Ribolov na Jadranu 04/2010 by brankarel

Phantom deep technology

Mali Lošinj

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

14. do 19.09.2010 Eksklusivni sponzor 27. svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu

Udičarenje kantara

* Razdoblje od kantara * Ješkom na brancina * Zubaci - dva u jedan

CMY

www.pureinstinct.mares.com

PHANTOM CARBON 75 - 95 - 110

PHANTOM FV 55 - 75 - 95 - 110

Koristi Phantom, pogodi svoj plijen. Preciznost, brzina, tišina.

GODINA VI - TRAVANJ 2010.

GODINA VI - BROJ 04 - TRAVANJ 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* BOONE - pribor za ribolov * FUSION MS - RA200

Zagrebački sajam

GET THE WHOLE PICTURE Novi panoramski LSS-1 Structure ScanTM ‘‘Black Box’’ za Lowrance HDS uređaje.

Vidi Bolje. Pokazuje Više. Pronalazi ribu kao nikada do sada! Predstavljamo Vam novi spyware za ribu - novi Lowrance LSS-1 StructureScan sustav za HDS. Ova dodatna opcija otkriva sve, savršene detalje ribe i strukture dna lijevo i desno od plovila plus ekskluzivni DownScan prikaz. Pomoću Lowrance HDS sustava s LSS-1 pregledajte i snimite „vruće“ ribolovne lokacije sa sinkroniziranim TrackBack-om. Povežite i dijelite prikaz StructureScan-a sa do tri dodatna HDS ekrana. Jednostavno prilagodite veličinu, boju i sadržaj u do četiri prozora prikaza sonara i GPS-a. Od sada sa HDS-om i StructureScan prikazom sonara, ribe Vas se doista trebaju bojati.

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

7 napisao Mladen Marković

PRVA NAGRADA U SENJ

napisao Mladen Marković

UDIČARENJE KANTARA Pošto se lov odvija na strmim terenima, olovo ne smije biti valjkastog, okruglog, stožastog ili bilo kojeg drugog oblika koji bi omogućio kotrljanje olova i sistema do prve rupe u kojoj bi zapelo. Poželjno je olovo ravnih ploha, no time ćete broj zadiva samo smanjiti, ali ih ne možete izbjeći u potpunosti

KOGA BOLI MORE III.

IZRADA PREDVEZA

32 napisao Mladen Marković

VRIJEME JE ZA FERMU

54 napisao Boris Bulić

STRANICA 36

JEŠKOM NA BRANCINA

IZBOR VARALICA

Lovnu dubinu ograničavamo na dva metra iz dva razloga. Prvi razlog je taj što će na toj dubini brancin najlakše uočiti špara, a ujedno će i špar uočiti brancina makar on bio i deset metara ispod pa će se na sve moguće načine pokušati sakriti

ZUBATAC - DVA U JEDAN

napisao Boris Bulić

napisao Marin Huzjak

MAUNSKI KANAL

81 napisao Boris Bulić

BRUSNIK II.

STRANICA 48

RAZDOBLJE OD KANTARA Kantari su najčešće prisutni u velikim jatima i mogu se vidjeti s površine prije nego zaronimo na brak. Ovo je jedna od rijetkih riba koja neće bježati kao munja ukoliko zaronimo ravno na nju. Kantar se počne lagano udaljavati, ali nam zna dopustiti da priđemo na domet

napisao Neven Šerić

BOONE

96 napisao Mladen Marković

FUSION MS - RA200

pripremila Božena Krapinec

OPASNI UBODI

110

KUP ROVINJA

116

STRANICA 104

RUBRIKE UVODNIK ULOVI VIJESTI PISMA ČITATELJA ZAKONODAVSTVO NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE RIBOLOVNI TERENI METEOROLOGIJA

napisala Valentina Prokić 7 14 15 16 22 26 28 44 80 82

ČVOROVI RIBOLOVNI FELJTON RIČ RIBARSKA OPREMA ELEKTRONIKA MOTORI SVIJET NAUTIKE PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI MALI OGLASI

86 88 94 96 98 100 102 104 122 132

19. ZAGREBAČKI SAJAM

100

napisala Božena Krapinec

Dragi prijatelji mora i ribolova!

vo, konačno je zatoplilo i može se na ribolov. Iako je more još uvijek prehladno, dobio sam informaciju da su lucevi ipak tu, no daleko na pučini. Ako se malo digne temperatura ... Znate već, odmah na posao. Konačno da i nama ribičima malo svane! Jer nam s druge strane kojekakvi stručnjaci slažu da ulovljenim ribama režemo rep! Koji svojim zakonom žele nama sportskim ribičima ograničiti ulov, odnosno ne dopuštaju da imamo ulov od prethodnog dana pa se moramo svaku večer vraćati u luke! Tko su oni? Radi se o grupi ljudi kojima diktira politika i politikanstvo. Tko je odgovoran? Pa isti oni koji tvrde da usklađuju naš zakon s Europom! Tko je odgovoran za te ljude? Sasvim sigurno odgovorno Ministarstvo! A tko je u dotičnom Ministarstvu zadužen za ribarstvo? Sasvim sigurno državni tajnik za taj resor! Tko je taj državni tajnik? Profesionalni ribar. Pa kako je došao na taj položaj? Političkom trgovinom HDZ-a i HSS-a. Da li je dotični u sukobu interesa? Po našim važećim političkim statutima nije. Da li bi bio u sukobu interesa u Europi? Zasigurno ne, jer Europa takvu politiku i političare ni ne poznaje niti priznaje. Zašto novi zakon u stvari ide na ruku profesionalnim ribarima? Zato da ribari glasaju za dotičnog državnog tajnika. Pa što će mu glasovi? Pa dalje se može napredovati do Sabora. I tu je priči kraj. Dragi prijatelji mora i ribolova! Nažalost neki od nas nisu razmišljali kada su birali i eto im sada. No moram reći da je nas sportskih i rekreacijskih ribiča jako puno i naš glas mora ići onom političaru koji će raditi za dobrobit nas i naše države jer samo tu imamo. Glas nas sportskih ribiča mora ići političaru koji će svoje znanje i sposobnost upotrijebiti da naše more ne bude prazna voda koju ti isti profesionalni ribari nemilosrdno tamane, na primjer, kada

vuku mreže stotinjak metara od obale pod izlikama da ih peru. Sve to uz blagonaklonost policije koja, nažalost, ne reagira na takve stvari. A kada reagira profesionalni ribar plati globu 400 do 500 kuna i dalje lovi, iako to ne bi smio. Sjetimo se samo plivarice koja je usred paške vale zapasivala i sustavno uništavala riblji fond, a kada bi došla policija uredno platila kaznu od 600 kuna i nastavila dalje zapasivati, dok su paški ribiči mogli samo škrgutati zubima od muke. No, pustimo profesionalne ribare i vratimo se na prijedlog novog zakona koji je izazvao mnoge reakcije sportskih i rekreacijskih ribiča. Ono što mnoge muči je nedostatak reakcije predstavnika Saveza koji je trebao sudjelovati u pripremi zakona. Tko je tu u pravu nije mi baš jasno, no ako savez, kao krovna ribička organizacija, kaže da je sve u redu i da je zakon kao takav dobar, a ribiči održavaju prosvjedne skupove, nešto ne valja. Kako će sve skupa završiti, teško je reći, no ako je bilo propusta netko mora od-

govarati i moralno i materijalno, bez obzira kako se zove i koju funkciju vrši. Dragi prijatelji mora i ribolova! Ovi puta neću politiku u svoju butigu jerbo je sve lipo i čoviku odma dođe toplo oko srca kada vidi kako imamo sposobne jude. Eto, kada vidite kako lipo rade s Podravkom, kako lipo kupuju vojne, a po novome i vatrogasne kamione! Kako lipo naši političari govoridu jedni o drugima. Kako se samo časte lipim ričima! Ma milina je to sve čuti. I zato se ne tribamo jiditi, jer, lipo van kažem, sve je na svom mistu. E! Dragi prijatelji mora i ribolova, ma nešto me ovih dana muči ovi napad na crikvu i na samog Papu. Bogati! Napali ovega miloga čovika ka da je... Kerum! Je Kerum! I njega napadaju, a da je pokrpat ceste po Splitu pa sada više nemaju buže. No vratimo se mi crikvi i popovima i maloj dici. Veli naš Bozanić, ne onaj ča radi novi zakon o ribolovu, onim svojim lipim glasom da je grijeh ako netko zna za slučaj zlostavljanja i o tome šuti. A zašto je crikva u Hr-

vata onda štitila velečasnog Čućeka? E! Zašto? Šalu na stranu, crkva ne smije propustiti niti jedan slučaj pedofilije i samo će tako ostati i opstati, pa makar morao i sam Papa abdicirati, što se u povijesti već događalo, a moralne ništarije moraju završiti u pržunu. Dragi prijatelji mora i ribolova! Imao sam čast da konačno osobno predam prvu nagradu Arbu 500 i Yamahin motor sretnoj dobitnici Đurđi Rodić iz Senja koja se nije mogla nadiviti svojoj brodici, zato – Plovi Đurđa, široko je more! A i vi lipi moji, nemojte sidit u konobi nego fino šćap ili tunju u ruke i ne dajte na se! Isto tako ne dajte da loši zakoni prođu, a to možete samo ako dobro birate, a da znate dobro izabrati dokaz je naš predsjednik Ivo Josipović koji je sasvim sigurno jedina svjetla točka među političarima. Ma kad boje razmislin, kamo li sreće da imamo još pokojeg Ivu Josipovića. Bilo bi sve lakše, a i poštenije, zar ne? Mladen Marković

PRVA NAGRADA-

ARBA 500 S MOTOROM

ako je nagradna igra Ribolova na Jadranu davno završila, njezin epilog dogodio se 22. ožujka. Naime, kada je nagradna igra izvučena počeo je snijeg i držao se do polovice prošlog mjeseca pa jednostavno nije bilo moguće isporučiti prvu nagradu, Arba 500 i motor Yamaha snage 15 konja. U dogovoru sa sretnom dobitnicom, našom čitateljicom Đurđom Rodić iz Senja, Arbu smo spremili i čekali bolje vrijeme. Sunce je granulo, snijeg se otopio i mi smo odlučili, 22. ožujka je dan isporuke, iako je baš taj dan padala kiša, tim više jer smo od Olivera, supruga gospođe Đurđe, saznali da je upravo taj dan njezin rođendan. Gdje ćeš boljeg poklona za rođendan nekome tko voli loviti lignje i ribu, kao što voli naša sretna dobitnica, koja u povjerenju niti malo ne vjeruje u nagradne igre. Na nagradnu igru Ribolova na Jadranu ju je natjerao suprug Oliver koji kao da je znao da baš tamo sreća vreba. Teško je opisati veselje naše sretne dobitnice kada smo se zaustavili pod dizalicom u Senju. Arbu je gladila rukom i pogledom, a u šali je zaprijetila suprugu da ona sada kada ima svoju brodicu više neće s njim u njegov gliser. Niti kiša nije mogla zaustaviti radost naše sretne dobitnice. Zapravo ne znamo tko je bio veseliji, gospođa Đurđa ili Oliver koji zajedno u ribolovu provode svako slobodno vrijeme. Sretnoj dobitnici Đurđi Rodić čestitamo još jedanput i nadamo se da će ona i suprug zaista uživati u plovidbi i ribolovu na Arbi 500, a nadamo se da ćemo koji puta vidjeti slike lignji ili riba, što ćemo vrlo rado objaviti.

Ulovi

PRVA orada Poštovana redakcijo Ribolova na Jadranu, neko vrijeme sam se dvoumila da li da vam pošaljem svoj ulov pa sam na kraju odlučila, zašto ne. Nije ni najveća riba, ali bome ni najmanja. Najbitnije je da je to moja prva orada od dvije kile! Bilo je ljeto pa smo otišli malo predahnuti na more jer ljeti radimo i po 12 sati. Oko 15 sati sam naješkala sipu koju sam ulovila u plićaku. Probala sam zabaciti za orade i iskušati novi štap Shimano Beastmaster koji sam dobila na poklon za rođendan. Čekala sam tako do 18 kad smo trebali otići doma na posao. Minutu prije nego što sam počela spremati zvono na štapu se toliko brzo podiglo da sam bila sasvim sigurna da je dobro zagrizlo. Kontra i borba kakvu nisam očekivala, nije mi bilo jednostavno jer ju je trebalo odvojiti od dna, a to mi je bilo posve novo. Polako sam je uspjela dovući do plićaka, a brat mi ju je pomogao izvaditi na barku jer nisam mogla sama. Bila sam vrlo sretna i ugodno iznenađena veličinom ribe! Nadam se da ćete objaviti sliku orade i mog Kikija koji je bio vrlo sretan poslije ručka. Inače, ribolovom sam se počela baviti iz hobija, prvenstveno iz gušta. Vaš časopis uredno kupujem svaki mjesec, a opremila sam se i knjigama... Pozdrav sa Cresa, Izabela Mužić

Starogradska grboglavka

Starogradski ribar od kolina Ivica Dujmović Mišulin, 25. veljače je u uvali Staroga Grada mrežom tijarom ulovio izuzetno rijetku ribu grboglavku (Brama brama, Bonnaterre, 1788.) tešku 1400 grama i dugu 45 centimetara. Ta je vrsta rijetka u našem moru i u Mediteranu. Obitava u Indijskom oceanu, južnim morima Pacifika, a na Atlantiku živi na zapadnom dijelu, od Kanade do Bermuda te na istočnom od Norveške pa sve do Južnoafričke Republike. Cijenjena je u prehrani. U toplim morima ova vrsta može narasti i do šest kilograma težine, a u dužini dosegne do jedan metar.

PETNAEST kilograma gušta

Denis Radan iz Vlašića na otoku Pagu parangal je bacio ispod Paškog mosta na dubinu od nekih dvadesetak metara prateći prvi rub. Posljednja je udica utopljena oko devet sati. Na moru lagana južina, sve baš kako treba biti, a onda se zakompliciralo. Denis je počeo skrušeno i meko mrmljati kako će platiti misu svetom Jerolimu ako u brod digne ono što se u dubini bili ka lancun. Borba je trajala pola sata nakon čega se rumbošvoja našla na pajolama. Naravno, Denisovoj sreći nije bilo kraja. Vaga je pokazala zavidnih petnaest kilograma težine, za što je, vjerujte, trebalo dosta truda da da se obradi nakon što je izašlo ispod peke. Srećom je bilo i vlašićkog vina koje je pomoglo da rumbošvoja još jednom zapliva.

Vijesti

Yamashita skosavice

Seaguar Big Game

kosavice se dijele na dvije grupe – one koje love i one koje ne love. Iz prve grupe izdvajamo Yamashitinu seriju klasičnih skosavica. Pored izvrsnog balansa i neupitno kvalitetnih dvostrukih krunica ove se skosavice odlikuju tipičnim ‘egi’ oblikom koji u lovnoj zoni ostvaruje izuzetno provokativan položaj i putanju koja je za sve lignje pogubna. S obzirom na uvjete u kojima lovite možete birati u bogatoj paleti boja. Sve skosavice imaju svjetleće elemente tako da je privlačna moć neupitna, pogo-

roljeće je uvijek bilo doba u kojem i najneodlučniji odlaze na more u potrazi za pučinskim predatorima. Lucevi, palamide i albakori spremno će prihvatiti ponuđene varalice, no samo ako su vezane na pravi način i pravom strunom. Seaguarov fluorokarbon za big game je bez ikakve dileme upravo savršen izbor za formiranje takvih predveza. Seaguar Big Game fluorocarbon je dostupan u rasponu od 90 do 130 libri, a dolazi u posebnim matasama u pakiranju od 30

tovo u uvjetima slabe vidljivosti kakva vlada u sumrak. Maloprodajna cijena ovih skosavica je 53 kune. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

VMC trokuke udice

metara. Savršen po svim svojim karakteristikama ovaj fluorokarbon jednostavno nema premca. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Hypercast TX Surf

K N

ajbolje od najboljeg – tako se najkraće mogu opisati ove vrhunske udice. VMC je od samog pojavljivanja na tržištu stekao slavu i renome koji nikako nisu bez osnove. S visokom kvalitetom i ekstra visoko postavljenim standardima, VMC drži sami vrh u ponudi trokukih udica. S ovim se udicama bez straha možete upustiti u borbu s najvećim i najborbenijim ribama

Jadrana. Bez obzira koju veličinu i model odabrali, ne možete pogriješiti. Oštre su do bola, a sastavom izuzetno otporne na pucanje i izvijanje, što je u ribolovu garancija uspjeha.

ao što mu i ime govori ovaj je štap namijenjen prvenstveno obalnom ribolovu u kojem je naglasak na dalekim izbačajima. Štap je izrađen po konceptu suvremenih surf štapova i teleskopske je izvedbe, dug 4,20 metara. Opremljen je s pet vrhunski navezanih vodilica koje omogućuju savršen raspored opterećenja na blank štapa prilikom zamaranja lovine. Uz

dobro podešenu kočnicu s ovim štapom nema straha jer sve sam odrađuje. Akcija štapa je 120/150 grama, a dostupan je po cijeni od 356 kuna.

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Pisma čitatelja

KOGA boli more III. U

časopisu Ribolov na Jadranu broj 3 – ožujak 2010. godine objavili ste tekst pod naslovom «Koga

boli more II». Kako je u tekstu naveden čitav niz neistina, kao zainteresirana osoba u skladu sa člankom 56. Zakona o medijima tražim da objavite sljedeći odgovor, poštujući odredbe članka 42. istog Zakona. Iz teksta navedenog članka proizlazi da sam ja kao predstavnica Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru autonomno, samovoljno i bez ovlasti Izvršnog odbora saveza djelovala u radnoj grupi za izradu novog Zakona o morskom ribarstvu. Takve konstatacije autora članka nisu istinite. Ukoliko se mene želi prikazati kao krivca zbog postizanja sporazuma s nadležnim Ministarstvom i civiliziranog razrješenja svih nesuglasica, i to iz redova onih, na žalost ipak članova Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, koji su svojim nedoličnim i neciviliziranim istupima u javnost bacili ljagu na sve športske ribolovce, ističem da bi u interesu športa i športskih ribolovaca ponovo postupila na jednak način. Moj osobni zadatak bio je da športski ribolovci u novom zakonu zadrže isti status kao i u postojećem zakonu, i taj zadatak je u potpunosti obavljen, uz postupanje u skladu sa svim odlukama Izvršnog odbora saveza, a tekstom novog Zakona mogu biti nezadovoljni samo oni koji se ni do sada nisu bavili športskim ribolovom športa radi. Svih pet radnih verzija Zakona uključujući i konačni prijedlog teksta Zakona o morskom ribarstvu proslijeđene su u tajništvo Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru odmah po pri-

mitku. Svi pozivi za sjednicu radne grupe i zapisnici sa sjednica, osim posljednjeg, slani su iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja paralelno meni osobno i tajništvu Saveza. Sve pismene primjedbe koje sam uputila radnoj grupi slane su prethodno Savezu i po odobrenju predstavnika Saveza, predsjedniku povjerenstva za izradu Zakona. Sve moje usmene i pismene primjedbe na prijedloge novog Zakona u raznim fazama izrade tog prijedloga uvijek su i u cijelosti bile u skladu s odlukama Izvršnog odbora. Konačno, da sam postupala suprotno, sasvim sigurno ne bi više bila na niti jednoj funkciji u Hrvatskom savezu za športski ribolov na moru. Nadalje, iz objavljenog članka proizlazi da je Izvršni odbor Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru na sjednici održanoj dana 9. siječnja 2010. godine donio odluko da Savez mora stajati iza zaključaka javne tribine i da se ja te odluke Izvršnog odbora nisam držala u radu povjerenstva za izradu zakona. Ova tvrdnja je neistinita jer iz zapisnika sa sjednice Izvršnog odbora proizlazi da je u pogledu ove točke dnevnog reda donesena slijedeća odluka koju prenosim neposredno iz zapisnika: «Predsjednik Marinović je uzeo riječ i predložio slijedeći zaključak članovima IO da ga prihvate: 1.Ključ rješenja naših zahtjeva za izmjenom određenih članaka Nacrta prijedloga Zakona o morskom ribarstvu, je u sastanku s ministrom Čobankovićem. Ukoliko dođe do sastanka s ministrom, HSŠRM će predstavljati gospoda Marinović, Kuljiš Babić i gđa Bajlo. 2.Gđa Bajlo će pripremiti integralni tekst prijedloga izmjena članaka kako bi u slučaju pri-

hvaćanja istih, tekst izmjena bio spreman. Hrvatski savez za športski ribolov na moru traži sljedeće: kako ne postoji samostalna rekreacija već športska rekreacija i športski ribolov, to se rekreaciju na moru treba organizirati kroz HSŠRM da postane sastavni dio našeg saveza; treba ukinuti prijedlog da ministar može određivati područja gdje će športski ribolovci loviti: da se parangal vrati pod športski ribolov kao i do sada; da se ukine prijedlog o označavanju riba (rezanje repova) da kilaža ostane kao i do sada da se u čl. 82 Prijedloga zakona unese i HSŠRM 3. One županijski savez koji do sada nisu održavali prosvjedne skupove, trebaju ih održati do 25.1.2010. godine. 4. Svaki županijski savez sakuplja peticije svojih članova do 25.01.2010. godine te ih potom svaki županijski savez za sebe dostavlja na adresu kabineta ministra u Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ul. grada Vukovara 78, Zagreb. 5. Potrebno je hitno stupiti u vezu s ravnateljem športa u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kako bi nam dalo pismenu potvrdu našim zahtjevima i istu prije sastanka s ministrom Čobankovićem dostavilo ministru. Zaključak je jednoglasno prihvaćen.» Zaključci Izvršnog odbora Saveza iz točaka od a) do f) identični su zahtjevima koje sam ja u ime Saveza postavljala Ministarstvu prije i nakon svakog sastanka radne grupe za izradu Zakona. Svi akti na koje se pozivam nalaze se u tajništvu Saveza. Konačno, iz podataka o osobama navedenim na kraju teksta razabirem da je riječ o osobama

koje su svojedobno Hrvatskom savezu za športski ribolov na moru predložile zajednički istup prema Ministarstvu, međutim, Izvršni odbor Saveza takav prijedlog nije prihvatio, što je vidljivo iz odluke Izvršnog odbora Saveza od dana 10. veljače 2010. godine. Odgovor na pitanje autora članka na čijoj sam strani bila za vrijeme izrade zakona je sljedeći: bila sam i jesam na strani sporta i sportaša, a oni koji me žele prikazati u drugačijem svijetlu sa sportom nemaju ništa zajedničkog već im služi kao paravan za nečasne radnje kojima stigmatiziraju sve sportske ribolovce. U Zadru, 19. ožujka 2010. godine Ardena Bajlo

Poštovani kolege ribiči! Zbrka oko novog zakona je definitivno zbrka i tu pogovora nema. Nije nam stalo da budemo suci u sporu između Ministarstva, Saveza i ribiča, ali smo smatrali da trebamo objaviti svako pismo i mišljenje. Činjenica je da je novi zakon loš i tu za nas u redakciji nema dilema. Kada se samo sjetimo koliko nivoa dozvola za ribolov imamo, sve je jasno. Nekada su postojale dvije kategorije - profesionalci i sportski ribiči. Ta podjela bila je dobra, no politikantstvo i polupismeni političari koji uvijek rade u nečijem, a zapravo u svojem interesu, napravili su podjele koje idu njima u korist. Državni tajnik u Ministarstvu koje je zaduženo za ribolov i ribe došao je na to mjesto po načelu dogovora političkih stra-

naka, iako je u sukobu interesa. Čovjek ima svoje brodove za profesionalni ribolov, a novi zakon ide na ruku profesionalnim ribarima. Podilazeći ribarima traži glasove za daljnje napredovanje u politici, a jedini cilj koji vidimo je – Sabor. Priča o davanju svojih brodova na upravljanje nekome ili nekoj ne drži vodu, ma što god netko tvrdio. Ne bi nas čudilo da dopusti profesionalnim ribarima lov orade u mrijestu, odnosno da ukine lovostaj, jer apetiti tih ljudi su ogromni i upravo se iz njihovih redova čuju takva suluda naklapanja. No, Ministarstvo i služba koja je pripremala ovakav zakon su jedna strana, Savez druga, a na zadnjem smo mjestu mi ribiči koji ćemo morati rezati repove, pisati izvješća i Bog te pitaj što još ne, dok će

profesionalcima biti sve dopušteno. Tko je na zakonu trebao raditi? To svakako interesira nas sve ribiče i nas u redakciji, no da nešto ne valja to je kristalno jasno. Ministarstvo je predložilo zakon, Savez ga je očigledno prihvatio, ribiči diljem Hrvatske prosvjeduju! Tko je u pravu? Na to pitanje ne znamo odgovor, no sasvim sigurno znamo da netko mora odgovarati za svoje postupke. Ako je to stručna služba koja je izradila zakon, svakako mora objasniti otkuda nelogičnosti u njemu. Ako je to Savez, zašto je to dopustio, ma tko god bio zadužen da sudjeluje u izradi zakona. I na kraju, zašto ribiči prosvjeduju ako je sve u redu, kako tvrde u Savezu. Navedena pitanja traže odgovore, stoga Ribolov na Jadranu

otvara tribinu. Ponavljamo, ne želimo biti suci u nikakvom i ničijem sporu, ali tražimo da se sve razjasni. Stranice ovog časopisa su otvorene za sva mišljenja i za sva reagiranja pa tako objavljujemo i pismo Ardene Bajlo, koja je po mnogima krivac za prijedlog zakona. U svom pismu odgovara na prethodno objavljena mišljenja u kojima je direktno prozvana. Objavit ćemo i sva zanimljiva pisma čitalaca, naših kolega ribiča koji ne žele ribama rezati repove jer gospodo draga toga nigdje nema. To je samo jedna od naših izmišljotina, jer ako usklađujemo naše zakone s europskim, moram odmah reći – Europa se s ovakvima zasigurno ne bi složila. Mladen Marković Glavni i odgovorni urednik

Pisma čitatelja

FEUDALIZACIJA Jadrana

oštovana redakcijo, o b r a ća m v a m se zbog velikog problema u Jadranu koji muči mene i moje prijatelje, a vjerujem i vas i većinu sportskih ribolovaca. Riječ je o najnovijem obliku feudalizacije Jadranskog mora, riječ je o PP Lastovsko otočje. Naime, svi znamo o čemu se radi i za što je naša lijepa Hrvat-

ska dala suglasnost lokalnoj samoupravi da od nas sportaša napravi kriminalce i dovede nas do ruba izumiranja. Da, dobro ste pročitali, do ruba izumiranja jer samo je pitanje vremena kada će se i drugi naši škoji proglasiti Parkovima prirode i kada će se i za njih izglasati isti zakoni kao za Lastovo. Lastovo, po meni jedan od najkvalitetnijih dijelova Jadrana za ribolov dodijeljen je pojedincima koji su samo svojim

prebivalištem stekli pravo da love u tome djeliću raja i da rade što žele. Takvo postavljanje stvari direktno krši Ustav RH i diskriminira sve ostale, po zakonu jednake ljude. Ljude koji su spremni izdvojiti pozamašnu svotu novca da barem na nekoliko dana uživaju u tome raju. Svi znamo da sportski ribolov nije nimalo jeftin, to je sport koji na puno načina uvelike puni državne blagajne. No sada je sve pripalo domicil-

nom stanovništvu koji u tom raju radi što želi, bez nadzora i ikakvih dokaza. Svi koji su ikada tamo bili znaju o kakvim se kriminalnim djelima domaćih pojedinaca radi. Lokalna policija na to samo okreće glavu, dok nas ostale ‘nelastovce’ kažnjavaju i za najmanju pogrešku. I što je najbolnije, dok nam uzimaju opremu i ispunjavaju prijavu otvoreno nam govore da više ne dolazimo na njihove škoje.

Ja se inače bavim podvodnim ribolovom, mnogo sam puta bio na Lastovu i svega sam vidio i doživio. Dok ronim često naletim na desetke kila smrskane i uništene ribe u plićacima. Nije tajna kako do toga dolazi i koja je opaka alatka odgovorna za takav pomor. Koliko sam puta samo doživio, u mimoilaženju s drugom lastovskom ribarskom brodicom, da nakon što dignem ruku i javim se čovjeku ovaj meni pokaže srednji prst i pošalje me u pm… Uz neizbježno pitanje što ja radim u njegovom moru. Primitivno, ali istinito... I sada ljudi moji dragi, kada smo im ostavili taj komadić raja i kada više nitko nije dobrodošao tamo, što mislite kakav će to postati Eldorado za privilegirane domaće? Sada te iste domaće (naravno pojedince) nema više tko kontrolirati i nadgledati!?

Jedini svjedoci tog lokalnog kriminala smo bili mi ‘nelastovci’ koji ne pripadamo tome škoju i koje je država izopćila kao najveće kriminalce. Posebno bih htio istaknuti podvodnu pušku koja je u PP Lastovo, u odnosu na druge alate sportskog ribolova, izrazito diskriminirana dok cijeli svijet zna da je puška zapravo najselektivniji alat za ribolov. Ljudi moji dragi, ja vas samo pitam do kada ste spremni i dalje trpjeti? Do kada ćemo puštati lokalnim moćnicima s vezama po Saboru da nam se smiju iza leđa zbog uspjeha u svom naumu – izopćavanja sportskih ribolovaca, a pogotovo podvodnih ribolovaca, iz njihovog društva, a pri čemu oni zadržavaju sve privilegije. Po meni je jedini lijek takozvanom Pravilniku ustavna tužba u kojoj bi trebalo zahtijevati da se u PP Lastovo zakoni primjenjuju

na sve jednako, a da se ribolovne zone periodično izmjenjuju svakih nekoliko godina. Taj njihov Pravilnik ja objašnjavam ovako: ljudima s Lastova koji se iskrcaju s katamarana u Splitu bi zbog samog stupanja na rivu trebalo naplatiti dnevnu kartu, a ako žele uz to nešto kupiti, tada bi ih trebalo poslati u Makarsku po dnevnu dozvolu za kupnju u Splitu. U gotovo identičnoj situaciji smo i mi podvodnjaci kada, primjerice, poželimo loviti na Sušcu. Tada moramo po dnevnu dozvolu otići u Ubli koji nije nimalo blizu. A tek glupost da je gospodarski ribolov dozvoljen, a sportski ribolov skoro pa nikako! Pa ljudi moji, to ne postoji nigdje na svijetu jer je znanstveno dokazano da sportski ribolovci ulove tek 1 posto cjelokupnog ulova, dok za sve što nabavljaju za potrebe svoga sporta plaćaju PDV kojim pune

proračun.S druge strane gospodarski ribari sve što nabavljaju za potrebe svoje djelatnosti dobivaju povrat poreza, uz što im još dodatno država subvencionira gorivo. Svi mi koji smo u doticaju s morem znamo koliko toga ti profesionalci prijave, a kolika se količina ribe proda na crno. Čast iznimkama koje ipak misle na očuvanje ribljeg fonda. Neka mi ne zamjere baš svi Lastovci na ovome pismu jer sam siguran da nisu svi takvi kakvim ih ja opisujem, a za one pojedince koji se pronađu u ovoj priči, a njih je mnogo, i nije me briga. Htio bih samo neka shvate da more nije ničije privatno vlasništvo i da svi imamo jednaka prava za uživanje u njemu!!! S poštovanjem, sportski ribolovci s Hvara (imena poznata redakciji)

Pisma čitatelja

AUTOGOL Saveza P

oštovani glavni uredniče, prvo da se predstavim, zovem se Igor Primožić, dugogodišnji sam podvodni ribolovac (od 1976. godine), nekadašnji član reprezentacije A i B, još uvijek aktivan u podvodnom ribolovu. Čitajući vaše tekstove u Ribolovu na Jadranu, slušajući razne komentare na radiju pa i «Pomorsko veče» od 1. veljače 2010. iz riječkog studija moram reagirati na sve navedeno. Zakon o morskom ribarstvu imali smo 1975. godine i nije se mnogo razlikovao od današnjeg osim što je imao još više podjela na famozni rekreacijski i dopunski ribolov. Doduše, prije se dopunski zvao mali privredni ribolov. Dodvoravanjem prijašnjeg predsjednika Saveza gospodina Franje Zivka vladajućoj politici (1991.) pravo

prodaje dozvola dobio je i Ronilački savez koji, priznat ćete, nema nikakve veze sa sportskim ribolovom. Time je počela degradacija Saveza i sportskog ribolova. Nakon toga počele su podjele na famozni rekreacijski i sportski ribolov, a sve zbog plaćanja članarine savezu (50 kuna). Sada kako znate, rekreacijska dozvola košta 500 kuna, a sportska 400 kuna sa članarinom Savezu. U rekreacijskom ribolovu dozvoljava se vrša što nije sportski alat, ali ne dozvoljava se podvodna puška koja je pravi sportski alat. Samim time svojim si je ponašanjem Savez zabio veliki autogol. Razdvajanje sportskog ribolova nije smio dopustiti, ali su tada kao i sada bile prisutne neke čudne igre predsjednika Saveza. Da pojasnim, novim prijedlogom zakona koji je procurio u javnost NE OD STRANE SAVEZA koji je trebao biti pokretač primjeda-

ba na isti, nego od pojedinaca bliskih radnoj skupini, počeli su sve glasniji protesti sportskih ribolovaca, još uvijek bez reakcije Saveza za sportski ribolov. Sadašnji predsjednik dr. Đuro Marinović ne smatra shodnim reagirati i oformiti radnu skupinu u Savezu koja će se pozabaviti tim problemom, problemom nelogičnosti u stavci koja se odnosi na podvodni ribolov, kao ni sramotnim stavkama zakona koje se tiču udičarskih alata. On daje ovlasti gospođi Bajlo da zastupa Savez. Znate i sami koliko puta se dotična pojavila na radnim sastancima? Od svih kvalitetnih i kompetentnih ljudi u Savezu (35 000) mislim da se mogao pronaći pravi kadar za pregovore s Ministarstvom i tajnikom Božanićem. Tu je gospodin Soldo iz instituta, poznati Frane Zanki pa izbornik reprezentacije u podvodnom ribolovu Livio Fi-

orentin od strane podvodnjaka vezanih uz probleme oko podvodne puške. Ali ne, u Savezu se ponašaju kao da ih nije briga. Doduše, gospodin Marinović MRZI podvodnjake, stoga me neke stvari ne čude. Mislim da treba potaknuti članstvo da svoj gnjev usmjere i na dotične, po meni neodgovorne ljude u Savezu koji misle da je Savez i članstvo tu radi njih, a ne obrnuto. Oni su tu da predstavljaju članove Saveza i njihove interese, a ne neke svoje uske političke interese i prepucavanja. Toliko o tome. Predložio bi vam da u nekom od idućih članaka dotaknete famozni dopunski i tradicionalni ribolov. Po novom zakonu tu ulazi ludar, tramata i kogul. I sami znate koliko su ti alati štetni. Ako se već vrši pritisak pojedinaca koji se time bave, onda neka love na tradicionalni način kako se lovilo prije 50 godina, bez hidraulike za povlačenje konopa, na ruke, pa neće zapasivati more s pet, šest kilometara konopa. Osim toga, famozni dnevni lov gofova plivaricama za gofa i palamidu dopušta zapasivanje orade i brancina u mrijestu i vađenje po tri, četiri pa i šest tona te plemenite ribe. Protiv toga se trebamo boriti svim sredstvima (pa i člancima u vašem cijenjenom listu). Ako su oni registrirani za lov gofa, onda neka love gofa, a ne orade i brancine. Svi sportski ribolovci zajedno za 10 godina ne ulove toliko ribe koliko oni ulove u jednom jedinom zapasu. Sramota! Inspekcijska služba udičare s, ne daj Bože, više od dva štapa u upotrebi, kao i podvodne ribolovce s više od dvije puške smatra većim kriminalcima i štetočinama od gore spomenutih ribara ‘zaštitnika ribljeg fonda’. Igor Primožić

Vijesti

Normic Tuna Stick Gold

Dinamo svjetiljka

arka je svoju ionako bogatu ponudu obogatila najnovijim programom svjetski poznatog branda Normic. U ponudi se nalazi zavidno veliki izbor izuzetno kvalitetnih štapova za big game. Posebnu su nam pažnju privukli štapovi Tuna Stick Gold nevjerojatno male težine, a izvanredno velike žilavosti i nosivosti. Ovi su štapovi opremljeni sa šest savršeno navezanih valjkastih vodilica tipično zlatne boje po čemu su i dobili ime. Naravno, osim fizičkog izgleda koji fascinira, libraža je barem jednako impresivna. Izrada –

va praktična svjetiljka s tri LED diode ima dva moda rada s jednom ili s tri diode. Osim što je mala i lagana, ima i jednu veliku prednost nad drugim baterijskim lampama - ne trebaju joj baterijski ulošci! Ova svjetiljka radi na principu indukcije. Dovoljno je 4 do 5 minuta jednolično okretati ručicu i svijetlit će 8 sati, dakle skoro cijelu noć. S obzirom da ova lampica proizvodi električnu energiju, pomoću nje možete puniti mobitel. S par minuta vrtnje ćete napuniti mobitel sasvim dovoljno da obavite nužan poziv ili pošaljete poruku. Pri kupnji dobivate

savršena. Cijena – vrijede svake lipe. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Yo-Zurijev Flash Dancer

adapter za vaš tip mobitela i kabel. Na kraju i jedna loša vijest moramo napomenuti da se s kupljenom svjetiljkom ne isporučuje mobitel. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Štap Sidney

Š L

ignjolov je osjetljiva disciplina u kojoj sitnice često imaju odlučujuću ulogu. Ispravan odabir boje u kombinaciji s dostupnim svjetlom nije svaki puta lako pogoditi. Ovaj lignjar iz Yo-Zurijeve palete ima specifično hologramski obojano tijelo tako da nije ovisan o količini ili kutu svjetla poput ostalih skosavica. Naime Flash Dancer pri svakom po-

maku reflektira niz svjetlosnih impulsa koji u kombinaciji s velikim i ‘živim’ okom neodoljivo privlače lignje. Dostupan je u osam boja i veličini 3,25 grama. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

tap Sidney predstavlja još jedan izvrsni uradak iz bogate palete proizvoda koje popisuje Linea Effe. Ovaj teleskopski štap ima četiri sekcije, a opremljen je kvalitetnim vodilicama od kojih su prve dvije trostopne, a treća klizna. Štap je dug 3,50 metara, a ima težinu izbačaja 50 do 150 grama. Sklopljen je dugačak tek 108 centimetara. Sidney je izvrsno koncipiran tako

da može izdržati uistinu velika naprezanja kako prilikom izbačaja tako i prilikom zamaranja lovine. Cijena ovog štapa u maloprodaji je 132 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Zakonodavstvo

ŠKARE

Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

riginalnost u donošenju mjera koje bi trebale spriječiti sportsko-rekreativnog ribolovca da nakon uspješnog ribolovnog dana svoj ulov pretvori u novac, materijalizirati će se u jednostavnom alatu - škarama. Tim oštrim škarama sportaš će ulovljenu ribu iz obitelji ugostiteljski interesantnih, neposredno nakon ulova pažljivo olakšati za polovinu repne peraje. Time će polurepa riba biti onesposobljena za plivanje u vitrinama restorana, na štandovima ribarnica itd. Rep, tj. polurep bi trebao svjedočiti o njenom podrijetlu koje će joj sprečavati ulazak na tržište u društvu ostalih cjelovitih riba s urednim osobnim ispravama. Naša osebujna normalnost na koju smo se navikli da tržištem

između legalnih, u gospodarskom ribolovu ulovljenih morskih stvorenja, sasvim mirno prolaze i onih iz svih ostalih ribolovnih kategorija, trebala bi konačno, kao i svugdje u normalnom svijetu, postati nešto nenormalno i podložno sankcijama. Raširenost pojave nezakonite prodaje ribe primorala je zakonodavca da konačno pokuša stati na rep dijelu ilegalnih riba ulovljenih u sportsko-rekreativnom ribolovu. Promatrajući ovu mjeru kao samo jednu u nizu nepostojećih, a prijeko potrebnih budućih mjera koje bi trebale smanjiti pritisak na priobalni riblji svijet, mora se priznati da ima smisla. Ako u ničem drugom onda u jednostavnosti provođenja. Oni koji trguju sportsko-rekreativnom ribom pronašli su u ovom zakonu opasnog neprijatelja. Žestoki

javni napadi prijedloga zakona pripremljenog u kuhinji Ministarstva ribarstva, u službi su utapanja i najmanje promjene u vodu i priželjkivanja njenog potonuća u zaborav te nastavljanja ribarenja po starom običaju. Zakonske novotarije će djelomice platiti i nedužna većina. Oni koji su najmanje odgovorni i koji na crno riblje tržište nisu ni primirisali, poslušno će morati rezati repove svojih riba kao potencijalno opasne robe s pripadajućom tržišnom vrijednošću. Dan koji bi trebao biti posvećen uživanju na moru i ribolovu, tim će kirurškim zahvatom na ribi prerano završiti u odbojnom i ponižavajućem činu rezanja repa.Taj nemalo drastičan ritual dokazivanja nedužnosti podrazumijeva i neku trajnu, prošlu i buduću krivicu koju sada, pod zakonskom prisilom, rezanjem

repa treba okajati i isprati. Pohvaliti se takvom ribom bilo kome uvijek će povlačiti za sobom i pitanje: - Zašto je otkinut rep? - jer i mala djeca znaju kako riba treba izgledati. Odgovor - Takav je zakon. – otvarat će samo još pitanja i potpitanja, uz vrlo vjerojatno podosta podsmijeha i zadirkivanja, pa će užitak ribičkih priča oko samog ulova biti trajno upropašten tržišnom vrijednošću ribe i njenim podsjetnikom - polurepom. Odavno u naprednijim zemljama razvijene svijesti dobar dio sportskih ribolovaca pušta ribu natrag u more nakon što su je ulovili i uživali u njenoj borbenosti. Nema sumnje u svijest našeg sportsko-rekreativnog ribolovca, ali puštanje ribe je ipak luksuz na koji će se pričekati još neko vrijeme.

