Ribolov na Jadranu 05/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Main Sponsor

M ALI LOŠINJ

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Užitak vertical jigginga

27th Spearfishing World Championship

www.tz-malilosinj.hr

* Afričke plaže * Boilom na kraljicu * Luc - vjesnik proljeća

GODINA VI - SVIBANJ 2010.

advconsulting.net

September 14 -19, 2010

GODINA VI - BROJ 05 - SVIBANJ 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

www.pureinstinct.mares.com

www.spearfishingwc.com

* MARIA za vertical jigging * KOPČA za olovo čuvar

Morski psi u Jadranu

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 | E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Mark i ElitE sErijE

Od sada i na hrvatskOm jeziku!

vrhunski 5” solarmax™ ekran rezolucije 480x480 pixela, legendarni LOWranCe fishfinder i GPs ploter sa integriranom antenom po cijeni od 5 099, 00 kn cine elite-5 najboljom ponudom na tržištu. 5” monokromatski ekran rezolucije 480x480 pixela + premium opcije poput trackBack™ i cijena od 1 899, 00 kn cine mark 5x idealnim izborom. za više informacija pogledajte na www.meridianprojekt.com

MERIDIAN PROJEKT

Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Dubrovnik SvetAC d.o.o. 020/357 017 | Hvar BOLtANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula eGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOtOMAR MILetIĆ teDI 052/851 194 Marina BOLtANO d.o.o. 021/889 023 | Murter MeHANIC-NAutIC d.o.o. 022/434 763 | Novigrad MARSeRvIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOtO-NAutIKA d.o.o. 031/283 683 | Ploče ReFuL 020/670 767 | Pula NAvIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; euNICe 052/570 203 | Rijeka GuMI CeNtAR d.o.o. 051/623 079; eLeKtRO SeRvIS vANJA 051/244 656 | Rogoznica BOLtANO PJ FRAPA 091 480 1005 | Split BOLtANO d.o.o. 021/398 577; ANtARtIKA d.o.o. 098/822 322 | Šibenik KIMeR d.o.o. 022/212 118 | umag ALMI d.o.o. 052/741 065 | vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | vodice FReD BOBeK d.o.o. 022/443 300 | Zadar RIZ-IteA commerce d.o.o. 023/305 777; SeRvIS BRODSKe eLeKtRONIKe MARIO 091/5035 115 | Zagreb ŠKORPION DNC d.o.o. 01/2322 515; PReDAtOR 01/3817 890; NAutIKA StORe 01/3820 115; SIBeG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINe d.o.o 01/2040 560; SvIBeN MARINe d.o.o. 01/3435 880; IN MARINe d.o.o. 01/3664 257; Cv SISteMI d.o.o. 01/2395 774; ReFuL MARINe d.o.o. 098/319 265

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

BOILOM NA KRALJICU Vrijeme sporo prolazi… A onda sasvim nenadano, pred samo svitanje, oslobođena špula se pokrenula. Najprije sasvim lagano ali bez zadrške da bi u djeliću sekunde ubrzala na tri tisuće okretaja u minuti. Uslijedila je srednje jaka kontra, a štap se savio u upitnik. Tu je! I ne samo da je tu nego je i dobra

STRANICA 66

KOGA BOLI MORE IV.

NOVI ZAKON O RIBARSTVU

napisao Mladen Marković

KOPČA ZA OLOVO ČUVAR

napisao Mladen Marković

CRNI DANI

38 napisao Željko Vinčić

MORSKI PSI U JADRANU

UŽITAK VERTICAL JIGGINGA

LICA BJELICA

Svaka varalica ima točno određeno kretanje tako da početnicima u ovoj tehnici savjetujem da proučavaju kretanje od tri do pet varalica te potom odaberu one koje će nositi sa sobom u torbi. To će vam omogućiti da imate pravu varalicu za bilo koju situaciju tijekom ribolova

50 napisao Boris Bulić

CRVI, RAKOVI i ŠKOLJKE

56 napisao Boris Bulić

STRANICA 74

MJESEC SVIBANJ

PUČINSKI VJESNIK PROLJEĆA

napisao mr. sc. Milan Sijerković

AFRIČKE PLAŽE Dovoljno je izaći iz Sredozemlja kako biste shvatili da je oceanski surfcasting, ribolov na plažama s jakim morskim strujama, trenutno najbolji ribolov s obale. Ribolov s kraja u Africi je posebno uspješan na obalama Maroka, izuzev Gibraltarskog prolaza, pa sve do zapadnih obala južne Afrike

napisao Boris Bulić

KABURA I INCHIKU

110

napisao Mladen Marković

MARIA ZA VERTICAL JIGGING

113

napisao Mladen Marković

SUZUKI DF40/DF50

STRANICA 90

124

pripremila Božena Krapinec

RUBRIKE UVODNIK ULOVI VIJESTI PISMA ČITATELJA ZAKONODAVSTVO NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA METEOROLOGIJA RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE

7 napisao Mladen Marković

7 12 13 14 18 22 28 62 66 74

RIBOLOV U SVIJETU RIBOLOVNI FELJTON RIČ RIBARSKA ČVOROVI OPREMA FISHING SHOP SVIJET NAUTIKE MOTORI PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI

90 100 106 108 110 114 118 124 126 128

12. CROATIA BOAT SHOW

128

napisala Božena Krapinec

Dragi prijatelji mora i ribolova!

oram vam se pohvaliti. Bija san prvog travnja na otvaranju sezone lova šoške pastrve u Sloveniji, lovija i ulovija sam prekrasnu križanku. Zašto se hvalim? Pa ljudi kako se neću hvalit kad nisam bija na ozbiljnom mušičarenju pet godina. Pet godina, sinko moj. Eto sad njega! Kakve to ima veze s morem? Ma cukunu jedan kako ne razumiš? Oli ti znaš ča je mušičarenje? To ti je sinko moj pravi ribolov. Najpri gledaš di je pastrva, pa onda kad je spaziš moraš je privariti umjetnom mušicon! E, lipi moj. Triba ribu privariti. Je! A pastrva se ne da samo tako. To ti je ka da nagovaraš curu za onu stvar. Ti nagovaraš, ona bi, ma se premišlja. E! I onda te odbije sto puta, ma ti je smantaš sto i prvi put. E! To ti je mušičarenje,

sinko moj. Oli si svatija? En ti jarca, ovi današnji mulci nimaju pojma kako se cura, skužajte, pastrva nagovara da zagrize. Oni odma u glavu. Daš, ne daš, uveneš i ajmo na pivo. Sinko moj nećeš tako curu ulovit! Ma skužajte stalno se bunim, mislija san pastrvu. Triba znat s... pastrvom, a čime drugim! Judi moji moran van kazat jednu smišnu stvar. Oni moj iz Zadra. Ma moj kolega. Nije Živko, ne zajebaji! Oni moj Boris. E Boris, ča se čudiš? I on je bija sa mnom na šoškoj pastrvi u Plominu i da van odma kažen, baci on tri metra strimer, kad udari ni manje ni više prava šoška pastrva! Je, šoška virujte mi na rič. Ča je tu čudno? E lipi moj, ti stvarno nimaš pojma kako se lovi... pastrva, e! To ti je ka da si dobija na lotu. Neki je love cili život i nisu je ulovili, a ovi moj kolega prvi put dođe na mušiča-

renje i odma šoška! Ma da van pravo kažen i ja i moji prijatelji Slovenci smo bili oduševljeni toliko da je iša u dalekon luku oko nas jer se u našoj blizini moga slučajno nać u brzoj Soči! E, šalin se naravno! Kako se ne bi šalija jerbo je u Rvackoj vrime za šalu. Dragi prijatelji mora i ribolova! Šala je tako velika da će se i naši praunuci smijat kad će otplaćivati dugove koje su kriminalno nesposobni političari napravili i što ih još dalje rade. Vlast se besramno zadužuje i s tim novcem kupuje izbore. Sada kada je došla voda do grla konačno mora reći kako stoje stvari i onima kojima je davala šakom i kapom samo da bi bili glasačka mašina u njezinu korist. A istina nije nimalo laka. A svi umirovljenici, seljaci, ribari, branitelji i ostali moraju shvatiti. Trebali su vaš glas i za to

ste imali poticaje i povlastice, a sada je dosta. Sada vas stavljaju pred zid i vi prvi ćete osjetiti grubu realnost! Mjere koje predlaže Jaca su ono što se mora, ali da se baš mora štediti na invalidima i najsiromašnijima nisam siguran. Uostalom, po ovome kako sada stoji onaj koji ima jahtu od nekoliko milijuna, njega će mjere ponajmanje koštati. Pa tko će najviše osjetiti? Zna se! Dragi prijatelji mora i ribolova! Vrime se popravlja i bez obzira na novi Zakon o morskom ribolovu kojeg su napisali najvjerojatnije Marsovci jer nema blage veze sa stvarnošću, štapove i tunje u ruke jer ipak dolazi ljepše vrijeme. A s toplim morem doći će i ribe. Do onda, ne dajte na se ili da ipak kažem... Ma znate vi već! Mladen Marković

Ulovi

LIGNJA

STRIJELKA

Vaš sam stalni čitatelj i šaljem vam fotografiju moga ulova na panulu. Strijelku sam ulovio 2. travnja na panulu na Gavuna u dubrovačkom akvatoriju. Riba je težila 2,60 kilograma. Damir Sjekavica Dubrovnik Ova lignja je ulovljena na punti Lučica 2. veljače ove godine oko 17:30 h na Rapalu od 13 centimetara. Lignju smo fotografirali i vagali dan kasnije, a težila je 2,20 dekagrama. Slikao ju je Danijel Gospić koji je boravio kod svoje none, moje prve susjede u Dragi. Ja sam umirovljenik koji je 42 godine bio profesionalni ribar pa se posebno ponosim što sam uspio uloviti jedan od rijetkih primjeraka lignje na ovom području.

PALAMIDA

Mario Varljen Punta Križa Nerezine

GOF od 36 kila

Poštovani ! Šaljem Vam sliku gofa teškog 36 kilograma ulovljenog na panulu (živa lignja). Gofa je ulovio Marin Kapitanović iz Biograda n/m 16. travnja ove godine. Srdačan pozdrav i puno uspjeha. P.S. Slike šalje njegov barkarijol Jureško Vladimir.

Poštovani, strastveni sam ribič pa me nedavno naše predivno more nagradilo. Nagrada je bila kapitalni ulov, palamida težine 5.3 kilograma. Ulovljena je na mjestu gdje se za Uskrs love najbolji primjerci, blago onima koji znaju tu lokaciju. Pala je na svježeg inćuna montiranog na predvezu Seaguar 0.33mm, osnova je bila Momoi 0.35mm, štap teleskop Shimano Speedmaster surf TE 4.3 metara s Fuji vodilicama, a rola Tica Abyss s konusnom špulom koja mi uvelike pomaže pri što daljim izbačajima s obale. Borba je trajala poprilično dugo, nekih dvadesetak minuta, s obzirom na relativno tanki predvez, osnovu, njene oštre zube, a bogami i velike želje da mi utekne. Od silnih kontriranja što ja njoj, što ona meni, najviše sam se bojao da ne pukne predvez, no redovito sam podešavao kočnicu s obzirom na to kako je palamida bila raspoložena. Nakon vađenja ribe šokirao sam se kada sam vidio što je napravila od zogulina koji ima nosivost 9 kilograma. Bilo je tu podosta sreće, ali i moje vještine, odnosno strpljenja da beštija ne utekne. Nadam se da će ove fotografije naći mjesta u časopisu kojeg početkom svakog mjeseca vjerno kupujem i s guštom čitam.

Pozdrav redakciji i svim strastvenim ribičima od Ivana.

Vijesti

Storm na akciji

Colmicovi predvezi

ravovremen o ve za n e udice i kompletirani predvezi u ribolovu su često od presudnog značaja, bilo da lovite samo za svoj gušt ili ste natjecatelj. Za sve koji ne znaju, ne žele, ili naprosto nemaju vremena za vezivanje vlastitih predveza, Colmic je na tržište lansirao gotove predveze. Predvezi su dostupni u dvije veličine – udice MR300 veličine 10 vezane na najlon promjera 0,16, te udice N957 veličine 12 vezane na najlon promjera 0,14, Cijena ovih kompletiranih predveza je, ovisno o oda-

branom paketu, 12 odnosno 15 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Dega Quick Beads

eđu brzim konektorima u svijetu udičara Dega Quick Beads su jedinstvene i nenadmašene. Ove valjkaste perlice su po dužoj osnovi probušene tako da omogućuju postavljanje i rotaciju prame oko vlastite osi, a po sredini tijela, po osi okomitoj na prvi provrt, koso su zasječene što omogućuje montažu prama na osnovu predveza i rotaciju prame oko osnove. Montaža i demontaža maksimalno je jednostavna i brza, a upotrebom Dega Quick Beads konektora u slučaju gubitka ili oštećenja udice izbjegavate bacanje cijelih predveza. Dovoljno je konektor s oštećenom pramom

ako je tek u posljednjih nekoliko godina zastupljenost Storm varalica postala znatna i na našem moru, postignuti rezultati dovoljno govore sami za sebe. Za neke situacije morskog ribolova pojedini modeli Storma zbog svojih karakteristika nemaju alternative. Izrazito čvrsta konstrukcija od balističke plastike, vrhunske VMC udice i deklarirana dubina zaranjanja za sve modele znatno

AKCIJ A -25%

olakšavaju izbor. Trenutno u Barci traje velika akcija s popustom od čak 25 posto na sve Stormove varalice što nikako ne treba propustiti.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oyster Surf

zamijeniti novim i nastaviti ribolov kao da se ništa nije dogodilo.

inea Effe je obogatila tržište još jednim izvrsni m surferski štapom. Štap Oyster Surf ima težinu izbačaja od čak 250 grama, što ga uz dužinu od 4,20 metara čini vrlo moćnim oružjem za dalekometne izbačaje. Štap je teleskopske izvedbe i ima svega četiri sekcije. Težak je 540 grama, a sklopljen na transpor tnu dužinu dug je samo 134

centimetra. Svaka je vodilica strune s donje strane ojačana gumenim prstenom tako da u transportu ili prilikom sklapanja štapa, ne dolazi do oštećenje sekcija i vodilica. Maloprodajna cijena štapa Oyster Surf je 398 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Pisma čitatelja

RIBAR PLETE mrižu svoju C

ijenjena redakcijo, vaš časopis sa zadovoljstvom redovno čitam i uživam jer me vaši članci još više približavaju moru koje svi volimo. Šetajući našim malim primorskim mjestima često nailazim na ribare i njihove mreže. Voljela bih znati na koji način ti divni ljudi krpaju svoje mreže te bih s radošću naučila tu vještinu. Molim vas da jednom objavite članak iz kojeg bi bilo jasno kako se ribarski konop pravilno postavlja na iglu te kojim bodom se obnavlja oštećenje na mreži. Sa štovanjem pozdrav od vaše vjerne čitateljice Lee. Poštovana Lea, ponajprije hvala na vjernosti. Drago nam je što vam naš Ribolov na Jadranu pruža toliko zadovoljstva i što nas redovito čitate. Mreža je osnovni alat koji se koristi u gospodarskom ribolovu.

Najčešće korištene mreže se mogu podijeliti u četiri osnovne grupe - povlačne mreže, potegače, plivarice i stajaćice. U svakoj od tih grupa nalazi se još nekoliko podgrupa čije bi nas nabrajanje odvelo predaleko. No osim u gospodarskom, mreže se koriste i u tradicionalnom malom ribolovu duž cijele naše obale. Ribari koje spominjete vjerojatno su upravo ti mali ribari koji svojim batelama i pasarama izlaze nedaleko od obale i na najizglednijim pozicijama postavljaju svoje mreže. Naravno, te mreže korištenjem stradavaju, troše se i propadaju te ih povremeno treba obnavljati. No za krpanje mreža nije dovoljno poznavanje boda i čvora koji se koristi. Zakrpa, ili kako ribari kažu ‘krpa’, mora biti dobro odrezana i proračunata da bi se oka na kraju poklopila i mreža bila pravilno zakrpana. Da bi se to postiglo potrebno je i mrežu i ‘krpu’ po potrebi dodatno otvoriti i obrezati kako bi se oka u konačnici pravilno složila. Naravno, svako ošteće-

Iglom s namotanim koncem se ubada u rubno oko

Konac se zateže dok se drugom rukom određuje dimenzija novog oka

Zadržavajući željenu dimenziju novog oka između palca i kažiprsta lijeve ruke, iglom se vraćamo u oko kroz koje smo već provukli konac i formiramo zastavni čvor

Iglom se ubada kroz isto oko ali ovoga puta s donje strane čvora

Formira se još jedan zastavni čvor

Sada se može iglom ubosti rubno oko ‘krpe’ i ponoviti kompletan postupak čime će se rubni dio mreže i ‘krpe’ spojiti

Čvor se snažno i do kraja zateže nje zahtijeva drukčiju ‘krpu’ za što je potrebno i stanovito iskustvo. Čvor koji se koristi za krpanje mreža je obični zastavni čvor, u svijetu čvorova poznat i

Čvor se čvrsto zateže

kao Sheet Bend ili Becket Hitch. Postavljanje konca na iglu je vrlo jednostavno i ne zahtijeva neko posebno objašnjenje. Za sam početak krpanja mreže

potrebno je na rubu oštećenog dijela postaviti početni čvor. Da se ne bi odvezivao i izvlačio najčešće se ponovi nekoliko puta, svaki puta s druge strane

već postojećeg čvorića na oku mreže. U nastavku, prateći fotografije možete vidjeti kako se formira novo oko na mreži i kako se spaja s okom na ‘krpi’.

Vijesti

Tiagra I.G.F.A.

iagra I.G.F.A. struna p os ebn o je razvijena za ribolov na moru, točnije big game. Posjeduje nevjerojatnu otpornost na površinska o š t e će n j a i istovremeno ima malu rastezljivost i memoriju. Pakira se na kalemovima koji kapacitetom odgovaraju nekoj od multirola serije TLD ili Tiagra. Ne samo da dobivate vrhunski najlon već nema nepotrebnog bacanja. Može se kupiti u ocean blue plavoj boji.

AKCIJ A -25%

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

dice Black Cat namijenjene su lovu velikih grabežljivaca. Izrađene su od pomno profiliranih legiranih čelika tako da su otporne na lom i izvijanje. Zbog pažljivo odabranog oblika ove udice nakon penetracije zauzimaju optimalan položaj pri čemu ribe nemaju nikakvih šansi za oslobađanje. Dostupne su u veličinama 3/0, 5/0, 7/0 i 9/0 po maloprodajnoj cijeni od 12,40 kuna za pakiranje. Udice Black Cat su se pokazale kao izvrstan izbor za ribolov zubaca.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ryobi Excia

Kompletna paleta Maria štapova

yobi Excia vrhunska je rola jednog od tri najpoznatija japanska proizvođača ribolovne opreme. Tijelo, kao i rotor ove role izrađeni su u cijelosti od metala koji je posebna slitina aluminija otporna na sve atmosferalije, pa čak i u slanoj okolini. Naravno, to ne bi imalo smisla da i osovina kao i svi vijci na ovoj roli nisu u potpunosti izrađeni od nehrđajućeg čelika. U skladu s ostalim karakteristikama i superfino podešavajuća kočnica učinjena je vodonepropusnom kako iznadprosječne performanse ne bi bile narušene. Za slaganje strune na špulu ove role brine se worm shaft koji u tu svrhu za jedno podizanje špule čak 11 puta zavrti rotor. Izbačaji ovom rolom daleki su i laki, bez obzira da li koristite monofil ili upredenicu. Težina role ovisno

vaka ribolovna disciplina zahtijeva svoj štap pri čemu su vertical jigging i tataki posebno izbirljivi. Štapovi za ove dvije tehnike moraju biti izrađeni od posebno žilavih i izdržljivih materijala sa savršeno navezanim vodilicama i blankom koji jednako savršeno leži u ruci. Upravo su takvi štapovi Steady Jigging, namijenjeni kako im i samo ime kaže vertical jiggingu. Štapovi su prepoznatljivo plave boje. Imaju ergonomski rukohvat prilagođen radu s rolama i multiplikatorima. Dostupni su u svim gramažama: od 80 – 200 grama, 100 – 250 te 100 – 300 grama. Štapovi namijenjeni tatakiju su pak karakteristično sive boje i jednako karakteristične, vrlo žilave akcije od 5 do 150 grama.

Udice Black Cat

o veličini kreće se od 285 do 290 grama (0,20mm/130m do 035mm/130m) što ju svrstava u sam vrh varaličarskih rola, a s obzirom na njenu trenutnu cijenu od 586 do 675 kuna ovisno o veličini, svrstava je izvan svake konkurencije. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Pisma čitatelja

KOGA boli more IV.

Reakcija na demanti Ardene Bajlo objavljen u prošlom broju Ribolova na Jadranu

lavni uredniče, moram reagirati na članak spomenute A. Bajlo, članice izvršnog odbora Save za za športski ribolov na moru RH. Po njenom tekstu ispada da svi mi koji pišemo reakcije na dosadašnje događaje u svezi famoznog novog Zakona o morskom ribarstvu, vršimo (po njoj i predsjedniku Saveza) nelegalne prosvjede, neosnovano kritiziramo njenu ulogu u radu radne grupe za izradu novog zakona, čime postajemo kriminalci i krivolovci. Citiram: - Tekstom novog zakona mogu biti nezadovoljni smo oni koji se ni do sada nisu bavili sportskim ribolovom sporta radi.

Time ne vrijeđa samo sportske ribolovce, nego i sve one koji vole more i sportski ribolov. Ja kao dugogodišnji reprezentativac Hrvatske u podvodnom ribolovu i član reprezentacije u podvodnom ribolovu na svjetskom prvenstvu ‘97. u ‘njenom’ Zadru gdje smo osvojili odlično 3. mjesto, tim više sam pogođen njenom konstatacijom. Čudi me da članovi Izvršnog odbora kao što su gospodin Kuljiš iz Splita i Kušt iz Dubrovnika pokreću javne tribine, prosvjede i ostale prosvjedne akcije nakon njenog ‘svesrdnog’ angažmana na radnim sastancima u ministarstvu te ‘iscrpnih’ izvještaja na predsjedništvima Saveza čiji su i oni članovi. Tu, priznat ćete, nešto smrdi, to jest vidi se koli-

ko je dotična obavještavala Savez o svom radu i slala ‘iscrpne’ izvještaje. Za sve ostale članove Saveza (za njih 35 000!) čitajući njen tekst, stvara se slika kako se Bajlo svesrdno borila sa ‘suborcima’ - predsjednikom Saveza Marinovićem, članom izvršnog odbore Kuljišem i Babićem. Ali gle vraga, Kuljiš koji je ‘upoznat’ sa svime, a ujedno je i član radne skupine pokreće javnu tribinu u Splitu pozivajući predstavnike Saveza na istu, a oni se ne odazivaju. Po tome se vidi koliko im je stalo do primjedaba članova ‘njihovog’ Saveza. Kao što znate, akcije su bile u svim županijama, ali ne i u Zadarskoj gdje ih je predsjednica Županijskog saveza Bajlo - zabranila.

Zbog njenog teksta u kojem sebe i dio članova izvršnog odbora prikazuje kao velike borce za zadržavanje ionako malih prava sportskih ribolovaca (za informaciju ribolovcima - na trošku će imati još jednu dozvolu, onu za ‘štetne i pogubne’ parangale koji su njenom zaslugom izbačeni iz alata sportskog ribolova) morao sam reagirati na tekst Koga boli more III. i zaljubljenicima u more pokušati otvoriti oči i prizvati ih svijesti. Nisu sportski ribolovci tu radi Saveza, nego je Savez tu da sasluša svoje članstvo i pokaže već jednom da nije poslušnik politike i sitnih interesa, te da se bori i izbori za prava svojih članova. Nadam se da nije prekasno i da ‘savjesni’ rad pojedinaca u Izvršnom odboru nije nanio preveliku štetu. Žalosno je da se nije iskoristila sva podrška Hrvatskog Olimpijskog Odbora, Ministarstva za sport i kulturu te ostalih sportskih saveza. Šteta da se nije napravilo kvalitetno usklađivanje s europskim zakonima koji poznaju samo sportski i privredni ribolov. Doduše, svaka europska zemlja ima svoj zakon o morskom ribarstvu pa ne vidim razloga za famoznim usklađivanjem našeg koji je i do sada bio rigorozniji od većine zakona u zemljama Europe. Bolje bi bilo da se Ministarstvo mora bavi ZERP-om i ribolovom stranaca, nego da donosi zakon koji diskriminira čitavu populaciju sportaša rekreativaca koji ne žive od mora nego za more i buduće naraštaje. Svi zaljubljenici mora, budite složni i izborite svoja prava! Ne zaboravite da ste vi ti koji možete postići promjene u našem društ vu. Igor Primožić

Zakonodavstvo

NOVI ZAKON o ribarstvu

Ovoliko kategorija ribara i ribolovaca nema niti jedna zemlja na svijetu sudeći prema novom Zakonu o ribarstvu. Naime uz postojeće kategorije, iako ih je trebalo reducirati i svesti na komercijalni i rekreativno-sportski, uvedene su dodatne kategorije, koje ne postoje nigdje na svijetu. Očigledno smo mi Hrvati prvaci svijeta u izmišljanju „tople vode“, da ne kažemo gluposti Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RnJ

petak 23. ožujka Sabor RH po hitnom je postupku izglasao novi Zakon o morskom ribarstvu. Hitno je bilo tobože zbog Evrope!? Rasprava je potrajala nešto duže od sat vremena, a ishod glasanja je bio 110 ZA, i jedan SUZDRŽAN. Nakon žestokih kritika

u postupku donošenja Zakona i ukazivanja na nelogičnosti, nekih odredbi i njihove upitne provedivosti u praksi, prvobitna verzija nije znatnije izmijenjena. Treba još vidjeti što će donijeti podzakonski akti. Zašto i čemu kritike? Umjesto da se osnovom iskustva neka poglavlja dosadašnjeg Zakona objedine i učine jasnijima, jer

su razlike neznatne, između rekreacijskog i športskog ribolova, desilo se obrnuto. Izmišljene su nove kategorije ribara i ribolovaca. Stara je mudrost da kratko i jezgrovito mogu pisati samo oni koji najviše znaju. A takvih u ovom poslu očigledno nije bilo previše. Neka se nitko ne uvrijedi, svojevremeno je vlada RH (akcija HITROREZ)

željela mnoštvo zakona, pravilnika uredbi smanjiti za 30 - 40 posto jer ih je otprilike toliko previše. Propisi se preklapaju, nadležnost nije jasna i umjesto da ubrzaju i pojednostavne poslove svakidašnjice, rješenja se otežu u beskraj. Ta inicijativa šapatom je pala, a loša praksa je kao što vidimo nastavljena. Dobili smo još jedan propis u

kojem autori u neznanju i nesnalaženju gomilaju paragrafe, nemoćni da pojavnim oblicima ribolova daju pravu mjeru i zakonske okvire. Imamo ono što nigdje u svijetu ne postoji. Dvije kategorije profesionalnog ribolova; gospodarski i mali obalni, kao djelomičnu zamjenu za dosadašnji mali ribolov, a u kategoriji neprofitnog su rekreacijski i športski, a sada i turistički, pa nadalje za potrebe akvarija, te konačno znanstveni... Dvije profesionalne i pet neprofitnih kategorija. Previše, puno previše, a kad se tek zaviri dublje u detalje, boli nas, a i u buduće će nas boljet glava od tih „stručnjaka“ i njihovih umotvorina, odnosno lošeg Zakona o ribarstvu.

