Ribolov na Jadranu 05/2011 by brankarel

OD SADA SVOJ pRIMJERAK MJESEČNIKA RIBOlOV NA JADRANU pOTRAžITE SVAKOG 30 U MJESECU

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

EKO AKCIJA

U GRGINIM DVORIMA Skužio sam da totalno nisam u trendu s ovim tekstovima, jer npr. usred zime pišem o ljetnom lovu gofova, a onda u kasno proljeće o zimskoj panuli. Zapravo mi je pomalo isklišejizirano stalno pisati o 'aktualnim' temama. Evo vam moja i Grgina zimska avantura

STRANICA 50

14 napisao Albin Pobor

SVIBANJ

18 napisao Milan Sijerković

INTERVJU

napisao Mladen Marković

NOVI SURF ŠTApOVI

napisao Mladen Marković

pRIOBAlNA pANUlA

ŠKOlJKE

napisao Mladen Marković

KOMARČA Uz najukusnije meso od sve bijele ribe, krasi je i karakteristika koja neće ostaviti nijednog ribiča ravnodušnim. Naime, njezina borbenost je opisana u mnogim ribičkim pričama, od kojih neke idu u rubriku 'vjerovali ili ne', ali ma kako god zvučale nevjerojatne, vjerujte da u njima ima istine

napisao Mladen Marković

lAMpUGA

80 napisao Tomislav Vujić - Bluefinn

lOV pAlAMIDA

94 napisao Mladen Marković

STRANICA 64

ZOGUlINI

ŠARAG

102 napisao Mladen Marković

Kad se luc pojavio u velikim količinama na Jadranu, mnogi su rekreacijski ribolovci pomislili kako im se nasmiješila jednokratna sreća da se susretnu s tako izazovnom ribom, međutim luca i nadalje ima u jatima svakog proljeća od vanjske strane Dugog otoka do Venecije, na golemu radost poklonika ‘little big gamea’

GRADIMO FISHERMAN

110

napisao Stjepo Martinović

DElpHIA

116 napisao Stjepo Martinović

FUJINON

120 napisao Mladen Marković

STRANICA 88

ElEKTRONIKA

RUBRIKE UVODNIK NATJECANJE METEOROLOGIJA INTERVJU OPREMA SVIJET RIBOLOVA BIG GAME OPREMA

125 napisao dipl. ing. Dražen Paunović

7 12 18 24 28 30 34 40

RIBOLOV IZ BRODICE RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BRODICE RIBOLOV S OBALE OPREMA ELEKTRONIKA GASTROKUTAK

44 64 80 88 100 120 126

RECEpT

126

napisao Dražen Momirski

5 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

udi moji! Ma ne mogu ni dan danas razumit ča nam se odgodilo oni dan kad je ona sida niskozemska glava rekla 24 godine. Bija san u šoku, a kad je rekla 18 godina, ja san skroz popizdija! Ma kako neću popizdit, kad su generale osudili po zapovjednoj dužnosti, a one ča su na Ovčari klali, lipo su nagradili! Ma skužajte, ali ja mislin da je zločin, zločin, ma s koje god strane dolazija i da ga triba sudit i osudit, ma mi nije jasno da smo svi proglašeni zločinačkom organizacijom. Ma ja se stalno pitan, da nismo mi možda ratovali u Srbiji, jer po sučevu mi smo napali Srbiju i ne radi se Kninu, nego se radi o Čačku! I zato smo proglašeni krivima! I pazi ko nam je presudija. Oni isti sivi niskozemac ča je srpskom đeneralu da pet godina za Ovčaru, jeba ga njegov ćaća niskozemski. I di baš da nam sudi čovik čiji su zemljaci dopustili oni pokolj u Srebrnici! Ali puštimo mi niskozemca njegovoj jadnoj sudbini,

pa se lipo vratimo našim generalima. Jebate, bili su driti ka kolon, ča kaže ona pisma. Ni okon nisu trepnuli i moran reć da san u onemu jidu bija ponosan jer tako se triba ponašati Hrvatski general. No, judi moji brine me ovo sad nakon presude, kada bi tribali svi stisnut glave zajedno, jerbo vidin da neki radu pizdarije. Vlada oće bit prijatej suda! Prijatej suda u Hagu? O jeben ti sve prijateje haškog suda. Ne triba Gotovini i Markaču prijatej suda nego im triba prava podrška da mogu skinut ljagu sa svog imena i podrška da se skine ljaga s nas Hrvata i Hrvatske borbe za nezavisnost, jer kako oni niskozemski kurbin sin može reć da smo brutalno napali Knin s namjeron da ga srušimo prekomjernim granatiranjem kada je Knin hrvatski kraljevski grad, a Hrvatska je priznata članica Ujedinjenih naroda koja ima pravo braniti svoj suverenitet. Pa lipo kažen, da smo mi Hrvati napali Čačak, e onda bi to bija napad, a ovako smo oslobodili ono ča je naše! E, sinko moj! Ma znan da je bilo idota koji su

radili dešgracije, ali njima se tribalo sudit odma na licu mista, a ako ćemo pravo triba ih sudit i danas, jer ko je ruke okrvavija zliočinom, zaludo mu sve ono ča je dovuka iz Knina, a mi znamo ko su ti judi. E, znamo! To su naši susidi, naša rodbina, naši prijateji, to smo mi! E tako ti to stoji, sinko moj! Ma ča sam ono tija ... E jidan san ko pas na ove ča su sad digli bandijere iako je general Gotovina reka ne radite cirkuse. Ma ke cirkuse? Cirkus Moira Orfei lipi moj! Do sada su šutili ka ona stvar u šaci, a sada najedenom svi oće na ulice branit generale. Ma sinko moj nekako in ne virujen, jerbo umisto da generalima daju pravu podršku, oni sebi priko leđa generala Gotovine i Markača skupljaju jeftine političke bodove, jerbo rade neke nove stranke, ka da ovih sad nije dosta. Eto čujen da je general Gotovina mora reć gradu Splitu ča mu tilo dat trg, ulicu i ko će znat ča još, da se lipo smire i da stave pamet u glavu, jerbo će za te stvari biti prilike jednom kada izađe iz pržuna, a ovakve

akcije mu samo odmažu. E lipi moj! Triba slušat ča general govori, pa ako odluči da se dižemo onda se triba dignut, ma se bojin da će onda svi ovi ča se tuku rukon po prsima pobić glavon bez obzira. E to san ti tija reć sinko moj! Ma judi moji, svitu moj! Uvik volin nešto reć, ma jeben ti godine, sve nešto zaboravin! E, lipo mislin, a onda sve ode kvragu. Ma evo sitija san se ... Lipo vrime je tu, sunce lipo grije moje stare kosti i više ne mogu izdržat nego iden na Mali Lošinj, onim mojim dragim prijatejima. Malo ćemo lovit, malo ćemo ist, malo ćemo bumbit vina, makar nesmin, i malo ćemo se sičat onega moga nesritnog Čiće. Da van pravo kažen, ne mogu zamislit da ću na Malom Lošinju moći lovit bez tog kurbinog sina, koji mi je u mislima svaki dan i koji mi sve više i više fali. Dragi moji prijatelji mora i vina ... Škužajte, znate da san tija reć ribolova, ali mi se omaklo! Stojte mi dobro i ne dajte na se! Mladen Marković

Natjecanje

KLUPSKO PRVENSTVO ŠRD Lovrata - Krk napisao i snimio Milivoj Jurić, Krk

portsko-ribolovno društvo “Lovrata” Krk održalo je u akvatoriju krčkog zaljeva redovno godišnje klupsko prvenstvo za seniore i seniorke te kategorije U-21 i U-16. Po veoma jakoj buri koja je na mahove dostizala i 20 čvorova sportski ribiči Lovrate hrabro su isplovili i lovili čitavih 5 sati te ulovili 22.630 grama ribe. Klupskim prvakom za 2011. godinu postao je stari veteran Mićo Rakić, sada trener muške seniorske reprezentacije iz usidre-

ne brodice koji je ulovio 3864 grama ribe. Drugo mjesto osvojio je Milivoj Jurić, dok je treće mjesto osvojio Tonči Babić. Kod seniorki po tko zna koji put prvakinjom kluba postala je Gordana Pavletić sa 772 grama ribe. Druga je bila Višnja Popović, a treća Sonja Ponoš. U kategoriji U-21 prvakom kluba postao je Dorijan Janeš s 34 ulovljene ribe ukupne težine 1904 grama. Kod najmlađih juniora U-16 po prvi put prvakom kluba postao je Frane Tomljenović s ulovljenih 40 riba ukupne težine 1914 grama, drugi

Rezultati SENIORI 1. Mićo Rakić 3864 grama, 2. Milivoj Jurić 3186, 3. Tonči Babić 1614, 4. Marko Pavičić 1212, 5. Denis Stolfa 936, 6. Zdravko Prebeg 906, 7. Pino Bačić 864, 8. Ive Petrov 480, 9. Nikola Mrvoš 474, 10. Damir Dika 406… SENIORKE 1. Gordana Pavletić 772, 2. Višnja Popović 668, 3. Sonja Ponoš 540. U-21 Dorijan Janeš 1904. U-16 1. Frane Tomljenović 1970, 2. Dino Janeš 1670, 3. Dominik Leskošek 1220.

je bio Dino Janeš s 1670 grama, dok je treći Dominik Leskošek – Leki s ulovljenih 26 riba težine

1220 grama. Najveću ribu uhvatio je Zdravko Prebeg i to lenca od 550 grama.

Ekologija

EKO AKCIJA u Selcu Napisao Albin Pobor, fotografije Albin Pobor i Željko Crnarić

RK “Oslić” Selce sa svojim članovima svake godine sudjeluje u eko akciji povodom dana planete Zemlje. Akcija

se održava pod pokroviteljstvom Grada Crikvenice te neizostavnih ronioca kluba za podvodne aktivnosti “Mihurić” iz Selca, kojima su se ove godine pridružili prijatelji iz ronilačkog kluba “Vodomar”

Duga Resa i ronilački klub “4 rijeke” Karlovac. U subotu 16 travnja 2011. na stalnom okupljalištu svih akcija koje provodi klub na rivi ispod velike dizalice u 9,30 sati okupili su se članovi ŠRK-a “Oslić” Sel-

ce. Odaziv je bio dobar, predsjednik kluba Pavle Antić i tajnica Lovorka Pobor napravili su program akcije i raspored čišćenja. Barkarioli su preuzeli ronioce ispred ronilačkog centra “Mihurić” te ih odveli

na predviđene pozicije akvatorija oko Selca. Čistilo se oko sat vremena, a vreće su uglavnom bile pune boca, plastičnih časa i najlonskih vrećica.

Baja za smeće nije bila puna iako je u moru bilo 25 ronioca koji su bili iznenađeni jer nisu našli veliki komunalni otpad, (štednjaci, gume i slično). To

dokazuje da se svijest ljudi pomalo budi. Po završetku akcije svi učesnici su počašćeni ručkom, tradicionalnom batudom (fažol i kukuruz). Po

programu će se sljedeća eko akcija održati 7. svibnja 2011. godine. Informacije: mob: 091/525 1289

Svijet ribolova

MALA ŠKOLA RIBOLOVA ŠRK 'Oslić' Selce Napisao i snimio Albin Pobor

eć duži niz godina selački športski ribolovni klub “Oslić” organizira malu školu ribolova. Ove je godine škola ribolova počela s radom 4. listopada 2010., a odaziv malih ribolovaca bio je i viši od očekivanog. Voditeljica škole ribolova je Lovorka Pobor. Maloj školi ribolova pristupili su dječaci i djevojčice u dobi od 8 do 16 godina. Nastava je održavana u prostorijama kluba. Dok je vani puhala bura i zebli prsti, mali ribolovci su pod vodstvom ribolovke Lovorke Pobor

ulazili u tajne športskog ribolova. Nastava je vođena po programu HSŠRM-a, podijeljena u poglavlja: poznavanje riba koje obitavaju u Jadranskom moru, otrovne ribe Jadrana, vezivanje udica, izrada raznih predveza, upoznavanje s raznim vrstama ješke za ribolov na moru, upoznavanje s alatima i priborom za športski ribolov na moru, zatim o naredbi o zaštiti ribe i drugih morskih organizama i o Pravilniku natjecanja itd. Kad god je vrijeme dozvoljavalo mali ribolovci su provodili u ribolovu na rivi i teoriju provodili

Juniori U-16

Rezultati natjecatelj

težina ulova

natjecatelj

težina ulova

Mihael brozović

172

Josip Svetić

228

Luka Kršul

156

Maksimilijan Lončarić

126

Mario marijanović

124

Marin Crnarić

122

u praksu što je bilo puno zanimljivije i veselije. Dana 9. travnja 2011. održano je klupsko natjecanje za polaznike male škole ribolova podijeljeno u dvije kategorije od 8 do 12 godina i od 13 do 16 godina. Dan je bio sunčan, a na moru bonaca. Vrijeme idealno za ribolov. Lovili su se knezi i glavoči. Pomoć na početku, tijekom ribolova i na kraju na-

tjecanja pružili su članovi kluba. Nakon četiri sata ribolova sudac je dao znak za kraj natjecanja i pristupilo se vaganju ulova. Najuspješniji u ribolovu su nagrađeni medaljama. Ovim putem se zahvaljujemo Hrvatskom savezu za športski ribolov na moru na velikoj potpori. Mala škola ribolova nastavlja i dalje svoj rad za sve male ribolovce. Rogi ribaru!

Meteorologija

SVIBANJ -

'kasno proljeće'

Svibanj je peti mjesec u godini. Ima 31 dan. Premda kalendarski pripada kasnom proljeću, opći je dojam svih onih koji svibanj doživljavaju posredstvom izgleda krajobraza, da je to mjesec punog proljeća. Kao posljedica zajedničkog djelovanja sunca, topline i kiša, u svijetu raslinja sve buja, lista i cvate Napisao mr. sc. Milan Sijerković

unčanoga vremena ima pedesetak sati više nego u travnju, a ukupna je količina Sunčevoga zračenja veća 20-30 posto. To je, naravno, ponajvećma posljedica astronomskih čimbenika. Od početka do svršetka mjeseca svijetli dio dana produlji se malo više od jednoga sata te potkraj druge trećine traje oko 15 sati. Otprilike u isto doba mjeseca podnevna je visina

Sunca oko 65 stupnjeva. Možda je zgodno pripomenuti – kao astronomski dokaz odmaka od zime – da je ta visina u veljači bila dvaput manja. Osunčavanje nije svuda podjednako. Dok u Riječkome zaljevu sunce u svibnju dnevno sja prosječno malo više od sedam sati, na otoku Hvaru je to čak dva sata dulje. Sunčanoga vremena bilo bi i više kad bi bilo manje oblačno. Premda je naoblaka manja nego u travnju, oblaci ipak još prilično često skrivaju sunce od

našeg pogleda i ne dopuštaju mu da sa svojim zrakama daruje onoliko svjetlosti i topline koliko to doista može. Zbog toga je srednja mjesečna temperatura na Jadranu 4-4,5 stupnja Celzijusa viša nego u travnju. Pritom je na Sjevernom Jadranu od 16 (na zapadnoj obali Istre) do 17 stupnjeva (u Senju, primjerice), a u Dalmaciji je 18-19 stupnjeva celzija C. Vremenska pozornica je u stanju priprave za nastup ljeta. Ciklone se u usporedbi s trav-

njem zamjetno prorjeđuju, a atmosferske tvorevine visokog tlaka češće se zamjećuju. Ipak, u prva tri tjedna anticiklone nisu osobito česte. U prosjeku je tek svaki peti dan pod njihovim utjecajem. Kad su posrijedi ciklone, onda prevladavaju one koje stižu s Atlantika, dok su sredozemne rjeđe. Zbog prorjeđivanja ciklona svibanjska je količina oborine na Jadranu uglavnom manja nego u travnju.

O tome da svibanjske kiše kratko traju i da nisu preobilne svjedoči i primorska izreka: “Tko mađa pokisne, mađa se i osuši!” Pritom ciklone češće utječu na vrijeme sjevernog dijela Jadrana nego Dalmacije, gdje su zbog toga kiše rjeđe i manje obilne. U obalnom dijelu Kvarnera i primorja podno Velebita mjesečna je količina kiše u svibnju oko 100 mm, dok je u Dalmaciji, pa i na zapadnoj obali Istre, količina oborine otprilike dvaput manja. Oborina je često pljuskovite naravi, pa je zato kratkotrajna, a gdjekad je prati grmljavinsko nevrijeme. O tome da svibanjske kiše kratko traju i da nisu preobil-

ne svjedoči i primorska izreka: “Tko mađa pokisne, mađa se i osuši!” Jadranski težaci, za razliku od od posjetitelja Jadrana, ugostitelja i turističkih poslenika, nisu

neskloni svibanjskim kišama. Kao dobri poznavatelji vremena i klime, znaju da slijedi vruće i sušno ljeto. Kiše trebaju kolikotoliko namočiti tlo, utažiti žeđ biljkama (kako bi im omogućile

rast i razvoj) i napuniti spremišta vode (cisterne i gustirne). Suša bi sve to onemogućila. Otud izreka: “Suh svibanj – gladna godina” – i njoj slična, ali obuhvatnija: “Maj – uzmi i

daj!” (beskišje uzme prirodi, a kiša ih podari).

'Ledeni sveci' – bez leda! I u svibnju se vrijeme povremeno mijenja, ali te promjene nisu onoliko česte kao u travnju, niti izrazite kako to mogu biti u ožujku. Čini se kao da blizina ljeta i općenito slabljenje ciklonalne aktivnosti smiruje vrijeme i ublažava njegove oprečnosti. U prvih nekoliko svibanjskih dana obično se nastavlja zatopljenje koje je počelo već potkraj travnja. Vrijeme je pretežito sunčano, pri čemu se ipak počesto zamjećuje kišonosno pogoršanje sredinom prvoga desetodnevlja. Prvo zamjetnije pogoršanje vremena, s naoblačenjem, kišom i zahlađenjem, a počesto i burom, događa se potkraj prve dekade, statistički najvjerojatnije 8-9 svibnja. Posljedica je prodora hladnoga zraka s dalekoga europskog sjevera, što često izazove i nastanak sredozemne

ciklone. Smatra se da su posrijedi tzv. ledeni sveci, zloglasno pogoršanje vremena koje početkom druge trećine mjeseca u kopnenim krajevima Hrvatske pokoje godine donese zrak

temperature niže od Celzijeve ništice, što može pri tlu biti praćeno nastankom ledenih kristala mraza. Sveci koji su u te dane prema negdašnjim vjerskim kalendarima imali svoje spo-

mendane (Pankracije. Servacije i Bonifacije) nazvani su zbog toga ledenim svecima. I sam je fenomen jakoga zahladnjenja u tome dijelu svibnja u puku dobio ime “ledeni sveci“.

No, čini se da su u suvremeno doba “ledeni sveci“ neredovitiji nego u prijašnjim stoljećima, a kad se zamijete – makar i u blažem obliku – to je nekoliko dana ranije nego nekada. Na Jadranu se – osim u vrlo, vrlo rijetkim prigodama – ne pokazuju mrazom, ali mogu jakom i olujnom burom, kao nekom vrstom nadomjestka.

U prvih nekoliko svibanjskih dana obično se nastavlja zatopljenje koje je počelo već potkraj travnja vrijeme je pretežito sunčano A da u nekim područjima Jadrana u svibnju kadšto može biti mraza, svjedoči i bilješka iz Narodnih novina, što je objavljena potkraj svibnja godine 1876. Prema njoj, “u podžupaniji riečkoj... mraza je bilo u Krasici i Čavlih... u obćinah Crkvenici i Grižanih je trećinu ljetine uništio.” Zabilježeno je i sljedeće:

“Grad Bakar: Mraz nije na području grada počinio štete, ali tim više poharala je strašna bura i studen, koja je ovdje bjesnila 7., 8., 20., 21. i 22. svibnja. Od priroda vinogradih i voća ostala je jedva četvrtina. U Senju nije bilo mraza, ali je dva puta bjesnio jak vjetar koji

je u vinogradih i vrtovih počinio 5-6000 forintih kvara, uništiv dvije trećine ljetine.”

Mljetski maestrali U svibnju na vrijeme, manje nego u proteklim mjesecima, djeluju veliki atmosferski su-

stavi, poput anticiklona i ciklona, koji poremećuju vrijeme i proizvode svoje sustave jakih vjetrova. S obzirom na to, tada do izražaja dospijevaju manji i slabiji vjetrovni sustavi, koji nastaju pri stabilnom vremenu, a mogu itekako utjecati na svakodnevicu područja u kojima

pušu. Među inim, u svibnju se učestalije zamjećuje tzv. obalna cirkulacija zraka, pri kojoj danju puše vjetar s hladnijeg mora prema toplijem kopnu, a noću u suprotnome smjeru. Dnevni je vjetar uobičajeno zvati smorac ili zmorac (a u puku i maestral, premda je maestral

vjetar sastavljen od zmorca i sjeverozapadne zračne struje etezija). Noćnome je vjetru naziv kopnenjak ili burin (katkad se griješi pa se burinom naziva slaba bura, jer im se smjerovi puhanja najčešće poklapaju). Ribolovce, kojima su takvi obalni vjetrovi vrlo važni, jer im omogućavaju ugodnu plovidbu, moglo bi zanimati ono što su za otok Mljet otkrili meteorološki istražitelji jadranskih obalnih vjetrova.

U svibnju se učestalije zamjećuje tzv. obalna cirkulacija zraka, pri kojoj danju puše vjetar s hladnijeg mora prema toplijem kopnu, a noću u suprotnome smjeru Otkriveno je postojanje triju sustava obalne cirkulacije zraka! Osnovna, prevladavajuća i samostalna jest tzv. “kontinentalna cirkulacija” koja se održava između otoka Mljeta

i područja hrvatskog i europskog kopna što se pruža sjeveroistočno od otoka. Okvirom te cirkulacije dnevni vjetar zmorac puše sa SW (jugozapadnjak) i

SSW (jugojugozapadnjak). Noćni vjetar kopnenjak puše iz približno suprotnog dijela obzora, iz smjerova N (sjeverac), NNE (sjeverosjeveroistok) i NE (sje-

veroistok). Drugi je tzv. sustav “mljetske cirkulacije”. On je manji i prilagodljiviji promjenjivim meteorološkim okolnostima. Održava se između otoka i okolnog mora. Pritom mljetski zmorac ima smjer W (zapadnjak), a mljetski kopnenjak E (istočnjak). Mljetski zmorac, međutim, nije posve samostalan vjetar jer puše u doba dana kad prevladava jači kontinentalni zmorac, a često je udružen i s općim zapadnim strujanjem zraka. Mnogi ribari, ribolovci i pomorci toga nisu svjesni, a niti im je to važno. Bitno je da vjetar puše! Nasuprot tome, mljetski kopnenjak je samostalan. Najčešći je navečer, oko 21 sat. U to doba dana u ljetnom polugodištu inače prevladavajući kontinentalni kopnenjak tek se uspostavlja pa često i ne dopire do otoka Mljeta, a i opće zračno strujanje iz toga smjera je slabo. Treći sustav obalne cirkulacije nalazi se između dubljeg otvorenog mora na jugoistoku od Mljeta i plićeg mora s poluotokom Pelješcem i otocima na sjeverozapadu. U tome

sustavu je zmorac sa SE (jugoistočnjak), kopnenjak NW (sjeverozapadnjak). Taj sustav nije posve samostalan jer je često udružen s općim poticajnim SE ili NW vjetrom. Neka se ribolovci snađu s takvom mrežom mljetskih vjetrića!

Tuljani – lučki 'meteorolozi' Tuljani su porodica sisavaca iz

reda perajara koji su se prilagodili životu u vodi. Većina tuljana su druževne životinje koje u velikim jatima izlaze na obalu, gdje se odmaraju. U tuljane spada i sredozemna medvjedica, koja živi i na obali Jadrana. O sposobnosti tuljana za proricanje vremena nije se znalo do šezdesetih godina 20. stoljeća. Tada se njihova poveća skupina naselila u lučkome gradu Ne-

velsku, na jugozapadu ruskoga tihooceanskog otoka Sahalina. Ondje su se pokazali kao vrsni “živi barometri”. To su bili tzv. dugouhi tuljani. Najprije je kao izvidnica došlo nekoliko mužjaka, a zatim su – kad su se uvjerili u prikladnost novoga staništa – doveli ženke s mladuncima. Uskoro se ta skupina razmnožila. Građanima su se svidjeli novi doseljenici, a gradska je uprava donijela naredbu o zaštiti toga jedinstvenog staništa tuljana. Živjeli su bezbrižno samo desetak metara od prometne i bučne luke i stotinjak metara od ljudskih nastambi. Uskoro su građani primijetili njihove sposobnosti naslućivanja i proricanja budućeg vremena pa su rado prihvatili meteorološke usluge neobičnih prognostičara. Kad bi

se tuljani spokojno odmarali na betonskom zidu lukobrana, time su obznanjivali da se vrijeme neće skoro pogoršati. U takvim su okolnostima građani su s povjerenjem planirali obavljanje svojih svakodnevnih poslova, pa i onih na otvorenome. No, kad bi zamijetili izostanak tuljana s njihovih uobičajenih odmorišta, znali su da treba očekivati pogoršanje vremena i sukladno tome planirali su svoju svakodnevicu. U takvim su okolnostima tuljani, naime, slijedili nagonsko upozorenje koje im je usadila priroda i uputili bi se na otvoreno more. Ondje su bili podalje od opasnosti što ih predstavljaju olujni vjetrovi i valovi pri žestokom sudaru s kopnom i predmetima na njemu.

Ribarske izreke ***Kad luben pobjegne pod kamenje, to je samo zlo znamenje! *** Lipa je riba rak, al' ne jede je svak! *** Dobro mu je kao ribi na suhom!

Zakonodavstvo

DRŽAVNI TAJNIK Tonči Božanić

Intervju s državnim tajnikom Tončijem Božanićem iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Intervju vodio i snimio Mladen Marković RNJ: U našu se redakciju javljaju mnogi ribiči vlasnici brodica, pa čak i oni koji love s obale, jer se ne mogu oteti dojmu da se palijativni dio primjene zakona forsira na štetu pedagoškog. Naime, pomorska policija je često zadrto i sitničavo dosljedna u tumačenju ograničenja: primjerice, prava ribolovaca da nose više pribora i opreme nego što će upotrijebiti, dok izostaje edukacija kojom bi se rekreacijske ribiče poticalo na poštivanje lovostaja, odredaba o propisnim mjerama, broju i težini primjeraka pojedinih vrsta, očuvanju okoliša. Naime, mnogi ribiči se žale na pomor-

sku policiju jer želi zaplijeniti višak pribora, iako recimo ribič lovi samo s jednim štapom, no na brodu ih je 6, dakle tri previše. Činjenica da lovi samo s jednim priborom za policajce ne znači ništa, jer zakon je zakon, kako kažu. Može li nešto napraviti s tom nerazumnom odlukom jer to je u suprotnosti sa svim zemljama koje razvijaju ribički turizam? Tonči Božanić: Želja je svih dobronamjernih ljudi da se takav propis izmijeni i da se uskladimo sa svijetom gdje su takvi standardi normalna pojava. To ćemo u idućim izmjenama pra-

vilnika definirati jer je zaštita resursa u biti nekakav temeljni cilj. S postojećim odredbama koje su na snazi dugi niz godinama taj cilj ne postižemo. Radimo štetu u smislu nezadovoljstva ljudi i nekakve diskriminacije. Zbog čega jedna Hrvatska ne bi bila kao jedna Francuska, Italija i tako dalje. Želimo ostvariti svoj prvi cilj i voditi računa o resursima, ali ne da pojedince i sportske ribolovce ograničavamo u nečemu što u biti nema veze s našim temeljnim odrednicama. Mogu sa sigurnošću reći da ćemo mijenjati te odredbe, koje po meni nisu dobre.

RNJ: Molimo vas za komentar “prijateljskog susreta” našeg ribara i talijanske koče, koji se nedavno dogodio. Naravno, to je mnogim “stručnjacima” samo potvrda da smo prodali, izgubili i poklonili ZERP Talijanima. Tonči Božanić: Takvi se slučajevi na moru često događaju, ne samo u ZERP-u, nego i u našim teritorijalnim vodama – zbog sukoba raznih alata. Ja sam se dugo godina bavio dubinskim parangalima, kao i mrežama stajaćicama, i kad vi te alate koristite u velikim količinama, znači da ih dužinama spuštate

u more, često se dnevno u jednom komadu postavi i po 15 milja parangala i tih mreža od više kilometara. Tada se događa problem s kočama, jer možda i ne znajući ili ne videći sinjale, čija je udaljenost i po nekoliko milja, događa se sukob alata. Ako tog trenutka niste ostvarili komunikaciju s brodom koji vuče koču, dolazi do štete. Naravno, uvijek postoji etika na moru bez obzira na nacionalnost. Ribar ribaru uvijek može izići u susret, skrenuti s pravca, dignuti koču. No uvijek imate pojedinaca koji su takvi kakvi jesu i mislim da su oni u manjini. Čitajući ovaj novinski članak: nekoliko kočarica je poslušalo zahtjev Eleza, međutim ta jedna valjda nije htjela udovoljiti tom zahtjevu i tu je čovjeku napravila štetu, što nikako nije dobro. Dakle, što želim reći? Želim reći da svakodnevno imamo sukobe alatima u našem teritorijalnom moru između naših ribara, odnosno sukobe različitih načina ribolova, između parangalista i kočara. Ja sam dnevno gubio na stotine udica parangala, ali isto tako sam uspijevao dogovoriti s kapetanima kočarica da skrenu s ucrtanog pravca. Dakle, nema idealnih situacija, uvijek je bilo i uvijek će toga biti, bez obzira radilo se o ZERP-u ili u našim teritorijalnim vodama, što nije dobro. Bilo bi dobro dogovoriti etički kodeks, no opet da postavite situaciju, tih sukoba će biti. Mojih 50 Komižana radi s dubinskim parangalima i ako svaki stavi po 10 milja to vam je 500 milja parangala, a na istom prostoru ima i pedesetak kočarica i teško je u takvim situacijama donijeti nekakva pravila koja bi funkcionirala. Mi kao ministarstvo teško možemo propisati kodeks jer ima mnogo sudionika s jedne i s druge strane, a i jer bi donošenje posebnog propisa značilo oduzimanje pojedinim grupacijama pola ribolovnog mora. Teško da tako možemo dobiti podršku i jednog i drugog sektora. Ponavljam, takvi slučajevi se mogu uspješno riješiti samo dogovorom. RNJ: Još jedna stvar muči nas sportske ribiče, a to je krivolov.

