Ribolov na Jadranu 08/2009

Page 1

ISSN 1847-2915

Ribolov Rib l s obale b l ib barke, k bi big gam game, me, p podvodni odvodni rribolov, ibolov, ib l nautika tik

Kornati ribolov u raju * Ulov 탑ivota * Brodica po mjeri * Gospodar podmorja

Nagradna igra ARBA 500!!! GODINA V - BROJ 8 - kolovoz 2009. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* Quantum ribu lovi * SPRO - japanska tehnologija

Marin 22


v

SADRŽAJ UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

KORNATI RIBOLOV U RAJU

NAGRADNA IGRA

12

ULOVI

14

2. KUP DUGOG OTOKA

18 napisao Boris Bulić

Ovo područje je vrlo bogato kantarima, a posebno je atraktivan njihov jesenski lov kad znaju često biti kapitalnih dimenzija

RIBLJE URE

32 napisao Boris Bulić

RIBOLOVNI FELJTON STRANICA 34

48 napisao Neven Šerić

SPRO - JAPANSKA TEHNOLOGIJA 68

ULOV ŽIVOTA Nevjerovatno, ali istinito, po drugi put u istom akvatoriju, u rujnu 2002. ulovio sam tijekom tri dana lova, pored ostale ribe, kapitalnu kirnju težu od 30 i zubaca težeg od 9 kilograma. U lipnju ove godine ulovio sam kirnju od 11 kilograma, a sljedeći dan gofa preteškog za vagu

QUANTUM RIBU LOVI

70 napisao Boris Bulić

WAECO RASHLADNIK

74

GOSPODAR PODMORJA

KEY LARGO 27

80

Na 18. pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u podvodnom ribolovu Daniel Gospić, podvodni ribolovac Škarpine iz Nerezina, postao je novi prvak Hrvatske

MARIN 22

STRANICA 98

pripremila Božena Prelec - Krapinec

84 napisao Mladen Marković

GALEB - BRODICA PO MJERI

86

napisao Hrvoje Žućko

STRANICA 106

TERHI SAIMAN

RUBRIKE UVODNIK NAGRADNA IGRA ULOVI VIJESTI ZAKONODAVSTVO NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOVNI TERENI RIBOLOVNI FELJTON EKOLOGIJA RIČ RIBARSKA

92 napisao Mladen Marković

7 12 14 15 16 18 32 34 48 56 60

ČVOROVI FISHING SHOP OPREMA SVIJET NAUTIKE BROD ZA RIBOLOV ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV APNEA AUTONOMNO RONJENJE AUTOMOBIL ZA RIBOLOV MALI OGLASI

64 66 68 76 84 94 98 114 118 122 130

2DIVE ZNAČI SIGURNOST

114

napisao Boris Bulić

PRESTIGE MRS PLUS

118

CITROËN BERLINGO MULTISPACE 122 napisao Mladen Marković

5



Dragi prijatelji mora i ribolova!

S

vitu moj! Vidite li vi ovo ča se ovo događa? Kurbanjska politika lipi moji! E! Kurbanjnska, nego ča! Dovedeš sve u p.... materinu i onda lipo veliš – Ja ne bi više, jer sam se dosta nakra - skužajte, mislin da je reka da se naradija ili tako nekako - i neka sada neko drugi neka nastavi. Neki će reć da je to nepošteno, da je to kukavičluk. Ma nije lipi moji, nije! To je čin moralnog čovika! Moralnog čovika s moralom kurbetine, da prostite! E! Lipo sada navigaje našin Jadranom i boli ga nika stvar! A mi obični mali judi sada moramo plaćati njegove govnarije i govnarije njegove klike koja ima šporke prste di god pogledaš! Elektroprivreda, Rvacke željeznice, izgradnja autocesta, Pelješki most i sve one monade oko i uz nastavak autoceste uz njega, a iza kojeg stoji privatna tvrtka u kojoj svi iz vladajuće stranke imaju dionice. A tu tvrtku uspješno, pazite uspješno, vodi veliki Rvat i katolik Jure, znate već koji! E lipi moji, zato mi tribamo lipo zategnuti kaiš jerbo

