljače do 12. veljače na odmjeravanju snaga u skijanju. U šali su rekli da uvode novu disciplinu - Big Game Skiing. Kako je snježni pokrivač prekrio Dalmaciju i otoke, oni koji nisu mogli ići u Sloveniju sugerirali su da se skijanje prebaci u Komižu Priprema i fotografije arhiva BGFC

a dnevnoj bazi smo se družili na planini Kanin gdje sam ja pobjednik budući da sam se uspio probiti do cilja po snijegu koji nije prestao padati, s naznakom da nisam skijaš. Lomova hvala Bogu nije bilo! Ostatak vremena smo proveli u ribarskoj ćakuli koja iskrenim zaljubljenicima u more nikad ne nedostaje. Vikend je bio u svakom slučaju vrlo edukativan – rekao nam je član Uprave Kluba Joško Piteša. Mi se svi poznajemo dugi niz godina i jednostavno kada netko spomene druženje u zim-

skom periodu ne treba nam puno razmišljati. Valjda zato što ne možemo na more, pa barem da govorimo o moru - rekao je predsjednik Kluba Boris Županović koji je zajedno s članom iz Slovenije Aljošom Hribarom i organizirao ovo druženje, te obećao da će ovakvih aktivnosti u budućnosti biti češće. Da ne bi sve ostalo samo na skijanju i ćakuli, vikend je upotpunila prezentacija najnovije opreme za vertical jigging, Marca Inouea iz Maguro Shopa u Ljubljani. Na prezenztaciji su predstavljeni nanoviji proizvodi serije Jigging Master, kako za manje primjere riba tako i za ka-

pitalce. Naime, tvrtka Jiggin Master radi fenomenalne štapove i multirole za borbu s najjačim morskim predatorima, a dizajner je fanatični ribič koji ima svoju filozofiju, a to je - samo najbolje je najbolje!

1. SEMINAR - BIG GAME RIBOLOV Počela su druženja naših članova, vrijeme curi, još malo do ribolovne sezone. Stranci se javljaju oduševljeni našim video materijalima iz Komiže, najavljuju dolazak čak i na klupska okupljanja. Idemo od početka! 23.3. u Hotelu Lav u Splitu s početkom u 11 h održat će se predavanja sa sljedećim temama: - Kako povećati izglednost preživljavanja tuna i igluna u C&R ribolovu? (Ova tema je vezana za tehniku ulova, vrstu alata i udica, te ispravno rukovanje ribom prilikom skidanja s udice.) - Vertikalne migracije tune i igluna Predmetno predavanje na temelju znanstvenih spoznaja objašnjava kretanje tune i igluna u stupcu vode. Dotaknit ćemo se i reproduktivne biologije.

- Imaju li ulovljene tune i igluni pravo na dignitet? Glavnina ove teme će biti posvećena zaštiti ulova od propadanja kvalitete i zdravstvene ispravnosti ulova. - Što sve u moru živi? Tema koja će se dotaknuti morskih organizama i podmorja, te kako ljudski faktor utječe na njih. Gosti predavači su dr.sc. Leon Grubišić i dr.sc. Ante Žuljević sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Seminar će se održati u dva dijela. Prvi dio će održati dr.sc. Grubišić, a nakon stanke i okrijepe predavanje će održati dr.sc. Žuljević. Nakon izlaganja dvaju predavača, potaknuti ćemo raspravu i pokušati doći do odgovora na pitanja koja se budu nametala. Pozvani su predstavnici iz Ministarstva ribarstva, Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, Ribarskog inspektorata, te se nadamo da će se i odazvati našem pozivu. Seminar je otvoren za javnost, ulaz je slobodan, sa obaveznom prethodnom najavom Ivani na broj mobitela 091 444 1014. Dolazak možete potvrditi do 22.3. u 12 h.

Partneri BIG GAME KLUBA CROATIA MERIDIAN PROJEKT – Zagreb - elektronika Lowrance - 20% popusta - kartografija Navionics Platinum Plus - 15% popusta FRIGO MARINE – Zagreb Icey-Tek jacere - 20% za modele 50, 70 i 90 l - 25 % za model od 115 l - 30% za modele 160 i 260 l BARKA – Podstrana ribički pribor i oprema - 15% popusta SIL-EM (FISH & FUN) – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta NAVIGO SISTEMI – Zagreb Garmin elektronika - 20% popusta Henry Lloyd odjeća - 20% popusta LUNA MARIS ribički pribor i oprema - 10% popusta PREDATOR – Zagreb ribički pribor i oprema - 15% popusta UDICA – Zadar ribički pribor i oprema - 15% popusta T. P. OLIVARI - ribički pribor i oprema (kupnja moguća samo u Predatoru, Barci i Udici) - 15% popusta ŠKORPION D. N. C. – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta EUNICE – Pula brum - 20% popusta TAMARACOM - Čavle Seaguar - 10% popusta Kupovina vrijedi uz predočenje članske i iskaznice kluba i osobne iskaznice. Pozivamo sve ribiče da se pridruže BIG GAME COATIA obitelji jer članstvom stječu znatne popuste kod kupovine ribičkog pribora, elektronike, odjeće, jacera...

SAJAM NAUTIKE CROATIA BOAT SHOW održat će se od 17. - 22. travnja u Splitu. Zahvaljujući našim sponzorima CBS-u Klub će imati svoje mjesto na sajmu i izložene brodove za big game ribolov s opremom,. Pozivamo vas da nas posjetite na sajmu, osigurate ribolovne dozvole, svoje mjesto na kvalifikacijama i upoznate se sa članovima Kluba. Naći se među izlagačima brodova i izlagači nautičke i ribolovne opreme, stoga iskoristite dan za šetnju i prošetajte do sajma.

Novosti kod naših Partnera! Od 1. ožujka 2012. Marina Hramina na Murteru omogućava

svim članovima ŠRK „Big Game Croatia“ 20 % popusta na dnevni vez. Od 1. ožujka 2012. Maguro Proshop u Ljubljani omogućava članovima Kluba 20 % popusta na komletan asortiman. Zahvaljujemo Partnerima na pogodnostima koje nam pružaju. Pogodnosti vrijede isključivo ako uz člansku iskaznicu Kluba predočite i osobnu iskaznicu.

Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. (Boris) - 091 444 1107 (Ivana) - 091 444 1014 Fax. 021 407 701 E-mail: info@bgfc.hr president@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

Vertical Jigging

MYTHBUSTERS vertical jigging mit je istina

Teško je u ribolovu lomiti stare postavke, no tko se ipak odluči doživjet će čaroban svijet vertical jigginga. Dinamiku, napor, uzbuđenje i općenito skakanje adrenalina na tisuću doživio je poznati bigejmaš Saša Rakar, a o njegovom preobraćenju na poklonika vertical jigging zaslužna je i torba s jigovima urednika ovog časopisa, iz čije je kolekcije jedan postao stalni izložbeni primjerak na Shirazu III, a kako je to bilo, poslušajmo samog sretnog i spretnog ribiča Napisao Saša Rakar, fotografije posada broda Shiraza III i posada broda Iglun

ad je prije desetak dana vremenska prognoza najavila ugodan vikend nije bilo teško odlučiti se i krenuti na brod i u ribolov. Jedina dilema je bila koji način ribolova isprobati. Zimi još nije kraj, na tune ne smijemo(makar to sa sigurnošću ne znam a pitanje je dali znaju i oni kojima je to posao), za trolling na luceve nije vrijeme sve dok se ne počnu skupljati u veća jata i hraniti na površini, panula živim mamcem na Shirazu III nije ni opcija jer je najmanja brzina samo jednim motorom 4 nm te nam preostaje “jedino” ribolov bulentinom tj. ribolov na dnu sa usidrenog broda. Ta mi se ideja činila Ok sve dok nisam u društvu svog prijatelja iz Jezera Vladimira Peze došao na brak južno od Kornata i proveo pola dana bez ozbiljnijeg griza, čak ni promjena pozicije nije donijela ništa osim par malih kantora i kanjaca. Sto posto vjerujem u te pošte jer su tokom godina dale dane vrhunskog ribolova i ulova, pribor također nije razlog sumnje u uspjeh jer Tuberttinijeve gorile i Tatanke ne opraštaju ni najsit-

niji griz. Pošto su nam ribe dale voljno za druge stvari počela je na brodu stručna polemika što bi još mogli isprobati. Vlado me uljudno ali pomalo sa podsmijehom upitao zašto na brodu imam sedam, pazite ne jedan, nego sedam jigging vrhunskih kompleta jigging rola i štapova. Iskren odgovor bi bio da sam ribolovni shopingoholičar kao što i jesam, ali ja mu odgovorim nešto u stilu kao čekam da mi Mark Inoue (čitateljima poznat kao autor članaka o jiggingu) dođe malo pokazati kako se to radi i kad on nešto značajno ulovi onda ću i ja cjele dane mlatiti štapom gore dole po Jadranu. Naravno nisam ja bas neupućen, iza mene je cijela zima na Internetu i zavidna zbirka DVD-a o tome. Iskreno jigging me svrbi već par godina. Nije da nisam isprobavao onako potajice sam, a bilo je i ulova, pala je škarpina na lucanus, luc na vertical jigging, čak i mali brancin dok sam u marini sa broda isprobavao neki novi jig za jabučke skuše koje ne praštaju ni praznoj udici. Bilo je i nekih trganja koje smo u mašti pripisivali kirnjama a možda su samo bile stare mreže ili konopi izgubljenih sidara po braku koji

kad zapnete dozvole da ih malo nategnete i cimate po braku ali na kraju ostajete bez udice. Znao sam ja da ga treba bacati tunama pogotovo kad slijede ulovljenu. Ne znam, jednostavno možda nisam imao drskosti da dođem na pozicije među panulaše koji umorni od noćnog lova lignji za živu ješku čekaju da im zubaci i gofi izudaraju ruke olovima viške panule.

Riba je jako pumpala i izvlačila lijepo s role i teško nam je reći koja je vrsta jer inchiku stvarno napada sve živo. Ja lično mislim da se radi o pagru i da su udice koje serijski dolaze na kaburama i inchikuima premale Pa oni ne priznaju ni štap u ribolovu a kamoli manijaka koji bi pred njima komadom željeza i cimajući štapom gore dolje i tresući kao da ga udara struja prevario gofa ili cara. Lagao sam valjda i sebe i Mladena Markovića koji mi je dao torbu sa pedesetak najnovijih jigova da ih isprobam a ja sam mu od-

Brancin voli bučne pozicije

govorio kao nema frke, donijeću ti i slike ulova. I tako, da se ja vratim na brod, odlučimo ja i Vlado pospremiti Tuberttinije i gas prema Žirju na poziciju gdje se u zadnje vrijeme love gofovi, zubaci i pagri svim mogućim alatima. Bacaju se tu samice sa živom ješkom, parangali, drifta se na velikoj dubini mrtvim ili živim lignjama (uzgred budi rečeno,prošle zime smo Vlado i ja tom tehnikom ulovili pagra od desetak kila), a mreže neću ni spominjati. Nije se bilo u toj našoj situaciji, cjelodnevne žalosti od ribolova, teško odlučiti na jig. Mogli smo recimo početi moliti ili prestati, jer uvijek u podsvijesti molim za ulov. Na poziciji bonaca i nekoliko ribara u svom poslu. Vlado uzima Stellu 10 000 i odlučuje se za vertical jigging te počinje

posao zavidnom tehnikom. Ja počinjem ribolov novim Jigging Masterom i Abu Revo Toro rolom za light jigging i jigom Daiwa inchiku pirates. Inchiku jig je inače jako interesantan (na youtube-u čete naći fantastične podvodne snimke inchikua u akciji) jer je pravi allround jig, s njim možete kao i kaburom praviti lagane gore dolje pokrete pri dnu, a nećete pogriješiti ni ako ga naglo povučete vertikalno te ga u bilo kojem momentu zaustavite, lepršanje silikonske suknjice u kurentu isprovocirat će svaku ribu na griz. Inchiku je toliko smrtonosan da je upitna i njegova legalnost. Šala! I tako dok ja inchikuom kosim pauke, morsku mačku, kanjce čak i hobotnicu s 80 m dubine Pezo marljivo diže i spušta vertical jig. Nije meni trebao njegov krik uzbuđenja da saznam da ima veliku ribu na štapu. Previše sam puta čuo to zujanje kočnice na Stelli kao kod pčele, da mi ne bi bilo jasno da je riba prava.

Gledam ga, oči su mu se iskolačile, lažno mi nudi štap da ja vadim ribu, osjećam njegovo olakšanje kad to naravno odbijam. Naravno osjećam i ja navalu adrenalina i nagle pameti, ipak je to na Shirazu. Vlado sve radi super, pravi je to ribar, osjeća da treba dati malo kočnice da se riba ne dočepa dna i prepili spectru o neki kamen ... Stelli to nije problem,uspješno je nasukala već par tuna i zuji besprijekorno. Kao što sam već i pisao očita je ljubav mene i tih Shimanovih igračaka. I nakon desetak minuta borbe prekrasni obrisi gofa naziru se ispod trupa,uzimam kuku i to je to. Slavlje je veliko. Čuli smo mi puno o ulovima na jig, vidjeli još više na slikama i snimkama ali nikad nikoga uživo na svom brodu pa i na susjednom(svaka čast Bori sa broda Svetac i njegovom zubacu na jig u Komiži prošle godine). Svaka čast i svima Vama kojima su ulovi na jig svakodnevnica ali nam je ovo

kao u Mythbustersima dokaz da je mit istinit, a i Vama ćemo dokazati u nastavku da smo sad i mi kao Vi pa je to i nama svakodnevnica. Sve ostalo do mog povratka u Zagreb je nebitno

za priču osim juhice, carpaccia i gof stekova u Tereži u Tisnom. Još pri povratku pada dogovor da sad to treba ponoviti i potvrditi. Dok ja u Zagrebu dogovaram sa Andrijom i Mišurom novi

ribolovni poduhvat, Vlado već stavlja jigging u ponudu svoje Fishing charter tvrtke Predator. Ja sam još od cedar plugova zaljubljen u ribolov umjetnim mamcem i u kombinaciji sa

pravom fizičkom rekreacijom kakav je jigging mislim da je to najbliže sportu što se u ribolovu može biti. Da se odmah prebacim na sljedeći vikend i evo nas opet u Jezerima ali sad isplovljavamo pod kapetanskom palicom Andrije Gudeljevića na njegovom Iglanu. Mišura, Pezo i ja spremamo pribor ... da pribor ... sad su tu Accurate, još Stella, tri četri Ryobi Safarice, Maria štapovi, Trevale, Jigging Masteri ... haha nisam ni ja znao za te shopinge. Vade se kabure i to profi pac lucanusa, profi pac butterfly , williamsi, jigovi ... naravno kao oko u glavi čuva se i najvažniji Markovićev jig kojim je ulovljen prvi gof i koji mu, da to i u novinama objavim ... ne vračam ti ga ... neću vratiti jer ima počasno mjesto. Isplovljava se naravno prema Žirju u solidnu tramontanu. Prvi vertical jig koji je Andrija spustio na osamdesetak metara donio je lijepog pauka na krmu Iglana i to je bilo to od vertical jiginga za taj dan jer zbog tramontane ništa više nije bilo vertikalno. Inchiku i kabure

su pokosile svu silu kanjaca, a Mišura je na lucanus kaburu izvadio lijepu hobotnicu. Inače moj je favorit inchiku pred kaburom jer kabura više zapinje za dno tako da nas je brzi drift po tramontani koštao par lucanusa i jednog inchikua. Ja sam na inchiku imao jaki griz koji je nakon par minuta drila i nakon što sam ribu doveo na pola dna rezultirao ispadanjem ribe. Riba je jako pumpala i izvlačila lijepo s role i teško nam je reći koja je vrsta jer inchiku stvarno napada sve živo. Ja lično mislim da se radi o pagru i da su udice koje serijski dolaze na kaburama i inchikuima premale te ih mijenjam čim nabavim odgovarajuće veće. Vjetar i valovi su nas poslali u bonacu uvale Stupica gdje smo uz tzv. inchiku peku, koju nam je pripremio Mišura i dobro vino proslavili rodjendan kapetana Andrije, što nam u komforu 16 metarske Riviere nije bilo teško. Jutro ... kavica, bonaca, sunce i ne treba od života ništa više ... ali bilo je. Na poziciji uvjeti fantastični, jigga se ... ništa spektakularno

ali paukovi skaču na pridnene jigove i dosadni kanjci u nemogućem broju i na svim dubinama po dnu. Ja mijenjam rolu i uzimam svoju ljubimicu Stellu 20000 i Ocean Xxtreme Jigging rod sa Molix Jigom kojeg sam malo nadogradio stavljajući mu silikonsku lignjicu ispred udice. Rola radi savršeno i jig se vrača sa 80 metara strelovito uz brze trzaje štapom. Da budem iskren jigao sam tri sata uz male odmore i za to vrijem imao sam samo jedan udarac koji je iskrivio vrh udice ... dali je to bio kamen ili riba nisam siguran ali bi se zakleo da sam jig već digao desetak metara od dna. Ali znate kako je to kad postoji sumnja u tehniku općenito, nedostatak iskustva isl. Bolje da ja kažem da je kamen nego neko drugi da to jedva dočeka. Uz takav trud i upornost vjerujte nagrada mora doći i došla je. Dižući jig vertikalno i s kratkim trzanjem štapa negdje na pola puta do površine udarac ... i to kakav ... riba mi je umalo istrgnula rolu iz ruke. Stella i ja u čudu ... riba

skida gadno, na prvu mislim da je tuna jer samo ona tako može izvlačiti i uz tako stisnutu kočnicu. Ali čekaj malo nismo mi od jučer, neću dozvoliti ribi da dosegne dno i da ju moram oplakivati do kraja života ... dodajem

još kočnice i sad štap odjedanput ima onaj nemogući luk, kad mislite da će puknuti a sa spectre otpada boja i čini Vam se da će puknuti svaki tren. Ali ništa od toga se neće desiti, jer ako u nešto imam po-

vjerenja to je u svoju opremu, čvorove i konekcije. Tu moram napomenuti da između špage i fluorokarbona vežem isključivo bobina čvor koji se radi onom super inteligentnom spravicom Jigging Mastera. Uglavnom po-

slije dodavanja pritiska na ribu njeni bjegovi su postali kraći i rola je došla na svoje. Kod Stelle me uvijek fascinira kako brzo privuče ribu dok strepim od neizvjesnosti. Pogled na gofa koji je kao tuna umoren stigao kao na pladnju ispunio me za dugo vremena. Mi smo mit potvrdili kao istinit, sebi i onima koji još sumnjaju. Jig radi i to je....o radi!!! Nakon toga više nije bilo akcije do Pezinog griza kad je pukla špaga na udici. To su sve stvari koje smo mogli izbjeći jer još od panula koje sam kupovao gotove pa su se otvarale slabo napravljene konekcije provjeravam svaki spoj. Eto u euforiji oko jigganja to sam propustio, zato to učinite vi obavezno! Ne vjerujem da je neki Kinez koji to veže uvijek skoncentriran. Za kraj sjetite se da je sad zima i da bi riba u narednim periodima trebala bolje raditi, zato su ovo krasni znaci i najave uzbudljivih ribolova ovom još relativno nerasprostranjenom tehnikom. Pozdrav i uživajte u jigganju kao što ću i ja!

Vijesti

Mustadove udice Colmicove za parangal vrtjelice

ustadove udice odavno su standardan izbor za izradu parangala udica, ali ne samo parangala jer je Musradova paleta udica među najvećima na svijetu. Tvrtka T.P. Olivari iz Samobora je uvoznik Mustad asortimana za Hrvatsku pa je u njihovom skladištu zastupljena cijela paleta ovih norveških udica. Iz širokog asortimana ovoInformacije ga puta izdvajamo popularne T.P. OLIVARI d.o.o. modele udica za izradu paran10430 Samobor, Gajeva 49 gala: 2315S, 92553S, 92553FS, Telefon 01 / 3366 - 042 23 1 0 DT, 23 1 5 DT, 233 0 DT, 2335DT.

Braidove varalice

Informacije Informacije

alijanska tvrtka Colmic ima zavidnu ponudu vrtjelica, ili kako to mi popularno zovemo, zogulina. Model Extra Strong se odlikuje velikom nosivošću što je istaknuto na svakoj pojedinoj vrećici. Naime, često se na policama naših prodavaonica mogu vidjeti zogulini koji nemaju oznaku nosivosti i koje treba Informacije zaobilaziti u širokom luku jer se TAMARACOM uglavnom radi o vrlo slaboj kva51219 Čavle, Čavle 245 liteti pa je ponuda kvalitetnih Telefon 051 / 258 - 970 Colmicovih zogulina u svakom pogledu dobro došla.

Maria varalice Deep Snare

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, zvonimirova 70 Telefon 01 / 2322 - 515

raidove je američka tvrtka koja radi sjajnu opremu za ribolov, a koja se također uključila u igru zvanu light jigging. Naime nihove varalice Thumper Squid i Sea Fox su u stvari kabura i inchiku varalice. Od ostalih sličnih varalica su dosta veće i imaju bogatiju suknjicu od silikonskih trakica i niti. Thumper Squid je čista kabura, a Sea Fox u stvari inchiku. Proizvedene su po američkom standardu, a to znači vrlo kvalitetno i naravno - lovno.

ovom broju čitajte o prezentaciji novih štapova Tailwalk, odnosno o atraktivnoj disciplini lova varalicama, ili hrvatski rečeno varaličarenju. Ova atraktivna disciplina je pomalo bila zapostavljena, a ponovo doživljava procvat. Jedna od najvažnijih komponenti kod varaličarenja je Informacije upravo varalica, a Marijin model Deep Snare je namijenjen lovu tamo gdje je more duboko, jer varalice rone duboko preko tri metra.

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Ribolov iz brodice

BRANCINOVO ludilo: 3.dio priče iz davnina

Zgrabio mi je na ruku dobar komad, tek sam mu kontrirao i ovaj se razletio niz korent. U taj tren čujem kako štap bjesomučno lupa po lanterni i tamo je ulovljen brancin. Imam odjednom dva brancina, bilo bi to dobro i izvući. Strah me je da onaj sa štapa ne ispadne, ili da ne pokida sve. S druge strane, ako forsiram ovu ribu što je zamaram na ruke - mogu i nju izgubiti. Luda situacija Napisao i snimio Marin Huzjak

ovilo se odlično, lovilo se ludo. Međutim, nakon velikog rekorda iz 2001. godine, svaki izlazak mi je za cilj imao oboriti taj rekord. Nije bilo dovoljno samo guštati. S takvim načinom lova stalno se mozgalo za ribu više. Za svaku situaciju u Ždrelačkom prolazu bih imao asa u rukavu. A doživilo se svega i ulovilo svakave ribe. Popis vrsta je bio zanimljiv, pored brancina, šaruna, lokardi, očadi i feluna, tu sam na gumicu ulo-

vio još i škrpuna, iglicu, pergu, špara, glavoča, fratrića, mušuna, grmalja.

Neobični ulovi Iglicu je bilo teško uloviti. Ona je inače preko dana jako proždrvljiva, no u Ždrelcu bi noću uvijek bila samo u prolazu, nervozna i bez volje da jede. Puno puta sam bacio ili dovukao varalicu ispred nje, no nikad nije tako htjela gristi. Dva puta sam ju zakačio na neviđeno i izvukao, no s vizualnim kontaktom nikad nisam dobio griz, a imao

sam strašno puno pokušaja i šansi. Uvijek je izgledala preplašeno, kao da je tu u blizini nešto veliko što ju progoni, kao da jedva čeka maknuti se iz suženja (prolaza) u kojemu su joj smanjene šanse za bjeg. Škrpuna sam ulovio dvadesetak puta uz dno ili uz rub. On nije plivač, škrpun napada iz zasjede i ono što mu dođe servirano pred gubicu. Obično bih ga ulovio kad bi mi se zamrsila tunja. Dok bi ja to lagano odmrsio, ostatak najlona s varalicom bio bi u moru. To bi sve korent priljubio uz rub u prolazu, varalica bi bila

tek koji centimetar odvojena od zida obraslog travicom, dagnjama, kamenicama, na kojem bi vrebao gladni škrpun. Gumica bi lelujala u korentu, a ovaj bi ju zgrabio ako bi bila dovoljno blizu. Škrpun samo u prvi tren jako zagrize, poslije se opusti i tu i tamo koji put zatrza. Više bi mi stvarao problem otpor kojeg pravi u korentu s razjapljenim žvalama. Bilo je i velikih komada od po kila, brudeti su bili savršeni. Komade ispod 20-25 deka sam vraćao u more, moji bi na to poludili. Perge sam redovito lovio. Najviše uz rub kao

i škrpune te po cijelom malom prolazu uz dno. Znalo je biti stvarno velikih komada, u prvi tren bi zagrizla zaista silovito, što je ustvari karakteristično za njezinu skupinu riba. Najviše sam se iznenadio kad sam na svoju silikonsku gumicu ulovio velikog špara. Kakav je to trenutak gladi trebao biti, samo mogu nagađati. Međutim i ćaća ga je ulovio, i to dva puta. U ovoliko jakom korentu riba se drugačije ponašala, trebalo se u takvim uvjetima snalaziti za hranu na razne načine. Isto tako sam jednom ulovio i malog fratra uz rub. Glavoča sam ulovio dva puta. Jednom sam ga gedao u plićaku kako napada sitne ribice. Iskoristio

sam to što se hrani i bacio mu skraćenu gumicu isprid nosa, i jednom kratko cimnuo. Odmah ju je zagucao, bez razmišljanja. Istini za volju, glavoč nije previše pametan, ali je zanimljivo kad pokazuje ovakve predatorske sklonosti. Jednom me iznenadio i mušun (muzgavac) kojega sam skupio s dna, a grmalje sam redovito lovio uz rub. Grmalj bi bio namješten na zidu, čekajući da mu korent donese plijen. Kad bi silikonac došao u domet njegovih kliješta, ovaj bi ga pokupio i privukao ustima, a onda bi ga udica zakačila. Frend od staroga je u prolazu ulovio i malog zubačića.

