Ribolov na Jadranu 06/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - LIPANJ 2010.

Kapitalni brancini * U službi cipla * Arbun na pet načina * Bulentinom na pučini

GODINA VI - BROJ 06 - LIPANJ 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* ANTICHE PASTURE * RYOBI napokon u Hrvatskoj

CAR JE mrtav

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

ARBUN NA PET NAČINA Kao većina udičarima zanimljivih šparida, i arbun pripada pridnenom habitatu pa ga u skladu s tom činjenicom treba tražiti u donjem sloju mora. Najbrojniji je na pjeskovito ljušturastom terenu, no nisu isključeni ulovi ni na muljevitom ili čistom kamenitom dnu

STRANICA 26

UVODNIK CAR JE MRTAV

14 napisao Boris Bulić

U SLUŽBI CIPLA

34 napisao Boris Bulić

MORSKI PSI U JADRANU II. DIO

BRUSNIK II. DIO

68 napisao Neven Šerić

BULENTINOM NA PUČINI

t.p. olivari

U jednom trenutku, negdje na pola izvlačenja, jedan je prijatelj osjetio snažan udarac - potez zmijačnjaka. Usporili smo izvlačenje da nam ne bi presjekao najlon svojim oštrim zubima. Izvlačenje je na sreću završilo uspješno i nakon nekoliko minuta ubacili smo ga u barku

napisao Mladen Marković

MJESEC LIPANJ

74 napisao mr. sc. Milan Sijerković

COLMIC U TAMARACOMU

napisao Mladen Marković

STRANICA 48

KAPITALNI BRANCINI Nemam ja nikakvih tajni. Stalno sam na moru i zato ulovim. Ljudi dođu pa love sat-dva vremena i kad vide da nisu ništa ulovili okrenu se i odu kući. A da su ostali možda bi im se posrećilo već u idućih pet minuta. Moj je pribor jednostavan, sličan većini ostalih kojima se ovdje lovi ...

RYOBI U SIL-EM-u

ANTICHE PASTURE

100 napisao Mladen Marković

SONICHUB

102 pripremila Božena Krapinec

TRLJA - LOVINA ZA SVAKOGA

112

napisao Pero Ugarković

STRANICA 62

Buratović PRVak jar-a

RUBRIKE UVODNIK PISMA ČITATELJA ZAKONODAVSTVO VIJESTI NATJECANJA IHTIOLOGIJA EKOLOGIJA ČVOROVI SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV IZ BARKE

7 napisao Mladen Marković

118

napisala Valentina Prokić 7 12 14 17 18 20 22 24 26 48

RIBOLOVNI FELJTON METEOROLOGIJA RIČ RIBARSKA FISHING SHOP OPREMA ELEKTRONIKA SVIJET NAUTIKE PODVODNI RIBOLOV AUTOMOBIL ZA RIBOLOV MALI OGLASI

68 74 78 80 90 102 111 124 126 132

CitroËn DS3

124 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

ažalost, moram odmah reći da za vas imam loše vijesti. Prošli se mjesec među ribičima mnogo raspravljalo o zubacu i vijesti nisu bile baš dobre. Nekim interesnim grupama, a znamo koje su to, očigledno je odgovaralo da se uredba o lovostaju ukine. Nekima smeta što je zubatac u lovostaju u mjesecima kada je najtraženiji, pa se o ovoj temi raspravlja već dugo. No, sramotna je činjenica da se uopće raspravlja i da se postavljaju takvi zahtjevi, bez obzira od koga dolazili. Nevjerojatna je činjenica da su donosioci zakona zaštitili, na primjer, kormorana koji uopće nije autohtona ptica, i da se uopće raspravlja o ukidanju nečega što je naša prirodna baština. Naravno, sve u interesu onih koji tu istu jadnu ribu izlovljavaju svim mogućim alatima. Sve zbog zarade, iako za to ovoj državi ne plaćaju niti lipe jer rade na crno. Stoga nije čudno da u restoranima zubaca imate na meniju kada je u lovostaju. Naravno, u restoranima je objašnjenje uvijek isto: to nije naš zubatac, to je zubatac iz Tunisa, Portugala, Tunguzije... već po potrebi. Dakako, imaju račun da su kupili ta dva tuniska ili portugalska zubaca i tim računom mašu dok traje turistička sezona i lovostaj. Ispada da svi restorani jedva uspiju prodati ta dva-tri zubaca cijelu sezonu, iako je javna tajna da uredno prodaju na desetke dnevno. Dragi moji prijatelji mora i ribolova, ne trebamo se čuditi jer ista priča vrijedi i za prstace. Prstaci su iz Neuma – spreman odgovor vlasnika restorana. No činjenica je da u Neumu nema na tone tih školjki. Kako je to moguće, pitamo se svi. Jednostavno! Nažalost, živimo u zemlji gdje je sve moguće. Ovom državom vladaju nesposobni političari koji su u državne službe doveli sve netjake, strikane, ujake, sinove, kćeri, snahe, zetove, dok su struku

gurnuli na margine. To je tim žalosnije jer imamo vrhunske stručnjake u svakom području, ali baš svakim područjem vlada politika i politikanstvo. Tako uhljebljenom društvancu nije ni na kraj pameti nešto poduzeti jer, sinko moj, šuti, uzmi debelu plaću i uživaj. I po mogućnosti šmugni u Sabor, tamo odšuti mandat i na konju si. Priča poznata? Dakako da jest! Dragi prijatelji mora i ribolova! U ovoj državi je sve moguće, a posebno život nekih moćnika na teret države, koja nas obične smrtnike cijedi kao što se cijedi limun. Mi smo baš kao limun ostali bez soka jer su sve iscijedili. Za dobrobit prije spomenutih kojima je svejedno što jedna plemenita riba može potpuno nestati! Zapravo je nevjerojatno da jedan ministar može potpisati bilo kakav dokument koji mu se stavi na stol, osim ako to ne radi po nalogu prije spomenutih interesnih grupa. Nažalost, svjedoci smo mnogih loših stvari u politici, pa nije čudo da je ovom odlukom ministra Čobankovića zubatac osuđen na smrt. To su vjerojatno i čekali oni koji vuku ludar, zagonicu i frožatu, jer je očigledno da je to igra profesionalnog lobija na čelu s državnim tajnikom koji podilazi svojoj profesiji, profesionalnom gos-

podarskom ribolovu. Ministar je nažalost potvrdio da možda nešto zna o poljoprivredi, no kada su u pitanju more i ribe nema blagog pojma što je samo još jedan dokaz da se krivi ljudi nalaze na krivom mjestu mjestu. Nevjerojatno je da ministar nije konzultirao struku u samom ministarstvu jer me nitko ne može uvjeriti da stručni ljudi koji sjede u ministarstvu ne znaju što je ovim ukidanjem lovostaja učinjeno kada je zubatac u mrijestu. Isto tako je svakome jasno da je ministar napravio veliku štetu moru i ribljem fondu jer je ovakav pomak prirodne ravnoteže opasan. I zato bi trebao dati ostavku. Uostalom, u nekoj drugoj državi bilo bi nemoguće donijeti takvu odluku jer ministri zemalja na koje se želimo ugledati i te kako čuvaju svoju prirodnu baštinu. U svakom slučaju ministar Čobanković bi trebao dati ostavku iz moralnih razloga, ako već ne zbog ove katastrofalne odluke koja će imati dalekosežne posljedice za podmorje Jadrana. Uz njega bi trebao odgovarati državni tajnik Božanić koji je u sukobu interesa, pa da je svoje brodove prepisao na samoga vraga dok obavlja tako odgovornu dužnost. No, što očekivati od ministra i državnog tajnika kada znamo tko je njihova šefica.

Ona koja glupim broševima pokušava slati poruke, a poruka je u ovom slučaju - Smrt zubacu! Posebno je interesantno da se Hrvatski savez za športski ribolov na moru kao krovna organizacija sportskih ribiča na moru, o tome nije očitovao iako su imali i te kakvu moralnu dužnost, da ne kažem obvezu. Dragi prijatelji mora i ribolova! Baca me u očaj ljudska glupost, a pogotovo ovakve stvari. No, s druge strane ja imam samo ovu zemlju i ne želim je mijenjati niti za jednu drugu. Znam da ta moja zemlja na mnogim poljima ne funkcionira, ali je moja i zato mi je lakše kada se svaki mjesec potužim vama, mojim dragim čitaocima, jer znam da mislite kao ja. Kako bih se oraspoložio otišao sam na jedno lijepo ribičko druženje u prekrasnom akvatoriju Karinskog i Novigradskog mora, a to toplo preporučam i vama. Nažalost, morat ćemo stalno pratiti prognoze jer će po najavama ljeto biti prevrtljivo i tek će jesen donijeti lijepo i stabilno vrijeme. A do onda, štapove u ruke jer pučina i prekrasni krajolici naše obale mame na ribolov. Znate onu moju – ne dajte na se, ili u prijevodu... Ma znate vi već! Mladen Marković

Pisma čitatelja

NATJECATELJSKI pribor P

oštovani, s velikim zadovoljstvom čitam vaše tekstove u Ribolovu na Jadranu. Naročito mi se sviđa što pišete i o lovu manjih riba tehnikama sličnim ribolovu na slatkim vodama. Budući da sam kontinentalni ribolovac, ali i veliki zaljubljenik u more i morski ribolov, imam pitanje koje se odnosi na preporuku za kupovinu natjecateljskog pribora za ribolov na moru s obale. Što bi otprilike predstavljalo neku najosnovniju opremu. Prije svega mislim na odabir štapa i role, a potom i na sve ostale potrepštine?

U očekivanju vašeg skorog odgovora, želim vam još mnogo odličnih tekstova. Vladica Radojević Drago mi je da ste zadovoljni sadržajem našeg i vašeg Ribolova na Jadranu. Natjecateljski je ribolov vrlo široko područje. Na našoj se obali prakticira kroz dvije discipline – štapom s obale i štapom iz barke. Na prigodnim kupovima su moguće razne kombinacije tehnika i disciplina, uključujući ribolov iz ruke, parangalima itd. Osnovni pribor za natjecanje nije teško složiti i uz današnju ponudu čak se i ne mora izdvojiti

basnoslovna suma novca. Za ribolov s obale potrebna su dva kompleta. Prvi se koristi u ribolovu na manjim udaljenostima do šezdesetak metara daljine. Za te potrebe može poslužiti štap dužine od 3,60 do 4 metra, vršne akcije s CW do 100 grama. Poželjno je da štap ima izmjenjivi višebojni osjetljivi vrh. Rola koja ide uz ovaj štap treba biti klase 40 što znači da joj je kapacitet 100 metara 0,40 milimetarske strune. Idealno je da to bude rola sa slobodnim hodom špule radi lakše manipulacije, ali nije nužno. Na tu rolu se obično namata najlonski monofil promjera od 0,25 do 0,30 milimetara na koji se

postavlja predvez s olovnicom na kraju, najčešće oblika suze s integriranim zogulinom. Drugi je komplet namijenjen daljim izbačajima. Štap je surf ili beach ledgering, dug 4,20 metara, a rola surf s visokom konusnom špulom na koju se najčešće namota upredenica tanjeg promjera, nerijetko i 0,08 milimetara. Na tu upredenicu se nastavlja shock leader nakon čega slijedi završni predvez na čijem se kraju nalaze olovnice namijenjene dalekim izbačajima poput legendarnih rocobomb olovnica. Fluorokarbonski predvezi su stvar osobnog pristupa no prakticira se pripremiti ih dostatan

broj kako na natjecanju ne bi gubili dragocjeno vrijeme na vezivanje udica. Klasičan predvez se sastoji od osnove s tehnosferama preko kojih se montiraju prame. Prama ima ukupno tri, a raspoređene su tako da se u izbačaju i izvlačenju ne dodiruju. Najdo-

nja prama se uglavnom montira tako da lovi na dnu ispod olovnice. Od ostale opreme idealno je imati tripod na koji se može odložiti štap prilikom ješkanja ili promjene predveza. Na tripod se može montirati i pomoćna radna površina ili spremnik u

obliku kutijice za ješku i sitni pribor poput škarica, noža, silikonskog konca i slično. Ribolov iz brodice zahtijeva sličnu opremu s tim da štap ne mora biti toliko dug kao u obalnom ribolovu. Ono što mora imati je izmjenjivi osjetljivi vrh. Rola mora biti snažna i brza. Lovi se

najčešće upredenicom dok su predvezi od fluorokarbona. U obalnom i u ribolovu iz brodice dobro je imati kantu s pomičnim poklopcem za čuvanje ulovljene ribe, kao i krpu za brisanje ruku bez koje se ribolov lako pretvara u ljepljivu i prljavu noćnu moru.

EFTEX

VALENCIJA 2010. 11.-13 štand E65 . 06. Pozivamo Vas da nas posjetite na sajmu “EFTEX” koji će se održati u Valenciji od 11.-13. 06. 2010., štand br. E65, gdje ćemo predstaviti nove lignjare za 2010. god.

Zakonodavstvo

CAR JE MRTAV živio ministar!

U skoroj budućnosti zubataca u Jadranu više uopće neće biti, a u novim ihtiološkim enciklopedijama i priručnicima pod tim pojmom stajati će tekst koji će počinjati svima znanim riječima - Bio jednom jedan car… Napisao i snimio Boris Bulić

dnevnom tisku pa i na televiziji često se mogu vidjeti prilozi o glupim i neosnovanim zakonima uglavnom donošenima u vrijeme dok se zakon brusio i dotjeravao. Tako je u Alabami zabranjeno voziti vezanih očiju, u Engleskoj umrijeti u Vestminsterskoj palači, a u Francuskoj se svinju ne smije nazvati Na-

poleon. Naravno, svi mi umiremo od smijeha nad takvim glupostima pri čemu se u svojoj neupućenosti i tupoj nesposobnosti sagledavanja svakodnevne stvarnosti savršeno uklapamo u biblijsku crticu o trunu u tuđem i balvanu u vlastitom oku. Da imamo uvid u sve detalje oko donošenja zakona u našoj državi, ili još bolje, kad bi nam ti zakoni bili barem transpa-

rentni, pola nacije bi grcalo od smijeha, dok bi druga polovica vjerojatno završila u bolnici od posljedica tog grcanja. Naredba ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donesena u Zagrebu 20. travnja, kruna je na gomili glupih odredbi koje su se cijele prošle i ove godine gomilale u hrpi prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu i koje su napokon dobile legitimitet.

Spomenuta naredba je zapravo samo izmjena Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama, a glasi ovako: - U Naredbi o zaštiti riba i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 101/02, 96/05, 53/06, 30/07 i 131/09) u glavi VI., stavku 1. točki 1. brišu se riječi: »Zubatac (Dentex dentex) – od 15. travnja do 15. lipnja«. Teoretski je svima, kao i u svim

zakona čime je ova vrsta napokon dovedena na rub opstojnosti što je po svemu viđenom i bio cilj. Ipak, unatoč dogmatskoj naviknutosti na pokornost bez dizanja glave i suvišnih pitanja, razlog donošenja takve odluke neminovno za sobom povlači nekoliko upitnika. Zašto je ukinut lovostaj baš za zubaca, a ne na primjer za kavalu ili šaraga koji su u očima zakona do donošenja ove famozne Naredbe 20. travnja bili jednako ugroženi? Koliko je kod donošenja te naredbe konsultirana struka i koliko se i kome tom naredbom išlo na ruku?

dosadašnjim promjenama i izmjenama već na prvi pogled sve jasno i razvidno, jer se podrazumijeva da su svi upućeni u sadržaj glave VI., stavke 1. i točke 1. Nažalost, u praksi je stvar bitno drukčija. Prvo, Narodne Novine nisu 24 sata i ne nalaze se u svakom kafiću, pa ih u skladu s tim i ne čitaju baš svi. Drugo i možda još važnije, od onih do kojih i dopre takva vijest u takvom obliku, tek će zanemarivo mali broj shvatiti o čemu je zapravo riječ. Srećom tu su forumi, Facebook i ostala internetska ‘pomagala’ zahvaljujući kojima se vijesti prenose zadivljujućom brzinom. No, s obzirom na karakter vijesti, ponekad ta internetska povezanost može stvoriti i prave zastoje u komunikaciji. Tako je naš redakcijski server unatoč golemoj količini slobodnog prostora danima bio zatrpavan mailovima samo s jednim pitanjem: Je li istina da je ukinut lovostaj na zubaca? Nažalost, istina je. Istina je da je ljudska glupost još jednom izvojevala pobjedu nad razumom, prirodnim zakonitostima i moralno-etičkom odgovornošću. Zubatac više nije zaštićen. Njegova je zaštita stavljena van

Samo riba Zubatac je od kraja proljeća do polovice ljeta u mrijestu. Tada se okuplja u veća jata u kojima se zadržava u blizini obale. Taj je period mrijesta bio osnovna odrednica i temeljni razlog određivanja lovostaja za ovu vrstu koji je, evo sada, potpuno neosnovano ukinut. Da za zubaac kojim slučajem skrbe stočari, dileme oko lovostaja ni u jednom trenutku ne bi bilo. Bi li ikome palo na pamet ubiti, oderati, tranširati i u konačnici

Zagreb, 20. travnja 2010. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Na temelju članka 48. stavka 3. točke 1., 2. i 3. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine« br. 74/94, 57/96, 46/97 – pročišćeni tekst i 48/05), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

NAREDBU O IZMJENI NAREDBE O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I. U Naredbi o zaštiti riba i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 101/02, 96/05, 53/06, 30/07 i 131/09) u glavi VI., stavku 1. točki 1. brišu se riječi:

»Zubatac (Dentex dentex) – od 15. travnja do 15. lipnja«. II. Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/10-01/112 Urbroj: 525-08-1-0323/10-1 Zagreb, 20. travnja 2010.

Ministar Petar Čobanković, v. r.

Zagreb, 26. kolovoza 2002. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 48. stavka 3. točke 1., 2. i 3. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine« br. 46/97 – pročišćeni tekst) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I. Ovom Naredbom određuje se: – što se razumijeva pod nedoraslim ribama i drugim morskim organizmima, – najmanja veličina gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet, – lovostaj za pojedine vrste morskih riba i drugih morskih organizama, odnosno vrijeme kad se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet. … VI. Vrijeme lovostaja, odnosno razdoblje u godini, u kojem se ribe ili drugi morski organizmi ne smiju loviti niti stavljati u promet, bilo živi ili u svježem stanju je: 1. Ribe (PISCES): Drozd (Labrus viridis) – trajno; Kavala (Sciena umbra) – od 15. svibnja do 15. srpnja; Kirnje (Epinephelus spp) – od 01. srpnja do 31. kolovoza; Šarag (Diplodus sargus) – od 15. ožujka do 30. travnja;

Zubatac (Dentex dentex) – od 15. travnja do 15. lipnja.

2. Rakovi (CRUSTACEA): Hlap (Hommarus gammarus) – od 1. rujna do 31. svibnja; Jastog (Palinurus elaphas) – od 1. rujna do 30. svibnja; Rakovica (Maja squinado) – od 1. lipnja do 30 studenoga. Ova Naredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/02-01/73 Urbroj: 525-1-02-1 Zagreb, 26. kolovoza 2002. Ministar poljoprivrede i šumarstva mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

staviti u promet steonu kravu? Naravno da ne bi i to prvenstveno zato jer se broj krava, pogotovo steonih, ali i potencijalno steonih, točno zna. U tom znanju nije teško procijeniti i izračunati materijalnu dobit svih postojećih struktura, od uzgajivača preko mesara do konačnih konzumenata te dobiti – državne blagajne. No zubatac je samo riba. Samo riba koja je tamo negdje u moru i koju nitko od zakonodavaca nikada nije vidio u njenom staništu. Ono što se od zubaca

vidi najčešće je samo odrezak netom skinut s vrućih gradela i zaliven maslinovim uljem. Mmmmm… To je tako fino… Kada je to tako fino, zašto ne bi bilo dostupno cijele godine? Predsezona i sezona, a mi imamo nekakav lovostaj?!? Ukinimo ga!!! U roku hitno!!!

Kardinalni propusti Ipak, zakonodavac se na svoj jedinstveni način pobrinuo za pomladak zubaca pa je netaknutom ostavio odredbu o mi-

nimalnoj lovnoj veličini od 30 centimetara. No nikako ne možemo dokučiti je li ta odredba ostala neizmijenjena od puste brige ili su je zakonodavci naprosto greškom previdjeli. Ako i tu odredbu ukinu i proglase je nevažećom, onda ćemo u skoroj budućnosti moći jesti male frigane zubace. Pretpostavljam da su ukusniji od manula i špara. Zubatac se u sportskom ribolovu lovi ponajviše panulom, no u gospodarskom ribolovu glavni alati su ludar, zagonica i tramata. To su mrežni alati koji ograđivanjem morskog prostora konopima usmjeravaju i sabijaju ribu na manji prostor iz kojeg se nakon toga završno izlovljava. Prema Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru (čl. 21. st. 1.) ribolov ludrom, zagonicom i fružatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja što

znači da će zubatac biti izložen lovu ovim alatima dok je još u mrijestu. No najnoviji Zakon o morskom ribarstvu ugledao je svjetlo dana 7 svibnja, objavljivanjem u Narodnim Novinama broj 56, a na snagu je stupio osam dana od objavljivanja, 15. svibnja. Ono što je posebno zanimljivo nalazi se na samom kraju tog najnovijeg Zakona. To je prva stavka članka 114 koja jasno kaže da: - Obvezuje se ministar da provedbene propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donese u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U nastavku slijedi popis provedbenih propisa koji ostaju na snazi no među njima nema sporne odredbe kojom je poništen lovostaj na zubaca što zapravo znači da je lovostaj na

zubaca od 15. travnja do 15. lipnja ponovo na snazi. Nažalost, bilo je samo pitanje trenutka kada će ministar uvidjeti administrativnu pogrešku i ponovo ukinuti lovostaj na zubaca. Najnovija odredba ministra Čobankovića definitivno je osudila zubaca na propast. Na temelju članka 14. stavka 1. točke 4. i 5. i čl. 16. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10), 18. svibnja 2010. ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je donio famoznu Naredbu o zaštiti riba i drugih morskih organizama u kojoj u članku VI. kaže: - Vrijeme lovostaja, odnosno razdoblje u godini, u kojem se ribe ili drugi morski organizmi ne smiju loviti niti stavljati u promet, bilo živi ili u svježem stanju je: 1. Ribe (PISCES):

Drozd (Labrus viridis) – trajno; Kavala (Sciena umbra) – od 15. svibnja do 15. srpnja; Kirnje (Epinephelus spp) – od 1. srpnja do 31. kolovoz.

Carevina bez cara Sve skupa nalikuje na loše zamišljenu i još lošije odigranu tragikomediju u kojoj glavni akter gubi kako se god okrene. Igrati se sa Zakonom i donositi zakonske odredbe bez konzultiranja struke uz podizanje ruku po automatizmu, ponajviše zato da se odradi radna obaveza, postupak je za osudu, nemoralan i neodgovoran. Srećom, nije svako zlo za zlo. Ovakav potez će imati i svoju pozitivnu stranu - napokon će se stati na kraj ilegalnoj prodaji zubataca na lokalnim peškarijama. Jadni nakupci koji su se do sada morali ispričavati i

opravdavati svoje banke pune zubataca kupovinom iz uvoza, sada će mirne duše moći gledati svakom inspektoru i građaninu Lijepe naše u oči, jer prodaja zubaca u vrijeme mrijesta više neće biti zakonski prekršaj. Osim toga, za vjerovati je da će cijena zubaca na peškariji uskoro znatno pasti jer će neminovno doći do stanovitog, makar i trenutnog, ali ipak osjetnog zasićenja ovom ribom, što znači da će i običan puk moći tu i tamo carem o’ rib omastiti brk. Pozitivno je i to što se kroz sve to može jasno vidjeti i sagledati nedjelotvornost i neodgovornost pregovaračkog tima HSŠRM-a koji je nestručnom dijelu zakonodavnih tijela na vrijeme mogao ukazati na problematiku donesenog Zakona. Naravno, taj dio posla je prepušten Usudu pod parolom kako

bude – bit će. Pa evo, bilo je i jeste, a po svemu sudeći i bit će, a na nama ostaje samo da ovu i sve buduće sli;ne karikature od odredbi i naredbi gledamo i pokorno im se pokoravamo. Zanimljivo je i indikativno što se HSŠRM od posljedica svog nedjelovanja ograđuje i tradicionalno pilatovski pere ruke od svega tvrdeći i dalje kako imamo izvrstan Zakon i kako se zapravo ništa nije ni moglo napraviti.

Sve za opće dobro Posljedice ovako lošeg gospodarenja pokazati će se vrlo brzo, u sportskom ribolovu vjerojatno već ove, a u gospodarskom rapidnim padom ostvarenog ulova sigurno iduće godine. Zubatac se već ove godine ne-

će stići do kraja izmrijestiti, a zbog bioloških migracija koje ga vode u uzobalje, matice će zbog izlova u ponajvećem broju nepovratno stradati, tako da će mrijest iduće godine biti ne desetkovan nego eksponencijalno smanjen. Za očekivati je da će za nekoliko godina ovako lošim i neodgovornim gospodarenjem populacija zubaca biti dovedena na granicu biološke održivosti. S obzirom na sve viđeno i doživljeno pitanje je samo što je sljedeće. U skladu sa dosada doživljenim i ostvarenim pretpostavljamo da bi to moglo biti ozakonjivanje upotrebe eksploziva, vjerojatno u turističke i istraživačke svrhe što bi vjerojatno mnogi radosno pozdravili. Jedino bi bilo nezgodno što bi svakoj tako ‘ulovljenoj’ ribi ipak trebalo odrezati rep. No to zapravo i

nije tako loše, jer bi se za taj posao mogla otvoriti nova radna mjesta pa bi se na taj način smanjila nezaposlenost, a zbog oporezivog dijela tih plaća i državna bi blagajna imala koristi. Oglas za taj posao bi izgledao otprilike ovako: - Traži se radnik za podrezivanje repnih peraja na neodređeno vrijeme… Sve za opće dobro… Možda stoga i ne bi bilo loše čim prije nabaviti šljem, pancirku i one američke šibice što se pale o cipelu, te osnovati nekakvo sportskoribolovno društvo prikladnog naziva, poput ŠRD ‘Ćiket’. Kad jednog dana uđemo u EU za tako što će vjerojatno biti kasno, kao što je prema svemu već viđenom kasno i za zubaca, i za Jadran, carevinu koja ostaje bez cara.

Natjecanja

Drugi memorijalni kup Igora Semenova Igor Semenov

Igor Semenov je u DPS-u ostavio neizbrisiv trag. Kao strastveni ribolovac i dugogodišnji predsjednik DPS-a zaslužan je za vraćanje DPS-a u sportske okvire i današnji status kluba s kvalitetnim i uspješnim podvodnim ribolovcima. Igor je 2008. godine umro od raka u svojoj 60 godini, a već iduće sezone klub je pokrenuo prvi memorijalni kup njemu u spomen.

Napisao i snimio Boris Bulić

Mulinama na otoku Ugljanu, 22 svibnja, zadarski Zubatac i zagrebački DPS održali su svoja klupska natjecanja u podvodnom ribolovu, a DPS je ovom zgodom unutar toga održao i Drugi memorijalni kup Igor Semenov. Natjecanju je pristupilo 16 natjecatelja iz Zubaca i 13 natjecatelja iz DPS-a. Lovilo se u akvatoriju Rivanjskog kanala, oko tri Setrice, Paranaka te sjeverne strane Sestrunja. Vrijeme natjecateljima nije išlo na ruku. Iako su zbog kvarta kurenti bili na minimumu, jaka tramuntana uz izrazito oblačno vrijeme nije ostavljala ugodni dojam. Osim toga, nestabilno vrijeme koje je obilježilo pro-

ljetni dio ove godine nije dozvolilo da se more ugrije tako da je i zbog svježih petnaestak stupnjeva ulov bio znatno lošiji nego prethodnih godina. Naravno, tako lošem ulovu je pogodovalo i višegodišnje loše gospodarenje koje dozvoljava izlov i prelov svim mogućim i nemogućim profesionalnim i poluprofesionalnim alatima.

Najviše vrana Interventna brodica s liječnikom i autonomnim roniocem bila je sidrena pred Rivnjem, no na sreću nije bilo potrebe za intervencijom. Gotovo svakodnevne promjene u zakonu koje se tiču lovostaja na zubaca unijele su popriličnu zbrku među natjecatelje, no zakon ipak nije prekršen. Dapače, jedan je DPS-ovac imao priliku

Tonći Krstić sa svojim kapitalnim šaragom

Emin Teskeredžić, predstavnik ‘stare garde’ našao je svoju ribu

Dario Marinov je još jednom potvrdio premoć

Konačni poredak Drugog memorijalnog kupa Igora Semenova natjecatelj

Slaven Čubrić sa svojim ulovom

klub

Dario Marinov

Zubatac - Zadar

Slaven Čubrić

DPS

Tonći Krstić

Zubatac - Zadar

ispaliti strijelu u zubaca, ali to nije učinio. Za pet sati natjecanja ulovljeno je ponajviše vrana kojima ovaj akvatorij obiluje. Ulovljeno je i nešto podlanica i ugora te poneki brancin. Od boljih ulova valja spomenuti dva krasna šarga teža od kilograma. Iznenađenje natjecanja je bio Emin Teskeredžić, predstavnik ‘stare garde’, trenutni predsjednik DPS-a koji je nakon više godina pauziranja ponovo uronio kao natjecatelj. Ne samo da je uronio već se i okitio srebrnom medaljom. I dok su mladi natjecatelji donosili prazne žice

ovaj je vitalni šezdesetčetverogodišnjak na vagu donio ugora teškog 3030 grama, vranu od 758 grama i cipla od 352 grama. Nakon vaganja ulova i formiranja plasmanskih listi po klubovima, pristupilo se formiranju plasmanske liste za Drugi memorijalni kup Igora Semenova. Vrednovan je kompletan ulov, i od Zubaca i od DPS-a, tako da je prvo mjesto pripalo Dariu Marinovu, drugo Slavenu Čubriću, a treće Tonćiju Krstiću. Završna ceremonija dodjele priznanja i svečani ručak tradicionalno su održani u ugodnom ozračju konobe kod Julijana.

