Ribolov na Jadranu 07/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Varaličarenje na ušću

GODINA VI - SRPANJ 2010.

* Na sabunu * Podvodni ribolov po brakovima * Bronze Whaler

GODINA VI - BROJ 07 - SRPANJ 2010. 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* ICEY-TEK na akciji * Novi Yamaha motori

MAKAIRA 80 W II

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

BRONČANI LOVAC NA KITOVE Ovo je priča o lovu na velikog psa vrste Carcharhinus brachyurus na plažama afričke države Namibije – ribolovcima poznate kao hot spot Nº 1 na svijetu za lov na velikog psa od milja zvanog Bronzy

IN MEMORIAM

7 napisao Mladen Marković

TUNA I SPORTAŠI

14 napisao Mladen Marković

4. EUROPSKO PRVENSTVO

napisao Vlada Vuković

KOSTOROG

38 napisao Boris Bulić

UDIČARSKA ZONA SUMRAKA

STRANICA 74

napisao Boris Bulić

NA SABUNU

MORSKI PSI III.

Iako se pješčano dno na prvi pogled čini pustim i beživotnim to nije tako. Vrste koje nastanjuju more nad pješčanim dnom su brojne. Ponajprije valja spomenuti tipične ribe dna. To su u prvom redu glavoči, listovi, iverci, pauci, gušteri, čače i neke vrste raža

KAD VRHOVI MIRUJU

68 napisao Boris Bulić

BIŠEVO III.

82 napisao Neven Šerić

STRANICA 60

MAKAIRA 80 W II

94 napisao Mladen Marković

PODVODNI RIBOLOV PO BRAKOVIMA Pretraživanje rupa po brakovima jedna je od najdražih aktivnosti iskusnijim podvodnim ribolovcima. Južniji i pučinski brakovi kriju neke vrste riba poput tabinja, murina i škarpina koje konstantno migriraju iz dubina pa pune rupe bez obzira da li ste nedavno ulovili ribu u toj rupi

STRANICA 106

102

NOVI YAMAHA MOTORI

104

UMBERTO PELIZZARI

112

napisala Valentina Prokić

GODINA MALOG LOŠINJA

RUBRIKE UVODNIK ULOVI VIJESTI ZAKONODAVSTVO NATJECANJA EKOLOGIJA ČVOROVI ISKUSTVA SVIJET RIBOLOVA

ICEY TEK

116

napisala Božena Krapinec 7 12 13 14 18 28 32 34 38

RIBOLOV S OBALE RIBOLOV U SVIJETU RIBOLOVNI FELJTON METEOROLOGIJA RIČ RIBARSKA OPREMA MOTORI PODVODNI RIBOLOV MALI OGLASI

54 74 82 88 92 94 104 106 132

60 godina maresa

118

In memoriam Svim prijateljima sportskog ribolova i svim ljudima koji žele prirodu sačuvati za buduća pokoljenja javljamo tužnu vijest da je naš

Zubatac (Dentex Dentex) – car o’ rib tragično izgubio životnu bitku zbog interesa pojedinaca i prljave politike koja ne poštuje ni najmanje prirodne zakone kada su u pitanju njihovi džepovi. Kriminalnu skupinu koja je donijela zakon kojim se oduzima život Zubaca treba staviti na stup srama jer su svojim uplitanjem u prirodu nanijeli smrtni udarac jednoj plemenitoj ribi, samo da bi napunili svoje džepove i ostvarili svoje jadne male političke karijerice. Svi oni koji su radili na zakonu koji je okončao život našem dragom Zubacu, svi oni koji su potpisivali ovakvu odluku, svi oni koji su dizali ruku u zrak za zakon kojim se jedna prekrasna riba ubija i uništava, svi oni koji su iz svojih prljavih interesa spustili glavu da ne gledaju ubojstvo, a trebali su reagirati, svi moraju znati da su ukidanjem lovostaja, kada je naš dragi pokojnik Zubatac u mrijestu, nanijeli nesagledivu štetu koju će naša djeca, naši unuci i naši praunuci, tek vidjeti. Nažalost, našeg dragog pokojnika Zubaca moći će vidjeti samo na slikama, isto kao što će na slikama moći vidjeti odgovorne za njegovu smrt, ministra Petra Čobankovića, državnog tajnika Tončija Božanića, saborske zastupnike koji dižu ruku za bilo kakav zakon koji se postavlja pred njih bez ikakvih kriterija te odogovorne ljude iz Saveza, krovne organizacije sportskih ribiča na moru, koji nisu reagirali kad su trebali. Ubojice iz svih nadležnih struktura, sramite se! Našem dragom Zubacu (Dentex Dentex) želimo lako more u kojem je tako dugo slobodno živio dok ga kriminalci nisu ubili! Duboko ožalošćena redakcija Ribolova na Jadranu na čelu s glavnim i odgovornim urednikom Mladenom Markovićem i ostali tugujući ribolovci

Ulovi

LICA kapitalka

Loveći Omerovom puškom od 106 centimetara u slovenskom podmorju, Dušan Krajnik je na čeki u modrom na osam metara dubine uspio dočekati i nastrijeliti krasan kapitalni primjerak, licu tešku ravno 25 kilograma. Iako je riba bila u naponu snage, nije imala nikakve šanse. Dušan ju je u maniri profesionalca smirio za oko pet minuta. Dušan je preko trideset godina član RPD Piran, a ove će godine nastupiti kao član slovenske reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Lošinju. Ako je suditi po ovom ulovu, ostali će se natjecatelji morati dobro potruditi.

LICA kapitalka II Strastveni sam podvodni ribolovac, a ovim vam se putem javljam na nagovor prijatelja, iako mi ovo nije prvi veći ulov. Naime, radi se o lici dužine 105 cm i težine 11,2 kilograma ulovljene dana 26. svibnja u akvatoriju Rovinja, po laganom jugozapadnom vjetru na dubini od oko osam metara. Pogodak je bio vrlo precizan, u predio glave, tako da mi nije izvukla puno špage iz mulinela, već se brzo smirila. Nadam se da ćete ovo pismo, kao i fotografiju uvrstiti u vaš cijenjeni časopis kojeg redovito kupujem i s guštom čitam. Pozdrav svim ljubiteljima podvodnog i drugog ribolova! Tomislav Lekić, Rovinj

PALAMIDE s kraja

BRANCIN i orada Od posljednjeg javljanja Košćice Antonija iz Kukljice prošlo je podosta vremena. U međuvremenu je, kako smo saznali, Antonio ostvario puno lijepih ulova no fotoaparat mu nije uvijek bio pri ruci. Ovoga nam se puta javio s dvije ribe, oradom i brancinom koje je ulovio u blizini crkvice Gospe Snježne kod Pašmanskog mosta na pa-

rangal namijenjen bijeloj ribi. Parangal je bio potopljen ujutro oko 7 sati, a podignut već oko 9. Orada je bila teška 0,80 kg, a brancin 2,85 kilograma. Ješka je bio volak što brancinu očito nije smetalo. Bravo Antonio!

Iz Rijeke nam se ponovno javio Tomislav Jakominčić, ovoga puta s krasnim ulovima palamida koje je nasukao početkom svibnja. Lovio ih je s kraja na cijelu srdelu. “Koristio sam sistem bez dodatnog otežanja, a srdele sam ješkao iglom, tako da udica viri iz usta. Na repu je napravljen lažni čvor radi boljeg zabacivanja. Od opreme sam koristio rolu Tica Abyss TF 8000 s osnovnim najlonom Colmic Norge 0,35 milimetara i fluorokarbonskim predvezom 0,285 milimetara te udice Owner Cutting Point 2/0. Model štapa ne znam jer se natpis izlizao”. Tomislav je ulovio nekoliko palamida od kojih je ova na fotografiji teška ravno tri kilograma.

Vijesti

Prstenasti indikatori

a suvremenom se tržištu može pronaći niz različitih indikatora, od najobičnijih zvončića do sofisticiranih elektronskih dojavljivača. Ipak, u ribolovu osjetljivih vrsta poput podlanice, ili pak prepredenog brancina, prstenasti su indikatori nezamjenjivi. Postavljaju se između prve i druge vodilice tako da svojom težinom održavaju najlon napetim. Pri svakom potezu ribe indikatori će poskočiti i tako sasvim jasno indicirati griz. Budući da su fosforescentni vidljivi su i noću. Ove indikatore potpisuje LineaEffe.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Seaguar Big Game

AKCIJ A -25%

ako je tek u posljednjih nekoliko godina zastupljenost Storm varalica postala znatna i na našem moru, postignuti rezultati dovoljno govore sami za sebe. Za neke situacije morskog ribolova pojedini modeli Storma zbog svojih karakteristika nemaju alternative. Izrazito čvrsta konstrukcija od balističke plastike, vrhunske VMC udice i deklarirana dubina zaranjanja za sve modele znatno Informacije olakšavaju izbor. RIBOLOVNI CENTAR BARKA Trenutno u Barki traje velika ak21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a cija s popustom od čak 25 posto Telefon 021 / 334 - 340 na sve Stormove varalice što nipošto ne treba propustiti.

Seaboss Teleboat

isokokvalitetne performanse svjetski poznatih Seaguar fluorokarbona ne treba posebno predstavljati. Seaguar Big Game promjera 1,05 milimetara od 125 lbri pakiran u matasama od 15 metara je kod nas definitivno najkorišteniji fluorokarbon u big game fishingu. Inače, Seguarovi su fluorokarboni proizvod japanske tvornice Kureha Chemicals. Kao stopostotni fluorokarboni imaju 60posto manji indeks refrakcije od klasičnih najlona. Budući da je vrijeme big game fishinga upravo pred nama, dvojbi nema - Seaguar Big Game je pravi izbor.

Storm na akciji

on Thompsonovi štapovi svojim performansama uvijek iznova iznenađuju. Ovoga puta vam predstavljamo specijalno razvijenu seriju štapova namijenjenu ribolovu na Mediteranu - Seaboss Teleboat. Svi štapovi imaju visokomodulirani karbonski blank, SIC vodilice i tri izmjenjiva vrha s fiksno vezanim vodilicama, pri čemu je na svakom označena i pripadajuća akcija - M, L i H. Štapovi su dostupni u dužinama 2.1, 2.4, 2.7 i 3 metra. Na vama je samo da odaberete model koji je primjeren vašem plovilu i osobnim sklonostima i ulovite svoju ribu života.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Zakonodavstvo

TUNA i sportaši

15. lipnja počela je ovogodišnja sezona ribolova na tunu za sportaše i rekreativce. Tuna se može loviti do 15. listopada ili do ispunjenja godišnje kvote koja za 2010. godinu iznosi 1530 kg. Tune za lov će biti, doduše manje nego ranije, ali vjerujemo, u budućnosti bi ih moglo biti više Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

obisti koji tunu love radi rekreacije jedva su dočekali taj 15. lipanj da spuste udice u more. Od listopada prošle godine kada je nastupila zabrana za 2009. godinu, brodovi su mirovali u lukama a ribiči su lov zamijenili pričama, analizi iskustava ulova, događanjima prošlih sezona, pripremi taktike i pribora za ovu godinu. Na-

žalost, s prošlogodišnje 2,5 tone kvota za sportaše i rekreativce u ovoj godini smanjena je na samo 1.530 kg. Dozvoljena je upotreba dva pribora, štap s rolom, u ribolovu na mjestu ili u pokretu. Dnevno se može zadržati jedna riba uz obveznu prijavu.

igluna i iglana. Ne vrijede dnevne ili višednevne te godišnje dozvole za rekreativce ili sportaše. Vrste dozvola i cijene ostale su za ovu godinu po starom. Jednodnevna dozvola stoji 120 kn, trodnevna 300 kn, sedmodnevna 600 i mjesečna 1500 kn.

Dozvole i naknade

Što ne valja

Tuna se može loviti s posebnom dozvolom za lov tune,

Iako je godišnja količina tuna koja se može uloviti diktirana

od ICCAT-a, amateri se žale na njihov premali udio u odnosu na profesionalce i njihove količine. Svoje nezadovoljstvo potkrepljuju konkretnim pokazateljima i brojčanim podacima baziranima u praksi dokazanim iskustvima u svijetu. Upozoravaju mjerodavne u državi da im je posao i zadaća da osmisle, zagovaraju i provode politiku koja pridonosi boljitku RH u globalu, a ne da se stavljaju na stranu intere-

Financijska analiza sportskog ribolova u Jezerima

Daleko je Meksiko

U zadnjih deset godina u našem mjestu sve više se razvija športski ribolov, ponajprije zahvaljujući našemn ŠRD Punta Rata. U kratkoj analizi, koju želimo uputiti na više adresa: Ministarstvo turizma, HTZ, Ministarstvo ribarstva i rd. Uočili smo da je veoma isplativo jačati ovu vrstu športske aktivnosti. Nabrojit ćemo nekoliko pokazatelja i što oni kazuju o športskom ribolovu u našem mjestu i Općini. - ŠRD Punta Rata u 2008. god. Prodalo je 357 rekreacijskih dozvola i dozvola za lov tune 50 kom RR jedan dan 60,00 kn 3.000,00 kn 39 kom RR tri dana 150,00 kn 5.850,00 kn 50 kom RR sedam dana 300,00 kn 15.000,00 kn 10 kom RR mjesec dana 700, 00 kn 7.000,00 kn

Meksikanci su poznati po tekili i marijačima koji povazdan pjevaju i sviraju. Njihova uzrečica Manjana... u slobodnom prijevodu znači - ne žuri nikamo, stigneš i sutra. No od tih naoko usporenih ljudi možemo puno naučiti kada se radi o u ribarstvu. Meksičko selo Cabo San Lucas prije dva desetljeće niste mogli pronaći na zemljopisnoj karti. Siromašni stanovnici bavili su se ribarstvom na tradicijski način i od toga preživljavali. A onda je došao ribolov. Ribolovci - hobisti otkrili su tamošnje ribolovne vode kao idealne za svoju razonodu. Počeo se razvijati ribolovni turizam, rastao je broj plovila, izgrađivane su marine s pratećim sadržajima, pumpama za gorivo, servisima i opskrbnim centrima. Nicali su hoteli, barovi, kockarnice, uslužne djelatnosti, tisuće ljudi našlo je posao. Ubrzo je i zakonodavstvo prilagođeno i postalo podrška te djelatnosti. Mjere u ribarstvu bile su dugoročno postavljene. Unutrašnje more rezervirano je za sportski ribolov, a komercijalni ribolov je dozvoljen izvan pojasa od 30 nm od obale. Za atraktivne riblje vrste uveden je princip ulovi i pusti, dok se druge smiju zadržati tek toliko da se ribiči oslade ribljim mesom te da restorani imaju što raditi, i usput još štošta prodati. Svi su zaposleni i zadovoljni žive od ribolova. Od prodavača ješke koji će vam uz obavezan osmijeh ujutro prodati živu skušu, do uniformiranih policajaca obalne straže koji su diskretno prisutni, svjesni da se državni budžet iz kojeg primaju plaću puni od turista ribolovaca. Manuel, skiper i vodič u ribolovu objasnit će vam da je zadovoljan sa svojih 100 dolara na dan plus napojnica jer kao ribar nije zarađivao niti pola od toga. Danas je to mjestašce okupljalište jet seta zaraženog ribolovom. Svake se godine održava prestižni Rolex Cup, svjetsko prvenstvo u big game ribolovu. Daleko je Meksiko… Daleko ispred nas ...

13.200,00 kn 110 kom tune jedan dan 120,00 kn 50 kom tune tri dana 300,00 kn 15.000,00 kn 38 kom tune sedam dana 600,00 kn 22.800,00 kn 10 kom tune mjesec dana 1500,00 kn 15000,00 kn Ukupno: 96.850,00 kn - 15 posto = 14.527,50 kn ___________________________________________________ (1) 82.322,50 kn uplaćuje su u Državni proračun RH Broj prodanih dozvola govori i o broju osoba u našem mjestu, a ribolovac nikad nije sam na ribolovu, niti sam provodi godišnji odmor, budući je riječ o stranim državljanima, te po našim evidencijama prosječno ga prate još 3 člana obitelji. Uočili smo da gosti ne borave u mjestu onoliko dana koliko im vrijedi ribolovna dozvola, već dva dana duže. Športski ribolovci su u 2008. god. Ostvarili 5700 noćenja što je u financijskoj vrijednosti (2) 85.500,00 EUR-a ili 624.150,00 kn, koju su ostvarili privatni iznajmljivači ili drugi smještajni kapaciteti u našem mjestu (koristili smo se podatkom od 15 EUR-a za noćenje po osobi).Prosječna dnevna potrošnja športskih ribolovaca (gorivo, mamci, hrana, piće) je cca 52 EUR-a, te prema broju provedenih dana u mjestu 862, dolazimo do iznosa od 42.952,00 EUR-a ili (3) 313.549,00 kn koje športski ribolovci donesu u „blagajnu“ raznih poduzeća. Prosječna dnevna potrošnja športskih ribolovaca na tune, iglune i iglane iznosi 200 EUR-a što pomnoženo sa danima boravka u Jezerima (817) iznosi 163.400,00 EUR-a ili (4) 1.191.000,00 kn. To je iznos samo za jednog tunolovca, a uobičajeno ih dolaze najmanje trojica, pa dolazimo do podataka da i oni u prosjeku troše cca 200 EUR-a odnosno 490.200,00 EURa ili (5) 3.578.460,00 kn. Pojedini ribolovci imaju svoje brodove, a pojedini iznajmljuju. Dnevni najam broda za lov tune iznosi 450 EUR-a, te smatramo da je 50 posto ribolovaca na iznajmljenim brodovima što proizlazi da se ostvari cca 180.000.00 EUR-a prihoda ili (6) 1.314.000,00 kn. ŠRD Punta Rata organizira i Big Game natjecanje u lovu tune. Svake godine se okupi 50 do 55 posada iz raznih europskih zemalja, što nam je promidžba od velikog značaja. Pobjednici ovog natjecanja odlaze na svjetsko prvenstvo u Mexico (Cabo San Lucas) gdje naši riibolovci postižu uvijek zapažene rezultate, gdje se i te keko promovira naše mjesto, Županija i RH. Napominjemo da je Big Game fishing jedna vrsta najelitnijeg športa na svijetu, te imamo sve uvjete za njegov razvoj, bez velikih ulaganja, uz precizno definiranje športske ribolovne zone. Svaka posada broji 4 člana, natjecanje traje 7 dana što je ukupno 1540 noćenja za trajanja BGF-a. Dnevna potrošnja ovih ribolovaca je 500 WEUR-a x 50 posada = 25.000,00EUR-a x 7 dana = 175.000,00EUR-a ili (7) 1.277.500,00 kn. Iz ove analize proizlazi (1+2+3+4+5+6+7) da prihodi koji s eostvare kroz športski ribolov iznose 8.382.981,50 kn u 2008. god. U ovu analizu uzeta je minimalna potrošnja ribolovaca, što znači da su prihodi i veći koji se ostvare kroz športski ribolov. Na kraju želimo naglasiti da se svakako vodi računa o zaštiti ribljeg fonda i o zaštiti mora, što svaki športski ribolovac u pravilu i čini. TZ Jezera će svakako podupiratirazvoj športskog ribolova u našem mjestu, osobito Big Game natjecanja, po kome je naše mjesto postalo prepoznatljivo u cijelom svijetu, jer je iz ove analize vidljivo o kakvoj se financijskoj dobiti radi za sve privredne subjekte (ugostiteljski objekti, iznajmljivači, trgovine, INA i dr.) Kako u našem mjestu tako i u široj regiji te isto tako i za Državni proračun RH.

snih skupina. Ugledajmo se u praksu i iskustva onih koji su znali i uspjeli postojeće resurse iskoristiti na bolji način i na tome zaradili gomilu novca.

Što se želi reći Riba ulovljena u rekreacijsko- sportskom, neprofitnom ribolovu donosi društvenoj zajednici višestruko veću financijsku korist nego riba ulovljena u profesionalnom ribolovu. Možda će ta tvrdnja iznenaditi, ali neka se nitko ne nađe uvrijeđen ako do njegovog uha nije došlo to saznanje. Osmišljavanje i ponuda sadržaja slobodnog vremena vezanog za turizam i prateće djelatnosti postala je jedna je

od ekonomski najprofitabilnijih grana sa stalnom stopom porasta. Ribolov je jedan od najzanimljivijih sadržaja. Uz to su vezani mnogobrojni vidovi potrošnje kao što su nabava i održavanje brodice i opreme na plovilu, troškovi putovanja i boravka van mjesta prebivališta, gorivo, pribor, mamci, dozvole i izdaci za pratioce i vodiče. Dokazi i podaci nalaze se u svim statističkim godišnjacima i drugim recentnim ekonomskim izvorima koji se bave tokovima kapitala. U Europi ima oko 2 milijuna ribolovaca što je neiskorišteni potencijal koji bi i te kako mogao popunjavati prazne predsezonske i postsezonske

BIG OM i ove godine Vrijedni organizatori u ŠRD Zubatac iz Omišlja na otoku Krku i ove će godine organizirati 5. Kup BIG OM. Natjecanje se održava 10. 11. i 12 rujna. Informacije: predsjednik kluba gosp. Nikola Sparozić 098/887-565.

kapacitete u našem inače, budimo realni, dvomjesečnom turističkom biznisu. S druge, ekološke strane, rekreativnim se ribolovom iz mora izlovljava neusporedivo manje ribe nego u komercijalnom ribolovu tako da sa stajališta očuvanja ihtio-zaliha ta vrsta ribolova ima prednost. Ponavljamo, novac zarađen prodajom ribe ‘preko štapa’ donosi i do pet puta veću zaradu i korist nego riba ulovljena i stavljena u promet na klasični način. Građani Hrvatske, mućnimo glavom i napravimo nešto u tom pravcu!

Isplativost sportskog ribolova Turistička zajednica iz Jezera

je prikazala financijsku analizu sportskog ribolova i Jezerima koja jasno pokazuje čistu dobit od big game ribolova. Iako pomalo zbrkano i pravopisno loše pisana, analiza pokazuje koliko je stvaran potencijal sportskog ribolova na Jadranu. No kao da nadležne nije briga, pa je to teren za lobi onih koji državi ne donose ni lipe, osim što pune svoje džepove, a navečer u konobi uz vino i spizu u pismi daju i život i dušu za more i Jadran, e da bi ga drugi dan mogli bez imalo srama izlovljavati kao što to dopušta famozna odluka o ukidanju lovostaja za zubaca. Financijsku analizu sportskog ribolova u Jezerima donosimo u orginalu, bez lektorskih i redaktorskih intervencija.

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Natjecanja

Pobjedničke ekipe

4. Europsko prvenstvo u ribolovu rukom iz barke Napisao Vlada Vuković, fotografije arhiva Internetcentar d.o.o.

oji stari prijatelji iz Pirana Mario, Danilo, Branko i Mile, ponovo su u Budvi i tradicionalno sve počinje u restoranu Adriatik. Dobro crno vino, rakija, koljenice, kobasice, sir i sve ostale delicije bile su tek uvod. Već idućeg jutra, uz pomoć Peđe, još jednog člana domaće ekipe, nastavljamo s tradicijom – isplovljavamo na

more, no zbog jakog vjetra ne idemo daleko.

Gubljenje težine Sidrimo se na dubini od nekih 30 metara iznad plaže Mogren u neposrednoj blizini Budve. Odmah počinje zezanje i ribolov. Love se kantori, arbuni, fratri, pagri… Težina im nije nešto posebno impresivna, od 150 - 350 grama, ali ih ima, a to je najbitnije.

A onda se došetala i ta orada. Ulovio sam je ja iako se zaletjela na Mariovu udicu naješkanu s pet gambora. Mislim da je najprije htjela predjelo. Lovio sam štapom Shimano Hiperloop 3,90 s usadnim vrhom Shimano 2,5 oz. Na roli Shimano Stradic je bila namotana upredenica Power Pro od 15 libri. Dok je maestra predveza bila Tubertini UC4 Gorila promjera 0,25 milimetara. Prame su bile dvije, od

fluorkarbona Formax promjera 0,18 milimetara, s udicama Gamakatsu A1 N°8. Mario je bio sretniji od mene kada je riba uletjela u podmetač i umalo nas je od te silne sreće potopio. Zanimljivo je bilo kako je riba s nevjerojatnih 2,5 kilograma koliko smo mi procijenili pala na 1,8 kilograma koliko je nakon mjerenja pokazala vaga. Vjetar je pojačao pa smo se prebacili u zavjetrinu u visini

Bečićke plaže. Uspjeli smo se sakriti iza otoka gdje smo se na sidru razvalili loveći bukve. A onda je krenula kiša i priprema naše tradicionalne večere kao i početak još jednog novog druženja. Ovoga puta domaćin je bio naš klub Delfin i poznati ugostitelj Mijo Divlji.

Dolazak

Razlog okupljanja je zapravo bilo Četvrto europsko prvenstvo u ribolovu rukom iz barke. Domaćin natjecanja je Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, grad domaćin Herceg Novi, a klubovi domaćini KSR Igalo i KSR Jugole Grakalić. Mjesto održavanja hotel Centar, Igalo, Herceg Novi. Polako su pristizale ekipe. Naravno Mario i ja posljednji. Razlog? Pa, usput ima jedno mjesto koje se zove Zelenika, a tamo je restoran u kojem su pljeskavice najbolje na svijetu. No na kraju smo ipak stigli. Svi su nam se obradovali jer se znalo da bez mene nema

Orada koja se nakon vaganja smanjila

Pehari, medalje i osmjesi

Konkurencija je bila žestoka

Ekipni poredak trening

1.dan

2.dan

konačni plasman

WINNER CLUB

ŠRD LOVRATA - KRK, Hrvatska

RD SOLINAR

RD ORADELA - PIRAN, Slovenija

RPD PIRAN

SRK PAGAR - TIVAT, Crna Gora

Četvrto evropsko prvenstvo u ribolovu rukom iz barke Natjecanje u sportskom ribolovu na moru rukom iz barke 18.5.-23.5.2010. Herceg Novi, Igalo, Crna Gora Delegat - Alberto Marchi Predsjednik organizacionog odbora - Dejan Mandić Direktor natjecanja - Miodrag Vugdelić Međunarodni žiri - Alberto Marchi, Mario Druscovich, Marko Sjerković Glavni sudac - Anton Jandrić Sudionici: 1. WINNER CLUB PALERMO, Italia, 2. RD SOLINAR, STRUNJAN, Slovenija 3. RPD PIRAN, PIRAN , Slovenija 4. SRK PAGAR, TIVAT, Crna Gora 5. ŠRD LOVRATA, KRK, Hrvatska 6. KAR SIPA, TIVAT, Crna Gora 7. KŠR ZENTA, SPLIT, Hrvatska 8. RD ORADELA, PIRAN, Slovenija 9. KSR J. GRAKALIĆ, HERCEG NOVI, Crna Gora 10. KSR RIBAR, BAOŠIĆI, Crna Gora 11. KSR DELFIN, BUDVA, Crna Gora Još jedan u nizu

rezultata vaganja, a bez Marija nema dobre atmosfere. Budući da je sve bilo pripremljeno na vrijeme, verifikacija je na opće zadovoljstvo protekla brzo, puno brže nego što su kapetani očekivali. Uslijedila je opuštena večera. Malo smo jeli, malo više pili, prepričavali stare i stvarali nove ribolovne priče dugo u noć.

Svi u krevet

Sutradan – službeni trening. Neki su ga shvatili ozbiljno, neki manje… Moja ekipa se pita - što će nama trening, pa i ne dolaze iz Budve. Ekipe su u jednoj barci i pažljivo ispituju teren. Love se razne ribice, no na kraju se pokazalo

da je ukupno ulovljeno preko 30 kilograma ribe. Neki su se vratili ranije neki kasnije, ali su svi bili zadovoljni. Nakon vaganja je uslijedio prijem kod gradonačelnika Dejana Mandića popraćen koktelom, zakuskom, ponekim poklonom. Pojavila se i voditeljica svečanog otvaranja zbog koje je sve ostalo odjednom palo u drugi plan. Aparati su škljocali i škljocali… A onda je održano nekoliko govora, nastupili su djevojke i momci u narodnim nošnjama i s narodnim igrama što je zapravo bilo službeno otvorenje prvenstva. I gle čuda! Kapetani su sve to shvatili vrlo ozbiljno. To je išlo toliko daleko da su uveli pravu karantenu

Arbuni su bili gladni

natjecateljima – u devet svi u krevet!

Prvi dan

Prvi natjecateljski dan… Ja na-

ravno nisam bio u karanteni. Duša mi spava. Ustajem, odlazim na doručak i smijem se samom sebi. Što će meni ovo u životu? Uzimam karolu u ruke, doslovno

Pojedinačni poredak trening

1.dan

2.dan

konačni plasman

MILORAD ŠKOROKOV (RD Oradela - Piran, Slovenija)

ŠRD LOVRATA KRK, Hrvatska

MIĆO RAKIĆ (ŠRD Lovrata - Krk - KRK, Hrvatska)

DEJAN SJERKOVIĆ (KSR Ribar - Baošići, Crna Gora)

MIĆO RAKIĆ (ŠRD Lovrata - Krk - KRK, Hrvatska)

RD ORADELA PIRAN, Slovenija

MARKO MILATIĆ (KŠR Zenta – Split, Hrvatska

DENIS STOLFA (ŠRD Lovrata - Krk - KRK, Hrvatska)

DEJAN SJERKOVIĆ (KSR Ribar - Baošići, Crna Gora)

SRK PAGAR TIVAT, Crna Gora

drugi put u životu i ne prestajem s gunđanjem. Isplovljavamo svi zajedno. Branko iz Oradele je sa mnom u barci i to je trenutno jedino pozitivno za mene. Počinjemo ribolov i odmah se vidi - tko zna zna. Naravno taj nisam ja. Međutim, gle čuda! Bova od sektora nestaje, odnio je vjetar. Suci je love i vraćaju, no nedugo potom ona ponovo bježi. Ja taktički

dižem tenzije tvrdnjom da su barem dvije barke lovile izvan sektora. Branko se slaže sa mnom, međutim Tonči s Krka ne što je zapravo logično jer je u jednoj sumnjivoj bio Rakić. Ipak, pišemo prigovor. Mario, Talijani i Jugole Grakalić razmišljaju o službenom prigovoru. To znači da bi trebali uplatiti 100 eura, nakon čega slijedi razmatranje komisije i kao uvijek - negativan odgovor. Uspijevam ih odgovoriti i uvjeriti da je za 100 eura puno bolje poći na ćevape. Prijedlog je prihvaćen uz konstataciju da sutra moraju barem dva sudačka čamca biti u sektoru. Odrađujemo vaganje pa odlazimo malo u šetnju (to su oni ćevapi), pa zatim na večeru, pivo... Karantena se i dalje poštuje, tako da iza devet sati Mario i ja ostajemo sami. Ali gle čuda. Odjednom se pojavljuje Petar iz Splita. Nevaljalac, ne poštuje karantenu.

Drugi dan

Europski prvak u pojedinačnoj konkurenciji Milorad Škorokov

Tek mi se sada spava. Danas je sa mnom u čamcu europski prvak Mile iz Oradele. Što ja

Oradela je svog kapetana od radosti bacila u more

uopće tražim na ovom natjecanju? Epilog - ja i Arapović Mlađi imamo 40 riba, a Mile 59! Tako je to kada loviš s prvakom. Iskreno sam se nadao da ću možda biti drugi u sektoru, međutim bio sam samo drugi (ali najbolji drugi) od svih trećih u sektoru. Na vaganju problem. Jednom

natjecatelju se na vagi pojavljuje plava riba – lijepo piše da se plava riba ne boduje – delegat salamunski rješava problem, odstranjuje ribu i nastavlja vaganje. I dok ja još upisujem podatke momci s Krka već slave i primaju čestitke, a moj kolega i prijatelj Mario nestaje. Odjednom nailazi plimni val! Mario je u završio

Hrvatska ekipa ŠRD Lovrata - Krk je osvojila zlato u ekipnoj konkurenciji

Pehar za treće mjesto u pojedinačnom poretku i za najtežu ribu pripao je Dejanu Sijerkoviću Crnogorska ekipa SR Pagar – Tivat je osvojila broncu u ekipnom poretku

Slovenska ekipa RD Oradela - Piran je osvojila srebro u ekipnoj i zahvaljujući Miloradu Škorokovu zlato u pojedinačnoj konkurenciji

moru! Mile je pojedinačno prvi, a Oradela ekipno druga! Slijedi opuštanje, izleti, šetnje… Organizira se roštiljanje one silne ulovljene ribe. Na kraju se ispostavlja da ipak imam sreće. Jedini ulovljeni šanpjer čeka delegata, a delegat u znak zahvalnosti zove i mene. Nakon večere se atmosfera vrlo brzo podigla. Pjesma i ples odvijaju se tempom kojeg je sve teže pratiti. Napokon, nakon svega idemo u krevet. A mogli smo i na prvi burek. Pet je sati ujutro. Za natjecatelje je trećeg dana organiziran prelijep izlet - krstarenje Bokokotorskim zaljevom. Ja sam ostao da sredim fotografije i biltene. Svi su prezadovoljni izletom, a posebno Mario. Naravno,

kada je naletio na janjetinu ispod saća! Uslijedila je zatim i službena ceremonija proglašenja pobjednika, medalje, himne, zastave, fotografiranje, pozdravni i završni govori uz druženje do ponoći. Iduće jutro se svima žuri kući, a zapravo se nikome ne ide. Već se zakazuju termini za sljedeće susrete. Zaključujemo da bi Mario trebao kupiti nekakav stan u Crnoj Gori. Polako odlazi ekipa za ekipom. Teško je za povjerovati, ali ispraćam ih samo ja. Vraćam se kod prijatelja Dragana u kafe, naručujem kavu i naglo postajem svjestan da sam u Herceg Novom bez auta. Trčim, zovem prijatelje da me voze na trajekt i ženu da me čeka… Pakiram se i polako ponovo vraćam u stvarnost.