Rekreacijski i športski ribolov Desetljećima je postojao i bez problema funkcionirao rekreacijsko-športski ribolov. Netko se ‘pametan’ prije pet godina sjetio da ih razdvoji. Stvoreni su problemi i nelogičnosti, jer su skoro svi alati isti, a gdje je gra-

nica razdvajanja nitko zapravo ne zna. Čemu devetnaest vrsta dozvola i dvanaest vrsta cijena. Sada je bila prilika da se stvari vrate na staro, ali naprotiv ništa. Ostajemo jedina zemlja u kojoj tako nešto postoji. Novi Zakon je odredio pojmove ’športski ribolov na moru‘, te ’rekreacijski ribolov‘. Uz športski ribolov je riječ na moru, a uz rekreacijski je nema. Što bi sada to trebalo značiti? Da se odredbe o rekreacijskom ribolovu ne odnose samo na more jer to ne piše, nego i na rijeke i jezera? Nadalje u rekreacijskom ribolovu osobe do 14 godina starosti mogu loviti jednim povrazom bez posjedovanja dozvole. U poglavlju o športskom ribolovu takve odredbe nema. Autori Zakona oglušili su se na prigovore turističkih radnika i stranih turista na probleme u nabavi športskih dozvola. Te vrste dozvola teško su dostupne jer ih prodaju udruge članice HSŠRM koje u mnogim mjestima gdje dolaze i borave turisti ne postoje, ili nemaju prostorije niti radno vrijeme. Ministarstvo koje izdaje dozvole stavlja samo sebi om-

ču oko vrata time da ovlašćuje drugog da ih prodaje, odnosno da zarađuje i troši novac kako se grupici ljudi u savezu hoće, a državi ostaje sića. Konkretno, stranci ne shvaćaju kako u turističkim agencijama i lučkim ispostavama koje rade cijelu godinu mogu nabaviti samo rekreacijske dozvole, a ne i športske. Tko će im to objasniti? Možda autori Zakona, ili onih 110 Saborskih zastupnika koji su digli ruku ZA i kojima izgleda odgovara ovakvo stanje u jedinoj nam privrednoj grani od koje živimo. Zašto Zakon nekog tko se hoće baviti športskim ribolovom prisiljava da mora biti član Nacionalnog saveza, pri čemu, ako ne želi platiti vrstu harača koja se zove članska iskaznica a kojom, uzgred rečeno, apsolutno ništa ne dobiva. Apsurd je veliki jer ako ne platiš članarinu i dozvolu nema sportskog ribolova!? Zar svi koji imamo vozila moramo biti članovi Hrvatskog auto kluba, ili ako skijamo moramo platiti članarinu Hrvatskom skijaškom savezu. Naravno da ne, ali takav monopol bez presedana u drugim športovima

i praksom drugih Ministarstava ostvario je ovim Zakonom Hrvatski savez za športski ribolov na moru. Znamo gdje je i između koga je to dogovoreno, kao što znamo da se neki spremaju pitati Ustavni sud što o tome misli. Ribolovni turizam, što je to? Desetine tisuća turista godišnje kupuje dozvole i koristi prava koja su propisana za tu kategoriju, to bi valjda trebao biti spoj turizma i ribolova, ali ovo će biti nešto novo. Predviđa da se ribolovnim turizmom mogu baviti profesionalni ribari, ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov. Profesionalni ribari i do sada su na neki način pružali usluge turistima. Veće brodove, plivaričare ili kočare unajmila bi turistička agencija za grupe ribolovaca i oni bi onako preko bande zabacivali udice uz dozvole koje su ishodili kao i svi drugi koji love s kraja ili iz svojih brodica. Oni koji love tune udičarskim alatima ukrcali bi radoznalce čiji se udio u ribolovu svodio na rezanje srdela i ješkanje, a kad se riba zakačila i malo potezanja. Kočari bi uzi-

mali turiste na brod, napravili poteg, a gosti bi napravili pokoju sliku. Prema novom zakonu ovi će ribari morati imati i ovlaštenje za pružanje usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Time sigurno neće biti oduševljeni, jer da bi gledaoci prisustvovali njihovom svakodnevnom poslu, ribari ne trebaju biti i konobari i znati u kakvim se čašama poslužuje crno ili bijelo vino. Treba pričekati pravilnik da vidimo što je pjesnik želio reći, pod kakvim će se ostalim uvjetima obavljati taj ribolov, što i kome trebaju platiti turisti koji će učestvovati u njemu. Do tada ostaje bojazan da kao i do sada, pod izlikom turizma kojem mora sve biti podređeno, bude zahtjeva za ribarenje na način, u vrijeme, ili u zonama zabrane. A ribolov za akvarije?!? Još jedna novina koja po svojoj učestalosti ne predstavlja neku masovniju ili učestaliju pojavu. Takav ribolov mogao se regulirati u okvirima postojećih odredbi o alatima, količinama i zonama. Mali obalni ribolov je modificirana zamjena za dosadašnji mali ribolov. Kroz prošlost tu su se lomila koplja. Isprva je zamišljen kao tradicionalni način ribarenja - dok je težak u polju nek je mriža u moru da ulovi koji bokun za brujet. Slično kao što je sada ovim novim Zakonom regulirano, bilo je prije nekih tridesetak godina kada je govoreno da je ta kategorija namijenjena ’sirotinji‘. Ponovno je uveden tzv. imovinski cenzus pa će pravo ribarenja moći ostvarivati osobe starije od 60 god. (što je novo!), i čiji ukupni dohodak po članu domaćinstva ne

prelazi 50 posto proračunske osnove. To je u redu jer ima prizvuk socijalne mjere. Dosadašnja podjela na otočane koji su ribarili besplatno, bez plaćanja naknade makar imali brodice i opremu vrijednu stotine tisuća eura i one koji nisu otočani, a moraju plaćati odobrenje, nije bila pravedna. Uvodi se još jedna bitna novina koja isključuje dosadašnju definiciju ’za vlastite potrebe’ i uvodi značajnu promjenu - mogućnost prodaje ulova. Time se otvara mnoštvo novih pitanja, no najvažnije je da taj način ribarenja prestaje biti neprofitan i postaje dio gospodarskog komercijalnog ribolova. Pored navedenih uvjeta potrebno je odobrenje, no nije razvidno koliko će, ili hoće li uopće što koštati. Ako se obavlja prodaja trebat će voditi knjige, nova komplikacija i otegotna okolnost, za ovu

Štap i rola van zakona Da li znate da baveći se rekreativnim ili športskim ribolovom na moru uz upotrebu štapa i role činite prekršaj? Da baš tako jer štap i rola nisu predviđeni kao ribolovni pribor. Nije prvoaprilska šala. Dobro smo proučili pravilnike. Nekad je u njima, pravilnicima, pisalo da se odmet, tunja i panula mogu koristiti sa ili bez upotrebe štapa i role. Tako je nekad pisalo, a sada ne piše. Štap i rola udomaćena je i desetljećima široko prihvaćena oprema, o čemu ne treba trošiti riječi. Ne znamo vraća li nas Ministarstvo u srednji vijek kad se lovilo ’iz prsta’ jer drugi način i oprema tada nisu postojali, ili se radi o propustu.

grupu ribara koja će navedenim odredbama i onako biti osjetno reducirana u odnosu na dosadašnji broj malih ribara. Radi vremenskog ograničenja vezanog uz zaključenje ovog broja daljnji komentar Zakona naći ćete u idućem broju.

Trozubi zakon Ne biste vjerovali, svaki puta kod donošenja Zakona o morskom ribarstvu rasprava bi započinjala oko podvodnog ribolova, podvodne puške, puškara ili kako već netko kolokvijalno naziva taj oblik rekreacijskošportskog ribolova. Kraj svih problema komercijalnog - profesionalnog ribolova, smanjenja ribljeg fonda, skladištenja, prodaje i plasmana ribe, neki amateri i njihov hobi su u prvom planu. Okrivljuju ih za sve nedaće i sve loše što snalazi ribare. Bidni ribari ... Ti puškari koji čine nered bivaju

optuženi i razapeti. Zbog i radi čega? Uglavnom za nikad i ničim dokazana, u nečijoj mašti stvorena ’nedjela‘. Kad se otvori rasprava postaje jasno da protivnici govore o krivolovu i radnjama koje nisu dozvoljene, a o samom podvodnom ribolovu, načinu i količinama koje se love imaju pogrešne podatke i predodžbe. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća (ne)prilike u ribarstvu navele su tadašnju republičku vlast na donošenje novog Zakona o morskom ribarstvu. U vrijeme priprema Zakona u tadašnjem Vjesniku, najutjecajnijem političkom dnevniku tog vremena, izlazio je serijal o moru i ribarstvu. Opisivano je loše stanje u ribarstvu, ukazivano i upozoravano na nekontrolirano povećanje svih vrsta i broja alata i ugroženost ribljeg fonda. Stručnjaci su upozoravali na kilometre i kilometre mreža, milijune udica parangala, što je rezultiralo

Zlatne poluge Komiški ronilac, pok. Tonko Borčić izrekao je misao koja odražava i oslikava psihologiju, način shvaćanja i razmišljanja njegovih sumještana ribara: - Moš, ti njima svašta pričat, uvjeravati ih, dokazivati, tu pomoći nema, oni će uvijek misliti da u svakom uronu sa 20 metara dubine vadim male zlatne poluge, sa trideset veće, a sa četrdeset pedeset metara one najveće.

opadanjem ulova. Zubaca je bilo osjetno manje (pokosila ih je neka bolest, kanjci su tajanstveno nestali, vjerojatno isto od bolesti). I zamislite, za glavnog krivca svih nedaća proglašena je – podvodna puška. Možda bi se na prste jedne ruke moglo izbrojiti koliko su zubataca tadašnjim tehnikama lova u toku cijele godine ulovili svi podvodni ribolovci na Jadranu, a o kanjcima da ne govorimo. No po logici koja vlada na ovim prostorima neko mora biti kriv. Neka visi Pedro! U ono vrijeme profesionalni ribari ignorirali su sportaše koje tada nisu smatrali konkurencijom. Hajka na podvodne ribolovce kretala je sa druge strane. Dopunski ili mali ribari htjeli su priobalno more za sebe. Ceh su platili podvodni ribolovci. Izašao je Zakon koji je ubrzo prozvan ’trozubi zakon‘. U tom je aktu između ostalog Jadran podijeljen na ’općinska mora’ što je vrijedilo samo za podvodni ribolov, svi ostali alati lovili su gdje i kako su htjeli. Plaćale su se i posebne dozvo-

le. Svaka općina odredila je neke dozvoljene i zabranjene zone bez ikakve logike i stručne podloge, uglavnom kako je odgovaralo općinskim činovnicima sa mentalitetom malih ribara. Biser ‘trozubog zakona’ po kojem je tako i prozvan bilo je ograničenje broja zubaca na ostima. Kreatori tog propisa zabranili su tada standardnih pet zubiju na ostima dozvolivši samo tri. Vjerojatno su mislili da se sa pet zubaca jednim hicem može uloviti pet riba, pa od tud i ideja zašto se to ne bi smanjilo na tri. Slični probodni alat, osti kojima se lovi pod sviću ili bez nje imaju osam pa i deset zubaca, ali to nikog nije smetalo. Podvodnoribička populacija pogođena tom nepravdom digla se na noge. Organizirali su savjetovanje na temu podvodnog ribolova na kojem je sa različitih strana i stručnjaka u pozitivnom ozračju rasvijetljen ovaj sport. Biolozi su dokazali selektivnost i ne štetnost tog načina ribolova, turistički radnici iznijeli podatke i probitke od stranaca koji dolaze

na našu obalu i ostavljaju devize. Na koncu izračunano je da u ukupnoj količini ulova u našem moru podvodni ribolovci sudjeluju sa nekih 0,06 posto . Trozubi zakon kao pravi biser zakonodavstva potrajao je do početka devedesetih. Kakvi su njegovi učinci i korist, zapažanja i saznanja? Da li je netko analizirao rezultate i pokazatelje tog eksperimenta? Ima li poslije toga više ribe u moru, ili se na koji drugi način takva restrikcija pokazala opravdanom? Naravno da nije napravio rezime, jer stručne analize su strane onima koji su kreirali takav propis. On je odraz ribarskog jala, zavisti, nepoznavanja problematike i pomanjkanja tolerantnosti u želji da more bude ’samo moje‘, tako da na peškariji mogu prodavati kašete kovača od desetak centimetara i ne samo njih. Nismo slučajno napisali ovaj tekst. I u toku izrade ovog novog Zakona izrečene su ponovno brojne netočnosti i tendencioznosti u vezi podvodnog ribolova. U usporedbi

sa propisima drugih zemalja stopostotno smo u skladu sa onim što Evropa propisuje. Ako ostali u tome ne vide ništa loše i mi se ne trebamo ničega bojati, samo možda radi vlastite informiranosti bolje upoznati to područje.

Završni komentar Ovaj Zakon u mnogome podsjeća na Zakon o golfu i to prije svega što zakon o golfu nema niti jedna zemlja na svijetu, kao što niti u jednoj zemlji na svijetu ne postoje kategorije ribolovaca kao u Zakonu o morskom ribarstvu RH. Nadalje, kako je u primjeni zakona o golfu nepobitno utvrđeno da pogoduje grupi ljudi, tako i ovaj zakon očigledno pogoduje grupaciji gospodarskih ribara. Kao što neki provedbeni akti zakona o golfu nisu u nekom predviđenom i obećanom roku nikada doneseni pa stoga više i ne mogu biti, vrlo je vjerojatno da će se isto dogoditi i sa ovim Zakonu.

Natjecanja

DONATOV Noćni kup Napisao Boris Bulić, snimio Vladimir Bulić

petak 16. travnja, u organizaciji ŠRK Donat – Zadar od 17:30 do 21:30 sati, održan je tradicionalni Noćni kup. To je natjecanje u disciplini štap-obala u

Pobjednice Noćnog kupa

apsolutnoj kategoriji. Natjecanju se odazvalo 29 natjecatelja iz nekoliko klubova Zadarske županije – ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠRD Zubatac – Zadar, ŠRD Orada – Pag, ŠRD Sipa – Benkovac i naravno, domaćin ŠRK Donat – Zadar. Vrijeme je za ribolov

Svaka riba - jedan osmijeh

Ulovi su bili mršavi

Za rep!

Pobjednici Noćnog kupa natjecatelj

klub

ukupan ulov

Ardena Bajlo

Zubatac - Zadar

1677

Gordana Sikirić

Zubatac - Zadar

1056

Davorka Volarević

Donat - Zadar

1016

bilo upravo savršeno – lagani vjetar uz stopostotnu naoblaku, pad tlaka, laganu plimu i povremenu kišicu koja nije nikome smetala. Pa iako su uvjeti bili povoljni, ispostavilo se da je more još uvijek prehladno, a riba inertna i snena. Iako su ribolovci dali sve od sebe, ulovljeno je malo ribe. U dnevnom dijelu lova prevladavale su cincele, glavoči, balavice i poneki špar tako da su svi natjecatelji polagali nade u sumrak i noć kada su očekivali fratre. No i to se pokazalo kao loša procjena. Fratara je bilo ja-

ko malo, s tim da je većina ulovljenih primjeraka bila na granici validnosti. Ipak, tuga zbog mršavog ulova kompenzirana je gradelama koje su se u zadnjem dijelu natjecanja vrtile u pozadini. Vaganje je obavljeno na terasi hotela Zagreb gdje su uručene medalje i pehari najuspješnijim natjecateljima. Valja napomenuti da su u ovom lovu to bile žene koje su se pokazale s(p)retnijima od ‘jačeg’ spola. Svojim su ulovima ostvarile premoć koju je bilo nemoguće dostići.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Natjecanja

OTVORENO

prvenstvo u Piranu RD Oradela je sredinom travnja održala svoje prvo ovogodišnje međunarodno natjecanje. Koliko je slično ili različito od naših natjecanja procijenite sami Napisao Boris Bulić, snimio Mario Druscovich

lovenski sportskoribolovni klub RD Oradela – Piran poznato je po dobroj organizaciji natjecanja u što smo se i sami mogli uvjeriti prošle godine. Ovogodišnju sezonu natjecanja su 17. travnja otvorili svojim ‘Odprtim prvenstvom Občine Piran’. Natjecanju se odazvalo sedam klubova: RPD Piran, ŠRD Aero - Celje, ŠPRD PLK - Koper, ŠRK Jadran, SRD Ribon, SPSD BN - Marinaresca Muggia te domaćin, RD Oradela s ukupno 24 natjecatelja – 16 u kategoriji U-16 i 8 u kategoriji U-21. Natjecanje je bilo pojedinačno i eki-

pno u kategorijama U-16 i U-21 u disciplini štap-obala s uređene obale. Kotizacija za ovo natjecanje je bila 15 eura za natjecatelje te 13 eura za pratioce. Prva tri mjesta u pojedinačnoj konkurenciji osvajaju medalje, u ekipnoj medalje i pehare, a pehar ide i ribolovcu s najvećom ribom, posebno u svakoj kategoriji. Naravno, u skladu s tradicijom, svaki natjecatelj je dobio prigodni poklon. Bodovana je sva riba po sistemu jedan gram – jedan bod, s tim da ribe nisu smjele biti manje od sedam centimetara, a poštovala se i riba u zaštiti. Jednako tako niti jedna riba nije mogla natjecatelju donijeti više od 5000

bodova. Sav je ulov ostao natjecateljima. Natjecateljima iz kategorije U-21 mogao je pomagati pomoćni sudac, dok su oni u kategoriji U-16 bili obavezni samo zakačiti i skinuti ribu, a za sve ostalo su im mogli pomagati pratioci. Kategorija U-16 je

lovila tri sata, a kategorija U-21 četiri sata. Ukupno je ulovljeno oko 19 kilograma ribe, ponajviše glavoča, balavica i cincela, nešto arbuna, špara i manula od kojih je većina nakon vaganja živa vraćena u more. U kategoriji U-16 najmlađi natjecatelj

Pojedinačni poredak U-16 ukupan ulov

natjecatelj

klub

Dejan Semprimožnik

RD Oradela - Piran

992

Erik Primožoč

ŠPRD PLK - Koper 1

856

Mauro Košuta

SRD Ribon - Novigrad 850

Prosječni ulov

Pao je špar

Ekipni poredak U-16 ukupan ulov

natjecatelj

klub

Dejan Šivinski i Mauro Košuta

SRD Ribon - Novigrad

1648

Jakop Pucer i Erik Primožič

ŠPRD PLK - Koper 1

1554

Matej Šimičić Rupert i Enej Matič

ŠPRD PLK - Koper 2

Ekipno U-16 1366

Ekipni poredak U-21 ukupan ulov

natjecatelj

klub

Nicholas Almerigotti i Massimo Minca

SPSD BA - Marinaresca Muggia

2760

Martin Grando i Boštjan Čotar

ŠPRD PLK - Koper

2678

Paolo Čavar i Igor Sušanj

ŠRK Jadran - Opatija

2464

Pojedinačni poredak U-21 natjecatelj

klub

ukupan ulov

Martin Grando

ŠPRD PLK - Koper

1768

Nicholas Almerigotti

SPSD BA - Marinaresca Muggia

1472

Paolo Čavar

ŠRK Jadran - Opatija

1342

Dejan Semprimožnik, najbolji u kategoriji U-16 je bio Filip Vlado Lunaček, član ŠRK Jadran - Opatija koji ima samo šest godina. Najtežu ribu, cincelu tešku 222 grama, ulovio je Matej Šimičić Rupert član ŠPRD PLK - Koper. U kategoriji U-21 najtežu ribu, cincelu tešku 240 grama, ulovio je Massimo

Minca član SPSD BA - Marinaresca Muggia. Nakon vaganja, proglašenja pobjednika, podjele nagrada, priznanja i poklona te svečanog zajedničkog ručka, natjecatelji i pratioci posjetili su pravu atrakciju - morski akvarij u Piranu.

Natjecanja

KUP Zadarske županije Napisao i snimio Boris Bulić

ove je godine natjecateljska sezona na zadarskoj rivi otvorena Kupom Zadarske županije. To je sada već tradicionalno, peto po redu otvoreno natjecanje u ribolovu štapom s obale koje okuplja udičare iz cijele županije u svim kategorijama.

Domaćin natjecanja je bio ŠRD Zubatac - Zadar koji se iskazao dobrom organizacijskom uigranošću utemeljenoj na brojnim domaćinstvima na natjecanjima svih rangova, uključujući i svjetska. Natjecanje je održano 10. travnja na gradskoj rivi, a odazvalo se ukupno 105 natjecatelja iz domaćih klubova Zadarske

natjecatelj

klub

ukupan ulov 376

Ante Lokin

Sipa - Benkovac

Nino Lučić

Podlanica - Biograd na moru

202

Natko Pedišić

Škrpina - Banj

118

U-16

U-12 natjecatelj

U-21

klub

ukupan ulov

natjecatelj

klub

ukupan ulov

Nina Kotlar

Zubatac - Zadar

688

Anđelo Kosović

Zubatac – Zadar

966

Stipe Bačić

Tribunj - Tribunj

354

Jan Bukša

Orada - Pag

636

Luka Muzanović

Zubatac – Zadar

296

Danijel Pedišić

Škrpina - Banj

118

Dubravko u akciji

Ulov i osmijeh koji se pamte

I balavica je ulov

Seniorke natjecatelj

klub

ukupan ulov

Davorka Volarević

Donat - Zadar

1342

Nikolina Kotlar

Zubatac – Zadar

1000

Gordana Sikirić

Zubatac – Zadar

1000

Seniori natjecatelj

klub

ukupan ulov

David Bajlo

Zubatac – Zadar

892

Dubravko Pejdo

Zubatac – Zadar

876

Oliver Alaburić

Orada - Pag

822

Arbuni su bili rijetki županije: ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠRK Donat – Donat, ŠRD Sipa Benkovac, ŠRD Podlanica - Biograd na moru, ŠRD Škrpina – Banj te dva gostujuća kluba - ŠRD Lignja – Primošten i ŠRD Tribunj – Tribunj iz Šibensko-kninske županije. Natjecatelje je poslužilo lijepo vrijeme. Vjetra gotovo da i nije bilo, tako da su svi mogli uživati u sunčanom prijepodnevu. Nažalost, zbog relativno niskih temperatura riba još nije u potpunosti prišla kraju tako da su ulovi bili mršavi. Uglavnom se lovila sitna uzobalna riba dok su ulovi lužina po kojima je zadarska riva poznata, ovaj puta izostali. Palo je nekoliko pristojnih arbuna, no

to je bio vrh. Ukupno je ulovljeno 26,814 kilograma ribe među kojima je najteži primjerak bila cincela teška 188, ulov zlatne seniorke Davorke Volarević. Osim najveće ribe Davorka je na vagu donijela i ukupno najveći broj ulovljenih primjeraka i težinski najveći ukupni ulov. Natjecanje je završilo u 13:30 sati, a vaganje i dodjela medalja obavljeno je na terasi hotela Zagreb. Budući da je ulov bio relativno slab, o konačnom poretku su odlučivali grami. Ipak, nekih većih iznenađenja nije bilo jer je i na ovom kupu plasmanom samo potvrđena premoć najuspješnijih.

Svijet ribolova

NINO JUKIĆ prvak svijeta

U Portugalu je od 27. ožujka do 3. travnja održano Svjetsko prvenstvo u disciplini štap-obala u kategorijama U -16 i U -21. Reprezentacija U-21 u sastavu Jukić, Marfan, Bobić, Gašparini, Radil i Pejaković osvojila je ekipno treće mjesto, dok je svjetsko zlato u pojedinačnoj konkurenciji zasluženo pripalo Ninu Jukiću Napisao Boris Bulić

medaljom, i to ne bilo kakvom. Tu je radost i euforiju uistinu teško opisati. No sada je prošlo gotovo mjesec dana tako da se ipak s nešto manje emocija mogu sagledati sva zbivanja, sve dobro i loše. Nina smo posjetili u njegovoj

roditeljskoj kući i postavili mu nekoliko pitanja na koja je odgovarao u maniri svjetskog putnika i prvaka, s osmijehom na licu. RnJ: Ponajprije primi iskrene čestitke na osvojenom prvom

Photo by Arian

ino je prvak svijeta! Ta je vijest poput eksplozije obišla sve Hrvatske ribolovne krugove. Svjetsko prvenstvo u Portugalu je gotovo i Nino se vraća doma s

mjestu na 19. Svjetskom prvenstvu u kategoriji U-21 štap-obala. Kakav je osjećaj biti svjetski prvak, znati da si najbolji? Nino: Pa... Ne znam... U stvari, dobar, jako dobar osjećaj. RnJ: Kako je ostatak tima gledao na tvoju premoć, je li bilo ljubomore? Nino: Ne, nikakve ljubomore niti zavisti. Mi nismo išli na pojedinačni već na ekipni uspjeh tako da smo stalno kvalitetno surađivali. Ipak važno je napomenuti da barem 30 posto mog uspjeha dugujem ostatku tima. RnJ: Podrška izbornika Dubravka Pejde i trenera Srećka Šobota je bila na očekivanom nivou? Nino: Da. Njih su dvojica neprestano istraživali, snimali situaciju i stanje u drugim sektorima i kod drugih ribolovaca. Stalno su donosili svježe informacije. Bili su nam svima od velike pomoći jer su nam baš sve govorili. Bili su puni korisnih savjeta koje je svatko od nas prilagođavao sebi na svoj način. Iako smo bili tim, svatko od nas je lovio za sebe... RnJ: Kako zapravo izgleda tvoj trening? Priča se da te se može vidjeti u nedjelju ujutro kako na rivi treniraš izbačaje. Bez udica, samo s olovnicom. Nino: Treniram kad god stignem što znači bar jednom

Photo by Arian tjedno. Zbog obaveza u školi ne stignem više. Uglavnom treniram na rivi. Ponekad treniram samo izbačaje i to kada testiram nove najlone, a ponekad loveći, kada testiram predveze. RnJ: Koliki ti je maksimalan domet u izbačaju? Nino: Maksimalno mogu doba-

citi oko 160 metara. RnJ: Možeš li nam reći nešto više o svojoj opremi? Štap, rola, udice… Nino: Na Svjetskom prvenstvu sam koristio dva surf štapa – Quantumov Eurosuper dug 4,20 metara akcije od 150 grama i Tubertinijev Eurocasting dužine 4,30 metara s dva izmjenjiva vr-

ha od 100 i od 235 grama. Obje role su Shimano i to Ultegra i Power Aero. Na natjecanju sam koristio isključivo Technium najlon i to prvenstveno zbog većih riba. Izvlačenje takvih ulova s upredenicom je zbog njene neistezljivosti uvijek problematično. Shock leader je bio s 0,25 na 0,50 milimetara, osnova pred-

veza 0,40, a pici 0,20 do 0,25 milimetara. Fluorokarbon je bio Vanish. Olova koja sam koristio bila su klasična olova za surfcasting težine od 150 grama, a udice Sasame. RnJ: Imaš li tajni, naravno, u ribolovu? Nino: Imam. To su sitnice koje se dijele isključivo s ekipom

Pojedinačni poredak Natjecatelj

Država

Nino Jukić

Konačni rezultat Broj riba

Bodovi

Pl. bodovi

Hrvatska

5383

Luca Mazzetti

Italija

1062

Diogo Souza

Portugal

5079

Šime Bobić

Hrvatska

3714

Martin Gasparini

Hrvatska

3947

Arijan Marfan

Hrvatska

2475

Tea Radil

Hrvatska

1730

Luka Pejaković

Hrvatska

585

117

Photo by Kristijan poput ove s kojom sam bio u Portugalu. RnJ: Od svih dosadašnjih priznanja, osim ovog posljednjeg, postoji li neko koje ti je posebno drago? Nino: Posebno mi je draga medalja s Državnog prvenstva prošle godine. Draga mi je i medalja za osvojeno drugo mjesto 2008. i zlato s međužupanije. RnJ: Vratimo se Portugalu. Kako je izgledao dolazak, trening? Nino: Došli smo tri dana ranije. Prvog smo se dana raspakira-

li i smjestili, a na trening otišli sutradan. U prosjeku smo trenirali svakog dana tri do četiri sata. Lovili smo uglavnom ciple, brancine i šarage. Zbog lošeg vremena službeni je trening otkazan, a i prva dva dana prvenstva smo lovili u jednoj uvali umjesto na oceanu kako je bilo predviđeno. Ipak, posljednja dva dana smo odlovili na obali oceana gdje smo lovili listove, ciple, špare i podlanice. RnJ: S obzirom na ostvareni plasman u prva tri dana jesi li imao

tremu u posljednjem izlasku na more? Nino: Ma bilo je malo treme, ali ne pretjerano. Više sam bio umoran tako da mi se skoro nije niti dalo loviti. Četiri dana lova za redom iscrpi. RnJ: Je li bilo kakvih problema na prvenstvu? Nino: Ne, nije bilo nikakvih problema. Organizacija, prijem, tijek natjecanja i završetak, sve je bilo izvrsno organizirano. Bilo je jako dobro. RnJ: Kada su svojevremeno

Ekipni poredak Država

Konačni rezultat Broj riba

Bodovi

Pl. bodovi

Italija

139

26714

Portugal

160

23826

Hrvatska

211

17934

Marko Sikirić, Dubravko Pejdo i David Bajlo iz kategorije U-21 prešli u seniore, od starijih se seniora moglo čuti – Što smo ulovili, ulovili smo… Trenutak tvog prijelaza u seniore nije daleko. Kakve šanse imaju trenutni prvaci kada im ti budeš konkurencija? Trebaju li se bojati? Nino: Da! Pokazati ćemo im što znamo! RnJ: Imaš li kakvu poruku za mlade sportske ribolovce koji se tek počinju baviti ovim sportom? Nino: Trebaju samo biti uporni. Ako ih ribolov zanima, sigurno će uspjeti, samo trebaju ostati u tome. RnJ: Ako budu trebali pomoć, mogu li računati na tebe? Nino: Svakako, uvijek! Svakome sam spreman pomoći i reći sve što znam. RnJ: Nino, hvala ti. Nino: Hvala vama!

Vijesti

Kutija za Quantumovi ribolovni pribor jiggovi

otreba za kvalitetnim skladištenjem sitnog pribora raste s vašom opremljenošću. Kako biste u svakom trenutku znali gdje vam se što nalazi, ne postoji bolja stvar od ribolovne kutije. U ribolovnu kutiju se na logičan i organiziran način mogu pospremiti sve one sitnice koje se tako lako gube po džepovima i najlonskim vrećicama. I mada je većina kutija robusna, velika i prilagođena muškim rukama i potrebama, ovoga su puta proizvoInformacije đači ribolovne opreme mislili i na ljepši spol. Ova je ribolovna kutiTAMARACOM ja tip 141 namijenjena ženama, a 51219 Čavle, Čavle 245 očiti je dokaz ružičasta boja koja Telefon 051 / 258 - 970 će, vjerujemo, oduševiti sve ribolovke.

Maria varalice

mljene i realističnim okom, kao i s dva ‘oka’ na krajevima, što jiggerima ostavlja izbor montaže udica prema svom uvjerenju. Izbor težine varalica je bogat, a sve modele trenutno možete kupiti po 25 posto nižoj cijeni. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Berkley gotove sajlice

vertical jiggingu pored izvrsne kondicije, dobro odabrane pozicije i dobro izbalansiranog pribora, konačan uspjeh ovisi i o dobro odabranoj varalici. Maria jigovi su svakako dobar izbor kada je riječ o light vertical jiggingu. Varalice su koloritom, a poglavito konstrukcijom koja omogućuje posebno provokativan hod prilikom propadanja i povlačenja, u stanju isprovocirati napad i najsitijeg zubaca. Posebno je atraktivna simulacija živog oka koje je holografski uokvireno.

vi Quantumovi jiggovi za sve popularniji vertical jigging teško da mogu ostaviti ravnodušnima bilo kojeg morskog predatora. Varalice su oblikom vrlo provokativne, dok im boja varira od sive, preko zelene i zlatno žute do plave ili pink. Zajednička im je komponenta da prilikom jigganja reflektiraju cijeli halo-spektar koji neodoljivo podsjeća na ribu u bijegu. Varalice su opre-

AKCIJ A -25%

Ove varalice su nezaobilazna stavka za svakog znalca, jer imati Maria varalicu znači imati ribu više. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

oćni je ribolov poseban po mnogočemu, n o ve ć i n i oba l n i h udičara takvi podvizi ostaju u sjećanju po pregrizenim predvezima. Da bi izbjegli takve neugodnosti, a i poboljšali svoje ribolovne rezultate, treba samo krajeve predveza naoružati sajlicama. Berkley sajlice su jake, robusne i izdržljive, i sve to po vrlo povoljnoj cijeni. Za korištenje u slatkoj i morskoj vodi, Berkley Steelon presvučene sajle u kombinaciji sa snažnim Cross Lock virblama i McMahon kopčama garantiraju vam snagu i izdržljivost, kao i brzu izmjenu. Informacije ADRIANA RIJEKA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 386

Ekologija

EKO AKCIJA

ŠRK Oslić - Selce Napisao i snimio Albin Pobor

ve godine Selčani su obilježili Dan planete zemlje eko akcijom č i š će n ja p o dmorja akvatorija Selce i prirodnih plaža od Selca do Novog Vinodolskog. Članovi ŠRK Oslić sa svojim juniorima, Udrugom mladeži Selce te neizostavnim centrom za podvodne aktivnosti Mihurić

iz Selca ove godine su udružili snage zajedno s prijateljima iz KPA Vodomar iz Duge Rese i ronilačkim klubom Četiri rijeke iz Karlovca. Ovoj akciji su se pridružili i prijatelji iz Njemačke, Rumunjske i Slovenije, tako da je ovaj put akcija međunarodnog značaja. Udruga mladeži i mali ribolovci Oslića čistili su prirodne plaže koje su bez koncesionara

prepuštene same sebi, od plastičnih boca, najlon vrećica te svega onoga što more izbaci, a što su nesavjesni nautičari bacili iz svojih plovila. Ronioci su ukrcani na barke i odvezeni na unaprijed dogovorene pozicije akvatorija mjesta Selce. Čistilo se oko sat vremena nakon čega su vreće bile pune boca, plastičnih čaša i najlonskih vrećica. Po prvi puta baja za smeće nije

bila puna iako je u moru bilo 30 ronioca, a bili su iznenađeni jer nisu ni naišli na velik komunalni otpad poput štednjaka, auto olupine ili gume. To dokazuje da se svijest ljudi pomalo budi. Po završetku akcije svi su sudionici počašćeni ručkom. Pokrovitelj ove hvalevrijedne akcije je Grad Crikvenica, Turističko društvo Selce i komunalno društvo Murvica.