Ihtiologija

FILIPOVE RIBE Paškog zaljeva Napisao i snimio Boris Bulić

svajanje specijalne nagrade na 17. Međunarodnom natjecanju mladih znanstvenika u Indoneziji na Baliju svakako zaslužuje posebnu pohvalu. A upravo je mladi Pažanin Filip Bukša, koji našim redovnim čitateljima nije nepoznat, sa svojim projektom ‘Ribe Paškog zaljeva’ uspio osvojiti tu nagradu. Kako je uopće došlo do toga da Filip uđe u uži izbor, ode na

Bali i vrati se s tako prestižnom nagradom, saznali smo iz prve ruke. RnJ: Za početak čestitka na zasluženo osvojenoj nagradi. Reci nam nešto više o tome, o kakvoj se nagradi rad? Filip: Natjecanje je bilo zamišljeno i realizirano kroz dvije kategorije - Life science i Invirement science. Ja sam dobio prvu nagradu za najefektniji rad u kategoriji Life science iz područja biologije. Budući da literature

s ovog područja nema, moj je rad bio prvi ove vrste i kao takav ocijenjen kao rad od šire koristi. Osnovni cilj je bio klasificirati a potom i zaštititi riblje vrste Paškog zaljeva.

je došlo samo po sebi. Kao ribolovac imao sam hrpu zabilješki ostvarenih ulova tako da je većina materijala zapravo bila tu, samo je sve trebalo srediti, klasificirati i znanstveno obraditi.

RnJ: Kako je sve počelo? Čija je bila ideja? Filip: Pa zapravo, sve je počelo još u drugom razredu gimnazije. Budući da sam natjecatelj u sportskom ribolovu, a more i podmorje su me oduvijek zanimali, bavljenje biologijom mora

RnJ: Kako si ušao u uži krug i na kraju otišao na Bali? Filip: Najprije sam se natjecao na školskom, na županijskom te na kraju na državnom natjecanju gdje sam osvojio drugo mjesto. Prvo mjesto na tom natjecanju je osvojio jedan četvr-

taš, no kako je on iduće godine trebao ići na fakultet, praktički je ispao iz konkurencije pa su se sva mjesta pomakla za jednu poziciju. Tako sam dospio na prvo mjesto, a zatim i otišao na Bali.

većini uopće nema prozora i to iz dva razloga – jako je vruće, a stanovništvo je vrlo siromašno tako da većina nema novaca za postavljanje prozora. A što se trgovina tiče, svi se cjenkaju u nedogled…

RnJ: Kako je proteklo natjecanje na Baliju i kakvi su tvoji opći dojmovi? Filip: Cijelo događanje oko natjecanja je trajalo 11 dana, od 7. do 18. svibnja, no mi smo pošli ranije i dva dana proveli u Maleziji u Kuala Lumpuru. Nakon ta dva dana došli smo na Bali gdje su prva dva dana bila predviđena za smještaj i razgledavanje. Sljedeća su dva dana bila natjecateljska, dok su posljednjih pet bila ostavljena za zabavu, druženje, razgledavanje, turizam…

RnJ: Vratimo se tvom projektu. Što je u ’Ribama Paškog zaljeva’ i na kakav je način obrađeno? Filip: U mom radu sam popisao, klasificirao i znanstveno obradio 111 riba iz 38 obitelji. Odabrao sam lokacije s najgušćom populacijom te one s periodičnom naseljenošću, a od ribolovnih alata mreže, parangale, natjecateljske tehnike i pribor, sve skupio na gomilu i iz toga izvukao potrebne podatke. Rezultat je iznenadio mnoge znalce. Primjerice, mnogi nisu ni znali da neke od obrađenih vrsta žive u našem zaljevu. RnJ: Jesi li ustanovio neku posebnost, izoliranost, možda endemičnost nekih vrsta? Filip: Od posebno zanimljivih vrsta izdvojio bih neke vrste

(Foto: Alenka Festini)

RnJ: Znači, stigao si vidjeti Indoneziju? Filip: Kako da ne. Dok je Malezija europski orjentirana s izrazito visokim standardom, Bali je znatno siromašniji. Ne postoje zgrade više od tri kata, a na

Filip Bukša s mentoricom profesoricom Vesnom Fabijanić i profesoricom Milenom Čemeljić, ravnateljicom paške Srednje škole Bartol Kašić

glavoča koje nalazimo samo na riječnim ušćima, jegulju koje nema nadaleko od Paga te svakako solinarku, obrvana, ribu koja je na Pag donesena iz Slavonije kako bi istrijebila komarce. RnJ: Što ti je bio najveći problem u realizaciji projekta? Filip: Svakako je bila determinacija pojedinih vrsta, posebno glavoča koji u juvenilarnom stadiju nemaju jasna obilježja vrste. Tu mi je od velike pomoći bio otac Franći Bukša, mentorica Vesna Fabijanić, a surađivao sam i s Jurom Miočićem Stošićem s PMF-a koji mi je pri kraju pomogao oko znanstvene obrade sakupljenih podataka. Problem je bila i literatura koje na našem području ima zapravo jako malo. Knjige Nevena Milišića, Ruperta Riedla i Ivana Jardasa bile su jedino štivo iz tog područja. Naravno, bio je tu i internet bez kojega bi sve skupa bilo znatno teže. RnJ: Vratio si se ovjenčan slavom celebritya. Kako te sad doživljavaju tvoji prijatelji i mještani? Filip: Pa, kad sam se tek vratio, svi su čestitali. Mnogi nisu vjerovali u uspjeh pa su se iznenadili. Sada je već sve malo popustilo… RnJ: Ti si poznati natjecatelj paške Orade, a sada i priznati mladi znanstvenik. Gdje vidiš sebe u budućnosti?

Filip: Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i sakupljanje bodova za fakultet. Namjera mi je svakako upisati oceanografiju, biologiju i ekologiju mora. RnJ: Kako obitelj gleda na tvoj interes? Filip: U mojoj su obitelji oduvijek svi okrenuti moru tako da je moj izbor samo logičan slijed, pri čemu je potpora obitelji bezgranična i stopostotna. RnJ: Imaš li planova u neposrednoj budućnosti, neki projekt sličan ovome? Filip: Još jedan sličan projekt je već gotov. Obradio sam školjke Paškog zaljeva, 52 vrste iz 20 obitelji. RnJ: Ima li tu zanimljivosti? Filip: Kako da ne! Periska se oporavlja i obnavlja gusta naselja. Valjda se usadilo u svijest ljudi koliko je bila ugrožena. Loše je to što je prnjavice i lakirke trenutno jako malo. Ljudi je nesmiljeno vade tako da je pitanje trenutka kada će ove vrste doći na granicu biološke održivosti. Osim toga tu je i prokopavanje kanala u skoroj budućnosti što Paškom zaljevu ne može donijeti ništa dobro, ali to je jedna tužna priča za sebe… RnJ: Još samo jedno pitanje kad ćeš sljedeći puta u ribe? Filip: Ovaj vikend. RnJ: To smo i očekivali. Hvala ti. Filip: Hvala vama.

Ekologija

EKO AKCIJA u Igranama Napisao i snimio Dragan Nikolić

petak 14. svibnja održana je eko akcija čišćenja podmorja u Igranima na makarskoj rivijeri u organizaciji TZ Općine Podgora – TU Igrane i PŠRD Arkina. Okupljanje sudionika je počelo u 9 sati, a čistilo se do 13:30. Šest ronilaca odradilo je po dvije boce, a ostali su šarali po kraju. Ja sam odradio apneu života, ne znam više ni sam koliko zarona, ali isplatilo se. Izvučeno je preko 70 guma, što

malih, što srednjih, što kamionskih koje su nam uzele najviše energije. Bilo je tu svakakvog otpada, najviše željeza i plastike. Na kraju je komunalno iz Podgore odnijelo dva krcata kamiona otpada. Sva sreća da nam je vrijeme išlo na ruku. Bio je lijep dan, puhalo je lagano jugo, a vidljivost pod morem dovoljno dobra. Sav krupni otpad se konopima vukao na kaiće, a napunilo se i mnogo vreća sa sitnijim otpadom. Po završetku naporne akcije trebalo je obnoviti energiju

Nažalost, smeća je bilo više nego dovoljno

pa smo junački prionuli na iće i piće. Ekipa na suhom je bila zadužena za gradele. Peklo se meso pa je fešta mogla početi. Za dobar štimung bila je zadužena ekipa iz Živogošća koja je donijela razglas i harmoniku. Zapjevalo se, a sama fešta je trajala do 19 sati kada smo se razišli s dogovorom da akciju ponovimo krajem rujna. Nažalost, neke pozicije nismo stigli očistiti, tako da ćemo drugi put pozvati više ronioca da se posao odradi do kraja, uz potrebnu asistenciju većeg broja brodica. Sve u svemu smatram kako je akcija bila iznimno uspješna, s obzirom da smo prvi put organizirali ovakav događaj koji je vrlo bitan kako bi se osvijestili neodgovorni pojedinci i kako bi se dio podmorja vratio u prvobitno stanje. Uvala u Igranima bila je najviše zahvaćena onečišćenjem i nju je bilo najpotrebnije očistiti, što nam je pošlo za rukom kao što se vidi iz priloženih fotografija. U organizaciju je bila uključena

i komunikacija s medijima koji su odlično popratili ovu akciju. Ovom prigodom bih se želio zahvaliti svim sudionicima. U prvom redu ronilačkom centru iz Igrana koje je osiguralo ronilačku opremu (prsluke s bocama i dodatnom opremom), roniocima i barkariolima koji su ih pratili s kaićima, momcima koji su čekali u portu i prekrcavali prikupljeni otpad, logističkom timu za iće i piće te sponzorima akcije. Posebne zahvale idu Tomislavu i Slađani Miličeviću koji su “potegli” iz Ljubuškog s kompletnom opremom, a odazvali su se vidjevši moju najavu čišćenja podmorja u Igranima na forumu podvodni.com. Kao ljudi koji su već odradili podosta eko akcija, bili su jako zadovoljni sa svime, a naša suradnja će se nastaviti i u budućnosti, kako za sljedeće čišćenje podmorja, tako i za organizaciju natjecanja u podvodnom ribolovu koje bi se trebalo održati ove jeseni.

Čvorovi

VRZIN čvor Napisao i snimio Boris Bulić

rojni su čvorovi kojima vlasnici brodica vezuju i osiguravaju svoje plutajuće ljubimce. Iako se podrazumijeva da svi vlasnici

brodica znaju osnovne čvorove, veliki je broj brodica vezan na vrlo kompliciran način. Takvi čvorovi osim umjetničkog dojma uglavnom ne ostvaruju onaj nužni zbog kojeg zapravo i postoje. Jedan od čvorova koji

Slobodni kraj konopa provuče se kroz alku ili otvor vezišta poput ovoga na fotografiji. 3

Slobodni se kraj još jednom provuče kroz alku sa iste strane kao i prvi puta,a s tim da se ‘oko’ nastalo dvostrukim provlačenjem drugom rukom zadrži otvorenim.

su jednostavni za formiranje i za razvezivanje je svakako ovaj, poznat pod nazivom vrzin čvor. Dovoljno je pouzdan tako da mu se može povjeriti i veća brodica. Kroz sljedećih nekoliko fotografija možete vidjeti kako se

vrzin čvor formira, tako da mu nakon toga možete naći primjenu, ne samo prilikom vezivanja brodice već svagdje gdje je potrebno vezati nosivi čvor koji se jednostavno i bez većeg napora lako može razvezati.

Kraj konopa provučen kroz alku sada se provuče ispod konopa koji ide od broda prema alki. 4

Slobodni se kraj provuče kroz ‘oko’ sa gornje strane kako je prikazano na fotografiji.

Sada se čvor može dotegnuti čime je u potpunosti formiran.

S još nekoliko omota uni-čvorova, vrzin se čvor može dodatno učvrstiti što ga čini posebno čvrstim i pouzdanim.

Svijet ribolova

ARBUN na pet načina

Napisao Boris Bulić, fotografije arhiva RNJ

rbuni su napokon prišli obali tako da ih sada mogu uspješno loviti i oni manje dalekometno vješti ribolovci. Ipak, unatoč susretljivosti i razmahanom apetitu proljetni arbuni su mnogima još uvijek nedostižna lovina. Pogrešan pristup, odabrana ješka ili pribor najčešće su pogreške zbog kojih ulov može izostati. Naravno, nije svejedno ni kojom se ribolovnom tehnikom služite. Na popisu je čak pet uspješnih među kojima je

Sabikijem se također love arbuni

sigurno i jedna koja upravo vama najviše odgovara.

Na fermu Kao većina udičarima zanimljivih šparida, i arbun pripada pridnenom habitatu pa ga u skladu s tom činjenicom treba tražiti u donjem sloju mora. Najbrojniji je na pjeskovito ljušturastom terenu, no nisu isključeni ulovi ni na muljevitom ili čistom kamenitom dnu. U obalnom ribolovu arbuna najzastupljenija tehnika je popularna ferma kod koje, ovisno

o terenu valja pripremiti adekvatan predvez. Na manje-više čistom pjeskovito-ljušturastom dnu predvez ne treba biti dulji od tridesetak centimetara. Idealan je fluorokarbonski, promjera ne debljeg od 0,30 milimetara s udicom odgovarajuće veličine, uglavnom širine luka od 8 do 12 milimetara. Naravno, ukoliko je dno zarašteno, predvez treba biti duži, a za olovnicu treba uzeti tirolosko drvce. Ako je dno pak muljevito, koristit ćemo sidrene olovnice s nešto duljim predvezom.

Za ješku treba odabrati crva, bibija ili silikonskim koncem dobro armanu školjku ili riblji file, ponajviše zbog sitne ribe koja je u kratkom vremenu u stanju potpuno ogoliti udice nakon čega ribolov postaje prilično bezizgledan. Prisustvo arbuna na fermi nije teško uočiti. Arbun će ponuđenu ješku najprije oštro povući desetak centimetara, da bi nakon nekoliko sekundi uslijedio streloviti potez koji je nemoguće ne vidjeti. Arbun se u pravilu dobro kači tako da straha od skidanja s udice nema, pa ukoliko je ostatak pribora usklađen s očekivanom veličinom ulova

izvlačenje prolazi bez komplikacija. Arbun je temperamentan i snažan protivnik tako da je izvlačenje uvijek izniman gušt, bez obzira na veličinu ribe.

Multipickerom Ipak, unatoč kvalitetnoj ješki i pogođenoj daljini i dubini nerijetko se dogodi da na fermu dobijemo jednog, eventualno dva arbuna nakon čega u pravilu imamo odužu pauzu. No to ipak ne mora biti pravilo. Iako postoje kao samotari, arbune najčešće nalazimo u manjim jatima koja se neprestano kreću u potrazi za hranom. Dok

se uz pomoć bruma s broda još donekle i mogu zadržati dulje vrijeme na istom mjestu, s obale je to praktički neizvedivo. Stoga treba biti spreman i na prvi nagovještaj njihovog prisustva pokušati ih aktivno potražiti i nasukati. Za to je idealan kakav multipicker, štap s izmjenjivim multicolor vrhovima. Štap bi trebao biti dug od 3,60 do 4,20 metara, akcije od 60 do 100 grama kako bismo s lakoćom savladali potrebnu udaljenost, a rola pouzdane kočnice klase 40. Olovnica treba biti od 60 do 90 grama, a struna upredenica kako bismo što lakše de-

Multipickeri su od velike pomoći

Arbun voli školjke tektirali riblje poteze na velikoj udaljenosti. Predvez za ovakav način ribolova se formira od fluorokarbonske osnove nešto slabije nosivosti od osnove s kojom je spojen preko zoguli-

na te tri prame vezane između zogulina i olovnice. Najdonja prama bi trebala biti duža i s osnovom spojena neposredno iznad olovnice tako da lovi na dnu ispod olovnice. Udice

moraju biti tanke žičane, širine luka ne iznad deset milimetara. Za ovakav način ribolova idealno je koristiti omekšane trakice lignje ili dagnju ojačanu silikonskim koncem.

Griz arbuna ćemo osjetiti kao snažan i odsječen udarac. Ukoliko nije već u prvom udarcu počeo povlačiti i tresti, treba malo pričekati pa na sljedeći griz reagirati kratkom i oštrom kontrom. Ukoliko nije ni tada došlo do kačenja, treba još malo pričekati pa eventualno ponoviti postupak.

Griz arbuna ćemo osjetiti kao snažan i odsječen udarac. Ukoliko nije već u prvom udarcu počeo povlačiti i tresti, treba malo pričekati pa na sljedeći griz reagirati kratkom i oštrom kontrom

Rezultat znanja i upornosti

U svakom sljedećem zabačaju trebalo bi pokušati pogoditi mjesto na kojem smo u prethodnom zabačaju imali potez. Ako unatoč tome ne dobijamo nikakve grizeve, tada treba početi pročešljavati dno. Ukoliko postoji kurenat, arbune treba

Dva po dva potražiti uzvodno, ne daleko, tek nekoliko metara dalje od prethodnog pokušaja. Ako smo vješti, na taj način možemo u kratkom vremenu ostvariti lijep ulov. A kada arbuni u svom lutanju u potpunosti izađu van našeg dometa, možemo se baviti drugom ribom ili se naprosto vratiti fermama.

Iz barke Ribolov arbuna iz barke je vjerojatno najjednostavniji način. Predvez je identičan onome za ribolov multipickerom s obale. Dakle, klasičan predvez s tri prame od kojih najdonja lovi ispod olovnice, spušta se do dna nakon čega se čeka griz. Za

Na najdonju pramu

To je arbun!

ovakav ribolov obavezno se koriste štapovi sa živo obojanim vršnim segmentima koji pouzdano dojavljuju svaki pomak na drugom kraju. Za ribolov na dubinama do tridesetak metara najlon promjera 0,35 milimetara za osnovnu strunu je sasvim dostatan, no za veće dubine valja koristiti upredenicu i to ne radi nosivosti već zbog neistezljivosti. Naime na većim je dubinama s najlonskom osnovom jako teško reagirati na vrijeme. Potrebno je najprije savladati ‘trbuh’ nastao zbog kurenta, potom minimalnih 10 posto istezljivosti najlona, što na dubini od šezdesetak metara iznosi otprilike 60 centimetara, pa tek onda pomaknuti olovnicu i udice. S upredenicom je sve to znatno smanjeno. Trbuh je neusporedivo manji i to prvenstveno zbog manjeg promjera strune i samim time manjeg otpora, a zbog neistezljivosti upredenice pomak na drugom kraju je goto-

vo trenutan. Klasičnim vezivanjem vrećice bruma na sidreni konop lako možemo zadržati jato pod brodom i osigurati duži uspješan ribolov.

Varalica koja se sastoji od posebno konstruirane teške, najčešće olovne glave i nitastih lamela među kojima se krije jedna do dvije udice spušta se do dna nakon čega se izuzetno sporo povlači prema površini No ukoliko nemamo bruma tada je prilikom sidrenja važno ostaviti dovoljno konopa u moru kako bismo se po konopu mogli seliti kontra kurenta. Dvadesetak paši je za takvo manevriranje više nego dovoljno. Povlačeći se po konopu za

Proljetni gladnjak arbunima kad dođemo do kraja treba se samo pustiti ponovo na početnu točku na kojoj ćemo u većini slučajeva naići na drugo jato. Ukoliko su arbuni pod brodom, a ne reagiraju, podizanje pa naglo spuštanje olovnice tako da

Kabura je vrlo lovna tehnika

udari u dno lako može isprovocirati griz.

Kabura Jedna od relativno novijih tehnika kojima se arbuni vrlo uspješno mogu loviti je kabura o kojoj

ste već mogli čitati na ovim stranicama. Riječ je o varaličarskoj tehnici koja nam dolazi s Dalekog istoka. Varalica koja se sastoji od posebno konstruirane teške, najčešće olovne glave i nitastih lamela među kojima se krije jedna do dvije udice

spušta se do dna nakon čega se izuzetno sporo povlači prema površini. Zbog specifične obojanosti glave i karakterističnog lelujanja suknjice, kabura varalice ostvaruju izrazito uspješnu provokativnu akciju. Arbuni se

Kabura u kombinaciji sa sabikijem

Gušti…

Prvi ovogodišnji arbun

bez oklijevanja bacaju za ovim varalicama halapljivo gutajući nitaste lamele, a s njima i podmetnutu udicu. Ova je tehnika primjenjiva na svim relativno čistim dnima bez jačih zadjeva. Za kaburu je idealno koristiti upredenicu kako bismo u svakom trenutku imali što je moguće neposredniji kontakt s dnom i lovinom. Naravno, i rola i štap trebaju biti

prilagođeni ovako specifičnoj tehnici koja vrši priličan pritisak na sve trenju izložene površine.

Sabikijem Iako je temeljno namijenjen lovu ribe u srednjem sloju mora, sabiki je našao svoju primjenu i u lovu vrsta koje se drže dna, pa tako i u ribolovu arbuna. Povlači se slično kao kabura.

Ispod prama naoružanih okićenim udicama vezuje se najčešće kapljasta olovnica težine od 60 do 80 grama koja prilikom povlačenja kucka i grebe po dnu. Najdonja udica je od olovnice udaljena otprilike 40 centimetara, dok su ostale prame međusobno udaljene od 20 do 30 centimetara. Ovako formiran predvez se vuče po dnu ili neposredno iznad dna brzinom ku-

renta što predstavlja svojevrsni drifting. Budući da pribor ne mora biti neprestano u rukama, istovremeno se može vući više sistema. Pa sada, s obzirom na sklonosti i osobne navike, na vama je da odaberete jedan od pet ponuđenih načina. Iskoristite proljetnu halapljivost i još uvijek turistima nepretrpanu obalu i ulovite svog arbuna života.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Vijesti

Najlon Topic Dorado

iske cijene raduju svakoga, a kada je u pitanju kvalitetan ribički pribor tada je radost još veća. Trenutno je u izrazito povoljnoj ponudi Zebcov najlon Topic Dorado. Za svega 39 kuna možete dobiti 315 metara 0,35 milimetarskog najlona izvrsne vidljivosti, upravo savršenog za uvjete u kojima je važno vidjeti smjer protezanja vaših sistema. Ovaj je najlon pored velike otpornosti na abraziju izrazito nosiv. Primjerice, promjer od 0,35 milimetara nosi punih 9,5 kilograma. U ponudi su i promjeri od 0,30 (450 metara) i 0,40 milimetara (240 metara), a sve po istoj cijeni od 39 kuna. Uz ovaj najlon u ponudi je u

Zebco Topic Boat u promjerima od 0,40 do 0,60 milimetara po cijeni od samo 44 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Sitni pribor House of Carp

Storm na akciji

AKCIJ A -25%

ako je tek u posljednjih nekoliko godina zastupljenost Storm varalica postala znatna i na našem moru, postignuti rezultati dovoljno govore sami za sebe. Za neke situacije morskog ribolova pojedini modeli Storma zbog svojih karakteristika nemaju alternative. Izrazito čvrsta konstrukcija od balističke plastike, vrhunske VMC udice i deklarirana dubina zaranjanja za sve modele znatno Informacije olakšavaju izbor. RIBOLOVNI CENTAR BARKA Trenutno u Barki traje velika akci21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ja s popustom od čak 25 posto na Telefon 021 / 334 - 340 sve Stormove varalice što nikako ne treba propustiti.

Shimano Sepia

itni pribor je jednako važan dio ribičke opreme kao štap, rola i najlon, i nikada ga nije dosta. Sitni pribor House of Carp sadrži sve potrebne sitnice bez kojih se ne može. Svaki ribič u svojoj kutiji za pribor treba imati igle za mamčenje, perle, tehnosfere, stopere, klizne sisteme, peanke i kliješta, namotaljke,

zvonca, držače za starletu, pater noster sisteme i indikator prstene za starletu jer olakšavaju slaganje ribičkih sistema za lov. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

a prave ljubitelje skosanja sezona nikada ne prestaje. Znalci unatoč sve višim temperaturama uredno dižu lignje i sipe, po želji i ukusu. Shimano Sepia skosavice su upravo savršene za ovo doba godine. Svojim provjereno lovnim oblikom u stanju su isprovocirati i najsitiju tintarnicu. Naoružane su dvostrukim inox krunicama koje ne opraštaju ni slučajni dodir. Shimano Sepia skosavice su dostupne u svim bojama u tri veličine 2,5, 3 i 3,5.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Svijet ribolova

U SLUŽBI cipla Za ribolovca je lov cipla uvijek svojevrstan izazov. Ne, nije to samo ono vječno nadmudrivanje na plovku. Izazov je sve – od odabira pribora pozicije, ješke, vremenskih uvjeta i načina zamaranja. Sve detalje treba podrediti navikama, fizičkom izgledu, veličini, snazi i apetitu cipla. Očekivati da se cipal prilagodi nama pogrešan je stav i ribolov osuđuje na propast Napisao i snimio Boris Bulić

oj posljednji pohod na ciple nije prošao najslavnije. Istina, nalovio sam se ribe, no isto sam tako puno ribe izgubio. Budući da u pravilu uvijek koristim što je moguće tanje strune i finiji pribor, nije čudo što sam izgubio toliko ribe. No nekako sam bio uvjeren da postoji način na koji taj isti fini pribor može dati puno više.

S dvije udice Pribor kojim inače lovim ciple je jednostavan. Štap je dug tri metra, rola je mala matcherica s pouzdanom finopodesivom kočnicom, najlonska osnova promjera 0,20 milimetara, s fluorokarbonskim predvezom promjera 0,18 milimetara. Udice su tanke kristalke veličine 6 do 8, a plovak klizni do 5 grama.

Kao što je i pribor jednostavan, tako bi i slaganje predveza bilo jednostavno da lovim s jednom udicom. No ja volim loviti s dvije udice na predvezu što zahtijeva posebnu montažu. U ribolovu sitne ribe koristim spoj preko dvostruke osmice. Na dužoj prami formiram dvostruku osmicu kroz koju provlačim kraću pramu na čijem je kraju zategnut jednak čvor. Nakon provlačenja kraće prame zatežem čvor na dužoj prami, nakon čega zatezanjem kraće prame približim čvorove. Ovakav način spajanja prama je pouzdan za sitniju ribu, no kada je cipal u pitanju sistem mora biti malo nosiviji.

Nosivi dropper loop Dropper loop se uglavnom koristi za formiranje omči na koje se spajaju ostali elementi i to ponajviše ‘usred’ strune bez po-

trebe za rezanjem i ponovnim spajanjem. No u ovom je slučaju uloga dropper loopa drukčija – on ovdje razdvaja prame. Istina, njegova se omča koristi za spoj, no osnovna mu je uloga razdvajanje prama uz maksimalno zadržavanje nosivosti. Ponajprije je potrebno na oba kraja fluorokarbonske strune duge oko 20 do 25 centimetara zavezati udice. Potom se malo van sredine formira dropper loop s minimalno četiri namotaja, ostavljajući što je moguće manju omču. Ovako formiran predvez može izdržati velika naprezanja, a budući da se na oba kraja nalaze udice, skladištenje i transport su vrlo jednostavni. Spoj ovakvog predveza s osnovom je jednostavan. Na kraju osnove na koju smo prethodno navukli plovak i klizne olovnice potrebno je

formirati običnu omču. Dvije omče se spajaju klasičnim provlačenjem. Da klizna olovnica i plovak ne bi spuznuli do udica potrebno je postaviti granični čvorić ili pak najmanju kuglicu sačme. Na ovaj smo način dobili predvez koji je u stanju izdržati i najpomahnitalijeg cipla.

Preko palomara Naravno, spoj predveza i osnove se može postići i preko zogulina što je u lovu cipala, budući da se ulovljeni cipal u redovnom postupku vrti oko svoje osi, svakako pozitivan faktor stabilnosti. Još je bolja verzija spoj preko zogulina s dvije odvojene prame. U toj situaciji sistem gledan od štapa prema udicama izgleda ovako – osnova Ø 0,25 milimetara, granični čvorić, klizni plovak nosivosti 5 grama, dvije

Klasičan sistem za ribolov cipla

plovak nosivosti 5g

klizni granični čvorić osnova Ø 0,25 mm Prame spojene preko dropper loopa kuglice olovne sačme veličine 7 (0,08 grama), klizna oliva težine 4 grama, još dvije kuglice olovne sačme veličine 8 (0,07 grama) ili 9 (0,056 grama), zogulin te dvije prame Ø 0,18 do 0,20 milimetara različite dužine, npr. 8 i 12 centimetara s pripadajućim udicama širine luka cca 8 milimetara. Za spoj prama sa zogulinom može se koristiti cijeli niz različitih čvorova no najpouzdanijim se pokazao klasični palomar. Iako je većina čvorova namijenjenih najlonskim monofilima upotrebljiva, a dobar dio njih upravo izvrstan, fluorokarboni su ipak nešto drukčijeg sastava pa im veliki dio tih čvorova jednostavno ne odgovara. Stoga bi za preporuku bilo svaki od korištenih čvorova isprobati na suho. Nije svejedno da li ste na struni u formiraju najobični-

Cipal ima mekana i mesnata usta

jeg čvora živi kraj provukli jednom, dvaput ili tri puta. Svaki od tih namotaja može nositi dodatnu snagu a može i oslabiti čvor.