Vijesti

Abu Garcia Tormentor

Adrianinim trgovinama ćete pronaći veliki izbor odličnih Abu Garcia varalica među kojima se posebno ističe serija Tormentor b koja sadrži male 7centimetararske Mini Minnow modele u različitim bojama i Jointed Sinking modele koje treba samo malo brže povući da bi se dobila kretnja kao kod žive ribe. Dostupne veličine varalica su 11 i 13 centimetara. Cijena se kreće od 47 kuna za Mini Minnow do 72 kune za Jointed Sinking. Informacije ADRIANA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 385

Black Cat 680 FDX

NOVO

!!!

oš jedna u nizu snažnih beskompromisnih rola za pridneni ribolov velikih riba. Rola Black Cat 680 FDX ima šest vrhunskih ležajeva, teži 867 grama, a jednim okretom ručice uvlači 85 centimetara strune. Ima prijenosni omjer od 4,8:1 i kapacitet špule od 600 metara 0,40 milimetarske strune. S ovom se rolom bez straha možete upustiti u borbu s bilo kojom ribom. Maloprodajna cijena role Black Cat 680 FDX iznosi 1.010 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

DOSTUPNO U TEŽINAMA OD 160 DO 200 GRAMA U NOVIM BOJAMA!

Natjecanja

Pobjednici Kupa Antonja 2010.

KUP Antonja Napisao Boris Bulić, snimili Eugen Vidas i Boris Bulić

subotu 12. lipnja, u organizaciji ŠRD Luc – Novalja održan je tradicionalni 33. Kup Antonja, sportskoribolovno natjecanje u pet kategorija – štap obala, štap brod, ruka brod, parangal i podvodni ribolov. Natjecanje je počelo u 7 sati, a odazvala su se 32 natjecatelja koji su lovili od Jakišnice do južne strane Mauna. I ove su se godine, kao i lani, natjecanju odazvali Istrani koji su oduševljeni organizacijom i kupom rekli da će se pretplatiti na ovo natjecanje. Naime, pravila su na Kupu Antonja vrlo fleksibilna. Poštuju se zakonske odredbe i riba u zaštiti, dok je sam način ribolova prepušten natjecateljima tako

da svatko može loviti na njemu najprihvatljiviji način. Vrijeme je bilo sunčano i povoljno pa je i ulov bio bogat i raznolik. U pet sati ribolova ulovljeno je ukupno 44 kilograma najraznovrsnije ribe - od kanjaca i vrana, preko ugora i palamida sve do cara o’ rib - zubaca. Najveću ribu natjecanja, goluba teškog 16.500 grama ulovio je Danijel Karlović. Po završetku natjecanja koje je okončano u 12 sati, ulov je izvagan u restoranu Starac i more gdje je istu večer upriličena svečana večera uz proglašenje pobjednika i dodjelu pehara i priznanja. Naravno, sve je začinjeno izvrsnom pjesmom uz gitare koja je okupljene natjecatelje i goste u izvrsnoj atmosferi zadržala do sitnih sati.

Palamida je pala na pušku

Podvodni ribolov Njecatelj

Ukupno bodova

Klaudio Vidas

9685

Branko Ikić

5410

Marcel Škunca

3070

Parangal Natjecatelji

Ukupan ulov

Davor Škunca, Jure Škunca

6000

Tonči Šuljić, Zoran Brišar

4765

Nacio Smardžija, Marin Prpić

2640

Juniori - štap obala Natjecatelj

Ukupno grama

Lovre Vidas

2745

Tomislav Dabo Peranić

2460

Filip Dabo

620

Danijel Karlović s najvećom ribom natjecanja

Seniori ruka - brod Natjecatelj

Ukupno grama

Anton Dabo

2220

Zlatko Škunca

1285

Ante Škunca

125

Seniori štap - brod Natjecatelj

Ukupno grama

Tvrtko Hrgić

2215

Rafael Laptalo

2080

Nikola Senković

2065

4. GRAND PRIX CRIKVENICA

OTVORENO MEĐUNARODNO NATJECANJE U SPORTSKOM RIBOLOVU IZ USIDRENE BRODICE ZA MJEŠOVITE EKIPE

PROPOZICIJE - Natjecanje je ekipno. - Pravo nastupa imaju natjecatelji koji su članovi sportskih društava i koji su ishodili člansku iskaznicu HSŠRM i dozvolu za sportski ribolov za 2010. godinu. Za natjecatelje koji nisu državljani Hrvatske potrebno je predočiti dnevnu dozvolu za ribolov. - Sve ekipe trebaju imati podmirenu kotizaciju za natjecanje. Kotizacija iznosi 750 kn za svaku ekipu, koju čine tri člananatjecatelja, i može se uplatiti na žiro-račun broj 24020061100136783 ili na dan verifikacije na blagajni kluba. - Natjecanju se može pristupiti i s vlastitom brodicom, s time da se kotizacija ekipi umanjuje za 150 kn. - Svako društvo može sudjelovati na 4. GRAND PRIX CRIKVENICA s najviše dvije mješovite ekipe. Svaka ekipa u svom

sastavu mora imati barem jednog natjecatelja u kategoriji junior U-21 ili seniorku. - Prijave za natjecanje, sa sastavom ekipa, brojem žiro-računa i telefonskim brojem za kontakt dostavljaju se pismeno ili osobno najkasnije do ponedjeljka 2. kolovoza 2010. na adresu: PŠRD “ARBUN” 51260 Crikvenica, Frankopanska 26A; fax: 051 784 112; e-mail: ultramarin@ri.t-com.hr - Za sve dodatne informacije možete se obratiti voditelju natjecanja Ivi Caru, tel: 051/ 241 373 utorkom i petkom od 18-19 h ili na 098 977 6494 Dušan Rebernik. - Natjecanju može pristupiti najviše 35 ekipa, tako da će se prijave primati do popunjenja. Verifikacija natjecateljskih ekipa održati će se u utorak 3.8.2010. u 19 h u prostorijama društva. Nakon toga će sve ekipe biti obaviještene telefo-

nom o statusu prijave. U slučaju da se prijavi manje od 10 ekipa natjecanje se odgađa, a već uplaćena kotizacija vraća. UVJETI NATJECANJA - Trajanje natjecanja je pet sati. - Ekipu čine tri natjecatelja. U slučaju da ekipa nastupa s dva člana, a ispunjava uvijete natjecanja računa se kao ekipa. Ekipe koje ne ispunjavaju uvjet sastava mogu se natjecati, ali ne mogu konkurirati za tri glavne nagrade. - Za svaku ekipu organizator osigurava brodicu dužine veće od 4 metra s motorom od min. 4KS i voditeljem koji je ujedno pomoćni sudac. - U slučaju da ekipa nastupa u vlastitoj brodici, organizator osigurava pomoćnog suca. - Sve brodice koje sudjeluju u natjecanju dužne su vidljivo istaknuti oznaku, koju osigurava organizator, radi prepoznavanja na moru. - Svaki natjecatelj prilikom ribolova može koristiti jedan štap ili kančenicu s najviše tri udice. - Svaki natjecatelj može imati rezervne štapove, sak, ganač i posudu za čuvanje ribe prilikom lova. - Dozvoljeno je korištenje svih tehnika ribolova, svih vrsta ješki, varalica, predveza, olova, i sl. Veličina udice prema vlastitom izboru unutar zakonskih odredbi. Upotreba ehosondera nije dozvoljena. - Lovi se u akvatoriju ispred Crikvenice. Točno područje odrediti će se na dan natjecanja. - Tijekom ribolova brodica mora biti usidrena i ne smije se sidriti bliže od 30 m od najbliže natjecateljske brodice, te ih ne smije ometati u ribolovu u krugu od 10 m oko brodice. - Po završetku ribolova, natjecatelji s pomoćnim sucem prebrojavaju ribu i potpisuju karton ulovljene ribe. Prebrojena riba stavlja se u vrećicu označenu s ekipnim brojem i predaje na vaganje. Ekipa bez ulova predaje pomoćnom sucu praznu vrećicu. Na vaganju se priznaje samo ulov kojeg je donio pomoćni sudac. - Za sve eventualne pritužbe tijekom ribolova treba se obratiti pomoćnom sucu koji je odgovoran za nadzor ribolova i čije su odluke moraju izvršavati. Njegova obveza je da prema potrebi ili na zahtjev natjecatelja zatraži mišljenje glavnog suca. - Svi natjecatelji dužni su se pridržavati Naredbe o zaštiti riba (NN br.101/02). Riba koja se predaje na vaganje i priznaje u ulov NE SMIJE BITI ISPOD 17 CM DUŽINE. Ukoliko natjecatelj preda na vaganje ribu koja je zaštićena Naredbom, odnosno ribu koja je nevažeća ili traži posebnu dozvolu za lov, odmah se diskvalificira. - Organizator ne osigurava mjerice za mjerenje dužine ribe. - Organizator ne osigurava ješku. - Sav ulov pripada organizatoru. BODOVANJE - Boduju se sve ulovljene ribe na sljedeći način: A) Ribe dužine ispod 17 cm predaju se odmah nakon ulova pomoćnom sucu u brodici koji zapisuje broj komada i vraća ih u more bez obzira da li su žive ili ne. Svaka tako zapisana riba vrijedi 20 bodova = 20 g na vaganju. Naknadno predane ribe sucu neće se uzimati u obzir za bo-

dovanje. Težina ribe dužine ispod 17 cm predanih na vaganje množi se s faktorom 5 i računa se kao negativni bodovi. U slučaju da je negativnih bodova više od 10% ispravnih bodova, ekipa se diskvalificira. B) Ribe dužine iznad 17 cm svrstavaju se u dvije grupe: I GRUPA : 1 gram = 1 bod - gira, bugva, špar, knez, lenice, plavica, širun, landovina, kanj, pirka, trilja, cipal, oslić, pišmolj, lokarda, ušata, palamida... II GRUPA: 1 gram = 5 bodova - škarpoč, fartar, arbun, kovač, zubatac, luben, škrpina, lovrata. Landovina se boduje do najviše 2500 bodova pojedinačan komad. C) Za najmanje 10 ulovljenih riba iste vrste ekipa dobiva dodatnih 500 bodova, a najteža riba natjecanja se boduje dodatno s 500 bodova. - U slučaju da se ulovi neka druga vrsta ribe od gore navedenih, pomoćni sudac je prijavljuje Natjecateljskoj komisiji koja je razvrstava u jednu od dvije grupe prije početka vaganja. - Konačni plasman određuje se prema ukupnom broju bodova ekipe (A+B+C). U slučaju da dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, tada odlučuje tko ima više B bodova, a ako je i to istovjetno onda tko ima najteži ulovljeni primjerak. - Nagrade se dodjeljuju ekipama za osvojeno prvo mjesto (2100 kn), drugo mjesto (1500 kn) i treće mjesto (900 kn). Također se nagrađuje najteža ulovljena riba. - Novčane nagrade se uplaćuju na žiro-račun ekipa. - Nezadovoljan natjecatelj može uložiti pismenu žalbu na tok natjecanja i vaganja u roku od 15 minuta od završetka vaganja. Kaucija za prigovor iznosi 200 kn i vraća se ukoliko se prigovor pozitivno riješi. - Organizator može donijeti izmjene programa i propozicija ovisno o prilikama na dan natjecanja, a u dogovoru s predstavnicima ekipa. - Glavnog suca, kao i pomoćne suce, vagara i zapisničara određuje organizator. - Na verifikaciji (ili neposredno pred početak natjecanja) predstavnici ekipa biraju jednog predstavnika za Natjecateljsku komisiju. PROGRAM NATJECANJA Subota 7. kolovoza 2010. kod klupskih prostorija: - od 19 sati: Zabava dobrodošlice - prigodni domjenak za sudionike natjecanja (molimo da se najavi dolazak). Nedjelja 8. kolovoza 2010. u lučici Podvorska, ispred klupskih prostorija: - od 6,15 – 6,45 sati: okupljanje natjecatelja, verifikacija natjecatelja/barki, podjela ekipnih brojeva (vrećica), marende, izvlačenje brojeva brodica; - 6,45 sati: svečano otvaranje 4. GRAND PRIX CRIKVENICA; - 7,00 sati: polazak natjecatelja na ribolov; - 7,15 sati: početak ribolova; - 12,15 sati: završetak ribolova - 12,45 – 14 sati: vaganje ulova, izrada liste plasmana - 14 sati: zajednički ručak, proglašavanje pobjednika, podjela nagrada. Srdačan pozdrav i rogi ribaru 27

Ekologija

EKO AKCIJA na otoku Mrčari Napisao i snimio Neven Šerić

periodu od 1. do 6. lipnja održana je već tradicionalna velika ekološka akcija koju su zajedno provele dvije eko sekcije - eko sekcija KŠR Split i eko sekcija Ekonomskog fakulteta iz Splita. Obzirom da su aktivnosti provedene u akvatoriju kojim upravlja Ustanova park prirode Lastovsko otočje, u realizaciju su se uključili i djelatnici te ustanove te lokalno komunalno poduzeće s Lastova. Ovakvim združenim djelovanjem više sudionika iskazan je sav potencijal društveno korisnog volonterskog rada u cilju očuvanja i unapređenja kvalitete vrijednog krajobraza ovog jedinstvenog otoka. Nekadašnje vojno utočište JNA, Mrčara šumoviti otok duljine tri,

a širine jednog i pol kilometra, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske postaje ciljano odredište nautičkih turista. Strme i kamenite južne, zapadne i sjeverne obale Mrčare sa istočne strane zatvaraju siguran i zatvoren kanal s obližnjom Prežbom. Mrčara je zaštićeno lovište u vlasništvu Hrvatskih Šuma, a danas je u koncesiji tvrtke Morski Konjic iz Splita koja je bila domaćin i osigurala smještaj i prehranu članovima eko sekcija koje su provele planirane aktivnosti. Na prostoru od 170 hektara šumske gustiše tvore tisuće stabala divljih maslina, ostaci stare zimzelene mediteranske prašume i brojne grmolike mediteranske biljne vrste. Baza ekološke akcije je bila na prostoru malog pristana, tamo gdje obično na sigurni noćni

privez i gurmanske čarolije Rade i Branka Pavelina dolaze nautičari koji plove ovim akvatorijem. Jer doći na Lastovo, a ne kušati specijalitete Mrčare slično je kao posjetiti Međugorje, a ne pohoditi mjesto ukazanja Majke Božje. Tako su mir muflona, divljih koza, vjeverica i kuna lasica u šumskim gustišima nekoliko dana remetili ekološki aktivisti iz Splita. Akciji su se pridružili i dobrovoljni davatelji krvi s Ekonomskog fakulteta Split. Ekološko zaštitna sekcija Kluba za podvodni ribolov Split djeluje od 2001. godine. Svojim dosadašnjim aktivnostima i uspješno provedenim projektima senzibilizirali su širu javnost u kontekstu podrške i svekolike potpore. Eko sekcija Ekonomskog fakulteta iz Splita djeluje već nekoliko godina,

a iz nje je ponikla i nacionalno poznata i priznata udruga Barbarinac. Ovogodišnji projekt je objedinio više segmenata djelovanja: čišćenje šume-parka od stabala koje su porušili zimski vjetrovi, sakupljanje glomaznog otpada koji je u unutrašnjosti otoka ostavila JNA, uređenje pješačkih staza, čišćenje onečišćenja (katran) na vanjskim rtovima otoka, sakupljanje naplavina po obalama otoka te čišćenje podmorja u kanalu između Mrčare i Prežbe. Voditelji obiju sekcija su tijekom svibnja boravili na Mrčari radi snimanja stanja i izrade Plana aktivnosti te organizacijskih dogovora u svezi smještaja i prehrane članova velike akcije. Ljubaznošću domaćina, Branka Pavelina, predstavnika Morskog Konjica koji ispred

Hrvatskih Šuma brine o Mrčari osiguran je besplatan smještaj za sudionike te svaki dan po jedan besplatan zajednički obrok. Ljubazna Korana Zavadlav iz Ustanove park prirode Lastovsko otočje je koordinirala s lokalnim komunalnim poduzećem iz Lastova postavljanje kontejnera u luci Ubli u koje se dovozio sakupljen anorganski otpad i naplavine. Nepostojanje radne brodice na Lastovu onemogućilo je prijevoz krupnog metalnog otpada koji se sakupljen po šumskim gustišima. Isti je sortiran na jednom sabirnom mjestu na Mrčari s nadom da će vrijedni djelatnici parka prirode Lastovo tijekom ljeta bili u prilici isti prevesti do luke Ubli adekvatnom brodicom. Eko sekcija KŠR Split se u akciju uključila s nekoliko pneumatskih čamaca, a pri prijevozu manjeg otpada sortiranog u vreće akciji se pridružio i pneumatski čamac s djelatnicima parka prirode Lastovsko otočje. Sudionici akcije su sukladno operativnom planu na Lastovo doputovali 2.6. u poslijepodnevnim satima. Aktivnosti su se provodile od 3. do 5.6. Svakog dana su članovi eko sekcije KŠR Split sakupljeni otpad prevozili pneumatskim čamcima u luku Ubli. Provedeno je čišćenje šume i svih pješačkih staza na Mrčari. Izvlačila su se srušena debla i uređivala hortikultura na istočnim dijelovima otoka. Drugog dana je provedena velika akcija čišćenja istočnih i

južnih obala otoka od naplavina, a trećeg dana je očišćeno podmorje otoka. Evidentno je da još uvijek ima neprimjerenog ponašanja nautičara koji u plovidbi ovim akvatorijem i organski i anorganski otpad bacaju u more. Tijekom provedbe akcije aktivisti su se začudili nevjerojatnoj drskosti posade jedne jedrilice koja je na zapadnoj obali Prežbe nonšalantno u večernjim satima zapalila vatru i to u rizičnim meteorološkim uvjetima dok je puhao jak vjetar. Srećom, djelatnici parka prirode Lastovsko otočje su brzo reagirali, vatra je ugašena, a izgrednici kažnjeni. Nevjerojatno je takvo indolentno ponašanje i to u periodu u kojem je obznanjeno da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom (nakon 1. lipnja)! Provedene ekološke aktivnosti su popraćene i veselim društvenim životom do sitnih jutarnjih sati. I ovogodišnja akcija je slijed tradicije suradnje eko sekcije Ekološko zaštitne sekcije KŠR Split i eko sekcije Ekonomskog fakulteta Split uspostavljene 2006. godine, a kojoj je primarna svrha društveno koristan volonterski rad, uz paralelno održavanje stručnih radionica za studente u obliku terenske nastave. I ovogodišnja eko akcija je bila medijski popraćena, a snimljeni prilozi će se trajno postaviti na web portalu www. automotovision.hr koji kontinuirano prati korisne društvene aktivnosti Kluba za športski ribolov Split.

Ekologija

2DIVE u Tkonu Stupanj zagađenosti podmorja odražava stanje ekološke svijesti i odnos domaćeg stanovništva prema moru i svojoj okolini. Prizor koji su ronioci već u prvom uronu ugledali u podmorju Tkona bio je katastrofalan

Informacije Božidar Matković tel+385(0)91 5000 419 e-mail: 2dive@yahoo.com

Napisao Boris Bulić, fotografije arhiva 2DIVE

ko - podvodnjaci iz kluba za ronjenje 2DIVE još su jednom pokazali spremnost i zavidni nivo entuzijazma u čišćenju podmorja. Na poziv općine Tkon, 6. lipnja se odazvalo 25 ronioca koji su se oko 10 sati upustili u pravu avanturu. Naime, već je i s površine mora svima bilo jasno da ih čeka ogroman posao. Podmorje je doslovno bilo zatrpano najraznovrsnijim otpadom koji bi se mogao nazvati svakako, no nikako turističkim smećem. Bilo je tu nekoliko automobilskih šasija i vrata, akumulatora, guma, kabela, vodovodnih cijevi, nekoliko prastarih vrša… Od ‘turističkog smeća’ izronjene su svega dvije plastične boce. Sve ostalo je bio domaći otpad koji je u moru završio isključivo zbog nebrige i nemara lokalnog stanovništva. Srećom, domaće je stanovništvo eko-roniocima ipak izašlo u susret pa su brodicama prihvaćali izronjeno smeće. Osim klasičnih brodica roniocima je od velike

pomoći bio i jedan brod s kranom bez kojega bi bilo jako teško, ako ne i nemoguće, izvući na suho veliki dio otpada. Tako su u tri sata aktivnog ronjenja i čišćenja, na području od pristaništa prema zapadu, izronjena tri velika kontejnera otpada, a pod morem je ostalo barem još dva puta toliko. Pokušaj čišćenja samog tkonskog porta se pokazao nemogućom misijom, barem za ovaj put. Iako su podvodnjaci iz 2DIVE spremni izaći na teren ako treba i više puta, ključnu ulogu u cijeloj priči trebaju odigrati domaći ljudi koji moraju shvatiti da more nije kanta za smeće i rupa bez dna. Toliko otpada na tako malo prostora koji potječe isključivo od lokalnog stanovništva odraz je katastrofalno lošeg odnosa prema moru i podmorju što je za svaku osudu. Inače, da podsjetimo klub 2DIVE je neprofitabilni klub koji je na usluzi svima koji vole čisto more i podmorje. Za pomoć u čišćenju podmorja dovoljno je nazvati Božidara Matkovića na telefon 091 / 5000 419. Klub će se sigurno odazvati.

Vijesti

Okumini najloni

Off Shore Streameri

ezona pučinskog ribolova se zahuktala i trenutno uistinu nije teško uloviti veliku ribu na otvorenom moru. No ako nemate odgovarajući pribor tada se takav ribolov može pretvoriti u vrhunski promašaj. Najnovija generacija streamera rezultat je kompilacije suvremenih tehnoloških rješenja. Ovi su streameri obojani posebnim holo premazima koji su u stanju isprovocirati napad najsitije ribe. Osim toga dodatno su ukrašeni atraktivnim suknjicama čije lamele kriju ubojito oštru udicu. Zahvaljujući olovnoj glavi zauzimaju optimalan položaj u povlačenju bez nepotrebnog iskakanja iznad površine.

Tiagra I.G.F.A.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

AKCIJ A -25%

Ryobi Applause 8000 Riječ je o izrazito snažnoj roli u Informacije potpunosti izrađenoj od lakih FISH & FUN metala i prilagođenoj za bor10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 bu sa snažnim ribama. Snaga Telefon 01 / 3878 - 331 ove role provjerena je od strane mnogih ribolovaca sa druge strane Jadrana gdje je često upotrebljavaju i za najzahtjevnije zadatke kao što je primjerice vertical jigging. Kapacitet od 200 metara 0,435 milimetarske strune u kombinaciji sa preciznom i pouzdanom kočnicom snage 10 kilograma, te prijenosom omjera 5:1 dostatni su za svladavanje većine mogućih ulova. Cijena ove role je 829 kuna, što je vrijednost za koju ćete jako teško pronaći rolu sličnih karakteristika i pouzdanosti.

iagra I.G.F.A. struna posebno je razvijena za ribolov na moru, točnije big game. Posjeduje nevjerojatnu otpornost na površinska oštećenja i istovremeno ima malu rastezljivost i memoriju. Pakira se na kalemovima koji kapacitetom odgovaraju nekoj od multirola serije TLD ili Tiagra. Ne samo da dobivate vrhunski najlon, već nema nepotrebnog bacanja. Može se kupiti u ocean blue plavoj boji.

kumini najloni nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, ni ribolovce ni ribe. Serija Specialist izrađena je od visokokvalitetnog Japanskog copolymer materijala, odlikuje se visokom otpornosti na habanje, malom memorijom i velikom nosivošću na čvoru. U najnovijoj ponudi su tri najlona. Specialist Spinning je pakiran na špulama od 300 metara a dostupan je u dimenzijama od 0,185, 0,205, 0,235, 0,26, 0,285, 0,31, 0,34, 0,37 i 0,405 milimetara. Specialist Sea Bas je pakiran na špulama od 300 metara, a dostupan je u dimenzijama od 0,31, 0,34, Informacije 0,37 i 0,405 milimetara. Specialist Surf Casting je također pakiT. P. OLIVARI d.o.o. ran na špulama od 300 metara a 10430 Samobor, Gajeva 49 dostupan je u dimenzijama od Telefon 01/ 3366 - 042 0,31, 0,34, 0,37 i 0,405 milimetara.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Čvorovi

DROPPER LOOP za gvardijana Napisao i snimio Boris Bulić

o š t ova n a redakcijo! U svibanjskom broju Ribolova na Jadranu dali ste dobro rješenje za vezanje olova čuvara. Probao sam ovu varijantu i moram priznati da je vrlo dobro. Budući da nemam pojma kako vezati čvor na kojem visi

olovo (od konopa za pletenje mreže), molim vas, ako je moguće, da pojasnite vezanje tog čvora (uha). Za sada sam improvizirao sa svojom varijantom čvora, ali mi se čini da to nije to. Lijep pozdrav, Miro Janžeković Drago nam je kad vidimo da smo od pomoći i da naši sa-

Prvi je korak formiranje petlje uz osnovu. Petlja je poput one koja se koristi za vezivanje običnog čvora. 3

Nastavljamo s takvim provlačenjem dok ne dobijemo sa svake strane četiri do pet ovoja. Naravno ovoji se ovijaju oko gornjeg dijela petlje i osnove.

vjeti nalaze praktičnu primjenu. Čvor koji vas zanima, a kojim se formira ‘uho’ za kačenje olova čuvara popularno zvanog gvardijan, nije ni po čemu poseban. To je klasični droper loop o kojem smo više puta pisali i koji ima bogatu primjenu u većini ribolovnih tehnika. Važno je vezati ga koncem koji se ko-

risti za izradu i krpanje mreža jer s takvim koncem neće doći do proklizavanja, pomicanja ili odvezivanja čvora. Vezuje se vrlo jednostavno. U fotografiranju smo koristili predimenzionirane strune kako bi prikaz bio što jasniji. Osnovna struna je narančaste boje dok je struna kojom formiramo drooper loop zelena.

Desni kraj provlačimo kroz oko petlje kao da želimo formirati obični čvor, no kraj ne izvlačimo u potpunosti. 4

Sada je potrebno srednji dio donjeg kraja petlje provući kroz oko (koje smo dobili ovijanjem) na gornjoj strani petlje.

Pažljivim zatezanjem oba kraja formira se drooper loop. Veličina ‘uha’ se određuje količinom izvučene niti prije zatezanja čvora.

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

Iskustva

MIĆO MATAK Stari Mačak

Mićo Matak je stari mačak iz dva razloga. Prvi je dugi ribolovni staž i izrazita spretnost i snalažljivost, a drugi nevjerojatna sličnost sa Starim Mačkom, popularnim strip-junakom Andrije Maurovića Napisao i snimio Boris Bulić

ićo Matak ima ravno 70 godina od čega je u ribolovu proveo više od 65. Tako respektabilan ribolovni staž uz njegovo nesebično zalaganje na promoviranju sportskog ribolova pogotovo među najmlađima Miću čine zadarskom ribolovnom legendom. Ulovili smo ga između dva natjecanja i zamolili da nam ispriča nešto o sebi i o svom pogledu na ribolov. Naravno, Mićo je to učinio s neskrivenim zadovoljstvom.

RnJ: Sedamdeset godina nije malo. Od kada je tunja u ruci? Mićo: Lovim otkako pamtim, znači od najranijeg djetinjstva, a sportskim se ribolovom, ovakvim kakav je danas, bavim posljednjih 40 godina. RnJ: Znamo da ste od početka član Zubaca i aktivni voditelj škole udičarenja? Postoji li nešto što bi htjeli istaknuti? Mićo: Da, Zubatac je moj klub od samog početka bavljenja sportskim ribolovom. Do prošle sam godine bio aktivni voditelj Škole udičarenja Vinko Splivalo

Maurovićev Stari Mačak i Mićo Matak - sličnost je više nego očita

koju sam svojevremeno u suradnji s Antom Šokotom, Nikšom Sorićem i Edom Baričevićem prvi u Hrvatskoj pokrenuo. Prepoznali smo potencijal koji djeca nose i potrebu za razvijanjem tog potencijala. Danas sam aktivan na županijskom nivou. Potičem i aktivno surađujem sa školama udičarenja u većem broju klubova zadarske županije. ŠRD Sipa – Benkovac, ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠRD Orada – Pag, ŠRD Škrpina – Banj… U svim sam tim klubovima mentor škola udičarenja.

RnJ: Vaša škola je davno pokrenuta, a rezultati su vidljivi već dugo vremena. Imate li neke favorite među svojim, da tako kažemo, bivšim polaznicima? Mićo: Kako da ne! Pa pogledajte samo Ivana Galzinu, Dubravka Pejdu, Juru Miočića Stošića, Davida Bajla, Marka Sikirića, Franu Razloga… Sve su to moji učenici koje sam podigao u našoj školi udičarenja. No posebno sam ponosan na Nina Jukića. Dok su s ostalim dečkima radili i drugi stariji udičari, s Ninom sam radio samo ja tako da sam neizmjerno ponosan na tog

mladića. Puno sam radio i s Anđelkom Kosovićem i s Ivanom Gospićem za koje vjerujem da ih čeka krasna natjecateljska budućnost. Osim toga vjerujem da sam uspio ostvariti značajan utjecaj i na djecu s kojom i nisam imao prilike tako intenzivno raditi, kao što su Tea Radil, Ivan Markoč i Erik Radin, dokazani prvaci najvišeg ranga. RnJ: Tehniku je potrebno savladati, no danas se sve češće čuje kako je pribor važniji od tehnike. Što vi o tome mislite? Mićo: Pribor je svakako jako važna stvar. Bez dobrog pribora nema uspjeha, no talent i sposobnost prilagodbe trenutnim uvjetima, uz upornost i vještinu, ključni su za konačan uspjeh. Novog pribora svakoga dana ima sve više pa je to, moram priznati, malo teško pratiti. Ja najčešće koristim štap Bad Bass, rolu Shimano, najlon Dominator i obavezno fluorokarbonske prame. Perle

S Kupa Nikole Repanića

koristim samo na natjecanju. Što je važnije, pribor ili volja i znanje, teško je zapravo reći. Mislim da je potrebno i jedno i drugo. Ja sam evo, na našem ovogodišnjem klupskom natjecanju osvojio sedmo mjesto što je s obzirom na moje godine i konkurenciju jako dobar rezultat. A mnogi s boljim priborom su u konačnom plasmanu bili ispod mene. RnJ: Kada lovite za svoj gušt, kakav pribor koristite? Koliko su velike udice kojima lovite? Što koristite za ješku? Mićo: Koristim uvijek isti pribor. A udice… Udice moraju uvijek biti male. Ne tako sitne kao što znaju koristiti natjecatelji kad s obale love lužine, ali obavezno male. Mala udica lovi i malu i veliku ribu, a velike ribe, to znate i sami, nema baš uvijek. Za ješku uvijek koristim dagnju. Iako se veliki crv smatra najboljom ješkom, za mene je svježa dagnja daleko ispred crva. RnJ: No na tržištu je sve više noviteta. Bibi, koreani, cordelle… Sve su to lovni crvi. Kako vi gledate na to? Mićo: Bibi je tvrd i odličan za podlanicu kada se lovi fermama jer tada ješka treba duže vremena čekati. Ali za ribolov u kojem je štap uvijek u ruci, dagnja je uvijek na prvom mjestu. Ako riba može birati između bibija i dagnje uvijek će prvo

‘Oćemo ga lešati ili na gradele?