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Fotografija

STRADUNSKA LIGNJA Šime Strikomana

Uz svesrdnu podršku Grada Dubrovnika, gradonačelnika dr. Andre Vlahušića, TZ Dubrovnika, komunalnih službi i dubrovačkih vatrogasaca snimljena je nova 188 milenijska fotografija Šime Strikomana Napisao Boris Bulić, snimio Šime Strikoman

a dubrovačkom Stradunu, točnije nasuprot prekrasne palače Sponza, 29. ožujka, Šime Strikoman je u oblik goleme lignje posložio 600 svjetskih znanstvenika, doktora neurologa i s vatrogasne dizalice snimio svoju 188 milenijsku fotografiju. Znanstvenici koji su oblikovali ovu gigantsku lignju, u Dubrovniku su se okupili na 17. Međunarodnom kongresu o Biomagnetizmu - BIOMAG 2010. Zašto baš lignja? Engleski naziv za lignju, squid je ujedno i kratica

za supravodljive kvratne intererometre koji su omogućili uvid u jedno cijelo područje biomagnetskog istraživanja i u suvremenoj dijagnostici i medicini učinili ga nezaobilaznim. Na ovom je kongresu proslavljena i četrdeseta godišnjica prvih objavljenih signala srca, magnetokardiograf i četiri desetljeća uspješnih istraživanja aktivnosti mozga i srca. Ova Šimina fotografija je još jedno svojevrsno odavanje počast Jamesu Zimmermanu, suotkrivaču SQUID-a, te Davidu Cohenu i tisućama istraživača koji mjere magnetske signale.

Vijesti

Seaguarovi fluorokarboni

DTD panula za skuše

rijeme je proljetne panule što su svi panulaši s nestrpljenjem napokon dočekali. No nije svejedno kakvu panulu vučete za svojom barkom. Vrlo kvalitetne i u praksi potvrđene panule proizvodi svima znani DTD. DTD-ove panule za skuše su izrađene od hrastovog drveta, a imaju integrirana dva teflonska ležaja. Na panuli je 100 metara 0,60 milimetarskog

Sufix Duo Core

ajnovija generacija Sufixovih ribolovih struna postavila je standarde koji se teško mogu prestići. Jedan od takvih vrhunskih proizvoda je svakako i monofil pod imenom Sufix Duo Core. Ovaj je monofil maskirno zelenosmeđe boje što ga čini idealnim izborom za pridneni ribolov. Dolazi pakiran na špulama zapremine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična linearnoj. Tako primjerice

najlona s popularnim DTD gavunom i 0,07 kg olova. Na vama je samo da panulu provučete po omiljenim poštama i uživate u skušama, lokardama, lucevima, palamidama… Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

AKCIJ A -25%

isokokvalitetne performanse svjetski poznatih Seaguarovih fluorokarbona ne treba posebno predstavljati. Škorpion u svojoj ponudi ima vrhunske Carbon Pro, Red Label i Inviz-X, strune od 100 postotnog fluorokarbona. Ti su fluorokarboni proizvod japanske tvornice Kureha Chemicals, te kao stopostotni fluorokarboni imaju 60% manji index refrakcije od klasičnih najlona. Osim toga, svi Seaguarovi fluorokarbonski monofili se odlikuju istom specifičnom težinom što ih svrstava u suspending strune kojih je na tržištu zapravo jako malo. Uz odličnu nosivost na čvoru i činjenicu da je sve navedeno potvrđeno i u praksi, ovim se fluorokarbonima može pokloniti povjerenje.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Surf štap Avalon

rabucco je na tržište izbacio još jedan surferski štap u kojem će mnogi ribolovci pronaći pouzdanog saveznika. Štap je dug četiri metra i ima pet izvrsno navezanih vodilica. Casting weight kod Avalona iznosi 150 grama što ga svrstava u srednje teške surf štapove. Štap jako lijepo leži u ruci, a smještaj role u odnosu na kraj štapa omogućuje idealan položaj ruku prilikom zabacivanja. Maloprodajna cijena ovog štapa je 252 kune, no u to uračunajte i -10 posto na gotovinsko plaćanje.

promjer 0,40 milimetra može podnijeti opterećenje od 11,6 kilograma. Informacije

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Svijet ribolova

KOPČA ZA olovo čuvar

Noćna mora mnogih ribiča, kopčanje i brzo skidanje olova čuvara s najlona na čijem je kraju riba, konačno je dobila svoj sretan kraj u maloj kopči koju je smislio i napravio Silvio Martinović iz zagrebačke tvrtke Fish & Fun Napisao Mladen Marković, snimio Boris Bulić

a razliku od većeg dijela podmorja uz talijansku obalu koje je pjeskovito, blatno i ljušturasto bez osobito velikih prepreka, na našoj strani Jadrana gotovo je nemoguće panulati downriggerom zbog konfiguracije dna na kojem prevladavaju stijene, kampaneli, nasadi algi i gdje su zadjevi učestali. Ovu činjenicu uvažavaju mnogi panulaši koji najradije koriste olovo čuvar jer je njime daleko lakše panulati. No, ova omiljena i česta tehnika ima jedan veliki problem, a to je kako i gdje staviti olovo čuvar kod panulanja i kako ga skinuti u sekundi. Vidio sam na desetine, da ne kažem stotine raznih ‘patenata’ od kojih su neki

bili komplicirani, neki ne1. podnošljivo primitivni, a moji su prijatelji ribiči koji su ih koristili redom tvrdili da je to revolucija. Dakako revolucije ni od kuda, sve dok nedavno nisam popio kavu s poznatim zagrebačkim ribičem i vlasnikom prodavaonica Fish & Fun Silvijem Martinovićem koji mi je mirno, na svoj način, rekao da je riješio problem. Kada mi je pokazao svoju kopču za olovo čuvar, moram priznati da sam pao na prvu. Pri tome 2. je skromno napomenuo da bi rado podijelio svoje otkriće sa svim ribičima, jer kako kaže, možda nekome pomogne. Nema sumnje da će Silvijeva kopča pomoći. Zapravo mislim da je Silvio riješio mnoge dileme i probleme brzog skidanja olova čuvara. Sada to ribič lagano može sam napraviti jednom rukom bez ikakvog problema. Isprobali smo kopču i moramo reći 3. da smo oduševljeni kako funkcionira. Što je potrebno za izradu Silvijeve kopče? Potrebno nam je petnaestak centimetara elastične žice, rascjepka, gumena perlica i malo izolir trake. Na jednom kraju kopče napravimo omčicu, a namotaje žice prekrijemo izolir trakom i na samu žicu navučemo dodatno gumenu perlu. I traka i gumena perla imaju zadatak štititi ruku od ozljeda, što je Silvio doživio prije no što je stavio najprije traku, a onda gumenu perlu. Na žicu zatim navlačimo rascjepku i pri vrhu savijamo žicu u luk s krajem okrenutim prema van s obzirom na samu žicu. Kako kopča funkcionira? Zapravo vrlo jednostavno. Na najlon treba vezati petlju i za to je najbolje koristiti konac za krpanje mreža koji se, kada se pravilno veže, ne može pomicati po najlonu bez obzira na kvačenje po dnu. Silvijeva kopča se s 1,5 do 2 metra najlona na kojem visi olovo svojim elastičnim dijelom stavlja u petlju i navlači rascjepka, koja je zapravo obarač koji oslobađa kopču. Kada riba udari mirno namatamo najlon na rolu do mjesta gdje je kopča zakvačena, jednom rukom povlačimo rascjepku do gumene perlice, a zbog sile i naglog trzaja žica odmah izlazi iz petlje. Iako sve ovo pomalo izgleda komplicirano, Silvijeva kopča, kako smo je odmah prozvali, radi super jednostavno i efikasno, a zbog lake izrade i povoljne cijene će zasigurno mnogima pomoći u borbi s beštijama iz dubina.

Svijet ribolova

CRNI dani Napisao Željko Vinčić, snimio Toni Ivetac

ostoji izreka u narodu ‘Čuvam to za crne dane’. Pri tom se misli na neke dane u kojima nam baš i ne ide najbolje pa nije loše imati nekakvu rezervu. U Istri to ima sasvim drugo značenje. Ovdje crni dani započinju krajem ožujka ili početkom travnja, a podrazumijevaju masovni dolazak omiljene istarske lovine - sipe. Lov na njih duboko je ukorijenjena tradicija. Love ih svi, čitave obitelji izlaze barkama na more, a prodavaonice s ribolovnom opremom prodaju na stotine pušći dnev-

no i zadovoljno trljaju ruke. Sipe su jedna od specifičnosti, kao i riječ ‘pušća’ kako se ovdje nazivaju varalice za glavonošce ili skosavice kako ih nazivaju u Dalmaciji.

Koje pušće? Kad sam ih već spomenuo, nekoliko riječi o njima. Najbolje je koristiti one jeftinije jer love jednako dobro kao i skupe. Pošto ribari na najboljim pozicijama postave kilometre označenih i neoznačenih mreža gubitak pušće česta je pojava pa ako je izgubljena ona jeftinija manje ‘boli’. Tehniku je potreb-

no uvježbati, slična je lovu lignje ali ipak ima nekih posebnosti. Koristimo one s olovom izvana, tipa oita. Moraju biti veličine 3 ili veće, sipa je halapljiva i napada bez respekta. Njihova boja može biti bilo kakva, ali je bitno da ima leđa s uzorkom tigra. Za sunčano vrijeme bolje je koristiti svjetlije boje, najčešće crveno ili zeleno tijelo s bijelim trbuhom, dok se po oblačnom vremenu radije bacaju na tamnije, plavo sive ili crveno sive. Obavezno kupujem fosforescentne bez obzira što lovim po danu. U rano jutro ili u sumrak znaju biti jako učinkovite.

Vezivanje sistema Predvez mora biti takav da imamo 10 – 20 gramsko olovo na kraju i par centimetara iznad njega T - zogulin i pušću. Neka vas ne čudi to što koristim olovo pa iznad njega pušću koja također ima olova na sebi. Ima to svoj razlog. Prvo treba poći od toga na koji način sipa napada plijen. Naime, ona se ne baca kao lignja već poklopi plijen, kao da nalegne na njega odozgo. Zato nam pušća mora biti uz samo dno, a ne visoko kao za lignje. Tome služi olovo

na kraju predveza, da ju drži uz samo dno i po jačem kurentu. Ono također služi i za brzo spuštanje sistema jer kada sipa počne raditi vadi se jedna za drugom i ne smije se nepotrebno gubiti vrijeme. Sama pušća je, kako sam već rekao tipa oita, znači tonuća s olovom izvana. Ona se koristi jer je njezin rep na kojem je krunica na malo višem nivou od trbuha pa tako ne kači travu i ostaje dugo čista i upotrebljiva. Dugo sam eksperimentirao dok nisam došao do toga kako napraviti optimalni sistem za vezanje. Naime, postavlja se više zahtjeva. Lovi se rukom i stoga najlon mora biti debeo zbog lakše manipulacije u barci. Mana je što je takav najlon vrlo vidljiv. Tu je pala odluka – 40 metara osnove 0,60 pa mali zogulin i zatim dva metra predveza 0,30. Ta kombinacija pokazala se idealnom. Na samom kraju vežem T zogulin a na njega 10 – 20 gramsko olovo udaljeno samo pet centimetara. E sada, postavlja se sljedeći zahtjev – pušća treba biti postavljena desetak centimetara bočno, ali treba biti i brzo izmjenjljiva. To sam riješio tako da na

bočni kraj zogulina montiram kopčicu a pušće pripremim tako da na svaku zavežem 10 centimetara najlona 0,30 s omčicom na kraju. Tako napravljen sistem pokazao mi se idealnim.

Doba dana i odabir pozicije Najbolje lovim na dnu gdje je sitni kamen ili pijesak prošaran travom. Pred sam sumrak usidrite se na željenom mjestu i upalite feral. Šalim se, prošla su ona lijepa vremena kada je u sezoni sipe feral bio dozvoljen. Takav lov je bio nešto sasvim drukčije i moramo se prilagoditi situaciji. Dakle, feral u konobu

za ukras, naliti čašu vina i pokrenuti vijuge... Prvo razmisliti o poziciji. Dno, već smo rekli, mora biti sitni kamen ili pijesak, prošarano travom i u laganom padu prema otvorenom. Nije loše ni u prolazu između dva otočića. U danima kada je mjesec slab poželjno je birati pozicije koje su s obale dobro osvijetljene. Kao i svi drugi glavonošci sipa voli sjaj. Kurenta mora biti, ako ga nema pakirajte doma. Sipa se može loviti u bilo koje doba dana, kada jednom uletite u jato barem pola sata ste mirni i sigurni da radi. Ipak, za rekreativce se najbolje pokazalo poslijepodne, od 16 sati pa do mraka. Onima zagriženi-

jima preporučam rani izlazak. Najbolje ulove ostvarim kada se još po mraku probudim i na poziciju stignem pola sata prije prvog tračka zore. Ujutro ih treba tražiti prvo u plićem (tri do osam metara), a kako dan odmiče u sve dubljem, do 20 metara, dublje ne obitavaju. Popodne naravno obrnuto, treba ići iz dubljeg u pliće.

Konačno – lov Napokon smo sve pripremili i dolazimo na poziciju. Prvo i najvažnije je odrediti kurenat. Zato ne treba žuriti. Kada se barka zaustavi treba jednu pušću potopiti i pričekati da se sve stabilizira, odnosno da se barka postavi bočno na kurenat. Ako se najlon podvukao ispod barke treba ga prebaciti s druge strane. Najlon lagano otpustiti

tako da bude pod kutem od 45° ili još više i držati ga u ruci tako da osjetite kako olovo ore po dnu. Povremeno se preporuča skosnuti ali ne jako, više kao lagano potezanje – provjera. Tek ako osjetite težinu pružite malo jaču kontru, a zatim izvlačenje. Izvlačenje mora biti kontinuirano. Najlon mora ići bez trzaja a snaga povlačenja mora biti osrednja. Ako je prejako kraci će se pokidati, a ako je preslabo sipa će skliznuti s krunice. U oba slučaja ostat ćete bez ulova. Ako se to desi, čim osjetite da je sipa otpala otpustite najlon, neka pušća ponovo padne na dno i ostavite da malo miruje. Proždrljiva sipa koja je upravo otpala s udice ponovo će napasti i u 99 posto slučajeva otpadnutu sipu ponovo imate zakačenu, samo ovaj put pažljivije izvlačite. Tako ulovljen ‘povratnik’ pruža veliko zado-

voljstvo baš zato što ste ga dva puta uspjeli nadmudriti. Svako toliko korisno je izvući pušće zbog pregleda i obaveznog čišćenja. Na krunici se zna zadržati trava, komadić kraka ili kapljice sluzi. Sve se to prije potapanja mora temeljito očistiti, a to se najlakše radi starom četkicom za zube stoga ponesite jednu.

Pretraživanje terena Neki ribolovci/sipolovci veslima ili motorom na minimumu pretražuju teren u potrazi za sipama. Ja ne. Logika kaže da se smišljenim kretanjem može prekriti velik teren ne na silu nego koristeći kurenat. Prelazim zamišljeni kvadrat tako da se pustim niz jednu njegovu stranicu nošen kurentom. Kada se vratim na početak zamaknem pet do deset metara u stranu pa nanovo. Na GPS-u to najviše sliči kretanju traktora koji ore kvadratno polje čime je cijelo područje pokriveno. Ako ne koristite GPS uzmite neke orijentire na obali pa se prema njima ravnajte, nije tu potrebna neka velika preciznost. Normalno je da se vratim na isto mjesto nekoliko puta ako na njemu lovim, znači da je jato dolje i to se ne propušta. U premještanju pazite na ostale barke. Nije pristojno glisirati i voziti slalom između ostalih barki. Pripazite i na njihove najlone da ih ne presiječete propelom. Nije u redu ni stati nekome preblizu. Normalno je da će u tom slučaju lako doći do dodira barki ili petljanja najlona, a prednost uvijek ima onaj koji je prvi došao na to mjesto.

Postupak s lovinom Ulovljenu sipu prihvatite mrežicom ili rukom. Ja ne koristim mrežicu jer sam se navikao hvatati ih rukom i slagati na trbuh u kantu. Takvo slaganje je bitno jer ako ostane na leđima špricnut će crni mlaz baš u trenutku kada se nagnete prema njima. Mrežicu je najbolje izraditi i to koristeći ručku i obruč kupljene mrežice za leptire. Na njoj otki-

nite mrežicu pa napravite novu od plastične mreže za komarce. Takva mrežica dobra je za prihvat lovine, a pušća u nju samo klizne, ne zapetljava se kao u obične končane mreže. Dobro je na barki imati i vreću od krumpira ili nešto slično, pa u njoj dobro isprati ulov na kraju. Sipu je najbolje očistiti na obali odmah poslije lova jer kod kuće to zna biti mučno iskustvo. Crnilo pršti na sve strane, a sluzava životinja lako padne na pod. Ako sipu očistite na moru supruga će vam biti zahvalna, vjerujte mi. Sipa treba odležati par dana u ledu da omekša. Pošto ima u sebi velik postotak vode, zaleđeni kristalići kidaju niti u tkivu i na taj način meso omekša. Ako mislite praviti rižot ili paštu na crno, crnilo odvojite u posebnu posudicu i čuvajte ga u običnom hladnjaku, ne zaleđujte ga. Jednom zaleđeno pa odleđeno crnilo više nema toliku moć zacrnjivanja riže, a to je ono što daje okus ovim crnim danima.Eto sve sam napisao, još samo kupite bocu dobre istarske Malvazije i fešta može početi. Uzdravlje!

Svijet ribolova

MORSKI PSI u Jadranu I. dio Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

kipa redakcije Auto Moto Nautic Vision je prošlog ljeta snimala priloge u podmorju otoka Lastova. Tijekom boravka u tim vodama na dvije lokacije je opažen morski pas koji je u inače idiličnu otočnu svakodnevnicu unio nemir, jer morski pas je morski pas. Jednog poslijepodneva veći je primjerak viđen neposredno pred lukom Ubli, a tek koji dan nakon toga morski se pas ukazao lokalnom ribaru nedaleko od uvale Zaklopatica na sjevernoj obali Lastova. Tijekom kolovoza putem radio programa se kupače upozoravalo na velikog morskog psa kod Povalja na Braču. Sljede-

Bezrazložan strah

ćih dana je viđen i u kanalu između Brača i Šolte. Tim dojavama o pojavi morskog psa još uvijek pridajemo previše publiciteta, zaboravljajući da morski psi oduvijek žive u akvatoriju istočnoga Jadrana. I redovito se na pojavu morskog psa kod nas diže uzbuna. Još su svježe uspomene na jedan ACI Cro Match Race kod Dubrovnika. Zbog pojave morskog psa u regatnom polju tog je dana čak prekinuto dvobojsko jedrenje. Bilo bi shvatljivo da se radilo o dvobojskom jedrenju windsurfera, a ne desetmetarskih krstaša. Dan nakon tog događaja morski pas je primijećen u Hvarskom kanalu te je momentalno iskonstruirana priča kako je to taj isti i “dimi” Jadranom

brzinom od četrdeset čvorova. Jao si ga onome tko mu se nađe na putu.

Neopravdana opasnost Nepotreban i neopravdan publicitet opasnosti od morskog psa u Jadranu je osobito porastao nakon nemilog događaja kada je morski pas 2008. ugrizao podvodnog ribolovca kod Visa. Naknadno je utvrđeno da se radilo o ugrizu bijele psine, ali da se nije dogodio napad na podvodnog ribolovca već na netom ulovljenog gofa od pet kilograma kojeg je ribolovac nosio okačenog o pojasu. Obzirom da se radilo o odrasloj jedinki bijele psine, da je cilj bio ribolovac, a ne riba, noga bi sigurno bila odgrižena. Dakle i u ovome slučaju nije se primarno radilo o napadu morskog psa na čovjeka. No ovaj je nemili događaj dodatno potaknuo maštu te su nakon njega učestale dojave o pojavama morskih pasa u Jadranu, poglavito od strane podvodnih ribolovaca. U segmentu znanstvenog izučavanja i istraživanja vezanih za populacije i život morskih pasa, jedan od međunarodno priznatih i potvrđenih eksperata je prof.dr.sc. Alen Soldo. Profesor Soldo godinama izučava morske pse u Jadranu i običava kazati da svakog dana u Jadranu pliva desetak tisuća morskih pasa. Ističe da o riziku napada morskog psa na kupača u Jadranu ne treba

previše razmišljati. Činjenica je to potvrđena i u praksi ekstremnih podvodnih ribolovaca s ovih prostora koji učestalo love po pučinskim otocima i pučinskim brakovima. Morski psi su susretani, na neke se primjerke čak odapinjalo i strijele pušaka za podvodni ribolov (dok nisu uvedene mjere zaštite). Vidjeti morskog psa nije ugodno, pogotovo nije ugodan susret u podmorju. No toliko susreta, a gotovo niti jedan napad na ronioca, s izuzetkom ovog posljednjeg događaja iz 2008. godine. Najveći broj morskih pasa koje se u Jadranu može susresti je potpuno neopasan po čovjeka. Štoviše, čovjek predstavlja opasnost za istrebljenje svih morskih pasa, čak i

Bezrazložna noćna mora u Jadranu

Kod hridi Bijelac u Lastovskom arhipelagu moguć je susret s dobroćudnim vrstama morskih pasa

onih rijetkih koji su zbog filmova u kojima su predstavljeni kao čovjekov smrtni neprijatelj nazvani ljudožderima. Da, statistika bilježi određen broj napada tih vrsta na kupače, surfere i rjeđe ronioce u toplim morima. Analizom pojedinih napada u najvećem broju dolazimo do zaključka kako su psi zbog slabo razvijenog osjetila vida pretpostavljali da se radi o tuljanu ili kakvom srodniku, čime se inače hrane. Istraživanja su čak utvrdila da ljudsko meso opasnim vrstama morskog psa ne prija. Opasnost od napada morskog psa u Jadranu je danas zanemariva, čak i kada se roni na najudaljenijim pozicijama po rubovima pučinskih otoka. Mogućnost susreta postoji, ali to ne znači i napad. Danas se u Jadranu morskog psa

može češće susresti u užem akvatoriju ribogojilišta, posebice u blizini kaveza s tunama. Bijela psina i mako se hrane tunama, a i odrasli će modrulj tunu odabrati za svoj cilj. U Jadranu su u blizini kaveza s tunama uočeni odrasli primjerci modrulja. Zabilježene su čak i pojave ugibanja nedoraslih tuna u kavezima. Jedno od objašnjenja je da im pukne srce pred pogledom velikog modrulja koji se iznenada pojavi s vanjske strane ograde.

Stanovnik Jadrana Bijela morska psina i danas zaluta u Jadran, no ranijih desetljeća bila je čak česta pojava. Krajem 19. stoljeća redovito je opažana u akvatoriju istočnoga dijela Jadrana

Tuna je čest cilj napada bijele psine

Arhivski snimak ulova s Rave 1960. godine

koji je tada bio okvalificiran opasnim područjem za kupanje izvan ograđenih plaža. Srećom, tada je divljih tuna u Jadranu bilo u izobilju (razlog zbog kojeg se bijela psina tu i zadržavala). Jadran nije vrvio

turistima kao danas, a podvodni ribolovci bili su nepoznat pojam. U to doba, prateći tune u ljetnim mjesecima, bijela psina je često zalazila u unutrašnje vode Jadrana. Ponekad čak i u zatvorene kanale i zaljeve, kao što su Podvelebitski kanal i Bakarski zaljev. Sredinom 20. stoljeća razvija se kupališni turizam na Jadranu, a neopreznost pojedinih kupača rezultirala je češćim susretima s morskim psima. Neki su završili kobno. U tom je periodu zabilježeno najviše napada. Smanjivanjem populacije divlje tune u unutrašnjim vodama Jadrana i bijela psina je sve rjeđa. Mijenja koridore kretanja prema otvorenome moru Jadrana gdje ribare tek rijetki. Morski psi su ponovno pali u zaborav, nestali. Do konca 90-ih… Nakon Domovinskog rata sve se veći broj osoba bavi sportskim ribolovom, raste populacija ronilaca i podvodnih

Kitopsina je potpuno bezopasna i prekrasna riba

ribolovaca, plovi se sve dalje, roni se sve dublje. Zar je čudno što su se ponovno morski psi pojavili? Susreti profesionalnih ribara s morskim psima u Jadranu su se oduvijek događali, ali oni tome nisu pridavali neku osobitu važnost. Morski pas je ipak oduvijek stanovnik Jadrana. Navodna veća učestalost po-

jave morskih pasa tijekom posljednjeg desetljeća je posljedica većeg broja brodica i sportskih ribolovaca na isturenim pučinskim dijelovima Jadrana. Prije dvadesetak i više godina se za lijepa vremena u proljeće u akvatoriju Palagruže moglo tek svakih nekoliko dana, ponekad i tjedana, primijetiti čamac nekog

sportskog ribolovca. Danas se za lijepa vremena vikendom u istom periodu doslovce guraju desetci brodica sportskih ribolovaca, pred Palagružom sidri po nekoliko nautičara čarteraša. U Jadranu je do danas zabilježeno prisustvo 29 vrsta morskih pasa. Neke vrste stalno obitavaju, a neke se pojav-

Gust turistički promet oko pučinskih otoka uzrok je učestalim dojavama o pojavi morskih pasa

ljuju povremeno, u potrazi za hranom. Brojnost svih vrsta morskih pasa u Jadranu se smanjuje, što je trend kao i s drugim ribljim vrstama. Uzroci tome su sporiji rast svih vrsta morskih pasa, kasno spolno sazrijevanje, niska plodnost i vrlo dug reproduktivni ciklus. Tako na primjer morskom psu kostelju, čestom u Jadranu, treba više od 25 godina da dosegne spolnu zrelost. Najveća zabilježena duljina kostelja je 1,20 metara, a težina sedam kilograma. U plitke vode zalazi u proljeće i jesen. Jedina opasnost od kostelja je bolan ubod na njegove bodlje. Druga vrsta dobroćudnog morskog psa je pas pena koji naraste do 1,70 metara, a može težiti dvadesetak kilograma. Smanjenju njegove populacije doprinijelo je ukusno meso ove vrste. Pas bjelopjeg pena je nešto veći, do 2,5 metra i do 35 kilograma težine. Nadalje, od neopasnih tu je pas kučak dužine do dva metra, težine do 30 kilograma. Mnoštvo je i neopasnih velikih morskih pasa. Spomenimo psa volonju koji naraste do četiri metra, a može težiti 300 kilograma. Potpuno bezopasan, neukusna mesa, čak rijetko pliva površinom mora. Potencijalno opasne

Morski pas tigar

vrste morskih pasa, kao što su bijeli i mako, u Jadran zalaze rjeđe. Dolaze prvenstveno u potrazi za hranom. Prema evidencijama rovinjskog Zavoda za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u periodu posljednjih dvjestotinjak godina u Jadranu je evidentirano (a većim dijelom i ulovljeno) stotinjak potencijalno opasnih morskih pasa. Bijela psina može narasti više od osam metara te težiti do pet tona. U potrazi za plijenom približava se plažama. Ulov bijele psine u Jadranu prvi je puta zabilježen davne 1887. godine. Primjerak je bio nešto manji od pet metara, težine oko 1,5 tona. Tijekom 20. stoljeća ulovljeno je više manjih primjeraka širom Jadrana. Jedan od tih ulova zabilježen je i na arhivskoj crno bijeloj fotografiji. Pas je ulov-

Ribogojilišta privlače morske pse

ljen u akvatoriju otoka Rave u zadarskom arhipelagu 1960. godine. Mako je po službenim zabilješkama posljednji put na hrvatskoj obali Jadrana ulovljen sedamdesetih godina 20. stoljeća. U međuvremenu je u Dalmaciji mrežama i parangalima ulovljeno nekoliko manjih primjeraka, što je neslužben podatak, ali neke fotografije postoje. Odrasli mako dosegne duljinu preko četiri metra, a može težiti više od 600 kilograma. Po službenim evidencijama od 1890. godine do danas je ukupno ulovljeno desetak odraslih jedinki, od čega većina u periodu do 1950. godine. Mlađi primjerci bijele psine se hrane ribom i drugim morskim organizmima. Kada dostignu tri metra duljine mijenjaju prehrambene navike te češće

Mako, rijedak gost u Jadranu

love morske sisavce - tuljane, morske lavove, dupine, a hrane se i lešinama morskih sisavaca. Bijela psina pored tuna lovi čak i sabljarke, ali i manje morske pse i drugu ribu. Veliki bijeli se susreće u svim oceanima, ali češće

boravi u umjereno toplim morima. Izbjegava ekstremno hladna i ekstremno topla mora. Sve je rjeđi te je u većem broju zemalja zakonom zaštićena vrsta. Učestao je i u Sredozemnom moru u koje zalazi radi mriještenja i hranjenja. Iz Sredozemnog mora veliki bijeli zalazi u Jadran u potrazi za hranom. Obzirom da je populacija morskih sisavaca u Sredozemnom i Jadranskom moru skromna, tu se bijela psina pretežito hrani tunidima i drugom ribom. O mogućim razlozima zabilježenih napada na ljude objavljena su mnoga istraživanja i članci. No prema statističkim podacima u područjima u kojima obitava najviše opasnih morskih pasa, češće od bijeloga ljude napadaju pas tigar i mako. Bijela psina, za razliku od ove dvije vrste, zagriza iz znatiželje svaki veći objekt koji pliva na morskoj površini. To je utvrđeno po

Opasniji je čovjek morskom psu nego obrnuto

Krv iz tunogojilišta privlači morske pse

U ljeto 2009. veći morski pas je doplivao i pred luku Ubli na Lastovu

Morski psi su aktivni i noću

nalazima u Australiji. U većim drvenim naplavinama često se pronađu zubi bijele psine. I ovakvi slučajni ugrizi velikog predatora imaju teške posljedice kao i kod posljednjeg domaćeg slučaja kod otoka

Visa. Povrede su teške zbog činjenice da je snaga ugriza odraslog primjerka morskog psa i do 3000 kilograma po centimetru kvadratnom ugrizenog tkiva. Istraživanja su dokazala da velika bijela psina rijetko napada ljude radi hranjenja. Vrlo mali broj žrtava napada imao je odstranjeno tkivo. Danas su u Jadranu strogim zakonskim propisima zaštićene sve velike vrste morskih pasa, uključujući i rijetke slučajne namjernike iz drugih mora, potencijalno opasne po čovjeka. Na nekim područjima budite posebno oprezni jer je velike neopasne vrste kao što je kitopsina, volonja i sl. zabranjeno uznemiravati. Pas volonja se nekoliko puta zapleo u mreže u užem akvatoriju hridi Bijelac u lastovskom arhipelagu. Vodite računa da kažnjavanju podliježe i uznemiravanje zaštićenih vrsta morskih pasa.