Iako je većina čvorova namijenjenih najlonskim monofilima upotrebljiva, a dobar dio njih upravo izvrstan, fluorokarboni su ipak nešto drukčijeg sastava pa im veliki dio tih čvorova jednostavno ne odgovara

sačma No 7 (0,08 g)

oliva 4 g sačma No 8 (0,07 g) sačma No 9 (0,056 g) zogulin

fluorokarbon Ø 0,18 do 0,20 mm

Ne budite lijeni već zavežite nekoliko probnih predveza pa ih testirajte zatežući ih preko granice izdržljivosti. Mogli biste

udice Crystal širine luka cca 8 mm

Dropper loop nije teško formirati

se iznenaditi kvalitetom, odnosno slabošću nekih najobičnijih čvorova.

Do posljednjeg daha Ribolov cipala je vrlo dinamičan i zahtijevan. Bez obzira kojom ješkom lovili intenzitet kojim cipli napadaju naješkane udice traži neprestanu pažnju i koncentraciju. Na valovitom je mo-

ru dovoljno da se plovak umiri kao zaliven što je pravi trenutak za kontru. U idućem će se zabačaju plovak tek neznatno nagnuti na stranu, zadrhtati ili se početi voziti ne mijenjajući nagib, dok već u sljedećem trenutku može strelovito uroniti i nastaviti putovati neposredno pod površinom. Sve su to trenuci za kvalitetnu i učinkovitu kontru. U trenutku kada se cipal zakači

počinje najluđa igra zamaranja. Zakačeni će cipal izvoditi najraznovrsnije vratolomije. Uranjati će šijajući u stranu, da bi već idućeg trena izletio izvan mora tresući se u zraku. Ako u blizini postoji prepreka koju može iskoristiti za oslobađanje od udice, zaplivati će ravno na nju. Konopi za vezivanje barki su im omiljen izbor u tim nepredvidivim bijegovima. Stoga izvlačenje treba biti beskompromi-

sno, no ipak s velikom dozom mjere. Štap mora biti elastičan i dovoljno mek da u borbi ne bi stradala mekana usta cipla što bi značilo gubitak ribe, dok istovremeno mora biti dovoljno žilav da ribu možemo po potrebi okrenuti i promijeniti joj smjer plivanja. Jednako tako i rola mora biti pouzdana. Kočnica mora biti finopodesiva kako bi u pravom trenutku proklizala.

Zakačeni će cipal izvoditi najraznovrsnije vratolomije. Uranjati će šijajući u stranu, da bi već idućeg trena izletio izvan mora tresući se u zraku. Ako u blizini postoji prepreka koju može iskoristiti za oslobađanje od udice, zaplivati će ravno na nju

Bez oprare ne ide

Podmetač je obavezna stavka jer je krupnije komade bez podmetača praktički nemoguće izvući na suho. Osim toga, nakon izvlačenja cipla je teško smiriti. Skakanjem i batrganjem do posljednjeg se trenut-

Na površini ka pokušava osloboditi i vratiti u more.

Mali test U ovo doba godine cipli se ra-

Jato koje traži hranu

do ‘sunčaju’. Može ih se vidjeti kako se neposredno pod površinom izležavaju izbacujući povremeno glave iznad površine. Budući da se svi jadranski cipli ne mogu loviti udicom, bilo bi

dobro prije ribolova napraviti mali test. Dovoljno je u jato izbaciti manji komadić kruha. Jato će se u skladu s karakterom cipla, trenutno razbježati da bi se u

idućem trenutku vratili. Ukoliko počnu čupkati i navlačiti bačeni kruh tada se može početi loviti. S obzirom na vremenske uvjete cipla se može, osim po jakim neverinima i izrazito uzburkanom moru, loviti uvijek. Ipak, najbolji se rezultati postižu za laganog juga. Još ako pada kišica, rezultat ne može izostati. Ulovljenim ciplima prilikom čišćenja treba obavezno odstraniti crnu pokožicu s unutrašnje strane trbušne stjenke. Ona može zagorčiti meso i dati mu posebno neugodan metalni okus. Inače, spremati ga se može na sve poznate načine. Veći se primjerci u pravilu peku na gradelama ili lešaju dok se od manjih spravlja brudet. Naravno, svemu ovome prethodi formiranje predveza s dovoljno nosivim čvorom što nas vraća na početak teksta. Stoga složite odgovarajuće predveze, uzmite pribor i potražite prvu valu s ciplima na sunčanju. Možda se među njima krije riba s velikim ‘R’ koja samo na vas čeka.

Ad_Boat_Fishing_A4.qxd

6-07-2007

11:53

Pagina 1

Going Boat Fishing?

www.mustad.no

Mustad je najveći proizvođač udica u svijetu i ima vodeću poziciju u više od 160 zemalja. Da bi se uvjerili zašto, provjerite našu ponudu !

www.olivari.hr

Today, Mustad has a leadership position in more than 160 countries. Veleprodaja ribolovnog pribora To understand why, check out our present product range. Watch out for news!

Gajeva 49, 10430 Samobor, olivari@olivari.hr For further info please contact: Andy King/Alan Ross, Suite 8,Tel Tinsley House, / fax: 385225 1 33Musgrave 66 042,road, 385 tel.031 1 33 662024721 041 fax 031 2024267 e-mail: ajfa@iafrica.com

Svijet ribolova

MORSKI PSI u Jadranu II. dio Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

Jadranu je više puta ulovljena psina golema. Ulovi su zabilježeni u Bakarcu, kod Kraljevice, Peškeri, kod Korčule, Stona, na Molatu i pored Opatije. Primjerci su bili duljine od 3,5 metra do 7 metara, a težine od 200 kilograma do jedne tone. Psina golema je, navodno, opasna za čovjeka ukoliko je izazvana i ranjena, no napadi ove vrste nisu zabilježeni u službenim evidencijama. Danas je i ova vrsta prorijeđena i zaštićena zakonom. U Jadranu je zaštićena i atlantska psina. Radi se o neautohtonoj vrsti čiji su manji primjerci slučajno lovljeni tijekom posljednjih desetak godina. Uglavnom na parangal ili bi se životinja zaplela u mrežu. Atlantska psina naraste do šest metara, a može težiti više od 200 kilograma. U službenim

evidencijama zabilježen je ulov ove vrste u akvatoriju Blitvenice 1957. godine, čak dva primjerka u mreži koćarice na dubini od 180 metara. Jedan je primjerak težio stotinjak, a drugi šezdesetak kilograma. Manji primjerci atlantske psine su posljednjih godina ulovljeni na lokalitetima Sušca, Biševa, Svetog Andrije, južnih obala Mljeta te čak pred kupalištem Martinska kod Šibenika. Radilo se o primjercima težine od 30 – 60 kilograma, do dva metra duljine. U Jadranu je čest pas modrulj, a nije rijetka ni morska lisica. Ovo su također zakonom zaštićene vrste. Modrulj se polakomi za živim mamcem u big game fishingu, a morska lisica se ponekad zaplete u mrežu. Modrulj naraste i preko tri metra, a dosegne do 150 kilograma težine. Tipična je pučinska vrsta. Prati plove skuša i srdela. Obalama prilazi kada polaže

Širi akvatorij Palagruže – tu se uvijek vrti neki morski pas

mlade, u proljeće i ljeto. Navodi se kako može napasti čovjeka ako je privučen mirisom krvi, no takvi slučajevi kod nas nisu zabilježeni. Modrulj je čest u dubinama oko otoka Sušca i ponekad se privučen odbačenim ribljim iznutricama pojavi u blizini ribarskih brodova oko rta Trišćavac. I snimatelji redakcije Auto Moto Nautic Vision su imali kratak susret s modruljem u tom akvatoriju u ljeto 2006. godine. Svjedoci su bili novinari National Geographica koji su bili gosti. Modrulj je izronio nedaleko od čamca privučen mirisom bačenih ribljih iznutrica. Nezainteresirano je zaronio u plavetnilo prije nego što smo

se snašli i dohvatili fotografske aparate. Snimateljima u moru se nije ni približio, tako da su o bliskom susretu informirani tek kada su se na dozivanje popeli u čamac. Pas lisica ili sabljaš duljine je do četiri metra, a može težiti i do 200 kilograma. Na dugu repnu peraju mu otpada polovina ukupne duljine tijela. U Jadranu je ranijih desetljeća lovljen kod Hvara i Visa. Posljednjih godina je dva puta uočen uz južne obale otoka Mljeta, izvan otočića Ogiran. Prisutnost morskih pasa u Jadranu predstavlja veći problem u kontekstu mogućeg negativnog publiciteta za turističku ponudu, nego što je to

Atlantska psina od 50 kg ulovljena kod Susca u veljači 2008. godine

Susret s morskim psom moguć je po pučinskim otocima zaista stvarna opasnost za kupače i ronioce. O nekim stvarima se ne vodi dovoljno računa. Začuđujuće je što je zakonodavac odobrio postavljanje tunogojilišta u blizini turističkih zona. U periodu kada se izlovljavaju tune iz kaveza, u moru se nalazi velika količina krvi. Ovakvi prizori nisu referenca hrvatskog turizma, a u konačnici ispuštena krv privlači morske pse pa se nepotrebno nakon njihove pojave uznemiravaju turisti. U prilog ovoj tezi govore učestala opažanja morskih pasa u širem akvatoriju Milne na otoku Braču otkako su tamo postavljena tunogojilišta. I porast tankerskog prometa u Jadranu za posljedicu ima češći dolazak

Strah i trepet podmorja

morskih pasa. Povlačenje nekadašnjih plova divljih tuna iz uzobalnih koridora skrenulo je putanje potencijalno opasnih morskih pasa u Jadranu prema otvorenom moru. Statistički podaci definitivno morske pse ne prikazuju kao realnu opasnost čak ni za podvodne ribolovce koji učestalo love po pučinskim otocima. Svjetioničari na otoku Sušcu zapazili su desetine morskih pasa, u proljeće i pod samim obalama otoka. Oko Sušca se redovito i često roni, a nije zabilježen niti jedan napad morskog psa na podvodnog ribolovca. Usprkos činjenici da najveći broj podvodnih ribolovaca usprkos svim upozorenjima

Ulov podvodnog ribolovca lovinu i dalje nosi za pojasom. U Sredozemnom moru statistike su drukčije. U posljednjih

četrdesetak godina zabilježeno je desetak potvrđenih napada morskih pasa na ronioce.

Pas ljudožder Susreti su učestali posebice u Tirenskom moru. Tijekom posljednjeg desetljeća više je sportskih ribolovaca nazočilo napadima bijele morske psine na tune u Tirenskom moru i uz obale Sicilije. Što se tiče stradavanja u tim vodama koja se pripisuju morskim psima jedna od zagonetki je vezana za smrt poznatog talijanskog podvodnog fotografa Maurizia Sarra.

Nakon potrage koja je uslijedila po njegovom nestanku, na morskom dnu su pronađeni ostaci raskomadanog tijela. Na temelju ozljeda dio stručnjaka je bio mišljenja da se radilo o napadu velike bijele psine, no drugi dio je bio mišljenja da je stradao od vijka kakvog broda. Taj se slučaj dogodio sedamdesetih godina 20. stoljeća. 1989. godine u blizini otoka Elbe u Tirenskom

Po pučinskim rubovima moguć susret s dobroćudnom kitopsinom

moru kod Piombina pred očevicima se odvio napad morskog psa većih dimenzija na ronioca sa smrtnim ishodom. Radilo se o morskom psu većem od šest metara. Prema dostupnim evidencijama na prostoru hrvatske obale Jadrana od 1890. godine do danas se može potvrditi manje od 10 napada morskih pasa na ljude i jedan napad morskog psa na

brodicu. Na talijanskoj obali Jadrana u istom periodu zabilježeno je također manje od 10 napada na ljude te jedan napad morskog psa na brodicu. Na području zapadne obale Italije i na Siciliji od 1890. godine do danas zabilježeno je ukupno 29 napada, od čega na ljude 18, a na brodice 11. U Sredozemnom moru je uz obale Tunisa čest morski pas lisica. Pojedini primjerci su veći od šest metara. U širem akvatoriju Cipra nešto je češći morski pas mako. U Jadranu su veće ulovljene morske lisice dosezale dužinu do četiri metra. Pojedina izvješća ukazuju da se ova vrsta kada je većih dimenzija može agresivno ponašati prema čovjeku. Ono što je važno i o čemu podvodni ribolovci trebaju voditi računa je da izbjegavaju ulovljenu ribu nositi za pojasom, što je vjerojatni uzrok posljednjeg zabilježenog napada morskog psa na podvodnog ribolovca u Jadranu kod otoka Visa. Kada se roni na sekama u akvatoriju pučinskih otoka, ulov bi trebalo odmah dodavati barkariolu u brodicu. Nad pučinskim sekama veće površine morski psi se u prisustvu ribiča u brodici nervozno ponašaju. U takvim situacijama teško je predvidjeti njihovo ponašanje u odnosu na podvodnog

Modrulj ribolovca u moru. Podvodni se ribolovac na pojavu morskog psa treba polako povući prema brodici. Barkarijol je od značajne pomoći ukoliko se morski pas pojavi u neposrednoj blizini podvodnog ribolovca. Paljenje motora i dodavanje gasa u leru najčešće će bukom otjerati životinju ili barem osigurati dovoljno vremena da se ribolovac sigurno popne u čamac. Ovakvih je primjera u Dalmaciji bilo više, i to s modruljem. U slučaju susreta s morskim psom kada brodica s barkarijolom nije u

blizini, podvodni ribolovac treba momentalno odbaciti svu ulovljenu ribu i s isturenom puškom prema predatoru polako se udaljiti prema čamcu ili obali. Treba ostati pribran i izbjegavati nervozne pokrete i lupanje po površini. Morski psi osim izvanredna osjetila mirisa imaju i osjetljivi splet živaca u području vrha njuške i oko očiju. U krajnjoj nuždi jači udarac puškom za podvodni ribolov u to područje može također pomoći pri povlačenju prema brodici.

Izvan rta Trišćavac na Sušcu moguć je susret s modruljem

Krv iz tunogojilišta privlači morske pse Od 250 vrsta morskih pasa koji naseljavaju sva mora, za čovjeka je opasno desetak vrsta. Od tih vrsta pet ih se rijetko može

susresti u Jadranu. Statistički je opasnost od napada morskog psa u Jadranu zanemariva. Ipak, s mogućim susretom

treba računati ukoliko se lovi po otvorenom moru i u blizini uzgajališta tuna. Prvi susret podvodnog ribolovca i s neopasnom vrstom morskog psa može izazvati stanje šoka, a ono može rezultirati panikom i čak utapanjem. Podvodni ribolovci ponekad ulove manje i neopasne vrste morskih pasa, a neki takvi ulovi su zabilježeni na fotografijama. To samo dokazuje tezu da je čovjek opasniji za morskog psa, nego obrnuto. Danas vjerojatnost susreta s morskim psom, ne nužno i napada, na temelju opažanja postoji u širem području akvatorija Palagruže, u širem akvatoriju Jabuke, na istočnim obalama otoka Sušca poglavito u proljeće, u akvatoriju otoka Sveca, izvan Konavoskih stijena istočno od Dubrovnika, u vanjskom dijelu akvatorija Riječkog zaljeva, u blizini uzgajališta tuna, a rjeđe i na nekim drugim pozici-

Akvatorij Sušca u kojem su opažani morski psi

I duboko plavetnilo južno od Svetog Andrije mjesto je ulova više morskih pasa

Bijela psina ulovljena kod Jabuke

jama. Danas zakonom zaštićena bijela psina nekoliko je puta ulovljena u Jadranu, a zabilježeno je i nekoliko slučajnih ulova nedoraslih primjeraka parangalom. Posljednji ulov odraslog primjerka zabilježen je u lipnju 2003. godine u akvatoriju otoka Jabuke kada se slučajno zaplela u mrežu tunaru. Bila je duljine 5,70 metara i težine dvije tone. Prije toga ulov odraslog primjer-

ka je zabilježen 1991. godine kod Šibenika. Taj primjerak je bio dug pet metara, a teži od jedne tone. U usporedbi s drugim rizicima koji u moru prijete kupačima, roniocima, windsurferima (glisirajuća plovila, veliki valovi, snažni vjetrovi i morske struje) ovu opasnost se može potpuno zanemariti. Pogotovo ukoliko se pridržava sugestija na područjima gdje je susret moguć.

Vijesti

Delande u novim bojama

elande varalice su u kratkom vremenu osvojile srca i kute brojnih varaličara i panulaša. Izrađene su od mekog silikona koji u povlačenju i z ra zi t o vj e r n o oponaša pješčane jeguljice kojima predatori poput brancina nikada nisu mogli odoljeti. Varalice imaju živo oko i jigg glavu kojom su omogućeni daleki izbačaju. Osim toga opremljene su metalnim stabilizatorom na čijem je kraju provrt koji se preko kopče montira na predvez. Varalice su sada dostupne u

novim bojama, a u ponudi su i rezervni repovi u svim bojama. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Rola Rhino St-Ti

va je rola predviđena za velika naprezanja te je time upravo savršen izbor za vertical jigging, tehniku koja pored velike fizičke izdržljivosti ribolovca zahtjeva vrhunski izbalansiranu i jaku opremu. Rola je uležištena s osam ležajeva, a kapacitet joj je od 180 m/0,30mm do 600m/0,40mm, s obzirom na veličine mode-

AKCIJ A -20%

Ron Thompsonovi štapovi Evo Concept

on Thompsonovi štapovi Evo Concept se izrađuju od robusnih kompozitnih materijala. Imaju FPS grafitni držač rola, drške od japanskog EVA materijala i SIC vodilice. Možemo ih koristiti za sve vrste ribolova, a uz sve nabrojeno imaju izuzetno povoljnu cijenu. Paleta ide od špinanja, lova iz brodice, match tehnike, surf tehnike, da nabrojimo samo neke. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Fluorocarbon XPS

la. Prijenos ove role je 5,2:1 a kompletan koncept počiva na jednostavnosti i velikoj rezervi snage. Kočnica je prednja, robusna i vrlo pouzdana. U ponudi su dva modela, oba na popustu od 20 posto - Rhino StTi 830 po cijeni od 604 kuna i Rhino St-Ti 850 po cijeni od 639 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

luorokarboni su odavno nezaobilazni dio opreme svih ozbiljnijih ribolovaca. Predvezi izvedeni u fluorokarbonu neusporedivo bolje love od klasičnih. Zadarski Mikeli Trade je svoju ponudu obogatio najnovijim fluorkarbonskim strunama Fluo XPS. Strune su pakirane na kaleme zapremine 30 metara, što je idealno za na-

tjecateljski ribolov. Fluorokarboni su dostupni u promjerima 0,22, 0,26 i 0,50 milimetara po cijeni od 46,05 kuna. Ovaj fluorokarbon potpisuje Trabucco. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Za uspješniji ribolov S Garmin uređajima po zavidan ulov. Za lakše raspoznavanje ribe koristite Fishfinder 400C s 500W RMS dvofrekvencijskom sondom i alarmima na veličinu ribe. GPSMAP® 720S* je kombinacija plotera i digitalnog sonara jačine 1kW s izrazito jasnim grafičkim prikazom na 7 inčnom ultra svjetlom ekranu u boji koji jasno iscrtava konfiguraciju dna i položaj ribe. Za napredniji ribolov tu je g2 Vision kartografija koja pruža 3D pogled iznad i ispod površine te ribarske karte. *U kompletu s uređajem ne dolazi sonda.

Ploter/Sonar

FishFinder

Sonda

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540, gps@navigo-sistem.hr

Ribolov iz barke

Giampaolo s okanom ulovljenim na lignjicu

BULENTINOM na pučini Napisao i snimio Simone Bini, prevela Nada Bulić

ednog izrazito hladnog zimskog jutra odlučio sam poći u Talamone gdje me čekao prijatelj Pier Francesco već spreman za ribolovni pohod. Odredište - pučinska točka 38 milja od obale. Htio sam se iskušati u novoj tehnici kojom lovi tek nekolicina ribolovaca jer ovakav ribolov zahtijeva brod i prilično skupu opremu. Organizatori chartera koji su nas pratili na ovom uzbudljivom izletu odmah su me uputili u osnove tehnike lova, pokazali primjerene predveze i električne multiplikatore, nakon čega smo bili spremni za polazak. Osim ribolova ovom tehnikom, organizator ovog chartera nudi i izlete na otok Giglio, Formiche di Grosseto i Giannutri uz koje se može loviti driftingom, panulom i vertical jiggingom koji

Command CX4

je ove godine polučio znatan uspjeh velikim ulovima zubaca i gofa. Nakon sat i pol plovidbe stigli smo na “tajno“ odredište. Dno je bilo hridinasto-muljevito i stvaralo prirodne barijere koje su vrvjele životom. More je na ovoj udaljenosti od obale divlje, štoviše veliki valovi ponekad znaju jako ometati ribolov. Stoga je poželjno dobro se informirati prije nego se zaputimo na ovakva mjesta gdje se u slučaju nemirnog mora možemo naći u velikoj nevolji. Na sreću, uvjeti su toga dana bili optimalni i unatoč tome što je more bilo malo valovito uspjeli smo loviti mirno, čak i bez spuštenog sidra. Ali prije nego što smo stigli u našu ribolovnu zonu, prisustvovali smo jedinstvenom prizoru - nekoliko se bucnjeva pojavilo u blizini barke, a za njima iznenada iz dubine i ogromno jato delfina. Cijeli su se sat zabav-

Nekoliko predveza za dubinski bulentin

Borba s psom volonjom od oko 40 kila

ljali plivajući naokolo. Nikada ne bih pomislio da u brazdama na ovako velikim dubinama postoji toliko mnogo različitih vrsta živih bića. Za ješku koristimo srdele i lignjice naješkane na udice 1/0, pa i veće u slučaju da naiđu krupniji primjerci. Nakon što smo podesili električne multiplikatore, pristupili smo montaži predveza. Po svakom štapu smo koristili pet prama duljine 20 do 30 centimetara na takvoj međusobnoj udaljenosti da se ne mogu zapetljati jedna o drugu. Promjer najlona na kraju je bio 0,40 milimetara što je optimalna debljina za okane koji često krstare ovim područjem.

Do 600 metara dubine Od presudnog je značaja za uspjeh u ovoj tehnici, kao i kod ostalih, spuštanje ješke na strateško mjesto koje vodič određuje pomoću profesionalnog ehosondera neophodnog u

Pier Francesco sa svojim okanima

ovakvom ribolovu. GPS je druga stvar koju svakako morate imati budući da i pri jakom kurentu treba ostati na točnoj poziciji. Ovako daleko na pučini, gdje nema nikakve zemaljske točke za orijentaciju, GPS je neophodan. Koristimo olovnicu težine 500 grama do jednog kilograma, već prema snazi kurenta. U mnogim je slučajevima poželjno u fazi spuštanja ješke manevrirati barkom s upaljenim motorom kako bi sisteme uspjeli spustiti na točno određeno mjesto. Na ovom području dubina se kreće između 200 i 600 metara i ovakvi primjerci se često nalaze okupljeni u blizini hridi, gdje se često ulove i veliki kokoti i moli. Odlučili smo loviti sa četiri štapa vodeći računa da ih zabacujemo u različito vrijeme kako se predvezi ne bi zapetljali jedan o drugi ili o elisu motora.

Prvi ulovi Netom su ješke došle do dna opazili smo na vrhu štapa prve

Unatoč jakom kurentu odlučili smo baciti sidro

Dupin Stenelle izvodi akrobacije dok mi lovimo

Predvezi koje smo koristili u ovom ribolovu

Okan

Olovnice koje smo koristili težile su između pola i jednog kilograma ugrize malih okana koji su nasrnuli na našu ješku. Uz odmjerenu kontru počinjemo izvlačenje srednjom brzinom. U fazi podizanja s dna važno je izvlačiti jednoličnom brzinom i polagano. U suprotnom bi mogli izgubiti one primjerke kojima se zbog nježne strukture usne šupljine usta lako razderu. Četiri se štapa blago savijaju. Pri podizanju opažamo lagane vibracije i na površini se polako pojavljuje čak devet prekrasnih

Ješkanje šaruna

okana. Ova je vrsta ribe veoma cijenjena. Prema riječima našeg vodiča mnoge španjolske barke često spuštaju u more udice upravo u ovoj zoni ne bi li je ulovili. Lov se nastavio tijekom čitavog dana. Toliko okana! U Laciju ih nazivaju „bokunima“, ali im je standardna veličina oko 400 – 500 grama. One od 200 grama odlučili smo puštati. Primjetili smo da im se, za razliku od nekih drugih vrsta, ne podiže riblji

Sitni pribor

Primjerci srednje veličine mjehur kad ih se izvuče na površinu, pa stoga, ne pretrpjevši unutrašnje ozljeda, brzo zaranjaju u dubinu. Smatram da ova ribolovna tehnika, ukoliko se ne obavlja strogo po zakonskim uvjetima u smislu očuvanja vrste, može biti pogubna kada se ovoliko primjeraka može izloviti u samo jednom danu. Naime, propisi kojima se regulira sporski ribolov na moru određuju ribolovcima veličinu i težinu ulova od najviše

Ješkanje s lignjicama

pet kilograma po ribolovcu.

Udarac iz dubine U jednom trenutku, negdje na pola izvlačenja, jedan je prijatelj osjetio snažan udarac - potez zmijačnjaka. Usporili smo izvlačenje da nam ne bi presjekao najlon svojim oštrim zubima. Izvlačenje je na sreću završilo uspješno i nakon nekoliko minuta ubacili smo ga u barku. Prekrasan primjerak u livreji boje srebra! Imao je preko dva metra i bio karakterističnog oblika koji podsjeća na oštricu sablje zbog čega ga u Italiji zovu sciabola. Uslijedili su i drugi ulovi – pridneni šaruni i dva mola. Sunce je već zalazilo, pa sam se htio okušati u lovu na pse volonje (Hexanchus griseus). Ovi se psi drže dna, a oblikom su vrlo nalik psima dadiljama (Ginglymostoma cirratum) kojima ovo područje obiluje. Na ovakvim pohodima, una-

toč mogućnosti lošeg ishoda, uputno je koristiti robusne predveze. Poučen iskustvom s drugih ribolovnih područja složio sam predvez od čelične sajle nosivosti 200 libri s udicama 10/1 naješkanima živim pridnenim šarunima. Cijeli sam

Ješka za psa volonju

Ješkanje srdelama bez repa

Lijep primjerak šaruna ulovljenog pri izvlačenju sistema sat iščekivao potez psa i ono uzbuđenje koje borba s njim nosi, ali nažalost to se nije dogodilo. Obećao sam sebi da ću se vratiti i iskušati se ponovo u ovoj tehnici. Samo se u lovu na veliki

plijen može osjetiti onaj istinski, pravi žar borbe. Sunce je tonulo u predivnim bojama i pratilo nas na povratku, pa iako smo najveći dio puta plovili po mraku, naš je Pursuit

Spoj prama i predveza preko tehnosfera od 9,5 metara, potpuno opremljen za ribolov i noćnu navigaciju, omogućavao ugodnu plovidbu unatoč studenom vjetru. Bio je to jedan uzbudljiv i uspješan dan, ne samo po ulovu, ne-

go i po prizorima delfina i bucnjeva po kojima je ovo područje poznato. Svakako, jedno s drugim činilo je izuzetno iskustvo kakvo bih poželio svakome od vas.

Zmijačnjak repaš (Lepidopus caudatus) kojemu se svidjela srdela u izvlačenju

Ribolov iz barke

LJUBAV NA prvi pogled

Zubatac je riba koja se uspješno lovi tijekom cijele godine, ali ga se u periodu od 15. travnja do 15. lipnja mora poštedjeti jer je tada u fazi mrijesta i na snazi je lovostaj. Za savjesne panulaše ne preostaje ništa drugo nego da pospreme panule u škafetin, a zubace mogu gledati jedino preko novina i slika. Baš me neki dan ulovila nostalgija pa sam listajući svoju arhivu „ zubaci„ naletio na par fotografija prvih zubataca što smo ih moj vrijedni kompanjon i ja ulovili. Ma tko mi je taj osmijeh mogao skinuti s lica. To je bila ljubav na prvi pogled. Ajme da me žena sada čuje! Napisao i snimio Tomislav Matulović

rije par godina sam se sasvim slučajno, a možda i ne, susreo s knjigom u kojoj se opisuje lov zubaca teškom panulom. Stranice su bile ispunjene fotografijama blještavo modro crvenih zubaca koji su me primamili da knjigu odmah i bez razmišljanja kupim i ne sluteći da će mi se život u ribolovnom smislu okrenuti za 180. Sjećam se kao i danas, užurbano hodajući gradom uspio sam prelistati nešto stranica i fotografskim pamćenjem zapamtiti sve karijese na zubima okrunjenih glava koje su vrebale iz blještavih stranica. Došavši doma u jednom sam je dahu pročitao. Zadihan i već vidno znojan, kao da sam upravo došao s riba, hodao sam po kući, a u ruci mi je nedostajao samo zubatac umjesto knjige. Taj tren sam bio na sto čuda. -Koje lipe ribe, koje pozicije, koji majstori od panule.- govorio sam naglas. - Ma koje lipe ribe love ovi meštri, a ja sam toliko daleko od svega toga... Pa što je to toliko mistično i tajanstve-

no u toj panuli a da nije opisano u knjizi, a da mene spriječi da ulovim svog prvog zubaca. S tim pitanjem i bez ikakvog odgovora smo ja kompanjo i ja tih dana krenuli u potragu za tim plemenitim sparidom kojemu niti jedna riba nije ravna. Nesvjesno i nekako brzopleto krenuli smo u prezentaciju svojih ribolovnih vještina misleći da ćemo s jednom pročitanom knjigom ući u ravnopravni okršaj sa zubacima. Nakon jako kratkog vremena smo se našli u gadnim problemima kada smo se onako usput podsjetili da nije za bezveze zubatac dobio ime car o rib. Kada danas pogledam unazad vidim da smo uložili dosta truda kako bi ulovili svog prvog cara. Vjerujte mi, isplatilo se.