Naime, tome su skloni i neki profesionalni ribari uz strance gusare po Jadranu, a nažalost i neki sportski ribiči. Posebno nas smetaju talijanski ribiči u krivolovu, a ona ista policija koja “trenira strogoću” na našim ribičima to blagonaklono gleda i stječe se dojam da se strancima tolerira, valjda radi povoljne slike hrvatskog turizma. Kada će konačno profunkcionirati neka ozbiljna inspekcijska služba da se stane na kraj toj praksi, jer je očigledno da je inspektora premalo na Jadranu, odnosno na našem dijelu Jadrana? Tonči Božanić: Da, priznajemo, to je problem, jer koliko god je Jadran malen, činjenica je i da Hrvatska ima ogromnu obalu od 6200 kilometara računamo li i otoke. Mi imamo inspekcijsku službu koja je tek prošle godine krenula sa svojim plovilima, a sad smo u fazi nabave još novih plovila. Dakle, ekipiramo se i organiziramo na način da polako i sigurno ustrojavamo inspekcijsku službu na moru čiji je posao isključivo kontrola ribolova. Mi smo do prije dvije godine imali Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno pomorsku policiju koja je obavljala nadzor na moru vezano za Zakon o morskom ribarstvu, ali to nije bio njihov jedini posao. Uz to su radili i svoj redoviti posao nadzora državnih granica, a nadzor ribolova je bio zadnji na listi prioriteta, odnosno redovitih poslova. Ovo ministarstvo je išlo u nabavku plovila koji služe samo za ribarsku inspekciju i smatram da je to dobar potez jer time dokazujemo da smo svjesni problema u tom sektoru, kao što i sami govorite. Radimo jedan iskorak s novim plovilima i inspektorima koji će stalno biti na moru i kontrolirati jedino propise vezane za morsko ribarstvo, odnosno sam ribolov. Moram naglasiti i da Europa naglašava kvalitetu nadzora i traži da se ekipiramo i budemo učinkoviti u nadzoru. Mi smo već napravili pomake i dogovorili procedure s drugim ministarstvima, naročito s ministarstvom unutarnjih poslova. Uskladili smo definiciju postupanja u skladu

sa zakonom, no moram reći da ni ja nisam zadovoljan i svjestan sam da još puno toga ima za napraviti da bismo situaciju ocijenili zadovoljavajućom. Ali evo, udarili smo temelje, imamo već četiri broda, u planu je nabavka još nekoliko, zaposlit ćemo određen broj inspektora i čini mi se da ćemo u tom dijelu nadzora napraviti značajne pomake za sljedeću godinu. RNJ: Sportski ribiči često zovu našu redakciju kada se susretnu s krivolovom na moru s pitanjem kako prijaviti viđeno, jer ih smeta da neki brod primjerice vuče mreže sasvim uz obalu. Postoji li mogućnost da se objave telefonski brojeva inspektora ili same ribarske inspekcije, tako da se može brzo reagirati, što bi u svakom slučaju poboljšalo nadzor? Tonči Božanić: Brojevi naših inspekcija su na internetskim stranicama ministarstva i to nije tajna, naprotiv. Svi odgovorni ljudi koji žele dobrobit i ribarstvu i resursima odgovara da se poštuju pravila i svaka informacija o uočenom prekršaju je dobrodošla. Ja sad ne mogu tvrditi da će brod ribarske inspekcije biti raspoloživ u tome trenutku, ali na tome treba raditi i u tom pravcu treba ići, tako da sam siguran da ćemo u okviru postojećih mogućnosti biti još učinkovitiji. RNJ: Kod slatkovodnog ribolova vrijedi propis da ribičko društvo jednu trećinu članarine mora vratiti u vodu, odnosno da svatko ribičko društvo mora poribljavati u vrijednosti jedne trećine od ukupne članarine. Na moru imamo dosta uzgajališta riba na komercijalnoj bazi – je li moguće ili je li itko razmišljao da se i kod klubova na moru ponovi ista formula. Jer što god mi rekli o bogatstvu našeg dijela Jadrana, činjenice govore da je ribolov sve lošiji, a da s druge strane klubovi ne ulažu od članarina ni centa u to isto more. Naravno, to može biti dvosjekli mač jer bi trebalo izmrijestiti našu jadransku ribu, a ne puštati primjerice brancina iz

uzgajališta, u kojem se nalazi onaj uvezen iz Portugala. Tonči Božanić: Mislim da je ta inicijativa dobra, ali u ovom trenutku teško mogu govoriti o nekim procjenama i mogućnosti preživljavanja tih malih jedinki, ali nadam se da će se u svome dijelu uključiti znanost da vidimo koliko bi takav potez dao rezultata. Ja sam siguran da bi rezultata bilo, ali u ovom trenutku ne mogu govoriti o njegovoj vrijednosti, ali u svakom slučaju uvjeren sam da bi takve inicijative dobro došle kao pomoć u obnavljanju ribljeg fonda. Za komarču, primjerice, saznajem da često pregrize mrežu na kavezu i da recimo u malostonskom zaljevu ima invaziju pogubnu za uzgoj kamenica i ostalih školjki te da joj je populacija u znatnom porastu. Vjerojatno bi se inicijativa mogla primijeniti i kod drugih riba kada bi izvor sredstava bio isti kao i kod slatkovodnih društava. No, svakako bih volio kada bi znanstvena struka približno mogla projicirati efekte pa bi bilo lakše donositi i odluke u tom smjeru. Kao što rekoh, takve inicijative su pozitivne i ovom prilikom pozivam čelne ljude iz sportsko-ribolovnih društava da se priključe s takvim inicijativama, jer je njima u interesu da imaju zadovoljno članstvo. RNJ: Ribolovni turizam je jedan od najvećih poslova u smislu zarade i to mnoge zemlje i te kako forsiraju, bilo na kopnu ili na moru. Mi imamo još uvijek veliko bogatstvo, pogotovo kada se spomene tuna, a nažalost to je tek usporedni posao nekolicine vlasnika brodova. Strani gost-ribič dolazi po doživljaj, dolazi na uživanje i dolazi po svoju fotografiju tune ili neke druge ribe koju će ponosno pokazivati cijeli život svojim prijateljima. Može li se taj segment ribolova i turizma ojačati odgovarajućim propisima, jer je dosadašnja praksa lišena poticajne komponente? Konkretno – ohrabrivanja društva da se kao koncesionari bave pružanjem usluga rekreacijskim ribolovcima kao turističkom dje-

latnošću, kao što je to slučaj s lovstvom? Tonči Božanić: Mi smo već u ovom pravilniku o tunama ostavili mogućnost ulovi i pusti, a ovih se dana spremamo pobliže razraditi takvo definiranje ribolova. Taj je dio ribolova trend u svijetu, sve je popularniji i sve je više ribiča koji su zainteresirani – zašto ga mi onda ne bismo omogućili. Išli smo u tom pravcu i pokušat ćemo još konkretnije definirati pravila sportsko-turističkog ribolova koji je praktično do jučer još bio novina, a to je nekako i najprihvatljiviji način ribolova. Nas veseli što imamo tržište koje prihvaća pristup ulovi i pusti, no tu treba stvoriti posebnu regulativu, što smo načelno definirali, no sad je trebamo detaljnije razraditi. RNJ: Zubatac? Zbog odluke da se odustane od lovostaja kada je u mrijestu digli su se mnogi sportski ribiči, pa i mi smo kao časopis koji govori o morskom ribolovu primili to dosta tragično! Što se htjelo ukidanjem lovostaja? Tonči Božanić: To je sigurno tema o kojoj možemo polemizirati, ali s obzirom da sam ja bio i gospodarski ribar mogu tu temu najodgovornije komentirati. Dakle, pobornik sam primjenjivih propisa i svakako treba zaštititi sve vrste riba, naročito one koje su komercijalno i sportskom ribolovu interesantne. Međutim, ako imate taj cilj, promišljate na koji je način najbolje doći do njega. Ima različitih puteva, a jedan od njih je proglasiti lovostaj i u takvoj situaciji nema mogućnosti ulova za nijedan alat. No, s pozicije ministarstva svjesni smo da je teško propisati ribolov s pojedinim alatom koji bi izbjegao lov vrsta zaštićenih lovostajem. Često smo u situaciji da takvim propisima lovostaja obuhvaćamo i ljude koji su dobronamjerni, koji ne žele ni u ludilu napraviti prekršaj, da ne govorimo o kaznenom djelu, da nemajući namjeru, a tijekom ribolova s dozvoljenim alatom na dozvoljenom prostoru u do-

zvoljeno vrijeme ulove u lovostaju jednog ili više zubaca. E sad, ako je tome tako, znamo kako prosječan građanin, sportski ribič, gospodarski ribar reagira, jer riba je već primjerice ulovljena u mrežu stajaćicu ili na parangalu, ta riba tako ulovljena ili je mrtva ili je već toliko izmučena da je pitanje bi li puštanjem preživjela. A tu je i treća stvar, ako ćemo najiskrenije i onako pošteno da kraja – mali je broj ljudi koji bi tako ulovljenu ribu vratio u more. Postoji i bit će ih sve više, ali u ovome trenutku i u nekakvom budućem sagledivom vremenu još uvijek nemamo kritičnu masu ljudi gdje bi taj propis funkcionirao na način da bi se većina tako odnosila prema ribi u lovostaju. Na temelju saznanja i uvjerenja čini mi se da je puno poštenije zabraniti određene alate u određenom vremenu i na određenom prostoru, za koji temeljem iskustva i znanstvenih podataka znamo da tamo obitava riba koju kanimo štititi. Svjesni smo i toga da je nećemo bezuvjetno zaštititi, ali ako zaštitimo od 50-60% posto populacije za vrijeme mrijesta, napravili smo veliki posao. S druge strane, ne oduzimamo tržištu našeg zubaca. Zubatac je u tom vremenu u našim restoranima i ne moramo ga uvoziti iz Senegala ili Maroka i tako dalje, ali smo napravili dobar posao, jer smo svjesni da smo zabranom na određenim područjima s određenim alatima postigli krajnji cilj. To je jedan primjenjivi model zaštite ugroženih vrsta, a meni bi bilo žao tog čovjeka s početka priče, jednog poštenog ribara, da mu sutra dođe inspekcija i da mu nađe zubaca u mrežama i da toga trenutka u zapisniku stoji da je on kriminalac, a možda mu ni na kraj pameti nije bilo da je počinio prekršaj. Spletom okolnosti takve situacije su česte i ako dobro posložimo pravila i tempiramo alate koji love ribu koja je trebala biti u lovostaju kada se mrijesti, mislim da je to dovoljna garancija da dobar dio zaštite možemo i realizirati. RNJ: Nacionalni park Kornati i nova regulacija ribolova kojom

je Kurnatarima dozvoljena čak i mreža popuna, dok je drugima sportski ribolov zabranjen iako love sportskim alatima i iako žele kupiti kartu za ribolov?! Tonči Božanić: Ja moram reći da su Kornati nacionalni park, zaštićeni dio prirode i u tom dijelu ovo ministarstvo i Zakonom o morskom ribarstvu definitivno nema ingerencije. Ministarstvo kulture je to koje temeljem zakona o zaštiti prirode propisuje, između ostaloga i način ribolova, odnosno ustanove koje upravljaju tim zaštićenim područjima i oni propisuju pravila o mogućnosti ribolova u tom dijelu akvatorija. Mogu reći da je dobro da smo u našem novom zakonu o morskom ribarstvu, koji je stupio na snagu sredinom svibnja prošle godine, napravili jedan iskorak u smislu određenih nelogičnosti koje su prije postojale, a to je da su i u najstrožim kategorijama zaštite pojedini oblici ribolova puno liberalniji nego u ostalom dijelu našeg ribolovnog mora. Primjerice, imali smo propisane minimalne veličine riba, međutim u pravilniku nacional-

nog parka tih propisa nije bilo. Netko bi s minimalnim mjerama ulovljene ribe mogao reći da je to ulovio u nacionalnom parku i da ga se ne može sankcionirati. Bilo je takvih apsurda, ali mi smo u novom zakonu rekli da se u takvim zaštićenim područjima ne mogu donositi propisi koji su blaži od onih propisa koje je definirao Zakon o morskom ribarstvu i akti o najmanjoj mjeri. Iako ti dijelovi akvatorija nisu u nadležnosti našeg ministarstva, mi u našoj upravi imamo veliki broj stručnih ljudi koji su spremni izmjenjivati iskustva sa svima, pa tako i sa strukom u ministarstvu kulture, jer i naše ministarstvo ima u svojoj nadležnosti mnoga područja s posebnom regulacijom ribolova. I našem ministarstvu je ta zaštita svojstvena u ostalom ribolovnom moru, tako da imamo i želju i znanja zajedno s predstavnicima Ministarstva kulture nekakve dileme ili pravila koja izazivaju nezadovoljstvo riješiti na opće zadovoljstvo. RNJ: Gospodine državni tajniče, hvala na vašem vremenu i iskrenim odgovorima.

Vijesti

Okuma Cedros BTF 55 i 65

Yuki najlon Orata

kuma Cedros BTF 55 i 65 je “baitfeeder” varijanta popularne Cedros role, a dostupna je u veličinama 55 i 65. Cedros BTF 55 ima prijenos 4.5:1, a veći model 65 ima prijenos 4.8:1. Kapacitet rola je 240 i 260 yardi najlona snage 15 i 20 libri. Maksimalna snaga kočnice je 24 i 31 kilogram, što znači da oba modela idu u red vrlo snažnih rola. Role imaju aluminijsku dršku koja sjajno leži u ruci. Okumine role Cedros model 55 i 65 su napravljene za “teške zadatke”!

a g r e b a č ka t v r t ka Škorpion opet je otišla korak dalje. Naime, uvezla je odličan japanski najlon Yuki treće generacije koji je napravljen pomoću nanotehnologije. Što reći kada smo gotovo izrezali ruke kod debljine od 0,30 milimetara i nismo ga mogli potrgati na najgorem mogućem čvoru. Osim nevjerojatne nosivosti najlon je supermekan i nakon odmotavanja sa špule doslovce visi kao konac. Model Orata, kao što i samo ime govori, namijenjen je za lov orade i nema sumnje da će postati Informacije pravi hit, jer već prvi kupci govore samo pohvale o njemu. Najlon je ŠKORPION DNC namotan na špule od 250 metara, 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 a cijena mu je zaista vrlo niska za Telefon 01 / 2322 - 515 prikazanu kvalitetu.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Opinel džepni noževi

Quantum Hypercast Vertical Jigging

ako Opinel džepni noževi izgledaju pomalo čudno u usporedbi s raznim modelima koje konkurencija radi od specijalnih materijala, pogotovo kada su u pitanju drške od Kratona, Opinelova drvena drška izgleda kao da je rađena u 19. stoljeću, a i oštrica neće zahrđati ako si samo kihnuo blizu nje. No oprez, radi se o sjajnim noževima čija je oštrica napravljena od čelika 440 s puno ugljika, što znači da će lagano i zahrđati, no zato se može oštriti tako da se možete brijati. No, Opinel radi i oštrice od inoxa, iako Informacije će znalci radije odabrati onu od karbonskog 440 čelika. A drška? TAMARACOM Retro izgled samo pojačava draž 51219 Čavle, Čavle 245 ovih sjajnih “pipaca”, kako smo Telefon 051 / 258 - 970 ih nekada zvali.

ao što mu samo ime govori, radi se o štapu za vertical jigging, koji je dugačak 180 centimetara, a deklarirana snaga mu je od 150 do 300 grama. Štap je dvodijelni i to tako da je blank poseban, a drška s držačem role posebna. Ovakva konstrukcija daje odličan rad uz dobru transportnu dužinu. Štap ima osam vodilica, a cijena mu je 568 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

Oprema

WEB PRODAJA u Unimaru

nternet je svemoguć jer na njemu ima doslovno svega. A „uguglate“ li bilo koji pojam, odmah imate masu podataka. Nama ribičima je to posebno važno jer nema ribičkog pojma, a da nije na internetu. Trebate li neki čvor, podatak koliko neka rola ima kapacitet, koje su udice najbolje, koje zoguline koristiti... sve je tu! No, kada je u pitanju ribolov, ipak imamo veliku novost. Naime, riječka tvrtka Unimar od sada na svojim internetskim stranicama nudi robu iz svojeg

asortimana na prodaju. A da je asortiman velik govori činjenica da je putem interneta sada dostupan cijeli njihov katalog koji ima, da ne bi bilo zabune, 818 stranica. Tvrtka Unimar je najveći diler opreme za brodove u Hrvata, a novi način prodaje je samo nadogradnja na standardni način poslovanja. No prije svega treba spomenuti da je tvrtka Unimar smještena na novoj adresi i to u vlastitom skladištu u Viškovu na adresi Marinići bb. Hala br. 10. Moderno skladište je kupcima omogućilo novu dimenziju nabave robe, ali i internetsku pro-

daju jer je sve pregledno i pametno posloženo. Uz skladište Unimar ima i svoj vozni park koji zadovoljava europske norme za cestovni promet pa je to garancija da se naručena roba može dobiti u vrlo kratkom vremenu. Tvrtka Unimar sljedbenica je talijanske tvrtke Osculati, a tko je jednom imao katalog s njihovom ponudom zna da se radi o jednom od najvećih prodavača u ovom dijelu svijeta. Lewmar oprema za brodove, Lofrans’ vitla, Peli i Sonca ručne svjetiljke, Solara ploče, BatSystem svjetla za brod, Whale hidraulični sistemi, Ocean prozori i tende, Hendersonove ručne pumpe,

Informacije UNIMAR Rijeka d.o.o. Viškovo, Marinići bb hala br. 10 Telefon 051 512 680 Fax 051 512 537 unimar@unimar.hr www.unimar.hr Polyfom bokobrani, Marlow užad, Guest brodski reflektori, CEF impeleri, Bomar brodski prozori, EUROLIFE splavi za spašavanje, Danforth oprema za brodove, Garmin elektronika, Geonav elektronika, Humminbird elektronika, Raymarine elektronika, NavPod nosači

elektronike, Icom radiostanice, Kenwood radio prijemnici, Clarion radio prijemnici, Glomex antene za TV, Old Marina nautička oprema od mesinga, inox okovi i oprema Ultraflex kormila za brod, TessilMare sklopive ten-

de, Coolemasn jacere, Isotherm hladnjaci i ledenice, Vitrifrigo hladnjaci za brod... samo su neki od brendova koje sada možete kupiti jednim klikom miša. Kako kupovati na Unimar web stranici? Preko tražilice Google

pronađite internetsku stranicu Unimar, a kada je otvorite na izborniku kliknite na Web Shop. Registrirajte se, logirajte i možete krenuti! Na popisu je sav asortiman, a na nama je da odaberemo želje-

no područje i kliknemo. Na pregled dobijemo sav asortiman s cijenama koji po želji dodajemo u košaricu i to je to! Ostane samo sitnica s peglanjem kartice i roba vam stiže na kućnu adresu.

Fishing shop

ŠIME NAUTIKA Rijeka

Svi ribiči koji dođu u Novalju na Pagu dobro znaju prodavaonicu 'Šime Nautika' i njezinog vlasnika Tvrtka Hrgića, iskusnog ribičkog lisca, koji ne samo da je namjernicima savjetovao što kupiti od pribora, nego i gdje tim priborom loviti. Naime, Tvrtko je iskusni ribič koji poznaje sve tehnike ribolova, a i sada zna odmjeriti snage s mlađom ribičkom populacijom na klupskim natjecanjima Napisao Mladen Marković, fotografije Jurica Marković

ašto smo priču počeli s Tvrtkom Hrgićem i Novaljom? Pa stvar je jednostavna! Od sada “Šime Nautika” ima prodavaonicu i u Rijeci, Ciottina 3, i u njoj je prodavač Tvrtko osobno. Riječki ribiči su dobili još jedno mjesto gdje mogu kupovati i gdje mogu dobiti informacije. Iako je prodavaonica otvorena tek

nekoliko dana, već ima i posebne pogodnosti za ribiče. Tako umirovljenici imaju poseban popust svakog četvrtka, a za vjerne kupce Tvrtko je napravio posebne pogodnosti. Naime, svaki kupac dobije malu karticu u koju se unosi svaka kupovina. Nakon deset kupovina zbroji se sav promet koji je ribič napravio i na tu svotu Tvrtko daje ekstra popust od 10 posto kod jedanaeste kupnje. Zaista

fer odnos prema ribičima, moramo se svi složiti. Zasigurno sve interesira ponuda koju Šime Nautika nudi na prodaju. Zapravo je najjednostavnije nabrojiti brandove koji se mogu pronaći i lijepo uređenom prostoru. Pa krenimo redom: Owner udice, Zebco program, Olympus, Quuantum, Tika, Balzer, Conger, Lowrance, Yo-Zuri, Cressi, P-Link, Tuf-Line, Trabucco, Mo-

moi, oprema za plovila, Konopi, Kamatsu, Penn, Toray, Pescatore, DTD... samo su neki koji se mogu kupiti u prodavaonici “Šime Nautika Rijeka”. No ništa nismo rekli ako ne spomenemo sjajne parangale koje Tvrtko radi osobno. Naime, njegovi parangali su poznati širom jadranske obale. Tvrtko radi parangale od najboljih komponenti, odnosno najboljih udica, najlona, konopa,

a i olovnih utega, koje uzgred rečeno i sam proizvodi. Uz parangale Tvrtko radi i olova za mnoge druge prodavaonice, a s njegovim olovima lovi i naš redakcijski tim. Jednako kao i u Novalji, i u Rijeci će biti stalna ponuda ješke, kao na primjer živi veliki crv, bez kojeg nema noćnog ribolova, što Tvrtko i te kako dobro zna. Naime, njegov omiljeni način ribolova je noćni lov velikim crvom za što je pravi specijalist, o čemu možemo i osobno posvjedočiti jer smo imali prilike

zajedno loviti. U svakom slučaju, u Ciottinoj ulici u Rijeci ribiči imaju novi hot spot u kojem čeka stari morski vuk Tvrtko Hrgić, koji osim pribora uvijek može dati neki dobar savjet, gdje i čime loviti, što je ponekad razlika između uspjeha i povratka kući praznih ruku. Informacije ŠIME NAUTIKA Clottina 3, 51000 Rijeka Tel. 095 907 7274

Vijesti

Maria jiggovi

Sunline

Siglon FC 50

ertical jigging je jedna od najuzbudljivijih ribičkih disciplina, a posebno u zimskim uvjetima. No tada se love isključivo zubaci, kirnje, i druga pridnena riba, odnosno nema gofa pa se koriste uglavnom manji ili kako kažemo: mali jiggovi. Jedan od najvećih izbora ovih jiggova ima japanska tvrtka Maria, a u Barci iz Podstrane nude cijelu paletu ovih vrlo lovnih jiggova u svim mogućim modelima i bojama. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Okumina rola Safina

ovi model za 2011. godinu, ova rola ima kompaktno grafitno tijelo, dvotonsku anodiziranu aluminijsku špulu, EOS sistem namatanja, računalno balansiran rotor, uz dostupne varijante s prednjom i zadnjom kočnicom. Safina ima jedan ležaj te vrlo povoljnu cijenu.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

iglon FC 50 je jedan od najboljih fluorokarbona kojih ima na tržištu, a može se koristiti za sve ribičke discipline. Standard je kod izrade redakcijskih predveza i prama i otkad se pojavio na tržištu, gotovo da i ne radimo bez njega. Odlične je linearne nosivosti na čvoru te je vrlo otporan na abraziju. Siglon FC 50 je pakiran na kolute od po 50 metara, a radi se u debljinama od 0,14 do 0,60 miliInformacije metara. Siglon je proizvod čuveBLUE SPRINGS ne japanske tvrtke Sunline, koja Telefon +39 (0) 422 634. 083 je jedan od najvećih proizvođača E-mail info@bluesprings.it najlona i upredenica.

Vaga do 100 kg

a dobro se zna da se riba treba vagati, ako ni zbog čega, onda da to stavljaš ribičkom prijatelju pod nos. Šalu na stranu, u Barci iz Podstrane nude vagu koja važe do 100 kilograma pa je moguće vagati sve one lipe zubace i gofe bez opasnosti da će se vaga potrgati. Vaga je klasična bez digitalije, a izrađena je od metala što joj daje dugovječnost. Na skali je čvrsti Informacije prozirni plastični poklopac koji daje dobru vidljivost. No uza sve RIBOLOVNI CENTAR BARKA nabrojeno, vaga ima vrlo povolj21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a nu cijenu od samo 162 kune u Telefon 021 / 334 - 340 maloprodaji.

Big Game

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

NOVOSTI IZ rada kluba

remda je Croatia Boat Show ove godine izašao na crveni tepih u nešto recesijskom ruhu, posjetitelja je ipak bilo. Zahvaljujući tvrtki Profectus koja je osigurala mjesto za „Big Game Klub Croatia“ na istom sajmu, naša očekivanja su ispunjena više nego što smo mogli zamisliti. Posjetitelji su oduševljeni što je Hrvatska dobila svoj prvi službeni IGFA klub (IGFA Benefector Club). Pokazan je veliki interes za klupske projekte. Najviše od svega su nas razveselili upiti ribiča o samom načinu ribolova u kojem se nikada nisu ni okušali. Naši dečki na štandu su sa zadovolj-

stvom upoznavali znatiželjnike s teorijom big game ribolova, a sve o čemu su govorili prikazivalo se i na velikoj plazmi. Veliki broj posjetitelja bio je iznenađen s „ulovi i pusti“ načinom ribolova. Kada govorite o lovu na velike ribe stječe se krivi dojam da je big game samo lov na trofeje. No, kada približite u razgovoru etički kod sugovornici ostanu zatečeni činjenicom da se ti isti trofeji, u mnogim zemljama diljem svijeta čiji ribolovci prakticiraju big game, puštaju na slobodu. I najveći je ponos jednom ribolovcu, kada na pučini nakon višesatne borbe pobjeđenu ribu pusti natrag na slobodu velikog plavetnila „Ulovi i pusti“ način ribolova je puno više od samog ribolova.

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA To je put u novi vid turizma. U mediteranskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj je zabranjeno loviti tune od 15. listopada do 15. lipnja. „Ulovi i pusti“ se primjenjuje u Hrvatskoj samo za vrijeme natjecanja kada se ispuni ribolovna kvota. ŠRK „ Big Game Croatia“ nastoji upravo kroz programe natjecanja ukazati na ovaj profitabilni sektor u turizmu. Kada bi „ulovi i pusti“ bio dozvoljen tijekom cijele godine kako je to u drugim zemljama, prema našem skro-

mnom mišljenju cijelokupni hrvatski turizam bi imao velike koristi. Osim činjenice da bi se turistička sezona produžila na

MERIDIAN

PROJEKT

MARTINIS - MARCHI HOTEL Put Sv. Nikole 51, Maslinica 21430 Grohote Otok Šolta www.martinis-marchi.com

Recepcija i rezervacija:

Restaurant:

tel:+385 (0)21 572 768 fax:+385 (0)21 572 770 mob:+385 (0)98 392 202 info@martinis-marchi@com

tel: +385 (0)21 718 838 fax. +385 (0)21 572 770 mob: +385 (0)98 344 198 restaurant.martinis-marchi@ st.t-com.hr

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Ekipa za Cabo San Lucas (s lijeva na desno): Dražen Mišura, Andrija Gudeljević, Saša Rakar i Miro Vrlja cijelu godinu logika nalaže da bi Jadransko more s vremenom i razvojem sadržaja postalo

okupljalište bogate klijentele. Svatko tko ima bilo kakve veze s morem, bilo da živi na moru ili

da radi na moru može pronaći svoj interes u ovome. Zašto to nije tako? Teško je kon-

kretno odgovoriti na ovo jako složeno pitanje. No, treba uzeti za primjer Cabo San Lucas i pokušati izvesti ono što su Meksikanci napravili. Uvjereni smo da imamo ogromni potencijal u odnosu na druge mediteranske zemlje jer je Hrvatska jedna od 5 zemalja u svijetu koja garantira ulov. Jadransko more je u sustavu sredozemnih strujanja što unosi veliku količinu planktona i na taj način ulazi mala riba za kojom dolazi i velika plava riba. No, stanje u Jadranu se drastično izmijenilo. Male plave ribe poput srdele i inćuna je sve manje, a velike poput tune sve više. Ovo je otežavajuća situacija za mnoge. Želimo istaknuti da ŠRK“ Big Game Croatia“ želi zaštiti tunu od izumiranja, ali istovremeno želimo upozoriti da je Jadransko more jedna cijelina i niti jedna jedinka, a ni stanište ne smiju biti u niti jednom trenutku narušeni. Smatramo da dobra suradnja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sa ICCAT-om (Međunarodna komi-

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Partneri BIG GAME KLUBA CROATIA MERIDIAN PROJEKT – Zagreb - elektronika Lowrance - 20% popusta - kartografija Navionics Platinum Plus - 15% popusta FRIGO MARINE – Zagreb Icey-Tek jacere - 20% za modele 50, 70 i 90 l - 25 % za model od 115 l - 30% za modele 160 i 260 l BARKA – Podstrana ribički pribor i oprema - 15% popusta SIL-EM (FISH & FUN) – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta NAVIGO SISTEMI – Zagreb Garmin elektronika - 20% popusta Henry Lloyd odjeća - 20% popusta LUNA MARIS ribički pribor i oprema - 10% popusta PREDATOR – Zagreb ribički pribor i oprema - 15% popusta UDICA – Zadar ribički pribor i oprema - 15% popusta T. P. OLIVARI - ribički pribor i oprema (kupnja moguća samo u Predatoru, Barci i Udici) - 15% popusta ŠKORPION D. N. C. – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta EUNICE – Pula brum - 20% popusta Kupovina vrijedi uz predočenje članske i iskaznice kluba i osobne iskaznice. Pozivamo sve ribiče da se pridruže BIG GAME COATIA obitelji, jer članstvom stječu znatne popuste kod kupovine ribičkog pribora, eklektronike, odjeće, jacera ...

sija za očuvanje atlantske tune) može promijeniti sadašnju situaciju. Nadamo se da ćemo kroz klupske projekte pronaći put do „ulovi i pusti“ te da ćemo za to zainteresirati što više strastvenih ribolovaca zainteresirati za . Kako sada stvari stoje, na dobrom smo putu. A na putu prema „ulovi i pusti“ su i naši dečki, prošlogodišnji pobjednici big game ribolova iz Jezera. Jedva čekamo da se vrate iz

Meksika i podijele s nama svoje utiske! Andrija, Saša, Miro i Dražen – držimo vam palčeve! Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. 095 818 2132 Fax. 021 407 701 E-mail. info@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Putnici na svjetsko prvenstvo

TRI KAPETANA I JOKER

Prošle godine je na big game ribolovu u Jezerima pobijedio Andrija Gudeljević na brodu Iglan, koji je time stekao pravo nastupa na svjetskom prvenstvu u Cabo San Lucasu – Mexico. Andrija je skupio reprezentativnu posadu u koju su ušla tri kapetana, a kao četvrtog člana su uzeli Jokera, koji donosi sreću. Posadu čine kapetani: Andrija Gudeljević vlasnik broda Iglan, kapetan Miro Vrlja vlasnik broda Tutus, IGFA kapetan Saša Rakar vlasnik broda Shiraz III, a Jokek kojega vode radi sreće je Dražen Mišura. Naime, kada god je Dražen član posade sjajno se lovi. Dečki su opasno trenirali, a to dokazuje i jedna fotografija, koja pokazuje svu ozbiljnost pripreme. Šalu na stranu, ovakva posada na brodu uvijek može sjajno loviti i mi se iskreno nadamo da dečki pokazati kako mi to radimo u Hrvatskoj. Zato zaželimo sreću ekipi, tri kapetana i jedan Joker, da dobiju svaki dan jednog od najboljih kapetana, jer o domaćem kapetanu također ovisi uspješan ulov na natjecanju.