moramo spasiti ovu bankrotiranu državu. Zato veli nova premijerka Jaca da svima lipo triba jednako skresat plaće bez obzira koliko koliko ko dobiva, jerbo je to, pazi sad, pošteno! Je, je! Pošteno veli Jaca! Svaki mora podnit isti piz. I saborski zastupnik koji ima preko dvajes iljada plaću i onaj koji ima četiri iljade. To je pošteno, a ča ste vi mislili? Neće biće ovomu u Saboru uzet dvostruko ili trostruko? Pa ti iz Sabora moraju mislit za ove sa četiri iljade i normalno je da moraju imati više šoldi! Je, je! Kada smo kod naše Jace, triba lipo reći da su svi odanuli kad je počela sa svojin ministrima davat smjernice. Je, je smjernice, oli van to nije jasno i kada se vidjelo da žena zna ča triba radit? Bogati, neke je novine napale da ne zna ča čini i da zemlju vodi u još goru propast od one u koju ju je doveja onaj nesritnjak sa skupim lerojima, pa im je lipo Jaca rekla da to neće trpit! Je! I sad je neke kurbe novinarske napadaju. Ma Jaca će ih biće štapon po gujcii. A ča drugo! I dobro da im je zapritila, neka

znadu da se ne smi govorit protiv vlade kada ona tako lipo radi. A kada smo već kod novinara i novina, jedan je dnevni list sastavija tim od desetak gospodarstvenika koji pametuju ča bi tribalo uradit, a istovremeno su neki od njih baš oni koji su u pretvorbi pokrali što se pokrast dalo. Sića me to na ono kad zoveš upomoć da te izvadi iz gusterne onaj ča te unutra i gurnija. E! Jope, s druge strane neki vele da smo bankrotirali! Ma ke bankrotirali? Rvacka je super bogata zemlja kada je tako temeljito i stručno pokradena i još se krade, a mi mali judi još uvik nekako živimo. Dragi prijatelji mora i ribolova! Nema sumnje da će doći do novih izbora jer ovako dalje ne ide. One stranke koje su ušle u vladu zbog fotelja već se sada spremaju pobići i već rade na dogovorima s opozicijom, jer triba i dalje biti blizu šoldi, to se zna! Ma i kad dođe do izbora nemam pojma za koga bi tribalo glasat i to prvo zato jerbo se oporba ne more složit ni oko toga je li sunce ili kiša, a kako će se složit oko tako

politike. Eto, sastanu se tri najjače oporbene stranke, počnu razgovarat o koaliciji i nakon sastanka svaka za sebe ima predsjedničkog kandidata. Ti jarca! Tako je HNS odma predložija Vesnu Pusić, ča mi je odma natiralo suzu na joko od radosti! Plaka sam ka malo dite od smija... Skužajte, radosti! Ili IDS! Oni su predložili Kajina koji se bori za veću plaću u Saboru! E, a kako sam tek onda plaka! Kajin je zatuka brata, a di neće nas Rvate, sinko moj! Dragi prijatelji mora i ribolova! Puštimo šporka posla, šćape na rame i na more! Tamo grizu komarče, lubini, a bome i tune, koliko čujemo. Uživajte u lipom vrimenu jer dosta nam je bilo nevera i kiše, kakva je bila kad je snimljena i ova slika. I ča san ono tija... A da, ne dajte na se ili u prijevodu, mućnite glavon kada izađete na birališta. Jer političarima je najjednostavnije u dane izbora govorit – Mi vas nećemo napustiti. Ili tako nekako! Mladen Marković

7



Ulovi

PRVO MJESTO Zagrepčanima

Poštovani,

Kraljica teška 3,4 kilograma

S ponosom vam šaljem slike pobjednika natjecanja u ribolovu iz barke održanog 27. lipnja 2009. godine na Viru. Prvo mjesto s ulovom od 5300 grama osvojili su Srećko i Ljubo Pungartnik iz Zagreba. S obzirom da su oni moj otac i stric, nemojte mi zamjeriti ako se malo pohvalim njihovim uspje-

hom. Inače, tradicija ribolova na moru je kod nas duga i svake godine smo sve bolji i iskusniji. Ljubav prema moru i ribolovu je ono što nas najviše tjera da stalno boravimo na barci i novim poštama. Najljepši pozdrav i mirno more želi vam Damir iz Zagreba. P.S. Samo bih htio napomenuti, da sam ja stigao na natjecanje ne bi imali šanse!

KRALJICA iz Plave Lagune Ova je podlanica ulovljena u Poreču, točnije u Plavoj Laguni, 22. lipnja u 8:30 sati po oblačnom vremenu. Štap koji se koristio bio je Shimano Beast Master Surf, a rola Shimano Ultegra XTB 10000. Osnovni najlon bio je Colmic Fendreel promjera 0,30 milimetara, a predvez ASSO Discovery promjera 0,28. Ulovio ju je sretni, ali prvenstveno spretni Vedran Raunić. Kraljica je bila teška 3,4 kilograma, a polakomila se na velikog morskog crva.