Cake za plavu ribu Na južnom izlazu iz prolaza prema dubokom moru, lovio sam u velikom broju šarune i lokarde pa i očade. Motaju se uvijek onuda, ali dobro grizu samo kad korenat nabija iz prolaza prema dubini, dakle po zmorašnjem korentu. Bilo bi ih od samog prolaza pa sve do nekih 300 metara prema dubini, dok god bi se korent osjećao. Lovio sam ih tuda gumenjakom, grizli su mi vukući varalicu i u korenat i niz korenat. Međutim, bolje je niz korenat, a to se najbolje očituje kad nemaju volju za gristi jer se jedino niz korent uspije prevariti pokoji primjerak. Tu je Yo-Zuri pin’s minnow u boji Red

Head od 7 centimetara radio lom. Po danu i oko zalaska sunca bi vozio brzinom od 3-4,5 milja, no kako bi padala noć ta se brzina smanjuje da bi u noćima sa slabom mjesečinom povlačio varalicu brzinom od samo 2-2,5 milje. Tu ima jedna odlična caka koja je primjenjiva u površinskom lovu panulom plave

ribe. Obzirom da se navedeni trio boji buke motora, rastegao bi na poziciji 100-150 metara panule, ugasio motor i pričekao jednu do dvije minute. Tada bi se riba lagano smirila i opet digla uz površinu, a ja bih onda počeo k sebi rukama izvlačiti tunju u kratkim energičnim trzajevima tako da varalica radi po-

put lagano ranjenog gavuna koji bježi pred predatorom. S ovom cakom znao sam ludo namlatiti ribu koja se taj dan nije odlučila uloviti. Najbolji rad bi varalica imala dok bi namotavao tunju. Lokarda je bila posebno borbena. Nju bi morao izvlačiti cijelo vrijeme vozeći, bila je izuzetno brza, stalno se pokušavala pod-

vuči pod gumenjak. To je uvijek izgledalo kao da pokušava podvući najlon pod propelu što je predstavljalo vrlo realnu opasnost od gubitka ribe i varalice, pa čak i štete za pentu. Jednom sam došao u dvanaestom mjesecu u Ždrelac. Iskrcao sam se na kolonu, bio je jak zmorašnji korent. Pod južnim svitlom je

bilo krcato lokardi, a brancina nije bilo uopće. Lovio sam na malog Yo-Zurijevog pinsa, duljine 5 cm, srebrnog s plavim leđima. Zabacio sam malo gore u korent, pustio da potone i korent odnese pod svitlo, a onda počeo skosati vrhom štapa i lagano povlačiti. Omah je uslijedio siloviti griz lokarde i fenomenalna borba. Tanki najlon, štap duljine tri metra, jaki korent - gušt zagarantiran. Polako sam ju dovukao do površine, podigao iz mora i prebacio na kolonu. Grčeviti stisak rukom karakteristično glatkog tijela lokarde i krv iz škrga je lagano potekla. Vadi se rampin iz gubice, lokarda se baca na kamenja, ruke se peru, zabacuje se opet. Nije dugo trebalo čekati do novog udarca, štap se savio, a riba

je počela luditi. Guštao sam, s lokardama je to pravo uzbuđenje. Poslije druge je došla treća, iza nje četvrta. Sve su bile od 40-60 deka. Izgledalo je da sve luđe i luđe grizu, peta koju sam izvukao je imala 70 deka. Sve se to dogodilo u 15 minuta, zabačaj iza zabačaja, griz za grizom. Tada mi je na pinsa udarila lokarda monstrum od oko kile. Nateza sam se s njom u jakom korentu 2-3 minute, i na samoj površini ispod nogu je mlatnula glavom i proparala sebi usnicu. Otkačila se i otplivala u slobodu. Nakon toga sam uporno zabacivao, ali griza više nisam imao. Nije mi bilo jasno kako je to tako naglo stalo, što se dogodilo. Tek pola sata poslije sam skužio da mi je ona velika skroz iskrivila krak na rampinu,

tako da varalica više nije radila. Zbog toga sam propustio bar još tri ribe, ako ne i pet, šest. Znao sam da više neće raditi pa mi nije preostalo ništa drugo nego otići brodom na lignje, s obzirom da je prosinac njihov mjesec.

Smjena Iz svake situacije sam imao neki izlaz. Kritično bi bilo na smjenu korenta. Brancini bi se lijeno šetali vamo tamo, griz je bilo

užasno teško dobiti. Taj period kad ne grizu bi počeo kad bi korent jako oslabio, potom bi stao, okrenuo na drugi i taj drugi počeo jačati. Dok novi korent ne bi pristojno pojačao, nije se moglo proslaviti spinanjem. To bi u prosjeku trajalo oko sat vremena, ali i tu je bilo lijeka. Nabrao bi nešto daganja uz rub i pripremio predvez za fratre i podlanice. Bilo ih je dosta onuda, podlanice nisu bile velike, ali je zato bilo pravih fratara. Fratri su se uglavnom lovili u samom prolazu uz rub. Spustio bih ispod sebe predvez naješkan friškom dagnjom, a na griz ne bi trebalo dugo čekati. Podlanice su bile izvan prolaza na zmorašnjem izlazu, sa strane po pješčanim plićinama. Svitla od mosta su dovoljno osvjetljavale i taj rubni dio, tako da su se mogle hraniti cijelu noć. Bilo je tu i fratara, ali dosta manje i vidno manjih komada nego u samom prolazu uz rub. Znao bih uloviti dvije tri kile lipe ribe dok korent ne bi sforcao. Ovi što su lovili na gavune su znali uloviti i ugora na smjenu korenta. Bilo je ogromnih zmijurina u bužama pod kolonama. Uvijek se našlo načina za zabaviti se dok se čeka da prođe smjena korenta. Najčešće bi na početku večeri bio zmorašnji korent. Iza ponoći bi promijenilo na

južni. Po južnom se najčešće lošije lovilo, i to iz dva razloga. Prvi je taj da bi riba već bila sita od lova u zmorašnjem korentu. Brancini bi ušli u sumrak u i oko prolaza i lovili gavune u zmorašnjem koretu, i tako sve do ponoći. Prilično dug period za napuniti želudac. Stoga je po južnom korentu bilo teže ribu isprovocirati. Drugi razlog je bio taj što je po južnom korentu more bilo puno bistrije. Za razliku od zmorašnjeg koji je nosio mutni sediment iz vale i plitkog područja prije prolaza, južni korent je dolazio iz dubljeg bistrog mora. Tako bi i temperatura mora po južnom korentu ljeti bila za oko 2°C niža nego po zmorašnjem. Kad bi južni pojačao, brancini bi se ugavnom spustili uz dno. Prvo bi ih počeo loviti u malom prolazu, tu bi najprije proradili. Tu su radile više manje standardne cake kao i po zmorašnjem. U velikom prolazu bih ih počeo loviti tek nešto kasnije, oko 2:30 pa nadalje. Najbolje su u prosjeku radili od 2:30 do 3:30. Jedne godine se riba jako slabo lovila po zmorašnjem korentu, ali zato je južni dobro davao.

Po južnom korentu Znalo se dogoditi da u prvom dijelu večeri skupim samo dvije tri ribe, a onda kad krene južni još desetak komada. Velika je razlika bila u borbenosti ribe po zmorašnjem u odnosu na južni korent. Brancin koji zgrabi ribu u zmorašnjem nije bio osobito borben, znao se nekad pustiti da ga se vrlo lako izvuče iz mo-

ra. Međutim, zato je na obali bio izuzetno borben, cili bi se napuhao, nakostriješio. Izbacio bi van oštre škržne poklopce, podigao leđnu peraju, cijeli se savio u grču. Cijelu ruku bi mi znao zaparati. Po južnom je bila obrnuta priča. Zgrabio bi tako silovito varalicu da to nije bilo normalno. Odmah bi sve jako nategao, pokušavajući snažno plivati niz korent. Totalni gušt ih je bio loviti na ruke po južnom korentu. Došao bi od zmorašnjeg svitla nekih 20 metara na jugo. Onda bi pustio da mi korent odnese varalicu pod svitlo, taman bi se namjestila uz dno. I tu je bila jedna razlika u ponašanju brancina, odnosno u trenutku u kojem bi napadali varalicu. Po zmorašnjem su je napadali čim bi se cimajući odvojila od dna, u prvih dva tri metra od dna. Za vrijeme južnog korenta bi je napadali najčešće u nešto višem sloju, nekad pod samom površinom. Ali nisu čekali plijen u višim slojevima, nego bi se jednostavno kasnije dizali za varalicom i napadali je s odgodom. Kada bi ih korent onako ulovljene nakon određenog trajanja borbe izbacio na površinu, nastavili bi još pjeniti otežavajući izvlačenje. No zato bi na kraju kad bi ih se izvuklo van bili posve mirni. Imao sam jednu super foru za lov po južnom korentu, hibridna tehnika između odmeta i panule. U polumraku nekih 40 metara od izlaza iz prolaza prema zmorcu, južni je korent izlazeći iz prolaza nabijao more prema sjeveru. Tu su brancini lovili uz

površinu. Ja bi uzeo Yo-Zuri pins minnows, duljine 5 centimetara, u dekoru Read Head. Zabacio bi ga štapom prema mraku i pustio da korent izvuče još nekih 20 metara. Kada bi se varalica udaljila nekih 50 metara od mene, zategao bih sistem i štap položio na pod betonirane kolone, naslonjen uz lanternu na koloni, tako da izvana viri samo vrh, a još bi ga od klizanja osigurao većim kamenom. Varalica svijetle boje bi sama vibrirala u polumraku jakog korenta. Sve bi tako ostavio i otišao loviti na ruku. Kad bih čuo lupanje vrha štapa po lanterni, brancin bi bio zakačen. Imao sam jednu situaciju kada su ludo proradili po južnom korentu. Vadio sam ih jednog za drugim na ruke pod zmorašnjim svitlom, a štap je bio naslonjen uz lanternu da sam lovi. I pazite sad ovo. Zgrabio mi je na ruku dobar komad, tek sam mu kontrirao i ovaj se razletio niz korent. U taj tren

čujem kako štap bjesomučno lupa po lanterni i tamo je ulovljen brancin. Imam odjednom dva brancina, bilo bi to dobro i izvući.

Štap sam lovi Strah me je da onaj sa štapa ne ispadne ili da ne pokida sve, mada sam namjestio kočnicu da slobodno izlazi najlon pri većim silama. S druge strane, ako forsiram ovu ribu što je zamaram na ruke - mogu i nju izgubiti. Luda situacija, maksimalno sam guštao, ali sam jedva dočekao da izvučem prvu ribu na ruke. Bila je to ženka od nekih 60 deka, samo sam ju spustio na kamenja sa strane betoniranog dijela kolone i potrčao 20 metara prema štapu. A na štapu je bio malo bolji macan, samo je i on već bio pomalo umoran od natezanja u korentu sa štapom. Relativno brzo sam ga dovukao do sebe. Sjećam se kako

se u zadnjim metrima previjao kao zmija. Duguljasti mužjak od 1,10 kilograma je uspješno završio nasukan. Dosta puta sam tako ulovio brancina s tom forom kad varalica sama lovi u korentu u polumraku. Mnoge varalice sam probao ali od svih je daleko najbolji bio spomenuti mali Red Head. Samo su htjeli na tog od 5 cm, onaj od 7 je imao drugačiji radi i njega je trebalo voditi vrhom štapa. Konkretno kod te dvije veličine tmodela zanimljivo je da sam na peticu lovio u prosjeku puno veće brancine nego na sedmicu. Manja varalica za veću ribu, a veća za manju. Obično bi stali gristi netom pred zoru, samo par puta se dogodilo da su grizli kada bi se počelo razdanjivati. Navečer bi počeli u sumrak kada bi svjetla zadominirala u prolazu. Međutim, skužio sam da ih mogu gumenjakom loviti okolo, izvan

prolaza već oko zalaska sunca. Za to mi je posebno dobar bio spomenuti Red Head ali onaj veći, sedmica. Rastegao bih iz gumenjaka oko 60 metara tunje s varalicom, uz dva olova od tri grama na pet metara od varalice. Spustio bih se niz zmorašnji korent kroz mali prolaz. Rjeđe bi udario kad bi varalica bila na ulazu u prolaz sa zmorašnje strane. No zato bih ga na izlazu s južne strane redovito dobio oko zalaska sunca. Bio je jedan ogroman busen posidonije od sedam, osam kvadrata. Točno bih znao kuda trebam proći da ne zapnem za veliku stijenu na izlazu iz malog prolaza pa onda kada skrenuti malo u stranu prema kraju tako da mi varalica poslije te stijene “pogodi“ busen posidonije. Točno sam znao u kojih tri, četiri metra će udariti. Tako bi ih recimo digao dva komada, a onda bi počeo voziti

u korenat, koji je bio toliko jak da bi s normalnim gasom za panulivanje stajali na mjestu u odnosu na obalu. Vozio bih s tolikim gasom da se u odnosu na obalu mičem brzinom od samo 1,5 čvorova, a varalica bi ludila u jakom korentu kao da vozim 4 čvora. Penta bi napravila dosta pjene. Namjerno sam stajao skroz na krmi da gumenjak što više “ore“ i tako pravi puno pjene. Varalica bi se namjestila iznad onog busena posidonije, titrala bi u pjeni skoro na mjestu, a onda bih dao gas do kraja, na što bi brancin poludio i lupio varalicu na kojoj bi ga dočekali oštri rampini.

Iz gumenjaka Bilo je puno caka i tehnika za lov iz gumenjaka u prolazu i oko njega. Ono što je meni glavni lov bio s kolone pod zmoraš-

njim svitlom, to je starome bio iz gumenjaka, također pod zmorašnjim svitlom na ulazu u prolaz. Rastegao bi panulu iz gumenjaka od ulaza malo na sjever. Korent je usisavao i njega i tunju u prolaz, ali tako ta je krma od gumenjaka bila okrenuta prema prolazu. Tunja je također bila nategnuta prema prolazu. Dok bi ga korent usisavao, prvo je tunja i varalica ulazila u prolaz, a tek onda gumenjak. Vrlo specifična i zanimljiva situacija. Što se više približavo ulazu u prolaz, korent je bio sve jači, zbog efekta “uskog grla“. A obzirom da je varalica bila tome bliže nego gumenjak, tako je na nju djelovao jači korent nego na gumenjak, pa je tunaj s varalicom stalno bila nategnuta. Zbog toga bi se na tunju stavilo par grama olova, taman da stoji nategnuta uz dno. Nešto fenomenalno, stari je to doktorirao

i čupao ribu umjetnički. Guštao sam ga gledati s kolone. Dok je tako tunja bila nategnuta, trebalo je cijelo vrijeme cimati rukom da se varalica skosa. To je izgledalo kao da se gavun trza prema korentu, ali cijelo vrijeme unatoč trzanju ide prema nazad, nemoćan je u korentu. Brancini su pušili tu foru naveliko. Postojala je i obrnuta varijanta, da se vuče varalica niz korent uz dno, što je bilo klasično panulivanje. Međutim, to je po brzini ličilo na tešku panulu, jer se vozilo vrlo sporo da bi gumica tuckala po dnu. Samo je trebalo brzo ali kratko skosati po dnu, a da je varalica u prvih 10 centimetara od dna ili da tucka po samom dnu. Izgubili smo nebrojeno varalica tako, ali to je bio daleko najefikasniji način. Dobra je fora bila usidriti se u mali prolaz, ispred svitla, a onda pustiti varalicu niz korent pod svitlo, uz dno naravno. Jednom je tako stari prepunio kašetu brancinima. Pa onda vožnja gumenjakom u velikom prolazu uz sami rub, i to tako da tubus gumenjaka prolazi samo na 20 centimetara od zidanog ruba kolone. Penta bi pravila pjenu kroz koju bi na kraju prolazila varalica koju bi tresnuo brancin ako bi imao volje. Brancini obožavaju lov u pjeni. Znao sam ja s kolone iskorititi upravo tu pjenu što bi ćaća napravio gumenjakom. Poseban gušt bi mi bio uloviti brancina u pjeni od kakvog većeg plovila u prolazu. Najdraži bi mi bio trajekt ili katamaran. Bacio bih varalicu u onu najveću pjenu odmah iza broda i počeo vući po površini, ne bih čekao da potone. Brancini su se dizali od dna gore do pjene, a onda bi naletila moja varalica. Redovito bi se tako lovili veći komadi.

Vrime i misec Najbolje se lovilo ljeti, i to stari iz gumenjaka u šestom, a ja s kolone u sedmom misecu. Vjetrovi uglavnom nisu bili dobri, izuzev bure. Tramuntana je bila katastrofa, a i nekako je neprirodno da ona puše ljeti u noći, tako da bi i brancini osjetili tu neprirodnost koja bi im

no u ribomaterijalu i prolazimo pored opreme za podvodni ribolov. - A jel roniš? pitam ja njega. A on će - E još mi samo to u životu fali i mogu se odma ubit. I tako došli mi u Ždrelac, a ono kiša. Pričekali u autu pola sata, a onda je stala. Kad smo izašli iz auta opet je počela rositi pa bi opet pojačala pa mi u auto, pa stala, pa mi van i tako pola noći. Lijeno se prelijevao vrlo slabi zmorašnji korent. Kad se napokon sve smirilo i kiša konačno stala, okenulo je na jaki južni korent iz kojega smo pred svitanje iščupali svaki po 10-15 lijepih riba. Oduševio me tada njegov vrhnski natjecateljski štap za spinning, vrlo lagan, mala brza rola, tanak najlon lagana varalica je letila na navjerojatno velike daljine. Ostao sam zapanjen.

očito smetala. Nije ni maestral bio nešto dobar ako bi se zadržao. Levant i jugo su isto bili grozni, unatoč tome što se po staroj literaturi nahvalilo jugo kao super vitar za branicne. Samo jednom su mi po jugu radili da se nisam trebao mučiti - tad sam ulovio 15 komada, ali svi su bili dosta manji od uobičajenog prosjeka. Zapadni vitar pred neverin je bio dvosjekli mač. Nekad su radili odlično, a nekad ništa. Ali zato je bura bila kraljica! Samo sam jednom lo-

vio osrednje prema lošemu, sve ostalo je bilo iznadprosječno, najčešće fenomenalno! Što se tiče miseca, najbolje sam lovio onih dana oko mine ili uštapa, kad su korenti najjači. Ispalo je da su mi dva rekorda ostvarena na noć poslije punog miseca. Ako je bilo okolo neverina, ili ako bi dobro lampalo u kulfu, u pravilu su odlično grizli. Ali kiša u Ždrelcu nije valjala. Čim bi prve kapi dotaknule površinu, brancini bi stali gristi. Samo jednom sam ih nastavio loviti

Ima li smisla pretjerati? Volio sam strašno lov brancina, preko zime bih jedva čekao proljeće. Kad bi došli prvi vrući proljetni dani i to oni u kojima se i nakon zalaska sunca osjeti vrlo topao zrak, taj zrak je imao posebni miris, u tom trenutku bi se brancini masovno pojavljivali u Ždrelcu. To je bilo brancinovo ludilo - moj doživljaj činjenice da su se upravo pojavili, da je to ta večer kada bi ih trebalo loviti. U petom mjesecu bi ih počeo redovito i dobro loviti, u šestom odlično. U sedmom bih bio toliko u điru, istreniran, da bi i od loše večeri napravio dobru. Ruke su mi non stop bile hrapave od žuljanja škržnih poklopaca pobješnjelih brancina ulovljenih u zmorašnjem korentu. Redovito bi ulovio četiri

još i po kiši, sve ostalo nikad nisam dobio ni griz. Nekad bi na početku večeri padala kiša pa stala usred noći. Ponekad bi nakon kiše proradili a nekad ne. Jednom smo se Mijo i ja autom po kiši zaputili u Ždrelac na brancine. Mijo je vrhunski spinner, osvojio je jednu godinu bas ligu u slatkovodnom ribolovu. Osim na vodi, Mijo je morski ribolovac i lovac. I sve to stigne. Uvik mi je komično kada se sjetim jedne zgode, kad smo već kod hobija. Bili smo zajed-

puta više nego svi ostali vikendaši na drugoj koloni zajedno. Znao sam ih toliko brzo vaditi da su mi s druge strane dovikivali - Ostavi malo i nama. Mogu mislit koliko sam ih iritirao tim ulovima. Već sam spomenuo rekord iz 2001. godine, i to na petak trinaesti. Nakon toga sam svaki izlazak priželjkivao obaranje tog rekorda. Trebalo mi je za novi točno pet godina, do srpnja 2006. Otišao sam na more sam. Prije toga sam izabrao u kalendaru pet dana oko punog mjeseca, od dva prije do dva poslije i čakao kad će na prognozi za jednu od tih večeri zvati burin. Artemida i Eol su mi se naklonili i dali mi buricu noć poslije punog miseca - savršeno. Odglisirao sam gumenjakom u Ždrelac i rastegao panulu u sumrak. Ulovio sam u prvih sat vremena osam komada, s nekim standardnim ritmom kada se dobro love. A onda je zapuhala bura - počelo je brancinovo ludilo. Vadio sam ih jednog za drugim. Lovio sam iz ruke - a kako je bura nosila najlon, tako sam se ja okrenuo prema njoj i najlon slagao na patike i noge, tako da vitar drži najlon priljepljen na moje noge. Luda scena. Tako sam naj-

lon motao, zabacivao, izvlačio ribu. Nisam se mogao micati, osim kada bih sve rastegnuo u more. Bacao sam ribu na kamenja sa strane. Bura bi popustila, brancini bi smanjili tempo. Tada sam i ja mogao šetati okolo, odmah bi našao caku i digao

još kojeg. Kada je sve bilo gotovo, u svitanje, trebalo mi je sat vremena da skupim svu ribu s kolone, properem je i posložim za slikanje. Ni to mi nije bilo dosta nego sam, nakon što sam to sve pospremio u gumenjak i krenuo prema doma, ugledao iz gumenjaka masu od 200 komada u plićaku pa sam još jednom rastegnuo panulu i digao još jednog. Kući sam došao prezadovoljan i bacio se na spavanje. Popodne kada sam se probudio iskrcao sam slike i pogledao ih na kompjuteru. U tom trenutku sam shvatio da mesarenje nema smisla, da od ganjanja rekorda u broju i masi nema ništa.

I što sad? Nekako sam se i neovisno o tome zasitio tih brancina. Jedan od problema je bio taj što je previše ljudi tamo lovilo, svi su mahali štapovima pod svjetlima. Ljudi se nisu znali malo držati po strani, u sjeni. Brancin je užasno osjetljiv na to pa se opreznije lovi, pogotovo veći primjerci. Tako da se malo pomalo, linearno kako se povećavao broj lovaca, sve lošije lovilo. Odnosno, brancini su u prosjeku bili sve manji. Kad se

dogodi da u pet, šest večeri ni jedna riba ne bude preko kile, onda je to zabrinjavajuće. Bilo ih je viditi po rubovima, u sjenama, ali im se vidjelo po ponašanju da to više nije to. Samo mali, a to više nema smisla. Taman sam nekako kad se to počelo događati ulovio i prve zubace koji su imali daleko veću prosječnu lovnu težinu. Zubaci su mi predstavljali nešto novo, nešto izuzetno atraktivno. Tako su nekako brancini pali u drugi plan. A 2007. nisam ni jednom otišao jer su se pojavili gofovi u velikom broju pa sam njih lovio teškom panulom veći dio ljeta. Zadnji put sam otišao u ljeto 2008. godine kada sam čuo da će na jesen proširivati prolaz Ždrelac, da će uništiti moj Disneyland. Došao sam prije zalaza, taman sam sreo Grgu kako sa svojom gajetom vozi namirnice u Telešćicu. Kad sam mu rekao da ću sad uloviti par brancina, nije vjerovao. Bahato sam bio samouvjeren da ću sutra imati ručak od lešanih brancina za obitelj. To je i njega napalilo da potroši sumrak i uru vrimena mraka na brancine u jednom dobrom prolazu. Taj prolaz je bio doista dobar za brancine, ali ne u to doba godine. A moj

Ždrelac mi je dao da se tu večer opustim i bez treninga, posve smireno izvučem iz sebe sve što znam, i dignem devet komada u 50 minuta. U tom trenutku govorim dosta, motam tunju i opraštam se od mog Ždrelaca dok gledam brancine u kašeti kako još zijevaju vilicom i pušu škrgama.

Nostalgija Prolazu Mali Ždrelac dugujem mnogo toga. Tu sam počeo i naučio na ispravan način opažati bitne stvari u ribolovu, sistematizirati znanje, brže učiti. Naučio sam učiti u ribolovu. Naučio sam strašne stvari o korentu, potaklo me da istražim uzroke nastanka korenta. Sada mi netko samo treba izabrati dan u kalendaru, označiti ga u fazi lunarnog ciklusa, izabrati uru, a ja ću mu reći koji i koliko jak će biti korent u tu uru. Sve to zahvajujući Ždrelcu. Naučio sam i to da svaka riba ima svoju uru od griza. Da ona zaista postoji i da se može predvidjeti. S tom

pretpostavkom sam tada krenuo učiti o zubacima, i znate što - ura od griza je predvidljiva i egzaktna, mjerljiva kategorija. Još jedna važna stvar koju sam naučio zahvaljujući brancinima je ta da ne valja ganjati rekorde. Skoro sam tako počeo i sa zubacima, dok se nisam sjetio što mi se dogodilo s brancinima. Kad čovjek pohlepno traži svaki put više, nikad nije zadovoljan. Puno je bolje da se usmjerite da želite nabiti što veći broj izlazaka zaredom s ulovljenom ribom, nego u jednom izlasku napraviti dar-mar. Pomalo mi je žao što sam izgubio strast i interes prema brancinima, kad su mi priuštili toliko lijepih trenutaka. Ali vratiti ću se ja njima. Neki drugi put, s nekom drugom panulom i ješkom, na nekom drugom mjestu. A to će biti tate i djedovi ovih iz Ždrelca. Samo nek mi zamiriši sada u proljeće. I u ovom trenutku dok ovo pišem, iako začepljena nosa od prehlade, jasno osjećam taj poseban miris u zraku, miris brancinova ludila.