Trening za Cabo San Lucas

Brod Tutus – kojemu je kapetan Miro Vulja

Shiraz III – brod IGFA kapetana Saše Rakara

Iglan – brod Andrije Gudeljevića, pobjednika u Jezerima prošle godine

... a ovaj čeka u Cabo San Lucasu

Vijesti

Rola Hawk 7000

LED

ola Hawk 7000 ima 12 kugličnih i jedan nepovratni igličasti ležaj, Instant Anti Reverse System, kompjuterski balansiran rotor, Twist Free Line Roller koji sprječava uvrtanje najlona, višeslojnu kočnicu, kaljeni preklopnik, aluminijsku ručicu, aluminijsku špulu, Worm Shaft Oscillation System te prijenos od 5,2:1. Sve ovo nabrojeno govori da se radi o odličnoj surf roli koja je brza, a pri tome ima i snagu, s obzirom na Worm Shaft. Kapacitet joj je 270 metara najlona debljine 0,45 milimetara. Informacije

anas je LED tehnologija već uznapredovala i to zasigurno nije kraj, a pogotovo u segmentu ručnih svjetiljki gdje s e da nas n u d i bezbroj lampi na tržištu. Takva je i lampa koju predstavljamo, no ona ima dva načina osvjetljavanja. Jedan je klasičan, pomoću vrha baterije, no kada se izvuče unutarnji dio onda služi kao radna svjetiljka. Dobra ideInformacije ja i LED tehnika ovu lampu svrstavaju u red nečega čega ne bi MIKELI TRADE smjelo nedostajati ni u jednoj 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a ribičkoj kutiji, brodu, automoTelefon 023 / 224 - 860 bilu...

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Shimanova rola Socoro 4000F

svjetiljka

Okumin multiplikator Makaira 30II

himanova rola Socoro 4000 F ima jedan kuglični i jedan valjkasti ležaj, prijenos 5,1:1, Super Stoper II Antireverse sustav, prednju kočnicu, težinu od 340 grama, kapacitet od 100 metara najlona debljine 0,40 milimetara, ili 260 metara najlona debljine 0,26 milimetara, balansiInformacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

rani rotor, varirajući oscilacijski sistem podizanja špule, Power Line Roller te Dyna Balance Anti Wobble System.

z prošlogodišnje hit multiće u veličini 50WII i 80WII ponuda je proširena i s veličinom 30II. Max kočnica na “strike” 16,8 kg, a max kočnica na “full” 25,0 kg, što govori da se radi o vrlo snažnom stroju. Kapacitet je 0,70mm/500m, dok je prijenos Informacije 3.8:1 i 1.7:1. Multić je namijenjen teškom dubinskom ribolovu ili T.P. OLIVARI d.o.o. pučinskoj panuli, a jednako se 10430 Samobor, Gajeva 49 dobro može koristiti i kod lova Telefon 01 / 3366 - 042 zubaca i gofa panulom.

Oprema

NOVI SURF ŠTAPOVI

Okuma i Ron Thompson

Tvrtka 'T. P. Olivari' iz Samobora ponudila je ribičima za ovu sezonu cijelu paletu štapova za ribolovnu tehniku surf. Štapovi su namijenjeni mediteranskom tržištu koje je specifično jer većina zemalja ima nisku obalu s nepreglednim pješčanim plažama Napisao Mladen Marković, fotografije Jurica Marković

ako se tehnika ribolova surf temelji na dalekim izbačajima jer je more na pješčanim plažama vrlo plitko, što je znakovito za mnoge zemlje Mediterana, štapovi za ovu disciplinu su i te kako djelotvorni i kod nas, iako su naše obale stubokom različite od ostalih. Naime, kamene obale, podmorje s mnogim preprekama, raznolikost kao malo gdje traži ponekad štapove ve-

like snage i dužine preko četiri metra. Primjerice, u ovom broju pišemo o lovu orada s dugačkim predvezima, od metar i pol pa čak u nekim prilikama i više, za koje su ovakvi štapovi nasušna potreba. Zapravo se opet potvrđuje pravilo da je surf tehnika dala sjajne role i sjajne štapove koji se mogu koristiti i za druge ribičke discipline. Štapovi koje vam predstavljamo su zadnji modeli Okume i Ron Thompsona, namijenjeni baš ribičima iz mediteranskog područja u če-

mu je sažeto sve ili bolje rečeno, konstruirani su baš za ovaj dio podneblja. Štapove smo isprobali bacajući olova od 120 i 150 grama, a role su bile naše standardne s kojima lovi naša redakcija, a to su Big Baitrunnerice. Na jednoj špuli je bio namotan najlon debljine 0,35, dok je na drugoj bio namotan najlon 0,40 milimetara. Što reći o isprobanim štapovima, osim da su pravo dalekometno “oružje” kojemu su daljine preko stotinu metara prava sitnica, a posebno

se to odnosi na trodijelni Okuma Cedros Distance Surf, kojem i u samom nazivu stoji da se radi o štapu za postizanje najvećih daljina. Naime, daljine s 150-gramskim olovom, iako je na jednoj špuli bio najlon 0,40 milimetara i iako ni približno nisam u formi kao nekada, bile su takve da sam morao pričekati da putnički brod na redovnoj liniji prođe da ga ne bih pogodio. Uz kvalitetu koja ide u red i mnogo skupljih štapova iste

snage i iste gramaže, štap ima odličnu cijenu u odnosu na konkurenciju. Dakako da mislimo na štapove najviše klase. Ostali teleskopski štapovi koje potpisuju Okuma i Ron Thompson koje smo imali na raspolaganju tipični su predstavnici te vrste. Dakle, uz jednake performanse prednost im je transportna dužina, jer nije nimalo lagano nositi dugačke štapove na put, to svi znamo. Pogledajmo štapove pojedinačno.

Okuma Compressa Tele Surf Okuma Compressa Tele Surf ima blank izrađen od 24-ton-

skog IM6 karbona, koji je jedan od najpouzdanijih pa nije čudo da su mnogi mušičarski štapovi izrađeni od ovog grafita. Štap ima brzu akciju (Fast Action), kvalitetan držač role, titanium oxide vodilice, logotip Okume je laserski ugraviran na kapu, a dostupan je model 14’, dužine (420cm), snage od 100-200 grama. Compresa je novi model teleskopskih surf štapova kojima se mogu pokriti i najteži ribolovi koji se mogu zamisliti.

Okuma Cedros Tele Surf Okuma Cedros Tele Surf je sam vrh ponude Okuminih tele-

skopskih surf štapova koji ima 40-tonsku IM9 karbonsku konstrukciju blanka, Ultra-Fast akciju, Fuji držač role te cirkonijske umetke na vodilicama. Štap

je razvijen u suradnji s ponajboljim svjetskim surf ribolovcima koji love na Bosporu u Turskoj. Dostupan je model 14’ deklarirane snage od 100 do 200 gra-

ma, a ima četiri sekcije uz težinu od 307 grama. Nema puno štapova koji mogu konstantno bacati 200 grama osim “state of the art” Cedros štapova.

Okuma Cedros Distance Surf Okuma Cedros Distance Surf, o kojem smo pisali u uvodu, sam

je vrh ponude Okuminih trodijelnih surf štapova koji se može po kvaliteti i samoj konstrukciji mjeriti sa svim poznatim trodijelnim štapovima koji su na tržištu.

Zapravo se opet potvrđuje pravilo da je surf tehnika dala sjajne role i sjajne štapove koji se mogu koristiti i za druge ribičke discipline Blank je napravljen od 46-tonskog IM9 karbona, ima ultra brzu akciju (ultra fast action), Fuji držač role, ALPS Low profile vodilice, a težina mu je samo 490 grama i jedan je od najlakših na tržištu. Dužina mu je 15 stopa (450cm), a deklarirana snaga od 100 do 200 grama. Cedros je štap vrlo tankog blanka, uz najbolje komponente koje su korištene kod izrade ovog štapa. Ovaj štap može cijeli dan s lakoćom bacati 200 grama, a olovo teško 150 grama, s kojim smo bacali, jednako ga dobro “puni” i uz vrlo daleki dolet.

Ron Thompson Seaboss Tele Surf Ron Thompson Seaboss Tele Surf je dizajniran za zahtjevno mediteransko tržište. Blankovi su napravljeni od visoko moduliranog karbonskog vlakna, imaju kvalitetan držač role, kvalitetne G-lite SIC vodilice, a dostupan je u teleskopskoj izvedbi u dužini od 360 cm uz deklariranu snagu od 60-140 grama, zatim u dužini 360 cm uz deklariranu snagu od 100 do 180 g, dužini 400 cm uz deklariranu snagu od 70 do 150 g te u dužini od 420 cm uz deklariranu snagu od 100 do 200 grama.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Ribolov iz brodice

PRIOBALNA PANULA sjajna rekreacija

Mnogim je rekreacijskim ribolovcima panula najprivlačnija tehnika, ali rijetki si mogu priuštiti bavljenje vremenski, psihofizički i financijski zahtjevnim 'tumaranjem' po pučini. Takvima stoga predlažemo 'malu' priobalnu panulu bez spektakularnih ulova, ali i s vrlo malo praznoga hoda Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

risjećanje na moj ulazak u svijet “malih panulaša” uvijek mi pokrene osobite sentimente, jer je vezan za prvi plastični fisherman koji je davnih godina kupio moj prijatelj Đuro. Bilo je to davno, a fisherman je imao samo 17 stopa, no nama se tada činio

kao prekooceanski brod. Što je bilo prirodnije nego da ga odvezemo na more, a još prirodnije je bilo da lovimo panulom. Ja sam doduše imao neka iskustva koja su se uglavnom bazirala na nekim mojim istraživanjima, odnosno plovidbi i ribolovu na čamcu mojega strica Drage, koji je odlično poslužio za prva iskustva lova panulom uz obale oko

Domaća inačica Sesse 15 je bilo prvo 'borbeno' plovilo

Povljane na otoku Pagu. Đuro i ja smo svako malo jurili k njemu na Vir, na brzinu spuštali fisherman u more i odmah isplovljavali. Malo prije nego što je Đuro kupio fisherman, zalutavši u tada kultnu prodavaonicu American Shop u Zagrebu, kupio sam fishfinder Eagle Ultra III 3D, koji sam ekspresno poklonio Đuri i koji smo odmah montirali. Na-

ime, ja sam ga koristio na svojim plovidbama oko Povljane, a to je tada bila vjerojatno jedina elektronika na tom dijelu Jadrana. Naš hot spot je bio akvatorij oko Brušnjaka na koje sam ja nekoliko puta “slučajno zalutao”, jer ne treba zaboraviti da sam s Tomosovim motorom od 4 konja trebao ohoho vremena od Povljane do tamo. Kako sam

u to vrijeme imao prodavaonicu ribičkog pribora, imao sam i Rapaline varalice koje su se jedine mogle nabaviti, osim metalnih

žlica koje smo koristili za lov štuka i smuđeva na slatkim vodama. Naravno, lov panulom zubaca ili gofa nije nam bio ni

na kraj pameti jer, za Boga miloga, tko će prljati ruke kada imaš gospodsku varalicu koju staviš i vučeš bez brige. U to

su vrijeme nekako stigle i prve silikonske varalice i to čuveni Mogambo, za kojega bi danas dao sve, naravno opet u American Shopu gdje je glavni guru bio Hrvoje Beranek, ribički frik, koji je nabavljao u ono vrijeme čudesne američke varalice, a jedan Bomber je bio Đurin i moj glavi adut kojim smo tamanili palamide.

Definirao sam svoj pribor za laganu priobalnu panulu u otprilike trima dimenzijama, tako da sada isplovljavam noseći dva ili tri štapa

Prvi ulovi su bile plavice

Kod jednog panulanja između Brušnjaka imali smo ribu koju nismo mogli pomaknuti ni milimetra i koja nam je sve potrgala kada je krenula, nakon čega smo mi danima zdvajali

– kakva je to riba bila. Jedno od glavnih “oružja” nam je bio i Sabiki, koji sam uzeo iz svoje prodavaonice i kojim smo tamanili na stotine šaruna.

U tom smislu treba znati: većina grabežljivaca lovi jednim od dvaju načina – presretanjem mamca, odnosno naglim zalijetanjem na nj, obično iz dubljega sloja mora, ili njegovim sustizanjem Priznajem, ulovi su nam u početku bili sporadični i skromnih dimenzija: šaruni prosječne veličine, poneka skuša, a samo iznimno neka poveća riba, poput palamide. Ali niti su nas ti relativni neuspjesi obeshrabrivali, niti smo posustali u istraživanju sve razrađenijih tehnika lova priobalnom panulom. Ja sam sa svoje strane sve više ludovao za njom pa su se rezultati ubrzo pokazali više nego impresivnima. Lovio sam sve više i veće primjerke i raznolikije vrste (početkom osamdese-

Moj prvi 'alat' za panulu

Sabiki s olovnim torpedom, ili turska panula, je 'zakon' tih već sam se smatrao specijalistom za felune i palamide!), a naučio sam i mnogo toga o ribama koje se zalijeću na varalice, njihovim životnim područjima, optimalnom izboru opreme i pribora, kao i o načinu vođenja brodice u pojedinim poddsicplinama. Sa svoje je strane i Đuro lovio sve više i uspješnije, o čemu smo stalno jedan drugoga izvještavali telefonom. Iskustvo se najbolje stječe stalnim učenjem i ja sam bogami naučio kojim štapovima, kojim najlonima, kojim varalicama, gdje loviti, koju ribu loviti. Zapravo, dobio sam niz spoznaja koje se obično nazivaju trikovima zanata, premda u njima nema baš ničega “trikovitog”. Primjerice, tek nakon dugog navaljivanja i nekoliko čašćenja po lučkim konobama jedan nam je prijatelj otkrio kako je tajna njegovih natprosječnih ulova u vještom slalomu među

uronjenim hridima u relativno plitku moru: izučio je vještinu provođenja panule prolazima među sikama što se uzdižu s dubine od 10-20 m gotovo do površine mora, jer je zamijetio da su “hodnici” među njima bogati sitnom ribom, a ta privlači grabežljivce koji se rado zalijeću i na umjetne mamce kojima se panula.

Izgledi za dobar ulov rastu s padom atmosferskoga tlaka, naoblakom i plimom Ali vrijedilo je svake kaplje vina koju sam ispio, mislim platio, da doznam to i mnoge druge ribičke tajne.

Neka opremu biraju ribe Devedesetih, s pojavom sve kvalitetnijih najlona, karbonskih štapova i rola vrhunske tehničke izvedbe, definirao sam svoj pribor za laganu pri-

obalnu panulu u otprilike trima dimenzijama, tako da sada isplovljavam noseći dva ili tri štapa duljine od 1,70 do 2,40 m, deklarirane snage 8 do 12 lbs, opremljene multićima malih dimenzija na koje je namotana upredenica, deklarirane snage do 30 libri. Uz njih imam i dva kompleta snage 30 libri i to Ugly Stick štapove i Penove senatorice 114 na kojima je JINKAI najlon snage 50 libri, što je već i te kako moćan pribor koji je smrt za zubaca i gofa. Uvijek koristim fluorokarbonske predveze maksimalne duljine do pet metara, povezane s osnovnim nitima preko vrtila malih dimenzija ali velike snage, a kolekciju varalica stalno upotpunjujem novim modelima renomiranih proizvođača, premda se i nadalje držim podjele u pet kategorija: minnows, silikonci oblika ribice, silikonci oblika lignjića, metalne žlice i silikonska i “pernata čudovišta”, odnosno varalice fantastičnih oblika namijenjene lovu u površinskom sloju mora. Dakle, koristim pribor srednje klase, ni skup ni jeftin, ne zalijećući se u skupe ekstravagancije, za što je rezervirana disciplina vertical jigging, gdje

Lovili smo downriggerom kada drugi nisu ni znali za njega

Prvi 'ozbiljniji' ulovi

imali smo i elektroniku kada je to bilo čudo nisam štedio novac. Naime, nakon više od trideset godina iskustva usuđujem se reći da sam se izliječio od početničkih grešaka, što znači i od zablude da pribor ribu lovi, pa se držim provjerenih rješenja, vjerujući da nije tajna uspjeha u izvanrednoj razini neke od komponenata, nego u njihovom skladu. Primjerice, rijetki su panulaši koji točno znaju prilagoditi brzinu plovidbe vrsti koju kane loviti – ili voze presporo pa varalice ne rade kako treba, ili prebrzo, onemogućujući predatorima da sustignu mamce.

U tom smislu treba znati: većina grabežljivaca lovi jednim od dvaju načina – presretanjem mamca, odnosno naglim zalijetanjem na nj, obično iz dubljega sloja mora, ili njegovim sustizanjem. Tipični presretači su lubin, felun, ušata i šarun, dok su “goniči” iglica, skuša, škaram i palamida. Prevedeno na jezik brzine broda, to znači da ćemo prvu skupinu loviti ploveći brzinom do 4 čvora, izrazito sporije plovi se samo kad se vuče živi mamac, ali on ne pripada ovoj kategoriji panulavanja. Drugu

Brušnjaci – naš 'Bermudski trokut' skupinu lovimo povećavajući brzinu brodice do 6 čvorova. Dakako, ribe ne znaju kako smo ih mi razvrstali pa se ponekad ponašaju skroz bezobrazno, ne poštujući naše kriterije. Tako će lica napasti varalicu prepadački se ustremljujući na nju iz dubine i slijedeći je do “smrti”. Potonje se najčešće vidi u površinskom sloju mora kad se lice zalijeću na plitkoroneće ili čak površinske varalice (poppere).

'Skupite' što više pozitivnih faktora

Čuveni Bomberi iz American Shopa

Osim varalice atraktivne onoj vrsti koja se zatekne u području u kojem lovimo, brzine vučenja i karakteristike opreme, važan faktor jest i duljina otpuštenoga najlona, odnosno udaljenost varalice od broda. Nju ćemo prilagoditi karakteristikama

'Prašili' smo po svemu što pliva varalice i dna. Ako je varalica dubokoroneća, a provlačimo ju između uronjenih hridi, ne smijemo otpustiti više od 50 m najlona jer ćemo teško izbjeći zapinjanje, a ako plovimo u blizini obale, ali ne strahujući od

prepreka, ona može biti i 70 do 100 m od brodice. Inače, pogrešna je pretpostavka mnogih ribiča da je bolje otpustiti što više najlona, kako ne bismo potencijalnu lovinu plašili zvukom motora i vrtlozi-

ma što ih brodica ostavlja za sobom jer se riba odavno navikla na jedno i drugo pa suzbijanje zapinjanja ostaje jedini faktor koji određuje duljinu otpuštenog najlona. Što se posljednjega važnog uvjeta tiče, a to su

vremenske situacije – vrijede uobičajeni parametri: izgledi za dobar ulov rastu s padom atmosferskoga tlaka, naoblakom i plimom. Ali koliko god ta pravila bila iskustveno potvrđena, nisu okamenjena, posebice ako ih “minira” primjerice godišnje doba – zlatna sezona male panule je rana jesen, od rujna do studenoga – ili obilje neke migrirajuće vrste, poput skuše, lokarde, palamide ili škarma u području u kojem lovite. No isto tako, i sada je vrijeme od takve vrste ribolova. Na kraju vrijedi imati na umu i činjenicu da i mala panula znade biti fizički naporna; zato ne zaboravite ponijeti nešto hrane i dovoljno pića, prikladnu odjeću i obuću, pokrivalo za glavu i podmetač i manji gaf. Jer nikad se ne zna: mala panula može vam donijeti i veliko iznenađenje, primjerice ulov lijepog primjerka lampuge, kao što se nama dogodilo za jednog ranojesenskog panulavanja uza samu obalu u lošinjsko-creskom akvatoriju.

Ribolov iz brodice

U GRGINIM dvorima

Skužio sam da totalno nisam u trendu s ovim tekstovima, jer npr. usred zime pišem o ljetnom lovu gofova, a onda u kasno proljeće o zimskoj panuli. O lignjama ću vjerojatno pisati početkom ljeta, debelo izvan sezone. Zapravo mi je pomalo isklišejizirano stalno pisati o 'aktualnim' temama. Evo vam moja i Grgina zimska avantura Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Grga Špralja

otrefilo mi se jesenas da nisam bio preko mjesec dana na moru. Nije to ništa čudno, zadnjih godina sam uglavnom imao i veće rupe između dva izlaska. Ali sada sam bio gotovo svaki vikend na moru, stvorio sam kontinuitet izlazaka, posložio sve kockice i počeo loviti izvrsno, svaki vikend sve bolje. I taman kad se najviše napališ, poklope te petšest kišnih i užasno vjetrovitih vikenda. Taman da “izgoriš”,

ali i izgubiš filing za ribu. I tu se nekako potrefilo da bi Grga i ja mogli poći kod njega u Kornat na dva-tri dana. Inače, dogovaramo se za more već oko dvije i pol godine od zadnjeg zajedničkog izlaska. Nikako da nam se poklopi slobodno vrijeme, vremenska prognoza, položaj zvijezda i što ti ja znam što još.

Led po gliseru Prognoza je grozna – kiša i jugo, al' ovo nam je jednostavno prilika sad i ‘ko zna kad. Dvanaesti

je mjesec, još koji dan do Božića, lignje se love dobro, u moru je još jesenski đir pa bi trebalo biti i zubačevine. Tako se bar tješimo. Stvarnost je sljedeća: trebali bismo krenuti u nedjelju ujutro, a u petak navečer je pao snijeg. Temperature su u minusu. Akumulator za paljenje na Grginom gliseru je bio oko mjesec dana na otvorenom, na kiši i hladnoći. Planirani polazak je bio oko sedam sati ujutro. Moš’ mislit’! Na gliseru su nas dočekali komadi leda. Konop je krut k’o staklo od zaleđene

vode u njemu. Do 8-8:30 smo punili akumulator spojivši ga na upaljeni auto. Napokon je upalio, nakrcali smo gorivo na pumpi, spizu, i na kraju jaceru s ledom u koju pospremamo komade leda koje smo ujutro zatekli na gliseru. Al’ nije sve tako crno. Hladnoća je u gradu na kontinentu. Na otocima po rubovima kulfa je zbog utjecaja mora znatno toplije, razlika 10-15 stupnjeva. A i počeo je lagani južin koji će skroz “smekšati” ovo vrijeme. Napokon smo izglisirali i krenuli put Suhe Punte, gdje Grga ima kuću, točno na tromeđi Kornata, Telašćice i ostaloga ribolovnog mora RH. Iz te baze izbor ribolovnih pozicija je ogroman, bilo u unutarnjim kanalima, bilo po rubovima kulfa. “Paramo” kanal glisirajući i tučemo provom lagano jugo koje se polako ali sigurno sve više diže. Muči nas hoćemo li uspjeti proći kroz Mali Ždrelac. To je uski morski prolaz između otoka Pašmana i Ugljana, koji je trenutno službeno zatvoren zbog radova na mostu i proširenja samog kanala. U prolazu su veliki pontoni, a posvuda su razapete sajle i debeli konopi. Prvo se treba provući ispod sajle kojom je vezan visoki ponton za obalu. Ponton u korentu i na jugu pleše čas lijevo čas desno, a ona sajla se olabavljuje i nateže. Čekamo trenutak kad se nategne i brzo se provlačimo ispod. Ono što slijedi je puno gore.

Veliki debeli konop razapet u najužem dijelu prolaza s jedne na drugu stranu. Da stvar bude gora, zmorašnji korenat jačine oko tri čvora divlja i usisava nas prema konopu.

Ispod konopa Nailaze Igor i Pero s gumenjakom, frendovi podvodnjaci koji idu loviti brancine šuljom po kraju. Puštamo ih da izvide situaciju, a oni onako niski se lako provlače ispod konopa i peglaju dalje. E sad! Ako se mi ne uspijemo provući, morat ćemo ići skroz oko cijelog Pašmana, a to je grozno iz tri razloga. Prvo, potrošiti ćemo pun kufer goriva, drugo, to će nam oduzeti dosta vremena, i treće, dolje će nas izbubati jugo koje se sada već ozbiljno diglo. A najgore od svega je to što ćemo Igoru i Peri biti predmet sprdnje danima, ‘ko će živit’ od njih. Idemo pa što bude. Okrenuli smo se krmom prema konopu, a provu držimo u korenat pa se lagano puštamo. Došli smo do konopa, sad je gotovo, korenat nas nabija, podižemo konop i natežemo ga zadnjim snagama preko kabine glisera. Napokon prolazimo i slavodobitno daje-

mo gas u nemale valove juga, koji nam većim dijelom pravca zapravo dolaze više u bok. Grgin gliser je, kako on voli za njega reći, radni gliser koji jako dobro podnosi teško more pa kanal tučemo bez većih problema i ulazimo u Veliku Proversu, vrata Kornata, jedno od najljepših mjesta na kojima sam bio. Odmah na izlazu iz Proverse je porat Suha Punta u kojem Grga

ima kuću. Grga ulijeće uz rivu tako da sam mislio da ćemo se rascopati, ali vidi se da zna što radi, nije mu prvi put. Svaki put na tom mjestu ostanem osupnut ljepotom koju ni jugo ni oblačno vrijeme ne može pokvariti.