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Vijesti

Carbon Pro

luorokarbon je odavno postao imperativ u ribolovu većine riba. No nije svejedno koji fluorokarbon koristite. Definitivno vrh ponude drže Saguarovi fluorokarboni među kojima posebno visoko kotira Carbon Pro. Ovaj fluorokarbon je izuzetno otporan na abraziju, odlično drži na čvoru, a nakon potapanja je potpuno nevidljiv. Dostupan je u pakiranju od 200 jardi odnosno 182,88 Informacije metra u veličinama od 12, 15 i ŠKORPION DNC 20 libri. Carbon Pro ribe provje10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 reno ne vide tako da je uz njega Telefon 01 / 2322 - 515 uspjeh zajamčen.

Stonfo perlice

rednost koju imaju ribolovci koji koriste perlice iz programa Stonfo odavno je utvrđena kao pravilo. Za razliku od ostalih sličnih proizvoda, Stonfo perlice ne pucaju ni pri najvećim opterećenjima. Prame montirane preko tehnosfera se okreću u svim smjerovima tako da nema petljanja ni mršenja, dok granične perlice svoj posao graničnika i čuvara čvorova odrađuju besprijekorno tako da je prezentacija mamaca uz njih i više nego prirodna. Maloprodajna cijena paketića perlica je 25 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Stonfo matasine

rijeme je panule na gofa, a poznato je da za to nema bolje ješke od žive iglice. Mada je ponekad teško doći do tako kvalitetne ješke, uz matasine to postaje dječja igra. Dovoljno je matasinu pustiti na nekih tridesetak metara iza broda, dati malo gasa i za kratko vrijeme iglica je na brodu. Zahvaljujući brojim svilenkastim nitima povezanima u čupicu, iglica se u trenutku napada svojim nazubljenim kljunom u matasinu naprosto zaplete. Nakon izvlačenja iglica se lako oslobađa i što je najljepše, ostaje

potpuno nepovrijeđena. Stonfo matasine možete kupiti u žutoj, plavoj i zelenoj boji, u pakiranjima po deset komada. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Strune Stren

onic upredenica pružit će vam klizanje kroz vodilice kroz mnoga bacanja zbog svog okruglog profila, izuzetne snage na čvoru i glidecoat premaza. Microfuse upredenicu ćete vidjeti iznad vode bilo po mraku, bilo po danu, jer osim što je neelastična i na čvoru nosiva, premazana je fosforescentnim premazom. Najlon Stren je idealan za morski ribolov jer je prozirno plavo bijele boje, otporan na abraziju i bez memorije. Blood Red je najlon namijenjen morskom ribolovu, velike snage i visoke izdržljivosti zbog načina proizvodnje patenInformacije tiranom Stren tehnologijom. Bez memorije je, nosiv na čvoru, mek i otporan na abraziju. Svojom bo- ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL jom se odlično prilagođava uvje- 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517 tima na moru.

Pisma čitatelja

SHIMANO na dar P

oštovani, vjerni sam čitatelj vašeg časopisa Ribolov na Jadranu i bio bih vam veoma zahvalan ako mi možete pomoći u vezi jedne informacije. Dobio sam na poklon multiplikator SHIMANO TR2000 LEVER DRAG- Charter Special, 4 BALL BERINGS ( A-RB), GERA RATIO 4,2:1, SPOOL DIA. 50,0mm, WEIGHT 485g, LINE CAPACITY lb.(yds.) 20 (300), ali nikako ne mogu pronaći koliki je MAX DRAG (snaga povlačenja) to jest snaga kočnice ovog multiplikatora? Da li je ovaj multiplikator pogodan za dubinsku panulu s olovom čuvarom (zubaci i gof)? Srdačan pozdrav, Roko

E Roko, Roko! Onoga koji ti je poklonio ovaj multiplikator poljubi u oba obraza jer ti je poklonio zaista vrijedan dar. Naime, ovaj Shimanov multiplikator je jedan od noviteta za ovu godinu, a radi se o multiplikatoru koji je vrlo robustan i ne samo da je dobar za panulati zubaca i gofa nego je i brz, pa ga možeš koristiti i kada loviš na dubokim brakovima. Naime, u njemu je veliki zupčasti kotač koji omogućuje brzi prijenos 5,2 : 1, a težina mu je oko 500 grama, što ga čini pogodnim i za lov na dubini. Ovaj multić je namijenjen korištenju na čarter brodovima pa je zato i predviđen za svakodnevnu grubu upotrebu, što garantira da ćeš ga dugo koristiti. Što se tiče snage kočnice ona se može stisnuti nešto ispod deset kilograma, što je dovoljno i za panulu i za lov na dubini. Mladen Marković

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Natjecanja

Sudionici 9. ZUBIJADE ispod lovranskog zaštitnika Sv. Jurja

9. ZUBIJADA Napisao i snimio Ivica Škec

vrijeme karnevala ŠRD Zubatac – Crotek iz Lovrana organizirao je 6. veljače tradicionalno natjecanje u ribolovu pod maskama - 9. Zubijadu. Bez obzira na tmurno vrijeme i laganu kišicu, ove godine se okupilo više od četrdesetak maskiranih ribara. Kao i uvijek, bilo je tu svakakvih likova, Indijanaca, gusara, Meksikanaca, diplomanata, ribica, pčelica, mišića, čarobnjaka... Gusarska obitelj Matulja imala je sve osim gusarskog broda, a stigli su direktno s Kariba. Najbrojnija, a moramo priznati i najljepša, bila je grupa ŠRD Jadran iz Opatije pod simboličnim nazivom Prosvjed protiv.... Radilo se o mnogo opatijskih riba i ribica koje su na ovaj na-

čin prosvjedovale protiv novog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Ove godine po prvi puta pridružili su se natjecatelji ŠRK Meduza iz Rovinja, ŠRK Preluk iz Matulja i ŠRD Luben iz Rijeke. I ove godine došla je Barbara iz Malog Lošinja, s jatom prekrasnih pčelica. Veselu atmosferu podgrijavala je karnevalska muzika, tako da smo nakon tradicionalnog đira po starom lovranskom gradu i plesa na placi, dovezli natjecatelje u zonu ribolova, lovranski mul. Propozicije su uvijek iste: Natjecanje se odvija štapom s obale u dvije kategorije – do 16 godina i preko 16 godina starosti. Natjecanje traje dva sata. Ulov se samo broji a ne važe. Nagrađuju se i najljepše maske, također u dvije kategorije.

Ješka je slobodna – od dagnje i lignje do pancete i paprike. Natjecanje je počelo po laganoj kišici, da bi u drugom satu zapuhala prava burica i smrzla ruke naših hrabrih ribolovaca. Moramo pohvaliti svu dragu dječicu koja su, iako dobrano

promrzla i mokra, ostala do zadnjeg trenutka na svojim mjestima. Jedva su dočekali kraj natjecanja kako bi se malo zagrijali uz pijat fažola i čašu toplog napitka. Oni malo veći ribari su nakon koje čašice vina zaplesali pod maskama. Već

Rezultati ribolov broj riba

U-16 1

MORENO MILINOVIĆ

ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

IRIS MATULJA

ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

LEON MAUL

ŠRK JADRAN OPATIJA

TONKO PAVIČEVIĆ

ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

MATEA KRŠANAC

ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

Prekrasna grupa riba i ribica Prosvjed protiv... ŠRK Jadran Opatija

Marinella, Antonella, Mistral, Gala i Iris

Barbara i njene Pčelice iz Malog Lošinja Najmlađi sudionik – Opasni gusar Val Matulja mora malo marendati

Maske

Seniori 1

GUSAR - ALEN BILIĆ iz ŠRK MEDUZA ROVINJ

ČAROBNICA – JOLANDA ŠKEC iz ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

GRUPA PROSVJED PROTIV... IZ ŠRK JADRAN OPATIJA

NONA MRAZICA – LOREDANA JURETIĆ iz ŠRK PRELUK MATULJI

KLAUN – MARINELLA NEGRIĆ iz ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

MAČKICA – MATEA KRŠANAC iz ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

Kategorija do 16 godina

Rezultati ribolov broj riba

U-21 1

IGOR SUŠANJ

ŠRK JADRAN OPATIJA

CLAUDIO SPONZA

ŠRK MEDUZA ROVINJ

MARINA MAVRINAC MATULJA

ŠRD ZUBATAC – CROTEK LOVRAN

iskusni tim za logistiku, Bruno i Zoran, i ove je godine pripremio izvrstan fažol i domaće kobasice. Kontrolu ribolova i ispravnost ribolovnih dozvola obavila je službena brodica slovenske pomorske policije Mali Kekec ( maskirana brodica iz Opatije). Ulovi su bili odgovarajući vre-

menu i kategoriji natjecanja, tako da je najveći ulov bio čak sedam riba. Rezultate u ribolovu bilo je lako odrediti glavnom ribolovnom sucu Brunu Mavrincu, ali komisija za ocjenu maski, u sastavu Valter Gržeta i Elza Stambulić, imala je puno teži i odgovorniji zadatak.

Svijet ribolova

CRVENI mundiri Napisao Željko Vinčić, snimioToni Ivetac

imsko doba koje je iza nas nije za podcjenjivanje. Hladnoća, jake struje i riba u dubokom nisu elementi koji će potaknuti volju za odlaskom u ribolov. Nekako je ljepše ostati doma uz toplu peć. Ipak, posljednjih tjedana s pri-

jateljem Tonijem uporno izlazim na par provjerenih pozicija pokušavajući uloviti mole kojih bi u ovo doba godine trebalo biti. Te naše pozicije uglavnom su uz obalu koja se naglo spušta u dubinu do 40 metara. Dno je kamenito i ima mnogo grota pa je za sidrenje najbolje imati ovakvo, sklepano od komada cijevi i građevinske armature.

Na takvom dnu sidro često zapne, a ako je ovakve konstrukcije na jači potez ili povlačenje motorom u kontru kraci mu se isprave i sidro je slobodno.

Naješkao sam sistem s malim komadima lignje, 5 x 10 mm, ne većim, i štap se odjednom savio do površine. Otpor je solidan, malo neobičan jer ne šija kako je uobičajeno, osjećam nekakve čudne trzaje Uglavnom, lovili smo na ruku, kančanicom. Za ješku smo koristili lignje i sardelu, ali ulov nam nije bio za pohvalu. U par

Za kamenito dno puno grota najbolje je imati ovakvo sidro pokušaja nismo uspjeli pronaći mole u količinama vrijednim spomena. Bilo ih je ili ispod mjere ili malo. Uz njih koji arbun, menula i to je sve. Iz dosade počeo sam kopati po priboru i ugledao jedan gotovi sabiki predvez. Stoji omotan uz ostale rezervne predveze još od prošle godine kada sam na njih lovio šure. U redu, rekoh, idem probati, ništa ne košta. Montirao sam ga na štap na kojem sam imao 150 metara najlona 0,40. Sabiki je solidan, na njemu su udice broj 2, najlon 0,35. Na kraju olovo 100 grama u obliku duge suze, tako brže dođe do dna. Malo po malo došao sam do toga kako zabaciti. Sistem je takav da dok sam na sidru zabacim naprijed u kurenat što dalje. Cijeli predvez tako tone

Gotov sabiki predvez

i kada dodirne dno počinjem lagano jiggati dok ne počne otpor. U prvih par puštanja odmah su počele menule ali one me ne zanimaju, prvo nisu mi ciljana lovina, a drugo ne volim ih i izbjegavam. Za to vrijeme prijatelj je počeo po malo dizati mole, a sprdnje na moj račun, štap i sabiki nije nedostajalo. Nisam se predao. Hajde, idem probati malo naješkati pa da vidim kako će ići. I bingo - tu je krenulo!!! Naješkao sam sistem s malim komadima lignje, 5 x 10 mm, ne većim, i štap se

odjednom savio do površine. Otpor je solidan, malo neobičan jer ne šija kako je uobičajeno, osjećam nekakve čudne trzaje. Kad sam izvukao imam što i vidjeti – dva lijepa arbuna! To je objasnilo te čudne trzaje. Ali odkud arbun na sabiki? On je namijenjen plavoj ribi...Toni govori da je sigurno neka greška, kaže, uletio sam među samoubojice. Pa koji bi se arbun ulovio na sabiki... Ništa ne govorim nego idem dalje i uspjeh se niže jedan za drugim. Crveni mundiri napadaju, sada je na meni da počnem zezanje, a moj se Toni ušutio. Proradili su izvrsno, olovo tek što dodirne dno odmah potežem i nema promašaja.

U jednom trenutku imao sam jedan jaki udar koji me je dočekao nespremnog, vjerojatno je bila neka veća palamida jer ih u tom kraju ima mnogo. Izvukla mi je skoro sav najlon

Gore su dva arbuna

Tu sam malo usavršio postupak. Bitno je zabaciti u kurenat i kada olovo dodirne dno malo ga pustiti, neka se slobodno odmota još par metara najlona i nek ‘odleži’ na dnu. Potom vrlo polako namotati toliko da se sve zategne, dati jaku kontru i odmah potezati za gore. Rijetko se desi da je ulovljen samo jedan, obično ih je dva, pa i tri.

Štap se odjednom savio do površine Neželjenih gostiju također je bilo, a zaletila bi se koja menula pa i mol koje smo odvajali na stranu. U par narednih izlazaka na more ponovio sam test i svaki puta moj je ulov bio nemjerljivo bolji

od klasičnog načina. U jednom trenutku imao sam jedan jaki udar koji me je dočekao nespremnog, vjerojatno je bila neka veća palamida jer ih u tom kraju ima mnogo. Izvukla mi je skoro sav najlon, a onda je

predvez popustio. Nema veze, i s ovim do tada ulovljenim bio sam prezadovoljan. Eto tako sam osvojio novu tehniku, meni do tada nepoznatu. Podsmijesi na štap u barci i to čudno potezanje koje sa strane izgleda neobično brzo nestanu kada se zaviri u puni sić. Dakle, naješkani sabiki je isplativa stvar za arbune, a ribolov s njim sve je samo ne dosadan. Alat prvotno namijenjen plavoj ribi sasvim je slučajno postao moj glavni alat za arbune. Jedva čekam sljedeći vikend za novi test na novoj poziciji, i to ciljano na jednu drugu vrstu bijele ribe. Ako uspije izvješće slijedi. Još jedna napomena. Sabiki predvezi koje nude naše prodavaonice imaju obično pet ili šest udica. Preporučam da koristite one od pet pa ga sijecite na pola. Tako dobivate dva predveza po tri udice i ostajete u normi koja je predviđena zakonom.

Svijet ribolova

IZRADA PREDVEZA i prama Da li kupovati gotove predveze ili ih raditi prije ili za vrijeme ribolova? Uz obavezno pitanje o spajanju upredenice i predveza, ovo je jedno od najčešćih pitanja koje dobivam na email, što je postalo posebno učestalo nakon izlaska knjige Ribolov iz brodice. Što je bolje? Industrija koja prati ribolov ili sistem sam svoj majstor? Kada raditi predveze, kod kuće ili na samom ribolovu? Napisao i snimio Mladen Marković

oji su bolji predvezi, oni koje radi ribička industrija ili oni izrađeni kod kuće? Odgovor nije jednostavan. Naime, prije nekoliko dana kupio sam u Barci u Podstrani nevjerojatno kvalitetne gotove Boonove predveze za montiranje živog mamaca, za koje sam sto posto siguran da su izrađeni od najboljeg materijala. Nisam

razmišljao ni časa. Uzeo sam po četiri komada svih dužina jer niti jednom nisam mogao pronaći zamjerku. Kada vam kažem da je predvez napravljen od Sufix najlona, Rosco zogulina i puškica te Boone perli, sve je jasno. No, da li inače kupujem gotove predveze? Odgovor je – u principu ne! Zašto u principu? Jer ću kupiti gotove predveze samo poznatih proizvođača, a one na kojima nema ni etikete s nosivošću zogulina ne želim niti

gledati! Prepotentno? Ne, nije prepotentno jer da izgubim ribu radi predveza kojem pukne zogulin ili najlon pod malim opterećenjem, vjerujte, noćima ne bih spavao. A to mi se događalo još u snovima, vidim neke ribe kako odlaze veselo mašući repom. Šalu na stranu, dakako da ću kupiti Gamakatsu ili Owner gotove predveze, no radim ih sam upravo zbog gubitaka nekih riba. Generalno gledano, među gotovim predvezima ima zasigurno još nekih tvrtki koje ih rade kvalitetno, no iskustvo me naučilo - kada su u pitanju predvezi i prame vjerujem samo jednoj osobi a to je Mladen. A zašto vjerujem Mladenu? Pa zato jer nikada neće uzeti stari najlon koji je trunuo tko zna gdje! Zato što Mladen koristi zoguline koji imaju tatu i mamu i na čijoj vrećici piše kolika im je nosivost! I na koncu zato jer Mladen zna prerezati i čvor po nekoliko puta ako njime nije zadovoljan. Šalim se naravno, no nepobitna je činjenica da će svatko sam napraviti najbolji predvez i pramu jer će uzeti najbolji materijal i vezat će čvorove onako kako treba. Vjerujte, predvez i prama neće nikada puknuti ako vjerujete u njega. Ja u svoje predveze vjerujem i nikada

me nije strah da će nešto poći krivo, iako je debljina najlona daleko od one koja bi trebala za dotičnu beštiju koja baš uvijek grize na najtanji najlon, no to je dobro poznata stvar. Sada dolazimo do pitanja kada raditi predveze i prame? Mnogi ribiči rade predveze na samom ribolovu jer tvrde da ih izrađuju prema podmorju na kojem love. Mogu se donekle složiti, no osobno mislim da to ipak nije dobro. Zašto? Prvo, sam pregled mjesta na kojem lovimo uglavnom se svodi na gledanje u dubinu s neke stijene, ako imamo sreće da je u blizini i ako imamo polaroid naočale. No iz takvog pregleda iz brodice nećemo saznati ništa. Drugo, u slučaju spuštanja udica na dno gotovo ćete sigurno izgubiti poneki predvez ili pramu, osim ako zaista dobro znate svoje mjesto. No, znate i sami da je

Materijali od kojih radim predveze to zapravo utopija jer nitko ne zna što se krije na dvadeset i više metara dubine. A raditi novi predvez ili pramu na brodici i nije neka sreća, pogotovo ako se brodica ljulja. Zbog toga svoje predveze i prame radim kod kuće uz čašu dobrog vina i muziku jer sam tada smiren i trudim se da svaki predvez ili prama budu vrhunski.

Materijal za izradu predveza i prama Predveza i prama radim nekoliko dana za cijelu sezonu i obično napravim preveze po sjećanju na sve pošte na kojima sam lovio. Ako mi u međuvremenu padne još kakva ideja, obavezno napravim sasvim različite predveze koje do sada nisam koristio, a sve spremam u manje novčanike za predveze

na kojima pišu podaci o upotrijebljenom materijalu. Takve ih posložim u veliki Mustadov novčanik u koji stanu i kliješta, male kutijice sa zogulinima te manja kutija s udicama, za svaki slučaj. Zapravo na brod nosim veliki Mustadov novčanik za predveze, štap i rolu i jedne škare. I to je dovoljno. No, vratimo se predvezima i pramama. Naime, uvijek koristim iste najlone, iste udice, iste konektore za pojedine dubine kada radim predveze i prame, od toga ne odstupa m . Za p ra vo, bolje bi bilo reći da se teško odlučujem za neke novosti. Treba mi vremena da ih prihvatim. Na primjer uzmem neki najlon na probu i tek kada se uvjerim da

SAMPO vrtjelice za big game

je to zaista to, odlučujem se za izradu preveza i prama. U tome mi pomaže to što često dobivam na test najlone, udice i zoguline koje po službenoj dužnosti moram isprobati i o njima dati svoj sud.

Najloni za preveze i prame Moj izbor se svodi na nekoliko najlona koje kombiniram i miješam prema potrebi. Za predvez najčešće koristim Fluorokarbone Seaguar, Momoi Hi-Catch te Sunline Saltwater Special System Leader FC100, a jednako koristim kopolimere Leader T-Rex Line tvrtke DEGA te Pioneer Saltwater Leader Line koji je bio pravo otkriće. Za prame koristim, osim Seaguara i Sunline fluorokarbone BMS FC Sniper, Siglon FC Low Viz, ili Siglon Tournament Line I.G.F.A. Class te Sufix Castable fluorokarbon iako je predviđen za namatanje na rolu kao osnovni najlon. Kada lovim na terenu gdje ima oslića uvijek koristim prame izrađene od posebnog čvrstog najlona Hard Mono kojemu oštri zubi ne mogu ništa jer ne volim žičane predveze, iako u priboru imam i čelične upredenice koje se vežu kao najlon. Dužina predveza nikada nije dulja od 1,20 metara, dok prame variraju od 10 do 60 cm. Jednako tako za predveze koristim najlone od 0,30 do 0,80 mm, dok debljina prame ovisi o ribi koju trenutno lovim, ali nikada ne idem ispod 0,18 mm, dok na dubokim brakovi-

Sve male novčanike za predveze stavljam u veliki Mustadov novčanik koji uvijek nosim sa sobom ma lovim pramama debljine i 0,60 mm, a lovio sam i debljim.

Udice Moj izbor udica je jednostavan jer smatram da je dobra udica od velike važnosti pa zato najviše koristim Ownerice, najčešće model 5111, koja je opaka udica za sav ribolov. Uz Ownerice koristim VMC udice, pogotovo model Fastgrip s tri kontrakuke i model Live Bait od inoxa, Mustadove morske udice od inoxa te japanske Sasame i Gamakatsu - i tu je kraj. Udice su raznih veličina, no nikada ne lovim s

Odlični Booneovi gotovi predvezi za lov živom ješkom

manjim od broja 6 jer me ne zanima mala riba. Rijetko koristim trokuke, a kada ih i koristim to su uglavnom Ownreice i VMC.

Vrtjelice Vrtjelice, ili kako to kažemo zogulini, vrlo su važan dio ribolovnog pribora i njima pridajem posebnu pažnju. Naime, iako na tržištu ima nebrojeno vrtjelica nikada ne kupujem jeftine bez podataka o tvrtki koja ih je izradila ili što je još važnije podataka o nosivosti. Zato za big game ribolov koristim isključivo američke zoguline Sampo,

a povremeno na putovanjima uspijem kupiti i one tvrtke Rosco, tvrtke kćeri Sampa, koja radi i manje modele. Koristim i Momoieve Escape-Proof Snap Swivels, jedine zoguline s ugrađena dva kuglična ležaja i AFW ili Hi Seas vrtjelice. Nažalost, u Europi ih je teško dobiti i jedini je način potražiti nekakvog strica ili prijatelja u Americi. Što se tiče običnog ribolova najbolji su zogulini japanske tvrtke Maruto koji se u katalozima mogu naći pod imenom Japan Wirbel. Osim njih u zadnje vrijeme koristim Yo-Zurijeve zoguline koji su veoma mali, ali imaju nevje-

Na svakom predvezu zapisujem debljinu predveza, prame i vrstu udice rojatnu snagu. Doduše imaju snagu i u cijeni, ali kao što rekoh, zogulin je prokleto važna stvar kod ribičkog pribora pa nikada ne mogu odoljeti da ih ne kupim.

Izrada predveza i prama Kao što rekoh, predveze i prame uvijek radim u miru uz čaši-

cu Zelenog silvanca, Rajnskog rizlinga, Sivog pinota, Babića... Bolje rečeno, dobrog vina i dobre muzike jer tada sam smiren i radim savršene predveze. Tada je svima strogo zabranjen ulaz u moju sobu i smije ući samo moja supruga kada ponestane vina u butelji. Dakako, neću oklijevati da odrežem čvor koji ima i jedan krivi namotaj najlona jer bi ponekad mogao

Mustadov novčanik za predvezev biti uzrok gubitku ribe što me dovodi do ludila. Riba ima pravo nadmudriti ribiča i tada obično stanem i u sebi joj čestitam na pobjedi, no kada bih izgubio ribu radi moje aljkavosti, jer nisam nešto napravio po pravilu službe, e to bi me zaista izbacilo iz takta. Zato izradi predveza i prama pristupam pomalo paranoično, no otkada imam takav pristup predvezi i prame me nikada nisu iznevjerili. Otvore-

no kažem, svaka čast gotovim kupovnim predvezima koje netko veže na traci i mora ispuniti normu za taj dan. Ja ne moram ispuniti normu i ponekad ih radim desetak, a ponekad ipak prevlada ono prije spomenuto vino pa sve ostavljam za dan kasnije. Rekao sam da predveze za cijelu sezonu radim po nekoliko dana, zar ne? Probajte i vi, isplati se!

Ribolov iz barke

UDIČARENJE kantara

Početkom proljeća dok druge sparidne vrste još nisu aktivne, kantar se ponaša kao da je jesen, a razlog tomu je njegov mrijest. Zbog povećane aktivnosti, ali i njegove atraktivnosti i borbenosti, upravo je idealna lovina u ovom periodu na različitim udičarskim alatima Napisao i snimio Marin Huzjak

ok sam udičario uglavnom uz obalu kontinenta, kantar mi je bio poznat samo iz literature. Kada sam prvi put otišao loviti na rubove vanjskih otoka, prilično sam se iznenadio brojem kantara ulovljenih na parangal bačen tog jutra.

Rodni list Kantar je tipičan sparid koji naraste oko 40 centimetara u duljinu, a doseže težinu od oko 2,5 kilograma. No to su zaista rijetke jedinke, jer prosječni primjerci koji umiru od starosti

su teški nekih dva kilograma. Nameće se pitanje koja to riba danas uopće stigne doživjeti starost pored svih tih silnih arti u moru, no to je tema za neki drugi put. Kad se govori o boji kantara, treba prvo nešto reći o njegovoj spolnosti. Kantar je protandrični hermafrodit, što znači da u jednom trenutku u životu mijenja spol i tako nastavlja dalje živjeti. Rađa se kao ženka, da bi pri težini od oko 50 – 70 dekagrama promijenio spol u mužjaka. Ovo nekada nije bilo poznato, pa se vjerovalo da postoje dvije vrste kantara. Ženke (kantaruše) su uglavnom sivo-srebrne boje sa smeđkasto-zelenkastim to-

Mužjaci u proljeće za vrijeme mrijesta poprime intenzivnu plavu boju

novima ili barem odsjajem, a oblik tijela im je pravilan, ovalan. Mužjaci su veći, tijelo im se kako rastu sve više pogrbljuje i poprima zdepasti oblik, s isturenim čeljustima. Boja im je što su stariji intenzivnija sivozelena, ponekad plavkasto-zelenkasta, a za vrijeme mrijesta flourescentno plava. Mužjaci kada uginu najčešće potamne, gotovo pocrne, a male ženke uglavnom zadržavaju sivu boju, ili neznatno potamne. Pripadnici obaju spolova po tijelu imaju nekoliko širih tamnih okomitih pruga koje su kod mužjaka jače izražene. Rubovi peraja su im plavičasti, što je također više izraženo kod većih primjeraka. Kantar ima malu glavu s malim ustima, naoružanim velikim brojem sitnih zuba koji ga zapravo čine posebnim u odnosu na njegove rođake u istoj obitelji. Naime, za razliku od ostalih sparida, koji imaju više vrsta zubiju u ustima, kantar ima samo jednu vrstu malih stožastih oštrih zubića. Ovalno, zdepasto tijelo mu je u odnosu na malu glavu i neveliku repnu peraju relativno veliko, pa ga ne možemo svrstati u red izvrsnih plivača. Kantar je pomalo specifičan jer je unatoč samo jednoj vrsti sitnih zuba svežder i unatoč osrednjim plivačkim sposobnostima mnogo

vremena provodi lebdeći u korentu i visoko iznad dna. Usprkos navedenim nedostatcima, on čak pokazuje i predatorske sklonosti, a poznate su i netrepeljivosti unutar vrste tijekom kojih kantari napadaju jedni druge i nerijetko prilikom sukoba protivničkoj jedinki otkinu cijelu ili komad repne peraje. Imao sam priliku uloviti na panulu kantara bez repne peraje. Zamislite kantara bez repa kako napada lignju veću od sebe.

Stanište i aktivnost Uz obalu kontinenta kantare gotovo nećete pronaći, osim možda manje primjerke, ali opet rijetko i uvijek u malom broju. Prava staništa kantara su strmi brakovi udaljeni od obale, pogotovo oni na otvo-

renom moru, obale pučinskih otoka,i strme litice naših vanjskih otoka koje su okrenute prema kulfu. Okomiti zidovi su sasvim normalno kantarovo okruženje. Često se zadržavaju i na platoima koji se na jednom dijelu strmo ili okomito ruše u dubinu, ali uvijek na onom dijelu platoa u neposrednoj blizini tog loma u ambis. Vole i škrapovite formacije te velike kamene gromade na dnu. U svakom slučaju, kantari preferiraju izuzetno tvrdo kamenito dno. Rijeđe je na livadama posidonije, i to uglavnom samo manji, spolno neaktivni primjerci. Dakle, kantar voli divlje, nemoguće terene. Pitanje je odakle uopće života na tako naizgled golim surovim strmim terenima? Korenat je taj koji nosi hranu i život, ‘morska krv’ koja stalno cirkuli-

ra i obogaćuje sve slojeve mora. Kantari se najčešće nalaze na dubinama od 20 do 100 metara, međutim nisu rijetki ni pliće, a ni dublje, čak do 150 metara, na dubinskim brakovima. Mrijest im počinje na prijelazu zime u proljeće, odnosno početkom proljeća, ako se zima oduži. Tada u sjevernom Jadranu zalaze skroz plitko, čak i do pet metara dubine, dok su u južnom uglavnom preko 30. Ljeti je najčešći od 20 do 40 metara, mada ih unatoč visokim temperaturama mora i dalje ima i mnogo dublje od toga, pogotovo na dubokim brakovima. U jesen i zimu se s padom temperature mora kantar spušta u prosjeku nešto dublje, da bi u proljeće zbog mrijesta ponovo pohodio pliće pozicije pogodne za mrijest. Oplođena jajašca kantari

polažu u za to pogodnu veću rupu ili procjep na strmini, kojeg nazivamo kantijera (kantarišće, kantaruša). Kantare možemo loviti i danju i noću, s nekoliko udičarskih alata od kojih su

glavni tunja, panula i parangal.

Na tunju Pojam lova na tunju obuhvaća nekoliko tehnika lova na mje-

Svidjela mu se živa lignja

Kantari vole izrazito strmu obalu oplakanu korentom stu, kao što su odmet (ometac), kančanica (kanjčenica, bulentin) i a volo. Uglavnom se pod odmetom misli na lov s obale, bilo na ruku, bilo štapom. Odmetašenje kantara s obale zbog vrste terena na kojima se kantari nalaze spada u malo žešći rock fishing koji graniči s ekstremnošću. Tome je uzrok vrlo otežan pristup i boravak na takvoj obali (stijenama i škrapama) i težak teren pod morem na kojem se uglavnom više love zadivi nego kantari. Pravi lov kantara na tunju izvodi se iz barke s kančanicom. Ovdje se uvijek javlja dilema – štap ili ruka? Štap svojim savijanjem umara ulov i ublažava tvrde udare. Prethodno podešena rola otpušta najlon prilikom jačih poteza ribe, tako da najlon ne bi smio puknuti. Tu je fizika jasna, na koliku ste silu namjestili kočnicu ta je sila potrebna da bi se najlon izvlačio iz role. Kod lova na ruku teže je procijeniti kada i koliko treba popu-

štati najlon, teže je amortizirati udarce velikih primjeraka. To su neke objektivne činjenice, no uvijek presudi subjektivni doživljaj. Meni osobno je puno veći gušt lov iz ruke jer neposrednije osjećam ribu, aktivnije sam uključen u lov jer sam moram popuštati najlon, a kod lova štapom rola to odrađuje sama. Ponekad je iz ruke i lakše procijeniti kada i kako treba kontirati.