Dobrog raspoloženja nikada nije nedostajalo posegnuti za dagnjom. A ostali crvi… Možda na natjecanjima, kada je riba pod pritiskom pa

treba mudrovati. RnJ: Kada treba ići u ribolov – noću, u zoru, u suton? Mićo: Lovio sam po svim uvjetima i u svako doba dana. Najbolje je kroz jutro i dan, a najbolje sam rezultate ostvarivao oko podneva. Važno je samo pratiti strujanje i promjene kurenta. Kad dolazi plima rezultat je siguran. Onda, treba pratiti i vjetar. Nabolje je kad je lagano jugo. Idealno je kad je mjesec u kvartu i kada se sprema kiša. RnJ: Imate li ulova koji su vam ostali u sjećanju? Mićo: Kako da ne! Bilo je toga… Ulovio sam ugora od 27 kilograma, gofa jednako teškog, brancina od pet i šezdeset, a bio je dug 85 centimetara. Lovio sam zubace od četiri – pet kilogra-

ma, šanpjera od dva i sedamdeset, a pao je i pas lisica dug tri metra i osamdeset. A sjećam se jednom zgodom kad sam bio mlad, mlad… Tad smo išli loviti od Dragova na Dugom otoku pa dalje, oko Mežnja. Mrkla noć, a lampadina loša. Dizali smo parangal i odjednom je nešto udarilo u brod. Nešto teško i veliko, ali bez ikakvog živog otpora. Uzeo sam od Guste onu bateriju i pokušao osvijetliti da vidim što dižem. A kad je ono mutno svjetlo obasjalo more i ogromnu masu uz brod, Guste je skoro poludio. - Brzo kidaj, kidaj!!! Mina je!!! Mina!!! Guste je mislio da je to ona okrugla podvodna mina iz Drugog rata. A bio je bucanj. Ogroman. Prekinuo sam pic i riba je polako otplivala.

A opet, jednom prilikom, dok sam još radio u ribomaterijalu, ribari su mi donijeli još živu morsku kornjaču, želvu. U to je vrijeme bilo jako popularno imati na zidu oklop od te kornjače. I baš se tada pojavio Boris Martinović sa suprugom. Kad je ona počela po nama… Njen je otac bio član Svjetske organizacije za zaštitu mora, a ona ista kao i on. Užasnula se kad je čula što namjeravamo. Nije bilo druge. Želvu smo odnijeli na rivu i pustili u more. RnJ: Kako stojite sa ubodima ranja, škrpina? Mićo: Ranj me ubo više od dvadeset puta, ali mi je samo jednom trebala liječnička pomoć. Sjećam se i jednog uboda škrpine. Lovili smo na Zlatnom ribonu gdje se boduju samo arbuni kada sam ulovio veliku škrpinu, negdje oko 60 do 70 deka. Držao sam je čvrsto za vilicu, ali se beštija trznula i kroz kišnu kabanicu me ubola u nogu. Mjesto uboda sam odmah spalio i nije bilo nikakvih posljedica. RnJ: Što misliš o zaštiti ribljeg fonda? Je li naš zakon dovoljno oštar i zaštitnički? Mićo: Zaštitu bi definitivno trebalo pojačati. Užasno me ljuti kada na pešakariji vidim riblju mlađ na bancima i u kašetama na što nitko ne reagira. Vani su prema takvim ulovima jako rigorozni, ali ne i kod nas. Mnogi kvazi sportski ribolovci s paran-

galima love i ulove daleko iznad dopuštenog. Onda se pravdaju da su na moru bili pet dana kako bi s težinom ulova ostali u granicama dozvoljenog. Toga ne bi smjelo biti! Ne možeš biti pet dana na moru bez dokaza! Treba pojačati kontrole i formirati dnevnik ulova. Taj bi dnevnik bio od višestruke pomoći. Kontrolirao bi se krivolov, a pomogao bi i znanstvenicima koji bi tako imali bolji uvid u stanje ribljeg fonda. Mogli bi vidjeti gdje se koje ribe više lovi. RnJ: Tko je ponajviše kriv za ovako loše stanje u podmorju? Mićo: Mali ribolov i koće. Definitivno! U kanalima bi trebalo zabraniti ribolov koćama i riblji bi se fond brzo oporavio. Osim toga i zakon je podbacio. Zubatac i orada moraju imati lovostaj. Pa na moje se oči love orade u mrijestu! Tri, četiri pa i pet tona orada u jednom potegu! To je prestrašno. RnJ: Što je s ludrom? Mićo: Moram reći da nisam protiv ludra. To je jedini način da se odjednom ulovi veća količina zubataca, ali ludar mora biti pod strogom kontrolom. Obavezno mora biti veliko oko da sitna riba može proći. Jedino ga tako možemo zvati selektivnim alatom, a struka će reći gdje i kada loviti. Ne neupućena administracija, nego struka!

Mićo se redovno natječe RnJ: Koliko podvodni ribolov ugrožava podmorje? Mićo: Podvodni su ribolovci nepravedno prozvani kao tamanitelji i štetočine. To nije točno. Prava je riba duboko pa jedino pravi i istrenirani ronilac može doći do nje, a taj sigurno ne ubija bilo što.

RnJ: Imate li poruku za zakonodavce i ribolovce? Mićo: Neka zakonodavci angažiraju i poštuju struku, a ribolovci neka poštuju more i ribu i neka ostave nešto i za sutra. RnJ: Hvala vam Mićo. Mićo: Hvala vama.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Svijet ribolova

KOSTOROG

Napisao i snimio Boris Bulić

Rave nam se javio Antun Turk koji je u lipnju prošle godine prijavio ulov bežmeka rekordera teškog nevjerojatnih 1193 grama. Ovoga je puta loveći orade na dagnje, na 15 metara dubine u uvali Ivanoševica, ulovio kostoroga od 1885 grama. Budući da kostorog može u našem moru narasti do šest kilograma, ovaj Antunov ulov nije rekordan, no svakako je vrijedan pažnje.

Osobna karta Kostorog (Balistes carolinensis, Gmelin, 1789.) je riba koja je oduvijek u Jadranu smatrana rijetkom vrstom. Ne tako davno kostorog je klasificiran kao

isključivo tropska vrsta dok su povremeni nalazi u Jadranu tumačeni kao slučajni uplivi. No nalazi su s vremenom bili sve češći i toliko brojni da se kostorog danas smatra stalnom jadranskom vrstom. Glavnim razlogom njegovog trajnog naseljavanja u Jadran smatra se globalno zatopljenje koje je i njega kao i mnoge druge vrste ovisne o toplim morima odvelo znatno sjevernije od uobičajenih kretanja. Inače, kostorog se među ihtiolozima smatra biološkim pokazateljem zatopljenja Golfske struje. Od svih kostoroga ovo je jedina vrsta koja živi u Jadranu. Osim ovog, u Jadranu je ulovljen i blizak mu rođak, afrički kostorog (Stephanolepis diaspros, Fraser-Brunner, 1940.) no za njega se zna da je tek slučajni gost

Kostorog u rukama dr. Ivice Kostovića

foto: Neven Šalić

Kostorog - Balistes carolinensis, Gmelin, 1789.

Antun Turk sa svojim kostorogom teškim gotovo dva kilograma

bez prijavljenog stalnog boravišta. Kostorog je izgledom vrlo neobična riba. Ima elipsoidno tijelo, sa strane spljošteno. Boje je najčešće pepeljasto-sivo smeđkaste, prema trbuhu svjetlije s plavkastim mrežastim uzorkom s gornje strane tijela i po perajama koji se nakon ugibanja izgubi. Koža mu je pokrivena pravilnom sitnom krljušti, izrazito je tvrda i obiluje brojnim žlijezdama koje obilato luče sluz pa riba za vrlo kratko vrijeme može biti potpuno obavijena njome, posebno nakon uginuća. Bočna je linija nepravilno krivudava. Peraje su solidno razvijene. Na leđima ima dvije peraje od kojih prva ima tri oštre jake šipčice među kojima se posebno ističe prva, izrazito debela, oštra i velika po kojoj je ova vrsta dobila ime. Trbušne peraje nisu parne već su srasle u jednu peraju, vrlo tvrdu s izraženim bodljama, a proteže se do analnog otvora. Repna peraja ima duže končaste rubne završetke.

Za razliku od većine koštunjača kostorog nema škržne zaklopce. Usta su vrlo mala i kriju jake zube kojima s lakoćom drobi ježeve, koralje, školjke i rakove, svoju osnovnu hranu. Kostorog uglavnom nastanjuje litoralni pojas, ne pliće od desetak i ne dublje od stotinjak metara.

Za razliku od većine koštunjača kostorog nema škržne zaklopce. Usta su vrlo mala i kriju jake zube kojima s lakoćom drobi ježeve, koralje, školjke i rakove, svoju osnovnu hranu

Nešto je brojniji u južnom Jadranu dok se u posljednje vrijeme relativno često lovi i na krajnjem sjeveru. Ne podnosi

temperature ispod 13˚C.

Nije otrovan Osim zanimljivog izgleda kostorog je poznat i po dilemi oko njegove jestivosti koja je bila predmet mnogih rasprava među ribarima i znanstvenicima. Kostorog se prema mnogim autorima smatra nejestivom i potencijalno otrovnom, dakle kriptotoksičnom vrstom.

Otrovnost kostoroga se povezivala prvenstveno s nervnim ribljim otrovom ciguaterom koji je zabilježen u ribljem mesu vrsta koje konzumiraju fitoplanktonske alge dinoflagelati vrste Gambierdicus toxicus No ta njegova navodna otrovnost zapravo nigdje nije potvrđena. Tako kod pojedinih autora možemo naići na podatak da je kostorog otrovan, ali da mu je meso osrednje kvalitete, tvrdo i neukusno. Kako su došli do spoznaje da mu je meso neukusno, je tajna. Naravno,

Vaga je pokazala 1885 grama

Na najdonju pramu

Kostorog se može uloviti i s obale teško je provjeravati jestivost ako postoji i najmanja sumnja u otrovnost. Ipak, unatoč svim tim navodima činjenica je da je kostorog jestiv. Otrovnost kostoroga se povezivala prvenstveno s nervnim ribljim otrovom ciguaterom koji je zabilježen u ribljem mesu vrsta koje konzumiraju fitoplanktonske alge dinoflagelati vrste Gambierdicus toxicus, a koje se mogu naći samo u tropskim i suptropskim morima. Naravno, taloženje ovog opasnog otrova u ribljem tkivu je moguće i u slučajevima kontinuirane prehrane biljojednim vrstama riba koje su se hranile spomenutim toksičnim algama. Unatoč svim nagađanjima, zabilježen je tek jedan jedini izolirani slučaj koji ukazuje na prisutnost tog otrova u mesu

Melichthys vidua (Richardson, 1845.) tropski je rođak našeg jadranskog kostoroga

Plave šare se nakon ugibanja vrlo brzo gube

Ovaj se polakomio za DTD-ovom skosavicom

kostoroga. No važno je napomenuti kako u Jadranskom moru nije zabilježena prisutnost toksičnih dinoflagelata. Kostorog se hrani algama samo u ranom juvenilarnom periodu i to u gotovo zanemarivom postotku, dok se odrasli primjerci hrane isključivo beskralježnjacima bentosa. Osim toga kostorog se ne hrani ni herbivornim vrstama tako da je i s te strane isključena eventualna toksičnost. Činjenica je

da je kostorog bio na jelovniku ljudi još u doba ranog neolitika te da je na ribarnicama tropskog i suptropskog pojasa u redovnoj ponudi. Može se jesti svjež, dimljen, sušen, soljen i naravno, pečen i kuhan. Svakako, prije pečenja i kuhanja valja ga oderati. Prema analizama meso se kostoroga po sadržaju masnih kiselina nimalo ne razlikuje od mesa bakalara pri čemu je sadržaj proteina izrazito visok.

Vijesti

Najlon Godzilla

NOVO

!!!

apokon se pojavila i ova verzija Godzille. Naravno riječ je o vrhunskom fluorokarbonu u megapakiranju od čak 300 metara. Godzilla fluorokarbon je dostupan u dimenzijama od 0,22, 0,25, 0,30, 0,35 i 0,40 milimetara pri čemu je maloprodajna cijena za sve veličine ista - 98 kuna. Kupovinom jednog kalema Godzille osigurali ste si izvrstan fluorokarbonom za duže vrijeme. Godzilla od 300 metara je novitet na tržištu i svakako predstavlja best buy mjeseca.

AKCIJ A -25%

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Miracle Wing Minnow

aruto je ime od kojeg sve ribe svijeta drhte što nije nikakvo čudo. Najnovija generacija voblera fascinira svojim karakteristikama. Miracle Wing Minnow varalice dostupne su u veličinama od 7 centimetara i težini od 5 grama u pet atraktivnih boja. U povlačenju uranjaju do metar dubine. Specijalne su konstrukcije sa zakrilcima na bokovima zahvaljujući kojima imaju jedinstvenu akciju ranjene ribe. Pomicanjem metalne alkice na kljunu može se podesiti i prilagoditi akcija varalice. Miracle Wing

Quantumovi Jiggovi

vi Quantumovi jiggovi za sve popularniji vertical jigging teško da mogu ostaviti ravnodušnima bilo kojeg morskog predatora. Varalice su oblikom vrlo provokativne, dok im boja varira od sive, preko zelene i zlatno žute do plave ili pink. Zajednička im je komponenta da prilikom jigganja reflektiraju cijeli halospektar koji neodoljivo podsjeća na ribu u bijegu. Varalice su opremljene i realističnim okom, kao i s dva ‘oka’ na krajevima, što Informacije jiggerima ostavlja izbor montaRIBOLOVNI CENTAR BARKA že udica prema svom uvjerenju. 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Izbor težine varalica je bogat, a Telefon 021 / 334 - 340 sve modele trenutno možete kupiti po 25 posto nižoj cijeni.

Olovnice i svjetleći plovci za bulentin

Minnow varalice naoružane su Maruto black nickel trokukim udicama. Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

ibolov na velikim dubinama zahtijeva određeni stupanj pripremljenosti pri čemu je oprema često od presudne važnosti. Pribor mora u što kraćem vremenu doći u lovnu zonu i privući lovinu. Za prvi se dio brinu teške olovnice koje ima zadarska Udica. U ponudi su posebno oblikovani brzotonući modeli u težinama od 70 do 230 grama sa žičanim okom za kačenje. A za privlačenje lovine Udica nudi specijalno oblikovane svjetleće plovke. Plovci su prozirni i napajaju se jednim bateInformacije rijskim uloškom AA od 1,5 volti. Nakon što dospiju u lovnu zonu UDICA - SONIK ovi plovci počinju emitirati pul23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 sirajuću zelenkastu svjetlost koTelefon 023 / 305-398 ja provjereno privlači ribe.

Svijet ribolova

UDIČARSKA zona sumraka Napisao i snimio Boris Bulić

ećina službenih i prigodnih natjecanja održava se danju dok se tek manji dio održava noću. Naravno, organizatorima i natjecateljima je tako jednostavnije – lakša je organizacija, raspored i dolazak na mjesto lova, lakše je ulov izvagati i na kraju krajeva, nikome se ne spava. No srećom takva su samo natjecanja jer kada sami određujemo vrijeme odlaska u ribolov, tada ono nije pod utjecajem radnog vremena trgovina ili hotela već je birano prvenstveno

Sa đige u zoru prema intenzitetu kojim se riba hrani.

Na rubu Dnevni je ribolov posvećen većini ribljih vrsta. Po danu se udicom uspješno love arbuni, kantari, šarazi i gomila sitne ribe, dok se noću love ugori, murine, mačke, fratri, ušate, bugve… Naravno, ova je podjela vrlo gruba i vrijedi isključivo za profilirane vrste poput zubaca koji je dnevna riba zbog čega ga je noću nemoguće uloviti. No intenzitet kojim se ribe hrane nije jedina smjernica koje se

Arbun u zoru

treba držati. Brancini koji nastanjuju blizinu luka u pravilu se danju i noću hrane jednakim intenzitetom. Ipak, varaličari lučkog brancina love isključivo noću i to zasigurno ne zato što pate od nesanice. Budući da su lučke obale redovito osvijetljene, pod morem se svjetlo rasipa i stvara dojam svitanja. I dok se sitna riba poput gavuna ili inćuna u velikim jatima noću okuplja pod takvim svjetlom, brancini krstare po rubu svjetlosnog polja. U tom pojasu slabe i ograničene vidljivosti svijetlo i sjena ostvaruju poseban, gotovo iluzionistički efekt, koji omogućuje iznenadno pojavljivanje i iznenadno nestajanje, sa stajališta predatora dvije najvažnije stavke. Tako brancini potpuno nevidljivo krstare, odaberu trenutak napada i žrtvu, te odjednom postajući vidljivi napadaju da bi u

Šarag u rano jutro

Ulovljen je na rubu svjetla

Ušate ulovljene pred svitanje idućem trenutku ponovo nestali. Taj lov na rubu svjetla i sjene prisutan je i po danu na mjestima na kojima nema umjetne rasvjete. U rano jutro dok su sjene duge, dnevni predatori vrebaju svoj plijen upravo na granici svjetla i sjene. Sličan se scenarij ponavlja u suton kada se vidljivost intenzivno smanjuje, zbog čega se dnevna sitna riba sve sporije i sve neopreznije kreće u potrazi za noćnim skloništem.

njivanja. Bočna linija i njuh, a odmah za njima okus, bit će temeljni detektori. Sistemi koji su do prije sat vremena bili grubi i nelovni, u sumrak postaju sofisticirani i potpuno nevidljivi. Promjer predveza i tip čvora postaju manje bitni, a u prvi plan iskače kvaliteta, miris i okus ješke. Naravno, sitni detalji poput fosforesciranja velikog crva svakako mogu doprinijeti pozitivnom ishodu.

Posljednja šansa

Zora

Vrijeme sutona nije samo vrijeme u kojem je najbitnije pronaći zaklon koji pruža nevidljivost neophodnu za preživljavanje pred noćnim grabežljivcima. To je vrijeme prilika za posljednji obrok pred cjelonoćni post. Većina ribljih vrsta zanimljivih obalnim udičarima u vrijeme sutona pokazuje najveću aktivnost. Krupni fratri, kantari, ovčice i ostale vrste ‘od kamena’ u sumrak postaju manje podozrive. Ponuđenu ješku gutaju halapljivo i bez puno oklijevanja. Dobrim dijelom zbog spomenute posljednje šanse, no jednako tako zbog smanjene vidljivosti pri čemu druga osjetila preuzimaju ulogu detekcije i procje-

I dok je suton prilika za popunjavanje eventualnih praznina u želucu prije cjelonoćnog posta, zora je uvijek gladna. Želuci su se tokom noći stigli isprazniti i prvi osjećaj u svitanje je glad, a poriv želja za hranom. U zoru treba ponuditi pravu ješku, svježu i mirisnu kojoj riba neće odoljeti. To mora biti obrok koji se neće zaobići, a prezentacija mora biti savršena. Fuorokarbon je obavezan, udice dobro sakrivene, a predvez dovoljno dug da nikakvi čvorovi, olovnice i zogulini ne mogu prije vremena probuditi podozrivost i nepovjerenje. Zabačaji nisu daleki, tek nekih tridesetak metara od obale. Kojim god sistemima lovili pregle-

davanje i kontrola sistema mora biti većeg intenziteta jer se jutro i dan brzo dižu. Vrijeme sjene prebrzo prolazi i vremena za čekanje nema. Naravno, podizanjem sunca na scenu izlaze druge vrste i drugi uvjeti koji traže drukčiji pristup, no u ovoj igri svjetla i sjene treba djelovati brzo jer zora ne traje vječno. U tom je vremenu moguće ostvariti brojne kvalitetne ulove. U zoru se bude picevi koji će bez oklijevanja progutati kvalitetni mesni obrok. Kantari i šarzi će pokazati jednaku pohlepu, dok podlanice intenzivno traže dovoljno kaloričan obrok. Ovčice započinju svoj njurgavi ples potrage, a nije isključen ni ulov ugora koji se nakon razbojničkog pohoda vraća u svoju rupu. Salpe i cipli na jutarnjoj su ispaši, a budi se i sav onaj sitni uzobalni živalj koji će podizanjem sunca biti sve aktivniji. Udice trebaju ležati na rubu svjetla i sjene, po mogućnosti u sjenovitom pojasu. Iskoristite stijene i oštre rubove podmorskih kanjona, kao i prijelaze s kamenitog na pjeskovito dno, a nad posidonijom obavezno koristite pop-up sisteme. I ne zaboravite - zona sumraka uvijek krije barem jednu ribu života.

Svijet ribolova

MORSKI PSI u Jadranu III. dio Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

rema statističkim podacima napada morskih pasa na ljude u Jadranu, sjeverni Jadran je opasniji. No sjeverni Jadran je i po napadima ljudi na morske pse opasniji za morske pse. Više iskusnih podvodnih ribolovaca je u tome akvatoriju odapinjalo strelicu puške za podvodni ribolov na veće primjerke morske lisice, modrulja i drugih, u periodu prije nego su zakonom zaštićeni. I danas u sjevernom Jadranu ponekad neopasni morski psi zalutaju pod samu

obalu te tamo bivaju uznemiravani od ljudi koji ih smatraju ljudožderima. Zbog toga oprez, danas je moguće platiti i kaznu za uznemiravanje tih morskih bića. Zakon je predviđa.

Napadi na ljude Područje na kojem se polovinom 20. stoljeća učestalo pojavljivala bijela psina i neke druge opasne vrste je Preluka kod Rijeke. Pedesetih godina 20. stoljeća je zbog toga veći dio kvarnerskih plaža bio opasan podvodnim čeličnim mre-

Opasniji je čovjek za morskog psa nego obrnuto

žama izvan kojih se nitko nije kupao. Napadi na ljude su zabilježeni izvan ograđenih kupališta: 1951. godine ispred lučice u Lovranu morski pas je raskomadao oficira tadašnje JRM koji je skočio u more s usidrenog broda. 1955. je na plaži pored Kantride rastrgana mlada Njemica pred više od stotinjak svjedoka. Morski pas je bio u sjenci strme hridi te je djevojku zagrizao na površini. 1957. je na istoj poziciji napadnuta jedna domaća djevojka. 1961. je ispred opatijskog hotela Ambasador, na dvjestotinjak metara od obale, veliki bijeli usmrtio jednog kupača koji je plutao na morskom madracu, a drugi kupač koji se

našao u njegovoj blizini se onesvijestio. Izvučen je iz mora, ali je umro od šoka. 1966. je kod Kraljevice smrtno stradao češki turist koji je plivao na zračnom madracu. Na toj istoj poziciji je 1934. godine morski pas usmrtio i odnio u dubinu tijelo jedne mlade djevojke. Verica Novak, maturantica ljubljanske gimnazije bila je izvrsna plivačica. Tog kolovoza je u poslijepodnevnim satima redovito plivala svoj krug do ulaza u Bakarski zaljev. Ribari su je upozoravali da se drži obale. Jednog poslijepodneva dogodio se kobni susret. Ribari su iz daljine na mirnoj morskoj površini primijetili prijeteću peraju koja se pribli-

žavala brazdi iza plivačice. U trenutku je djevojka nestala s površine. Dok su ribari stigli do mjesta udesa po površini se već raširila velika crvena mrlja od krvi. Tijelo nesretne Verice nikada nije pronađeno. Godine 1971. na 200 metara od plaže u Iki veliki bijeli usmrtio je poljskog turista. U akvatoriju Dalmacije zabilježeno je tek nekoliko napada morskih pasa na ljude posljednjih stotinjak godina. Uz istočne obale Visa 2008. godine je morski pas napao podvodnog ribolovca privučen ulovljenim gofom kojeg je nosio na pojasu. Nedaleko Omiša, kod Lokve Rogoznice 1974. godine napadnut je nje-

I pod južnim obalama Krka ulovljeno je više morskih pasa

Morski pas ulovljen u rujnu 2009. ispred uvale Martinska kod Šibenika 2 metra i 60 kilograma mački turist koji je iskrvario od zadobivenih rana. 1952. je veliki bijeli napao gajetu ribara s Biševa uništivši propeler i kormilo te ostavivši više svojih zubi kao suvenir i dokaz napada u trupu broda. 1930. je mještaninu Starigrada na Hvaru ista vrsta morskog psa odgrizla nogu. U većini ovih napada dokazalo se da se radilo o velikoj bijeloj psini. Bijela psina, kao i sve druge neautohtone vrste morskih pasa danas su u Jadranu zakonom zaštićene.

Zaštićeni pas modrulj Od opasnih vrsta morskih pasa koji se rijetko mogu susresti u Jadranu treba spomenuti i čekičare, mlata i bata. U evidencijama je posljednji veći primjerak ulovljen prije više od pedesetak godina. Ove obje vrste morskih pasa se mogu ponašati agresivno, uglavnom tijekom hranjenja, ali rijetko zalaze u priobalne predjele. Češći u odnosu na druge vrste

Izvan rta Oštro morski pas je usmrtio čak dvoje ljudi

Daniel Gospić je imao bliski susret s perajom tijekom državnog prvenstva u podvodnom ribolovu u Jadranu je zakonom zaštićeni pas modrulj. Prosječna veličina modrulja je oko dva metra duljine i stotinjak kilograma težine. Ova vrsta približava se otočnim rubovima u proljeće i ljeti kada leže mlade. Proždrljiv je po prirodi, pa se iz tih razloga približava i podvodnim ribolovcima ukoliko vuku ulov. U slučaju nailaska modrulja na podvodnog ribolovca dovoljno je ispružiti se na površini mora u punoj dužini te isturiti pušku ispred sebe. Silueta

podvodnog ribolovca dulja od tri metra često će preplašiti modrulja pa će pas otplivati dalje. Zanimljiva su opažanja iskusnih podvodnih ribolovaca koji su imali bliske susrete s ovom vrstom u podmorju. Prema njihovim kazivanjima kada su bili opremljeni snažnim puškama s koloturnicima, osjećajući se nadmoćno, modrulj se obično držao na sigurnoj udaljenosti. U situacijama kada je podvodni lovac osjećao nelagodu zbog toj ribi neprimjerenog naoružanja,

Izvan rta Velje more na Lastovu je prošlog ljeta također je uočen morski pas modrulj se često nervozno vrtio dulje vremena pa je lovac zbog nelagode bio prinuđen prekinuti lov. S modruljem je moguć susret pri prakticiranju čeke u modro. Približit će se iz plavetnila, no nakon opružanja podvodnog lovca s isturenom puškom najčešće će se brzo okrenuti i pobjeći. Avanturisti, ne zaboravite da je modrulj zakonom zaštićen, a

kazne nisu male. Službene evidencije navode da je od 1876. godine na svim morima svijeta velika bijela psina uzrokovala manje od 70 napada na ljude sa smrtonosnim ishodom. Pored toga evidentirano je ukupno manje od 300 napada ove vrste morskog psa bez smrtnih posljedica. Upozoravajuće jedino djeluje podatak da je od smrtno stradalih ukupno gotovo

Još jedan pas ulovljen u podvodnom ribolovu

polovina slučajeva zabilježena tijekom posljednje četiri godine. Ali u Australiji. Tamo je velika bijela psina usmrtila više od 30 osoba. Za razliku od ukupno stradalih od morskih pasa širom svijeta, na hrvatskoj strani Jadrana se prosječno desetak ronilaca godišnje utopilo tijekom posljednjeg desetljeća. Usporedba tih brojeva dovoljno kazuje o za-

nemarivom riziku stradavanja ronioca od morskog psa u usporedbi s rizikom utapanja.

Jedini neprijatelj čovjek Mogućnost susreta ronioca, rjeđe kupača, s morskim psom u Jadranu tek teoretski postoji, ali o njoj treba razmišljati samo kada se lovi po pučinskim sekama i u blizini uzgajališta tuna. U svim zabilježenim napadima morskog psa u Jadranu žrtve su u trenutku napada najčešće bile udaljene od obale. Napadi su se često dešavali na koridorima prolaza tuna i na mjestima gdje se u more izbacivao klaonički ili riblji otpad. Globalno zagrijavanje mora i nedostatak hrane u prirodnim staništima morske pse potiče na veće migracije za brodovima i zadržavanje na otvorenom moru. Morski psi su aktivniji noću, kada ih posebno privlači svjetlo. Zakonska regulativa trajne zaštite određenih vrsta morskih pasa u Jadranu (među kojima su bijeli i modrulj) dovoljno kazuje tko je kome opasniji. Novčana kazna za ulov tih predatora iznosi 200.000 kuna. Sve veći broj zemalja zakonskim odredbama štiti ove predatore jer im se populacije smanjuju.

Moguć je susret na područjima gdje se nedaleko obale morsko dno strmo ruši u dubinu

Morski pas leopard je još jedna rijetka vrsta

Širi akvatorij Jabuke mjesto je ulova više primjeraka opasnih morskih pasa

Novinski članak iz 1934. godine

Jedini neprijatelj morskog psa je čovjek.

Otočna legenda kazuje da se kralj morskih pasa zaljubio u lijepu Havajku koja se tu redovito kupala. Obzirom na magične moći pretvorio se u čovjeka i sa svojom odabranicom dobio sina koji je na leđima imao ma-

Legende o morskim psima U nekim otočnim državama

ubijanje morskih pasa je zabranjeno i pred više desetljeća zbog vjerovanja da se radi o reinkarniranim precima stanovnika otoka. Tako Havajci vjeruju da kralj i kraljica morskih pasa žive i danas u luci Honolulu.

Izvan rta Trišćavac na Sušcu moguć je susret s modruljem

dež u obliku usta morskog psa. Kralj je naredio da se njegovom sinu nikada ne služi meso kao hrana. Ipak, jednom prilikom su kuhari na to zaboravili pa je dječak pojeo komad mesa. Pretvorio se u morskog psa ljudoždera i pobjegao u more. Napadao je otočane i hranio se njihovim mesom. U konačnici je ulovljen i ubijen te mu je danas tijelo pokopano na mjestu koje se zove Shark Hill. Kralj i kraljica su se nakon toga nemilog događaja pretvorili u morske pse i danas žive u svome podvodnom kraljevstvu. Stanovnici nekih otočnih država Afrike u morskim psima vide duhove koji ih mogu upozoriti na opasnosti, te smatraju da ih oni štite. Indijanci s područja zemalja sjeverozapadnog dijela Tihog oceana i danas u svetkovinama koriste obredne maske obličja morskih pasa. Kineski pomorci vjeruju da morski psi mogu predosjetiti smrt na brodu pa prate brod s nadom da će tijelo umrlog biti bačeno u more.

Vijesti

Yamashita silikonci

varaličarenju je vrlo važno prepoznati i primijeniti pravu varalicu za određenu situaciju. Yamashitina paleta silikonskih varalica namijenjena doslovno svim zamislivim i nezamislivim situacijama ne ostavlja nikakvu mogućnost promašaja. Bez obzira kakvim se varaličarenjem bavili, u ovoj ćete paleti zasigurno pronaći odgovarajuću varalicu. Posebno su zanimljive kreacije koje se poput suknjica navlače na predvez do udice, a koje u po-

vlačenju simuliraju male lignjice kojima niti jedan pučinski predator ne može odoljeti.

adarska je Udica svoju ionako bogatu ponudu dodatno upopunila brojnim novim artiklima među kojima popularni i uvijek traženi Meppsovi zauzimaju cijeli jedan zid. Riječ je o nadasve lovnim varalicama koje su svoju lovnost dokazale na svim vodama i morima svijeta. Ponuda pokriva sve, od klasičnih žlica, preko leptira s perlama i ostalim sličnim ‘ukrasima’ do leptira koji se vrte oko silikonskih realističnih imitacija. Ukratko,

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Rola Salina

Sufix Duo Core

va tamna rola sa zlatnim elementima oduševljava već na prvi pogled. Dostupna je u četiri veličine - 30, 40, 55 i 65. Rola ima patentirani EOS (Elliptical oscillation system) namatanja strune, 4+1 ležaj, aluminijsko tijelo špulu i dršku, termički tretiranu glavnu osovinu, vodootporni DFD (dual force drag) kočioni sistem, brončani glavni zupčanik, čvrsti aluminijski anodizirani preklopnik, kompjutersko balansirani rotor, a svi metalni dijelovi imaju antikorozivni premaz. Osim toga, svi su unutarnji pogonski dijelovi role izrađeni od izuzetno snažne legure sa specijalnim premazom protiv korozije.

Mepps u Udici

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

na zidu je kompletan Meppsov program tako da je iz Udice teško izaći bez barem jedne od ovih vrhunskih varalica.

AKCIJ A -25%

ajnovija generacija Sufixovih ribolovih struna postavila je standarde koji se teško mogu prestići. Jedan od takvih vrhunskih proizvoda je svakako monofil pod imenom Sufix Duo Core. Ovaj je monofil maskirno zelenosmeđe boje što ga čini idealnim izborom za pridneni ribolov. Dolazi pakiran na špulama zapremine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje Informacije vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična linearRIBOLOVNI CENTAR BARKA noj. Tako, primjerice, promjer 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a 0,40 milimetra može podnijeti Telefon 021 / 334 - 340 opterećenje od 11,6 kilograma.