Lignje rade Odmah smo se počeli raspitiva-

ti među lokalnom ekipom. Bujoli šporki od crnila nisu ostavljali previše prostora skrivanju rezultata. Lignje su se zadnjih dana lovile odlično što nas posebno veseli. “Ako večeras ne uvatimo bar 10 kila – nismo ništa napravili!“ Bili smo tako nabrijani da smo zaboravili na jugo, pad tlaka i nadolazeću kišu. Jedan lik se upravo vratio u porat s kašetom punom arbuna, pokojim kantarom i prekrasnim kovačem koji je dominirao kašetom. A nama su apetiti samo rasli. Ali najprije treba opremiti gliser opremom za ribolov. I to kakvom opremom! Kanta od kupusa je provjereno najbolji bazen za živu ješku. Kaljužna pumpa koja ubacuje more u naš bazen je na prokromskoj šipci vezanoj sa strane glisera uronjena u more. Kad glisiramo, to obavezno vadimo iz mora jer bi ostali bez svega. Panulivat ćemo pentom Mercury 5 KS koju je Grgi posudio prijatelj i poznati panulaš Šumpreš. Budući da smo je postavili na nosač na spojleru, nezgodno bi bilo s njom upravljati iz kokpita. Tome smo doskočili sklepavši grunf sistem – uzeli smo plastičnu cijev od usisivača duljine cca 120 cm. Kako je ona istog promjera kao i ručica za dodavanje gasa i upravljanje pa se ne može navući na istu, uzeli smo još i širu cijev koju

smo napravili tako da smo praznoj tubi staklarskog silikona odsjekli onaj vrh. Tuba od silikona za centimetar je šira nego spomenuta cijev od usisivača i ručica gasa, pa je bio potreban još jedan modni detalj. Komad drvene letvice koji nam je prvi došao pod ruku smo nekako uglavili između šire i užih cijevi i tako sve nekako armirali. Sve smo to osigurali s nekoliko nevješto i neuredno izvedenih namotaja s nekom neuglednom selotejp trakom. Eh kako mi sad fale oni animirani smajliji. I ona dvojica iz “A je to” bi se posramili da vide ovaj uradak. Nama je glavno da se nekako snađemo pa da izletimo što prije na more. Šećer na kraju je bio prastari sonder kojem je trebalo zalemiti neku žičicu. Ni sam više ne znam kako smo to sklepali, al’ proradio je! Ako zanemarim desetak minuta potrošenih na paljenje pente, dalje je sve glatko išlo. Podne je, jugo je već dosta jako, ali ima još vremena do mraka, mada je dan najkraći u ovo doba godine. Plan je uloviti lignju po danu pa obići panulom jednu-dvi pozicije.

poznatu po tome što se pokoja lignja može uloviti po danu tijekom cijele godine. Zaustavljamo se na četrdesetak metara dubine, bez sidra jugu na nemilost te spuštamo lignjolovne sisteme u more. Grga koristi bijeli peškafondo i gore lebdeću skosavicu – mrkvu. Osobno ne volim loviti s peškafondom zbog zapinjanja po travi i stalne oba-

veze čišćenja vijenca s iglicama pa umjesto peškafonda na dnu koristim olovo, a gore mrkve. Olovo koje koristim za dnevni lignjolov na vjetru teško je 120 grama, a osnovni najlon je debljine 0,50 mm. Dok sam ja Grgi objašnjavao kako je bezveze imati peškafondo na sistemu, njemu je zapela lignja. Vjetar nas dosta brzo nosi pa je treba

polako izvlačiti zbog otpora. “Eto vidiš”, slavodobitno likujem jer se ulovila na mrkvu, a ne na peškafondo. Brzo smo je pospremili u bazen očekujući da ćemo se sad načupati liganja u sred dana. Je, samo nas čekaju! Tri puta smo se premjestili unutar te uvale ali je u sljedećih pola sata više nismo čuli. Malo smo u dilemi hoćemo li s ovom jednom lignjom što imamo propanulati ili ćemo pokušati uloviti još koju na drugoj poziciji. Ako idemo tražiti još liganja, potrošit ćemo puno vremena, ali ako s jednom jedinom odemo panulivati lako ćemo ostati bez nje jer su kantari, koji nam poglođu lignje, krajem jeseni i početkom zime izuzetno aktivni. Zbog toga ipak pada odluka na traženje još liganja na poziciji udaljenoj par minuta glisiranja. I tu smo se dvadesetak minuta navaljali po jugu bez da smo imali kontakt s lignjom u tri premještanja po poziciji. Nevjerojatno s obzirom na poziciju, doba godine i oblačno nebo. Međutim, jugo mi se po tko zna koji put potvrđuje kao užasan vjetar za ribolov. Motamo arte za lignje i razbijamo se glisirajući po valovima juga prema poziciji za panulu. Malo sam isforsirao da provučemo

Dnevni lignjolov Dolazimo u veliku uvalu nama

lignju po jednom bezveznom braku na kojem sam već 4-5 puta panulivao bez uspjeha. I sam brak je na čudnom mjestu i nema previše uvjeta za držati zubaca osim slučajnog “putnika namjernika”, ali očito da mi vlastiti ego ne da mira jer se ne miri s porazom, pa bi valjda uloviti zubaca na takvom mjestu značilo opravdanje svih onih promašaja. Spuštamo pentu u more, nadivam lignju na predvez s tri udice, spuštam panulu na četrdesetak metara dubine. Grga je na timunu, prati dubinu na sonderu koji se tu i tamo malo izgubi.

Prvi griz Prošli smo dva đira na brzinu, naravno bez uspjeha. Nebo se totalno zacrnilo, a mi se selimo na Grgin brak. To je njegovo carstvo, zna svaku škrapu na tom braku pa je logično da je on na panuli. Ja petljam s pentom koja mi se k’o za dišpet gasi. Nije nam jasno u čemu je problem, neće više da upali. Grga pali “veliki” motor s kojim nastavlja panulati dok se ja mučim s pentom. Izgleda da se presaugala pa iskopčavam dovod goriva i tako je pokušavam upa-

liti, što mi nakon dvadesetak potezanja i uspijeva. Vozim je bez dovoda goriva dok se višak benzina iz karburatora ne po-

troši. Grgi sasvim dobro ide lov panulom na koju nije navikao te praćenje dubine po jakom jugu, upravljajući velikim motorom.

Tako u jednom trenu, dok sam ja petljao oko pente koja mi se opet ugasila (opet fali onaj animirani smajlić), Grga počinje izvlačiti ribu. Vuče i muči, neće da mi kaže što je. Složio je facu kakvu samo on zna i nakon što me pustio da ga dva-tri puta k’o malo dite žicam da mi kaže što mu je na tunji, samo je kratko prozborio: “A kantar, što će drugo biti”. Izvukao je kantara najbolje veličine za gradele, a lignja je ostala živa i gotovo neoštećena. Vratio ju je nazad u more, naravno nadivenu na predvez panule, i nastavio pretraživati brak kako samo on zna, a ja sam dotle nekako uspio stabilizirati pentu. Još kratko križamo brak panulom, međutim sumrak je blizu pa bi valjalo poći na lignje. Izabiremo relativno nezaklonjenu uvalu u kojoj nas jugo pošteno nosi. Spuštamo prije opisane sisteme na nekih 25 m i puštamo da nas nosi vjetar. Uopće mi nije jasno zašto to velika većina njih zove pogrešno “niz kurenat” kad je na velikoj većini pozicija korent tako slab da

i najmanji vjetar ima potpunu kontrolu nad smjerom kretanja plovila. U ogromnoj većini slučajeva to je situacija “niz vjetar”. Tako nas i sada nosi i to dosta brzo, ali nam ubrzo udaraju svakom svoja lignja, pa onda još jedna. Izgledalo je kao da ćemo napraviti planirani pokolj, a onda je stalo. Napravili smo još dva-tri prolaza niz vjetar i na jedvite jade pokupili još dvije-tri lignje. Neposredno pred sumrak mijenjamo sistem i prebacujemo na lov skosavicom u nešto pliće. Moja skosavica izgleda kao mini teška panula. Po osnovi je naslagano 12 olovnica od tri grama svakih 15ak centimetara. Ispuštam oko 25 metara osnove u more, a na kraju osnove u moru je još pet

metara predveza sa skosavicom vezanom na kraju. Skosavica je marke Yo-Zuri s olovnim stabilizatorom ispod očiju.

Skosavica Grga ima sličnu konstrukciju, tek malo dužu, s nešto manjih i težih olova. Vrtimo se lagano u krugu promjera cca 40 metara i češljamo teren. Tu i tamo dignemo koju pa stanka, pa dvi odjednom pa stanka. Uglavnom, debelo ispod naših očekivanja. Došao je i Šumpreš i vidimo da mu neloše ide. U zadnje vrijeme je bio dosta na moru pa ima odličan feeling za lignju. Mi se selimo na jedan nepopularan brak koji je nama poznat po tome da lignje na

njemu počnu raditi kasno. Ni tu nam ne ide kako treba, ako zbog ničeg drugog onda zbog činjenice da smo na direktnom udaru juga i na velikim valovima. Jako teško je raditi krugove u takvim uvjetima, teško se držati na pravom mjestu u odnosu na vrh braka. A lignje na ovo jugo jednostavno ne rade kako treba. Ulovili smo ipak šest-sedam komada uza svu muku, a onda je zavladao mrak. Mjesec je pun, ali što nam to vrijedi kad su tamni oblaci prekrili nebo. Probali smo u jednoj uvali upaliti lampu, ali lignje jednostavno ne grizu, nemaju volje. Ali to nama ne može pokvariti doživljaj, nama je uvijek dobro. Ne može se opisati ta zafrkancija koja nas prati cijelo vrijeme.

Stalno se šalimo na svoj račun, ali ipak smo razočarani. Skupilo se tu nekih 15 i više liganja, ali to nije to, planirali smo uloviti 40-ak komada. Izgleda da je želja bila jača od razuma, jer ipak smo trebali pretpostaviti da na ovakvom vremenu lignja neće raditi. Još je rano, a noć je duga, pada dogovor da idemo u kuću nešto pojesti i malo odmoriti pa ćemo viditi što ćemo dalje. Tu priliku je Grga iskoristio da uništi juhu iz kesice, ono valjda ni gladna djeca Afrike ne bi jela. Kako mu je to pošlo za rukom samo on zna, pravi je majstor. Ja sam donekle ublažio stvar s nabrzinu sklepanim hemedeksom koji smo pogucali k’o dva gladna olinjala galeba. Nakon što smo se dobro najeli i kad

nam se krv slila iz glave u želudac, postali smo zreli za “pametne” odluke. Tako sam ga ja nagovorio da odemo u 15 minuta udaljenu valicu koja često zna spasiti s lignjama. Iz mirne kuće, plinske grijalice i mekog kauča uskačemo u gliser na hladnoj vjetrometini, vozimo i trošimo gorivo do vale, naravno sve uzalud, lignju nismo niti čuli. Ipak nam je na kraju nekako došlo do glave da odemo leći. Jedna od rijetkih pametnih danas. Zadnjih tjedan dana prije ovog juga su bile užasno niske temperature zraka, zidovi kuće su se dobro naledili. Plinska grijalica nam služi tek toliko da “ubijemo” malo hladnoću u zraku, međutim čim se grijalica ugasi, ledeni zidovi “pojedu” toplinu iz zraka. Ne prepuštam ništa slučaju pa liježem u krevet u jaketi, međutim Grga nije išao toliko u krajnost pa se cijelu noć smrzavao u snu.

Kiša Pred jutro sam se digao i skužio da pada kiša. Iako je to bilo očekivano, nisam se mogao ne razočarati. Nikako ne valja da dan počne s kišom, jer dok čekaš da stane sve se nekako otegne i sve kasni, nikad se ne napravi posao u smislu dobrog ulova. Trebali smo biti na pošti od liganja zadnjih sat vremena mraka. S obzirom na kišu navijam budilicu tako da na poštu stignemo u samo svitanje kad lignje najbolje rade. Kad me budilica trgnula iz sna

– razočaranje se nastavlja – kiša još pada, iako slabije. E sad je odluka sve ili ništa. Dižemo se, oblačimo kišne kabanice i izlazimo na poziciju tako da u svitanje u slučaju da stane kiša možemo odraditi svoje. Gliser smo jedva upalili jer je ionako slab akumulator pocicala pumpa od bazena za ješku. Po laganoj kišici smo rastegnuli skosavice na braku. Vrteljali smo se onuda, tu i tamo izvukavši koju lignju. Kad se razdanilo premjestili smo se na novu pozišn za dnevni lignjolov, prolaz između dva otoka u sredini dubok 30 metara. Prolazi obično obiluju korentom što lignja ne voli, međutim u ovome su uvijek jako slabi korenti što je za lignju u ovom periodu dobro. Digli smo tu četiri komada, a zanimljivo je bilo to što je Grga jednu zakačio peškafondom za rep. E tu se on meni naslađivao: “Vidiš kako je peškafondo dobar!” Kad je bilo

očito da više nećemo uloviti lignju, ili barem da je glupo trošiti puno vremena za još eventualno jednu, zamijenili smo

skosavice teškom panulom. Situacija je bila sljedeća: jugo je stalo još sredinom noći tako da je skoro bonaca, još ima samo

malo mrtvog vala. Nebo je dosta oblačno i mračno. Počeo je zmorašnji korenat koji osekiva – spušta razinu mora – i sve je jači i jači. Dogovor je da radimo vrlo teške pozicije – duboke rubove i zidove pune zadiva. Prva pozicija je izuzetno teška. Radi se o puntalu koji je na dijelu koji drži ribu – zubace – u zimskom periodu izuzetno strm, zapravo okomiti zid s nekoliko stepenica širine po dva metra izbačenih prema vani. Uzimam lignju, kačim joj udicu u zadak, pa drugu u glavu i treću, najmanju, u krakove. Bacam je po krmi u more, i ispraćam je put dubine dok se motovilo vrti pod opterećenjem olovnica ispuštenih u more.

Zimski zubonja Panulivamo po 51-56 m dubine, nakon 30 metara terena dolazi dio na kojem moraš raditi ili po 35 ili po 65, nema sredine. Po 35 bi bilo bolje, ali je puno veći rizik, radije se držimo koji metar vani da odmah ne zadijemo u prvom điru, tako da smo na nekih 65 metara. Taj dio je

kratak, oko 20-ak metara duljine pa potom opet dolazi dio na kojem se radi po 45-50 metara. Penta radi odlično, sve odrađujemo kako treba bez zadiva, i kad smo već izašli iz pretpo-

stavljene zone griza, nešto mi lagano počne gristi lignju, poput opreznog kantara. Čujem tup tup, pa opet tup tup tup i kontriram jako, osjetim ribu kako je ulovljena, veći kantar čini

mi se. Ne otima se previše, ali osjeti se masa ribe. Vučem ga jako brzo, olova su sva vani, predvez je do pola izvučen, a kad se riba zasvijetlila koji metar pod površinom ostali smo preugodno iznenađeni. Pa to je zubatac, dobro je zakačen i prebacujem ga preko bande glisera bez asistencije kučme ili oprare. Prezadovoljni što smo ulovili zubaca u prvom prolazu na ovako tmuran dan, još smo u nevjerici. Nije nam jasno kako se tako slabo otimao. Očito je bio uspavan. I ovako mi je izgledao mali, ali poslije kad smo ga vagali smo opet ostali ugodno iznenađeni – blizu dva kilograma. E sad ostatak dana možemo laganini bez presinga. Meni je uloviti zubaca uvijek pobjeda, bez obzira na veličinu ribe. Jednostavno ne biraš koliki će se komad zaletiti. Na lignju jednako skaču onaj zubačić skakavac od 80 deka kao i onaj majkan od 12 kila. Ajme da mi je uloviti takvog, pa da 12 kila! Ovog malog stavljamo onako živog u bazen da se praćaka i lignje drži budnima. Sada puni optimizma nadivamo novu lignju, topimo panulu i ponavljao identičan đir. Grga je na panuli, a ja pokušavam pentom pratiti onaj plodono-

sni rub. Točno na istom mjestu gdje i zadnji prolaz, Grga dobija griz i kontrira. Tada mu se ruka savije prema nazad i stane. Dvije sekunde, toliko je zubacu trebalo da uđe u škrapu. Nevjerojatno, pere nas tolika nevjerica da ljutnja uopće ne može doći na red. Vraćamo se polako nazad prema mjestu gdje smo

imali griz, lagano skupljamo panulu, dolazimo točno iznad. Pokušavamo otkačiti i spasiti ribu ali ne ide. Čupamo na silu, uspijevamo otkačiti, ali nema više ribe. Prepredena neka i snalažljiva jedinka, inače ne bi ni ušao u škrapu. Izgleda da će nastaviti prenositi dobre gene. Barem smo spasili predvez,

iako je malo oštećen na škrapi. No to uvijek puno ružnije izgleda nego što mu je stvarno narušena struktura i smanjena nosivost. Primjetio sam da velika većina ribolovaca ima o tome potuno pogrešnu percepciju. Debeli najloni predveza kakvi se koriste kod teške panule se prilikom sraza sa škrapama sa-

mo površinski oštete. Na prvi pogled najlon izgleda jako oštećen, ali je zapravo izgubio malo mase u promjeru pa mu nosivost nije previše opala.

Na najtežoj pošti U skladu s navedenim “učenjem” ne mijenjamo predvez

nego nastavljamo peglati s istim. Još dva đira po istom mjestu nisu dala rezultate pa se premještamo na, po mojim saznanjima, najtežu poziciju za panulivanje na cijelom Jadranu. Ta struktura izgleda otprilike kao boca od Coca Cole. Tko to nije vidio (na sonderu) teško mu je povjerovati u to. Dno se počinje lagano uzdizati sa 72 metra sve do 65. Sa 65 se okomito diže do 55, a na tih 55 je prsten širine 2 metra i onda se diže okomito sve do 28 metara. Dolje iznad onog prstena na 55 metara, promjer ovog kampanela je tek možda 10 metara. Nemamo GPS, ali Grga se savršeno snalazi po raznim sinjalima u prirodi. On sve odrađuje, i panulu i timuniranje pentom, jer ipak je on ovdje car. U prvom điru lignja prolazi nekažnjeno. Drugi đir Grga odrađuje još bolje, ali zubaca nema, što potvrđuje i kantar koji se zaletio tući lignji po krakovima. Međutim Grga ga znalački kači i lagano izvlači vani: “Ja ti sporije izvlačim kantara od 40 deka nego zubaca od 9 kila. S kantarom nema priše, laganini ga izvlačim, nema potribe brzati. Sa zubacom

triba na divlje, triba ga što prije odlipiti od dna i počupati gore, da mu što manje daš šanse da ispadne ili pregrize lac!” Moram vam priznati da se slažem s njim. Osobno brže izvlačim zubaca van nego praznu panulu. Kantar porcijaš se ukazao

na površini, bacamo ga u bazen da pravi društvo onom zubacu. Nadivamo novu lignju, koja doslovno leti u more sedam-osam metara iza broda. To nas je potaknulo da se malo narugamo onima koju jako pažljivo polažu lignju u more. Toliko smo dale-

ko otišli u tome da smo izvukli lignju nazad i pokušali je slikati par metara u zraku kako pada prema površini mora. To nikad ne uspije iz prve pa smo akciju ponovili nekoliko puta dok nam nije koliko-toliko uspjelo. Izmrcvarena lignja napokon ide put dna, međutim u novom điru ne dobivamo griz što nas navodi na promjenu pozicije. Zadovoljni ulovom zubaca nazdravljamo vrhunskom češkom pivom koju mi je Luka donio iz Češke. A kakve fešte radimo u kominu kod Luke, e to će biti posebna tema. Peka za prste lizati! Taman dok smo pocuclali onu pivu, dolazimo na novu poziciju. Ovdje nikad nismo panulivali, ali smo dobro raspoloženi za istraživanje. Najprije smo izvukli onog zubaca iz bazena jer se počeo okretati na bok. To je znak da će krepati, a ne valja da dugo krepava u bazenu. Mnogi ovo nisu znali, ali riba koja tako dugo ugiba se nerijetko usmrdi dok je jož živa. Prije stavljanja zubaca u jaceru, koristimo priliku za par fotografija, a ludi Grga uzima praznu bocu od one pive i stavlja grlo boce zubacu u usta, pravi fintu da mu daje piti. Ajme koji je smijeh nastao, to se ne da opisati riječima. Proveli smo sigurno desetak i

više minuta na poziciji u pripremama za lov. Napokon topimo istu onu izmrcvarenu lignju, rastežemo panulu, Grga je na penti, a ja držim tunju. Dogovor je da ako bubne, ja ču ga osigurati i dati Grgi da izvlači. “Osigurati” znači počupati zubaca nekoliko metara na silu da se ne može zavući u škrapu.

Tup tup tup tup Prvi put smo na ovoj poziciji, teren je jako težak i strm, koncentracija treba biti na maksimalnoj razini. Lagano vozimo i pratim dno tako da svako malo namjerno zastružem panulom po dnu da provjerim gdje sam. Nismo prošli niti 20 metara, kad osjetim klasičan zimski griz zubaca, malo mu pričekam da zaguca, a onda snažno kontriram i počinjem izvlačiti. Bacio se na izmrcvarenu lignju. Ovaj je već lipi komad, dobro se bori, ali ga na silu podižem nekoliko metara i dajem Grgi da nastavi izvlačenje. Vidi se kako gušta dok ga čupa vani, a ja dotle tražim po brodu kučmu i fotoaparat. Iako je ulovljen dosta duboko, nije dugo trebalo da ga majstor dovuče na površinu. Predivan prizor, ali nažalost uvijek kratak, jer me je strah da se ne dogodi kakav “ajme meni”, pa ga brzo mlatim kučmom. Tom prilikom sam mu zabio kučmu u škrge pa je prokrvario kao da je kolinje za 29. “novembra”. Valjda sam nakon onih pustih kiša imao potrebu iz sebe izbaciti ono animalno. Ovaj macan

nakon par fotki ide drito u jaceru. E sad već imamo lipi ulov. Dvije prave ribe su u brodu, ego nam se napunio na 100%. Pod utjecajem navale optimizma uvjereni smo da ćemo sad uloviti još kojega. Ponavljamo dva prolaza preko istog mjesta bez uspjeha. Nastavljamo dalje češljati teren i imamo novi griz, ali ne zubaca već kantara, koji se ubrzo pridružuje ekipi u jaceri. U nastavku smo naletili na jedan relativno neinteresantan komad terena pa dižemo panulu i premještamo se. U premještanju na sonderu skužim za-

nimljiv pad na jednom puntalu, vraćamo se i tu topimo panulu. Točno negdje na špicu gdje sam očekivao griz, Grgi nešto udara samo s jednim tup. Po svemu sudeći to nije bio kantar nego zubatac koji nije raspoložen za hranjenje. Strpljivo čekamo i prolazimo još 20-30 metara, a onda vadimo panulu da izvidimo situaciju s lignjom. Rezultat – obezglavljena lignja. Kao što smo i pretpostavljali, u điru je zubac punog želudca koji nas vuče za nos. Stavljamo novu, zdravu lignju, spuštamo je do dna i pokušavamo sve ponoviti.

Prefrigani zubaci I opet, baš tu negdje oko istog mjesta kao i zadnji put, Grga dobiva samo jedan kratki griz, pa nakon sedam-osam metara još jedan, jednako neiskoristiv kao i prošli. Znali smo što će nas dočekati kad izvučemo panulu. Počinjemo lagano skupljati obezglavljene lignje. Vrtimo se još neko vrijeme po poziciji, međutim pokvarenjak ne želi ugristi. Ova pozicija je nevjerojatna. Nakon ovog vijađa s Grgom, tu sam lovio zimus još nekoliko puta. Imao sam dosta grizeva, ali većina zubataca mi

je ispala. Na svim drugim pozicijama zajedno imao sam gotovo stopostotni učinak, ali ovdje ispadaju da je to za poluditi. Ne znam zašto je to tako, ali za drugu zimu sam pripremio poseban predvez koji će im doći glave. Grga i ja zaključujemo kako sada ne treba previše gubiti vrijeme na ovoj poziciji pa peglamo dalje, upoznajemo nove pozicije. Moram priznati da radimo isključivo zimski đir sa zimskim dubinama na zimskim pozicijama, iako je u moru još uvijek jesen. Bolje bi prošli da lovimo nešto pliće, međutim, na ovim dubinama se nadamo nekom majkanu od sedam i više kila. Dok lagano panulivamo, počela se dizati tramuntana. Usput smo digli još dva lipa kantara, a kad su se digli neugodni valovi, zaglisirali smo prema mirnijim vodama. Tako smo barem planirali, ali ustvari smo otišli na jednu divlju poziciju na vjetrometini, koja je Grgi dala ribe i ribe. Prolazimo dva idealna prolaza pokrivši sve udarne točke, ali ribi ni traga. Selimo se na susjednu poziciju koja je meni dala ribe i ribe. Tu nas valja k'o budale, vitar nas nosi pa mi je dosta panule rastegnuto u moru, osjećaj je

narušen pa, iako sam ga čuo da lagano grize, nisam skužio da se ulovio mali kantar. Ovome poklanjamo život, motamo panulu i idemo kući malo se odmoriti prije liganja. U portu je Grga opet napravio show. Ona zadnja dva kantara smo stavili u bazen. Kako je naš bazen velika duboka kanta, kantari su se spustili na dno kante vrhom pune mora.

Kučmanje kantara Nikome se ne da skidati robu sa sebe i zavlačiti ruku u kantu do ramena da bi izvukao kantare, pa Grga uzima kučmu i počinje kučmati kantare po bazenu. Ajme smiha. Budući da lignje jučer nisu radile, a mi smo željni pokolja liganja, idemo na jednu ili-ili poziciju. Tu ćeš ili popušiti ili naloviti sedam-osam kila u uru vrimena oko sumraka. Moram priznati da je trebalo i goriva potrošiti do te pozicije. I pogađate, u pušioni smo. Nakon što nismo čuli lignju 15-20 minuta, vraćamo se na siguran brak na kojem ćemo sigurno uloviti bar četiri-pet komada. Bolje išta nego ništa. Vrtili smo se po braku sa skosavicom u sumrak i ulovili nekih devet-deset komada. To ovako ne zvuči

loše, ali na navedenoj poziciji u ovo doba godine to je loše. Kad je zavladao mrak, krenuli smo u potragu za lignjama s lampom. Prošli smo tri-četiri pozicije i ulovili samo jednu. Totalni pušing. Onda se lagano probio mjesec kroz oblake pa se već mogla provući rapala. Loše sam

inače lovio lignje po tako slaboj mjesečini na rapalu, ali što je tu je, treba probati. Probali smo i nije išlo, onda sam ja isforsirao da odemo na jednu poziciju na kojoj sam ih uglavnom dobro dizao, a ako ne grizu tamo onda ne grizu nigdje. Dok prolazim navedenu poziciju, pokazujem

Grgi komad terena u duljini od nekih 100 metara na kojem sam uvijek ulovio veliku lignju. Nije prošlo ni 5 sekundi otkad sam to rekao, kad mi je velika šlapa skočila na rapalu. Dajem Grgi da gušta izvlačeći, a ja zaustavljam gliser. Velika je greška nastaviti voziti dok izvlačite lignju, jer lako otpadne zbog povečanog otpora. Mnoge lignje su tako izgubljene. Kad je lignja bila na nekih 10 metara od broda, osvijetlio sam je velikim reflektorom i nemilo se iznenadio njezinom veličinom. Izgledala je onako osvijetljena zaista ogromna. Grga ju je dovukao do bande glisera, a ja sam se sagnuo, ulovio je za glavu i izvukao van. Pravi kraken! Sigurno među mojim najvećima! Rapalivali smo još neko vrijeme, dignuli još jednu od po kila, a onda nas je umor svladao pa smo krenuli doma pojesti i leći.

Lignja manekenka Dolazak u porat sam iskoristio za vaganje lignje. Kilo i kvarat. A Grga ne bi bio Grga da opet nešto ne izvede, pa tako sad lignji stavlja sunčane naočale, situacija za obavezan fotosešn! Ujutro malo kasnimo pa jedva

dižemo tri-četiri lignje. Glisiramo na poštu na kojoj smo jučer ulovili većeg zubonju, ali prolazimo je bez uspjeha. Dolazimo na onu poštu sa zubacima kolekcionarima lignjinih lubanja. Opet na istom mjestu Grgi samo kratko lagano udari macan po lignji. Strpljivo čekamo, pa nakon 20 metara opet samo jednom lagano ugrize. Vadimo devastiranu lignju. Glava je odvojena od ostatka tijela i visi na zadnjoj udici. Po sredini tijela (plašta) lignje je odgriženo, otisak čeljusti malog zubaca od oko kilo ipo. Sad smo već iziritirani, stavljamo skroz malu lignu koju, oće-neće, mora cijelu zagucati. I mislite da nas nije opet preveslao? Udario je kao i svaki put, samo jednom. Nakon 30 metara vadimo opet obezglavljenu lignjicu. Totalno smo izrevoltirani. Kažem vam, nikad nisam bio na nekoj pošti koja toliko frustrira. Ponovili smo samo jedan prolaz, a kako nam nije udario novi zub, produžili smo dalje. Češljamo nove duboke pozicije, prateći sonderom i panulom dno. Moram priznati da mi je ovaj sonder skroz prirastao srcu, kad se navikneš na njega skroz je dobar. Počinje se napokon nakon tri dana lagano nazirati sunce kroz oblake. To je poziv velim kantarima na gozbu. Prvo smo digli jednog od 60 deka. Pa je Grgi udarila malo bolja

riba, dok izvlači nije siguran što je, kaže možda mali zubac. Na kraju je gore dovukao ranja od oko kilo. Onda sam ja zakačio jednog lipog kantara od skoro kilo, baš sam guštao u izvlačenju. Posli je Grga digao još jednog od 70 deka. Sunce je skoro skroz razbilo oblake, počelo je dominirati. Imamo još 10 minuta lova, a onda se treba vratiti u porat raspremiti gliser i krenuti u grad jer nas čekaju obaveze. Odlučujemo se još jedan pro-

laz odraditi na jednom naizgled dobrom puntalu. I tada meni, pet minuta prije polaska kući udara zubatac, ja mu nepažljivo prerano kontriram i gubim ga nakon metar-dva. To mi stvarno nije trebalo, ljut sam ka’ pas jer znam da u ponovljenom prolazu neću dobiti griz. I naravno da nisam, motamo panulu i krećemo put porta. Muka nam je; muka jer moramo doma, a taman je zabonacalo i sunce je obasjalo cijeli akvatorij svojim punim sja-

jem, što je poziv ribi na aktivno hranjenje. Grga je u totalnoj komi kad vidi ovo vrime, nagovara me da ostanemo još do sutra ujutro. Ali neodgodive obaveze zovu, drugi put ćemo nadoknaditi izgubljeno. Nakon što smo potrošili gotovo dva sata na raspremanje glisera i pospremanje kuće, mogli smo krenuti doma. Nazvao sam dva poznata panulaša da vidim kako su oni prošli. Kad su nam rekli koje su komade ulovili, bilo nam je još i gore. Ma više je nama bilo radi lipog vrimena nego radi ribe. A kad smo već kod ribe, sve u svemu loše smo prošli i s lignjama i sa zubacima, pogotovo s obzirom na godišnje doba. Ipak, kad se sve to stavi na hrpu, nije uopće malo i odaje dojam vrlo dobrog ribolova, iako je to nama dosta ispod prosjeka. Ali nije sve u ribi i vrimenu! Imao sam ja jako puno obilnijih ribolova od ovoga, ali njih ću zaboraviti, a ovu fantastičnu avanturu i izvrsno druženje neću nikada. Moram se posebno zahvaliti Grginom ocu Željku koji nam je puno pomogao oko organizacije ovog izleta. A takvih će izleta biti nadam se još. Evo baš se Grga i ja dogovaramo “oduzeti nevinost” jednom otočiću. Naravno da ćemo vas izvijestiti o ishodu te avanture.