NUMBER ONE IN JAPAN

Ribolov iz barke

KANJAC I PIRKA neželjena poslastica

Iako kanjac i pirka ribičima zadaju glavobolje jer od njih druge ribe na stignu do ješke, mnogi će ih rado uzeti jer u kombinaciji daju nezaboravan brudet Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

a nekim područjima gotovo je nemoguće loviti drugu ribu jer kanjac i pirka nemilosrdno napadaju mamce pa znaju izluditi svakog ribiča. Naime, kanjac je ponekad najčešći ulov od kojeg druga riba ne stigne do našega mamca pa od ozbiljnog ribolova nema ništa. Kanjcu se

na tim mjestima pridružuje i pirka. Koliko se god mi ljutili ta pošast itekako zna biti ukusna. Osobno sam bio ljutiti protivnik ove šarene pošasti koja me nervirala stotinu puta na ribolovu, tako da me moj stalni ribički kumpanjo Željko zeza da sam kanjac boy i još k tome bezobrazno tvrdi se može kladiti da će, kada spustim udicu na dno, prva riba biti kanjac. Naravno

da nisam bio sretan kada god je ta pošast posjetila moje udice, no jednom sam lovio s jednim starim iskusnim ribičem koji se veselio baš svakom ulovljenom primjerku kanjca i pirke. To, lipi moj, tako triba – stalno me hvalio dok sam ja gotovo čupao kosu od jada. Ma kako se možeš veseliti tom vragu – nije mi bilo jasno. Nema ti boljeg brudeta nego ča ti je onaj od kanjca

i pirke – sav se ozario na sam spomen ove delicije dok sam je začuđeno šutio. Nikad ne znaš – mislio sam u sebi. Dilema je trajala sve dok moj ribički mentor nije na stol donio punu teću brudeta koji je mirisom davao na znanje da je to delicija kakva se ne jede svaki dan. Okus je samo potvrdio riječi moga iskusnog kumpanja, a od tada ni se više ne bunim kada se love

Kanjac je ponekad jedini ulov i izluđuje ribiče

Još jedan Cresanin

Pirka je čisti predator odličnog mesa koji bjesomučno napada ješku kanjci i pirke. Dapače, gušt ih je loviti finim priborom, a proljeće je doba kada se ove šarene ribe odlično love. Kao što rekoh, spremljeni na brudet daju deliciju za koji bi neki moji prijatelji dali sve. Čak jedan od njih mrtav hladan nudi zubaca za velike kanjce i pirke. Ima nas svakakvih, rekao bi naš narod.

Kanjac

Manji primjerci se puštaju, a većima je mjesto u brudetu

Kanjac – Seranus Cabrila - pripada obitelji Seranidae, a naraste do 35 centimetara dužine i težine oko četrdesetak grama. Kanjac je rasprostranjen po cijelom Jadranu do čak 500 metara dubine, a često sam ih lovio

na dubinama preko stotinjak metara, no nabolje se love na dubinama do 70 metara. U Istri i južnom dijelu Jadrana nije tako čest gost, a najviše se lovi na području srednje Dalmacije. U pojedinim godinama kao da nestane pa stari ribari govore da ga istrijebi neka vrsta bolesti. Tada se ne pojavljuje nekoliko godina ili se vrlo rijetko lovi, da bi nakon tog perioda ponovo bio sveprisutan. Svojom proždrljivošću napada račiće i sitnu ribu, a jednako tako i ješku, bez obzira radi li se o ribi, glavonošcima ili rakovima i školjkama. Lovi se cijele godine, a najbolje na proljeće ili jesen kada predstavlja noćnu moru za ribiče. Meso kanjca

je pečeno na žaru vrlo ukusno, a kuhan lešo je posebno pogodan za bolesnike. Vrlo se rijetko može naći na peškarijama, a najviše ga za prehranu koristimo mi ribiči, bilo pečenog ili u brudetu.

Pirka Pirka – Serranus Scriba - također pripada obitelji Seranidae, odnosno vučica, a i u narodu se često naziva, vuk, vukovac, vukić. Ostali narodni nazivi su perka i lamberga. Pirka naraste do tridesetak centimetara, a težinom dosegne tridesetak dekagrama, no lovna dužina i težina je dosta manja. Pirka ili vuk je, kao što joj ime kaže, vrlo agresivna i napada sve što joj se nađe oko pukotine ili buže u kojoj se krije. Napada svaku ješku brzo i nemilosrdno te se lagano lovi. Meso joj je jednako kvalitetno kao i kod kanjca i nije čudo da se u brudetu toliko dobro slažu. Pirka se najčešće zadržava na dubinama od pet do dvade-

set metara, a lovio sam je i na dubinama većim od četrdeset metara. Među mojim prijateljima ribičima često se čuje – ma kakva te pirka spopala – no kao što rekoh, kada jednom probaš brudet od ove i prije spomenute ribe, mišljenje se odmah mijenja.

Pribor za lov kanjca i pirke Budući da se radi o ribama nemaju izrazitu težinu i snagu, iako su dobri borci na udici, za lov ovih riba koristim fini pribor koji inače koristim za lov bulentinom na plićim područjima, odnosno za bulentin do tridesetak metara. Istim priborom i gotovo istim načinom lovim arbune, ribu koju obožavam loviti, a bogami i pojesti. Naime, koristim ručno rađeni štap ALPS, deklarirane snage od 6 libri, dužine 2,30 cm s prolungom na dršci koja je prilagođena mojoj podlaktici. Štapu pridodajem nezaobilazni bacački niskoprofilni mul-

Alps štap, Revo Toro i tri OBS Quick perlice – dobitna kombinacija

Veći primjerci nisu rijetkost

Lijepi primjerak kanjca uhvaćen podno Cresa

Ponekad se teško „obraniti od vučjeg čopora“

i rezultat popdneva istog dana, kada je ipak “nešto“ grizlo

Rezultat jednog prijepodneva kada „ništa“ ne grize ...

tiplikator ABU Revo Toro, a kao osnova namotana je upredenica Sunline Super PE deklarirane snage 20 libri. Predvez je uvijek fluorokarbonski, jednako kao i prame koje su na predvez montirane s DEGA OBS Quick Bead perlicama, koje sprečavaju uvr-

tanje predveza i prama, a ujedno se mogu vrlo brzo mijenjati. Za predvez uvijek koristim fluorokarbon i to uglavnom debljine od 0,24 do 0,31 mm, dok su prame od 0,18 do 0,24. Fluorokarbon je Sunline Siglon, a prame BMS FC Sniper ili Seaguar .

Vijesti

OCEAN Odjeća

House of Carp držači štapova

ema profesionalnog ribara koji nije bar jednom nosio zaštitnu odjeću Ocean. Naime, prilikom teškog rada na profesionalnom brodu odjeća Ocean sprječava i kišu i more pa su ribari uvijek suhi. Dakako da i mi sportski ribiči često koristimo ovu odjeću, jer je praktična i jer se može nositi preko normalne odjeće koja se neće zaprljati ni namočiti, makar bili na prolomu oblaka. Zapravo ni jedna brodica, bez obzira je li profesionalna ili sportska ne bi smjela biti bez barem jednog kompleta.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Upredenica Power Pro

. P. Olivari nudi veliki izbor držača za štapove od kojih sami po svojim željama možete složiti tripod. U ponudi su dostupne aluminijske i inox varijante u fiksnoj ili teleskopskoj izvedbi. Pomoću tripod adaptera mogu se montirati poprečni nosači Informacije (buzzer barovi) u varijanti za T.P. OLIVARI d.o.o. dva, tri ili četiri štapa, a svaki 10430 Samobor, Gajeva 49 od artikala iz ponude može se Telefon 01 / 3366 - 042 nabaviti pojedinačno ili kombinirati.

Maria Fake Baits

ower Pro je omiljena upredenica nekim članovima našeg ribičkog tima, a koristimo je već dugi niz godina. Naime Power Pro smo nabavljali „tajnim“ kanalima iz Amerike kada je upredenica kod nas bila čista nepoznanica ili je za nju znao mali krug zagrebački špinera koji su Informacije Informacije prvi počeli koristiti upredenicu kod ribolova. U svakom slučaju, ŠKORPION DNC kupnjom Power Pro upredenice 10000 Zagreb, Zvonimirova 70 kupujete sigurnost kod borbe s Telefon 01 / 2322 - 515 nekom beštijom iz dubina.

a r i a va ra l i ce Fake Baits su standardno naoružanje redakcijskog tima koji posjeduje cijelu paletu ovih nadasve lovnih varalica. Brancini, lice, zapravo sve ribe koje se mogu loviti ovim načinom padaju kao žrtva ovih varalica. Fake Baits su krivci za respektabilan ulov u jednom vikendu. Svi se u redakciji slažemo da su super lovne, a jedino oko se ne možemo složiti je izbor boja. Svatko od nas iz redakcije ima svoju boju što je dokaz tome koliko su ove varalice dobre, bez obzira kako su obojane.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Ribolovni tereni

PODMORJE MALTE mediteranski raj

Na lanjskomu sajmu Fishingshow u Bologni, na štandu kuće Bluesprings, upoznao sam Josefa Camillerija, vlasnika pet prodavaonica ribolovnom opremom na Malti i znamenitoga otočkog ribolovca. Nesumnjivo čovjeka od kojega ne možete poželjeti boljega da vam bude domaćin za ribolovni izlet akvatorijem tog čarobnog arhipelaga Napisao Carlo Leone, fotografije arhiva autora

ve godine, s obnovljenim pozivom da se okušam u pustolovini vertical jigginga u vodama Malte, da i nije bilo navaljivanja mog prijatelja Danija Braunera – vlasnika tvrtke Bluesprings, koja je ekskluzivni talijanski uvoznik proizvoda kuće Yamas-

hita – nisam mogao odoljeti da ne otputujem na nekoliko dana na taj čaroban sredozemni otok. Vrijeme nam nije išlo u prilog. Opalio je nizak atmosferski tlak, ali je sve ostalo išlo kao po špagi. Štoviše, Josef nam je priredio i nemalo iznenađenje. Naime, našu je ribolovnu ekspediciju u prostranom zaljevu Valette trebao cijelo

vrijeme pratiti snimatelj prvog programa državne televizije, te tako snimiti cijelu sagu o našim “igrarijama” s novim varalicama. Usprkos mome urođenome oprezu i stanovitoj mrzovolji kada je riječ o neprikladnim vremenskim uvjetima, nije bilo uzmaka. Odlučili smo istražiti što pruža podmorje glavnog otoka malteškog arhipelaga,

kao i dvaju manjih nastanjenih otoka, Goza i Comina te hridi Filfola. To su pošte o kojima se u Italiji, među prijateljima od povjerenja, šire priče kao o nenadmašnomu ribolovnom području na cijelom Sredozemlju. Odmah da kažem, Malta i susjedni otoci su mi se u prvi mah učinili nevjerojatno sličnim zapadnoj obali omiljene mi Sardinije, u

kršu i surovo lijepi u svojoj djevičanskoj ogoljelosti. Dakle, to je trebalo doživjeti. Od samog slijetanja kada nam je Josef više nego prijateljski pomogao oko baratanja prtljagom i smještaja, do hitnog ukrcavanja na brod. Htjeli smo iskoristiti zatišje prije najavljenoga jakog juga. Sve je išlo nimalo mediteranski: kao po koncu! Što da kažem, Malta nas je obuzela, osvojila, očarala svojom kozmopolitskom vrevom. Turizam se tamo zbiva svih 365 dana u godini! A njeni ljudi svojom srdačnošću, neposrednošću i nevjerojatnom gostoljubivošću itekako su nas podsjetili na ono što je odavno nestalo u apeninskim primorskim gradovima. Na brzinu smo provjerili stanje opreme i prepustili se Josefu koji nas je poveo na svoj brod. Savršeno opremljen fisherman, između ostalog i

dubinomjerom koji besprijekorno snima dno i pri brzini od 20 čvorova. Isplovili smo prema području dubine oko 80 metara, naoko s muljevitim dnom, ali po iskustvu domaćina, ni nalik takvima oko Italije gdje se na muljevitim dnima jedva išta može naći i uloviti. Na zaslonu fishfindera vidimo jata sitne ribe, ali ne i obrise grabežljivaca. Ipak se odlučujemo za varalice od 120 grama.

Josef, štoviše, za onu od 150 grama. Cimamo i cimamo... Uzalud. Ni napada, a kamoli ozbiljnoga griza pa se počinjemo pitati što ne valja. Vjetar se još ne diže. Zavladala je posvemašnja bonaca pa nam Josef u tišini priča o organiziranom upoznavanju s vertcal jiggingom na koji je poveo oko pedeset malteških ribolovaca. U istome tom akvatoriju, itekako su se nalovili krasne ribe.

Vrijeme nas ne mazi Odustajemo jer očito nije bilo smisla “dreždati“ satima u uvjetima koji ne obećavaju, pa se vraćamo u luku, upravo navrijeme da dočekamo Danija. Doletio je drugim zrakoplovom, za nama. Upoznajemo se sa snimateljem malteške televizije koji je, i sam ribolovac, odmah rekao da će pogoršanje vremena donijeti i znatno dinamičniju

aktivnost ribe. Da ipak ne bismo previše toga prepustili slučaju i dobroj sreći, odlučujemo sljedećeg jutra isploviti prema otoku Gozo na područja dubine između 45 i 100 metara, s jakim strujama. Čim smo počeli cimati našim varalicama, zaključili smo da nismo pogriješili. Prvo sam s dubine oko 65 metara digao jednog zubačića od 2 kg, zatim je Dani ulovio dvije palamide osrednje veličine, a i Jo-

sefu su se posrećile dvije ribe. Nisu bile trofejnih dimenzija, ali smo bili zadovoljni time što se nešto događalo. Uto dolazi i najavljeni jugo – xlokk, na malteškom – pa pomišljamo da se premjestimo u zavjetrinu otočića Filfola.

To su pošte o kojima se u Italiji, među prijateljima od povjerenja, šire priče kao o nenadmašnomu ribolovnom području na cijelom Sredozemlju. Odmah da kažem, Malta i susjedni otoci su mi se u prvi mah učinili nevjerojatno sličnim zapadnoj obali Otočić je nenastanjen i služi kao poligon za vježbe malteških oružanih snaga. Okruženo je grbavim podmorjem s mnoštvom grabežljivaca. Josef, srećom iskusan i uvjerljive retorike, odgovara nas od te zamisli pa se vraćamo u Valettu s morem snage 6 u pramac! Baš bismo se bili lijepo proveli da smo ustrajali i izložili se vjetruštini koja na sredozemnoj pučini u tren oka stvori valove doslovce visine kuće. Našem domaćinu uzvraćamo demonstracijom pribora i opreme. Okupilo se pedesetak ljubitelja vertical jigginga pa

provodimo krasnu večer u društvu ljudi koji imaju pune škrinje uspomena o sjajnim ulovima u svim vrstama panule. Ali i spoznaje da su vremena kada je svako spuštanje sistema u području hridi i uronjenih stijena, procjepa i otočkih rtova, rezultiralo napadima grabežljivaca i ulovima za pamćenje daleko za nama. Naši malteški prijatelji tvrde da se ne radi toliko o nestanku ribe koliko o njenoj negativnoj memoriji. Premda jednostavan organizam, riba ipak uči i s vremenom pročita varalice i načine ribolova pa se ponaša opreznije. Slabije juriša na mamce, a jednom zakvačena pokazuje nevjerojatnu inteligenciju pri opiranju, savlađivanju i izvlačenju na površinu. Ipak uspješno! Sljedećeg jutra, fishfinderom pretražujemo dno u potrazi za „vrtačama“ i hridinastim dnima, zamjećujući pritom da se struja i smjer vjetra tuku, u neko doba počinje i kiša... Josef nas vodi na područje dubine oko 30 metara gdje nam elektronika odmah dojavljuje nazočnost lijepih primjeraka pod brodom. Ipak polazimo dalje prema akvatoriju dubine između 55 i 70 metara gdje prvi put spuštamo sisteme u more. Opredijelivši se za lagane, odnosno koristeći štap izvorno namijenjen lovu liganja (Squid Jive 30/150 gr). Montiram rolu s 300 m niti Sunline PE jigger HG 35 lb. Riječ je o nevjerojatno podatnoj, ali i čvrstoj upredenici iz osam niti, a promjera svega 0,26 mm koja je sposobna izvući svaku ribu s dubine od 100 m. Kao predvez koristim Sunline V hard, strašnu strunu deklarirane snage 0,40/25 lb, izvanredne otpornosti na habanje. Kada sam potopio sistem, prvih minuta kao da je u bunar pao... Ništa. A onda udar. Štap se savija do površine mora, manevriram školski, zatežem naglim trzajem, a onda dižem ribu štapom, namotavajući upredenicu hvat po hvat. U neko doba vidimo ga u dubini. Lijepog zubonju kojeg će vaga proglasiti teškim nešto više od 5 kilograma! Konačno nam se popravlja raspolože-

nje, Josef likuje, Dani kaže da je već isplatio avionsku kartu, a sretan je i televizijski snimatelj koji je pažljivo pohvatao svaki trenutak operacije. Lovimo sada sva trojica – Josef, Dani i ja. Slijede napadi, posebice u sloju od dna do desetak metara nad njim. Uskoro izvlačimo zubaca od oko 4 kilograma. Meni se zakvačilo nešto čudno. Trza i ne trza. U jednom trenutku imam dojam da je na udici pozamašan zubatac, a onda na-

motavam upredenicu kao da se otkvačio... Ali nije! Opet zateže, ja kontriram i uskoro eto na palubi lubina od oko 4 kilograma. Otkrivamo i zašto je onako čudno trzao. Nije progutao varalicu, nego bio potkvačen točno ispod usta, po sredini donje vilice, s vanjske strane. Vjetar uto opet pojačava, kiša također pa odustajemo posve zadovoljni ishodom. Zadovoljan je i snimatelj, ima posve dovoljno materijala za svoju reportažu. Josef je sre-

tan što nas nije uzalud pozvao i ugostio, Dani Brauner također jer se oprema koju prodaje pokazala itekako vrijednom. A ja, što da kažem. Uživao sam u dobrom društvu i izvrsnom ribolovu. Sve elemente opreme sam iskušao na adekvatan način. Ni loše vrijeme nije me omelo. Ponajmanje me pak obeshrabrilo da nekom sljedećom prigodom otputujem na predivnu Maltu i ponovim ekspediciju u povoljnijim uvjetima.

Vijesti

Yuki PE Line

Yamashita Spider

ove skosavice s potpisom čuvene japanske tvrtke Yamashita otišle su korak dalje. Yamashita je na tržiše plasirala skosavice pod imenom Spider koje su teške 30, 40 i 50 grama, pa ih nije potrebno dodatno otežavati. Lov skosavicama danju je uz ove modele postao dostupan svima, pa jedva čekamo da se pojave u našim prodavaonicama. Cijela paleta ima veliki dijapazon boja, kao što to biva kod Yamashite.

za ovog imena se krije Yuki Upredenica za vertical jigging. Dostupna je u snagama od 40, 50 i 60 libri. Upredenica ima svakih deset metara drugu boju kako bi jigeri mogli točno odrediti položaj jiga, a boja ima sveukupno pet. Vertical jigging svakog dana postaje sve više popularna riInformacije Informacije bička disciplina pa je što veći izbor opreme više nego dobar za ŠKORPION DNC takav ribolov. Yuki je specijalist 10000 Zagreb, zvonimirova 70 za najlone i upredenice a kvaliTelefon 01 / 2322 - 515 teta nije upitna.

Savage Gear Troutizmo štapovi

routizmo ima Bird Eye držač role s drvenim umetkom, visokokvalitetne SIC vodilice i visokomodulirani karbonski blank. Štap ima držač udice, dvodijelne je konstrukcije, a dostupna su dva modela: 6’3 (190 cm) akcije bacanja 0-5 g i 7’1 (215 cm) akcije bacanja 0-7 g. Štapovi su specijalno konstruirani za ribolov malim

varalicama tzv. ultra light spinning, a pogodni su za ribolov liganja malim skosavicama kada lignje oprezno grizu, odnosno Naory tehnikom. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Maria varalice Princess

rinceza je odavna na tržištu i vjerojatno je jedna od najboljih malih varalica kojima se može panulati, no isto tako ova je varalica nalovila gomilu riba i kod klasičnog spinninga. Pogotovo je to izraženo kod modela M-1 New Princess koja odlično lovi kod u tehnici. Paleta boja i veličina pokriva sav mogući ribolov s obale, a kod panule moramo reći da je to jedna od rijetkih malih varalica koja i kod brzine od šest milja ne iskače iz mora.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Vertical Jigging

PRVIH 15 godina

Premda je među europskim ribolovcima ova tehnika varaličarenja, odnosno ribolovna disciplina utemeljena na posebnim varalicama, poznata svega nekoliko posljednjih godina, u Japanu zemlji nastanka – njen razvoj traje već desetljeće i pol. Evo kako se odvijao Napisao i snimio Paolo Polimeni

est, vertical jigging napunio je petnaest godina. Izašao iz puberteta tijekom kojeg se ova ribolovna disciplina nevjerojatno razvila, stekla globalnu popularnost i razgranala u nekoliko bliskih subdisciplina. A kao da je jučer bilo kada sam se prvi put okušao u njoj, loveći u blizini naftnih platforma pred Ravennom. Kao i svaku radikalnu novost, neki su ribolovci i vertical jigging dočekali s nepovjerenjem, ali su ih rezultati na raznim morima, u raznim vremenskim uvjetima i oči u oči s raznovrsnim grabežljivcima, kao što su pridnene kirnje, lubini i orhani srednjega sloja morskoga stupca te velika plava riba koja lovi i pri samoj površini, uvjerili da nije riječ o još jednoj izmišljotini kojoj je svrha samo izmusti novac poklonicima rekreacijskog ribolova. Prvi sam se put susreo s vertical jiggingom prije osam godina, kada je pred mojim zbunjenim očima jedan trgovac ribolovnim potrepštinama izložio arsenal nepoznatih metalnih varalica. Velikih i teških, nimalo nalik onima kakve smo poznavali, štoviše nenaoružanih. Malo je reći da sam bio iznenađen i posramljen pitanjima prijatelja na koje ja, “faca” u ribolovnim krugovima, nisam imao odgovora! Očito, našli smo se pred značajnim izazovom. Da krenemo u lov predatora čudnim varalicama, s udicama serviranim zasebno. A za predatore smo do tada vje-

rovali da su nesavladivi s ičim osim živim mamcima. Usuđujem se tvrditi da je upravo ta specifičnost novih varalica – njihova sposobnost da zamijene sisteme živim mamcima do kojih je rijetko kada lako doći, a još ih je kompliciranije održavati žive i u dobroj kondiciji – značajno pridonijela njihovoj nagloj popularnosti, koliko god su pioniri vertical jigginga, premda dobro teorijski potkovani, za prvih izlazaka na pošte lovili slabo i rijetko primjerke trofejne veličine. Svojevrsna kultura vertical jigginga širila se među nama usprkos početnim razočaranjima. Sve veći broj rekreacijskih ribolovaca počeo je istraživati potencijale discipline, otkrivati vlastite inačice cimanja i definirati pribor i opremu u skladu sa svojim poimanjem jigginga, akvatorijem u kojem najčešće love i prilagođavajući

tehniku svojim psihofizičkim sposobnostima. Iskreno, među mnogim ribolovcima iz moga prijateljskog kruga, upravo je ponekad poprilično naporno jigganje – imajte na umu da se

radi o varalicama težine od 80 do 150 grama koje treba satima održavati u dinamičnom gibanju dubinama – faktor koji je bio značajno ograničavajući. Drugi faktor je cijena opreme,

budući da bitka s velikom ribom ne poznaje kompromis. Svaki element sustava za vertical jigging mora biti vrhunske kvalitete, u besprijekornom stanju, pripremljen po ps-u, što

nikad nije koštalo koliko i “pohod na glamce i špare”.