Olovne muke Koncepcija sistema je olovo dolje, udice gore. Pošto se lov odvija na strmim terenima, olovo ne smije biti valjkastog, okruglog, stožastog ili bilo kojeg drugog oblika koji bi omogućio kotrljanje olova i sistema do prve rupe u kojoj bi zapelo. Poželjno je olovo ravnih ploha, no time ćete broj zadiva samo smanjiti, ali ih ne možete izbjeći u potpunosti. Težina olova ovisiti će o dubini lova. Tako

Dagnja je izvrsna ješka za kantara

Napao je lignju duplo veću od sebe! će doći u obzir težine od 30 pa čak do 250 grama na najdubljim brakovima od 100 i više metara dubine. Pokušavajte izbjegavati lagana olova koja se prilikom grizeva relativno dugo zadržavaju iznad dna i ostavljaju sistem nezategnut. Teže olovo omogućuje bolju zategnutost sistema, a time i neposredniji kontakt s kantarom koji grize i kvalitetnu, pravodobnu kontru. Za lov na dubini od nekih 40 metara preporučio bih olovo težine između 80 i 150 grama. Lovi se s dvije ili tri udice, od kojih prvu vežemo 25 do 30 centimetara iznad olova na pioku (pramu) duljine 15 do 20 centimetara. Ta će prva udica biti neposredno iznad dna, a njena uloga je da lovi i drugu ribu, prvenstveno onu koja voli hranu uzimati s dna, kakva je škrpina, pic itd. Pola metra do metar iznad prve treba vezati drugu udicu na nešto dužu pioku, od oko 30 do 40 centimetara. Tako dugačka pioka bi trebala omogućiti da kantar sa svojim malim ustima neometano stigne progutati naješkanu udicu, prije zatezanja. Treća udica bi se mogla vezati jedan do čak nekoliko

metara iznad, zbog sklonosti kantara da lebde u korentu par metara iznad dna. Ovo je samo jedan prijedlog kako bi sistem trebao izgledati, a varijacija na temu ima mali milijun. Svatko bi sistem trebao prilagoditi vlastitim afinitetima i vrsti pozicije na kojoj se lovi.

Paziti na odabir udica Zbog vrlo tvrdog i škrapavog dna, sistem s udicom ispod olova se uglavnom izbjegava zbog stalnih zadiva. Došli ste na more loviti kantare a ne dno, zato pripazite na taj detalj. Udica bi svaka svojom veličinom trebala biti prilagođena kantarovim malim ustima. Nisu najpoželjnije ni skroz tanke žičane udice, jer kantar nema toliko tvrdu čeljust poput nekih drugih sparida, pa bi se takva udica lako mogla prepilati, a kantar se vratiti put dna s ranom na ustima. Ribe su puno otpornije nego što mislimo, pa se tako oslobođeni kantar brzo prilagodi i uvijek preživi. Udice svakako trebaju biti vrlo oštre, a tu su Ownerice bez premca. Meni

vrlo drage udice su Mustadove kristalinke (crystal). Mane su im loša otpornost na koroziju i tankoća zbog koje se ponekad ribi posječe usnica. Ali lovnost tih udica zbog karakterističnog oblika je nevjerojatna i zasjenjuje sve gore navedene mane. Još je jedna karakteristika ovih udica koja predstavlja ujedno manu i prednost. Zbog tanke žice od koje su izrađene, udice se pod većim opterećenjem mogu izravnati. Tako ako zagrize zubatac ili jači pagar, vjerojatnost da ćete zbog toga izgubiti ulov je ne baš mala. Ali zato česte zadive rješavate upravo izravnavanjem udica (uslijed jakog povlačenja), kojima poslije samo kliještima brzo i jednostavno popravite oblik, kao da se ništa ni nije dogodilo. Nakon nekoliko takvih ispravljanja i krivljenja, udicu treba zamijeniti jer žica kojom su napravljene primjetno oslabi. Postoje zakrivljene i ravne kristalinke, zakrivljene su kudikamo bolje. Ako vam smeta korozija, dobre su također Mustadove prokromske udice parangalke (oblika aberdeen) koje su svojim oblikom pogodne kantarovim malim ustima i načinu primanja ješke. Treba ih obavezno kliještima zakriviti u stranu jer im se lovnost primjetno povećava.

Najlon ili upredenica? Pola metra iznad zadnje udice,

Ovaj je ulovljen u jesen na braku

Travanjski kantar predvez završava malim zogulinom na koji se nastavlja osnova. Zogulin može imati i karabin (kopču) kako bi lako izmjenjivali predveze. Debljina predveza ovisi o dubini na kojoj se lovi. Što je pošta plića, to je predvez tanji. I lov štapom u pravilu podržava nešto tanji predvez nego lov rukom. No kantar može biti vrlo borben, pa je to svakako detalj na koji treba pripaziti. Za najpliće pozicije preporučio bih za debljinu predveza najlon 0,25 – 0,35 mm. Iako kantar nije previše osjetljiv na debljinu i vidljivost najlona, fluorokarbon ne bi štetio. Na dubljim pozicijama je nepotreban, a predvez treba biti nešto deblji, od 0,30 do čak 0,50 mm zbog u prosje-

ku većih kantara u većim dubinama. Osnova treba uvijek biti nešto deblja od predveza. Deblji najlon je i manje istezljiv pa je kontra učinkovitija. Na plićim pozicijama pogodna debljina osnovnog najlona je od 0,35 do 0,60 mm, dok bi na pozicijama preko 50 metara dubine osnova trebala biti i do 0,70 mm. Ako lovite štapom, na tim većim dubinama vrlo korisna i dobrodošla je upredenica koja će svojom neistezljivošću osigurati direktan kontakt s ribom. Pripazite da su vodilice na štapu predviđene za lov upredenicom. Kantar nije previše izbirljiv pa prilikom lova kančanicom u obzir dolaze razne ješke.

Ješka za kančanicu Dagnja je fantastična ješka, barem što se tiče provokacije ribe na griz. Mana svježe dagnje je u tome što je relativno mekana pa ju kantar sa svojim malim ustima i oštrim zubićima često nekažnjeno skine s udice. Dagnja se može učvrstiti silikonskim koncem, što je pokazalo dobre rezultate u lovu kantara. Izvrsna je i usoljena dagnja koja je čvršća i žilavija od svježe. Ako je u blizini pic, sigurno će zagristi jer je poznat po tome da usoljenu dagnju voli čak i više od svježe. Rak samac je izvanredna ješka, a ako lovite u podnožju braka, pripremite se i na velike arbune koji najviše vole dagnju

Parangal nadiven friškom lignjom namijenjen kantarima i ostaloj ribi na braku

i samca. Velikom crvu na plićim terenima malo koja ješka može konkurirati, no s povećanjem dubine ta dominacija blago opada. Srdela svojim mirisom neodoljivo privlači kantare, no lako je skidaju s udice pa ćete uglavnom loviti samo velike kantare koje srdela možda najviše mami. Srdela je učinkovitija na većim dubinama preko 40 metara. Tada možete očekivati i pagare. Dobar trik za nadivanje srdele je da na udicu nadijete filet srdele koji ste izokrenuli tako da koža ostane s unutarnje, a sočno crveno mirisno meso s vanjske strane. Obavezno ovako nadivenu srdelu učvrstite silikonskim koncem, rezultati će se poduplati. Osobno kantare najviše volim loviti na frišku lignju. Plašt režite na trakice, a dobro ga je malo istuči s batom za meso, da lignja postane mljackava i primamljiva. Osim toga, lignja ima veliku hranjivu vrijednost, sve ribe je vole. Dobro se drži na udici i odolijeva sitneži, a svojom bijelom bojom se ističe i privlači ribu, što je posebno izraženo na većim dubinama.

Vrijeme i mjesto radnje Kantar se lovi na strmim padina-

ma puntala i litica koji su izloženi korentu. Ova vrsta voli korenat, a često se drži na granici struje i zavjetrine od korenta. Još bolje pozicije za lov su brakovi, pogotovo oni dubinski, i to gotovo uvijek na strmijem dijelu braka. Kantar je najviše aktivan danju, ali i noću ako ima mjesečine. Kančanicom se uglavnom bolji rezultati postižu danju. Od doba dana najbolje je rano jutro, a nije loše ni predvečerje. Zimi i u kasnu jesen se mogu loviti gotovo cijeli dan. Što se tiče korenta, osobno sam najbolje rezultate ostvarivao oko smjene i u samoj smjeni, s tim da je bolja promjena (smjena) u plimi od one u oseci. Dakle, idealno bi bilo da vam se ujutro sat vremena nakon izlaska sunca posreći smjena u plimi. U tim bi se uvjetima kantar trebao loviti od zore pa sve dok nakon smjene ne pojača zmorašnji korent. Najbolje sam lovio po bonacama i za laganih južnih vjetrova. U prosjeku mi se lagano oblačno vrijeme pokazalo nešto boljim od sunčanog. Loveći kantare ulovit ćete i raznu drugu ribu. U podnožjima brakova su česti pagari, ranji i arbuni, po brakovima kanjci i škrpine, na strmim liticama picevi i fratri. Popis je zapravo puno duži od toga, a

Kantar s parangala ostavljam vama da ga otkrivate u praksi.

Noću na a volo Kantar može biti aktivan i noću, pogotovo za vrijeme mjesečine, ili se barem njegova aktivnost može isprovocirati. A isprovocirat ćemo ga brumanjem. To je posebno moguće u toplijem dijelu godine, na plićim pozicijama, posebno na plitkim brakovima. Idealni bi bili brakovi s vrhom ne plićim od pet i ne dubljim od 20 metara. Kao brum koristi se najčešće srdela, tj. sitni komadići srdele, može i u kombinaciji sa zemljom. Dalje,

Plodovi parangala. Obratite pažnju na napola pojedenog kantara. Je li krivac hobotnica, murina ili možda zubatac?

odlične su i samljevene dagnje, a pomiješane samljevene dagnje i srdele u kombinaciji sa zemljom su ubitačne. Kantari polude i često se dižu do pod samu površinu. Sistem a volo (u letu, u padu) se sastoji od najlona osnove debljine 0,40 – 0,50 mm, malog zogulina i predveza debljine 0,25-0,40 koji završava s dvije udice na kraju na nejednakim pramama. Lovi se bez olova, ako se riba uspije dići pod površinu, odnosno ako dno nije dublje od 10 metara, iz razloga što ješka koja skriva udice ne smije tonuti primjetno brže od komadića bruma. Ako je dno dublje a riba se nije digla gore, potrebno je malo klizno olovo od recimo 10 grama, ili koje malo olovce koje se na najlon stisne sa strane. Ješka je dagnja, srdela ili veliki crv koji je inače poznat kao najbolja ješka za noćni lov. Kantari kad polude često se dižu pod površinu ili na po’ dna. Halapljivo gutaju ješku i lako se love, pa je moguće napraviti ‘pokolj’ u kratko vrijeme. Imajte na umu da kantar kao i ostali sparidi vrlo sporo raste, pa je ovdje poštivanje zakonske odredbe o maksimalnih pet kilograma plus jedna riba sasvim razumno. Kantar je dobar borac, pa ga oprezno izvlačite, jer bi veći primjerci mogli pokidati predvez. Uostalom, kantar svojim sitnim oštrim zubićima stalno oštećuje predvez pa se zbog toga također gubi riba ako se predvez pravovremeno ne obnavlja. Kantar nerijetko i

spadne s udice zbog relativno mekanih usta. U noćnom ribolovu a volo često se pod površinom love ušate kapitalnih dimenzija. Uz dno ćete redovito uloviti fratra, ali i kapitalnog sarga koji se znaju dići i pod samu površinu. Ako lov potraje do jutra, u zoru se ljeti i u ranu jesen redovito ulovi i neveliki zubatac, ako ih ima na pošti.

Parangal Kantari se vrlo dobro love parangalom, pogotovo u jesen i zimi. Osnova parangala se sastoji od konopa debljine jednog do dva milimetra. Boja konopa bi trebala biti crna, tamno smeđa ili tamno zelena, da se što manje ističe i plaši ribu. Na osnovu se svakih četiri do pet metara veže najlonska pioka s udicom duga jedan metar. Debljina pioke je od 0,40 do 0,60 mm. Ako izaberete tanje pioke, lovnost parangala će biti malo veća, barem na plićim pozicijama. Ali će vam zato tanke pioke pucati kod brojnih zadiva. S debljim piokama (0,60 mm) ćete kod većine zadiva uspjeti otkačiti udicu bez pucanja pioke. Od udica je meni osobno najbolje koristiti Mustadove prokromske parangalke, broj 11 ili 12. Ne zaboravite ih zakriviti kliještima. Upravo na parangalu zakrivljenost udica dolazi do maksimalnog izražaja. Naime, solidan postotak kantara (oko 30 pa i do 60 %) na parangalu bude ulovljen tako da ga udica zakači za oko ili negdje izvana za glavu, najčešće oko škržnog poklopca. Radi se o tome da

kantar sa svojim malim ustima ponese ješku, ali je ne uspije progutati odmah, već krene u suprotnu stranu od parangala noseći ješku koja mu viri iz usta. Kada se najlon nategne, udica izleti iz usta prema natrag i zakači kantara za oko ili glavu. Zakrivljene udice tako kače kantara pet puta češće od ravnih. Umjesto konopa, za osnovu parangala možete koristiti i najlon debljine 0,90 mm. Takav parangal ima nešto malo bolju lovnost na plićim terenima, ali je s njim teže raditi, više reže ruke na zadivima i teže ga je slagati. Bolje napravite dva manja parangala po 50 udica nego jedan od 100, i bacite ih na različite pošte. Ulov je tako sigurniji. Od ješki se najčešće koristi srdela, veliki crv i lignja. Veliki crv se isplati ako lovite na plićim terenima, pogotovo noću. Srdela je vrlo dobra ješka, pogotovo na dubljim terenima i za veće kantare. Režite je na komadiće koje kod nadivanja treba probosti dva puta. Prvi put je probodite s leđne strane, tik uz kralježnicu, a drugi put s trbušne, također uz kralježnicu. Kod lova parangalom na srdelu vrlo je važno da prilikom nadivanja udica ne smije prolaziti kroz ljusku. Ljuske malo razmaknite vrhom udice i probodite kroz golu kožu, a pogotovo je važno da to isto učinite na izlasku udice iz mesa srdele. Vrh udice mora slobodno viriti koji milimetar. Kod lova parangalom nema kontre pa bi se udica s ljuskom na vrhu teško mogla zabiti u tkivo u kantarovim ustima. Najuniverzalnija i meni osobno najdraža ješka za parangal je svje-

Pri ovoj velićini se kantar transformira iz ženke u mužjaka

Proljeće je pravo vrijeme za lov ža lignja. Vrlo je ukusna, primamljiva, postojana i lako uočljiva! Na slici možete vidjeti kako treba izgledati trakica lignje nadivena na udicu parangala. Kada bacate parangal pazite da to činite obavezno niz korenat ako ga ima. Ako bi prilikom bacanja parangala vozili kontra korentu, parangal bi se mogao koncentrirati cijeli na jednom mjestu i zamrsiti. Najbolje bi ga bilo bacati u samoj smjeni korenta ili malo prije, dok je korenat vrlo slab. Za vrijeme ljeta i perioda u godini s toplijim morem parangal treba stajati u moru između jednog i dva sata. Zimi kada je zbog hladnijeg mora aktivnost riba smanjena, parangal može stajati u moru i do četiri do pet sati. Kada parangal podižete iz mora, vozite u korenat, manje će zadivati.

Panulom na kantare Iako nije odveć spretan plivač, a ni čeljust mu nije prilagođena lovu, kantar ponekad pokazuje agresivnost i sklonosti predatora. To ponekad graniči s bizarnošću pa tako znam za slučaj velikog kantara od 1,5 – 2 kg koji se bacio na varalicu duljine 18 centimetara namjenjenu zubacu, pri brzini od četiri čvora na čak 15 metara iznad dna! Panulivanje kantara se zapravo razvilo iz lova teškom panulom. Kantari često dijele stanište sa zubacima. Dok vučete živu lignju na panuli uz dno po strmijim brakovima, liticama ili puntalima prema otvorenom moru, osjetit ćete tuckanje po panuli. To je siguran znak da su kantari napali lignju, a napad počinje

Kilaš s panule

uvijek od onog dijela gdje je lignja najslađa, a to su krakovi. Ako je jato kantara gladno, neće stati samo na krakovima, već će se pogostiti cijelom lignjom. Znaju biti jako iritantni, nezaustavljivi poput pirana. Na nekim poštama su toliko drski i razmaženi da radije napadaju živu nego mrtvu lignju! Ne prezaju od žive lignje duplo veće od njih samih! Na klasičan predvez za zubace i gofove samo s velikim udicama ili rampinom, ulovit ćete samo veće kantare i to rijetko, a u većini slučajeva ćete ostati bez lignje. Dok lovite zubace i gofove možete usput loviti kantare tako da u nastavku predveza teške panule vežete jednu ili dvije male udice koje kačite lignji u vrh krakova. Te se udice među panulašima popularno nazivaju kantaruše. Kada kantari napadnu lignju, vrlo brzo će se kantar sam zakačiti, a često i dva! Dobijete kantara, a ostane vam i lignja za rižot. Međutim, ne love svi gofe i zubace, a ni nema ih uvijek na poziciji koja obiluje kantarima. Ako poželite loviti panulom samo kantare, bolje je koristiti malo lakšu, osjetljiviju panulu s odgovarajućim predvezom. Panula za lov iz ruke bi trebala izgledati otprilike ovako: na osnovu debljine 0,60 do 0,70 mm nanižite i stisnite 50 olovnica od pet grama sva-

ka dva metra. Na kraju osnove vežite manji ali jaki zogulin, na čiji drugi kraj se nastavlja predvez dug desetak metara. Na isti zogulin (na spoju osnove i predveza), na dva metra dugu najlonsku pioku debljine 0,50 mm vežite olovo čuvar čija masa ovisi o dubini lova. Ako želite loviti na dubini od 30 metara, brzinom od 1 do 1,5 čvorova, bit će vam dovoljan čuvar od 200 do 250 grama. Na dubini od 50 metara koristit ćete olovo od recimo 350 do 400 grama. Samo treba ispustiti dovoljno osnove u more da olovo čuvar bude uz dno.

Trakica ili cijela lignjica? Predvez neka bude dug desetak metara, od kvalitetnog najlona debljine 0,50 mm. Perfekcionisti mogu koristiti fluorokarbon, po meni je on nepotreban za halapljive kantare. Završetak predveza postoji u dvije varijante, ovisno o ješki. Možete loviti na cijelu krepanu ili živu malu lignjicu. U tom slučaju vežite kao i kod klasičnog predveza za tešku panulu dvije udice u nizu, najbolje Owner 2/0 ili 3/0. Bliža motovilu je klizna nosiva, koja se lignjici stavlja u zadak, a druga je fiksna, i ide lignjici u glavu ili korijen krakova. U nastavku još vežite dvije skroz male udi-

Pagari i kantari dijele stanište u podnožju braka ce na odvojenim piokama koje će s lakoćom loviti kantare. Te se udice stavljaju lignjici u vrhove krakova. One dvije veće udice (nosiva i u glavi) su još uvijek dovoljno male da ulove barem veće kantare, a s druge strane dovoljno velike da izdrže borbu sa zubacem, gofom, pagarom i ostalim krupnijim društvom koje može ugristi, pod uvjetom da budete vrlo oprezni prilikom izvlačenja. Osobno koristim tu varijantu, prvenstveno radi pagara koji su često u podnožju brakova zajedno s kantarima. Druga varijanta predveza je puno jednostavnija, a sastoji se od tri male udice u nizu, na razmacima od po četiri centimetra. S takvim predvezom se lovi na trakice od lignje. Umjesto trakice možete koristiti deblji krak, ali češće se trakica debljine oko 1 do 1,5 cm izrezuje iz lignjinog plašta. Trakicu iskrojite tako da prva udica dođe na početak, a zadnja točno na kraj. Pazite kako nadivate da vam se trakica ne bi vrtjela u moru. Zato je kod lova na trakicu bolje koristiti ravne, a ne zakrivljene

udice. Kantari se drže uz dno ili u sloju mora do par metara iznad dna, pa tu vucite panulu. Brzina povlačenja bi trebala biti oko jedan čvor, no primjetio sam da kantari nerijetko žešće, konkretnije i odlučnije napadaju ješku kad malo dodate gas i povećate brzinu do skoro dva čvora. Iako se o ukusima ne raspravlja, kantar je u kužini po meni nezasluženo podcijenjen. Tome je djelomično doprinjela uglavnom pogrešna predodžba o njegovoj ishrani i nazivi u narodu kao što je grobar. Pa ipak, percepcija kulinarske vrijednosti kantara se u zadnje vrijeme popravlja, a za to su nekako najzaslužniji panulaši. Kantaruše (ženke) su izvrsne lešane i dosta su ukusnije od mužjaka koji pomalo postaju stupasti. Kantari pečeni na gradele su prava delicija, a razlike među spolovima su neprimjetne. Samo pazite da ih ne isušite. Bolje ih je spremati kraće na jačoj vatri, jer bi duže na laganoj vatri mogli dehidrirati i postati stupasti. Na kraju ne zaboravite sve zaliti s domaćim maslinovim uljem. U slast!

KANTARUŠA Kada se govori o kantarima, pojam kantaruša može imati tri različita značenja, ovisno o kontekstu. U smislu spola, pod kantarušom mislimo na ženku. U kontekstu predveza panule, kantaruša je mala udica (ili dvije) koja se kači lignji u vrh kraka, a na koju se kantar lako ulovi prije nego osakati lignju. Termin kantaruša se najrjeđe koristi u smislu mjesta (rupe, procjepa) gdje se kantari mrijeste, češći nazivi u upotrebi su kantarišće, odnosno kantijera. Kantaruša

Vijesti

Internet trgovina Čizme Guy Cotten “Barka”

arka u Strožancu pokraj Splita, najveći i najbolje opremljeni ribolovni centar u Hrvatskoj, otvorio je internet trgovinu pa će tako ubuduće i svim ostalim ribolovcima u Hrvatskoj biti dostupan velik izbor kvalitetne ribolovne opreme s dostavom na kućna vrata. Osim velike ponude svih renomiranih svjetskih proizvođača na stranici će se moći doći i do svih važnijih informacija bitnih za ribolov kao što su trenutne meteorološke prognoze, plime i oseke, kurenti na cijelom Jadranu, zakon o ribarstvu, ribičke prognoze, sve vrste čvorova na sviInformacije jetu koji su kratkim animacijama pojednostavljeni tako da će i RIBOLOVNI CENTAR BARKA najmlađi doći na svoje. Prepo21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ruka za favorit stranicu svakom Telefon 021 / 334 - 340 zagriženom ribolovcu!

Udice VMC BN i TI

MC 8536 BN i 8537 TI jedinstvene su trokuke namijenjene za korištenje na varalicama. Jedan krak ovih trokuka izrazito je veće dimenzije od preostala dva i namjena mu je bolje kvačenje riba koje ponekad prate mamac i u zadnji tren odustaju od uzimanja istog. Istraživanja su pokazala 20% povećan broj realiziranih napada na mamac uz upotrebu ovih udica, pa ih već sada možete sresti kao standardnu opremu kod nekih modela skupljih voblera. Osim povećanog jednog kraka, ove trokuke krasi još jedna specifičnost koju kod VMC-a nazivaju inline. Naime, os oka ove trokuke prati os jednog od krakova tako da kod montaže

na varalicu trokuka zauzima idealan položaj u odnosu na tijelo varalice. Proizvode se u dvije varijante završne obrade BN (crni nikal) i TI (kositrena).

izma glavu čuva, stara je maksima. Imati dobru čizmu na nozi važan je detalj kada je hladno a uz to i pada kiša. Vrhunske čizme francuskog proizvođača Guy Cotten u potpunosti opravdavaju i potvrđuju ovu izreku. Čizme su izrađene od najkvalitetnijih materijala s tim da imaju i metalnu kapicu na vrhu što je itekako važno u radu s teškim teretima kakve su, primjerice, pune kašete na plivarici. Čizme imaju prilagodljivi suhi uložak, žute su boje i koštaju 179 kuna. Plave su čizme nešto toplije, imaju kva-

litetni protuklizni đon i integrirani uložak, a mogu se kupiti za 319 kuna. Oba su modela dostupna u svim veličinama. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

Fin-Nor Santiago

ko među multiplikatorima postoji vrh tada se zasigurno zove Fin-Nor Santiago. Ovaj je multiplikator svojim performansama od samog pojavljivanja na tržištu postao legenda. Kreiran je za najveća naprezanja i najekstremnije situacije uz praktički neograničen radni vijek. Osim prepoznatljivog dizajna, ovaj stroj odlikuje izuzetno velika snaga uz idealan prijenos tako

da ne postoji neman s kojom Santiago ne može izaći na kraj. U ponudi su tri veličine - Santiago SA30W koji košta 4087 kuna, Santiago SA50W koji košta 4359 kuna, te Santiago SA80W koji košta 5613 kuna.

Informacije

FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ribolov s obale

PROLJETNI predvezi Napisao i snimio Boris Bulić

roljeće je tek počelo, a obale su doslovno zakrčene ribolovcima koji su jedva dočekali toplije vrijeme da mogu izaći na sunce i okušati se u nadmudrivanju s ribama. Iako se čini jednostavnim i idealnim, ranoproljetni je ribolov u pravilu osuđen na mršave ulove, barem kada su u pitanju prvi izlasci na obalu.

Riba je stigla Većina ribolovaca u ribolov odlazi sa sjećanjem na posljednji odlazak na more. No za mnoge

je posljednji uspješni ribolov bio prije zime, a tada je situacija bila znatno drukčija. Pribor je mogao biti doslovno bilo kakav jer je riba u kasnu jesen vrlo dobro radila. No sada je proljeće i riba je još uvijek pospana, usporenog metabolizma i u skladu s tim oslabljenog apetita. Ponuđenu ješku često prima s oklijevanjem i podozrivo. Upravo stoga na rivu valja doći dovoljno dobro pripremljen da bi znali i mogli odgovoriti na prohtjeve uvjetovane niskim temperaturama i netom odmaklom zimom. Većina je vrsta koje su tijekom duge zime bile van dohvata

Girovke se često love po tri

predveza montiraju se tri manje-više podjednako udaljene prame s olovnicom na kraju. No to je zapravo tek osnovni model, dok je predvez s kojim u ovo doba godine možemo ostvariti zapažen rezultat izvedenica. Nakon zabacivanja ćemo u većini slučajeva osjetiti samo sitno, ubrzano i nervozno trzanje što je siguran znak da su girovke, manule i lužine raspoložene za suradnju. Uz njih se nerijetko nađu i modraci koji, kako dan odmiče, postaju sve aktivniji. Natjecatelji vole ove ribe jer se na natjecanjima, kada ih pronađu, u pravilu vade po tri odjednom. Naravno, predvez koji smo ponijeli od kuće nije dobar jer su prame preduge, a i donja je udica preblizu olovnici. Predvez za manule bi trebao imati osnovu duljine barem 160 centimetara s tri kratke prame duge od deset do petnaest cen-

obalnih ribolovca napokon prišla kraju. Najprije su pristigli špari i sitne, bojažljive i plahe salpe, no sve je više i ostalih šparida koji sve smjelije krstare duž zone plime i oseke. Dolaskom na poziciju prisustvo se ribe lako otkriva, no problemi nastaju kada se nakon nekoliko zabačaja na suho izvuku samo ogoljene udice i raščupane ješke bez prave prilike za kontru. Nakon pola sata takvih promašaja veći dio ribolovaca razočarano odustaje. No nije sve tako crno. Potrebno je samo malo prilagoditi predvez i lov može za kratko vrijeme postati vrlo uspješan.

Za girovke

Sve je samo stvar predveza

40 cm

30 cm

110 cm

25 cm

30 cm

10 cm

30 cm

35 cm

20 cm

80 cm

10 - 15 cm

30 cm

20 cm

Sve polazi od osnovnog predveza za ribolov s obale kojeg uistinu nije teško izraditi. Bez obzira kakav način spajanja koristili i kakve elemente i čvorove rabili, kostur je uvijek isti – na osnovu

30 cm 10 cm Predvez za girovke

Predvez za pridnenu ribu

Predvez za leteću ribu

timetara. Razmak od zogulina do prve prame je dvadeset, a od olovnice do posljednje prame osamdeset centimetara. Same su prame međusobno udaljene tridesetak centimetara. Prame su obavezno fluorokarbonske, promjera ne iznad 0,18 milimetara.

Dolaskom na poziciju prisustvo se ribe lako otkriva, no problemi nastaju kada se nakon nekoliko zabačaja na suho izvuku samo ogoljene udice i raščupane ješke bez prave prilike za kontru Udice moraju biti male, žičane, veličinom primjerene veličini usta lovine. Iznad Mustadove kristalke broj deset ne treba ići. Olovnica mora biti što je moguće lakša, što nije uvijek lako ispoštovati jer se jato često zadržava na velikoj udaljenosti koju je bez teških olovnica nemoguće doseći.

Za pridnenu ribu Svakako, opisan slijed događanja je tek jedan od mogućih.

Ova je pala na pop-up

Na ovakvim terenima priprema mora biti obavljena na vrijeme

Nakon zabačaja se umjesto nervoznih i sitnih trzaja koji odaju manule mogu osjetiti grubi i odsječeni potezi, tipični za špare. Iako u pravilu ješku uzima bez oklijevanja, ako otkrije podmetnutu udicu odmah sve ispljune. Osim toga, ukoliko mu udica nije u zoni u kojoj se trenutno nalazi, ranoproljetni se špar neće podići, unatoč neodoljivoj ješki. Stoga predvez valja prilagoditi. Ovaj bi predvez trebao biti dug oko 110 centimetara s tri prame od kojih je gornja duga desetak, srednja petnaestak, a najdonja trideset centimetara. Najgornja je prama od zogulina udaljena 40 centimetara, a najdonja je vezana odmah iznad olovnice tako da lovi na dnu. Udice su jednako velike kao i za girovke s tim da najdonja pra-

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 1 90 659 81 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Treba samo odabrati dobar predvez ma može biti i nešto deblja, a udica nešto veća kovanica budući da se uz špara na ovaj način uspješno love i arbuni, pirge, ranji, ovčice, podlanice…

Za leteću ribu Često se dogodi da već u prvim zabačajima ješka bude napadnuta još dok tone. To se može primijetiti jedino ako se struna nakon što dotakne površinu mora odmah napne i održi takvom dok olovnica ne dotakne dno. Trzaji su jedva osjetni, naravno ukoliko se riba u prvom udaru ne objesi na udicu. Na ovaj način napadaju bugve i šaruni koje mnogi upravo zbog specifičnih grizeva nazivaju letećom ribom.

Takva situacija zahtijeva poseban predvez. Na osnovu dugu od 100 do 150 centimetara se vezuje prama kraća za desetak centimetara s tim da se s osnovom spaja neposredno ispod zogulina. Na tako dugačku pramu se vezuju još dvije, duge do dvadesetak centimetara na manje-više jednakom razmaku od završne udice. Ovakav je sistem vrlo sličan popularnom portugalskom predvezu koji se koristi na surf natjecanjima. Poželjno je da prama na spoju s osnovom bude dvostruko sukana u dužini od barem desetak centimetara. Vrlo je važno u korištenju ovakvog predveza zategnuti strunu nakon što olovnica do-

takne površinu mora, kako bi predvez tonuo ravnomjerno i bez mršenja s osnovom. Sam predvez, nakon što olovnica dotakne dno, polako i vrlo sporo propada kroz slojeve mora omogućujući ribama iz gornjih slojeva da ga primjete i napadnu. Naravno, trzanje s ovakvim predvezom nećete osjetiti kao s kratkim pramama, ali bi lovina koju nasučete mogla pružiti veliki gušt. I na kraju još samo jedan savjet. Iako se svi ovi prevezi mogu izraditi na licu mjesta, znatno ih je lakše složiti kod kuće i na ribolov doći pripremljen pa dok drugi izvlače prazne i raščupane udice svako malo uz pomoć oprare puniti svoju kantu.

Svijet ribolova

JEŠKOM

na brancina Napisao Marijan Križan, fotografije arhiva RnJ

iljem lijepog našeg Jadrana postoji neizmjerno mnogo dubokih vala, kamenih pun t i , pl i t ki h pješčanih plaža, porata i luko-

brana po kojima se kreću, hrane i caruju brancini. Ali kako uloviti i stati na rep tom velikom, iskusnom i nadasve lukavom caru od pjene? Izostavimo li špinanje i panulavanje umjetnim mamcima kao jedne

od mogućih varijanti, nameće se noćni lov plovkom. Za ovakvu vrstu lova najbolje pozicije su vrhovi punta i lukobrana gdje su kurenti izraženiji, pa je samim time prisutnost brancina povećana. U pravilu u ovakav se

lov upuštam u noćima punoga mjeseca s barem malo vjetra. Namreškano more čini se najboljom varijantom. Naglasimo i to da se najveći uspjesi ovom tehnikom ostvaruju u kasno proljeće, ljeto te ranu jesen.

Bez obzira na poveće dimenzije moguće lovine osnovni najlon ne bi smio prelaziti debljinu od 0,30 a fluorokarbonski predvez od 0,28 milimetara bit će dostatan za svaku priliku. Udice koje se koriste pri ovakvoj vrsti lova

ne smiju biti veće od Ownerovih jedinica jer će vam u protivnom špar koji se koristi za ješku nalikovati na kakvog zastrašujućeg oklopnog ratnika spremnog za napad. A to nam nipošto nije cilj. Špar mora izgledati što pri-

rodnije i na taj način isprovocirati brancina na napad. Cijeli sistem gledajući od udice pa prema gore trebao bi izgledati kako slijedi. Udicu vezujemo na dva metra dug fluorokarbonski predvez što nam i jest lov-

na dubina, dok predvez preko zogulina spajamo s osnovnim najlonom na kojem se nalazi klizni plovak i stoper. Nosivost kliznog plovka određuje se na licu mjesta u skladu s veličinom ješke koju ćemo koristiti.

Glava za glavu Lovnu dubinu ograničavamo na dva metra iz dva razloga. Prvi razlog je taj što će na toj dubini brancin najlakše uočiti špara, a ujedno će i špar uočiti brancina makar on bio i deset metara ispod pa će se na sve moguće načine pokušati sakriti. Zbog ograničene dubine u svom naumu neće uspjeti, nego će svojim kretnjama samo isprovocirati onoga zbog kojega i jeste tu. Drugi razlog je taj što pri ovakvom načinu lova brancin više ne bježi u dno nego svoje bjegove razvija po površini. Na taj nam način povećava izglede za uspješan završetak umaranja. Naješkan sistem se odbacuje svega nekoliko metara od obale te se otvaranjem role kurentu dopušta odvlačenje ješke na željenu poziciju. Dugački i jaki izbačaji bi samo bespotrebno štetili probodenoj ribici. Kod ovakvog lova pravovremeno osigurajte veći broj živih špara jer kasnije u toku noći, kada brancin krene patrolirati terenom u potrazi za hranom,

špara nećete uloviti ni za lijek. Uvijek se sjetim jednog lova u kojem sam bez uspjeha od ponoći pa do dva sata iza ponoći pokušavao uloviti špara. Kada sam napokon uspio uloviti tri komada, u idućih sam pola sata s njima nasukao tri brancina. Dobro, ulog uloženog i dobivenog bio je vidan, ali uvijek će u zraku ostati pitanje - što bi bilo da sam bio malo bolje pripremljen...

Surfom nakon juga Druga od mogućih tehnika kojom se također može prevariti i na suho izvući veliki brancin jest surf casting. O ovoj tehnici gotovo svi sve znamo. Netko iz prakse, a netko iz do sada objavljenih brojnih tekstova. Ipak, malo je onih koji su pokušali ovom tehnikom nadmudriti velikog brancina. Pravila igre su ostala ista, pribor je identičan, a pozicija lova još je uvijek pješčana plaža. Najveći izgledi za bogat ulov su za vrijeme ili neposredno nakon južnih vjetrova. Tada je

morsko dno izrovano i ispreturano, a jata malih riba goste se račićima, pužićima, crvićima i ostalim njima znanim delicijama. U takvim okolnostima bjesomučnog hranjenja opreznost male ribe opada, a okrilje jata daje joj lažnu hrabrost, što je zapravo čini lakšim plijenom. Brancin to zna i baš zbog toga je tamo. Odlučite li se loviti brancina ovom tehnikom dužinu, pica povećajte na metar i pol. Naješkajte manulu i ovisno o položaju terena zabacite toliko daleko da se sistem nađe na dubini od pet do sedam metara. Na toj dubini val još uvijek ima moć da vašu ješku odigne od dna te se njome poigrava lijevo-desno i na taj način provocira grabežljivca. Manulu ješkamo tako da udicu zabodemo neposredno iza repne peraje te je izvučemo i istom tehnikom prošivamo sve do glave. Kad smo to napravili, udicu što je moguće bolje sakrijemo u glavu ribe tako da vrh udice izviruje točno iz oka. Ovako naješkana manula neće se trgati pri jačim izbačajima, a mi nećemo morati raditi lažne čvorove i bespotrebno štetiti najlon. Položaj štapa za razliku od klasičnog surf castinga postavit ćemo u vodoravan položaj kako bi riba pri kontaktu osjetila što manji otpor. Iako brancin i orada imaju malo toga zajedničkog ipak niti jedna od tih riba neće povući ješku na tvrdo ako baš ne mora. Shodno tome kočnica mašine ili sistem slobodnog hoda špule mora bi-

ti u najfinijem stupnju proklizavanja. Najveće šanse za uspjeh u ovakvom ribolovu imamo u ljetnim i jesenjim mjesecima iza, kao što rekoh, jakih južnih vjetrova.

U luci Treća tehnika se izvodi na mjestima sa što manje korenta. Najizgledniji period za bogat ulov brancina ovom tehnikom je odmah iza mrijesta. Idealne pošte su mjesta na kojima se vrši iskrcaj ribe s ribarskih brodova. Na ovakvim mjestima dubina je idealna, more je gotovo uvijek blago zamućeno, a riba

je navikla na kretnje i prisustvo ljudi. S ribarskih brodova uvijek se u more baci ili ispadne ponešto ribe tako da se stvaraju svi preduvjeti za uspješan lov. Nađete li za sebe ovakvu poziciju vjerujem da ćete baš na njoj uloviti brancina života jer takva mjesta posjećuju u ogromnim jatima i kada dođe njihova ura, jednostavno čiste sve pred sobom. Kod ovakvog lova koristi se oprema identična surf castingu, osim što se sada izostavlja olovo pa lovimo bez opterećenja. Za ješku može poslužiti srdela ili manula uz obavezno bogato brumavanje.