Upornost Nakon nekoliko dana taktičke pripreme odlazimo rano ujutro, za nas onda vrlo rano, u podvelebitski kraj. To nam je bio relativno poznat teren za dotadašnje žrtve kao što su lignje, brancini, ušate, iglice, šaruni, arbuni i ostalo šaroli-

Na jutarnjem suncu

Na pajolama

ko društvo, ali nikako za zubace koji su tu bili oduvijek i kojih će uvijek biti budemo li se ponašali kao savjesni lovci. U rano jutro, taman pred svitanje, stižemo do kaića kojeg mi je ćaća držao nedaleko Paškog mosta. Kaić, nedavno pomlađena, friško opiturana i iskoperana Elanova pasarica nas onako blijedo i u čudu gleda i samo što ne progovara: – A što se vama dogodilo? Što ste se uzdihali? Koji vas vrag vata da ste tako poblidili? Ne bi nas to ni pitala da zna da smo smrtno ozbiljni i da ovaj

Punte koje kriju careve

put šali nema mjesta. Organizirano i junački u kaić ubacujemo svu raspoloživu ratnu spremu. A tada smo se imali, hvala Bogu, s čime pohvaliti. Dvije varalice za panulanje lignji, oprara u koju ni oko od zubaca ne bi ušlo, škrinja s dvije kockice leda, glanc novi suncobran da nas štiti kako ne bismo izgorili i panula s friško otisnutom cijenom, jučer kupljena u ribolovnoj trgovini. E to zadnje mi je sada kada se sjetim najkomičnije. Gurnemo se od kraja i sa svjetski poznatom markom, pentom Tomos 4

upuštamo se u avanturu života – lovu zubaca. Sada kada s podsmjehom gledam na taj dan ne mogu vjerovati da smo bili toliko naivni misleći da će zubaci sami od sebe skakati u brod ako im provučemo lignju pola metra iznad dna kako je opisano u onoj knjizi. Da sam možda pažljivije čitao sve što je napisano možda bih uvidio da je tu bilo opisano još mnogo stvari koje se trebaju savladati da bi se prevarilo tako plemenitu ribu. Poznavajući teren, toga smo dana lako došli do ješke.

S ulovljenih pet – šest liganja pred samo svitanje na Rapalu dočekali smo sunce koje je lagano izvirivalo preko Velebita. Bilo je vrijeme za povući panulu.

Kaić, nedavno pomlađena, friško opiturana i iskoperana Elanova pasarica nas onako blijedo i u čudu gleda i samo što ne progovara: – A što se vama dogodilo? Što ste se uzdihali? Koji vas vrag vata da ste tako poblidili? Lignje je trebalo žive prebaciti dvije nautičke milje južnije na poziciju za panulu. To smo napravili uz pomoć dvije - tri kante od boje koje su, koliko se i danas može primijetiti, jedno od najraširenijih ribolovnih pomagala na ovim prostorima.

Lignje - frigane na kolutiće

Ješka No1

Dolaskom na poziciju trebalo je naješkati lignju na samo nama poznat način. Majko mila, gledam one lignje u kanti kako su prave i ne mogu vjerovati da se kompanjon namjerio upravo na onu najveću. A što ću mu reći? Ma neka je arma, ali kad bi samo

Punta pod mostom

znao da sam baš tu veliku već vidio kako se friga na kolutiće. Nije bio nimalo ugodan prizor gledati kako se jadnica koprca dok je ovaj s rampinom probija pored čela. Penta je već dovukla kaić do pozicije, a panula se lagano kao i kod pravih vrsnih panulaša otkotrljala u more. - Tuk-tuk-tuk – trrrrrukkkk! – Začulo se kada su olovnice dotakle dno i uletjele u jedan od najvećih zadjeva u mom mladom ribarskom životu. Sve stranice one knjige o zubacima zajedno s fotografijama i opisima ponuđenih

Punta pod Forticom

liganja na udicama trenutno su pale u vodu. Nema druge, treba ih ponovno napisati, ali ovaj put vlastoručno. - Aaa joj... Koji krvnički zadiv. – kuka kompanjon. Ipak, nakon par minuta uspijevamo iščupati naše udice iz ralja divljeg podmorja. Gledamo po stijenama divlje prirode što nas okružuje. Svi koji su ikad u blizini Paškog mosta povukli panulu, znat će o čemu pričam. Tamo su vam stijene okrenute naopako, a u moru je situacija još gora. Došao je red na mene. Ješkam lignju, a ona ješka mene da

Punta pod mostom

je ubacim u najlon, odnesem doma, pofrigam na kolutiće

i završim tu priču na najbolji mogući način. Spuštam je u more i ponovo čujem zvuk olovnica kako lupaju po dnu tik-tuktt-kukt, ali bez onog tvrdog trtrtrttrkk. - Uh koje olakšanje. Nismo uletili u zadiv! - slavodobitnički uzvikujem. Podižem panulu lagano par metara gore i uspijevamo propanulati svega pedesetak metara terena do sljedećeg zadiva. Vidno iznerviran bubnem nogom po bandi broda, onako više radi dojma. Ma predivno, ali što je tu je. Nije bilo velike nervoze, barem smo se pravili da je nema jer je u knjigama pisalo da se pravi panulaši ne smiju nervirati jer tako ribu sigurno neće ćapati. Tako smo mi taj dan bez imalo nervoze još tih par preostalih liganja pozabijali po stijenama i lagano pognutih ramena napustili mjesto nemilog događaja.

Stanje uma Tajna uspjeha je u guštu koji je svojevrsno stanje uma koje je općenito u ribolovu, a pogotovo u panuli za zubaca, uhvatila se riba ili ne. Malo je zeznuto to dočarati nekome tko nije proveo šest – sedam sati panulajući na nekoj poziciji u potrazi za zubacem, a da ga niti u par prethodnih pohoda nije ulovio.

Gledamo po stijenama divlje prirode što nas okružuje. Svi koji su ikad u blizini Paškog mosta povukli panulu, znat će o čemu pričam. Tamo su vam stijene okrenute naopako, a u moru je situacija još gora. Svaka ura od panule prolazi u posebnom guštu i napetom iščekivanju griza. Hoću reći, bit panule nije u tome koliko dobro vučemo panulu, nego koliko smo sigurni da je dobro vučemo na pravoj poziciji. Hoće li zubatac zagristi, to ipak moramo prepustiti njemu.

Dva cara

Kada se zubac ne ulovi, onda se uglavnom pitamo u čemu griješimo. Je li nam je predvez previše kratak, je li 0.9 mm predebeli najlon za zubaca, smeta li mu buka motora pa neće zagristi i tko zna što još ne. U počecima panule smo se i mi često pitali što im je kada ne grizu. Došli smo do zaključka da nije baš svaki dan stvoren za zubaca i da se oko toga ne treba puno zamarati jer bit će dana, a bit će i zubataca. Uglavnom, kod ovakve tehnike nema mjesta nervozi ako se riba ne ulovi ili ako vam veći zubac potrga najlon, ispravi rampin ili ispadne s udice odmah nadohvat oprare. A zašto? Zato što nervozu riba osjeti preko najlona i ne bi ju uhvatio da si ne znam tko. Ovo zadnje je nešto vezano za stanje uma, barem u mojoj glavi. O ovome bi neki psiholog napisao najmanje tri rada, a meni ne preostaje ništa drugo nego ići ćapat zubaca.

Trening Lude, zbunjene, zaluđene slikama zubaca, nitko nas nije mogao zaustaviti da se ne pojavimo i šesti put za redom na istoj poziciji s istim ciljem.

Pao je još jedan

Provući panulu tako elegantno u nadi ga će se kakav zubatac zaljubiti u lignju, dati joj konačni poljubac i time obradovati ova dva ribolovca izgubljena između gušta i želje. Razbacujući se tako lignjama srećemo uz bandu kaića dva vrsna, tada nama neznana meštra od panule, Antu i petnaestak godina mlađeg kompanjona Mira. Svaki u svom kaiću lagano pretražuju teren viškom panulom. Po gardu se dalo vidjeti da ljudi znaju što rade. U jednom nam trenutku, točno kada smo se mimoišli, Ante dovikne: – Alo dečki, usporite malo, letite, letite... Uh, sto mu muka! A što mu to znači? Pa nećemo valjda na mjestu panulat? Ajde poslušat ćemo ga, pa što bilo da bilo.

To se čekalo

Upravo kad smo se ušaltali, s druge bande nam isti meštar dovikuje: - Loša struja dečki. -Ma sad bi se ubija. - vičem ja u sebi. Što mu to znači loša struja? Dao bih sve da znam što je mislio, ali mi je neugodno pitati. Osramotit ćemo se. Bolje je biti tiho, sigurno ćemo ispasti pametniji. Taj dan ribolov je bio pravi promašaj. Nismo, hvala Bogu, ništa ulovili, kao što nismo ni lignje donijeli doma. Ali smo zato zaboravili suncobran bez kojega toga dana nije bilo uputno zadržavati se na otvorenom. Vrhunac je ipak bio kada sam htio popipati penticu da vidim da li se pregrijala pa me stresla svjećica. To trenutno vraća izgubljenu koncentraciju. U povratku smo na pola puta do doma stali u kafić. Rashlađeni ledenim napicima u našem carstvu hladovine ugledamo dva poznata lica. Ma to su ti ovi meštri što smo ih sreli na moru. Zovemo ih na piće željni informacija. Kao pravi fair-play igrači sjeli su s nama za stol i razmjena

iskustva je počela pri čemu su uglavnom oni nama pričali o čemu se tu radi. Nakon pola sata razgovora skužili smo da smo višku panulu vukli kao da vozimo Ferrari, a loša struja značila je kontra-kurenat koji je smrtni neprijatelj nama panulašima. Kao potvrdu svega Miro se pohvalio ulovom. Došavši do auta imali smo što vidjeti. Iz jacere je provirila glavina neke zubačine, za nas enormno velike beštije s kojom smo se užasnuti pozdravili i otišli doma.

Ljubavni ugriz Nakon par dana sredio sam četvorotaktnu penticu koju i dan danas koristim. Panulu smo skrojili po preporuci meštra od panule. Napravili smo bazen za živu ješku i naoružali se do zuba udicama, dvokukama, trokukama, oprarom, kučmom, konopima, akumulatorima i svime što bi nam moglo zatrebati jer nije bilo više mjesta pogreškama. Vrijeme je da lov počne. Na lignje smo krenuli dan prije. Cijela noć

je bila u bonaci, a lignje su se pod feralom i zvjezdanim nebom lovile odlično. Čak smo i ponijeli radio da guštamo “ka prasci”. Jutro je osvanulo s preko dvadesetak liganja u bazenu. Kada smo krenuli na panulu, više mi se nisu motali frigani kolutići po glavi nego samo zubata stvorenja koja treba nadmudriti pošto-poto.

Prolazimo lagano već odavno poznati rub u moru na nekih trideset metara dubine. Nakon nekoliko metara mi nešto počne tući po najlonu. Prvo što sam pomislio je da mi je najlon pošao pod pentu, ali u istoj sekundi kontriram i počinjem se boriti. Sve je bilo na kocki. Kući nismo smjeli doći bez ribe. Poznanici su nas već lagano

otpisali kao ribolovce, a žene su počele sumnjati u vjerodostojnost naših ribolovnih izlazaka. - A biće vi i ne idete na ribe... – govorila bi mi moja. - Ili na ribe, ali samo koje? Biće na Pažanke... Smireno kao iskusni panulaši armamo lignju (kako i ne bi kada nam je to bila tko zna koja po redu) i puštamo je u more s posljednjim instrukcijama što joj je činiti. Prolazimo lagano već odavno poznati rub u moru na nekih trideset metara dubine. Nakon nekoliko metara mi nešto počne tući po najlonu. Prvo što sam pomislio je da mi je najlon pošao pod pentu, ali u istoj sekundi kontriram i počinjem se boriti. Da li je to moguće? Borim se s ribom, a ne sa stijenama okrenutima naopako! U nevjerici dovlačimo zubaca do površine i ubacujemo ga u brod. Ajme majko, koja sreća, koje slavlje! Ja mislim da su nas čuli do Ličko-senjske županije koliko smo urlikali. Ubacujemo zubaca u škrinjicu s dvije kocke

leda i nastavljamo panulu. Nakon samo nekoliko metara, tuptuptup... Kompanjon stručno daje kontru bez ikakvog upozorenja i drugi je zubatac u brodu nakon nepunih pola sata panule. Ovaj put me od sreće skoro srce izdalo. Dva puta smo se pogledali i bez puno priče pokupili lignje u vrećicu i ubacili ih u jaceru zajedno s ribama. Elanovoj pasarici smo vratili smiješak na lice i ona je sad glisirala po kanalu pune tri milje na sat, pravac doma. Iz jacere su virile dvije repine. Ma dao sam im onako, odoka 3 - 4 kile svakome, a ispostavilo se kasnije da zajedno imaju 4. Ma nema veze, za mene su to dva najveća i najljepša zubaca što smo ih ikad ulovili.

Nakon samo nekoliko metara, tuptuptup... Kompanjon stručno daje kontru bez ikakvog upozorenja i drugi je zubatac u brodu nakon nepunih pola sata panule. Ovaj put me od sreće skoro srce izdalo To su bili moji prvi zubaci i oni se nikad ne zaboravljaju, kakvi bili da bili. To vam je nešto slično kao i prva ljubav, samo po ribarski. Doma smo došli kao neki ratni heroji. A kako i ne bismo kada smo prošli

Ove čekaju u redu

Idemo doma

obuku nalik na navy seals. Kasnije smo ih na nekog sveca izgradelali u društvu najbližih i prepričali ovu pričicu istim žarom kao što je sada pričam. Nakon nekog vremena čuo sam da su se neki žalili da smo jednog slabo ispekli, a da je drugi bio malo bljutav. E, da oni znaju da su meni ta dva bila najdraža, možda mi ne bi ni riječ rekli.

Tehnika Da ne bi ostalo sve na ljubavnoj pričici, da napišem nešto

o samoj konstrukciji panule za zubaca koju danas vrlo uspješno koristim. Iako mnogi brkaju panulu za zubaca s panulom za gofa, razlika postoji i velika je. Za lov gofa panula se vuče uglavnom u pola dna ili bliže dnu, što nije slučaj sa zubacima koje uglavnom tražimo uz samo dno. Panula za gofa je ipak sastavljena od nešto deblje osnove 1,2 mm i poželjne debljine predveza 1,0 mm, dok bi za zubace predvez, s obzirom na godišnje doba i dubinu na kojoj vučemo panulu, trebao biti od 0,60 – 0,90 mm. Mnogi panulaši koriste fluorokarbon za predveze, ali iz iskustva mnogih to nije presudna stvar u lovu zubaca jer njega uglavnom debljina najlona ne smeta. Presudna stvar kod svakog uspješnog ribolova je znati na kojim se pozicijama zadržavaju zubaci i na kojoj dubini bi ih u datom momentu trebalo tražiti. Kao što svi znamo, to je raspon od 15 – 80 metara dubine dokle može doseći super teška panula. Koliko god svaki panulaš hvalio svoju panulu sve se uglavnom svodi na isto. Olovate panulu

na način da prije samog završetka stvori ‘trbuh’ koji vas pravovremeno upozorava na blizinu dna i na taj način čuva ješku od zapinjanja. Puno je varijacija na temu viške panule. Moja najdraža verzija je ona Marinka Županovića, a to je srednje teška panula sa 109 olovnica, u mom slučaju od 4 grama poredanih u početku gušće s postupnim širenjem razmaka olovnica prema kraju panule. Takva panula s težinom od 450 grama idealna je za lov na dubinama od 20 – 35 metara. To su ipak dubine na kojima se zubaci najčešće love, izuzev zime kada ih treba potražiti dublje. Optimalna dužina predveza je 12 metara, a može varirati od 8 – 15, zavisno o težini terena kojeg pokušavamo savladati i o kurentu koji duže predveze zna zamotati. Ovo se odnosi na lov iz ruke što mnogi preferiraju jer za uloviti zubaca u pokretu, potrebno je konstantno pratiti teren neprestanim dizanjem i spuštanjem panule i to onako kako traži teren. I za kraj, brzina povlačenja panule u idealnim uvjetima i po mom guštu iznosi 0,7 čvorova.

Vijesti

Savagearovi silikonci

avagear silikonci se mogu nabaviti u pet modela - Minnow s ugrađenom udicom i ugrađenom svjetlećom perlom u repu, veličina 7 cm – 6 g; 8,5 cm – 12 g; 10 cm – 20 g i LB Minnow silikonac bez ugrađene udice namijenjen montažama na jigg glave i ugrađenom svjetlećom perlom u repu, veličina 8,5 i 10 cm. Model Dying Minnow je silikonac koji imitira umiruću ribicu, namijenjen montažama s worm i jigg udicama, veličine 10 i 13 cm. Canibal Shad je silikonac namijenjen montažama na jigg glave, veličina 6, 8, 10, 12,5 i 15 centimetara. Sandeel je imita-

Tiagra I.G.F.A.

cija pješčane jeguljice, a u paketu se nalaze dva tijela i jedna realistična jigg glava dužine 12,5 cm. Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

AKCIJ A -25%

iagra I.G.F.A. struna posebno je razvijena za ribolov na moru, točnije big game. Posjeduje nevjerojatnu otpornost na p ov r š i ns ka oštećenja i istovremeno ima malu rastezljivost i memoriju. Pakira se na kalemovima koji kapacitetom odgovaraju nekoj od multirola serije TLD ili Tiagra. Ne samo da dobivate vrhunski najlon, već nema nepotrebnog bacanja. Može se kupiti u ocean blue plavoj boji.

Lignjice Offshore Anglers

učinska je panula u punom jeku. Za brodovima se povlači doslovno sve što se može zamisliti, no na sreću ne uspjevaju svi uloviti sve što žele. Ipak, postoje varalice kojima je nemoguće odoljeti. Offshore Anglers lignjice za pučinsku panulu naprosto su neodoljive svim pučinskim predatorima. Vrlo realistična izvedba uz savršeno izbalansiranu mekoću silikona ove varalice postavljaju u sam vrh Informacije varaličarskih postignuća. Pored pučinskih grabljivica, ovim se ŠKORPION DNC varalicama uz pravilnu montažu 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 vrlo uspješno mogu loviti i zubaTelefon 01 / 2322 - 515 ci.

10KilosSurf i 15KilosSurf

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

eđu surf štapovima svjetski poznatog branda Lineaeffe štapovi 10KilosSurf i 15KilosSurf zauzimaju posebno mjesto. Riječ je o štapovima najnovije generacije kod kojih je pri formiranju blanka korištena cija i akciju 200 graposebna S-curves tehnologija. ma. Sklopljen je dug Time ti štapovi postaju praktički 154 centimetra i težak neslomljivi što deklarativni nat462 grama. Ovaj model pis Unbrekable samo potvrđuje. može podići teret od 15 10KilosSurf ima akciju od 80 kilograma. Uz pravilno grama. Dug je 3,90 metara, a rukovanje i odgovarajumože podići uteg od 10 kiloće olovno otežanje, daljine grama. Maloprodajna ciizbačaja preko 150 metara jena ovog modela je 481 s ovim štapom postaju lako kunu. dostižne. Cijena 15Kilos Surf 15Kilos Surf je dug štapa u maloprodaji iznosi 532 4,20, ima šest sekkune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ribolov iz barke

NIKOLINI

kapitalni brancini Napisao i snimio Boris Bulić

ulovima Nikole Šutije iz benkovačke Sipe već ste više puta imali priliku čitati na našim stranicama. Ovaj pasionirani panulaš provodi doslovno svaki slobodni trenutak u ribolovu pri čemu su rezultati više nego opipljivi. Kao i većini ribolovno orijentiranih benkovčana, omiljena mu je destinacija Karinsko i Novigradsko more.

Brakička jezera A Karinsko i Novigradsko more

su specifični po mnogočemu. Ono što ih čini posebno drukčijim od ostalih mora je vrlo nizak salinitet. Naime, zbog tipične zaljevske zatvorenosti te ušća rijeka Karišnice i Zrmanje, Karinsko i Novigradsko more su zapravo dva brakička jezera s neprekinutim pridnenim slojem mora. Iz tog razloga ovdje nalazimo zanimljiv spoj morskih vrsta koje ne podnose slatku vodu i vrsta koje preferiraju život u bočatom moru. Iako se u oba mora može loviti svim poznatim tehnikama, Nikola se specijalizirao samo za jednu – panulu. Bez obzira na

Samo što nije…

10 kilograma

Iglice lovi na gavuna

Evo ga, vidi se!

doba godine i vrstu ribe koju lovi panulu slaže uvijek na isti način. Razlog? Njegov sistem je provjeren i vraški dobro lovi!

Osnovna montaža Nikolina panula je jednostavne konstrukcije. Osnova je najlonska, promjera Ø 0,70 milimetara, na koju se preko zogulina s kopčom nastavlja fluorokarbonski predvez promjera Ø 0,60 milimetara, dug dva metra. Na kraju predveza se nalaze tri udice od kojih su posljednje dvije trokuke. Otežanje na panuli čini klizna olovnica teška od 60 do 80 grama. Olovnica je navučena na osnovu, a poziciju joj određuje gumeni stoper. Dok je panula u moru na 50 do 60 metara iza broda, olovnica se nalazi desetak metara daleko od zogulina. Ješka je u pravilu živa iglica koju Nikola arma uobičajenim postupkom – prva udica u kombinaciji s komadićem bužira ide u kljun, dok se ostale raspoređuju po tijelu. Važno je naglasiti da Nikola u pravilu koristi velike iglice s kojima go-

9,60 kilograma tovo uvijek ostvari i velike ulove. Zbog specifičnosti uvjeta koje vladaju u Karinskom moru, Nikola iglice lovi plovkom na živog gavuna. Ponekad prođe i više sati u čekanju, no Nikola

nikada ne odustaje. Vremenski uvjeti mu jednako tako ne smetaju. Kada je bura Nikola se da samo malo više u zavjetrinu uz kraj. Karinsko je more plitko s prosječnom dubinom od desetak metara tako da Nikola svoju panulu uz minimalan gas provlači doslovno po sredini mora na nekih pet metara dubine. To je u tim uvjetima idealno jer bez obzira na dubinu na kojoj se brancini nalazili panula ne može proći nezapaženo.

Po buri najveći Nikola se rijetko kada vrati doma bez ulova, a njegovi ulovi…

Ulov s Kupa Karinskog i Novigradskog mora 2009.

Sve je spremno

To su ribe od najmanje dva, tri pa sve do trideset kilograma, koliko je težila posljednja lica koju je nasukao. Pitali smo ga u čemu je tajna. - Nemam ja nikakvih tajni. Stalno sam na moru i zato ulovim. Ljudi dođu pa love sat-dva vremena i kad vide da nisu ništa ulovili okrenu se i odu kući. A da su ostali možda bi im se posrećilo već u idućih pet minuta. Moj je pribor jednostavan, sličan većini ostalih kojima se ovdje lovi. Jedino zbog čega sam u prednosti nad nekim drugim panulašima je to što imam sonder zahvaljujući kojem ne gubim iglice u povlačenju. Karinsko

Oko 6 kilograma

Ulove čuva u staroj pouzdanoj čuvarici

Pred spuštanje

more ima nekoliko pličina koje zahvaljujući sonderu uspješno izbjegavam. Nikola ima i svoju kolekciju varalica, uglavnom wobblera koje povlači jedino u ljutoj potrebi kad se iglice ne daju prevariti. Naravno, kao i svuda, tako i u njegovoj kolekciji postoje varalice za ribe i varalice za ljude. - Evo, ovu sam masno platio, gotovo 200 kuna, a na nju nikada ništa nisam ulovio. Vukao sam je na sve moguće načine, ali bez ikakvih rezultata. A činila mi se prava… - žali se Nikola.

- No zato je ova jako dobra – pokazuje Nikola Princess Mariu, punu ožiljaka i deformiranih udica od zamaranja. - Na nju idu i brancini i lice i palamide… I dok su se na Velebitu gomilali oblaci pred škuru buru, Nikola je po tko zna koji puta okrenuo provom prema rtu Vozarici i Ždrilu povlačeći svoju iglicu preko pola metra dugu i potpuno ignorirajući prve refule. - Nikola bura je… - Nema veze… Sad se love najveći…

Vijesti

Rezanci Delande Arashi

a sve situacije u kojima glavnu riječ vode sve popularniji ‘rezanci’, Delande Arashi su savršen izbor. Bogata paleta boja veličina i oblika ne može ostaviti ravnodušnima niti jednog ljubitelja panule, baš kao ni pučinske predatore kojima je ovakav oblik varalica prvenstveno namijenjen. Naravno, pored palamida, luceva, albakora i ostalih lutalica, Delande Arashi su primjenjivi i u panuli brancina. Samo ih je potrebno naoružati udicama,

montirati na panulu i provući samo vama znanim poštama. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Sajlice by Trabucco

oćni je ribolov poseban po mnogočemu, no većini obalnih udičara takvi podvizi ostaju u sjećanju po pregrizenim predvezima. Da bi izbjegli takve n e u go d n ost i , a poboljšali svoje ribolovne rezultate, krajeve predveza treba samo naoružati sajlicama. Trabucove sajlice su dostupne u tri veličine – 0,221, 0,252 i 0307 milimetara, a u stanju su izdržati pritisak zubala i najokorijelijeg ugora. Posebno je zanimljivo što su odjevene u crveni silikon što povećava atraktivnost. Pakirane su na kalemima od 10 me-

tara. U maloprodaji koštaju tek 20,37 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Fluorokarbon Quattron

Hybrid by Yo-Zuri

Fluorokarbon je odavno imperativ u morskom ribolovu. Budući da Quantum sl i je d i t re n d ove i prati zahtjeve svojih potrošača, na tržištu su se pojavili novi fluorokarbonski predvezi u duljini od 50 metara. Izrazito su otporni na habanje i abraziju, a u moru su potpuno nevidljivi. Izvrsno drže na čvoru, a istezljivost im je minimalna. Fluorokarbon Quattron dostupan je u promjerima od 0.20, 0,22, 0,25, 0,30, 0,35, 0,40 milimetara po cijeni od 37 do 95 kuna s obzirom na promjer.