Tehnika bogata inovacijama Međutim, vertical jigging donio je toliko revolucionalnih tehnoloških inovacija korisnih i drugim disciplinama – od izuzetno čvrstih, ali i optimalno elastičnih štapova duljine oko dva metra, opremljenih savršenim vodilicama koje ne oštećuju niti ni pri najvećim naprezanjima za dugotrajnog umaranja zakvačene ribe, do izvrsnih i univerzalno primjenjivih rola, najlona i upredenica, fluorokarbonskih niti za superiorne predveze... Što se rola tiče, bilo da koristite stacionarnu ili multiplikator, prava je mjera veličina 8000 do 10000 za onu sa stacionarnim kalemom, odnosno više od 12 lb, ako se radi o multiplikatoru. Dakako, možete se poslužiti “mlincima” razvijenim za druge discipline. Jednako kao što će vam specijalni, stvoreni za vertical jigging, itekako poslužiti u drugim vrstama ribolova. Ponajpri-

je panuli, osobito kad polazite na krupnije primjerke morskih grabežljivaca. U mojim ću vas člancima upućivati da opremu kupujete sami, po svim ukusu i u skladu sa svojim potrebama, a ne da vam trgovac slaže komplete. Sugeriram vam i da odriješite kesu imajući na umu da nema goreg osjećaja nego kad izgubite zanimljivu lovinu jer ste štedjeli na kritičnom dijelu opreme. Što bi se reklo, dao bog da vam prosječna težina ulovljene ribe bude sedam kilograma. Ali, ako vam se takva beštija zalomi jednom u nekoliko godina, sva oprema i pribor neka budu takve kvalitete i u takvom stanju kao da se to ima dogoditi sutra! Kad govorimo o sistemima za vertical jigging, često se vraćamo problemu adekvatne niti. Posljednjih se godina kvaliteta, odnosno nosivost, otpornost na habanje (abraziju), čvrstoća na čvoru nevjerojatno povećala, a proizvođači jednako mnogo ulažu i u specijalne finese, kao što su mekoća (niska memorija), višeslojna zaštita, specifična težina (radi odolijevanja morskoj struji) te sisteme za lako mjerenje otpuštene niti pomoću promjene boje (obično svakih 20 metara). Sve to pomaže u ribolovu i zahtijeva poznavanja, pa i poštivanja pravila koja treba naučiti. Petnaest godina razvoja vertical jigginga podudarilo se s razdobljem uvođenja, unapređenja kvalitete i sve raznovrsnije primjene fluorokarbonske niti,

danas posve nevidljive u vodi, neosjetljive na mehaničko naprezanje i nekoć nevjerojatne izdržljvosti na čvoru. Mnogi su ribolovci istodobno razvili vlastite načine izrade sistema, koristeći ranije nepoznate čvorove, kao Tony Pegna, zatim FR, PR ili ‘bobbin’, s pomoću kojih se povećava nosivost niti, njezina otpornost na nagla opterećenja (trzaje ribe) i izdržljivost pri dugotrajnom “drillu” zakvačene ribe. Jednaka je revolucija zahvatila i sitne dijelove pribora, posebice vrtilice, rascijepljene alkice za pričvršćivanje udica i sl. Sve do sistema kojim

se udica povezuje s varalicom, kevlarskog predveza zvanom “assist hook”, pomagala udici. Taj element može biti raznih dimenzija i izvedbe. U skladu s veličinom varalice obično “pokriva” trećinu duljine njenoga tijela, a važno je da tijekom cimanja ne dođe do neželjenog sljubljivanja varalice i udice. Vjerujući ponajprije samma sebi, mnogi ribolovci s mnogo pažnje sami izrađuju sustave, što im omogućuju i trgovci nudeći sve bogatiji izbor dijelova. Od kevlarskih upredenica i cjevčica koje se stišću zagrijavanjem, do specijalnih udica - bolesno

oštrih, po mjeri čeljusti velikih predatora, alkica/prstenova i drugih pomagala.

Varalica, alfa i omega sistema Najvažniji element sistema za vertical jigging je varalica. Do danas je evoluirala u bezbroj oblika, boja i hidrodinamičkih profila. Ipak je podijeljena u dvije kjučne kategorije - dugačku i kratku. Prva je načelno namijenjena krupnoj pridnenoj ribi, poput kirnje. Kraća se koristi ondje gdje se ne očekuju veliki primjerci, premda sam doživio

da mi se veliki zubatac ili orhan zaleti upravo na malu varalicu, namijenjenu škarpini ili, u višim slojevima stupca, plavoj ribi osrednje veličine, primjerice palamidi ili trupu. Spomenimo još jedno važno pomagalo – borbeni pojas, pomoću kojeg ćemo lakše rasporediti opterećenje pri zamaranju velike ribe. A sada na konkretne radnje u ribolovu. Osim valjane opreme i pribora, ova disciplina zahtijeva prikladnu brodicu, svakako opremljenu dubinomjerom i uređajem za otkrivanje ribe, fishfinderom. Ti su uređaji ključni za primjenu ribolovne strategije. Pomoću njih otkrivamo obećavajuća područja, bilježmo dobre pošte, da bismo im se jednom mogli vratiti, i pratimo aktivnost ribe u dubini. Izgledne pošte za vertical jigging u prvom su redu podmorske hridi, procjepi i jame, olupine potopljenih brodova, padine pod stijenama koje se strmo obrušavaju u more. Ukratko, područja u kojima je lov klasičnom panulom vrlo težak, gotovo nemoguć. Povlačenje mamcem i zalaženje u tako uske, konfiguracijom komplicirane “revire,” i više je nego zahtjevno. Dakle, bilo da poznajete neko takvo područje ili da ste ga snimili ploveći u misiji pretrage, u odnosu na standardnu panulu, okomita će vam omogućiti potapanje varalice niz podmorske strmine, vertikalne zidove, u pećine i među hridi. Kao da rukom polažete mamac pod nos grabežljivcu. Unekoliko slijedite podvodnjake jer zalazite onamo gdje se i oni prikradaju plijenu, ali s neusporedivom prednošću - niste ograničeni zalihom zraka u plućima, ne plašite ribu svojom pojavom. Zakvačenu lovinu izvlačite značajno ugodinije nego podvodni ribolovac koji svašta doživi dok se gleda s predatorom uči u oči. Povrh svega, ako jedna varalica ne daje rezultata, zamijenimo ju efektivnijom, što je daleko jednostavnije nego zamjena iscrpljene žive lignje ili iglice drugom.

Ništa ne podcijenjujte – niti precijenjujte! O pokretima pri jigganju već je sve rečeno u mnogim člancima, koliko je važno da njima omogućimo varalici da se iskaže. Da vrluda kroz vodu u skladu sa svojom specijalnom hidrodinamičkom formom. Nužno je i ponavljati njezine pokrete u pravilnom ritmu, a nadasve ne dopuštajući da legne na dno ili zapne o neku uronjenu prepreku. Taj “jerking”, po rječniku poklonika vertical jigginga, treba nalikovati paničnom bijegu ribice pred grabežljivcima. Ako se varalica pritom ponaša nervozno, kao ranjena riba, odlično. Time njezina izazovnost udvostručiti jer se imitacijskoj dodaje funkcija remetilačkog faktora u životnom prostoru predatora, pa se on obrušava

na uljeza kako bi mu pokazao tko je tu gazda. U osnovi, ribolovci se služe trima načinima “jerkinga”: kratkim cimanjem, onim srednje podešenoga ritma i dugim. Pri svakom od njih varalica se drugačije ponaša, opisujući spirale, krugove, piruete. Po visini i po horizontali tako da možemo govoriti o njezinoj osebujnoj koreografiji. Opće-

nito se dugo “jerkanje” smatra prikladnijim za lov u pridnenom području, posebice na velikoj dubini. Zubatac, pagar ili orhan očekivani su ulovi, kao i kirnja, velike škarpine, kovači, kokoti, oslići... Kako se varalica podiže prema površini, cimanje treba biti sve kraće i nervoznije kako bi privuklo palamide, trupe, lice, luceve, tune... Kao i u svakoj

ribolovnoj disciplini, i u okomitoj panuli temeljno je pravilo da se uči metodom pokušaja i pogrešaka. Uz pamćenje onoga što je rezultiralo ulovom. Neka vam pritom ne bude granica samo zamijećena djelotvornost svih dijelova opreme, nego i drugi faktori kao što su stanje mora, vremenske prilike, godišnje doba. Sve to utječe na

raspoloženje predatora, njihovu spremnost da se zalete na varalicu te ponašanje tijekom zamaranja i izvlačenja na palubu. Naravno, nikada dovoljno upozorenja da pazite i na svoju kondiciju. Ribolov na moćne primjerke agresivnih vrsta je itekako zahtjevan. Čuvajte se umora, ribljih čeljusti – i vlastitih udica!

Ribolov s obale

MEBARU GAME -

duboki ribolov uz stijene

Većina kontinentalnih ljubitelja ribolova na moru prakticira jednu od tri temeljne discipline: ribolov iz brodice, ribolov u lukama i ribolov sa stijena. Kada se uzmu u obzir teškoće s baratanjem plovilom, kao i nedokučiv režim ribolova u portima (uz neizbježne ljubopitljivce i “navijače”), light rock fishing najčešći je izbor nas iskrenih poklonika druženja u djevičanskoj prirodi. Napisao i snimio Paolo Polimeni

vo mene opet. Bilo da vam dižem tlak pisanjem o meni najdražoj ribolovnoj disciplini ili da, ako dijelite moje oduševljenje laganim ribolovom sa stijena, doznate nešto novo, lijepo, zanimljivo... Naime, light rock fishing – učeni smo, zar ne? Gdje bi nama više valjale dobre stare domaće riječi! To je nevjerojatno zabavan ribolov, povezan s boravkom u lijepomu morskom ambijentu, u pravilu i s druženjem s pravim ljudima. Ali, vara se onaj tko misli da se sa stijena, laganim priborom i nimalo zahtjevnim načinom lovi puki sitniš: knezovi, kanjci, pirke, škrpoći, špari, bugve, arbuni... Nipošto, jer se u podnožju priobalnih stijena

stere ponekad vrlo širok pojas pokriven drobljenim kamenom, pijeskom ili šljunkom na kojemu, obično zahvaljujući izrazitoj obraslosti algama, posidonijom, spužvama i koraljima, hranu nalazi velik broj ribolovno zanimljivih vrsta, nerijetko trofejnih dimenzija. Praksa naime, a vjerujte mi ostario sam s ribolovnim štapom u ruci, opovrgava česte predrasude da se veliki primjerci love isključivo podalje od obale, na velikim

dubinama, u tzv. djevičanskim područjima. Koješta, dragi prijatelji. Svoje sam najdraže ribe ulovio u neočekivanim situacijama, na neočekivanim mjestima. Ali, sve da vam se i ne posreći izniman ulov, kašeta arbuna, šaruna, šaraga, podlanica... a s ponekim kovačem, škarpinom ili kirnjom, sve je prije negoli slabašan ulov! Standardizirani laki ribolov sa stijena potječe, dakako, iz Japana. Premda se uz obale

te otočke zemlje lovi razmjerno malen broj vrsta, čemu su japanski ribolovci doskočili proglasivši stijene objekte građene ljudskom rukom, poput lukobrana, operativnih obala, umjetnih otoka i slično. Bitno je da se radi o čvrstim objektima, o ribolovu s obale i zabacivanju u relativno plitko more. Dubina je, ovisno o lokaciji, od pet do dvadesetak metara. Ponegdje, uz riječna ušća, dubina može biti i manja, a

baza nasip kojim se rijeka štiti od valova s pučine. Nije važno. Važno je da ribolov bude ugodan i nimalo zahtjevan. Nekada to može biti omiljeni koncept „gepeka“. Budimo iskreni, zar nije krasno parkirati na samom rubu puste obale, može biti i riječ o trajektnoj luci u zimskom razdoblju kada brodovi plove po reduciranom redu plovidbe, pa imati sve nadohvat ruke, od ribolovne opreme do hrane i pića?

Pribor za takav ribolov sastoji se od štapa duljine od oko 2 metra, pa do 3 ili nešto više, ako se opredijelite za bolognese. Rola srednje veličine (oko 2500), upredenice od 6-8 lb te predvez debljine oko 0,20 mm. Koriste se razne vrste prirodnih mamaca, od srdele i raznih račića do školjaka i crva, uz obaveznu primamu (uvijek usolite ostatke od čišćenja ribe, posebice srdela – dobit ćete izvrstan brum!), kao i raznovrsne varalice, silikonske i tvrde ako se opredijelite za varaličarenje na šarune, felune, lice, lubine, iglice, skuše, lokarde... U osnovi, laganim ribolovom sa stijena lovi se pridnena riba – od škarpina i ovčica do arbuna, lumbraka, kavala, jegulja i paukova. Zatim ona srednjega sloja - okani, lubini, lice, šaruni, iglice, ušate, šargi... te riba koja se zalijeće sve do površine, dakle opet ušate i iglice,

ali i plavice, palamide, cipli... Osim besprijekornog a finog pribora, raznovrsnih predveza i plovaka, svakako će vam trebati podmetač, uobičajeni elementi komfora. Od stolca ili jastuka, do hrane i napitaka.

Nikako ne nosite radio, loše raspoloženje ni prekomjerne količine alkohola. Ipak, nešto dobre žestice svakako će trebati za dezinfekciju uboda udice ili ogrebotina pri spuštanju niza stijene.

Na kraju, neću vam otkriti nikakvu toplu vodu, ali ću vas rado podsjetiti da je lagani ribolov sa stijena – ribolov iz ruke. Dakle, podrazumijeva stalnu akciju. Nema tu zabacivanja pa zijevanja dok se nešto možda

ne dogodi. Ulovite li samo kantu od jupola arbuna ili bugvi za gradele, eto razloga za veselje i zaključak kako nam je more još jednom uzvratilo darom u ime goleme ljubavi što je prema njemu osjećamo.

Vijesti

Mustadove udice

Sunline najloni

Marutove udice za lov orade

Sunline PE Jiger 8HG

a nadolazeću sezonu ribolova na oradu iz široke ponude japanskih udica Maruto izdvajamo četiri modela: 9644 Chinu Ring koja ima zakrivljena oblik, rađena je kovanjem, ima ušicu, a vanjska zaštita je black nickel. Model 8679 Chinu Kantsuki ima zakrivljeni oblik, također je kovana, ima ušicu i jedan baitholder na vratu, a površinska zaštita je black nickel. Model 2813SM Iseama ima trobridno brušenje vrha, pločicu s knot gripom za sigurniji čvor. Udica je spljoštena, kovana s black nickel presvlakom koja ne korodira u moru. Model 9624SM Chinu Informacije ima zakrivljen oblik, trobridno brušenje vrha, pločicu s knot T.P. OLIVARI d.o.o. gripom za sigurniji čvor. Udica je 10430 Samobor, Gajeva 49 spljoštena, kovana, a ima black Telefon 01 / 3366 - 042 nickel završni sloj.

va Sunline upredenica je među najboljim na svijetu. Upredena je od osam niti, tanjeg okruglog promjera, ali zato veće nosivosti od ostalih pletenih od četiri niti. Uz snagu i manji dijametar kod prolaza kroz vodilice nema onog karakterističnog zujanja kada se upredenica namata na špulu, kao što je to slučaj s upredenicama pletenim od četiriju niti. Naime, to zujanje kod nekih upredenica zna biti poput noćne more i ribič mora imati čelične živce da bi njima lovio pa je PE JIGER 8HG pravi melem kod ribolova.

pecijalist za brodsku opremu Mikeli Trade u svojim prodavaonicama nudi ribički pribor. U prodavaonici u Zadru smo pronašli veliki izbor Mustadovih udica koje pokrivaju sav mogući ribolov. S obzirom na kvalitetu Mustadovih udica koje pripadaju samom vrhu ponude, izbor je namijenjen kako nama sportskim Informacije ribičima, tako i profesionalnim riMIKELI TRADE barima koji love parangalima. Za23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a pravo, u Mikelija svraćaju i jedni i Telefon 023 / 224 - 860 drugi. Kako kažu u Zadru – Nema li u Mikelija, nema nigdje!

apanska tvrtka jedna je od vodećih proizvođača najlona na svijetu. U proizvodnom programu ove tvrtke nema mjesta polovičnom rješenju pa nije neobično da su njihovi najloni sam vrh kvalitete i da oni ne pristaju na kompromis. To je jasno već s prvim dodirom ovih najlona i naš redakcijski tim ih koristi u raznim prilikama, a svakako moramo spomenuti da su stradali mnogi zubi Informacije naših prijatelja koji nisu vjerovali kada smo im govorili da bez UDICA - SONIK oštre grickalice ili škara nema 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 rezanja nekih najlona iz Sunline Telefon 023 / 305-398 programa.

Informacije Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Zvonimirova 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Oprema

RASKOŠNA GAMA

najlona i upredenica

Japanska industrija Sunline lansirala je nekoliko izvanredno kvalitetnih najlona i upredenica koje se svojstvima materijala, izvedbom, bojom i ostalim karakteristikama nameću kao prvi izbor svakog ambicioznog ribolovca Napisao Carlo Leone, fotografije arhiva RNJ

oliko god smo ponekad fascinirani ovim ili onim elementom ribolovnih sistema, osnovna nit – najlon, fluorokarbonska nit i upredenica ostaje ne samo “temeljno komunikacijsko sredstvo” između zakvačene ribe i ribiča, nego i kritičan dio naše opreme. Onaj o kojemu izglednost ulova ovisi više nego o slavljenim i hvaljenim rolama, multiplikatorima, štapovima, sitnom priboru. To je razlog što značajni svjetski proizvođači stvaraju sve pouzdanije, mehaničkim osobinama savršenije i raznim finesama sve “naoružanije” niti. Od nevidljivosti u vodi do poželjnoga stupnja elastičnosti. Ne iznenađuje da je upravo njihova proizvodnja najdinamičniji dio cje-

lokupne industrije opreme za ribolovačke potrebe. Japanska kompanija Sunline predvodi u inače gusto naseljenom sektoru proizvođača najlona i upredenica u toj zemlji, nudeći iz godine u godinu sve kvalitetnije artikle za ribolov na rijekama, jezerima i moru, tako da i sama nudi raskošnu gamu osnovnih niti i materijala za predveze svih vrsta. Sunline nam stoga stvara probleme jer ovdje možemo prikazati samo malen produkcije te renomirane tvrtke. Tri vrste fluorokarbonskih niti (Siglon fc50, System Leader fc100 i V-Hard) i tri vrste upredenica (Super PE, PEjiggerHG i PEjigger8HG).

SIGLON FC50 Radi se o stopostotnoj fluorokarbonskoj niti odličnog odnosa kvalitete i cijene koja se izrađuje u debljinama od 0,14 mm do 0,60 mm. Prodaje se na kalemima po 50 metara. Malo je reći da Siglon fc50 zadovoljava sve predvidive potrebe u svim ribolovnim disciplinama. Ova idealno izrađena nit neće vas ostaviti na cjedilu bilo da lovite poslovične glamce i špare ili beštije iz modrih dubina.

SYSTEM LEADER FC100 I ovaj stopostotni fluorokarbon sjajnih je svojstava, a odlikuje se osobitom otpornošću na

habanje i izvrsnom otpornošću čvora na pucanje pri najvećim izazovima. Sve to ga čini idealnim za panulanje živim mamcem, vertical jigging i ribolov plutanjem u struji (drifting) na veliki plavu ribu. Prodaje se u kalemima od 100 metara, promjera od 0,33 mm do 0,91 mm. Na zahtjev nekih distributera pakira se i na manje kaleme, s 30 m niti, tako da se ne iznenadite ako takav pronađete u prodavaonici u kojoj se inače opskrbljujete.

V –HARD Ovaj fluorokarbon (100%) najnovije generacije, s troslojnim zaštitnim premazom odlikuje se nenadmašnom otpornošću

na mehaničko naprezanje (primjerice, onaj debljine 0,57 mm podnosi opterećenje od 50 lb). Proizvodi se u debljinama od 0,128 mm do 0,57 mm, a isporučuje na kalemima od 50 metara. Savršen je za niz ribolovnih tehnika, od površinskog varaličarenja i laganog jigginga, do inchikua, jigginga na velikim dubinama i za sve vrste panulanja.

SUPER PE Super PE je upredenica iz četiriju niti, izuzetno povoljne cijene s obzirom na vrhunsku kvaliteu. Izrađuje se u deklariranim vrijednostima od 0,6/ lb do 8/80 lb, a prodaje na kalemima od 150 m u 300 metara u bijeloj,

svjetlozelenoj i tamnozelenoj boji. Prikladna je za sve vrste, odnosno tehnike ribolova, od varaličarenja i bulentina do panule i vertical jigginga.

PE JIGGER HG Ova pletenica iz četiriju niti, vrhunske kvalitete – po kategorizaciji IGFA class – isporučuje se na kalemima od 200 metara. Višebojna je (boja se mijenja svih 20 m), a izrađuje se u deklariranim vrijednostima od 0,6/10 lb do 1,5/25 lb. Osobito je prikladna za lagani jigging te za primjenu u tehnikama varaličarenja kabura i inchiku.

PE JIGGER 8HG Riječ je o svakako ponajboljoj upredenici na tržištu koja se odlikuje velikom otpornošću na mehanička naprezanja, nevjerojatnom mekoćom i savršenom prikladnošću za niz ribolovnih disciplina, od vertical jigginga i varaličarenja u dubinama (većim od 100 m, čak i u područjima s izrazitim strujama). Nastaje upredanjem osam raznobojnih niti (boja se mijenja svakih 20 m), u deklariranim vrijednostima od 2/35 lb do 8/100 lb, a prodaje se na kalemima od 300 metara i 1200 metara (12x100 m).

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Vijesti

Mustadove Dynamite Slow Blatt upredenice Jiggovi

svijetu upredenica nije nebitno što namotavate na svoju najdražu rolu. Pritom nije u pitanju samo nosivost ili profil presjeka koji se najčešće spominju. Mustadova upredenica Ultra Bride Dynamite odlikuje se superiornom snagom i izvrsnom nosivošću na čvoru. Izrađena je od stopostotnog Dynaeema materijala. Ima okrugli presjek koji je ostvaren jedinstvenim termofixing procesom izrade. Zahvaljujući svemu navedenom ima i izvrsne bacačke osobine. Dostupna je u žutoj i zelenoj boji na špuInformacije lama od 100 i 270 metara u diT.P. OLIVARI d.o.o. menzijama od 0,08, 0,10, 0,15, 10430 Samobor, Gajeva 49 0,20, 0,25, 0,33, 0,40 i 0,50 miTelefon 01 / 3366 - 042 limetara.

Rapala XRMAG 15

avna je tajna da se ovom varalicom odlično love zubonje i ostali predatori. Rapala je ovom varalicom postigla veliki pogodak jer se njome može loviti na dubini koristeći ili piombo guardiano ili monel. Svojim kretanjem odlično navlači dubinsku ribu s prije spomenutim tehnikama, a jednako je lovna u sloju od nekoliko metara Informacije Informacije do kuda sama prirodno roni. XEŠKORPION DNC MAG 15 je obavezna varalica na 10000 Zagreb, zvonimirova 70 brodu i mi je toplo preporučujeTelefon 01 / 2322 - 515 mo.

oš jedna „ludost“ koja dolazi iz Japana. Naime, spori jigovi su posebno konstruirani kako bi lagano tonuli, odnosno kako bi imali spori rad koji se odvija tako da jig tone malo lijevo, malo desno zbog same konstrukcije. Jednako se i vode, dakle sporo, cimajući štapom. Rezultat su jedni od najlovnijih jigova uopće. I na- Informacije ši susjedi Talijani su poludjeli za BLUE SPRINGS ovim malim, ali opakim lovce, a Telefon +39 (0) 422 634. 083 nadamo se da će se uskoro i kod E-mail info@bluesprings.it nas pojaviti.

Maria Varalice Kabura

esen donosi odličan ribolov, a kabura je idealna varalica za ovo vrijeme. Kabura se baca i lagano okretanjem ručice role vuče po dnu, gdje svojim silikonskim rezancima imitira raka koji lijeno gmiže po dnu. To je dovoljan mamac da kaburu napadne orada, arbun, šanpjer, zubatac... Zapravo ovu varalicu napadaju sve ribe bez iznimke, što je stavlja u prvi red varalica za dno. Kod ove varalice vrijedi pravilo – što sporije kretanje, to bolja lovnost.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Prije: 7.800 kn

Sada: 5.000 kn PDV uključen

597ci HD DI Combo Uređaj s dvo sonarnim prikazom s Dual Beam PLUS i Down Imaging tehnologijom i internom GPS antenom. Komplet sa krmenom sondom.

Krmena sonda Model 597ci HD Combo uključuje u klasi najbolji 5” zaslon u boji s LED pozadinskim osvjetljenjem i razlučivosti 640x640 točaka. Tu su još Down Imaging® i DualBeam PLUS™ Sonar izlazne vršne snage 4000 W, precizno iscrtavanje karata uz pomoć interne GPS antene s ugrađenom UniMap kartografijom, utor za memorijsku karticu za karte i spremanje usputnih točaka, te podesivi nosač. Konstrukcija omogućuje brzu zamjenu s drugim modelima koji se ugrađuju u kontrolnu ploču. Maksimalizirajte vaše iskustvo ribolova s Humminbird 597ci HD DI fishfinder GPS sustavom.