Vijesti

Gamakatsu Ryobi O’Shaughnessy Proskayer

amakatsu je ime koje je poznato u svim ribolovim krugovima kao sinonim izrazito visoke kvalitete. Posebno mjesto zauzimaju Gamakatsu udice koje su bez obzira na tip, model i namjenu kreirane prvenstveno za beskompromisni ribolov. Udice Gamakatsu O’Shaughnessy su namijenjene borbi s temperamentnim i divljim ribama. Posebno koncipiran vrh udice omogućuje glatku penetraciju, a oblik tijela i zakrivljenost luka pružaju optimalan odnos snage i izdržljivosti prilikom zama-

ranja lovine. Ova serija na kraju vrata ima ‘oko’ savršeno za prirodnu prezentaciju mamaca. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

iše, bolje, dalje, jače… Ovom rolom u kombinaciji s Ryobi Boron Proskayer 390 cm, trodijelnim surf štapom sa 100 gramskim olovom bacano je preko magične daljine od 300 metara (točnije preko 303 metra). Znate li za još neku kombinaciju koja to može? I da pritom ima još i kočnicu od 12 kg i kapacitet od 200 metara 0,40 milimetarske strune? I da ju možete kupiti za manje od 800 kuna, a da nije polovna i sumnjiva porijekla. Osim izrazitog naglaska na surf i šaranski ribolov ova rola dokazala se i kao odličan izbor za bulentin na dubokim bra-

Nove polarizirajuće naočale NOVO! Medea !! Pro Cast P

olarizirajuće su naočale u gotovo svim ribolovnim tehnikama nezaobilazan dio opreme. Osim što čuvaju oči od štetnog utjecaja UVA i UVB zraka, ove naočale uklanjaju polarizirani dio spektra čime nam omogućavaju bolju preglednost podmorja. Uz ovakve naočale u svakom trenutku možete vidjeti smjer pružanja vašeg najlona i položaj zakačene ribe, dok se na plićim terenima doslovno od površine do dna sve može lijepo i bez mrštenja vidjeti. U ponudi su četiri poznata modela – Full Contact (sive) za 164 kune, Blue Star (plave) za 178 kuna, Red Heat (crvene) za 171 kunu i Sandstorm (narančaste) za 164 kune te tri noviteta Hot Brownie (smeđe) za 173 kune, Sundown (žute) za 194 kune te Wide Eye (sive) za 173 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

kovima gdje snaga, robusnost izrade i preciznost njene kočnice dolaze do maksimalnog izražaja.

vo je još jedan kvalitetan surf štap iz produkcije Trabucco. Medea Pro Cast ima dužinu od 4005 centimetara i težinu izbačaja od 150 grama što ga čini surf štapom srednje kategorije. Štap je teleskopske izvedbe i ima četiri segmenta i pet vodilica. Krak kojim se ribolovac s ovim štapom može poslužiti prilikom izbačaja, uz pravilno odabranu strunu i olovnicu primjerene težine, omogućuje izbačaje od preko 150 metara bez velikog truda. Maloprodajna cijena ovog surf štapa je 428 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Svijet ribolova

LICA bjelica

Malo je predatora koji se po okretnosti i prodornosti prilikom napada mogu mjeriti s ovom ribom. Brza i okretna napada silovito ne ostavljajući plijenu nikakvu šansu za bijeg Napisao Boris Bulić, slike arhiva RnJ

ica je riba iz obitelji šnjuraka trnoboka. U našem su moru zabilježene tri vrste – lica bjelica

(Lichia amia, Linnaeus 1785.), lica šarulja (Campogramma glaycos, Lacépède, 1801.) i lica modrulja (Trachinotus ovatus, Linnaeus, 1785.). Prva je najprisutnija i najčešće lovljena, dok

su druge dvije relativno rijetke. Tako se lica šarulja uglavnom zadržava u manjim grupama ili većim jatima na otvorenom moru i rijetko prilazi obali. Za razliku od nje lica modrulja

voli tjesnace i mutno uzobalno more gdje se hrani sitnijom ribom, no njena se konstantna prisutnost u Jadranu bilježi samo na jugu, oko Dubrovnika i pripadajućih otoka. Na osta-

U Karinskom moru su ovakvi ulovi vrlo česti

Branimir Kraljić i njegov trofej

lom je dijelu Jadrana rijetka i za mnoge nepoznata vrsta.

Osobna karta Dok u svjetskim morima ova vr-

sta dosegne i pedeset kilograma, prema službenim podacima lica bjelica u našem moru može dosegnuti dva metra dužine i 25 kilograma težine. Ipak u posljednje smo vrijeme sve češće

svjedoci ulova koji dimenzijama daleko premašuju službeno zabilježene dimenzije, tako da bi zapise o ovoj vrsti valjalo ažurirati. Lica bjelica ima izduženo, po

bokovima malo stisnuto tijelo. Velika i nazubljena usta otkrivaju predatora. Repna, leđna i podrepna peraja su dobro razvijene i proporcijama usklađene tako da s lakoćom može posti-

Lica modrulja se ponekad ulovi surferskim tehnikama ći eksplozivno ubrzanje što je presudno kada lovi. Koža joj je pokrivena sitnim ljuskama, a bočna linija joj je krivudava i vidljiva cijelom duljinom. S leđne je strane blijedo modrikasta ili blijedo zelenkasta dok je s donje srebrnkasto bijela. Juvenilarni primjerci po bokovima imaju sedam ili osam tamnih crnkastih traka. Nalazimo je po cijelom Jadranu, na južnom dijelu nešto više. Pretpostavlja se da je za njenu

ekspanziju i ulazak u sjeverni dio Jadrana ponajviše krivo globalno zatopljenje. Iako se smatra pelagičkom ribom koja nije ovisna o morskom dnu, sve je češće nalazimo u blizini ušća rijeka, zatvorenim zaljevima i kanalima. Preferira gornje slojeve mutnog mora gdje pronalazi hranu, najčešće riblju mlađ, osobito ciple. Dok se nedorasli primjerci ponekad zadržavaju u manjim grupama, odrasle su jedinke samo-

Ovim čunjastim i oštrim zubima ništa ne može pobjeći

Joško Radman sa svojom kapitalkom od oko 25 kilograma

Lica se može uloviti i s obale tari. U hladnijem se dijelu godine zadržava u dubljem moru dalje od obale. Mrijesti se krajem proljeća i početkom ljeta. Lica već s godinu dana života ima oko jedan kilogram, a spolnu zrelost dostiže s otprilike

dva i pol kilograma tjelesne težine.

Laka panula Lica se u gospodarskom ribolovu rijetko ulovi i tada je najče-

šće riječ o slučajno ostvarenim sporadičnim ulovima. No zato je u sportskom ribolovu stvar potpuno drukčija. Za sportske ribolovce lica bjelica spada u trofejne ulove. Nekoliko je načina na koji se ova riba može loviti. Iako

se u literaturi najčešće spominje klasična viška panula poput one namijenjene gofu i zubacu, ulovi ostvareni u proteklih desetak godina govore drugo. Istina je da se lica može uloviti i da se lovi panulama namijenje-

Još jedna kapitalka

nima gofu i zubacu, no u praksi su se puno učinkovitijima pokazale panule lakše konstrukcije s manje otežanja, sličnije onima namijenjenima brancinu. Na nekim se dijelovima Jadrana lica tradicionalno lovi takvom ‘laganom’ panulom. Konstrukcija ove panule je vrlo jednostavna. Osnova je promjera od 0,70 do 0,90 milimetara s fluorokarbonskim predvezom promjera 0,70 milimetara dužine od šest do osam metara. Spoj osnove i predveza najčešće se ostvaruje preko zogulina velike nosivosti. Olovno opterećenje se sastoji od nekoliko olovnica raspoređenih na dva završna metra osnove neposredno ispred zogulina čija ukupna težina ne prelazi pedeset grama. Mnogi panulaši preferiraju korištenje montažnih kliznih olovnica

Ova je pala na iglicu

Trofej za sjećanje

koje prilikom izvlačenje ribe jednostavno skinu s osnove. Posebnu prednost ovakvom tipu panule daje mogućnost korištenja štapa što je u ribolovu viškom panulom neizvedivo.

Armanje na klasičan način Sam završetak predveza je identičan onome namijenjenom gofu ili zubacu, s tri udice od kojih je najčešće samo posljednja fiksna dok su gornje dvije klizne. Udice moraju biti u skladu s očekivanom veličinom lovine, no ne može se pogriješiti ako se upotrijebi veličina 2/0 ili 3/0. Iako će napasti sve što se kreće odgovarajućom brzinom, lica najradije napada iglicu ili cipla. Iglica se arma na klasičan način s tri udice od kojih dvije idu po tijelu pod kožu, a ona ribolovcu najbliža kroz kljun iglice, dok se cipal najčešće arma s dvije udice od kojih fiksna ide pod kožu po sredini tijela

na leđnoj strani, a klizna kroz usta, odozdo prema gore na način da zatvara usta. Brzina povlačenja ovisi o trenutnim uvjetima, brzini vjetra i kurenta, ali okvirno ne bi trebala biti ispod tri i preko pet milja. Od umjetnih mamaca izvrsnima su se pokazali wobbleri do 11 centimetara dužine kao i sve vrste metalnih žličastih varalica. Zakačena je lica izrazito temperamentan i agresivan borac tako da u borbi do izražaja dolazi sva uigranost i vještina ribolovca. Izvlačenje kapitalnih primjeraka nerijetko traje i više od sat vremena. Koliko je privlačna kao lovina, lica je i s gastronomskog stajališta uvijek tražena i cijenjena riba. Ima konzistentno i vrlo ukusno bijelo meso s krupnim pravilno raspoređenim kostima. Iako se može spremati na gotovo sve poznate načine najčešće se kuha ili peče, dok je u brudetu posebno ukusna.

Ulov skoro veći od ribara

Svijet ribolova

CRVI, RAKOVI i školjke Napisao i snimio Boris Bulić

ribolovu pored pomno odabranog pribora i pretpostavke da ste na pravom mjestu, ostaje još samo ponuditi ribi pravu ješku. Da li će to biti crv, riblji file ili trak mušuna ne ovisi samo o ribljem apetitu već i o upućenosti ribolovca. Veliki broj ribolovaca lovi pogrešnim ješkama: jedan dio to radi iz nemara i lijenosti, no drugi zbog neznanja. Tako se prošlog mjeseca na zadarskoj rivi mogao vidjeti jedan nadobudni ribolovac iz unutrašnjosti koji je zadivljujućom upornošću varaličario. Izmjenjivao je pinseve, shadove, silikonce, mepsove i čitav niz ostalih bezimenih varalica na što su cipli, na njegovo neizmjerno čuđenje, bili potpuno ravnodušni. Naravno, nitko od domaćih mu nije htio ništa objasniti.

Lovne ješke Čak i kada se obala čini potpuno pusta u moru ima ješke. Ne mora to biti izobilje, ali se crvić ili račić uvijek može pronaći, što je zapravo savršeno jer nema bolje ješke od one sakupljene na domaćem terenu.

Crvi, rakovi i školjke su najčešće korištene ješke koje unatoč velikim i očitim međusobnim razlikama ipak imaju vrlo važnu poveznicu – sve su lovne No ne žele svi skupljati ješku na licu mjesta ili neposredno pred ribolov, što je sasvim razumljivo. Puno je praktičnije ješku osi-

Rumenku vole arbuni

Samci i crvi gurati i pripremiti na vrijeme te na ribolov doći potpuno pripremljen i neometan se predati uživanju u ribolovu. Ipak, ostaje pitanje – što ponijeti? Koja

je ješka lovna? Kako i gdje je pronaći? Crvi, rakovi i školjke su najčešće korištene ješke koje unatoč velikim i očitim međusobnim

Medo

Tandem za brancina razlikama ipak imaju vrlo važnu poveznicu – sve su lovne.

Crvi Veliki crv je najčešće korištena ješka u ribolovu plemenitaša. Iako ga možemo pronaći duž cijele jadranske obale na gotovo

svim dnima najučestaliji je na muljevitom, ljušturasto-pjeskovitom dnu. Najviše je cijenjen crv od kamena. Znatno je žilaviji od onih ulovljenih na muljevitom dnu, a i boje su mu življe. Može doseći i preko tri metra duljine. Neozlijeđen, ukoliko nije izložen većim temperaturnim

Ovog treba ješkati cijelog

kolebanjima, može živjeti u malo mora više mjeseci. Veliki je crv na udici vrlo atraktivan. I najmanji komad se presijava u duginim bojama trepereći svojim resicama, a u noći i fosforescira. Voli ga i rado prima gotovo sva riba. Prilikom rukovanja valja se ču-

vati jakih čeljusti koje mogu nanijeti ozbiljne povrede. Kod ješkanja ga treba rezati od repa jer će tako najdulje vremena ostati živ. Prvi dio od glave je najkvalitetniji, dok su posljednje dvije trećine ispunjene probavnim traktom. Crv se lovi posebnim alatom, ta-

Kombinacije su moguće

kozvanim trapulama. Na dnu ga nije teško pronaći, pod uvjetom da se zna što treba tražiti. Ulaz u rupu je rijetko kada na golom terenu. Najčešće je sakriven pod rubom kakvog kamena ili se nalazi na rubu busena algi. Sam ulaz u rupu je opleten sivozelenkastom paučinastom tvari, a uokolo se gotovo uvijek mogu naći tragovi razbojništva - oklopi od rakova, komadići školjki, puževa…

Veliki je crv na udici vrlo atraktivan. I najmanji komad se presijava u duginim bojama trepereći svojim resicama, a u noći i fosforescira. Voli ga i rado prima gotovo sva riba Sa crvom oprezno Kada se locira rupa, na nju se postavlja trapula. Za ješku se najčešće koristi u najlon čarapu umotana slana srdela, mada još uvijek mnogi koriste ljudski izmet. Naime, crv je strvinar pa ga privlače mirisi organskog raspadanja. U trenutku kada crv povuče ponuđenu ješku, trapula se aktivira pa ga je samo potrebno izvući. To treba napraviti obazrivo da se ne bi pokidao. Najpraktičnije je iskoristiti plastičnu bocu zapremine 1,5 litara, do pola ispunjenu morem. Boca se zakači za trapulu koju, zahvaljujući uzgonu, jednostavno podiže prema površini zajedno sa crvom. Svi oni koji se ne žele petljati i zamarati s ovakvim pristupom, crva mogu potražiti na ribarnicama u kojima je u toplijem dijelu godine redovita ponuda. Ukoliko se u ribolovu ne potroši cijeli crv, valja ga usoliti. To se radi tako da se u prikladnu posudu ubaci crv koji se jednostavno zatrpa sa solju. Tako zasoljenog crva treba čuvati u frižideru (ne u zamrzivaču!) i potrošiti ga prvom prilikom jer stajanjem gubi na atraktivnosti. Crv se ješka rezan na prikladne komade, prošivanjem ili preko

igle. Važno je samo da vrh udice viri van. Pored velikog crva posebno je popularan i bibi, veliki štrcavac. To je crv koji živi na pličinama u pjeskovitom dnu gdje buši svoje komplicirane hodnike. Rupe koje su izgledom slične broju osam treba postepeno raskopati kako bi se otkrio splet hodnika u kojima boravi više jedinki. Uglavnom se ješka preko igle, no u posljednje se vrijeme često koristi i kao ješka na parangalima gdje ga se reže na pola i ješka kao svakog drugog crva. Najviše se koristi u ribolovu oborite ribe, prvenstveno podlanica. Ovaj se crv baš kao i veliki može kupiti u svim malo bolje opremljenim prodavaonicama ribolovne opreme. Osim bibija i velikog crva u posljednje su vrijeme dostupni i koreani, cordelle, amerikani, crvi koji dolaze sa svih strana svijeta i čija je lovnost neupitna. Od ostalih crva valja spomenuti malog crvenog crvića kojeg nije teško skupiti kada nastupi oseka. Okretanjem kamenja na žalu za kratko se vrijeme može sakupiti veća količina ove uvijek

Kozica je sitna i učinkovita

Izvrsna ješka

Ogoljeni gambor atraktivne ješke. Na ovog crva se mogu uloviti sve ribe iz zone plime i oseke kao i svi šparidi. Iznimka su zapravo samo neke pučinske vrste. Treba ih ješkati žive i cijele, bilo prošivanjem ili preko igle. Najbolje se čuvaju u čistim plastičnim kutijicama ispunjenim vlažnim pijeskom srednje krupne granulacije. Ako pijesak pretražujemo lopatom možemo naići i na morsku pjeskulju, crva čekinjaša koji može poput velikog crva svojim čeljustima lako zadati bolan ugriz. Ovaj crv bude dug do tridesetak centimetara. Ovi-

sno o dužini ješka se čitav ili se reže. Čuva se živ ili se soli, baš kao i njegov gore opisani stariji rođak. Iako relativno lako dostupni, crvi cjevaši tzv. morski ljiljani koje možemo vidjeti kako se njišu pričvršćeni za tvrde kamenite podloge, nisu dobra ješka. Rijetko će koja riba u njih zagristi tako da ih ne treba dirati, već naprosto uživati u njihovoj ljepoti.

Rakovi Škrdobul, gambor, samac i kučar tek su neki od brojnih nazi-

Početni položaj za čišćenje daganja va za ovog račića kojeg nalazimo po plićacima kako trčkaraju s kućicama bivših puževa na leđima. Nije ih teško sakupiti, ali da bi ih ješkali moramo im razbiti kućicu. Ješkaju se cijeli, a reakcija riba na taj mamac zna iznenaditi i iskusnije ribiče. Jedini ozbiljniji nedostatak ovog mamca koji se dosta brzo troši je u transportu jer više od ¾ tereta otpada na kućice. Ali za kratkohodne ribolovne pohode ili za ribolov iz plovila, izvrstan su izbor. Posebno je dobar krupniji rođak koji nastanjuje kućice volka. Velik je i kao takav pogodan za

Pred ribolov

lov krupnijih arbuna, kantara, fratara… Vrlo često i uspješno korištena ješka je kozica, rak koji živi u obalnoj zoni. Kozica voli mirne, plitke, zarasle uvale i nije je teško uloviti. S malim podmetačem sitnog oka za kratko se vrijeme može uloviti sasvim dovoljno kozica za duži ribolov. Posebno se uspješno love noću uz pomoć baterijske svjetiljke jer im oči, nakon što se obasjaju, jasno svijetle pa ih je lakše uočiti nego danju.

Ako pijesak pretražujemo lopatom možemo naići i na morsku pjeskulju, crva čekinjaša koji može poput velikog crva svojim čeljustima lako zadati bolan ugriz. Ovaj crv bude dug do tridesetak centimetara Mnogi ih love malim vršicama izrađenima od plastičnih boca. Boci se odreže vrh pa se grlom okrenut prema dnu, utisne u ostatak tijela boce. Boca se izbuši svrdlom manjeg promjera, a za ješku se može staviti bilo koja sitnija uginula riba. Privučene kozice će lako naći ulaz, nakon čega nam ostaje samo da ih pokupimo. Čuvati ih treba u posudi s morem koje je

potrebno češće mijenjati kako bi ih održali živima. Kanticu obavezno treba pokriti jer se ovi rakovi ne zovu bez razloga kozicama. Ako lovite s uginulim kozicama najpraktičnije ih je rasporediti po vlažnoj krpi da se ne dodiruju pa ih tako raspoređene umotati i po potrebi koristiti.

Grmalj ima snažna kliješta kratkog kraka kojima bez velikog napora može slomiti prst. Najčešće se lovi noću kada izlazi iz kamenih skrovišta u potrazi za hranom Svi šparidi i usnjače će rado zagristi na kozicu, bila živa ili ne. Ješkati je treba od glave prema repu, no moguće su i sve ostale kombinacije. Na udicu se stavlja cijela, a može se postaviti i samo očišćeni zadak. Jedino je obavezno da vrh udice lagano proviruje. Osim obične kozice u prodavaonicama se mogu naći i velike atlantske kozice. Izrezane na komade dobre su za većinu ribe od udice. Posebno su lovni i pješčani ra-

Kunjka je bolja na buzaru kovi poznatiji kao gambori i mede. S tim je rakovima uspjeh zajamčen. Ovaj rak preferira plitke pješčane uvale i riječna ušća gdje živi u plitkim rupama. Lovi se prekapanjem ili trupkanjem nogu u blizini rupa nakon čega medo u panici izlazi. Sakuplja se podmetačima sitnog oka. Od ostalih rakova valja istaknuti sušu, malog račića kvadratnog oklopa koji je izvrsna ješka

za podlanicu. Odmah uz njega stoji i grmalj, rak koji je najpoznatiji kao ješka u lovu hobotnica. I dok je sušu relativno lako i bezopasno uloviti, s grmaljem koji je vrlo brz i agresivan treba biti oprezan. Grmalj ima snažna kliješta kratkog kraka kojima bez velikog napora može slomiti prst. Najčešće se lovi noću kada izlazi iz kamenih skrovišta u potrazi za hranom. Baterijskom

Grmalj je brz i agresivan rak

svjetiljkom se pretražuje obala i kada se rak uoči, probode se šiljatim predmetom, npr. harpunom. Manji primjerci grmalja, kao i pješčani ili raci od koće mogu se ponuditi podlanici, s tim da im se noge moraju podrezati da se ne bi zavukli pod kamen.

Školjke Među školjkama je dagnja zasigurno najzastupljenija ješka. Nalazimo je posvuda uz obalu u zoni plime i oseke kao crne grozdove pričvršćene jakim nitima, tzv. morskom svilom, za tvrde predmete i zidane obale. Može se sakupiti rukama ili grampom, modificiranim grabljama s mrežicom. Dagnje imaju oštre rubove ljuštura pa stoga treba biti oprezan da bi se izbjegle posjekotine. Dagnja se otvara na jednostavan način. Školjku treba položiti u dlan lijeve ruke na način da dio školjke kojim je vezana za podlogu bude okrenut prema nama, a šiljatim dijelom prema prstima. Tada se nožem ulazi između ljuštura te se kružnim pokretom koji presijeca glavni mišić odvaja gornja ljuštura. Još je samo potrebno mesni dio odvojiti od donje ljušture i da-

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

Suša je podlanicama neodoljiv gnja je spremna za ješkanje. Ješka se cijela ili u komadima. Ukoliko je potrebno, armira se silikonskim koncem. Na dagnju će zagristi sva riba od udice. Gotovo su jednako učinkovite i sve ostale školjke. Posebno je atraktivan šljanak ili kapalunga, kako većina udičara zove ovog školjkaša. Šljanak živi ukopan u pijesak i do njega se dolazi uglavnom kopanjem. Znalci ga vade metalnom šipkom s kukicom na kraju, s tim da

tajnu otkrivanja ‘živih’ rupa prenose isključivo s oca na sina. Srećom, kapalunge su dostupne i u velikim trgovačkim centrima tako da se do njih može doći na vrlo jednostavan i legalan način. Ješkaju se cijele ili u komadima, a za podlanicu su na nekim područjima južnog Jadrana uistinu vrlo učinkovita ješka. Od ostalih školjki se mogu koristiti doslovno sve vrste. Jedini je problem što ih je znatno teže sakupiti

nego dagnje. Osim toga, pojedine su vrste poput kamenica ili kunjki traženije kao gastronomski doživljaj što je osnovni razlog zbog kojeg ih ribolovci ne koriste kao ješku. Bez obzira za što se od navedenog odlučili, činjenica je da je more puno ješke, samo treba posegnuti i uzeti je. A da li ćete to učiniti na vrijeme ili u posljednji trenutak ovisi samo o vama. Pazite samo da vas ne prevari plima, ili zatvorena trgovina.

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 1 90 659 81 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Kapalunge su omiljena ješka

Meteorologija

MJESEC svibanj “PO VAS MAJ NE OSTAVLJAJ ZIMSKI HALJ!” Napisao mr.sc. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

vibanj je kalendarski posljednji proljetni mjesec pa se zato obično označava kao mjesec kasnog proljeća. Tako bi se moglo zaključiti i prema podjeli godine na godišnja doba s obzirom na klimatska obilježja, posebice temperature zraka. Većina, međutim, doživljava svibanj kao mjesec pravog, stasalog i punog proljeća. U njemu bilje raste, buja, lista i cvate. Vidi se samo zelenilo i cvijeće. Naposljetku, i ime svibnja potječe od cvata sviba, biljke u obliku grma sa sitnim bijelim cvjetovima. U tom mjesecu priroda je živopisnih boja i zanosnih miomirisa. Mnogi ga s obzirom na ugodnu klimu i ljepotu krajobraza smatraju najljepšim mjesecom u godini. A kako i ne bi bio! Sunce sija jako i dugo te potiče na rast i razvitak sve ono što se grije i

hrani njegovom toplinom. Od početka do svršetka mjeseca svijetli se dio dana produlji malo više od sata te potkraj druge trećine traje oko 15 sati. Otprilike u istome dijelu mjeseca podnevna je visina sunca oko 65 stupnjeva iznad obzora. Sunčanog je vremena prosječno sedam i pol sati dnevno, što je oko sat i pol više nego u travnju. To je dijelom posljedica toga što je u svibnju oblaka manje nego u travnju. Povećava se količina primljene Sunčeve energije. S obzirom na to ne iznenađuje što je na Jadranu u svibnju temperatura zraka 4-5°C viša nego u travnju. Takozvani topli dani, s temperaturom 25 °C ili višom u najtoplijem dijelu dana, u svibnju više nisu rijetkost kao u travnju. U Rijeci ih ima prosječno četiri (koliko i ‘vedrih dana’ - oni nekako logički idu jedni s drugim, premda to nije pravilo). U Splitu jednih i drugih ima oko sedam,

a u Hvaru svibanj donosi pet toplih i čak deset vedrih dana. Kiše je na Jadranu u svibnju manje nego u travnju. Rjeđa je, ali ponekad može biti obilna jer se često zamjećuje u obliku pljuskova praćenih grmljavinom. Na Jadranu se povećava broj nevera. U takvim okolnostima kiša ne traje dugo. Na to upozorava i pučka izreka koja kola među ratarima, ribarima i mornarima: Tko mađa okisne, mađa se i osuši! To je povezano s promjenama na vremenskoj pozornici, poprištu djelovanja ciklona i anticiklona koja je u stanju priprema za nastup ljeta. Potkraj proljeća ciklonske staze odmiču sa Sredozemlja i postupno se premještaju u srednju i sjevernu Europu. Zauzvrat postojana i raširena suptropska azorska anticiklona učestalo pokriva zapadni dio Sredozemnog mora i zahvaća Jadran. Ciklone se u Hrvatskoj u usporedbi s travnjem zamjetno prorjeđuju, kako sredozemne, tako i jadranske. Učestalije se zamjećuju one ciklone koje do srednje Europe dospijevaju izravno s Atlantskog oceana. Na svojoj prednjoj strani mogu dovlačiti topli i vlažni zrak čak sa Sredozemlja. U takvim okolnostima na Jadranu izazivaju puhanje juga. Prodiranje hladnoga zraka na njihovoj stražnjoj strani može potaknuti nastanak ciklone s južne strane Alpa, u zapadnom Sredozemlju. U takvim okolnostima na Jadranu zapuše bura, češće na sjevernom Jadranu nego drugdje. Pritom se događaju i zamjetna sniženja temperature, a blizina pomične kopnene anticiklone

podržava prohladno i burovito vrijeme. Tada dulji boravak vani, a tome su izloženi i ribolovci, može biti toplinski neugodan pa se treba dolično odjenuti. S obzirom na to mudro je prisjetiti se iskustvene pučke izreke Po vas maj ne ostavljaj zimski halj!

Kad bura prasne! U svibnju je dana s jakim i olujnim vjetrom manje nego prije, u prva četiri mjeseca u godini. Čak štoviše, svibanj je mjesec kada su na Jadranu najrjeđi jaki vjetrovi u cijeloj godini. Juga ima manje nego u travnju, a broj dana s burom neprestance se smanjuje još od zime. No, takvi statistički podaci ne

bi smjeli zavarati ribolovce i sve one koji žive i borave na Jadranu. Ivan Žic iz Vrbnika na otoku Krku koji je potanko i vjerno opisao vrijeme i podneblje toga otoka, a na temelju pučkoga iskustva, zabilježio je početkom 20. stoljeća kako bura i u svibnju kojim put ‘prasne’ pa ‘nisi sigur od bure!’ Bio je u pravu. U starim je krčkim ljetopisima

zabilježeno da je 17. svibnja 1763. orkanska bura zahvatila veliki dio otoka Krka i pojedina područja doslovce opustošila. Posebice su nastradala sela Sužan i Sugari. Sve one koji plove Jadranom, makar i blizu kopna, mogao bi zabrinuti i upozoriti slučaj bure dana 31. svibnja 1955. Tada je ta jadranska goropadnica u Velebitskom kanalu potopila brod

tadašnje Jugoslavenske ratne mornarice. Udari bure bili su, prema mjerenjima brzine vjetra u obližnjem Senju, 108 km/h, što jest velika brzina, ali ni blizu najvećih izmjerenih u tome burovitom kanalu. Pritom je poginulo čak 26 članova posade i drugih prisutnih osoba. Uzroci nesreće nisu objelodanjeni u javnosti. Moguće je da su joj pridonijeli neiskustvo i neumješnost upravljanja brodom u burovitim stanjima, ali se o tome šutjelo.

Suha južina Svima onima koji žive na Jadranu dobro je poznato da je pri puhanju vrlo važnog vjetra juga

prisutno prepoznatljivo vrijeme, koje u puku ima dobro znano ime - južina. S obzirom na oborinu i vlažnost zračne mase koja struji nad Jadranom postoji kišna i sušna južina. U svibnju je ponekad prisutna, nestručnjacima i kontinentalcima neobična, suha južina. Tada nema debelih niskih oblaka, a ni kiše. Nebo može biti vedro, ali je češće pokriveno tankim visokim i srednje visokim oblacima. Zrak je mutan. Takvo je vrijeme neugodno za čovjeka, a šteti i biljkama. Dugotrajni topli i suhi vjetar isušuje (‘pali’) biljke, pa izgledaju kao da su spaljene. Otud u Dalmaciji nazivi palac, palčina, pa i gnjilo jugo. U dalmatinskom puku kola izre-

Ribarske izreke Maj, lokarde na kraj! Od po maja, sipa od kraja! Nebo je bistro, kakor riblje oko! Moli se suše na vitru, a pršut na kominu!

ka Suho jugo - suhi grâd! jer uništi svekoliko bilje u polju kao tuča.