Luka Palunko i njegova KRALJICA Poštovani,

14

Kako ime Palunko doista nešto znači, nedavno nam je dokazao 11-godišnji Luka. Njegov tata Božo bio je poznat na Šipanu, a i šire, kao jedan od većih tamanitelja hobotnica, ali posljednjih godina se odao čarima turizma pa je vremena za ronjenje sve manje, no uvijek se razveseli kada vidi da je njegov sin dostojno preuzeo štafetu. Ova orada od 70 deka nije Lukin prvi ulov, ali je bez sumnje onaj kojim se najviše ponosi. Obična pastela bačena sa glavnog mula u luci Šipanskoj svidjela se ovom kapitalcu, a za uspomenu Luki su ostali i tragovi od najlona po rukama. Mala cijena za veliki osmijeh.

Potaknut tekstom gospodina Borisa Bulića o sretnicima koji uhvate kovača na kančanicu, šaljem vam fotografiju mog trofeja koji me ovog srpnja zaista učinio sretnikom. Težak je 1,100 kg, duljine 48 cm. Uhvaćen je, kako sam već napomenuo, kančanicom na otoku Kapriju u rano jutro uz laganu buru, na dubini od 53 m, štapom Tica 3,60, rola Shimano, osnova upredenica 0,12 mm, predvez fluorokarbon Seguar 0,26 mm, prama 0,23 mm s lješkom pidoća.

Pozdravi sa sunčanih Elafita, obitelj Palunko

Pozdrav iz Vodica Šime Juričev Barbin

KOVAČ na kančanicu


Vijesti

Yo-zurijev Rhino Xtra Crystal Minnow 430 LD U

panuli nije svejedno što se za barkom vuče, a brancini znaju biti vrlo probirljivi. Srećom postoje varalice koje ne ostavljaju prostora za premišljanje i kalkuliranje. Tako ubojiti modeli su svakako i nove varalice iz svima znane Yo-zurijeve serije Crystal Minnow kojima brancini nikako ne mogu odoljeti bez obzira na trenutnu sitost ili nezainteresiranost. Varalice su duge 70 milimetara i teže sedam grama što je idealna veličina za laganu panulu. Naravno, uz brancina se na Crystal Minnowa u pravilu zalijeću i svi ostali morski predatori.

R

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

hinov multiplikator Rhino Xtra 430 LD teži samo 553 grama, a može primiti 380 metara 0,40 milimetarske strune. Pored toga jednim okretom ručice pri omjeru 4,2:1 namotava 64 centimetra strune što je upravo savršeno za little big game, odnosno za panulu za gofa i zubaca, kakva je najčešća na našem moru. Kočnica ovog multiplikatora ima mogućnost finog podešavanja tako da je moguć rad i s finijim priborom, a krak ručice je podesiv po dužini tako da odgovara svakoj ruci. Uz sve to postoji i vodilica strune tako da ne morate brinuti oko slaganja strune na špulu. Cijena ovog multiplikatora je 618 kuna. U ponudi je i model Rhino Xtra 430 SD kojem je cijena 995 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Norge by Colmic

Williamson Tuna Trasher

U

U

vrsti izvrsnih Colmicovih najlonskih monofila, Norge svakako zauzima posebno mjesto. Iako temeljno namijenjen šaranskom ribolovu, ovaj se najlonski monofil pokazao kao izvrstan izbor u zahtjevnom obalnom ribolovu na teškim terenima. Norge ima veliku otpornost na abraziju, izvrsno drži na čvoru, a što je najljepše nije podložan gužvanju i sukanju tako da je idealan kao osnovni najlon na roli. Norge ima i veliku linearnu nosivost pa tako 0,35 milimetarski najlon može podnijeti čak 13,8 kilograma tereta. Boja mu je prozirno siva i lako se stapa s okolinom. Pakiran je po 300

i 1000 m, u debljinama od 0,14 do 0,40mm. Cijena za 300 metara, promjera 0,35 milimetara je 73,00 kn.

ribolovu tuna trolling tehnikom varalice Tuna Trasher su upravo nezamjenjive. Jedinstvena forma uz koju dolazi pomno odabrani kolorit upotpunjen živim i provokativnim okom čine ovu varalicu doslovno nezamjenjivom. Činjenica da je Tuna Trasher došao glave nebrojenim tunama je neupitna. Lovna svojstva ovih izrazito uspješnih varalica ponajbolje dolaze do izražaja prilikom povlačenja brzinama od sedam pa sve do ultrabrzih 12 čvorova, što većina drugih varalica ipak ne može pratiti.