Ribolov s obale

VARALIČARENJE na ušću

Napisao i snimio Simone Bini, prevela Nada Bulić

elika me je strast prema ovoj tehnici spor tskog ribolova odvela u nekoliko ribolovnih pohoda na ušća toskanskih rijeka. Poziciju za ribolov odabrali smo u blizini ušća Ombrone i Albegne – mjesto čarobno i bogato predatorima. Doista, na ovakvim se mjestima može prevariti brancina, licu, strijeljku ili rumba. Uvjeti za ribolov nisu bili baš najbolji, jer zima dugo nije bi-

la tako blaga kao ove godine. Rijeka Ombrone, smještena u Parku prirode Maremma, jedno je od onih područja osobito bogatih ribljim vrstama koje na ovom staništu rado borave privučene slatkom vodom. Iz godine u godinu svjedoci smo promjena u području ušća zbog poplava ove rijeke koja donosi goleme količine vode. Pri varaličarenju na ušćima rijeka treba pažljivo istražiti mjesto ribolova i odrediti varalice koje kanimo koristiti kako bi riba uspješno odgovorila. Odlučili smo loviti za

vrijeme plime jer se tada riba obično približava obali u potrazi za hranom. Da bismo joj potaknuli apetit, koristili smo različite varalice od poppera do minnowa. I tako sam u društvu nekolicine prijatelja odlučio poći u ribolovni pohod na ušće ovih dviju rijeka u potragu za predatorima.

Rapala, Pinocchi i Yamashita Od parkirališta u Principina a

Mare ili Parco di Marina stiže se na rijeku Ombrone pješačenjem u duljini oko pet kilometara. Na ovome se putu često mogu vidjeti mnoge životinje, stanovnici ovog netaknutog područja. Na ušću se nalaze gomile trupaca koje naplavljuje rijeka što čitavom kraju daju sugestivan, divlji izgled. Nakon što smo tako prošli obalom i došli do Bocca d’Ombrona, oko šest sati bili smo spremni zabaciti varalice. More je bilo mirno, bez valova, a voda lagano zamućena. Kad su vode rijeke ova-

Varalice Princess Maria GX Floating

Stefanu se posrećilo

ko mutne, možemo očekivati ulov velikih primjeraka. Jata strijeljki još nisu bila pristigla iako neki veliki primjerci zimu provedu u samoj rijeci. Prmijetio sam da je ljetni period vrijeme pojačane napetosti između ostalih domaćih vrsta i strijeljke. Ona se hrani čak i brancinima pa svojim prisustvom rastjeruje svu drugu ribu.

U ovakvom ribolovu koristim Loomisov štap i rolu Shimano Tecnium 2005 s upredenicom Fireline promjera 0,13 milimetara, a varalice spajam preko zogulina Ever Green. Upotrebljavam varalice Rapala, Pinocchi i Yamashita.

Ljetni period je vrijeme pojačane napetosti između ostalih domaćih vrsta i strijeljke. Ona se hrani čak i brancinima pa svojim prisustvom rastjeruje svu drugu ribu Nakon nekoliko zabačaja evo i prvog brancina – primjerak od svega tri dekagrama, pa ga oslobađam udice i puštam.

Rumb na poppera

Progutao je varalicu Top Sea Ami Maria

Pun samopouzdanja stavljam mali popper jer sam primijetio male cipliće kako izlaze na površinu tjerani nečim, kad iznenada opazim prijatelja Stefana kako se bori s jednim pozamašnim komadom. Približim se da mu pomognem i nakon nekoliko minuta ugledamo rumba od preko dva

Varaličarski pribor i ulov

kilograma koji se polakomio za varalicom. Rumb je takva vrsta koja u zimsko doba kad su veliki valovi prilazi bliže obali i tada ga se može prevariti surf castingom. Podijelio sam nekoliko komplimenata Stefanu i počeo zabacivati blizu trupaca nasred ušća. Činilo mi se da bi tamo trebalo biti brancina. Nakon nekoliko zabačaja i vještog vođenja varalice, jedan se prelijepi brancin od oko tri kilograma zakačio za moje sidraste ownerice. Kod varalica je od iznimne važnosti da udice i trokuke budu od prvorazredne kvalitete kako bi osigurali uspješno izvlačenje lovine. Uslijedili su i drugi ulovi i to, ističem – popperom, varalicom koju ribolovci pomalo podcjenjuju, a zapravo ima velike mogućnosti. Nakon što smo ulovili još jedan primjerak lijepe kilaže odlučili smo napraviti stanku jer se sunce diglo visoko.

U kresti vala Jedan je pao

Uspješni pohod smo htjeli na-

staviti na ušću rijeke Albegna u blizini mjesta Albinia. Ova je rijeka nesumnjivo manja od Ombrone, ali je svejedno bogata predatorima. Ovaj je vodotok dio sliva kanala Fibia koji utječe u lagunu Orbetello. Riblji je fond u blizini ušća bujan zahvaljujući plimi i vodama koje bogate hranjivim tvarima utječu u lagunu.

Nakon nekoliko zabačaja i vještog vođenja varalice, jedan se prelijepi brancin od oko tri kilograma zakačio za moje sidraste ownerice Pomoću lavoriera, sistema usmjeravajućih pregrada, koje poput vrša dozvoljavaju ulaz, ali ne i izlaz ribe, ribari Orbetella za vrijeme plime u untrašnjosti kanala hvataju mnoge vrste koje čim dosegnu komercijalnu veličinu

završe na ribarnicama širom Italije.

Kada sam zabacio moju crno–žutu varalicu iznenada ju je napao veliki brancin. Iskočio je van u nastojanju da se oslobodi, no nije mu pomoglo. Za nekoliko minuta bio je na suhom Ovo mi je ušće kroz godine pružilo mnogo zadovoljstva. Pošlo mi je za rukom uloviti brancine od 12 kilograma što je doista rijetkost. U blizini ušća rijeke s vremenom se formirala umjetna barijera, naseljena gamborima, kozicama i brojnim malim rakovima koji su ukusan zalogaj mnogim

vrstama. Prije izlaska sunca, s prijateljem Stefanom stigao sam na ušće. Toga je dana more bilo nemirno, ali smo unatoč tome odlučili ući u more u wathozama kako bismo zabacivali varalice u krestu vala. Zahvaljujući polarizirajućim naočalama u valovima smo ugledali velike ciple kako prolaze, pa sam odlučio staviti popper od oko 50 grama. Kada sam zabacio moju crno– žutu varalicu iznenada ju je napao veliki brancin. Iskočio je van u nastojanju da se oslobodi, no nije mu pomoglo. Za nekoliko minuta bio je na suhom. I Stefanu je udario krasan komad. Ulovio ga je na Yamashitinu varalicu Angel Kiss.

Velike varalice Za razliku od ušća Ombrone, ovdje je ulov malobrojan ali su zato primjerci krupniji. Na

Rumb je pao na poppera

Dva protiv tri

ovom mjestu velika riba bez problema nasrće na velike varalice. Godinama lovim na ovaj način i primijetio sam da se varalicama od 50 do 80 grama mogu uloviti i primjerci težine 300 grama. Stoga preporučam da iskušate velike varalice. Iako se ribolovcima mogu činiti pogrešne, ribi izgledaju vrlo privlačno. Stefano je pokušao loviti nekim jigg varalicama s perjem žute, crne i srebrne boje. Ulovio je jednog brancina i jednog rumba od oko 500 grama. Pri lovu ovim varalicama, karakterističnima po svojoj olovnoj glavi u obliku ribe, oboružanima velikom udicom i gustim perjem, najbitniji je način vođenja varalice i brzi-

na izvlačenja koja je različita za različite vrste ribe. Ova su nam dva dana nesumnjivo pružila neizmjerno zadovoljstvo zahvaljujući između ostalog i našoj upornosti, a to je jedna od osnovnih osobina svakog ribolovca. Ribolov je u lukama zabranjen pa nam stoga preostaje malo mjesta na kojima možemo očekivati ulov brancina, a to su upravo ušća rijeka i lukobrani. Unatoč tomu što smo uslijed blage zime, koja je znatno reducirala približavanje reproduktivnih jedinki ušćima, ostvarili malobrojan ulov, utažili smo svoju ribolovnu strast i bili vrlo zadovoljni ovakvim završetkom tjedna.

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Ribolov s obale

NA SABUNU Pješčano dno se doživljava uglavnom kao beživotno podmorsko prostranstvo, dok su pješčane obale rezervirane za kupače i ljubitelje brončanog tena. Naravno, tako razmišljaju samo oni kojima ribolov nije u krvi, dok za razliku od njih ribolovci takvo dno vide kao nepresušni izvor ribolovnog gušta Napisao i snimio Boris Bulić

ješčane su obale na našem moru, barem na ovoj istočnoj strani Jadrana relativno rijetke. Najčešće se radi o izoliranim uvalicama čije je dno zbog specifičnog strujanja ispunjeno pješčanim talogom. No na nekim je pozicijama taj pješčani talog velik i širok tako da podsjeća na surferima tako drage oceanske plaže. Vrste koje nastanjuju taj dio podmorja nisu udičarima toliko interesantne kao one koje nalazimo na kamenu, brakovima ili oko olupina. No to nipošto ne znači da na pijesku nema života ili još gore, ribolova. Naravno da ga ima samo ga treba znati potražiti i iskoristiti.

Dva terena Dolaskom na novi pjeskoviti teren bilo bi dobro sondirati dno. Na našoj obali možemo naići na dva tipa pješčanog dna. Prvi je lagunarni, ravan bez znatnijih oscilacija u promjeni dubine i nalazimo ga najčešće na plitkim zavučenim terenima gdje kurenti ni vjetrovi nisu izraženi.

Arbuni nisu rijedak ulov

Drugi teren je onaj u kojem kurenti i vjetrovi imaju presudnu ulogu u formiranju konfiguracije dna. I dok na prvom terenu možemo naići na poneki kamen ili zarasli dio dna, na ovom drugom je pijesak koji se neprestano seli i premješta prekrio i obrisao sve alge, trave i kamenite površine. Na takvom se dnu jasno mogu pročitati djelovanja kurenta i vjetra. Dovoljno je uzeti masku i površinom polako otplivati prema van, naravno, u pravcu u kojem namjeravamo loviti.

Golo dno Na prvom ćemo terenu odmah uočiti da je pješčani nanos miješan sa šljunkom i sitnijim kamenjem. Razlog tome je upravo izostanak snažnih strujanja koja formiraju i oblikuju pješčano dno. Na ovakvim se terenima taj proces odvija znatno sporije nego na izloženim obalama. Plivajući dalje prema vani, nakon prvog kamenito-pjeskovitog pojasa koji završava na rubu plime i oseke, nailazimo na pješčanu zaravan koja postepeno ide sve dublje. Dosegavši

Ovčica je redovan gost dubinu od nekih pet do sedam metara pješčano dno uglavnom postaje ravno, a kut pod kojim ‘tone’ je blag i gotovo neprimjetan. Na krajnjem dometu našeg pribora dubina rijetko iznosi više od 12 do 15 metara. Na tom krajnjem potezu dno je jednolično sivo, nastanjeno mahom trpovima, zvjezdačama i nižim beskralježnjacima. Otvori u pijesku odaju školjkaše i crve, a udubljeni prugasti tragovi rakove samce i volke. U povratku na obalu valjalo bi zapamtiti mjesta koja razbijaju tu jednolič-

nost. Skupina kamenja, livada posidonije ili purića, olupina ili kakav drugi otpad poput automobilske gume, što nažalost nije nikakva rijetkost, izvrsno su sklonište u tom ogoljenom podmorju. Ribe ga itekako koriste. Zabacivanje pribora u neposrednu blizinu takvih zaklona u pravilu rezultira ulovom.

Dno koje šeta Na drugom tipu pješčanog terena kurenti i sila vjetra neprestano oblikuju i transformiraju

Idealan teren

Brancini su uvijek u blizini

dno. Taj je proces jednak onome koji oblikuje dine u pješčanim pustinjama. Pa iako se podmorski krajolik neprestano mijenja, neke zakonitosti u tome ipak postoje. Idealno je ponoviti postupak – uzeti masku i polako zaplivati. Nakon beživotnog uzbibanog pojasa koji se uglavnom proteže na nekih desetak metara od obale, nailazimo na nešto mirnije i tvrđe dno. Na ovom se dijelu mogu vidjeti male piramide tamnijeg pijeska s rupicom u sredini. Te piramide formiraju školjkaši izbacujući pijesak iz dubljih slojeva na površinu. Dubina u tom pojasu oscilira, no rijetko kada prelazi tri metra da bi se nakon izvjesne udaljenosti, oko 80 – 100 metara od obale ponovo smanjila, nerijetko do dubine i ispod koljena. Nakon tog ‘pješčanog vala’ dubina se naglo, pod relativno oštrim kutem povećava. Ako imamo sreće negdje prije granice dometa našeg pribora dubina bi trebala strmo pasti. Prije tog obrušavanja najčešće se nalazi lagano izdignuće poput grebena. Neposredno iza tog pješčanog grebena strujanje je konstantno

bez oscilacija, a dno ujednačeno mirno i stabilno, nerijetko posuto oskudnim livadama purića. I upravo na tom vanjskom rubu mogu se pronaći krupniji primjerci riba. Vrste? Da, to zahtijeva novo poglavlje…

Riblje vrste Iako se pješčano dno na prvi pogled čini pustim i beživotnim to nije tako. Vrste koje nastanjuju more nad pješčanim dnom su brojne. Ponajprije valja spomenuti tipične ribe dna. To su u prvom redu glavoči, listovi, iverci, pauci, gušteri, čače i neke vrste raža. Te su vrste životnim navikama i ishranom u potpunosti ovisne o pješčanom dnu. Većina ih se ukopava i na taj način iz zasjede vreba svoj plijen. Bojom i oblikom tijela savršeno se uklapaju u okoliš tako da ih neuvježbano oko teško može uočiti. Od plemenitije lovine na pijesku su najbrojnije ovčice koje neumorno ruju u potrazi za hranom, a bez obzira na izostanak uobičajenih školjkaša poput daganja i kamenica ni podlanice nisu rijetkost. Svojim snaž-

Teren od ovčice i brancina nim vilicama pronalaze volke i druge mekušce iz površinskog sloja pijeska. Iako nisu temeljno vezani uz pješčano dno ni arbuni nisu rijedak ulov. Ukoliko postoji i najmanja količina raslinja tu ćemo pronaći

špare, a uz njih i mnoštvo riba iz obitelji labrida. Nažalost, ove posljednje su u ribolovu, prvenstveno zbog veličine, samo smetnja. Naime, na pješčanom dnu labridi su rijetko konzumne veličine. Najčešće se susrećemo samo s nedoraslim primjer-

cima. Ribe koje ispunjavaju srednji sloj mora, ili je pravilnije reći, donju trećinu vodenog stupa, mnogim su udičarima, posebno natjecateljima vrlo zanimljive. To su ponajprije girovke - gira oštrulja i oblica te modraci i bu-

gve koje nerijetko formiraju velika jata koja se ponekad protežu pod samu površinu. Od površinskih vrsta često se može naići na ciple u manjim jatima, dok iglice i brancini krstare u potrazi za neopreznim ribama. A ako je dovoljno duboko nije isključen ni ulov većeg šaruna.

Brojni sistemi

Špari su u blizini zaklona

Sistemi za ribolov nad pješčanim dnom su brojni. Naravno, najzastupljeniji i najkorišteniji su surferski predvezi koji na natjecanjima daju ponajbolje rezultate. To je u prvom redu klasični predvez s tri prame i olovnicom na kraju. Dvije su prame vezane tako da love iznad dna dok je treća duga i lovi ispod olovnice. Montaža kod koje je srednja prama produljena lovi s dvije udice na dnu dok je najgornja neposredno iznad dna. Ukoliko su nam cilj ribe koje nastanjuju vodeni stupac pola metra iznad dna i gore, tada ćemo prame vezati bliže zogulinu, a razmak između olovni-

ce i prve prame ćemo povećati na minimalno jedan metar. Za površinske ribe koristit ćemo duge predveze s dugim pramama. Ako je osnova duga oko tri metra, a svaka prama minimalno 75 centimetra, uz upotrebu pop-up sistema gornja udica će loviti na oko tri i pol metra od dna. Naravno, za lov pod samom površinom koristit ćemo portugalski predvez s jednom dugom pramom i tri udice vezane na njoj. Vješti ribolovci na ovaj način mogu loviti ribu koja se nalazi i preko pet metara iznad dna.

Animalne ješke Ješka za ribolov nad pješčanim dnom nije posebno ograničena. Svi su animalni mamci više nego uspješni. Ipak, prvo mjesto postoji, a zauzimaju ga crvi – mali crveni crvić, koreani, cordelle, veliki crv i bibi, a odmah za njima dolaze školjkaši, u prvom redu dagnja i lakirka. S obzirom na očekivanu veličinu ulova valja formirati adekvatno veliku ješku. Budući da je u ovom dijelu godine u podmorju mnoštvo sitnih gladnih riba, ješku bi valjalo armirati silikonskim koncem. Mnogo ribolovca kombinira dugačke ješke sastavljene od školjkaša, glavonožaca i ribljih fileta, čekajući veliku ribu. Ukoliko ste dovoljno uporni i na pravom terenu, možda je upra-

Lužine su atraktivna lovina vo takav pristup vaša dobitna kombinacija. Iako je podmetač uglavnom neophodan dio opreme, na pješčanim se obalama većina ulova izvlači gaženjem u more i navlačenjem na suho. Bez obzira za kakav se način izvlačenja lovine odlučili, dobro gledajte što vam je na udici. Pauci su na pješčanom dnu vrlo česti, a njihov je ubod sve samo ne bezazlen. Ne toliko opasan, ali zato vrlo bolan ubod je čače na kojega se može lako naletjeti u ovakvom ribolovu. Iako nisu toliko česte,

drhtulje su ribe koje preferiraju pješčano dno. Dodir ulovljene drhtulje neće vas ubiti, ali bi vas strujni udar mogao neugodno iznenaditi. Kao i u većini drugih obalnih pristupa zora je i u ovom slučaju najizdašnija. Riba je snena i gladna, a sjene duge što pruža stanovitu sigurnost i opuštenost koju vješti ribolovci koriste. I dok je u podmorju tiho, sneno i mirno na obali treba biti dinamično. Imajte spremne gotove predveze i sisteme, a štapove neprestano nadgledajte. Sun-

ce se brzo diže pa stoga treba iskoristiti svaki trenutak. Suton je nešto slabiji od zore, dok je noć rezervirana samo za krupnije predatore pa stoga kakva ležaljka može ribolov učiniti znatno ugodnijim. Dinamika ribolova u noćnim satima je znatno manjeg intenziteta od dnevnog što nipošto ne znači da su isključeni zanimljivi ulovi. Pješčane obale svakako valja posjetiti i iskušati svoju ribolovnu sreću. Možda je upravo na pijesku ona riba koja vas čeka.

Vijesti

Okuma Makaira

ako spojiti vrhunsku eleganciju, beskompromisnu snagu i bezgraničnu trajnost? Jednostavno – odaberite Okumin štap Makaira. Ovo je dvodijelni štap čiji se spoj nalazi neposredno iznad rukohvata. Ima E-glass konstrukciju blanka što ga čini neslomljivim. Držač role je ALPS-ov kao i aluminijska drška koja je u gornjem dijelu obložena kožom, dok su vodilice ALPS RX roleri s kugličnim ležajevima. Okuma Makaira ima deklariranu snagu od 80 libri. Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Ryobi Varius 300

vo je vrhunski bacački Informacije multiplikator više klase. Tijelo mu je izrađeno iz FISH & FUN bloka posebne legure lakih me10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 tala s bočnim pločama dodatno Telefon 01 / 3878 - 331 obrađenim titanom. Uz centrifugalnu kočnicu na raspolaganju je i magnetska koja radi besprijekorno i nakon prilagođavanja vašoj struni omogućuje super daleke izbačaje bez opasnosti od petljanja što je čest slučaj kod lošijih modela ove vrste rola. Težina od svega 290 grama i snažan prijenos omjera 5,8:1 uz kapacitet od 175 metara 0,235 milimetarske strune ga ne svrstavaju u big game klasu, međutim odlično obavlja svoj posao kada se radi o bacanju jerk varalica ili laganom jigingu. Da biste u cijelosti iskoristili sve prednosti koje ova rola pruža, preporučamo upotrebu upredenica.

Hot Sauce & Hot Grease

NOVO!

valitetne role trebaju i kvalitetno održavanje. Pritom ih je dovoljno samo povremeno brisati vlažnom krpom, ali ih je potrebno i adekvatno podmazivati. Upravo takva adekvatna namjenska maziva možete pronaći u prodavaonicama tvrtke Luna Maris. Riječ je o Quantumovim mazivima Hot Sauce i Hot Grease. Hot Sauce je uljno mazivo pakirano u prikladnim bočicama od 10 grama s pipeticom na čepu, dok je Hot

Grease mast pakirana u tubici na istiskanje. Maloprodajna cijena ovih maziva je 93 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Quantumov rod-pod

AKCIJ A -25%

a sve ljubitelje lova pridnenim postavama, takozvanim fermama, neophodna stavka je uvijek koristan rod-pod, nosač štapova koji se u tren oka može prilagoditi bilo kakvom terenu. Quantumov rod-pod izrađen je od kvalitetnog inoxa što znači da je otporan na more i sol koji inače s lakoćom izjedaju sve meInformacije talne dijelove ribarske opreme. Rod-pod je jednostavne izrade, RIBOLOVNI CENTAR BARKA lako sklopiv i ima četiri teleskop21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ski podesive noge. Trenutno je Telefon 021 / 334 - 340 na popustu od 25 posto.

Ribolov s obale

KAD VRHOVI miruju Napisao i snimio Boris BuliÄ&#x2021;

voje ste sisteme za bacili , šta pove osigurali i postavili u nosače te pažljivo ugodili kočnice. S pažnjom promatrate vrhove i strunu koju tu i tamo zanjiše vjetar ili koji jači val. Pažnja je sve intenzivnija jer griz je tu, samo što nije… Vrijeme prolazi no unatoč velikoj pažnji i još većoj nadi na vrhovima nema nikakvog pomaka. Pokušavate se sjetiti koliko je vremena prošlo od zabacivanja i potpuno poraženi zaključujete da je bez obzira na protekle minute potrošeno previše vremena. Prilično rezignirano izvlačite prvi štap i nalazite da je udica koju ste tako pažljivo naješkali i puni očekivanja ispucali jednako pažljivo naješkana kao da je svo vrijeme bila na suhom. Drugi štap pak otkriva potpuno drukčiju situaciju – udica je go-

la a na njoj nalazite samo ostatke silikonskog konca.

Netaknuta ješka Opisana situacija je tek jedna od situacija u kojima se prije ili kasnije nađe svaki ribolovac. Koliko je dugo ješka trebala ležati na dnu prije provjere? Je li trebalo kontrirati ranije napamet? A što je onda s onom netaknutom ješkom? Je li ona trebala još čekati? Možda joj je upravo u trenutku izvlačenja neka riba prilazila… Sve su to pitanja koja muče i razapinju ribolovce koji love fermama. Svako je pitanje opravdano i ima najmanje dva odgovora, no pođimo redom. Prvi je pribor bio potpuno netaknut što svakako znači da ga riba nije pronašla. Razloga za takav fijasko može biti više, no najčešće se dogodi da ješka padne na takav teren na

Sveopće nedogađanje

Različito položeni štapovi mogu polučiti različite rezultate

kojem ga riba ni uz najbolju volju i glad ne može promaći. To može biti zaraslo i osim za niže beskralježnjake potpuno neprohodno dno, ili pak muljevito kad ješka bude odvučena u mulj. I jedna i druga verzija se mogu lako nadići.

Odrediti vrstu dna nije teško. Dovoljno je zabaciti olovnicu i pustiti je da padne na dno. Pažljivim povlačenjem po dnu lako ćemo otkriti sastav dna, eventualne prepreke i ustanoviti kakav sistem možemo koristiti U slučaju zaraslog dna treba koristiti sisteme koji će nakon zabačaja ostati iznad trave. To se može postići pomoću olovnica poput tirolskog drvca, dužih predveza naoružanih pažljivo izbalansiranim pop-up perlama. Na taj smo način omogućili ribama da vide, osjete i na koncu konzumiraju ponuđenu ješku. U slučaju propadanja ješke u mulj treba rabiti sidrene olov-

Najčešći krivci za ogoljene udice

Zategnuti sistem nice koje neće povlačiti ješku u supstrat, a predvez treba biti dovoljno dug da ukoliko propadne, dio ostane na površini, vidljiv i primamljiv. Obje su situacije rješive, ali ne na prvu. Dno treba najprije ‘pročitati’ i po potrebi prilagoditi sistem. Bilo bi glupo koristiti sidreno olovo na zatravljenom terenu. Odrediti vrstu dna nije teško. Dovoljno je zabaciti olovnicu (bez udica) i pustiti je da padne

na dno. Pažljivim povlačenjem po dnu lako ćemo otkriti sastav dna, eventualne prepreke i ustanoviti kakav sistem možemo koristiti. Naravno, olovnicu valja provući više puta iz više različitih kutova.

Gole udice Situacija na drugom štapu je nešto teža, no nikako nije nerješiva. Udica je bila ogoljena a da unatoč pažljivom stražare-

nju nismo primijetili nikakav pomak. To su mogle učiniti sitne ribe ili rakovi. Prvo bi trebalo skratiti predvez i postaviti nešto manju udicu širine luka ne preko deset milimetara. Olovnica bi trebala biti osamdeset gramska kako bismo mogli kvalitetno zategnuti sistem. Dva su načina na koja možemo regulirati zategnutost sistema. Prvi podrazumijeva upotrebu elektronskih dojavljivača u kojem je slučaju najlon zategnut, ali je kočnica role popuštena do maksimuma. Tako zategnut sistem bi trebao dojaviti svaki pa i najmanji pomak. Drugi način traži štap s osjetljivim vrhom i rolu sa snažnom pouzdanom kočnicom. Nakon zabacivanja sistema, najlon se napinje dok se u potpunosti ne izravna između olovnice i vrha štapa. Kočnica na roli se zategne u tvrdo nakon čega valja pažljivo gledati vrh štapa. Zbog zategnutosti sistema, teške olovnice i kratkog predveza, većina pomaka na drugom kraju strune bit će vrlo vidljiva. Ukoliko ne ostvarimo ulov ni na jedan od spomenutih načina, potrebno je uzeti štap s izmjenjivim multicolor vrhom (npr. multipicker), montirati klasičan natjecateljski predvez s tri prame i iz ruke pokušati uloviti ribu koja nam tako vješto čisti udice. Ako na taj na-

Konac djelo krasi čin ustanovimo da je podmorje puno sitne ribe poput knezova i sitnih labrida, možemo postupiti na dva načina – koristiti ve-

Volci su dobri za duže čekanje

liku tvrdu ješku poput volka ili pokupiti stvari i potražiti kakvo izglednije mjesto. Kada radimo s tvrdim ješkama kojima sitni

riblji zubi ne mogu ništa, tada ješka može čekati ponekad i vrlo dugo u moru, no svakako moramo biti sigurni da je na čistom

i vidljivom mjestu. Dapače, prisustvo sitne ribe oko tvrde ješke ponekad zna isprovocirati krupniju ribu koja se poput kakvog razbijača probije kroz gužvu sitneži i pokupi ješku bez oklijevanja. Rad s mekšim mamcima zahtijeva češće provjere i prezabacivanja prilikom kojih s obzirom na stanje u kojem bude ješka nakon izvlačenja možemo korigirati sistem, dužinu preveza, veličinu udica i način montaže. Primjerice, kada lovimo fermama na volka na hridinastoljušturastom dnu, sistem možemo ostaviti preko pola sata bez provjere, no ukoliko lovimo sistemom á volo, sa cijelim srdelama, sisteme bi trebalo provjeravati barem svakih petnaestak minuta. No bez obzira što nam se nalazi na udici, vrhove štapova treba pažljivo gledati i pratiti svaki pomak, jer možda upravo najlakše i najmanje savijanje otkriva toliko čekanu ribu života.

Vijesti

Picasso odijela

AKCIJ A -25%

icasso ronilačka odijela ne treba posebno predstavljati. Iako konfekcijska, ova odijela kao da su krojena po mjeri. Odlikuju ih meko obrađeni rubovi, ojačanja na dijelovima koja su najviše izložena habanju, poput koljena i laktova, te savršena obojanost, penelato ili aerografijom. Trenutno su najtraženija odijela od 7 milimetarskog neoprena, a možete ih dobiti po cijeni nižoj čak za 25 posto od uobičajene.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Power Jigg Jerker

ertical jigging je disciplina koja zahtijeva izuzetnu fizičku spremu uz jednako kvalitetan pribor. SPRO-ov model Power Jigg Jerker namijenjen je upravo ovoj disciplini, a u sebi objedinjuje izuzetnu žilavost i ogromnu rezervu snage. Ovaj je štap dug 1,80 dok mu je transportna dužina 1,22 metra. Teži samo 300 grama, a ima težinu izbačaja (CW) 100 do 400 grama. Dvodijelne je izvedbe s tim da mu je spoj smješten neposredno iznad rukohvata zbog čega ima sve performanse jednodijelnog štapa. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Colmicove kopčice

opče za brze spojeve su našle svoju primjenu u mnogim ribolovnim disciplinama, no većina takvih kopčica ima ozbiljnu manu. Naime, prilikom zabačaja ili čestih kratkih kontri predvez i prame se često mrse o bridove ili izdanke kopčica čime kačenje postaje vrlo teško, a eventualno izvlačenje lovine neizvjesno i vrlo rizično. S Colmicovim kopčicama GM 9001 takvih problema nema jer su ove kopčice opremljene ‘košuljicom’ od termo bužira s kojim su sva moguća mršenja i petljanja svedena na najmanji mogući minimum.

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Fin-Nor Marquesa

NOVO!

ova serija Fin-Norovih multiplikatora zvučnog naziva Marquesa doslovno ostavlja bez daha. Riječ je o vrhunskim proizvodima koji ne poznaju kompromise kada je u pitanju izvlačenje riba. Luna Maris u ponudi ima četiri modela ovih multiplikatora - Marquesa MA12 po cijeni od 1.723 kune, Marquesa MA 16 od 1.895 kuna, Marquesa MA20 od 2.010 kuna te Marquesa MA30 po Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije

cijeni od 2.127 kuna. Svi modeli imaju prijenos od 6,1:1, dok im se kapacitet kalema kreće od 250 do 613 metara 50 libarske upredenice, odnosno 250 metara 50 libarskog monofila do 330 metara 20 libarskog monofila.

Ribolov u svijetu

BRONČANI

lovac na kitove

Napisao i snimio Vittorio Azzano, prevela mr. sci. Nada Bulić

ov na morske pse vrhunac je ribolova s obale. To je prirodni izdanak ekstremnog surfcastinga kakav se prakticira na obalama oceana. Izuzetno je naporan pa se ne preporuča početnicima. Ovo je priča o lovu na velikog psa vrste Carcharhinus brachyurus na

plažama afričke države Namibije – ribolovcima poznate kao hot spot Nº 1 na svijetu za lov na velikog psa od milja zvanog Bronzy.

U Namibiji Te večeri u veljači zračna je luka u Münchenu bila oko 10 sati napola pusta. Vani je snježilo,

a temperatura se spustila na -3°C. Veliki Air Bus zagrijavao je motore i nakon podužeg rulanja po pisti dosegao potrebnu brzinu. Poletjeli smo. Nakon trinaest sati leta sletjeli smo u Windhoek, glavni grad Namibije. Smjestio se na prostranoj visoravni koja leži na 1721 metru nadmorske visine. Bilo je rano jutro, a već je bilo jako

vruće. Na aerodromu me je dočekao Andy, brat mog prijatelja Simona McGowana, voditelja poznatog Ribolovnog centra Sea Ace u Hantie’s Bayu udaljenog 120 kilometara sjeverno od Swakopmunda i 180 kilometara od Walvis Baya. Preko velikih namibijskih brda vodila nas je cesta načinjena od nabijene zemlje. Po njoj majmuni, nojevi i

bradavičave svinje. Prešli smo pustinju i uputili se prema moru. U kasno popodne, sasvim iscrpljeni, stigli smo napokon na odredište. Tu smo zatekli Simona koji se upravo vratio iz ribolova. Atmosfera je u Hantie’s Bayu doista nadrealistična: zalazak sunca u ocean, jaka Bengalska struja, kuće podignute usred pustinje, suha ispucana

zemlja, lica domaćih stanovnika... Sve je to u meni izazivalo čitavu skalu osjećaja. Tako je započela moja izvanredna ribolovna avantura u kojoj sam uz pomoć Simona i Godfrida ulovio velikog morskog psa.