Vijesti

Sunline System Luna Maris Combo setovi Leader FC100

evjerojatna t v r d o ća i otpornost na habanje i u tako zahtjevnom ribolovu kao što je big game glavna je odlika ovog monofila. Savršen je i sparen s umjetnim varalicama, posebice u little big gameu jer uopće ne utječe na njihovo ponašanje. U prvom će redu poslužiti kao predvez, odnosno završni dio sistema spregnut s Dyneemom ili P.E. upredenicom, a isporučuje se na kolutima u duljinama od 30 i 100 m. Evo pregleda deklarirane nosivosti (u lbs) u odnosu s proInformacije mjerom (u mm): 16 lbs/0,33 mm BLUE SPRINGS – 20/0,40 – 30/047 – 35/0,52 Telefon +39 (0) 422 634. 083 – 40/0,57 – 45/0,62 – 55/’,70 – E-mail info@bluesprings.it 60/0,74 – 65/0,78 – 70/0,81 – 80/0,84 – 90/0,87 – 100/0,91.

una Maris svojim vjernim kupcima nudi combo setove koji se sastoje od Lineaeffinih jednodijelnih štapova Seaboat u dužinama od 0,80 do 1,50 metara i rola Vigor Shirver 130 i 140, koje imaju već namotan najlon na sebi. Role imaju prijenos 5,2:1 i jedan kuglični ležaj. Ovaj super povoljan komplet nudi se ovisno o dužini štapa i veličine role po cijenama od 109, 114, 119 i 129 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

Seaguar Big Game Okumina rola TRIO 55 Leader Line

ezona lova tune samo što nije počela i dobro je popuniti stare zalihe. Škorpion nudi kompletnu paletu ovih fluorokarbonskih predveza u svim dimenzijama. Naime, dobro je poznato da kvaliteta Seaguar fluorokarbona, kada je u pitanju big game ribolov, nema prave konkurencije i da gotovo svi kapetani brodova koji nešto znače u ovoj atraktivnoj disciplini, love isključivo njime.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

akon fenomenalnog uspjeha ponuda TRIO rola je proširena i veličinom 55 za teži ribolov. Crossover dizajn, kombinacija aluminija i karbona ima DFD, dupli kočioni sistem, 9+1 ležaj, mesingani zupčanik izrađen iz jednog dijela, CRC specijalan premaz protiv korozije, HDGII visokokvalitetni ležajevi otporni na koroziju, EOS patentirani sistem namatanja, kovana aluminijska drška, RESII računalno balansiran rotor, hydro block, vodootporni kočioni sistem te prijenos 4,5:1 uz kapacitet od 260 m najlona debljine 0,35 mm govori jedno – rola za visoke ribičke domete!

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Ribolov s obale

KRALJICA Jadrana

Orada, podlanica, lovrata, ovrata, komarča – samo su neki od naziva za ribu koja s pravom nosi naslov kraljice Jadrana. Uz najukusnije meso od sve bijele ribe, krasi je i karakteristika koja neće ostaviti nijednog ribiča ravnodušnim. Naime, njezina borbenost je opisana u mnogim ribičkim pričama, od kojih neke idu u rubriku 'vjerovali ili ne', ali ma kako god zvučale nevjerojatne, vjerujte da u njima ima istine Napisao Mladen Marković, fotografije Dare Horvat i arhiva RNJ

komarči je napisano mnogo te kstova ko j i opisuju tu ribu kao nešto jedinstveno za ribolov s obale. Naravno, pri tome ne mislimo na one male nedorasle primjerke koji stradaju kao kolateralna žrtva kod bilo kojeg ribolova s obale. Naime, dijeleći isti teren s drugom bijelom ribom nedorasli primjerci komarče padaju kao žrtva ribiča koji imaju princip Ketch & Ispeć, o

kojem nije vrijedno trošiti riječi, no odrasle primjerke ove prekrasne ribe mogu uloviti samo iskusni ribiči ili komarčerosi, kako ih ponekad s poštovanjem nazivamo. Kako prepoznati pravog iskusnog komarčerosa? Odgovor je jednostavan jer je vrhunske majstore lova komarče lako prepoznati. Naime, vidite li neku zgrbljenu priliku koja je danima i noćima, bez obzira na atmosferske prilike na istom mjestu te isprobava sve moguće i nemoguće sisteme, ješke,

štapove, role – znajte da ste naišli na pravoga. Tko god je lovio na Malom Lošinju, sigurno je vidio domaću ekipu komarčerosa koji su zasigurno jedni od najboljih na cijelom Jadranu jer love s vrlo sofisticiranim priborom, a ponašanje komarče poznaju bolje od ikoga. Naime često pogledom prate kretanje ribe prije nego uopće počnu loviti i to je jedan od prvih savjeta koji ćete od njih čuti. Odnosno, upoznaj neprijatelja, rekli bi neki! Šalu na stranu, ali idete li u

Zadnje plivanje u škrapi

Big Baitrunner je standard prvih komarčerosa ribolov na jadransku kraljicu – spremite se temeljito, odnosno pripremite najbolje od pribora koji imate jer komarča je opaki borac koji će iskoristiti i vašu najmanju grešku.

Komarča Komarča je riba iz porodice ljuskavki (Sparidae) koja naraste do dužine od cca 60 centimetara, a težina joj može doći do desetak kilograma. Ima tijelo čvrste građe i jake peraje pa nije čudo da je odličan i snažan plivač. Ima je u cijelom Jadranu, a uglavnom se nalazi na pjeskovito-ljušturastom dnu. Posebno rado dolazi u uvale i luke, no kod nas je zabranjen lov u lukama i zato oprez, jer je pomorska policija neumoljiva. Obično je nalazimo na dubinama od pet do deset metara, no isto se tako zna spustiti u dublje more. Zapravo komarče

ima tamo gdje ima školjaka i rakova koje svojim pločastim zubima drobi kao od šale. Iako stara poslovica kaže: “u po’ marča sipa i komarča”, to i nije tako jer se ponekad to produži i do svibnja. No po vijestima koje dobivamo, stidljivo je krenula, kao i sipa, za razliku od prošle godine kada je mjesec travanj bio izuzetno hladan i kišovit. Za razliku od lubina, komarča nije osjetljiva na buku s obale i ne smeta je baš previše kretanje ni ljudi ni automobila pa je pravi užitak lagano ići obalom i gledati kapitalne primjerke kako čupkaju dagnje s lukobrana, koje su njezina omiljena hrana. Zapravo, komarču možete loviti tijekom cijelog dana ili noći s punom mjesečinom, iako je najbolje vrijeme rano jutro ili pred sam sumrak.

Štapovi za lov komarče Često me pitaju koji je štap najbolji za lov komarči i redovito ih moj odgovor začudi. Odgovorno tvrdim da je šaranski štap

dužine 3,60 ili 3,90 i snage 3 do 3,5 libre ono najbolje za lov kod nas kada je u pitanju lov s obale, što kod mnogih izaziva negodovanje! Kako, k vragu šaranski štap za oradu? Da kako?! Odgovor je jednostavan: šaranski štapovi svojom konstrukcijom odgovaraju svim zahtjevima koji su potrebni za lov s obale.

Idete li u ribolov na jadransku kraljicu – spremite se temeljito, odnosno pripremite najbolje od pribora koji imate Velika snaga, daleki izbačaj, optimalna dužina za lov na Jadranu te superkvalitetni materijali od kojih su izrađeni čine ove štapove idealnim partnerom kod lova kapitalne komarče. Šaranski štapovi se najčešće rade ili kao dvodijelni ili rjeđe kao trodijelni. Blankovi od ko-

Zadnji ulov u travnju

jih su izrađeni najbolje su što se može danas dobiti za izradu štapa, a rade ih od po mnogima najboljeg IM8 do najnovije generacije grafita. Prije su ih radili u raznim kombinacijama i raznim primjesama, odnosno vlaknima koja doduše ukrućuju blank, no koje su istovremeno i “ručna kočnica” jer donekle skraćuju izbačaj pa se danas najviše rade od čistog grafita. U svakom slučaju moderni šaranski štapovi nevjerojatno su snažni, a opet osjetljivi, tako da se može osjetiti i najmanji ugriz ribe. Naši susjedi Talijani love uglavnom surf štapovima, i to uglavnom teleskopske konstrukcije, no takvi štapovi obično imaju dužinu preko četiri metra, a mi ponekad lovimo na skučenom prostoru gdje je zamahivanje njima neizvedivo. Zapravo dužina od 3,60 ili 3,90 metra je dovoljna da možemo loviti gotovo na svakom kutku Jadrana, a deklarirana snaga

Kao što rekosmo, vala Malog Lošinja je pravo bogatstvo

Mali Lošinj je hot spot za lov komarči

od 3 do 3,5 libre je optimalna za lov ove “ljute” protivnice svakog ribiča, a isto tako i prvorazredne delicije. No trebate li bacati na ekstravelike daljine ili bacati s dugačkim predvezima, tada je preporuka surf štap deklarirane snage do 250 grama.

Role za lov komarče Za razliku od surf štapa, surf role su nezamjenjive u pohodu na kraljicu Jadrana. Naime, surfice imaju baš ono što nam treba. Dovoljno su velike i snažne da izađu na kraj s najvećom komarčom, imaju veliki kapacitet špule, savršeno podesivu kočnicu, odličan prijenos snage, konusnu špulu radi dalekih izbačaja. Zapravo, surf role imaju najbolje karakteristike, ne samo za lov s obale, nego i za lov iz brodice. Na tržištu ima bezbroj modela surf rola raznih proizvođača što nije čudo, jer to je jedna od najboljih i najče-

šće korištenih rola uopće, no za prave komarčerose nema dileme – Shimano Big Baitrunner je zakon, iako na tržištu ima još dosta modela gotovo jednake kvalitete.

Najloni za lov komarče Debljina osnovnog najlona može biti od 0,35 do 0,40 mm, ne zbog same snage nego radi oštrih podvodnih stijena. No ako ste na terenu gdje vladaju kapitalke, slobodno uzmite najlon 0,40 mm. Upravo zbog podvodnih stijena ne preporučuje se upotreba upredenica jer ni najbolja ne može podnijeti i najmanji doticaj s podvodnim oštrim stijenama i preprekama. Na tržištu vlada prava poplava raznih najlona, no preporuka su oni koji imaju certifikat EFTTA ili se pak radi o najlonima kojima je sam proizvođač garancija kvalitete, odnosno točno dekla-

Bibi je kao ješka na prvome mjestu

Veliki crv slijedi bibija u stopu po lovnosti

Dagnja je uvijek sjajna ješka

Rak je također vrijedan mamac

riranog promjera i nosivosti. O fluorokarbonima je sve napisano, a i to da su oni koji nose komercijalno ime Seaguar, a radi ih japanska tvrtka Kureha, apsolutna špica. Kada smo kod Seaguara, topla preporuka su modeli FXR i ACE. Na tržištu ima mnogo fluorokarbona raznih proizvođača koji su također sjajni pa tako redakcijski tim trenutno lovi s Siglonom FC japanskog proizvođača Sunline kojim su oduševljeni.

70 do 150 cm

Albright čvor

10-20 cm

udice 1/0

predvez debljina 0d 0,30 do 0,38 mm

Udice za lov komarče Komarča ima pločaste zube kojima drobi sve živo, a kako su te “pločice” raspoređene u cijelim ustima, gotovo je nemoguće zabiti udicu u njih. Na tržištu je dosta udica, no samo su neke na visini zadatka. Tu prije svega treba spomenuti Ownerove modele 5111, 5108, da spomenem dva najčešće korištena modela kojima pravi majstori love. No ništa manje nisu kvalitetne ni

okruglo i plosnato olovo težine od 80 do 150 g

osnovni najlon debljina 0,30 - 0,40 mm

udice čuvene norveške tvrtke Mustad, francuskog proizvođača VMC-a te japanskih tvrtki Gamakatsu i Maruto. Kada je u pitanju veličina udice za lov komarče sasvim sigurno vrijedi pravilo moga pokojnog prijatelja Ćiće, kome je komarča bila životna preokupacija i koji je stalno govorio: “ako želiš veliku komarču, treba ti i velika udica” – pa je znao koristiti i Ownerice veličine 4/0, na opće čuđenje. Za lov komarče treba uzeti najjače udice koje možete nabaviti jer i one najoštrije teško probijaju ona velika usta puna pločastih zubi. U kombinaciji sa spomenutim snažnim šaranskim štapovima i to je moguće. Doduše, i moj Ćićo i ja smo imali situacije da smo nakon griza komarče vadili Ownerice veličine 3/0 potpuno izobličene jer su je ona moćna usta jednostavno savinula i stisnula.

Sistemi za lov komarče Komarča je nepredvidiva riba koja se opako bori i dati olako preporuku za siguran lov bilo bi bahato. No, ako lovite predloženim štapom snage 3 do 3,5

cjevčica s kopčom do 30 cm

gumena perla

zogulin

osnovni najlon 30 do 40 mm

kopča

olovo suza

predvez 80 do 100 cm ø 0,30 do 0,38 lažni čvor udica od 1/0 do 3/0 bibi

libre predstavljamo vam nekoliko sistema s raznim mamcima. Sistem 1 – rak kao ješka Na osnovni najlon vežite trostruki zogulin i to tako da najlon vežete za srednje oko, dok

gumena perla

na jednu stranu pomoću kopče stavljate okruglo plosnato olovo težine od 80 do 150 grama. Na drugu stranu zogulina, odnosno na treće oko, zavežite najlon dužine od 70 do 150 cm, a na njega sistem s dvije udice

olovo 60 do 100 g

zogulin

predvez dužine 150 cm ø 0,28 do 0,33

udica 1/0

filo elastico

kapelunga

koji se radi tako da odrežete najlon dužine od 20 do 49 centimetara i na njega sa svake strane vežete dvije Ownerice 1/0 ili 2/0. Dio s udicama presavijete na pola i za predvez zavežete jednim od poznatih čvorova, kao što je Albright. Udice pažljivo zabodete u raka šušu ili malog žbirca i cijeli sistem je spreman za bacanje. Olovo leži na jednom od bokova i ono je “sidro” koje zateže predvez s udicama koji zbog dužine ne radi otpor, do trenutka samog pomaka olova kada komarča krene. Sistem je vrlo popularan kod francuskih i talijanskih ribiča koji umjesto šaranskog štapa love surf štapovima, pa otuda i dugački predvezi, koji i u našem dijelu Jadrana savršeno love. Sistem 2 – za lov na predjelu s morskim algama Na osnovni najlon navucite cjevčicu s kopčom i nakon cjevčice stavite gumenu perlicu, nakon koje se veže kvalitetni zogulin. Na cjevčicu, odnosno kopču, objesite olovo suzu težine od 40 do 120 grama, prema potrebi, odnosno prema konfigura-

ciji dna. Na predvez od 60 do 100 cm vežite udicu i stavite bibija na čijem se kraju veže lažni čvor, a predvez vežite za zogulin i sistem je gotov. Cjevčica ne dopušta petljanje predveza prilikom bacanja, a isto tako najlon lagano prolazi kroz nju kada olovo padne u alge. Naime, cjevčica ostaje na vrhu algi i najlon nesmetano prolazi kada oprezna komarča počinje vući. U protivnom i na najmanji osjet otpora pušta ješku.

150 cm

zogulin

Sistem 3 – za lov s kapelungom kao ješkom Kapelunga je odlična ješka za komarču, a u novije vrijeme je i vrlo lako nabavljiva. Naime, u svim trgovačkim centrima kao što je Metro kilogram košta pedesetak kuna, a komarča jako voli ovu školjku. Svejedno navodite li je iglom cijelu na udicu kao bibija ili udicu vežete elastičnim najlonom za samu ljusku kapelunge, rezultat je uvijek isti! Komarča neće propustiti priliku ako je u blizini.

osnovni najlon

Sistem 4 – za lov na velikim daljinama surf štapom Ponekad je potrebno baciti ješku vrlo daleko. Naime, ponekad se u poljima morskih algi može vidjeti bijela fleka, odnosno malo područje s pijeskom i tu je dobro baciti ješku. Kako biste mogli daleko bacati, morate posebno pripremiti predvez. Naime radi se o predvezu s dva

plastična perla plastična perla kopča

olovna suza do 150 g

zogulin

ø 0,38 mm udica 1/0 do 4/0

zogulina i dvjema plastičnim perlama. Kada se sistem baca, olovo je na kraju, no kada padne na dno onih 150 centimetara predveza s pramom slobodno prolazi zogulinom do trenutka kada olovo na osnovnom kraju dođe do zogulina jer se udica zabija u komarčina usta.

Danijel Higl, jedan od komarčerosa iz Malog Lošinja

Sistem 5 - za lov dagnjom Dagnja je jedan od najboljih mamaca za lov komarče, što je moja ekipa s Malog Lošinja isprobala i dovela do granica savršenstva. U vrijeme kada je bibi u lovostaju, dagnja je na Malom Lošinju ješka no. 1. Lovi se malim olovom tek toliko da sistem lakše potone. Postava je klasičnog rasporeda – osnovni

najlon, malo klizno olovo, zogulin, predvez s udicom na koju se stavlja omanja dagnja i to tako da se udica lagano umeće u školjku iz koje viri samo vrh.

Zatezanje i izvlačenje komarče Kada potegnuti kada komarča zagrize, vječita je tema, pogotovo lovi li se dagnjom u kojoj je udica. Vuče li komarča ujednačeno pet-šest metara nakon ugriza, zategnite bez razmišljanja ako protočno lovite olovom sa slobodnim hodom najlona. No lovite li s predvezima koje preporučujemo nakon što riba zategne – reagirajte odmah jer se vjerojatno sama ulovila. To

ne znači i da je ulov siguran, upravo zbog onih tvrdih pločica u ustima komarče pa tad nastupa snažni šaranski štap kojim dovršavate zabijanje udice do kraja. Naime, komarča nikada ne guta ješku na licu mjesta nego je i po nekoliko puta ispljune pa tek onda krene oprezno držeći ješku u ustima.

Komarču možete loviti tijekom cijelog dana ili noći s punom mjesečinom, iako je najbolje vrijeme rano jutro ili pred sam sumrak Kad udicu uspijete jako zabiti u tvrda usta, to još ne znači da je posao završen, naprotiv! Komarča je riba iznenađenja jer osim snage ima i veliku dozu lukavosti koju savršeno koristi kad joj se ukaže prilika. Koji put jurne prema ribiču i tada na trenutak olabavi otpor najlona pa se lagano otkvači. Koji put naglo mijenja smjer, nastojeći

Još jedan ulov potkraj travnja

Danijel s komarčom koja je u mladosti očigledno imala susret ili s mrežom ili s ostima potrgati najlon, a posebna joj je specijalnost omotati najlon oko neke prepreke na dnu. Zato je nužan oprez kada imate komarču na štapu, jer će iskoristiti svaku šansu, odnosno grešku ribiča.

Mamci za lov komarče Prirodna komarčina hrana su crvi, školjke, puževi, glavonošci, rakovi, a poneki ribiči hvale se i uspjesima sa sirom. No kada bismo trebali po vrijednosti

poredati ješku za komarču, trebali bismo krenuti od bibija, crva iz venecijanske lagune, velikog crva Eunice, dagnje, rakova, kapelunge (sabljasti šljanak), komadića lignje, bobića... Tako bi trebala izgledati rang lista ješki, no sada pouzdano znamo da je dagnja u pojedinim periodima godine daleko jača nego bibi, što samo potvrđuje pravilo da pravila kod lova komarče nema. Najbolje bi bilo da na ribolov nosite nekoliko vrsti ješke, jer uostalom u najjačem periodu lova komarče bibi je u lovostaju, a usoljeni nije ni sjena, primjerice dagnji. Brumat ili ne? Ribiči se tu dosta razlikuju jer neki kolege po štapu brumaju i tvrde da zato bolje love dok drugi tvrde suprotno: da na komarču treba ići naslijepo jer to pojačava draž i da velike kapitalne komarče nikada nema na brumanom mjestu. Što je istina? Teško je reći, iako znamo da prihranjivanje u svakom slučaju daje bolje rezultate. Definitivno sam osobno bolje prolazio kada sam brumao, no nikada to nisu bili veliki primjerci, koji su uvijek dolazili kada sam lovio bez bruma na “slijepo”.

Svijet ribolova

Ĺ KOLJKE -

delicija i za ljude i za ribu

Većina riba se najbolje lovi mamcem koji je njihova omiljena prirodna hrana, no meso školjaka i rakova je odlična ješka i za ribe koje se njima inače ne hrane Napisao Tomislav Vujić – Bluefin, fotografije arhiva RNJ

skusni ribiči će početnicima uvijek savjetovati osnovu, a to je – brumaj i lovi onim čime se riba prirodno hrani u svom okruženju. Ta je postavka vrlo važna, no kada su u pitanju školjke i rakovi tu vlada sasvim druga priča jer su oni među najboljim mamcima kojima lovimo i uzet će ih svaka riba bez obzira hrani li se njima ili ne. Dakako da će neke ribe, kao komarča, školjku ili raka same zdrobiti, no ponudite li nekoj ribi koja to ne može, samo meso školjke ili raka, budite uvjereni da će se polakomiti na sladak zalogaj. Tako ćete mesom dagnje uspješno loviti i biljojede, poput salpe i cipla, kao i ovčice, ušate, pice, kantare, bugve...

Dagnja – sjajna ješka za svu ribu

Kunjka

Ogrci i te kako love ... ribe koje se prirodno hrane zelenim algama, crvićima i račićima, dok će doslovce sve šarene vrste, od kanjca i pirke do kneza i lumbraka, mahnito nasrnuti i na meso puževa (volka, priljepka, ogrca), školjaka tvrdoga tkiva (raznih vrsta kunjki) ili raka čuvarkuću, primjerice. Naravno, kada se lovi komarča koristi se cijela dagnja i to tako da se udica ugura u samo tijelo i iz nje viri samo vrh udice, dok se rak pažljivo stavlja na udicu da bude živ. Dagnja je odlična

i za brumanje zdrobljena zajedno s ljuskom, čiji komadići svjetlucaju dok lagano tonu. Kod brumanja uz drobljenu dagnju posebna je priča ježinčeva ikra: iako ju je zbog njezine mekane konzistencije vrlo teško koristiti kao ješku, sitna riba, posebice knezovi, počisti ju prije nego što joj krupnija stigne i prići, izvanredno je korisna kao sastojak u smjesi za primamu. Ježeve treba smrviti zajedno s oklopom i umiješati s drobljenim dagnjama, starim

Mekano meso se mora 'armirati' rastezljivim najlonom

kruhom, brašnom, otpacima pri čišćenju ribe... u kompaktno tijesto, te ga u posebnoj hranilici ili omotanog komadom vreće za krumpir, spustiti na dno, posebice ako lovimo bulentinom, pa zatim povremeno protresti da se sastojci šire uokolo.

I dagnje iz luke love Školjke nije uvijek jednostavno nabrati, barem ne sve vrste, jer dagnje ima doslovce svuda, a u ribolovu možete koristiti i onu iz

lučkih voda koja nikako nije za jelo. Ostale ćete naći u pjeskovitomu tlu plićaka (u području plime i oseke), na stijenama ili pojasu sitnoga kamenja na području dodira šljunka što ga more prevrće valovima i pijeska ili mulja, a posebice su školjkama bogata dna uz riječna ušća, gdje se one i komercijalno iskorištavaju. Puževe, posebice volke dragocjene u lovu komarče, možete ne samo skupljati po dnu u području od pola do dva metra dubine mora, nego i “lo-

Treba imati hrabrosti staviti kamenicu na udicu

viti”: spustite veliku goveđu kost, privezanu uzicom, s broda na sidru u plitkoj uvali – ujutro će na njoj biti puž do puža. Kao lešinar izvanredno osjetljivih “senzora” volak će prići i ribi što trune u moru pa ga stoga možete skupljati i tako da špara, bugvu ili sličnu bezvrijednu ribu omotate komadom vreće za krumpir, “paket” otežate kamenom i potopite na dnu pokrivenom lomljenim kamenom obraslim algama; nakon nekoliko sati (i volak je spor – kao puž!) preostaje vam da ih samo pokupite. Male rakove kao što je šuša ili male žbirce najlakše je uhvatiti na svjetlo ručne svjetiljke uvečer ili pred svitanje uz sam rub mora. Još se jedna školjka zanimljiva kao ješka lako nalazi i “lovi”: kanalić (Solen marginatus) ili kapelunga, kako je mi poznamo. Stanovnik je pjeskovita

Kapelunga – ješka iz trgovačkih centara dna koji se uopće ne može zamijetiti, osim ako niste stručnjak za otkrivanjem (okom) njegovih “ticala” ispruženih iz dugačkoga mekanog oklopa i dvaju ravnih i potpuno simetričnih žljebića radi udisanja kisika

Dagnja

Volak

iz morske vode. Ova školjka se jednostavno brzo lovi. Zapravo, potrebno je otići do najbližeg Metro centra i uzeti jedno pakiranje, odnosno jedan kilogram kapelunge, a može se također kupiti i u dru-

gim trgovačkim centrima. Doduše, netko će reći da kapelungu treba pripremiti na buzaru ili je ispeći na roštilju, što je prava delicija i za nas ljude, a na udicu staviti priljepak, no šalu na stranu, ponekad kao mamac koristimo školjke koje su jednaka delicija i nama, ljudima. Kapelungu najčešće koristimo iz čiste komocije. Naime, osim lova komarče kada je koristimo, cijela dagnja zahtijeva puno više pažnje pri stavljanju na udicu, dok je kapelungu super jednostavno navesti na udicu.

Dagnja Meso dagnje je mekano i sitna riba ga raznese u sekundi pa ga uvijek je treba “armirati” rastezljivim najlonom – filo elastico. Kada se dagnjom lovi komarča, uzima se cijela, tako da je cijela udica u njoj i van viri samo njezin vrh. Ribiči je često sole zbog čvrstoće, no činjenica je da dagnju voli sva riba, a nije strana ni nama ljudima, naprotiv, dobro pripremljena – delicija je za prste polizati.

Kapelunga Iako kapelunga nema tako čvrsto meso kao bibi, ova školjka nudi veliko iznenađenje. Naime, vrhovi su čvršći dok je sredina mekša, pa je odlična kada se reže i komadići stavljaju na udicu. Gotovo nema ribe koja neće uzeti kapelungu. Kada se

Ogrc

lovi komarča, udica se ili veže za samo tijelo školjke rastezljivim najlonom ili se pomoću igle navlači na udicu, a pri tome se koristi lažni čvor.

pa u Metrou uz kapelungu kupimo i pokoju kamenicu, jer ako baš komarča i ne ide, kamenica i te kako ide, samo trebate imati malo limuna sa sobom.

Kamenice

Ostale školjke

Komarče rade veliku štetu na uzgajalištima kamenica, što ponekad graniči i s prirodnom katastrofom. Poznati su slučajevi iz Malostonskog zaljeva, gdje komarče nemilice haraju tako da se štete mjere u tisućama kuna. Naravno, prava je šteta loviti ovom plemenitom školjkom, no ponekad ne možemo odoljeti

Ogrc, Jakovljeva kapica, kunjka... samo su neke od školjki koje možemo i te kako koristiti u ribolovu. Doduše, pitanje je tko bi lovio Jakovljevom kapicom ili kunjkom, kada znamo kakva je to delicija, no znate nas ribiče, nikad ne reci nikada. Jer činjenica je da su sve školjke sjajna ješka, samo je pitanje za koga, nas ili ribe?

OUT THE OLD PRINCESS AND...

NEW ODLIKUJE SE IZVANREDNIM PERFORMANSAMA I PRI BRZINAMA VECIM OD 3 CVORA! /

9 BOJA I 5 MJERA: 50, 70, 90, 110, 130 MM. !

HOOKS by:

DostupnoÊ preko: BLUEÊ SPRINGS www.bluesprings.it info@bluesprings.it Pantone 540U 3955U

Ribolov iz brodice

LAMPUGA

dobrodošao gost

Među ribljim vrstama koje u Sredozemno more, pa tako i u Jadran, prodiru zbog globalnih klimatskih mijena, lampuga je svakako jedna od najmanje nepoželjnih. Izvrsna lovina u little big gameu, ukusna mesa i često trofejne veličine, postala je izazov i našim ribolovcima Napisao Tomislav Vujić – Bluefin, fotografije arhiva RNJ

tanovnica svih mora svijeta, odnosno područja od sjevernih geografskih širina na rubu tropskog pojasa do umjerenoga

klimatskog akvatorija južno od ekvatora, lampuga se nizom karakteristika izdvaja iz velike populacije oceanskih predatora, a ponajprije oblikom i bojom. Neobične zlatnožute boje sa zelenkastim preljevima i modrika-

stim točkicama, osebujne forme tijela – mužjak ima izrazito veliko tupo čelo, dok je glava u ženke nešto šiljatija – te dugačke leđne modre boje i specifične repne peraje, jednostavno je prepoznatljiva među uglavnom

modro-srebrnim pripadnicima pučinske “družine” s kojom dijeli životni prostor, hranu i migracijske navike. Lampuga se stoljećima lovi u toplim morima, od Atlantika uz afričke obale, Kariba i Indijskog oceana –

posebno je tom vrstom bogato područje oko Zelenortskih otoka i Madagaskara do Pacifika, uključujući i njegov zapadni dio uz obale Azije, posebice Indokineskog poluotoka. Osim što je u tim krajevima važna privredna vrsta, dobrim je dijelom uz ostale velike grabežljivce osnova ribolovnoga turizma, što bi, jer je i u mediteranskim vodama sve češća, mogla postati i na Jadranskome moru.

Lampuga se lovi štapovima za big game, deklarirane snage od 20-30 libri – ne treba smetnuti s uma da ona naraste i do 30 kg, a da je po temperamentu žešća od tune U mladosti živi u jatima i napada sitnu plavu ribu koja joj je, uz glavonošce, najčešća namirnica – tipičnim “pohodima u čoporu”, a kako raste, tako skupine postaju malobrojnije, sve do potpunog razbijanja na odrasle posve usamljene primjerke. Hidrodinamički besprijekorno oblikovanoga tijela i snažnih mišića, izvanredno je brz i ustrajan plivač pa je logično da se drži otvorenoga mora i velikih dubina. Od relativno plitkih i zatvorenih područja česta je samo u Sargaskome moru, gdje se iznimno hrani i

algama, ali čini se uglavnom onima koje su zapravo kolonije pužića, račića i drugih “proteinskih žitelja”.