Starotrnjanska 10/1, Zagreb T: 01 4111 710 F: 01 4111 248 humminbird@hdmarine.hr www.hdmarine.hr

Oprema

GRAFITNI ŠTAPOVI -

nova generacija

Američka tvrtka Fenwick je 1973. godine započela revoluciju u izradi štapova upotrijebivši grafitna vlakna, tada strateški materijal iz NASA laboratorija. Ti štapovi imali su oznaku IM6, a mnogi stručnjaci i danas IM6 svrstavaju u najbolje grafitne materijale koji su upotrijebljeni za izradu ribičkih štapova Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

rafitni štapovi kakve danas poznajemo rezultat su revolucije koja je zapravo p o če la da vn e 1960. godine kada su u američkoj tvrtki Fenwick na čelični trn ili spigot - manderla, kako je pravi naziv, namotali stakle-

na vlakna koja su učvršćivali epoksidnom smolom. Rezultat su bili fiberglas štapovi koji su bili teški, no mnogi ih i danas imaju u svojim kolekcijama. Tako i ja imam jedan iz tih dana koji ne bih dao ni za kakve novce na ovome svijetu. Ukratko, i ostale su tvrtke počele raditi slične štapove od kojih su ne-

ki bili čak i lagani, no pošto su bili lagani, lagano su se lomili jer tanki fiberglas nije imao stabilitet. No, u Fenwicku ne miruju pa 1973. godine njihov konstruktor Tim Greenan i njegova desna ruka Jim Green uzimaju grafitna vlakna, strateški materijal koji je taman dobio dozvolu da ide u komercijalnu

upotrebu i uspijevaju ih uplesti u grafitna platna širine pedesetak centimetara, koja opet po šabloni režu u konusne komade koje namataju na čelični spigot. Formula izrade koju su izmislili nazvana je COFI ili Continius Filament Core Construction, a sama konstrukcija štapa Helical Bias Construction. Da ne bi bilo

Jigging Master Power Spell 50S – noćna mora za tune zabune, i danas se ponajbolji štapovi izrađuju ovom tehnologijom. Čuveni štapovi Grauvell za kojima lude engleski ribiči su također napravljeni Helical Bais

Štap za poping u akciji

konstrukcijom. S dodatkom grafita pojavljuje se riječ modul, koja zapravo opisuje tvrdoću ili bolje rečeno brzinu štapa kod izbačaja. Također se pojavljuje

XZoga Taka Ji6321- štap tankog blanka i čudovišne snage riječ modus koja označava fizikalne karakteristike, odnosno to je konstanta za elasticitet materijala za izradu štapova. Sam elasticitet je vrlo visok za

različite grafitne štapove, do čak nekoliko miliona funti po kvadratnom colu. – million per square/inch ili kratica Mio p.s.i. - Low modus: 30 do 38 Mio p.s.i. - Intermediate modus: 39 do 49 Mio p.s.i. - High modus: 50 do 59 Mio p.s.i. - Ultra-High modus: 60 i više Mio.p.s.i. Dakle, ako sve skupa skupimo ispada da je IM6 Intermediate modus koji ima 39 do 49 Mio. p.s.i. Ukratko, Fenwick preuzima velika kompanija koja proizvodnju prebacuje u Koreju, što je bila zapravo smrt za tada vodeću kompaniju u izradi grafitnih štapova. Tim Greenan razočaran odlazi iz banše, a njegov pomoćnik Jim Green s Donom Greenom osniva tvrtku Sage i rade čuvene mušičarske štapove RPL III kojih, usput rečeno imam tri u svojoj

kolekciji. Velika ekspanzija grafitnih štapova počinje svoj put i tvrtke se natječu tko će napraviti lakši i brži štap. Tržište je bilo preplavljeno IM7, IM8, IM9, IM10 i bog te pitaj kojim još oznakama, a posljedica su bili štapovi koji su pucali i od samog pogleda, pa se proizvođačima sve vratilo kao bumerang. Posebno je to došlo do izražaja kod tvrtki koje rade pribor srednje i niže klase koji su uz bombastične nazive bacali na tržište sve veće i veće serije zapravo vrlo osjetljivih štapova kod normalnog ribolova. Kao tadašnji uvoznik Balzera imao sam nesreću da uvezem jedan takav kontingent štapova koje sam gotovo sve morao zamijeniti nezadovoljnim ribičima. Iako su štapovi izgledali vrhunski zaista su pucali i kod najmanjeg zabacivanja jer su im stjenke bile vrlo tanke. Da ne kažem da su pucali od vjetra... No, ribička industrija ima svoje postulate pa sam zaista bio zaprepašten kada sam sljedeće godine uvezao novi model Bal-

Saša Rakar+ Shimano Trevala+ Stella= tuna 80 kg

Marc Inoue i štap Major Craft Croftage Offshore Casting s K Fuji vodilicama

Jigging master Power Spell 80S za lov multiplikatorima

Shimanova Trevala za lov multiplikatorima

Ne, nije pijanac vezao ove vodilice – najnoviji „izum“ iz Japana zerovih špinerskih šapova koji su ustvari bili isti oni, samo malo drugačije obojani i s drugim bombastičnim imenom.

Nova generacija grafitnih štapova

Temple Reef Black Devil 300 – štap za lov tuna poperima

No kao i svi drugi proizvođači su morali naprijed pa su iskušali mnoge materijale. Boron, umeci od raznih vlakana radi ojačanja pa čak i izrada metalnih, bolje reći štapova od titana, što je bila zaista krajnja glupost. Prava je istina da će grafit i dalje biti osnovni materijal za izradu štapova, barem dok NASA ponovo ne izbaci neki materijal koji će njima biti prošlost, a nama ribičima olakšanje. Nemojmo zaboraviti da je Goretex također djelo iz laboratorija NASA-e, a također je dugo imalo oznaku – strateški materijal. Vrste karbona različitih modula imaju različite mehaničke osobine i tako utječu na karakteri-

stike štapa. Zato jer dobro postaviti si pitanje za koju tehniku lova će nam štap služiti i koje su nam osobine najvažnije. Nije isto ako je prioritet mala težina i mogućnost bacanja mamaca bez zamora za ribolovca, ili snaga, izdržljivost i otpornost na grubo rukovanje. Pomiriti sve nabrojane osobine u jednom štapu je nemoguće, kao što ni sportskom bolidu koji ima vrhunska vozna svojstva nije primjerena zadaća prijevoz vreća sa cementom. Izrazito izdržljivi štapovi namijenjeni velikim i dugotrajnim opterećenjima napravljerni su od materijal nižeg modula elastičnaosti ili od sendvič konstrukcije više vrsta karbona i staklenih vlakana. Takvi mesnati štapovi imaju nešto veću masu od lakših modela koji su lagani kao pero i mogu biti isto tako snažni, no traže puno opreznije rukovanje i predviđeni vijek trajanja im je kraći. Trajnost i otpornost dobrim je

Sendvić stjenka Temple Reef Black Devil štapa omogućuje lov tuna

ALPS grafitni blankovi također imaju zavidnu debljinu stjenki

Debele stjenke ALPS blankova su mješavina staklenih vlakana i grafita

Blankovi APLS i Jigging Master s oznakama snage

ALPS-ov štap Arogant Bastard za vertical jigging

djelom povezana s debljinom zida blanka štapa. Danas nije problem napraviti ultralagan i jak štap, samo ostaje otvoreno pitanje otpornosti na oštećenja i dugovječnost takovoga štapa. Najjasnija slika te razlike vidljiva je kod štapova za vertical jigging. Postoje oni koji su ultralgani i najugodniji za korištenje, no njih nije preporučljivo nasloniti na rub broda ili dozvoliti da u transportu jig lupka o tijelo štapa. S druge strane se nalaze mesnati hard core jig štapovi koji su proizvedeni da izdrže sva maltretiranja i grubo rukovanje kroz više godina. Najnovije tehnološko unapređenje koje se upravo događa u ribolovnoj industriji je dodavanje nano vlakana u strukturu materijala. Na prvu loptu izgleda da je to dosta poboljšalo performanse štapova, no realan sud bit će moguće donijeti tek nakon nekoliko godina iskustava korištenja u praksi.

Vijesti

Sunline Cast Away Braidrunner Monster Battle PE varalice

ova upredenica namijenjena je lovu popingom. Zapravo, namjena joj je za sav površinski lov spinning tehnikom. Upredenica je sastavljena od osam niti što uz tanji promjer i gustoću pletenja daje daleke izbačaje, pogotovo varalicama kakva Informacije je Duplex, koja na 8 centimetara ima 38 grama. Daleki izbačaji su BLUE SPRINGS potrebni kada riba ima „feštu“ na Telefon +39 (0) 422 634. 083 površini mora, a ne smijete brodiE-mail info@bluesprings.it com blizu jer odmah zaroni.

Okumin najlon Hyper Vision

kuma Hyper Vision je visokokvalitetna monofilament ribolovna struna napravljena od kvalitetne japanske sirovine. Struna je izuzetno žilava i ima visoku o t p o r n ost na abraziju, gotovo nikakvu memoriju i odlične bacačke karakteristike. Pakiranja su dostupna u dvije varijante: 300 m u debiljinama od 0,148 mm do 0,405 mm i Informacije 1200 m u debljinama od 0,26 mm do 0,34 mm. Izbor pakiranja T.P. OLIVARI d.o.o. i debljina pokriva sve potrebe, 10430 Samobor, Gajeva 49 od lova liganja, varaličarenja pa Telefon 01 / 3366 - 042 do težeg pridnenog ribolova.

raidrunner je još jedna kvalitetna Braidova varalica. Napravljena je od metala i zapravo se radi o varalici tipa bonita. No za razliku od prave bonite ova je od metala i vrlo uskog presjeka tako da joj to omogućuje vrlo veliku pokretljivost, što predatore tjera na napad. Na leđima svake ove varalice nalazi se nekoliko rupa za koje se varaInformacije Informacije lica kvači, a o rupama ovisi njezina plovnost, odnosno dubina ŠKORPION DNC urona. Braidrunner varalice su 10000 Zagreb, Zvonimirova 70 opremljene jakim dvokukama od Telefon 01 / 2322 - 515 nehrđajućeg čelika.

Daiichi Deathrap Treble

a Daiichi udice mnogi kažu da su najoštrije na svijetu, a na velikim tržištima kao što je američko ove udice zauzimaju zvidno mjesto. Model Dethrap je trokuka koja se može koristiti za izmjenu kod varalica ili se njome može loviti u raznim kombinacijama kod panule ili kod lova s obale. Udica je vrlo tanka, no čvrsta i sigurno kvači svaku ribu, bez obzira na tvrdoću kostiju u ustima riba. Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Oprema

ALPS ŠTAPOVI ZA

vertical jigging MADE IN CROATIA

Da se i u Hrvatskoj mogu raditi vrhunski ribički štapovi dokaz je zagrebačka tvrtka HB Konzalting, uvoznik ALPS blankova, vodilica i ostale opreme za izradu štapova. Iza svega stoji Hrvoje Beranek, vrstan vezač štapova koji je desetak štapova napravio specijalno za naš redakcijski tim Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ada se dogodi da imate vrhunske komponente za izradu štapova - blankovi, vodilice i ostali dijelovi za vezanje kao što su ALPS, i imate odličnog vezača štapova kakav je Hrvoje Beranek, rezultat su odlični štapovi kojih se ne bi posramili ni čuveni japanski proizvođači. Sve je to „zakuhano“ u našoj redakciji. Naime, kada je Hrvoje počeo raditi s ALPS-om, odmah smo naručili nekoliko štapova za naš redakcijski tim. Preciznije rečeno, svi lovimo njegovim štapovima i kod bulentina i kod lova s obale, a dakako da smo i prve štapove za vertical jigging naručili kod njega. ALPS je tvrtka koja sa svojim vodilicama danas ima vrlo važno mjesto jer su neki od najskupljih modela Shimanovih štapova opremljeni baš njima. Prve štapove za vertical jigging dali smo naručiti kada još nismo ni znali za Maria štapove, a da o Jigging Masteru nismo imali ni pojma. Na prvom susretu s ekipom iz Blue Springsa koja je došla naoružana Maria štapovima, moj štap kojeg sam iz zezancije nazvao Arogant Bastard (ARBA) izazvao je pravo divljenje među njima. Legendarni talijanski ribič Piero San Bacini je

ALPS CUSTOM LIGHT

mislio da je to još jedan uradak japanske domestic industrije (JDM). Kada sam mu spomenuo da je izrađen u Zagrebu nije se mogao načuditi. U kolekciji naš redakcijski tim ima četiri ovakva štapa za vertical jigging, a uz njih još desetak koje koristimo kod drugih ribičkih disciplina.

ALPS Custom Balanks - hardcore jig štapovi Blank ili osnova štapa je baza od koje počinje definiranje osobina ovog dijela ribolovnog

alata koji je produžena ruka ribolovca. ALPS custom blankovi neće se pod tim imenom pronaći na Internetu jer se nigdje osim u Hrvatskoj ne prodaju kao takvi. Naime, pošto OEM, mala tvornica u Taijvanu, ove modele proizvodi za ekskluzivne naručitelje iz Japana ili SAD-a nema ih u širokoj prodaji. Tvornica posjeduje više od 25 godina iskustva u proizvodnji visokokvalitetnih blankova, a sav se karbon nabavlja kod japanskog proizvođača Toray. Proizvodni program blankova najjači je upravo za tehnike vertical jigginga jer se te vrste ribolova

masovno prakticiraju u Japanu i Tajvanu. ALPS Heavy hardcore jigging blankovi napravljeni su 75% od mješavine četiri različite vrste karbona i 25% staklenih vlakana. Ova višeslojna sendvič konstrukcija izdržljiva je do nevjerojatnih granica, tako da su štapovi izrađeni od ovih blankova gotovo neslomljivi a zadržavaju primjerenu brzinu.

Tuna Standup Spin Tuna Standup Spin je štap napravljen od blanka potpuno crne mat boje JH60400, deklarirane snage od 400 do 500

grama. Zbog kratkog donjeg dijela ručke (25 cm) i dugačkog gornjeg rukohvata (33 cm) ovaj štap je skrojen tako da osigura brzo zamaranje jer omogućava efikasno korištenje principa poluge u korist ribolovca. Ukupna dužina štapa je 169 centimetara, računajući i metalni križ na kraju štapa. Vodilice na štapu su ALPS VX40, XN25 , XN20 XN16 i vršna HB12. Svi okviri vodilica su patentirani ALPS proizvodi, a napravljeni su od najboljeg žilavog čelika SS316 s boljom otpornošću na koroziju od bilo kojeg drugog proizvođača. Vodilice su na blank vezane

Specifikacija ALPS Hardcore jig blankova Model

Duljina (ft)

Težina Jiga

Akcija

Masa blanka gr.

Diam.vrh/ kraj

JH 5680

5’4“5’4“

80-80-120gr

Medium

98gr

3,0/11mm

JH 56150

5’6“

150-200gr

Med Fast

122gr

3,2 /13,6mm

JH 56200

5’6“

200-250gr

Med Fast

141 gr

3,4/13,8mm

JH 56350

5’6“

350-400gr

Med Fast

165 gr

3,5/14,3mm

JH 60400

6’

400-500gr

Med Fast

186 gr

3,6/16,3mm

JH 60500

6’

500-600gr

Fast

202 gr

3,9/18,5mm

dvostrukim slojem konca te višeslojno zalivene s UV otpornim Flex Coat SCS dvokomponentnim lakom. Ova postava vodilica idealna je za korištenje s velikom stacionarnom rolom, dok izvedba za multirolu ima jednu do dvije vodilice više, no nešto manjeg promjera. Nosač role na modelu Tuna Standup Spin je ALPS G-22M-B, najjači grafitni nosač role s pojačanim kapama od aluminija. Kape su podstavljene kompozitnim materijalom koji se prilagođava stopi role, a

ujedno služi i kao barijera protiv galvanskih struja. Na nosaču se osim glavne nalazi i dodatna sigurnosna matica koja u potpunosti onemogućuje neželjeno otpuštanje i nakon višesatnih zamaranja tune. Rukohvat promjera 30 mm iznad nosača role napravljen je od tvrde EVA spužve i dodatno presvučen posebnom gumenom navlakom. Ova presvlaka vrlo je izdržljiva, čuva ručku od mogućih oštećenja, ne upija vodu ili mirise, lako se čisti i ne kliže pod rukom ni u ko-

TUNA STAND UP SPIN

jim uvjetima. Kraj štapa izveden je s ALPS AXG 22 aluminijskim križnim završetkom za borbeni pojas. Blanku je primjereno korištenje pletene strune klase 60-130lbs, pa sparen s velikom stacionarnom rolom kao što je Stella 20000 SW ovo postaje ubojit komplet za teški morski ribolov. Štap idealno odrađuje zamaranje s kočnicom podešenom u rasponu od 6 do 10 kg te se ovakvim kompletom tune težine od 50 do 100 kg mogu zamoriti ovisno o veličini broda

za 15 do 30 minuta. Lov ovakvim priborom predstavlja pravo sportsko nadmetanje i vrhunski užitak.

ALPS Custom Light Jig Blank 6’ 40 – 120 gr Prikazani štap napravljen je na blanku od 6’ (182 cm) koji je predviđen za lov upredenicama snage do 80 lbs i težine jiga do 120 grama. Jednodijelni

blank napravljen je od karbona visokog modula japanskog proizvođača Toray, te je do dvije trećine duljine odozdo dodatno obmotan slojevima 1K pletenog dvosmjernog materijala. Na taj način povećana je snaga i otpornost blanka, a istovremeno se vrhu omogućila dovoljna osjetljivost i brzina smirivanja. Svi ALPS light jig blankovi su izvedeni iz jednog dijela od karbona čistoće 92 do 96 posto, vrlo precizno dimenzionirani i završeni kvalitetnim površinskim finišem u prirodno sivoj boji materijala. Vodilice na štapu

su klasične ALPS gunsmoke HR okvir na dvije stope, a dimenzije kreću s 30 mm s keramikom regularne debljine, a nastavljaju se s dimenzijama 25, 20, 16, 12 i ultalight keramičkim prstenima. Vršna vodilica je model DP veličine 10 koja smanjuje petljanje strune oko vrha štapa. Ovakva je postava vodilica namijenjena upotrebi sa stacionarnom rolom. Budući da je s dugačkom ručkom puno lakše izvoditi pokrete pri animiranju i pravilno voditi varalicu, duljina ručke u dijelu ispod nosača role je 38 cm, a u dijelu iznad nosa-

ča role 15 cm. Tanka EVA spužva presvučena je X -presvlakom od tvrde gume koja je danas jedan od najboljih materijala za izradu rukohvata na štapovima za morski ribolov. Nosač role je klasični karbonski ALPS FRS 18, elegantan, ali dovoljno čvrst i velik da primi sve veličine stacionarnih rola. Kraj rukohvata završen je ALPS deluxe kapom izrađenom od kombinacije aluminija i gume. Ovaj blank pokriva sve tehnike light jigginga kao što je, inchiku, kabura... ili pak srednjeg bulentina. Živost štapa, kao i žilavost dobro

su odmjerene tako da se kod korištenja upredenice postiže potrebna doza amortizacije, no ne gubi se na snazi podizanja (vučenja). Ukupna težina štapa je ????? tako da kompletiran s rolom veličine 5000 omogućuje cjelodnevno rukovanje bez većeg zamora. Informacije HB KONZALTING Voćarska 46, Brckovljani 10370 Dugo Selo Mob. 091/542 - 0367

Specifikacija Alps light jigging blankova Model

Duljina (ft)

Težina Jiga

Akcija

Masa blanka gr.

Diam.vrh/ kraj

30T

7’0“

10-20 lb

10-60 gr

70gr

2,2/13,7mm

30T

7’0“

15-30 lb

15-80gr

78 gr

2,3/14mm

30T + Woven 1K

6’ 6“

20-40 lb

20-80 gr

79gr

2,8/13,7mm

30T + Woven 1K

7 0“

30-60 lb

30-100 gr

82gr

2,3/14mm

30T + Woven 1K

6’

40-80lb

40-120 gr

82 gr

2,6/12,8mm

Oprema

ŠTAPOVI

Savage Gear Salt Lure i Trolling

U ponudi za 2012. godinu Savage Gear proizveo je nove štapove u dvije serije za ribolov na moru: Salt Lure i Trolling. Salt Lure je namijenjen lovu varalicama, odnosno spinningu, dok serija Trolling samim imenom govori o čemu se radi Tekst i Fotografije arhiva Olivari d.o.o.

erija štapova Salt Lure namijenjena je prvenstveno ribolovu varalicama, ili kako mi to jednostavno kažemo špinanjem. Štapovi kostrukcijom pružaju maksimum kod zabacivanja, ali je ipak zadržana „prijateljska“ akcija vršnog dijela kako bi se uživalo u drilu ili pak izbjeglo otkvačivanje ribe pogotovo kod ribolova upredenicama. Štapovi su čvrsti a ipak lagani, dvodijelne konstrukcije i visoko moduliranih karbonskih blankova. Opremljeni su vrhunskim ALPS Saltwater komponentama, odnosno ALPS držačima rola i vodilicama, dok je drška je napravljena od super tvrdog japanskog EVA materijala. Kraći modeli osim za spinning namijenjeni su light jiggingu, odnosno novim ribičkim disciplinama kao što su tataki, kabura, tenja ili inchiku. Iz tog razloga osim akcije bacanja varalica označena je maksimalna gramaža za koju su namijenjeni kod ovih disciplina (npr. 10-45g. / VERTICAL

75g.). U ponudi su dostupna četiri modela: 7’ (213cm) 8-30g. Vertical 45g 7’4 (228cm) 10-45g. Vertical 75g -8’6 (258cm) 25-80g te 9’2 (279cm) 15-42g. Trolling serija namijenjena je laganoj panuli i može se koristiti s manjim stacioniranim rolama ili s multiplikatorima, bilo bacačkim bilo klasičnim.Serija Trolling ima ALPS Saltwater držač role, saltwater vodilice s metalnim umetcima te dršku napravljenu od super

tvrdog japanskog EVA materijala. Na drškama se nalazi gumeni križ dok je vršni dio štapa obojen kako bi se bolje uočila detekcija griza. Štapovi su dvodijelne konstrukcije, a imaju čvrste a ipak lagane visoko modulirane karbonske blankove. Dostupni su u dva modela i to 7’ (213cm) 10-20lbs i 8’ (243cm) 12-25lbs.

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 tel. 01/ 3366 042 www.olivari.hr

Vijesti

Ručne svjetiljke za ribolov

učna svjetiljka je jedan od standardnih komada ribičke opreme. Jao si ga vama odete li na ribolov i zatekne vas noć, a vi ste bez nje. Nema tog pribora koji se može složiti, svejedno lovite li s obale ili ste u brodici. U Mikeli Tradeu iz Zadra nude veliki izbor svih mogućih ručnih svjetiljki, od onih sa standardnim svjetlom do onih s LED diodama o čemu smo već nekoliko puta Informacije pisali. Trenutačna ponuda je zaMIKELI TRADE ista fenomenalna i svatko može 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a odabrati onu za koju misli da je Telefon 023 / 224 - 860 primjerena njegovu ribolovu.

ICEY - TEK jacere

ibolov i sunce, odnosno toplina su “smrtni neprijatelji”, dobro je znano. Posebice u ljetnim mjesecima za tili čas od lovine imamo “strvinu”. Jacere ICEY – TEK su od svoje pojave na našem tržištu zauzele vodeće mjesto jer zapravo nemaju konkurenciju. Napravljene su za grubi rad profesionalnih ribara i standardna su oprema na brodovima širom svijeta. Udica iz Zadra nudi sve veličine, Informacije od 25 do 90 litara. Ako treba, možete naručiti i veću. Koliko su UDICA - SONIK kvalitetne govori i činjenica da su 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 sastavni dio svemirske letjelice Telefon 023 / 305-398 Discovery.

LQ sklopivi podmetači

ponudi su tri modela podmetača s velikim okom i teleskopskom drškom. Ukupna dužina sa izvučenom drškom je 200 cm, glava 60x60 cm, a ukupna dužina sa izvučenom drškom 200 cm, glava 75x75 cm te ukupna dužina sa izvučenom drškom 250 cm, glava 75x75 cm. Podmetač je čvrst, a mreža dugotrajna za grubi ribolov. Najveća prednost ovakvih podmetača je mali otpor u vodi prilikom prihvata ribe, smanjena mogućnost petljanja udica ili varalica, a vrlo se brzo suše.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Shimano Lucanus

ovoj varalici čitajte u tekst od našeg prijatelja Saše Rakara. Radi se o kabura/inchiku varalici koja je vrlo lovna i koja je na prvom i drugom ribolovu ove godine pokazala sve što zna i može. Vrijedi svake lipe Informacije Informacije novca uloženog u nju. Lucanus je u Italiji posebno popularan, poŠKORPION DNC gotovo na Sardiniji, gdje je glavi 10000 Zagreb, Zvonimirova 70 teren za lov ovim varalicama, a Telefon 01 / 2322 - 515 očigledno rade i kod nas.

ZA POTPUNI DOŽIVLJAJ PLOVIDBE Garmin brodska mreža donosi vam najnaprednije i najjednostavnije upravljanje motornim brodom ili jedrilicom. Bilo da plovite iz užitka ili istražujete podmorje radi ribolova, otkrijte nove mogućnosti koje vam pruža interaktivno korištenje podataka u brodskoj mreži uz nove sonar module s vrhunskom Spread Spectrum tehnologijom, Auto Guidance funkciju iscrtavanja sigurne rute u Garmin ploterima ili novi autopilot za jedrilice. Uz Garmin, more vam pruža još više zadovoljstva. Navigo sistem d.o.o.prodajna mjesta: Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-036, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540, www.garmin.hr

Posjetite nas na sajmu Nautika u Zagrebu, 22.-26.02., paviljon 11A (štand 30) i iskoristite sajamski popust!

Podvodni ribolov

SLUŠANJE donosi ribu

More kao medij prenosi zvukove puno dalje nego zrak, te se manje gube i duže ostaju prisutni. Zato i najmanji šumovi koji bi na kopnu bivali zanemareni, ispod površine su jako bitni. Za razliku od svjetlosti, zvuk putuje brže kroz gušću tvar, tako da prema nekim istraživanjima more prenosi zvuk i četiri puta dalje i brže od zraka. zato ispod površine lovac može čuti bolje. Zbog ‘’razlivanja’’ zvuka lovac će teže odrediti smijer iz kojeg zvuk dolazi. Pravac se određuje na osnovu kašnjenja dolaska zvuka u jedno i drugo uho, što pod morem nije lako zbog velike brzine zvuka. Na prijenos zvuka pod vodom utječe i temperatura, jer se sa promjenom temperature mora, mijenja i njegova gustoča, pa je zvuku potrebna različita snaga, odnosno energija, za postići jednak domet. Napisao i snimio Igor Nuić

ako bi se učinak u podvodnom ribolovu podigao do najviših razina potrebno je uskladiti

sve aspekte te vještine. Najčešće se priča i piše o ribolovnoj opremi, pozicijama, različitim tehnikama, plovilima pa čak i vremenskim uvjetima. Kada se ti osnovni uvjeti poklope po-

Kavala, kirnja, mogu se ‘čuti’ u rupi

stoje još brojna saznanja koja je potrebno primjeniti, a do kojih svaki lovac zasebno dolazi i godinama ih razvija. Upravo ona dovode do redovnih kvalitetnih ulova ispod površine na kojim mogu svi pozavidjeti. U čitavom mnoštvu takvih sitnica su i zvukovi koji postoje ispod površine, a često su zanemareni kao važan ribolovni aspekt. More kao medij prenosi zvukove puno dalje nego zrak, te se manje gube i duže ostaju prisutni. Zato i najmanji šumovi koji bi na kopnu bivali zanemareni, ispod površine su jako bitni. Za razliku od svjetlosti, zvuk putuje brže kroz gušću tvar, tako da prema nekim istraživanjima more prenosi zvuk i četiri puta dalje i brže od zraka. zato ispod površine lovac može čuti bolje. Zbog ‘’razlivanja’’ zvuka lovac će teže odrediti smijer iz kojeg zvuk dolazi. Pravac se određuje na osnovu kašnjenja

dolaska zvuka u jedno i drugo uho, što pod morem nije lako zbog velike brzine zvuka. Na prijenos zvuka pod vodom utječe i temperatura, jer se sa promjenom temperature mora, mijenja i njegova gustoča, pa je zvuku potrebna različita snaga, odnosno energija, za postići jednak domet.