Vijesti

Zebra by Yo-Zuri

Squid Catcher

guid Catcher su unatoč maloj veličini izrazito lovne skosavice. Pored strahovito oštrih i izdržljivih krunica, ove se skosavice odlikuju i fosforescentnim tijelom iznad kojeg se nalazi provokativna crvena perla. Jedina nevolja, što je zapravo kada se bolje sagleda prednost, leži u činjenici da paket sadrži pet montiranih skosavica. Naime, naš zakon dozvoljava lov sa samo tri skosavice. No kupovinom paketa s pet skosavica lako se mogu formirati dva predveza tako da s obzirom na cijenu od 110 kuna za kompletno pakiranje, Squid Catcher spada u best buy ponudu.

I Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

z Yo-Zurija nam dolazi potpuno nova paleta skosavica pod nazivom Zebra. Ove su ubojite skosavice opremljene novim koloritom protkanim Yo-Zurijevski prepoznatljivom, lignjama neodoljivom podlogom koja ne ostavlja ravnodušnim niti jednog glavonošca. Mekana površinska tekstura vrlo uspješno simulira riblju krljušt pa su ove skosavice privlačne i Informacije u onim situacijama kada lignja teško prima. Osim toga, skosaYO-ZURI OVERSEAS vice su opremljene i diskretnim 21000 Split, Sarajevska 48b svjetlećim elementima tako da je Telefon 021 / 508 - 812 njihova lovnost uistinu neupitna.

Kompletan Stonfo program

Stonfo igle

ravilan način ješkanja je često presudan faktor koji odlučuje o uspješnosti ribolovnog pohoda. Stonfo igle omogućuju ješkanje cijelih riba na najprirodniji način, bez obzira na smjer provlačenja strune. Igle su duge 20 centimetara, a na ‘tupom’ kraju imaju oko za provlačenje strune. Osim ješkanja cijelih riba, ove su igle posebno popularne u ješkanju crva, poglavito bibija koji je najlovniji kada se naješka u komadu. Na taj je način omogućena maksimalno prirodna prezentacija ješke što se nebrojeno puta pokazalo kao dobitna kombinacija. Maloprodajna cijena paketića koji sadrži dvije igle je 25 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

tonfo je ime bez kojega je natjecateljski ribolov nezamisliv. Naravno, većina ribolovaca uz Stonfo povezuje poznate tehnosfere, dvostrano probušene mikrokuglice, no to je tek sitnica u gami Stonfovih proizvoda. Kompletan sitni pomoćni pribor, od perli, perlina, stopera, igala, disgorgera i cijelog niza važnih ‘sitnica’ pokriva Stonfo. Da bi običan ribolov postao savršen Informacije brinu se inovatori iz Stonfa. Ako još uvijek niste probali, krajnje RIBOLOVNI CENTAR BARKA je vrijeme za to. Trebate samo 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a otići u Barku i uzeti što vam treTelefon 021 / 334 - 340 ba.

Izbor boja od neutralne do izrazito vidljive

Ribolov s obale

VRIJEME JE za fermu Napisao i snimio Boris Bulić

Murina je čest noćni gost

ima je napokon definitivno iza nas i sunca ima sve više. Sitna je riba prišla kraju, a za njom i ona nama udičarima puno zanimljivija. Picevi, fratri i kantari sve manje oklijevaju, a i podlanice su napokon spremne za konkretniju suradnju. Loviti ih se može na mnogobrojne načine, no ovo je vrijeme koje su svi

zagriženjaci u ribolov sa stijena čekali jako dugo. Pod pretpostavkom da je oprema kompletirana i da fizička sprema tijekom zimskih mjeseci nije opala, možemo se upustiti u avanturu.

Osnovni pribor Iako je bilo ribolovaca koji su bez obzira na uvjete cijelu zimu lovili sa stijena, toplije je vrijeme potaknulo adrenalin

Oprema mora biti pomno odabrana

tako da se sada i manje odlučni mogu odvažiti na odlazak na stjenovitu obalu. Noći iako još uvijek hladne, podnošljive su i uz malo organizacije mogu pružiti pravi rockerski užitak. Rock fishing je u pravilu povezan sa stanovitim rizicima koji ga čine ekstremnim oblikom sportskog ribolova stoga ga treba brižljivo isplanirati.S opremom ne treba pretjerivati. Dva odabrana jača štapa sasvim su dostatna. Role

ne pretjerano velike i teške, klase 40, jakog prijenosa s dobrom kočnicom u potpunosti će pokriti sve situacije. Naravno, uz ta dva temeljna pribora valja ponijeti i sasvim lagani teleskop kako bismo u toku dana osigurali i nešto žive ješke, poput knezova i špara za noćne predatore. Od sitnog pribora kući valja ostaviti sve što nema praktičnu primjenu. Najteži dio opreme će kao i uvijek biti olovnice kojih mora

Lagani štap za lov u ‘peni’

Plovkom do žive ješke

biti dovoljno. Ukoliko se odlazi na poznati teren, tada je procjena laka no ukoliko je teren na kojem namjeravamo loviti nepoznat tada treba ponijeti nešto više olovnica.

Noći iako još uvijek hladne, podnošljive su i uz malo organizacije mogu pružiti pravi rockerski užitak. Rock fishing je u pravilu povezan sa stanovitim rizicima koji ga čine ekstremnim oblikom sportskog ribolova stog a ga treba brižljivo isplanirati Iako je još uvijek relativno svježe, vode mora biti u dovoljnoj količini. Jedina stavka u kojoj se ne smije štedjeti je ješka. Pored klasične postave crv/ bibi, na stijene u ovo doba godine valja ponijeti dovoljnu količinu srdela. Naime, zbog još uvijek relativno hladnog mora

Ferma iz ruke je poseban gušt riba će prije posegnuti za visokokaloričnim obrokom poput srdele nego za bibijem, ma koliko ga god smatrali poslasticom.

Dva sistema Iako je riba znatno raspoloženija za suradnju s naješkanim

udicama nego tijekom hladnih zimskih mjeseci, prisutna je stanovita doza nepovjerenja uvjetovana još uvijek sporim metabolizmom. Stoga je najprimjerenija tehnika za ribolov u ovo doba godine ona s popularnim fermama. Sistem za ovakav način ribolo-

va je vrlo jednostavno složiti. Na najlonsku osnovu promjera ne tanjeg od 0,35 milimetara stavlja se klizna olovnica i gumena perla-stoper, nakon čega se vezuje zogulin odgovarajuće nosivosti. Predvez je fluorokarbonski, u pravilu za 0,1 milimetar tanji od

Nipošto nije za baciti

osnove, u dužini od 30 do 60 centimetara. Udica je na kraju, kovana i jaka, veličinom primjerena očekivanoj lovini. Druga verzija nema predvez već klizna olovnica leži odmah uz udicu. Nakon zabacivanja najlon se napinje do izravnanja nakon čega se aktivira slobodni hod špule ili se na rolama koje su bez slobodnog hoda špule jednostavno popušta kočnica. To popuštanje će omogućiti ribi da nesmetano odvuče ješku i do nekoliko metara nakon čega treba kontrirati. Naravno, prije kontre valja zategnuti kočnicu kako se najlon ne bi u nekontroliranom otpuštanju zamrsio. Mnogi su ribolovci skloniji poklapanju kalema rukom nakon čega, pod uvjetom da su ribu uspjeli zakačiti, postepeno zatežu kočnicu do optimalne sile kočenja. Za ovakav pristup je bogato iskustvo neophodno.

Vrag ne spava Oprara je bez obzira na tehniku u rock fishingu obavezna. Nerijetko se događa da kapitalni primjerci u posljednjem trenutku pokušaju najsiloviti

bijeg, što im ukoliko oprara nije pri ruci nerijetko uspije. Obavezno ponesite i kvalitetnu rasvjetu. Uopće nije važno imate li običnu baterijsku svjetiljku ili head-lamp. Važno je samo da ima nove baterijske uloške.

Budući da unatoč eri mobitela signal ne dopire baš u svaku uvalu i na svaku puntu, obavijestite najbliže o mjestu na kojem namjeravate loviti kao i o putu kojim namjeravate proći. Vrag nikada ne spava.

Na istom terenu I još samo jedna sitnica – bez obzira na zakonske propise, puštajte svu nedoraslu ribu, a zadržite smo ono što uistinu namjeravate ponijeti, naravno, u skladu sa zakonskim maksimumom.

Ribolov s obale

IZBOR VARALICA za proljetni spinning Napisao Boris Bulić, fotografija arhiva RnJ

roljeće u obalnom ribolovu za varaličare znači znatan preokret. Rijetki ali zato veliki brancini, zatopljenjem i zamućenjem obalnog mora povlače se ustupajući mjesto gladnom pomlatku. Podizanjem temperature mora iznad 14°C obali prilaze i lokarde, dok se šaruni, iglice pa i feluni ponašaju kao pravi gladnjaci gutajući gotovo sve što im se ponudi. Ukratko – dušu dalo za spinninig.

Jutro i dan Iako se u teoriji varaličariti može svih 24 sata po gotovo svakom vremenu, u praksi to izgleda malo drugačije. Dnevni spinning je ograničen na rano jutro i kasno popodne s prijelazom na večer, dok se u noćnom

može loviti čitavu noć, s tim da i ona ima svoje bolje i lošije periode s obzirom na teren i vremena izmjene plime i oseke. U rano ćemo jutro uspješno moći varati ponajviše brancine i to u lukama i na njihovim izlazima, dok se s rtova mogu kvalitetno loviti iglice, strijeljke i feluni. Kasno popodne i večer su rezervirani gotovo isključivo za brancine, tek na pojedinim mikrolokacijama za šarune i iglice, dok je noć savršena za brancine, lokarde, skuše, ušate, šarune i iglice. Da, dobro ste pročitali. Brancini su u svim opcijama glavna uloga. U jutarnjim satima brancini najlakše padaju na suspending voblere veličine od 7 do 9 centimetara. Varalicu treba voditi sporo sa čestim zastojima uz povremene naglije trzaje štapom. U povlačenju svakako treba ostaviti dojam snene ribe koja je lak plijen. Ukoliko

Poperi su dobri za površinsku ribu poput strijeljki

se varaličari u mutnijem moru kakvo je obično u dubljim lukama, varalica bi trebala biti svjetlije boje. Najlovnijima su se pokazali zlatno žuti modeli.

Kasno popodne i večer su rezervirani gotovo isključivo za brancine, tek na pojedinim mikrolokacijama za šarune i iglice, dok je noć savršena za brancine, lokarde, skuše, ušate, šarune i iglice Naravno, ako je more bistro tada treba koristiti realistično obojene voblere s eventualnim crvenim mrljama koje simuliraju ranjenu ribu. Spinning s rtova podrazumijeva teže i brže varalice. Iglice se mogu loviti težim, a sitnijim voblerima nervozne, žive akcije. Varalicu treba povlačiti brzo bez zastoja, povremeno je dodatno animirajući nervoznim trzajima štapa. Osim voblera mogu se koristiti i kastmasteri s kojima se mogu ostvariti znatno dalji izbačaji. Iako su kastmasteri u pravilu naoružani trokukim udicama, u varaličarenju iglica s ovim varalicama često dolazi do promašaja. Razlog nije tupost ili neusklađenost veličine udica, već za iglice karakteristični kljunoliki čeljusni aparat. Tome se može doskočiti ako se uz trokuku udicu ili pak umjesto nje postavi matasina, svilena suknjica koja se inače koristi za panulu iglica. S mata-

sinom će promašaji biti svedeni na minimum. Na kastmaster će se vjerojatno zaletjeti feluni kao i sva sitnija plava riba koja se zatekne u blizini, poput luca ili palamide. Strijeljke valja pokušati prevariti površinskim voblerima poput Rapalinog Originala, mada bi pravi izbor bili poperi. Ove površinske varalice treba vući brzo i bez zastoja sa ciljem podizanja što je moguće veće buke i prskanja po površini mora. Za vrijeme povlačenja treba često mijenjati smjer povlačenja pomicanjem štapa s lijeve na desnu stranu i obrnuto.

Popodne i večer U popodnevnim satima ribama treba ponuditi trome i mirne va-

Noću je to poseban gušt

Na rubu svjetla ralice. Sporohodni suspending ili sinking vobleri će dobro odraditi povjereni im posao. Jednako će učinkoviti biti i silikonci realistične izvedbe kao i hibridi. Na puntama se mogu pokušati varati i iglice no zabačaji moraju biti uistinu daleki jer se iglice u to doba dana ne drže baš blizu kraja. Dolaskom večeri uz obalu se pojavljuje sve više ribe. Šaruni nerijetko znaju početi primati

Površinski vobleri

još prije sutona, no njima treba ponuditi silikonce otežane jigg glavama. Padanjem mraka u igru uskaču i ušate koje ćemo prije čuti nego vidjeti. Odaje ih pljuskanje po površini u trenucima kada se zalijeću za neopreznim gavunima. Iako će napasti sve voblerske inačice dužine od 5 do 7 centmetara najagresivnije su prema neznatno otežanim silikoncima izgledom najsličnijim

gavunima. Šaruni se po mraku dižu pod samu površinu gdje se, ukoliko je konkurencija velika, bez oklijevanja bacaju za silikoncima. Brancinima pak treba ponuditi male gotovo neotežane silikonce uz neprestanu kontrolu strune. Naime, dok će ušate i šaruni nesmiljeno gutati ponuđene varalice, brancini su u stanju varalicu ispljunuti kada uvide prevaru. U tome ih možemo

Riboliki silikonci za sve prilike

spriječiti jedino ako im na vrijeme kontriramo. Lokarde, skuše i iglice ćemo najlakše prevariti tankim ribolikim silikoncima koje možemo povlačiti na dva načina – brzo i bez zaustavljanja ili kontinuirano uz cimanje.

Viđeno i neviđeno S obzirom na vizualni kontakt s lovinom možemo razlikovati

U ovoj paleti ima svega dva tipa spinninga – na viđeno i neviđeno. Kada lovinu možemo vidjeti tada nije teško odrediti smjer bacanja i dubinu vođenja, no kada se lovina ne vidi, treba kalkulirati. Strijeljke, ušate i iglice treba tražiti na površini. Strijeljke valja potražiti na riječnim ušćima, ušate ćemo noću čuti, a iglice treba potražiti na rubovima ku-

renta, više puta izbacujući varalicu na istu točku. Šaruni se noću drže bliže površini, dok su po danu duboko kad ih valja potražiti sinking voblerima ili silikoncima s teškim jigg glavama. Skuše i lokarde se drže gornjeg srednjeg sloja i treba ih tražiti u kanalima s izraženim kurentom.

Treba se okušati na svim terenima

Feluni su pohlepni

Sad će...

Civelix varalice su za brancina dobar izbor

Princess Maria lovi kada ništa drugo neće

Red head za teške uvjete

Brancini posjećuju sve slojeve mora. Po danu se drže blizu dna dok se u jutro i suton dižu u gornje slojeve. Noću su najbliže površini. Lov na neviđeno se može prakticirati i na rubnim dijelovima osvijetljenih mjesta kao što su osvijetljeni dijelovi pristaništa ili lukobrana. Varalice treba izbacivati u mrak i provlačiti ih

po rubu svjetla oponašajući ranjenu ili barem dezorijentiranu ribu. Naravno, takav je pristup najizdašniji u lučkim vodama. No budući da je ribolov u periodu od 1. svibnja do 1. listopada zabranjen u svim lukama, lučicama i javnim kupalištima, vremena nema puno. Iskoristite ovo kratko proljetno vrijeme i prevarite ribu svog života.

Vijesti

Najlon Pescatore DS

Williamson Albacore Feather

vaj najnoviji najlonski monofil izrađen od potpuno novog patentiranog kopolimera premazan je fluorokarbonom što ga nakon potapanja čini gotovo nevidljivim. Kako mu i ime kaže, Pescatore Double Strength ima dvostruko veću snagu, kako linearnu tako i na čvoru. Tako primjerice promjer od 0,40 milimetra može podnijeti linearno opterećenje od čak 21 kilogram. Najlon nam dolazi od istog proizvođača koji je proizveo čuveni monofil Godzilla. Pescatore Double Strength ima boju dima, a dostupan je u pakiranjima od 100 metara u dimenzijama od 0,12 do 0,40 milimetara po cijeni od 32 kune te u pakiranju od 300 metara u

illiamson Albacore Feather varalica zahvaljujući svojoj šiljasto oblikovanoj glavi glatko klizi kroz vodu, dok suknjica od perja vrlo izazovno pulsira i uspješno stvara privid kretanja brzog živog mamca istovremeno vrlo efikasno skrivajući VMC dvokuku montiranu na 130 cm fluorokarbonskog predveza. Najbolje rezultate daje kao glavni mamac na manjem daisy chainu ili pak u kombinaciji kada je vodite u grupi od više varalica od kojih barem jedna ima svojstvo ‘popanja’ i prskanja po površini.

Jacere Igloo

skladu s dolaskom toplijih dana Mikeli Trade je obnovio svoju zalihu Igloo jacera. U ponudi su svi mogući modeli od onih malih zapremine tek 8 litara do najvećih zapremine 95 litara. Pored klasičnih oblika u ponudi su i cilindrični, s poklopcem na smik, pipom za pitku vodu, kotačićima radi lakšeg transporta… Cijene su različite, s obzirom na to koji model izaberete. Tako najmanji Frigo Box košta 210 kuna, dok najskuplji model All Travel zapremine 66 litara s kotačima košta 1435 kuna. Važno je napomenuti da se na gotovinsko plaćanje dobije 10 posto popusta. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

dimenzijama od 0,20 do 0,40 milimetra po cijeni od 79 kuna.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Kabura by Duel

abura je relativno nova tehnika, barem na našem moru no zato je odavno p r i h v a će n a i vrlo popularna Dalekom istoku. Posebno konstruirana varalica se nakon što dotakne dno povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj dok se trakice i niti u nastavku ponašaju tako provokativno da ovu varalicu doslovno napadaju sve ribe. Naravno, u suknjici se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice i brancine. Škorpion u ponudi ima izvrsne Duelove

varalice za kaburu koje su se već dokazale na našem moru. Varalice su dostupne u širokom koloritu u više težina od kojih je najpopularnija verzija teška 80 grama. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ribolov iz barke

Dostojan protivnik svakog ribolovca

KONTRA griza

Ne može mi niti jedan strastveni zaljubljenik u more i ribolov reći da nema dana kada se ne sjeti mora, riba, kaića, broda, tunje i svih onih lijepih stvari što ga čekaju kada se pusti od kraja. Bez obzira na zaokupljenost poslom i dnevnim obavezama kroz glavu nam neprestano prolaze svakojake misli vezane za more. A kako i ne bi kada se more dade namirisati na svakom koraku. U podsvijesti nam je samo jedna misao – E da je bar pobići na more, ma bar na uru vrimena. Ma ne tribam ni ribicu uvatiti. Ma ne tribam je ni vÎti, samo da je ositim, samo da dobijem griz i biću najsritniji čovik na svitu... Napisao i snimio Tomislav Matulović

uno puta mi se dogodilo da isplaniramo odlazak na ribe u detalje, a da se na more uopće ne ode. To planiranje bi nekada znalo trajati danima i tjednima, a konačni ishod bi bio uglavnom poražavajući. Na ribe bi trebalo ići spontano, onako kako bi se reklo bez presinga, laganini. Ma u svakom slučaju na ribe treba ići kako bilo da bilo. Baš tako nekako spontano, zovne me kompanjon kojem također vrag ne da mira i predlaže da se zaletimo sutra ujutro na ribe. - A koje ribe, što bi lovija… - pitam ga. - Ma što bilo da bilo samo da smo na moru... - odgovara mi. Ajde neka, nije ni to loš plan s obzirom da nismo bili na moru više od mjesec i pol dana. Odmah mi kroz glavu prozuji vožnja kuštericom po bonaci,

miris jutarnje friškine, zvuk četvorotaktne pente, mokri najlon u rukama i slika sondera kako pišti na svaku ribicu koju zacrta. Odmah sam se naježio. Sve je bilo isplanirano u minuti. I tako sutra ujutro s izlaskom sunca skačemo u kaić. Zadarski kanal nas čeka u bonaci. Dan je idealan za boravak na moru, a pogotovo za povući neku laganu panulicu za ušaticu ili kakvog brancinića. Panulu smo počeli vući par milja udaljeno od grada ne razmišljajući o nekom većem ulovu. - Ma bitno da smo na moru... ponavljam po tko zna koji put od kada smo krenuli. Već sam i sam sebi dosadio od te uzrečice. Prošlo je sat i pol vremena panule, a od brancina koje smo na tim pozicijama znali loviti ni traga. Prolazimo još dvije-tri punte i uspijevamo uloviti samo dvije iglice koje vraćamo u more. A što će nam kada su premale za baciti na ulje, a ionako ne

idemo na zubace. Vidjevši da nas ne ide lagana panula, brzo namotavamo tunje i na prvoj sljedećoj punti bacamo dva pribora u more za lov hobotnice. Plastične račine smo prošetali par sto metara, a od hobosa ništa. Toliko smo vješti u lovu tih muzgavih stvorenja da na samu pojavu našeg kaića hobotnice bježe glavom bez obzira i nema ih šanse uhvatiti. Dan se lagano pretvorio u totalnu bonacu, a more nam jednostavno ne da ići doma. Toliko nam je lijepo, ali bi nam bilo još ljepše kada bi se nešto objesilo. Očito nas riba neće. A možda je ni nema? Možda ju je nešto prestrašilo? Kao da je netko minu bacio i sve lopatama pokupio...

Sve za pravi griz Svakoga od nas u ribolovu nešto pali, nešto nam predstavlja poseban gušt. Nekome je to svjetlucanje ribe u moru dok

U povratku diže mrižu, nekome zujanje role kada zagrize kakva riba ili koprcanje ribe u tek dignutoj vrši. Za nas panulaše to je onaj trenutak samog napada ribe na ješku. Grizzzzzzz!!! Bez obzira na puno veće ribe koje se love panulom, kao što je gof, zubatac ima po meni najatraktivniji griz kojeg možete osjetiti loveći živom ješkom. Kada napadne ješku trga je očnjacima i guta. Taj famozni trenutak zna trajati samo jednu desetinku, a može potrajati i par sekundi, nakon čega mu se mora snažno kontrirati. Da bi griz zubaca bio još

savršeniji zna se pobrinuti živa ješka koja pokušava pobjeći od proždrljivog predatora. Lignja tako stvara vibracije, trza se ili pumpa što jasno osjećamo preko najlona. To je to! Rock ‘n Roll! Na takav griz nitko ne ostaje ravnodušan. Griz koji panulašima hrani dušu. E takav nam danas treba. Sada se već nešto treba poduzeti. Dižemo se na noge ne bi li ispravili leđa od pustog sjedenja i počinjemo se migoljiti po brodu. - Ma, reci ti meni kad si zadnji put griz ostija... - pita me kompanjon.

- E, bogami se ne sićam. Zaboravija sam kako to izgleda. Nisam ni završio misao, on poviri u rezervar da vidi koliko ima goriva i sav usplahiren mi odgovara: - A bi li ti da se zaletimo malo dalje i probamo ćapati zubaca. - Ma daj mi samo griz od zubaca i izličit ćeš me... – odgovaram mu. Gasimo malu pentu, nabacujemo cvike na glavu i tuta forca prema poziciji za ješku. Pošto smo već prošli dosta mora na puntici, od ješke smo bili za dvadesetak minuta. Počinjemo panulati za iglicu. Nismo prošli

stotinjak metara kadli dum dum. Dvije iglice su u brodu. - Uuu, koji gušt! Nagovaram kompanjona da napravimo još jedan đir u kojem lovimo još dvije iglice. - Uuu koji gušt... – ponavljam. Sada bih ih lovio cijeli dan, ali traži se jači griz. Ma samo jedan griz, ali da je pravi.

Gdje su? Prebacujemo se na frišku, novu neistraženu poziciju. Naoko lipa punta. Ma, kada je onako pogledaš, reka bi da je doli najmanje sto zubaca. Armamo iglicu i spuštamo je u more.

Nismo prošli stotinjak metara kadli dum - dum. Dvije iglice su u brodu. - Uuu, koji gušt! Nagovaram kompanjona da napravimo još jedan đir u kojem lovimo još dvije iglice Olovnice su već dotakle dno i sada srce već brže kuca. Dižem panulu dva paša gore i ples može početi. U ovo doba godine viška panula od 300 – 400 grama je idealno oruđe za dobit griz od zubaca, naravno

Ovo smo čekali ako se sve kockice poslože. Nakon samo par điri smo se već štufali pozicije iako znamo da su doli i da im malo treba da zagrizu. A tko će znati što im je. A biće su se naili taman prije nego smo došli. Napuštamo puntu malo razočarani iako smo se nakon misec dana upravo na tom mjestu našli u nemilom obračunu sa zubatim beštijama. - ‘Ajmo dalje... Toćamo panulu na strmijoj strani obližnjeg braka koji je vječno izložen kurentu. Pozicija za ubiti vola, a ne zubaca. - Ako ovdi ne dobijemo griz, ubij me odma... - govori mi kompanjon. Samo sam se nasmija. Ma koji griz. - Krenuli smo jutros na ušate i brancine, a završili na iglicama, a ti mi pričaš o zubacima. Ma jesi li ti normalan, nemoj mi te spike slagati! Prošli smo brak okolo, naokolo, uzduž i popriko osluškujući vibracije na najlonu ne bi li iglica odala prisutnost kakve nemani. Ništa, njanka bado. Prošlo je još neko vrime a iglica na panuli

Spremne za upotrebu

nije ni zatreperila. Pa ovdje nema ni bele.

S druge strane mobitela čujem urlikanje: -Tu, tu! Tu di ste stali! Tu povucite panulu, munjele jedne. Tu im je dom, tu im je dom… Di su zubaci, di su gofi? U moru nema ničega! Krajnje razočarani pokušavamo na još dvi-tri pozicije i opet njanka griz. E sada smo se već zavadili s ribom. Ma treba ju uhvatiti i gotovo. Razne mi se misli već počinju vrtiti po glavi. Mislim si... možda im iglica ne šmeka, bit će je butargana pa ne žele jesti. Možda ih je ludar zastrašio, možda smo mi zaruzinali, a možda smo ,ne daj Bože, zaboravili loviti zubace. A tko će ga znati..

Gotovo je - Ajde, kupi prnje. Idemo doma... Dosta smo se naguštali. Prošli smo 20 milja panule, a nismo ribu čuli. Dan je savršen za biti na moru, a meni je puna kapa svega. Tili smo ribu ćapati, a nismo je ni čuli. Ma nije to

ni prvi ni zadnji put da se scenarij ponavlja, ali toliko smo se navukli na griz da ništa drugo nije dolazilo u obzir. Vraćamo se doma napaljeniji nego kad smo krenuli. Koji gadan osjećaj... To stanje uma bi doktori trebali istražiti pa možda u dogledno vrijeme otvoriti

Grizzzz

kakvu kliniku koja bi se bavila razočaranim ribolovcima. Vjerujem da bi ljudima pomogli. Šalu na stranu, treba se uozbiljiti. Ma ne može to tako završiti! Zaustavljamo brod i pokušavamo pribrati misli. Zvoni mi mobitel. Javljam se prijatelju i prepričavam mu gdje smo sve bili i gdje smo stali. S druge strane mobitela čujem urlikanje: -Tu, tu! Tu di ste stali! Tu povucite panulu, munjele jedne.Tu im je dom, tu im je dom… - ponavlja. Ajde neka, kao da mi ne znamo u što igra. Kada je čovik na kraju uvik misli da je more puno zubaca, gofa, podlanica sve dok ne dođe na more i uvjeri se u suprotno. Povukli smo tu panulu najmanje sto puta pa ćemo i sto i prvi. Puštamo iglicu na 28 metara dubine. Ravno posrid kanala. Pentica prede po’ milje na uru i

Iglica nakon silovitog udarca

sada može lupati što god hoće, ionako za deset minuta idemo doma jer nam je puna kapa pustih grizeva, četvorotaktne pente, pištavog sondera, domova i kućica od zubaca. U jednom trenutku sonder ocrta skalinu u moru i ikonicu ribe odmah iznad nje. Posprdno smo se nasmijali, iako smo se u sebi nadali da je to baš ta riba koju se čeka cijeli dan. Sada će griz sto posto, govori mi podsvijest iako sam se takvih skalina i ribica na sonderu danas nagledao koliko hoćeš. Odjednom osjetim lagano povlačenje najlona. Nakon sekunde malo jači trzaj više nalik zadjevu, a ne grizu. Udaram kontru, onako muški, za svaki slučaj i osjetim veliki otpor. - Aj ća.. Ma koja glupost… Koji zadiv... Sad bi je zapalija… Malo je nedostajalo da je nisam u more bacio. Počinjem čupati još uvijek računajući da je zadjev. Nakon trideset metara najlona vidim da panula ide gore. - Ma nije ovo zadjev nego ribetina… - euforično govorim. Nisam ni izgovorio do kraja, kada je onih tridesetak metara najlona svom silinom nastalo u moru. Pa to je to što smo čekali! Imamo ribu na panuli. Najlon na

koji smo dobili ribu je 0,80 pa je borba prava drama. Naravno, odmah smo znali da se radi gofu koji se, nakon što proguta ješku ukopa u mjestu i tek kada shvati da je ulovljen, podivlja. Gof od skoro 30 kilograma pružio je borbu dostojnu takve ribe. Nakon desetak minuta prepuštam panulu kompanjonu koji nastavlja s umaranjem beštije, a ja pripremam kučmu, uzimam kameru i pripremam fotoaparat. Nakon nekog vremena gof popušta i približava se nadohvat kučme. Ubacili smo ga u kaić izbezumljeni od adrenalina. Toliku riba kao što je veći gof se ne može dovući do broda ako se nije potpuno predala. Riba je pala u brod, a vrijeme kao da je stalo. Pustili smo da nas kurenat lagano nosi i odmarali se u društvu novog člana posade. - Ma vidi koja lipota od ribe... – ponovio sam barem pet puta. Ovom ribolovnom danu je došao kraj i napokon krećemo doma. Na pola puta se osvrćem i bacam pogled na ribu i postajem svjestan da mi već fali grizzzzz kojeg smo cijeli dan čekali, a nismo dočekali. Griz od zubaca. A ko bi nama udovoljio…

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Ribolov iz barke

ZUBACI -

dva u jedan

Puno puta sam o ovome razmišljao, znao sam da je u teoriji moguće i da se nekima dogodilo, ali nisam ni sanjao da će se upravo to dogoditi meni. Ovo spada u ekstra rijetke ulove, a činjenica da smo to sve snimili nas čini još zadovoljnijima Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Zdenko Huzjak

imi je najgore. Kada ulovim malo slobodnog vremena za otići na more – ne da nevrijeme. Jugo za jugom, kiša za kišom, bura za burom. A ruke svrbe sve više i više. Nije lako kada se navučete na zubace. Temperature su tek koji stupanj iznad nule, no zovu lagano razvedravanje i mi bez previše premišljanja izlazimo na more. Nekoliko poziva mobitelom i saznajemo da još par nabrijanih ekipa izlazi u potragu za zimskim carem. Ljudima je dosadila zima i zabijanje u kuću, odnosno smucanje po zadimljenim kafićima u kojima je cilj beskrajno prepričavanje ribolovnih anegdota. Teorija ako

Bili su prepohlepni!

ga ne možemo loviti bar da pričamo o njemu je dobra do jedne granice, ali kada se ta granica prijeđe čovjek se zapali pričama o zubatim glavama, što rezultira gubitkom razuma i odlaskom na more kada ne treba. Ovoga puta to ipak nije slučaj, jer će vrijeme biti uglavnom dobro. Lagana bura u smirivanju nas prati dok tučemo kanal. Cilj je udaljen preko tri sata vožnje – pošte na rubu kulfa sa strmim padinama koje skrivaju zimske zubace.

Zmorašnji korent Zabonacalo je, a siječanjsko sunce nas grije dok ulazimo u prolaz između dva nemala otoka. Masa mora u osekivanju nalazi tu svoj put. Zmorašnji kore-

nat ‘kuva’ što se najbolje vidi na tragu kojeg korenat ostavlja iza lanterne u moru. Da to snimim i pokažem nekom neupućenom rekao bi da se radnja odvija na nekoj tekućici. Po povećanju brzine na GPS-u vidimo da je brzina korenta preko 1,5 čvorova, odnosno oko tri kilometra na sat. Jučer je bila mina, mjesečeva faza kod koje su sunce, mjesec i zemlja u istoj ravnini. Privlačne sile Sunca i Mjeseca se zbrajaju i imaju ogroman utjecaj na mase morske vode. Korenti su vrlo jaki, a time i oscilacije plime i oseke. Većina će vam ribolovaca reći da su za ribolov bolji dani oko kvarta (oko prve i zadnje četvrti) kada su korenti slabi. Moja iskustva pokazuju upravo obrnuto. Puno sam

Zmorašnji korent

bolje prolazio oko mine i uštapa, barem što se tiče predatora. Izmjene korenata u to vrijeme su pravilne i atmosferske prilike ih teško mogu poremetiti. Obično u tom periodu poremećaji u atmosferi samo malo ubrzaju, odnosno odgode početak pojedinog korenta. Ako moram birati između mine i uštapa, draža mi je mina. Za vrijeme punog mjeseca, dosta riba je aktivno noću, što rezultira njihovom pasivnošću preko dana, a neke ribe danju pokazuju i znakove nervoze. A po mini se ujutro riba budi gladna! Zato za ovaj vijađ imam velika očekivanja, osjećam da će se nešto izvanredno dogoditi. Totalno sam se nabrijao na zubaca kapitalca. Past će majkan od 10, 11 kila!

Gnjurci u moru riba radi U srednjem kanalu susrećemo jato gnjuraca zaokupljenih lovom. Prolaskom smo im poremetili ritam pa nevoljko spuštaju glavu pod površinu radi skeniranja. Odmjeravaju nas spremni na brzi zaron ukoliko im se previše približimo. Ubrzo shvaćaju da ne predstavljamo opasnost pa nastavljaju svojim poslom. To volim vidjeti! Kada je gnjurac u moru znači da riba radi. Jer kada radi riba, radi i gnjurac. Nikada se nisam usrećio u ribolovu kada bi vidio gnjurca na kraju. Sunce i gnjurci nam ulijevaju potrebni optimizam bez kojeg nema uspjeha u ribolovu. Samo još da se kapa od bure makne s Velebita. Ne bi bilo lijepo da pored ovako niskih temperatura opet zapuše. I more je k’o ledana! Sonder očitava temperaturu na površini sitno preko 11°C. Glavno pitanje koje se u takvim uvjetima nameće je: gdje su sada zubaci? Zubatac je hladnokrvna životinja, što znači da mu temperatura tijela zavisi od temperature okoline, tj. mora u kojem se nalazi. Kao i svakoj hladnokrvnoj beštiji, za optimalan rad mišića mu je potrebna nešto viša temperatura, pa zubatac ljeti i u ranu jesen lovi relativno plitko, od 10 do 30 metara dubine, gdje je more toplije. Zimi je u igri potpuno druga priča. Pod utjecajem atmosferlija hlade se gornji slojevi mora.

15 do 60 metara? Pošto je hladna voda teža od tople, ona tone te se miješa s toplijim slojevima. Tako se praktički izjednačava temperatura po cijelom vodenom stupcu, bez obzira na dubinu. U slojevima preko 30-40 metara dubine temperatura je konstantna kroz cijelu godinu i iznosi oko 11° na sjevernom, 12° na srednjem i 13°C u južnom Jadranu. Krajem zime tu temperaturu nalazimo praktički na svim dubinama osim prvih par metara ispod površine, gdje je temperatura u pravilu koji stupanj niža. A kako se u toj cijeloj priči

Ulov koji ću pamtiti snalazi naš zubatac? Ako mu je zimi temperatura više - manje jednaka na svim dubinama, onda bi ga teoretski mogli pronaći svugdje, neovisno o dubini. Nevjerojatna je transformacija zubaca iz veličanstvenog eksplozivnog predatora ljeti, u nespretnog i tromog strvinara zimi kojemu je studen bitno smanjila lovačke sposobnosti. Nekima to zvuči nevjerojatno, no podvodni ribolovci koji su ga imali priliku promatrati zimi u hladnom moru dobro znaju o čemu govorim. E sada nastaje frka, da li panulu vući na 15, 35 ili možda 60 metara? Ima zubataca koji su skloni u takvim uvjetima biti pliće. Poznajem neke panulaše koji su ga kroz cijelu godinu lovili u plitkom, između 15 i 20 metara dubine. Ako bi slučajno zašli panulom malo dublje, brzo bi se vratili na 17-18 metara jer je to kako kažu, 25 metara preduboko. Takve pošte su karakteristične i nema ih previše.

A broj panulaša se u zadnjih desetak godina barem udeseterostručio. Zubaci koji su obitavali zimi plitko su manjim dijelom polovljeni, a većim dijelom potjerani u dublje. Kada se izlovi oko 30% jata zubaci se premještaju na drugu poštu, to im je obrambeni mehanizam. Udio zubataca koji zimi vole

biti plitko je smanjen. Puno je veći udio onih jedinki koje preferiraju dublje more u zimskim uvjetima. Zubatac je riba koja ne voli promjene. Voli stabilan tlak, stabilno vrijeme i stabilnu temperaturu. Kada temperatura krajem prosinca, početkom siječnja, padne na određenu razinu, zubaci se povlače uglav-

Očnjaci koji ulijevaju strahopoštovanje

Dnevna lignja nom dublje od 40 metara gdje je temperatura konstantna, bez daljnjih kolebanja koja su karakteristična za pliće slojeve, i to još narednih mjesec dana.