Riba brze panule U rekreacijskom ribolovu lampuga se lovi isključivo pučinskom panulom, i to u brzoj plovidbi; većina se onih koji imaju iskustva s tom ribom slaže da ona ne smije biti manja od 5 čvorova, dok je gornja granica na 8-9, ovisno o vrsti mamca. U prvom se redu koriste umjetne varalice, silikonski “lignjići” s metalnom glavom, perforiranom radi stvaranja pjene ili kompaktnom, ali redovito namijenjenima povlačenju po površini. Lampuga, naime, najčešće tako lovi – zalijećući se u riblja jata iz dubine i grabeći plijen u bijegu, što se može vidjeti i po uzburkanoj površini mora, odnosno aktivnosti galebova koji koriste priliku da i sami lakše dođu do lovine. Stoga je među varalicama koje su se ponajbolje potvrdile u lovu lampuge ona sa specifično oblikovanom metalnom glavom, zahvaljujući kojoj “divlja” iskačući iz vode, te roneći nekoliko metara i krećući se desno-lijevo, čime savršeno oponaša ribu ili lignju u paničnom bijegu. Neki jadranski ribolovci eksperimentiraju i s prirodnim mamcima, posebice mrtvom lignjom s utegom u “vrećici” te uzdužno narezanim tankim filetima od palamide, obavezno s njezi-

nom tvrdom kožom, koji se vučeni također izvijaju poput ribe u bijegu. Što se opreme i pribora tiče, lampuga se lovi štapovima za big game, deklarirane snage od 20-30 libri – ne treba smetnuti s uma da ona naraste i do 30 kg, a da je po temperamentu žešća od tune – dok se obično koristi upredenica od 8-12 libri, a u Cabo San Lucasu se lovi priborom i najlonom do 30 libri. Predvez, povezan s glavnom niti, od fluorokarbona je debljine 0,50 ili 0,70 mm, a iako ova riba nema veliko zubalo, njeni su zubići stožastog oblika, raspoređeni u nizovima u gornjoj i

donjoj čeljusti, izuzetno oštri, pa je stanovita rezerva debljine najlona u svakom slučaju razuman izbor.

Lov – pod 'suncobranom'! Zasad se u Jadranu – na našoj i talijanskog strani, gdje se u posljednjih desetak godina lampuga pojavila u velikom broju na području sjeverno od

Ancone – love uglavnom primjerci težine između 10 i 20 kg, isključivo pojedinačno, što znači da se radi o odraslim, već osamljenim ribama, koje u Jadran zalaze radi hranjenja, a ne razmnožavanja (jer bi, da se počela mrijestiti u sjevernom dijelu Sredozemnoga mora, bilo i manjih primjeraka, pa i onih od 2-3 kg kakve love ribari oko Kanarskih otoka, u području Kariba i u tajlandskim vodama).

Spomenimo, na kraju, jedan kuriozum vezan uz tu caricu pučine. Naime, budući da ju često love mornari na trgovačkim brodovima koji dosadu razbijaju vukući panulu po krmi, kao i nautičari na prekooceanskim putovanjima, zamijećeno je da lampuga “voli” sjenu plutajućeg objekta, vjerojatno stoga što se u njoj koncentrira sitna riba privučena planktonom (kao gavuni, koje ćete često vidjeti pod barkom u našim lučicama). To je nekim ribolovcima dalo inspiracije da lampugu love “u sjeni”, puštajući za brodom ili sidreći velike blokove stiropora. Navodno se odlični rezultati postižu ako se u području u kojem se ta vrsta pojavljuje takve “maone” ostave nekoliko dana, da se sitna riba navikne na njih i skupi – jer će tada sigurno naići mnogi grabežljivci, uključujući i krasotice zlatnožute boje.

Vijesti

Yamashitine Noževi varalice za panulu za podvodnjake

odvodni ribolovci, nautičari i ribiči; svi trebaju nož, a Mikeli Trade nudi jake i odlične noževe za široku upotrebu. Noževi su namijenjeni gruboj upotrebi, oštrica je napravljena od nehrđajućeg čelika 420, a drške su im napravljene od jake plastične mase. Na dršci imaju metalni dio za ubiti ribu ili za tući po školjki, sasvim je svejedno. Sve u svemu odličan nož za svakojaku upotrebu, koji ima i odličnu cijenu od 218 kuna. Yamashitini silikonski “rezanci”, a o njima pišemo i u ovom broju, jedinstveni su jer se rade od sasvim malih koji love doslovce sve što pliva do onih namijenjenih velikim predatorima kakvi su trupovi dugokrilci, lucevi i slični predatori. Posebno treba spoInformacije menuti male Jet glave koje su UDICA - SONIK smrtonosne za male ribe kakvi 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 su šaruni, plavice, iglice i ostali Telefon 023 / 305-398 manji grabežljivci.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Shimano Baitrunner Štap Ron Thompson 4500 i 6500 Tyrant Salt Spin

ovratak otpisanih, trebao bi biti naslov ove vijesti. Naime, dobra vijest je da se u Škorpionu ponovo mogu kupiti legendarne Baitrunnerice 4500 i 6500. naime mnogi tvrde da se definitivno radi o najboljim rolama koje je Shimano napravio, što nije daleko od istine. Naime, ove legendarne role su savladale toliko kapitalnih riba da je to za knjigu rekorda. KaInformacije pacitet rola je 195 yardi najlona snage 20 libri i 185 yardi najloŠKORPION DNC na snage 30 libri. Težina manje 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 role je 660, a veće 880 grama. Telefon 01 / 2322 - 515

ao što i samo ime govori, ovo je proširena ponuda popularnih štapova, a ovaj je model namijenjen težem morskom spinning ribolovu. Štapovi su napravljeni od licenciranih PBO vlakana u kombinaciji s visokomoduliranim karbonom i imaju duplu dršku od japanskog EVA materijala sa završecima od kombinacije gume i pluta. Štap ima kvalitetni držač role, dvostopne SIC vodilice namijenjene za ribolov upredenicama, a dostupan je u dužini od 9’ i akcije 40-100 g.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Lowrance 2011 NOVO Elite™ DSI i Mark™ DSI DownScan Imaging Sonar

5’’ekran | 455/800kHz | dubina/temp

MERIDIAN PROJEKT d.o.o. | Ekskluzivni uvoznik i distributer za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu | PRODAJNA MJESTA: Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Dubrovnik SVETAC d.o.o. 020/357 017 | Hvar BOLTANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula EGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOTOMAR MILETIĆ TEDI 052/851 194 | Marina BOLTANO d.o.o. 021/889 023 | Murter Mehanic-Nautic d.o.o. 022/434 763 | Novigrad MARSERVIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOTO PLUS IKICA 031/284 707; MOTO-NAUTIKA d.o.o. 031/283 683 | Pula NAVIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; EUNICE 052/570 203; Adriana Nautica d.o.o. 052/506 925 | Rijeka GUMI CENTAR d.o.o. 051/623 079; Elektro servis VANJA 051/244 656 | Rogoznica BOLTANO PJ FRAPA 091/4801 005 | Split IGLUN1 021/338 510; IGLUN2 021/388 721; SERIOLA d.o.o. 021/583 067; BOLTANO d.o.o. 021/398 577; ANTARTIKA d.o.o. 098/822 322 | Šibenik KIMER d.o.o. 022/212 118 | Umag ALMI d.o.o. 052/741 065 | Vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | Vodice Fred Bobek d.o.o. 022/443 300 | Zadar RIZ-ITEA commerce d.o.o. 023/305 777; SERVIS BRODSKE ELEKTRONIKE MARIO 091/5035 115 | Zagreb ŠKORPION DNC d.o.o. 01/2322 515; PREDATOR 01/3817 890; PREDATOR II 01/6646 200; NAUTIKA STORE 01/3820 115; SIBEG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINE d.o.o 01/2040 560; SVIBEN MARINE d.o.o. 01/3435 880; IN MARINE d.o.o. 01/3664 257; CV SISTEMI d.o.o. 01/2395 774; REFUL MARINE d.o.o. 098/319 265

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: lowrance@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Svijet ribolova

PRVI, NAJVEĆI i jedini

Većina ribolovaca pamti svoj prvi značajan ulov, a posebice ako se radilo o trofejnom primjerku i lovu začinjenom nekim posebnim doživljajem; meni se zbilo da sam svoga prvog i dosad najvećeg šarga ulovio – uprskavši ribolov sebi i učitelju 88

Napisao Stjepo Martinović, fotografije arhiva RNJ

oni među nama koji su u životu ulovili više riba nego što imaju dlaka na glavi (doduše, nekima moje generacije to i nije nekakvo mjerilo!) svakako pamte svoj prvi ulov uopće, a posebice prvi ulov trofejnog primjerka, osobito ako je još bio i neke znamenite vrste. Ja se tako, i nakon pola stoljeća, živo sjećam svake pojedinosti pohoda na Konavoske stijene iz kojeg sam se vratio s mojim prvim šargom (u dubrovačkom kraju kažu sarkom) u torbi, i to najvećim do danas. Kao i svaka nezaboravna priča i ova se sastoji iz dva dijela: uvoda, u kojem sve ide kao po loju, i naglog obrata – umalo katastrofe – koji joj daje tipičnu ribolovno-epsku dra-

matiku... a koji je, upravo zato što je bio takav, bitno pridonio njezinoj nezaboravljivosti. Ni moj pokojni otac nije bio slab ribolovac; štoviše, bio je izvanredno strpljiv, umješan i uspješan u nizu (današnjim rječnikom) ribolovnih disciplina, od lova ušata u pjeni i noćnog nadmudrivanja s komarčama do lova velikih cipala zlataša za njihove jesenske migracije iz Skadarskog jezera prema ušću Neretve, Cetine, Krke, Zrmanje i ostalih rijeka jadranskog sliva. Ali, općepriznati cavtatski udičarski car u vrijeme moga djetinjstva bio je naš prvi susjed gospar Ivo Đurović! Nije bilo vrste što se udicom lovi, od komarče i zubaca do lubina, šarga, kirnje čak, koje on nije ulovio apsolutno trofejni primjerak, a o količinama u ono

doba ribljega obilja na južnom Jadranu da ne trošim riječi. E, sad pokušajte zamisliti je li mi veći izazov, pravi dar s neba – a i stanovit kompliment mojem umijeću stečenom na knezovima, šparima, kanjcima – njegov poziv, jednoga svibanjskog popodneva, da ga pratim u pohod na šarge! Naime, na razmeđi proljeća i ljeta – prije srpanjskih i kolovoških maestrala, kad se podno stijena južno od Cavtata, pa sve do rta Oštro, uglavnom polazi na ušate (Konavljani ih zovu ukjate) – vrijeme je šarga, pica i komarče, odnosno prva sezona lova tih vrsta tijekom godine, dok druga pada od rujna do prosinca. Tako sam se po njegovim uputama i uz nadzor moga oca (kojemu se toga dana valjda nije išlo na stijene), počeo temeljito pripremati za moju šargolovačku inicijaciju, od sastavljanja jakog pribora – na štap od crnog bambusa, duljine oko 3,50 m, navezao sam najlon promjera 0,50 mm i predvez od onda najkvalitetnijega talijanskog monofila debljine 0,35 mm, bez plovka i olova, samo s jednom Mustadovom pocinčanom udicom otvora luka oko 12 mm – do pripreme posebnoga bruma od staroga kruha, tjestenine preostale od objeda, zdrobljenog češnjaka i salamure iz barila sa slanim srdelama. Jednako sam pažljivo pripremio i mamac: pastelu od sredine bijeloga kruha, oštroga pšeničnog brašna (meko daje gnjeca-

vu masu) i naribanoga crvljivog sira (u vremenima prije pojave vakuumskih pakovanja, sir se po trgovinama lako kvario, a takav je bio savršen za miješenje mamca).

Obožava jake arome Dok smo se probijali stazom obraslom bodljikavom makijom prema pošti zvanoj Ispod gaja, gospar Ivo je meni i svom

Onda i danas Dok je sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća jednostavan bambusov štap, s najlonom duljim za petinu od njega i samo jednom udicom, bez olova i vrtilice, bio zakon u lovu ušate i šarga u pjeni – kao i u noćnom lovu komarče sa stjenovitih obala – današnji ribolovci koriste moderne štapove uglavnom dvaju tipova: surf cast ili bolognese. Naime, lovi se zabacivanjem u pjenu, ali ne u sam vrtlog, nego neposredno iza njega, tako da se ribolovac krije za njim. Osnovni najlon obično nije deblji od 0,35 mm, dok se koriste dvije vrste predveza: običan, duljine 70 do 100 cm, otežan spiralom od olovne žice u gornjem dijelu i s jednom udicom na kraju, ili klasičan paternoster s dvjema udicama, izveden s vrtilicama i žrtvenim olovom na kraju. Koliko god je baratanje starim direktašem zahtijevalo vještine, refleksa i osjećaja za pravu mjeru snage i elastičnosti u kontri, toliko je delikatan i lov šarga modernim priborom. Naime, treba paziti da se zabaci pravilno i na optimalno mjesto, te da se udica sačuva ne bude li griza – odnosno riba izvuče iz vrlo kompliciranog područja, provlačenjem između hridi. A, nažalost, staro pravilo i danas vrijedi: otkine li vam se šarag s udice, zaboravite nastavak ribolova!

sinu Matu pričao pravu prirodoslovnu sagu o šargu: kako živi u procjepima među hridima, u nevelikim jatima u kojima su – za razliku od drugih sparida – pripadnici raznih generacija, tako da se, kada lov krene, ne kvače primjerci jednake veličine, kao ušate ili salpe, nego od onih veličine dlana do macana od kilograma i pol, pa i većih. Dok se prirodno hrani školjkašima, crvima i račićima, pretražujući okoliš u sporom i plahom pokretu, pomamljen brumom – čini se da ga osobito draži jaki vonj česna i usoljene srdele – nasrće na razne mamce, od kozica i komadića lignje do svježe srdele i paste, i to ustremljujući se iz dubine, naglo grabeći plijen i stmoglavljujući se natrag poput rasnoga grabežljivca. Stoga je dundo Ivo nas dvojicu šegrta upozorio da, kad šarag napadne, nema oklijevanja, nego da mu treba snažno kontrirati i što prije s njim na obalu – a svakako dok traje pjena od prethodnoga vala, jer je taj srebrni ljepotan, s karak-

terističnim okomitim crnkastim prugama, vrlo plašljiv, što znači da će, ugleda li ribolovca kroz izbistreni sloj mora, panično pobjeći, dajući znak cijelom jatu da nestane u dubini. Ali, dodao je na kraju poduke, to ne znači da na šargov griz treba uzvratiti divljom tvrdom kontrom, nego valja povući snažno, ali bez trzaja. E sad, u čemu je razlika između snažne kontre i one divlje, tvrde, bez trzaja? Euforija što je u nama rasla dok smo svladavali strmu stazu obraslu gustom makijom, kad smo izbili na vrh brijega nad stijenama i vidjeli kako se teški valovi južine lome stvarajući zapjenjen kotao u svakoj škrapi, eruptirala je poput vulkana: uvjeti su za lov šarga bili su upravo idealni – štoviše, bilo je izvjesno da će biti još bolji, jer je jak vjetar nosio nisku naoblaku što je obećavala proljetnu kišu. Dakle, zatamnjenje dana, uz vjerojatan daljnji pad atmosferskoga tlaka. Sišli smo do ponajbolje pozicije, našli svatko za sebe pri-

Primama i ješka Šarag voli snažne arome, pa ćete ga privući brumom izrazitoga vonja. Apsolutni mu je favorit češnjak, na drugomu mjestu su usoljeni otpaci pri čišćenju plave ribe, kao i sol i raspadnuta riba zaostala u salamuri, u posudama za usoljavanje, te usmrđeni sir, posebice ako je gusto nastanjen crvima. Sastojke treba pomiješati sa starim kruhom i brašnom, te prirediti kašu pogodnu za bacanje žlicom – i to na stijene, da ju valovi odnose privlačeći ribu što bliže obali. Tori se stalno pomalo, posebice ako ribolov dobro krene, a najbolje je slijediti ustaljen ritam zabacivanja i brumanja, kako biste jato zadržali u blizini i smanjili mogućnost nekoga neopreznog postupka. Šarag je, naime, jedna od onih vrsta na koje se namjenski polazi, kao i na komarče ili lubine, što znači da će vam, upropastite li izglede za ulove te ribe, šansa propasti apsolutno i generalno. Nažalost, šarag je u našem Jadranu prorijeđen i u nekoć vrlo izdašnim staništima – došli mu glave podvodni ribolovci, jer lako pronalaze njegova staništa, procjepe u hridima zvane šargijere, a tada najčešće nastupa masakr. Stoga je sezona lova te vrste svedena na kratko proljetno razdoblje, od završetka lovostaja krajem ožujka, pa do sredine svibnja, te od druge polovice ruja do početka prosinca, posebice za velikih jesenskih oluja, a područja na kojima ćete ga naći ograničena su na vanjske stjenovite strane otoka, od Cresa i Lošinja do Lastova i Mljeta, ta podno Konavoskih stijena. Šarag se lovi cijeloga dana, daleko bolje za južine i izrazito valovita mora, kao i noću, posebice od kolovoza do studenoga, za mirna vremena.

kladna mjesta, počeli brumati – bacanjem smjese na same stijene u području dosega valova, kako bi ju oni spirali i raznosili uokolo – i napeto pratili okom korice suhoga kruha što su plivale povrh pjene, čekajući da ugledamo karakterističan napad šarga: pošto zgrabi plijen, snažno zapljuska repom po površini kako bi se munjevito otisnuo natrag u dubinu. Prvo su se pojavile ušate, cijelo golemo jato njih, tako da bi površina kotla u kojeg sam brumao sa svakom bačenom koricom doslovce uzavrela. Dundo Ivo, na poziciji desetak metara od moje – zaklonjen za izbočinom stijene kao i ja (Mato je bio izabrao nešto zahtjevniji položaj podalje od nas, ali također savršeno prikladan za tu vrstu ribolova) – pokazao mi je rukom da ne žurim, jer se šargi još nisu bili pojavili, te “objasnio” kažiprstom da su vjerojatno u dubini pod pjenom, jer nema dvojbe da ih je dobro začinjen brum morao

privući. Odlučio sam pričekati dok on ne počne zabacivati, da vidim kako to radi, a posebice da pokušam prozrijeti razliku između pretvrdog odgovora i kontre koja znači ulovljenu ribu, a nerastjerano jato.

Šarag jači od moje ruke Nije trebalo dugo: dundo Ivo je lagano zamahnuo svojim štapom, pustivši istodobno udicu dotada držanu među prstima lijeve ruke; pala je u pjenu niti tri metra od stijene, našto je on štap gotovo položio niz ploču, tako da se prirodnom bojom bambusa gotovo stopio sa smeđe-zelenim algama na njezinomu donjem dijelu. Da sam brojao, ne bih bio stigao do pet – vršak štapa naglo se savio, gospar Ivo je vješto kontrirao i krasan šarag od oko pola kilograma izletio je iz zapjenjenoga mora kao da se vinuo za leptirom ili osom, te tresnuo

o stijenu za njegovim leđima. Malo je reći da sam bio zadivljen, jednako umijećem ribolovca i ljepotom ribe u raskošnu srebrnom ruhu – i danas se sjećam prelijepoga repa tog šarga, s crnom pjegom na korijenu i obrubljenog crnom crtom na vanjskom rubu peraje. Osokoljen uspjehom svog instruktora, odlučio sam prvi put zabaciti, dakako oponašajući njegov lagani trzaj štapom kako bi udica pala usred zapjenjenoga grotla. Pričekao sam dobar val, udar vodene mase o stijene, njezino povlačenje i kratkotrajno smirivanje zapjenjene vode – i zabacio. Moj šarag kao da je čekao napet kao puška: uopće nisam imao dojam da je proteklo nešto vremena, a štap mi je umalo otet iz ruke. Udar je bio zaista moćan, nikada ranije nije mi neka riba priredila takav doživljaj! Kontrirao sam, nastojeći da to ne učinim divlje ni tvrdo – ali sve da sam i htio, to mi ne bi bilo pošlo za rukom: moj šarag bio je pretežak i presnažno je plivao prema dubini da sam ga mogao jednostavno izbaciti iz mora jednim potezom. Valjda je tri-četiri sekunde trajala moja zbunjenost, dok se on otimao vukući mi štap u vodu, a onda sam refleksno učinio najbolje što sam mogao – ili najgore, kako se uzme: nagnuo sam se iz svoga zaklona prema vodi i počeo izvlačiti ribu povlačeći štap objema rukama! Srećom, najlon je izdržao, u svega četiri-pet poteza uspio sam šarga nasukati na stijenu i povući prema sebi, da bih ga zgrabio gurnuvši mu prste desne ruke u škrge... upravo kad se sljedeći val posve povukao i gotovo posve razišla pjena što je bila ostala za njim. Neizbježno sam pogledao prema dundu Ivu: pokretom palcem nagore pokazao mi je što misli o ulovu – i klimanjem glavom desno-lijevo kako sam vjerojatno preplašio jato u vodi. Povukao sam se u zaklon, bacio šaku bruma i odao se divljenju momu prvom šargu. Obuzeo me neopisiv osjećaj – procijenio sam da teži prije dva kilograma, nego kilogram

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

termoelastične kopče

i pol (kasnije je vaga pokazala 1720 grama). Tresući se od euforije, položio sam ga u torbu i vratio se na borbeni položaj... uzalud. Ni ušate se više nicu bacale na korice što ih je dundo Ivo bacao kako bi provjerio jesam li mojim neopreznim izlaskom na hrid i povlačenjem štapa rastjerao ribu u pjeni. Nakon dvije-tri minute odmahnuo je rukom, pokazujući da je ribolov za taj dan završen te se povukao iza svoje pošte. Prišao sam mu – nije me prekorio za početničku grešku, nego kazao kako ćemo predahnuti oko pola sata pa iznova pokušati privući ribu. Šutke sam se složio, krcat pomiješanih osjećaja: krivnje za bijeg jata, ali i radosti zbog svog prvog sjajnog ulova. Trofejni primjerak uskoro je ulovio i Mato; kad je zamijetio da smo se povukli, došao je sa svoga dvadesetak metara udaljenoga mjesta noseći dva krasna šarga u rukama – oba osjetno teža od kilograma. Malo smo popričali, osvje-

žili se vodom i usput bacali primamu po stijenama... i zaista, ušate su se opet pojavile, ali ne prilazeći u zapjenjen pojas uz hridi, nego se ustremljujući na korice kad bih ih kurenat odnio do bistroga mora. Kad bi se val, neposredno prije razbijanja o obalu, počeo lomiti, vidjeli bismo ih na stotine – pa i ponekoga nevelikog šarga među njima – kao kroz staklo akvarija. Prići u zapjenjeni kotao očito više nisu htjele... Mato se vratio na svoju poziciju i ulovio još jednoga omanjeg šarga, od oko 60 dekagrama, točno kad je počela kiša. Nije bilo druge, morali smo se pokupiti i krenuti uz gotovo vertikalan uspon natrag. Nismo baš nešto bili razgovorljivi u povratku, a posebice se meni zavezao jezik nakon što je dundo Ivo, zastavši na vrhu brijega i bacivši još jedan pogled na uzavrelo more, tiho rekao: - E, ne dogodi se ovakav dan za sarke ni jednom u deset godina.

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 95 906 5918 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Ribolov s obale

LOV PALAMIDE na Malom Lošinju

Ribička ekipa iz Malog Lošinja je do savršenstva dovela lov palamide s obale. Naime, malološinjska vala je jedna od luka u kojima pristaju plivarice, koje palamide nepogrešivo prate kao kad lovački pas nanjuši i prati divljač Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ako je palamida riba pučine, ona je ujedno i lutalica koja će po navici pratiti plivaricu punu sitne male plave ribe, koja je palamidi prirodna hrana, pa će tako doći i do malološinjske vale. Kada je legendarni ribič Čićo otišao živjeti na Mali Lošinj, počela je i era ribolova koja traje i danas, a Čićo je jedan

od začetnika lova palamide s obale. Naime, „naoružan“ Mossellinim šaranskim štapovima deklarirane snage od 3,5 libre šaranskim, Shimanovim rolama US Baitrunner i najlonom 0,35 mm, brzo je shvatio da se palamide koje su plivale oko plivarica odlično love bez olova, a sama težina srdele ili plavice je bila dovoljna da je mogao baciti četrdesetak metara od obale. Ubrzo su i ostali imali slične

štapove i palamida se lovila kao nikada do tada. naravno, priča se munjevito proširila najprije Hrvatskom, a potom i Slovenijom pa je Mali Lošinj imao pravu okupaciju od mnogobrojnih ribiča kada su plivarice pristajale i iskrcavale srdelu.

Palamida (Sarda Sarda) Palamida je riba iz porodice

skušovcki (Scombridae), koja naraste i do 70 centimetara pri težini od 9 kilograma, a najveća ulovljena na Malom Lošinju je ona od cca 8 kilograma koju je uhvatio Danijel Higl, jedan od malološinjske ribičke klape. Kao što smo rekli, iako riba pučine, palamida se neće libiti ići za hranom, odnosno sitnom plavom ribom kao što su srdela, inćuni, šaruni, plavice ili gavuni uz samu obalu.

Kod lova s obale treba baciti naješkanu srdelu što dalje i pri tome je pustiti da lagano prirodno tone Palamida je oportunist i isto će tako rado uzeti i mrtvu sitnu plavu ribu koje plivarice obilato bacaju natrag u more i to je razlog njezinog dolaska u malološinjsku valu. kako stvari stoje što je više plivarica to su jata palamide veća. Ribiči iz Rijeke su također prihvatili sličan način lova, a koliko znamo istu tehniku ribolova koriste ribiči gdje god plivarice dolaze.

Tehnika lova palamide s obale Stari to ti je jednostavno da ne može jednostavnije bit – bile su prve riječi koje mi je Čićo rekao

kada sam prvi puta došao na Lošinj. I zaista, tehnika lova je jednostavna do bola, no isto tako je do bola i uspješna. Naime, kod lova s obale treba baciti naješkanu srdelu što dalje i pri tome je pustiti da lagano prirodno tone. Ako su palamide tu, ne treba dugo čekati na napad. Problem bacanja je dosta velik ako nema mjesta između brodova, ribiča i opće gungule koja vlada kada palamida grize.

Nakon dalekog izbačaja ješka lagano tone, a da bi to izgledalo prirodno treba otvoriti preklopnik tako da nema otpora kada palamida zagrize Dakako svi žele uloviti pa me to mačevanje odmah odbilo i radije sam vrebao fotoaparatom nego li se borio za kvadrat svojeg mjesta na lukobranu. Kada smo kod bacanja ješke za lov palamide s obale, najbolje je uzeti štapove dužine 3,90 ili duže, a to su mnogo puta spominjani šaranski šapovi ili surf štapovi. Moramo reći da surf štapovi i nisu neka sreća ako je prostor mali a ribiča puno, jer dužine preko četiri metra su uvijek pomalo problematične, a savladat palamidu nije jednostavan posao. Tako se meni na prvom ribolovu dogodio zastrašujući griz palamide koja je odvukla srdelu na pola vale. Otpor je bio takav da su Čićo i Danijel tvrdili da je veća od Danijelove koju je ulovio par dana prije i koja je težila cca osam kilograma. Bio sam nemoćan i svi su se maknuli misleći da stvarno imam kapitalnu palamidu, no na kraju se ispostavilo nakon dugotrajnog drila da se palamida od kakvih tri četiri kilograma zakvačila repom za udicu pa je plivala kao Veljko Rogošić u najboljim danima. Naravno sve je izazvalo mnogo smijeha, no poneka palamida stvarno ide u teretanu, i ne tre-

ba je podcijeniti, zato je prazan prostor oko vas dragocjen. Kako složiti pribor? Čićo je uvijek imao osnovni najlon debljine 0,30 na koji je malim ali jakim zogulinom vezao predvez dužine od 80 do 100 centimetara na koji je vezao dvije udice na razmaku tako da jedna dođe iza glave, a jedna blizu analnog otvora, dok bi na repu uvijek napravio lažni čvor, radi lakšeg bacanja. Za ovaj način ribolova nema dileme, najbolje role su one za surf tehniku koje su prevladale u mnogim disciplinama, a osim velikog kapaciteta imaju i posebno kose špule koje pospješuju velike bacačke domete, što je i te kako važno kod ovog načina ribolova. Predvez može biti za nijansu jači od osnovnog, što je logično, ali uvijek mora biti od fluorokarbona, jer to znači ribu više. Naime, tanjim najlonom debljine 0,30 mm ješka dalje leti, a deblji fluorokarbon se lakše othrva oštrim palamidinim zubima. Često se treba pothranjivati i to tako da se stalno baca po par komada srdele. Da bi se što dalje bacilo, Čićo je čak znao staviti srdelu na vjetar i sunce da se osuši kako bi čim dalje letjela, a pogotovo je to

radio kada bi srdelu bacao sa kobrom, zavinutom cijevi kojom inače šaranaši na slatkoj vodi bacaju boile. Palamida oprezno uzima ješku, no ponekad se zalijeće da imate dojam da će sve potrgati, zato treba uvijek loviti dvjema udicama, a princip i udice su isti kao i za brancina.

Nakon dalekog izbačaja ješka lagano tone, a da bi to izgledalo prirodno treba otvoriti preklopnik tako da nema otpora kada palamida zagrize. Kada palamida uzme srdelu s udicama pojuri kao metak. Ne zatežite na prvu nego joj pustite da ješku proguta plivajući. Nakon pet do

deset metara, a to procijenite sami, zatežite odlučno no ne brutalno jer je palamida vašu ješku dobrano progutala, a dvije Ownerice nikada ne praštaju.