Zvukovi Radi lakšeg razumjevanja zvukovi se mogu sagledati iz različitih aspekata pa tako postoje zvukovi koji dolaze iz okoliša koji su prirodno nastali, te koji su nastali djelovanjem čovjeka. Nadalje ispod površine se mo-

Sipino puhanje ipak se ne može čuti

gu čuti zvukovi koje proizvodi riba, te oni koje proizvodi sam lovac. Svi oni podjednako su važni za uspješan lov i mogu donijeti još poneku ribu u danu koja će činiti razliku između dobrog i vrhunskog ulova.Zvukovi koji dolaze iz prirode su naravno valovi, ali mogu biti i drugi, kako na primjer zvuk vjetra koji puše iznad površine ili rijetko ljuljanje kamenja u plićaku. Te zvukove riba ne prepoznaje kao prijetnju i neće se ponašati nervozno kada su oni prisutni, štoviše mogu se iskoristiti kao ‘prigušivač’ zvukova koje proizvodi lovac, a mogu negativno utjecati na ribu. Kao u svemu, prejako lupanje valova, ili ostalih zvukova koji dolaze

Zubatac u rupi radi veliku buku iz prirode, ipak će stvoriti ribi nepovoljnu okolinu i riba će se udaljiti na dublje. Zvukovi iz prirode neizbježan su faktor koji je važno postaviti tako da radi u korist lovca, a ne lovine, te da stvori novu mogućnost ulova.

Zvuk brodica ispod površine prenosi se daleko i snažno te se često može čuti brod koji čak nije u vidokrugu. Osim negativnih posljedica zvuk lovcu može biti i sigurnosni faktor.

je jako pogodan za skretanje pažnje ribi, kod različitih zvukova to se čini na različite načine. Zvukovi koje proizvodi priroda zasigurno odvlače dio pažnje ribi te ona može biti opreznija, no i otežano percipirati okolinu, što lovac može iskoristiti kao prednost i priliku za lov. Zvukove iz prirode važno je kvalitetno precipirati i da bi se na samom početku lova moglo predvidjeti gdje će biti ribe a gdje neće. Ako je u plitkome buka prevelika, za očekivati je kako će riba biti na dubljem. Brojni slični faktori kada se uzmu u obzir i prebace u svoju korist, može se uštedjeti vrijeme i povečati učinkovitost.

Nautički turizam

Brancin voli bučne pozicije

Da bi se to postiglo potrebno ih je percipirati na pravi način, kao i sve ostale faktore podvodnog ribolova. Intenzitet zvukova teško je iskazati novinski člankom te je za pravu percepciju potrebno dugo vremena opažati ih i pamtiti njihov intenzitet i djelovanje na ribu. U lovu zvuk

Sve većom urbanizacijom, povećanjem broja stanovništva u priobalnom pojasu i razvojem gospodarstva, prvenstveno turizma, utjecaj ljudi na more sve je veći. Možda najjači faktor koji utječe na more je nautički turizam. Svjedoci smo kako se svakim danom na našem mo-

ru plovi sve veći broj jedrilica, jahti, glisera i različitih drugih plovila. Hrvatska obala, sa svim svojim bezbrojnim uvalama, plažama, zaljevima, lučicama jedna je od najrazvedenijih obala Mediterana, te je kao takva savršena za razvoj ove grane turizma. Nautički turizam su prvenstveno turisti kojima je primarni razlog dolaska u destinaciju korištenje i boravak na plovilu, bilo svom vlastitom ili unajmljenom, isključivo u svrhu odmora i rekreacije, te kompletnu infrastrukturu i osoblje uključeno u održavanje, snadbjevanje i podršku plovilima. Vać spomenute mnogobrojne brodice stvaraju buku, poglavito u ljetnim mjesecima, kada većina podvodnih ribolovaca odlazi u ribolovne đite. Osim brodica buku stvaraju i sami kupaći, odnosno turisti, ali i drugi ribari te lokalni žitelji. Kada se lovac nalazi ispod površine, utjecaj zvukova se ne odnosi samo na lovinu već i na njega samoga. Lovca velika buka pod površi-

nom može omesti u lovu, narušiti mu koncentraciju, uznemiriti ga te tako značajno smanjiti mogućnost uspješnog lova. Zvuk brodica ispod površine prenosi se daleko i snažno te se često može čuti brod koji čak nije u vidokrugu. Osim negativnih posljedica zvuk lovcu može biti i sigurnosni faktor. Ukoliko lovac čuje zvuk brodice, dok se nalazi na dnu, koji se ubrzano pojačava, može predpostaviti kako se brodica približava njemu, te se na vrijeme osvrnuti oko sebe i izbjeći potencijalnu opasnost naleta brodice. Brujanje brodova u ljetnim mjesecima, na dubinama preko dvadesetak metara, gotovo da je konstantno i uvijek prisutno u manjem ili većem intenzitetu. Jedan od štetnijih zvukova je pobuka koji prakticiraju ribari koji love mrežama stajačicama. Iako nije u skladu sa zakonom, vrlo se često primjenjuje, a njegov utjecaj na ribu je golem. Udarac pobuka stvara silovit zvuk ispod površine koji šokira ribu pri čemu ona reagira panič-

Kirnja svojim repom može proizvesti glasne udarce

Sidrenje gumenjaka bukom onečišćuje poziciju

no te veliko brzinom bježi sa pozicije, te se često ne vraća na nju jer ju percipira kao nesiguran teren. Zvuk koji često prati lovce koji u ribolov odlaze sa brodicom je zvuk sidra i sidrenog lanca, koji se stvara kada se brod ostavlja bez barkarijola.

Treba na različite riblje vrste primjenjivati različite zvukove. U plitkom lovu najčešće se proizvodi zvuk grebanjem o dno, kuckanjem kamena o kamen, lupanje rukom ili kundakom puške o dno. Na te zvukove reagiraju sve vrste sparida koje traže hranu čupkanjem po dnu Šuškanje lanca nije glasno, no ima karakteristično zveckanje koje ribu uznemiruje i značajno otežava lov. Zbog toga je važno brodicu usidriti dovoljno daleko od željene pozicije za lov, iako to nije uvijek lako, posebno kod lova po brakovima. Zvuk

Ugor je jako glasan nakon pogotka lanca nije uvijek negativan u podvodnom ribolovu. Često se može dogoditi da pri povratku do gumenjaka pokraj sidra ugledate hobotnicu, koju je zvuk lanca privukao te se odlučila otkriti i napustiti sigurnost rupe. Tada dođe kao laka i nenadana lovina. Svi zvukovi prouzročeni čovjekovim djelovanjem značajno utječu na ponašanje, migriranje i zadržavanje ribe na određenim pozicijama. U pravilu na mjestima koja su konstantno izložena buci, riba se prilagodi, te počne buku percipirati kao prirodnu. Na mjestima gdje se ona pojavljuje periodično riba će nervozno reagirati na nju te teže pružiti priliku za lov. Ipak postoje i vrste kojima umjetno proizvedeni zvukovi pašu, odnosno privlače ih. Primjer takve vrste je lubin, koji se u lukama često vrzma oko propelera većih brodova, ispod

Jato zubataca u bijegu lako je čuti

privezanih brodica, gdje je šuškanje lanaca i struganje konopa uvijek prisutno.

Zvukovi lovca Uz sve već navedene, najbrojniji i najbitniji za lov su zvukovi koje proizvodi sam lovac. Oni su uglavnom nenamjerni, koje lovac nužno proizvodi kretanjem kroz more, zapinjanjem o stijenu, perajanjem, struganjem odijela između nogu ili ispod ruku i slično. Takvi zvukovi u lovu su nepoželjni i smanjuju mogućnost uspješnog lova. Potrebno ih je reducirati elegantnim pokretima, odmjerenim pokretima i pažljivošću. Najviše dolaze do izražaja kod plitkoga šuljanja, gdje je riba posebno oprezna, te gdje je mogućnost zapinjanja i kretanja ograničena zbog male dubine. Vrhunski majstori ove tehnike tvrde kako je njeno savladava-

nje uvjetovanje prvenstveno tihim kretanjem kroz more. Zapinjanje o stijene sigurno će otjerati lovinu, kao i prebučno perajanje ili nepažljivi udarci puškom o dno.Za lov zvuk može biti i jako pogodan kao sredstvo privlačenja pažnje. Svi lovci ga koriste u određenim tehnikama na različite načine. Također treba na različite riblje vrste primjenjivati različite zvukove. U plitkom lovu najčešće se proizvodi zvuk grebanjem o dno, kuckanjem kamena o kamen, lupanje rukom ili kundakom puške o dno. Na te zvukove reagiraju sve vrste sparida koje traže hranu čupkanjem po dnu, kao što su komarča, šarag, pic, ovčica, fratar i slično. Trlja će također rado doći vidjeti što se događa, no budući da je ona rijetko u dimenzijama prihvatljive lovine, njeno približavane nije dobrodošlo, jer svojom reakcijom može druge ribe držati na distanci. U tim zvukovima riba raspoznaje prebiranje po dnu, što ju asocira na mogući slasni zalogaj, koji se nalazi u pijesku ili travi, zbog kojeg dođu vidjeti što se događa. U dubljem lovu zvukovi se najčešće koriste u lovu čekom. Kada je ciljana lovina zubatac najčešće se koristi jednolično ili isprekidano mumljanje grlom, jačeg ili slabijeg intenziteta. Na određenim pozicijama mu-

Čeka zahtjeva potpunu tišinu

Pažljivo slušanje-uspješan lov

mljanje može biti i kontraproduktivno te je to važno na vrijeme prepoznati po ponašanju ribe i prestati ga proizvoditi. Zubatac također može znatiželjno reagirati na lupkanje po dnu. Mumljanjem se na čeku mogu ‘dozivati’ i druge ribe poput gofa ili lice. U kombinaciji sa dobrim zaklonom i odmjerenim pokretima tijela, upravo zvuk može biti presudan faktor za trofejni ulov kod lova čekom. Zvuk oko kojeg se često vode rasprave, o tome da li utječe na ribu, je zvuk okidača puške. Prema nekim lovcima, na pozicijama na kojima se češće lovi, riba je u stanju reagirati i izmakniti se strelici kada čuje zvuk okidača. Zbog toga neki lovci stavljaju gumene ili silikonske podloške u mehanizme pušaka, no tu teoriju je teško dokazati i može se smatrati samo indicijijom.

Zvukovi ribe Osim ispuštanja zvukova, također je jako važno slušati zvukove koji dolaze iz plavetnila, a proizvedeni su kretanjem ribe. Riba najčešće pušta zvuk pri paničnom bježanju što znači da je lovac ostao bez lovine, no

ukoliko ribu nije ugledao u uronu, možda će se riba otkriti zvukom. To lovcu može biti pokazatelj prisustva ribe, te rezultirati ulovom u idućim zaronima. Zvuk jata ribe u bijegu, ispod površine može biti gromoglasan. Jato velikih gofova može zvučati poput kotrljajućeg kamenja ukoliko ih lovac preplaši kada su mu već došli blizu. Taj zvuk može značiti da je jato jako prepadnuto i za taj dan se na toj poziciji više neće moći loviti. Zvuk jata ribe u bijegu važno je znati raspoznavati kako bi mogli razaznati o kojoj vrsti ribe se radilo, ukoliko jato nije bilo u vidokrugu. Na taj način, iako riba nije uhvaćena, može se detektirati nova pozicija i stvoriti preduvjeti za uspješan lov u idućem posjetu istoj poziciji. Vrstu ribe prema zvuku se može odrediti prema intenzitetu i glasnoći. Manja riba ima puno brže i tiše pokrete, te jednolične zvukove. Veća riba ispušta glasnije zvukove u kojima je lako raspoznati udarce repom, te zvuk nije jednoličan već čini seriju udara koji nestaju u plavom. Osim jata riba pod morem se može čuti i jedna riba. Najčešće se radi o jednoj većoj ribi u rupi, kao što je kirnja, te vrlo rijetko

Gofove se može čuti na otvorenim pozicijama i brakovima

Veći brodovi zbog zujanja mogu smanjiti šansu za ulovom velika komarča ili zubatac. Pri ruparenju zvuk također može biti važno sredstvo detektiranja prisustva ribe na određenoj poziciji, no kod ruparenja kada čujete ribine udarce repom o kamenje, još uvijek postoji šansa za ulovom. To je tako jer kada velika riba u rupi proizvodi zvukove, to čini i u normalnom kretanju, ne samo pri bjegu. Zvuk udaranja repom o stijenke rupe vrlo često može ‘izdati’ veliku kirnju i dovesti lovca pred njena vrata. Svaki uspješan lovac na kirnju zna da osim što mora biti potpuno bešuman, mora upijati svaki tupi udarac koji se čuje ispod površine, te detektirati smijer iz kojeg dolazi. Riba može proizvoditi i drugačije zvukove, osim zvukova pri bijegu ili kretanju. Najpoznatiji je zvuk kavale, za koji se smatra da joj služi kao komunikacija među jedinkama istog jata, odnosno u istoj rupi.

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

Kokot je jedna od najglasnijh riba Ono zvuči kao kuckanje u drvo, vrlo je intenzivno i prepoznatljivo. Također je potrebno vrijeme i iskustvo kako bi ga se moglo detektirati na poziciji, te je isto tako efikasan način pronalaska rupe sa kavalama. Potvrda teorije da kavalino kucanje služi kao komunikacijski kanal je i činjenica da ako pogođena kavala u rupi počne puštati zvukove, ostali primjerci uđu u najskrive-

Zvuk okidača ne plaši većinu riba

nije zaklone u kojima lovcu nisu dostupne. Ukoliko je kavala dobro pogođena u ubijena na mjestu, te nije puštala zvukove, najčešće lovac ima priliku uloviti još poneki primjerak u istoj rupi.Druge ribe također nakon pogotka mogu proizvoditi zvukove. Ugor ponekad nakon pogotka pušta zvukove slične roktanju, koji se mogu čuti i nakon izvlačenja ugora iz mora.

Rijetki ulovi kovača podvodnom puškom, uvijek su popračeni jezovitim cviljenjem, a riba koja nakon pogotka pušta najglasniji i najjezovitiji zvuk je kokot. Pogođeni kokot može doslovno urlikati toliko da lovcu stvori neugodu, posebno na većoj dubini. Budući da kokot nije česta lovina podvodnom puškom, takva situacijase događa rijetko te je čak ni ne dožive svi lovci.

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 95 906 5918 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Podvodni ribolov

11. MEĐUNARODNI kup grada Rovinja

Reprezentativna ekipa Italija 1 u sastavu Stefano Claut, Nicola Smeraldi i Andrea Settimi pobjednici su 11. izdanja međunarodnog Kupa grada Rovinja, najjačeg natjecanja podvodnih ribolovaca u Hrvatskoj kojeg su organizirali KPA Rovinj i Maistra, pod pokroviteljstvom Omersub-a i Turističke zajednice grada Rovinja Napisala i snimila Valentina Prokić

talija 1 tijekom petosatnog ribolova u rovinjskom akvatoriju uhvatila je pet ugora i 28 riba vrijednih 60144 boda. Na žici su imali tri tabinje, vranu, kavala, deset šargi, deset orada i tri zubatca od 1984, 5296 i 7293 grama. – Ovo mi je četvrti put da se

natječem u Rovinju tako da sam dosta dobro upoznao podmorje. Sedam dana smo se pripremali, našli smo neke nove pozicije, a čak su i neke stare slabije pozicije dale ribu. Na jednoj na kojoj je trebao biti ugor, bila je orada. Imali smo čak jedanaest spremljenih tabinja, našli smo ih tri, a jednu smo ulovili u zadnjem zaronu. Prvo smo išli na

Najstariji natjecatelj u Rovinju bivši hrvatski izbornik Livio Fiorentin koristi strijelu s ruzinavim vrhom

orade, a onda na zubatce, sva su tri bila na istom mjestu. Presretni smo zbog pobjede - rekao je Stefano Claut koji je prošle godine u Rovinju završio treći u ekipi s Mastromaurom i De Silvestriem. Claut, Smeraldi i Settimi predstavljat će Italiju na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u talijanskom Vigu, a uz njih u reprezentaciji su

još De Silvestri, Felice i Villani. Drugo mjesto u konkurenciji 41 ekipe iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, San Marina i Grčke osvojili su prošlogodišnji pobjednici ekipa Medulina za koju su lovili hrvatski izbornik Branko Ikić, reprezentativac Josip Urti i Ozren Božić. Medulinci su imali 51567 bodova koliko im je donijela 31 validna riba – šest

prigodno za vrijeme karnevala, možda je i riba umrla od straha ili smijeha

Livio Fiorentin sa prvom oradom

Daniel Gospić ugora je pokušao smiriti šakom

Livio Fiorentin sa malim dijelom ulova svoje ekipe

UPR Stari morževi – ekipa koja je izazvala najveće zanimanje sastavom, gumenjakom i ulovom – Roberto Cafolla, Andrija Jagić i Livio Fiorentin

tabinja, vrana, škarpina, dva lumbraka, kaval, deset šargi, šest orada i četiri zubatca od koji je najteži imao 2035 grama te pet ugora. Ekipa Škarpine Nerezine u kojoj su bili aktualni svjetski prvak Daniel Gospić, Đani Uhač i Vlado Ivančić završila je treća sa 49435 bodova. Na žici su imali tri ugora i 26 riba – tri tabinje, baraja, osam šargi, šest orada od kojih je najteža imala 1974 grama te osam zubatca. Gospić je dobio i nagradu za najvrjedniji ulov – zubatca od 7920 grama, pušku Triton koju radi Riječanin Ante Perica, a ulovio je i najvećeg ugora od 16450 grama. Prve tri ekipe dobile su vrijedne sponzorske nagrade Omersuba i bogate novčane nagrade od tri, šest i devet tisuća kuna. Domaća ekipa Rovinj 2 u sastavu Mario Dodici, Erik Radin i Milan Budinski završila je na četvrtom mjestu s 34072 boda. Trojac je na vagi imao pet ugora, devet šargi, tri kavala, oradu, škarpinu, škrpoća, tabinju, pica i vranu. Da se može besprije-

korno organizirati natjecanje, ali i napraviti dobar rezultat potvrdio je Roberto Cafolla, čelni čovjek KPA Rovinj koji je lovio zajedno s bivšim izbornikom i sadašnjim trenerom reprezentacije Liviom Fiorentinom, ujedno i najstarijim ribolovcem na natjecanju te sa iskusnim rovinjskim ribarom Andrijom Jagićem u ekipi UPR Stari morževi. Morževi su osvojili peto mjesto sa četiri ugora, škarpinom, kavalom, lumbrakom, sedam šaraga i šest oradi od kojih su četiri imale 2036, 2112, 2137 i 2371 gram. Sve skupa donijelo im je 33844 boda.

Riblja bajka i najstariji ribolovac Iz razgovora uoči natjecanja bilo je jasno da će biti vrlo zanimljivo. Iako je more bilo jako hladno, samo sedam stupnjeva, vidljivost dva, tri metra, ribe je bilo kao u najljepšim bajkama. Baš svi koji su imali vremena za pregled zone, pričali su o brojnim pozicijama sa šargi-

Pobjednička ekipa Italia 1 – Nicola Smeraldi, Stefano Claut i Andrea Settimi sa svoja tri zubatca ma, oradama, zubatcima... Bilo je doista prepuno bijele ribe. Splitski ribolovac Petar Prkić ne jednom je istaknuo kako je osupnut situacijom ispod površine. Doista sjajno za Kup na kojem je ove godine sudjelovao rekordan broj ekipa sa 123 natjecatelja. Na dan natjecanja vrijeme je bi-

lo prekrasno, što je bila sjajna najava za petosatni boravak na moru. Rovinjska ACI Marina oko 7,30 sati bila je kao košnica. Brojni natjecatelji, barkarioli, logistika, obavljali su posljednje pripreme uoči starta. Nekolicina novinara i fotografa pratilo je pripreme od samog početka, no najviše su se zadr-

žavali kraj velikog maslinasto zelenog gumenjaka s kojim je trebala isploviti ekipa UPR Stari morževi. Bivši hrvatski izbornik, sada trener, Livio Fiorentin objašnjavao je kako se ponovno vratio među natjecatelje. - Roberto Cafolla me pitao bi li došao i bio mu pomoćnik tijekom natjecanja. Rekao sam mu

da još nisam za pomoćnika, i da ću doći ako me pusti da ulovim koju ribu. Pristao je i evo mene na prvom domaćem natjecanju nakon 1995.godine. Od tada sam bio još jedino na Champions League u Grčkoj. Kup Rovinja je sjajno natjecanje, na koje dolazi sve više ljudi, a po ulovima se vidi da riba nije uništena. Zadovoljstvo mi je doći, atmosfera je sjajna, druženje lijepo i baš sam sretan što se natječem ovdje - rekao je Livio Fiorentin koji cijeloga dana nije skidao osmijeh zadovoljstva s lica. Fiorentin je bio i najstariji natjecatelj u Rovinju sa svojih 57 godina i s više od 40 godina bavljenja podvodnim ribolovom. Godinu manje brojao je iskusni Trogiranin Neven Rajić koji je u svojoj ekipi imao dva sina Daria i Maria.