Duboki, strmi tereni Tada iz nekih kanala plićih od 40 metara s blagim formacijama gotovo potpuno nestanu. U tom periodu obitavaju na dubokim strmijim kamenitim terenima punim škrapa i procjepa, često s okomitim zidovima koji pružaju zaklon. Aktivnost im je smanjena i drže se vrlo uskog područja. Hrane se (ukoliko uspiju) sporijim glavonošcima

i ribama, uglavnom sjedilačkim bentonskim poput recimo škrpuna. A nisu ni zubaci ludi, znaju što valja! Međutim, u nedostatku hrane redovito posežu i za strvinom. Zato se u tom periodu zubaci love dosta dobro na parangale. Neki parangalisti love u jesen palamide na panulu koje su u tom periodu brojne. Spremaju ih u zamrzivač i odleđuju po potrebi, režu na komade i time nadivaju parangale za zubace. Što veći komad to veći zubatac! Iako sam sklon digresijama, priču o parangalu za zubace ću ipak ostaviti za neki drugi put, jer nam je sad cilj lov panulom. Dugu vožnju uvijek

Uz ovako strmu obalu možete očekivati ulov zimskog zubaca

Gnjurci u moru - riba radi treba iskoristiti za provjeru i popravke opreme. Na poziciju ćemo doći dva sata prije mraka pa bi valjalo uloviti koju lignju i prošetati je u potrazi za pohlepnim dentalom. Pošto ćemo najprije loviti lignje, prvi je na redu sistem za dnevni lignjolov. Jedna mrkva (lebdeća skosavica) u konstrukciji je poprilično stara i zapuštena. Platno joj se izlizalo, izblijedilo, pojelo ga crnilo.

Ruzinave udice Lignja voli jarke, flourescentne boje pa obavezno stavljam novu mrkvu. Nova metla uvik

dobro mete – davno me je naučio ćaća koji se, opušten za timunom, prepušta doživljaju mora da zaboravi na napornu svakodnevicu. U očima mu se naziru jata zubataca koja samo nas čekaju. - Stavi onu novu, što smo nedavno kupili, ta bi tribala dobro lovit. - A nego koju drugu! – odgovaram. Nova mrkva je napravljena od posebno mekanog platna koje odgovara sumnjičavim dnevnim lignjama dok ju pipaju. Izrada predveza je ama baš uvijek na repertoaru. Ne izlazim često na more, a Ownerove udice vrlo brzo ruzinaju. Moram priznati da sam ih više bacio nego izgubio zapinjanjem za dno. Ownerice s cutting point vrhom su se nametnule kao najbolje udice za panulu s živom ješkom. Dosta su čvrste, vrlo oštre, oblik savršen. Ali vrlo se brzo tupe i korodiraju. Kroz par dana postanu neupotrebljive. Pranje u slatkoj vodi može taj period produljiti, ali nedovoljno. Pogledao sam na stotine modela udica po ribomaterijalima i još uvijek nisam našao savršenu za panulu. Prije koju godinu sam našao neke VMC udice što se prodaju na komade, točna oznaka modela mi je nepoznata. Oblik im je vrlo sličan Ownerici, oštrina gotovo jednaka, dovoljno su čvrste, ali i elastičnije nego Ownerice kojima je krtost ponekad problem. Prednost u odnosu na Ownerice je što se ova udica ne tupi (odnosno jako teško) i što ne korodira ni najmanje, čak ni nakon više godina upotrebe.

‘Oba dva, oba dva, oba su pala’ Lovio sam u dva navrata s njom nemale gofove i udica je savršeno odradila svoj posao. Ipak, i ova udica ima jednu manu. Oko na spoju nije dobro obrađeno niti zavareno pa se tu lako oštećuje najlon. Tome se ipak može doskočiti s malo izolir trake, s par namotaja na vratu udice preko tog spoja. Unatoč toj nesavršenosti, ova je udica za sa-

da moj favorit. Nedavno su se nakon dužeg vremena pojavile opet u prodaji i s nestrpljenjem očekujem njihovo daljnje testiranje na zubatim nemanima i mesnatim gofovima. U međuvremenu, ako pronađete savršene udice za panulu, javite mi! Predvez za zubaca koji koristim je relativno kompliciran i zahtijeva petnaestak minuta vreme-

Još jedna za u bazen

na izrade, umjesto minutu dvije koliko je potrebno da se na komad najlona navežu rampin i klizna udica. Sastoji se iz dva dijela, od leadera i terminala. Na zogulin na kraju osnove vežem leader od 10 metara najlona debljine 0,80 mm.

Terminal za velike stvari Na drugom kraju leadera je mala kopča (dovoljno jaka da izdrži najveće gofove) na koju kačim terminal duljine oko jedan metar. Za zimsku panulu predvez ne bi smio biti dulji od toga (10+1 metar) za što ima dva razloga. Prvi leži u tome što je s kraćim predvezom puno lakše loviti na nemogućim terenima, lakše je provlačiti panulu uz, pored, ispod zidova i oko velikih škrapa oko kojih se zimi zubac zadržava, a da predvez ne zapne. Drugi razlog se odnosi na efikasniju kontru. Zimi se panuliva sporije da bi se ješka uspjela potopiti na velike dubine. Osnova je ispuštena gotovo okomito u more, a ne daleko po krmi kao kod ljetnog lova. A

predvez je u vodoravnom položaju pa se javlja velik kut između predveza i osnove zbog kojeg bi kod dugog predveza u trenutku griza trebalo u sekundi povući nekoliko metara najlona da bi se zategla panula i udica usidrila u ustima ribe. Zato kraći predvez omogućuje snažniju i direktniju kontru. Složenost predveza se očituje kod terminala koji se sastoji od jedne najlonske strune (0,80 mm) i paralelno jedne niti upredenice, što jače. Osobno koristim upredenicu Berkley Whiplash promjera 0,28 mm s kojom sam više nego zadovoljan. Kada radite ovakav terminal, neka vam upredenica bude nešto duža od najlona (za par centimetara), iz dva razloga. Prvi je taj da se najlon rasteže, pa ako bi napravili jednaku dužinu, čim se terminal malo nategne, rastegne se najlon i gotovo svu nosivost preuzima upredenica, bez da smo iskoristili nosivost najlona. Treba terminal složiti tako da tek kada se najlon prilično rastegne (barem na pola nosivosti) upredenica počne preuzimati na sebe daljnje

Lignja spremna za akciju

Panulivanje ne moze proći bez kantara opterećenje. Drugi razlog je taj što se upredenica kao i odjeća nakon prvog ‘pranja’ malo stisne. Ovakav predvez je vrlo jak i izdržljiv, i teško da će ga zubac pregristi. Zimi panulivamo isključivo na lignju. Na predvez (odnosno terminal) ne stavljam rampin već dvije udice u nizu, veličina 6/0. Jedna klizna se kači lignji u zadak, a druga u korijen krakova.

I kantaruša vara cara Kad bi na takvom predvezu lignju spustili u more na strmim zimskim poštama, lignju bi vjerojatno osakatili proždrljivi kantari koji dijele stanište sa

zubacima, i bili bi sretni ako bi izvukli samo lignjin plašt. Zato na predvez u produžetku iza zadnje udice vežem još jednu malu udicu koju kačim lignji u vrh kraka. Ta se udica popularno među panulašima zove kantaruša. Ako kantari napadnu lignju, veći među njima se odmah na nju ulovi pa izvučem i njega i lignju, mada uginulu od silne promenade. Kad budem pisao o lovu u toplijem dijelu godine, u kojem se lignje loše love i svaka je presudna i dragocjena, opisat ću predvez koji ulovi svakog kantara, a lignju ostavi živom i neoštećenom. Kantaruša mora biti za svoju veličinu iznimno jaka, jer se nerijetko zubatac ulovi upravo na nju, zbog svoje sklonosti

da kad nije gladan ugrize samo u vrh krakova i pogosti se nekažnjeno najslađim dijelom lignje. Ta udica je vezana upredenicom jer bi zubatac mogao lagano pregristi najlon. Odgovorno tvrdim da ovakav predvez može parirati i najvećim gofovima, čak i ako su zakačeni na kantarušu (pod uvjetom da koristite adekvatnu udicu). To je predvez za velike stvari, iako će mnogi reći da je previdiv i da može odvratiti ribu od griza. I ćaća je u početku bio pomalo skeptičan, ali sam ga brojnim ulovima razuvjerio. Kod lova živom ješkom debljina ribi ne smeta. Još samo nedostaje neki izvanredan ulov, da se predvez definitivno potvrdi. Uspio sam napraviti nekoliko terminala, provjeriti panulu, leader, skosavice i ostalu opremu. Ima tu uvijek još masu drugih dodatnih poslova pa tri sata vožnje po moru prođe puno brže nego što bi se učinilo. Dolazimo na poštu koja bi danju mogla dati lignju. Prvi put tu lovimo, ali vrlo brzo shvaćamo da od toga neće biti ništa jer je korenat prejak.

‘Peškafondo bez peškafonda’

Upredenica kojom je vezana kantaruša je izdržala

Lignja uglavnom ne voli korenat i na takvoj pošti se lovi samo za vrijeme smjene između dva korenta. Po’ ure vožnje i spuštamo sistem na provjerenoj pošti koja mora dati lignju. Lovimo na ‘peškafondo bez peškafonda’ – olovo od 60 grama na kraju sistema, pola metra iznad jedna

mrkva, a još pola metra iznad nje druga. Donja je bijela, a gornja po izboru. Mnogi će se čuditi zašto ne lovim na peškafondo jer se najviše liganja ulovi na peškafondo. Ja bih ipak rekao da se najviše ulovi na donju varalicu, ma kakva god ona bila. A peškafondo svako malo zapinje za dno i treba ga čistiti od trave. A to svako-malo-čišćenje i oprez da peškafondo ne dira dno mi oduzima koncentraciju i feeling za lignju pa slabije lovim. I tu je ćaća bio skeptičan, ali kada je probao rezultati su se podebljali! Inače mi je to živa misterija, zašto lignju puno bolje lovi smiren ribolovac, onaj koji ima feeling? Kao da lignja to osjeća! Onome tko je dobre volje, bacaju se ko lude! Dobra volja i feeling nisu posljedica, nego uzrok dobrog lova. Počeli smo na oko 30 metara, lagani burin nosi nas na 35. Olovo struže po dnu, a sistem lagano cimamo bez velikih skosanja. Nakon par minuta jedna samo dira, ali se ne kači. Ćaći ista priča. Nakon stanke od par minuta premještamo se 50 metara dalje i malo dublje. K’o u bunaru! Pa opet premještanje, bacanje, nula bodova, dizanje, premještanje, bacanje. Opet samo pipa. Bit će to loša večer za lignju. Opa! Evo je, polako je dižem jer su nervozne pa je vjerojatno loše zakačena. Ćaći ista stvar, pa onda još jedna. Pospremili smo tri lignje u bazen i čekamo još koji trenutak da vidimo hoće li se baciti još koja jer nevalja bježat od ribe. Neće, pa brzo vozi-

mo par stotina metara dalje na puntal za zuba. Prvi put ovdje panulivamo pa pokušavamo procijeniti teren. U kojoj su točki zubaci... Lignja je nadivena i položena u more, olovnice brzo poniru u dubinu i za tren sam u borbenom položaju. Dok smo u manje od po’ ure prošli dva, tri kraća đira bez da smo ribu čuli, sunce je počelo tonuti u kulf.

Di su lignje? Ne valja forsirati, treba se dobro opskrbiti lignjama za sutra, jer ‘ko će se obraniti od nasrtljivih kantara. Lignju opet lovimo na istom mjestu na isti način. Vjetar je neka mišancija burina i tramuntanice, a ne paše ni nama ni lignjama. Uostalom, liganja više ni nema kao oko Božića. Dio je polovljen, a dio se vratio u kulf. Svaka je sezona drukčija. Ova je posebna po tome što se na Kvarneru lignja gotovo uopće nije pojavila, s izuzetkom nekih krajeva, uglavnom bližih otvorenom moru. Ni u sjevernoj Dalmaciji nije ušla u unutarnje kanale, ali je se dosta moglo pronaći na rubovima kulfa. Uglavnom su svi kukali, iako imam informaciju za vodičko područje da je ove godine liganja bilo neuobičajeno mnogo. U dvadesetak minuta nam se jedva dvije, tri bacaju pa se prešaltavamo na lov skosavicom koja inače u sumrak daje bolje rezultate. Skosavicu s olovnim stabilizatorom vezujem na pet metara predveza nakon kojeg slijedi 25 metara osnove na

kojoj su u prvih par metara bliže skosavici raspoređene male olovnice ukupne težine 40 grama. Skosamo lagano vozeći u krugovima po dubinama od pet do 20 metara. Lovimo par komada u petnaestak minuta, rezultat s kojim bi većina bila zadovoljna. No osjećam da to nije to, da je to trenutak u kojem će stati, da ih treba isprovocirati na drugi način. Zaista rijetko u sumrak prelazim sa skosavice na rapalu koja u tom periodu skosavici nije ni do koljena, ali intuicija mi govori da u ovako nervoznu večer upravo to treba napraviti. Bingo! U 50 metara terena u jednom prolazu pet komada! Pomislili smo da ćemo u nastavku napraviti pokolj. A jesmo naivni, poslije ni čuti! Mrak je totalno zavladao, brzo palimo halogenku kao i čak dvadesetak drugih brodova u blizini. Pitanje je koliko liganja što ih ne potaracaju plivarice i koče, uopće uspije izbjeći toliku silu peškafonda i skosavica prije nego što obave mrijest.

Fešta od kunjki Nakon po’ ure smrzavanja na buri koja je pojačala i samo jedne lignje, odlučujemo se sidriti u vali u zavjetrini gdje ćemo dočekati jutro. Ali ne, ne! Ne idemo leći, jer najbolji dio tek sad dolazi. Pridružuje nam se još jedna ekipa, prže se pečenice i divanica, a ćaća sprema specijalitet večeri – kunjke! Koliko su samo zamirisale u cijeloj vali u kojoj se sada natrpalo onih

Ovom oku lignja ne promiče

Zubačeva spiza dvadesetak brodova, mogu samo zamisliti, a i čuli smo u jednom trenutku povik iz mraka Netko sprema kunjke, što nas je bacilo u smijeh. A da smijeh potraje pobrinulo se odlično mlado crno vino uz koje ne primjećujemo da se temperatura zraka spustila na 2°C iznad nule. Bezbrižno idemo na počinak, sa 16 liganja u bazenu. Prenut zvonjavom budilice ujutro, prvo što sam shvatio je da mi glava puca. Kao da to nije bilo dosta, tamni oblaci su se nadvili na nas, kiša bi mogla svakog trena. Jutarnji lignjolov preskačemo da bi stigli na poštu za zubace u trenutku kad se potpuno razdani. Prva ura od griza bi trebala biti oko osam, devet sati, ali kako smo ovdje prvi put na pošti treba na njoj biti barem sat vremena prije da snimimo teren. Ipak nismo izdržali da ne napravimo dva kruga skosavicom u valici udaljenoj svega stotinjak metara od puntala na kojem ćemo panulati. Skosavica nam daje jednu lijepu lignju od pola kile koju pospremamo u bazen za zubačevu spizu. Uzimam nešto manju lignju, kačim joj kliznu nosivu udicu u zadak, veliku lovnu u korijen krakova, a malu kantarušu u vrh jednog kraka te ju pažljivo polažem u more. Dobro, sada malo lažem jer da me netko vidio kako sam ju zavrljio pet, šest metara iza broda rekao bi da ju namjerno želim ubiti. A i moram priznati da mi je polukrepana izmrcvarena lignja najdraža ješka, takva uvijek dade ribu pa makar

samo kantara ili manjeg pagra. Rastežemo panulu za zubace na strmom puntalu koji ponire do dubine od oko 50 metara. Najlon praćen olovnicama velikom brzinom gotovo okomito tone u dubinu. Dio panule ispušten u more dok vozimo brzinom od oko milju na sat je težak oko 700 grama. Na špicu puntala očekivani griz – tuc tuc tuc tuc, kontriram i osjećam zakačenog kantara. Ne dižem ga nego tako s njim na panuli prolazim još desetak metara. Kada vidi kantara koji se otima i svijetli uz dno, zubac će se zaletjeti i sve razbucati. Nisam ja te sreće danas pa ubrzo vadim kantarića od 40 deka. Ponavljamo prolaz jer ne valja bježati od ribe, ali ništa se ne događa. Premještamo se na susjedni puntal, vrlo slične konstitucije.

Kantari, kantari, kantari Prolaz po podnožju puntala i serija udaraca me upozorava da opet imam posla s kantarima. U sljedećih 20 metara kantari cijelo vrijeme tuku po lignji, ali nikako da se koji zakači. Očito je kantaruša ispala u tim naletima. A onda slijedi malo konkretniji griz, a ja iznerviran kantarima prerano kontriram. Kačim ribu - ili je stvarno veliki kantar ili manji zubatac. Povlačim dva do tri metra, no nestrpljiva kontra je učinila svoje i riba ispada. Ovaj gubitak se upisuje na treće mjesto na mojoj listi loših stvari s kojima je

dan počeo, odmah iza glavobolje i naoblake. Nervozno nadivam novu lignju, brzopleto puštam panulu u more i sidrim je za dno. Ma da sam sidro bacio, ne bi tako dobro zadilo! Baš kao što je sve zapelo, i predvez i olovo čuvar, tako je sve i ostalo na dnu. Četvrto mjesto na spomenutoj listi. Riba radi a ja uzalud gubim vrime! Topi se desetak i više minuta na obnovu sistema, vraćanje na početnu poziciju za ponavljanje prolaza i spuštanje panule. Tako izbezumljen nisam ni primijetio da vozimo u korenat (prema korentu). Panula je zbog toga dalje iza broda, više metara je ispušteno u more i osjećaj za događanja oko lignje je znatno manji. Ni sam više ne znam da li ju nešto grize ili ne. Nakon prolaza podižem panulu reda radi da provjerim lignju. Samo komad plašta me ostavlja u nevjerici. Sljedeći prolaz vozimo niz korent, ali opet ista stvar – lignja je neprepoznatljiva. Ćaća vozi savršeno, očito je da ja radim grešku. Ništa mi više nije jasno, pa nisam valjda toliki papak da ne osjetim nasrtljive kantare. Dosta puta sam panulivao na velikim dubinama, i većim od ovih, pa mi se nikad ovo nije dogodilo, uvijek bih osjetio i ulovio kantare. Ova dva neuspješna prolaza definitivno dijele peto mjesto na crnoj listi.

Top ljestvica Vrtili smo se tuda bezuspješno još pola sata kad su prve kapi kiše počele udarati mirnu površinu mora. E kad te ne ide, ne ide te! Kiša je suvereno zasjela na prvo mjesto top ljestvice potukavši čak i galopirajuću glavobolju. Klonuo sam duhom. Inače se nikad ne predajem – ne pada mi lako elan ni nakon osam sati prženja po najvećim vrućinama, ili valjanja po meni osobito mrskoj tramuntani. Ali ovo je već previše. U tom trenutku zvoni mobitel – na ekranu slika pozivatelja na kojoj dominira oveći gof. Naš dragi prijatelj Veki je osoba koja svakoga oraspoloži. Ajd’ stari skupi me kad budeš išao doma ako ti je usput. – Eto nas prije nego misliš, samo da prođemo još ovaj mali puntal! Nije znao da nas je ustvari spasio od daljnjeg mučenja. A ja sam pak znao da na puntalu neću uloviti ništa, ali sam ga htio proći da ga snimim za drugi put. A pošta skroz nenormalna. Zamislite da panulu morate provući oko kantuna zgrade, ali da vam je cijelo vrijeme uza zid, prvo s jedne, a poslije kantuna s druge strane. To se može postići samo vrlo sporom vožnjom, tako da je panula gotovo okomito u moru. I prošli smo savršeno, pošta izgleda lu-

Veći na kliznu, manji na kantarušu do, ali od ribe ni krljušti. Nema veze, snimili smo poštu, a to je važno, zubatac će tu pasti neki drugi put. Veki nas čeka u obližnjem portu, na čijem ulazu se nalazi mala valica meni poznata po brancinima. Vozimo namjerno skroz uz kraj da vidimo ima li kojeg brancina. S prove vidim masicu od desetak komada, sve braća blizu kila. Malo dalje na površini zabara malo veći strikan. Upravo pojačava zmorašnji korenat – period u kojem po mom iskustvu brancini dobro rade. Veki me snima s rive u portu i već zna što mi je na pameti. Poslije ćemo im dat rapalu da papaju jer prvo trebamo mi marendat’. Čim nas je Veki dočekao s osmijehom na rivi, znao sam da će sve krenuti na bolje. Prvo smo počeli tući po piletini s ražnja, kapuli, špeku, siru... A kada je Veki izvukao dvije vrste češke pive, raspoloženje je otišlo debelo u pozitivu. Netko bi pomislio da na more idemo samo radi prejedanja... A nije ni to daleko od istine. Za uspješan lov panulom treba dobra volja.

Nije sve tako sivo

Ostalo je liganja za gradeladu

Dobro smo se raspričali i opustili pa je pao dogovor da ćemo na popodnevnu uru od griza roknuti zubaca. Ali oni brancini mi ne daju mira. Uzimam motovilo s najlonom 0,35 mm, vezujem mali zogulin prije kojeg stavljam dva olovca od tri grama, slijedi četiri metra pred-

veza 0,25 mm na kojeg vezujem legendarnu Rapalu Original Floating 7S. “7“ za 7 centimetara, ‘S’ za boju ‘Silver’, dekor sličan našem cipliću. Varalica od sedam centimetara je izvrsna za proljetni lov i općenito za toplije more. Za siječanjski lov brancina je mala, trebala bi biti devetka ili još bolje ‘mama’ jedanaestica. Ali pošto sam brancine prestao loviti prije tri, četiri godine (krivi su zubaci) dobro da i ovu imam kod sebe. Pravimo samo jedan prolaz rapalom po valici i puntalu u nastavku. Naše marendivanje se odužilo, a zmorašnji korent je prestao jačati što se negativno odrazilo na apetit brancina. Veki sa svojim motom - nije sve tako sivoodržava moral dok vozimo na poštu za zubace koja nam je usput prema kući. Ja sam standardno nabrijan, ne predajem se do kraja, više ne mislim na crnu listu. Duga koja se pojavila na obzoru ulijeva nam dodatnu nadu jer kada na moru vidite dugu – sigurno će se nešto dobro dogoditi! U vožnji slučajno nalijećemo na mali duboki brak usred ničega, neoznačen na karti. Ali sam ga zato ja označio na GPSu. Ovakva pošta bi trebala držati kovače, pokojeg zubaca, ali i velike arbune, i još puno toga lijepoga. Provjeriti ćemo drugi put, a sada dolazimo na prije dogovorenu poštu – puntal koji se strmo spušta na šezdesetak metara dubine. A korenat je na tom mjestu kao rijeka! Uzaludno smo napravili jedan prolaz

jer su uvjeti nemogući, znam iz iskustva da zubac neće ugristi. Pomalo razočarani vozimo još bliže kući prema rezervnoj pošti – puntalu na ulazu u jedan porat. Stari nam priča kako je davno na drugom puntalu u neposrednoj blizini tog porta bacio parangal i ulovio ugora od šest kila i raroga (hlapa) od 4,5 kila. Ugor i rarog, škrape i rupe... pa da, to je to, tu su i zubaci. Idemo tamo, sve ili ništa! Moramo danas uhvatiti zubaca. Na sonderu izgleda obećavajuće. Namještamo se, a ja zavlačim ruku u bazen s lignjama.

Napokon griz Ima ih oko devet komada, među kojima i ona šlapa od pola kile od jutros. Moram priznat da suprotno mišljenju većine autoriteta, ja s tim velikim lignjama na panuli uvijek popušim. Zato u skladu sa svojim iskustvom, uzimam i nadivam manju lignju od nekih petnaestak dekagrama. Veki s digitalcem snima nadivanje i bacanje lignje u more. Da, doslovno bacanje, uz prigodni komentar s moje strane: - Što prije krepa to bolje! Tu mojoj bahatosti nije bio kraj, pa nastavljam: - Štedi bateriju i memoriju, trebat će ti ubrzo kad riba udari! Vjerujte, ponekad u panulivanju treba biti malo drzak da bi napravili rezultat. Prvi prolaz radimo na, u prosjeku

oko 52 metra. Ćaća je na panuli u drugom prolazu. Lignja je tek oko tri metra iznad dna na 45 metara. Zadnji đir prije odlaska kući, ja uzimam panulu. - Ajmo sad po 48-49! Lignju spuštam uz samo dno, riskirajući da mi zapne predvez. Zimski je zubac lijenčina pa pokušavam sve ne bih li ga isprovocirao na griz. Špic puntala koji bi u teoriji trebao biti udaran smo već prošli, ali nikad se ne zna, pa nastavljamo još stotinjak metara nuditi slasnog glavonošca. Kada smo već mislili da namotamo panulu, osjetim vrlo čudan griz, griz kakav nikada prije nisam osjetio. Tup-tup tup-tup tuptup – ma nije to nalikovalo na griz, više je izgledalo kao da se tunja trese. Kontrirao sam u pravom trenu i ekstra brzo povukao dva paša (duljina raspona ruku) kako bih nategao cijelu panulu i osjetio što je na stvari te eventualno spriječio ribu da se zavuče u škrapu. Osjećam da je nekakva riba na panuli, ali nisam siguran što je. Veki je odmah uzeo digitalac i počeo snimati video. Vrlo brzi, kratki i tupi udarci, težina i pasivan otpor bez ijednog tira u dubinu – dijagnoza je s kojom se ja do sada nisam susretao. Vučem relativno konstantno i samo lagano kroz zube prozborim: - Koja je ovo riba, ovo nije zubatac. Pari mi da je gof od 3, 3 ipo kila. Zaista, toliki gofovi

na panuli dok su još relativno blizu dna znaju samo tresti glavom i lagano voziti ne pružajući prevelik otpor. Veki sve snima, a stari ide u kabinu po kučmu. Svatko u ribolovu ima neko svoje praznovjerje, a naše je da kučma ne smije biti vani spremna prije nego što riba zagrize. Čupam panulu sve brže, udarci sve tuplji, rjeđi i blaži, otpor sve slabiji. - Čudno je sve ovo, da je gof već bi poludio, ima još 20 metara do broda. Svoju panulu poznam u dušu pa po rasporedu olova znam napamet koliko još ima do predveza.

Ajme koje ludilo Zadnjih 15 metara predvez je počeo naglo mijenjati kut pre-

Duga na moru donosi sreću ma gore, riba naglo ide prema površini. To je uvijek slučaj sa zubacem kojem je izletio mjehur pa se potajno nadam u sebi da je ipak riječ o zubacu. Bio sam u pravu da to nije zubatac. Barem ne jedan. Kada je to čudo izašlo na površinu, imali smo što vidjeti. Bila su to dva predivna zubaca koja su se u svoj svojoj raskoši previjali u zadnjim metrima svog života u moru. Sada je nastala panika, strepnja da se ne dogodi ono što ne treba. Šaljem staroga po drugu kučmu, dok ih u strahu privlačim k sebi. Zakučmao sam malo manjega koji je bio uhvaćen na malu kantarušu. Nisam htio riskirati čekajući drugu kučmu, nego sam, nakon što sam se

Ovako je to zaljibežila video kamera

2u1

uvjerio da je veći dobro zakačen s većom udicom, sve to skupa podigao iznad mora i ubacio u brod. Možete samo zamisliti kakvo je veselje nastalo. Puno puta sam o ovome razmišljao, znao sam da je u teoriji moguće i da se već nekima dogodilo, ali nisam ni sanjao da će se to dogoditi meni. Ovo spada u ekstra rijetke ulove, a činjenica da smo to sve snimili nas čini još zadovoljnijima. Što se dolje zapravo dogodilo? Oba zubaca su halapljivo ugrizli lignju u isto vrijeme, jedan s jedne strane, a drugi s druge. Ovaj malo manji je ugrizao u glavu, ili barem samo u krakove, tamo gdje je kantaruša koja ga je zakačila. Drugi je lignju maznuo u zadak, tamo gdje je klizna udica koja nosi lignju. Zapravo su jedan drugome opalili kontru, a ja sam svojom kontrom samo još malo pridonio da se udice bolje usidre u čvrstim čeljustima. Kada smo malo došli k sebi, počele su procjene o

Posljednji trzaji težini. Veki i ja smo se složili da je razlika između manjeg i većeg skoro kilogram. Stari je procijenio da su oba braća od oko četiri kile. Bio je u pravu, manji je bio ravno četiri, a veći 4 kilogram i 20 dekagrama. Nikada nisam toliko pogriješio. Onaj veći je zapravo bio nevjerojatno napuhan, a manji sav nekako stisnut, što se vidi i na slikama. Osjećaj ulova dva zubaca odjednom puno je bolji nego što se može zamisliti, barem smo ga mi tako doživjeli. Kako smo panulu ionako morali cijelu rastegnuti u moru da bi je namotali, još je jedna lignja s njom odletila put dna, tek toliko da ne ispadne da bježimo od ribe. Nakon kratkog prolaza bez griza, motamo panulu i put pod noge jer bi inzistiranje na daljnjem lovu bilo krajnje pohlepno. Ulovili smo dva predivna zimska zubaca i to odjednom, sve smo snimili, a imamo i liganja za dobru gradeladu. Sve u svemu, ulov za pamćenje!

Vijesti

Upredenica Pin’s Minnow AKCIJ u novim bojama Firecast A

predenica Firecast predstavlja uistinu izvrstan proizvod. Svojim bacačkim performansama ova upredenica uspješno stoji uz bok mnogo razvikanijim upredenicama pri čemu joj je nosivost jača strana. Tako promjer od 0,12 milimetara ima nosivost od 5,71 kilogram, dok promjer od 0,18 podnosi opterećenje od čak 11,25 kilograma. Upredenica Firecast pakirana je na kalemima zapremine 110 metara, što je sasvim dovoljno za većinu situacija u kojima se obalni, ali i ribolovac iz barke može naći. Firecast u promjeru od 0,10 do 0,30 je na akciji i trenutno se može kupiti za samo 98 kuna.

ebrojene su ribe do sada nasukane Pin’s Minnow varalicama. Mada su prvotno doslovno imitirale gavuna, s vremenom se paleta boja i oblika tijela donekle proširila tako da danas postoji mnoštvo varalica ovog imena i sasvim različitih boja. Ipak, neke su boje i oblici lovniji od ostalih. Ovaj najnoviji dio palete je savršen izbor za varaličarenje brancina, ali i svih ostalih predatora poput palamida, rumbaca i gofova. Ove najnovije varalice odlikuju se vrhunski provokativnom akcijom i izvanredno velikom nosivošću spojnih dijelova. Informacije

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Olovo Balota

ibolov teškom panulom bez kvalitetnog olovnog opterećenja je praktički neizvediv. Opterećenje mora biti dovoljno teško, hidrodinamičkog oblika te s dovoljno nosivim i trajnim alkama. A upravo takve olovne kugle u svojoj ponudi ima Mikeli Trade. Dok je sama kugla izrađena od olova, spone i spojni elementi su izrađeni od bakre pri čemu je sve dodatno zaštićeno plavom bojom. Olovo Balota, kako ga je Informacije proizvođač nazvao, dostupno je u težinama od 430, 560 i 620 MIKELI TRADE grama po cijeni od 72,50 do 87 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a kuna, s obzirom na odabranu Telefon 023 / 224 - 860 veličinu.

Shimano Tyrinos

rošle godine ovoj seriji priključili su se modeli koji su proširili područje njihove primjene na do tada nepokrivene tehnike. To su prije svega lakše tehnike ribolova s broda kada se traži multirola s kočnicom na polugu. Tome su namijenjeni modeli od 8 i 10 libri u varijantama sa jednom i dvije brzine. Sada se seriji pridružio i veliki model 50 libri LRS s dvije brzine namijenjen borbama s najvećim ribama oceana. Kao i svi modeli Tyrinos multiplikatora i novi imaju zupčanike od nehrđajućeg čelika, vodootpornu kočni-

cu na polugu, duraluminijsku špulu, zvučni signalizator izvlačenja i 4 A-RB ležaja. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ribolovni tereni

MAUNSKI KANAL i Paška rebra Napisao Boris Bulić

zmeđu otoka Paga sa sjeveroistočne i otoka Maun i Škrda s jugozapadne strane nalazi se Maunski kanal. Kanal je u odnosu na vjetrove dobro položen što znači da je zaštićen od bure dok istovremeno jugo ne može razviti veće valove. Maunski je kanal širok 1,5 milja dok je otok Maun dug 9 kilometara s bogato razvedenom obalnom linijom dugom 21,3 kilometra i površinom od 13,5 km2. Uz otok Maun veže se priča, točnije povijesna činjenica. U ispravi kralja Petra Krešimira koja je izdana u Ninu davne 1069. godine stoji da se otok Maun daruje samostanu svetog Krševana u Zadru. Posebno je zanimljivo da se u ispravi za Maun kaže da je naš otok u našem dalmatinskom moru. To je prvi puta da jedan hrvatski vladar Jadransko more naziva našim. Sam je kanal dosta bogat ribom. Dno

je u ovom akvatoriju, ako izuzmemo obalni litoralni pojas, uglavnom ravno tako da se na cijelom području iz barke uspješno mogu loviti veliki arbuni, molete, kokoti i brojne druge vrste koje preferiraju ovakav tip dna. Između uvale Proboj na Pagu i jugoistočnog rta Maun na Maunu, nalaze se Brušnjaci, dva mala otočića oko kojih se nalaze poznata lovišta lignji u hladnijem dijelu godine. Istočno od Velikog Brušnjaka, čak na daljinu od gotovo pola milje, prostire se pličina čija dubina ne prelazi četiri metra. Zbog relativno plitkog mora na tom se potezu zadržava mahom sitna riba, no može se naći velikih kanjaca, kao i lijepih usnjača. Na zapadnoj strani otoka Paga, kvalitetan i siguran vez, kao i sve što nautičaru može zatrebati, nalazi se u Šimunima. Ova je uvala položena tako da štiti od svih vjetrova koji pušu s mora, no nažalost, od paške bure sigurne zaštite nema. Iako du-

boko uvučena neiskusnom navigatoru jaka bura pri uplovljavanju može zadati glavobolje, ponajviše zbog hridi sa sjeverozapadne strane. Stoga se ulazak u luku po buri preporučuje samo po danu. Budući je ulaz u uvalu relativno uzak, sidrenje ili bilo kakvo zadržavanje bi značilo ometanje plovnog puta. No zato su obale vrlo pogodne za ribolov. Uz adekvatan pribor i pravu ješku, podlanice su redovna lovina, baš kao i veliki arbuni, dok u noćnim satima bugve, ušate i šaruni mogu i iskusnije ribolovce iznenaditi svojom proždrljivom agresivnošću. Od Šimuna prema uvali Proboj nalazi se područje poznato kao Paška rebra. Ovaj je dio za burnih dana poželjno izbjegavati zbog uistinu nepredvidivo jakih udara bure. Negdje po sredini Rebara na svega četvrt milje od kraja nalazi se i nisko položeni otočić Lukar. Između otočića i paške obale svojevremeno je formirano uzgajalište riba. Zbog neodgovornog i lošeg po-

slovanja projekt je propao, no kavezi su ostali, kao ružni spomenici ljudske gluposti. Oko otočića dno je u užem pojasu plitko položeno tako da na tom uskom pojasu možemo zateći mnogo sitne ribe koja bez oklijevanja guta sve ponuđeno. Ukratko – raj za početnike. No ukoliko se želi uloviti krupnija riba valja se otisnuti prema Maunu i potražiti dubine preko 50 metara. Dobar štap i jaka rola namotana upredenicom uz kvalitetan predvez i velike bogato naješkane udice pružiti će vam gušt kako dinamikom ribolova tako i veličinom ulovljene ribe. Oni skloniji panuli imaju više nego dovoljno mora za provlačenje svojih varalica. Između rta Šmuni i Suhe punte nalazi se pličina Šimuni nad kojom se u proljeće zadržavaju brancini, dok se po sredini kanala, nakon što more dosegne ugodnih 15°C uspješno mogu panulati lucevi i palamide.