S Dalekog nam istoka stiže još jedan novitet. Riječ je o novoj struni, kombinaciji klasičnog monofila i fluorokarbona. Struna se zove Hybrid budući da je za jezgru korišten monofil vrhunskih performansi, a za oblogu jednako kvalitetan fluorokarbon. Kombinacijom ovih materijala dobiven je Hybrid Yo-Zuri izrazito otporan na abraziju pri čemu je postignuta maksimalna nosivost uz gotovo potpunu nevidljivost. U ponudi su dvije verzije iste strune – potpuno prozirna Clear Ultra Soft i ‘obična’ zelena Camo Green u promjerima od 0,235 do 0,573

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

milimetara. Posebno je zanimljivo što je Hybrid dostupan u pakiranju od 252 metra pri čemu cijena za promjer od 0,235 iznosi 90 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 | E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Mark i ElitE sErijE

Od sada i na hrvatskOm jeziku!

vrhunski 5” solarmax™ ekran rezolucije 480x480 pixela, legendarni LOWranCe fishfinder i GPs ploter sa integriranom antenom po cijeni od 5 099, 00 kn cine elite-5 najboljom ponudom na tržištu. 5” monokromatski ekran rezolucije 480x480 pixela + premium opcije poput trackBack™ i cijena od 1 899, 00 kn cine mark 5x idealnim izborom. za više informacija pogledajte na www.meridianprojekt.com

MERIDIAN PROJEKT

Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Dubrovnik SvetAC d.o.o. 020/357 017 | Hvar BOLtANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula eGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOtOMAR MILetIĆ teDI 052/851 194 Marina BOLtANO d.o.o. 021/889 023 | Murter MeHANIC-NAutIC d.o.o. 022/434 763 | Novigrad MARSeRvIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOtO-NAutIKA d.o.o. 031/283 683 | Ploče ReFuL 020/670 767 | Pula NAvIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; euNICe 052/570 203 | Rijeka GuMI CeNtAR d.o.o. 051/623 079; eLeKtRO SeRvIS vANJA 051/244 656 | Rogoznica BOLtANO PJ FRAPA 091 480 1005 | Split BOLtANO d.o.o. 021/398 577; ANtARtIKA d.o.o. 098/822 322 | Šibenik KIMeR d.o.o. 022/212 118 | umag ALMI d.o.o. 052/741 065 | vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | vodice FReD BOBeK d.o.o. 022/443 300 | Zadar RIZ-IteA commerce d.o.o. 023/305 777; SeRvIS BRODSKe eLeKtRONIKe MARIO 091/5035 115 | Zagreb ŠKORPION DNC d.o.o. 01/2322 515; PReDAtOR 01/3817 890; NAutIKA StORe 01/3820 115; SIBeG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINe d.o.o 01/2040 560; SvIBeN MARINe d.o.o. 01/3435 880; IN MARINe d.o.o. 01/3664 257; Cv SISteMI d.o.o. 01/2395 774; ReFuL MARINe d.o.o. 098/319 265

Ribolovni feljton

BIŠEVO -

tajanstveni otok spilja II. dio Napisao Neven Šerić, snimili Andrej Crček, Mladen Katavić, Alen Soldo, Vladimir Stipčević, Neven Šerić, Gideon arhiva

iševo je otok čija obala i podmorje ima mnoštvo l i ca . P r i l i ko m prvog susreta s Biševom najupečatljiviji dojam ostavljaju spilje, među kojima je najpoznatija Modra spilja. Ljepota Modre spilje često se uspoređuje s Grotta azzurra na Kapriju u Italiji. Modra spilja se nalazi na sjevernoj obali otoka, a u ljetnim mjesecima lako se nalazi po brodicama koje sidre neposredno pred ulazom. Ulaz u spilju je u sezoni organiziran turističkim brodicama te manjim pomoćnim brodicama i pneumatskim čamcima s niskim konzolama. Pred ulazom u spilju se naplaćuju ulaznice, a ljeti se ne dopušta plivanje ili zaron u spilju s vanjske strane. Stalna gužva

Pred ulazom u modru spilju

brodica koje ovamo dovoze turiste iz Komiže ljeti posjet spilji ne čini osobitim. Za potpuni doživljaj najbolje je uploviti u proljeće ili kasnu jesen. Tada more udarajući o stijene spilje stvara posebnu glazbenu rapsodiju. Uplovljavanje barkom u spilju kroz mračan tunel kada u njoj nema nikoga izaziva nelagodu i strahopoštovanje. Kao da se radi o boravištu nekog mitskog bića. Doživljaj je poseban i izniman, pogotovo ukoliko je to prvi posjet ovom prirodnom fenomenu. Vanjsko svjetlo u spilju prodire kroz široki podvodni otvor koji se pruža nekoliko metara široko. Na tom mjestu se jednostavno u spilju može uroniti izvana, zaronom pod stijenom koja je tek koji metar uronjena u more. Veliki podvodni otvor je širok desetak

metara, a na tom mjestu dubina je 18 metara. Zbog velikog otvora svjetlosne refleksije se miješaju u različitim nijansama stvarajući za sunčana vremena jedinstvenu neobičnu rapsodiju boja u spilji. Ulaz kroz koji se u spilju uplovljava brodicom je zavučen iza visoke stijene pod kojom se nalazi podvodni ulaz. Trokutasti ulaz je umjetno otvoren eksplozivom 1884. godine. Uski prolaz koji je tu nekada bio nije imao ni širine ni visine da bi se i najmanja brodica uvukla unutra. Od otvaranja ulaza u spilju na Biševu se spominje riječ turizam. Pri uplovljavanju kroz ulaz se treba sagnuti. U unutrašnjost vodi desetak metara dug tunel. Tunel vodi i nad podmorskim pragom koji se pruža kao kakav podmorski slavoluk. Na tom

mjestu tunel zakreće desno u glavnu dvoranu spilje. U glavnoj dvorani spilje svod je desetak metara nad morem, a širina dvorane je petnaestak metara, tako da u njoj mogu kružiti dvije do tri brodice istovremeno. Krivudavost unutrašnjosti centralne dvorane spilje koncentrira odbljeske danje svjetlosti prema središnjem dijelu. Sva tijela uronjena u more tirkizno plave boje obasjavaju nestvarnim nijansama refleksije svjetlosti s morskog dna. U preljevima boja, ovisno o dobu dana i kutu loma svjetlosti, more u spilji ponekad ima boju tekućeg, rastopljenog srebra. Spilju

Iz Modre spilje

Biševska luka

U spilji Medvidina su davno otkrili prvi biševski ribari. Njena je unutrašnjost tada bila nepristupačna brodicom zbog niskog i uskog otvora. Samo najhrabriji su unutra uronjavali s vanjske strane. Brzo su bježali prestrašeni čudnim zvukovima, vjerujući da u spilji obitavaju nestvarna morska božanstva i vile. Neobičnim zvukovima iz unutrašnjosti spilje i legendama koje su na tome ispričane objašnjavalo se mnoge tajanstvene nestanke ribara, kada se ne bi vratili s ribarenja. More oko Biševa oduvijek je hranilo otočno stanovništvo ali

Biševo

je redovito uzimalo i danak. To se smatralo cijenom koju treba platiti za život otoka. Jer čak i u razdoblju potpune izoliranosti otoka, tijekom pomorskih blokada u prvim godinama Domovinskog rata, kada je flota Jugoslavenske ratne mornarice bila stacionirana u akvatoriju otoka Visa, Biševo je živjelo svoj život u izolaciji, u posebnoj vremenskoj dimenziji. More i škrta zemlja i tada su prehranili malobrojno stanovništvo otoka. Ribičima skrećemo pažnju na uži akvatorij oko spilje. Zbog mnoštva brodica koje se tu za-

U dubini Medvidine spilje državaju i otpadaka hrane koji završavaju u moru, upravo ovdje je jedna od boljih ribičkih pošta. Stalno prisustvo ljudi

prepreka je i korištenju nedopuštenih ribolovnih alata i krivolovu. Tako se u svakom slučaju na ovoj poziciji isplati okuša-

Biševo, sjeverna obala ti sreću. Više pozicija na obali je praktično za noćni lov srednjim odmetom. Od ostalih spilja na Biševu najpoznatija je Medvidina spilja.

Da bi se pronašao uski i visoki ulaz treba ploviti pod istočnom obalom Biševa. Otvor je gotovo okomit, tridesetak metara visok procjep u obalnoj klisuri.

Susret s komarčom u podmorju Biševa

Medvidina spilja se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka, u blizini rta Biskup. U spilju se do kraja može uploviti manjim brodicama. Unutrašnjost spilje se sastoji od glavne prostrane dvorane i niskog zavojitog hodnika koji nakon sedamdesetak metara završava malenim žalom na kojem se prije više desetaka godina redovito moglo zateći morsku medvjedicu koju su istrijebili ribari. Unutrašnjost spilje je mračna jer se unutra probija tek slaba dnevna svjetlost iz otvora. Nema refleksija svjetlosti iz podmorja, a ni na svodu nema nikakvih otvora.

Pored Modre i Medvidine, na Biševu postoji još osam manjih i većih spilja. Atrakcija je otkriti ih uzobalnom plovidbom. U većinu tih spilja se moguće zavući plivajući, a u neke i manjom brodicom. Po spiljama je Biševo i dobilo ime - L ‘ísola dei busi (otok rupa, na latinskoj osnovi). Ljepote i pristupačnost obala Biševa se otkrivaju tek kada se do otoka doplovi. Promatrano s mora, Biševo ostavlja dojam strmog i nepristupačnog otoka. Uvale – sidrišta su skrivene uzduž zapadne obale otoka te na jugoistočnom dijelu otoka. Za noćenje na sidru, uz bočni

Zaštićeni puž bačvaš u podmorju Biševa

privez za obalu, za lijepa vremena su pogodne uvale na zapadnoj obali otoka. U slučaju promjene vremenskih prilika i pojave sivih oblaka na zapadnom obzorju treba požuriti prema Visu. U ovim pješčanim uvalama je za iznenadna nevremena nastradalo mnogo brodova. Do uvala se stiže kada se oplovi sjeverozapadni otočni rt Pernikoza. Taj dio akvatorija je i odlično ribolovno područje, već od hridi koja viri iz mora kod rta. Pozicija je to na kojoj rade kantari, fratri i zubaci, a noću kavale i škarpine. Preporučuju se čelični predvezi jer je na ovome rtu noću moguć i ulov velikog ugora i murine. Oko te hridi je dobra pozicija i za panulu, ali samo rano ujutro. Kada se digne sunce tuda učestalo plove turistički brodovi koji prevoze izletnike iz Komiže do Biševske luke. Na ovoj strani otoka najveće i najljepše su

Pred spiljom Medvidina

Neobični rasjedi u podmorju Biševa

Pred ulazom u Medvidinu spilju

Igra svjetla i sjene u Modroj spilji

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

Prema izlazu iz Medvidine spilje

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 1 90 659 81 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Ulaz u Modru spilju pješčane uvale Salbunara i Biševska luka. Salbunara, manja uvala, je staro ribarsko naselje sa nekoliko kuća u kojima je moguće dobiti turistički smještaj. Naravno, ne u vrhuncu turističke sezone. Kapaciteti su za taj period uvijek zakupljeni unaprijed. U dnu veće uvale, Biševske luke, krije se

malo otočno mjesto Porat. Prekrasna pješčana plaža ljeti je prepuna turista, onih koji borave na Biševu i onih koje ovamo dovoze turistički brodovi iz Komiže na jednodnevni izlet. Pomorsko meteorološki uvjeti u akvatoriju Biševa vrlo su promjenjivi. More koje oplakuje otok zrcali se u bonaci tijekom ljetnih i

jesenjih izlazaka sunca. Zimi i u proljeće učestali su južni vjetrovi koji traju više dana, a ljeti tijekom dana prevladavaju snažni zapadni vjetrovi. Morske struje su posebno izražene oko isturenih rtova otoka i promjenjivog su smjera. Neverini su učestali, čak i ljeti, a najopasniji kada dolaze sa zapada.

Meteorologija

MJESEC lipanj Napisao mr.sc. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

rema podjeli godine na godišnja doba utemeljenoj na klimi, najviše s obzirom na temperaturu zraka, ljeto čine mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz. Lipanj je, dakle, kalendarski prvi ljetni mjesec. Pritom klimatološko ljeto počinje već 1. lipnja, a astronomsko početkom zadnje lipanjske trećine, od 20. do 22. lipnja. Tada nastupa ljetni suncostaj, kada se Sunce na svojoj prividnoj godišnjoj putanji oko Zemlje nalazi najsjevernije od nebeskog ekvatora.

Klima: Lipanj - rano ljeto Dakle, lipanj je neprijeporno ljetni mjesec. Sunčan je i topao, ali ipak prilično promjenjivoga vremena. Hladniji je, a uz to oblačniji, vlažniji, kišovitiji i manje sunčan od dva druga ljetna mjeseca. U njemu ljeto još nesigurno kroči prema svojem

toplinskom vrhuncu, pa mu zato i priliči naziv ranoga ljeta. Oni koji su pjesnički raspoloženi često ga nazivaju ružno pače ljeta. Astronomske su okolnosti za prisutnost prepoznatljivog ljetnog vremena u lipnju, s obzirom na sunce i toplinu, vrlo povoljne. Dani su najdulji, a podnevna visina Sunca iznad obzora najveća. Od početka mjeseca do ljetnog suncostaja svijetli se dio dana produlji oko četvrt sata, a zatim se do svršetka mjeseca skrati nekoliko minuta. Kada je dan najdulji traje oko 15 sati i 40 minuta. U tom se razdoblju mogu obaviti mnogi poslovi, zar ne? I prigoda za uživanje u omiljenim aktivnostima i zabavama u prirodi, poput ribolova, je mnogo. Podnevna visina Sunca u doba ljetnog suncostaja iznosi 68,5°. Takve astronomske okolnosti zasigurno utječu na osunčavanje i temperaturu zraka. Sunce na Jadranu u lipnju sja od 8 sati dnevno u Riječkom zaljevu do čak 11 sati na srednjodalmatinskim otocima. To je otprilike

jedan sat dulje nego u svibnju. Srednja je mjesečna temperatura zraka između 20°C na sjevernom Jadranu i 22,5°C u srednjoj Dalmaciji. To je 3,5 - 4°C viša temperatura nego u svibnju, ali ujedno i 2,5 - 3°C niža nego u srpnju i kolovozu. Time je lipanj toplinski zamjetno odmakao od svibanjskog kasnog proljeća, ali je ipak ostao postrani ljetnog toplinskog vrhunca u druga dva ljetna mjeseca. Na ljetnu narav lipnja upozoravaju i podaci o broju tzv. toplih ili ljetnih dana, s temperaturom 25°C ili višom. Takvih dana ima prosječno petnaestak. Koliko visoko može porasti temperatura u lipanjskom danu? Prilično visoko, čak više od 35°C, a ponekad čak do vrlo visokih i neugodnih 37-38°. Uobičajeno je prebrojavati dane u kojima u najtoplijem dijelu temperatura dosegne 30°C ili bude viša od toga iznosa. Takvi se dani vrlo prikladno nazivaju vrući i sve su drugo nego i ugodni. Diljem Jadrana raspodijeljeni su prilično neravnomjerno. U Rovi-

nju ih ima 17, u Dubrovniku 18, a najviše ih je u srednjoj Dalmaciji (u Biogradu 33, Makarskoj 42, a u dolini Neretve čak pedesetak!) A zamislite kako se osjećate kad ste uz to izloženi i izravnim sunčanim zrakama, zvizdanu odnosno žegi? Srednja mjesečna temperatura mora u lipnju iznosi prosječno u Senju 19, Opatiji 20, Velom Ratu i Zadru oko 20,5, Hvaru i Splitu 21, Rabu oko 21,5 i Komiži 22°C. Uz iznimku Senja, temperatura je posvuda viša od 20°C što se smatra turistički prikladnom mjerom za kupanje u moru. U pojedinim danima temperatura mora može dosegnuti i 25°C (samo u Senju najviše 21°C), a u Splitu je jednom prigodom izmjereno čak 27,4°C! Zamjetno se snizi tek u danima kada zapuše bura. More je ljeti hladnije od kopna. U Zadru, primjerice, prema srednjoj mjesečnoj temperaturi, to je u lipnju oko 0,5°C. Takve okolnosti donekle ublažavaju teško podnošljive ljetne vrućine, pogotovo jer je u pojedinačnim danima ta razlika znatno zamjetnija. Zato mnogi s nestrpljenjem čekaju kada će zapuhati osvježavajući vjetar s mora i smanjiti neugodu izazvanom vrućinom, sparinom i žegom. Lipanj je, unatoč vrlo povoljnim astronomskim preporukama, meteorološki prikraćen u mnogim prepoznatljivim ljetnim obilježima u usporedbi s drugim ljetnim mjesecima. Zašto je to tako? Takvo je stanje posljedica prevladavajućih atmosferskih struja u tome mjesecu. Putanje kojima se premještaju ciklone, koje se općenito gibaju sa zapada na istok, smještene su sjevernije nego prije. Unatoč tomu u lipnju ima još oko 40 posto dana koji su pod utjecajem ciklonalnih poremećaja.

To su uglavnom “doline” (odvojci ciklona) u kojima se nalaze hladne fronte oceanskog zraka. Anticiklonalni utjecaji, poglavito grebena (produžetka) azorske anticiklone ili područja povišenog ujednačenog tlaka, prisutni su u više od polovine ukupnog broja lipanjskih dana, što je više nego u svibnju. Takve cirkulacijske okolnosti utječu na meteorološke elemente, ponajviše na naoblaku i oborinu, ali donekle na temperaturu i vjetar. Zamjetna odsutnost ciklona, pogotovo sredozemnih, uzrokuje manje naoblake nego u svibnju, pa je lipanj na većem dijelu Jadrana prvi mjesec u godini u kojemu je vedrih dana više nego oblačnih. No, učestali prodori vlažnog oceanskog zraka čine lipanj oblačnijim nego što su srpanj i kolovoz. Zahvaljujući takvim prodorima, lipanj je na Jadranu i kišovitiji od drugih ljetnih mjeseci. Uz to je i gromovitiji. Lipanj zapravo ima

više dana s grmljavinom nego bilo koji drugi mjesec u godini. U Dalmaciji je utjecaj tzv. monsunskih prodora oceanskog zraka slabije izražen nego na sjevernom Jadranu. Zato je ondje u lipnju manje kiše nego u svibnju, dok je na sjevernom Jadranu suprotno. Za razliku od turističkih djelatnika i posjetitelja Jadrana, poljodjelci vole lipanjske kiše jer bilje treba dobiti dovoljno vode prije nego što nastupe ljetne suše. Na to upozorava istarska pučka izreka: “Kad u lipnju kiša pada, ima ploda i bez rada!”

Vjetar: Rijetka bura, još rjeđe jugo, česti maestrali Zbog izostanka jakih atmosferskih sustava u blizini Jadrana, kao što su ciklone i anticiklone, lipanj pripada najmanje vjetro-

vitim mjesecima u godini. Ima samo oko pet dana s jakim vjetrom, a uglavnom nijedan dan s olujnim. Ako se takav zamijeti, onda je to obično pri prolasku fronte svježeg oceanskog zraka i time uzrokovanog nevremena, nevere. Katkad je to posljedica puhanja osobito jake bure, premda je ona doista rijetka. Još rjeđe je jugo. Nasuprot tome, češće se počne zamjećivati dnevni vjetar s mora, odnosno maestral.

Vrijeme: Nevere, pa vrućine U prvoj polovici lipnja vrijeme je promjenjivije i hladnije, uz česte nevere. Nevrijeme je obično povezano s prodorima oceanskog zraka i najčešće se zamjećuje sredinom prve trećine mjeseca i sredinom lipnja. Redovitije je i jače na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji. * 6. lipnja 2002. bilo je neobič-

no jako ljetno jugo s obilnom kišom. U Puli su pojedine ulice bile poplavljene. U Rovinju su zbog vjetra i valovitog mora potopljene tri brodice. U Novigradu je nakon juga zapuhao vrlo jak jugozapadnjak (lebić), koji je zapljuskivao grad “morskom prašinom”. U jadranskoj se pučkoj meteorologiji smatra da ljeto s doličnom ljetnom toplinom, nastupa tek oko 24. lipnja na Sv. Ivana (Ivandan, Ivanje). Pritom se prave ljetne vrućine prvi put najćešće zamjećuju oko 29. lipnja, na Petrovo (Sv. Petar i Pavao). Iz tih običaja proizlaze izreke: “Ne baci halje do Ivanje!” “Sveti Petar i Sveti Ivan nose glamnju van!” (istarska) No, i u okolnostima velikih vrućina katkad se jave jake mjesne toplinske nevere, koje mogu biti štetonosne i opasne. * 28. lipnja 2002. u mnogim je krajevima južne Istre bilo grmljavinsko nevrijeme s tučom i

olujnim vjetrom. Pri spašavanju jedne osobe u moru, kojoj je nevrijeme prevrnulo brodicu, poginuo je spasitelj - vatrogasac.

Mala poduka: Smorac i kopnenjak Pri stabilnom neporemećenom vremenu koje je pretežito vedro s malim vodoravnim razlikama u tlaku, na Jadranu je u toplome dijelu godine često prisutna obalna cirkulacija zraka. Čine je prepoznatljivi, uglavnom slabi, vjetrovi s mora i kopna. U naznačenim vremenskim okolnostima glavni je čimbenik vremena Sunčevo zračenje. Ono grije tlo, pri čemu se kopno zagrijava drukčije nego more. Općenito se površina kopna danju brže i jače grije, a noću hladi. Zbog toga se i zrak iznad tih površina nejednoliko grije. Danju se ugrijani zrak iznad kopna kao rjeđi, odnosno lakši diže uvis, a na njegovo mjesto dolazi hladniji i teži koji se nalazi iznad mora. Tako se pri tlu uspostavlja dnevno strujanje zraka s mora na kopno. Noću je obrnuto pa u prizemlju struji hladniji zrak s kopna prema moru. Dnevni vjetar s mora meteorolozi nazivaju smorac, a pučki nazivi su: vjetar s mora, zmorac, samorac, odmorac, danjik, poludanjac, vjetar poludnevni. I noćni vjetar s kopna ima nekoliko pučkih naziva: vjetar s kopna, kopnenjak, noćnik pa i burin. Takav se burin ne smije brkati sa slabom burom, premda im se smjerovi uglavnom podudaraju. Noćni vjetar kopnenjak i, pogotovo, dnevni smorac ublažavaju prekomjernu, neugodnu ljetnu toplinu i sparinu. Takav njihov učinak godi svima pa zacijelo i ribolovcima.

Pučka prognoza: “Kad riba skače vanka mora- jugo će!” Mnogi su, a posebice ribolovci, bili svjedoci prizora u kojima ribe iskaču iz mora i pljeskaju po površini. To se događa i na

kopnu, odnosno na jezerima, rijekama, ribnjacima. Slučajni gledatelji uživaju u takvom ribljem igrokazu, ali uglavnom ne znaju zašto se to događa i ima li ikakve veze s vremenom. Istraživanja su pokazala da su takva iskakanja riba često povezana s budućom promjenom vremena. Naime, to se obično događa uoči vremenskog pogoršanja s kišom ili neverom, čemu na Jadranu obično prethodi jugo. Jedan od mogućih razloga takvog ponašanja riba su - kukci! Uoči promjene vremena tlak zraka se snizi, a vlaga u zraku

poraste. To potiče kukce - dijelom i zbog toga što im se krilca navlaže i otežaju - na let u blizini tla ili vodene površine. One ribe kojima su kukci slasan zalogaj, pokušat će ga se domoći iskakanjem iz mora. Ribe nam dakle samo čine vidljivim ponašanje kukaca uoči vremenskog pogoršanja. Na Jadranu kola izreka: “Ka´ dupin skače vanka, znači zlo vrime!” Razlozi iskakivanja dupina iz mora zacijelo su drukčiji nego kod riba. Možda on skače za ribama, koje pak skaču za kukcima, ali je prognostički rezultat - jednak.

“U utorak (1. lipnja, o.p.) bura sa snigom (...). I slidi i u sridu veoma jako. I pomete... ovce u Makru, u Kotišini, u Tučepi, u Podgori i Bastu. Otarga vinograde, umota žito, omlati jabuke, višnje, tikve, fažol i sve učini u burmut. Ima ljudi od 80 godišta koi nisu ovako žestoke bure zapamtili, ovakoga sniga i leda. Na 3. ovoga... snig još stoji, što se živ čovik ne može spomenuti u ovo doba sniga...” Dio je to bilješke iz ljetopisa makarskih franjevaca o čudesnom snijegu u Podbiokovlju početkom lipnja 1762. godine.

Vijesti

Predvez za sabiki

edna od izrazito učinkovitih tehnika koja je upravo pred nama je ribolov turskom panulom ili popularnim sabikijem. Linea Effe je na tržište izbacila vrlo lovne predveze, savršene za ovo zahtjevno doba godine. U ponudi su modeli s koso zarezaom bijelom cjevčicom, s jarko narančastom glavom na spoju udice i najlona, dok je svaka prama dodatno opremljene fluo-perlom. Kompleti su dostupni u različitim veličinama - 4, 5, 6, 8 tako da i najprobirljiviji panulaši s lakoćom nalaze savršeni predvez. Maloprodajna cijena ovog preveza je 12 kuna.

Quantumovi Jiggovi

AKCIJ A -25%

vi Quantumovi jiggovi za sve popularniji vertical jigging teško da mogu ostaviti ravnodušnima bilo kojeg morskog predatora. Varalice su oblikom vrlo provokativne, dok im boja varira od sive, preko zelene i zlatno žute do plave ili pink. Zajednička im je komponenta da prilikom jigganja reflektiraju cijeli halospektar koji neodoljivo podsjeća na ribu u bijegu. Varalice su opremljene i realističnim okom, kao i s dva ‘oka’ na krajevima, što Informacije jiggerima ostavlja izbor montaRIBOLOVNI CENTAR BARKA že udica prema svom uvjerenju. 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Izbor težine varalica je bogat, a Telefon 021 / 334 - 340 sve modele trenutno možete kupiti po 25 posto nižoj cijeni.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Okumin štap Soltera Boat

kumin štap za lov iz brodice dužine je 5,6 stopa i snage od 30 do 50 libri, a namijenjen je borbi s velikim predatorima. Blank je kombinacija E-Glass konstrukcije s visoko moduliranim karbonom, dok su vodilice ALPS Pyramid, a ALPS-ov je i aluminijski držač role. ALPS-ove su i vodilice Hi-Rise 316 stainless steel koje odlično podnose upredenice, dok je drška obložena japanskim EVA materijalom.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Višebojne starlete

oćni je ribolov bez starleta uglavnom nezamisliva stavka. To posebno vrijedi za ljubitelje ribolova plovkom koji su bez tog malog ali nadasve važnog pomagala potpuno slijepi i nemoćni. Vrlo kvalitetne starlete u ponudi ima zadarska Udica i to u više oblika i veličina. Posebno su zanimljive višebojne starlete koje su neki ribolovci odmah prozvali semaforima. Pored ovih u ponudi su klasične, stalete s nosačem te starInformacije lete s provrtom na jednom kraju UDICA - SONIK što omogućuje razne montaže. 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Cijena modela se kreće od dvije Telefon 023 / 305-398 do tri kune.

Rič ribarska

POT Napisao i snimio Boris Bulić

rvo je gurnila gujcu na moju bandu postelje, a onda me takla nogon. I to ne jednon. Ne jednon nego četire puta! Četire puta! A ja bidan samo san se izmaka i ka fol zarnja, nako iz duboka. Ka, ja sad spavan i cili san umoran pa ka ni ne znan šta ta gujca i noga znače i di je svrbi. A ne, ne, ne… Jope ste sve krivo povezali. Nije stvar u meni. Oću reć’, nije da ja nisan tija… Čekaj, nisan ni tako mislija… Tija san ja, i nije da ne bi, ovaj… Eli, nije da ne bi moga… Ma nisan moga! Nisan moga, judi moji! Nisan moga i gotovo! Zašto? Od straja! Od pustoga straja za nju! Umra san prvo za sebe, a onda i za nju! A ona je bidna cilu noć do jutra samo primištala gujcu i nogon probivala, dok san ja ka fol rnja i stenja, i okrića se u muki svojoj ka da san isposnik neki u nekoj svojoj pokori i zavitu. A za sve to je kriv Stipe-Men i njegove munještine. Ko je Stipe-Men? Pa vi ništa ne znate? Sad ću ja vama lipo reći kako je to bilo, sve po redu… Prvo Stipe-Men van je čovik koji je iz našega mista poša u Ameriku još ka i dite. Ćaća i mate su mu pošli i poveli ga sebon i tako je Stipe posta pravi Merikanac. Tamo je lipo završija zanat za vodoinstalatera, što bi’mo rekli ka za govnosprovodnika i osnova svoju firmu o’ kanalizacije. Posa mu je lipo iša tako da je svake dvi godine uža doć doma na je’no dva miseca. A kako van se Stipe-Men volija praviti faca, onda je naglo zaboravija domaću rič i sve što je moga reći po merikanski on bi tako govorija. Tako bi sidili ispod pergule pa

bi Stipe provalija: - Kakovi je ovi bird, men? - Galeb, Stipe. To ti je galebina, seronja ka i ti. Oli si porebambija pa ne poznaš galeba? - Ma nou, nou, men… Nis porebambi. Kod nas u Amerika samo su strit i hol o’ govni, men, tako da bird nema, pa san izgubija. Kako se ono reče… E, imiđ! Imiđ od oti bird, men! Taj van je ‘men’ on trpa u svaku drugu rič pa je tako normalno da je dok si okon trenija posta Stipe-Men. Svi su ga tako zvali, a on - ili nije čuja, ili je čuja, ma nije bada. A more bit da mu je i činilo gušt da tako zovu, vrag će ga znati. Bilo kako bilo, on je posta i osta Stipe-Men. A onda, u drugon điru nije doša sam. Doveja je Veroniku. A ona je bila isto ka i on. Ka mala je pošla u Ameriku, samo što nije završila za vodoinstalatera. Ona nije ništa završila jerbo je to u Ameriku puno moderno da ženski svit ništa ne završi. One van tribaju samo biti inkartane s onin pomadama i piturama, imati duge nokte i što manje znaju i manje radu to su bolja partija. Je da naš svit to baš i ne razumi, ma to van je u Ameriku tako. To nan je sve Stipe-Men na vrime objasnija i tako nas prosvitlija pa se niko nije čudija kad je doveja Veroniku koja nije znala njanci je’nu našu rič. A to bi van vako bilo: - Stipe, giv mi mor kofi, pliz. - Evo srićo moja, daće tebi tvoj Stipe, cilu kogulu. Es vidija kako je pametna i lipa, men? A? Za sve zna sama pitat. A Veronika bi samo digla glavu i ka ono, sve gledala negdi u stranu, ka da se govori o nekoj stotoj stvari, a ne o njoj. Doli iza punte bi posli podneva skinula ređipet pa bi se sunča-

la, a mularija bi dolazila špijat. Istinabog dolazili bi i drugi što su davno pristali biti mulci, pa se okolo toga puno toga pričalo. A što je od toga istina, a što nije, ja van ne bi zna jerbo se ja u te monade i čakule baš i nisan petlja. Meni je i one moje štrige priko mire. A jope, da se govorilo šoto voće - je. Govorilo se i pričalo sve i svašta. Stipe-Men bi skoro svako veče u konobi zaružija i doma dolazija na sve četire ka da i o’de, kod nas, traži one hol o’ govni. Tražija je on tako svake večeri, ma i’ nije naša, samo bi u jutro na teraci od Bepa pita da mu Šime Cota da kap-of-kofi-men, i to oni strong-men. Šime bi mu složija kafú sa tri kvarta fundaća, a ovaj bi samo mjacka i govorija: - E vidiš Šime-Men, ovoga u Ameriku nema, vakove kafé. Tamo ti daju čikaru o’ po litre od koje oma dobiješ. Kako se ono reče laksiti. E, proliv, men! Oma se usereš. Tako su prolazila lita Stipe-Mena i njegove Veronike. On bi se uveče opîja i ujutro ličija, a ona bi se priko dana sunčala, a uveče bi nestala i niko nije zna di je. Stipe-Men bi reka da je u postelji jerbo je boli glava od sunca. - San priko mire – nema gore stvari men! Ma kad su njoj to gušti men, godimenti. Nema ona toga u Ameriku. Samo rein end hol o’ govni men. I tako van je to išlo svako dvi godine, sve do ove. A ove je godine Stipe-Men doša ranije nego inače i doša je sam. Neki se glas probija do nas još prošle zime da je Veronika nešto bolesna, ma je to bilo više ka neki glas bez težine, novost koju zaboraviš čim je izgovoriš. Ma sad kad se Stipe-Men poja-

vija sam taj je glas naglo posta važan. Svi smo kontali što je na stvari i je li iko zna išta više. Od cile klape jedino je Nino izgleda ka da nešto zna, ma se od njega ka i inače ništa normalno nije moglo čuti. A ni Stipe-Men se nije nigdi moga viti tako da je napetost puna dva dana rasla. A onda je trećega dana ujutro Bepo noseći kafú reka: - Večeras vas Stipe-Men pozivlje. Reka je da je u šes’ uri misa zadušnica, pa da smo posli kod mene. Svi smo se pogledali i svima je oma bilo sve jasno. Niko nije reka ni riči. - Onda?- Bepo se nije mica. - Što onda? – upita je Joja. - Kako što onda? Moran znati oćete doći ili nećete doći. Da posli ne bacan spizu. - Ve, bene! Je li mukte? Doćemo, doćemo… Stipe-Men je na misu doša cili usukan u nekon čudnon škuron veštidu na rige. Velečasni je baš lipo govorija i spomenija je i Veroniku i težak život u tuđini, i muke po Jobu i sve to redon kako mu nalažu crkveni propisi i kako na nama ostaje da se sićamo, i sve to tako… A Stipe-Men je cilo vrime bija nekako blid i vanka škvere, jedino mu je nosina bila ka i uvik modra baš ka smrznuti lički kumpir. Na izlazu iz crkve mu je skoro cilo misto prišlo dati ruku, tako da je mrak već pa kad smo pošli u konobu. A kad smo ušli imali smo što viti. Bepo je postavija stol samo za nas, samo za našu staru klapu. Sve nas je taklo. Nariza je pršuta, i sira i maslina i… Bilo je malo teško za povirovati, ali je uz sve to nariza i puni oval tirolske. - To je Stipe-Men tražija tako.