Na obali oceana Nešto se promijenilo, u zraku

se osjećao nekakav miris. Godfrid je polako utovarivao stvari u auto, bez uobičajene žurbe. Simon je izgubio onaj entuzijazam koji ga je držao proteklih dana. Ustao sam iz postelje, osvježio se tuširanjem i poigrao malo sa Simonovom djecom prije nego što su pošla u školu. Doručkovali smo u miru, smiju-

ći se i šaleći. Sva je napetost, iščekivanje i tjeskoba u tome nestala. Bili smo ekipa koja je razmišljala i radila kao jedan. Završili smo s jelom i krenuli. Nismo više prozborili ni riječi. Nije ni bilo potrebe – sva smo trojica dobro znali kamo idemo. Tamo, na sjever, nešto više od sto kilometara daleko od kuće, na točku ‘Milja 100’ gdje se oče-

kivala visoka plima. Vjetar je puhao u leđa, more je bilo poput tanjura, a na njemu se valjao jedan veliki tamni val. A iza – crne mrlje, u dometu izbačaja štapa. Sunce se nije pomaljalo iza oblaka. Godfrid Richard, iz plemena Tamara, prekinu šutnju proročanskim riječima: -Today the sea it’s good, and tell you. Yes, today it’s the bronzy day. Od trenutka kad su nam noge dotaknule pijesak ove plaže postupali smo onako kako nam je more nalagalo. Čekali smo sunce i visoku plimu i u međuvremenu lovili ribu za svježu ješku s puno krvi. Lovili smo s dva štapa s po dvije udice naješkane srdelom i batom stučenom lignjom. Spike od 175 grama i česti zabačaji – prvi na 40 metara i drugi na 60 metara. Ugrizi su postepeno postajali sve rjeđi. To je bio znak da se nešto promijenilo. More? Ma naravno! Plima je nadošla, a riba se, po sistemu

uzroka i posljedice, premjestila u zonu koja će uskoro postati puno opasnijom.

Oblaci. Jedna se sunčeva zraka probila kroz sivi zastor i obasjala obalu. Dolina vala se

izbočila. Na ušima se osjećala vrućina, vjetar u leđa je oslabio. Oblaci su se razišli, sunce

upeklo, plaža je gorjela. Temperatura je naglo porasla. A ja sam se ježio... Ocean, kolijevka života, darovao nam je nešto jedinstveno – iznimnu raznolikost živog svijeta u savršenoj ravnoteži.

Zabačaj Dvoudični predvez omogućuje montažu sajli od 120 libri duljine 50 centimetara i dvije udice 10/0. Ribi slonu izvadili smo utrobu i jetra. Godfrid je pripremio jednodjelne štapove Poseidon Assasin ‘strong’ od 14 stopa (4,27 metara) konstruirane u Južnoj Africi i multiplikatore 50H Daiwa sa 400 metara 0,45 milimetarske strune podmotane s dodatnih 400 metara Spectre. Simon je učvrstio ješku likrom, pogledao me sa smiješkom i rekao: - It’s the moment! Ponovo sam se naježio. More me voli, ocean me voli! Polako sam otvorio kanistar s

pitkom vodom i zalio multiplikatore, moje vjerne prijatelje u borbama s ribama koji me nikada nisu iznevjerili, koji su bili u stanju oprijeti se i najžilavijem plijenu čak i onda kad bi štap popustio. Misli su mi se rojile. U ovakvim trenucima imaš tisuću misli u glavi. Evo me još jednom u lovu na morske pse – najnapetijem ribolovu s obale! Još jednom na oceanu – tom moru koje je sve više postajalo moje more! Odvinuo sam Mag kočnicu i još jednom zalio namotaje. - Vittorio - govorio sam sam sebi, - još se imaš vremena povući. Kad zabaciš, bit će kasno za uzmak! Klik! Kalem je slobodan. Suffix se ružičasto presijavao. Pogledao sam još jednom more i zabacio. - Zzzz... Stock! Kalem je opet ‘u tvrdo. Podešavam kočnicu. Aktiviram indikator. Provjeravam da li je štap dobro postavljen u

nosaču. Sve to ponavljam i na drugim štapovima. Sati je 11:55 po namibijskom vremenu. Godfrid je rasklopio udobnu zelenu sjedalicu predviđenu za dugotrajna iščekivanja ulova. Ali ne, ovoga puta – ne. Skinuo sam navlaku, dobro učvrstio borbeni pojas i sjeo na pijesak. Zatvorio sam oči...

Napokon potez 12:05. Skačem na noge. Simon ne shvaća što se događa, nije bilo nikakvog očitog razloga za uzbunu. 12:07. Grrrrrrrr... Štap se savija sve do drške, kao da će vrhom dotaknuti zemlju. Ne mogu ga sam izvući iz nosača. Indikator je poludio. Godfrid mi priskače u pomoć. More, što se dogodilo? Oslobađam indikator, snažno prihvaćam štap. Zatežem kočnicu za tri okreta, hodam unatrag i brojim pet snažnih uzastopnih trzaja, kao iz

puške. Ne čujem ništa, samo čegrtanje kalema i zviždanje izvučene strune. Spuštam pogled. Sveti Bože!

Gdje je nestao moj crveni najlon? Vidim samo crnu Spectru. Simon me trgnu: -It’s the big one! Fast, fast! Trčim nadesno u namjeri da namotam strunu i smanjim koliko je god moguće udaljenost između mene i tog torpeda koji me vukao. Ostao sam bez daha. Trčeći namotavam velikom brzinom. Kad sam prešao 100 metara postalo mi jasno što imam na udici. Pas je promijenio smjer i sad je vukao nalijevo nekih 400 metara. Za to vrijeme najlon se ponovo našao na kalemu. Stvar je postala ozbiljna. Jednim jakim trzajem me na tre-

nutak izbacio iz ravnoteže. Sada se okrenuo bokom. Tad sam se uozbiljio i ja. Špula na roli je poludjela. Godfrid je pritrčao i s običnom vodom ispirao strunu. Ništa više od toga se nije moglo učiniti. Nisam ga mogao držati. Mojih 90 kilograma nije bilo dovoljno za okrenuti ga glavom prema obali.. - Sit down, Vittorio. Sjeo sam na pijesak i otpio gutljaj vode. Povratio mi se dah. Krenuli smo ponovo.

600 metara Lagano sam zatezao, tek da zna da sam tu. No, čini se da

Osobna karta Bronze Whaler (Carcharhinus brachyurus, Günther, 1870.) je veliki pas koji naraste do četiri metra dužine i 250 kilograma težine. Oceanska je vrsta koja nastanjuje južni dio Atlantskog oceana, istočni Pacifik i zapadni dio Indijskog oceana. To je vrsta koju se općenito smatra vrlo opasnom. Potvrđeni su razni slučajevi napada na čovjeka kao i njegova urođena agresivnost. Hrani se drugim psima, dupinima, lignjama, ražama, strvinama kitova. Engleski naziv Bronze Whaler dobio je po zlatno-smeđoj boji leđa koja prema trbuhu prelazi u bijelu. Po boku ima svijetlu liniju koja se proteže sve do trbušne peraje. Kod pojedinih primjeraka vrh prsne peraje može biti tamnije obojen. Vretenasto, izrazito hidrodinamično tijelo omogućuje mu postizanje maksimalne brzine kretanja od 60 km/h.

to nije polučilo nikakav efekt. Pokušavao sam ga tako zamarati sljedećih četrdesetak minuta. Bez rezultata. Struna koju sam uspio namotati ponovo je bila izvučena. - It’s big. Very big, Vittorio. Ove me Simonove riječi nisu baš umirile. Naprotiv, još sam se više bojao. Što da činim s takvom ribom koja će me iscrpiti do kraja i koju naposljetku neću moći poraziti u ovom dvoboju koji sam sam izazvao? No dobro, sad što je - tu je. Da sam htio igrati na sigurno, mogao sam ostati loviti ribe slonove. Ma ustvari, oko čega dvojim? I da ga izgubim, dugo će me se sjećati… Prošlo je oko sat vremena. Ruke su me počele boljeti. Čim bih malo popustio, moj bi plijen u nekoliko sekundi izvukao više desetaka metara. Crveni je najlon bio čitav izvučen sad već prilično dugo vremena. Borio sam se s ribom na udaljenosti većoj od 600 metara od obale. I još nisam znao koliko je velika. Opet sam se naježio. 600 metara potencijalnih problema. 600 metara dijelilo me je od Njega, mog protivnika nasred mora, neukrotivog i nepredvidivog. Neki drugi morski pas mogao bi mi presjeći najlon. Neka stijena mogla bi učiniti

kraj ovom ogromnom naporu. Na trenutak sam se i ponadao. Ruke su mi iznemogle. Simon je

vidio da me snaga napušta, pa mi je pridržao štap na nekoliko minuta. Dovoljno da predahnem. Nisam ni primijetio da mi se ruke tresu od zamora. - Dobro, psino. Dosad si vukao ti, a sad ću vući ja! Počinjem ga zamarati, pokušavam kontrolirano disati. Koristim leđa i noge kao oslonac za štap. Simon me potiče: - Good, Vittorio, good! Dovukao sam ga na pola puta. Crveni se najlon vratio na špulu. - Manje od 400 metara, pomislio sam. Prilazi bez otpora. Umorio se.

134 kilograma Dižem se na noge. Sad je gotov! Već sat vremena odmjeravamo snage. Prebrzo ga vučem! Povukao je nadesno i ponovo se povukao na nekih 400 metara daljine. Simon je stajao uz mene. Pogledao sam ga zabrinuto. - No problem, Vittorio - Simon

se nije uzbuđivao. Počeo sam se pitati što će se dogoditi kad osjeti pijesak na trbuhu, kako da ga izvučem na obalu? Na Capoverde ili u Južnoj Africi pomogli su mi veliki valovi... Prošlo je još sat vremena prije nego što sam ga dovukao u zonu vala, a trebalo mi je još pola sata da ga nasučem i izvučem van. Prišli su svi ribolovci koji su lovili u blizini, stisnuli mi ruku, čestitali. Simon me zagrlio. Ruke su mi se tresle. Dva sata i četrdeset minuta borio sam se s Njim – imao je 2,66 metara i težio je 134 kilograma, a ja samo strunu od 0,45 milimetara. Bio je to četvrti po veličini ulov ove vrste koji je ostvaren u Simonovom ribolovnom centru i jedanaesti u cijeloj Namibiji. Psa smo pomazili, označili, zaliječili i pustili. Zaplivao je veličanstveno, opet spreman za trenutke iznimnog napora, uzbuđenja i ushićenja.

Vijesti

DAM Flash light

ravovremena dojava pomaka na potopljenom dijelu ribolovnog pribora ključni je detalj o kojem nerijetko ovisi ishod ribolova. Postoje razni dojavljivači ribljih aktivnosti no jedan od najstarijih i najpouzdanijih je klasična svjetleća ampulica koja se jednostavno pri čvrsti za vrh štapa. Vidljiva je izdaleka, a svako pomicanje vrha štapa popratit će pomicanje svjetlosne ampule. DAM Flash light su trenutno na akciji od -25 posto što bi bilo mudro iskoristiti.

AKCIJ A -25%

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Light Jiggovi

igganje je sve popularnije na našoj obali, no unatoč popularnosti ne love svi jednako uspješno. Dok jedni svoj neuspjeh pripisuju lošoj sreći ili nepoznavanju jigg tehnika, drugi, znatno realniji, krivca traže u loše odabranim varalicama. Srećom, na tržištu su prisutne Yo-Zurijeve varalice Matalic Sardine s kojima ovakvih dilema nema. Ove su varalice namijenjene light jiggingu u kojem mogu s lakoćom uloviti zubaca i gofa, ali i sve druge ribe, poput palamida, skuša, lokardi, šaruna. Pored jiggova Metalic Sardine u težinama od 30 i 40 grama po cijeni od 40, odnosno 43 kune,

u ponudi su jiggovi Speed Gem od 7 grama po cijeni od 34 kune. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Quattron od 100 i 1000 metara Zogulini za za big game

dovoljavajući zahtjevima nebrojenih ribolovaca diljem svijeta Quantumov je tim kreirao upredenicu Quattron. Ova je upredenica vrlo slična klasičnom najlonskom monofilu što joj omogućuje, pored izuzetno kvalitetnog slaganja na špulu, ekstra daleke izbačaje. Upredenica Quattron je zelene boje i dostupna je u pakiranjima od 100 metara u promjerima od 0,12 i 0,14 milimetara po cijeni od 154 kune te u promjerima od 0,17, 0,20, 0,22 i 0,25 milimetara po cijeni od 142 kune. Također je dostupna

i u pakiranju od 1000 metara u promjerima od 0,14milimetara po cijeni od 1026 kuna, 0,17 milimetara po 1029 kuna, 0,20 milimetara po 957 kuna, 0,25 i 0,30 milimetara po 957 kuna, 0,35 i 0,40 milimetara po 1108 kuna te 0,50 milimetara po cijeni od 1216 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

big game fishingu, lovu na veliku morsku divljač, kvalitetan je zogulin nužan dio opreme. Pritom nije toliko važno da ima ime, puno je važnije da može podnijeti opterećenje koje mu ovakav oblik ribolova nameće. Olympusovi zogulini Hi-Class su savršen primjer nosivosti koja je nerijetko i iznad one deklarirane. Ovi zogulini ne samo da imaju potrebnu nosivost već se zahvaljujući visolegiranim materijalima od kojih su izrađeni i pri Informacije najvećim opterećenjima okreću kao i bez tereta. MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Dostupni su u više veličina i Telefon 023 / 224 - 860 izvedbi po cijeni od 31 do 72,23 kune.

Ribolovni feljton

BIŠEVO tajanstveni otok spilja III. dio

Napisao Neven Šerić, snimili Andrej Crček, Mladen Katavić, Neven Šerić, Sandro Skansi

Neobični kameni rtovi zapadne obale Biševa

Rasjedi u podmorju na rtu Gatula

anašnju sliku Biševa promatranog iz zračne perspektive bitno je izmijenio veliki šumski požar u ljeto 2003. godine. Nekadašnji šumoviti brežuljci obrasli crnogoricom još su uvijek goli. Skromne godišnje padaline te pretežito kamenito otočno tlo razlozi su zašto ove

Biševo i Vis u zalasku sunca

rane na Biševu sporo zacjeljuju. No hridinaste otočne obale su i danas neoskvrnuta ljepota. Snažni i visoki valovi stoljećima klešu nadmorske litice i hridi Biševa na poseban način. Strme litice su nastale kopnenim rasjedima, a konačno ih je oblikovala abrazija valova. Na nekim dijelovima otoka more je potpuno ispralo vapnenačke stijene i tridesetak metara visoko. Valovi

su uz obale Biševa posebno visoki i snažni zimi, kada dosižu visinu i od 10 metara. Za takvih dana Biševo je potpuno odsječeno od ostatka svijeta. Nakon uzastopnih dana takvih velikih valova gladna riba dolazi u kraj. Rijetki stanovnici Biševa tada neposredno pod obalom u pješčanim uvalama uspješno love šarge, pice i komarče. Stjenovito podmorje uzduž

sjeverne obale otoka karakteristično je po mnoštvu procjepa i podmorskih zidova. Reljefom ove strane otoka dominira istureni rt Kobila na kome je izgrađeno i jedino obalno svjetlo na otoku. Istočno od rta Kobila je manje naselje Mezuporat u istoimenoj uvali, u neposrednoj blizini Modre spilje. Usprkos jednoličnosti sjeveroistočne obale Biševa, od uvale Balun do

Biševo istočna obala i rt Gatula s otokom Svetac u pozadini

Fratri u Trešjavcu

Hrid Kamik

Jastog je u podmorju Biševa danas rijedak

Iz Biševskog podmorja

rta Biskup to je dobro ribolovno područje. Obalne litice tu strmo poniru u podmorje pa se i zbog dubljeg mora tu manje radi uobičajenim ribarskim alatima. Tako ribarske mreže na tom području nisu otjerale ribu te je moguće prakticirati mnoge tehnike sportskog ribo-

lova uključujući i vertical jigging. I neposredno pod obalom je teško pronaći pozicije za sigurno sidrenje, ali se za utihe tu dobro lovi i niz struju.

Par dobrih pozicija Kada se oplovi rt Biskup konfiguracija obale se potpuno mijenja. Veliki kameni odroni, ko j i nadsvođuju mnoštvo manjih spilja, obrubljuju veliku otvorenu uvalu Trešjavac. No atraktivan nadmors ki p e j za ž u podmorju krasi potpuno izlovljen teren.

Ovo područje je godinama bilo odredištem noćnoga krivolova. Ipak, i u uvali Trešjavac ima par dobrih ribičkih pozicija. U okruženju hridi Kamik koja dominira uvalom morsko dno ponire do dubine od stotinjak metara. Tu su dobre pozicije za teški odmet, a moguće je i sidrenje na rubovima podmorskog bezdana. Nad pragovima se stalno zadržavaju velika jata sitne pelagijske ribe koje vrebaju gofovi, palamide, skuše i lokarde. U podmorju oko hridi Kamik dobra su lovišta svakovrsne bijele ribe, šarga, zubaca i kirnje, a u zimskom periodu tu se dobro love i lignje. Podvodni ribolovci će ovdje pronaći više dobrih pozicija za čeku na zubace, a tehnikom poniranja i dubokog šuljanja također je moguć ulov kakvog trofejnog primjerka. Na ovoj poziciji je legendarni Frane Zanki ulovio desetine pravih kapitalaca.

S hridi Kamik pruža se prekrasan pogled na rt Gatula, najjužniju otočnu točku, pred kojom je hrid odvojena uskim prolazom. Zalazak sunca promatran kroz taj neobičan hridinasti rasjed jedan je od najljepših kadrova koji se ljeti ovdje može snimiti. Neobična konfiguracija rta Gatula, uzak rasjed i velike dubine u neposrednoj blizini, uzroci su snažnih morskih struja. Tijekom cijelog dana tu se zadržavaju jata sitne ribe koju vrebaju morski predatori. I to je izvrsna ribička pozicija. Noćni lov je također uspješan, odmetom s obale. Pozicija je na hridi pred rtom.

Skrivene šargere Podvodni lovac će zaronom na rtu Gatula biti fasciniran neobičnom konfiguracijom morskog dna. Mnoštvo grota i procjepa potpuno je obraslo bujnom vegetacijom. Ponegdje je i

Jugoistočna obala Biševa danas moguće pronaći skrivenu šargeru. Neposredno pod obalom ovdje se susreću tek manji primjerci riba, no živopisnim bojama i srebrnastim sjajem leđnih peraja stvaraju poseban doživljaj. Ova je pozicija izvrsno odredište i za podvodne fotografe amatere. Objekata za snimanje ne nedostaje ni u jednom periodu dana. Kada se oplovi rt Gatula morsko dno ponire nešto blaže i izbrazdano je morskim pragovima

Uski rasjed na rtu Gatula s plitkim šargerama. Usprkos učestalosti pirki i fratri, ovdje je čest susret i sa škarpinom. Podmorje uzduž zapadne obale Biševa krase neobični procjepi i mnoštvo podmorskih grebena. Obitavale su nekada ovdje brojne vrste plemenitih riba, a na jesen su se obalama približavala jata gofova, palamida, čak i tune. Staništa su tu i danas šarga, pica, škarpine, kavale i trlje. Nekada česta ovčica danas se susreće na vanjskim rubovima

pješčanih uvala. Murine i ugori su posvuda učestali, a tijekom proljeća procjepi ožive i ticalima malih jastoga koji s dolaskom toplija vremena migriraju u dublje.

Neočekivana garbinada Isturene rtove zapadne obale Biševa karakteriziraju podmorski grebeni koji se pružaju paralelno s obalom. S njihove vanj-

ske strane morsko dno strmije ponire šupljikavim zidovima u kojima se skrivaju ušate i fratri. Tamne sjenke kantara i zubaca koje promiču u plavetnilu učestale su tijekom ranijih jutarnjih sati, dok se more još zrcali u bonaci. U drugom dijelu jutra jačaju vjetrovi iz zapadnog kvadranta, a punu snagu razvijaju sredinom dana. U tom periodu je preporučljivo premjestiti se u privjetrinu uvale Trešjavac. Zakloništa koja od sjevernih

Mistika u zalasku sunca na rtu Gatula

Biševsdki rtovi

Škarpine su česte pod jugozapadnom obalom Biševa

Agrumi na Biševu

Pod rtom Biskup

i istočnih vjetrova nautičarima pružaju uvale Salbunara i Biševska luka rizična su kada pojačaju zapadni vjetrovi. Posebno je opasna Biševska luka zbog plitkog mora i pješčanog dna. Na uvalu se nastavlja kopneni usjek koji poput lijevka pojačava snagu vjetra koji uvala vuče. Uvalom se tada valja tek nekoliko velikih valova, dovoljne snage da iščupaju sidra i brod bace na obalu. U takvim uvjetima je i isplovljavanje iz uvale zahtjevan manevar. Na zapadnoj obali Biševa su najopasnije iznenadne ljetne nevere, garbinade (snažan i razo-

ran jugozapadni vjetar praćen nevremenom). Neočekivana garbinada je u kolovozu 1986. godine u Biševskoj luci razbila i potopila više brodova otočana. Tada je na obali razbijena i jedna od posljednjih gajeta falkuša – Cicibela. Ukoliko s ribom ne bude sreće, nakon obilaska ovoga prelijepog otoka, njegovih čarobnih spilja i podmorja preporuka su dva restorana u mjestu Porat, u dnu Biševske luke u kojima se pored uvijek svježe ribe i rakova služi čuveno biševsko crno vino visokog sladora čiju lozu ljeti natapa tek vlaga jutarnje magle.

Vijesti

Strijele na akciji

AKCIJ A -25%

a Sirene je ime koje znalcima bez suvišnih objašnjenja sasvim dovoljno govori samo za sebe. Riječ je o vrhunskim proizvodima čija je osnovna namjena primamljivanje riba. Primama je izbalansirana prema najvišim kriterijima stručnih inžinjerskih timova u savršenim laboratorijskim uvjetima. Strogo određeni balans aminokiselina, feromona i atraktora stavlja proizvode La Sirene u sami vrh. U ponudi je kanta La Sirene Informacije s jednim kilogramom prihrane za orade, tvrdim paketom kruha ŠKORPION DNC pomiješanog sa srdelom za vršu 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 i kanticom mirisa srdele – ukratTelefon 01 / 2322 - 515 ko prilika koja se ne propušta.

podvodnom ribolovu su vrhovi strijela i strijele najizloženiji oštećenjima. Promašaji ili hici kroz ribu koja stoji na stijeni nerijetko završavaju oštećenjem vrha ili cijele strijele. No mjesta zabrinutosti nema. U Barki možete obnoviti svoju zalihu vrhova i strijela. U ponudi su svi promjeri i dužine po posebno povoljnoj cijeni koja je sad još povoljnija zbog ekstra popusta od čak 25 posto. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Mitchell Avocet Copper

itchell Avocet Copper je lagana rola koja je svojom konstrukcijom i veličinom namijenjena ribolovu plovkom i feeder tehnici i varaličarenju. Kojom god tehnikom ribolova se bavili, ako želite izvući ve-

Prihrana La Sirene

Informacije SHAKESPEARE 44000 Sisak, RImska 7 Telefon 044/ 523 - 450 ću ribu treba vam rola s kočnicom i performansama koje nisu samo mrtvo slovo na papiru. A kočnica AvoCoppera uistinu radi. Ima dva kuglična i jedan nepovratni ležaj te aluminijski kalem. Na rolu veličine 4000 stane 185 metara najlona promjera 0,30 milimetara. Prijenosni omjer je 5,2:1, a teška je svega 255 grama. Na AvoCopper 6000 stane 220 metara najlona promjera 0,30 milimetara, dok je prijenosni omjer 4,9:1.

Normic na akciji

AKCIJ - 40%A

zuzetno visoka kvaliteta je u pravilu popraćena visokom cijenom, što ne zaobilazi ni uvijek tražene Normicove proizvode. No, u iduća dva mjeseca ljubitelji ovog pribora uglavnom namijenjenog big gameu moći će uživati u ekstremno povlaštenim cijenama. Udica je Normicovu paletu stavila na akciju od nevjerojatnih 40 posto! Riječ je o kompletnom asortimanu, od borbenih pojaseva i outriggera, preko najlona i kuka do savršenih štapova koji ne poznaju granice. Akcija je upravo počela stoga ne gubite vrijeme! Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Meteorologija

SRPANJ središnje ljeto Napisao mr. sci. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

rpanj, sedmi mjesec u godini, neprijeporno je zbiljski ljetni mjesec - mjesec s najdojmiljivijim pokazivanjem prisutnosti prepoznatljivog ljetnog vremena. Moglo bi se reći da je srpanj istinsko, središnje ljeto ili, pjesničkim izražajem, srce ljeta. To se posebice može tvrditi za srpanj na Jadranu gdje je prosječno najvedriji, najsunčaniji, najtopliji, najsuši i najmanje kišovit mjesec u godini! Treba li tome išta drugoga dodati? Takvo je srpanjsko vrijeme ponajviše posljedica astronomskih čimbenika. Doista, većina najprije prepoznaje srpanj prema dugim danima koji su, uz iznimku lipanjskih, najdulji u godini. Ipak, svi oni koji su pozorni promatrači prirode i pogotovo ako su ranoranioci, primjerice poput poljodjelaca i ribolovaca, zamijetit će skraćivanje svijetlog dijela dana. Od početka do svršetka mjeseca dan se skrati pedesetak minuta. Smanjuje se i

podnevna visina Sunca. Potkraj srpnja podnevno je Sunce smješteno oko 5° niže iznad obzora nego u doba suncostaja. Sunčeve su zrake, dakle, ukošenije. Koliko će takve astronomske okolnosti biti učinkovite pri krojenju vremena uvelike ovisi o obilježjima opće atmosferske cirkulacije. Za srpanjsko vrijeme na Jadranu posebice je važno suptropsko područje visokog tlaka, što je mnogima poznato pod imenom azorska anticiklona. Ona se proširila iznad Atlantika daleko na sjever, a do nas često doseže njezin odvojak preko zapadne i središnje Europe. Pritom ne smeta što to područje nije oštro oblikovano, nego je rasplinuto i po jakosti neizrazito. Naravno, i u srpnju ima ciklona, i to uglavnom atlantskih, koje se tada gibaju sjevernijim putanjama nego prije. U Hrvatskoj se njihova prisutnost zamijeti tako što fronte vlažnog i svježeg oceanskog zraka, kojega ciklone dovlače s Atlantika, katkad zahvate i Hrvatsku. One manje utječu na jadransko vrijeme nego na

PISCI KAO METEOROLOZI - Vjenceslav Novak - Već je sunce stalo pripicati; na nebu nigdje oblačka, a nad more pala gluha i mrtva tišina; s daleke obale javljahu se prvi cvrčci (...) Mrtvilo vrućeg ljetnog dana osjećalo se već u rano jutro (...) Diglo se pravo srpanjsko sunce nad morsku tišinu(...) Svuda naokolo izvodili su cvrčci svoj dosadni koncerat, što ga ne možeš pomisliti bez osjećaja nesnošljive ljetne omare i zažare... Tako je Vjenceslav Novak vrlo dojmljivo opisao početak vrućeg srpanjskog dana u podvelebitskom primorju.

kopneno, i manje u Dalmaciji nego na sjevernom Jadranu. Prodori oceanskog zraka uvelike utječu na vlagu u zraku, a time i na njezine proizvode, kao što su naoblaka i kiša. Relativna je vlažnost u srpnju - dijelom i zbog visoke temperature - diljem Jadrana najniža u godini (u Splitu iznosi samo 49 posto) I naoblaka je u srpnju manja nego u ijednome drugom mjesecu (u Lastovu iznosi 2,0 desetina neba ili 20 posto). Vedrih je dana na otoku Lastovu 19, a oblačnih u Hvaru prosječno samo jedan mjesečno. Malo

Lipanjska jutra mame ribolovce

oblaka proizvodi malo kiše. Zato u srpnju na cijelome Jadranu padne najmanje kiše u godini. Pritom kiše ima više na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji te više na obali nego na pučini. Zato se kaže: - Daleko od kraja, daleko od kiše! U Hvaru padne tek 25 mm oborine. Malo oblaka ne znači samo malo kiše, nego i mnogo sunčanog vremena. Naravno, kada se tomu doda i velika duljina svijetlog dijela dana, ne iznenađuje što je srpanj najsunčaniji mjesec u godini. Najsunčanije mjesto je Hvar u kojemu sunce u srpnju sja prosječno 363 sata, što znači više od 11 i pol sati dnevno! Mnogo sunca, a usto jakoga, znači i visoku temperaturu tla, mora i zraka. Srednja mjesečna temperatura u srpnju na sjevernom je Jadranu prosječno 22-24°C, a u Dalmaciji 24-26°C. Ona je viša nego u ijednome drugom mjesecu u godini. Ako bismo željeli ukratko opisati toplinske okolnosti jadranskoga srpnja, tada bismo mogli zaključiti: sunčana žega, vrućina i sparina. Vrući dani su u srpnju prilično brojni. To su oni dani kada je temperatura u najtoplijem dijelu dana u meteorološki propisanim uvjetima (hlad termometrijske kućice) 30°C ili viša.

Dan će biti dug i vruć Takav je prosječno svaki treći dan, a u najtoplijim krajevima Dalmacije čak svaki drugi! Temperatura može dosegnuti 35, pa čak i vrlo visokih 38 ili 39°C. Primjerice, u srpnju 2007. u Voloskom kraj Opatije, temperatura je 22. srpnja bila 39°C! Smatra se da kišovito vrijeme u srpnju uzrokuje štetu jer smanjuje prirode raznovrsnog bilja i njihovu kakvoću te ometa tijek brojnih poslova i aktivnosti na otvorenome. Na to upozoravaju izreke: - Srpanj močvaran, svačemu je kvaran! - Kad daždi lulja, nema ulja! A što je sa srpanjskim vjetrovima na Jadranu? Općenito, srpanj nije osobito vjetrovit mjesec. S obzirom na to da nema jakih prodora izrazito hladnoga zraka rijetke su jake bure, a pogotovo olujne. Čak i u poslovično burovitom Senju prosječno samo u jedom danu puše olujna bura. S jugom

je stanje još povoljnije jer sredozemnih ciklona s kojima je jugo obično povezano, gotovo nema. Umjesto toga, u otprilike 80% srpanjskih dana puše slab ili umjeren maestral koji ublažava ljetnu žegu i vrućinu, a usto je vrlo povoljan za plovidbu na jedra. No, takva statistika ne bi smjela uspavati ribolovce i odvažiti ih na plovidbu brodicom podalje od obale bez valjanih meteoroloških informacija. Pokoja nenadana nevera može nakratko iznenaditi valovitim jugom i zasoliti goropadnom burom.

Vrućina i poneka nevera U prvoj trećini mjeseca vrijeme je pretežito sunčano i toplo, ali ne i posve stabilno. Sredinom toga dijela srpnja zamjećuje se, premda ne svake godine, jedan ili dva neizrazira prodora oceankog zraka, uglavnom s mjesti-

mičnim neverama. No, ponekad to može biti vrlo jaka i opasna oluja. *8. srpnja 2000. godine: - Nevera s olujnim vjetrom (zapadnjakom- “ponente”) zahvatila je Rovinj i okolno područje. Vjetar je rušio stoljetna stabla, oštetio oko 90 automobila i ozlijedio desetak osoba. Potonulo je pet plovila, a tri su onesposobljena za plovidbu. U ACY marini oštećeno je 40 plovila. Dva su se ribara spasila plivajući do obale po uzburkanom moru jer im je iznenadni i jaki nalet vjetra prevrnuo brodicu koja je potonula. Druga trećina mjeseca je zamjetno stabilnija i toplija, s velikim vrućinama i žegom. Vrućine su posebice česte i jake oko spomendana sv. Ilije, 20. srpnja. Postoji izreka: - Ilija žeže! No, svejedno, mira nema. Možda upravo zbog prethodne velike vrućine prodor svježijeg i

vlažnijeg zraka može uzrokovati olujno pogoršanje vremena. Ono je najčešće sredinom mjeseca. Tada treba pripaziti i na gromove! Ne zaboravite da se za svetoga Iliju često pripovijeda da je “gromovnik”! Zadnja srpanjska trećina donosi najstabilnije i najtoplije vrijeme sa žestokim i teško podnošljivim vrućinama. Ponekad ipak pljusne malo kiše i zagrmi. Najčešće se to dogodi oko spomendana sv. Jakova, 25. srpnja. Posebno se dalmatinski težak veseli toj kiši usred vrelog i sušnog ljeta, jer vjeruje da će koristiti urodu kukuruza od kojega se nekad spremala palenta, omiljeno jelo siromaha. Otud kola izreka: - Sveti Jakov palentu miša!