Zagonetni bofori Jamačno je malo ribolovaca, profesionalnih ribara, pomoraca, nautičara i općenito ljubitelja i posjetitelja Jadrana kojima su bofori i Beaufortova ljestvica nepoznati pojmovi. Pritom i ne moraju biti posebno meteorološki obrazovani. Jednostavno, o tome se često pripovijeda u vremenskim izvješćima što neprestance kolaju sredstvima javnoga priopćavanja. To je posebice slučaj kad je riječ o vremenu na Jadranu. Beaufortova ljestvica je sustav brojeva ili stupnjeva pomoću kojih se predočava jačina ili jakost vjetra. Takvi se stupnjevi jednostavno nazivaju bofori. Jačina vjetra je pojam povezan s brzinom vjetra, a u stručnjaka i korisnika meteoroloških podataka, nasljeđe je davne prošlosti. Sprave za mjerenje brzine vjetra, tzv. anemometri, izumljeni su razmjerno kasno u usporedbi s termometrom i barometrom, primjerice. Zbog toga je bilo rašireno određivanje jačine vjetra jer se to moglo činiti bez uporabe meteoroloških sprava, a prema učincima vjetra na dostupnim predmetima. Suvremena Beaufortova ljestvica

za određivanje jačine vjetra u blizini Zemljine površine ima 13 stupnjeva, od 0 (tišina) do 12 (orkan).

Pučko proricanje vremena Prema boji neba i izgledu nebeskih tijela moguće je donekle uspješno kratkoročno proricati mjesno vrijeme. Znakovi lijepa

vremena su sljedeći: - Danju je nebo modro, pri čemu je oko sunca i blizu obzora bjelkasto; - Zapadni obzor pri zalasku sunca je lijepe rumene, narančasto crvene boje; - Blijedo nebo postupno poprima modru boju, a oko sunca se zamjećuje bijela pjega (znakovi poboljšanja vremena nakon oborine);

- Mjesec je svijetao, a uoči suše poprima zelenkastu boju; -Sunce je pri obzoru ponekad deformirano, a iznimno rijetko pri izlasku i zalasku sunca zamjećuje se zelena ili modra zraka; - Zvijezde slabo svjetlucaju, a Mliječna staza je jasna i puna zvijezda.

Spisatelji meteorolozi - Nebo je u svibanjskom jutru visoko i prozirno - more se pod njim cakli u modrikastom, olovnom sjaju svoje potpune tišine. Bonaca je - nema ni ćuha vjetrića, ni najslabijeg nabora na ogromnoj plohi morlačkog kanala. Goli i Prvić dižu se pored Krka sa surim sjenkama, njihove su klisure u prvom suncu osvijetljene tankom, ružičastom maglicom... To je ulomak iz povijesnog romana Vuci Milutina Cihlara Nehajeva (1880.- 1931.), važnog hrvatskog književnika i publiciste. Nehajev je rođen u Senju, gdje je proveo svoje mlade dane, i zasigurno je dobro poznavao vrijeme i podneblje toga burovitog grada i cijeloga Velebitskog kanala.

Ribolov s obale

BOILOM na kraljicu Napisao Marijan Križan, snimili Marijan Križan i Boris Bulić

ekoliko dugih mjeseci proveo sam u istraživanju i testiranju novog načina lova orade. Ne samo novog načina nego i sasvim nove ješke što je kod starih komarčerosa izazivalo zgražanje. Na taj sulud pothvat potaknuli su me brojni filmovi o lovu na šarana. A trenutak spoznaje gdje ta riječna divljač istančanog osjeta i oštroga njuha ješku prima s dna ispitujući je, lagano povlačeći te način na koji su šaranaši riješili taj problem upalili su lampicu u mojoj glavi. Sistem kojim se montira takozva-

na boila toliko je fascinantan i učinkovit da bih se usudio reći kako je to možda i najbolji način prezentacije ješke ikad! Naime podvezivanjem tj. spuštanjem ješke ispod udice tankim koncem dozvoljavamo ribi kušanje i povlačenje ješke bez bojazni da će prije vremena osjetiti dio udice ili predveza. A kada ješku ispretura na sve strane i uvjeri se da je sve u redu te je ozbiljnije primi obično je već kasno jer se oštra udica upravo nalazi na rubu usana. Strašno! Zbrojimo li dva i dva logika je tu, a veza postoji. A orada baš poput šarana konzumira ješku, prevrće je, pretura i ispituje, a

osjeti li nekakvu, bilo kakvu nepravilnost, automatski je ostavlja. Pa kada su šaranaši taj problem riješili spuštanjem ješke, logično je da bi takav sistem trebalo primjenjivati i u lovu na oradu. Čak štoviše, gotovo nikada udica neće doći pod pločaste čeljusti koje nije u mogućnosti probiti pa jednostavno sklizne van ili pak biva zdrobljena. Ok, ideja je tu! Mudrovanja neće biti puno jer su šaranaši zasigurno o toj temi

mudrovali godinama. Temu samo treba preslikati i isprobati je na našem terenu. Ali! Naravno da uvijek postoji ali… Lovci na šarana su jedni od najnaprednijih i najopremljenijih. Za njih i njihovu lovinu postoje boile i to u gotovo svakoj prodavaonici ribolovne opreme. A za nas podlaničare? Nema, ne postoje, ne proizvode se. Osim onih što se s njima hrani orada u kavezu ali one se jako brzo tope i raspadaju. O ozbiljnijem lovu s njima nema niti govora. A zaključak je sljedeći. Treba napraviti tu čudesnu kuglicu! E sada dolazimo do problema. Treba odabrati sastojke iz oradinog jelovnika koji su obično animalnog porijekla i pronaći način kako ih spojiti u jedno. A to je dug, iscrpljujući i veoma iritantan pothvat. Neke od sastojaka potrebno je dehidrirati, za nekim pojačivačima okusa potrebno je potegnuti za rukav dosta prijatelja kako bi se do njih uspjelo doći. Pojedine umjetne boje ne bi baš uvijek djelovale, a u raznim prilikama prozirnosti mora obojenja bi mogla biti dobrodošla. Trebalo je pronaći i dovoljno odvažnog, ili je točnije reći ravnodušnog vlasnika akvarija kako bi čitav eksperiment mogao biti praćen jer u moru tako nešto ne bi bilo moguće. To je bio dug i mukotrpan posao, kažem vam! Kuglice iz prve serije su se rasipale, iz druge su bile pretvrde

i nejestive. Treću mješavinu riba nije htjela niti pogledati. Četvrtu je samo naguravala po akvariju, ali miris joj je bio vrlo upitan. Jednu oštriju varijantu pojačanog okusa ignorirala je totalno. I tako u nedogled. Izluđivala me je činjenica da sam tako blizu a tako daleko od cilja. Čak sam htio odustati no uslijedio je preokret. Jednu laganu mješavinu pomalo izražene plovnosti riba je zagucala. Par narednih dana činila je isto, bez zadrške i puno oklijevanja. Bingo! Stvar je poprimila svoje oblike i počela se kotrljati, uslijedila je lančana reakcija. Napravljen je veći broj kuglica iste recepture. Izabrana je jedna od naših najboljih pozicija od orade koja je danima bogato brumana. Čekao se dan ‘D’. Vrijeme je moralo biti idealno, položaj mjeseca, povoljan vjetar, sve se moralo poklopiti kako bi s velikom sigurnošću znali da je riba tu negdje u blizini i da je u fazi hranjenja. I takav je dan napokon došao. Eksperimentalni odjel stigao je na poštu negdje oko tri sata iza ponoći, a pošto su gotovo sve bitne radnje obavljene tijekom prethodnih dana nije nam trebalo puno vremena za prve zabačaje. A onda, muk. Tišina. Nitko ne započinje nikakvu priču. Niti jedna tema ne čini nam se važna. Samo se prate vrhovi štapova i titranje najlona koje proizvodi poneki radoznali fra-

tar muvajući se oko ješke. Vrijeme sporo prolazi… A onda sasvim nenadano, pred samo svitanje, oslobođena špula se pokrenula. Najprije sasvim lagano ali bez zadrške da bi u djeliću sekunde ubrzala na tri tisuće okretaja u minuti. Uslijedila je srednje jaka kontra, a štap se savio u upitnik. Tu je! I ne samo da je tu nego je i dobra. Ali ta nas konstatacija istovremeno užasava. Oprara nam je ostala doma. Što sad? Što nam preostaje osim izuvanja pa pravo u more. A i nije nam prvi put. I dok

su nam noge još bile mokre, riba je već bila na suhom. Zakačena školski, baš kako treba i kako smo očekivali. Bravo! Sretni, s osmijehom od uha do uha, lagano, dok nas još nitko nije vidio napuštamo poziciju. Spoznaja da se i ovako može ispunjava nas posebnim osjećajem, ponosom. Mjeseci eksperimentiranja polučili su očekivani rezultat. I dok polako idem doma već razmišljam o sljedećem ribolovu, o novim ješkama i novim pristupima za neke nove ribe.

EFTEX

VALENCIJA 2010. 11.-13 štand E65 . 06. Pozivamo Vas da nas posjetite na sajmu “EFTEX” koji će se održati u Valenciji od 11.-13. 06. 2010., štand br. E65, gdje ćemo predstaviti nove lignjare za 2010. god.

Ribolov s obale

NA BUGVE s obale Napisao i snimio Boris Bulić

ugva (Boops boops, Linnaeus, 1875.) je riba iz obitelji šparida (Sparidae) i spada u grupu najbrojnijih riba Jadrana. Iako službeni podaci navode da može narasti do 35 centimetra dužine i 0,50 kilograma težine, na ribarnicama se nerijetko mogu naći primjerci teži od 0,80 kg. Mada ima osrednje razvijene peraje, bugva je izvrstan plivač. Ima vretenasto tijelo i relativno malu glavu s upadljivo velikim očima. Usta su mala naoružana nizom sitnih, ali vrlo oštrih zuba. Temeljna je boja sivkasta,

s leđa modrikasto-zelenkasta, prema trbuhu srebrnobijela. Bočna linija uz koji se pružaju još tri do četiri uzdužne zlataste pruge vidljiva je cijelom dužinom. Bugvu nalazimo po cijelom Jadranu, nešto više na vanjskoj strani otočnog niza. Iako zalazi i do 200 metara dubine, najčešće se lovi od pet do 50 metara. Bugva je riba jata i kao takva formira veće skupine. Mrijesti se u proljeće od ožujka do svibnja nakon čega se povlači dalje od obale. U principu, uz obalu je brojnija u hladnijem dijelu godine. Kao prava pelagička vrsta nije ovisna o morskom dnu.

Manje su bugve posebno halapljive

Poziciju za obalni ribolov bugava nije teško naći. Svaki istureniji rt ili lukobran može biti dobro mjesto za uspješan ribolov. Razlog tome su morska strujanja, kurenti zbog kojih se na takvim mjestima bugve i zadržavaju. Naime, ove su ribe gotovo neprestano u potrazi za hranom. Budući da kurenti svojim strujanjem uvijek donose obilje hrane, bugve ćemo potražiti na rubu kurenta gdje uz minimalan napor održavanja položaja s lakoćom mogu uletjeti u kurenat po zalogaj i jednako brzo, bez puno napora vratiti se natrag na rub. U situaciji kada kurenta nema, bugve ga same stvaraju neprestano plivajući. To je posebno izraženo noću kada patrolirajući oko rtova u pravilnim intervalima napadaju udice.

Á volo Bugva je temperamentan borac i kao takva omiljena lovina većine udičara. Lovi se gotovo

Predvez za ribolov á volo tehnikom

sačmasta olovnica DO Ø 0,25

ne ispod Ø 0,18

Mustad Crystal N0 8

Noćni ulov plovkom

Noću se naizmjenično love bugve i ušate svim udičarskim alatima no u obalnom je ribolovu najčešće lovljena na tri načina – á volo, plovkom i klasičnim odmetom. Tehnika á volo je jedan od najčešćih pristupa u ribolovu bugava s obale. Pribor je vrlo jednostavan.

Budući da kurenti svojim strujanjem uvijek donose obilje hrane, bugve ćemo potražiti na rubu kurenta Bez obzira lovite li je štapom ili iz ruke, osnovna struna ima promjer ne deblji od 0,25 milimetara. Iako nisu pretjerano

osjetljive na vidljivost strune, znatno se bolji rezultati mogu postići korištenjem fluorokarbona za fomiranje predveza. Sam se predvez sastoji od dvije prame nejednake duljine, ne tanje od 0,18 milimetara, najčešće vezane vipera čvorom. Udice su žičane, dugog vrata, najčešće kristalke, u rasponu veličine od 6 do 10 po Mustadovoj nomenklaturi. Naješkane udice se izbacuju što je moguće dalje te se nakon izbačaja puštaju da polako tonu održavajući strunu neprestano napetom. Ukoliko je pozicija dobro odabrana, napad bi trebao uslijediti već nakon prvih metar i pol dubine. Bugve treba izvlačiti što je brže moguće. Nakon kačenja bugva se neprestanim grickanjem pokušava osloboditi udice. U tim

Bugve su pohlepne i gutaju sve pokušajima najčešće strada završni dio prame neposredno iznad udice pa taj dio predveza nakon svake izvučene bugve treba provjeriti i po potrebi navezati novi predvez. Iako se u ovoj tehnici ne koristi nikakvo otežanje, kod jakog kurenta je poželjno staviti olovnu kuglicu neposredno iznad čvora predveza kako bi se udice čim prije našle u lovnoj zoni. Jednako se tako može koristiti i vodena kugla kojom možemo ostvariti dalji izbačaj, no takav se pristup koristi jedino ako su bugve uistinu dalje nego što se

može dobaciti neotežanim sistemom.

Plovak Kod obalnog ribolova bugava plovkom najčešće se koriste mrkvasti klizni ili waggler plovci. S obzirom na daljine i dubine na kojima očekujemo bugve upotrijebit ćemo plovak nosivosti od pet do 25 grama, s tim da su za veće daljine praktičniji waggler plovci nosivosti do deset grama, dok je preostalih 15 integrirano u tijelu plovka. Otežanje može biti koncentrirano u

Predvez za ribolov odmetom

zogulin

Ø 0,25 mm

60 cm

Ø 0,30 mm

70 cm

olovnica cca 25 g

starleta

obliku klasične oliva olovnice ili raščlanjeno preko sačme kao kod predveza namijenjenog bolognese tehnikama. U oba slučaja najbliža olovnica od udice mora biti udaljena barem 20 centimetara. Budući da se bugve najbolje love u suton i prvi mrak, plovak bi trebao imati utor za starletu.

Duge prame izazovno lelulajući sporo propadaju kroz slojeve mora što je bugvama neodoljiv izazov tako da se ulov često ostvari i prije nego olovnica dotakne dno

plovak od 5 -25 g

klizni granični čvorić

gumena perlica čuvar čvora

klizna oliva

zogulin

min 20 cm

Nakon što plovak zauzme radni položaj možemo očekivati napad bugve. Potez se očituje kao iznenadno i potpuno potapanje plovka na što treba reagirati umjereno snažnom, ali brzom i pravovremenom kontrom kojom u pravilu samo potvrđujemo kačenje.

Predvez za ribolov plovkom

Odmet Bugve se mogu loviti jednako uspješno odmetom. Naravno, predvez za lov bugava odmetom nešto je drukčiji od klasičnog predveza za lov pridnenih vrsta. Na kraju osnove predveza promjera nešto tanjeg od promjera osnovne strune nalazi se olovnica ne teža od 25 grama. Iznad olovnice su na pra-

vilnom razmaku raspoređene dvije do tri prame duge oko 60 centimetara s tankim žičanim bogato naješkanim udicama. Ovako dugačak predvez zahtijeva adekvatno dugačak štap ne ispod 3,60 metara. Poželjno je da štap bude nešto mekši, progresivne akcije radi amorti-

Kapitalni tovljenici U posljednje se vrijeme u ribarnicama sve češće mogu vidjeti velike bugve čija težina doseže gotovo kilogram. Te su bugve zbog svoje pretjerane veličine na prvi pogled često gotovo neprepoznatljive što zapravo i nije čudno. Naime, takvi se ulovi uglavnom ostvaruju u blizini ribogojilišta gdje bugve, inače poznate kao halapljive i nezasitne ribe, intenzivno gutaju svu hranu koja propada kroz kaveze. Budući da je ta hrana u pravilu visokokalorična, balansirana za brži i eksplozivniji rast konzumnih vrsta koje se uzgajaju u kavezima, bugve koje se njome intenzivno hrane gotovo logaritamskom brzinom ekspandiraju. Naravno, kvaliteta mesa takvih primjeraka unatoč impresivnoj veličini znatno zaostaje za kvalitetom mesa divljih primjeraka koji nisu imali prilike jesti spomenutu kaveznu hranu.

ziranja silovitih pokušaja bijega što može biti problematično kada se na udicama istovremeno nađu dvije ili tri bugve. Rola može biti bilo koja kapaciteta 0,30mm/100m, s tim da mora imati pouzdanu kočnicu. Naješkan sistem se izbacuje u lovnu zonu gdje zbog lagane olovnice relativno sporo tone. Duge prame izazovno lelulajući sporo propadaju kroz slojeve mora što je bugvama neodoljiv izazov tako da se ulov često ostvari i prije nego olovnica dotakne dno.

Uš spasitelj Za ješku se mogu koristiti gotovo sve školjke, svi crvi, crijeva srdela, riblji fileti i pileća prsa. Bugva nije izbirljiva i rado će napasti sve što joj se ponudi, ako je lijepo i bogato upakirano. Brum se u obalnom ribolovu u principu ne koristi. Jedino što

se povremeno koristi je pijesak. Naime, povremeno izbacivanje poneke šake pijeska, ukoliko su bugve prisutne a neodlučne, zna ih potaknuti na hranjenje. Ponekad se zakačena bugva uspije spasiti zahvaljujući nametniku, račiću Anilocra physoides poznatijem kao riblja uš koji živi u ustima bugve. U kačenju udica zna pogoditi račića umjesto ribe.Ulovljene bugve nakon izvlačenja valja čim prije očistiti. Naime, ova riba ima specifično bogat i velik probavni trakt koji se nakon uginuća ribe vrlo brzo počne raspadati zbog čega meso može poprimiti neugodan miris i okus. No ukoliko se na vrijeme očiste, bugve su vrlo ukusne, posebice zimske i to pečene na žaru. Osim pečenjem mogu se spremati na sve poznate načine, a posebno je ukusna kratko soljena pa nakon toga malo prosušena.

Vijesti

Picasso odijela

AKCIJ A -25%

icasso ronilačka odijela ne treba posebno predstavljati. Iako konfekcijska, ova odijela kao da su krojena po mjeri. Odlikuju ih meko obrađeni rubovi, ojačanja na dijelovima koja su najviše izložena habanju, poput koljena i laktova, te savršena obojanost, penelato ili aerografijom. Trenutno su najtraženija odijela od 7 milimetarskog neoprena, a možete ih dobiti po cijeni nižoj čak za 25 posto od uobičajene.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Odijela Guy Cotten

išno, ali i radno odijelo koje se neće poparati ili promočiti već u prvom susretu s kišom nije lako naći. Još je teže naći odijelo koje ne možete poparati ni kada želite, a kamoli slučajno. A upravo takva odijela u ponudi ima prodavaonica Eunice. Odijelo Guy Cotten je izrađeno od vrhunskih materijala otpornih na sve što vam može pasti na pamet. Odijelo je žuto, dvodijelno pri čemu jakna košta 770, a hlače 615 kuna. Osim ovog radnog odijela u ponudi je i termo kombi-

oš jedan vrhunski proizvod koji potpisuje čuveni Omoto. Riječ je o izvrsnom multiplikatoru imena Poseidon. To je čvrst i pouzdan multiplikator s kojim se bez straha možete upustiti u borbu s najvećim ribama Jadrana. Multiplikator ima kapacitet od 790 metara 0,70 milimetarskog najlona. Inače ovu japansku marku ekskluzivno distribuira Colmic, a kod nas je dostupna u prodavaonicama Tamaracom. Maloprodajna cijena ovog multiplikatora je 3.310 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Penn Overseas T-Boat

nezon po cijeni od 1.279 kuna. Kombinezon je vodonepropusan, vjetrootporan i prozračan. Riječ je o originalnim francuskim proizvodima koji zadovoljavaju najviše standarde. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

Poseidon by Omoto

oznata i priznata Penn Overseas serija štapova ima još jednog člana Overseas T-Boat! Radi se o štapu za ribolov iz barke čija fina oprema i finiš jasno daju do znanja da pripada Overseas seriji. Čuvena Penn 24T/30T konstrukcija karbona čini ovaj blank snažnim upravo koliko vam treba, a ujedno i podatnim zbog odlično raspoređenih vodilica (LTS). Štapovi su dostupni u duži-

nama od 2,50 - 4 metra, akcije od 10 -110 grama. Overseas T-Boat imaju gumiranu ručku za bolju udobnost pri rukovanju, a isporučuju se u praktičnoj debeloj tubi od Cordure. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Ribolov iz barke

UŽITAK

vertical jigginga

Ukoliko se ova inovativna tehnika primjenjuje na strateškim mjestima poput brakova ili olupina, moguće je doživjeti uzbudljive udarce tijekom traženja predatora. Odlučili smo provesti dva dana na otoku Giannutri u potrazi za velikim zubacima i gofovima koji nastanjuju ova nezagađena dna budući da su neka područja parkovi prirode Napisao i snimio Simone Bini

ehnika vertical jigginga je zasigurno jedna od najznačajnijih inovacija. Već nekoliko godina omogućuje strastvenim ribolovcima lov predatora u svim godišnjim dobima. Uvjeravam vas da će nakon udarca ribe ti dani ribolova i vama ostati urezani u pamćenje. Razna oprema koja je u posljednjih nekoliko godina došla iz Japana, kako bi zadovoljila zahtjeve u početku nepovjerljivih strastvenih ribolovaca, pomogla je da se približe se ovoj tehnici. Zadnje tri godine

lovim ovom tehnikom u morima toskanskog arhipelaga, na području gdje su se snimili spotovi o ribolovu zbog brojnih otoka koji imaju specifična dna bogata ribljim vrstama. Tehnika je nesumnjivo selektivna. Zahtjeva brod opremljen instrumentima za lociranje raznih vrsta riba, posebnim štapovima i dodatnom opremom izrađenom u vodećim japanskim tvrtkama koja je pažljivo dizajnirana i testirana prije komercijalne upotrebe. Ova tehnika iziskuje fizičku snagu s tim da treba naglasiti da su japanski ribolovci koji love ovom tehnikom izmislili pripremne vježbe kako bi

izbjegli povredu mišića ili kilu. Mnogi strastveni ribolovci izvode vertical jigging kao alternativu drugim tehnikama, posvećujući mu malo vremena

i očekujući rekordni ulov, kao i kod svake druge tehnike. No i ovdje je potrebna ustrajnost i upornost. Smatram da bi se ova tehnika trebala koristiti kako s

tehničkog aspekta tako i zbog toga što se saznanjem o ribarskim zonama i uvjetima područja lova može utjecati na vrstu ulovljene ribe. Veoma je bitno odrediti jato riba. Ovo je temeljni aspekt. Za razliku od drugih tehnika u kojima mjesto hranjenja dovodi vrste riba pokraj našeg broda, u ovom slučaju mi moramo tražiti oznake na našem ehosonderu. Instrumenti poput ehosondera, GPS-a i sonara su u posljednje dvije godine poboljšali svoje mogućnosti pa danas postoji široka paleta tih proizvoda opremljenih raznoraznim karakteristikama koje su temeljne za traženje ribe. Na tržištu nautike postoje sonari, instrumenti koji za razliku od ehosondera omogućavaju veoma precizno lociranje i traženje ribe. Oni na monitoru uspijeva-

ju vizualizirati čak i riblji mjehur i na temelju njegove dimenzije odrediti veličinu ribe. Cijene ovih uređaja su veoma visoke. Ekosonder koji se danas nalazi skoro u svakom brodu ima jedan nedostatak, a to je da označava ne samo ribe već i bilo koji drugi objekt u rasponu sonde otkrivajući tako plastične vrećice i meduze koje na sonderu imaju iste oznake kao i ribe. Instrumenti koji imaju sondu i koji mogu prikazati toplinu, omogućavaju nam da uočimo prisutnost ribe čak i na velikim dubinama te oblik morskog dna na temelju standardnih boja. Za vertical jigging instrument je neophodan. Odličan ribolovac mora naučiti otkrivati oblik dna pokušavajući prepoznati prepreke ili mjesta gdje se predatori vole zadržavati.

Vertical jigging je tehnika koja za razliku od drugih tehnika nije namijenjena isključivo lovu jedne vrste ribe već nudi mogućnost lova raznih vrsta s obzirom na razdoblje i zone ri-

bolova. Moguće je tako uloviti zmijačnjake, zubace, pauke, pagare, gofove, palamide, lampuge, trupce, škrpune, kirnje i druge vrste riba koje vole podmorje bogato stijenama i posi-

donijom. Kurenat je jedan od elemenata koji može utjecati na odabir oblika i težine naše varalice. Danas na tržištu postoje razne vrste varalica koje se razlikuju s obzirom na boju, oblik i težinu. Nama strastvenim ribolovcima je dana mogućnost odabira varalice za bilo koju situaciju koja iskrsne tijekom ribolova. Varalice se čuvaju unutar kutije s varalicama, torbe izrađene od materijala koji mogu podnijeti težinu i koja je opremljena utorima u kojima možemo odložiti i klasificirati naše jigove. Jig nije komad oblikovanog olova kako mnogi misle. Izrađen je od volframa s određenim postotkom olova, materijala karakterističnog zbog svoje velike težine. Izgled jiga kojeg ćemo koristiti treba odabrati s obzirom na udicu koja se koristi, uzimajući u obzir da udica mora imati širi luk od tijela varalice čime se sprječava njeno okretanje tijekom izvlačenja iz mora. Udice se uvijek nalaze na glavi varalice ili na polovici tijela. Kod ribolova na zmijačnjake može se koristiti udica koja se

nalazi na kraju varalice. Trokuke se ne preporučuju jer kada varalica dođe na dno postoji velika mogućnost da se zakači. Rola koja se koristi treba biti robusna s obzirom na naprezanje kojem će se podvrgnuti, a upredenica koju ćemo koristiti treba biti različitog promjera s obzirom na vrstu ribe koju tražimo. Na tržištu se nalaze razne vrste upredenica koje su svakih deset metara različite boje pa nam omogućavaju da znamo na kojoj dubini lovimo i na kojoj je dubini riba eventualno zagrizla. Ugrizi se mogu osjetiti tijekom spuštanja varalice, dok je varalica na dnu ili tijekom izvlačenja same varalice. Na temelju mog iskustva, osamdeset posto napada na jigg se dogodilo prije nego je varalica udarila o dno ili u prva dva ili tri metra izvlačenja. Ako se vertical jigging izvodi kod jata riba, ono može imati zastrašujući učinak, stoga je bitno znati propise vezane za zaštitu ribarstva koji se nalaze na snazi, a koji određuju maksimalne ulove za pojedinog ribo-

lovca. Ova tehnika ne izaziva oštećenja unutarnjih organa od vitalne važnosti u riba, stoga bi trebalo nakon zabavnog izvlačenja plijen pustiti nazad u more nadajući se da ćemo ga opet jednog dana sresti i nanovo proživjeti užitak lova. Kako bismo imali dobre i bogate ulove, trebamo provesti mnogo dana na moru i učiti ovu tehniku. Upravo to vrijeme će nam pomoći da razvijemo tehniku izvlačenja i da naučimo odabrati varalicu promatrajući njeno kretanje. Svaka varalica ima točno određeno kretanje tako da početnicima u ovoj tehnici savjetujem da proučavaju kretanje od tri do pet varalica te potom odaberu

one koje će nositi sa sobom u torbi. To će vam omogućiti da imate pravu varalicu za bilo koju situaciju tijekom ribolova. Pred sam kraj rujna sam odlučio otići u Argentario, u Toskanu, kako bi proveo vikend loveći tehnikom vertical jigging zajedno s nekoliko prijatelja. Neki od njih nikada nisu lovili ovom tehnikom, ali gledajući slike prijašnjih ulova nisu htjeli propustiti ovo putovanje, sve u želji da provedu dane na moru i ako bude moguće da ulove svoju ribu ovom tehnikom. Stižemo u Porto Ercole gdje nas čekaju brodovi spremni otploviti na otok Giannutri. Od Porto Ercole do Giannutri se stiže za 30 minuta plovidbe. Iskreno mislim da je ovaj otok predivno

mjesto. Priroda, povijest i morsko dno imaju posebni šarm. To je vulkanski otok i pripada otočju Giglio. Veoma je divlji i bez turističkih objekata, osim vila i apartmana koji se mogu iznajmiti za odmor tijekom cijele godine. Dug je oko tri kilometra i širok nešto malo više od 500 metara, a ima oblik slova C. Na njemu se nalaze dva pristaništa, Cala Maestra na sjeverozapadu i Cala Spalmatoio na jugoistoku. Pokraj Cala Maestra se nalaze ostaci lijepe rimske vile iz II. stoljeća koju je izgradila obitelj Domizi Enobarbi, drevna senatorska obitelj važnih trgovaca među kojima i Gneo Domizio, suprug Agrippine, majke vladara Nerona. Ova vila se nalazi uz more, ima veliku umjetničku i turističku

vrijednost čime pridonosi važnosti ovog kraja koji je sam po sebi predivan zbog prirodnih ljepota. Otok možete posjetiti trajektom koji ljeti svaki dan polazi iz Porto Santo Stefano, dok je zimi plovidba nešto rjeđa. Giannutri se nalazi pod zaštitom parka toskanskog arhipelaga, dok su neka druga područja zaštićena propisima kojima se zabranjuje plivanje, ronjenje, plovidba i ribolov o čemu se treba raspitati kako bi se izbjegle neugodne kazne. Čak i morska dna imaju svoju povijest. Tako se na Punta Scaletta nalaze još netaknuti ostaci rimskog trupa broda, na Cala Spalmatoio se nalaze rimske i etrurske olupine i na kraju, u području A na Capel Rosso, krajnjem rtu otoka kod kojeg je

strogo zabranjen prolaz, ribolov i ronjenje, nalaze se amfore i rimske vaze. Ovaj otok je veoma zanimljiv roniocima koji roneći u dozvoljenim područjima mogu promatrati okomite zidove bogate spužvama, gorgonijom, koraljima i plaštenjacima. Park

prirode koji štiti ovo područje nastoji obogatiti riblji svijet koji je, uvjeravam vas, nastavak prekrasnog otoka pod morem. Naš dolazak je okrunilo jato galebova koji su nas dočekali s radošću. Odlučili smo odložiti prtljagu u apartman koji smo

iznajmili i odmah otići u ribolovno područje. Toga su dana, na sreću, meteorološki uvjeti bili na našoj strani, bez kurenta s jakim suncem koje povećava vidljivost varalica. Počeli smo loviti na braku kojeg lokalno stanovništvo zove ˝kist˝, ovdje sam u drugim prilikama ulovio velike predatore i često imao udarce ogromnih gofova koji teško isplivaju na površinu. Nakon što sam svima pripremio pribore započela je napokon velika potraga. Nakon dva ili tri spuštanja, prijatelj Alessandro je vičući - Velika riba! privukao našu pozornost velikim zubacem koji je testirao štap snažnim povlačenjem tijekom izvlačenja. Dan je započeo na najbolji način kada je ovaj predator došao ispod našeg broda. Isplivao je prekrasan zubatac prelijevajuće plave boje, tipične za ovu vrstu. Odmah slika uspomene na ulov ovom tehnikom. - Prvi zubatac ulovljen tehni-

kom jigging u mojem životu, kaže Alessandro nakon čega se entuzijazam grupe značajno povećao. Ehosonder je izgleda poludio, nakon čega se i štap od prijatelja Luca iznenada potpuno savio. Promatrajući vibracije vrha zaključili smo da se radi o drugom zubacu. Lovili smo na dnu dubine od 30 do 40 metara, idealnom mjestu za potragu zubataca. Bili smo puni entuzijazma, ali se podne približilo tako da smo odlučili svratiti u malu luku i ručati. Nakon carpaccia od tek ulovljenog zubaca, posada se odlučila odmoriti prije ponovnog polaska. Vratili smo se do veza kako bismo krenuli na popodnevni ribolov. Nadao sam se ulovu velikog gofa kako bi stao na kraj nevjerici starih ribara u ovu tehniku. Odlučnost, dobra želja i veliko strpljenje ne nedostaju – svi su uvjeti ispunjeni, samo nedostaje veliki ulov. Stigli smo na drugo mjesto koje je nastanjeno sjedilačkim predatorima

O D

i onima u prolazu. Vrijeme se mijenjalo i od Porto Ercole se približavao vremenski poremećaj. S obzirom na atmosfersku promjenu trebala bi biti zgodna prilika. Nakon što su jedan sat naše varalice sondirale morsko dno, primijetio sam lagani udarac.Varalica je, izgleda, bila uspješna kada je privukla velikog pauka. Nakon dva zanimljiva udarca čak je i Angelo koji nije ribolovac uspio uloviti dva prekrasna zubaca. Jedan od njih je imao iznimno zlatnu ljusku i radilo se o ženki od oko četiri kilograma. Prije povratka jedan zanimljivi gof je pokušao odmotati upredenicu s moje Stelle, ali je na njegovu nesreću kroz nekoliko minuta došao ispod broda. Veliki dan ribolova je završio ispraćen prekrasnim zalaskom sunca tijekom povratka u luku. Ne dogode se često ovako izvrsni rezultati, što samo potvrđuje da su ustrajnost i odlučnost pobjedonosno oružje.