Reka je da je ona najviše volila tirolsku – šapnija mi je Šime Cota kad je vidija kako blenen u oval sa salamon. Sili smo za stol i počeli se ozirati jerbo nigdi nije bilo njanci je’noga žmula. Ćićo je ka i uvik, prvi u svemu, oma zinija: - E, Bepo, di su žmuli? A onda se Stipe-Men tako naglo diga da se Ćićo trenutno sav zasra. Svi su zamučali i pogledali u Stipu-Mena. - Drago mi je što ste se ovod svi okupili, svi vi s kojima san sva ova lita bija skupa. Nisan moga virovati. Stipe-Men govori po domaći! - Veronike moje više nema. Bidna je skončala u Ameriku. I sad smo svi mi ovod, ka ajmo reć’ poradi spomena, na nju. I ja ne moren, a da se ne sitin i svi ‘drugih što ih više neman. Zato san i obuka ovaj veštid od pokojnog mi oca. - A zato izgleda tako imberlan. oma san se sitija. - I zato na tavaji nema nijednoga žmula. To je već bilo uznemirujuće. - I zato ćemo u spomen na sve naše stare večeras piti po starinsku – iz pota! I u taj tren je Bepo pružija pot pun vina, a Stipe-Men ga uzeja i potega. - Ma je li on poludija? To nije higijenski, oću svoj žmul! – oma mi je na uvo zanjurga Nevio, ma tako da niko ne čuje. - Muči sad, ti i tvoja higijena. I pot je polako zaokružija oko stola i mic po mic doša do mene. Ja san mislija piti s uva jerbo s uva niko ne pije, ma kad san dobija pot, vidija san da su se toga bar još trojica dositila. A di’š sad… Ništa, zatvorija san oči i potega. A vino i nije bilo tako loše. Dapače, bilo je odlično. Očito

se Stipe-Men lipo izuja za ovaj đir. Spiza je isto tako bila prvorazredna, baš ka da je pir. Iza pršuta sira i one tirolske, iša je crni i bili rižoto, pa fruti di mare, obotnica pa riba, pa negdi oko bota i cili janjac. Pot je cilo vrime samo kružija, praznija se i doliva ma se na stol sve manje spušta. - Ma Stipe-Men… Škužaj, ma te ja moran nešto pitati. – u neko je doba sve zaplićući jezikon, zabalija Ćićo. - A pitaj kad moraš… - odgovorija je Stipe-Men ne dižući bradu s prsi i ne otvarajući oči koje je zatvorija još prin ponoći. - Bidna pokojnica, je li se puno patila? Svi smo zamukli. Zgranuto smo pogledali u Ćića, a kad smo skontali što je reka, okrenuli se prema Stipi-Menu čekajući odgovor. - A je bidna, je… Napatila se. - A od čega je umrla? – nastavija je Ćićo. - Od čega? Od zla najvećega. Od ejdsa, eli… kako bi rekli, od side. Stali smo ka skamenjeni i pogledali u Ruđija koji je upravo cidija pot. Još sekund ga je drža na ustima ka da ne viruje, pogleda livo-desno, a onda skoka ka da se skopča na dvistadvadeset najmanje. Pot je bubnija o stol tako da se pola vina prolilo po tavajolu. Ruđi je rukavon trlja žvale ka da bi tija da ih nikad nije ima, dok su svi drugi gledali u pot ka u antikrista. - Od čega si reka da je umrla? - Od ejdsa, bogati men, od ejdsa. Reka san… - i dalje s bradon na prsima procidija je StipeMen. Prvo se Ruđi diga blid ka štraca, a onda jedan po jedan i svi drugi. Stipe-Men je za stolon osta

potpuno sam. *** Već u sedan uri ujutro smo svi ka po dogovoru bili prid ambulanton čekajući da sestra Marija otvori. - Nisan oka trenija. - prvi je reka Ruđi. - Ka da ja jesan. - dočeka je Joja. Mic po mic, čini se da posli pota do jutra niko nije uspija zaspati. - Dok san iša vamo vidija san Bepa kako u kontenjer baca sve one ovale od sinoć. - Što ćemo reći? - Kako što ćemo reći? - Pa ne moremo reći - testiraj nas na sidu. - Ja ću baš tako reći. - Ve munjele! Misliš da se neće saznati. Nema mora koje bi te opralo, a riči kojima bi to ženi objasnija još nisu izmišljene. - Pa što ćemo onda? - Ja znan! Sitija san se! Daćemo krv! Ono ka dobrovoljno, e! Kad tako daš krv onda te prvo testiraju. - Ve ga! Ko bi reći da je vako pametan? - Dobrojutro momci! Što je vas dovelo vako rano? – sestra Marija je prilazila ambulanti. - Evo smo se skupili da bi dali krv! - Krv? Kako dali krv? - Pa ono ka dobrovoljno… - A ne može to kod mene. Za to triba poći u grad, u bolnicu na transfuziju, tamo se daje krv, a ne kod mene. Ja mogu samo napraviti neke osnovne pretrage. - Pa napravite onda te osnovne. - progovorija je skroz ozada Ćićo. - Zašto? Što se zapravo dogodilo? Niste vi došli dati krv. - sad je sestra Marija stala gledajući od jednog do drugog. Svi neobrijani s podočnjacima do

pupka, a Ruđi još uvik u košuji zalivenoj od vina. - Ništa, ništa… Ništa se nije dogodilo. Sačekaćemo, doktoricu… - brže-bolje san ja reka. Sestra Marija nas je još jednon u čudu pogledala, slegla ramenima i pošla unutra, u ambulantu. A onda je za nekih deset minuti došla i doktorica Elvira. - Tko je prvi? – provirila je sestra Marija kroz vrata. Prvi san se diga s katrige i počeja vući noge ka da su pjumbane s dvi tone olova. Otvorija san vrata i sve reka baš kako je bilo. - Samo to? Nemajte straha. Sida se ne prenosi na taj način. Niste se zarazili i razloga za zabrinutost uistinu nemate, uvjeravam vas. Zdravi ste i nema potrebe za bilo kakvim pretragama. Kad mi je to i treći puta ponovila bija san ka da san se jope rodija. Izaša san vanka i pozva sve oko sebe. - Ne more ona ode ništa. Nema inštrumente ni labaratorij ni šprice ni ništa za to. - Pa što ćemo onda? - Rekla je da je najpametnije da idemo dati krv u grad, na tu intrafuziju i da ćemo onda sve znati jerbo tamo testiraju prije nego ti uzmu krv, baš ka što je Joja reka. - A onda nema druge. Idemo. Sad je osan manje kvarat. U devet i kvarat ima autobus koji vozi lipo doli do hotela ispo’ bolnice. - Tko je sljedeći? – provirila je sestra Marija. - Ništa, ništa… nema sljedećeg. - razišli smo se ka rakova dica. I dok su se drugi pakirali i minjali kanotjere za intrafuziju, ja san se polako uvlačiva u postelju i nogon pipa di je noga one moje štrige, ma ovoga puta laka srca i bez straja.

Vijesti

Puškice od inoxa

Ryobijeve role Insider

ibolov u kojem se koriste najloni većih promjera većini je ribolovaca nezamisliv bez spojnih cjevčica, hilzni ili popularno zvanih puškica. Rad s njima je jednostavan i ne zahtijeva poznavanje tehnika vezivanja često kompliciranih čvorova. Osim toga u ribolovima koji zahtijevaju korištenje sajli bez njih se doslovno ne može. Izvrsne Linea Effine puškice izrađene od inoxa u ponudi ima Luna Maris. Puškice su dostupne u pakiranjima po deset komada u promjerima 1,2, 1,4, 1,6, 1,8 2,0 i 2,5 milimetara po cijeni od 10 kuna po pakiranju.

erija Insider se na našem tržištu može kupiti u veličinama 1000Vi i 3000Vi. Model 1000Vi ima kapacitet od 110 m najlona debljine 0,285 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na pritisak od 2,5 kg. Model 3000Vi ima kapacitet od 155 m najlona debljine 0,285 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 5 kg. Role ove serije imaju četiri kuglična i jedan valjkasti ležaj.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Okumini spin štapovi

ponudi se nalaze tri modela: Salina Sea Spin, Alumina Spin, Zeon Spin. Salina Sea Spin su brzi štapovi s dvostopnim vodilicama za upredenice, a dostupni su modeli u sljedećim dužinama i gramažama: 8 stopa 10 – 40 g; 9’6’stopa 15 – 45 g i 10 stopa 20 – 60 g. Alumina Spin štapovi imaju 24ts grafitni blank, SIC vodilice s Fuji držačem role, a drška je od kombinacije pluta i EVA materijala. Štapovi su dostupni u dimenzijama 8 stopa 10 – 40 g; 9 stopa 20 – 60 g; 9 stopa 40 – 80 g te 10 stopa snage 40 – 80 g. Zeon Spin štapovi imaju blank od 36 ts visoko moduliranog karbona. Drška štapa je kombinacija pluta i EVA materijala, a vodilice su titanium oxid. Štapovi su dostupni u dužinama 8 stopa 2.4 m 20 – 60 g; 9 stopa 2.7 m 20 – 60 g; 9 stopa 40 - 80g te 10 stopa 40 - 80g. Odlična je vijest da se cijeli asortiman Okuma spin štapova u trgovinama diljem Hrvatske može pronaći po izuzetno povoljnim promotivnim cijenama. Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Sufix Duo Core

AKCIJ A -25%

ajnovija generacija Sufixovih ribolovih struna postavila je standarde koji se teško mogu prestići. Jedan od takvih vrhunskih proizvoda je svakako monofil pod imenom Sufix Duo Core. Ovaj je monofil maskirno zelenosmeđe boje što ga čini idealnim izborom za pridneni ribolov. Dolazi pakiran na špulama zapremine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje Informacije vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična lineRIBOLOVNI CENTAR BARKA arnoj. Tako primjerice promjer 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a 0,40 milimetra može podnijeti Telefon 021 / 334 - 340 opterećenje od 11,6 kilograma.

Fishing shop

TAMARACOm -

Ribolovac Crikvenica Napisao i snimio Mladen Marković

a razliku od miće prodavaonice na riječkoj peškariji, prodavaonica u Crikvenici je sasvim druga stvar. Pa što je tu novo - ona već dugo postoji, reći će dobri poznavaoci! Novo je to da je prodavaonica preselila u sjajan novi prostor koji se nalazi preko puta staroga i sada je sve drukčije. Naime, novi prostor omogućuje bolje izlaganje artikala stoga je ovo prodajno mjesto postalo primjer kako prodavaonica ribičkog pribora i

opreme treba izgledati. Sve je pregledno, sve je izloženo, sve je na svom mjestu. Krenimo redom. Prije svega treba reći da se u neposrednoj blizini prodavaonice nalazi parking, što je u današnje vrijeme posebna pogodnost. Kao drugo radi se o velikoj prodavaonici, u kojoj je sve na mjestu. Štapovi su izloženi na stalcima, i odmah da kažemo pokrivaju sav ribolov, osim teške artiljerije za big game. Ali ni to nije problem u Tamaracomu. Izbor rola će zadovoljiti svakoga Shimano, Alcedo, Mivardi,

Colmic, Lineaeffe, a modeli idu od najmanjih do velikih za teške ribolove. Izbor najlona zadovoljit će potrebe svakog Seaguar, Colmic, Climax, Fendreel, Sunline, Yo-Zuri, Sufix, Momoi te Asso, pokrivaju sav ribolov i ribičke discipline, pogotovo kada kažemo da možete nabaviti i najlon u matasama. Pošto se u blizini nalazi jezero

Tribalj, popularno kod ribiča tog dijela Hrvatske, u prodavaonici se može naći hrana za lov šarana i druge slatkovodne ribe. Izbor varalica je standardan kao i u drugim prodavaonicama tvrtke Tamaracom. Rapala, Yo-Zuri, Maria i DTD u svim veličinama i bojama. Jednako je tako i s varalicama za lov lignji. Dovoljno je reći Yo-Zuri, Yamashita, Rapala,

DTD i sve je jasno. Izbor olova pokriva sav ribolov od parangala do lova panulom i olova koja svakodnevno treba svaki ribič. U ovoj prodavaonici možete kupiti i kišna Ocean odijela, kakva nose ribari iz cijelog svijeta te proglam za plažu. Najbolje da svratite u Crikve-

nicu gdje vas u Frankopanskoj ulici čeka nova prodavaonica tvrtke Tamaracom iz Čavla. Informacije TAMARACOM 51260 Crikvenica, Frankopanska 33 Tel: 051/ 242 - 579

Vijesti

Zogulini s perlicama

ok je u ribolovu sitnije ribe prame dovoljno formirati običnim čvorovima, u ribolovu riba s velikim R to ni izdaleka nije dovoljno. Otpor koji pružaju krupniji primjerci često je prevelik i prejak tako da ga obični spojevi ne mogu podnijeti pa neminovno dolazi do gubitka ribe. Colmic je stoga kreirao posebne trostrane zoguline za lov na većim dubinama, upravo za krupniju lovinu. Osim usklađene neophodne nosivosti (testirani su na 30 kilograma!), zogulini su opremljeni i s fluo perlicama koje u sivilu dubine često znaju imati presudnu ulogu u privlačenju ribe. Zogulini su veličine 5 i 6, a pakirani su po 12 komada u vrećici.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Kabura by Maria

abura je tehnika koja je u k r a t ko m vremenu ostvarila fantastične rezultate. Riječ je o varaličarskoj tehnici koja je jako popularna na Dalekom istoku. Posebno konstruirana varalica se nakon što dotakne dno povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj dok se trakice i niti u nastavku ponašaju tako provokativno da ovu varalicu doslovno sve ribe napadaju. U suknjici se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice i brancine. A upravo takve, savršene i nadasve

Nove led diode

ajnovija generacija led d i o d a na m i j e n j e n i h brodskoj rasvjeti upravo iznenađuje svojim performansama. Sve su ledice bipolarne što znači da ih ne možete ‘spaliti’ slučajnim okretanjem polova pri spajanju. U ponudi su dvije izvedbe – s nogicama sa strane i prema dolje tako da pokrivaju sva grla. Svjetlo koje emitiraju je meko i simulira sunčevu svjetlost, a potrošnja

je uistinu minimalna, osjetno manja nego kod klasičnih ledica. Posebno je zanimljiv izgled jer nisu poput klasičnih već potpuno plosnate. Cijena ovih ledica najnovije generacije je 81,94 kune. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Štap Vertical Jig

I lovne varalice u svojoj ponudi ima Škorpion DNC. Potpisuje ih Maria što je više nego dostatna garancija lovnosti.

z poznate Rhinove palete Black Cat namijenjene ekstremnom ribolovu dolazi nam ovaj izvrsni štap. Riječ je o štapu namijenjenom, kako mu i ime kaže, vrlo popularnom vertical jiggingu. Štap je dvodijelni sa spojem neposredno iznad rukohvata što mu daje posebno veliku snagu i izdržljivost. Crne je boje sa žutim

detaljima karakterističnima za seriju Black Cat. Vertical Jig ima akciju od 300 grama, dug je 1,80 metara i u maloprodaji košta 438 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Oprema

COLMICOV PRIBOR u Tamaracomu Napisao i snnimio Mladen Marković

olmic ne treba posebno predstavljati jer se radi o poznatoj talijanskoj tvrtki koja je okrenuta natjecateljskom ribolovu, no ni ‘normalan’ ribolov nije zanemaren. Tvrtka Tamaracom iz Čavla, zastupnik i uvoznik Colmica za Hrvatsku, svake godine uvozi najzanimljivije proizvode koji trebaju ribolovu na našoj

strani Jadrana. Tako i ove godine možemo birati između nekoliko modela štapova po kojima je Colmic najpoznatiji. Prije svega tu je trodijelni surf štap Thyros koji je napravljen iz U.L.A.F. High Modulus karbona, a naoružan je snažnim SIC vodilicama. Dužina štapa je 4,20 metara, dok mu je deklarirana snaga od 80 do 160 grama. Transportna dužina je 148 cm, težina 570 grama, a uz njega dolazi tvrda futrola za nošenje. Tu je i surf dužine 4,20 m deklarirane snage od 80 do 160 g. I ovaj model ima blank izrađen od High Modulus karbona Ultra-Light Aerospace Fibres (U.L.A.F.), dok su vodilice SIC. Model Dynastia je trodijelni surf štap dužine 4,20 m i deklarirane snage od 100 do 200 grama, a kao i model Penta Faster također ima tvrdu futrolu za nošenje. Uz trodijelne štapove u Čavlima smo vidjeli i teleskopski surf Variety dužine 4,20 deklarirane snage 135 grama koji je opremljen Fuji vodilicama. Colmic radi sjajne štapove za lov iz brodice kao što je model Helevorn 150 koji uz dužinu od 3

metra ima deklariranu snagu od 150 grama i tri izmjenjive špice različitih snaga. Uz njega treba spomenuti model Fantasy dužine 2,70 metara i deklarirane snage 50 grama. Posebna je priča Yqamarappi Sumizoku Boron koji je namijenjen za kabura i squid tehniku. Štap ima najbolju Fuji opremu - Akonite SIC vodilice i ASC držač role. Za lov iz brodice Colmic je napravio modele Dakota dužine 210 m i deklarirane snage od 150 do 400 grama te Regent 300 također dužine 210 m i snage 300 grama. Oba modela imaju tvrdu futrolu za nošenje. Uz štapove, Colmic je napravio nove najlone pod zajedničkim imenom

LURS koji imaju razne namjene pa čak i najlon za surf koji je na jednom kraju podebljan zbog snažnog bacanja. Novi su najloni X500 i Stream. Colmic u svome programu ima i multiplikatore Omoto pod komercijalnim imenom Poseidon. Sve ovo i još mnogo drugih stvari iz Colmicovog kataloga možete naći u tvrtki Tamaracom iz Čavla. Informacije Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051/ 258 - 971

Oprema

SEAGUAROVI fluorokarboni

U Tamaracom iz Čavla stigla je svježa pošiljka Seaguar fluorokarbonskih najlona Napisao i snimio Mladen Marković

apanska tvrtka Kureha pod komercijalnim imenom Seaguar radi definitivno najbolje fluorokarbone za sve ribičke discipline. Uostalom, to je njihovo otkriće koje je svojom pojavom oduševilo ribiče iz cijelog svijeta. Bilo je i skeptika koji su tvrdili da im je nosivost mala, što je bila istina, no svojom pojavom ovi su fluorokarboni dokazali da nose ribu više. Njihova tadašnja manja nosivost ubrzo je postala prošlost jer su današnji fluorokarboni visoke nosivosti i otpornosti na abraziju kao i obični monofilamenti. Naravno, tu posebnu kategoriju čine upravo Seaguar fluorokarboni, a posebno nova generacija koju predstavljamo. Riječ je o fluorokarbonima namijenjenim upravo za morski ribolov. Da ne bi bilo zabune, Kureha proizvodi i Seaguar fluorokarbone za slatku vodu jednake kvalitete. Ti su flourokarboni posebno cijenjeni kod

mušičara iz cijelog svijeta. Tvrtka Tamaracom iz Čavla uvezla je Seaguar fluorokarbone za morski i za slatkovodni ribolov, a novost je da se sada uz špule od 50 metara mogu kupiti i one od 250 metara. Uz klasične špule tu je prava poslastica za ljubitelje big game ribolova. Naime, uz već poznate predveze za tunolov od 15 metara raznih debljina, sada se može kupiti Wind-On Leaders, zapravo gotov predvez koji isključuje zogulin. Wind-On Leaders ima na jednom kraju navučen dakron na kojem je napravljena petlja. Ako na osnovni najlon stavite komad dakrona i napravite petlju spajanje je jednostavno, uz to što nema zogulina koji ne može prolaziti kroz vodilice štapa ima nosivost jednaku deklariranoj snazi osnovnog najlona. Dužina Wind-On Leadersa je 25 stopa ili 7,62 m, a mogu se nabaviti u svim debljinama za big game ribolov. Informacije Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051/ 258 - 971

Vijesti

Picasso odijela

icasso ronilačka odijela ne treba posebno predstavljati. Iako konfekcijska, ova odijela kao da su krojena po mjeri. Odlikuju ih meko obrađeni rubovi, ojačanja na dijelovima koja su najviše izložena habanju, poput koljena i laktova te savršena obojanost, penelato ili aerografijom. Trenutno su najtraženija odijela od 7 milimetarskog neoprena, a možete ih dobiti po cijeni nižoj čak za 25 posto od uobičajene.

AKCIJ A -25%

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Varalice Red Gill

iroki asortiman silikonskih varalica sada je još bogatiji. U ponudi su novi modeli s izrazito provokativnom akcijom i pri najsporijem povlačenju. Riječ je o mekanim varalicama Red Gill, imitacijama pješčanih jegulja kojima niti jedan brancin ne može odoljeti. No nisu brancini jedini predatori koji vole Red Gill varalice. Za njima se zalijeću doslovno svi predatori od iglice, preko proždrljivih palamida do lampuga. Varalice su zapravo engleska inačica poznatih Raglou varalica, no drukčijih boja, življih i upadljivijih od Informacije francuskog brata. Dostupne su u veličinama od 70 i 115 miliTAMARACOM metara. Cijena za jedan komad 51219 Čavle, Čavle 245 veličine 70 milimetara je 12, a Telefon 051 / 258 - 970 za 115 milimetara 19 kuna.

Rola Seaboss Telesurf Topic AMS i Reflex Cobra

eaboss je Ron Thompsonov mediteranski program, a u budućnosti će se širiti na još nekoliko modela. Radi se o štapovima čiji su blankovi napravljeni od visoko moduliranog karbona, dok su vodilice SIC. Dužine i snaga su 12’/360 cm, 100-180 g; 13’3/400 cm, 70-150 g; 14’/420 cm, 100-200 g. Cobra se proizvodi u dva modela. Dizajnirali su je Francuzi, a imaju visoko modulirani karbon i SIC vodilice te snagu 80 do 120 g.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

va je rola namijenjena srednjeteškom ribolovu. Ima prednju finopodesivu i pouzdanu kočnicu kojom se lako i jednostavno upravlja. U ponudi su dva modela - Topic AMS 260 i Topic AMS 280. Kapacitet role je 300 metara 0,35 milimetarske strune, odnosno 300 metara 0,40 milimetarske strune. Rola Topic ima dva kuglična ležaja, robusna je, ima sivo obojano kućište i srebrno eloksirane detalje što pojačava dojam snage i pouzdanosti. Maloprodajna cijena role Topic AMS 260 je 219 kuna, a modela AMS 280 226 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Oprema

NOSAČ parangala Napisao Boris Bulić, snimio Mladen Marković

olaganje parangala po bonaci može biti pravo zadovoljstvo, a ni podizanje, čak i ako je ulov mršav nije neka tlaka. No kada se more naježi tada je često problem ostati na nogama, a sve što nije zavareno ili na neki drugi nerastavljivi način pričvršćeno, po palubi leti i šeta. Podizanje parangala po valovitom moru je uglavnom veliki napor. Ne samo da je potrebno ostati na nogama, sakupiti parangal, otkačiti i spremiti lovinu, izbjegavati prazne udice i posložiti ih na mjesto, već je potrebno spriječiti da kompletan parangal ne završi u moru. Načina na koje parangalisti svoje parangale u takvim situacijama fik-

siraju ima nebrojeno i svaki od njih smatra svoj način najboljim i najstabilnijim. No i ovdje, kao uostalom u svim drugim oblicima ribolova, novih ideja nikada dosta. Nosač parangala u potpunosti izrađen od inoxa po sistemu ‘uradi sam’ dolazi nam iz Zagreba. Okvir nosača je izrađen od punog inoxa promjera 14 milimetara, promjerom obruča prilagođenog standardnim kofama. Nosivi dio je prilagođen postojećem ispolcu na brodu, pri čemu ga nije teško prilagoditi bilo kojem ispolcu ili čak otvoru na razmi. Ovakav nosač ima veliku prednost nad ostalima jer se može rotirati. Na taj ga način možemo dovesti u položaj u kojem je kofa vani, preko ograde,

što je osobita pogodnost kod manjih barki s ograničenim prostorom. Osim toga, s ovakvim je nosačem parangal visinom u potpunosti prilagođen ribolovcu.

Konstrukcija je jednostavna

Nema prinudnog položaja, ukočenih leđa i nažuljanih koljena. Kad nije u funkciji nosač se jednostavno spremi u kabinu do sljedećeg polaganja ili dizanja parangala.

Vijesti

Ryobijeve role Amazon

yobijeva serija rola Amazon može se na hrvatskom tržištu kupiti u veličinama 2000Vi, 3000Vi i 4000Vi. Rola Amazon 2000 ima kapacitet od 155 metara debljine 0,235 mm, prijenos 5,1 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 2,5 kg. Model 3000 ima kapacitet od 160 m najlona debljine 0,285 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 3 kg. Najveći model ove serije Amazon 4000 ima kapacitet od 195 m najlona deInformacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Štap Tyran

bljine 0,285 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 3 kilograma. Role ove serije imaju četiri kuglična i jedan valjkasti ležaj.

Okumin fluorokarbon SeaMax

zrađ e n o d 1 0 0 posto PDV fluorokarbona, Okumin SeaMax tone četiri puta brže od klasičnog monofilamenta, a izrađuje se u dimenzijama 0,217, 0,231, 0,26, 0,278, 0,302, 0,325, 0,348 i 0,389 milimetara. Fluorokarbon je pakiran na kaleme u dužini od 50 metara što je savršena dimenzija za izradu predveza pogotovo u natjecateljskom ribolovu.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Quantumov rod-pod

vaj se mali štap savršeno uklapa u priču o Davidu i Golijatu. Iako izgleda krhko i nekako lomljivo, Tyran je u stanju podići nevjerojatnih 10 kilograma tereta bez ikakvih problema. Štap je dvodijelne izvedbe, akcije 5-20 grama i teži samo 165 grama. Savršen je izbor za ribolov iz barke bilo da lovite arbune, sipe ili lignje. Odlično leži u ruci, a svojom elastičnošću s lakoćom zamara i izvlači najveće ribe. Izrađen je od visokomoduliranog karbona i opremljen SIC vodilicama namijenjenima radu s upredenicom.

Informacije

AKCIJ A -25%

a sve ljubitelje lova pridnenim postavama, takozvanim fermama, neophodna stavka je uvijek koristan rod-pod, nosač štapova koji se u tren oka može prilagoditi bilo kakvom terenu. Quantumov rod-pod izrađen je od kvalitetnog inoxa što znači da je otporan na more i sol koji inače s lakoćom izjedaju sve metalne dijelove ribarske opreme. Rod-pod je jednostavne izrade, Informacije lako sklopiv i ima četiri teleRIBOLOVNI CENTAR BARKA skopski podesive noge. Trenut21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a no je na popustu od 25 posto. Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

PRIHRANA I MAMCI Antiche Pasture Prihrana i mamci talijanske tvrtke Antiche Pasture konačno i na hrvatskom tržištu! Veliki izbor svih vrsta prihrana i mamaca više nisu privilegij talijanskih ribiča, za što se pobrinula tvrtka Škorpion DNC iz Zagreba Napisao i snimio Mladen Marković

talijanskim prodavaonicama ribičke opreme normalna je stvar kupiti prihranu ili mamce, a izbor je velik. Mi smo uvijek bili pomalo zakinuti jer su samo neke prodavaonice nudile pojedine vrste mamaca i prihrane za more. Uglavnom je to bibi, koji je trenutno u lovostaju. Iako je u hrvatskim prodavaonicama mnogo hrane i prihrane te mamaca za lov na slatkim vodama, za more je isto bilo gotovo nemoguće naći. Sada konačno i hrvatski ribiči imaju veliki izbor prihrane koja svojim karakteristikama privlači morsku ribu, a jednako tako i mamaca. Zagrebačka tvrtka Škorpion DNC

je uvezla prestižni talijanski brand Antiche Pasture, a mi smo pregledali što je u ponudi. Tu je prije svega Illuminator Granchio, ulje kojim premažete svoju ješku koja u dubini mirisom i svjetlom u mraku posebno mami ribu. U ponudi je i pasta Strike Mare u više boja i mirisa, koja se stavlja na udicu, zatim Illuminor Paste, fosforoscentna pasta koja se također stavlja na udicu kao mamac. Kao mamac služi i Mollica di pane Francese, što je u stvari takozvani francuski kruh koji se navlaži i namata na udicu, a u ponudi je i Extra Mare, pasta u tri mirisa: Sarda, Gambero i Formaggio. Esaltatore di Sapore je atrakant koji mami ribu na napad ješke i može se koristiti u kombinaciji s raznim ješkama ili prihrani, dok je Ingredienti liquidi sprej koji je koncentrat mirisa srdele. Extasi je prihrana za oradu koja se baca na dno, a u ponudi su i Tono Drifting i Illuminator Drifting paste koje ostavljaju mirisni, a Illuminator i svijetli trag koji je vidljiv ribama izdaleka. Ponuda obuhvaća i ješke Salatini, što su u stvari dijelovi sardele, sipe, lignje i vongole. Uz sve nabrojano možete pronaći usoljene bibije i koreance, a za privlačenje orade tu su peleti u raznim dimenzijama. Informacije Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

100

Vijesti

DAM Flash light

ravovremena dojava pomaka na potopljenom dijelu ribolovnog pribora ključni je detalj o kojem nerijetko ovisi ishod ribolova. Postoje razni dojavljivači ribljih aktivnosti no jedan od najstarijih i najpouzdanijih je klasična svjetleća ampulica koja se jednostavno pri čvrsti za vrh štapa. Vidljiva je izdaleka, a svako pomicanje vrha štapa popratit će pomicanje svjetlosne ampule. DAM Flash light su trenutno na akciji od -25 posto što bi bilo mudro iskoristiti.