Slabašne, a učinkovite “etezije” Vjerojatno je malo ribolovaca koji bi znali odgovoriti na pita-

Tipićno lipanjska popodne nje što su to etezije, a još manje onih koji bi mogli objasniti druge okolnosti povezane s njima. A trebali bi znati, jer su im etezije vrlo čest, koristan i drag suputnik na njihovoj plovidbi Jadranom. Ukratko, etezijom se naziva sjeverozapadni vjetar koji pripada zračnoj struji usmjerenoj od azorske anticiklone (na sjeverozapadu) prema ljetnoj depresiji tlaka u području oko Perzijskog zaljeva (na jugoistoku). Etezije su ljetni vjetar koji puše od sredine lipnja do početka rujna. Ljeti je azorska anticiklona na svojem najsjevernijem položa-

ju, često pokriva zapadno Sredozemlje, a svakih se nekoliko dana iznova pruža njezin odvojak (ogranak, greben) sjeverno od Pireneja i Alpa i seže do zapadne Hrvatske ili još malo istočnije. Iz toga odvojka istječe jedna grana etezijske struje na Jadran, a odatle preko Jonskog i Egejskog mora teče do Male Azije i Egipta pa i dalje prema istoku. Etezije su poznate odavno jer su ih tisućljećima koristili moreplovci trgovci iz istočnog Sredozemlja za plovidbu jedrenjacima prema zapadu. Etezije su u Hrvatskoj razmjerno slaba

RIBARSKE IZREKE Gdje su dupini, ima i ribe! Svakog dana možemo loviti ribu, ali ne možemo svakog dana uloviti! Bolje jedna lovrata nego kilogram druge ribe! Nije dovoljno mrežu samo baciti, već je treba i potezati!

zračna struja te se uglavnom zamjećuju ondje gdje je trenje zraka koji se giba od podloge slabo. Zato se uglavnom zamjećuju na jadranskoj pučini gdje pušu danonoćno kao slab ili umjeren vjetar sjeverozapadnog smjera.

Luben pod kamenje- zlo je znamenje O nagonskom strahu riba od nevremena, koje mogu naslutiti prema različitim pokazateljima (promjene tlaka, temperature mora, morskih struja itd.) svjedoče brojne izreke. Smatra se da se u takvim okolnostima luben ili lubin, brancin sklanja pod kamenje. O tome su jadranski ribari sročili izreku: - Kad luben pobjegne pod kamenje, to je samo zlo znamenje! Naznačena je riba zbog meka-

na mesa i izvrsnog okusa vrlo omiljena kod sladokusaca, a vrsni ribolovci tvrde da se najuspješnije lovi nakon kiše i nevere, dok je more zamućeno. Dobrom ulovu lubina navodno pogoduje i slab vjetar.

Burin miriše Noćni vjetar s kopna na more, kopnenjak ili burin, koji je najjači ujutro uoči izlaska Sunca, upravo tada moreplovcima i ribolovcima često donosi opojan miris bilja s obližnjeg otoka. Pritom otok može biti udaljen dvije-tri milje. Dobri poznavatelji otočnog bilja tada mogu i zatvorenih očiju prepoznati otok kraj kojega plove. I to samo prema tome prevladava li u zraku miris kadulje, lavande, ružmarina, smilja, vrijesa ili nekog drugog mirišljavog raslinja! Naravno, ako nisu pospani ili prehlađeni...

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Rič ribarska

VLAJO Napisao i snimio Boris Bulić

ilo je kasno popodne, a zvizdan nikako da mola. Bilo je vruće za popizdit. Samo san se topija. Jušto san sija pod pergulu i počeja armati tunju za fratre tek toliko da nešto radin, kad san iza leđa čuja: - Eeee, oće l’ to? Iđe l’ posa? Nisan se okrenija jerbo san ga po glasu pripozna. Jure. Ljudi moji, taj van čovik u našen mistu živi, a priko trijes godina. Što trijes? Malo san i reka. Ja sad iman, čekaj, čekaj… Sedndeset i treće je Jerolimov otvorija konobu, a on je onda od Marinka kupija teren. E, dobro san reka, priko trijes godina on živi stoipedeset metara od rive i još je uvik vlajo kakav je i bija kad je doša priko brda u onin svojin gumašima. Ni jedne domaće riči ti od njega nikad nisi čuja. - Eee, Jure… Što je kod tebe nova? Pušta san tunju i okrenija se priko ramena. Matero božja, to ste tribali viti. U štofanin kariranin gaćama i kanotijeri na buže, uvalija je šake na bokove ka moja pokojna strina i izbacija drobinu ka… A e, isto ka ta moja pokojna strina tri dana prije nego je rodila ona svoja dva ridikula. Štikadent mu viri iz labrnje raskeljene od uva do uva. Na glavini slamnati kapelin, a na nogama one plastične šlape još iz JNA. - Isukrsta ti. Na što to ličiš? - Šta m’ fali? – oma se uozbiljija ma štikadent nije pušta iz laloka. - Ma okreni se oko sebe. Pogledaj drugi svit kakove veštide obučivaju i kako se nose. Ne moreš takovi izaći iz dvora. - Šta fali? – raširija je ruke i pogleda u drob.

- Kako ‘šta fali’? Sve fali! Furešti te gledaju ka da si osmo čudo svita, mirakul koji se evo svaki tren triba okotit, a okot će sigurno biti deveto čudo! Ili uđi vamo da te ne vidu ili ajde ća. Ograda će mi zaruzinati od tebe. - A ljudi, šta mi sve izgovori. A ništa te nisam razumio… - mrmlja je sav nasmijan ulazeći pod pergulu. - Jure, ne moreš takovi među svit. Pogledaj se. - Čekaj, ti to meni zaozbilj? Pogleda san ga u čudu. Ma nije moguće da ne vidi? A jope, pogledaj kolika mu je drobina. Negdi san čita da u neko doba čoviku sva krv ode samo u drob pa u glavi ništa ne ostane. Morebit je s njin takovi slučaj, te, kako bi stručno rekli, beskrvne glavurde. Je mu se bidna mater morala napatit kad ga je rađala. - Ma nije, nije… Zajebavan se. Jesi za žmul? - Mghhh… - Oćeš ili nećeš? - Ajd’ nek bude! Jednu čašu mogu. Ma nemoj odma tako… Jure van je bija ka i svaki pravi vlajo ka od brda odvaljen i moga je bez po muke potaracat što god i koga god je tija ma nikad ni na koga i ni na što on nije diga ruku. Blentavi dobričina kome moreš i drva na glavi cipat. A istini za volju mista je bilo i za dvi tri cipanice u jedanput… Donija san dva žmula i bocun. Vruće je bilo za popizdit i nije mi se baš ništa dalo tako da mi je Jure zapravo doša ka naručen. Dok san liva gleda san ga ispo oka. Usta i dalje raskeljena, a štikadent u kantunu. Lice zategnuto ka u mladića, a rumeno ka da će ga evo sad kolpati. Zdrma je žmul u jednon guću pa je polako i pažljivo, ka da se boji da bi ga moga razbit, spustija prazni žmul na tavajol.

- Ajde reci, što si tija pitati? - A kako znaš da sam te htio nešto pitat? - Aj, aj, samo reci. - Ma dobro. Htio sam te pitat je li ti znaš kako se kiselu srdele? - Kiselu srdele? - Pa da… - Kiselu? - Pa reko sam. - Jure, poslaću te tamo di te davno niko nije posla. - Što se ljutiš? Samo sam te pito. - Kako moreš takvo što pitati i ostati živ? - Kojo? Jope san ga pogleda nako, analitički i oma odusta. Ma to je tako i tu se ne more ništa napraviti. Takav je cili, od šlapa pa sve do kapelina - pravi vlajo. - Jure, srdele se ne ‘kiselu’! - Nego? - Srdele se sole. - Aj bogati, kiselu, solu… To ti je sve isto. - i kad je skonta da se ne ljutin zapravo, oma je usta raskeljija još i više. Štikadent mu je još uvik staja u kantunu. Nije ga vadija ni dok je pija. - A što će to tebi? Ti ne voliš i nikad ne ideš ribu. - Ma i nije ti to za mene nego za goste kad mi dođu da im imam štogod dat. Znaš, nešto im moraš tutnut – rakijicu kad dođu, kad se vrate s kupanja - pomidor, a jesan li samo i pomislio na pršut, evo nekog od njih i onda ne mo’š ne odrezat i njima koju fet’cu. A vako, ja lipo ukiselin, ovaj, usolim ote srdele pa im dam nek ih gule i trijebe ako će deset kila. Plan mu zapravo i nije bija tako loš. Istina je da ih se, kad jednon zanjuše neku spizu ili vino, ne moš rišit. - Lipo si to smislija, ma kako se nisi i ranije sitija? - Ama ko je ranije i mislio o tome? Ti znaš da ja nikada nisam

gledo na te stvari. Moje ti je uvijek bilo – nije beg cicija. Ma sad je malo stislo, ova recesija i kriza, pa ko velim, ajd’ da bar tu malo prišparam. Vrata od dvora zaškriplju i polako ka da je na modnoj pisti pod pergulu ušeta ona moja dežgracija. - A gospoja. Lijepo, lijepo. Vidim, imate novu glavu… Oma se sva istopila. - A je… Bila san malo u frizeraju. Vruće je pa da mi malo skrati. A nije prikoviše, a? - Nije nije, baš van lijepo stoji. - A što ti kažeš, a? – pogledala je u mene. Ja san istoga trena diga pogled u nebo sav u nadi da će bar jedan, pa makar i savim mali

grom zviznuti negdi blizu. Ništa. Sve je bilo vedro. Još san malo gleda uzdajući se u onu ‘grom iz vedra neba’, ma se baš ništa nije dogodilo. Kad je vidila da je ne badan, sva uvriđena ušla je u kuću i u znak protesta malo nako, ka bubnila vratima. - Škužajte, vitar je. - za svaki slučaj doviknula je iznutra. - Jure, zašto si ti doša baš u mene? - Pa da te pitam. - Ma znan zašto si doša, ma zašto u mene? Što nisi pita Stipu, on ti je sav u tome više nego ja. - Stipu? - E. - Stipe je bodul. - Znan. I što s tin nije u redu? - Stipe mi ne bi rek’o.

- A ja ću ti reći? - Dakako. Gleda san ga nako rumenog i raskeljenog i prova skontat što mi to on zapravo govori. Bar da nije vako vruće. - Nije ti jasno, jel’da? Sa’ću t’ja objasniti. Ti se sjećaš kad sam ono onda kopo temelje za onu moju kućer’nu? - E… - Ja nisam zaboravijo kako si mi pomogo, kako si mi dao ruku, vodu, alat, od ćuskije do fratuna. - Ma dobro, pušti sad to… - Nemoj ti men sad ‘dobro’ i ‘pušti sad to’. Ja to nisam zaboravijo. A kad sam ploču salivo isto tako dobro znam kolko mi je trebala pomoć i ko je došo, a

ko nije, a znam i ko je došo tek poslije kad se janje vrt’lo. Cili se uozbiljija i odjednom nije više izgleda nako blentavo. - Znaš, ja sam ovdje preko četrdeset godina… - Zna san da je priko četrdeset! – oma san pomislija u sebi. - Preko četrdeset godina sam tu. Svakom sam pomogo i davo kad god je kome što trebalo. Nema kuće u ovome mjestu na kojoj nisam radijo i na koju nisam položijo ruku, bilo k’o zidar il’ k’o bravar. Pogled mi je skliza na vrata od dvora koja je baš on varija. - Ali to ništa nema veze. Ja sam u ovom mjestu za sve k’o da sam evo sad, ovog trena došo. I zato kad mi treba jedna brokva, ja

nikog ne pitam nego odem pa kupim dva kila. A kad me dođu pitat imam li brokvu ja je dam, i to od srca i nikad mi nije žao. I daću je isto tako i sutra i preksutra… Razumiješ li sada? Diga se polako sa katrige i gledajući u ono isto nebo, facolon priša preko znojnog čela i vrata. - Baš je vrućo… - Je… - Iđen ja onda polako… U trenu se naša na vratima. - Čekaj Jure, nisan ti reka za srdele. - Nema veze rećeš mi drugi puta. Ajd, živ mi bio. Gleda san za njim kako onako velik nestaje za kantunon doli prema rivi. Na tavajolu je osta samo prazni žmul i štikadent.

Oprema

OKUMIN MULTIPLIKATOR Makaira 80 W II

Okumin multiplikator Makaira 80 W II je kod nas velika novost, no već godinu dana je na osjetljivom američkom i australskom tržištu pravi hit koji stoji rame uz rame sa Shimanovim i Pennovim multićima. Nezavisni testovi pokazuju da je po kvaliteti jednako dobar kao i prije spomenuti, a u nekim segmentima je čak i bolji Napisao i snimio Mladen Marković

akaira dolazi na hrvatsko tržište s pravom poplavom pohvala i to od profesionalnih skipera, ili kako to Ameri kažu – kapetana koji u Americi i Australiji brodovima vode ribiče iz cijelog svijeta na ribičke ture. Svi oni tamo

imaju status velikih zvijezda koje se i te kako sluša kada je big game u pitanju. Ako oni kažu da je Makaira odličan multić treba im vjerovati. Što je toliko oduševilo kapetane da tako hvale jedan multiplikator koji čak i nije u potpunosti američki proizvod, a s kojim su lakoćom savladali mnogobrojne ribe?

Konstrukcija multiplikatora Makaira Makaira je proizvod Okume i američke tvrtke Tiburon Engineering nastao uz pomoć i savjete američkih i australskih profesionalnih ribiča-kapetana. Tijelo i ploče sa strane su izrađene od strojno rezanog 6061T6 aluminija koji je zaštićen Type II procesom eloksiranja. Sa svake strane nalaze se ploče koje zatvaraju tijelo multipli-

katora, a i one su izrađene od 6061-T6 aluminija u procesu hladnog kovanja zbog maksimalne snage. I one su zaštićene s Type II procesom zlatnog eloksiranja zbog zaštite od korozije i izbljeđivanja na suncu. Makaira je opremljena ušicama za sigurnosne konopčiće od ne-

hrđajućeg čelika koje su utisnute u samo kućište. Manji otvoreni modeli Makaire imaju spojne ušice „lug and plug system“ koji omogućava da se po potrebi spojna ušica gurne u samo tijelo ako nema potrebe za osiguranje role, kao što je slučaj kod vertical jigginga ili lova sa

živim mamcima. Nosač Makaire je izrađen od kovanog aluminija koji je zaštićen Type III teškim eloksiranjem zbog zaštite od korozije. Ispod nosača role i drške štapa te dodatnog učvršćenja role, odnosno stezaljke se stavlja brtva premazana ma-

šću kako bi se spriječio ulaz vode između ta dva dijela. Naime, gotovo sva konkurencija svoje multiplikatore postavlja na nosače od nehrđajućeg čelika, no svaki put kada nosač od čelika i drška štapa od aluminija dođu u kontakt stvara se elektroliza koja izaziva koroziju. Svi vijci na Makairi su zvjezdasti, a napravljeni su od nehrđajućeg čelika i imaju grub navoj koji dodatno pojačava stegnutost. Utori u kojima se nalaze vijci su zarezani sa svake strane tako da na kupljena voda može slobodno otjecati. Sama špula je izrađena procesom hladnog kovanja od 6061-T6

aluminija radi maksimalne snage i čvrstoće, a zaštita je također izvedena Type II procesom eloksiranja. Na špuli se nalazi udubljenje u kojem je Line Pin, mali klin za koji se kvači najlon kada se multiplikator namotava s najlonom. Za razliku od konkurencije, ovaj držač najlona ne smeta prilikom namotavanja prvih namotaja najlona ili dakrona jer su svi ostali držači ispupčeni iz špule, što često predstavlja problem. Svi modeli Makaira multiplikatora imaju CRC (Corosion Resistant Coating) ili pojednostavljeno rečeno, antikorozivnu presvlaku za sve unutrašnje i vanjske dijelove. CRC proces podrazumijeva Corrosion X HD formulu koja penetrira u površinski sloj materijala i tako omogućuje dugovječnost Makaire. Makaira ima bespovratni sistem koji omogućuje finiji i tiši rad. Bespovratni sistem se sastoji od 12 točaka „double dog“ bespovratnog sistema zapinjača. Kada se rola zavrti naprijed, bespovratni zapinjači klize slobodno eliminirajući zahvaćanje zubaca i osiguravaju tiho okretanje. Onog trena kada se ručica zaustavi ili okrene prema na-

zad, bespovratni zapinjači staju u mjestu uslijed djelovanja njihovog kliznog sistema gonjenog pogonskom osovinom. Poluga zvečke je smještena i s p o d ko č i one poluge što omogućuje vrlo brzo i jednostavno isključivanje i uključivanje samo jednom rukom. Kapacitet role je 910 m najlona debljine 0,90 mm ili 600 m najlona debljine 1,2 mm.

Patentirani GFD kočioni sistem Specijalizirani karbonski DFD kočioni sistem je konstruiran za ugradnju na desnu stranu role zbog ravnoteže rasporeda sila i trajnosti role. Naime, što su mehanički dijelovi udaljeniji jedni od drugih veća je mogućnost greške u toleranciji zbog koje dolazi do oštećenja uslijed velikih opterećenja. DFD princip je izrađen na platformi Pull Bar Drag System, što je u stvarnosti kočioni sistem na bazi poluge i ploče. Osnovna značajka i prednost ovog kočionog sistema je da se kočiona ploča povlači, a ne gura, za razliku od najčešćeg sistema Push Bar Drag System koji podrazumijeva guranje kočionih ploča što stvara veliki pritisak na lijevoj

strani multiplikatora jer na taj način rama – kostur role, trpi veliki pritisak i dolazi do deformacije samog kućišta. To opet uzrokuje smanjenje sile kočenja i na toleranciju same role. Naprotiv, DFD sistem reducira pritisak na kuglične ležajeve te povećava rasipanje topline prilikom dugotrajnog zamaranja ribe. Cijeli sistem se sastoji od dvije kočione ploče od karbonskih vlakana složenih u „sendvič“, a koje su povezane fiberglas jezgrom. No, kočione ploče su premazane tankim slojem Cal Sheet’s Universal masti za kočnice, što osigurava gotovo nultu startnu inerciju. Obje karbonske kočione ploče su stisnute s dvije precizno brušene ploče od 17-4 nehrđajućeg čelika tvrdoće 32 Rockwella koje su polirane i koje osiguravaju maksimalnu finoću rada kod svih nivoa opterećenja. Na desnoj ploči koja zatvara kućište i gdje se nalazi polužna kočnica laserski su ugravirane brojke tako da ribič može točno odrediti snagu kočenja. Ploča

polužne kočnice je perforirana cijelom dužinom luka tako da se jednom namještena ne može slučajno pomaknuti, osim ako to ribič ne želi. Cijela serija Makaira multiplikatora je opremljena s Racheting Drag Cam 303 stupanjskim nehrđajućim brijegom koji može odoljeti velikim pritiscima kod zamaranja velikih riba. Unutrašnjost krije ručno rađeni pogonski ležaj koji kočionom sistemu pomaže apsorbirati pritisak sa strane na kuglične ležajeve što ribičima omogućava lagani rad bez opterećenja ručice kada je kočnica jako pritegnuta.

Dvobrzinski mehanizam Sve veličine Makaira imaju kućišta izrađena od 6061-T6 aluminija na čijim se desnim stranama nalazi položna kočnica i sustav za prebacivanje brzina u sklopu kučišta. Prijenos kod modela 80II u brzom hodu je 3,1:1 i 1,2:1 u sporom hodu. Kućište ima perforacije koje služe

kao drenaža za eventualni ulazak mora. Sam gumb kojim se biraju brzine je puno veći nego kod ostalih multiplikatora i to je dokaz da su konstruktori mislili na sve.

Ručica Makaire Svi modeli, odnosno sve veličine Makaire su opremljene ručicom izrađenom od 6061-T6 aluminija s perforacijom koji ju učvršćuje i patentiranom T-Bar drškom koja ima ergonomski pravilan kut od 18 stupnjeva, u skladu s dinamikom ljudskog zgloba i podlaktice, što omogućava lagano okretanje i kod borbe s najvećim ribama.

Zupčanici i osovine Sve Makaira role s položnom kočnicom, pa tako i udarni model 80W II, opremljene su uvojito rezanim glavnim i gonjenim zupčanikom. Ovaj sistem omogućuje poboljšano hvatanje zupčanika što u konačnici poboljšava finoću rada zupčanika,

a zbog postepenijeg i ravnomjernijeg nasjedanja zupčanika rad cijelog mehanizma je finiji i tiši. Svi glavni i gonjeni zupčanici, radne osovine i osovine špule izrađeni su od 17-4 nehrđajućeg čelika koji se po karakteristikama može mjeriti s 304-grade nehrđajućim čelikom. Sve je super otporno na koroziju i visoke temperature više od 600 stupnjeva Farenheita.

Ležajevi Makaira 80 W II ima šest preciznih EZO kugličnih ležaja i jedan valjkasti, a proizvedeni su u japanskoj tvrtki Sapporo Precision Inc. koja je poznata po super kvalitetnim proizvodima u toj grani industrije. Za sve ležajeve u osovini špule Okuma upotrebljava ABEC-5 ležajeve koji omogućuju finu vrtnju i redukciju otpora prilikom ribolova.

Rezime Kada neka rola dođe na tržište

s gomilom pohvala vrhunskih američkih i australskih majstora big game ribolova to svakako ima svoju težinu, a tome doprinosi i cijena u Americi gdje je Makaira slična cijeni Shimana Tiagre i Penna, a ipak postiže odlične rezultate u prodaji. Ono što je najvažnije, distributer Okume za Hrvatsku uvodi Makairu na tržište po intro-cijeni koja će omogućiti da se ova rola tijekom 2010. može kupiti po nižoj cijeni od one na najzahtjevnijem američkom tržištu. Sve navedeno govori da se radi o vanserijskom multiplikatoru kojim je Okuma napravila opasan iskorak. Nama preostaje da ga isprobamo na Jadranu u sudaru s našim tunama i iglunima i da vidimo čemu toliki hvalospjevi američkih i australskih kapetana i zaljubljenika u big game ribolov. Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Oprema

KOMPAKTNI DŽEPNI dalekozor

Ovo ribolovno pomagalo, koje smo u zadnje vrijeme u našem časopisu nepravedno zapostavili, potrebno je svakom ribolovcu na brodu za provjeru svoje pozicije i sigurnu plovidbu Napisala Božena Krapinec

Tehničke karakteristike

ibiči i lovci o d svi h osjetila najviše se oslanjaju na osjetilo vida, što ne čudi s obzirom da se na vid oslanjamo u većini situacija. Tu nam najviše može pomoći dalekozor, poput ovog Fujiona. Novi KF7 x 28H, ultra lagan kompaktan džepni dalekozor, ima posebno svijetli krov prizme. KF serije Fujinon pouzdano vas prati tijekom svih aktivnosti na otvorenom, a može dobro doći i prilikom uzbudljivih koncerata i kazališnih predstava. Ispunjen je vodikom, otporan na vodu i

Tehnički podaci Dijametar objektiva Povećanje Oko okulatora Vidno polje

samim time idealan ribolovcima i nautičarima. Kućište je gumirano i nekližuće, pa sigurno i stabilno sjedi u ruci. Kompaktna veličina i mala težina KF7 x 28H čine savršenim binokularnim džepnim dalekozorom. Svi modeli serije KF Fujinon su temperirani s više premaza, što rezultira iznimno

KF7 x 28H 28 mm 7x 15 mm 7,30

Vidno polje na 1.000 m

127.6 m

Izlazna zjenica

4.0 mm

Faktor sutona

Minimalni fokus

Interpup. raspon udaljenosti Dimenzije ŠxVxD (mm) Težina

58-70 mm 113 x 121 x 38.5 340 g

brzim prijenosom svjetla. Zahvaljujući odvojenim fokusima, pojedinačno za svaki okular, oštrina se može podesiti po osobnom izboru. Ovakvi uređaji su do nedavno bili skupi, glomazni i nama običnim ljudima nedostupni. S razvojem tehnologije i vi možete s ovakvim dalekozorima u potragu za nekim jatom tune, ili čak otkrijete nove hobije poput gledanja ptica ili nebeskih tijela. Informacije

FUJINON (EUROPE) Gmbh Halkestrase 4 D-47877 Willich, Njemačka http://www.fujinon.de 98

Vijesti

Pocinčane vrše

Mustad Ultra Braid

radicionalni ribarski alati poput klasičnih srcolikih vrša nezaobilazni su za mnoge ribare kojima je ribarenje obiteljska tradicija. No kvalitetnih žičanih vrša danas je sve manje. Srećom, zahvaljujući prodavaonicama poput Mikeli Tradea takvi su proizvodi ipak dostupni. Mikeli Trade u ponudi ima dva modela srcolikih vrša koji su nakon varenja kostura ponovo pocinčani čime im je životni vijek izuzetno produljen. Cijena je također povoljna pa manji model košta 317,71, a veći 337,86 kuna, na što ide i deset posto popusta za gotovinsko plaćanje.

svijetu upredenica nije svejedno što namotavate na svoju najdražu rolu. Pritom nije u pitanju samo nosivost ili profil presjeka koji se najčešće spominju. Mustadova upredenica Ultra Braid odlikuje se superiornom snagom i izvrsnom nosivošću na čvoru. Izrađena je od sto postotnog Dynaeema materijala. Ima okrugli presjek koji je ostvaren jedinstvenim termo-fixing procesom izrade. Zahvaljujući svemu tome ima i izvrsne bacačke osobine. Dostupna je u žutoj i zelenoj boji na Informacije špulama od 100 i 270 metara u T. P. OLIVARI d.o.o. dimenzijama od 0,08, 0,10, 0,15 10430 Samobor, Gajeva 49 0,20, 0,25, 0,33, 0,40 i 0,50 miTelefon 01/ 3366 - 042 limetara.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Jenzi Fire Jig

Crypton Kabura M/H

ribolovu pučinskih predatora nije svejedno što povlačite za brodom. Pogrešno odabrana varalica neće uloviti ništa osim razočaranja. Srećom, tu su Jenzi Fire Jig varalice s kojima promašaja nema. Riječ je o varalicama opremljenima suknjicom od umjetnih svjetlucavih vlakana koje kriju izuzetno oštru i nosivu udicu. Ispred varalice na najlonskom predvezu je integrirana mala propela koja proizvodi vrtloženje u povlačenju što dodatno provocira napad svih pučinskih predatora, palamida, luceva, albakora…

abura je relativno nova tehnika na našem moru što očito nije prepreka vrhunskim ulovima. No iako se čini jednostavnom stvari se mogu zakomplicirati ako u ruci nije pravi štap. Quantumov štap Crypton Kabura M/H u potpunosti zadovoljava sve potrebe koje nameće ova tehnika. Štap je dug 1,80 metara i ima težinu izbačaja od 100 grama. Dvo-

dijelne je izvedbe s transportnom dužinom od 95 centimetara što znači da lako stane u svaku barku. Težak je samo 109 grama, a u maloprodaji košta 742 kune.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Oprema

ANTICHE Pasture Napisao Boris Bulić

apokon i u Hrvatskoj! Legendarni proizvodi Antiche Pasture o kojima smo listajući strane časopise i kataloge donedavno mogli samo sanjati napokon su se pojavili na našem tržištu. S proizvodima Antiche Pasture ulovi su zajamčeni, naravno, pod uvjetom da ste iskoristili pravi proizvod na pravi način. A paleta je više nego široka. Za većinu je ribolovaca prije nekoliko godina Antiche Pasture bio samo sinonim za kvalitetne brumove i ješke – pasture, po kojima cijela linija nosi ime. No danas je ovaj brand svoju gamu proširio daleko preko očekivanih granica. Sa svojim mamcima Antiche Pasture pokriva sve segmente slatkovodnog i morskog ribolova. Za svaku riblju vrstu je kreiran brum koji provjereno privlači i budi apetit koji je nemoguće ugasiti ili zatomiti. Naravno, uz brum ide i ješka koja se nadovezuje na mirisne i okusne komponente tako da joj riba jednostavno ne može odoljeti. Osim klasičnih brašnastih brumova koji se poput tijesta mogu zamijesiti u kugle, u ponudi su brumovi u obliku granula i peleta različitih veličina i boja. Tako su primjerice za podlani-

100

cu u ponudi tri različite veličine paleta za primamu – 2,2, 4,5 i 6 milimetara. Svakako valja naglasiti i posebno kreirane aditive na bazi mirisnih komponenti kao i one na bazi aminokiselina koje predstavljaju revolucionaran iskorak u primami riba. U ponudi se nalazi čitava paleta okusa i mirisa među kojima posebno mjesto zauzimaju aditivi s okusom srdele, lignje i raka. No to nije sve. Antiche Pasture nudi novitet koji će oduševiti sve ljubitelje dubinske kančenice i noćnog ribolova. Riječ je o gelu Illuminor baits kojim se ješka prije zabačaja premaže nakon čega u kontaktu s morem počinje svijetliti. No pošto svi zabačaji i sve montaže nisu jednaki tako Illuminor baits ima svoju paletu gelova za surfcastig, spinning, bulentin… Da stvar bude bolja, svaki od spomenutih namjenskih gelova ima svoju zasebnu paletu

mirisa tako da, primjerice, Illuminor baits za spinning ima čak pet okusno-mirisnih varijanti - srdelu, raka, krv, češnjak i sir. Osim u gelu Illuminor baits je dostupan i u obliku paste. Gel baits worm je sličan proizvod koji sadrži feromone i prirodna sladila, a po karakteristikama se bitno izdvaja od svega do sada viđenog jer je nakon zabačaja trajniji i znatno rezistentniji na razgradnju i otapanje što ga čini idealnim za ribolov pridnenim postavama. Aminox je proizvod baziran na

NOVO!!!

koncentriranim aminokiselinama u čak 14 različitih okusa i mirisa kojima se mogu premazivati i žive ješke. Posebno mjesto zauzimaju proizvodi StrikeMARE, pastele na bazi feromona koji su se kao ješka pokazali savršenima. Naravno, tu su klasični brašnasti brumovi Blue Marlin za primamu cipala, ušata, salpi, šaraga, jegulja, bugvi, u pridnenom ribolovu, rock fishingu, ribolovu plovkom… Serie Shark je brum koji se proizvodi u četiri boje, a namijenjen je ribolovu

nad različitim dnima. Shark Bum Bum je brum u obliku velikih peleta promjera 12 milimetara koji se s lakoćom mogu izbaciti na veće daljine. Osim spomenutih brumova u ponudi su i kašaste primame Palamito, Bolentino, Sarda Macinata, Sarda Macinata con aromi, Sarda Gara, Extasi, Sarda Drifting, Tonno Drifting, Sqombrio Drifting… U ponudi su i prirodni usoljeni mamci poput bibija, vongola, sipa, liganja, rakova, srdela,

NOVO!!!

dok su u posebnim pakiranjima u salamuri dostupni i crvi coreani, americani, bibi, gambori, gavuni, vongole… Naravno, spomenuti proizvodi su tek dio izuzetno bogate palete proizvoda Antiche Pasture s kojima je uspjeh u ribolovu provjereno zajamčen. Na vama je samo da odaberete proizvod primjeren tehnici kojom lovite nakon čega ribolov postaje savršen. Informacije Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

101

Oprema

ICEY-TEK jacera N 1 o

cey-TEK jacere su robusne, široko primjenjive i ne zahtjevaju nikakav izvor električne energije. Dovoljno je ispuniti ih ledom ili Gel Packovima s kojima mogu održavati temperaturu svježine i do 10 dana!

Profesionalni ribari Mnogi ribari koriste Icey-Tek jacere kako bi osigurali put ribi od mora do stola u svježem stanju. Ove jacere su nevjerojatno svestrane i omogućuju vam spremanje ribe, održavanje dodatnog leda, čuvanje mamca i transport ulova. Icey-TEK je do sada omogućio ribarima diljem zemlje da što bolje pohrane

102

ulov u Icey-Tek jacerama koje dodatno osiguravaju maksimalnu vrijednost na tržištu. - Na brodu već više od godinu dana imamo Icey TEK jaceru kapaciteta 115 litara. Održava naš ulov svježim kroz cijeli dan bez obzira na ljetne vrućine. Lagana je za čišćenje, a i dalje izgleda odlično, nakon dvije godine korištenja na moru. Izolacija je nevjerojatna, pa je nakon par dana led jednako svjež i hladan kao prvog dana. To nam daje sigurnost da će naš ulov do krajnjeg kupca doći potpuno svjež. Mogu samo dodati da ću na svojem sljedećem brodu sigurno imati Icey TEK jacere, koje će mi ovaj put zamijeniti jednu rashladnu komoru. – izrazio je svoje zadovoljstvo jacerom ribar Ante iz Vele Luke.