Zubaci su se lovili i rukom Daniel Gospić s najvećim ugorom od 16450 grama

Nakon starta, veći se broj ekipa odlučio za otočić San Giovanni gdje je nastala prava mala gu-

Daniel Gospić i Đani Uhač trećeplasirana ekipa Škarpina Nerezine

Francuska 1 – Cyril Bollotte, Guillaume Eugene, Fabrice Joulia – na 11.mjestu žva brodova, ribolovaca i bova. No, da iskustvo nosi svoje pokazali su Cafolla i Fiorentin koji su lovili šarge i orade, dok su ostali ribolovci slabo donosili u svoje barke. Treći „morž“ Andrija Jagić pokazao je dvije veće orade koje su odmah izmamile uzdahe zadovoljstva. Situacija se mijenjala kako je vrijeme prolazilo, no većina se ribolovaca za početak natjecanja odlučila ići na ribu, a kasnije se posvetiti ugorima. Zahvaljujući

UPR Stari morževi – Andrija Jagić, Livio Fiorentin, Roberto Cafolla – sjajno peto mjesto

apnea instruktoru Pelizzarieve škole Siniši Cerinu i njegovu velikom gumenjaku nije bio problem obići zonu lova i gotovo sve ekipe. Gospić i Uhač nakon nešto više od sat vremena imali su desetak riba, Ikić i Urti prijavili su dosta ribe, ali male, Hvarani su se bavili šargima, dok je Italija 2 na polovici natjecanja imala osam riba i popunjenu kvotu od pet ugora. Cafolla je imao nesreću da mu je jedan zubatac malo zagrizao prst,

FNPSA Provence - Guillaume Delphin, Christian Cerboni, MarcFrileux Foyer na osmom mjestu

Italia 2 – Salvatore Roccaforte, Andrea Calvino, Franco Villani – 13.mjesto

Mali Lošinj – Radoslav Jakupović, Leo Rizvić i Marin Kraljić završili su šesti izvukao se sa strijele i nestao, dok je Gospić jednog ulovio puškom, a drugog istovremeno izvukao rukom iz rupe. Ikić i Urti na jednu su poziciju na 20 metara zajedno skočili, zaronili i obojica se vratili s po jednim ugorom. Sve u svemu svi su lovili, prijavljivali podosta ulovljenih komada što je bila sjajna najava za vaganje. Predaja ulova na matični brod Hrvatica kapetana Giuseppea

Branko Ikić, Ozren Božić i Josip Urti drugoplasirana ekipa Medulina

Garbina pod budnim oko sudaca Svena Carlina i Alena Bilića te dr. Alena Solde i njegova torimetra s kojim je mjerio svježinu ribe, izazvala je veliku gužvu jer svi su htjeli vidjeti žicu onih drugih. Prvi su stigli na predaju, kako se kasnije pokazalo pobjednici, ekipa Italija 1 čiji je ulov bio rijetko viđen. Raskošne su bile žice Škarpine Nerezine i Medulina te Starih morževa, ali i brojnih drugih ekipa, kako

Škarpina Nerezine – Daniel Gospić, Vlado Ivančić, Đani Uhač prije vaganja

Medulin – Josip Urti, Branko Ikić, Ozren Božić na vaganju

Rovinj 2 – Mario Dodici, Erik Radin, Milan Budinski s ulovom za četvrto mjesto

Poredak 1.Italija 1 (Claut, Smeraldi, Settimi) 60144 2.Medulin (Ikić, Urti, Božić) 51567 3.Škarpina Nerezine (Gospić, Uhač, Ivančić) 49435 4.Rovinj 2 (Dodici, Radin, Budinski) 34072 5.UPR Stari morževi (Cafolla, Fiorentin, Jagić) 33844 6.Mali Lošinj (Jakupović, Rizvić, Kraljić) 31576 7.I love Pescasub (Bisulli, Sciarotta, Donaggio) 31237 8.FNPSA Provence (Cerboni, Foyer, Delphin) 29233 9.Rovinj 1 (Rajić, Medaković, Karlović) 27438 10.INA Kostrena (Babić, Perčić, Ugarković) 27232 11.France 1 (Bollotte, Eugene, Joulia) 24017 12. Capiccioccia France (Corselis, Hernandez, Roy) 23565 13.Italija 2 (Villani, Calvino, Roccaforte) 22772 14.Team Mares (Barteloni, Petrolini, Grossi) 19895 15.Italija 3 (Mortellaro, Riggio,Rosalba) 18771

vaganje u hotelu Park privuklo je veliki broj gledatelja stranih, tako i domaćih. – Jako sam zadovoljan, gotovo svih pet sati sam bio u moru, ulovio sam osam riba i dva ugora, a zadnjih sat vremena sam imao i grč u lijevoj nozi, no nisam se dao. Moja radna dubina je do 16 metara, zaronio sam par puta i na 20, ali nisam se forsirao - rekao je Livio Fiorentin nakon povratka na obalu. Neizvjesno do posljednje ribe Dvorana hotela Park bila je dupkom puna, a da vaganje još nije ni počelo i nije se praznila iduća tri sata. Svi su željeli znati tko će pobjediti, jer iako su

Talijani imali najbogatiji ulov, vaga je morala to i potvrditi. Rijetki su bili oni bez ulova, samo četiri od 41 ekipe završile su natjecanje s nula bodova. Tko ima više vrsta ribe, više ulovljenih komada, težu ribu, više bodova, pitanja su to bila na koje su odgovore dali sudac Alen Bilić i vaga. Ekipe su imale još jednu priliku izaći na pozornicu, pozirati sa svojim žicama i zasluženo zaraditi pljesak za ulov i uloženi trud uz nebrojeno mnogo bliceva fotoaparata. Izvagano je više od 500 kilograma ribe, a osim broja sudionika rekordan je bio i ulov bijele ribe. Vaga je pokazala da je medu-

Team Mares – massimiliano Barteloni, Daniele Petrolini, Gianmatteo Grossi – 14.mjesto linski trojac Ikić, Urti i Božić za samo 2132 boda bolji od Škarpine Nerezine – Gospića, Uhača i Ivančića. – Doista smo se potrudili i napravili dobru pripremu. Zadovoljni smo s nađenom ribom jer je i bila na tim pozicijama. Istina nisu bile velike, ali vrste su odigrale veliku ulogu. Bilo je hladno, ali kad se zagriješ zaboraviš na to, rekao je Josip Urti. Italija 1, Claut, Sme-

raldi i Settimi bili su nedostižni. Njihov je ulov bio posljednji na vagi i bili su uvjerljivo prvi, s 8577 bodova više od drugoplasiranog Medulina. Da Stari morževi baš i nisu tako stari kada je ribolov u pitanju dokazalo je peto osvojeno mjesto, prestigla ih je ekipa Rovinja 2 za koju su lovili reprezentativac Mario Dodici, Erik Radin, nekima možda poznatiji po udičarenju i Milan

Medulin – Ozren Božić, Josip Urti i Branko Ikić na drugom mjestu

Sudac Alen Bilić važe ulov pobjednika Italije 1 Budinski sa samo 228 bodova. – Ideja da sastavimo ovakvu ekipu rodila se kod Robija Cafolle jednu večer uz kamin. Super smo krenuli, odmah smo ulovili orade, neke kasnije pozicije nisu dale ribu. Na jednom smo mjestu dan ranije imali čak pet zubaca, danas nije bilo ništa. No takav je ribolov. Atmosfera je bila sjajna, bili smo opušteni, smijali smo se, baš smo uživali

i zadovoljni smo na kraju. Fiorentin je veliki pozitivac, iako je najstariji nije se dao, iz mora je izašao nakon pet sati - komentirao je Andrija Jagić, najmlađi među Starim morževima. Francuske ekipe pokazale su da sve bolje i bolje poznaju rovinjski akvatorij u koji dolaze posljednje tri godine. Za istaknuti je kako je to jedino međunarodno natjecanje na kojem francu-

Italia 1 Nicola Smeraldi, Stefano Claut, Andrea Settimi sa talijanskim izbornikom Pietrom Milanom (drugi s lijeva)

Tri najbolje ekipe Škarpina Nerezine, Italia 1, Medulin

Nevjerojatna slučajnost Zanimljivu i nevjerojatnu anegdotu prepričao je Livio Fiorentin nakon završetka natjecanja. Naime, na jednoj poziciji kod otočića San Giovanni Roberto Cafolla je u jednom trenutku izronio i rekao Fiorentinu kako je pogodio ribu, ali i da mu je puška ostala dolje pa da ju ode uzeti. – Odmah sam zaronio, bilo je mutno, tražio sam pušku i uspio ju ugledati. Vidio sam da je pogođen šarag, ali vidio sam također i da nije validan. Izvukao sam pomalo strijelu i pušku, a šarag je pao. Tada sam se okrenuo i vidio ribolovca iza sebe koji mi je pokušao uzeti pušku, ja mu nisam dao, već sam krenuo prema površini. On mi je još dva puta pokušao uzeti pušku, a ja sam ga odgurnuo i isplivao na površinu. Tada sam vidio da je to Dario Babić koji mi je rekao neka mu vratim pušku. Nisam htio, tvrdio sam da je Cafollina. Tada je došao i Roberto, utvrdilo se da je puška koju sam ja našao doista bila Babićeva. Obojica su ostavila puške na pozicijama koje su bile udaljene pet metara, što je nevjerojatna slučajnost. Ispričao sam se Babiću, potvrdio mu da ne treba žaliti za šargom jer nije bio validan. Cafolla je kasnije našao svoju pušku - prepričao je sa smijehom Fiorentin. Angedota se još jednom prepričavala u kupatilu ACI Marine, a do suza su se nasmijali ne samo Fiorentin i Babić, već svi koji su toga trenutka slušali. Zabuna je prošla u smijehu i prijateljskom ozračju jer i to je dio ribolova.

ske ekipe love u ovako velikom broju jer se zbog problema na relaciji savez-ministarstvo ne mogu već duže vrijeme natjecati na svjetskim i euroafričkim smotrama. Grčka ekipa se ponovno vratila nakon par godina stanke, a Manolis Peristeris najavio je povratak organizacije Champions League koja bi se trebala ponovno održati u rujnu na Mykonosu. Izuzev pobjedničke i ostale talijanske ekipe ostvarile su dobre rezultate. Talijani su tradicionalni gosti rovinjskog Kupa i uvijek se rado vraćaju.

Stari i novi izbornik Baš je bilo zanimljivo vidjeti na proglašenju pobjednika kako bivši izbornik Livio Fiorentin stavlja medalju oko vrata svome naslijedniku Branku Ikiću, inače dugogodišnjem prijatelju i partneru u ribolovu. Ikić ima sedam godina manje od Fio-

rentina. Zajedno će ostati u reprezentaciji, samo su zamijenili uloge izbornik – trener. – Zadovoljan sam, planirano smo ispunili. Riba nam je bila manja, ali to je lutrija. Meni je zadovoljstvo natjecati se tu u Rovinju, a iako sam se lani oprostio od nacionalnog prvenstva, natjecat ću se na Kupovima i sličnim natjecanjima jer sam svaki dan u moru, to mi je život i posao i zadovoljstvo - rekao je Branko Ikić. Daniel Gospić bio je prvi i drugi u Rovinju, sada treći. Dva su dana on i Đani Uhač odvojili za pregled. – Od prvog je zarona bila prava akcija. Krenuli smo sa šargima i oradama, lovili smo po starim pozicijama koje smo iščeprkali do maksimuma. Dva zubatca smo ulovili u zadnja dva zarona. Razlika je mala između nas i Medulina, ali tako je to, sedam riba nam je otpalo na vagi. No, zadovoljni smo rezultatom - poručio je Gospić.

Pobjednička ekipa Italia 1 – Andrea Settimi, Stefano Claut i Nicola Smeraldi

Daniel Gospić sa najvrjednijom ribom – zubatcem od 7920 grama

Vrhunska organizacija

Gospićev zubatac od 7920 grama na grami pod budnim okom suca Alena Bilića

Roberto Cafolla glavni je i odgovorni za Kup Rovinja, koji je kroz godine prerastao u veliko, savršeno organizirano međunarodno natjecanje kojega svi ribolovci, kako domaći tako i strani s nestrpljenjem očekuju. Organizacija nije djelo jednog čovjeka, Cafolla i njegova desna ruka svojevrsna ikona rovinjskog natjecanja Aleksandar Rajić Sumo imaju sjajan tim ljudi iz KPA Rovinj koji zajedno s njim daju svoj maksimum kako bi cijelo natjecanje štimalo od prve do posljednje minute i kako bi svi sudionici od prvog do posljednjeg dana svoga boravka u Rovinju bili zadovoljni. Nije lako uskladiti organizaciju i istovremeno pregledati zonu natjecanja, proći pozicije i na kraju natjecati se. – Dva dana sam bio u moru. Bilo je čak i više

ribe tijekom tjedna uoči natjecanja. Jako sam zadovoljan kako je sve prošlo organizacijski. Neke male nepravilnosti trebati ispraviti za drugu godinu, ali to ćemo riješiti. 123 natjecatelja u moru je veliki rezultat za nas, to znači da dobro radimo. Potvrda je i dolazak brojnih stranih ekipa, reprezentativaca svojih zemalja - analizirao je učinjeno Roberto Cafolla. Cafolla svojedobno reprezentativac bez obzira na organizaciju ne zanemaruje ribolov. Tako je bilo i ovaj puta jer iskusni dubinaš preuzeo je lov na dubljim pozicijama i dokazao kako je još uvijek u sjajnoj formi. I stvarno je sastavljanje ekipe Stari morževi bio pun pogodak, jednako kao i jednom davno početak organizacije Kupa Rovinja, natjecanja koje je postalo sinonim za najveći i najkvalitetnije organizirano natjecanje podvodnih ribolovaca na ovim prostorima.

Vijesti

Scierra i Hardy donje rublje

ima je doba kada je potrebna topla odjeća a nezaobilazan dio odjeće za svakog ribolovca i nautičara je donje rublje. Rublje se nosi kao prvi sloj kod višeslojnog odijevanja koji drži toplinu i propušta višak vlage bez da upija znoj. Komplet se sastoji od dugih gaća i majice s dugim rukavima izuzetno udobnih za nošenje.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Yo- Zurijev Hydro magnum

Maria varalice Blue Code, Angel Kiss, Flying Diver i FakeBaits

aria varalice Blue Code, Angel Kiss, Flying Diver, a pogotovo ljubimci našeg redakcijskog Fake Baits varalice, nevjerojatno su lovne. Na zadnjem predstavljanju Tailwalk štapova odlično smo lovili upravo njima. Spinning je sjajna disciplina jer nije statična nego se treba kretati uz obalu, pri čemu treba paziti da se riba ne preplaši, što daje Informacije posebnu draž. U zadarskoj prodavaonici Udica radi ekipa koja UDICA - SONIK vrlo dobro poznaje ovaj način ri23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 bolova. Ondje možete dobiti sve Telefon 023 / 305-398 informacije i savjete.

Varalice za površinski lov

tiže vrijeme proljetne panule kada lovimo luca i ostale pučinske predatore, stoga treba obnoviti varalice. Varalica bez koje se ne ide na brod je Yo – Zurijev Hydro Magnum. Naime ta je varalica već dugo u opticaju i još uvijek radi kao prvog dana. Hydro Magnum se vjerojatno naInformacije Informacije lazi na svakom brodu kojim se panula luc. Varalica je napravljeŠKORPION DNC na od tvrde plastike i praktično 10000 Zagreb, zvonimirova 70 je neslomljiva. Telefon 01 / 2322 - 515

ada smo na sajmu u Bologni prije desetak dana došli pred ovaj pano s varalicama, ruke su nam se oznojile od sreće. Vrhunske varalice Loaded, Gunz, ZetZ, Natik, doslovno su nam istjerale slinu iz ustiju. Veličine, boje, kvaliteta izrade, doslovno su nas sludile, iako u našem borbenom rancu imamo i Loaded i Gunz paleta nas je oduševila. Ako želite loviti plave predatore na površini mora - oružje je tu.

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Podvodni ribolov

II. TROFEJ Dyreco

Hrvatska reprezentacija u podvodnom ribolovu u sastavu Antonio Buratović (Pelegrin Hvar), Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) i Josip Urti (Medulin) predvođena izbornikom Brankom Ikićem osvojila je treće mjesto u ekipnoj konkurenciji na drugom Trofeju Dyreco ekipnom natjecanju u sklopu 11. Mastersa, pozivnog natjecanja koje se održava u španjolskoj Palma de Mallorci u organizaciji federacije Baleara na čijem je čelu predsjednik Juan Mas Napisala i snimila Valentina Prokić

pojedinačnoj konkurenciji Mastersa, najbolji hr vatski ribolovac je Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) na petom mjestu. Prošlogodišni pobjednik Mastersa Gospić je u ekipnom dijelu bio član pobjedničke ekipe CMAS koju su uz njega činila još dva svjetska prvaka Španjolci Pedro Carbonell i Alberto March. Članovi hrvatske selekcije bili su osmi Josip Urti, jedanaesti Antonio Buratović i sedamnaesti Radoslav Jakupović.

Andres Pita sa barkariolima

Memorijal za zagrijavanje Najbolji europski podvodni ribolovci okupili su se u siječnju u Palma de Mallorci. Dva dana prije Mastersa održao se Memorijal Sebastian Carbonell, natjecanje za ekipe u sklopu proslave dana Sv.Sebastiana, zaštitnika Palme. Natjecanje je tradicionalno, no ove godine se po prvi puta održalo u čast preminulog Sebastiana Carbonella, oca trostrukog svjetskog prvaka Pedra Carbonella. Svi pozvani podvodni ribolovci za

Ekipa Nerea, Tomeu Salas i Paqo Cervantes, najstarija ekipa na Memorijalu Sebastian Carbonell

El Pulga, el Linterna y ya veremos – Gullermo Natera, Oscar Cervantes i Raul Astorga pobjednici Memorijala Sebastian Carbonell

Beuchat International Team – Pierre Roy, Pedro Carbonell, Bittor Metxakatore – drugo mjesto na Memorijalu Sebastian Carbonell

Epidural – Javier Amores, Javier Lopez Andujar i Oscar Sebastia – šesto mjesto na Memorijalu Sebastian Carbonell

100

Masters, natjecali su se i na Memorijalu koji je bio otvoren što se tiče prijava. Sudjelovalo je čak 35 ekipa sastavljenih od tri ribolovca, s tim da je jedan u barci, dok dvojica love te se izmjenjuju. Šestosatno natjecanje održavalo se u velikom zaljevu Palme, a kao i na Mastersu minimalna težina validne ribe bila je 300 grama, za kirnje i ugore 2000 grama. S 500 bodova bodovale su se vrste. Pobjednik Memorijala bila je ekipa El Pulga, El Linterna y ya Veremos za koju su lovili Oscar Cervantes, Raul Astorga i Guillermo Natera. Španjolski trojac imao je doista impresivan ulov – pet kavala, pet tabinja, dva gofa, dvije vrane, šarga, škaprinu i tri kirnje ukupne vrijednosti 44880 bodova. Raul Astorga dobio je i priznanje za najveći ulov – kirnju od 9590 grama. Drugo mjesto pripalo je ekipi Beuchat International Team u kojoj su lovili Pedro Carbonell, Pierre Roy i Bittor Mentxakatore. Carbonellova ekipa na vagi je imala 35840 bodova, koliko su im donijela dva ugo-

vaganje najteže ulovljene ribe – kirnje od 9590 grama prvoplasirane ekipe El Pulga, el Linterna y ya veremos na Memorijalu Sebastian Carbonell

Sedmoplasirani na Memorijalu Sebastian Carbonell - Dyreco Apnea Team – Daniel Gospić i Andres Sureda Milan

Hrvatska ekipa Radoslav Jakupović, Josip Urti i Antonio Buratović završila je 17-ta na Memorijalu Sebastian Carbonell

start Mastersa

Nikolaos Kambanis i Giannis Sideris – grčka ekipa bila je 16-ta na Memorijalu Sebastian Carbonell

ra, murina, po pet šargi, vrana i kavala, dva cipla, dvije salpe, škarpina i škrpoć. Deportes Amengual završili su treći s 33920 bodova. U toj su ekipi lovila dva Pedrova brata, Toni i Pep te Jose Luis Fernandez. Četvrti Los Canariones, Jaime Heras, Samuel Cabrera i Rayco Garcia imali su tri murine, tri cipla, dva gofa, salpu, pet šargi i pet kavala teških 26530 bodova. Na poziv Španjolaca odazvao se i umirovljeni talijanski ribolovac Stefano Bellani. Bellani se od natjecanja oprostio nakon Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju. No, na ovakva prijateljska natjecanja i druženja uvijek je spreman odazvati se. Da nije još za mirovinu, iako voli sam za sebe reći da je „viejo“ (stari) pokazali su i njegovi rezultati. Lovio je s iskusnim Španjolcem Pau Bardissom, a

zajedno su kao Equipo Serra završili peti s 25550 bodova. Šesta je bila ekipa Epidural s Javierom Amoresom, Oscarom Sebastiom i Javierom Lopezom Andujarom koja je imala sjajan ulov – tri kirnje, od 4775, 3750 i 4750 grama, najveća je bila bijela te dva ugora, dva kavala, dvije vrane i šarga vrijedne 24310 bodova. Na sedmom mjestu završila je ekipa Dyreco Apnea Team za koju je lovio hrvatski ribolovac Daniel Gospić, izbornik španjolske reprezentacije Andres Sureda Milan te Antonio Morata Lopez. Dyreco Apnea Team imao je 21930 bodova, a na žici su imali po pet šargi, kavala i vrane, škarpinu i oradu. Hrvatski trojac Buratović, Jakupović i Urti završili su sedamnaesti sa 11310 bodova koliko im je donijelo pet vrana i pet šargi. Na vagi se od zanimljivijih ulova

101

mogao vidjeti brancin od 2205 grama, orada od 1225 grama, bijela kirnja teška 4775 grama, zubatac od 1310 grama i rošpo od 9700 grama. Ulova nije nedostajalo, zaljev Palme vrlo je bogat ribom, a nije potrebno ni duboko loviti. Dovoljno je ići do 15, 20 metara, dublje jedino za kirnju. I temperatura ispod površine bila je dobra 14, 15 stupnjeva, a vidljivost savršena. Kristalno bistro more, toliko da ste sa barke mogli vidjeti ribolovca u akciji na petnaestak metara dubine. Problema je bilo na kopnu. Bez barke su ostali Portugalci i Talijani. Razlog, zakašnjela reakcija kako gostiju, tako i domaćih. I hrvatski su ribolovci bili blizu toga da ostanu na obali. Savez nije pažljivo iščitao propozicije pa nisu na vrijeme rezervirali barku i novac za najam za sudjelovanje na Memorijalu jer za Masters i pregled terena uoči Mastersa, barku osigurava organizator. Izbornik Ikić je uz pomoć Gospića i njegovih španjolskih veza uspio riješiti problem barke, a nakon što se šofer koji je trebao pokupiti

Sedmoplasirani Dyreco Apnea Team – Daniel Gospić, Andres Sureda Milan i Antonio Morata Lopez na Memorijalu Sebastian Carbonell hrvatske ribolovce u hotelu izgubio, te su dečki startali sat kasnije od ostalih potvrđen je i propust s najmom auta. No i taj se problem riješio tako da su do kraja boravka u Palmi hrvatski

reprezentativci bili mobilni na kopnu i na moru.

Pita ili Santi Vrijeme i uvjeti na dan održa-

vanja Mastersa bili su jednako dobri. Dobar dio onih koji su se natjecali na Memorijalu Sebastiana Carbonella izabrali su pozicije koje su čuvali dva dana ranije. Tako se većina ri-

sudionici 11. Mastersa Palma de Mallorce i Trofeja Dyreco sa predsjednikom federacije Baleara Joanom Masom

102

Deportes Amengual – Toni Carbonell, Pep Carbonell i Jose Luis Fernandez – treće mjesto na Memorijalu Sebastian Carbonell

pripreme za natjecanje

pobjednici memorijala Sebastian Carbonell - El Pulga, el Linterna y ya veremos

Daniel Gospić, član ekipe CMAS sa ulovom za peto mjesto sa barkariolima Antoniom Moratom Lopezom i andresom Suredom Milanom, kapetanom ekipe CMAS

bolovaca odlučila za pozicije neposredno ispred Palme. Gospić, De Silvestri i Sideris te Španjolac Pita odabrali su za prvi skok pozicije ispred prekrasne katedrale. Nakon sat vremena lova većina je imala između dvije i pet riba, neki i osam. Javier Amores prvo se odlučio otići na kirnju koju mu je i uspjelo uloviti, no ostali ulov mu nije bio velik. I hrvatski predstavnici su se dobro držali, sat vremena prije kraja Jakupović i Buratović imali su desetak riba, Urti pet više. Informacije su pristizale i od drugih barkariola, o Carbonellovih tridesetak riba, Gospić je imao 20 i koju više, a zadovoljan je bio i kapetan španjolske vrste Jose Antonio Olmedo. Njegovi puleni Heras, Gonzalez, a posebno Pita stajali su jako dobro. Jedino što nitko nije znao, bilo je brojno stanje ribe tajanstvenog Alberta Marcha. Taj je misterij otklonjen kada su ribolovci došli na predaju ribe. Pojedine žice, poput Carbonellove, Marchove, a poseb-

no žice Andresa Pite i Santiaga Lopeza mamile su uzdahe. Bilo je na oko vidljivo da će se pobjednik 11. izdanja Mastersa tražiti upravo među njima, a odlučivao je ne samo broj komada, nego i broj vrsta ribe. Prošlogodišnji pobjednik Gospić također je imao pozamašnu žicu, tako da je ekipi CMAS-a pobjedu bilo nemoguće oteti u ekipnom poretku. Vaga je pokazala da je pobjednik Mastersa Santiago Lopez s 30 riba – šanpjerom od 2590 grama, tri brancina, 13 cipala, osam šargi, barakudom i četiri salpe vrijedni 30802 boda. Santiju je ovo druga pobjeda na Mastersu, a uz njega na vječnu listu upisali su se čak pet puta Alberto March, dva puta Daniel Gospić te po jednom Javier Amores i Rui Torres. Drugoplasirani Andres Pita imao je 40 riba – 36 šargi, dvije vrane i dva drozda, koje su mu donijele 29910 bodova, ali i penalizaciju zbog petominutnog kašnjenja s predajom ulova od

103

Josip Urti sa šargima

Javier Amores sa najvećim ulovom Mastersa kirnjom od 10090 grama

Ricardo Gonzalez ulovio je tri šarga jednim tirom

104

Hrvatski predstavnik Radoslav Jakupović sa izbornikom Brankom Ikićem bio je 17-ti 1000 bodova. Pedro Carbonell zauzeo je treće mjesto s 31 ribom. Na žici je imao 28 šargi, drozda, vranu i salpu teške 23920 bodova. Četvrti Alberto March ulovio je 29 riba vrijednih 23573 boda, a peti Daniel Gospić je vrlo malo zaostao za svojim ekipnim svjetskim kolegama. Gospić je imao 24 ribe – pet konja, 16 šargi, dvije vrane i ugora teške 22423 boda. Slijedio ga je Stefano Bellani, zatim Ricardo Gonzalez pa hrvatski predstavnik Josip Urti na osmom mjestu. Urti je također zaradio 1000 bodova penalizacije zbog petominutnog kašnjenja s predajom ribe. Na vagi je imao 20 šargi i dvije vrane vrijedne 15245 bodova. Antonio Buratović bio je tri mjesta slabiji sa 14685 bodova koliko mu je donijelo 12 šargi, kokot, vrana, zubatac i murina. Radoslav Jakupović završio je na sedamnaestom mjestu s 10858 bodova. Na žici je imao pet šargi, vranu, dva

pobjednik Mastersa Santiago Lopez Cid sa šanpjerom od 2590 grama

105

Umirovljeni Talijan Stefano Bellani pokazao je da nije za penziju dohvatio je šesto mjesto drozda i dvije murine. Ekipno Hrvatska je završila na trećem mjestu s tek 2013 bodova više od četvrte Italije. Najveću ribu ulovio je Javier Amores – kirnju

13-ti Talijan Bruno de Silvestri

106

od 10090 grama, najviše vrsta ribe na žici, šest, imao je pobjednik Santiago Lopez, a najviše ulovljenih komada – 40, drugoplasirani Pita.