AKCIJ A -25%

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Spinning set by Maria

z bogatog Maria asortimana nam dolazi još jedan novitet. Riječ je o kompletu namijenjenom lakom spinningu. Sistem je jednostavan a sastoji se od male varalice Ma-Worm 1,8 koja simulira pješčanu jeguljicu, posebne jigg udice s glavom u obliku riblje glave težine 4 grama te lagano tonućim plovkom Mebatrobal. Sistem je jednostavan za upotrebu, a savršen je za prezentaciju u srednjem sloju mora dokle ne dopiru plivajuće i suspending varalice, dok se sinking verzije ne uspijevaju

Berkley Transoptic Transition

merički stručnjaci iz Berkleya su nam za ovu godinu pripremili potpuno novi koncept ribičkog najlona. Radi se o najlonu koji u potpunosti mijenja boju! Na toplini, odnosno iznad površine vode je zlatne boje, zbog bolje vidljivosti. No dio najlona koji potone u hladnijoj temperaturi tj. u vodi postaje transparentan, što je idealno pogotovo ako lovite plašljivije vrste. Ovo odlično svojstvo najlona nastalo je u višegodišnjem razvoju u Berkley laboratorijima. Naravno, kao i svi ostali najloni iz njihove game, osjetljivost, izdržljivost i snaga na čvoru su neosporni, a nosivost je čak i veća. Za kraj ćemo još samo dodati da je Transoptic Transition

dobio nagradu sajma EFTTEX za najbolji novi najlon. Dostupan je po cijeni od 54 kune. Informacije RIBOMATERIJAL 23000 Zadar, Liburnska obala 6 Telefon 023/ 250 - 96

Okumina rola Distance Surf Pro 60

dovoljno dugo zadržati. Cijena ovog sistema (varalica, jig udica i plovak) se kreće od 70 do 80 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

kumina rola Distance Surf Pro 60 ima Blade Body i Alumite aluminijsku konstrukciju tijela, Worm Shaft sistem namatanja, EOS Elliptical Oscillation System, 9 kugličnih i jedan valjkasti ležaj, dvije kovane aluminijske špule, vodootporni kočioni sistem i težinu 615 g. Kapacitet role je 240 m najlona debljine 0,49 milimetara. Rola ima balansirani rotor.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

101

Elektronika

Lowrance HDS SonicHub Dock

SimradNSE Lowrance HDS SonicHub

SonicHub

Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 - 364

Ribolov na Jadranu prvi donosi apsolutni novitet na našem tržištu; pravu revoluciju na tržištu brodske zabave imenom SonicHub Pripremila Božena Krapinec

ahvaljujući tvrtki Meridian Projekt imamo zadovoljstvo m e đ u p r vi ma upoznati vas sa SonicHub-om, prvim svjetskim nautičkim audio koncentratorom i docking stanicom zapanjujuće visoke rezolucije te vodootpornim zaslonom u boji. Premijerno je predstavljen na Sanctuary Cove Boat Showu u Australiji. Prava revolucija u brodskoj zabavi krije se pod imenom SonicHub. Zbog njega, glazba na moru je još dostupnija pomoću izravne vezu na cijelu kolekciju vaše glazbe putem iPhona, iPod-a ili USB uređaja, bez po-

102

trebe za korištenjem slušalica. Također možete uhvatiti najnovije vremenske prognoze ili slušati omiljene radio emisije kroz ugrađen AM / FM prijamnik. Sa četiri kanalnim pojačalom velike snage (50W po kanalu), SonicHub ™ daje senzacionalan zvuk i iskustvo vizualne kontrole. Jednostavan za instalaciju, SonicHub ™ se jednostavno integrira sa Simrad NSE-om i Lowrance HDS-om ekranima u boji visoke rezolucije te intuitivnim i modernim grafičkim sučeljem. Uživajte u visokoj kvaliteti zvuka sa sustavom posebno dizajniranim za izazovan morski okoliš. Jedinstvena docking stanica nudi

sigurno i vodootporno kućište, štiteći vaš iPod ili USB uređaj od vanjskih utjecaja. SonicHub se besprijekorno integrira s nagrađivanim Simrad NSE multifunkcionalnim displejima kako bi pružio iznimnu kvalitetu i visoke performanse.

Zabava na dohvat ruke Zapanjujući dizajn kombiniran je s korisničkim sučeljem jednostavnim za rad, tako da se audio funkcijama može upravljati na dodir gumba na 8 ili 12-inčnom zaslonu visoke razlučivosti. U skladu s nagrađivanim Simrad NSE korisničkim suče-

ljem, odabir i sviranje glazbe sa Simrad SonicHub ™ putem sličnih sustava izbornika ne može biti jednostavniji.

Simrad SonicHub ™ Multi-Zone tehnologija Savršen za veća plovila, Simrad SonicHub ™ sustav pruža multi-zone tehnologiju, nudeći neovisnu kontrolu zvuka u najviše tri područja na brodu. Bilo da se sunčate na palubi, opuštate u salonu ili ručate, multi-zone tehnologija omogućuje vam pristup i kontrolu nad glazbom koristeći veliki zaslon vidljiv i na sunčevom svjetlu.

Lowrance HDS SonicHub

Lowrance HDS SonicHub Hub Dock

Konačna kompletna audio integracija s Lowrance SonicHub S inovativnim Lowranceom visoke rezolucije sustava (HDS) možete uživati u svim prednostima SonicHub ™ docking stanice na kristalno jasnom displeju.

Lak za kontrolu i instalaciju Intuitivno sučelje HDS kombinira zaslon u boji vidljiv na suncu (do 10 “) s krajnjom funkcionalnosti i lakoćom upravljanja. SonicHub ™ je jednostavan za instalaciju. Nema potrebe za rezanjem rupa u konzoli, što ga čini savršenim izborom za plovila s ograničenim prostorom. Samo priključite SonicHub na Lowrance HDS pomoću priloženog NMEA2000 kabla, uključite zvučnike i sve je spremno.

Stilski paket zvučnika Lowrance SonicHub ™ sustav dolazi s modernim, prikladnim za morski okoliš, nisko magnetskim 6,5 “ zvučnicima visoke snage 200W za vrhunsku glazbu u pokretu. Uz opciju dodavanja subwoofera, Lowrance SonicHub pruža maksimalne performanse koje nudi jedan audio sustav za minimalnu cijenu.

103

Vijesti

Strijele na akciji

AKCIJ A -25%

Abu Garcia Tormentor

podvodnom ribolovu su vrhovi strijela i strijele najizloženiji oštećenjima. Promašaji ili hici kroz ribu koja stoji na stijeni nerijetko završavaju oštećenjem vrha ili cijele strijele. No mjesta zabrinutosti nema. U Barki možete obnoviti svoju zalihu vrhova i strijela. U ponudi su svi promjeri i dužine po posebno povoljnoj cijeni koja je sad još povoljnija zbog ekstra popusta od čak 25 posto.

Adrianinim trgovinama ćete pronaći veliki izbor odličnih Abu Garcia varalica među kojima se posebno ističe serija Tormentor b koja sadrži male 7 centimetarske Mini Minnow modele u različitim bojama i Jointed Sinking modele koje treba samo malo brže povući da bi se dobila kretnja kao kod žive ribe. Dostupne veličine varalica su 11 i 13 centimetara. Cijena se kreće od 47 kuna za Mini Minnow do 72 kune za Jointed Sinking. Informacije

Informacije

ADRIANA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 385

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Mitchell Avocet Copper

itchell Avocet Copper je lagana rola koja je svojom konstrukcijom i veličinom namijenjena ribolovu plovkom i feeder tehnici i varaličarenju. Kojom god tehnikom ribolova se bavili, ako želite izvući veću ribu treba vam rola s kočnicom i performansama koje nisu

104

Informacije SHAKESPEARE 44000 Sisak, RImska 7 Telefon 044/ 523 - 450

samo mrtvo slovo na papiru. A kočnica AvoCoppera uistinu radi. Ima dva kuglična i jedan nepovratni ležaj te aluminijski kalem. Na rolu veličine 4000 stane 185 meta ra na j l o na promjera 0,30 milimetara. Prijenosni omjer je 5,2:1, a teška je svega 255 grama. Na AvoCopper 6000 stane 220 metara najlona promjera 0,30 milimetara, dok je prijenosni omjer 4,9:1.

Okumina rola Coronado 65A Baitfeeder

kumina rola Coronado 65A Baitfeeder ima lagano grafitno tijelo i rotor otporan na koroziju, DFD (dual force drag) kočioni sistem, 4+1 ležaj, brončani glavni zupčanik, CRC (corrosion resistant coating proces) antikorozivni premaz na metalnim dijelovima role te HDGII (corrosion resistant, high density gearing). Rola ima vodootporni kočioni sistem, zupčanike i ostale unutarnje pogonske dijelove od snažne legure sa specijalnim premazom protiv korozije, patentirani EOS elliptical oscillation system namatanja strune, aluminijsku špulu i ručicu s ergonomski oblikovanom drškom, čvrsti aluminijski anodizirani preklopnik i RESII, kompjutersko balansirani rotor.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Elektronika

AdriaTOPO Lite Navigo sistem donosi novu pogodnost za Garmin korisnike ručnih uređaja – besplatnu topografsku kartu

vrtka Navigo Sistem, generalni zastupnik američkog proizvođača GPS uređaja – Garmin International te proizvođač poznatih karata AdriaROUTE i AdriaTOPO, objavila je svoj novi kartografski projekt – AdriaTOPO Lite. Riječ je o potpuno besplatnoj topografskoj karti koja se može učitati u skoro svaki ručni Garminov GPS koji podržava kartografiju. Kako bi još više popularizirao upotrebu ručnog GPS uređaja za planinarenje, geocashing ili bilo kakav boravak u prirodi, Navigo Sistem je izradio besplatnu Lite inačicu svoje poznate topografske karte AdriaTOPO koja će biti unaprijed učitana u sve novije ručne GPS uređaje, a obuhvaća područje Hrvatske, BiH i Crne Gore. AdriaTOPO Lite 1.0 sadrži visinski prikaz terena putem slojnica, a u kartu je uključen i digitalni model terena (DTM) koji omogućava izradu i pregled poprečnih (vertikalnih) profila trase. U kartu su uključeni mnogi hidrografski podaci, nacionalni parkovi i parkovi prirode te 20 000 POI točaka (točaka interesa) koje se mogu jednostavno pretraživati, bilo da se radi o izvoru, planinskom vrhu, naselju ili drugom. Pretraga POI točaka može se napraviti prema imenu (ili nekoj od riječi iz imena), kategoriji točke ili udaljenosti od trenutne lokacije. U ovu besplatnu kartu unesene su neke planinarske i biciklističke staze, sva naselja sa svim prometnicama viših kategorija, željeznička mreža, detaljan prikaz obale i svih otoka. Od 20. svibnja svaki isporučeni ručni GPS modela Oregon, Dakota i GPSMAP 6x/7x imat će u svojoj kutiji poseban kupon uz koji kupac uređaja, unutar 30 dana, može ostvariti popust od 40% na kupnju pune Informacije verzije AdriaTOPO karte. Na taj način Navigo sistem će olakšati korisniNAVIGO SISTEM cima odluku o kupnji ručnog uređaja koji im u 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K prirodi ili na moru pruža sigurnost u radu, bavTel: 01/ 2334 034 ljenju sportom ili istraživanju.

106

Elektronika

GARMIN MARINE Training

organizaciji regionalnog distributera, tvrtke Navigo Sistem iz Zagreba, na otoku Krku 5. i 6. svibnja održan je drugi Garmin Marine Training zemalja istočne i jugoistočne Europe. Skupu je prisustvovalo 45 polaznika iz 12 zemalja. Ovogodišnja predavanja i praktični rad bili su prvenstveno usmjereni prema mogućnostima protokola NMEA 2000 te povezivanja Garminovih nautičkih uređaja s vanbrodskim i ugrađenim motorima novije generacije.

108

Da bi što bolje prikazali spoj motora i plotera, na raspolaganju za testiranje bila je vanbrodska HONDA 50 KS koja je u improviziranom bazenu bila spojena s malim ploterom GPSMAP 421 i instrumentom GMI 10 na kojima su se mogli očitati okretaji motora, potrošnja goriva, nagib noge (trim), temperature, tlakovi motora i ostale korisne informacije. Garmin je jedini koji može prikazati Hondin tzv. ECO mod rada motora kad su potrošnja i okretaji motora u optimalnoj korelaciji. U marini Punat na raspolaganju su bila dva broda: TerraNauta 40 s Yanmar BY motorima te Jea-

nneau Prestige 36 s Volvo Penta D4 motorima. Oba broda opremljena su s Garmin navigacijskim uređajima te putem NMEA 2000 imaju spojene motore na Garminovu brodsku mrežu. Na ekranima ugrađenih plotera na taj su se način mogle pratiti razne informacije o radu motora te spregu izračunavanja rute u odnosu na preostalu količinu goriva u spremnicima. Praktični rad na moru obuhvaćao je fino podešavanje te korištenje naprednih funkcija Garmin autopilota, prezentaciju mogućnosti nove generacije BlueChart g2 Vision nautičke karte i upotreba AutoGuidance

funkcije odnosno automatskog izračuna rute. Serviserima je prikazan način provjere rada brodskog radara, način zamjene magnetrona te podešavanje funkcija radara. Predavanja i praktični rad vodili su Garminovi predstavnici Nigel Crane i Bob Fry, a skupu je bio nazočan i direktor za istočnu Europu Stefan Bernard. Svi sudionici dobili su prigodne poklone Hrvatske turističke zajednice, a mnogi polaznici skupa bili su iznenađeni ljepotom naše obale, kvalitetom hrane i gostoprimstvom domaćina. Na ovom treningu su sudjelovali i brojni ovlašteni instala-

Radar teri Garmin brodske opreme u Hrvatskoj kako bi uvijek bili u toku s novim mogućnostima uređaja i načinima rješavanja eventualnih problema. Garmin demo plovilo (Jeanneau Prestige 36) na kojem je instalirana kompletna brodska mreža s dva plotera, fishfinderom, glavnom i drugom pozicijom VHF radio stanice, radarom, autopilotom i instrumentom, dostupno je i zainteresiranim kupcima koji žele isprobati uživo mogućnosti ovih uređaja te nakon toga odlučiti o kupnji opreme. Za termin testiranja i sve informacije obratite se ovlaštenom distributeru, tvrtki Navigo sistem d.o.o. Informacije Informacije

Autopilot

NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Telefon 01/ 2334 - 034

109

Vijesti

Ryobijeve role Fokamo

yobijevu rolu Fokamo možemo kupiti u dvije veličine, 2000 i 4000. Rola Fokamo ima kapacitet od 155 metara najlona debljine 0,235 milimetara. Brzina joj je 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 2,5 kilograma. Fokamo 4000 ima kapacitet od 195 metara najlona debljine 0,285 milimetara, prijenos 5 : 1, a ima kočnicu koja se može stisnuti na pet kilograma. Snaga kočnice govori u prilog snazi ovih rola. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

ovitet na našem tržištu za ovu godinu je najlon Universe XT. Jak i proziran, ovaj najlon će naći svoje poklonike i među profesionalnim kao i među rekreativnim ribičima. Pokrit će potrebe ribolovaca u većini situacija u kojima se mogu naći. Najlon je dostupan u svim dimenzijama, a pakiran je na kalemima zapremine 150 metara. Universe XT nema memorije i izuzetno je otporan na abraziju. Najlon Universe XT je dostupan po cijeni već od 20 kuna. U svim Adrianinim trgovinama!

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Ručijak u tri veličine

Savangear Prey vobleri

ada je u pitanju ribolov brancina živom ješkom teško da postoji išta bolje od živog gavuna. Iako većina ribolovaca to zna, malobrojni do gavuna dolaze na najlakši mogući način – ručijakom. Ova se mreža finog tkanja i sitnog oka jednostavno baci iznad jata gavuna nakon čega je treba samo skupiti, a gavune prebaciti u kantu s morem. Naravno, ukoliko je gavuna dovoljInformacije no, mogu se prebaciti na maslinovo ulje. Ručijaci su pakirani ŠKORPION DNC u praktične plastične kutijice, a 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 dostupni su u tri veličine – 5, 6 Telefon 01 / 2322 - 515 i 10 stopa.

110

Mitchell Universe

avangear Prey vobleri mogu se nabaviti u četiri veličine i to: 6,9 cm – 6 g; 8,9 cm – 17 g; 9,1cm – 12 g te 11,5 cm – 18 g. Po obliku su vjerna kopija omiljene hrane većine predatora, a možemo ih koristiti za lov s obale, twiching i kod panule. U voblere je ugrađen tungsten long cast sistem, a modeli 69 i 91 imaju keramičku zvečku.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Svijet nautike

INTERADRIA -

servis na moru I

nteradria SC, osim što je generalni zastupnik Sessa Marine plovila za Republiku Hrvatsku, distributer je i serviser Yamaha, Volvo Penta i Yanmar motora. Uz svoj veliki servisni centar u Kastvu, ovih je dana otvorila servis na moru u sklopu marine hotela Admiral u Opatiji. Novootvoreni servis osmišljen je kao pomoć u hitnim slučajevima i za intervencije na moru. Njegova povoljna lokacija omogućava brz izlazak na teren i remont manjih plovila. Manje zahtjevni kvarovi mogu se ondje otkloniti u vrlo kratkom roku. Servis se obavlja u skladu s normama proizvođača, a radovi su vezani za intervencije na motorima, dijagnostiku i ugradnju rezervnih dijelova. Dobra

operativna komunikacija dvaju centara Interadrie omogućava visoku efikasnost izvršavanja zahtjevnijih radova u kratkom roku. Servis je opremljen suvremenom opremom i bogatom paletom rezervnih dijelova za Yamaha, Volvo Penta i Yanmar motore. Stručno osposobljeni serviseri jamče visoki nivo kvalitete izvršenih radova. Stručnost im garantiraju ciljani programi edukacije u kojima se upoznaju s novim tehnologijama koje polaze dva puta godišnje. Cilj Interadrie je redovitim educiranjem djelatnika stalno unaprjeđivati nivo usluga kako bi bili spremni odgovoriti i na najzahtjevnije probleme. Tu činjenicu potvrđuje i nedavno dodijeljeni međunarodni IMCI certifikat po standardu Yanmara. Ovaj certifikat korisnici-

ma je dokaz kvalitete usluga u prodaji, ugradnji i održavanju Yanmar motora. Servis na moru otvoren je kako bi pružio kompletne, brze i što je najvažnije, pouzdane usluge servisa, bez nepotrebnih čekanja

Informacije Interadria SC d.o.o. 51215 Kastav, Ćikovići 73 C Tel. + 385 51 705 563 www.interadria.hr

111

Podvodni ribolov

Trlja – lovina za svakoga Napisao Pero Ugarković, snimili Pero Ugarković i Pieter de Boer

vo konačno vrste koja ne traži preveliko znanje podvodnog ribolova. Trlje se love s najmanjim puškama i često doplivaju jako plitko pa se može reći da je to prava riba za početnike. Svi mi mislimo da su kvalitetne ribe one koje se teško uhvate, a lagane baš i ne cijenimo. Trlja ruši to pravilo i daje nam jednostavnost, užitak i veliku nagradu. Trlja je oborita riba s jedinstvenim okusom kojeg oni što ga vole naprosto obožavaju,

112

dok oni koji ga ne vole ne mogu ni primirisati. Puno više je onih koji vole njezin okus, pogotovo pečene ili pržene. Zato se često čak i vrhunski ribolovci potrude donijeti kući koji veliki komad. Kada govorimo o velikim trljama onda ne govorimo o onima koje se stalno hvataju, već o ekstremno velikim koje se vrlo rijetko viđaju u našim krajevima. Te trlje su veće od 40 deka, a mogu narasti i preko jednog kilograma. Lov tako velikih trlja je također dio ove priče, no treba napomenuti da ćemo takvu ribu jako ri-

Na ovakvom tipu terena trlje su brojne

Koža joj brzo mijenja boju

jeko vidjeti u početničkom lovu.

Lov ostima Jedna od najvećih mana ribolova je pretjerana želja da što bolje iskoristimo svaku mogućnost koja nam se može pružiti. To se u podvodnom ribolovu izražava na način da u jednom trenutku ne možemo imati pušku prilagođenu lovu na svaku vrstu ribe koju vidimo. Primjerice, možemo uzeti neku laštikaču dužine 90 cm koja je po mnogočemu univerzalna puška za sve vrste lova, ali ako želimo loviti zubace ona nam je u većini slučajeva prekratka. Za lov lice ili gofa može biti preslaba, a ako mislimo loviti trlje opet je bolje da imamo kraću pušku

na osti. Trlje se mogu loviti harpunskim strijelama, pogotovo ako se radi o većem primjerku kojem smo se prišuljali ili nam je došao dok radimo čeku. Osti su s druge strane odličan način lova na trlje jer ju u većini situacija lovimo na poniranje, tako što ona ili stoji na dnu ili se hrani ili lagano udaljava od hranilišta bez pretjeranog straha. Puška na osti ne smije imati veliku snagu jer će se trlja prepoloviti, a i gađanje ostima velikom snagom na dno gdje se nalazi trlja obično završi kobno, pogotovo plastika koja drži osti, odnosno šipke od inoxa. Nekada su se osti izrađivale od jednog metalnog komada koji je imao zavarene šipke pa su trajale duže. Dolazimo do zaključka da je za Trlje često dignu pijesak dok kopaju pa se tako uoče

Lako se oštećuju lov trlje najbolje koristiti kratku zračnu pušku koja nije previše napumpana, ili kratku laštikaču koja ima montirane osti. Preduvjet je da su laštici slabi. Manja zračna puška s ostima najčešće se koristi u početničkom ribolovu kod lovaca koji se od početka nisu odlučili na laštikače.

Mekano meso Trlja je u mnogočemu jedinstvena, pa joj je i meso jako mekano i krhko. Kada pečete trlju primjetite da joj je meso nekako rascjepkano u dijelove, a kada ju čistite obavite posao u par sekundi. Nerijetko oštetite meso u tom procesu. Zato je lov na nju delikatna operacija koja će rijetko rezultirati normalnim ulovom ribe. Već sam spomenuo da se kod korištenja malo jačih ostiju riba rascjepa na dva dijela. Osti imaju veliku masu a ako im još dodamo brzinu dobit ćemo ubojito oružje koje će vam od jedne trlje dati dvije manje. Stoga probajte što bolje upoznati svoju pušku i način na koji puca, primjerice, s udalje-

nosti od jednog metra. Ako je puška brza onda neće previše skretati, ako je slaba onda će osti krenuti u sasvim drugom pravcu. S bržom puškom gađajte trlju s veće daljine. Puno je bolji osjećaj uhvatiti trlju u cijelosti nego ići na sigurno pa je masakrirati. Drugi problem koji se događa zbog njezinog mekanog mesa je jednostavno (s) kidanje sa strijele. Zato su osti puno praktičnije jer nabodu sigurnije. Čak i ako ste je pogodili, a ona se skinula, masa koja će ju pogoditi ošamutit će je pa ju možete ili uhvatiti rukom ili dokrajčiti drugim hicem. A zračne puške se puno lakše nategnu na brzinu od laštikača. Ako lovimo sa strijelama koje nemaju osti onda pogodak mora biti jako precizan. Najbolje je ciljati u predio škržnog poklopca gdje je najtvrđa. U protivnom svojim vijuganjem na strijeli trlja će se rasparati, a mi ćemo je kasnije teško naći. Dogodi se i da ribu pogodimo, a strijela udari u neki kamen pa napravi vibraciju koja joj raspara meso. Zato je puno bolje gađati trlje s dna ne-

113

go prema dnu. Treća stvar koju morate paziti je stavljanje trlje na potrapeš (nisku). Radije je probodite po sredini škržnog poklopca nego da joj nisku provučete kroz usta. No niti jedna solucija nije sto posto sigurna, pogotovo ako još morate plivati jako dugo. Zato je možda najbolje trlju staviti pod gornji dio odijela i ne držati je na portapešu.

Ponašanje trlje Glavna karakteristika ove ribe, brkovi s kojima kopa, određuju njeno ponašanje koje se odvija pred našim očima. Možda su električni impulsi koje joj brkovi šalju mozgu neka vrsta brane. Mozak već prima veliku količinu informacija pa trlja ne upotrebljava bočnu prugu kako bi trebala. Prilikom hranjenja, ako lagano krenemo prema njoj, možemo joj se približiti i gotovo je taknuti. Kako je onda ova riba preživjela evoluciju?

114

Mješoviti ulov koji prednjači trljama Treba samo povezati nekoliko varijabli da bi se dobio odgovor. Trlja je slastan zalogaj većini predatora i kada se hrani jasno je vidljiva meta. No njezino hranjenje nije ručak za jednog, nego su pozvani svi oportunisti, najčešće fratrići, picevi i knezi koji iskorištavaju njezino

kopanje ne bi li izletio neki crvić kojeg trlja još nije uhvatila. No trlji te ribe, iako joj znaju ukrasti hranu, ne smetaju, one joj daju sigurnost. Fratri nisu zaokupljeni kopanjem i nalaze se dosta više od trlje pa vide cijelu okolinu. Predator koji lovi najčešće prolazi većom brzi-

nom a reakcija fratra će aktivirati reakciju trlje, obje ribe će se izmaknuti brzo i neuhvatljivo. Zato čovjek koji je spori predator neće previše uplašiti fratre pa će i trlje ostati mirnije. Kada joj se lagano prišuljamo ona će nas ugledati i početi malo bolje promatrati što se događa. Ako smo joj sumnjivi prestat će se hraniti i kružit će neko vrijeme lagano se udaljavajući. Još uvijek imamo dovoljno vremena za hitac. Ako nismo uputili hitac nego smo oklijevali vjerojatno će biti kasno jer trlja će se dati u munjeviti bijeg. Moj savjet vam je da je probate pratiti s površine jer se brzo umara pa će probati leći na neko mjesto udaljeno desetak metara od početka sprinta. Drugo karakteristično ponašanje trlje je ležanje. Najvjerojatnije odmaranje od napornog hranjenja. Kopanje nije jednostavno, a hranu treba i probavljati stoga trlje dosta vremena provode ležeći na dnu. Lov trlja

koje leže nije previše težak. Približavamo se lagano i pucamo kad nam se pruži prilika, a pružit će se ako smo lagano i nečujno došli do nje. Trlje često leže u jatu, a tada je prva koja je uznemirena najčešće pokretač ostalih da se odignu od dna. Puno je lakše primijetiti trlju kada kopa jer se oko nje digao oblak prašine. Ležeće trlje naći ćemo promatranjem morskog dna s površine, a ako je malo dublje možete ili zaroniti do pola dna ili stati negdje na dno pa vidjeti izbliza ima li koja. Obično se ležeće trlje primijete kada leže na svijetloj podlozi, pijesku ili golom kamenu.

Gdje loviti Trlju možemo tražiti po cijeloj našoj obali. Ima ih i u najzabitijim dijelovima jer je njoj dovoljan mali komad pijeska kojeg ima svuda. Trlje kamenjarke vole čvršći, kompaktniji pijesak i bistrinu dok trlje blatarice preferiraju muljevito područje. Blatarice se mogu loviti u podvodnom ribolovu na mjestima gdje mulj prodire plitko, najče-

Bolje ih je gađati ostima šće u oslađenim zaljevima. Na otvorenom i bistrom moru lovit ćemo kamenjarke. Obično se one manje trlje hrane jako plitko, a veće nešto dublje, no nisu to neke pretjerane dubine. Najveće se trlje love malo dublje prilikom izležavanja u hladnijem sloju mora. Velike trlje su rijetko same a mogu biti i u mi-

ješanom jatu s manjima pa dok padamo na brzinu ćemo izvršiti odabir. Na otvorenom moru ima puno više velikih trlja. Jako često se vide trlje na dnu kako leže, no zbog velike bistrine otvorenog mora pomislit ćete da su to male trlje koje se nalaze na preko 20 metara dubine. Kada zaronite, postajati će sve veće i veće. Uskoro ćete uvidjeti

da su to uistinu veliki komadi, a kada ih ulovite veličina će im biti još veća nego što se činilo. Osim gdje, postavlja se pitanje i kada loviti? U zimskim mjesecima obala je ne privlači pa se ni ne lovi u podvodnom ribolovu, no pošto se radi o početničkoj ribi onda to nije niti važno jer su rijetki početnici koji rone u zimskim mjesecima.