ORA ANCHE E 200 DOSTUPNO U 160 TEŽINAMA ODgr160 DO 200 GRAMA NEI NUOVI COLORI U NOVIM BOJAMA!

’ NONOVVIITAG I !!! OVIN GGG JJIIG

Vijesti

ALPS DP vršne vodilice

a ribolovnim štapovima najizloženiji, a i opterećenju najviše izloženi dio je vršna vodilica strune. Kod faze namatanja strune i do 50 posto trenja koje se stvara događa se na vršnoj vodilici. Osim velikog termičkog naprezanja kojem je izložen keramički prsten uslijed trenja, tu je i mehaničko opterećenje okvira vodilice zbog djelovanja sila povlačenja u različitim smjerovima.

Nove Alps DP vršne vodilice razvijene su nakon višegodišnjih ispitivanja i predstavljaju znatno poboljšanje u odnosu na klasične konstrukcije vršnih vodilica prisutnih na tržištu. Osim povećanja stabilnosti okvira, manje težine i boljeg držanja keramičkog prstena u usporedbi s uobičajenom konstrukcijom, njihova velika prednost je u znatno smanjenoj mogućnosti petljanja strune oko vrha

Oblik okvira vodilice izveden je tako da se znatno umanjuje petljane strune oko vrha štapa štapa. Preko širokih lukova bočnih oslonaca okvira struna se pravilno usmjerava i sprje-

čava stvaranje čvorova oko same vodilice. Kod izrade okvira DP vršnih vodilica korišten je najbolji nehrđajući čelik SS316 tvorničke oznake S-6 koji jamči dugovječno funkcioniranje bez korozije. Informacije HB KONZALTING 10370 Dugo Selo Voćarska 46, Brckovljani Tel. 01/ 2751 - 930

Alps DP vršne vodilice izrađene su od posebnog nehrđajućeg čelika S-6

Green Line Spin

lcedovi su štapovi za mnoge ribolovce postali standard, što nije nikakvo čudo jer razumna cijena uz visoku kvalitetu vrlo lako pronalazi svoj put na tržištu. Štap Green Line Spin je dug 180 centimetara i ima akciju od 5 – 20 grama. To je štap namijenjen lakšem varaličarenju gdje varalica ne prelazi težinu 10 - 15 grama. No, iako se čini krhak, ovaj vam štap upravo zbog svoje senzibilnosti može pružiti vrhunski doživaljaj u zamaranju lovine. Maloprodajna cijena dotičnog malog spinnera je 150 kuna. Osim spomenute dužine od 180 centimetara u ponudi su i modeli od 210 i 240 centimetara. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Rola Black Seal

z bogate game proizvoda koje potpisuje renomirani brand Linea Effe izdvojili smo rolu Black Seal . Ova je rola namijenjena lakom i srednjeteškom ribolovu s obale i iz barke. Jednostavne je konstrukcije i dopadljivog dizajna. Rola ima pouzdanu zadnju kočnicu i dostupna je u četiri veličine, Black Seal 820 RD, Black Seal 830 RD,

Black Seal 840 RD i Black Seal 850 RD. Svi modeli, bez obzira na veličinu imaju istu maloprodajnu cijenu od samo 164 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ribolov iz barke

PUČINSKI vjesnik proljeća

Proljeće su s nestrpljenjem dočekali svi sportski ribolovci, a posebno ljubitelji pučinske panule. A među prvim pučinskim plavim ribama obalnom dijelu prilazi luc, gladniji nego ikada. On je pravi vjesnik stabilnog i toplog vremena Napisao Boris Bulić

uc (Euthynnus alletteratus, Rafinesque, 1810.) je riba iz obitelji skušovki (Scombridae). Ova vrsta može narasti do jednog metra dužine i težiti preko dvadeset kilograma. Prosječni su ulovi ipak znatno lakši i kreću se oko šest kilograma. Luc je riba koja svoju prvu spolnu zrelost doseže između 38 i 44 centimetara dužine. Budući da biologija ove vrste ipak nije u potpunosti istražena pretpostavlja se da se mrijesti krajem ljeta. Luc je prava pelagička vrsta i nalazimo ga s vanjske strane naših otoka. Rijetko zalazi u unutrašnje kanale, ali jednako tako izbjegava i previše otvoreno more. Nešto je brojniji u srednjem i južnom Jadranu, a

najviše ga ima oko zapadnog dijela Mljeta, Šćedra i Biševa. Luc je veliki proždrljivac i kao takav često ometa okupljanje sitne plave ribe u okupljalištima.

Kada se luc hrani, more doslovno prska, a sitne ribe uvijek bude u izobilju čak i za vječno gladne galebove U proljeće luc u velikim jatima prilazi obali kada se intenzivno lovi kružnim mrežama plivaricama, stajaćicama, ali i obalnim potegačama. U ljetnim je mjesecima raspršen tako da se ne može govoriti o kontinuiranom lovu, da bi se na jesen, u nešto

manjem broju nego u proljeće, opet približio obali. Gospodarska važnost ove ribe se smatra osrednjom uz naznaku da bi mogla biti i zapaženija. Manji se dio ulova izveze, a veći proda na ribarnicama, no ništa se od ulova ne konzervira jer luc naprosto nije pogodan za takav oblik prerade. Po nekim autoritetima to i jeste osnovni razlog nešto slabije zainteresiranosti privrednih ribolovaca za ovom vrstom i njene (još uvijek!) neugroženosti u Jadranu.

Oko pet milja I koliko god bio ignoriran od strane privrednih ribolovaca, sportski ga ribolovci uvijek rado love. Lakomost kojom prima ponuđene varalice uz njegovu borbenost čine ga savršenom lovinom, posebno ljubiteljima

little big game fishinga. Luca nije teško pronaći. U proljetnim lutanjima u velikim jatima prilazi pučinskoj strani otočnog niza. Pažljivim osmatranjem lako možemo uočiti kako more kuha. Naravno, rijetko kada će naše oko biti brže i pronicljivije od galebova koji gotovo uvijek prvi primijete površinsko komešanje. Kada se luc hrani, more doslovno prska, a sitne ribe uvijek bude u izobilju čak i za vječno gladne galebove čije se okupljanje uz kvalitetni radar lako može uočiti i prije vizualnog dosega. Tako raspomamljene luceve nije teško uloviti, naravno ukoliko se poštuju osnovna pravila. Nažalost, najčešće greška koju većina ribolovaca napravi je ulazak brodom u jato. Prilazak jatu provom, i to najopreznije i najsporije, opravdan je jedino

ako se želi prebacivanjem jata kakvim kastmasterom, klasičnim spinom ostvariti ulov. U praksi takvi pokušaji u pravilu završavaju uronom jata i njegovim premještanjem na drugu poziciju.

Obilaženjem jata i provlačenjem varalica po rubnom dijelu može se u kratkom vremenu uloviti sasvim dovoljno luceva Puno praktičnije i učinkovitije je pokušati ih prevariti panulom što uopće ne bi trebao biti problem. Dok je brod još dovoljno daleko od jata panulu treba pustiti pedeset do sedamdeset metara iz broda i na pedesetak metara ispred luceva, zaobilazeći jato, po njegovom se rubu provesti na suprotnu stranu, na način da varalica prođe po rubu. Prolaskom po rubu za varalicom će se istovremeno sigurno zaletjeti nekoliko luceva od kojih će se bar jedan zakačiti. Zakačenu ribu treba čim prije bez ikakvog kalkuliranja izvući van jata da se jato ne bi prepolovilo ili zaronilo. Provlačenjem varalice kroz jato može se dogoditi upravo to, da se jato prepolovi nakon čega

Borba je uvijek dinamična

Ovaj se polakomio na ‘željezo’ mu je jako teško ponovo prići i ponoviti manevar. Obilaženjem jata i provlačenjem varalica po rubnom dijelu može se u kratkom vremenu uloviti sasvim dovoljno luceva da se i najljući za-

griženjaci u ovakav tip ribolova mogu do sita izguštati. Luc je vrlo snažan i dinamičan borac. Kao tipična pelagička riba uvijek pruža otpor dostojan pučine i borba s njim uvijek

oduševljava. Neprestano treperenje uz česte promjene smjera i vrlo snažan otpor pružaju nesvakidašnji užitak. Lovni pribor treba biti u skladu s temperamentom ove ribe. Štapovi moraju biti snažni varaličarski, a role jače, pouzdanog kočionog sistema i prijenosa. Iako se može loviti klasičnim krutim štapovima namijenjenima big game fishingu i većim multiplikatorima, kod ulova manjih primjeraka tako pretjerana krutost pribora može znatno smanjiti užitak. U panuli lucu treba ponuditi brze i svjetlucave varalice. To su u prvom redu žličaste metalne varalice tipa spoon kao i castmaster. Treba ih samo provući brzinom od oko pet milja i rezultat neće izostati. Od voblera tu je na prvom mjestu rapalin Bara Magnum u dužini od 130 milimetara te Yo-Zurijev Hydro Magnum ili Crystal Minnow dužine 120 milimetara. Inače za sunčanog dana valja odabrati plavo sive varalice, dok su za

oblačnih dana učinkovitije svijetle varalice kao i sve inačice tipa Red Head. Voblere bez obzira na njihove mogućnosti urona treba provlačiti po površini. Tajna uspješnog lova je zapravo u jednostavnoj hranidbenoj konkurenciji koja je lucu svakodnevica opstanka – tko bude brži, obrok je njegov. To je jedan od osnovnih razloga zbog kojih luca nije teško uloviti.

Na tanjuru Luc je s gastronomskog stajališta nepravedno zapostavljena riba. Veliki ga dio ‘bonkulovića’ smatra stupavim i neukusnim što je zapravo samo stvar spretnosti kuhara. Ulovljenog luca treba odmah, kao i sve

skušovke i tunide otkrviti. Naime, od zadržavanja krvi u tkivu nakon uginuća ribe meso ima teško probavljivo i kiselo meso. Dovoljno je ulovljenom lucu izvaditi škrge i zarezati ga po bočnoj liniji na posljednjoj trećini tijela prema repu. Riba će nakon toga u kratkom roku potpuno iskrvariti zbog čega će joj meso biti svijetle boje. Ukoliko je dovoljno velik luc se može rezati na fete i peći na gradelama. Mariniranje, nekih pola sata prije gradela znatno će poboljšati okus. Kod pečenja treba paziti da se meso ne prepeče jer će u protivnom biti tvrdo i neukusno. Ukoliko su primjerci manji, do kilogram i pol težine, treba ih filetirati na način da se riba zareže bočno, uz kičmu, od re-

Rapala Bara Magnum je vobler No 1

Oprara ili kuka su obavezni dio pribora pa prema glavi. Tako izvučene polovice polažu se na gradele kožom prema dolje. Nakon što se po rubu filea pojavi bijeli rub širine oko 1 do 1,5 centimetara, file se može okrenuti i peći još pet do sedam minuta. Tako is-

pečene filete treba obilato zaliti maslinovim uljem. Carpacco od luca je posebno ukusan ako se pripremi na sljedeći način. Meso luca treba narezati poput pršuta, na tanke i što je moguće šire fete, zarezujući koso u odnosu na mišićne slojeve. Tako odrezane fete treba slagati u prikladnu posudu na način da se svaki sloj obilato zalije limunovim sokom. Nakon što se posloži posljednji sloj ribe, limunovog soka u posudi mora biti toliko da je sva riba pokrivena. Posuda se spremi u frižider na minimalno šest sati nakon čega treba odliti sav limunov sok, ribu posoliti, eventualno malo popapriti i zaliti maslinovim uljem. Dodavanje bilo kakvih drugih začina, pogotovo octa, bitno će promijeniti okus carpaccia. Pa sada, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog ovog posljednjeg odjeljka nemojte ni trenutka oklijevati. Palite motore i brzo u kulf. Lucevi vas čekaju.

Vijesti

Godzilla

Strijele na akciji

ajnovija generacija hibridnih u fluorokarbon ‘odjevenih’ struna Godzilla upravo iznenađuje svojim karakteristikama. To je copolimerski najlon vrhunskih performansi premazan fluorocarbonom. Osim pojačane linearne nosivosti i visoke otpornosti na abraziju, Godzilla izvrsno drži na čvoru. Pakirani su na kalemima od 100 metara, a dostupni su u dimenzijama od 0,12, 0,14, 0,16, 0,18, 0,20, 0,22, 0,25, 0,30 i 0,35 milimetara. Godzilla nakon potapanja ima izrazito smanjenu vidljivost. Svi promjeri imaju istu maloprodajnu cijenu od 38 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ljepilo za perlice

dica je na radost svih natjecatelja na pokon nabavila toliko traženo ljepilo za perlice Loctite 406. Formiranje predveza uz ovo ljepilo postaje dječija igra jer više nije potrebno vezivanje kompliciranih čvorova. Dovoljno je osnovu predveza s navučenim perlama i tehnosferama postaviti u Stonfo nosač za preveze, strunu zategnuti i kapnuti kap ljepila na mjesto predviđeno za perlu te perlu postaviti na ulijepljeni dio strune. Potrebno je još sačekati nekoliko sekundi i predvez se može spremiti u svoju košuljicu.

podvodnom ribolovu su vrhovi strijela i strijele najizloženiji oštećenjima. Promašaji ili hici kroz ribu koja stoji na stijeni nerijetko završavaju oštećenjem vrha ili cijele strijele. No mjesta zabrinutosti nema. U Barki možete obnoviti svoju zalihu Informacije vrhova i strijela. U ponudi su svi promjeri i dužine po posebno poRIBOLOVNI CENTAR BARKA voljnoj cijeni koja je sad još po21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340 voljnija zbog ekstra popusta od čak 25 posto.

Shakespeare Sea Rigs

J Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

AKCIJ A -25%

edna od izrazito učinkovitih tehnika koja je upravo pred nama je ribolov turskom panulom ili popularnim sabikijem. Adriana na tržište donosi vrlo lovne Shakespeareove predveze, savršene za ovo doba godine. U ponudi je više različitih izvedbi – od onih opremljenih s klasičnom koso rezanom cjevčicom, do onih naoružanih malim silikonskim ko-

zicama. Pored predveza za sabiki u ponudi su i drugi predvezi za morski ribolov po izuzetno povoljnim cijenama. I najprobirljiviji ribolovci će s lakoćom pronaći savršeni predvez. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Ribolov u svijetu

AFRIČKE

plaže

Detaljna analiza uvjeta, opreme i ugroženih vrsta na velikim afričkim plažama Napisao i snimio Vittorio Azzano

frika, taj divlji kontinent prepun tajni očarao je tisuće ljudi, inspirirao velike pisce, neke je usrećio, a mnoge upropastio. - Imala sam farmu u Africi - tako započinje film Moja Afrika Sydneya Pollaka s Robertom

Redfordom i Meryl Streep, možda jedan od najpoznatijih filmova koji opisuje afrički kontinent gdje su u doba kolonijalizma mnogi Europljani pokušali promijeniti život bivajući očarani ovom zemljom. Radnja slavnog djela, dobitnika sedam Oscara, smještena je u bivšu englesku koloniju Keniju

tada jednu od najnaprednijih država Afrike. Vremena su se promijenila i Afrika je riješila skoro sve probleme vezane za građanske ratove koji su često bili pokrenuti iz plemenskih razloga. Mnoge afričke zemlje su započele dugi razvojni proces postajući turistička odredišta,

u nekim slučajevima iznimno zanimljiva i tražena, a to se ponajprije odnosi na Keniju i Tanzaniju. Nama, ljubiteljima ribolova s kraja, Afrika nudi jedinstvenu mogućnost: sačuvane obale, često nenaseljene po stotine kilometara, stroge propise za profesionalni ribolov i minima-

lan utjecaj malog lokalnog ribolova. Ako vam to nije dovoljno, dodajte velike oceanske struje poput Benguelske i Gvinejske struje bogate planktonom u kojima su stalno prisutne vrste velikih dimenzija što otvara mogućnost ulova iz snova kojeg ćemo se sjećati cijeli život. Stoga nas pažljivo slijedite u

ovom kratkom putovanju otkrivanja prekrasnih afričkih plaža.

Ekstremni ribolov Dovoljno je izaći iz Sredozemlja kako biste shvatili da je oceanski surf-casting, ribolov na plažama s jakim morskim strujama, trenutno najbolji ribolov

s obale. Prvi posjet je uvijek prilično traumatičan jer smo umorni od dugog putovanja avionom i zbog vremenskih prilika (vrlo jako sunce, česte oluje u ekvatorijalnim zemljama, jak vjetar na otocima). Naravno, nasmijava nas i sama pomisao da netko ekstremnim ribolovom naziva onaj s valovima i pjenom

u našem blagom Sredozemlju. To je iskrivljeno mišljenje nekih ribara zbog čega surf-casting, ribolov s kraja i s valovitim morem, može mnogima postati privlačan način ribolova. U prvom trenutku se čini da je tako, ali vrlo brzo se mnogi suoče s problemima koje svi vrlo dobro poznajemo: malo ulova, često za-

branjeni uvjeti, mnogo odjeće, upotreba specifične opreme, dugotrajno čekanje ulova ribe neodgovarajuće veličine. U prosjeku se u more izbacuju olovnice od 350 grama na nekoliko desetaka metara od vala koji se odbio od obale. Radi boljeg razumijevanja mogućnosti ribolova koje pruža afrički kontinent, moramo ponovno pomaknuti granice ribolova s kraja.

Morfologija Ribolov s kraja u Africi je posebno uspješan na obalama Maroka, izuzev Gibraltarskog prolaza, pa sve do zapadnih obala južne Afrike. Istočne strane Afrike nisu toliko bogate kao zapadne, a plaža gdje se uspješno može prakticirati naša omiljena strast ima uistinu malo. Razlog leži u morfološkoj razlici morskog dna i načinima ponašanja ribe. Nemojmo se zavaravati pa primjenjivati pravila ribolova na Sredozemlju na ocean. Na zapadnoj obali Afrike razlikujemo dva najčešća tipa plaža. Prva je plaža niske i najniže energije, s veoma finim pijeskom, ali s nagibom priobalja koji može varirati od

Spiker s velikim steenbrasom

Marina Krugher, namibijska reprezentativka sa galjeonom minimalno 7 do 8 posto okomito pa sve do 30 posto. Pijesak je toliko mekan da noga upada u njega skoro sve do gležnja. Oplakani dio plaže karakterizira jaka bočna struja koja se kreće u neposrednoj blizini

kraja, a koja nešto dalje uništava pješčano dno pretvarajući ga u mješovito tlo od pijeska i stijena. Kod ovih plaža srednja dubina varira od dva do deset metara. Zatim grebeni nestaju, a dno ponovno postaje pješča-

no i veoma duboko. Druga vrsta plaže više sliči našim plažama. Jedan veliki vanjski greben, obično dva dublja kanala (u nekim slučajevima ih može biti i četiri), različita udaljenost od obale, od 40 do 100 metara te gotovo bez skale s dijelom pješčanog kompaktnog sloja. Da budemo jasni - ne postoji bolja plaža od ove. Ocean se ne može ukalupiti, racionalizirati, treba ga uzeti takvog kakav je: velika količina vode koja mijenja karakter i izgled pri svakoj promjeni plime i oseke. Svaki dio dna ugošćuje različite vrste riba. Priobalje je bogato malim vrstama poput riba za mamac. To su područja bogata raznim hridima i prepuna životom tijekom dana, ali su odlična mjesta za lov predatora u zoru, sumrak i noću. Kanali su prave autoceste kojima prolaze razne vrste riba. Na nama je odabrati najbolju tehniku za vrstu koja nas zanima, tehnička rješenja koja će spriječiti zapinjanje ili pak omogućiti ulov živog mamca na 150 metara udaljenosti od obale. Duboke vode su idealna staništa velikih oceanskih predatora, ponajprije velikih morskih pasa. Kod ovog načina ribolova nije dozvoljeno pokušavati.

Vrlo rijetka vrsta: psi volonje teži od 100 kilograma Ovo nije ribolov za one koji žele pokušavati, već za one koji su se odlučili družiti s morem, koji imaju osjećaj za ocean, za one koji znaju što rade. Nemojte se zabrinuti ako je završni dio sajla od 1200 lb (600 kg) deblja od sajle kočnice vašeg bicikla. Treba izdržati protivnika koji sa zagrizom ostvaruje nekoliko stotina kilograma pritiska po centimetru kvadratnom. Ako želimo baciti predatoru mamac trebamo biti iznimno svjesni da u nekim područjima Afrike borba može biti veoma teška zbog ekstremne težine ulova, sunca, strašne vrućine i trenutaka gotovo nepodnošljivog napora!

Oprema Oprema koja se koristi za ribolov na afričkim plažama je raznolika. Na temelju našeg iskustva, savjetujemo vam da se opremite parom teleskopskih

štapova ili dvodjelnih dužine 4,20/4,50 metara koji stvarno mogu izbaciti 100 grama olova uz dva srednje teška mamca. Dakle, CW od dobrih 150 grama će biti više nego dovoljno. Veoma je važno imati brze štapove, s osjetljivim vrhovima s kojima ćete moći trenutno odgovoriti na udarac ribe. Prednost imaju čvršći modeli manje težine i to prvenstveno zato jer se ribolov ustvari odvija sa štapom u ruci na nekih pedesetak metara od obale. Rola treba biti srednje veličine s namotanom upredenicom od 30lb koja nam zbog neistezljivosti omogućuje trenutnu reakciju. S takvom upredenicom nam nije potreban shock leader, s tim da osnova predveza mora biti od žilavijeg najlona promjera 0,50 mm. Štapovi za teži ribolov obvezno trebaju biti dvodjelni, ali dovoljno lagani za rukovanje. Moraju biti savitljivi s ergonomskim ru-

kohvatom koji ne zamara ruku u dužem zamaranju ribe. Ovaj detalj će pomoći da se lakše borimo s ribom puštajući štapu da preuzme napor. Može se koristi i multiplikator od 50 lb,kapaciteta 400 metara najlona od 0,45 mm. Najlon mora imati malu memoriju i veliku otpornost na habanje. Multiplikatori mogu biti bez vodilice, sa čegrtaljkom i po mogućnosti s dodatkom magnetske kontrole kočenja. Oprema koja se koristi u Europi u nekim područjima Afrike nije dovoljna za borbu protiv velikih morskih pasa. Ribolovni centri kojima se obratite mogu vas opremiti štapovima izrađenim u južnoj Africi. Ipak treba pripaziti jer ti štapovi često nemaju mekani rukohvat tako da će skoro cijela borba s ribom počivati isključivo na vašim rukama. Onima koji žele loviti velike psine zmijozube ili pse pješčare, ribe koje često

prelaze 250 kg težine, savjetujemo da se fizički dobro pripreme i opreme se rukavicama i remenom za borbu.

Mauritanija Mauritanija je jedna od divljijih država Afrike i u prošlosti je bila meta najžešćim surf casterima. Odredište je poznato po najboljim mogućnostima za ribolov u Ombrina Boccadoro, naročito u južnom dijelu prema granici sa Senegalom. Velika je prisutnost ražopasa koji teško dosegnu velike dimenzije. Profesionalni ribolov je slabo razvijen, dok gradovi na obali žive od malog ribolova. Lokalno stanovništvo je dosta suzdržano i porijeklom je nomadsko iako je s vremenom većina stanovništva postala trajno naseljena. Na sjevernoj obali, koja gleda na Maroko, lako je naići na nezaboravne ulove velikih orada i šaraga. Ne

Na pijesak nasukani pas preporučamo vam ulaziti u unutrašnjost, naročito kod granica s državom Mali. Iz Italije se u Mauritaniju može doći sa svih većih aerodroma. Let traje četiri sata, a slijeće se u Nouakchott. U Mauritaniji se nalazi španjolski ribolovni centar kojeg možete kontaktirati putem web stranice www.canaryfishing.com

Kapverdski otoci Arhipelag Kapverdskih otoka nudi brojne mogućnosti ljubite-

ljima ribolova s kraja. Savjetujemo vam da posjetite otoke Boavista i Maio. Na prvom se nalazi međunarodni aerodrom, dok se do drugog dolazi na malo složeniji način. Prvo treba doći na otok Sal te novim letom koji traje oko četrdesetak minuta državnom zrakoplovnom kompanijom TACV slijećete na otok Praia, glavni grad Kapverdskih otoka. Potrebno je prespavati jednu noć u Praiai radi čekanja leta za Maio koji traje samo osam minuta.

Ribolovni centar u Hentaie’s Bay (Namibija), vlasništvo Simon McGowana www.tudcoolfish.com, dok u Na otoku Boavista se možete Maiou radi slavni Fulvio Montibaviti srednjim ribolovom na cone kojeg možete posjetiti na razne priobalne vrste ribe ili riinternet stranici www.maiofisbolovom na morske pse kojih hingclub.com. ima u moru plaže Curral Vheio. Najbolja područja za srednji ribolov su plaže Varandinha i Gvineja Bissau Joao Barrosa. Maio je najviše bogat morskim psima tako da je - Priroda je još uvijek netaknuta ribolov na te ribe tamo najrazvi- beskrajne šume i more bogato jeniji. ribom. U Boavisti se nalazi ribolovOvim riječima se opisuje Gvineni centar Tud Cool Fish kojim ja Bissau, zemlja koja se opoupravlja Talijan, a možete ga ravlja od dugog građanskog posjetiti na internet stranici rata. Područje za ribolov je arhipelag Bjagos koji se proteže duž obale Gvineje Bissau. Iz Italije postoje tjedni letovi za glavni grad Bissau iz Milana Malpensa i Rima Fiumnicino. U bivšoj francuskoj koloniji na otoku Rubane nalazi se međunarodni ribolovni centar, svjetski poznat, Acaja Fishing Club kojim upravljaju Frederique Dejuan i Georges Lenzi. Loveći s malih otoka ovog arhipelaga, od kojih su mnogi nenaseljeni, hvataju se veliki ražopsi, snapperi, hame i za one koji žele osjetiti uzbuđenje veliki psi pješčari, mlatovi i psine zmijozube. Za više informacija nazovite Frederiquea Dejuana na telefon 011 33 493339152 ili pošaljite e-mail na olivier@planetflyfishing.com

Togo

Spiker Krugher sa steenbrasom, ribom teškom dvadeset funti

Togo je relativno novo odredište ljubiteljima ribolova s kraja koje nudi mogućnost ribolova ražopasa, sklatova, giant treadfinova, crnoperajnih grebenskih, pasa dadilja i ogromnih

raža na još neiskorištenim plažama. Do Toga se stiže tjednim letovima iz Milano Malpensa do odredišta glavnog grada Lomè. U blizinina obali nalazi se opremljeni ribolovni centar Barakouda Fishing Club kojeg možete posjetiti na internet stranici www.barakouda-club. com.

Gabon Gabon je prava ribička novost. To je jedna od najsiromašnijih država, ali je politička situacija veoma stabilna budući da nikada nije bilo građanskih ratova ili sukoba lokalnih plemena. Iz Italije se dolazi direktnim letovima za glavni grad Libreville. S međunarodnog aerodroma se jeepom vozi prema jugu četiri sata, a zatim se kratkom vožnjom brodom konačno stiže do smještaja koji će vas doslovno ostaviti bez daha. Čvrste sojenice u cijelosti izgrađene na vodi. Put je uistinu naporan, ali vjerujte mi da vrijedi. Čim prođete kroz vrata sojenice, shvatit ćete da ste došli u raj. Svako jutro prije svitanja kuhar vam priprema bogati doručak, a potom vas vodiči vode na vožnju brodom koja traje trideset minuta na najneistraženije plaže ekvatorske Afrike gdje ćete bilo danju, bilo noću uhvatiti ogromne giant threadfinove, tarpone,

Veliki steenbras ulovljen u Namibiji ražopse, hame, barakude, king fisheve i lice. Jedini nedostatak su brojna cijepljenja koja obvezuju zainteresirane da dosta ranije isplaniraju put. Jedini vodič koji radi u Gabonu je Steven Krugher kojeg možete kontak-

tirati putem e-maila: angling@ iafrica.co.na.

Angola Također novo odredište, zemlja koja upravo prolazi kroz razdo-

blje brzog razvoja. Područje za ribolov nalazi se južno, u regiji Kawanza gdje Benguelska struja gubi jačinu. Do glavnog grada Luanda se može doći direktnim letovima iz Malpensa i Fiumicino, ali vam savjetujemo da se obratite njemačkim prijevoznicima koji nude letove iz Frankfurta i Berlina. S angolskih plaža se love ogromne raže, rekordne ražopsine, lice i hame koje su često teže od 15 kilograma. Ima i sivih morskih pasa i trupana u nešto manjim količinama, s obzirom na druge ribe. U Angoli rade dva profesionalna vodiča za ribolov, Simon McGowan kojeg možete kontaktirati na e-mail info@seaace.com.na te Spyker Krugher angling@iafrica.co.na.