Informacije

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

15


Zakonodavstvo

SLOVO ZAKONA se ipak poštuje

P

oštovani! Vezano za primjedbe čitatelja poslane uredniku časopisu Ribolov na Jadranu, šaljemo vam odgovor: Naime, prije otprilike dva i pol mjeseca u Postaji pomorske policije zaprimljeno je više informacija o nelegalnom ribolovu u području Karinskog i Novigradskog mora od strane ribarskog plovila koji se koristi ribolovnim alatom migavicom, gdje se navedeni brod ugašenim svjetlima

16

kreće po navedenom području te vrši nelegalan izlov. Policijski službenici su svojim operativnim radom i sami prikupili ista saznanja. Nakon toga se pristupilo provjeri takvih informacija te je upućena jedna auto ophodnja u Novigrad. Tom se prigodom utvrdilo da se u navedenom slučaju ne obavlja nezakoniti ribolov obalnom povlačnom mrežom migavicom već da je navedena ribarska brodica opre-

mljena koloturnikom (puretić) za skupljanje mreža plivarica. Vizualnim pregledom utvrđeno je da se radi o ribarskoj mreži ciplari koja spada u okružujuće ribolovne alate kojima se okružuje riba, a ulov se omogućuje stiskanjem donjeg djela mreže (poput plivarice srdelare za izlov sitne plave ribe). Najveća dopuštena dužina plivarice ciplare je 800 metara, a najveća dopuštena visina je jedna četvrtina armane mreže. U ribolovu

plivaricom ciplarom zabranjeno je korištenje umjetne rasvjete te se ribolov obavlja uglavnom noću, kada se riba traži na arduru (svjetlucanje u moru koju stvara riba u noćima bez mjesečine). Navedeni način ribolova nije vremenski niti teritorijalno ograničen na području cijelog ribolovnog mora pa tako niti na području Velebitskog kanala, Novigradskog i Karinskog mora. Kada se pomnije analizira tekst čitatelja lako je utvrditi da se u


ovom slučaju ne radi o pridnenoj mreži koći budući da je ista vožena ukrug, što je tipično za plivarice ciplare. Nadalje, čitatelj navodi da policijski brodovi dolaze u mjesto Vinjerac i prolaze pokraj brodica u kojima se nalaze mreže, a pored njih ribolovni alat pobuk i ne čine ništa. Kako se navodi u čl. 21. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru koji kaže da je u ribolovu mrežama stajaćicama zabranjena uporaba svih sredstava i načina plašenja ribe s iznimkom u ribolovu oližnicom, gavunarom ili girarom gdje je dopušteno plašenje ribe uz uporabu vesla i pobuka. Ribolov navedenim mrežama stajaćicama je zabranjen i to kako slijedi: oližnicom od 1. svibnja do 30. lipnja, gavunarom od 1. veljače do 30. travnja i girarom od 1. svibnja do 30. rujna, tako da je barem jedna od njih tijekom godine dozvoljena. Pravilnikom o ribolovnim alatima i opremi za mali ribolov (“NN” br. 5-02) propisuje se da je dopušteno rabiti navedene mreže, a samim time i koristiti ribolovni alat pobuk prilikom ribolova što je propisano čl. 14. navedenog Pravilnika koji kaže da ako način na koji se smije

obavljati mali ribolov ili način na koji se smiju rabiti ribolovni alati i oprema u malom ribolovu nije propisana navedenim Pravilnikom primjenjuje se odredba Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenim na temelju njega koji se odnosi na način uporabe i namjenu ribolovnih alata i opreme koja se smije rabiti kod obavljanja gospodarskog ribolova na moru (u ovom slučaju se radi o Pravilniku o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (“NN” br. 6/06) koji regulira korištenje navedenog alata). Što se tiče konstatacija navedenog čitatelja “da nitko od lokalnog stanovništva ne posjeduje dozvolu za obavljanje ribolova”, činjenica je da je za vrijeme rata, odnosno neposredno iza njega, dobar dio lokalnog stanovništva obavljao ribolov bez potrebitih dozvola, ali je učestalim radom na terenu policijskih službenika pomorske policije ta brojka gotovo svedena na minimum, što je rezultat sve većeg prisustva policijskih plovila. Problem procesuiranja predstavljala je nemogućnost operiranja u plitkim vodama, međutim uvođenjem policijskog plovila na vodeni mlazni pogon (skuter), te slanja učestalih auto ophodnji većina ljudi sada