PREDNOSTI ICEY-TEK JACERE - Velik raspon veličina: od 56L - 1100L (56L – 160L u skladištu) - Robusna i lagana – proizvedena od visoko izdržljivog poliuretana - Superiorna izolacija - održavanje sadržaja svježim i hladnim do 10 dana - Dvostruko izolirani poklopac omogućava zadržavanje topline/hladnoće - idealno za čuvanje vruće hrane - Termoplastične kopče za zatvaranje - Ne zadržava mirise, lako se čisti - Jedinstvene konop - ručke za nošenje – može ju nositi i više od dvoje ljudi - Čvrste šarke termo varene i učvršćene sa po 6 inox vijaka - Mogućnost zatvaranja lokotom - Drenažni ventili promjera 25 mm na oba kraja - Jastučići kao opcija – dodatno sjedeće mjesto - Gel Packovi – preporučujemo 1 gel paket za 20L zapremine - Jamstvo od jedne godine na sve dijelove

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

Sportski ribolovci Ako uživate u sportskom ribolovu onda zaslužujete da vaš ulov kući stigne svjež. Dovoljno je samo jednom izvaditi ribu iz Icey TEK jacere nakon cijelog ljetnog dana i više nikada nećete ostaviti ribu u bilo čemu drugom. Mali trik - ako radite svoj

led koristite mješavinu 50:50 slatke i slane vode, vidjet ćete, led je postojaniji i do 30%. - Kupio sam svoju prvu Icey TEK ledenicu prije nešto više od tri godine i mogu reći da i dalje izgleda kao prvog dana. Jednostavno je odlična. Na kraju manje-više uspješnog dana lako se čisti. Čak se i miris ribe lako

Akcija za kupce FRIGO MARINE d.o.o. je za sve svoje nove i stare kupce pripremio posebnu ponudu za vrijeme trajanja mjeseca srpnja. Po cijeni jacere od 70 litara dobiti ćete jaceru od 90, a jaceru od 70 litara dobiti ćete po cijeni od 56 litara.

može isprati pa je sutradan mogu koristiti za dnevni izlet s obitelji. Mogu samo reći da ova jacera radi upravo ono što treba, održava hladnoću i svježinu moje ribe, a tu jedinstvenu kvalitetu dokazuje na kraju dana. Neće vam pomoći da ulovite više ribe, ali ćete se sigurno sjetiti njezine pouzdanosti kada stanete ispred svojih gradela. – kaže sportski ribolovac Marko s Raba.

termoelastične kopče

Informacije FRIGO MARINE d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 36 Tel. 01/6608 - 596

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 1 90 659 81 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

103

Motori

NOVI YAMAHA

motori

Yamaha je predstavila tri nova V6 vanbrodska motora F225F, F250D i F300B kao i posve novi mid-range F70A motor

o v i Ya m a h i n i motori odlikuju se novim inovativnim tehnologijama, snagom i ekonomičnošću. Jedna od vrlo važnih značajki za nove Yamahine modele je smanjenje težine koja je postignuta kroz korištenje novih materijala da bi se povećala učinkovitost i pouzdanost motora.

F225F, F250D i F300B Kao tvorac kvalitetnih vanbrodskih motora, Yamaha je sinonim za pouzdanost. F225F, F250D i F300B idealan su izbor za profesionalne nautičare kao i za one željne zabave i opuštanja. Sva tri V6 vanbrodska motora kompatibilna su s jedinstvenim Yamaha Digital Network drive-by-wire sustavom te sofisticiranim elektroničkim upravljanjem. Jednostavnost rukovanja i manevriranja brodom pomoću elektroničkih komandi često je pravo otkriće za korisnike koji se prvi puta susreću s takvom tehnologijom. Uz brzinu i broj okretaja novi veliki LCD zaslon može pokazati sve, od pritiska ulja, temperature i razine vode, protoka goriva do temperature i dubine morske vode. Novi digitalni Yamahin sustav djeluje jednako učinkovito sa single, twin, triple ili quadruple instalacijom. Osim svih navedenih karakteristika treba izdvojiti

104

TEHNIČKI PODACI - F225F

Model Yamaha F225F Dostupne varijante F225FETX, FL225FETX, F225FETU 4-taktni • V6 (60 º) • Motor 24-ventila DOHC • s VCT 4169(cms3) Zapremina Provrt x hod 96 x 96(mm) Gorivo Elektronsko ubrizgavanje goriva Kapacitet kartera 6,5 (l) Sistem paljenja TCI mikro-računala 12V - 70 Amp s Alternator izlaz ispravljačem / regulatorom Mjenjač F-N-R Max broj okretaja 5000-6000 rpm Trim & Tilt Širok spektar snage trima i nagiba Preporučena visina krme čamca X: 635 U: 762 (mm)

TEHNIČKI PODACI - F300B

Model Dostupne varijante

Yamaha F300B F300BETX, FL300BETX, F300BETU, FL300BETU Motor 4-taktni • V6 (60 º) • 24-ventila DOHC sa • VCT Zapremina (cms3) 4169(cms3) Provrt x hod (mm) 96 x 96 Gorivo Elektronsko ubrizgavanje goriva Kapacitet kartera 6,5 (l) Sistem paljenja TCI mikro-računala Alternator izlaz 12V - 70 Amp s ispravljačem / regulatorom Mjenjač F-N-R Trim & Tilt Širok spektar snage trima i nagiba Preporučena visina krme čamca X: 635 U: 762 (mm)

jednostavan integriran visoko učinkovit sustav za zaštitu od krađe ili neovlaštenog korištenja Y-COP (Yamaha Customer Outboard Protection) koji zaključava i otključava motor s jednim pritiskom na gumb. Zbog svoje uspješnosti Y-COP sustav je uveden kao standard na Yamaha 2010 EFI modelima od 30 KS do 100 KS. Samo neke ključne značajke novih Yamaha modela su snaga, izvrsne performanse, EFI (elektronsko ubrizgavanje goriva), 4-taktni V6 motor, kompaktan i lagan dizajn, pouzdanost, trajnost, TCI mikro računala, vodeno hlađenje, separator vode, praktičnost, Yamaha dijagnostički sustav, Yamaha novi veliki LCD sistem, Y-COP sistem zaštite od krađe i lako održavanje.

F70A Svestran i lagan motor izvrsnih performansi, glatkog ubrzanja sa svojih 70 KS pogodan je za

TEHNIČKI PODACI - F250D

Model Dostupne varijante

Yamaha F250D F250DETX, FL250DETX, F250DETU, FL250DETU Motor 4-taktni • V6 (60 º) • 24-ventila DOHC • s VCT Zapremina 4169(cms3) Provrt x hod 96 x 96 (mm) Gorivo Elektronsko ubrizgavanje goriva Kapacitet kartera 6,5 (l) Sistem paljenja TCI mikro-računala Alternator izlaz 12V - 70 Amp s ispravljačem / regulatorom Mjenjač F-N-R Max broj okretaja 5000-6000 rpm Trim & Tilt Širok spektar snage trima i nagiba Preporučena visina krme čamca X: 635 U: 762 (mm)

mnoge vrste plovila. Dizajniran je za maksimalnu volumetrijsku djelotvornost tj. može osigurati što veći protok goriva i zraka u cilindar što ima vrlo pozitivan učinak na sna-

TEHNIČKI PODACI - F70A

Model Yamaha F70A Dostupne varijante 0AETL Motor 4-taktni • 4cyl u skladu • 16-ventila SOHC • Zapremina 996(cms3) Provrt x hod 65x75 (mm)m) Gorivo Elektronsko ubrizgavanje goriva Kapacitet kartera 2.1 (l) Sistem paljenja TCI mikro-računala Alternator izlaz 12V - 17 Amp s regulatorom ispravljača Mjenjač F-N-R Max broj okretaja 5000-6000 rpm Trim & Tilt Širok spektar snage trima i nagiba Preporučena visina krme čamca L: 508 (mm)

gu i ekonomičnost motora. Za novi F70A Yamahini inženjeri su osmislili jedinstvenu konfiguraciju od četiri ventila po cilindru gdje se ventili pokreću jednom bregastom osovinom

pa ovaj vrlo neobičan dizajn omogućava povećanje usisnih i ispušnih ventila što doprinosi volumetrijskoj djelotvornosti.

Ključne značajke novih Yamaha F70A motora su elektronsko ubrizgavanje goriva, upozorenje kod pregrijavanja, upozorenje za niski tlak i ulje, antikorozivni sustav, uređaj za ispiranje slatkom vodom, YDIS-Yamaha dijagnostički sustav i Y-COP zaštita od krađe. Sve navedene modele možete pronaći u Nautic Shopu u sklopu marine hotela Admiral u Opatiji. Informacije NAUTIC SHOP Marina Hotela Admiral Maršala Tita 139, Opatija Kontakt osoba: Ana Tomeček Tel.: +385 (0)51 705 579

105

Podvodni ribolov

PODVODNI RIBOLOV po brakovima

U toplom dijelu godine podvodni ribolov po brakovima avantura je koja se ne smije propustiti Napisao i snimio Pero Ugarković

rvatski podvodni ribolovci su jedni od sretnijih na svijetu jer rone na području izrazito razvedene obale. Možda će mnogi reći da je riba izlovljena u odnosu na neke stare dane i druge zemlje, ali se i dalje možemo nadati kvalitetnom ulovu jer imamo sve vrste

terena na mnogo prostora. Jedan od najboljih terena su brakovi jer je na njima miješanjem kurenata i atraktivnog kamenog grebena punog rupa i pridnevnih organizama bentosa, stvorena oaza na koju gotovo sve riblje vrste imaju ono što traže, hranu i sklonište. Brakovi ili seke nisu svugdje na Jadranu ravnomjerno raspoređeni. Na južnom Jadranu su

rjeđi, dublji i često povezani s obalom. U okolici Splita ih nema puno, gotovo su svi poznati. Sjevernije od Splita brakova ima mnogo, ucrtanih i neucrtanih u karte. Pogodni brakovi za podvodne ribolovce su plitki, ovisno o tome koliko smo duboko spremni ići. U podvodno ribolovnim krugovima poznati su podvodnjaci koji rone na braku s vrhom od 40 metra. Vjerojatno

je negdje u nekoj drugoj zemlji netko ronio i na dubljim pozicijama, ali to je ipak ekstreman sport i takvi pojedinci spominju se u tzv. vjerovali ili ne komičnim pričama ribolovnih događaja. Idealni brakovi su oni s vrhom na 12 do 25 metara gdje na najuzvišenijoj stijeni možemo očekivati najtrofejnije ribe poput zubaca. Ako je brak plići trofejnije vrste će se nalaziti

Tipični ulov južnih brakova

107

nešto dublje pa moramo znati gdje tražiti.

Dolazak i ronjenje Brakovi su donekle očuvanija područja, što se morskog bogatstva tiče, od obalnih i otočkih područja jer su nepristupačniji. Sama činjenica da ne vire iznad morske površine znači da se brak prvo treba locirati. Današnji GPS uređaji koji u sebi imaju kartu Jadrana za većinu brakova nisu dovoljno točno kalibrirani pa treba kružiti brodom oko pozicije koju tražimo ne bi li je točno locirali. Razvojem GPS uređaja dolasci na pozicije postali su jednostavniji nego prije, no opet treba znati gdje ćemo točno ucrtati poziciju. Ako označimo najbolje mjesto za napraviti čeku za zubace, sigurno je da se ne isplati tu baciti sidro. Stariji ribari, a i mnogi današnji, još se uvijek ravnaju po poklapanju objekata na obali jer su puno pouzdaniji od GPS-a, pogotovo za podvodne ribolovce koji zaranjaju na mjesta gdje se slabo vidi dno s površine. U situacijama kada ne vidimo dno, upravo su nam objekti na obali jedini pouzdani orijentiri. Stoga nastojite zapamtiti tu poziciju odmah prvi puta kada je pronađete. Sidrenje je još jedan od izazova koji se susreću na brakovima. Ako smo

Između Sveca i Kamika nalaze se dva braka udaljeni od obale teško je točno znati gdje ćemo baciti sidro pa je poznavanje terena najbolji preduvjet za sidrenje. Najbolje je baciti na dijelu braka koji je ravniji, gdje inače nismo susretali ribu, ali istodobno treba voditi i računa da pozicija nije previše udaljena od mjesta zarona. Pošto se brakovi nalaze daleko od obale ovdje je izražajnija opasnost od neopreznih nautičara koji usprkos svim jasnim oznakama drže pravac i zaboravljaju da na moru postoje ronioci na dah. Ronilačka bova ovdje je najnužnija i ako

Odličan dio karte za lov od braka do braka

108

je inače ne vučete za sobom, ako ronite na brakovima to obavezno napravite. Preporuča se da radi sigurnosti dodatno označite poziciju ronjenja tako što jednu ronilačku bovu spustite na drugi kraj braka. Jasno je da tako smanjujemo rizik od prelaska brodova preko braka, ali i dobivamo novi orijentir za izvođenje zarona. Kurenat nam je obično otežana okolnost na braku. Na plićim brakovima kurenat može biti toliko jak da se ne isplati roniti na toj poziciji jer ćemo se umoriti plivajući pa nećemo ostvariti zarone koje

smo si zacrtali. Eventualno možete pokušati napraviti jednu čeku tako da vas barkariol ili kolega ronilac brodicom ostavi na početku braka i pokupi na drugom kraju. Još jedan od razloga zašto su brakovi očuvanija područja je taj da su gotovo nepristupačni po lošem vremenu. Uz obalu uvijek postoji zavjetrina ili uvala gdje ribari svojim alatima mogu raditi i po najgorem vremenu.

Velike puške Brakovi su područja gdje je najbolje upotrijebiti najveću pušku koju imate u arsenalu. Osim što na braku uvijek možemo očekivati velikog kapitalca, malo je vjerojatno da ćete gađati u stijenu kao, recimo, u lovu uz obalu. U novije vrijeme gotovo svaki podvodni ribolovac početnik ima nabrijanu pušku preko 110 cm s dva ili čak tri laštika. Takve puške su odlične za postizanje dobrog dometa i probijanje velikih riba poput gofova. No na braku živi mnogo atraktivnih vrsta tako da manje puške za lov po rupama također trebaju biti spremne za akciju. Idealno bi bilo napraviti par čeka pa nakon toga s manjom puškom pogledati stjenovito područje na braku. Podrazumijeva se da na brak moramo doći s brodicom u

Za velikog gofa uvijek treba biti spreman kojoj se nalazi rezervna puška. Na brakove se može i plivati s obale, pogotovo ako su joj bliži. Rezervnu pušku, bilo manju ili veću, možemo postaviti na bovu i u slučaju potrebe otkačiti je za lov. Rijetko koji podvodni ribolovac može znati kakav će biti dan, hoće li riba raditi na čeku, hoće li oko braka kružiti palamide ili će se riba povući u rupe, stoga treba biti spreman na sve mogućnosti.

Na prvi zaron Vjerojatno nema braka koji u jednom trenu u godini ne drži ovu ribu, bilo manje primjerke ili najveće. Brakovi su ustvari najbolja mjesta za traženje ove vrste. Dolaskom na brak obavezno napravite jedan kratki zaron na kojem nećete zaroniti na

dno nego na par metara dubine. Na taj način pregledat ćete teren i pronaći prikladno mjesto za zaron, ali i prilagoditi tijelo za dužu apneu koja slijedi. Zubatac je riba koja se najbolje lovi upravo na prvi zaron jer svakim zaronom na dno on postane oprezniji pa se tako smanjuje šansa za pravim ulovom. Zubace najčešće ulovi iskustvo ronjenja po braku na koji smo došli jer se gotovo uvijek vrte oko jedne strane braka, dolaze na čeku iz određenog smjera ili prilaze bliže dometu ukoliko smo stali na pravo mjesto. Stoga, ako vidite zubace obavezno zapamtite na kojem dijelu braka su se nalazili, kako su plivali i gdje sljedeći put morate napravit prvu čeku. Ako ih nismo ulovili na prvu ne znači da ih nećemo uloviti na neki sljedeći

Škarpina

109

pokušaj, pogotovo ako je brak veći i ravniji, ali kamenit. Jednako tako, ako smo ih vidjeli na jednom kraju braka ne znači da neće biti na drugom kraju, ali spomenuta situacija je upravo ona najčešća pa je skupljanje iskustva na određenoj lokaciji najbolji način lova na ovu ribu. Osim zubataca brakovi drže i ostalu kvalitetnu oboritu ribu poput piceva, komarči, velikog broja fratara, a oni pučinski obiluju kantarima.

Velika plava riba Iako je velika plava riba neovisna o lokacijama i pliva otvorenim morem, čak i velikim dubinama, brakovi su područja na kojima redovito svraćaju na hranjenje i čišćenje. Kurenti su puno brži što pogoduje tim brzim i tihim ribama. Gofovi i lice nisu plave ribe, ali ćemo ih svejedno spomenuti u ovom dijelu jer im je s palamidama, lucevima i tunama koje su zabranjene za podvodni ribolov, zajedničko što žive na pučini, a na plića područja najčešće svraćaju upravo na brakovima. Mali gofovi, feluni, koji su po prirodi više vezani za tvrdo dno na određenim brakovima su gotovo uvijek, a veliki gofovi više vole one brakove koji se naglo uzdižu iz dubina. Lice su najčešći posjetioci brakova u kasnoproljetno vrijeme. Draži su im plitki i ravniji brakovi s jakim kurentima. Prava plava riba dolazi na brakove u svako doba godine, možda najčešće u jesenskom i proljetnom razdoblju kada je more aktivnije u primarnoj proizvodnji (plankton). Za lov na sve spomenute vrste riba ne trebamo zaranjati na samo dno nego ih možemo loviti čekom u plavo. Čeka u plavo se izvodi tako što zaronimo do dubine na kojoj imamo neutralnu plovnost i čekamo jata koja će bez straha doći u blizinu podvodnog ribolovca, a ponekad ćemo i lagano plivati

prema neodlučnim ribama. U jesen na ovaj način možemo uloviti lampuge koje ovisno od godine znaju biti brojne i neustrašive.

Riba od rupe Pretraživanje rupa po brakovima jedna je od najdražih aktivnosti iskusnijim podvodnim ribolovcima. Južniji i pučinski brakovi kriju neke vrste riba poput tabinja, murina i škarpina koje konstantno migriraju iz dubina pa pune rupe bez obzira da li ste nedavno ulovili ribu u toj rupi. Ukoliko naučimo mjesta gdje se zadržavaju možemo očekivati njihov ulov gotovo svaki put kada zaranjamo na to mjesto. Brakovi bliže obali bogati su ugorom, kavalom, šargom i fratrom. Te ribe znaju ulaziti u rupe ovisno o danu, ali i ostaviti određenu rupu praznom duže vremena dok je ponovo ne nastane. Obično vrh braka ima jedan takav kamen gdje se riba zadržava na kratko vrijeme i onda nakon što ju uzbudimo brzo pobjegne u dublji dio braka. Šarzi i kavale mogu imati i trajnu nastambu na vrhu braka koja je najčešće mračna i duboka pa možemo biti sretni ulovimo li jednu ribu na tom mjestu. Pokušajte napraviti čeku ispred rupe i na taj način uloviti jednu od riba prije nego što sljedeću ulovite u rupi a ostale pobjegnu dublje u skrovište. Brakovi u mutnim i plitkim kanalima blizu obale znaju u svojim rupama kriti orade, pa čak i brancine. Takvi brakovi ne bi bili teški za lov da nema mutnog mora i često su u blizini mjesta gdje je gust promet pa ih mnogi ribolovci izbjegavaju. Od braka do braka lov je koji u ljetnim danima prakticiraju obično najiskusniji podvodni ribolovci loveći njima najdraže lovine poput zubaca na čeku. Ako na jednom braku nismo ulovili, odlazimo na sljedeći.

On-line trgovina

www.scubacro.hr 110

U ovo doba godine lice plivaju po plitkim brakovima Negdje moramo pronaći ribu, pogotovo ako već unaprijed poznajemo teren svakog braka na koji idemo roniti. Priprema ovakvog lova je jednostavna. Ako već znate gdje se nalaze brakovi onda vam je puno lakše, no ako do sada niste često puta ronili na tom terenu onda uzmite kartu i pogledajte gdje se nalaze brakovi koji vas zanimaju. Tužna je istina da je danas brak najlakše locirati i bez tehnologije jer gotovo ima mrežu koja se s njega ne vadi. Stoga oznaka alata stoji točno tamo gdje se brak nalazi. Ovo je dobra metoda u pronalaženju brakova koji nisu ucrtani u kartu jer uvijek

ima neki lokalni ribar koji je tu bacio mrežu, no ribari često ne označe svoje alate. Mreže, osim što love ribu, nisu dobre za podvodne ribolovce jer plaše ribu i čine ju nervoznom. Zato se znaju uloviti u nju. Kroz mrežu struji more, a to smeta ribljoj bočnoj liniji pa neće doći na čeku jer je prestrašena i bježi na svaki šum. Čak i kada se uplaše toliko da uđu u rupu, bit će prenervozne za lov po rupama i bježati će iz rupe kada vide da se približavamo. Ako je mreža na braku pokušajte loviti na dijelu braka koji je udaljeniji od mreže. Možda tu budete imali više sreće.

Najpovoljnija kupnja ronilačke opreme Dostava na adresu

Vijesti

Norway Expedition

Berkley Transoptic Transition

eđu štapovima namijenjenim panuli i vertical jiggingu SPRO-ovi štapovi iz serije Norway Expedition zauzimaju posebno mjesto. Štapovi se odlikuju vrhunskim performansama koje zadovoljavaju najviše kriterije koje nameću ove ekstremne ribolovne discipline. U ponudi su modeli Norway Expedition Natural Bait, Norway Expedition Stand Up, i Norway Expedition Jerkbait. Štapovi su dostupni u dimenzijama od 104 do 180 centimetra težine izbačaja od 45 do nevjerojatnih 800 grama. Uz seriju Norway Expedition poznate granice fizike se pomiču.

merički stručnjaci iz BerInformacije kleya su nam za ovu godinu pripremili potpuno novi RIBOMATERIJAL koncept ribičkog najlona. Radi 23000 Zadar, Liburnska obala 6 se o najlonu koji u potpunosti Telefon 023/ 250 - 96 mijenja boju! Na toplini, odnosno iznad površine vode je zlatne boje, zbog bolje vidljivosti. No dio najlona koji potone u hladnijoj temperaturi, tj. u vodi, postaje transparentan, što je idealno pogotovo ako lovite plašljivije vrste ribe. Ovo odlično svojstvo najlona nastalo je višegodišnjim razvojem u Berkley laboratorijima. Naravno, kao i svi ostali najloni iz njihove game, osjetljivost, izdržljivost i snaga na čvoru su neosporni, a nosivost je čak i veća. Za kraj ćemo još samo dodati da je Transoptic Transition dobio nagradu sajma EFTTEX za najbolji novi najlon. Dostupan je po cijeni od 54 kune.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Maruto udice

Cool Seppiolina

aruto udice spadaju u one koje se same lijepe za prste, pri čemu serija 2813-SM i 9624-SM spada u specijalnu seriju koja svojim performansama još više odskače od standarda. To zapravo nije nikakvo čudo kada znamo da potječu iz perfekcionistički orijentiranog Dalekog istoka. Riječ je o udicama s trobridnim CP brušenim vrhovima te utorima na vratu i pločici, tzv. knot grip što omogućuje izuzetno kvalitetno vezivanje čvora. Udice su dostupne u black nickl izvedbi.

ratak i ultra lagan štap, izvrstan za sipolov i lignjolov. Cool Sepiolina je štap teleskopske izvedbe s punim vrhom težine izbačaja 5 do 30 grama. U ponudi su tri modela - Cool Seppiolina dužine 1,30 metara po cijeni od 85 kuna, Cool Seppiolina dužine 1,50 metara po 97 kuna te Cool Seppiolina dužine 1,80 metara

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

po cijeni od 122 kune. Štapovi imaju jednostopne vodilice i teški su od 84 do 113 grama. Cool Seppiolinu potpisuje Zebco. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

111

Podvodni ribolov

UMBERTO PELIZZARI u Rovinju Napisala Valentina ProkiÄ&#x2021;

112

očetkom svibnja u Rovinju je boravio slavni Talijan Imberto Pelizzari, višestruki svjetski rekorder u ronjenju na dah i jedna od legendi toga sporta. 45-godišnji Talijan počeo se baviti apneom 1984.godine, a svoj prvi svjetski rekord u statici oborio je četiri godine kasnije. 1990. godine oborio je još jedan rekord u statici, a zatim je krenuo i sa constant weightom. Tijekom godina 17 puta je obarao rekorde u raznim disciplinama, a često je imao dvoboje s Kubancem Pipinom Ferrerasom, nadmašivali su jedan drugoga rušeći rekorde. Posljednji rekord postavio je 2001. godine kada je zaronio 131 metar. Pelizzari, iako se više ne natječe, još uvijek održava svoju formu, a ronjenje na dah i dalje je najveći dio njegovog života. Njegova Apnea Academy nije samo poznata i priznata u Italiji, već diljem cijelog svije-

ta. Razlog njegova dolaska u Rovinj je tečaj kojeg je održao zato što u Rovinju djeluje klub Croatia Apnea, osnovan prošle godine, a predsjednik kluba i osnivač, ujedno je i instruktor ronjenja na dah Apnea Academy Siniša Cerin. Ovo je već treći puta da Pelizzari dolazi u Rovinj održati petodnevni tečaj zajedno sa Cerinom, a o popularnosti tečaja dovoljno govori podatak da su brojni zahtjevi morali biti odbijeni jer mjesta je bilo za 32 polaznika. Iako se Pelizzaria doživljava kao zvijezdu, on je posve jednostavan i susretljiv te nije bio nikakav problem dogovoriti razgovor za naš časopis. Štoviše, Pelizzari je veliki zaljubljenik i u podvodni ribolov. RNJ: Vaš treći tečaj u Rovinju, no Hrvatsku ste posjetili puno ranije? Umberto: Prvi sam puta bio 1996. godine. Iz Lignana smo brodom išli u Rovinj, zatim u

113

Dubrovnik na odmor, ali stali smo putem zbog podvodnog ribolova. RNJ: Nakon pet dana vašeg tečaja koliko mogu početnici zaroniti? Umberto: To ovisi o osobi. Neki mogu 30 metara, neki 20, nema pravila. Neki dođu na tečaj i već mogu zaroniti 20 metara, a nakon tečaja dođu do 21. Sve ovisi o glavi i kako i koliko želiš napredovati. Lakše je raditi s početnicima, nego s iskusnima. Jer ako roniš 20 godina i imaš grešku, teško ju je eliminirati. No, svi koji dođu na tečaj slušaju i pokušaju se popraviti i nešto naučiti. RNJ: Idete li često u podvodni ribolov? Umberto: Da, volim to, no nisam se nikada natjecao. U ribolov idem s prijateljima, iz zadovoljstva i ljubavi. Znam da većina misli ako možete dugo izdržati ispod vode, da možete i uloviti ribe koliko želite, ali podvodni ribolov je vrlo težak. Ponekad provedem i po šest sati u moru, a da ne ulovim ni jednu ribu. Nije važno samo držanje zraka, već morate poznavati tehniku za uloviti ribu i u tome biti dobri, jer riba je svakog dana i svake godine sve pametnija. Meni je zadovoljstvo ribolov samo u Mediteranu, ne na Maldivima ili negdje drugdje gdje ribe ima jako puno, jer u tome nema izazova. Ja volim

izazov, nadmudrivanje s ribom, a to pruža Mediteran. RNJ: Prestali se s natjecanjem i obaranjem rekorda u free divingu. Nedostaje li vam? Umberto: U početku mi je nedostajalo. Kada se 15 godina bavite time i onda dođe dan kada odlučite da je to zadnji pokušaj obaranja rekorda, osjećate da vam nedostaje stres, napetost, izazov, sve ono što ste imali tijekom tih godina dok ste se natjecali. No, onda počnete ulaziti u normalne situacije, drukčiji život, ali i dalje zbog svog posla idem svaki dan u vodu. Redovno treniram i održavam formu, a čim imam slobodno idem na more ili u bazen. RNJ: Zašto ste prestali? Umberto: 12 godina svakodnevnog treniranja po pet, šest, sedam sati. U Italiji kažemo da svaka lijepa priča ima početak i kraj, ovo je bila lijepa priča koja je trajala 13 godina. Bilo je to najljepše razdoblje mog života, ali želio sam raditi nešto novo. Imao sam projekte u glavi koje nisam mogao razvijati jer nisam imao vremena, a želio sam nešto drukčije i zato sam odlučio ovo je moj posljednji rekord i prestajem. RNJ: Odlučili ste otvoriti akademiju? Umberto: Apnea Academy je otvorena dvije, tri godine prije nego što sam prestao, ali nakon

prestanka sam počeo više raditi i razvijati akademiju. Sada održavam tečajeve, zatim stažna ronjenja, pišem knjige, radim za neke televizijske kuće i često držim predavanja na konferencijama i seminarima. Velike kompanije me zovu da pričam o žrtvovanju, duhu, treniranju... Jednom godišnje kada talijanska vatrogasna jedinica ima tečajeve ronjenja, zovu me da budem dio logistike na tečaju, ali to je samo nekoliko dana godišnje. RNJ: Free diving i apnea su danas različiti nego u vrijeme kada ste se vi natjecali? Umberto: Drukčije je, kao i svaki sport. Ni nogomet nije danas isti. Ja sam tada bio prvi koji je počeo koristiti relaksaciju, posebne tehnike disanja, jogu jer sam imao za tutora i učitelja Jacquesa Mayola, a za njega je free diving bio relaksacija. Ja ne mogu ići u vodu ako nisam potpuno opušten. Danas je free

114

diving drukčiji, tehnike, pripreme za zaron, ali to je normalno, tehnike se tijekom godina mijenjaju. RNJ: Je li nekada bilo teže nego danas? Umberto: Kad sam počinjao prije 25,30 godina bilo je nemoguće dobiti savjete od drugih prvaka, tada su vladali Maiorca i Mayol. Danas, ako želite biti bolji onda idete na internet i imate stotine free diving škola s prvacima i možete učiti. Ako ste početnik možete naučiti postati free diver, ako ste iskusni možete naučiti kako poboljšati svoje mogućnosti učeći iz treninga kakve rade prvaci. Možete napraviti sve što hoćete, a u moje vrijeme to je bilo vrlo, vrlo teško. RNJ: Jeste imali posebna pravila o prehrani? Umberto: Nikad nisam u životu bio na dijeti. Kada trenirate šest do devet sati dnevno, možete

jesti što želite jer vam treba jako puno kalorija. No, ne volim pečenu hranu i masnoće, a sve drugo jedem. Obožavam čokoladu, mogao bih živjeti samo od nje. Na akademiji nemamo pravila o prehrani. Imamo nutricionista i s njim se provede određeno vrijeme jer može dati korisne savjete kako i što jesti tijekom napornog treniranja. RNJ: U Italiji su free diving i apnea popularniji nego u ostalim dijelovima Europe? Umberto: Svake godine free diving je sve popularniji u Italiji. Godišnje napravimo oko tri tisuće certifikata za one koji prođu tečaj. Oko 30 posto od tog broja su članovi talijanske federacije. Apnea Academy ima drugačiju metodologiju učenja. Želimo doznati i otkriti više o free divingu, radimo istraživanja i osposobljavamo instruktore. Danas ima puno asocijacija, puno prvaka koji imaju svoje škole, puno brandova, ali mislim da je Apnea Academy ipak najvažniji brand diljem cijelog svijeta kada je free diving u pitanju. Imamo više od 300 instruktora i kada zimi organiziraju tečajeve svi su zauzeti. RNJ: Osim u Italiji, gdje još imate škole? Umberto: Apnea Academy International ima ogranke širom svijeta u više od 30 zemalja. Naši instruktori se mogu naći

u Rusiji, Koreji, Japanu, Tajvanu, Čileu, volimo razvijati i širiti akademiju. U zemljama na Mediteranu free diving je popularniji, ali popularan je i na Novom Zelandu, u Švedskoj. Ima puno ljudi koji se time bave, ali nisu na visokoj razini. Na posljednjem međunarodnom tečaju imao sam deset ljudi iz Moskve. U Rusiji to postaje sve popularnije i u istočnoj Europi, Češkoj, Litvi, Ukrajini. Instruktore imamo u Japanu, Koreji, na Tajvanu i kroz deset godina to će biti tamo vrlo popularno. U Americi nemam instruktora jer tamo postoje posebna pravila, ali poznajem

Amerikance i Kanađane koji uče ljude free divingu. Popularan je u Kaliforniji, na Floridi i Havajima gdje je razvijen i podvodni ribolov. RNJ: Kako se postaje instruktor Apnea Academy? Umberto: U Italiji imamo skoro 400 instruktora. Tečaj se održava svake dvije godine i selekcija je vrlo jaka. Prvi filter prođe više od 200 ljudi, a zatim odaberemo samo 50, 60 koji krenu na tečaj za instruktora. Mi možemo taj tečaj organizirati svaka tri mjeseca, ali ne želimo. Tečaj traje dva i pol tjedna, ali ako odlučiti ići morate provesti minimum šest mjeseci trenirajući s drugim instruktorom. Sam tečaj nakon toga je vrlo težak, počinje u 8 ujutro, traje do ponoći, slobodan je jedan sat za ručak i jedan za večeru i tako dva i pol tjedna. Bazen ujutro i poslijepodne, a ostalo vrijeme teorija, joga, disanje, relaksacija, organizacija grupe za učenje. Zatim selimo na more, ronimo različitim tehnikama. Za selekciju postoje i neka pravila poput četiri i pol minute statike, 80 metara dinamike, uron od minimum 35 metara. RNJ: Koliko ih prođe tečaj? Umberto: Obzirom da je vrlo težak, na tečaj za instrukora dola-

ze vrlo iskusni. Od njih 50, 60 15 do 20 završi tečaj, a ostali moraju prvo ispraviti neke greške ili biti bolji u plivanju, dinamici. Rade na tome u čemu su slabiji i mogu ponovno pokušati nakon šest mjeseci ili godinu dana, ali zatim rade samo specifične dijelove, ne cijeli tečaj. RNJ: Obučavate li instruktore za rad s djecom i najmlađima? Umberto: U Italiji imamo specijalizaciju za takve instruktore. Oni rade po posebnom programu s psiholozima i profesionalcima koji ih uče kako raditi s djecom, razgovarati s njima, učiti ih. To je posve različito od rada sa starijima. RNJ: Zovu li vas današnji prvaci za savjet i dođu li na vaš tečaj? Umberto: Dolaze i iskusni, poznajem sve koji se natječu u mojim disciplinama. Znaju zvati za savjet, nekad se nalazimo na konferencijama i seminarima. Znam kako treniraju i kakve su nove tehnike, nisam posve odvojen od svijeta. Ponekad me reprezentacija zove, vole me imati za trenera, ali ja više volim ići na more ako imam slobodno. Volim posvetiti to vrijeme obitelji, ronjenju, ribolovu, a ne slijediti reprezentaciju na drugi kraj svijeta radi natjecanja. Volim free diving, ali za sebe i svoju akademiju.