Meteorologija

KAD SE MORE naježi Napisao i snimio Boris Bulić

ako smo izašli iz zime i ostavili marčane bure iza nas, vrijeme je još uvijek daleko od stabilnog. Proljetna temperaturna kolebanja, još uvijek nestabilna ciklonalna i anticiklonalna polja potpomognuta specifičnom konfiguracijom terena našeg

uzobalja i otoka, još uvijek mogu neugodno iznenaditi. Dva najopasnija vjetra, bura i jugo, teško da mogu poprimiti svima znane zimske razmjere, no unatoč takvim pretpostavkama uvijek valja biti na oprezu. Izlazak na more uvijek je povezan sa stanovitim rizikom, čak i kad se izlazi po najmirnijoj bonaci. Pokazatelje koji se najče-

DUOGLASOVA SKALA Stanje mora

Opis

Visina valova (m)

Izgled mora

mirno (glatko, zrcalno, bonaca)

mirno (naborano)

0 – 0,1

malo valovito (valićasto)

0,1 – 0,5

Kratki ili mali valovi; uobličeni; bregovi izgledaju staklasto

umjereno valovito

0,5 – 1,25

Veći valovi; mjestimice bjeline na valnim bregovima; more stvara isprekidano šuštanje

valovito

1,25 – 2,5

Valovi s mnogo bjelina; mogućnost prskanja; šum mora sliči muklom žamoru

jače valovito

2,5 – 4

Valovi se propinju; neprekidne bjeline; pjena s vrhova se otkida; valovi stvaraju žamor neprekidno

uzburkano

4–6

Visoki valovi imaju velike bjeline s kojih se pjena otpuhuje u gustim prugama; more se počinje valjati, a njegov je šum poput mukle huke

6–9

Veliki valovi se propinju; imaju duge pjenušave bregove koji se neprekidno ruše i stvaraju hučanje; velike količine pjene otpuhnute s bregova daju morskoj površini bjelkast izgled i mogu utjecati na vidljivost; valovi se valjaju teško i udarno

teško

More poput zrcala Mali valići ili bore s pojavama

vrlo teško

9 – 14

Valovi visoki toliko da manji i srednji brodovi u blizini povremeno nestaju iz vida; vjetar otkida vrhove svih valova; more je potpuno prekriveno gustim prugama pjene; zrak je toliko ispunjen pjenom i morskim dimom da ozbiljno ograničava vidljivost; valjanje valova stvara tutnjavu

izuzetno teško

>14

Valovi se međusobno križaju iz raznih i nepredvidivih smjerova tvoreći složenu interferenciju koju je teško opisati; valovi se mogu prigodice djelomice rušiti

šće mogu uočiti na pučinskom obzoru ili pri pogledu na obalne planinske masive ne uočavaju svi nautičari i ribari. Mnogi se prvenstveno pouzdaju u meteorološka izvješća u dnevnim novinama, na televiziji ili na internetskim meteorološkim portalima. No i tamo se nalazi mnoštvo pojmova i grafikona koji znaju zbuniti. Jedna od stavki koje često zbunjuju mlade i nedovoljno upućene nautičare je stanje mora. Pored jačine vjetra izražene u kilometrima na sat (km/h), čvorovima (kn) ili uistinu rijetko, boforima (Bf), u meteorološkim se izvješćima redovito izvještava o stanju mora. Stanje mora je opisna veličina izražena brojevima od 0 do 9 i govori o veličini valova, vidljivosti, općim uvjetima i izgledu mora. Prihvaćena tablica prema kojoj se izvještava o stanju mora je

U jugu uživaju samo jedriličari

BEAUFORTOVA SKALA Opis

Brzina vjetra Km/h

tišina

0 –1

Visina valova

m/s

mph

0,0 –0,2

m -

Učinak vjetra

ft -

More mirno i glatko. Dim se diže u pravoj liniji. Lišće i drveće nepomični.

lahor

2 –5

0,3 –1,5

1–3

0.1(0.1)

0.25(0.25)

More lagano namreškano, ali ga čovjek ne osjeća. Dim se podiže neravnomjerno.

povjetarac

6 –12

1,6 –3,3

4–6

4–7

0,2 (0,3)

0,5 (1)

Valovi sitni, ali izraženi. Vjetar se može osjetiti na licu. Lišće treperi.

slabi vjetar

13 –19

3,4 –5,4

7 – 10

8 – 12

0,6 (1)

2 (3)

Kreste valova se mjestimično krše. Lišće stalno šušti. Zastava se pokreće.

3,5 (5)

More lagano zapjenjeno, valovi izraženiji. Prašina i lišće se podižu sa tla, manje grane se njišu.

2 (2,5)

6 (8,5)

Umjereno jaki zapjenjeni valovi. Moguć “morski dim”. Manje drveće se njiše.

3 (4)

9,5 (13)

Valovi su veliki, a kreste se bijele. Vjetar zviždi oko čvrstih predmeta.

4 (5,5)

13,5 (19)

Valovi se formiraju u zapjenjene pruge. Teško se hoda.

39 – 46

5,5 (7,5)

18 (25)

Krupni valovi s izlomljenim krestama. Veće grane drveća se krše.

47 – 54

7 (10)

Valovi su visoki s prugama pjene niz vjetar. Otkidaju se crjepovi.

29 (41)

Površina mora je bijela od “dima”. Čupa cijelo drveće s korijenom.

37 (52)

Valovi izrazito visoki pa se brodovi gube iz vida. More je bijelo i potpuno zapjenjeno.

45 (-)

Zrak je pun morskih kapljica, a more je potpuno bijelo. Vidljivost izrazito smanjena.

umjereni vjetar

umjereno jaki vjetar

29 –38

8,0 –10,7

17 – 21

jaki vjetar

39 – 49

10,8 – 13, 8

22 –27

žestoki vjetar

50 –61

13,9 – 17,1

28 – 33

olujni vjetar

62 –74

17,2 – 20,7

34 –30

jaki olujni vjetar

75 –87

20,8 – 24,4

41 –47

orkanski vjetar

88 –102

24,5 – 28,4

48 – 55

jaki orkanski vjetar

orkan

20 –28

103 –117

118 – 364

Douglasova tablica. Za sve kojima je ovo nova građa, radi lakše orijentacije i usporedbe donosimo i Beaufortovu skalu. Naravno, nije dovoljno pozna-

5,5 – 7,9

28,5 – 32,6

32,7 – 36,9

11 – 16

56 –63

64 – 71

vanje skala koje govore o stanju mora već se valja pridržavati preporuka i savjeta iskusnijih morskih vukova i naravno, meteorologa. Tako primjerice, ako

13 – 18

19 – 24

25 – 31

32 – 38

55 – 63

64 – 72

> = 73

1 (1,5)

9 (12,5)

1 1 , 5 (16)

14 (-)

je more prema Duoglasu 6, a prema Beaufortu 7 Bf, u izlasku na more mogu uživati samo ekstremno orijentirani i izuzetno iskusni jedriličari, dok će svi

mudri ribolovci sa svojim pasarama i galebovima samo provjeriti i učvrstiti cime, nepovjerljivo gledajući prema pučini i čekajući da se more smiri.

Vijesti

Jigg udice by Linea Effe

inea effe je na tržište izbacila novu seriju jigg udica. Ove udice s integriranim olovnim otežanjem su namijenjene prvenstveno varaličarenju silikonskim varalicama kojima je zbog izostanka vlastite težine najčešće potrebno dodatno otežanje. Pored okrugle olovne glave obojane crveno ili žuto, udice na vratu imaju i kontrakuku koja sprječava klizanje varalice nakon montaže. Udice su dostupne u težinama od 5 do 30 grama po cijeni od 5 kuna po komadu.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Shimano Tiagra

vaj multiplikator koji je postao lider na svjetskom tržištu ima toliko tehničkih značajki da ih je nemoguće navesti na ovako malo prostora. Aluminijski jednodijelni okvir, špula od kovanog aluminija, A-RB ležajevi, dvobrzinski zupčanici, Twin Disc Drag sistem kočnice i ergonomski novodizajnirani rukohvati od elastomera tek su neki od ključnih detalja koji postavljaju ovaj multiplikator u sami vrh ponude. S Tiagrom se lovi bez straha jer je napravljena za Informacije borbu s najvećim ribama na planeti RIBOLOVNI CENTAR BARKA i za njihovo kasni21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a je oslobađanje uz Telefon 021 / 334 - 340 osmijeh na licu.

Williamson Dorado Catcher

illiamson Dorado Catcher izuzetno je efikasan mamac kada krenete tražiti luceve, lampuge ili albacore. Ravno rezana glava iz koje nas gledaju dva velika pomična oka opremljena je suknjicom od umjetnih materijala visoke izdržljivosti i postojanih boja, dok se za sigurno kvačenje vašeg ulova brine visoko kvalitetna VMC udica na fluorokarbonskom predvezu dužine 130 cm. Ovu varalicu potrebno je povlačiti brzinama od 5 čv/h na više pri čemu varalica proizvodi specifičan ‘pop’ zvuk, izazovno prska po površini neodoljivo privlačeći svoj plijen. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Ručijak u dvije veličine

ada je u pitanju ribolov brancina živom ješkom teško da postoji neš t o b o lj e o d živog gavuna. Iako većina ribolovaca to zna, malobrojni do gavuna dolaze na najlakši mogući način – ručijakom. Ova se mreža finog tkanja i sitnog oka jednostavno baci iznad jata gavuna nakon čega je treba samo skupiti, a gavune prebaciti u kantu s morem. Naravno, ukoliko je gavuna doInformacije voljno, mogu se prebaciti i na maslinovo ulje. Ručijaci su pakirani ŠKORPION DNC u praktične plastične kutijice, a 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 dostupni su u dvije veličine – Ø Telefon 01 / 2322 - 515 1,22 i Ø1,52 metra.

Čvorovi

TROSTRUKA osmica Napisao i snimio Boris Bulić

svijetu ribolovnih čvorova postoji svojevrsna g rada ci ja , pa u skladu s tim n e ke č vo r ov e

možemo smatrati čvorovima za početnike, a neke za napredne. Unatoč takvoj podjeli, kojoj je zapravo većina ribolovca vrlo sklona, ostaje činjenica da neki čvorovi koji se po svemu sma-

traju početničkima zadržavaju primjenu i nakon što se isplovi iz tih voda. Jedan od takvih je popularna trostruka osmica koja je mnogim ribolovcima bila prvi čvor s kojim su se sreli u

pokušaju formiranja prama. Čvor je jednostavan i unatoč ‘primitivnom’ izgledu vrlo dobro drži. Prilikom fotografiranja je radi preglednosti korištena deblja plastična uzica.

Trostruka osmica 1

Potrebno je udvojiti strunu na način da se formira polupetlja dovoljne dužine. To se izvodi na mjestu na kojem želimo formirati pramu. 3

Nakon provlačenja, čvor se zaslini i polako dotegne skoro do kraja, nakon čega se snažnim trzajem zategne u tvrdo. Trzaj je potreban da bi izbjegli ‘repove’ koji mogu ostati nakon sporog zatezanja kod ovakvog tipa čvora.

S tako udvojenom strunom vezujemo trostruku osmicu. To se radi tako da se udvojeni kraj strune tri puta provuče kroz ‘oko’ čvora, svaki puta s iste strane. 4

Sada se škarama odreže jedan kraj petlje neposredno uz čvor, na udaljenosti od oko dva milimetra.

Ovako izgleda formirani čvor. Na prerezani dio se najčešće vezuje udica, a na kraj osnove olovnica. Isti se čvor može formirati i nešto niže ili više, čime dobivamo dvije ili tri prame.

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Ribolovni feljton

BRUSNIK -

vulkanska hrid II. dio

Brusnik, Biševo i Biševski kanal

Hobotnica

Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo

ilueta Brusnika se teško zamijeti dok se brodicom ne približimo jer je najviša otočna točka na svega 23 metra nadmorske visine. Otok je dug 200 metara, a na najširem dijelu mjeri 150 metara. Do najviše točke se može lako popeti. Hodajući i po najvišim dijelovima otoka primjećuju se u stijenama ljušture okamenjenih školjaka. Ti nalazi svjedoče da je nekada Brusnik bio potpuno pod morem. Jedna od teorija nastanka Brusnika kazuje da je otočić u novije geološko doba erupcijom izronio na površinu. Ta teorija ima potporu i u ribarskoj priči koja se generacijama prenosi s koljena na koljeno – kako je otočić jednoga sivoga i sumornoga jutra uz munje koje su sijevale i stravičnu tutnjavu izronio iz podmorja na uzavrelu morsku površinu. More je bilo poprimilo crnu boju, a prema nebu je letjela kiša vatrene lave i užarenog kamenja koje je padalo i gomilalo se stvorivši Brusnik. Na temelju te legende stari su ribari Brusnik obilježili posljednjom sigurnom granicom, kazujući kako južno od njega počinje zeleno more prokletstva. I u mnogim zabilježenim starim stihovima pjesnika s Visa uz Brusnik se uvijek vezivalo dovle, ali ne dalje. Šetnjom po Brusniku može se

Jugoistočni rt

odabrati i drugi puteljak koji vodi od plaže prema jugu. Taj puteljak vodi do vidikovca, na dvadesetak metara nadmorske visine. Šetnja do vidikovca ne predstavlja veći problem, no ukoliko se odatle želi popeti do najviše točke Brusnika, treba biti oprezniji. Glatko kamenje je vrlo sklisko i lako se odronjava. S ovog vidikovca se pruža prekrasan pogled na Biševo, Vis i Svetac.

Svuda uokolo otoka se učestalo susreće gof, palamida i zubatac, a malo dublje šarag, kirnja i škarpina. U jesen nisu rijetki ni naleti luca, barakude i tune. Po plićacima oko Brusnika mnoštvo je cipli i salpi, a česti su i veliki picevi Pogled će ipak najduže ostati prikovan na podmorje u kome se primjećuju sjenke riba kako nestaju u plavetnilu. Bistro i prozirno more Brusnika naprosto poziva na istraživanje. Pogled na neravnomjerno razbacane tamne stijene i hridi po pličinama koje okružuju Brusnik potiču maštu ribolovca. Gdje prvo baciti udicu? Da li iz brodice ili s kraja? Tu mora biti

Tabinja

Žalo na Brusniku ribe, dojam je kojem se rijetko koji ribič može oteti. I odgovara istini. No da li će riba toga dana gristi i izići iz podvodnih labirinta po kojima se skriva od podvodnih ribolovaca, nešto je na što se ne može utjecati. Doduše, ako su hidrometeorološke prilike povoljne za ribu koju se lovi predstoje sati ispunjeni iščekivanjem i nadmudrivanjem s ribom.

Podvodni ribolov Što se tiče podvodnog ribolova, tu ipak sve ovisi o danu, da li je riba izišla. Ronioc će već pri prvom zaronu primijetiti kako je nadvodni reljef sačinjen od kamenih gudura, malih spilja i procjepa identičan onome pod morem. Za iskusne podvodne ribolovce u okruženju Brusnika ima nekoliko dubljih podmorskih seka na kojima su lovne

pozicije između 20 i 35 metara (i dublje za one koji mogu) te par pozicija za čeku u modro. Za one koji preferiraju plići lov preporučljivo je prvo pregledati da li je riba u kraju. Obala Brusnika je posvuda zarezana procjepima kojima se more duboko zavuklo u kopno. Kada je riba u kraju u dnu tih procjepa se nailazi na velike salpe i piceve. Ponegdje i šarga. Izvrsne su to pozicije na kojima se nekada lovilo ručijakom - posebnom mrežom kružna oblika čiji je obruč opterećen olovnicama. S obale bi se torilom privuklo jata salpi u te procjepe i hitrim pokretom bacilo mrežu preko jata. U pričama viških ribara su tako zabilježena bacanja koja su mjerila ulov teži od desetak kilograma salpi u maloj mrežici. Život u podmorju Brusnika je vrlo raznolik, ali kao i na dru-

Raža

gim pučinskim otocima riba je u stalnom kretanju te se rjeđe zadržava neposredno uz morsko dno. Po rupama i procjepima se zadržavaju tek jedinke. Posebno su zanimljivi duboki uski procjepi, u okamenjenoj lavi. Ovi mračni, naizgled beskrajni procjepi traže hrabrost i odvažnost da se u njih zavuče.

Hridi pred žalom

veliki picevi i šargi nestanu. Čak i salpe. Ušate po plićaku – odmet treba baciti dublje...

Za entuzijaste Ribiči entuzijasti će se možda odvažiti i za višednevni boravak

Škarpuni su veliki

Vulkanske stijene u podmorju Brusnika

Južna obala

Po otoku vode puteljci

na Brusniku u periodu kraćeg prolaza ciklonalnog polja tim akvatorijem. Riba ovdje danas ipak najbolje radi po jugu. Naravno, takav avanturizam pretpostavlja kampiranje na pustom otočiću, jer kada pojača južni vjetar ne može se više

Samotni zalazak sunca na Brusniku

ni do Brusnika, ali ni s Brusnika prema Komiži ili Biševu. U takvim danima, kada more oko Brusnika uskopa, posvuda pod obalom se u pjeni na plovak i v-udice tada dobro love šargi. Kako se more smiruje, a ciklonu smjenjuje anticiklona, riba se povlači od otočića... Za lov iz brodice u rano jutro i predvečer dobra je pozicija sjeverni i istočni rub pličine na sedam metara dubine sjeverno od Brusnika. Izvan te pličine kasno popodne moguć je uspješan lov panulom na palamidu i gofa. Dalje, u smjeru jugozapadnog rta Visa nalazi se pličina Mustaćin. Njen vrh je na 29 metara. Posebno je atraktivna za lov iz brodice i pličina Ploča južno od Brusnika. Ova pličina se pruža u smjeru sjever-jug. Na sjevernom djelu vrh joj je 18 metara pod morem, a na južnom kraju najplića pozicija je na 14,5

metara. Na ovoj poziciji riba se tijekom dana najčešće drži dublje od dvadeset metara. U akvatoriju Brusnika razbacano je mnoštvo grebena s kojima hrid tvori jedinstvenu podmorsku cjelinu. Ploveći prema njemu često će se od pojedinih grebena pričiniti da su ribarske brodice. Približavajući se otočiću siluete brodica postaju samotne tamno sive hridi, a nautičara namjernika obuzima sve izraženiji osjećaj samoće i nelagode. Adrenalin raste. Još ako danas riba radi... Tamno sivi koloriti brusničkih stijena preslikani su i u podmorju. Čak i nijanse boja riba su tamnije. Na morskom dnu nalaze se gomile okamenjene lave s bezbrojnim procjepima i pećinama u kojima se najčešće skrivaju kirnje, škarpine, veliki škarpuni, tabinje, kavale, ugori, murine i druge vrste. No če-

Brusnik, sjeveroistočna obala sto svjetlo podvodne svjetiljke osvijetli tek njihovu repnu peraju dok zamiču u tamu i beskraj svog skrovišta. Podalje od obale otočića morsko dno strmije ponire do pješčanih oaza, na stotinjak i više metara dubine. Iz tih pješčanih oaza strše hridine visoke dvadesetak i više metara. To su izvrsne pozicije za sportski ribolov, a mogu se otkriti detaljnim sondiranjem dna. Na rubovima tih podmorskih bezdana, nad samim pragovima izvrsne su pozicije za podvodni ribolov tehnikom čeke u modro. Veliki morski predatori – gof, barakuda, palamida i škaram su učestali, a pod pragovima su staništa različitih vrsta bijele ri-

be te velikih jadranskih rakova – jastoga i hlapa.

Poseban doživljaj nevrijeme Na Brusniku je poseban doživljaj nevrijeme, naravno ukoliko je brodica na sigurnom – u Komiži, ili izvučena na žalo i čvrsto vezana konopcima. Za snažnog fortunala more ponegdje prelijeva otočić, a po niskim dijelovima teku morski potoci. Valovi se razbijaju na oštrim hridima prelijevajući ih i stvaraju stotine slapova i neobičnih vodoskoka širom otoka. Zvuk grmljavine stvara dojam kao da će se otočić raspasti u kamene djeliće, da će ga progutati ono

Mistika Brusnika

Na pliči Ploča

isto more koje ga je rodilo. Vibracije gromova su izuzetno snažne, adrenalin raste i gubi se osjećaj stvarnosti. Premda je na čvrstom kopnu dojam kao da oluja prolazi preko neobičnog kamenog broda nošenog podivljalim morem. Ovakve oluje su nekada bile kratkotrajne, trajale kraće od sat vremena. No i to se promijenilo, pa nevera zna potrajati satima. More se počne smirivati tek u kasnim poslijepodnevnim satima, a nebo na zapadnom obzoru vedriti. More oko Brusnika tada poprimi neobičnu purpurnu boju. Kao da nakon oluje Brusnik krvari iz svojih vena koje su otvorili udari gromova. No čak i tada, u toj neobičnoj eksploziji boja, Brusnik je siv i tmuran. Sivilo kao da upozorava – preživio si putniče, a sada brzo otplovi što dalje odavde...

Vijesti

Cedros By Okuma

bogatoj ponudi jig štapova danas se na tržištu među Shimanove Beast Master i Speed Master monstrume koji su apsolutni vladari tržišta polako ubacuje i novi biser. Riječ je o Okuminom štapu Cedros koji uz pomno odabrane kompozitne materijale svojom kvalitetom izrade uistinu fascinira. Štap je opremljen vrhunskim Alpsovim vodilicama i Alpsovim nosačem role, dok savršeno pogođenom akcijom i gramažom pokriva sve raspoložive jigove na tržištu. Pored svega navedenog Cedros konkurira i malom cijenom za tu vrstu ribolova.

V Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Odijela Guy Cotten

išno, ali i radno odijelo koje se neće poparati ili promočiti već u prvom susretu s kišom nije lako naći. Još je teže naći odijelo koje ne možete poparati ni kada želite, a kamoli slučajno. A upravo takva u ponudi ima prodavaonica Eunice. Odijelo Guy Cotten izrađeno od vrhunskih materijala otpornih na sve što vam može pasti na pamet. Odijelo je žuto, dvodijelno, pri čemu jakna košta 770, a hlače 615 kuna. Osim ovog radnog odijela u ponudi je

DTD - saonice s rakom

rijeme od hobotnica je upravo pred nama, no nikako nije svejedno kakve saonice i kojeg raka povlačite. Saonice koje potpisuje DTD u stanju su izaći na kraj i s najvećom hobotnicom koju krije jadransko podmorje. DTD Saonice su izrazito jake konstrukcije, a kuke su izrađene od inoxa. Imaju mogućnost podešavanja olovnog opterećenja (fiksno i slobodno), a kao dodatnu provokaciju imaju čelični lanac koji prilikom povlačenja saonica zvecka i podiže mulj te time omogućava veću uočljivost Informacije mamca. Saonice su dostupne u bijeloj i roza boji, u dvije veličine DTD tijela, dok su rakovi dostupni u 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 tri veličine. Maloprodajna cijena Telefon 021/ 735 - 277 se kreće od 59 do 79 kuna.

Rola Tenacity Surf 650 TS

i termo kombinezon po cijeni od 1279 kuna. Kombinezon je vodonepropusan, vjetrootporan i prozračan. Riječ je o originalnim francuskim proizvodima koji zadovoljavaju najviše standarde. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

eđu Quantumovim rolama namijenjenima surf ribolovu rola Tenacity Surf 650 TS zauzima posebno mjesto. Visoka konusna špula može primiti 200 metara 0,20 milimetarske strune dok prijenosni mehanizam ima omjer 4,5:1. Jednim okretom ručice rola uvlači 92 centimetra strune. Tenacity Surf 650 TS je uležištena sa šest ležajeva što je garancija mirnog i pouzdanog rada. Ukupna težina role je 703 grama, a cijena u maloprodaji iznosi tek 584 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Rič ribarska

GLISTA Napisao i snimio Boris Bulić

e mo’š reći da je bija pogan, a ne mo’š reći ni da je bija svetac. Ne mo’š reći da je bija neki, ajmo reć, akademik, a jope, nije bija ni munjen. Ono što se zasigurno more reć je da je bija poseban, svoga soja i teško mu je bilo ući u trag, ako razumite što bi tija reć. On van nikako nije bija lopina, ma bi isto uzeja i ono što nije njegovo. Ne bi on to nikad zadrža nego bi vratija kad mu više nije tribalo, pa bi još i doša do vlasnika i reka da mu je vratija, rećemo vršu oli osti. Svi su ga znali i niko se nije nešto posebno ozira na njega. Ti njegovi điri su bili nekako mali i bezazleni tako da na kraju zapravo niko ne bi bija baš toliko oštećen da bi moga zamirit. Je, sad će se javiti moralisti i pričati mi o zakonu i o tome kako se nešto smi, a nešto ne smi. Njima, tin moralistima, mogu samo reći neka pogledaju u svoju kuću di će sigurno imati što reći svojoj ženi i dici, a moje misto neka puštu na miru. E! Nego da se vratin na ono što san van tija reći… E, rodija se ka mulo, bez ćaće. Još se ka dite moga uzverati na najviši cimpres i provući kroz najmanju bužu, a kad bi se po’rvali uvik bi se nekako izvuka i iskliznija ma kako ga jako uvatija. I u ričima je bija isto takovi. Je li ga provaš okriviti za nešto, oma se počne pravdati i prislagivati priču tako da bi se na kraju uvik izvuka. A bija je šporak za popizdit. I tako su ga još u školi, koju usput budi rečeno nikada nije završija, što zbog izvlačenja, a što zbog šporkice, prozvali Glista. Radija je svakakove poslove. Čistija bi škovace, kopa temelje, praznija crne jame, pituriva brode i ograde, oreziva, a neki

manje osjetljivi na šporkicu bi ga dikod zvali da in pomogne brati masline i grozje, ali stalnoga posla nikada nije ima. More i ribanje mu je bilo u srcu ma ga zbog njegove naravi niko nikada nije tija uzeti sebon na brod. Prije ili kasnije bi pofalilo nešto od vitalne važnosti, a s tin se, morate priznati, na moru nije pametno igrati. Zato bi Glista s vrimena na vrime, kako bi danas rekli - samoinicijativno, dikod uzeja neku batelu, otisnija se vanka vale i vratija poslin dvi tri ure sa kil-dva špara, dikojin arbunićen oli lignjon pa bi se obavezno javija vlasniku. - E, barba Franko, vratija san van batelu. Samo je posli pogledajte pa vežite po svome ako je vas voja, jerbo ja ne znan one vaše grope. Je, tako bi reka kroz nos onin svojin tunjavin glason i okrenija se, a Franko koji je jušto mislija akužati, samo bi bacija karte na stol, diga se i istrča na rivu da vidi je li mu još šta ostalo od batele. Vratija bi se za deset minuti i sav nekako nasmijan, ka da je vidija kakovu komedju, ispod brka mrsija: - E, Glista, Glista, kad te je’noga dana uvatin… Niko se na njega nije ozbiljno ljutija i bilo što mu zapravo zamira, pa je zato prošloga miseca ka bomba puklo kad smo čuli da je svršija u pržun. - Je, u pržunu je, do daljnjeg – reka je Mile Pandur. - Po službenoj dužnosti ja ne smin dati nikakove druge informacije osin nadređenima i rodbini, a koliko znan vi meni niste nadređeni, a njemu niste ni rod ni porod – stresa je žmul, vojnički se okrenija na peti i izaša vanka konobe. E, sad triba reći nešto i o Mili Panduru. On van je bija pravi pravcati pandur. Ne samo policjot, ka ono, državni službenik i čuvar reda i zakona,

nego pravi pandur, pandur u glavi. Drža se on svoga pe-esa ka velečasni svetoga pisma. Za njega se govorilo da je jednon prijavija i svog rođenog brata što je vozija neregistrirani kombi. A kažu i da je jednon sam sebi napisa kazna za krivo parkiranje. Ne, ne, kod njega nije bilo vrdanja. Pe-es prin svega. A pošten je bija do bola. Zato je svima i bilo čudno što je Glistu strpa u pržun. Istinu smo saznali od barba Jakova koji je sve vidija. - Doša je Mile Pandur kod Gliste i nešto mu govorija i govorija. Onda je Glista govorija Mili Panduru, a onda Mile Glisti. Onda je jope Glista… - Ma fermaj! Što je govorija? - A što ja znan? Bija san daleko! Kako ću čuti kad san staja… - Dobro, dobro… Pušti sad to di si ti staja. Što je onda bilo? - Ništa. Kad su finile beside, su pošli na jugo po rivi, ka da idu šoto braco. A onda je Glista gurnija Milu Pandura i počeja bižati, a Mile oma za njin. Teci, teci i Mile ga stiga, uvatija, bacija na zemju, ruke na kosti, okova ga i šnjin pravo u pržun. - Okova ga? - E, stavija mu je ono na ruke, znaš ono… - Ma tebe je triba tako munjenog i šempjastog, a ne Glistu… Mile Pandur nije tija ništa reći, a od Jakova smo doznali samo pola priče pa je zato valjalo u akciju. Bilo je samo pitanje ko će. Tili smo vući šibice, ma i’ niko nije ima jerbo smo španjulete bacili još prin više od deset godina. Onda smo tili vući slamku, ma otkada su asfaltirali rivu ni trave nije bilo. Srića se Marketo sitija da u žepu ima triestine pa smo cipali. Joju je dopala duja tako da smo oma pošli prid stanicu i rasporedili se prema mom pla-

nu - Joja na prvu liniju, a mi svi drugi priko ceste u škuribandu. - Jooole, Jooole, nevooojo šempjasta... Jooole… Urla je Joja ka da ga deru. - Pa nije moga naći neku drugu pismu? - Čekaj, sa’ će Mile… Ovo ne moreš ne čuti. - Jooooole, Jooole… - nije fermiva Joja dok se u mistu ljulja s bocunon u ruci. Napokon, posli desetoga refrena vrata su se otvorila i Mile Pandur se pojavija s kapelinon na glavi i pendrečinon u ruki. - Ajde leći muno! Ne vidiš koja je ura? - Da leći!? Da leći!? Tek san počeja! Znaš ti onu – Maaare, Maaareee, lipi… - Ma muči beno, cilu ćeš varoš probuditi! - Neka! Neka i’ probudin!!! Maaareeee, Maa-a-are… - Ma muči kad ti govorin! U pržun ćeš! - Ti’š mene u pržun? Mene? Isprdak će mene u pržun? Ja san pivač u usponu i pivaću di i kad me voja! Ne moreš mi ništa! Ovo je demokracija! Ma-

reeeeee, Maaaareeee… - Smista prikini! Muči kad ti kažijen! Raspizdija si me! Fermaj!!! Ovo je moja zadnja! – Mile je priša Joli i vas se iskrivija ka kopun kad se sprema skočiti na, eli… A na drugog kopuna, e! - Mareeeeee, Mareeeeeee… - Sad je dosta! Smatraj se uhićenin! Mile je Joju ćapa ispod miške pa su oba nestali u stanicu. Prvi je dija misije bija gotov pa smo pošli na žmul, a sutra smo u devet uri bili isprid stanice. Mile je sve izgrednike koje bi povata u noći, ujutro u devet uri pušća na zasluženu slobodu. - I? Što je reka? - Vako… Reka mi je da ga je prijavija Šimeto! - Šimeto? - E, Šimeto. Da mu je Glista ukra mriže i to ga prijavija službeno. A onda, kad ga je Mile tija povesti u stanicu na informativni razgovor, Glista kakav je bidan, biće se pripa i prova pobići, što je za Milu Pandura očito bilo pružanje otpora. Sad Mile čeka glavnog inšpektora da vide što će s Gliston i mrižama.

Tribalo je brzo nešto učiniti. Šimeto je bija napuvani bogatun koji je puva na svakoga ko je ima manje od njega i kojega niko u mistu, njanka njegov pas, nije volija. Samo bi se svaki puta kad bi se neko na njega iskrivija, o’ma zasra. Brzo san smislija nastavak misije i za tri kvarta ure smo bili Šimetu isprid vrata. Nino je doša zadnji s novon bilon majon koju je navuka priko svega i na kojoj je debelin flomasteron napisa ‘Svi smo mi Glista’, ma je slovo s u Glista napisa naopako. - To san vidija na televiziji. Uvik kad se neko buni onda triba vako… Nešto napisati, da se zna… To uvik upali… A za ovo ‘s’ san se malo zajeba… Tili smo ga ostaviti vanka dvora, ma je Marketo koji je bija najgromoglasniji već počeja bubati u vrata. - Šimeto, otvori!!! Došli smo zbog Gliste i mriža!!! Otvori!!! A iznutra muk. Tišina ka u grobu. - Otvaraj!!! Znamo da si doma!!! Tišina je postala samo malo ti-

ša. - Dobro nas poslušaj!!! Doćemo jope za uru vrimena!!! Jesi čuja? Za uru smo jope nazad!!! Imaš uru!!! Jesi čuja? Polako smo izašli iz dvora i svaki na svoju stranu, da bi za deset minuti bili jope isprid stanice, u škuribandi priko ceste odakle smo sinoć gledali Jojinu komediju. A za kvarat ure, ka pokisla kokoš, na svakon se koraku ozirući, pojavija se i Šimeto. Sta je isprid vrata, pogleda na kratko u nebo i uša. Nije prošlo njanci deset minuti kada su se vrata jope otvorila. Cili išempjan, žmirkajući u sunce, pojavija se Glista. Počeša se po drobu, izvuka mudante iz gujce i poša doma. Oma za njin, svejednako gledajući u zemju, ljut ka pas izaša je i Šimeto i bez stati poša drito na drugu bandu. Napokon se pojavija i Mile Pandur, pa smo i mi mogli izaći. - E, Mile, lju’stvo i karakter, kako je? Mile je tija nešto reći ma mu je pogled zapeja na Ninu.

- Pa da ‘Svi smo mi Glista’… A vidi, naopako si… - Je Šimeto naša mriže? - A je… Kaže da su mu bile kod paša pa je zaboravija… - Lipo, lipo… Dobro se sitija na vrime… - I ja san reka. Nego, kako vi to… Ma… - napokon mu je sinulo. - Živija ti nama Mile! – smijući se i odlazeći put konobe mavali smo mu rukon u pozdrav. Misija je bila gotova. - Pravi je… - A je, bogami je… - Pravi pandur… I dok smo se tako smijući se valjali rivon, eto ga Glista. Drito isprid nas. Njanka bado. Samo se sageja i počeja potezati baš moju cimu. - Ma što… - Ništa, ništa… Vratiću je ja za dvi tri ure… Dva dana nisan bija na moru, samo da dignen kojeg arbunića za marendu… A kakovi je misec? Je ardura? Mislija san i na lignje… Skoka je na batelu i lagano se otisnija dok su me Nino, Marketo i Joja krepavajući od smija vukli u konobu.

Oprema

BOONE pribor za ribolov

Napisao i snimio Mladen Marković

ve godine smo gotovo u svakom broju pisali o nekom jakom svjetskom ribolovnom brandu. U ovome vam predstavljamo pribor američke tvrtke Boone koja među sladokuscima ima poseban status. Boone je specijalist za varalice za lov tuna, igluna, marlina i ostale velike plave ribe i poznat je upravo po tome. Njegovo revolucionarno otkriće je Bird, imitacija koju

tuna gledajući od dna prema površini zamjenjuje za galeba ili neku drugu pticu, što joj sugerira da se na tom mjestu nalazi hrana, sitna plava riba. Imao sam sreću da sam cijelu paletu Boona prije par godina dobio na test i moram reći da se radi o sjajnim varalicama. Posebno mi je drago da sam direktno mogao naučiti kako se pravilno veže Bird - imitacija koja pljuska po površini i mami predatore na napad. Inače, o Boone varalicama smo

Bird ili ptičice raznih dimenzija

Sve na prvi pogled

Alat za profesionalce

Gotovi Booneovi predvezi za živu ješku

Aluminijske puškice

Puškice najbolje kvalitete

Dijamantne turpije za udice

već pisali. Članak možete pronaći na našem portalu www. ribolov-hrvatska.com pod egidom Oprema. Povod ovom članku je splitska tvrtka Barka koja je uvezla gotovo cijeli program. Osim varalica i ‘ptičica’, kako im znaju tepati ribiči, u Barci ćete pronaći sjajni alat, puškice za spajanje najlona i predveza,

protektora i predveza. Sam alat je poznat po posebno oblikovanim ručkama tako da je ergonomski gledano daleko ispred konkurencije, a napravljen je od najboljih materijala. Posebno spominjemo aluminijske i bakrene puškice kojima se spajaju krajevi najlona kod big game ribolova. Aluminijske

se koriste kada se spaja najlon, dok su bakrene namijenjene spajanju žičanih predveza. Puškice su super kvalitetne i ne razlikuju se od kod nas popularnih Jinakai spojeva. U ponudi su i posebni predvezi za lov živom ješkom, a ima ih s jednom ili dvije prame. I tu su korišteni, uostalom kao i kod svega drugoga, najbolji materijali - najlon Sufix, vrtjelice Rosco, a nama samo preostaje staviti udice i živi mamac. U Barci su mislili na sve pa drže i posebne torbice za varalice s mrežom na jednoj strani, koje omogućuju da se spremljene odmah osuše. Pred nama je sezona pučinske panule odnosno

lova luca. Ovo je prilika da se opremite vrhunskom opremom, a robu možete dobiti i pouzećem. U svakom slučaju, Boone varalice su dokaz da su prodavači ribolovnog pribora počeli drukčije razmišljati o potrebama nas ribiča. Zato bravo za Barku i bravo za sve tvrtke koje su imale hrabrosti uvesti na hrvatsko tržište najbolje iz ribolova, iako se za to nađe relativno manje kupaca nego u svijetu. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Elektronika

FUSION MS - RA200

Pripremila Božena Krapinec

usion ®, vodeći svjetski proizvođač brodskih i automobilskih audio uređaja, najavio je novi kompaktni stereo za nautičare MS-RA200. Uređaj je to prepun bogatih opcija i jednostavan za rad te pruža jasnu i dinamičnu reprodukciju zvuka i nikad prije viđenu morsko-centralnu funkcionalnost u kompaktnom obliku. S namjerom da postane

vodeći u industriji, MS-RA200 uključuje jedinstveni prijemnik s AM, FM, VHF Marine frekvencijskim područjima te iPod pristupom, uparen s Fusion ekskluzivnim MS-DKIPUSB tehnologijom. Dizajniran za zahtjevan morski okoliš, niskog profila za montiranje MS-RA200 stereo proizvodi Fusionovog potpisa, trenutno su najbolji u klasi kvalitete zvuka. S nijma je moguće uživati u zvukovima bez utjecaja

zvuka motora, vjetra i drugih ambijentalnih zvukova povezanih s plovidbom. Izlaz od 4x50W daje jasan i glasan zvuk, uključujući istovremeno slušanje omiljenog ribolovnog VHF kanala ili kanala za vremenske prognoze. Ribolovci će cijeniti mogućnost skeniranja omiljenih ribolovnih VHF kanala i slušanja istih putem velikih 6 i 7-inčnih stereo zvučnika na znatno glasnijim pojačanjima nego na tipičnim

VHF zvučnicima. Kompatibilna s MS-Fusion DKIPUSB, vodootporna vanjska iPod priključna jedinica može primiti Apple iPod Touch, iPod Nano (Gen2, Gen3, Gen4 i Gen5) i iPod Classic (Gen5, Gen6, Gen7 i Gen8), kao i iPhone, 3G iPhone i iPhone 3G S. Sučelje omogućuje potpunu kontrolu i odabir pjesama po izvođaču, pjesmi, naslovu, albumu i žanru direktno kroz stereo sučelje. Dva USB ulaza korisnicima omogućuju reprodukciju MP3 pjesama pohranjenih na USB sticku, od toga je jedan unutarnji koji pruža jednaku zaštitu USB disku kao i iPod-u, a drugi vanjski nalazi se na stražnjem dijelu. Opcionalni MS-DKIPUSB je kompatibilan s MS-RA200 i može se montirati kao dio nepromočive komandne ploče ili u pretinac za rukavice. - Novi MS-RA200 je kompaktan i ekonomičan stereo koje pruža najbolju kvalitetu zvuka i najnaprednije audio mogućnosti trenutno dostupne na tržištu, a kontrolira se sučeljem jednostavnim za korištenje koje

jasno odvaja Fusion stereo od konkurencije, izjavio je Bryan Roy iz Fusion Electronics Ltd. i nastavlja, - Savršen je za manje brodice s ograničenim prostorom za komandnu ploču ili onih koje žele dodatni stereo sustav za svoje plovilo. MS-RA200 Fusion pruža velike performanse u malom i praktičnom paketu. To je jedin-

stven i uzbudljiv dodatak našoj poznatoj Marine Stereo liniji. MS-RA200 stereo ima svojstvo korisnički definiranih postavki koje dopuštaju neovisnu kontrolu volumena i kvalitete zvuka, zona po zoni ili u odnosu na drugu, što također čini savršeno rješenje za plovilo s više kabina. Dizajnirani u atraktivnom metalik sivom kućištu,

novi Fusion stereo uređaji smješteni su u lijevano kućište koje disipira nagomilanu toplinu uobičajenu za morski okoliš. Ostale značajke MS-RA200 uključuju jasan FSTN transflective LCD display (64 x 128 piksela) s bijelim pozadinskim osvjetljenjem, gumene tipke s laserski ugraviranim ikonama i bijelim pozadinskim osvjetljenjem, rotacijski push-to-select control potenciometar za jačinu zvuka, elektronski bas, kontrolu visokih tonova i balans, dva kanala plus subwoofer line out i izlaz za pomoćno pojačalo. Kada je vanjska pregrada montirana Fusion MS-RA200 stereo je vodootporan po IPx5 standar-

du na prednjoj strani , a sadrži trogodišnje ograničeno jamstvo na dijelove i rad te mogućnost produženja jamstva na dodatne dvije godine. Fusion MS-RA200 nautički stereo bit će dostupan za kupnju u svibnju ove godine u distribuciji Fusion ovlaštenih trgovaca u cijeloj Europi, Bliskom Istoku i Africi, pa tako i u zagrebačkom Meridian Projektu.

Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01/ 6176 - 364

Motori

OPTIMAX 125 Pripremila Božena Krapinec

ercury i Mariner OptiMax nastavljaju tradiciju proizvodnje pouzdanih motora visokih performansi i učinkovitosti s novim motorom snage 125 KS i zapremnine 1.5L, s fuel-injection sustavom ubrizgavanja goriva. Ovaj moćan tri-cilindarski motor za svoju klasu ima veliku istisninu što mu omogućuje pogoniti veće brodove s iznimnom lakoćom. Snaga, startnost, brzina, učinkovitost goriva, efikasnost i izdržljivost zaštitni su znaci OptiMaxa.

Pouzdanost Niže jedinice opremljene su kovanim zupčanicima koji su najčvršći i najizdržljiviji u industriji. Dizajnirani za izdržljivost, upravljački mehanizam, kopča, nosači, kućišta pumpi za vodu, zavojnica i zatvarač, proizvedeni su od nehrđajućeg čelika što im omogućuje dodatnu snagu, otpornost na koroziju i dulji vijek motora.

Performanse OptiMax nudi nenadmašnu startnu i voznu brzinu. Direktan sistem dovođenja goriva osigurava čiste, tihe i učinkovite kvalitete rada četverotaknog motora. Ova vrsta OptiMaxovih motora zapravo nadmašuje većinu četverotaktnih motora u potrošnji goriva, protoku goriva i milja po galonu. Lakši je od usporedivih četverotaktnih motora, što je rezultiralo boljom snagom po jedinici težine. Također je odličan na lakšim trupovima aluminijskih brodova i onih s nadgradnjom.

Tihi rad Posebno za OptiMax je dizajniran Air-Bypass Silencer, što znači da je ovaj motor tih kao da je u praznom hodu, a Optimax tehnologija mu osigurava lagano pokretanje te rad gotovo bez ispušnih plinova. Jedinstven rezervoar za ulje je lako dostupan i služi kao prigušivač za tihi rad poput šapta.

Tehničke karakteristike Model

ELPT, EXLPT

Tip motora

3-cilindra (in-line)

Istisnina

93 cu. In (1526 cc)

WOT RPM raspon

5000 - 5750

Sistem dovođenja goriva

2-fazni DFI

Alternator

60 amp

Prijenosni omjer

2.07:1

Duljina osovine

20 in (508 mm), 25 in (635 mm)

Suha težina

375 lbs (170 kg)

Tehnologija Samo OptiMax koristi dvofazni proces ubrizgavanja za proizvodnju pojačanog raspršivanja goriva, radi postizanja bolje ekonomičnosti goriva, nesmetane kvalitete i pouzdanosti. OptiMax od 75 Ks koristi snažan PCM 07 modul za suverenu kontrolu upravljanja motorom i SmartCraft. Remenski pogon alternatora od 60 ampera osigurava napu-

njene baterije čak i dok je operacijska elektronika na niskom broju okretaja u minuti. Informacije Informacije MEHANIC NAUTIC 22243 Murter, Marka Marulića 12 Telefon 022 / 434 - 763

Svijet nautike

PET NOVIH MODELA Sessa Marine Talijansko brodogradilište Sessa Marine rođeno pod znakom kreativnosti i odlučnosti, predstavlja pet novih proizvoda za sljedeću sezonu Pripremila Božena Krapinec

akon uspješno predstavljenih noviteta sezone 2009./2010., od kojih je model C 68 osvojio prestižnu nagradu magazina Yachts za najbolji dizajn u kategoriji plovila do 24 metara, a model C 38 nagradu za brod godine u kategoriji Cruser do 14 metara, na ovogodišnjem London Boat Showu, Sessa Marine ponosno najavljuje lansiranje pet novih modela za sezonu 2010./2011. Na predstavljanju ovog plana Raffaella Radice, predsjednica Sessa Marine isti-

če: - Sessa Marine je inovativna tvrtka na međunarodnoj razini, ojačana stalnim i kontinuiranim istraživanjima, neprestano poticana konkurentskim okruženjem koje proizlazi iz tehnologije, pri čemu se nikada ne odriče kvalitete. Unatoč održavanju misterija oko pojedinosti projekta u razvoju, brodogradilište je otkrilo da će se tri linije Key Largo, Cruiser i Yacht nadopuniti novim modelima dužina od 18 do preko 50 stopa, u skladu s ispunjenjem planova daljnjeg razvoja Sessa Marine stilskog identiteta baziranog na vrijednostima

dizajna, uz pažnju posvećenu detaljima i finalnoj obradi. Među novim proizvodima koji će biti otkriveni tijekom godine, Sessa priprema iznenađenje! KEY LARGO ONE – pravi dragulj od 18 stopa s impresivnim karakteristikama nove Key Largo linije, no i dalje vjeran svojim predhodnicima, jer se ne smije zaboraviti da je prva Sessa Key Largo 18 bila hit u devedesetima, s preko 1000 prodanih primjeraka. Kreiran je po uzoru na Key Largo 20 i Key Largo 24, s kompaktnom središnjom konzolom, bimini tendom koja se može uvu-

ći, hladnjakom, konvertibilnim pilot sjedištem i stolićem za objedovanje te živopisno obojenim trupom. Novi Key Largo biti će opremljen vanbrodskim motorom od 40 do 100 KS. Key Largo One sa svojim gracioznim i finim linijama trupa može se opisati kao kompaktno plovilo stvoreno za uživanje. Informacije Informacije INTERADRIA SC d.o.o. 51215 Kastav, Ćikovići 73 C Telefon +385 51 705 563 www.interadria.hr

Vijesti

Mitchell Sklopive Avorunner 5500 sjedalice Zebco

itchell Avorunner 5500 je rola namijenjena težem ribolovu. Premazana je mat crnim gumiranim premazom, dok su držač i vodilica najlona izrađeni od nehrđajućeg čelika. Velika ergonomska ručica olakšava držanje pri zamaranju i izvlačenju ribe, a kočnica je izuzetno precizna s mogućnošću posebno finog podešavanja. Kalem ima kapacitet od 240 metara strune debljine 0,30 milimetara koja je zahvaljujući savršeno pogođenom mehanizmu izuzetno dobro i ravnomjerno namatana. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama!

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

ibolovni pohodi koji traju dulje od nekoliko sati, često postaju naporni kada se nema gdje sjesti. Zebcove su sklopive sjedalice savršeno rješenje tog problema u svim oblicima sportskog ribolova. Sjedalni dio je izrađen od vodonepropusnog Oxford nylona dok je konstrukcijski dio izveden od 16 milimetarskog metalnog ‘O’ profila. Noge sjedalice imaju provrte preko kojih se mogu fiksirati za podlogu, a rukohvati imaju uvijek tražena ležišta za napitke poput limenke piva. Maloprodajne cijena ove nadasve praktične sjedalice je 168 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Timuni by Varalice za Jigging i kaburu Perković

arka u svojoj ponudi nudi cijele palete najraznovrsnijih varalica među kojima su u posljednje vrijeme prava atrakcija varalice za vertical jigging i kaburu, tehnike koje su nam stigle s Dalekog istoka. U ponudi su vrhunski jiggovi u raznim izvedbama tako da svaki ima sebi svojstvenu akciju. Kabura varalice su dostupne u svim Informacije bojama i veličinama tako da RIBOLOVNI CENTAR BARKA ne preostaje ništa drugo nego 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a otisnuti se na more i okušati Telefon 021 / 334 - 340 sreću u ovim toplim proljetnim danima.

obar timun na brodu u neveri zlata vrijedi. Upravo takve, izrazito kvalitetne i namijenjene bržim brodovima poput primjerice Arvora, u svojoj ponudi ima zadarski Mikeli Trade. Potpisuje ih Metalobrada Perković, a sastoje se od lista kormila, statvene cijevi i ruda kormila. Sve je izrađeno prema najvišim standardima. Trenutno su u ponudi dva modela po vrlo povoljnim cijenama. Naravno, ako platite u gotovini dobijete i 10 posto popusta.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

103

Podvodni ribolov

RAZDOBLJE od kantara

Kričavo plavi mužjaci kantara označavaju početak nove ribolovne sezone i svake godine ih nestrpljivo očekuje velik broj podvodnih ribolovaca Napisao i snimio Pero Ugarković

ažu da prva lasta ne čini proljeće, no u podmorju prvi kantari to čine. A posebno se to odnosi na podvodno ribolovnu sezonu gdje je ova lovina prvi vjesnik proljeća. Morsko pro-

ljeće se ne događa čim zatopli nego se vodena masa sporo počinje grijati, tj. kad je proljeće u zraku u moru se treba još malo pričekati. Na nekim mjestima dovoljno je da se more prosječno ugrije samo pola stupnja, da se temperatura popne iznad 12-13 stup-

njeva i velika jata penju se iz dubina nastanjujući rupe ili kamenita hrapava područja u kojima će uskoro polagati i čuvati svoja jajašca. Temperatura je vrlo važna u lovu na kantare jer je moguće da će na nekim južnim predjelima ova riba početi ranije nego u sjever-

nim kanalima. U podvodnom ribolovu kantar je, tamo gdje ga ima, jedna od lakših lovina. No nema ga svugdje iz razloga što se radi o ‘dubinskom’ sparidu koji uglavnom živi dublje od 40 pa negdje do 150 metara, ovisno o terenima. Stoga nije ni čudo što su kanta-

Uspomena s Lošinja

ri upravo brojniji na brakovima i strmijim obalama otvorenog mora.

Kvarnerske blagodati Sjeverni podvodni ribolovci obično su ljubomorni na južne iz razloga što južni imaju veći broj vrsta kao što su gof, kirnja, barakuda. Istovremeno su južni zavidni na sjevernjake zbog većeg broja lubina i naravno, kantara koji se u ovom dijelu godine mogu pronaći vrlo plitko i to u velikim količinama. Iako će većinom godine ove lovine biti dostupnije ribolovcima južnih krajeva, pogotovo onima koji odlaze na otvoreno more uloviti velike primjerke. Ovo je razdoblje ustvari prava fešta ribolova na ovu vrstu ribe, razdoblje o kojem svi podvodni ribolovci sanjaju kroz dugu zimu. Kantari iz sjevernog Jadrana iz nekog razloga za svoje rupe gdje će izleći jajašca odabiru pliće more, za razliku od njihovih rođaka u južnom Jadranu gdje su rupe pliće od 30 metara vrlo rijetke. Pronaći rupu od kantara nije jednostavan posao. Potrebno je mnogo truda i puno zarona dok se ne uoči jato, pa je iz prijašnje rečenice jasno da je broj sretnih ronioca u južnom Jadranu koji idu ciljano na kantare vrlo mali, a na sjevernom prilično velik. Jedan od dodatnih problema je mutno more koje u ovo doba godine obično ne dopušta vidljivost veću od 10 metara, a pliće od 10 metara čak ni na kvarnerskim pozicijama nije lako pronaći kantare.

Taktike lova Lov na kantare u ovo doba godine razlikuje se od lova tijekom cijele godine. Vjerojatno je da lovci koji u ovih 10 dana mrijesta ostvare odlične rezultate tijekom godine neće ni vidjeti velike kantare iz razloga što ne dolaze u plitka područja. Tijekom godine valja ih tražiti na kamenitim brakovima, pogo-

tovo onim strmim i udaljenim od obale, još pogotovo ako su ti brakovi na otvorenom moru onda je kantar gotovo sigurno prisutan na toj lokaciji. Pitanje je samo da li smo pogodili dan kada je pliće ili je ostao u većim dubinama. Kantari su najčešće prisutni u velikim jatima i mogu se vidjeti s površine prije nego zaronimo na brak. Ovo je jedna od rijetkih riba koja neće bježati kao munja ukoliko zaronimo ravno na nju. Kantar se počne lagano udaljavati, ali nam zna

dopustiti da priđemo na domet. Dva su problema koja susrećemo prilikom lova na poniranje prema ribi. Prvi je taj da nam je teško odrediti jedinku koja nas zadovoljava kao lovca. Uvijek nam se čini da je pokraj nje veći i deblji komad. To zna zbuniti, pa dok se nećkamo i gledamo koju ribu ćemo gađati ostanemo bez zraka. U to vrijeme ona koju smo prvotno ciljali je već daleko van dometa. Kada zaranjate prema određenoj ribi orijentirajte se upravo na nju pa makar bila nešto manja od ciljane lovine. Drugi problem je taj da su nam kantari prilikom udaljavanja gotovo uvijek okrenuti leđima pa nam je površina koju moramo pogoditi smanjena na malo više od širine ribe. Tu dolazi do izražaja efikasnosnost puške pa je ova riba idealan pokazatelj koliko nam puška leži u ruci i koliko je ona precizna.

Rijetki su lovci koji na brakove dolaze loviti kantare, a sada imaju velike i nabrijane puške kojima je lov na ovu ribu prilikom poniranja nesiguran. Ako vidite jato, slobodno padnite na dno, napravite čeku na veliku ribu poput gofa i zubaca, vjerojatno će se dogoditi to da će vam kantari prilikom čekanja doći u domet. Ukoliko je brak nešto veći možete kružiti po njemu i raditi čeke u svim smjerovima, kantari će se vraćati, ali i biti nešto oprezniji nego prije. Brakovi koji su površinom manji i strmiji ne drže kantare toliko dugo pa će nakon maksimalno dva ulovljena primjerka ostali otići u dubinu. Velike kantare možemo naći i na strmim obalama južnih obala otoka, tj. onog dijela obale koja je okrenuta prema otvorenom moru. Taktika lova na takvoj lokaciji slična je onoj na

brakovima s tim da će ovdje kantari češće biti samostalno ili u manjim jatima. Na čeku ih možemo loviti samo ako nađemo poziciju u strmini oko koje se vrte i na kojoj možemo leći.

Tijekom mrijesta kantari se love na sve moguće tehnike. Ona koja se već godinama najviše primjenjuje je lov po rupama s obzirom da kantari ulaze u procjepe na kojima su se odlučili

Ovaj je izvađen iz rupe mrijestiti. Oko i na takvim procjepima zna se nalaziti stotine velikih kantara mužjaka, kao i tisuće sitnih ženki (manjih od 60 deka) koje podvodni ribolovci nikada ne love. Kod lova u rupi važan je pristup i korištenje manjih pušaka, poglavito onih koje na strijelama imaju montirane osti s kojih se riba teško skine, a i ne radi preveliku buku prilikom pogotka. Rupe koje kantari odabiru najčešće su duge i široke, ali to mogu biti i uske ploče u kojima ih je nešto teže dohvatiti. Lov po rupama nije zaron po ribu kako mnogi doživljavaju, već duga potraga za kantarima koji često na dolazak podvodnog ribolovca reagiraju odlaskom na pučinu. No oni su tu u blizini i

Kričava boja proljeća

vrate se u rupe nakon desetak minuta pa se upornom i napornom igrom mačke i miša ulovi nekoliko cijenjenih ribica. Ako postoje neki neodlučni kantari koji nisu sigurni kako bi reagirali, tj. odradili ste svoj zaron na način da se kantar nije odlučio za bijeg, onda možemo upotrijebiti tehniku poniranja, pa čak i s puškom koja na strijelu ima montirane osti. Logično je da ih možemo u ovo doba godine uhvatiti i na čeku tako što ćemo stati u blizini njihove rupe i čekati ih da se počnu vraćati.

Kantar Ova vrsta ribe posebna je u našem moru. Bijela riba, sparid koji većinu vremena provodi

Još jedan visoko od dna, poput modraka stoji u jatima okrenut prema morskoj struji. Živi u cijelom istočnom Atlantiku. Za njega će mnogi reći da je u Jadranu jedna od brojnijih riba, a osim u

podvodnom ribolovu često se lovi udičarskim alatima, vršama i zapasima. Kantar je strvinar, lovac i sakupljač. Ima jako mala usta, ali agresivnošću će doći do zalogaja. Aktivan je ti-

U vrijeme mrijesta, more je uvijek mutno

Photo: Danijel Babin jekom dana i noći. Mladi kantari najčešće odrastaju u gustim poljima posidonije pa ćemo ovu vrstu ribe moći vidjeti u svakom plićem kanalu i uvalama naše obale. Kada postanu spolno aktivni odlaze iz tih područja u dublje brakove, a brojni su na svim brakovima pa čak i onima od preko 100 metara dubine. Kao riba koja je odvojena od dna poprimio je plavkastu boju, a tijekom mrijesta mužjaci se kite izrazito plavom bojom te vidljivim tamnijim prugama po leđima. Na ženkama tijekom mrijesta ostaje jednaka boja. Mijenjaju spol tijekom života pa su prvo ženke težine oko šezdesetak dekagrama. Mužjaci mogu težiti i preko 2,5 kilograma.

Etika lova Logično pitanje koje se javlja prilikom lova na kantare za vrijeme mrijesta je, da li je ovakav lov etičan s obzirom da se ribu treba pustiti da se izmrjesti kako bi u narednom razdoblju opet imali mogućnost lova. Ovo pitanje nije zakonski važno s obzirom da lovostaj na kantare ne postoji. Prije je postojao upravo u ovo doba pa je ukinut. Obično se svatko odlučuje za svoju verziju etičnosti. Prije svega, u sportskom ribolovu niti ne smijemo uhvatiti više od pet kilograma ribe, a to bi za ovo razdoblje trebalo značiti oko pet do osam komada mužjaka. Bez obzira na nešto lakši lov kantara u ovo doba godine, uloviti 10-tak komada

zahtjeva vrlo dug ribolov, puno zarona i pokušaja, a to sve ako uz pretpostavku da poznajemo mjesto na kojem se mrijeste. Prema tome neće svatko moći ostvariti takav ulov, pa čak ni najbolji podvodni ribolovci. Mužjaci kantara imaju zadaću brinuti se o jajašcima na način da ih čuvaju od gladnih sitnih riba poput fratrića i girica koje će pokušati napasti mrjestilište. Upravo je to ono što bi mogao biti negativan efekt podvodnog ribolova na određenoj lokaciji s obzirom da podvodni ribolovac dok roni konstantno tjera kantare sa svojih jajašaca i tako ostavlja mogućnost sitnim ribama da brzo konzumiraju dio jajašaca. Ali ono što je važno razmotriti u pogledu etičnosti je to da u većim dubinama, tj. onim koje su nedostupnije podvodnim ribolovcima, ovakvih mrjestilišta ima mnogo. To znači da su podvodni ribolovci ograničeni na one kantare koji su na dubinama plićim od tridesetak metara. Jednako tako, kao što smo već spomenuli, ženke se ne diraju pa su svi manji primjerci od pola kilograma zaštićeni od podvodnih ribolovaca. Mrijest kantara traje kratko, oko desetak dana i u to vrijeme najčešće je nekoliko dana loša prognoza vremena. Prilikom obrane etičnosti gotovo svi ribolovci najčešće govore da drugi ribolovni alati znaju devastirati riblje vrste. To se i u ovom slučaju i u ovom vremenskom periodu može spomenuti za ostale ribolovne alate, no ostavit ću to za neke druge priče.

Podvodni ribolov

OPASNOSTI OD

uboda otrovnih riba Tekst redakcija Auto Moto Nautic Vision, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision, Gideon arhiva, Davor Dragojević, Tom Dubravec, Robert Kramarić, Ivan Mach, Neven Šerić

ijekom obavljanja spor tskog ribolova ribolovcima prijeti opasnost uboda i ugriza riba s otrovnim žlijezdama. U Jadranu je srećom takvih riba mali broj, za razliku od brojnih opasnih morskih stanovnika u nekim drugim morima. Primjer doista opasnog morskog organizma je blue octopussy. Taj maleni glavonožac koji živi u dijelu voda Australije toliko je smrtonosan da se od njegovog naizgled bezazlenog ugriza može umrijeti u roku od pola sata, pa i kraće. Posljedice neugodnog i bolnog ugriza određenih riba iz Jadrana su ipak puno blaže. Sportskim ribolovcima koji to ne znaju treba skrenuti pažnju na krv određenih riba koja je toksična, ako riba nije termički obrađena. Dodir s krvlju ovih riba s otvorenom ranom ribolovca ili prskanje krvi u oči može također imati zdravstvene posljedice. Poseban je oprez potreban kada se u ulovu nađe morski pauk, škarpina, škarpun, bežmek,

Bolne lovke meduze

110

murina, morski golub, raža, viža žutulja, pas kostelj, jegulja, ugor i neke druge ribe. Posebice o ovome trebaju voditi računa sportski ribolovci koji prakticiraju noćni lov iz čamca ili s obale. Ukoliko se isti obavlja i s neprikladne pozicije (oštra hridinasta obala na kojoj može biti problema i pri izvlačenju lovine iz mora) rizik ozljeđivanja je tim veći.

Najotrovniji pauk Od svih jadranskih riba morski pauk je najotrovniji. U Jadranu se susreću četiri vrste morskog pauka, od kojih su dvije najtoksičnije - pauk crnac i pauk mrkulj. S ulovljenim morskim paukom treba oprezno rukovati pri skidanju s udice. Na prvoj leđnoj peraji nalazi se četiri do sedam otrovnih bodlji, ovisno o vrsti, a na škržnim zaklopcima nalazi se još po jedna opasna bodlja. Posljedice uboda su snažna lokalna fizička bol, a ovisno o imunitetu pojedinca javlja se manje ili više izraženo otečenje limfnih čvorova. Oko

ubodne rane se učestalo pojave mjehurići. Stanje šoka se pojačava, a raste i tjelesna temperatura. Ovisno o stanju šoka i imunitetu pojedinca može biti izražena i jaka glavobolja te vrtoglavica. Kod uboda na pauka preporučljiva je hitna liječnička intervencija, neovisno o intenzitetu trenutnih posljedica povrijeđene osobe. Bez obzira na trenutne simptome opasnost jače naknadne infekcije, čak raspadanja i gnojenja tkiva oko rane su moguće posljedice tijekom narednih sati. Ubod na otrovne bodlje škarpuna i škarpine manje je opasan. Snažna lokalna bol se kod različitih osoba drukčije manifestira. Osobe koje su se već povrjeđivale na bodlje škarpine i škarpuna će vjerojatno osim fizičke boli, koja će od slučaja do slučaja i različito trajati, biti lišene ostalih posljedica. Kod osoba slabijeg imuniteta također je moguće da jaka bol rezultira šokom, vrtoglavicom, glavoboljom, a u uvjetima visoke dnevne temperature i nesvjesticom. Kod uboda škarpine mje-

Crveni mnogočetinaš

sto uboda se zacrveni i ugrije. Fizički intenzitet boli je manji i često kod otpornijih osoba oslabi već nakon desetak minuta. Naravno, treba upozoriti i na različite posljedice s obzirom na mjesto uboda. Sve ubode u području vrata i lica treba shvatiti vrlo ozbiljno i poduzeti sve potrebne mjere da ne bi došlo do ozbiljnijih posljedica,

Bolan ubod na leđne peraje uključujući i probleme s disanjem zbog stanja šoka. Ubod na škarpuna je bolniji, a fizička bol intenzivnija i dulje traje. Kod uboda na škarpuna mjesto uboda hladnije je od temperature tijela, a kod škarpine na mjestu uboda je temperatura viša od temperature tijela. Bol od uboda na škarpuna postepeno slabi nakon sat vremena i obično

Još jedna škarpina

potpuno prestaje za nekoliko sati.

Primarna zaštita rukavice Morski golub i viža žutulja na gornjoj strani repne peraje imaju otrovne bodeže. Ove oštre bodlje osim otrova koji sadrže

mogu pri udarcu nanijeti i direktne otvorene površinske rane. Nazubljen rep i brzina udarca povećava energiju prodora u tkivo, tako da ovisno o dijelu tijela koje morski golub prilikom lamatanja repom zakači i dubina nastalih rana može oscilirati. Posebno je opasno ukoliko su ove rezne rane veće duljine nastale u nehigijenskim uvjeti-

ma u brodici (primama, mamci, visoka dnevna temperatura, oznojena koža i dr.) Posljedice mogu biti ozbiljne infekcije tkiva. U svakom slučaju kod ovakvih povreda je potrebno odmah dezinficirati i sanitetskim materijalom zatvoriti ranu kako bi se smanjio rizik infekcije. Kao primarna zaštita od povreda navedenih vrsta riba služe

Murina vreba

111

ribičke rukavice. Podvodni ribolovci za istu svrhu koriste ronilačke rukavice. No ono što ponekad zaborave i jedni i drugi je korištenje rukavica tijekom čišćenja navedenih vrsta riba. Upravo tada se i dešava najviše povreda. Sportske ribolovca se upozorava i na murinu. Za razliku od nekih drugih vrsta murine koje žive u tropskim morima, jadranska nije otrovna, ali je njen ugriz izuzetno bolan, a njeni tanki i oštri zubi po prstima mogu nanijeti uzdužne povrede kao žilet. Zbog toga je potrebno vrlo oprezno rukovati s murinom koja je zagrizla mamac i koja je izvučena na obalu ili u brodicu. Njeni zubi su zakrenuti u smjeru prema natrag, a odlikuje je izuzetno snažan stisak vilice. Ulovljena i s udice oslobođena sluzava murina se bacaka po brodu i zagriza sve što joj se nađe na putu. Zbog toga je preporučljivo da se murina s udice oslobađa nad odgovarajućom posudom. Ukoliko je do ugriza murine ipak došlo bit će problema odvojiti je od tkiva koje je ugrizla, a usmrćivanju

Murina, bolan i čvrst ugriz treba pristupiti krajnje oprezno da se ugrizenoj osobi ne nanesu dodatne povrede nožem kojim se murina usmrćuje. Korisno sredstvo za usmrćivanje murine u ovakvoj situaciji je oštra du-

ga igla kojom se murinu ubada između očiju duboko u mozak. Ugrižena osoba će vjerojatno doživjeti stanje šoka. Rane treba hitno isprati i zaviti te povrijeđenu osobu odvesti liječniku

Pauk mrkulj

Oprez i s ražom

112

Oprezno s morskim golubom

ukoliko bol i popratne manifestacije ne popuštaju. Možda će trebati i podvezati ugriženo mjesto, ukoliko krvarenje nije zaustavljeno pritiskom. Murina se prema podvodnom ribolovcu

Ronilačke rukavice - kakva takva zaštita ponaša agresivno ukoliko je ranjena. Izvijajući se oko strijele pokušava se osloboditi i ugristi sve na što naiđe. Ukoliko se ugriz dogodi u podmorju, jaka i intenzivna bol koja često rezultira šokom može za posljedicu imati utapanje. Na mjestu ugriza se naknadno javlja izraženo crvenilo tkiva, a česti su grčevi i otežano disanje.

Otrovne supstance Jegulja i ugor posjeduju određene otrovne supstance u krvi. One se neutraliziraju na visokoj

temperaturi (termičkom pripremom njihova mesa za jelo). Problem nastaje ukoliko ribič ima površinsku povredu na ruci s kojom u dodir dođe krv ugora ili jegulje. Treba voditi računa i da sluz iz usta ovih riba ne dođe u dodir s površinskom ranom na tijelu ribolovca. Posljedice su moguće ukoliko se rukama prljavim od sukrvice ugora i murine dodirnu oči, ili zajedno s hranom ribolovcu ove izlučevine dospiju u želudac. Moguće posljedice su upale očiju (ukoliko sluz i sukrvica budu u dodiru s očima) te grčevi i mučnina pra-

Tijekom 2003. godine u akvatoriju Cresa ronioci su čak susreli i mantu ćena vrtoglavicom, ukoliko isti sastojci s prljavim rukama dođu u dodir s ustima. Ukoliko nije moguće brzo stići do liječnika treba pokušati povraćanjem isprazniti želudac te nakon toga piti jaku crnu kavu. Istovremeno treba stavljati hladne obloge na stražnji dio glave i vrata. U slučaju uboda na otrovne ribe potrebno je čistim nožem ranu razderati i isisati malo krvi iz rane. Ovaj postupak nije preporučljiv ukoliko osoba koja to čini na usnicama ili u ustima ima ranicu ili oštećen, odnosno otvoren zub. Usta nakon toga

Podvodnom ribolovcu morski golub može nanijeti povredu nazubljenim dijelom repa

treba dobro isprati alkoholnim pićem, ranu dobro isprati alkoholom i izložiti je toplini. Stari ribari kazuju da svaka otrovna riba u sebi sadrži protuotrov pa na ubodeno mjesto kao oblog stave pečenu jetru ribe koja je povredu uzrokovala.

Ozbiljne posljedice Povrede podvodnih ribolovaca mogu imati i ozbiljnije posljedice. Poznat je slučaj podvodnog ribolovca iz Splita koji se dogodio koncem devedesetih godina u zadarskom arhipelagu. Pogođeni morski golub je u moru udarcem repne peraje momentalno na nozi lovca iskidao neoprensko odijelo. Popevši se u čamac ribolovac je primijetio da iz rasjeda odijela krvari. Repna peraja je rasjekla odijelo i zadala duboku reznu ranu na nozi. Požurili su do najbliže stanice hitne medicinske pomoći. Neprimjereno očišćena rana i visoka temperatura (bilo je ljeto) sljedećeg su dana uzrokovali trovanje krvi. Naknadnom liječničkom intervencijom su spriječene moguće ozbiljne posljedice ovog nesretnog slučaja. Od uboda na otrovne bodlje pojedinih riba podvodne ribolovce dobro štite deblje rukavice, no u svakoj situaciji potrebna je krajnja opreznost. Pogotovo kada se s puškom ruka zavlači u grote, ili se pri šuljanju povlači slobodnom rukom po dnu. Ostima pogođe-

113

114

Ugor - opasno je da krv dođe u dodir s očima i otvorenom ranom

Oprez s paukom

I viža žutulja ima opasnu bodlju na repu

Otrovna bodlja na repu

Bežmek

nog pauka, škarpinu i škarpuna je praktično dok su na strijeli okačiti na nizac za ribu (koji bi trebalo držati na signalnoj plutači, a ne za pojasom) te pritiskom perajama ribu iščupati s ostiju. U Jadranu se posljednjih godina pojavljuju i nove vrste koje su ovamo došle migracijama ili je njihova mlađ donesena s balastnim vodama. Tako je u Jadranu sve učestalija barakuda koja za razliku od njenih srodnika ponekad, ako je u većem jatu, iskazuje škarama agresivnost prema podvodnom ribolovcu. Poznat je slučaj jednoga prvokategornika koji se pred jatom velikih barakuda, koje su plivale direktno na njega, sklonio na obalu u akvatoriju rta Oštro. Rizik od uboda na bodlje otrovnih jadranskih riba je gotovo zanemariv ako sportski ribolovac poduzme osnovne mjere opreza. No ne smije se zaboraviti i na moguće ozljede kod još ne-

kih morskih organizama. Spomenimo ovom prilikom crvenoga mnogočetinaša, crva duljine do dvadesetak centimetara. Dodir njegovih četina golom rukom rezultirat će višesatnim svrbežom i peckanjem dlana. Nadalje, tu su i meduze među kojima je jedna od neugodnijih morska mjesečina. U žarnicama sadrži toksičnu tekućinu koja uzrokuje opekline na osjetljivoj koži. Ove su opekline utoliko opasnije ako su oko usta i očiju. Prva pomoć je odstranjivanje s kože dijelova meduze koji su se zalijepili. Opečeni dio treba posuti talkom i namazati kremom za opekline. I kod višestrukih opeklina od meduze moguće je stanje šoka. Zbog svega navedenoga preporučljivo je u brodici uvijek imati komplet prve pomoći (ne samo zbog činjenice što je zakonodavac to propisao kao obaveznu opremu). O toj temi drugom prilikom.