Ricardo Gonzalez sa ulovom vrijednim sedmog mjesta

Zadovoljni rezultatom Novom izborniku Branku Ikiću osmijeh nije silazio s lica. Bio

je vrlo zadovoljan rezultatima svojih pulena, posebno jer je i Buratoviću i Jakupoviću ovo prvi ribolov u akvatoriju Mallorce, a nisu razočarali unatoč jednom danu pregleda. Ikić je i prošle godine bio u ulozi kapetana na Mastersu jer je Fiorentin bio spriječen. – Španjolce nismo mogli pobjediti, a ni CMAS, no uspjeli smo Italiju, a oni poznaju bolje akvatorij nego mi. I Urti je lovio lani pa je zahvaljujući tome imao više ribe i bolji plasman. Teško je jer je zona jako velika, ima puno pijeska i treba vremena da se nađu prave pozicije. Uvjeti su ove godine bili sjajni. Treba reći da je hrvatski ribolovac i u pobjedničkoj ekipi, Gospić koji je lovio za CMAS, a velika je čast biti izabran u takvu ekipu. Doista mogu reći da sam zadovoljan - analizirao je izbornik Branko Ikić. Novi se izbornik dotaknuo i problema koje je imao u organizacijskom dijelu. - I gumenjak i auto su nas već trebali čekati. Izgubili smo dragocjeno vrijeme, dok smo to riješili. Nadam se da se ovakve greške kancelariji Saveza više

neće potkrasti - dodao je Ikić. Josip Urti prošle je godine bio deseti, ove dva mjesta bolji. – Nisam bio nepripremljen, znao sam nešto od lani, ali ribu sam skoro svu ulovio na novim pozicijama. Imao sam sreće naletio sam na dobar teren na kojem je na gari bilo još više ribe nego na pregledu. Stvarno sam zadovoljan, ovo je natjecanje baš dobro - rekao je Urti. Premijeru na Mastersu imali su Antonio Buratović i Radoslav Jakupović. Obojica su bila oduševljena, natjecanjem i atmosferom. – Atmosfera je kao na klupskom, ležerna, bez pritiska. Svjestan sam bio da ne mogu puno jer ne poznam teren, ali bilo se baš ugodno natjecati. Ulovio sam super obzirom na ono koliko sam znao. Malo je dan pregleda, sve u svemu, zadovoljan sam - komentirao je Buratović. Jakupović je bio razočaran s pregledom, želja je bila samo nešto uloviti. – Nismo se nalovili, ali bilo je super. I na Memorijalu i na Mastersu, nismo razočarali i uspjeli smo napraviti dobar rezultat. I da

Osmi Josip Urti smo puno bolje ulovili ne bi uspjeli do drugog mjesta jer je razlika zbilja bila prevelika. Našao sam par pozicija pa onda plivaš još malo i nađeš nešto sa strane. Bilo je dobro - zaokružio je hrvatski nastup Jakupović.

Zvijezda među zvijezdama Hrvatskom svjetskom prvaku Danielu Gospiću Svjetska federacija CMAS ukazala je čast da bude dio njihove ekipe na Ma-

stersu zajedno s dva španjolska svjetska prvaka Carbonellom i Marchom. Društvo velikana motiv je da pružiš sve od sebe. – Dokazao sam da sam dobar jer su razlike između nas trojice na kraju bile vrlo male. Velika

panjolac Andres Pita završio je drugi sa impresivnom žicom

107

Drugo mjesto na Trofeju Dyreco osvojila je reprezentacija Španjolske u sastavu Andres Pita, Jaime Heras, kapetan Jose Antonio Olmedo i Ricardo Gonzalez sa predsjednikom federacije Baleara Joanom Masom

pobjednici Trofeja Dyreco ekipa CMAS, sastavljena od svjetskih prvaka – Pedro Carbonell, Daniel Gospić, kapetan Andres Sureda Milan, Alberto March sa predsjednikom španjolske federacije Sergiom Perezom

Hrvatska – Antonio Buratović, Radoslav Jakupović i Josip Urti sa izbornikom Brankom Ikićem treće mjesto na Trofeju Dyreco Hrvatske – Josip Urti, Antonio Buratović, Radoslav Jakupović, Branko Ikić sa predsjednikom Komisije CMAS-a za podvodni ribolov Antoniom Cruzom

Rezultati Trofeja Dyreco 1.CMAS (Carbonell, March, Gospić) 69916 2.Španjolska (Pita, Gonzalez, Heras) 62410 3.HRVATSKA (Buratović, Jakupović, Urti) 40788 4.Italija (De Silvestri, Villani, Smeraldi) 38775 5.Portugal (Torres, Lot, Domingues) 24015

Rezultati Mastersa 1.Santiago Lopez Cid 30810 2.Andres Pita 29910 3.Pedro Carbonell 23920 4.Alberto March 23573 5.DANIEL GOSPIĆ 22423 6.Stefano Bellani 18185 7.Ricardo Gonzalez 17865 8.JOSIP URTI 15425 9.Javier Amores 15080 10.Franco Villani 15070 11.ANTONIO BURATOVIĆ 14685 12.Jaime Heras 14635 13.Bruno de Silvestri 12665 14.Giannis Sideris 12440 15.Pedro Domingues 12300 16.Nicola Smeraldi 11040 17.RADOSLAV JAKUPOVIĆ 10858 18.Rui Torres 7815 19.Jody Lot 3900

Javier Amores sa najvećim ulovom kirnjom od 10090 grama

108

je stvar loviti s njima, daju ti imperativ da i ti napraviš dobar rezultat i stvarno sam se potrudio. Masters je elitno natjecanje, meni je peti puta da sam tu i mogu reći da me doista cijene. Promašio sam pet šest riba, lovio sam po olupinama, gdje je riba živa, tako da sam pucao u letu. Na poziciji na kojoj sam lani pobjedio nije bilo ribe, a posjetili su je i drugi lovci. Lovio sam do 32 metra, razmišljao sam ići i na kirnju, ali zadnjih sat vremena me nije bilo volja. Natjecanje je kao i uvijek bilo vrhunski organizirano, vrijeme je bilo super i atmosfera odlična. Tu je druženje možda i važnije od samih rezultata - rekao je Daniel Gospić, najbolji hrvatski podvodni ribolovac. Hotel Marina Luz nije samo ugo-

sudionici Mastersa i Trofeja Dyreco

Pobjednik santiago Lopez Cid sa ulovom vrijednim divljenja

Ikić novi izbornik Branko Ikić novi je izbornik reprezentacije podvodnih ribolovaca. Ikić je preuzeo izborničku palicu od dugogodišnjeg prvog čovjeka reprezentacije Livia Fiorentina, koji je odlučio da se neće ponovno kandidirati za mjesto izbornika nakon 13 godina koliko je proveo na toj funkciji. No, Fiorentin neće ostaviti reprezentaciju, preuzeo je ulogu trenera te će i dalje biti uz hrvatske podvodne ribolovce, ali i desna ruka Ikiću dok se ovaj ne uhoda na novoj funkciji.

Antonio Buratović bio je 11-ti stio otvaranje i zatvaranje Mastersa već i sastanak CMAS-ove Komisije za podvodni ribolov na čijem je čelu Portugalac Antonio Cruz. Važnu ulogu imao je i predsjednik španjolske federacije Xavier Durante zbog problema oko organizacije Svjetskog prvenstva koje bi se ove godine početkom srpnja trebalo održati u Vigu. Problemi sa tamošnjim sa-

vezom Galicije, donijeli su svojedobno i promjenu mjesta održavanja, u Gijonu. No, ipak je odlučeno da će to biti Vigo. Nakon gotovo cjelodnevnog sastanka Cruz je rekao da Vigo još nije sto posto sigurno odredište, a hoće li biti, znat će se nakon što predstavnici Komisije otputuju u Vigo i razgovaraju s predstavnicima federacije Galicije.

109

Sajmovi

FIPO FISHING SHOW

2012.

Iako mnogo manji nego prošle godine, talijanski nacionalni sajam pokazao je novosti za narednu sezonu. Na sajmu su bili prisutni svi veliki igrači, a nedostajalo je par manjih talijanskih tvrtki. Bila je to prilika da pregledamo pribor i opremu koju koriste i trebaju i naši ribiči Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokač

alijanski nacionalni sajam u Bologni FIPO je prvi ribički sajam u godini i iako mnogo manji nego prošle godine kada se održavao sajam EUDI koji donosi novosti za podvodnjake. Ove godine EUDIja nije bilo pa se sajam činio još manji. Naime, i neke talijanske tvrtke koje imaju značajno mjesto u talijanskoj ponudi, kao što je Normic, izlagale su u Rimu na Sajmu nautike. Prije svega tre-

ba spomenuti da je najviše bilo ponude za big game ribolov, a velika je bila ponuda opreme za vertical jigging i spinning. Od kuda krenuti? Pa najlogičnije bi bilo od najvećih igrača u ovoj ligi, a to su Shimano i Daiwa. Shimano je imao jedan od najvećih štandova na kojemu je bilo izloženo sve iz novog kataloga. Role, štapovi, odjeća, varalice... Sve, ama baš sve je bilo dostupno ribičima. Mogli su se navlačiti štapovi, vrtjeti role, pogledati varalice... Ljubazno osoblje sa štanda su imalo je

spreman odgovor na sva pitanja. Jednako je bilo i na štandu Daiwe pa smo iskoristili priliku da pažljivije pregledamo novu Saltigu. A pošto su na sajmu bili i najbolji talijanski jigeri, kao što je Piero San Bacini i Carlo Conte, bila je to prilika da se na licu mjesta uvjerimo da li je nova Saltiga jednake kvalitete kao Saltiga Expedition. Njihovo je mišljenje, koje izuzetno cijenom, da je nova Saltiga sasvim nov koncept i zapravo je teško mjerljiva sa Saltigom Expedition. Potonja je stroj za mljevenje

mesa, odnosno ta je rola jednaka veličinom kao i Dog Fight, samo ima sporiji prijenos i po njima jednaka Stelli 20000, kada je u pitanju lov tuna vertical jiggingom. Nova Saltiga je fini precizan stroj koji je idealan za borbu sa zubacima i gofovima. Sasvim su me uvjerili pa ću jednu novu Saltigu upariti s mojim Jigging Masterom koji sada tužan i sam stoji u kutu moje ribičke sobe. Vratimo se Daiwi i njihovom velikom izložbenom štandu, gotovo u dlaku jednakom kao i kod Shimana na ko-

jem se moglo vidjeti kompletna ponuda rola, štapova, varalica i ostale opreme. Čak su na jednom dijelu sajma imali šteke za natjecanje koje su natjecatelji cijele dane dizali i spuštali. Naravno nas to nije zanimalo nego smo radije na Okuminom štandu vrtjeli nove i stare modele rola. Tako je bilo i na štandu poznate tvrtke Alutechnos o čijim smo multiplikatorima i štapovima pisali prije nekoliko brojeva. Našu pažnju je posebno privukla tvrtka Jigging Italia koja drži XZoga štapove i opremu, a uz to drže i gomilu varalica inchiku, kabura... Na štandu su imali takvu ponudu da je to bilo

za poluditi. Gibi Inox je izložio kompletnu ponudu pa nismo oklijevali nego smo kupili nekoliko držača štapova, nekoliko... Ma nije dobro odavati tajne. Naš partener, tvrtka Blue Springs je imala također veliki štand na kojem je bila zastupljena cjelokupna ponuda iz koje je teško nešto izdvojiti jer ne bi bilo pravedno prema drugim artiklima. Naime, novosti je bilo toliko da bi o tome mogli ispuniti cijeli časopis. Ipak trebamo spomenuti Taillwalk štapove i nove skosavice koje su teške 30, 40 i 50 grama, a novost su štapovi Prox i Palms. Egi Live ima novu tehnologiju Keimura, a radi se

pojednostavljeno rečeno o tome da je svako tijelo jednake boje kao i platnena presvlaka pa skosavica ima sasvim drugu projekciju u moru jer je osjetljiva na UV zrake, o čemu će pisati naš Stefano „Guru“ Corsi. Posjetili smo tvrtku Molix, distributer za Major Craft štapove. U ponudi ima sjajne vlastite jigove, na koje je naš prijatelj Saša Rakar ulovio gofa od 25 kilograma o čemu također čitajte u ovom broju. Posebno su nas oduševili nosači štapova koji se mogu okretati na sve strane svijeta pa i više od toga, no brzo nas je prošla volja kada smo čuli cijenu. 380 eura za držač šta-

pa, to ne može kupiti ni najgori kretino kakav sam ja, kada je ribolov i ribički pribor i oprema u pitanju. Krasna stvar, ali nema šanse. Bilo je na sajmu natezanja štapova, mlaćenje njima po zraku imitirajući izbačaje, bilo je tu isprobavanja rola, promatranja rada varalica u tri velika bazena, bilo je tu ispijanja pive... Ops... Bilo je svega što jedan ribički sajam nosi. Nažalost, mi nemamo nacionalni sajam, ni sajam ribičkog pribora i opreme uz nautičke sajmove. Mi nemamo ništa, iako sam siguran da smo po kvaliteti ribolova jednaki, ako ne i bolji. Ma što ako! Bolji smo i gotovo!

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Gibi Inox – sjajna oprema za brod

Nismo propustili Okumine novosti

Daiwin štand je bio među najvećima

Italcana je također bila u punom sjaju

111

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Štand Jigging Italia je bio cijelo vrijeme pod okupacijom

Alutecnos ponuda nije velika, ali zato eksplozija kvalitete

Do Stonfovog štanda se nije moglo Aqua Polaroid načale visoke klase

XZoga – ljubav na prvi pogled

112

Tijelo jednake boje kao i platnena presvlaka

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Novost u ponudi Blue Springsa Molixova ponuda varalica

Yamashitina paleta novih skosavica

Nove boje skosavica

Great Barrier â&#x20AC;&#x201C; novi jigovi u Blue Springs ponudi

Molixova paleta varalica

113

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

114

Inchiku varalice

Poneke varalice su zaista neobične

Black Magic – vjerojatno najbolji Stand Up pojas

Nova Saltiga svakako ulazi u naš redakcijski vozni park

Ovo je samo mali dio izložene Shimanove odjeće

Tu se nema što reći nego – dobri stari Shimano

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Jig s frakom Ovakav je jig sredio gofa od 25 kilograma, o čemu čitajte u ovom broju

Stormova paleta varalica

Ovaj najlon ima više rekorda nego svi ostali skupa

XRAP Magnum – novi vjetar iz Rapale

MAX RAP paleta

115

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Slow Blatt – opaka stvarčica iz Japana Ne, ne – nisu se djeca igrala u vrtiću plastelinom

O ovim električnim rolama smo pisali nedavno

EGIXILE skosavice iz Shimanovog programa

Plastica Panaro je predstavila svoje kutije za pribor

116

Smith radi sjajne varalice

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Janco držaći štapa kvaliteta i cijena bez premca 500 eura za plastičnog pagra – da ne bi!

Uvrnute vodilice na štapu – ludost ili genijalnost?

Major Craft ponuda

Loomis štapovi – pribor za elitu

Xzoga najloni i upredenice

117

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Plovilo, u najmanju ruku, čudnog korita

Taillwalk štapovi koji se mnogu kupiti u Škorpionu

Uređaj za mjerenje snage najlona Komletan izbor Maruto udica

Moja fotografija na plakatu Proxa ... i to smo doživjeli

118

Saver Manta 21 de luxe

NAJZANIMLJIVIJE SA SAJMA

Josef Camilleri sa Malte ispred objektiva – bio je to znak za pivu Gibi Inox oprema za ribolov

Oko Maria varalica uvijek je bila gužva Savijali su se štapovi

Josef Camilleri i Marc Inoue isprobali su mnoge štapove

Stefano „Guru“ Corsi – legenda koja živi

119

Sajmovi

21. MEĐUNARODNI

sajam nautike - Zagreb 21. međunarodni sajam je zasigurno najskromniji održan ikad do sada, a od nekadašnjeg sjaja nije ostalo gotovo ništa, što nije čudno, jer nažalost, Hrvatska proživljava tešku recesiju i treba uputiti iskrene čestitke izlagačima koji su došli na prvi godišnji sajam u Hrvata, no unatoč tome prodano je dosta plovila, jer ipak smo mi Hrvati, da se ne zaboravi Napisao Malden Marković, fotografije Jurica Marković

ako govore sajamski podaci, 290 izlagača iz 27 zemalja popunilo je prostor od 12.000 kvadrata. Sve to je samo djelić onoga što je nekada bio veliki Sajam nautike u Zagrebu. No, budimo realni, i ovo je veliki uspjeh jer znamo u kakvom je stanju platežna moć građana u Hrvatskoj. Na sajmu nije bilo glamura, odnosno basnoslovno skupih i velikih brodova kao prijašnjih godina. Prevladavala su plovila za tanji džep, ako dvjesto tisuća eura ulazi u tu kategoriju što je bila cijena najskupljeg plovila na sajmu. Najviše je bilo manjih plovila, gumenjaka, a bila je zastupljena i elektronika, odjeća i obuća za nautičare, oprema za podvodni ribolov. Nije nedostajalo ni uobičajenog sajamskog šušura kao što su nagradne igre ili sjamaska gastro ponuda. Što treba posebno spomenuti? Pa u svakom slučaju tvrtku T & T koja na zagrebačkom sajmu redovito drži ribički pribor i opremu, odnosno ono što najviše interesira nas ribiče. Ovi posljednji Mohikanci daju sajmu ono malo potrebne ribičke atmosfere jer brodice i ribolov uvijek idu ruku pod ruku, a to dokazuju sajmovi u Dusseldorfu i Genovi, gdje je

120

ribolov zastupljen cijelim paviljonima. Zapravo čudi da Zagrebački Velesajam nikako ne koristi formulu koju tako dobro znaju ovi veliki sajmovi, nego ribolov stavlja u koš s lovom i turizmom. Pa za boga miloga, zar nitko iz organizacije ne može mućnuti glavom i shvatiti da lov i ribolov nikako ne idu zajedno, ma kako god ribiči bili lovci i lovci ribolovci. Uostalom da li je netko vidio na sajmu lova u Bresciji i jedan komadić ribolovne opreme ili da li je itko vidio išta od lova u Genovi ili Dusseldorfu? Naravno da nije! Mislimo da animirati tvrtke koje prodaju ribolovnu opremu nije nikakav problem, no na tome netko treba raditi, a na taj bi način sajam nautike bio prepun posjetitelja. No, to su puste želje nas koji pratimo ribolov i to su puste želje ribolovaca. Jer dok ne sjednu skupa organizatori i uvoznici ribolovne opreme T & T će biti jedina tvrtka koja nudi pribor i opremu. Ostavimo ribolov i vratimo se ovogodišnjem sajmu, odnosno 21. Međunarodnom sajmu nautike. Što se moglo vidjeti i što je bilo interesantno nama ribičima i nautičarima? Prije svega, moramo reći da je knjiga spala na tri slova, što nije čudo, jer je bivša vlada svojim nerazumnim

Quicksilver plovila i Mercury vanbrodski motori na štandu zagrebačke tvrtke Franka Marine nametima uništila tek propupalu malu brodogradnju. Ovi koji su ostali živi rade s malim kapacitetom, što nije čudo jer uz skupe namete kupac samo šeta sajmom i čeka neka bolja vremena. Svjetska kriza i trenutno stanje u Hrvatskoj srušilo je tek stasalu malu brodogradnju, a s njom je pala i prodaja brodskih motora, elektronike, opreme i svega što prati tu branšu. Bojimo se da je propala u bespovratno. Nova vlada malu brodogradnju nema ni u primislima jer je puno važnije koga će uhljebiti u nadzorne organe, nego poduzeti nešto protiv nameta Jadranke Kosor. Nažalost, to su puste želje i mogu se održavati stručni skupovi koliko hoćemo, no stanje je kritično za mnoge male brodo-

graditelje i ne učini li se nešto i ovo malo brodograditelja što je ostalo će propasti. A to je velika šteta jer hrvatski brodograditelji odlično znaju svoj posao! Pardon, bar neki, jer na sajmu se moglo vidjeti svašta. Naime, neka plovila su u najmanju ruku čudna, da ne kažemo neku drugu riječ. Iako znamo da u Zagrebu postoji kvalitetna institucija koja, uzgred rečeno, ima bazen za ispitivanje korita. U njemu svoje brodove ispituju talijanski brodograditelji, kojima njihova vlada daje poticaje i snižava namete, sve u namjeri da ih ojača. No vratimo se ovogodišnjem sajmu, odnosno 21. Međunarodnom sajmu nautike i pogledajmo najinteresantnija plovila, elektroniku i sve ono što prati ovakve priredbe.

BRODOVI

Intergrupa je izlo탑ila krasne fishermane

Four Wins je opet pokazao Delphiu, brod s najboljim trupom na sajmu

121

122

Šibenik 800, jedno od najljepših plovila na Jadranu

Betina 500 Cabin – solidna i čvrsta izrada

Suncruiser 730 – solidno plovilo za priobalnu đitu

Jedno od ljepših plovila na ovogodišnjem sajmu

M-Sport 530 – još jedna brodica iz zagrebačke produkcije

Bakan 6,30 je napravljen uz konzultaciju brodarskog instituta

Nautika 650 s držačima štapova

Merry Fisher Marlin 6 nije ugodan mediteranskom oku

Grašo - standardna ponuda iz Pule

Tušekov Gringo je dobro poznato plovilo

Karnic, odlična plovila s Malte

Dalmatino 490 prototip – premijera

Interadria i Sessa - ljepota na okupu

Kopija korita njemačkog torpednog čamca iz II svjetskog rata

ARBA 500 – najprodavanija pasara u Hrvata

Plovilo futurističkog izgleda se nekom možda i svidi

123

Pičuljanova flota

Leidi 600 – brodica neobične prove

Beluga 560 – fisherman visoke kabine

Salpin izlet u budućnost – kuda idu neki brodograditelji?

Na sajmu je bilo i aluminijskih čamaca za lovce i ribolovce

Quicksilveri i Marecury – dobitna kombinacija

ELEKTRONIKA

Lowrance i Simrad- vrhunska ribička elektronika

124

Raymarine i Koden – elektronika za profesionalne ribare

Garmin precizno vodi i po moru i po kopnu

Onwa - novo ime na našem tržištu

Humminbird i Min – Kota imaju novog distributera HD Marine

Mastervolt punjači baterija

MOTORI

Evinrude E – Tec – brutalna snaga

Mercury Verado – jedan od najboljih vanbrodskih motora

125

126

Yanmar je česti pogonski motor na jadranu

JLM Marine Power

Steyr Motors pouzdan motor za sva plovila

SCAM – domaći proizvod vrhunske kvaliete na bazi Kubote

Cummins i Zeus sustav upravljanja su dobitna kombinacija kod velikih fishermana

Hondina „vojska“ postrojena za smotru

Yamaha je predstavila sve od najmanjeg do najvećeg vanbrodskig motora

Zbog pouzdanosti i kvalitete, Suzuki je čest motor na hrvatskim plovilima

OPREMA

T & T – jedini štand s ribolovnom opremom

Maestralprom – najveći izbor noževa

Ljubitelji Cressi Sub opreme došli su na svoje

Jacere za profesionalne ribare

Apnea Arbanas je imala veliku ponudu kao i svake godine

Tende je ljeti jedini spas za glavu

127

Unimar – najveći izbor opreme za čamce

Quick ponuda Bow-thrustera

Hidraulični thruster systems - kompletn aponuda

LED rasvjeta više nije „svjetsko čudo“ na brodu

Bogata ponuda opreme za podvodne aktivnosti

128

Svakom podvodnjaku treba pošten sat

Vijesti

Prologic Survivor Savage Gear i Grip Treck cipele MP2 držač štapa

ržač štapa je kvalitetne izrade i funkcionalnog dizajna. Izrađen je od karbonske legure dodatno pojačane Nylon materijalom. Dvije su mogućnosti montaže: fiksno pričvršćivanje sa četiri Stainless Steel vijka ili montaža na ogradu brodice. Držač ima mogućnost pomicanja lijevo-desno i goredolje.

ponudi su dva modela kvalitetnih ribičkih cipela, visoke pod nazivom Survivor i poluvisoke pod nazivom Grip Trek s popularnim MAX 4 uzorkom. Cipele su namijenjene svim ribičima koji mnogo hodaju, a idealne za zaluđene spinere. Cipele su izuzetno udobne i odlično „drže“ na svim podlogama. Unutrašnjost cipele ima Thinsulate materijal.

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

129

Sajmovi

ADRIATIC Boat Show

Četvrti međunarodni nautički sajam Adriatic Boat Show održat će se od 17. do 20. svibnja 2012. godine u šibenskoj Mandalina Marina u organizaciji NCP - Nautičkog Centra Prgin. Unatoč neočekivanim vremenskim prilikama i obilnom snijegu koji je pao u Šibeniku u veljači, pripreme za sajam su u punom jeku budući da za ovogodišnje pripremamo niz novosti i iznenađenja Proljetni termin Adriatic Boat Show po prvi put se održava u mjesecu svibnju, a isti termin sajam će zadržati u budućnosti. Prošlogodišnja sajamska priredba je iz logističkih razloga, vezanih za izgradnju novog dijela marine bila odgođena, stoga smo i koncept sajma prilagodili novom proljetnom terminu. Novim datumom, od 17. do 20. svibnja Adriatic Boat Show postaje posljednji u nizu se-

130

zone sajmova i uvodi nas u novu nautičku sezonu.

Novi koncept U atraktivnom ambijentu na 60.000 metara kvadratnih otvorenog prostora, Adriatic Boat Show novim konceptom sajma prati promjene i kretanja na svjetskom tršištu. U cilju jačanja tržišta i zastupljenosti Hrvatske uz bok najprestižnijim destinacijama, po prvi put Adriatic Boat Show okuplja usko specijaliziran

segment nautičkog turizma kojeg čine jahte sa stalnom posadom i predstavnici vezanih djelatnosti: agenti s centralnom flotom plovila, charter brokeri te kompanije za yacht, charter i crew management. Sajam charter jahti s posadom namijenjen je gosti-

ma, charter agentima, vlasnicima, kapetanima i članovima posada, kao i svim potencijalnim investitorima u ovom segmentu turizma. Dio sajamske ponude posvećen je promociji turističke destinacije, što je još jedna novost ovogodišnjeg Adriatic Boat Showa.

Novoizgrađen prostor Adriatic Boat Show 2012 održat će se u novom još atraktivnijem dijelu Mandalina Marine, posebno prilagođenom prihvatu megajahti, koju NCP -Nautički Centar Prgin razvija

u suradnji s turskim partnerom Dogus Grupom. Ukupna vrijednost zajedničke investicije od 40 mil. € u marinu i Hotel Šibenik trenutno čini oko 10 posto stranih ulaganja u Hrvatsku, što budi velik interes domaćih i stranih medija za Šibenik.

131