Zabrana lova u lukama Kod nas je već dugo zakon koji govori da se ne smije loviti u lukama i na plažama, no ribiči često taj zakon krše jer je u nekom pravilniku napisano da je dozvoljeno loviti do 15. 05. i od 15. 09. Nikakav pravilnik ne može biti iznad zakona i tu nema priče, a pogotovo nema sada priče jer policajci ove godine i te kako provode strogoću i naplaćuju paprene kazne, jer kako kažu imaju takav naputak. Svakako bi trebalo pozdraviti takvu odluku, da je sve ostalo u redu, no nažalost ovako samo možemo konstatirati da se policija bavi stvarima koje su nebitne, dok kriminal cvjeta kao nikada do sada. Jer budimo iskreni, dali je veći zločin kada otac odvede svije dijete u luku i da mu u ruku tunjicu ili je zločin kada pojedinci toj istoj djeci prodaju drogu, a pred time policija žmiri na jedno oko, ma kako god tvrdili drugačije, a primjera je i više nego dovoljno.

Vijesti

Sunline SPE Dark Green

unline SPE Dark Green je najprodavanija upredenica za varaličarenje na japanskom tržištu, koja daje savršenu kontrolu pri zabacivanju laganih varalica. Proizvodi se u tri boje za sve vrste ribolova. SPE Dark Green ima odličnu cijenu s obzirom da se radi o jednoj od najboljih upredenica na tržištu. Pakirana je na kolutima od po 150 i 300 metara. Naš redakcijski Informacije tim koristi ovu upredenicu za razne discipline, a standard je na BLUE SPRINGS našim niskoprofilnim multiplikaTelefon +39 (0) 422 634. 083 torima, posebno za lov kanjčeniE-mail info@bluesprings.it com.

Lineaeffe JD Trolling

Okumina rola Axeon V2 80S

xeon je novi model za 2011. godinu i ima aluminijsku anodiziranu špulu, dok je rezervna špula grafitna. Ima ergonomski oblikovanu dršku, worm shaft sistem namatanja najlona, grafitno “blade” tijelo, 4+1 SS ležaj, aluminijsku dršku te kapacitet od 430 metara najlona debljine 0,35 milimetara i prijenos 5.1:1

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

FilPesca skosavice

ao što i samo ime govori, radi se o multiplikatoru za little big game panulu, koji ima kapacitet od 300 metara najlona debljine 0,60 milimetara. Multiplikator ima jedan kuglični ležaj, grafitnu špulu s već namotanim najlonom, prijenos od 5,2:1, što smatramo da je vrlo brzo i samim time pogodno za lov i panulom i za lov na dubokim brakovima, bulentinom. Cijena multiplikatora je 289 kuna.

a svoj drugi rođendan prodavaonica Barka iz Podstrane je pripremila prigodne cijene, a tome u prilog govori i polica s FilPesca skosavicama. Naime, na policama su sve moguće boje skosavica koje možete zamisliti i s obzirom na skoru pojavu sipa, treba se dobro snabdjeti. Kada smo spomenuli posebnu cijenu, ona je zaista posebna: sve skosavice talijanske tvrtke FilPesca možete kupiti po nevjerojatnih 11 kuna! Da dobro ste pročitali – 11 kuna! Informacije

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Vijesti

Najlon Pescatore U Luna Maris je stigla nova pošiljka najlona Pescatore koji je od prvog pojavljivanja u godinu dana stekao mnoge poklonike među ribičima, koji su jako zadovoljni i kvalitetom i nosivošću. Moguće ga je nabaviti u dvije vrste pakiranja i to od 100 i 300 metara u dimenzijama od 0,12 do 0,40 kada su u pitanju špule od 100 metara i u dimenzijama od 0,20 do 0,40 kada su u pitanju špule od 300 metara. Cijena špule od 100 metara je 32 kune dok 300 metara košta 79 kuna, što smatramo vrlo povoljno u odnosu na kvalitetu i nosivost.

Informacije

irefox 6000 je moderna rola sa s l o b o d n i m hodom špule koje se često koriste u lovu orade, brancina i drugih riba s obale. Rola ima dva kuglična Long Life te jedan valjkasti nepovratni ležaj, mikrofinu regulaciju kočnice, Long Cast Superlight aluminijsku špulu, rezervnu grafitnu špulu, balansiranu dršku s mekanom ručicom te brzi prijenos od 5,2:1. Kapacitet role je 312 metara najlona debljine 0,30 milimetara.

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

Maria MP-1

Rola Firefox 6000

aria MP-1 je danas jedna od najlovnijih varalica kojima se lovi na površini. Prvenstveno su napravljene za lov pastrva jer je u mnogim zemljama dozvoljen lov pastrva varalicama, no jednako uspješno love i na moru. Brancin će nepogrešiInformacije vo napasti ovu malu, ali opaku varalicu. Do sada je uzela mjeru UDICA - SONIK mnogim ribama na Jadranu, a i 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Yamashitina službena ekipa ne Telefon 023 / 305-398 ide nikuda bez njih.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Maria Diving Minnow

ao što joj i ime kaže, riječ je o dubokoronećoj varalici tipa minnow, artiklu koji je dosad nedostajao u asortimanu branda Maria. Namijenjena je varaličarenju na morske grabežljivce, u prvom redu u ribolovu s obale – s molova i lukobrana uz koje je more već poprilično duboko, a s kojih se može zabaciti prema još dubljim područjima. Za razliku od sličnih modela namijenjenih lovu u površinskom sloju, ova je varalica opremljena “perajom” koja ju usmjerava u dubinu pod Informacije strmim kutom. Opremljena je trokukama Owner ST 36 BC. UspješBLUE SPRINGS no je iskušana i u panulanju, kao Telefon +39 (0) 422 634. 083 i u ribolovu na bočatim i slatkim E-mail info@bluesprings.it vodama.

Oprema

UV marker

www.jenzi.de

Kakve veze ima UV marker i ribolov, zapitat će se mnogi? Pa baš i nikakve, mogao bi glasiti odgovor, no to ipak nije tako. UV marker koji predstavljamo je još jedan dio modernog ribolova, a sve što daje ribu više – dobro je došlo Napisao i snimio Mladen Marković

jemačka tvrtka JENZI i nije tako dobro poznata našim ribičima, no njezin ribički tim je i te kako poznat u cijeloj Europi i svijetu. Osim mojega prijatelja Heinera Grossmanna i njegove braće Dietera i Guntera, u njihovom timu su i ostali veliki ribiči, a to su Torsten Ahrens, Roman Seiderer, Egidius Schulz, Marcus Jensen i August Walter Thi-

eman, voditelj popularnog ZV kanala „FISH n' FUN“ na DMAXu. Već sama nabrojena imena koja love za jednu tvrtku, odnosno koja surađuju kad se dizajnira oprema, govore da se radi o nečemu posebnom. I to je istina! Tvrtka JENZI je do sada izumila mnoge stvari koje mnogo puta olakšavaju ribolov. Samo da spomenemo fenomenalne Quick Bead spojeve prame i osnovnog najlona, kao jedan dio ribičke opreme koja i te kako olakšava ribolov. Jedno takvo fenomenalno otkriće je i UV marker. Potegnete li tim markerom po nečemu, nećete vidjeti apsolutno ništa. Pa gdje je kvaka, zapitat će mnogi? Odgovor je upravo u tome! Naime, našem oku je taj potez markerom apsolutno nevidljiv, no riba gleda sasvim drugim očima i njoj je taj potez markerom po, recimo

100

varalici, i te kako vidljiv. To je nova mogućnost jer svoje varalice možete dodatno ukrasiti šarama koje samo riba vidi, što dosta često daje ribu više. Ekipa iz JENZI-a je UV marker isprobala na wobblerima, jiggovima, blinkerima, pa čak i na umjetnim mušicama i imali su sjajne rezultate. Naravno, nismo propustili priliku, kao što nikada ne propuštamo kada se radi o novostima, pa smo i mi uzeli nekoliko komada za probu. Na nama iz Ribolova na Jadranu je da ovakve stvari prvi otkrijemo i ispitamo kao što smo to do sada radili, a ostalo je na našim uvoznicima.

101

Oprema

ZOGULIN

naš svagdašnji

Ako komplet ribolovnog pribora od štapa i role do osnovne niti i predveza s udicom promotrimo kao cjeloviti sistem, zamijetit ćemo da je za njegovo besprijekorno funkcioniranje neobično važan jedan mali, rekli bismo sporedni djelić koji zovemo vrtjelica ili zogulin, element koji priječi torziju, odnosno uvrtanje najlona, najnepoželjniju pojavu pri izvlačenju neke ribe koja se bjesomučno bori Napisao i snimio Mladen Marković

amo još poneki ”ortodoksni konzervativac“ među rekreacijskim ribolovcima koristi jednostavan štap s udicom na kraju osnovne niti, osim ako nije ”ušatolovac“ u zapjenjenu moru podno stijena južnojadranskih otoka – ili lovac na tunice u Gvinejskom zaljevu! Svi ostali, pa i oni koji zaziru od štapa, a ima i takvih, odavno su usvojili razne varijante predveza s nekoliko udica, olovnicama i vrtjelicama. Naime, iole složeniji sistem

nezamisliv je bez pomagala za suzbijanje uvijanja najlona ili torzije, stručnim tehničkim rječnikom rečeno, koja može stvoriti nevjerojatno mnogo ozbiljnih problema. Prisjetite se koliko vam se puta dogodilo da se zakvačena riba vrti kao propeler, a uzdužno uvijanje osnovne niti izaziva i hidrodinamički otpor što ga stvara prazan predvez pri izvlačenju iz mora, čak i kad na njemu nema ostataka ješke. S jednakim se izazovom susreću ribolovci koji se služe varalicama, jer je dovoljna i minimalna nepravilnost u njihovom obliku

Inox zogulini nosivosti 20 kilograma

102

pri povlačenju ili ako se neka od udica prebaci preko druge, pa da cijeli sistem rotira pretvarajući vaš mono-fil u monoupredenicu.

Vodite računa o činjenici da je uvođenje svakoga novog elementa u sustav - jedna potencijalno najslabija karika više Tomu je, naravno, jednostavno doskočiti, ali ipak treba ne sa-

Black Nickel zogulini nosivosti 20 kilograma

Black Nickel zogulini nosivosti 10 kilograma

Black Nickel zogulini nosivosti 25 kilograma

103

104

Black Nickel zogulini nosivosti 330 lbs

Black Nickel zogulini nosivosti 348 lbs

Berkley zogulini nosivosti 80 lbs

Zogulini s kopÄ?om nosivosti 20 kilograma

Dupli Owner zogulini nosivosti 200 lbs

Sampo i Rosco zogulini nosivosti od 100 do 220 lbs

Ausi zogulini nosivosti 150 lbs mo poznavati nijanse uvrtanja niti, te im prilagoditi vrtilicu odgovarajuće izvedbe, nego i pravilno odmjeriti njezinu veličinu, deklarirani kapacitet, spregu s ostalim elementima predveza, pa i drugim vrtilicama, jer se obično kombinira po nekoliko njih razne namjene.

Ausi, 'čudovište' nosivosti 350 lbs

Žica, bubnjić, kukica Prije nego što vas upoznamo s nekoliko najčešće upotrebljavanih, recimo i da nisu sve vrtilice jednako savršene. Naime, njihova djelotvornost ovisi o besprijekornom obrtanju

elemenata (očnica, kukica) pri kojima je vezana osnovna nit, odnosno predvez, a njihov rad ovisi o dvama ključnim faktorima: slobodi rotacije u ležištu i porastu otpora (frikcije) proporcionalno zategnutosti – vučnoj sili koja djeluje u oba smjera, prema roli na koju se najlon ili

upredenica namotavaju, kao i prema predvezu, zbog hidrodinamičkog otpora i trzanja zakvačene ribe. Dakle, ako zamijetite da vam ulov rotira oko predveza, “razmrdajte” zogulin ili ga zamijenite ispravnim. Uzrok manjkavom rotiranju elemenata vrtilice

105

može biti konstrukcijski: jednostavno nisu valjane izvedbe ili je spoj loš (zogulini se, naravno, izrađuju pomoću automatiziranih strojeva, uz visoku razinu robotizacije. A roboti baš i nisu savršeni. Drugi uzrok manjkavosti je oksidacija!

Apsolutna su novost nevidljivi zogulini, od fluorokarbona, a koje ćete primijeniti ovisi o finesama cjelokupnog sistema

Yamashitini zogulini za Naory tehniku

106

Naime, žičana alkica okreće se uz previše trenja pa se u nekom trenutku, posebice ako je otpor predveza velik, prestane vrtjeti. Treći najčešći uzrok manjkavosti je oštećenje, bilo da je zogulin bio deformiran u nekoj fazi izrade ili korištenja, ili su mu pokretni dijelovi zaglavljeni trenjem o kamenje na morskom dnu.

Ovdje prikazani zogulini nisu odabrani po ključu djelotvornosti – pretpostavlja se da svi jednako dobro rade – nego po specifičnosti izvedbe, koja je pak odraz specifične namjene. Počinjemo s teškokategorijskim vrtjelicama valjkastoga tijela koje se koriste u pučinskoj panuli, a od kojih se očekuje da izdrže i zamjetno više od deklariranog kapaciteta. Njihovi su rotirajući dijelovi, muški i ženski, spojeni prešanjem, a kako se izrađuju od ponajboljeg čelika vrlo je malo vjerojatno da se raskine upravo “bubanj”, što znači da su im slaba mjesta privezne alkice, bilo da same pucaju pri ekstremnom naprezanju, ili da izazivaju presijecanje za njih vezanog najlona ili upredenice. Ne zaboravite, svaki je sistem onoliko pouzdan koliko se možete osloniti na izdržljivost njegova najslabijeg člana!

Manje je – više Slijede razne verzije zogulina povezanih u lančiće. Nedvojbe-

Na kutijicama su oznake nosivosti no je da takvi “terceti” i “kvarteti” osiguravaju sigurniju vrtnju, ali ipak vodite računa o činjenici da je uvođenje svakoga novog elementa u sustav – jedna potencijalno najslabija karika više. Treća verzija su zogulini s bočnim izdankom, namijenjeni priključivanju pijoka, žrtvenih olovnica ili stvaranju sistema od nekoliko varalica.

Nikada ne kupujte no name zoguline, odnosno one na kojima nema napisane nosivosti, naravno osim ako nisu od Sampa, Rosca, ili nekog drugog čuvenog branda za kojega je samo ime garancija kvalitete

Fluorokarbonski zogulini od 80 i 200 lbs

Dok o izgledima da se takvi sistemu besprijekorno vrte “nemamo riječi”, jedno je sigurno:

107

oni ne mogu spriječiti omotavanje pijoke oko tijela predveza pa dobro razmislite hoćete li upotrijebiti njih ili plastične (fluorokarbonske) “zglobiće” za vezivanje pijoka pri središnju nit. Zasebna varijanta trostranog zogulina je onaj izrađen spajanjem dvaju običnih, dvostranih, obično različite veličine. Takve sam koristio još osamdesetih godina pri izradi jednoga nevelikog parangala (od svega 30 udica), ali vrlo osebujne konstrukcije: nakon svakih pet udica o treći je krak zogulina bio obješen uteg od pola kilograma, a nakon svake desete, također na metar i pol dugačkom komadu najlona, plovak od stiropora izrađen vezivanjem “pluta” za ribarske mreže (prvo sam stavio po tri komada, ali sam se provjerom roneći uvjerio da jaka morska struja zahtijeva pojačanje pa sam broj plovaka po poziciji povećao na pet). Ti su zogulini sjajno obavljali svoj posao, spomenuti mi se parangal nikad nije zamrsio. U trgovinama ribolovnom opremom i priborom naći ćete veliki izbor zogulina raznih oblika, od različitih materijala, a apsolutna su novost nevidljivi, od fluorokarbona, a koje ćete primijeniti ovisi o finesama cjelokupnog sistema, odnosno tehnici ribolova kojoj prilagođavate određeni sistem. Na kraju, uvijek imajte na umu dvoje:

Dio zogulina koje koristim kod ribolova riba jednostavno ne haje za vrtilicu, naravno da ju vidi, ali ju ne doživljava kao prijetnju, a drugo važno pravilo je “manje je više”. Odnosno, manje željeza – više ribe. Drugim riječima, čemu komplicirati i povećavati broj čvorova kad su oni redovito najslabija mjesta svakog sistema i mogućnost zapinjanja predveza o prepreke na dnu.

Ponuda na hrvatskom tržištu Kao i s ostalim priborom, na hrvatskom je tržištu nevjerojatan

broj vrtjelica i nama ribičima je ostavljena mogućnost kupnje po vlastitim nahođenju. No, tu postoji kvaka! Naime, nikada ne kupujte no name zoguline, odnosno one na kojima nema napisane nosivosti, naravno osim ako nisu od Sampa, Rosca, ili nekog drugog čuvenog branda za kojega je samo ime garancija kvalitete. Prije spomenuti zogulini Sampo i Rosco jednostavno su nezamjenjivi kod big game ribolova, no kod običnog svakodnevnog ribolova treba biti oprezan. Naime tada treba koristiti naj-

bolje zoguline jer se često može dogoditi da zagrize veća riba nego što ste realno očekivali. Najbolji zogulini koje trenutno nude hrvatski prodavači su oni koje potpisuju Maruto, Mustad, Yamashita, Gamakatsu, Owner, Okuma... samo ime branda govori da se radi o kvaliteti. Iako koštaju dvostruko više od onih bez ikakvih podataka na vrećici, ovi zogulini vas nikada neće ostaviti na cjedilu. Kada kupujem zoguline, za mene nema dileme – samo kvalitetni zogulini su dobri zogulini, ma koliko god koštali!

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON

108

CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Vijesti

Pilkeri za vertical jigging

Okumina rola Cedros 80S

ertical jigging je sasvim sigurno čvrsto stao na noge i svi koji su probali ovaj način ribolova su oduševljeni, no isto tako svi su shvatili da se osim štapa i role najviše troši na jiggove. Naime, često se jig zakvači, a kako se lovi upredenicom, isto tako često se ostaje bez njega. Luna Maris nudi cijelu paletu jiggova u težinama od 100 do 220 grama. Najbolje je da osim lovInformacije nosti imaju veoma prihvatljivu cijenu i to od 42 do 65 kuna za LUNA MARIS d.o.o. najskupljeg u paleti, što je od10000 Zagreb, Dobojska 38e lična vijest za sve ljubitelje ove Telefon 01/ 3098 625 ribičke discipline.

Ragot žlice za spin i panulu

akon velikog uspjeha Okumine role Cedros 65S, izbor je proširen veličinom 80, a namjena joj je vertical jigging. Rola ima aluminijsko tijelo role, patentirani EOS sistem namatanja strune, 4+1 visokokvalitetan ležaj, DFD – dupli kočioni sistem, HDG, super snažne pogonske zupčanike, aluminijsku ručicu, aluminijsku anodiziranu špulu, Hydro Block zaštićenu kočnicu, prijenos 5,7:1 te kapacitet od 270 metara najlona debljine 0,45 milimetara. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Sunline najloni

agot je francuski specijalist za varalice i u ponudi imaju i metalne žlice dugačke osam centimetara koje na kraju imaju trokuke. Svejedno lovite li spinning tehnikom ili lagano vučete panulu, ove varalice su prava “smrt” za mnoge male i velike predatore. Naime, nikada se ne zna što će se baciti na ove specifične varalice, no u

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, čavle 245 Telefon 051/ 258 - 970

ponudi su dvije vrste žlica i to glatke i prešane tako da imaju strukturu koje dodatno bljeskanjem u moru mami ribe.

zadarskoj Udici smo pronašli veliki izbor Sunline najlona, od Siglona, do Shootera i Techniciana. Radi se o sjajnim najlonima koji su širom svijeta pokupili sve pohvale. Sunline je jedan od najvećih proizvođača najlona i fluorokarbona na svijetu. Visoka tehnologija izrade najlona i upredenica stavlja Sunline na jedno od vodećih mjesta Informacije na svijetu. Naš redakcijski tim koristi zadnju godinu-dvije isUDICA - SONIK ključivo Sunline fluorokarbone 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 za izradu predveza i prama. Telefon 023 / 305-398

109

Svijet nautike

GRADIMO FISHERMAN iz snova 5

Koliko ljudi, toliko ćudi! Koliko potencijalnih brodovlasnika, toliko ‘najboljih brodova’. Stoga je prva i temeljna greška loš početni odabir koncepta, odnosno projekta, u prvom redu neusklađenog sa stvarnim potrebama budućega vlasnika Napisao Stjepo Martinović, fotografije i ilustracije arhiva RNJ

vatko komu je do plovidbe ima svoju viziju idealnoga broda, što nikako ne znači da je svatko od nas u stanju i osmisliti besprijekorno plovilo. Prva i temeljna greška većine onih koji se upisuju u vlasnike plovila za razonodu, posebice ako im je prvo, nasjeda na jednu od tri klasične početničke greške: bira brod po svojim estetskim kriterijima, ne procjenjujući trezveno njegovu funkcionalnost ni maritimne odlike; opredjeljuje se za neki pomodni model, ne vodeći računa o prolaznosti njegove koncepcije, a posebice ne o njegovomu propulzijskom sustavu (koji se ubrzo može pokazati preskupim, neprimjerenim svrsi, pravim gutačem goriva); nabavlja brod “generalne namjene”, što znači ni po čemu specifičan, odnosno

110

onaj koji će, da bi postao valjani fisherman, trebati još mnogo preinaka, dogradnje raznih sklopova i uređaja. Drugim riječima, biti “u radu” godinama, što opet nije nikakvo jamstvo da će iz te dugotrajne i skupe dorade izaći upravo onakav kakvim ga je vlasnik zamislio. U ovom nastavku naše serije stoga vas vraćamo za projektantski

stol – da bismo raspravili što čini dobar fisherman, kako se on može (i “amaterski”) složiti, te kakvom “ideološkom podlogom” možete olakšati posao

projektantu kojem ćete povjeriti izradu detaljnih nacrta, odnosno sebi, ako ste kapacitirani za ta-

NAJČEŠĆE GREŠKE I KAKO IH IZBJEĆI

kav pothvat. Fisherman, kao specifičan radnorazonodni brod, ima nekoliko svojih odlika koje treba uvažiti u najvećoj mogućoj mjeri. Kao prvo, treba pomiriti tri njegove temeljne karakteristike: ribolovnu funkcionalnost, posebice u krmenom kokpitu, treba biti dovoljno radnog prostora za uobičajene aktivnosti u rekreacijskom ribolovu, od pripreme primame i mamaca do vođenja pribora i postupka s

ulovom; druga je najmanje jednako važna – on mora pružiti punu sigurnost posadi po svakom predvidljivom vremenu, što znači da se mora odlikovati maritimnim svojstvima zamjetno vjerodostojnijim od one obiteljske brodice za izlete do plaže ili konobe na obali; treća je udobnost – budući da njegovu posadu ne čine profesionalni ribari, nego ljudi koji love iz razonode, komfor je neobično važan jer mora omogućiti odmor posade, pripremu hrane i očuvanje svježine pića i namirnica te udovoljavati osnovnim higijenskim potrebama.

Fisherman je ‘lego brod’ Stoga se fisherman može planirati – što je proces koji pret-

111

hodi projektiranju – kao “lego brod” sastavljen iz triju područja “zaodjenutih” koritom i nadgrađem te opremljenim prikladnim propulzijskim sustavima, nadzorno-upravljačkim sklopovima i navigacijsko-komunikacijskim uređajima kao jamstvima njegove pomorstvenosti, pokretljivosti i upravljivosti, odnosno regularnog sudjelovanja u prometu na moru. Posvetit ćemo nekoliko redaka svakoj od tih “kockica”. Polazeći od krme, identificiramo gabarite i pojedinosti izvedbe kokpita s krmenom platformom, bila ona njegov integralni ili dograđeni dio. Dakle, određujemo njegovu optimalnu površinu u svjetlu vjerojatnog broja korisnika, te potom opremu: hoće li ili neće imati klupice, stol, borbeni sto-

112

Na ovomu trodimenzionalnomu računalnom prikaazu - kao i na skici dolje - lijepo se raspoznaju funkcionalne cjeline fishermana: radna, u kokpitu, zapovjedno mjesto i strojarnica, u središnjem dijelu broda, te smještajni dio sa sanitarnim čvorom, u pramčanom dijelu trupa

lac te kako će se smjestiti obavezna radna ploha za pripremu mamaca i bazen za živu ješku, gdje će biti hladnjak, a gdje rashladne komore... Slijedi koncipiranje “salona”, odnosno unutrašnjosti nadgrađa na razini glavne palube. Nikako vam ne bismo sugerirali izvedbu staklenom pregradom ni vratima od kokpita odvojene prostorije, jer se time presijeca dragocjeni prostor, inače

jedinst ven po svojoj funkciji, a takvo nešto posebice nema smisla na Jadranu, odnosno Sredozemlju, gdje klimatski uvjeti ne zahtijevaju zatvorenu cjelinu kao utočište od vjetra i

studeni. Bit će sasvim dovoljno ako se središnji dio natkrije tvrdim krovićem – koji se može protezati i nad dijelom kokpita – radi zaštite od kiše zapovjednoga mjesta i ulaza u

potpalublje. U tom središnjem dijelu mjesto je za kuhinjicu sa sudoperom, koji služi i kao priručni umivaonik, hladnjaku, pretincima za opremu i pribor te navigacijskoj i komunikacijskoj elektronici. U potpalublju, koje je pregradom prema krmi odvojeno od strojarnice i spremnika vode i goriva, a onom prema pramcu od sidrenog pretinca, mjesto je dvjema važnim cjelinama, ključnim elementima komfora: mokrom čvoru i spavaonici.

Fisherman, kao specifičan radno-razonodni brod, ima nekoliko svojih odlika koje treba uvažiti u najvećoj mogućoj mjeri

Naime, osim što i brodica kraća od sedam metara mora imati zahod, tuš na fishermanu izvanredno je koristan za održavanje higijene i osvježavanje na moru, dok se spavaći dio treba organizirati tako da pruži mogućnost noćnog odmora za najmanje dva člana posade, dok ostala dvojica ili trojica mogu spavati na klupama u salonu ili na podu kokpita. Da ne bi “kisnuli” na ljetnoj rosi, noću se od stražnjega kraja krovića

Budući da pogon s jednim vijkom neizbježno izaziva zanošenje, projektanti se dovijaju na razne načine da ograniče taj defekt, između ostaloga i otvorima u balastnoj kobilici do krmene platforme rastegne jednostavna sklopiva tenda.

Čeka se ‘hrvatski IPS’ U prošlom nastavku opredijelili smo se za istisninsko korito, ističući kao dobar uzor poljsku motornu jahticu Delphia 1050; takav odabir povlači za sobom vrstu i radne karakteristike (broj okretaja itd.) propulzijskog sustava – bit će to stabilan (ugrađeni) dizelski motor; onaj tko si to može priuštiti,

ugradit će dva, premda će brodicu duljine oko osam metara savršeno pogoniti i samo jedan. Nije opredjeljenje za plovidbu deplasmanskim režimom tu jedini faktor: izvanbrodski motor “oduzima” ribolovcima značajni dio krme, bitno smanjuje krmenu platformu i šteti funkcionalnosti kokpita. Ali, dok je lako obrazložiti izbor stabilnoga motora – ili para

(naš bi odabir za brodicu što ju imamo na umu bila dva agregata od po 75 KS, marke VW Marine) – nešto je teže braniti “svetu nedodirljivost” linijske osovine. Naime, na tržištu je nekoliko vrsta prijenosnih sklopova, pa bi se u svakom slučaju vrijedilo informirati o njima, te razmisliti o ugradnji nekog od neuobičajenih, poput “noge” sail-drive ili krmene stope Z-Drive, koja se ugrađuje pod krmenu platformu (jedina joj je mana što se sparuje s prikrmenim unutarnjim motorom, što znači da njegov poklopac oduzima znatan dio prostora u kokpitu). Čini se da je to područje bogomdano

Zaštitna ograda uzduž bočnih prolaza i oko pramčane palube vrijedan je doprinos sigurnosti posade, posebice za nemirna mora

113

Prostrana krmena platforma u fishermana nije "plaža", nego važan radni prostor pri svladavanju velike ribe; integrirana je svakako bolja od prigrađene

za istraživače, potencijalne kreatore sustava nalik IPS-u – koji je, međutim, stvoren za gliserska korita i rad u paru. Kada bi, međutim, neki naš strojar smislio varijantu IPS-a kao spregu jednoga sporohodnog motora snage oko 50 KS i dvaju vijaka na “koaksijalnoj” osovini koji se okreću u suprotnim smjero-

114

vima, nema sumnje da bi zadivio žiri amsterdamskog METS-a. Nitko mu ne bi zamjerio ako bi ta noga bila fiksna, pa bi se brodom upravljalo klasičnim kormilom, jer fisherman zaista ne treba “joystick“ – bilo bi dovoljno i što je eliminirao izboj propelera, tu pogubu jednovijčanih propulzijskih sistema.