Vijesti

Brodski prozori

Night Blaster

vjetiljke Fish-N-Lite su poznate po svojoj lovnosti i to prvenstveno zbog izrazito privlačnog svjetlosnog efekta. Naime, zbog posebno konstruiranog reflektirajućeg uloška ove svjetiljke ostvaruju prodorno, a istovremeno vrlo meko i ujednačeno svjetlo, karakteristikama vrlo slično mjesečevom. Nova svjetiljka Night Blaster je opremljena zelenim diodama koje isijavaju ribama i glavonošcima izuzetno privlačni zeleni spektar. Night Blaster je naravno potopiv a privlačna snaga takve rasvjete je nebrojeno puta dokazana na većini jadranskih ribljih vrsta kao i na uvijek traženim lignjama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Parangali za oboritu ribu

dica u svojoj bogatoj ponudi uvijek ima vrlo kvalitetne parangale, a trenutno nudi dva tipa. Manji je izrađen od osnove 1,5 milimetara s pramama promjera 0,50 milimetra i Mustadovim inox udicama broj 11. Parangal je naoružan s pedeset udica i košta 365 kuna. Veći parangal je izrađen od osnove promjera dva milimetra s pramama dužine pet metara promjera 0,70 milimetara na koje su vezane Mustadove udice s okom broj 4. Parangal ima 100 udica vezanih dva puta po pedeset, a košta 896 kuna. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

adarski Mikeli Trade ponovo u svojoj ponudi ima kvalitetan domaći proizvod. Riječ je o brodskim prozorima koji svojim karakteristikama zadovoljavaju najviše standarde. Prozori se mogu naručiti u svim dimenzijama koje odgovaraju kupcu. Izrađeni su od plastificiranog duraluminija tako da je trajnost neupitna. Cijenom su izrazito povoljni pa ih bez oklijevanja možemo nazvati best buy ponudom. Naravno, uz gotovinsko plaćanje ostvarujete 10 posto popusta.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Rola Crypton AKCIJ A Heat

eđu mnoštvom rola sa slobodnim hodom špule, Quantumov model Crypton Heat udovoljava svim zahtjevnima koje pred ovakvu rolu može postaviti moderni zagriženi ribolovac. Rola ima deset kugličnih i jedan nepovratni ležaj, ergonomsku ručicu i titanske presvlake na

svim izloženim mjestima. Crypton Heat je dostupan u veličinama od 40, 50 i 60 pa sukladno tome ima kapacitet od 190 do 450 metara 0,30 milimetarske strune. Stupanj prijenosa je od 5,4:1, a jednim okretom ručice uvlači 65 do 72 centimetra. Uz rolu dolazi i posebni Saltwater kit komplet zamjenskih brtvi za ležajeve. Maloprodajna cijena rola se kreće od 412 do 422 kune, a trenutno je na akciji od -20 posto. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

115

Podvodni ribolov

TALIJANI POMELI

domaću konkurenciju Napisala i snimila Valentina Prokić

kipa Italija 2 u sastavu Massimiliano Barteloni, Concetto Felice i Franco Villani pobjednici su devetog Kupa grada Rovinja, tradicionalnog natjecanja podvodnih ribolovaca koje organizira Klub podvodnih aktivnosti Rovinj pod pokroviteljstvom grada Rovinja i Istarske županije. Felice, Barteloni i Villani, inače prva tri ribolovca s prošlogodišnjeg talijanskog prvenstva, tijekom petosatnog su lova u zoni od Koversade na sjeveru do otočića Porera na jugu ulovili ribe u vrijednosti 22879 bodova. Talijanski reprezentativci na žici su imali šest ugora (2950, 3283, 3413, 6550, 5550, 9800 grama), deset šargi (472, 404, 462, 409, 498, 502, 475, 692, 768, 938 grama) i brancina (859 grama). Drugo mjesto u konkurenciji 31 ekipe iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske i Španjolske osvojila su još tri talijanska reprezentativ-

116

ca – Stefano Claut, Gianmatteo Grossi i Nicola Smeraldi koji su lovili kao Italija 1. Talijanski trojac imao je 21130 bodova koliko im je donijelo pet ugora (2742, 4643, 4427, 7550, 13000 grama), četiri šarga (477, 567, 735, 1150 grama), dva kavala (917, 1595 grama), orada (422 grama) i lumbrak (567 grama). Nicola Smeraldi dobio je i posebnu nagradu, pušku Omer za najteži ulov, za ugora od 13 kilograma. Čast hrvatskih ribolovaca spasila je ekipa Rovinj 1 u sastavu Aleksandar Rajić-Sumo, Matija Medaković i Danijel Karlović, inače članovi kluba organizatora, koji su osvojili treće mjesto s 18632 boda. Domaće uzdanice ulovile su šest ugora (2553, 2972, 3141, 4130, 4757, 5127 grama), dvije vrane (404, 548 grama), lumbraka (412 grama), dva šarga (583, 583 grama) i oradu (702 grama). – Nismo mislili da ćemo biti tako visoko plasirani, no kako je vaganje odmicalo počeli smo se nadati i misliti da bi mogli, rekao je

Aleksandar Rajić-Sumo. Njegov klupski kolega Danijel Karlović prenio je neka iskustva iz lova. – Bili smo u pregledu nekoliko dana, ali nevrijeme je promijenilo situaciju. Na nekim pozicijama nije bilo ribe, ali smo zato našli neku drugu ribu koju uopće nismo očekivali. Nije bila uobičajena gara, dodao je Karlović. Sva tri rovinjska lovca imala su

i pune ruke posla oko organizacije i bez obzira što su domaći dečki njihov rezultat ima dodatnu težinu jer nije lako organizirati da sve funkcionira kako treba i još ići u more i loviti. Taktika je imala važnu ulogu, a o njoj prema riječima Matije Medakovića odlučuju svi. – Sve se dogovaramo, tako smo i danas, dosta smo ulovili, ali stvarno nismo mislili da ćemo biti treći,

Marvin Žgaljardić ulovio je veliku lignju

rekao je Medaković. Prve tri ekipe su uz bogate novčane nagrade od devet, šest i tri tisuće kuna dobile i vrijedne sponzorske nagrade glavnog sponzora Seateca, i to iz ruku legende podvodnog ribolova Valeria Grassia. Uz Seatec i Seriolu, kao sponzori ovog velikog međunarodnog Kupa uključili su se 4 Dive, Omer, tvrtka Pop, koja distribuira opremu Cressi i tršćanska Idra Sub, što je u mnogome olakšalo organizatorima u ovim teškim ekonomskim vremenima. Kao četvrta plasirala se još jedna talijanska ekipa Omer Team u sastavu Andrea Calvino, Robert Deiana i Sascha Orsi, s 17013 bodova, a peta ekipa INA Kostrena – Kvarner Rijeka, Dario Babić, Saša Tomić, Christian Mijolović s 16639 bodova. Daniel Gospić za ulovljenu najvrjedniju ribu, zubatca od 2138 grama dobio je drvenu pušku Granda Sub, dok je Omerovu pušku dobio 17-godišnji malološinjanin i pobjednik posljednjeg Kupa gradova Dino Busanić kao najmlađi natjecatelj.

Muke po vremenu Vrijeme kao ni prošle godine nije išlo na ruku organizatorima i natjecateljima. Većina ekipa došla je nekoliko dana prije natjecanja ne bi li se što bolje pripremili. Među njima su bili i strani reprezentativci o kojima će se još dugo pričati. Naime, deveto izdanje Kupa

grada Rovinja bilo je do sada i najjače što se imena sudionika tiče. Uza sve najbolje hrvatske podvodne ribolovce, prvokategornike i reprezentativce u Rovinj su stigli reprezentativci Španjolske, aktualni prvak Santiago Lopez Cid, zatim njegova desna ruka s lanjskog Euroafričkog prvenstva u Alžiru Miguel Galera i Angel Cruz, predvođeni kapetanom Emiliom Cedresom. Među tri francuska lovca bio je i viceprvak Francuske Cyril Bollotte, a dvije talijanske reprezentativne trojke predvodio je kapetan Paolo Cappucciati. Bez obzira na teško vrijeme, pretraga je kvalitetno odrađena. Dan koji je bilo možda i bolje prespavati, nego ići na more, bio je dan uoči natjecanja. Jugo i valovi od četiri, pet metara nisu dozvolili previše pripreme, a neki će poput Splićanina Stjepka Kesića iz ekipe Mares Hrvatska koji je lovio s reprezentativcem Dariom Marinovim, još dugo pamtiti Rovinj i taj dan na moru. Havarija, prevrtanje gumenjaka, udarac u glavu, a zatim još malo udaranja u pokušaju izlaska na kamenu obalu, sve je to Kesić proživio dan uoči natjecanja. Srećom, ozljede nisu bile teške, tek bolni udarci i plavice, no šteta je veća, izgubljeni dokumenti, novci, gps, ali i to sve ide u rok službe podvodnih ribolovaca. Najave za dan natjecanja bile su nešto blaže što se valova i juga tiče, ali barkarioli i pratitelji natjecanja kišu nisu mogli

Daniel Gospić ulovio je najvrjedniju ribu natjecanja - zubatca od 2138 grama i dobio pušku Granda Sub

Španjolska – Miguel Galera, Angel Cruz, Santiago Lopez Cid na sedmom mjestu

Rezultati 9. Kupa grada Rovinja Ekipa

Bodovi

Italia 2 (Barteloni, Villani, Felice)

22879

Italia 1(Claut, Grossi, Smeraldi)

21130

Rovinj 1 (Rajić, Medaković, Karlović)

18632

Omer Team Italia (Calvino, Deiana, Orsi)

17013

INA Kostrena-Kvarner Rijeka (Babić, Tomić, Mijolović)

16639

Medulin (Ikić, Urti)

15444

Španjolska (Galera, Lopez Cid, Cruz)

13262

Francuska (Bollotte, Abdelaoui, Bouzon)

13037

Pula 2 (Micković, Dobran, Vale)

12848

Rovinj 2 (Ro.Cafolla, Ra.Cafolla)

11670

Omer Team Italia – Andrea Calvino, Roberto Deiana, Sascha Orsi na četvrtom mjestu

117

izbjeći. Ranojutarnje okupljanje u ACI Marini, koja je svake godine sve dane na usluzi podvodnim ribolovcima, i obavezna kava na kojoj se najviše priča o taktici. Matični brod Hrvatica kapetana Giuseppea Garbina bila je siguran i suh predah, no za vidjeti situaciju izbliza trebalo je uskočiti u gumenjak srdačnih rovinjskih vatrogasaca. Obilazak velike zone lova u početku nije obećavao zanimljivo vaganje. Većina je prijavljivala divljač, ugore ili mačke, čiji je broj ove godine smanjen na šest po ekipi. Rijetko se vidjela koja riba, najčešće lumbrak ili šarag. No, kako je natjecanje odmicalo prema petom satu i završetku, ulovljenih komada bilo je sve više. Neki su čak uspjeli uloviti i oveće lignje koje nisu vrijedne za bodovanje, ali su itekako pogodne za dobar obrok. Možda i najveće iznenađenje tijekom obilaska je priredio aktualni prvak Hrvatske

Daniel Gospić koji je sa svojim partnerima Đanijem Uhačem i Borisom Reinićem prošle godine osvojio drugo mjesto, kada je nakon dva sata natjecanja rekao da imaju samo dva ugora. Dobri poznavatelji podvodnih ribolovaca znaju da oni rijetko govore istinu kada prijavljuju ulovljeno tijekom trajanja natjecanja, ali ovaj put Gospić doista nije lagao. Sat kasnije situacija je već bila nešto bolja kada je ulovio vrijednog zubatca, no sve je to bilo daleko od pobjedničkog ulova. Ništa puno bolje nisu lovili još jedni favoriti, prošlogodišnji pobjednici Branko Ikić i Josip Urti iz Medulina. I oni su imali malo ulova u odnosu na prošlu godinu. Nakon što su i oni predali žicu bilo je jasno da ovaj put neće do pobjedničkog postolja. Talijanski kapetan Paolo Cappucciati bio je vrlo zadovoljan nakon što su njegovi odabranici iz obje ekipe donijeli svoje žice koje su bile

Pobjednici Italia 2 – Franco Villani, Concetto Felice, Massimiliano Barteloni vrlo bogate naspram ostalih, ali nije se htio upuštati u prerane prognoze. Bilo je žica koje su imale veliki broj divljači i riba, ali kasnije je vaga pokazala, kao u slučaju Španjolaca, da nisu dostigle potrebnu težinu od 400 grama za ribu i 2500 grama za divljač.

Zasluženo slavlje Talijana Vaganje je održano u dvorani hotela Park i proteklo je, kao i tijekom pet sati lova, pod budnim okom suca Vladimira Jardasa. Tražila se stolica više jer u zakazano vrijeme početka, već je bio problem naći mjesto za praćenje vaganja. Interes su po-

Drugoplasirana ekipa Italia 1 – Stefano Claut, Gianmatteo Grossi, Nicola Smeraldi

118

Veliki interes za vaganje

kazali ne samo natjecatelji i oni uključeni u Kup na bilo koji način, već i gosti sa strane, poput poznatog hrvatskog pjevača rodom iz Rovinja Tonija Cetinskog, ali i biciklista istarske Loborike, jedinog profesionalnog biciklističkog kluba u Hrvatskoj koji su u Rovinju bili na pripremama. Zanimljivo, samo je jedna od 31 ekipe bila bez ulova, slovenska ekipa Kopra. Kako je vaganje odmicalo kraju bilo je jasno da će se borba za prestižni naslov pobjednika rovinjskog kupa voditi između dvije reprezentativne ekipe Italije, a nakon što je posljednji vagani ulov bio Italije 1, njihovi kolege iz Italije 2 mogli su započeti sa slavljem. Najzadovoljniji je zasluženo bio kapetan i jedne i druge ekipe

Španjolska – Miguel Galera, Santiago Lopez Cid i Angel Cruz na sedmom mjestu Paolo Cappucciati. – Vrlo sam u reprezentaciji, a termin birazadovoljan rezultatima jer imali nja reprezentacije za Svjetsko smo samo dva dana za pripre- prvenstvo u Malom Lošinju sve mu zone. Petak je vrijeme bilo je bliži. Zanimljivo, u ekipi postrašno tako da se ništa nije mo- bjednika jedan je ribolovac koglo učiniti. Od šest lovaca jedi- ji osim u moru, lovi i u slatkim no Stefano Claut poznaje zonu. vodama. To je Franco Villani, On je već tu lovio i prošle godine novi Seatecov ribolovac koji se je imao dobar rezultat, a inače i uz ribolov bavi i triatlonom. – U živi blizu, u Trstu. I tu je razlika slatkoj vodi je puno teže zadržaizmeđu ove dvije ekipe, pobjed- ti vrhunske rezultate, jer je puno nička je malo više improvizirala, manja mogućnost iznenađenja. ali to su iskusni lovci i mogu se U moru uvijek nekome može snaći u svim uvjetima i na svim naletiti velika riba što odmah terenima. Moram reći da nisam mijenja rezultat, a u slatkoj vodi očekivao ovako dobre rezulta- to nije tako. Rijetki su oni koji su te kada sam vidio situaciju na dobri i u slatkoj i u slanoj vodi. moru i ispod površine tijekom Nadam se da ću s ovime dobiti nešto bodova i ući u reprezentapregleda. Concetto Felice imao je i proble- ciju za Svjetsko prvenstvo u Mama prvi dan s hladnoćom, ali lom Lošinju, ako ne kao lovac, noć uoči natjecanja na sastan- bar kao nečija desna ruka, reku su pokazali takvu odlučnost kao je Franco Villani dodavši kai motivaciju da sam pomislio ko je već jednom bio u Rovinju s kako je pobjeda moguća. Doi- apneašem Mikeom Marićem, ali sta su svi dali svoj maksimum, samo na jednom memorijalnom a moram reći i da ovi ribolovci druženju. još nikada nisu lovili zajedno Osim Talijanima, rezultati se u ovakvim sastavima, a neki- boduju i Španjolcima koji su prma je ovaj Kup i prvo međuna- vi puta došli u Rovinj. – Sedmo rodno iskustvo, analizirao je mjesto je za nas sasvim dobar postignuto svojih odabranika rezultat. Nismo znali što možetalijanski kapetan i dodao kako mo ovdje očekivati. Morali smo dečki nisu lovili preko 22 metra. nakon prvog dana u moru ići Motivacija Talijana nije nimalo kupiti, nove, deblje rukavice jer čudna jer se rezultati sa ovog je kod nas more puno toplije, renatjecanja boduju za rang listu kao je španjolski prvak Santia-

INA Kostrena-Kvarner Rijeka na petom mjestu – Dario Babić, Saša Tomić i Christian Mijolović go Lopez Cid, naglasivši kako će španjolski predstavnici svakako doći u Rovinj i iduće godine.

Vrhunska organizacija Hrvatski reprezentativci nisu bili raspoloženi za analizu svojih slabijih rezultata. Daniel Gospić i Đani Uhač, reprezentativni dvojac Škarpine iz Nerezina u glas su poručili - Nije nas išlo. U malo detaljnijem razgovoru doznalo se kako jednostavno nije bilo ribe na znanim pozicijama. – Kurenat je bio jak, vidljivost

loša. Očito je nevrijeme u petak utjecalo na ribu. Pozicije su bile prazne, nije bilo ribe, rekao je Gospić. Prošlogodišnji pobjednici, također reprezentativci Branko Ikić i Josip Urti završili su šesti, što također nitko nije očekivao, no u podvodnom ribolovu rezultate je nemoguće predvidjeti. – Nismo puno vremena odvojili za pretragu, ali nije bilo ni ribe, kratak je bio Urti. Splitski reprezentativac Dario Marinov prvi je puta sudjelovao na rovinjskom natjecanju. Marinov i njegov partner Kesić,

Španjolska – kapetan Emilio Cedres, Santiago Lopez Cid, Angel Cruz i Miguel Galera

119

Pobjednici Italia 2- Massimiliano Barteloni, Concetto Felice, Franco Villani s legendom podvodnog ribolova i Valeriom Grassiem

Trećeplasirana ekipa ekipa Maresa Hrvatska, završili su na 15. mjestu – Sada znam što trebamo za iduću godinu. Trebam svoj brod i barkariola i trećeg čovjeka za loviti, rekao je Dario Marinov. Nakon vaganja večera i zabava za sve sudionike kako u natjecanju, tako i u organizaciji priređena je u restoranu Giovanni. Organizatori su se pobrinuli i za tombolu za sudionike. Roberto Cafolla, predsjednik KPA Rovinj konačno je nakon završetka večere mogao odahnuti jer sve je prošlo u najboljem redu i uz puno pohvala. Cafolla se kao i njegovi klupski kolege natjecao, no on je zajedno sa svima njima odrađivao i težak organizacijski posao jer Kup Ro-

vinja nadaleko je poznat baš po tome da sve funkcionira u najboljem redu. – Zadovoljan sam, iako nam vrijeme baš nije išlo na ruku. Drago mi je da su strane ekipe s kratkom pripremom napravile rezultat. Kada smo počinjali s ovim Kupom, primjer nam je bila grčka Champions League. Mi smo s organizacijom počeli prije sedam mjeseci, kada smo počeli kontaktirati strane ribolovce. Ove godine grčki ribolovci nisu mogli doći, ali očekujemo ih iduće. Želja nam je da ovo natjecanje bude još jače, rekao je Roberto Cafolla. No, za uspjeh ovog natjecanja nisu zaslužna samo dva najeksponiranija čovjeka KPA Rovinj Roberto Cafolla i Aleksandar Rajić-Su-

Tri najbolje ekipe 9. Kupa grada Rovinja – Italia 2, Italia 1 i Rovinj 1

120

mo, već su zaslužni svi članovi kluba, barkarioli i oni koji pružaju svake godine ruku pomoći, uz sponzore i pokrovitelje. A da trud nije uzaludan, dokazuje lista sudionika i njihove pohvale. – Predsjednik talijanske federacije Alberto Azzali, član je i CMAS-a. Želja je da se ponovno pokrene Kup Europe, a moj će prijedlog biti da Kup grada Rovinja bude jedno od natjecanja koje se boduje za Kup Europe. Natjecanje i cjelokupna organizacija su fantastični, nemam niti jedan prigovor i vjerujem da će talijanska federacija i ubuduće slati reprezentativce, uz druge talijanske ekipe koje dolaze, poručio je talijanski kapetan Cappucciati. Priznanje treba

odati svima koji su sudjelovali, ali francuski trojac zaslužio je da ga se posebno spomene. Zbog razdvajanja dviju federacija u Francuskoj, njihovi ribolovci već neko vrijeme ne sudjeluju na svjetskim i euroafričkim smotrama, a rijetko ih se vidi i na drugim međunarodnim natjecanjima. No, u Rovinj su odlučili doći i to vozeći 1300 kilometara automobilom za koji je bila zakačena i prikolica s gumenjakom. Nakon prvog dana pregleda bili su na čudu. Ribe nisu našli, no kada su situaciju prepričali talijanskom kapetanu, on je ponudio jednostavno rješenje – baterijsku svjetiljku. Francuzi su ostali začuđeni, s razlogom, jer je u Francuskoj zakonom zabranjeno korištenje baterijske svjetiljke. Sutradan su odmah krenuli u nabavku, a rezultat je bio odličan, osmo mjesto. – Bilo je sjajno u Rovinju. I naš rezultat i organizacija. Već smo dogovorili da iduće godine dođe još jedna ekipa, rekao je Cyril Bollotte, viceprvak Francuske. Lista sudionika za deseti, jubilarni Kup grada Rovinja već se popunjava i ne treba sumnjati da će biti jači od ovogodišnjeg devetog izdanja. Dečki iz KPA Rovinja su svjesni odgovornosti te da samo savršena organizacija donosi kvalitetu, velika imena na listi sudionika te vrhunsko natjecanje i zato su, nema sumnje, već sada počeli s organizacijom za iduću godinu.

Vijesti

Rukavice za prihvat ribe

Ownerov rak

oba ranojutarnjih proljetnih bonaca je pred nama, savršeno doba za povlačenje raka za hobotnice. Pritom uopće nije važno da li raka povlačite s kraja na viđeno ili za barkom u kurentu jer su najnoviji Ownerovi rakovi hobotnicama naprosto neodoljivi. Potpuno su bijele boje sa crnim očima pa ih hobotnica doživljava kao netom presvučene, što je svakako dobitna kombinacija. Hobotnica koja se baci na ovog raka sigurno završava na suhom, a iza toga na salatu ili pod pekom - sve prema sklonostima.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

big game fishingu su najkritičniji trenuci zamaranja lovine neposredno pred izvlačenje na palubu. Mogućnost proklizavanja najlona je velika, pogotovo kada su u pitanju velike ribe poput igluna ili iglana. S ovim su rukavicama takve nezgode u potpunosti eliminirane. Rukavice su vunene i protkane silikonskim nitima tako da se najlon u trenutku prihvata doslovno lijepi za njih. Rukavice su obojane narančasto tako da se ne mogu tek tako zagubiti. Potpisuje ih američka tvrtka Offshore Angler.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

DTD Pelješke osti

Penn Overseas

eć na prvi pogled se vidi da je ovaj štap nešto uistinu posebno. Držač role, vodilice, kvaliteta izrade, materijali zaista su vrhunski. Blank je napravljen od posebnog 24-žilnog karbona iz razloga da onemogući zamor materijala, a s druge strane da omogući brzu i progresivnu akciju. Dužinama od 2,40 i 2,70

metara te akcijama od 15 - 45, odnosno 20 – 50 grama ovi štapovi će pokriti svaku situaciju na moru. Maloprodajna cijena je 557, odnosno 646 kuna. Informacije RIBOMATERIJAL 10000 Zagreb, Ozaljska 83 Telefon 01 / 3634-143

suvremenoj ponudi ostiju teško je ocijeniti od kakvog su materijala izrađene, a još teže procijeniti koliko će dugo trajati. Najčešće već pri prvom udarcu o stijenu zub puca ili se krivi. No s pelješkim ostima koje potpisuje DTD takvih iznenađenja nema. Ove su osti masivne konstrukcije, izrađene od vrhunskog termički obrađenog legiranog čelika. Njima udarac u stijenu ne smeta, zubi se ne zatupljuju i ne savijaju. Osti su dostupne u tri izvedbe – s 5, 6 i 7 zubi pri čemu svi imaju isti promjer od 8 Informacije milimetara. Garantiranoj kvaliteti u prilog ide i činjenica da su DTD ovo jedine osti na tržištu koje 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 su pokrivene garancijom od 12 Telefon 021/ 735 - 277 mjeseci.

121

Sajmovi

Oko Arbe 500 je uvijek gužva

19. SAJAM

sporta i nautike Napisala Božena Krapinec, snimio Mladen Marković

vake godine mjesec dana prije Sajma nautike i sporta u Zagrebu napravimo pregled izlagača kako bi našim čitateljima dali uvid u ono što mogu očekivati na sajmu. No ipak, ove godine to nismo učinili, ne zato što nam se nije dalo, nego zato što je održavanje sjama bilo upitno. Otkazan je 14. Zagrebački sajam automobila koji je uvršten na listu najprestižnijih autosalona na svijetu te privlači više posjetitelja od nautičkog sajma. Glavni problem otkazivanja

122

automobilskog sajma je ekonomska kriza. Zbog krize, Zakona o trošarinama i otkazivanja Auto showa bojali smo se da će i ovaj sajam biti otkazan. No, Sajam nautike i sporta u Zagrebu koji je najjači u Hrvatskoj, u najboljem terminu i s najraznovrsnijim i najvećim brojem izlagača u odnosu na druge sajmove u Hrvatskoj, ipak je održan. Svi smo čuli izjavu ministra financija da se zimi ne kupuju brodovi, no zašto je onda najbolji sajam nautike s najviše prodanih izložbenih primjeraka u veljači, kada još uvijek traje zima? Najveći problem organi-

Podvodni ribolov je i ove godine bio jedini predstavnik ribolova na sajmu

Interadria je sa sajma u Dusseldorfu svoje brodove dovela u Zagreb

Belcon je predstavio niz novih proizvoda brodske elektronike i rasvjete

IZMJENE ZAKONA Izmjene Zakona o posebnim porezima na automobile, motocikle, plovila i zrakoplove spasile su ovogodišnji sajam nautike, no sumnjamo da će spasiti naše brodograditelje. Naime, početkom veljače saborski su zastupnici tim izmjenama smanjili dodatne stope opterećenja za najjeftinije čamce i brodice. No da se ne zavaravamo, ovaj izmijenjeni zakon je i dalje nestručno postavljen te donosi samo kratkoročno poboljšanje. Zakon donesen prije pet mjeseci značio je propast mnogih malih brodograditelja, a ova izmjena samo će usporiti propast ostalih.

Garminov predstavnik na sajmu je bila zagrebačka tvrtka Navigo Sistem zatorima bile su trošarine, kao da našim brodograditeljima već nije dovoljno teško s visokim sajamskim cijenama - tu su ipak sajmovi u Zagrebu, Rijeci, Biogradu, Šibeniku i Splitu. Kada se tome nadodaju troškovi smještaja i hrane za pet dana (ili devet u slučaju splitskog sajma) troškovi samo rastu. Na sreću trošarine su se smanjile, sajam se održao, no na nesreću brojke su ove godine bile puno

manje. Zagrebački sajam se i ove godine održao pod sloganom «Ploviti, otkivati, živjeti», dok slogan većine građana Hrvatske ove godine glasi «Preživjeti». 19. Sajam sporta i nautike održan je u razdoblju od 24. do 28. veljače. Ove godine se izlagalo u pet paviljona na 15.000 četvornih metara, dva paviljona manje nego prošle godine kada su izlagači popunili 27.000 če-

123

Betinska gajeta je dokaz da još uvijek ima kalafata

Među mnoštvom hrvatskih premijera na sajmu, europsku je imao ovaj Montereyev kruzer

U Motonavisu nude sve na jednom mjestu: brodove, gumenjake, brodske i vanbrodske motore...

Na štandu tvrtke Frigomarine najviše su nam se svidjele jacere Icey Tek

Pičuljanov Rab 980 po prvi puta u Hrvatskoj tvornih metara. Brojke kao da su bile prepolovljene u odnosu na 2009. kada je bilo predstavljeno 260 plovila, a ove 150, od 567 prošlogodišnjih izlagača iz 35 zemalja, ove godine ih je nastupilo 402 iz 32 zemlje. Sajam je razgledalo 25.000 posjetite-

124

lja. Od 150 plovila neka su prvi put predstavljena zagrebačkoj publici, poput modela Rab 980 poznate tvrtke Pičuljan koja je ujedno i ovogodišnji dobitnik kristalne skulpture za najvišu razinu ukupnog nastupa. Premijeru je imala i jedrilica

Bilo je mjesta i za nautičku odjeću

Na štandu Meridian Projekta zatekli smo širok izbor elektronike

Hrvatsku premijeru imao je gumenjak Bura

Bogat izbor motora vidjeli smo na štandu SCAM-a

Terranauta se Zagrebu predstavila s hardtopom

Ovdje smo našli punjače za akumulatore, sidrena vitla, brodske bojlere, splitere...

Mehanic Nautic uz brodove je pokazao paletu Marcury motora Salona 44 tvrtke AD Brodovi. Gumenjaka Buru predstavila je zagrebačka Hermes nautika, a europsku premijeru imao je Monterey 295 SCR, beogradske tvrtke Goga. Mišljenja o sajmu su bila podijeljena, no ono o čemu su se svi uspjeli složiti je loša ponuda ri-

bolovnog pribora. I ove godine nije bilo ribolova na sajmu na što svake godine bezuspješno upozoravamo organizatore. Sajam nautike i sporta, no mjesta za ribolov nema, izuzev opreme za podvodni ribolov koja je kao i svih prethodnih godina na ovom sajmu bila bogata.

125

Sajmovi

PREZENTACIJA Adriane Napisao i snimio Boris Bulić

okviru 19. Međunarodnog sajma sporta i nautike u Zagrebu održana je prezentacija prodajnog programa tvrtke Adrana Šport International. Prezentacija je podijeljena u tri dijela. U prvom, nama najinteresantnijem dijelu predstavljena je sportskoribolovna oprema, na drugom oprema za podvodni ribolov, a na trećem oprema za autonomno ronjenje. Adriana Šport International trenutno u ponudi ima proizvode osam pure fishing brandova i u toj bogatoj gami pokriva sve tehnike i pristupe, što je na vrlo zanimljiv i edukativan način predstavio Adrianin vanjski suradnik Ivo Begović. Najprije su predstavljene upredenice Berkley FireLine, Stren, Spiderwire i Penn, sve izrađene

od stopostotnih dyneema vlakana, a za njima i fluorokarbonske strune Trilene, debljih profila, kao i vrlo popularni Sasame fluorokarboni. Od monofila su istaknuti Spiderwire Super Mono XXX, Stren Original Mono, Stren Blood Red te svima znani izuzetno mekan i istezljiv Trilene Big Game, posebno zanimljiv zbog težinskog pakiranja. Naime, kod ovog monofila svi su kalemi jednako veliki samo je količina strune različita s obzirom na debljinu. Tako primjerice strune promjera 0,38 milimetara na kalemu ima 820 metara, dok strune promjera 0,30 milimetara ima 1200 metara. Iz varaličarskog programa predstavljeni su silikonci Berkley PowerBait koji su premazani, potopljeni ili na neki drugi način obogaćeni posebno spravljenim mirisom i okusom

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517 zbog kojeg ribe ove varalice doživljavaju kao vrlo jestiv obrok. Zanimljiv je bio i model Hollow BellyTM Swim baits, silikonac čija je sredina tijela šuplja i ispunjena zrakom, što svakako doprinosi prirodnijoj prezentaciji. Posebnu su pažnju izazvale varalice iz serije Gulp izrađene od kukuruznog škroba. Ove varalice imaju jedanke fizičke karakteristike kao i klasični silikonci osim što dolaze potopljeni u tekućini. Za razliku od prve serije Gulp varalica koje su dolazile u vrećicama i bile jednokratne, ove se varalice nakon upotrebe mogu ponovo vratiti u tekućinu bez straha od kvarenja. Osim toga, ukoliko ih riba proguta, nema straha jer su potpuno probavljive. Pored ribolikih varalica, serija Gulp nudi i ostale klasične mamce poput umjetnih crva koji se režu i ješkaju

Pennova rola ‘za cijeli život’

126

baš poput pravih s jednako dobrim rezultatima. Predstavljene su i role – Shakespeare, Abu Garcia, Mitchell i Penn, među kojima je poseban naglasak pao upravo na Pennove role za koje je rečeno da su ‘role za cijeli život’, praktički neuništive i vječne. Kod serije Slammer centralna je osovina znatno deblja od uobičajenog, izrađena je od inoxa, a ima oslonac na tri mjesta. Novitet je i rola Atlantis koja ima metalno kućište, a po sredini špule gumeni prsten tako da se upredenica može direktno namotati, bez prethodno namotane monofilne podloge. Među štapovima je istaknuta serija Mitchelovih setova teleskopskih štapova sa SIC vodilicama uparenih s rolama serije 40, dostupnima po cijeni

već od 185 kuna. Za ljubitelje ribolova iz broda predstavljen je model Pen Overseas akcije 10 – 110 grama, dok su ljubitelji spinninga mogli uživati u Abuovom dvodijelnom štapu Fantasist dostupnom u seriji do 10 stopa. Na prezentaciji je bio i Oda Takaki koji je predstavio svoje, svima znane Sasame udice. Prema njegovim riječima, japanskim ribolovcima nikada nije bila važna cijena nego kvaliteta. Činjenica da Sasame u Japanu po prodaji zauzima treće mjesto (ispred njega su samo Gamakatsu i Owner) govori dovoljno. Sasame pored udica drži i brend Shaut koji je najpoznatiji po opremi za jigging i koji u Japanu zauzima prvo mjesto kako u prodaji tako i po ostvarenim ulovima. Oda je istakao kako su sve udice iz programa

Shaut isključivo japanske proizvodnje. Zanimljiv je bio i program JRC, mada temeljno namijenjen slatkovodnom ribolovu, svojim je proizvodima poput šatora, ležaljki i vrlo kvalitetnih vreća za spavanje zainteresirao mnoge slano orijentirane ribolovce. Podvodni su program predstavili Petar Prkić i Zoran Hranilović. Među mnoštvom već viđenih i potpuno novih proizvoda svakako valja izdvojiti programe koje potpisuju svjetski poznati Seac i Camaro brendovi. I dok je Camaro bio predstavljen sa standardno širokom paletom koja pokriva doslovno sve vezano uz boravak na plaži i pod morem, Seac je svoju ponudu podijelio na tri segmenta – Beach, Apnea i Scuba. Iz kolekcije Beach 2010. u ponudi su

Presjek varalice Hollow BellyTM Swim baits

127

Maska Genesis

Sherwood je bio posebno zanimljiv

128

bile peraje Seac Go! te cijela paleta maski i disalica za ronjenje po izuzetno povoljnim cijenama koje su još povoljnije u Set Bis ili Set Tris kombinacijama. Naravno, tu su i neizbježne naočale i kape za plivanje, torbice, papuče, kratka odijela od neoprena… Kolekcija Apnea 2010. je predstavljena kroz podvodne puške ‘laštikače’ Twin Fire, X-Fire, Twin Thunder Bolt i Arrow, među kojima svakako valja istaknuti model Twin Fire koji na glavi ima revolucionarni patent Triple purpose muzzle. Puške su dostupne u veličinama od 50 do 115 centimetara. Od komprimirki je zanimljiva bila Caccia HF kojoj su usta konusno stanjena radi veće preciznosti. Među perajama valja istaknuti modele Shout S1000 i Shout S900 koji predstavljaju znatno poboljšane verzije već viđenih starijih modela. Među maskama je posebno zanimljiv bio model U-Fit Combat koji kao i svi ostali modeli ima

i mogućnost ugradnje optičkih leća. Podvodna su odijela iz serije Camo dobila novi model Camo Flex koji je više nego do sada viđeni modeli prilagođen podvodnom ribolovcu, ergonomski i posebno osmišljenim maskirnim uzorkom. Novost su i odijela Race Flex HD i Sea Royal HD u crnoj boji u debljinama od 3,5 do 9 milimetara, kao i čarape Camo te rukavice Camo i Reef HD. Novosti je bilo i u ostalom ‘sitnom’ materijalu poput strijela, ostiju, guma, konektora, agiva… Iz programa Scuba 2010. noviteti su bili jacketsi Ninfa, Resort SWS i Resort te odijela Azzura i Privilege s modelilma prilagođenima ženama i djeci. Dok su od maski novost bila tri modela - Angel, Boss i Iena, sva tri malog volumena i izuzetno mekog i ugodnog osjećaja na licu. Posebnu su pažnju plijenili proizvodi iz programa Sherwood Scuba, ΛΚŌΝΛ i Genesis koji su proizvedeni prema najvišim standardima.

Vijesti

Stormove varalice

AKCIJ

torm, Storm, S to r m . . . Vo bleri, silikonci, hibridi… Ako vam trebaju, trebali biste znati da je u trgovini Fish & Fun u tijeku akcija pri kojoj kupovinom dvije Storm varalice treću dobivate gratis! Da dobro ste pročitali, tri za cijenu dvije. U ponudi je doslovno cijeli Stormov program tako da i najveće cjepidlake i perfekcionisti mogu s lakoćom pronaći model koji odgovara upravo njima i lovini koju očekuju. Silkonci za spori hod, hibridi za brži, vobleri za teturavi… Jednom riječju – Storm!

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Penn International

zvrsni štapovi za sve ljubitelje big game fishinga! Penn International štapovi su namijenjeni lovu uistinu velikih riba. Izrađeni su od najsuvremenijih materijala tako da se možete pouzdati u njih bez obzira koliko velika riba bila na drugoj strani strune. Ovi su štapovi opremljeni s vrhunski navezanim AFTCO vodilicama, a dostupni su u dvije klase – 30 do 80 i 50 do 100 libri. S obzirom na odabrani model dugi su 5’6’’, odnosno 6’00’’.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

129

Sajmovi

YACHT-POOL, Call Centar Yacht Napisao i snimio Mladen Marković

vrtka Yacht Pool iz Poreča predsta vila je na zagrebačkom Sajmu nautike i sporta nove partnere iz segmenta motornog i elektroničnog programa inicijative REX, kojima su uručeni certifikati o nastavku suradnje s Yacht – Poolom. To u praksi znači da će osiguranicima te kuće biti pružena dodatna usluga, odnosno najbrži i najstručniji popravak u najbližem servisu slučaju kvara. Novi partneri Yach –Poola, odnosno inicijative REX su AC Oprema koja je serviser za Volvo Pentu, MTU i Tohatsu, Navela serviser za Yanmar, Motomariner serviser Perkinsa i Hyundaija, SCAM Marine serviser SCAM Diesel, Mitsubishi i Aifo motora, Hruškar Marine serviser MAN-a, Tekonoxgrup serviser Caterpillara, Cummins Adriatic serviser Cumminsa, Rota serviser VW Marine motora, Unimar serviser Evinrude-a i Vetusa, Motonavis serviser Suzukija, VM Marine serviser Mercury i MerCruiser motora, Mehanic Nautic koji su također serviseri Mercurya i MerCruisera, Nava Nautika serviser Volva, Franka Marine, također sreviser Mercurya i MerCruisera, TM serviser Yamahe te Fred Bobek serviser Honde. Certifikat Yacht – Poola su dobile i tvrtke koje drže segment elektronike, a to su: Indel Marine serviser KVH, Hora elektronika koja je serviser Furuna, Belcon serviser Raymarine elektronike, Navigo Sistemi serviseri Garmina, Meridian Projekt serviseri Simrada te Masterwolt Adria serviseri Masterwolta.

130

Ab s o l ut e l yt hebe s tl ur e so nma r k e t!