Namibija

Pas bronze whaler težak 125 kilograma

Namibija je zasigurno nakon južne Afrike drugo po redu afričko odredište za ribolov morskih pasa. S beskrajnih namibijskih plaža gdje pustinja

Veliki primjerak Gulley Spotty Sharka od 30 kilograma ulovljenog na Jakkalaplutzu (Namibia) uranja u more, love se veliki trupci koji često prelaze kvintal težine. Ribolov je veoma izazovan, a koriste se jednodijelni štapovi s velikim multiplikatorima. Često se zabačenom cestom mora proći više desetaka kilometara plaže u potrazi za najboljim mjestom. Do Namibije se stiže iz Italije direktnim letovima za Južnu Afriku s jednim zadržavanjem. Savjetujemo

vam da idete njemačkom prijevoznom kompanijom Air Berlin koja svaki utorak leti iz Monaka do Windhoeka, međunarodnog aerodroma Namibije. U Namibiji su na snazi dosta strogi zakoni kojima se regulira ribolov i zbog poteškoća kod putovanja gotovo je nemoguće ne obratiti se ribolovnom centru. Savjetujemo vam Sea Ace koji se nalazi u Hantie’s Bay udaljenom šest

sati jeepom od Windhoeka, a kojeg možete kontaktirati preko njihove internet stranice www. seaace.com.na.

Južna Afrika Južna Afrika je glavno odredište onima koji žele doživjeti velike susrete. Trupani, psine zmijozube, psi pješčari, mlatovi i nešto rjeđe bijela smrt - velika bijela

psina. U Južnoj Africi je lov na morske pse česta disciplina. Ima mnogo centara gdje možete noćiti i koja vam nude profesionalne vodiče i odgovarajuću opremu. Mi vam savjetujemo da posjetite internet stranicu www.gofishmosselbay.co.za. Put za Južnu Afriku je veoma dug, ali postoje brojni letovi za Cape Town i Johannesburg iz većih europskih aerodroma.

Deset korisnih savjeta

Riba slon, uobičajen ulov u vodama Južne Afrike

Postoje neke jednostavne i osnovne mjere predostrožnosti koje vam mogu pomoći da izbjegnete neugodne situacije. 1. Izbjegavajte pokazivati nakit, vrijedne predmete i novac. Nemojte koristiti mobitel u autu sa spuštenim staklom u naseljenim mjestima i velikim gradovima dok ste na semaforu. 2. Izbjegavajte putovati sami, posebice noću u izolirana mjesta, kao i šetati ulicama i područjima koja su bez rasvjete. Izbjegavajte područja poznata po kriminalu poput zloglasnih dijelova grada i compaounds tj. siromašnih četvrti i predgrađa velikih gradova.

Xiareu a voracious - predator koji živi u vodama ekvatorijalne Afrike

Large bream 3. Izbjegavajte područja javnog okupljanja i narodnih skupova ili onih s političarima. Dobro je informirati se, ako je moguće, jesu li zakazani izbori ili važna sportska događanja u razdoblju u kojem planirate biti u zemlji. 4. Nemojte piti sokove sumnjivog porijekla s ledom ili poslužene u već otvorenoj boci. Do-

bro je jesti samo kuhano povrće ili voće za koje smo sigurni da je dobro oprano s dezinficiranom vodom. Za oralnu higijenu preporuča se koristiti mineralnu ili steriliziranu vodu. 5. U zemljama koje godinama izlaze iz sukoba i građanskih ratova izbjegavajte vožnju cestama i putevima koji nisu glav-

ni. U nekim zemljama (Angola, Gvineja Bissau) budite iznimno oprezni u pograničnim područjima koja su često minirana. 6. Ni u kojem slučaju nemojte slikati mostove, konzulate, ambasade, kontrolne točke i policiju, ministarstva i javne ustanove, elektrocentrale i energetske centrale, bolnice. Skoro sve

afričke vlasti ta mjesta smatraju osjetljivim ciljevima i fotografiranje istih može rezultirati gonjenjem za krivično djelo terorizma. 7. U državama gdje je većina stanovništa muslimanske vjere fotografiranje domaćeg stanovništva bez prethodnog odobrenja se smatra činom ve-

Bull shark

Dva krasna ulova ostvarena kod Cape Verde like neučtivosti koje može prouzročiti čak i nasilne reakcije. U perifernim područjima ili gdje je kontakt s turistima rijedak, potrebno je dobro objasniti upotrebu blica ukoliko ga koristite. Žene i posebice djeca se mogu

preplašiti. 8. Izbjegavajte putovati noću jer su uvjeti na cestama u Africi često neizvjesni, a rizik od nesreća s teškim posljedicama je visok. Ne postoje obavijesti o napuštenim prijevoznim sred-

Zora je u Africi najbolje doba dana za surf ribolov

stvima na kolniku, a prometni znakovi su u nekim zemljama često nesigurni ili čak izostavljeni tako da je rizik da se izgubite velik. 9. Upotreba, posjedovanje i krijumčarenje droga, čak i onih ko-

je se smatraju lakim po europskim propisima, je skoro uvijek zabranjeno i kažnjivo ozbiljnim kaznama koje predviđaju zatvor od nekoliko godina ili osudu na dugogodišnji prisilni rad. Slične kazne su određene i za prometne prekršaje, krijumčarenje i kupovanje oružja, seksualno zlostavljanje, prodaju maloljetnih osoba, navođenje i obavljanje prostitucije. Dobro je znati da je u nekim afričkim državama u kojoj žive muslimani na snazi zakon Shari po kojem su neke kazne, među kojima i one vezane za prostituciju (preljub), kažnjive smrtnom kaznom. Podrazumijeva se da brak počinje obećanjem žene. 10. U slučaju da morate imati sa sobom lijekove za smirenje ili psihotropne lijekove savjetujemo da uza sebe imate liječnički recept preveden na tri jezika (engleski, francuski i njemački jezik) gdje su točno navedene preporučene doze koje moraju strogo odgovarati onima koje imate uza sebe. U nekim afričkim državama se ovi lijekovi smatraju teškim drogama.

Vijesti

Yamashita varalice

amashita varalice su poznate su po svojoj izrazito lovno provokativnoj akciji. Za ovim se varalicama s dvadesetak metara dubine orade dižu pod samu površinu. Takva je lovnost logična posljedica detaljnog pristupa istraživačkog tima koji ih je kreirao. Zahvaljujući posebno konstruiranom stabilizatoru ne gube na akciji ni pri većim brzinama tako da su pogodne za većinu panulaških aktivnosti. Pored najtraženijih modela, Princess Maria u veličinama 70 i 90 milimetara, Duplex u dimenziji od 80 milimetra i Fake Bait u

veličinama 70 i 90 milimetara, u ponudi je i kompletan asortiman ovih, po mišljenju mnogih autoriteta, najlovnijih varalica. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Rak na saonicama

rijeme od hobotnica je upravo pred nama stoga raka na saonicama valja imati uvijek pri ruci. Saonice koje potpisuje Linea Effe u stanju su izaći na kraj s najvećom hobotnicom koju krije jadransko podmorje. Saonice su izrazito jake konstrukcije dok su kuke izrađene od inoxa. Imaju mogućnost podešavanja olovnog opterećenja (fiksno i slobodno). Saonice su provokativno crvene boje, a rak tamno crven, izrađen od meke gume. U ponudi su dva modela – od 15 i od 22 centimetra dužine. Maloprodajna se cijena kreće od 34 do 46 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Čizme Guy Cotten

izma glavu čuva, stara je maksima. Imati dobru čizmu na nozi važan je detalj kada je hladno a uz to pada kiša. Vrhunske čizme francuskog proizvođača Guy Cotten u potpunosti opravdavaju i potvrđuju ovu izreku. Čizme su izrađene od najkvalitetnijih materijala s tim da imaju i metalnu kapicu na vrhu što je itekako važno u radu s teškim teretima kao što su pune kašete na plivarici. Čizme imaju

prilagodljivi suhi uložak, žute su boje i koštaju 179 kuna. Plave su čizme nešto toplije, imaju kvalitetni protuklizni đon i integrirani uložak, a mogu se kupiti za 319 kuna. Oba su modela dostupna u svim veličinama. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

DTD viška panula

iška je panula tradicionalni alat bez kojega su na našem moru ulovi zubaca i gofa praktički nezamislivi. DTD-ove su viške panule izrađene od kvalitetnog hrastovog drveta, a imaju integrirana dva teflonska ležaja. Na panuli je 100 metara 1,00 milimetarskog najlona s tri Mustadove udice i olovom težine 0,5 kilograma. Na vama je da panulu naješkate i provučete po omiljenim poštama te uživate u borbi i zamaranju svoje ribe života.

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Ribolovni feljton

BIŠEVO -

tajanstveni otok spilja Napisao Neven Šerić, snimili Andrej Crček, Mladen Katavić, Neven Šerić, Gideon arhiva

ibiči koji love u Splitskom kanalu maštaju o ribolovu na Paklenjacima. Oni koji se ne usuđuju preko Viškog kanala maštaju o ribolovu u akvatoriju Visa, a kada jednom dosegnu Vis počinju maštati o Biševu, tajanstvenom otoku spilja. Kada se zaplovi kroz Splitski kanal u smjeru otoka Visa, prođu Splitska vrata, pa potom uz Vodnjake, najzapadnije otočiće u skupini Paklenih otoka, najsigurnija ruta za Biševo dalje vodi istočnom obalom Visa. Biševo je skriveno od pogleda sve do otočića Ravnika, kada se oplovi rt Polivalo. Iza rta se tada, na južnom obzorju, ukaže tamna silueta Biševa, otoka oduvijek poznatog po izvrsnom vinu i ribi. Ribi koja se i danas tamo do-

Sa zubacem na Biševu

100

bro lovi svim ribarskim alatima.

Na kraju svijeta Prije nego što se isplovi iz privjetrine istočne obale Visa te zaplovi Biševskim kanalom, koji omeđuju jugoistočni rt otoka Visa Stupišće i sjeverozapadni rt Biševa Parnikoza, treba se informirati o hidrometeorološkim uvjetima u kanalu. Ponekad su na tom mjestu valovi i vjetar bedem koji ne treba pod svaku cijenu forsirati. Pametnije je ostati u privjetrini do sljedećeg jutra te tada preploviti kanal i započeti s otkrivanjem Biševa. U Biševskom kanalu neugodni su svi vjetrovi koji pušu iz južnih i zapadnih smjerova. Najneugodnija je bura zimi s olujnim udarima. Biševo tada nestaje u sumaglici vjetra i morske posolice. Za takvih dana otok živi

nekim svojim, izoliranim, pučinskim životom, daleko od civilizacije. Samoća tada neraskidivo spaja sadašnjost s prošlošću u kojoj kao da je vrijeme stalo, tamo neke davne, davne godine... Komižani žale što Stvoritelj nije Biševo postavio zapadnije, u smjeru istok – zapad, umjesto položaja sjever – jug. Tada bi Biševo štitio Komiški zaljev otvoren vjetru i valovima koji su u tom akvatoriju konstanta. Biševo je tu gdje jest, Komiži na Visu tako blizu, a ponekad tako daleko. Upravo zbog ćudljivog mora u Biševskom kanalu ovaj otok je tek još jedan u nizu otoka za koji se kaže da je na kraju svijeta. Biševo je osim po vinu i po ribi poznato i po Modroj spilji i pričama o morskoj medvjedici, neobičnom morskom sisavcu koji je nekada obitavao

Sjeveroistočna obala

Škarpuni u podmorju Biševa

101

Pred ulazom u modru spilju u njegovim spiljama. Najljepši pogled na Biševo se pruža s komiške rive, u izmaglici jutarnjeg izlaska sunca i u kasno poslijepodne dok se otok kupa u čarobnim zrakama zalazećeg sunca. Četiri nautičke milje jugozapadno od Komiže, Biševo je za mirna vremena tek na pola sata plovidbe brodicom. Nagle promjene vjetrova i snažnih morskih struja u Biševskom kanalu razlog su zašto se i tijekom turističke sezone kanalom plovi uglavnom u ranijim jutarnjim i kasnijim poslije-

Vrtovi u podmorju Biševa

102

podnevnim satima kada oslabi maestral. Nautičare Biševo privlači mističnim pričama, ribolovnim poštama, jedinstvenom ljepotom pejzaža te osobitom gastronomskom ponudom.

Jutarnja magla Jutarnja magla na Biševu je posebno neobična pojava. Nastaje kao posljedica izdizanja toplog i vlažnog morskog zraka do otočnih vrhova, zbog inverzije temperature zraka. Vlaga se kondenzira stvarajući gust

oblak magle. Upravo je jutarnja magla ljeti na Biševu jedina vlaga koja napaja suhe vinograde iz čijih se škrtih grozdova dobiva nadaleko poznato crno vino s visokim sladorom. Tlo koje hrani lozu pjeskovito je i vapnenačko. Vinogradarstvo na Biševu je nekada bila važna djelatnost koja je hranila tadašnju otočnu populaciju od tristotinjak stanovnika. Život i događanja su bili organizirani u mjestu Poje koje se nalazi na nadmorskoj visini od 170 metara. Poje je sve do šezdesetih godina dvadese-

tog stoljeća bilo glavno otočko naselje. Pored vinove loze organizirano su uzgajali masline i smokve. Stara školska zgrada izgrađena je 1947. godine novcem koji su sakupili iseljenici s Biševa. No školsko zvono je u toj školi zvonilo tek petnaestak godina, a škola je zatvorila svoja vrata 1961. godine, nakon posljednjeg velikog egzodusa stanovništva koje je zapalo u neimaštinu. O tome piše Cvitanić u svom djelu “Prirodna obilježja otoka Visa, Biševa, Sveca, Pa-

Neobičan oklopnik u podmorju Biševa

Šargi se dobro love pod zapadnom obalom

Iz Modre spilje

Biševo - otok spilja

Vegetacija Biševa

lagruže i Brusnika“, objavljenome 1968. godine. Stare drvene školske klupe i danas se nalaze u zapuštenoj zgradi, s urušenim i oronulim stropom. Od 1961. godine na otoku se

dječji smijeh čuje samo tijekom ljetnih mjeseci kada unučad preostalih, rijetkih stanovnika Biševa svojim djedovima i bakama dođu u posjet. Ljeti Biševo ožive i turisti tako da su

Panorama rt Polivalo, Viški škoji i Viški kanal

skromni kapaciteti smještaja u domaćoj radinosti u potpunosti popunjeni tijekom srpnja i kolovoza. Oni koji otkriju Biševo redovito se vraćaju. Među njima je i veći broj sportskih ribiča iz

Hrvatske i inozemstva jer otok nudi mnoštvo dobrih pozicija za ribolov s obale. A tek, ako je kojom srećom pri ruci i kakav manji pneumatski čamac s motorom... S domaćinom se uvijek

Rt Pernikoza

103

može dogovoriti najam brodice i zajednički odlasci u ribolov. Na Biševu svi love ribu. Usprkos tome još je uvijek ima.

Robinzonski turizam Biševo putniku namjerniku doista ima što pokazati, i u podmorju i na kopnu. Arheološka istraživanja koncem devedese-

Biševski kanal

104

tih godina su dokazala da je na otoku postojalo staro svetište, građeno u grčkom stilu. Na temeljima tog svetišta u 16. stoljeću je izgrađena crkva koja je kasnije srušena tijekom gusarskih razaranja po ovome otoku. Gudure i otočni procjepi ni do danas nisu detaljno istraženi pa se pojedini turisti ovdje učestalo zabavljaju lovom na skriveno gusarsko blago. Nakon povla-

čenja gusarskih družina iz ovoga akvatorija na otoku je izgrađena nova crkvica koju turisti i danas redovito posjećuju. Na Biševu stalno boravi tek nekolicina stanovnika. Ukupna površina otoka je 5,8 četvornih kilometara. Najviši vrh otoka je 240 metara visoka Straženica. Do vidikovca se stiže za 45 minuta hoda poljskim putem iz otočnog pristaništa Porat. S vi-

dikovca se pruža pogled u svim smjerovima i dobro je ishodište za planski obilazak otočnih rubova i litica. Zahvaljujući posebnim prirodnim ljepotama Biševo je tijekom proteklih desetljeća često bivalo turistički otkrivano. Nakon turističkih posjeta bi ponovno padalo u zaborav. Osamdesetih godina 19. stoljeća Biševo su organizirano posjećivali članovi Bečkog turističkog kluba, a turistička promocija otoka u Austriji započela je objavljenim člancima baruna Eugena Ransonneta, bečkog slikara, putnika i avanturista. Barun Ransonnet je veći dio godine plovio Jadranom te tako otkrio Biševo i njegove ljepote. Biševska turistička svakodnevnica još je i danas skromna ponudom. Ako se izuzmu prirodne ljepote, izvrsna riba i još bolje vino i maslinovo ulje, ostaju šetnje do atraktivnih vidikovaca na klisurama pod kojima pjeni more. Mogućnosti smještaja su ograničene, ali svim turistima robinzonskog duha Biševo predstavlja jedinstven lokalitet, kako po prirodnim ljepotama, tako i po gastronomskoj ponudi malih obiteljskih ugostiteljskih objekata.

Vijesti

DAM Flash Light

ravovremena dojava pomaka na potopljenom dijelu ribolovnog pribora ključni je detalj o kojem nerijetko ovisi ishod ribolova. Postoje razni dojavljivači ribljih aktivnosti no jedan od najstarijih i najpouzdanijih je klasična svjetleća ampulica koja se jednostavno pričvrsti za vrh štapa. Vidljiva je izdaleka a svako po-

AKCIJ A -25%

micanje vrha štapa popratit će i pomicanje svjetlosne ampule. DAM flash light su trenutno na akciji od -25 posto što bi bilo mudro iskoristiti. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Stella 10000SW

ajnoviji model poznate Shimanove serije Stella rola predstavlja pravo remek djelo. Rola Stella 10000SW je naoružana s 14 vrhunskih A-RB nehrđajućih ležajeva koji se brinu za savršen i besprijekorno miran rad pri najvećim naprezanjima. Rola ima prijenos 5,8:1, a teška je tek 630 grama što je čini savršenim izborom i za najekstremniju ribolovnu disciplinu, vertical jigging. Špula je proizvedena hladnim prešanjem aluminija na što je dodana i keramička obloga čime je ostvarena visoka rezistentnost na sol i mehanička oštećenja. Pored svega navedenog rola ima i izrazito pouzdan i jak kočioni mehanizam.

Stormove varalice

torm, Storm, Storm... vobleri, silikonci, hibridi… Ako vam trebaju, trebali biste znati da je u trgovini Fish & Fun u tijeku akcija pri kojoj kupovinom dvije Storm varalice treću dobivate gratis! Da dobro ste pročitali, tri za cijenu dvije. U ponudi je doslovno cijeli Stormov program tako da i najveće cjepidlake i perfekcionisti mogu s lakoćom pronaći model

AKCIJ

koji odgovara upravo njima i lovini koju očekuju. Silkonci za spori god, hibridi za brži, vobleri za teturavi… Jednom riječju – Storm! Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 Telefon 01 / 3878 - 331

Cool Tribordo II

vaj je štap namijenjen ribolovu iz brodice. Dostupan je u pet veličina – 1,50, 1,80, 2,10, 2,40 i 2,70 metara. Težina izbačaja se bez obzira na model kreće od 80 do 140 grama, dok se transportne dužine štapova kreću od 0,80 do 0,95 metara. Štap Cool Tribordo II je izvrsno balansiran što u potpunosti dolazi do izražaja pri maksimalnom opterećenju. Tako će ovaj štap u trenutku kada se čini da je došao do krajnjih granica izdržljivosti otkriti uistinu

impresivnu rezervu snage. Štap ima osjetljiv puni vrh s kojim je lako detektirati svaki pomak na drugom kraju. Maloprodajna cijena ovih štapovakreće od 107 do 198 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

105

Rič ribarska

KORDE i fumade Napisao i snimio Boris Bulić

svakon se normalnon mistu na našoj Rvackoj obali sva kulturna događanja događaju liti. To je normalno jerbo je lito krcato furešta i svaki koji ima i zrco soli u glavi zna da je to pravo vrime za činiti šimiju od sebe. Posli kad furešti parte moš ti parlati i šprekati koliko te voja ma nemaš kome. Zato se u svakon normalnon mistu sve što se triba pridstaviti pridstavlja u lito. Je, to van je tako u svakon normalnon mistu, u svakon, pazite, u svakon mistu osin u našen. U našen van mistu liti bude dikod koji kažin od fešte, ma je sve to šuć-muć pa prolij. Pravo kulturno događanje kod nas počinje negdi u jedanajston misecu kad su svi furešti već pošli.

106

Istina, ostane dikod koji Kinez, ma je to zanemarivo. Krenu prvi sastanci, dogovori, zapisnici, izborna skupština, rukovo’stvo… Onda dođe Božić i Nova, pa Tri kralja, što ostavlja ka neku bužu u toj našoj kulturi jerbo se za to vrime ne nalazimo. Ali kad prođu Tri kralja, sastanci i probe budu i tri puta u šetemanu. Što kakove probe? Probe za prictavu, e! To van je naše kulturno događanje. Koji gušti… U kapotima i jaketama oko grijalice… Znan, znan… Sa’ ćete me pitati zašto to ne radimo liti. Lipo san van reka da smo kulturni samo za sebe i da fureštima ne damo njanci zrco naše kulture. Neka îdu našu ribu i piju naše vino ma in našu kulturu ne damo! To se zove lokalpatriotizam, ako niste znali. E! Mi van nismo ka oni glumci

u velikin mistima koji imaju mi’jun predstava pa biraju – sa’ ćemo ovu, sa’ ćemo onu. Ne! Mi smo još prin više od deset godišć našli našu prictavu koja odgovara i nama i našen mistu i mi tu našu jedinu prictavu svake godine uigravamo, probajemo… A probe, probe… To je ono za što nas osan cilu zimu živi. Ustvari triba bi reći devet jerbo je i kogo Nevio uvik s nama. To van vako bude. Prvo se okupimo oko šes’ uri u prostorijama komiteta. Je, znan ja da više toga nema, i da bi tribalo reći sindikalne društvene prostorije, ma je ime ostalo pa i stari i mladi tu bužu zovu komitet. Dakle, okupimo se prvo u konobi, pa za deset minuti u komitetu di Nevio oma počne licitirati: - Ala, ala, mučite malo. Vamo svaki po deset kuna…

Sad se dogodi da neko i nema kod sebe, ma Neviu to ne smeta. Na idućoj će probi on tome zaboravnon uzeti dvajes’. Da objasnin, Nevio ne glumi i ne nastupa u našoj prictavi ali je na svin probama najredovitiji od svih nas. On sakupi po tih deset kuna ma ne ide u butigu. On je tamo već bija i sve nabavija. Plin i rešo su još od prin na svon mistu i u šes’ i po fažol se već kuva, pa Nevio more sisti i gledati nas kako uzimljemo rekvizite, mačeve i koplja i štitove i kako se bunimo, vičemo, umiremo i jope se dižemo. - Ne dan moju zemju. Na njoj san se rodija, na njoj ću i krepat! – viče Ruđi. - Ruđi, tribaš reć’ umrit a ne krepat. Je izgledaš ka praščina, ma si isto čovik, a čovik ne krepaje nego umire, ti me kapiši? – oma

korigira Venko koji je ka, ajmo reć’ kordinator cilog događanja. Ispravija je Ruđija pa dižući mač i sam progovara svoju ulogu: - Je, dobro govoriš brate moj! Ako triba život ćemo dati. Za našu zemlju oba ćemo krepat! Onda stane, spusti mač, obori glavu pa pogleda u nebo, prokune u sebi i okrene se prema Ruđiju koji pokušava ostati ozbiljan. - Da krepat… Si čuja što san reka? Ciloga si me spizdija! Zbog tvoji’ munještina više ni san ne znan što govorin. Nevio oće li to? - Evo još kvarat ure. Sad san stavija kobasičine… - odgovara Nevio što znači da će ta proba trajati još petnajs minuti. U principu svaka naša proba traje toliko koliko Neviu triba dok zgotovi spizu. Kad me ona moja štriga pita kad se vraćan, moran kalkulirati. Ako je fažol, onda za dvi i po ure, ako su tripe, za dvi, ako je neka lešada možda za uru i kvarat… A sve zbog kulture. Tako je bilo svake pa i ove godine. Cilo se misto okupilo u glavnoj školskoj dvorani. To sad zovu za tjelesni. Dica iz škole su te subote još od podne nosila katrige, što iz razreda, što od doma. Stari Jerolimov je za tu priliku isto da katrige iz konobe. A što će mu katrige kad u konobi te dvi ure ionako nikoga neće biti. U prvome su redu sidile naše štrige. To smo se još davno dogovorili da je najbolje da one sidu u prvon redu da nas posli ne pitaju što je ko reka ili kako je Ruđi jope živ. Onda su sidile žene s manjon dicon, pa none i pokretni, pa onda muški i na kraju dica koliko in katriga ostane. Oni što ostanu bez katriga rasporede se sami ozada i sa strane. Ugasilo se svitlo i svi su oma ka sav kulturni svit zapljeskali. Na pozornicu je prvo izašla naša gracka limena glazba pa su otrubili i izbubnjali dvi tri pisme koje niko nije zna. Posli su objasnili da je to danas puno moderno. Onda je doša zbor iz osnovne škole s onin ridikulon koji in pridaje glazbeni pa su pivali isto neke live pisme koje

jope niko nije zna. Poslin je doša mali Mario koji je recitira neku svoju pismu o moru i materi, ali to niko nije krivo gleda jer je to normalno da njegovu pismu koju je sam napisa niko ne zna. Osin toga, Mario je još dite, a ko je vidija da se na dite krivo gleda i to još zbog neke pisme? A onda je izaša i Venko, sta nasrid pozornice, poklonija se i reka: - Nikon ne dan zemju! Oma su svi zapljeskali, još jače nego prije. Onda je izaša Jole obučen u kotulu s mašklinon u ruku i počeja ka fol kopati po bini. Mi smo drugi stali na kraj pozornice i glumili ka skup seljaka koji se nešto ispo glasa pripiru. U dvorani muk. - Jadna ti san bidna! Kopan, kopan, a znan da će mi uzeti i ovo malo zemje što mi je ostalo od mog pokojnika! - Jače! Ne čuje se! – zaurla je neki mulac iz zadnjeg reda. A lipo smo mu govorili da mora vikati da ga oni u zadnjen redu mogu čuti ma je on jope, ka i uvik sve izmlija samo sebi u bradu. Jole je ispo’ oka pogleda u kantun odakuda je doša glas, a srića pa je doli u publiku bija mrak. - Jaaadna ti san biiidna!!! Kopan, kopan, a znaaan da će mi uzeti i ovo maaalo zemje što mi je ooostalo od mooog pokooojnikaaa!!! Je sad čuješ šimijo? Je sad čuješ? A?– Jole je zaurla da se čulo lipo do rive. Svi smo zamrli. U publici muk. - Što se tebi dogodilo? Oli si se udrila? – uletija je na pozornicu Venko. Svi smo stali, a Jole se diga i cili zbunjen širon otvorija usta. Da objasnin. Kad je Jole izbalija ono o tome da je bidan i da kopa, kopa, onda je Ruđi triba nas napustiti, doći do Jole i pitati: - Mamo, mamo, zašto si mi žalostiva? Ali kad je Venko vidija da se Jole zaškarpunija, uletija je prije Ruđija da bi drža Jolu pod kontrolon, onako ka, izbliza. - Molin? – procidija je Jole ispo glasa. - Jesi se udrila? – ponovija je Venko i livin okon da publika ne vidi mignija Joli, koji je napokon

skužija da Nevijo inprovižira. - Aaaaa… Nisan, nisan, nego… - cili se zbunija jerbo bidan nije zna šta bi reka. On je naučija da kad Ruđi dođe triba samo još više žaliti i kviliti, i da ništa ne triba objašnjavati. Da stvar bude gora i publici je bija muk tako da se sve čulo. A onda se jope prodera oni isti mulac: - Jače, Ništa se ne čuje!!! Bidni Venko, da ste vi njega vidili. Cili se svit njemu srušija. Toliko je ublidija da smo mislili da će se srušiti. A kako i ne bi? Sve je išlo jeno za drugin u dvi sekunde. Kad je oni mulac nako škiknija, Joli je pala koltrina na oči. Zaškarpunija se i ispravija, diga ruku s onin mašklinon i baš kad je tija zaurlati pâs mu se odveza pa mu je desna cica propala ispod kotule. Prova je zadržati livu ma mu je i ona sklizla. A lipo smo mu govorili da uzme ređipet jerbo cice koje smo mu napravili neće moći same stati. Cila se dvorana zacipila od smija. Venko je gleda u plafon, a Jole od bisa i sramote nije zna di bi sebon. Da mu je bilo uvatiti onoga mulca… Zakoračija je prema doli, u publiku, pa se vratija, pa jope zakoračija, a tlak i cukar na šesto. Uspija se nekako skontat, pa se okrenija i izletija na zadnja vrata. Publika je plakala od smija, a mi smo grcali. Neko je zapljeska pa je aplauz krenija po ciloj dvorani. Je Venko u jednon trenu diga ruke da bi ka nešto reka, ma to se više nije moglo obuzdati. A onda je neko upalija svitlo i otvorija velika vrata pa su ljudi polako počeli izlaziti. Za manje od pet minuti dvorana je bila prazna, a nas osan, na pozornici. Venko blid ka krpa, nikako da dođe sebi. - Što sad? Ćemo vode stati cilu noć?- Nevio je brisa suze od smija. - Ne moren virovati… - Venko je bija u šoku. - A jesi i ti munjen. Što ne moreš virovati? - Jope je sve upropastija. - A ti ka da nisi zna da će vako biti? - Ma nada san se. - A jesi munjen. Pa znaš kakovi

je Jole. - Ma znan, ali jope. - A publika je to lipo primila. Jesi vidija kako su guštali? - Je, Šimica se skoro zapišala od smija. Lipo se vidilo kako stiska. - Je, je… A jesi vidija Jakova? Mislija san da će mu biti zadnje. - Ma jeste vi munjeni? - nije se da Venko. - Prictava je propala! Razumite vi to? Pro – pa – la!!! - Ma fermaj! Ni ništa propalo i sve je nako kako triba biti. Svake je godine isto i svake godine jedino tebi moramo sve isponova objašnjavati. Zašto prictava nikad ne dođe dalje od pet minuti? Jedino je prije tri godine došlo do onoga kada Frane kaže da mu je blitva povenula, a onda je Jole popizdija jerbo mu je neki mulac reka da mu cice nisu jednake. Ljudi ne dolazu na našu prictavu zbog ‘Zemje’ nego zbog Jole. - Ma znan, reka si mi već. Ma san se nada. Znaš, kultura i te svari… - ‘Vo je naša kultura, Venko. ‘Vo! Ne ‘Zemja’ nego Jole i njegove kratke korde i fumade. To smo mi! - Ma daj Venko… - javija se i Ruđi. - Uvik istu kozu muzeš. Koja kultura, koje monade? La commedia e finita! Idemo naći Jolu pa u konobu. Sićaš kad smo ga ono napili i nagovorili da prova ređipet što smo ga debeloj Zorki sa điramola ukrali, pa je sa Coton tija balat? To bi tibalo ponoviti – ubacija se i Joja. - Je, dobro govoriš. - Nevio nas je sve gura vanka. - Popićemo koji žmul, baciti na karte, možda padne i pisma, a sutra jope po staron. Svaki svoju katrigu i ala, ala… Jerolimov nas čeka. Ala, ala… Koja kultura ljudi moji? Sve je ovo samo komedija. A ova je finila. Idemo po novu. Izašli smo vanka. Bija je škuri, a i mularija je razbila svitlo na palini tako da se baš ništa ni vidilo. Samo se čuja škalj kako biži ispod postola dok smo zakaputani žurili prema konobi. Neko je zapalija španjulet. Ima pravo Nevio. Sve je ovo samo velika komedija. Ništa drugo nego cice, korde i fumade…

107

Čvorovi

SIGURNI čvor

Napisao i snimio Boris Bulić

M v

eđu panulašima postoji niz tajnih čvorova koji garantiraju savršenu akciju varalica, uz nepromi-

jenjenu nosivost osnovne strune. Naravno, većina je tih čvorova tek varijacija na osnovne, no ipak se dogodi da među njima iskoči poneki pažnje vrijedan. Upravo je takav slučaj s ovim

te je kao takav pogodan i za vezivanje popularnih cyrcle hook udica. Prilikom fotografiranja je radi preglednosti korištena deblja plastična uzica.