Vjerujte stručnjacima! Na crtežu našega idealnog broda, koji nam služi za pojašnjavanje koncepta, nema pramčanog mostića, tzv. delfinjere – jer ju smatramo nepotrebnom; nema uz našu obalu područja

bez dovoljno strmih stijena i dostatne dubine mora da se može prići, odnosno iskočiti, i s obične pramčane palube, a tada je kao element sigurnosti posve dostatna ograda prikladne veličine i forme. Dodali smo rukohvate na krovu nadgrađa, te stražnjoj strani bočnih stijena kabine i krova – i to je sve. Skicirani model prilagođen je gradnji od ukočenoga drva, o kojoj je već bilo riječi, a može se replicirati i u stakloplastici. U svakom slučaju, potrebna

mu je duga kobilica dvojake funkcije: suzbijanja lateralnoga proklizavanja – posebice pri pogonu jednim motorom – te stabilizacije spuštanjem metacentra; u tu se svrhu ona može opteretiti prigrađenim balastom, ako se brod gradi u drvu, dvama simetričnim utezima od čelika, olova, ferocementa ili armiranog poliestera punjenog kremenim pijeskom (veličina se prilagođava specifičnoj težini materijala) od oko 2x150 kg, a pri gradnji od stakloplastike jednostavnim nalijevanjem betonskog utega u ljusku kobilice. Na kraju: ne igrajte se projektanta! Na našem je Jadranu i više nego dovoljno kojekako sklepanih brodica, rugoba mimo svake estetike i funkcionalnosti – a tu flotu nikako ne treba povećavati. Kako je u jednom intervjuu pojasnio glasoviti slovenski navalni arhitekt Dan Lenard: dobar projekt nastaje u suradnji naručitelja, projektanta i brodograditelja, i to tako da se prvo vijeća nad sli-

Konfiguracija korita govori sve o njegovim hidrodinamičkim karakteristikama, odnosno maritimnim svojstvima; polutuneli nisu ukras, nego važana faktor kontrole strujanja medija tjekom plovidbe kama nekoliko postojećih brodova koji su u stanovitoj mjeri po ukusu budućega brodovlasnika. Nakon toga dizajner riše (ručno, običnom olovkom) nešto nalik aritmetičkoj sredini tih modela te dodaje finese po ukusu klijenta, potom nešto po svojim zamislima, pa nešto po upozorenjima brodograditelja što jest moguće, a što nije izvesti u odabranomu materijalu. Plod takve “javne rasprave” je konačni koncept, kojeg se onda laćaju projektanti korita, propulzije i tehničkih sustava, s jedne strane, te dizajneri interijera i eksterijera, s druge. Dakle, legitimno je – štoviše, poželjno – imati vlastite ideje, koliko god originalne bile, ali nije mudro vjerovati kako su najbolje zamislive. Brodogradnja je, ako niste znali, dugotrajan i mukotrpan studij, pa te ljude – u nas zaista ne manjka izvrsnih – zaista ne treba vrijeđati lansiranjem diletantskih uradaka. U sljedećem broju: Oprema – što jest potrebno, a bez čega se može

115

DELPHIA 1050 ESCAPE

Svijet nautike

MOTORNJAK s dušom jedrilice

Hrvatski mali brodograditelji kiselo se smiješe gledajući na nautičkim sajmovima sve uspjelije modele poljskih konkurenata, ali bi im bilo bolje da se liše prepotencije i počnu učiti Obradio Stjepo Martinović, fotografije arhiva Bravo Makarska d.o.o.

ohod najnovijeg proizvoda poljskoga malog škvera Delphia Yachts na Jadran počeo je više nego izvrsno: nakon što je, u nekoliko proteklih prodajnih sezona, narasla flota izvrsnih krstaša na jedra pod imenom te kuće – riječ je

116

o relativno konzervativno oblikovanim brodovima, ali upravo stoga izvrsnim za iznajmljivanje – početkom godine na ljubljanskomu je nautičkom sajmu njihov motorni prvijenac, simboličnog imena 1050 Escape (bijeg!), proglašen slovenskim brodom godine. Mjesec dana kasnije, ta je izvrsno projektirana i pažljivo sagrađena brodica

obasuta i komplimentima posjetitelja zagrebačkoga sajma Sport i nautika, itekako s razlogom, premda je mnogima ostala skrivena u nepreglednom dijelu uvoznikovoga štanda (dopremljena je u posljednjem trenu). Delphia 1050 Escape privlači dvije kategorije nautičara: one koji ne znaju mnogo o brodovima, ali zahtijevaju obilje

prostora i udobnosti, te znalce koji prepoznaju konstrukcijske odlike tog plovila i kojima ne treba dodatno objašnjavati da se radi o izvrsnom rješenju za one koji više od plovidbe vole živjeti na moru. Escape je upravo to: motorna jahtica za duge ljetne dane u skrovitoj uvali ili krstarenje „ljudskom brzinom“ od 7-9 čvorova, koliko ovoj sim-

DELPHIA 1050 ESCAPE

patičnoj „Poljakinji“ omogućuje standardni ugrađeni dizelski motor snage 40 KS.

Delphia 1050 Escape privlači dvije kategorije nautičara: one koji ne znaju mnogo o brodovima, ali zahtijevaju obilje prostora i udobnosti, te znalce koji prepoznaju konstrukcijske odlike tog plovila Brodogradilište Delphia godinama gradi za strane klijente (u njemu nastaju i američki fishermani i gliseri brandova Quicksilver, Sea Ray i Arvor), što se održava u besprijekornoj kvaliteti laminata, palubne opreme i interijera brodova pod vlastitim imenom. Escape tako ni po čemu ne zaostaje za najprobranijom skandinavskom ili zapadnoeurop-

skom konkurencijom u svojoj kategoriji – a ključna je razlika, u cijeni, dakako na strani poljskoga broda. Na svojih 10,50 m duljine i 3,50 m širine, ova jahtica ima tri spavaće kabine, sanitarni čvor, kuhinju i dva salona – u kokpitu i pod palubom – te veliko sunčalište na pramcu i prostranu krmenu platformu opremljenu ljestvama za silazak u more. Cjepidlake među nautičarima uvijek će naći poneki estetski nedostatak, što je ipak stvar ukusa, ali nitko ne može ovom brodu odreći udobnost i volumen dostatan za cijelo pleme, odnosno veliku obitelj na ljetovanju. Plod suvremenog poimanja „konzumacije“ slobodnog vremena na moru – posve suprotnog talijanskoj opsesiji jurnjavom – Escape 1050, premda dolazi s europskog sjevera, uzorno je mediteransko plovilo otvorenoga nadgrađa, lijepo ostakljenih površina koje jamče mnogo svjetla, dok hidrodinamički optimalna konfiguracija žive građe (uronjenoga dijela

117

Tehničke karakteristike Dužina preko svega

10,5 m

Dužina trupa

9,95 m

Dužina vodene linije

9,02 m

Širina

118

3,45

Gaz

0,65 m

Težina

4500 kg

Spremnik goriva

80 l

Spremnik vode

210 l

Spremnik crne vode

80 l

Kategorija proizvodnje

Broj osoba

korita) jamči izvrsna pomorstvena svojstva, ugodnu plovidbu i za valovita mora, te izvrstan omjer između potrošenoga goriva i prevaljenih milja. Nedvojbeno, radi se o školski besprijekorno projektiranomu i sagrađenom brodu, koji – povrh svega – svojom prostranošću omogućuje visoku razinu uređenja po ukusu vlasnika i personalizacije detaljima kojima brodica za godišnji odmor

postaje ploveća vikendica kojom se iskreni nautičar vraća u svakoj minuti slobodnog vremena. Informacije BRAVO MAKARSKA d.o.o. 10 000 Zagreb, Tel. 01/2317 139 21 000 Makarska, Tel. centrala 021/611-027 Fax: 01/2916009, 021/679-170

Vijesti

Gamakatsu udice Grouper

ovi hit među udicama za big game je Gamatatsuov model Grouper, a Škorpion, Gamakatsuov zastupnik nudi dva modela i to 12/0 i 13/0. Ove udice su izvorno namijenjen velikim kirnjama, kojih u američkim vodama ima veliki broj, no bigejmaši su odmah uočili da je to odlična udica i za lov tuna, igluna i drugih velikih predatora. Kako je sezona lova tuna pred nama, dobro je opskrbiti se ovim udicama posebnog oblika koji ne prašta tunama.

kumin multić namijenjen je jiggingu i ribolovu na dubinskim brakovima. Ima grafitno kućište otporno na koroziju, aluminijsku anodiziranu špulu, multi disc karbonski kočioni sistem, aluminijsku dršku s ergonomski oblikovanim rukohvatom, 4+1 ležaj, vanjski magnetski kočioni sistem, samopodmazujući sistem zupčanika te prijenos 6,2:1. Kapacitet je 10CS 0,37mm/420m i 12SC 0,42mm/500m.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Lineaeffe Cromo Jigging

ertical jigging disciplina treba posebne štapove, a Luna Maris nudi Lineaeffine štapove za ovu disciplinu u snazi od 300 i 400 grama, odnosno u snazi od 150 do 300 i od 200 do 400. Naime, radi se o štapovima od dva dijela. Konstrukcijski su podijeljeni na samu dršku i posebno blank, što je odličan kompromis radi transporta, a pri čemu se ne gubi snaga. Štapovi su dugački 180 centimetara i imaju šest vodilica. Cijena im je 388 i 412 kuna.

Okumine role Cortez 10CS i 12 CS

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Tuf Line

uf Line je jedna od najboljih upredenica koje postoje na tržištu i izuzetno popularna kod američkih ribiča, a kod njih ne prolazi nešto što nije dobro. Tuf Line upredenicu krasi visoka nosivost, velika otpornost na abraziju, otpornost na UV zrake, mekoća i potpuno okrugli presjek. Naime, kada se jednom namoči, upredenica je vrlo mekana i savršeno klizi kroz vodilice, iako sama ne “prima” vodu. Ameri je koriste za lov s niskoprofilnim multiplikatorima, što često možemo vidjeti na satelitskim programima.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

119

Oprema

FUJINON

Techno Stabi TS 1232

Grubo more ponekad sprječava upotrebu dalekozora na brodu i jedini spas je dvogled sa stabilizatorom. Stoga smo nabavili tri komada modela Techno Stabi Ts 1440, koji su riješili sve naše probleme, o čemu smo vam već pisali. Motivirani kvalitetom kupili smo i manji model TS 1232 koji predstavljamo u ovom broju Napisao Mladen Marković, fotografije Željko Sokač

upovinom većeg modela dvogleda sa stabilizatorom TS 1440 riješili smo sve poteškoće koje smo tijekom nemirnog mora imali na brodovima koje koristi naš redakcijski tim. No, javila se potreba i za jednim manjim koji bismo stalno nosili u “borbenom kompletu”. Odabrali smo “manjeg brata” – Fujinon Techno Stabi 1232 koji jednako kvalitetno eliminira i apsorbira vibracije i podrhtavanje pa se željeni pogled “zaledi” i slika se vidi jasno i čisto. Bez obzira tražite li galebove na pučini koji pokazuju gdje se nalazi sitna plava riba na površini koju ganjaju tune ili lucevi ili gledate

li neku golu ljepoticu na palubi nekog broda – rezultat je uvijek isti!

Posebne leće daju svjetliju sliku, prizme daju najoštriju sliku, a okulari su dizajnirani po novoj tehnologiji koja jamči široko vidno polje bez umaranja očiju Trešnja ruku i vibracije uzrokovane velikim valovima amortiziraju se i jasno vidite i galebove i onu ljepoticu koja je svoje tijelo izložila suncu, a bogami i

Tehnički podaci Povećanje Promjer leće objektiva Raspon djelovanja dioptrijske kompenzacije

12x 32mm +/-3stupnjeva

Prilagodba na oči/ udaljenost do leće okulara

15mm

Dioptrijska prilagodba (desno oko)

+/-3m-1

Kut motrenja Vidno polje na 1000 m

50 87,5m

Minimalna udaljenost izoštravanja Promjer izlaznog snopa svjetla Radijus izlaznog snopa/ zasjenjenje

2,67mm

Podesivi razmak između zjenice

53 – 74mm

Dimenzije

3,5m

7,10

117 x 141 x 79mm/ bez istaknutih dijelova

Težina

oko 1,070 g (bez baterije)

Baterije

2 x AA

Temperaturni raspon sigurne primjene Baterije se nalaze u posebnom kučištu

upravljati, a na tubusima okulara namješta se razmak između zjenica. Nakon pokretanja desnom tipkom elektronika dvogled dovodi u pasivno stanje. Namjestite razmak između zjenica. Lijevim okom izoštrite sliku pomoću kontrolnog gum-

vašem pogledu. Šalu na stranu, Fujinon Techno Stabi 1232 daje jasnu i čistu sliku, a moramo priznati da je korištenje daleko jednostavnije nego kod većeg modela. Naime, na zadnjoj ploči su komande kojima je jednostavno

10 do + 50 stupnjeva celzija

ba, a sliku za desno oko izoštrite pomoću dioptrijskog prstena i na kraju s oba oka provjerite ispravnost postavki, baš kao i na običnom dvogledu. Podignite preklopnik s pozicije hold na active za stabilizaciju i dobivate “smrznutu”, jasnu sliku.

Kako Techno Stabi 1232 radi Techno Stabi 1232 je sklop moderne tehnologije u kojoj senzori imaju veliku ulogu. Naime, Piezovi električni senzori vibracija za azimut i podizanje

Dioptrijsko podešavanje

Preklopnik za aktiviranje stabilizacije

Kontrola fokusa

LED indikator

Tipka za aktiviranje

Kućište za baterije

Skala za namještanje razmaka između zjenica

istovremeno zajednički rade na kardanski ovješene dijelove prizmi koje preokreću sliku i time izjednačuju vibraciju i održavaju sliku stabilnom, pa je njime moguće gledati i iz automobila u pokretu. Zapravo pozicijski senzori aktiviraju funkciju stabiliziranja slike čime detek-

tiraju vertikalno i horizontalno kretanje. Posebne leće daju svjetliju sliku, prizme daju najoštriju sliku, a okulari su dizajnirani po novoj tehnologiji koja jamči široko vidno polje bez umaranja očiju. Nositelji naočala uvlačenjem okulara prilagođavaju dvogled

prema svojim potrebama, a uza sve navedeno Tecno Stabi 1232 nepropusan je i za vodu jer je punjen suhim dušikom koji sprečava magljenje optičkih komponenti. Baterije se nalaze u posebnom kućištu na samom kožnatom držaču kroz koji se provuče ruka.

Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Telefon 01/ 2334 033

Dovedite luku na svoj dlan. Vrijeme je da si poklonite Garmin GPS. Uskoro će početi sezona darivanja drugih, pa iskoristite ovo vrijeme da kupite nešto za sebe. GPSMAP® 78 modernizirani je nasljednik našeg nautičkog ručnog GPS miljenika. Uz odličan TFT zaslon u boji, s visokoosjetljivim GPS prijemnikom i HotFix™ tehnologijom, ovaj višenamjenski uređaj objedinjuje sve napredne funkcije ručnih uređaja, baznu kartu svijeta, AdriaTOPO Lite kartu HR, SLO i BiH, čvrsto kućište s gumenim okvirom, dugu autonomiju baterije, microSD slot i 1,7 Gb interne memorije za sve dodatne nautičke, topografske ili cestovne karte. Svi modeli ove serije su IPX7 vodootporni i plutaju na vodi, dok S modeli imaju ugrađen kompas i barometarski visinomjer. učitana karta na poklon

Vodootporan

Pluta na vodi

g2Vision kompatibilan

3-osni kompas

Follow the leader.

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.hr, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Vijesti

Jinkai kliješta i Okumina rola aluminijske stopice Cedros 15S

rijeme big game ribolova je pred nama i dobro je pripremiti se. Kod vezanja zogulina i vezanja udica najčešće koristimo aluminijske stopice koje stisnemo posebnim kliještima, a tvrtka Jinkai je sama špica ovih proizvoda. Škorpion nudi po vrlo povoljnoj cijeni dva modela kliješta i stopice u raznim dimenzijama koje odgovaraju određenom najlonu. S obzirom na sezonu koja samo što nije počela, vrijeme je nabavke.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Penn Slammer 560

ennova rola Slammer 560 je klasična američka rola, što znači odličnu kvalitetu i uporabnu vrijednost, jer Penn jednostavne role omogućavaju lagano rukovanje. Slammer 560 ima kapacitet od 31 yard najlona deklarirane snage 12 libri, pet kugličnih i jedan nepovratni valjkasti ležaj, rezervnu špulu, prednju kočnicu, prijenos od 4,6:1 i težinu od 536 grama. Špula je zlatno eloksirana što je slučaj kod većine Pennovih rola.

124

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

edros 15S je sam vrh ponude Okuma multića za jigging i dubinske brakove. Ima 6061-T6 aluminijsko kućište s kovanim bočnim pločama, spiralno obrađene SS pogonske zupčanike, kompletnu zaštitu od korozije, Cal’s mast za podmazivanje, karbonski DFD kočioni sistem sa super preciznom kočnicom, aluminijsku dršku s ergonomski oblikovanim rukohvatom, niskoprofilni kliker sistem, prijenos 6.2:1, 4+1 visokokvalitetni ležaj te kapacitet 0,42mm/500m.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Imitacija pješčane jeguljice

davno je poznato da je pješčana jeguljica prirodna brancinova hrana i da je lud za njom. Dakako da se ribička industrija pobrinula za varalicu koja imitira pješčanu jeguljicu. Francuzi to rade najbolje jer pretežno love na pješčanim terenima gdje ima veliki broj brancina. Svejedno je love li spinning tehnikom ili love surf štapovima kada prije umjetne jeguljice stavljaju olovo koje se vuče po dnu ili je vežu najlonom za Informacije prozirnu plastičnu kuglicu u kojoj je zrak. Pješčana jeguljica ima i te kako dobre rezultat i kod nas, TAMARACOM pogotovo lovite li na pjeskovito- 51219 Čavle, čavle 245 Telefon 051/ 258 - 970 ljušturastom dnu.

Elektronika

RAZBISTRITE SI RUTU sa 3G

Navico otkriva najnoviju Broadband 3G radarsku tehnologiju. Ako ste željni tehnologije koja će vam pomoći izbjeći sudare na moru, onda bi vam najnovija navigacijska tehnologija iz Navica, trebala skrenuti pažnju na vaš radar Napisao dipl. ing. Dražen Paunović

rateći uspjeh BR24 Broadband RadaraTM, Navico, krovna organizacija Lowrancea, Simrad Yachtinga i B&G-a, lansirala je najnoviji Broadband 3GTM model koji čini ogroman korak naprijed u kapacitetu FMCW radara sa masivnim 30% poboljšanjem u dosegu i detekciji meta u odnosu na već odlične mogućnosti na kratkom dosegu.Sa duplo većom RF snagom odašiljanja BR24 pri anteni, objekti kao što su mala stakloplastična plovila ili markeri kanala sada se mogu vidjeti sa do 30% veće udaljenosti, pa sve do trenutka dok ne prođu sigurno uz vas na udaljenostima manjim od dva metra od vašeg plovila, omogućujući vam najsigurniju moguću navigaciju u svim uvjetima vidljivosti.Sa 3GTM Broadbandom također imate mogućnost trenutnog uključenja, što vam omogućava da trenutno prebacite radar iz stanja pripravnosti u odašiljanje, a unutar 16 sekundi od potpuno ugašenog radara (jedna desetina vremena koju treba konvencionalni radar). Sličan modelu BR24, uređaj također prednjači u manjoj potrošnji energije od svojih rivala, ali što je još važnije odašilje manje zračenje od mobilnog telefona, što ga čini puno sigurnijim za vas i vašu obitelj, od konvencionalnog pulsnog radara.

Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01/ 26176 - 364

ELAN MOTOR YACHTS

sa SIMRAD opremom

NC d.o.o. (Elan Motor Yachts) u novoj je sezoni odlučio u svoja plovila ugrađivati SIMRAD nautičku opremu tvrtke, koju u Europi zastupa grupacija Navic. Sa svojom 60-godišnjom tradicijom Simrad je vodeća na području profesionalne i komercijalne nautičke elektronike. U Elan motorne jahte ugrađivat će se prije svega profesionalna navigacijska oprema sa multifunkcijskim ekranima NSE8 i NSE12, te tehnološki najnaprednijim radarima bez škodljivog zračenja.Kupci motornih jahti lako će se odlučiti i za dodatke poput Audio ozvučenja, kojim je moguće upravljati preko glavnog NSE uređaja, ili pak sondere sa Structurescan tehnologijom koja omogućava trenutno najsavršeniji način skeniranja morskog dna. Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01/ 26176 - 364

125

Gastrokutak

PREŠANA hobotnica

Nakon recepta za lešadu dobili smo mnogo pohvala jer su naši čitatelji isprobali način pripreme našeg redakcijskog Masterchefa Draška i svi se slažu u jednom – lešada je bila fantastična. U ovom broju donosimo recept kako pripremiti prešanu hobotnicu koja je pravo otkriće, vjerujte nam na riječ... Ma što na riječ! Vjerujte nam na naša osjetila u ustima Kuha, piše i snima Draško Momirski

ijetko ciljano idemo u lov na hobotnice. Nama se to samo jednom dogodilo i to kao osveta za otkinuti zadnji predvez jednog prekrasnog jutra za ri-

bolov. Lijenost na moru uvijek dolazi na naplatu, tako je i nas hobotnica uputila put kuće jer nam je teško bilo ponijeti torbu s priborom. Sljedeći dan došli smo na isto mjesto i nakon par sati nadmudrivanja pod kamenjem bistre vrulje, hoba je

pala. Ribolov je za taj dan bio uspješan, duša zadovoljna, a lekcija o moru i pripremi po ‘ko zna koji put naučena. A što raditi kada vam prijatelj ronilac izvuče davno izgubljenu vršu, a iz nje izmili po mulu tridesetak hobotnica. Kad se

SASTOJCI Hobotnica 1,2 kg Začini: korjenasto povrće, sol, papar, lovorov list, peršin, bijeli luk Preljev: jabučni ocat, maslinovo ulje, limun

namire svi koji se zateknu u blizini, kući poneseš sedam-osam komada, daš punici da ih očisti te ih uredno složiš u led. Nakon par peka i salata probali smo i hobu s gradela. Prilično žilavo, jedino je naš kuharskoribički uzor Živko satra po’ hobe, te potiho uz bevandu prošapta’ – delicija. Pravu deliciju od hobotnice vidjeli smo na talijanskoj državnoj televiziji zureći u njihove voditeljice. Recept su nazvali... mislim “mortadela” od hobotnice, a sve je bilo gotovo u par trenutaka. Skuhanu hobotnicu razrezali su u manje komade, zavili u plastičnu foliju te stavili u zamrzivač. Ohlađenu hobotnicu narezali su na tanje kriške, zalili preljevom te posuli začinima. Ovo inače nije nepoznat način spremanja hobotnice, naši je otočani odavna prešaju i režu, a mislim da ga vole i neki naši nagrađeni kuhari. Oduševljen idejom potražio sam i druge slične načine pripreme te vam jedan, opet talijanski, i predstavljam. Carpa-

ccio od hobotnice (naziv Carpaccio u mnogim se restoranima upotrebljava kao naziv za tanko narezana jela bez obzira jesu li namirnice svježe ili kuhane). U lonac stavite korjenasto povrće, par zrna papra i lovorov list. Kada voda proključa, hobotnicu lagano umačete, centimetar po centimetar da se krakovi ne bi savili. Želimo da krakovi ostanu ravni kako bi ih kasnije lakše složili u formu. Nakon 45 minuta razrežite hobotnicu na dijelove te ih složite u formu koja vam je pri ruci. Carpaccio se može formirati pomoću tanke plastične folije, razrezane plastične boce ili pomoću bilo kakvih kalupa koje imate doma. Bitno je izabrati formu u kojoj se hobotnica može dobro stisnuti, te je nakon stiskanja stavljate u hladnjak. Dopušteni su svi trikovi, a meni je izolir traka favorit kod stezanja. Hobotnicu smo stavili u razrezanu plastičnu bocu, dobro je stisnuli te omotali tankom prozirnom kuhinjskom folijom. U hladnjaku je držimo 12-ak

Preporučeno vino - RUKATAC ANTUNOVIĆ Rukatac Antunović izuzetno je pitak i dopadljiv. Proizveden je od istoimene sorte grožđa u vinogradima obitelji Antunović. Vino se proizvodi po obiteljskoj tradiciji i njeguje u inox bačvama. Rukatac je vino koje jednako dobro pristaje uz plodove mora, kao i specijalitetima od bijelog mesa. Vina Antunović proizvode se od grožđa iz vlastitih vinograda na površini od 5 ha. Na bazi višegeneracijaske tradicije i iskustva te potpomognuti stručnim znanjem, proizvode se iz godine u godinu sve bolja vina, koja svoje mjesto nalaze na domaćem i inozemnom tržištu.

sati te je oprezno vadimo iz forme. Ako imate dobre noževe i vični ste rezanju tankih kriški, možete započeti odmah s rezanjem, u suprotnom se poslužite trikom i stavite je još koju minutu u ledenicu da se stisne. Narezane kriške oprezno složite na pladanj na kojem će jelo biti posluženo. Barem dva sata prije posluživanja pripremite preljev te ga prelijte preko hobotnice. Preljev radimo od jabučnog octa,

maslinovog ulja, limuna i soli. Količine ulja, octa i limuna najbolje je odrediti prema vlastitom ukusu. Preljev se izrađuje pjenjačom uz stalno kušanje, te dodavanjem sastojka za koji mislite da vam nedostaje. Omjer maslinovog ulja i jabučnog octa otprilike je 5:1. Prije posluživanja pospite oprezno peršinom i bijelim lukom. Rijetko nam se dogodi da se baš cijela ekipa oduševi nekim jelom i da ono jednostavno ne-

stane sa stola. No, ovo je jedno takvo jelo. Vrlo je jednostavno za pripremiti, samo treba malo vještine kod rezanja i slaganja. Ako doma nemate jabučni ocat, vrijedi skoknuti do dućana i kupiti koji kvalitetniji, uz bocu dobrog vina, naravno. Osim toga, na ovaj način pripremljena i prezentirana hobotnica valjda bi zadovoljila i naše Masterchefove.

Informacije VRUTAK Vodovodna 20A 10000 Zagreb, Croatia Tel/Fax. : +385 1 3643 355

Vijesti

YUKI upredenica Lineaeffe rola Ultra PE Line FF Stylum Surf

uki upredenica Ultra PE line novost je na našem tržištu. Naime radi se o super kvalitetnoj japanskoj, potpuno okrugloj upredenici za vertical jigging, koja svakih deset metara ima drugu boju. Upredenica je namotana na špulama od 300 metara, a dostupna je u dimenzijama od 55, 70, 85 i 100 libri. Uz super kvalitetu, upredenica Ultra PE Line je i cijenom povoljnija od konkurencije.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Turska panula Sabiki

abiki je vrlo popularan način lova mnogih riba koje žive u jatu. Mali svjetlucavi dodaci udicama ribama izgledaju kao n j i h ova p r i ro d na hrana : male ribice, račići i slično; te ih bjesomučno napadaju kada se sistem sa sabikijem spusti među njih. Najbolji sabiki je onaj koji potpisuje Yamashita, koja je specijalist baš za izradu takvih varalica. Uz njih Barka nudi i Ownerove sabikije, za koje također možemo tvrditi da su vrhunske kvalitete, jer ne treba zaboraviti da Owner radi najbolje udice.

ovo u ponudi Luna Marisa je i Lineaeffina rola FF Stylum Surf, koja je namijenjena ovoj atraktivnoj disciplini. Rola je tipičan predstavnik za surf disciplinu i ima kapacitet od 280 metara najlona debljine 0,40 milimetara dok druga match špula ima kapacitet od 250 metara najlona debljine 0,35 milimetara. Rola ima prijenos je 4,7:1, 13 kugličnih i jedan nepovratni valjkasti ležaj, slow oscillation Informacije spool system te kočnicu koja se može stegnuti na 10 kilograma, LUNA MARIS d.o.o. što je za surf rolu jako dobar re10000 Zagreb, Dobojska 38e zultat. Cijena role je 1128 kuna. Telefon 01/ 3098 625

Maria mali jiggovi

arijini mali jiggovi namijenjeni su lovu u ovom periodu godine kada nema gofa i kada se love zubaci. Ne treba uopće govoriti o njihovoj lovnosti i kvaliteti jer je njima ulovljeno mnogo zubataca, što i nije čudo jer su opremljeni Owner udicama koje su superoštre. O njima smo nedavno pisali i naš redakcijski tim ih još koristi. Maria jiggovi nisu jeftini, no razlika u cijeni je i razlika u lovnosti.

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

129

Vijesti

Colmicova rola Ike XF

Zebcove torbe za štapove

olmicova rola IKE ima zaInformacije dnju kočnicu, pet kugličnih ležajeva, namotan TAMARACOM najlon 200 metara debljine 0,35, 51219 Čavle, čavle 245 prijenos od 4,7:1, Anti-Revers, Telefon 051/ 258 - 970 snažan preklopnik, težinu od 390 grama, ergonomsku dršku koja ne bježi iz ruku jer je gumirana, hod naprijed-nazad s preklopnikom ispod donjeg dijela, brzo mijenjanje špule pomoću dugmeta na samoj špuli, a namijenjena je svakodnevnom ribolovu iz brodice i s obale.

ransport je oduvijek smrtni neprijatelj štapova i ma kako pazili, uvijek se mogu oštetiti. Rješenje su posebne torbe za štapove, kao ove koje nudi tvrtka Zebco. Naime, dostupne su u dužinama od 135 i 150 centimetara, a imaju tri pregrade, tako da se mogu nositi najmanje tri štapa s rolama. Dužina je namijenjena za štapove tipa teleskop ili dvodijelne špinerske štapove do tri metra dužine. Cijena im je 234 i 249 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01/ 3098 625

Shimanov štap Beast Master

Okumina rola Proforce BTF40

himanova serija Beast Master je dobro poznata ribičima širom svijeta, a od sada je moguće kupiti i model za vertical jigging. Shimanova serija Beast Master je jedna od najprodavanijih serija štapova jer se radi o vrhunskoj kvaliteti za koju nije potrebno izvojiti veliki novac. Štap se radi u nekoliko snaga i to od 85 do 200 i 160 do 420 grama, što pokriva sav vertical jigging, a dužina je svim modelima 1,83 metara.

roforce BTF je novi model za 2011. godinu, a ima strojno obrađeni metalni glavni zupčanik, aluminijsku špulu, EOS sistem namatanja, računalno balansirani rotor, kompaktno grafitno tijelo te precizni baitfeeder sistem. Rola je namijenjena za ribolov s obale, za oradu, brancina i slično.

130

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

ONL I NEČASOPI S