Vrste trlja Jadran je obitavalište dvije vrste trlja, jednu zovemo trlja blatarica Mullus barbatus, a druga je poznata pod nazivom trlja kamenjarka Mullus surmuletus. Trlje imaju još mnogo narodnih naziva poput trija, barbun, itd. Trlja kamenjarka, ili kako još kažu, trlja od kamena puno je cjenjenija zbog manje izražajnog mirisa. Može više narasti, ali popularnost može zahvaliti samom nazivu. Kada se kaže kamen misli se na snagu, zdravlje dok je blato nešto odbojno. Nije ih teško razlikovati, najveća razlika je da blatarice imaju gotovo tupu glavu a kamenjarke izduženiju, a što se tiče boje, pogledajte slike. Pošto blatarice vole muljevito područje one se najčešće nalaze vrlo duboko pa su jedna od najbrojnijih lovina u kočarenju. Kamenjarke se ne love povlačnim mrežama, ali su im mreže stajaćice najveći neprijatelj. Novo doba je puno novih vrsta koje žive u nekim toplijim morima, tako uskoro možemo očekivati i neke nove vrste trlja koje već kucaju na vrata Jadrana.

On-line trgovina

www.scubacro.hr

Kamenjarka

Blatarica

Najpovoljnija kupnja ronilačke opreme Dostava na adresu 115

Vijesti

Vito Light

Kalin’s Mogambo

z bogatog asortimana rasvjetnih tijela prodavaonice Mikeli Trade ovoga smo puta izdvojili reflektorske svjetiljke Vito Light. U ponudi je šest različitih modela čija se autonomija kreće od 20 do 30 sati neprekidnog rada. Ove svjetiljke doslovno pretvaraju noć u dan. Osim reflektora koji je uglavnom halogen, pojedini modeli imaju neonske cijevi za osvjetljavanje radnog prostora. Svjetiljke imaju mogućnost punjenja preko priključka za izmjeničnu struju od 220 V, kao i za istosmjernu od 12 V.

nogi se varaličari nikada nisu makli dalje od silikonaca. Zašto? Oni tvrde d a b o lj e g od silikona nema. Fina prezentacija, akcija upravo onakva kakvu im mi udahnemo, dubina koju poželimo, riba koju vidimo… Sve su to razlozi koji govore u prilog silikonskim varalicama. Kalin’s Mogambo su crvoliki twisteri s izrazito prvokativnim hodom. Mogu se koristiti za sve oblike obalnog varaličarenja, a u posljednje su se vrijeme dokazale kao varalice

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Stren Sonic Braid

predenice američkog proizvođača Stren novitet su na našem tržištu. Dokazana kvaliteta i čvrstoća okruglih upredenica zadovoljit će apsolutno sve ribolovce koji od pribora traže i očekuju najviše performanse. Upredenica Stren Sonic je presvučena okrugla upredenica čije su odlike izuzetna čvrstoća, neupijanje vode i potpuna neistezljivost. Dostupna je u pakiranjima od 110 i 270 metara u svim promjerima. Maloprodajna cijena ove upredenice s obzirom na pakiranja iznosi 99, odnosno 180 kuna.

116

koje love i na velikim dubinama, pri čemu su kirnje i ostale dubinske nemani redovna lovina. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ryobijeve role Stamina

erija rola Stamina se može nabaviti u dvije veličine, 2000 i 4000. Manji model 2000 ima kapacitet od 150 m najlona debljine 0,235 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 6 kg. Veći model ima kapacitet 165 m najlona debljine 0,285 mm, prijenos 5 : 1 i kočnicu koja se može stisnuti na 6 kg. Sve role ove serije imaju sedam kugličnih i jedan valjkasti ležaj od nehrđajućeg materijala, a tijelo i rotor su od duraluminija.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Podvodni ribolov

Plivanje s morskim psima

BURATOVIĆ PRVAK

Južnoafričke Republike Napisala i snimila Valentina Prokić

rvatski reprezentativac u podvodnom ribolovu Antonio Buratović pobjednik je otvorenog pojedinačnog nacionalnog prvenstva Južnoafričke Republike. U ekipnom dijelu prvenstva hrvatski trojac Antonio Buratović, Dario Marinov i Josip Urti osvojio je visoko četvrto mjesto, dok je u dvoboju između tri ekipe Južnoafričke Republike i dvije Hrvatske pobjedila ekipa u sa-

118

stavu Daniel Gospić, Đani Uhač i Branko Ikić.

Drugačija pravila natjecanja Hrvatski reprezentativci Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Branko Ikić i Josip Urti (Medulin), Dario Marinov (Zubatac Zadar) i Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) predvođeni izbornikom Liviom Fiorentinom sudjelovali su kao posebni gosti na nacionalnom prvenstvu

Južnoafričke Republike od 3. do 8. svibnja u Durbanu, milijunskom gradu na Indijskom oceanu. Rezultat je to prijateljstva uspostavljenog na Euroafričkom prvenstvu u Alžiru. Južnoafrikanci su pozvali hrvatske reprezentativce kako bi se upoznali s njihovim morem, ribama i načinom lova te poduprli kandidaturu za organizaciju Svjetskog prvenstva 2012. godine. Tamošnje prvenstvo u mnogočemu se razlikuje od hrvatskog. Pojedinačno traje dva dana,

zatim slijedi dan stanke pa dva dana ekipnog prvenstva. Uz to, za posljednji peti dan dogovoren je dvoboj Hrvatske i JAR-a. Jednom ribolovcu dozvoljeno je uloviti maksimalno deset riba, po jednu od svake vrste. Postoje vrste koje se ne smiju loviti, između ostalih u to se ubrajaju ugori, murine i morski psi. Boduje se vrsta i težina do maksimalno pet kilograma. Težinski minimum je 900 grama, s time da sva riba mora biti predana na vagu očišćena. Ribe ima ispod

Dario Marinov na Aliwal Shoalu jednim je tirom pogodio dvije barakude

Hrvatska B - Antonio Buratović s grunterom i tasselom te Dario Marinov s grunterom i papigačom

Đani Uhač s papigačom

Hrvatska ekipa sa svojim domaćinima, najzaslužnijima za dolazak u Južnoafričku Republiku

površine u ogromnim količinama, no na taj su način zaštitili riblji fond, ali i učinili natjecanje zanimljivim jer ne odlučuje veličina riba. Velike ribe najčešće vrijede samo jedan bod za vrstu, dok neke manje vrijede i po četiri boda. Zbog svega navedenog u šestosatnom natjecanju taktika igra veliku ulogu. Prvenstvo je posebno i po tome što se rezultati ne znaju do

svečanosti proglašenje pobjednika. Čak i iskusnim domaćim lovcima teško je izračunati plasman sa sigurnošću, a kamoli gostima iz Hrvatske koji se puno manje snalaze u bodovanju tamošnjih vrsta.

Ribolov uz morske pse Upoznavanje s uvjetima ispod

Hrvatska reprezentacija - Antonio Buratović, Daniel Gospić, izbornik Livio Fiorentin, Đani Uhač, Branko Ikić, Josip Urti i Dario Marinov

površine hrvatskim reprezentativcima bio je posve nov izazov jer dosad nisu imali prilike loviti u Indijskom oceanu. Važan dio podmorja su morski psi svih vrsta, izuzev bijelih psina koje prevladavaju na području oko Capetowna na zapadnoj obali. Od opasnijih vrsta morskih pasa najčešći su Zambezi ili Bull shark, no ni oni nemaju običaj napadati ronioce. Ipak, ukoliko se počne motati oko pozicije na kojoj ribolovac lovi, bolje je promijeniti poziciju. Već prvog dana na moru neugodan susret imao je najiskusniji hrvatski reprezentativac Branko Ikić. - Ulovio sam veliku ribu, izvukla mi je brzo konop iz mulinela, borio sam se da ju izvučem, a vidljivost je bila četiri do pet metara. Zvao sam barkariola i dao mu ribu na brod, a zatim je on krenuo po ostale dečke. Nategnuo sam pušku, a iz dubine je morski pas krenuo ravno na mene. Došao je na nekih tri metra od mene i okrenuo u dubinu. Još je jednom došao i opet se vratio u dubinu. Zvao sam bar-

kariola da dođe po mene i dok sam čekao na površini gledao sam dolje ako će se opet pojaviti. I došao je još bliže, a kada sam ga dodirnuo s puškom otišao je. Odmah sam promijenio poziciju lova. Nije nimalo ugodno, imao je oko tri metra, nisam uspio prepoznati vrstu, prenio je Branko Ikić. Domaći ribolovci upozorili su da morski psi vole krasti pogođenu ribu sa strijele što je u slobodnom lovu iskusio Daniel Gospić. – Pogodio sam ribu od 20-tak kilograma, nisam dobro vidio koja je bila jer je bilo mutno. Osjetio sam samo trzaj, a kada sam izvukao strijelu ribe nije bilo, a na njoj su ostali tragovi zuba i bila je iskrivljena do neupotrebljivosti, prenio je Gospić.

Promjenjivi uvjeti Čak 39 podvodnih ribolovaca prijavilo se dan uoči natjecanja za pojedinačno prvenstvo, a uz njih, još šest hrvatskih ribolovaca. U ekipnom dijelu natjecanja bilo je s dvije hrvatske,

119

ukupno 16 ekipa. Kako dan u Durbanu počinje vrlo rano, a mrak pada već malo iza 17 sati, podvodni ribolovci morali su tijekom prvenstva ustajati u pet ujutro jer se već sat kasnije kretalo s brodovima prema zoni natjecanja. Iznenađenje za hrvatske reprezentativce već prvog dana dolaska bilo je spuštanje brodova u more. Naime, brodovi se drže na prikolicama i svakoga dana se spuštaju u more na pješčanoj plaži i dižu po povratku. Prvog dana natjecanja lovilo se u zoni najbližoj plaži i Durban Undersea Clubu, bazi gdje se održavalo vaganje. Nakon starta, vrlo brzo je postalo jasno da je vidljivost loša. Trebalo je tražiti bistrije pozicije, što je uspjelo hrvatskim ribolovcima pa se riba počela loviti. Veliki posao prvog dana u otežanim uvjetima napravio je Hvaranin Antonio Buratović koji je ulovio osam riba i zauzeo vodeću poziciju s 38,28 bodova. Dario Marinov ulovio je pet riba i osmu poziciju, a Josip Urti se s jednakim brojem riba plasirao na 13-to mjesto. Daniel Gospić, Branko Ikić i Đani Uhač imali su slabiji dan, Gospić je završio na 18-om mjestu sa šest riba, Ikić na 20-om sa četiri, a Uhač je bio tek 29-ti s tri ribe. Najbolji domaći lovac bio je Jaco Blignaut na drugom mjestu, za koga su brojni rekli da je jedan od najboljih u Južnoafričkoj Republici. Blignaut je za Buratovićem za-

Branko Ikić s papigačom ostao samo 2,06 boda. Treći je bio Ryan Burmester sa zaostatkom od 5,86 bodova.

Gospićev ulov snova Drugog dana pojedinačnog prvenstva lovilo se u zoni udaljenijoj od Durbana, no uvjeti na moru bili su povoljni. Bila je to zona u kojoj je velika koncentracija morskih pasa vrste Zambezi, no srećom nikakvih susreta nije bilo. Lovilo se tek četiri sata, more se u zoni toliko zamutilo da se nije vidio ni vrh puške ispod površine, pa se ponajprije zbog sigurnosti natjecatelja donijela takva od-

Hrvatska ekipa s najvećim proizvođačem opreme u JAR-u Robom Allenom te Jeremyem Williamsom, u Allenovoj njegovoj trgovini

120

Brent Borstlap, Craig Heslop i Angelo Spada, drugoplasirana ekipa SAUUF B

Đani Uhač s yellowtail kingfishem

Đani Uhač s rijetkom oradom od 3,97 kilograma

Branko Ikić s yellowtail kingfishem i oradom i Đani Uhač s tasselom i grunterom

Iain Ewing, Garret Staats , Carl Werner, četvrtoplasirana ekipa SAUUF C

Daniel Gospić i spanish mackerel od 21,96 kilograma

Đani Uhač s dva gruntera, Daniel Gospić s grunterom i tasselom, Branko Ikić s oradom i yellowtail kingfishem

luka. No i četiri sata su bila dovoljna da Daniel Gospić ostvari ulov snova. Nakon brojnih manjih primjeraka, uspio je uhvatiti Spanish mackerel ili Coutu kako ju domaći zovu od 21,96 kilograma. Zadovoljstvu nije bilo kraja. – Ulovio sam je na čeku na 16 metara dubine. Bilo ih je desetak iste veličine. Kada sam ju pogodio, trebalo mi je još oko pet minuta da ju izvučem, rekao je Gospić. Uz Coutu, Gospić je taj dan ulovio još osam vrijednih riba i plasirao se na treće mjesto. Đani Uhač ulovio je tri ribe, vrijedne 18-og mjesta. Antonio Buratović ponovno dobar, sa sedam riba završio je sedmi, ali mu je i to bilo dovoljno za ukupnu pobjedu. Dario Marinov ulovio je šest riba i 14-to mjesto, Branko Ikić imao je dvije ribe manje i dva mjesta slabiji plasman, a Josip Urti četiri ribe i 20-to mjesto. Pobjednik drugog dana bio je Angelo

Spada, ispred Brenta Borstlapa i Gospića. Računica je na kraju pokazala, da je Antonio Buratović prvi sa 68,88 bodova, odnosno 166%. – Možda ću ostati samo južnoafrički prvak u ovoj godini, ako ne budem morao ići na prvenstvo Hrvatske, kroz smijeh je rekao Buratović. – Uvijek je dobro biti prvi. Trebalo se tamo snaći, ima puno vrsta koje ne vrijede jednako i trebalo je dosta misliti u moru. Više mi leži lov u mutnom, mirniji sam od ostalih i mislim da je to bio ključ. Dario Marinov je dosta zaslužan za moju pobjedu, odredio je taktiku lova, prenio je Antonio Buratović. Pa iako je naša ekipa osvojila najviše bodova za afrikance je unatoč drugom mjestu titula novog južnoafričkog prvaka pripala je Ryanu Burmesteru koji je imao 66,35 bodova, 157%, dok je treći bio Jaco Blignaut sa 61,00 bodova i 148%. Daniel

121

Đani Uhač sa spade fishom

Antonio Buratović s yellowtail kingfishem Gospić završio je osmi, Dario Marinov 11-ti, Josip Urti 14-ti, Branko Ikić 18-ti, a Đani Uhač 23 u konkurenciji 45 podvodnih ribolovaca.

Odlična Hrvatska B Prvi dan ekipnog dijela natjecanja ponovno je donio promjenjive uvjete. Prvih dva, tri sata vidljivost je bila dobra i moglo se raditi, a zatim se smanjila i opet je trebalo tražiti bistrije

pozicije. Izbornik Livio Fiorentin odredio je da će u jednoj ekipi biti Gospić, Uhač i Ikić, a u drugoj Buratović, Marinov i Urti. Prva trojka najveći je dio ribe ulovila na jednoj poziciji, prvoj na koju su ujutro skočili. Druga ekipa također je na početku lovila u blizini, a zatim se preselila zapadnije. Gospić, Uhač i Ikić imali su na kraju 25 riba, što je bilo 82,46 bodova, dovoljno za sedmo mjesto. Buratović, Marinov i

Četvrtoplasirana ekipa - Antonio Buratović, Josip Urti i Dario Marinov, Hrvatska B s predsjednikom Južnoafričkog saveza Richardom Brunom

122

Daniel Gospić i spanish mackerel od 21,96 kilograma Urti plasirali su se na peto mjesto s 29 riba i 103,68 bodova. Vodeća ekipa prvog dana bila je Middlands A u kojoj su lovili Jaco Blignaut, Ryan Burmester i Broderick John Whittaker sa 113,34 bodova koliko im je donijelo maksimalnih 30 ulovljenih riba.

Drugi dan vrijeme se pogoršalo. Jak zapadni vjetar stvarao je poteškoće već od ranog jutra, no ispod površine situacija se znatno poboljšala jer je vidljivost na nekim mjestima bila i do 25 metara. No, smrtni slučaj u obitelji Dennisa, barkariola Hrvatske A

Đani Uhač, Daniel Gospić i Branko Ikić pobjednici dvoboja s JARom

Novi južnoafrički prvak Ryan Burmester ekipe, onemogućili su ribolov Gospiću, Uhaču i Ikiću. No, zato je Hrvatska B iskoristila odličnu vidljivost i sa 17 riba vrijednih 72,61 bod osvojila četvrto mjesto drugog dana. Pobjednici su ponovno bili Middlands A s

27 riba i 105,84 bodova koja je i osvojila naslov ekipnih prvaka s 200%, dok je četvrta bila Hrvatska B s ukupno 160,08% bodova. – Prilagodili smo se odlično i iznenađen sam uspjesima, važno je da smo ostavili

Daniel Gospić sa dvije papigače na sebe i njih dojam korektne ekipe koja zna loviti, mišljenja je Dario Marinov. Hrvatska A sa samo jednim danom ribolova završila je 11-ta.

Dan Đanija Uhača

Branko Ikić i Đani Uhač sa snoekom

Devetorici izabranih domaćih ribolovaca i hrvatskoj šestorki još je preostao jedan dan natjecanja. Tri domaće ekipe branile su boje Južnoafričke Republike u srazu s dvije Hrvatske. Lovilo se još jednom u zoni najbližoj bazi. Vidljivost je ostala dobra, a lovilo se pet sati. Nakon prvih 15 minuta ribolova postalo je jasno da će to biti dan Đanija Uhača, barem što se tiče Hrvatske A. Posebno inspiriran Lovranac je svake dvije, tri minute u brod bacao novi ulov. Vrhunac je bila orada, riba koju u JAR-u smatraju jednom od najlukavijih i koja spada u kategoriju onih koje je najteže uloviti. Dobar dio domaćih podvodnih ribolovaca ju ne vidi u cijelom svom ribolovnom vijeku, a kamoli uhvati. Uhaču je to uspjelo, zahvaljujući iskustvu i umijeću. I to ne malu, već primjerak od 3,97 kilograma. Ulovio je, između ostalog, Kin-

gfish od 6,58 kilograma. Iako je dan Branku Ikiću loše počeo, prvo je gađao ribu, promašio, a strijela se zabila duboko u dno i izvlačenje je bilo nemoguće, zatim je izgubio dvije ribe, a onda još jednu strijelu čiji je konop slučajno prerezao izbornik Fiorentin dok je pokušavao izvaditi ribu s nje, Ikić je natjecateljski dan dobro završio. Uhvatio je kao i Uhač velikog gruntera, ali i veliku kavalu od 4,97 kg. – Tek kada se more razbistrilo shvatili smo teren, kako se riba ponaša i gdje se zadržava. More je zahtjevno, velike su marete, ali barem smo se nagledali prekrasnih riba i neke od njih ulovili, rekao je Branko Ikić. Dečki su nakon dva sata imali čak 19 riba. Svoj doprinos dao je i Daniel Gospić te je Hrvatska A zasluženo odnijela pobjedu s 133,46%. Nešto umornija Hrvatska B, koja je odradila dan natjecanja više, završila je peta. – Domaći lovci su puno sporiji od nas, no smireni su, nisu nimalo nervozni, ni prije, ni tijekom ni poslije natjecanja, rekao je Đani Uhač. Najmlađi član hrvatske reprezentacije Josip Urti ovu je avanturu ocijenio kao najjljep-

123

Daniel Gospić s dva englishmana

Rezultati pojedinačnog prvenstva JAR Antonio Buratović 68,88 – 166% Ryan Burmester 66,35 – 157% Jaco Blignaut 61,00 – 148% Craig Heslop 62,10 – 145% Broderick John Whittaker 58,89 – 136% Brent Borstlap 58,73 – 134% Angelo Spada 59,59 – 134% Daniel Gospić 56,59 – 129% Jeremy Williams 52,74 – 124% John Girzda 48,36 – 115% Dario Marinov 43,30 – 104% 14. Josip Urti 36,09 – 87% 18. Branko Ikić 31,71 – 74% 23. Đani Uhač 24,30 – 56%

Rezultati ekipnog prvenstva JAR Middlands A – Blignaut, Burmester, Whittaker 200% KZN A - Spada, Borstlap, Heslop 184,72 % KZN B – Morris, Ewing, O’Conner 169,87% Hrvatska B – Marinov, Buratović, Urti 160,08% KZN Vets - Williams, Girdza 157,34% 11. Hrvatska A – Gospić, Uhač, Ikić 72,75

Rezultati dvoboja JAR - Hrvatska Hrvatska A – Gospić, Uhač, Ikić 133,46% SAUUF B – Heslop, Borstlap, Spada 130,23% SAUUF A – Burmester, Whittaker, Henwood 109,31% SAUUF C – Ewing, Staats, Werner 88,77% Hrvatska B – Marinov, Buratović, Urti 82,21%

124

Josip Urti s kingfishem še mjesto na kojem je bio s ribolovom. Daniel Gospić do kraja natjecanja ostao je ribolovac s najvećom ulovljenom ribom prvenstva. – Bilo je zanimljivo, uvjeti su se mjenjali iz sata u sat. Vidljivost je bila od nule pa do pet metara, a zadnji dan 25 metara. Temperatura mora je bila oko 25 stupnjeva i na dnu, a nismo lovili dublje od 30 metara, jer nema potrebe, kazao je Gospić. Sređivanje dojmova iz JAR potrajat će još neko vrijeme. Bilo je to novo prekrasno iskustvo koje će posebno dobro doći ako se tamo bude održavalo Svjetsko prvenstvo 2012. godine. – Bio nam je to prvi susret s Indijskim oceanom u kojem obitavaju različite ribe i način lova od Atlantika i od Tihog oceana s kojima imamo iskustava. Prvi nam je ovo puta bio i da pet dana uzastopno traje natjecanje, što je zahtjevno i naporno jer je silina mora puno veća. Pokazalo se i da smo puno kvalitetniji lovci od domaćih, bez obzira na njihovo poznavanje terena i načina lova te vrsta riba, a ako nam je to sada uspjelo, za SP možemo biti još bolji, analizirao je izbornik Livio Fiorentin. Ovakva natjecanja odlična su prigo-

da hrvatskim reprezentativcima za upoznavanje s novim sredinama. Trebalo bi postati uobičajeno svake godine prihvatiti nečiji poziv, a ne se samo natjecati na svjetskim ili europskim smotrama. – Primljeni smo fantastično, domaćini su nam bili na usluzi od 0 do 24 sata, rješavali brodove, gorivo, sve što je trebalo i mislim da im trebamo uzvratiti, pozvati ih na naše prvenstvo. HSŠRM bi to mogao organizirati, jer s njima smo se praktički pobratimili, dodao je Fiorentin. Doista bi bilo dobro da JAR dobije Svjetsko prvenstvo 2012. godine. Bilo bi to vrlo zanimljivo natjecanje, a i velika stvar za popularizaciju ovog sporta. Kandidat je i španjolski Vigo, no za dobrobit podvodnog ribolova važno je da se širi čim više izvan granica Europe. Zahvala hrvatskog tima ide svima, a posebno Savezu Južnoafričke Republike te predsjedniku Richardu Brunu i tajniku Angelu Spadi koji su omogućili ovo veliko iskustvo te Brentu Borstlapu, Ryanu Burmesteru i Craigu Heslopu na pomoći tijekom boravka kako na kopnu, tako i na moru. I naravno, na prijateljstvu.

To pq ua l i t ys hi ngr o ds

Re a c haNe wHi gh Qua l i t y .I nnov a t i on. De s i g n.

Automobil za ribolov

JURILICA

Citroën je klasu luksuznih gradskih kompakata pošteno ‘izmiješao’. Naime, pojavom automobila kojemu su dali legendarno ime DS i oznaku 3 u ovoj klasi više ništa nije isto. Prekrasnim dizajnom i opremom te sjajnim voznim karakteristikama, DS3 je zaista nešto posebno, baš kao i njegov davni predak s istim imenom Napisao Mladen Marković, snimili Mladen Marković i Željko Sokač

126

CitroĂŤn DS3

deluxe klase

127

bog velikog pritiska naših čitaoca odustali smo od testova automobila jer umjesto automobila žele ribolovne teme. Da odmah kažemo, toga ćemo se i držati. No, kada dobijete ponudu da isprobate Citroënov automobil koji nosi slavno ime DS, mislim da nema tog vozača koji će priliku propustiti, pogotovo ako je prva iskustva stjecao na ‘pradjedu’ istog imena, kao što je to slučaj sa mnom. Da, prve ture koje samo odvozio kao početnik bile su u DS 21, modelu kojemu su u to doba tepali – Žaba. Nije baš neko ime, no bio je to tada automobil ispred svog vremena, a njegov praunuk DS3 je pravi nasljednik imidža i suverenih voznih karakteristika. S Citroënom DS3 smo se družili sedam dana i kroz to vrijeme smo imali priliku iskušati sve što se s automobilom dade iskušati. Samo smo ga dva dana vozili po suhoj cesti, no on-

128

da su zaredali kišni dani, tako da smo ga morali fotografirati uz stalno spašavanje fotoaparata i bježanje ili u automobil ili ispod neke nadstrešnice. Preuzevši automobil odmah smo jurnuli za Rijeku, no lijepo sunce je netragom nestalo kada smo prošli tunel Vrata i upali u strahovitu kišu koja nam nije dala ni da nogom istupimo izvan automobila. Bili smo žalosni, no bila je to dobra prilika da isprobamo što sve DS3 može. A da može mnogo uvjerili smo se vozeći starom cestom po Gorskom kotaru uz lijevanje kiše kao iz kabla.

Vozne karakteristike U stvaranju ovog automobila očigledno je prevladala strast za jurnjavom jer je DS3 paklena jurilica s kojom na zavojitoj cesti možete ono što s drugim automobilom ne smijete niti pomisliti. Naime, DS3 ima tvrdo sportsko podvozje koje se baš tako i ponaša – sportski, a vozačima koji takvu vožnju ne vole savjetujemo da se kane ćorava posla i da kupuju automobile ‘mekane ko’ duša’ jer DS3 nije za njih. DS3 je za vozače s puno temperamenta i sportskog duha jer je u njemu jednoga i drugoga na pretek. Upravljač DS je krut i direktan koliko treba, sportsko podvozje omogućuje vrlo brzo prolaženje zavoja bez ikakvih proklizavanja, odlična sportska sjedala će vas držati u pravilnom

položaju, sjajne kočnice će vas ‘izvući’ kada pretjerate uz pomoć ABS-a, a tu je i ESP koji se niti jednom nije javio iako sam cijelo vrijeme vozio po odurnoj kišurini koja je vrlo rijetko prestajala padati taj tjedan. Zavoje ćete, bez obzira kakvi bili, prolaziti znatno brže nego u nekom drugom automobilu. Tek kada ste zavoj prošli shvatite koliko ste bili brzi. DS3 vas jednostavno tjera da se ponašate drukčije nego kada inače vozite jer je to automobil za mlade ljude pune energije, kako su komentirale kolegice iz redakcije, uz zlobnu primjedbu

129

da ja imam 40 godina previše za ovaj automobil. Doduše, moram priznati da su imale pravo jer me DS3 vratio u mladost, barem na ovih sedam dana koliko sam jurcao s njime.

Oprema Testni DS3 je imao svu moguću opremu koju top model mora imati, plus prekrasnu kožnu unutrašnjost u dvije boje. Uz

130

prije spomenutu elektroniku testni DS3 je imao tempomat, grijanje kožnih sjedala, satelitsku navigaciju, Bluetooth, brisače stakla sa senzorom za kišu, LED svjetla za vožnju po danu, maglenke sprijeda i svjetlo za maglu straga, centralni display na kojemu su se očitavali svi podaci o vožnji, a koji ujedno služi i kod satelitske navigacije, i na kraju radio i CD. No, izdvojili smo samo neke di-

jelove ove atraktivne opreme. Zapravo, u Citroënu su igrali na kartu originalnosti i ekskluzivne koja se očituje u činjenici da DS3 ima čak 38 različitih boja karoserija, četiri boje krova i dvanaest različitih aluminijskih naplataka. Testno vozilo je imalo metalik sivu boju i krov u boji trule višnje, a jednake boje je bila koža u kabini, što mu daje poseban elegantni štih.

Motor i mjenjač Motor je razvijen u suradnji grupacije PSA i njemačkog BMW-a, a ima 1.6 litara obujma. Ovaj benzinski četverocilindraš s varijabilnim radom ventila linearno razvija snagu od 120 konja u čitavom radnom području do 6000 o/min, što će sportski nastrojenim vozačima tjerati adrenalin u visinu. No istog časa kada pustite papučicu gasa

Tehnički podaci Motor

1,6 VTI So Chic

Zapremnina

1598 cm kubnih

Snaga

88 kW (120 KS)

Mjenjač Najveća brzina na testu

5 stupnjeva, ručni 170 km/h

okretaji naglo padaju, pa je potrebno brzo mijenjati brzinu na niže. Kod mjenjača i mijenjanja brzina uočavamo jedinu zamjerku. Čitavo sam vrijeme mislio da je velika šteta što nisu stavili šestu brzinu. Petostepeni mjenjač ima pomalo dugi hod za sportsku vožnju što kod normalne vožnje ne smeta.

Ribičkim okom Pošto je DS3 mali automobil mnogi će reći – pa to nije za ribolov! Greška! To je i te kakav automobil za ribolov jer se jednostavni spuštanjem naslona

zadnje dvodijelne klupe dobiva prostor za sav ribički pribor i opremu dva ribiča. Pri tome ribička ekipa od dvojice ribiča uživa sav mogući komfor i luksuz koji nemaju mnogo veći automobili. Zapravo, kupnjom Citroëna DS3 kupujete dinamitnu jurilicu koja će vas do neke ribičke destinacije prevesti u tren oka, a još ćete pri tome uživati kao nikada prije. Informacije CITROËN HRVATSKA 10010 Zagreb, Turinina 5 Telefon 01/ 6652 - 003

131