Sigurni čvor 1

Ponajprije se formira obični čvor koji se ne zateže do kraja. 3

Sada se kraj strune treba provući kroz prethodno formirani obični čvor koji se nakon toga malo dotegne.

108

sigurnim čvorom. Formiranje je vrlo jednostavno, a primjenjivo je na sve varalice kao i na neke spojne elemente, primjerice na zoguline. Čvor omogućuje slobodan hod vezanog elementa

Kraj strune se provuče kroz element koji se vezuje, u ovom slučaju ‘oko’ varalice. 4

Slobodnim se krajem strune formira još jedan obični čvor, no ovoga puta tako da kroz njega prolazi osnova predveza.

Sigurni čvor 5

Sada je potrebno zategnuti oba čvora koji će nakon zatezanja biti udaljeni nekoliko centimetara.

Pažljivim dotezanjem čvorovi se trebaju približiti nakon čega je sigurni čvor gotov.

109

Oprema

SHIMANOVE VARALICE Inchiku i Kabura Napisao Mladen Marković

ove japanske tehnike ribolova polako dolaze na naš Jadran, a nije tajna da su se mnogi okušali u njima čim se čulo za njih. No jednako tako mnogi su i momentalno odustali od tih tehnika jer je za njih potreban poseban pribor, a uz pribor važan je faktor elektronika o kojoj možete čitati u članku Simonea Binia, jednog od najboljih talijanskih jiggera. Nije ni tajna da neki naši ribiči vrlo uspješno love ovim novim tehnikama, no uz pribor i elektroniku važan faktor su varalice. Zapravo, još pošteno nismo savladali ni jiggove, a već su došle nove varalice, kao što je Kabura i Inchiku. Pošto je to tek početak ovog načina ribolova kao i uvijek nastaje neka praznina jer se početne količine odmah razgrabe, a uvoznici nemaju hrabrosti uvesti veće količine dok se ne uvjere da će se to ipak kupovati. Tako su prvi jiggovi nestali iz onih rijetkih prodavaonica koje su ih imale i dugo smo morali čekati novu količinu. Jednako je tako i s kaburom i pojedinim inchiku varalicama koje su nakon prvih malih količina također planule. No, problemu je kraj i svi koji žele probati ove nove tehnike konačno imaju priliku kupiti cijelu paletu Kabure i Inchiku varalica. Shimanove varalice su stigle Informacije Informacije u Hrvatsku i mogu se kupiti u zagrebačkoj prodavaonici ribolovnog ŠKORPION DNC pribora Škorpion. Uz njih stigle su i rezervne suknjice te Shimanovi 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Butterfly jiggovi i skosavice. Što je jigg? Što je kabura? Što je InchiTelefon 01 / 2322 - 515 ku? Jigovi, Kabura i Inchiku su varalice za lov velikih predatora i uz malo vježbe zaista fenomenalno love.

110

111

Vijesti

Smart SW 460 FD

vi ljubitelji udičarenja iz barke u ovoj će roli pronaći pouzdanog saveznika. Role Smart SW su dostupne u dvije veličine - Smart SW 460 FD i Smart SW 479 FD. Opremljene su sa četiri kuglična ležaja, a jednim okretom ručice uvlače 93, odnosno 103 centimetra. Rola ima relativno malo kućište s karakteristično metalik plavo sivim kalemom. Maloprodajna cijena ovih rola je, ovisno o modelu 265, odnosno 279 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Nove Trabucco varalice

Quantumov rod-pod

a sve ljubitelje lova pridnenim postavama, takozvanim fermama, neophodna stavka je uvijek koristan rod-pod, nosač štapova koji se u tren oka može prilagoditi bilo kakvom terenu. Quantumov rod-pod izrađen je od kvalitetnog inoxa što znači da je otporan na more i sol koji inače s lakoćom izjedaju sve metalne

Vezač udica

rabucco ne prestaje s iznenađenjima. Nova serija Trabuccovih varalica namijenjena je doslovno svim ribama. Izbor je toliko velik da pokriva sve oblike panule i spinninga. Izdvojili smo samo manji dio. Posebno su atraktivni silikonci Twin Tail po cijeni od svega 3,95 kuna po komadu. Varalice Magnum Craft od 110 milimetara i 16 grama koštaju 51,19 kuna, popperi Jumpin Jabber od 130 milimetara i 55 grama koštaju 47,82 kune, a varalice namijenjeInformacije ne light kaburi Lait Jig Madai od 40 grama koštaju 42,48 kuna. Uz MIKELI TRADE standardnih 10 posto popusta na 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a gotovinsko plaćanje kupovina Telefon 023 / 224 - 860 postaje pravi gušt.

112

tonfov vezač udica omogućuje jednostavno i brzo vezanje udica bez ikakvog oštećenja strune. Naime, uz svu pažnju koju posvećujemo vezivanju udica često se događa da nakon vezivanja dio strune neposredno uz udicu ostane zbrčkan. S ovim alatom do toga ne dolazi. Potrebno je samo pratiti detaljne upute unutar pakiranja ovog alata i već nakon nekoliko navezanih udica rad s njim postaje rutina.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

AKCIJ A -25%

dijelove ribarske opreme. Rodpod je jednostavne izrade, lako sklopiv sa četiri teleskopski podesive noge. Trenutno je na popustu od 25 posto. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

MARIA OPREMA za vertical jigging Napisao Mladen Marković

ove japanske tehnike ribolova donijele su i nove varalice tvrtke Maria koje su sasvim sigurno u samom vrhu ponude. Maria jiggovi su se kod nas odmah udomaćili jer su vrhunske kvalitete, velike lovnosti, a cijena im je najpovoljnija kada govorimo o jiggovima iz prve lige. Dakako, na tržištu ima jiggova koji koštaju ispod pedesetak kuna, no tu se radi o jeftinim kopijama čija je lovnost upitna i nisu vrijedni spomena. Zagrebačka tvrtka Škorpion je daleko najopremljenija prodavaonica ribolovnog pribora u Hrvatskoj, a tome svakako doprinoInformacije Informacije si činjenica da je ovih dana stigla kompletna paleta Marijinih jiggova, štapova i svega ostalog potrebnog za ovu atraktivnu ribičku disciplinu. Uz već standardne Metal Flickere i Blue Flame ŠKORPION DNC tu su i Mucholucir jiggovi namijenjeni lovu lubina, a ne nedostaje ni sitnog pribora kao što su rascjep10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 ke, prsteni, udice i fluorokarboni. Ovog trena to je najveća ponuda Maria opreme za vertical jigging u Telefon 01 / 2322 - 515 Hrvatskoj.

Fishing shop

TAMARACOm -

Trgovina Ribolovac Napisao i snimio Mladen Marković

vrtka iz Čavla Tamaracom dobro je poznata slatkovodnim i ribičima na moru. To nije neka novost pošto u svojim prodavaonicama nudi obilje ribolovnog pribora i opreme. No novost je da je u Rijeci otvoren novi punkt i to ni manje ni više nego na ulazu u riječku peškariju, što je samo po sebi znakovito. Oni koji će tražiti neki velebni prostor bit će poprilično iznenađeni, jer se Trgovina Ribolovac nalazi na samom ulazu

114

u peškariju i male je kvadrature, za razliku od Tamaracomove prve prodavaonice. Kvadraturom mala ali izborom vrlo atraktivna prodavaonica cilja na riječke ribiče, no i na sve one koji se zateknu na tržnici i peškariji. U ovoj prodavaonici imate priliku usput kupiti sve što vam treba za ribolov, ako ne stignete otići do svog standardnog prodajnog mjesta. Prodavaonica je mala, ali je sve pregledno, a sam izbor robe je lukavo postavljen, tako da bez nekih dugih razgledavanja odmah uočite baš ono što vam treba.

A što možete odmah vidjeti? Naravno da na tako malom prostoru ne mogu biti izloženi svi štapovi koje Tamaracom standardno nudi u svojim prodavaonicama, no Trgovina Ribolovac nudi sasvim pristojan izbor. Kada se radi o rolama i drugom priboru, e tu je već druga priča. Naime, Tamaracom je dugogodišnji uvoznik

poznatih brandova Colmica, Lineaeffe, Seaguara, Alceda, Triane, Ragota, a po novom Rapale i Shimana. Ne treba spominjati da u ovom malom prostoru zapravo možete kupiti sve proizvode spomenutih tvrtki. Dakako, uz ribolovni pribor tu je i sva ostala oprema od olova, najlona, varalica... Vidjeli smo veliku paletu

115

varalica i skosavica poznatih tvrtki, od ranije spomenute Rapale i Yo-Zurija, Marie, DTDa, Delande, Ragotovih pješčanih jeguljica te Civelixa. Jednako je tako impresivan broj i paleta najlona od čuvenog fluorokarbona Seaguar, a tu su i Momoi, Colmicov Power, zatim Yo-Zurijevi monofilamenti, Sufix, Ninja, Linea Effe. Zapravo svi najloni koji nešto znače u ribolovu. Jednako tako u ovoj maloj prodavaonici možete naći odličan izbor udica, i to ponajboljih - Owner i Mustad. Što se još može naći u ovom malom prostoru? Za-

116

pravo ništa više jer smo upravo nabrojili sve od pribora i opreme što jednom ribiču treba. Ili da ipak kažemo da je to mjesto gdje možete naći i kutije za sav taj pribor i opremu, ili ribarska i ribička odijela za kišu, ili parangale, ili vrše... Ne nije potrebno. Najbolje da svratite na riječku peškariju i tamo se sami uvjerite što sve nudi Trgovina Ribolovac. Informacije TAMARACOM 51000 Rijeka, Zagrebačka 17 Tel. 051/ 312 - 002

Svijet nautike

NIKAD LAKŠE DO Key Larga 22 M

alena otvorena plovila stvorena su za dnevne izlete i sportski ribolov. Upravo takve brodice Sessa Marine u svojoj Open liniji pruža avanturistima i zaljubljenicima u more i sunce. Oni koji žele pouzdano, praktično i brzo plovilo sigurno su već odavno primijetili model Key Largo 22. Atraktivan izgled ovog 6,45 metarskog plovila upotpunjavaju prostrani kokpit i iznimno

veliko sunčalište. Od sada Interadria SC u svojoj ponudi osim novih ima i bogato opremljena rabljena plovila ovog modela. Dovoljno je istaknuti standardnu opremu koja obuhvaća sljedeće: kompas, komplet jastuka, tuš, navigaciona svjetla, pramčani

kliznik sidra, automatsku pumpu za santine, držače štapova za ribolov, ljestve za ulaz u more, prekidač baterije i električna sirena. Sva rabljena plovila u ponudi Interadrie SC ispitana su i provjerena od strane stručnog i visokokvalificiranog osoblja. Budućem se vlasniku isporučuju u besprijekornom stanju, pa svatko može biti potpuno siguran u ono što kupuje. Tu činjenicu potvrđuje garancija koju Interadria SC daje na svako rabljeno plovilo iz svoje ponude. Valja naglasiti kako svaka brodica ima urednu servisnu knjižicu s jasno definiranim održavanjem, besprijekornu tehničku ispravnost i potpunu dokumentaciju.

Key Largo 22’ OPEN Dužina

6.45 m

Širina

2.48 m

Gaz

0.38 m

Motor

Honda BF 130

Rezervoar goriva

200 l

Godina proizvodnje

2001.

Boja trupa

Bijela

Oprema

bimini tenda, tenda za cijeli brod, radio CD s dva zvučnika, dvije baterije, električni sidreni vinč, rezervoar za živu ješku

Key Largo 22’ Deck Dužina

6.45 m

Širina

2.48 m

Gaz

0.38 m

Motor

Yamaha F 150 AETL

Rezervoar goriva

200 l

Godina proizvodnje

2008.

Boja trupa

Ocra

Oprema

bimini tenda, pokrivka za konzolu, radio CD s dva zvučnika, dvije baterije, nosač pomoćnog motora, električni hladnjak, stol u kokpitu

Informacije INTERADRIA SC d.o.o. 51215 Kastav, Ćikovići 73 C Tel: + 385 51 705 563

Vijesti

Najveće puškice Jinkai

ig game je disciplina u kojoj je na ispitu svaki djelić opreme. Dovoljno je da mali detalj poput čvora nije savršeno vezan i sve može poći po zlu. Upravo stoga većina biggejmaša ne vezuje komplicirane čvorove već koriste puškice. No adekvatne puškice nije uvijek lako pronaći. Srećom, tu je Škorpion, najopremljenija ribolovna Aladinova špilja. Jinkai puškice koje

su jednako kvalitetne kao i svi ostali Jinkai proizvodi, ovdje možete pronaći u svim dimenzijama. Posebno su tražene puškice veličine A za najdeblje najlone i najveće ribe.

ikeli Trade je popunio svoju ionako bogatu ponudu rola. Nove Trabuccove role pronaći će svoje ribolovce jako brzo jer je riječ o kvalitetnim proizvodima po vrlo umjerenim i razumnim cijenama. U ponudi je surf rola Zeon XT Surf 8000 za 312 kuna, nešto manji model Qosmio GT 8000 za 430 kuna, mala rola Zeon XTF Micro 110 za 82 kune te još jedna mala rola Asahi MFP 510 za 182 kune. Valja naglasiti da Mikeli Trade daje 10 posto popusta na gotovinsko plaćanje što ove role čini još povoljnijima.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Abu Garcia Cardinal

opularna serija rola Cardinal Freespool je za 2010. godinu potpuno obnovljena. Uz sve ostale poboljšane specifikacije, tijelo role u kombinaciji s novim dizajnom će vam pružiti rolu odlične kvalitete i performansi. Dostupna je u dvije veličine - serija 400 i serija 500. Odlikuje ih aluminijski kalem, debela vodilica najlona, te 5+1 odnosno 8+1 ležaj. Prijenosni omjer im je 4,8:1, a na kalem stane 300 metara najlona promjera 0,35 milimetara. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

120

Nove Trabucco role

Ryobi Zauber

yobi Zauber, legendarna rola s vjerojatno najvećim brojem klonova. Mnogi brendovi kite se ovom rolom pod svojim imenom pa ipak samo je jedan original, kao i njegova nedostižna kvaliteta. Sve ono što mnogi proizvođači tek danas djelomično implementiraju u svoje proizvode, ova rola ima već godinama. Izvedba od lakih metala i nehrđajućeg čelika zvuči dobro, međutim ova rola ima i dodatni pedigre koji je stekla kroz višegodišnju upotrebu stotina tisuća ribiča u Japanu i ostatku svijeta. Kapacitet 020mm/130m do Informacije 0,37mm/110m pokriva sve vidove od lakog do srednje teškog FISH & FUN ribolova, dok vam cijena od 586 10000 Zagreb, Horvaćanska 36 do 675 kuna garantira da ne moTelefon 01 / 3878 - 331 žete pogriješiti.

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Svijet nautike

CALAFURIA

Catarsi Scorpio

Pescaturismo 8.70

Novi proizvod na tržištu hrvatske male brodogradnje potpisuje Vincenzo Catarsi, tvorac legendarnog Scorpionera 950

egendarna Calafuria Catarsi Scorpionero 950 konačno je dobila svog nasljednika – Scorpio Pescaturismo 8.70. U suradnji s dugogodišnjim partnerom Vincenzom Catarsijem i u skladu s potrebama i željama ljudi iz struke rodila se ideja za još jednim projektom Calafurie poznate po svojoj snazi, izdržljivosti i stabilnosti. Brod je namijenjen ribarima rekreativcima i profesionalci-

ma te je u detaljima prilagođen potrebama malog obalnog ribolova s mogućnošću autonomije do nekoliko dana. Naravno, luksuzne varijante za odmor i uživanje također su dostupne. U pripremi je i radna opcija s malom pramčanom kabinom i velikim kokpitom namijenjena profesionalnom ribolovu ili prijevozu putnika. Nakon ideje i realizacije projekta, brod je prvi put prikazan u moru na Croatia Boat Showu koji se održao u Splitu od 10. -

18. travnja. S obzirom na uspjeh koji je polučio Scorpionero 950, ne sumnjamo da će i ovaj brod zajedno s njim ući u povijest. Standardna oprema ovog broda sadrži sljedeće: prozore, vrata, brisač, navigacijska svjetla, osvjetljenje kokpita, inox ogradu, rukohvate na kabini, komandni pult s pripadajućim instrumentima, kompas, kontrolnu ploču motora i komande motora. Također sadrži kolo kormila mahagonij, interijer tipa pesca-okume, strop obložen umjetnom kožom, jastuke,

ormare, police, halogenu rasvjetu u salonu, sudoper, štednjak s dva kuhala, umivaonik, plastični spremnik vode od 137 litara i goriva od 650, razvod slatke vode, tri kaljužne pumpe, dva akumulatora 100 Ah, hidraulični kormilarski uređaj te šest bitvi. Ako vam to nije dovoljno možete birati i iz bogatog popisa dodatne opreme: interijer tip lux. trešnja, trup u zelenoj, plavoj ili crvenoj boji, puretić s kočnicom koji može biti montiran na pramcu ili na krmi s desne strane, jacera, protok mora

122

Tehničke karakteristike Dužina trupa

8,70 m

Širina

3,05 m

Gaz

0,60 m

Max. brzina

30 čv

Težina

4000 kg

Kapacitet

10 osoba

Broj ležaja

2+2

Motor

opcija 1 ili 2 motora

Cijena

od 89.500 eura bez PDV-a

za živu ješku u jaceri, dodatni tank vode 137 l, duple komande s volanom, bowtruster, tenda i okvir za tendu preko cijele krme, platforma inox + drvo, skalice, nosač pente, električni wc, električni vinč, 12 kg sidro, 50 m lanca, troling ventil, hladnjak 60 l, električni reflektor,

bojler 20 l, punjač baterija, webasto i pranje krme morem. Informacije DONAT BOATS 23000 Zadar, Gaženica bb Tel: 023/ 341 361

123

Motori

SUZUKI DF40/DF50 Početni testovi su pokazali da nove generacije motora 40 i 50 koriste 23 posto manje goriva od sadašnjih, a novi DF50 je 6 posto brži u najvećoj brzini i 26 posto brži pri ubrzavanju Pripremila Božena Krapinec

z Suzukija nam stižu dva nova četverotaktna vanbrodska motora – nova generacija dobro

znanih modela DF 40 i DF 50. Novi modeli su predstavljeni na Miami International Boat Showu, a sadrže mnoštvo tehničkih karakteristika koje pružaju motoru još veću efikasnost goriva

i performansi. Ovi motori kompaktnije pristaju na krmenicu i manje teže – sve su to kvalitete koje nautičari traže od vanbrodskog motora. Suzukijev Easy Start System či-

ni pokretanje sasvim pojednostavljenim. S jednim okretom ključa motor se automatski pali. Suzukijeva Lean Burn Control tehnologija koristi sve prednosti senzora za praćenje rada motora i ambijentalnih uvjeta okoliša. Koristeći tu pogodnost Lean Burn Control tehnologija predviđa potrebnu količinu goriva u skladu s uvjetima rada dozvoljavajući motoru rad na optimalnom omjeru zrak/gorivo za maksimalnu iskoristivost goriva. Početni testovi su pokazali da

124

ove dvije generacije motora koriste 23 posto manje goriva od sadašnjih modela 40 i 50, većinom u putnom rasponu. Motori su bazirani na provjerenom Suzukijevom konceptu dvostruke bregaste osovine s tri in-line cilindra (DOHC) i 12-ventilskom motoru s visoko učinkovitim sustavom za zrak koji dolazi do izražaja pri velikom broju okretaja u minuti. S 941 cm3 pomaka, multi-point sekvencijalnim elektronskim ubrizgavanjem goriva, motori brzo reagiraju i pouzdani su na svakom potezu gasa, osobito

pri naglim ubrzanjima. Sve ove tehnologije kombinirane su kako bi osigurale mirno i učinkovito funkcioniranje motora, kao i njegove uzbudljive performanse. Suzukijevi inženjeri su posebno ponosni na podatak da je novi DF50 šest posto brži u top brzini i 26 posto brži u ubrzavanju od sadašnjih Suzukijevih motora. Pri dizajniranju novih motora, inženjeri su mnogo pažnje posvetili njihovoj trajnosti. Unutarnje strujanje ulja je učinkovitije, a pokretni dijelovi bolje

podmazani, dok pritom koriste manje energije. Motori također sadrže Suzukijev maintenance-free oil-bathed timing chain, koji će nautičarima omogućiti godine i godine pouzdanog rada. Ova osobina je po prvi puta korištena u klasi motora od 40 i 50 konjskih snaga. Kompaktna veličina i lagana težina novih DF40 i DF50 motora čine ih idealnim za razne brodove poput fishermana, gumenjaka i malih aluminijskih plovila. Yamamoto, šef europske marketinške grupe Suzuki Motor

Corporation je izjavio: - Mi u Suzukiju uvijek gledamo naprijed i nastavljamo razvijati naše proizvode u skladu s tržišnim zahtjevima. S dva nova modela Suzuki donosi ozbiljne prednosti u efikasnosti potrošnje goriva i performansama za ključni sektor europskog nautičkog tržišta.

Informacije MOTONAVIS 51000 Rijeka, J. Vlahovića bb Tel: 051 213 955

125

Podvodni ribolov

MALI LOŠINJ

u znaku priprema Napisala Valentina Prokić

ko četiri mjeseca preostalo je do početka Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu u Malom Lošinju. Jedan je to od najvećih događaja ne samo u lošinjskom arhipelagu, već u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji. Hrvatska na novu svjetsku smotru čeka od 1998. godine kada je održana u Zadru, no ove godine na redu je kolijevka podvodnog ribolova. Dva kluba organizatora, malološinjska Udica i nerezinska Škarpina imaju pune ruke posla, posebice predsjednici klubova, Milan Mužić i Ferdinand Zorović. Dobar dio organizacijskog posla već je pripremljen. Svjetska smotra bit će u znaku Maresa, jednog od najvećih proizvođača opreme za ronjenje i ribolov koji je glavni pokrovitelj ovog velikog natjecanja. Udica i Škarpina su u cijeli projekt krenule uz svesrdnu potporu Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice bez kojih ovaj projekt ne bi ni uspio. Tijekom natjecanja sve reprezentacije bit će smještene u hotelu Aurora koji je nedavno doživio potpunu obnovu i u kojem reprezentativcima neće ništa nedostajati. No, kakav je i običaj kada su okupljanja podvodnih ribolovaca u pitanju, većina reprezentacija će prije početka Svjetskog prvenstva u rujnu posjetiti Mali Lošinj zbog pripreme zona natjecanja. Tada će na svoje doći i brojni privatni iznajmljivači. Sve u svemu, u godini recesije Mali Lošinj će sa Svjetskim prvenstvom dobiti i na produljenju turističke sezo-

126

ne te na broju noćenja što je u velikom interesu zajednice. Početkom ovog mjeseca u Mali Lošinj će stići ukrajinski reprezentativac Andrej Lagutin koji će tijekom sedmodnevnog boravka iskoristiti vrijeme za upoznavanje s lošinjskim akvatorijem, ali i za osiguravanje smještajnih kapaciteta za ukrajinske reprezentativce i njihove obitelji i prijatelje koji namjeravaju u većem broju doći i pratiti svjetsku smotru. Dobar dio reprezentacija odvojit će najmanje 20 dana uoči početka za pripremu, no neki poput Španjolaca i Talijana doći će i puno ranije. Opsežne pripreme imat će hrvatski repre-

zentativci od kojih se očekuje potvrda dosad ostvarenih sjajnih rezultata te jedna od stepenica pobjedničkog postolja. Jasno je da svi priželjkuju zlato, no bez obzira na domaćinstvo konkurencija je izuzetno jaka i trebat će se dobro potruditi za najsjajnije odličje kako u pojedinačnoj, tako i u ekipnoj konkurenciji. – Sad ili nikad, odlučno odgovara na pitanje o rezultatu izbornik reprezentacije Livio Fiorentin. Upravo zbog jake konkurencije, prije svega Španjolaca, reprezentativci su već prošle godine odradili tjedan dana priprema u lošinjskom akvatoriju

u isto vrijeme kada se ove godine održava prvenstvo. Iduće pripreme na rasporedu su od sredine do kraja srpnja, a novi sastanak Fiorentin je zakazao dva tjedna prije početka prvenstva. Troškove priprema reprezentacije u cijelosti pokriva HSŠRM koji je osim za projekt Svjetskog prvenstva reprezentativcima omogućio i dvotjedni boravak u južnoafričkom gradu Durbanu i sudjelovanje na nacionalnom prvenstvu. Sve u svrhu pripremanja logistike i upoznavanja s uvjetima jer se tamošnji savez namjerava kandidirati za svjetsku smotru 2012. godine.

Vijesti

RUČNE VHF stanice

HF stanice su na moru nerijetko od životne važnosti. Mnogi su brodovi spašeni upravo pravovremenom dojavom preko VHF-a. No pored klasičnih stanica od sada su u ponudi i najnovije ENTEL GMDSS ručne VHF stanice. Postoje dva paketa. Prvi je ENTEL GMDSS RUČNI VHF P1 koji ima HT649 radio i primarnu bateriju, a dostupan je po cijeni od 3.999,96 kuna (u cijenu je uključen PDV). Drugi je ENTEL GMDSS RUČNI VHF P2 koji ima HT649 radio, primarnu i sekundarnu bateriju te punjač. Cijena ovog paketa iznosi 4.999,95 kuna (u cijenu je uključen PDV). Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Tel. 01/ 6176 - 364

Sajmovi

12. CROATIA Boat Show

Premda organizatori ističu kako je ovogodišnji sajam za 30 posto manji od prošlogodišnjeg, nama se čini da je 12. Croatia Boat Show veličinom tek 30 posto prošlogodišnjeg sajma Napisala Božena Krapinec, snimio Mladen Marković

o d s l o ga n o m ‘Najjači u regiji’, od 10. do 18. travnja održan je 12. međunarodni nautički sajam u Splitu, Croatia Boat Show. 2008. godine posjetitelji su mogli razgledati 470 plovila, a na sajmu je bilo 1.450 tvrtki, dok je površina sajma bila 140.000 četvornih metara. Prošle godine na istoj površini obale i mora, u splitskoj gradskoj luci ispred 17 stoljeća stare Dioklecijanove palače bilo je 365 plovila, a tvrtki nešto manje, odnosno 1.165 proizvođača. Recesija je organizatorima omela planove pa je tako ovogodišnji 12. Croatia Boat Show po tvrdnjama organizatora manji za 30 posto, iako je naš dojam da je ove godine sajam bio sa-

mo 30 posto od prošlogodišnjeg. Naime, na izložbenoj površini od 100.000 četvornih metara predstavljeno je 850 proizvođača, a u moru i na kopnu bilo je izloženo oko 190 plovila. Za dobar PR sajma pobrinuo se splitski gradonačelnik Željko Kerum koji je puka na otvorenju zato što je Vincenzo Blagaić, vlasnik Profectusa koji je organizator sajma, izjavio kako mu je Grad Split odmogao u organizaciji sajma s previsokim cijenama. Kerum bi mu pomogao, ali nema novaca... No niti takav negativni PR nije spasio sajam. Vremenske prilike mu također nisu išle na ruku, pa je tako i ove godine cijelo vrijeme, izuzev zadnjeg dana sajma, padala kiša. Mi se na sajmu nismo dugo zadržali jer je činjenica da taj sajam ipak cilja na drukčiju kli-

Ovakve brodove bi puno radije gledali

128

Ove godine je bilo mjesta i za gumenjake

Pitamo se za koliko bi još posto sajam bio manji, da nisu izloženi i automobili?

Kao i na svakom sajmu, i na ovom je bilo premijera

129

Ovakvi brodovi su nama puno zanimljiviji

Auto Moto Nautika izložila je i nautičku odjeću Murphy& Nye

Jedini predstavnik podvodne opreme na sajmu

Na sajmu se konačno pojavio Scorpio Pescaturismo 8.70

Navigo Sistem je predstavio Henri Lloyd odjeću

Scam - hrvatski ponos

jentelu od one koja posjećuje sajmove u Zagrebu, Rijeci, Biogradu i Šibeniku. Tako da je za ribiče bilo malo toga za vidjeti. Ni podvodni ribolovci se nisu dobro proveli – oni su mogli uživati u samo jednom štandu s podvodnom opremom.

130

Novost ovogodišnjeg sajma je predstavljanje auto kuća. Organizatori to pravdaju činjenicom da im je ovo izvrsna prilika za predstavljanje novih modela zbog otkazanog automobilskog sajma u Zagrebu. Unatoč dobroj prilici, i automo-

bila je bilo malo, tek pojedini modeli Infinity, Audi, Suzuki, Citroen, Jaguar, Nissan i Mazda. Poznato je da jahte i skupi automobili idu zajedno (i lijepe hostese) tako da im taj potez ne možemo zamjeriti. Organizatori (Profectus) ni dalje

ne popuštaju pred kritikama na račun trajanja sajma – punih devet dana. Rijetko koji nautički sajam traje toliko dugo, a pogotovo ne onaj koji se stigne pogledati u jednom poslijepodnevu. Primjerice, sajam u Düsseldorfu kojeg je posjetilo

Jahte za gledanje na kojima se vozi James Bond, a ne prosječan stanovnik Hrvatske

Riva je uvijek atrakcija

Navigo Sistemi su kao obično predstavili Garmin elektroniku

267.000 ljudi na skoro pa duplo većem prostoru od 220.000 četvornih metara, trajao je isto toliko dana. A tamo smo barem imali što za vidjeti - bilo je jahti, ali i fishermana, bogat izbor opreme za brodove, ali i opreme za ribolov.

U Splitu tek poneki cijenama prihvatljiv i zanimljiv brod, malo elektronike, malo motora i pregršt jahti. A takve su jahte punih devet dana podsjećale prosječnog stanovnika Hrvatske da takvo nešto nikada neće imati.

131

Ab s o l ut e l yt hebe s tl ur e so nma r k e t!