115

v Podvodni ribolov

GODINA

Malog Lošinja U Zagrebu je 16. lipnja održana konferencija za medije povodom 27. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu 2010. koje će se održati u Malom Lošinju od 14. do 19. rujna Napisala Božena Krapinec

remda je konferencija za medije održana u Zagrebu, 2010. je godina Malog Lošinja! Ovaj otok poznat po dobrim dupinima, predivnom okolišu i brončanom antičkom kipu Apoksiomenu, postati će grad domaćin 27. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu. Nakon Europskog pr venstva 1957. godine, Mali Lošinj

Sudionici prezentacije u Zagrebu

116

je odlukom krovne svjetske organizacije sportskog podvodnog ribolova CMAS-a, postao domaćin Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu. U periodu od 14. do 19. rujna 96 natjecatelja u 23 reprezentacije odmjeriti će snage i pokazati svoje umijeće podvodnog ribolova u lošinjskom akvatoriju. Organizatori najvećeg ovogodišnjeg sportskog događanja

u Hrvatskoj su SRD Udica i SRD Škarpina, sponzori Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, a glavni sportski sponzor je Mares – tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Ana Kučić, dogradonačelnica Malog Lošinja na konferenciji je istaknula kako su izuzetno ponosni što će grad Mali Lošinj biti domaćin ovog renomiranog natjecanja, te da će organizirati brojne popratne manifestacije kako bi ovo prvenstvo bilo predstavljeno na najvišem mogućem nivou. S njom se složila i Đurđica Šimičić, direktorica TZ Grada Malog Lošinja koja je nadodala da im je čast biti domaćin, a cilj održavanje velikih događaja u svom gradu. Boris Ivančić iz Maresa rekao je kako sponzoriranje prvenstva u Hrvatskoj za Mares ima poseban značaj budući da Ludovico Mares, osnivač tvrtke, svoje korijenje vuče iz Istre. Iz rodnog Malog Lošinja u Zagreb je došao hrvatski reprezentativac Danijel Gospić koji je okupljenima kazao kako očekuje odlične rezultate na prvenstvu jer će mu prednost domaćeg terena biti od velike koristi. Pripreme su već započele,

Kolijevka podvodnog ribolova Podvodni ribolov Malom Lošinju nipošto nije stran. Prva podvodna puška pojavila se 1950., a šest godina kasnije održano je Prvenstvo sjevernog Jadrana u podvodnom ribolovu u akvatoriju Lošinja. Godinu kasnije grad je organizirao I. Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu te se već tada pozicionirao kao svjetski centar podvodnog ribolova. U centru Malog Lošinja je postavljen i spomenik podvodnom ribolovcu, a nadolazeće svjetsko prvenstvo samo će učvrstiti poziciju prvog grada Hrvatske u podvodnom ribolovu. Svoje zadovoljstvo odabirom lokacije 27. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu ne krije dr. Đuro Marinović, predsjednik HSŠRM-a: - Ne postoji bolja lokacija za održavanje Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu od lošinjskog akvatorija. Vjerujem da će natjecatelji ostvariti dobre rezultate i da će 27. Svjetsko prvenstvo biti zapamćeno kao najbolje u povijesti.

Zahvaljujući gradu Malom Lošinju redakcija Ribolova na Jadranu je na godinu dana posvojila dobrog dupina Musha

a brodovi će biti spremni do 1. kolovoza. Nedvojbeno je da će svjetsko prvenstvo biti važno za turističku promociju Malog Lošinja, ali i cijele Hr-

vatske, a da su organizatori i ekološki osviješteni dokaz je i plaketa o usvajanju dupina iz lošinjskog akvatorija koje su podijelili novinarima.

117

Podvodni ribolov

60 GODINA MARESA hrvatski korijeni

Ime Mares se danas širom svijeta povezuje s ronilačkim sportom. Je li Ludovico Mares takvo što ikada mogao sanjati? Činjenica jest koliko je povijest tvrtke današnjeg globalnog igrača na području ronilačkog sporta sjajna, jednako je toliko i uzbudljiva

abilježiti polustoljetni uspjeh jednog poduzeća na tržištu koje jedva da je starije od same tvrtke nedvojbeno je veliko postignuće. Tijekom 60 godina je iz male radionice u

Rapallu izraslo poduzeće koje predstavlja jednog od malobrojnih globalnih igrača u proizvodnji i prodaji ronilačke opreme. Povijest Maresa seže još dalje u prošlost nego što se to moglo naslutiti iz godine osnutka – 1949. U potrazi za počecima Mares Suba, one-

man radionice iz ligurskog primorja koja se prvotno tako nazivala, vremeplov nas vodi u Istru. Nakon višestoljetne pripadnosti Rimskom Carstvu i dvogodišnje vladavine Kraljevine Italije 1808. godine taj su dio današnje Hrvatske naposljetku osvojili Habsburgovci čime on postaje austrijskim područjem. Otada se Istra nazivala austrijskim primorjem, a tako je bečki car osjetio potrebu za mornaricom na Jadranu. Upravo u toj austrijskoj Istri je 1898. godine rođen Lodovico Mares. U trenutku kada europske sile početkom 20. stoljeća u predvečerje Prvog svjetskog rata mornaričke jedinice počinju shvaćati kao objekte prestiža i kao sredstvo moći, sportski orijentiranom Lodovicu se ukazala prilika njegova života. Postao je palombaro, ronilac s kacigom, u službi Carske austrijske ratne mornarice. Nakon poraza 1919. godine ona je ukinuta baš kao i stare državne granice Austrije, a time i njezino “Primorje”. Istra je ponovno (do 1947.) pripadala Italiji. Mladog Lodovica Maresa je međutim obuzela strast. Postao je profesionalni ronilac.

Kasni poziv Lodovico Mares tek je s 50 godina osnovao tvrtku

118

Preseljenjem u sjevernotalijansku Liguriju započinje

sljedeće poglavlje njegova života. Ronjenje i more Maresa su toliko fascinirali da je u svoje slobodno vrijeme išao u podvodni ribolov. Na Sredozemlju to uskoro nije više bilo samo egzistencijalna djelatnost ribarskih obitelji, nego i priznati sport, a Lodovico Mares je postao jedan od najboljih. Tako je Talijan Mares gotovo istim međukoracima došao do sportskog ronjenja s aparatom kao i austrijski student i kasnije profesor dr. Hans Hass. Njih su se dvojica osobno poznavali. Hass je, naime, 30-ih godina također kroz podvodni ribolov otkrio svoju ljubav prema ronjenju. Kao ambiciozni ronilac na dah i podvodni ribolovac,

Mares je neprestano pokušavao poboljšati svoju opremu. Uskoro je u Rapallu postao toliko poznat da se natjecateljski tim gotovo uvijek povezivao s njegovim imenom. Od svojih prijatelja i kolega okarakteriziran kao krajnje karizmatičan, Mares je osobno smišljenim harpunima i unaprijeđenim perajama nizao sve više pobjeda. Ipak, tek s 50 godina se odlučio iz toga izgraditi vlastiti posao. Nije čudo da se u maloj Maresovoj radionici u Rapallu uglavnom sve vrtilo oko opreme. U svom pogonu je od početka tragao za poboljšanjima i novim rješenjima za tradicionalne dijelove opreme za podvodni ribolov. Uz to je kroz

svoju profesionalnu pozadinu posjedovao i znanje, a najzad i slabu točku u pogledu tehnike, primjerice uređaja za disanje. Tako prilično rano stvara konstrukcijske nacrte za ARA (autorespiratore ad aria – automatski regulator za zrak) i ARO uređaje (autorespiratore ad ossigeno – automatski regulator za kisik).

Ekspanzija i inovacije Kada je tijekom 50-ih ronjenje s aparatima zahvaljujući pionirima poput Jacquesa Cousteaua i Hansa Hassa postajalo sve popularnije, i Lodovico Mares je ubrzo prihvatio nove tehnike. Godine

Mares danas: predsjednik uprave Gerald Skrobanek i Dušan Runjajić, sales and marketing direktor EMEA (Europe, Middle East and Africa)

119

1961. predstavljen je prvi model Mares regulatora Air King, a pojavljuje se i prva jedinica za balansiranje. Uslijed sve veće medijske prisutnosti modernog ronjenja u filmovima i serijama – serije kao primjerice “Mike Nelson - Pustolovina pod morem” ili Cousteauova legendarna serija “Tajne mora” – ronjenje je i u Europi postalo važan oblik razonode. Tvrtka Lodovica Maresa se proširila izvan Italije na europsko tržište ronilačke opreme. K njemu nisu zalazili samo sportski ronioci. 1970. godine se na tržištu pojavila maska s dvostrukim staklom Ventosa prvotno razvijena za vojne svrhe.

Ime u svjetskim razmjerima Kada se 1971. prodajom tvrtke u svojoj 73. godini povukao iz posla, njegova marka je u SAD-u bila na dobru glasu. 1989. u starosti od 91 godine umire Lodovico Mares. U Rapallu jedan most u luci podsjeća na ovog ronioca. - Njegovo stremljenje k novim tehnikama i daljnjem razvoju proizvoda je i danas glavna nit vodilja poduzeća, ističe Bernd Humberg referent za odnose s javnošću Maresa,

Stara tvornička zgrada iz 60-ih godina

Njemačka te nadalje kaže: Između 1978. i 1982. Mares je zasjeo na nedodirljivo vodeće mjesto na svjetskom tržištu peraja. Sve do današnjih dana se gotovo sve ronilačke peraje proizvode od umjetnih materijala i prema postupcima koje je razvio Mares. Naši modeli prije serijske proizvodnje moraju proći zahtjevni test u testnom bazenu koji je razvijen u suradnji sa Sveučilištem u Genovi. Tvrtka je uskoro osvojila i sam vrh tržišta regulatora te je mnogobrojnim inovacijama na njemu osigurala stalno mjesto. 2008. godine je regulatorom Carbon letvica

U Rapallu most podsjeća na sportaša i osnivača tvrtke

120

postavljena na novu visinu čime se nastavila tradicija Lodovica Maresa. - Objektivno gledajući, to je vrhunac u tom tržišnom segmentu, zaključuje Humberg: - Regulator Carbon izrađen je od materijala korištenih u zrakoplovstvu i svemirskim istraživanjima i zauzeo je jedinstveno mjesto u svjetskim okvirima. I u obljetničkoj godini su majstori iz Rapalla smislili sljedeće čudo.

Pogled u budućnost 2003. godine je Mares preuzeo razvoj i proizvodnju ronilačkih računala u vlastite ruke. Do tada su matične ploče izrađivali proizvođači radija i televizora. Međutim, došlo se do zaključka da se razvoj i proizvodnja u vlastitom pogonu uz manje troško v e m o g u ujedno i bolje usmjeravati. Rezultat toga je najbolji poklon povodom jubilarne obljetnice 2009. godine. Ronilačko računalo Mares Icon HD je

prvo računalo s TFT-zaslonom visoke razlučivosti i izbornikom koji se temelji na grafičkim elementima. O važnosti ideje daljnjeg razvoja za samo poduzeće najbolje govori službena lista talijanske industijske i trgovačke komore Osservatore Unioncamere. Prema njima je tvrtka Mares po broju patenata koje je prijavila vodeća i to ne samo u segmentu ronilačke industrije. U sklopu međunarodnog natjecanja izrađena je lista 100 najvećih tvrtki u Italiji prema broju patenata koji su prijavljeni između 1999. i 2006. godine. Na toj se listi naravno nalaze sve velike talijanske tvrtke zvučnih imena. Na 32. mjestu se iznenađujuće pojavljuje Mares kao jedini predstavnik proizvođača ronilačke opreme – čak ispred uglednih imena poput Benettona, Zanussija, Olivettija, De Lonhgija i Piaggia. Moderna tvrtka Mares je prisutna u više od 80 zemalja i čini dio koncerna za sportsku opremu Head koji širom svijeta posjeduje mrežu trgovina s opremom za tenis i zimske sportove. Nekadašnja radionica Maresa koja se sastojala od jednog čovjeka danas u Europi zapošljava tristotinjak suradnika. Predsjednik uprave je Austijanac Gerald Skrobanek.

Vijesti

Fishing Present

DAM na akciji

okloni su svima dragi, a pogotovo ribolovcima. Izvrstan poklon za svaku ribolovnu priliku možete naći u prodavaonicama Luna Maris. U ponudi su tri kompleta dimenzija 14x14x26 centimetara koja će naprosto oduševiti svakoga tko ih dobije. To su Gold Trolling Fishing Present po cijeni od 202 kune, Gold Fly Fishing Present po 212 kuna te Silver Spin Fishing Present po cijeni 195 kuna. Svaki komplet sadrži olovku, minijaturnu rolu, dvije varalice i kalem najlona.

onkurirati na današnjem tržištu ribolovne opreme može se samo visokom kvalitetom i niskim cijenama. Upravo je to napravio svjetski poznati DAM. Nova generacija štapova i rola rezultat je predanog rada najstručnijih ljudi iz DAM-ovog inženjerskog tima. Udica je ovoga mjeseca stavila na akciju cijelu seriju izvrsnih karbonskih štapova. Na akciji su klasični teleskopi i dvodijelni modeli, spin štapovi, beachcasteri, Informacije allround modeli u teleskopskim i dvodijelnim izvedbama za 20 UDICA - SONIK posto jeftinije. Svakako prilika 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 koju ne treba propustiti! Telefon 023 / 305-398

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

AKCIJ A -20%

Distance Carp Pro Integrator 80 Štap Carbo Troll O va rola predstavlja još jedan suvremeni uradak koji će oduševiti sve znalce i ljubitelje srednjeteških rola multiplikatorske snage. Riječ je o roli Distance Carp Pro Integrator 80. Rola ima blade body dizajn, worm shaft oscilation sistem namatanja, 9+1 čeličnih ležajeva, multi-disc karbonsku kočnicu, kovanu aluminijsku špulu, integrirani podešavajući baitfeeder pretvarač i kapacitet od 430 metara 0,35 Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

ibolov panulom je napokon došao na svoje. Temperatura mora je savršena, a ribe ima dovoljno za sve. Jedino što treba je svoje sisteme prošetati po samo vama znanim poštama i nasukati ribu života. Naravno, to se ne može napraviti bez adekvatne opreme. Štap Carbo Troll je upravo savršen za takve akcije. Štap je dostupan u tri jačine - 8/16, 12/30 i 30/50 libri što ga uz vrlo privlačnu cijenu od 300, 310, odnosno 320 kuna, s obzirom na odabrani model čini best buy ponudom.

milimetarske strune. Da stvar bude još ljepša, ova surf rola ima integrirani sistem za slobodan hod špule koji se nalazi na vrhu same špule.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

121

Podvodni ribolov

PRVENSTVO sjevernog Jadrana

Prvenstvo sjevernog Jadrana u podvodnom ribolovu održano je 5. lipnja Napisala i snimila Valentina Prokić

oran Kremenić, podvodni ribolovac Parangala iz Cresa pobjednik je prvenstva sjevernog Jadrana koje se održalo u organizaciji creskog Sportsko ribolovnog

društva Parangal u zoni od rta Pernat do rta Koludar. Kremenić je tijekom petosatnog lova ulovio pet validnih ugora vrijednih 7.500 bodova (6.750, 3.780, 9.085, 4.572, 7.430 grama). Kremenić je među ugorima imao i najtežeg ulovljenog, od

Četvrtoplasirani Sebastian Fleiss iz Zagreba

122

Drugoplasirani Slaven Čubrić iz Zagreba

u konkurenciji 32 podvodna ribolovca iz 13 klubova pripalo je Slavenu Čubriću iz DPS Zagreb. Čubrić je na žici imao četiri ribe, dva šarga (680 i 1.006 grama) i dva zubatca (736 i 1.190 grama) ukupne vrijednosti 5210 bodova.

9.085 grama za kojeg je dobio posebno priznanje. – Posljednjih mjeseci uopće ne idem na more, ali za ovo sam se pripremao četiri dana. Pregledao sam svoje stare pozicije i na njima ulovio ugore, rekao je Zoran Kremenić. Drugo mjesto

- Ovo mi je bio šesti dan u ovoj godini da sam u moru. Bio sam u pregledu par sati, našao dva mjesta sa zubatcima. Duboko sam lovio, do 33 metra. Sebastian Fleiss mi je puno pomogao, rekao je Čubrić kojega je od mora odvojilo rođenje sina

Roka. Saši Ivančiću iz lovranskog Zubatca pripalo je treće mjesto sa 4.730 bodova koliko su mu donijela dva zubaca (852 i 1580 grama) i jedan ugor (5500 grama). Za zubaca teškog 1580 grama, Ivančić je dobio posebno priznanje za najvrjedniju

Ekipni poredak Klub

Ukupno bodova

Zubatac Vela Luka

15100

Jastog Trogir

9610

KŠR Split

8770

Zubatac Zadar

3900

Pagar Blato

8540

Pojedinačni poredak Natjecatelj

Klub

Ukupno bodova

Boris Dragojević

Zubatac Vela Luka

10850

Alen Kapor

Pagar Blato

8540

Dario Rajić

Jastog Trogir

5950

Mislav Lozančić

KŠR Split

4950

Zlatko Pučić

Zubatac Vela Luka

4250

123

Saša Ivančić, Dino Fučić, Zoran Kremenić, Slaven Čubrić, Sebastian Fleiss, Antonio Viskić i Branko Vojniković – najbolji u pojedinačnom i ekipnom poretku ulovljenu ribu. – Znao sam poziciju za zubatce na dubini od 25 metara. Ugora sam pronašao, tijekom dva dana pregleda. Nisam išao u kraj, radio sam između 25 i 30 metara - dodao je Ivančić. U ekipnom poretku najuuspješniji su bili ribolovci Zagreba – drugoplasirani Čubrić i četvrtoplasirani Sebastian Fleiss. Domaći dvojac Parangala Kremenić i Dino Fučić koji je završio 14-ti osvojili su drugo mjesto, a ribolovci malološinjske Udice

Antonio Viskić i Branko Vojniković, 10-im i 13-im mjestom osvojili su treće mjesto u ekipnom poretku. Unatoč lijepom vremenu, ispod površine nije bilo toliko lijepo, barem što se količine ribe tiče. Vidljivost je bila dobra, no ribe nije bilo, ni u kraju, ni u dubini. Ribolovci su tijekom obilaska prijavljivali tek poneku ribu ili ugora, a vaga je kasnije pokazala da čak 17 sudionika nije imalo ulov. Sav ulov nakon što je predan na matični brod su-

Pobjednik Zoran Kremenić prima priznanje iz ruku delegata Vanje Prizmića

Saša Ivančić, Zoran Kremenić, Slaven Čubrić

124

dac Nikola Kuljiš pažljivo je pregledao torimetrom kako bi se utvrdila svježina ribe. Zanimljivih ulova po veličini izuzev ugora nije bilo. Uz Ivančićevog zubatca vrijedna pažnje bila je škarpina Antonia Viskića iz malološinjske Udice teška 1148 grama. Čak desetorica ribolovaca sa creskog natjecanja stekla su pravo nastupa na prvenstvu Hrvatske koje će se početkom

srpnja održati u Makarskoj. Brojka je povećana sa sedam na deset zbog toga jer su se u ovo natjecanje uključili i zagrebački ribolovci. Prvokategornici s već osiguranim pravom nastupa na prvenstvu Hrvatske su Slaven Čubrić (Zagreb) i Josip Urti (Medulin), tako da njihova mjesta zauzimaju iduća dva ribolovca iz poretka.

Vijesti

Svjetleće plutače

Blue Fox Squidy

rimjena plutajućih rasvjetnih tijela je mnogostruka. Takvim se svjetlećim elementima mogu označiti kavezi, transportne skele, mjesto okupljanja u noćnom ronjenju, pozicije na većim dubinama… Upravo savršene svjetleće plutače u ponudi ima prodavaonica ribolovne

ealistične imitacije su u ribolovu u uvjetima visoke prozirnosti mora neusporedivo ispred ostalih varalica. Još ako se varalica mora provlačiti sporo... Upravo takve, realistične i izrazito lovne varalice Squidy u obliku liganja kreacija su renomiranog branda Blue Fox. Ove su varalice naoružane snažnim trokukim udicama koje će bez problema izvući sve što ih se usudi taknuti. Posebno je zanimljivo što je mekano tijelo varalice naoružano stabilizatorom pa se Squidy ponaša kao vobler čime ostvaruje posebno provokativan i lelujav hod.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

i nautičke opreme Mikeli Trade. Ove se plutače napajaju s tri C baterijska uloška i imaju autonomiju od oko 300 sati. Osim dugovječnosti, odlikuje ih čvrsto robusno kućite. Dostupni su po cijeni od 217,85 kuna.

Saratosa Stand Up

a sve ljubitelje stand up ribolova velike morske divljači Okuma je na tržište izbacila još jedno savršenstvo. Riječ je o štapu Saratosa Stand Up 6’6’’ 30-80LB. Ovaj štap ima E-glass konstrukciju blanka te križni element na kraju štapa pokriven zaštitnom kapom. Vodilice su dvostopne, okviri deavy duty s titanium oxid ringovima dok su vršna i zadnja vodilica Pac Bay roler. Na držaču role se nalaze metalni okviri. Štap je deklarirane snage 30 do 80 libri.

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Motor Sole Diesel

otore Sole D i es e l znalcima ne treba posebno predstavljati. Ovaj sinonim pouzdanosti i snage od sada je dostupan i u prodavaonici Mikeli Trade. Blok motora je Mitsubishi, a ima tri cilindra i 20 kilovata što odgovara snazi od cca 27 konja. Ima dupli sistem hlađenja i tri kopče te twindisc. Uz motor dolazi i panel s multikabelom, a sve to po cijeni od 45.600 kuna. Naravno, za gotovinsko se plaćanje dobije standardni popust od 10 posto.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

125

Podvodni ribolov

Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja

PRVENSTVO južnog Jadrana Domaćini ovogodišnjeg preliminarnog natjecanja južnog Jadrana pobrinuli su se da pehar ostane u njihovim vitrinama Napisao i snimio Pero Ugarković

akon nekoliko uzastopnih natjecanja organiziranih od strane Kanjca iz Podgore, na već svima poznatim pustim obalama sjeverne strane Hvara, ove godine natjecanje je konačno promijenilo domaćina. Natjecatelje južnih krajeva Hrvatske ugostio je 12. lipnja klub

126

Zubatac iz Vela Luke. Zona natjecanja protezala se od rta Vranine u Veloluškoj uvali do Punte Zaglav na južnoj strani otoka Korčule. Brodovi su startali kod otočića Čančir koji se nalazi na sredini zone. Ozbiljniji natjecatelji stizali su nekoliko dana prije pregledavajući terene novog natjecateljskog područja. Opći dojam nakon pregleda je bio da teren

neće dati veliku količinu ribe.

Lagano jugo Vremenski uvjeti za natjecanje nisu bili previše idealni, osim što je s južne strane Korčule jugo razvilo veće valove, a u moru je bio jači kurenat koji je zasigurno povećao napore u lovu. Treba čestitati i barkariolima

koji su se u do tada najtoplijem danu u godini vratili u Luku sa crvenom kožom. Za očekivati je bilo da će ovogodišnji domaćini iz kluba Zubatac - Vela Luka kao i njihovi susjedi iz kluba Pagar - Blato postići najbolje rezultate što se na kraju ostvarilo. Iskustvo poznavanja terena presudilo je pojedinačnog i ekipnog pobjednika. Veloluški podvodni ribolovac Boris Dragojević uz

pomoć svog barkariola, podvodnog ribolovca starije garde Vanje Padovana, odabrao je taktiku plitkog lova na veće ribe. Već od prije znao je za jednu kirnju od 3500 grama na 5 metara dubine koju je i na dan natjecanja pronašao. Za ukupnu pobjedu ronio je na mjestu gdje su prolazile palamide te je s ukupno tri ribe, kirnjom i dvije palamide, ukupno 10850 bodova, pobijedio konkurenciju. Zajedno sa svojim kolegom iz kluba Zlatkom Pučićem donio je klubu Zubatac - Vela Luka ekipnu pobjedu te ujedno dobio i nagradu za najveću lovinu natjecanja. Podvodni ribolovac iz Blata, Alen Kapor završio je na drugom mjestu pojedinačno s 8540 bodova. Ekipa iz Trogirskog kluba Jastog s pomiješanim iskustvom i znanjem, u sastavu Dario Rajić i Neven Rajić, ekipno je ostvarila odličan rezultat te zauzela dru-

Jacera na kraju vaganja go mjesto ekipno. Dario Rajić bio je i treći pojedinačno. Jedan od najvećih favorita natjecanja i dvostruki pobjednik prošla dva natjecanja južnog Jadrana Mislav Lozančić završio je na 4. mjestu ostavši u samom startu

Borba za šarge

Vaganje na terasi hotela

Boris Dragojević i Vanjo Padovan

natjecanja bez strijele. Do kraja dana morao je loviti rezervnom puškom na osti. Zajedno s Petrom Prkićem donio je medalju KŠR-u Split. Od ukupno 37 prijavljenih (neki nisu ronili) samo

14 lovaca je imalo validnu ribu.

Očekivana lovina Od ukupne količine ulova koji nije bio pretežito brojan pre-

127

Prvo mjesto ekipno Zubatac - Vela Luka predjelima Hrvatske na ovom natjecanju nije uhvaćen niti jedan ugor, ali su zato mjesto gmizavih i zmijolihih divljači preuzele murine koje su bile relativno brojna lovina, no vrlo malo ih je bilo validnih. Osim

vladavali su šarzi od 400 do 800 grama, škarpine od 500 do 1500 grama te vrane i tabinje. Od ostale ribe jedino je pobjednik imao sasvim različitu žicu s dvije palamide i kirnjom. Za razliku od natjecanja u sjevernim

pobjednika koji je iskoristio svoje dugogodišnje iskustvo lova na ovom području, svi ostali lovci morali su ići jako duboko, nerijetko i preko 30 metara ne bi li pronašli kakvu ribu po rupama. Vaganje i svečana večera

održani su u novotvorenom hotelu Korkyra u centru Vela Luke. Hotel ima pet zvjezdica pa je ovom natjecanju takva lokacija dala jedan poseban sjaj i glamur. Fešta domaćina nastavljena je u konobi kasno u noć.

Ekipni poredak Klub

Ukupno bodova

Zubatac Vela Luka

15100

Jastog Trogir

9610

KŠR Split

8770

Zubatac Zadar

3900

Pagar Blato

8540

Pojedinačni poredak

128

Natjecatelj

Klub

Ukupno bodova

Boris Dragojević

Zubatac Vela Luka

10850

Alen Kapor

Pagar Blato

8540

Dario Rajić

Jastog Trogir

5950

Mislav Lozančić

KŠR Split

4950

Zlatko Pučić

Zubatac Vela Luka

4250

Za uspješniji ribolov S Garmin uređajima po zavidan ulov. Za lakše raspoznavanje ribe koristite Fishfinder 400C s 500W RMS dvofrekvencijskom sondom i alarmima na veličinu ribe. GPSMAP® 720S* je kombinacija plotera i digitalnog sonara jačine 1kW s izrazito jasnim grafičkim prikazom na 7 inčnom ultra svjetlom ekranu u boji koji jasno iscrtava konfiguraciju dna i položaj ribe. Za napredniji ribolov tu je g2 Vision kartografija koja pruža 3D pogled iznad i ispod površine te ribarske karte. *U kompletu s uređajem ne dolazi sonda.

Ploter/Sonar

FishFinder

Sonda

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540, gps@navigo-sistem.hr

Vijesti

Offshore Angler

Ryobi Ecusima

pučinskom ribolovu varalice moraju biti dostojne lovine. Upravo takve, velike varalice za velike ribe, u ponudi i m a Š ko r p i o n . Veliki rezanci za velike beštije proizvod su svjetski poznate američke tvrtke Offshore Angler koja svojim proizvodima opskrbljuje sve svjetske panulaše koji preferiraju lov velikih riba. I dok u svijetu ovim panulama love velike marline kod nas se s njima uspješno love velike tune, igluni i iglani. Dovoljno ih je

vo je zadnja generacija legendarne role čije prethodne inačice pouzdano rade i služe svoje vlasnike i po nekoliko desetljeća. Japanski dizajn i preciznost izrade uz upotrebu kvalitetnih materijala pruža znatno više nego što očekujete od role ovog cjenovnog ranga. Ovisno o veličini cijena ove role kreće se od 333 do 432 kune. Ribolov varalicom s obale, ribolov na dnu s obale, bulentin ili laka panula, ovisno o odabraInformacije noj veličini ova rola odlično će se snaći u svakoj od ovih disciFISH & FUN plina. Provjerena konstrukcija 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 prijenosa omjera od 5:1 potvrTelefon 01 / 3878 - 331 đuje svestranost role.

samo povući za brodom i ulov neće izostati. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Mitchell Universe

Okuma Epix

e r i ja O ku minih rola Epix V2 Baitfeeder ljubiteljima rola sa slobodnim hodom špule posebno je draga. Ove rol e i ma j u patentirani EOS (Elliptical oscillation system) namatanja strune, multi-disc-drag kočioni sistem, bait feeder quick release mehanizam, aluminijsku špulu, 4+1 ležaja, Hydro Block vodootporni kočioni sistem, aluminijsku ručicu, prijenos 4,5:1 i kapacitet od 55 do 260 metara 0,35 milimetarske strune s obzirom na odabrani model.

130

ovitet na našem tržištu za ovu godinu je najlon Universe XT. Jak i proziran, ovaj najlon će naći svoje poklonike među profesionalnim i rekreativnim ribičima. Pokrit će potrebe ribolovaca u većini situacija u kojima se mogu naći. Najlon je dostupan u svim dimenzijama, a pakiran je na kalemima zapremine 150 metara. Universe XT nema memorije i izuzetno je otporan na abraziju. Najlon Universe XT je dostupan po cijeni već od 20 kuna. U svim Adrianinim trgovinama!

Informacije ADRIANA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 385

Informacije T. P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01/ 3366 - 042

Podvodni ribolov

JAKUPOVIĆ najbolji u Nerezinama

Radoslav Jakupović Napisala i snimila Valentina Prokić

stog dana kada se održavalo Međužupanijsko prvenstvo u Cresu, SRD Škarpina iz Nerezina organizirala je tradicionalno 15. Međunarodno otvoreno prvenstvo Nerezina. Ministarstvo je zabunom dozvolilo zonu koja se preklapala sa creskom, no to je riješeno skraćivanjem zone sudionicima škarpininog natjecanja koja je počinjala na mjestu na kojem je creska završavala. Najuspješniji je u Nerezinama među 34 podvodna ribolovca iz osam klubova bio Radoslav Jakupović, iz malološinjske Udice s 15.210 bodova. Drugi je bio Moreno Matijašić iz Pirana s 13.972 boda, a treći Robert Podgoršek iz Kraške mornarice s 9092 boda. Matijašić je ulovio i najvrjedniju ribu, tabinju od 1664 grama. Nakon ovog natjecanja Slovenci su odredili i ribolovce koji će ih predstavljati na Svjetskom prvenstvu u rujnu jer se poredak bodovao kao drugi krug slovenskog prvenstva. To su Moreno Matijašić, Robert Podgoršek, Dušan Krajnik i Robert Ukmar. Peter Valenčič je kapetan, a izbornik je Jani Longo. Robert Podgoršek

131