posjeduje potrebne dozvole za obavljanje sportskog i malog ribolova. Na kraju skrećemo pozornost čitatelju da svi građani ukoliko zateknu osobu u počinjenju kaznenih djela, odnosno prekršaja, mogu to dojaviti policiji anonimno, odnosno bez davanja osobnih podataka, što će svakako pridonijeti sprečavanju kaznenih djela na našem moru. Za Policijsku upravu zadarsku s poštovanjem, Sandra Poljak Jurinčić Da podsjetimo, u prošlom je broju jedan čitatelj uputio pismo u kojem se žali na neekspeditivnost i neučinkovitost Pomorske policije vezano za krivolov u Velebitskom kanalu. Naveo je nekoliko primjera koji su bacili ne baš lijepo svjetlo na morske dečke u plavom. Iako smo to pismo odmah u cijelosti proslijedili Policijskoj upravi zadarskoj do trenutka zaključenja posljednjeg broja nismo dobili odgovor. No, iako s malim zakašnjenjem, pojašnjenje je ipak došlo. Unatoč iscrpnim i zakonskim aktima poduprtim objašnjenjima, ne možemo ne primjetiti kako se sporno plovilo koje je po mraku lovilo ciple bez umjetne rasvjete morem kretalo i bez

osnovne, obavezne pozicione rasvjete ugrožavajući na taj način sve ostale sudionike u pomorskom prometu. Jednako tako ne možemo ne primjetiti da je u odgovoru navedeno kako ‘većina ljudi sada posjeduje potrebne dozvole za obavljanje sportskog i malog ribolova’ što zapravo odaje činjenično stanje da potrebnu dozvolu ipak nemaju svi. Činjenica jest da se na području Velebitskog kanala intenzivno krivolovi profesionalnim ribolovnim alatima i ilegalnim, od kojih je najpogubniji dinamit, i da je tome u okviru naših zakonskih odredbi teško stati na kraj. S druge pak strane znamo kako je i djelovanje Pomorske policije ograničeno, kako gorivom koje dobijaju na kapaljku, tako i brojem raspoloživih plovila i ljudi. Kada se spomenuto rasporedi na akvatorij koji Policijska uprava zadarska pokriva, tada postaje jasno zašto ne mogu uvijek i svuda biti prisutni. No bez obzira na sve što se događa ili se dogodilo, sugestija na kraju pisma stoji – svaki oblik krivolova ili bilo kakvog nepoštivanja zakona možete prijaviti najbližoj policijskoj postaji potpuno anonimno. Policija će se sigurno odazvati.

17


Natjecanja

DRUGI KUP Dugog otoka Napisao i snimio Boris Bulić

K

ao što je i bilo najavljeno, u organizaciji ŠRK Donat - Zadar, 2. kup Dugog otoka održan je

prvog vikenda mjeseca srpnja. Vrijeme je išlo na ruku organizatoru i natjecateljima – stabilno, bez jakog vjetra, umjerenih

Hvala sponzorima

Sponzorski su pokloni na ovakvim natjecanjima uvijek pozdravljeni i dobrodošli. No u ovoj godini recesije malobrojni se odlučuju na bilo kakav oblik rastrošnosti i darežljivosti. Ipak, pojedine tvrtke su unatoč teškoćama bile spremne svojim poklonima pomoći i podržati ovaj Kup. Tako je za treće mjesto u noćnom lovu Fahiru Musliću dodijeljen Fendrilov najlonski monofil, poklon prodavaonice Big Blue. Za drugo mjesto Branku Velkavrhu poklonjena je velika Pioneerova transportna kutija, poklon zadarskog Tankekomerca, a za prvo mjesto Mario Druschovich dobio je bazuku - tvrdu transportnu torbu za štapove, također poklon Tankerkomerca. Za treće mjesto u dnevnom lovu nagrada je pripala Borisu Periću, pakiranje fluorokabona i Ownerovih udica, poklon prodavaonice Big Blue. Za drugo mjesto Mario Druschovich osvojio je višekatnu ribolovnu kutiju koju je također donirao Big Blue, a za prvo mjesto Oliveru Alaburiću je poklonjena Browningova transportna torba za tri kompletirana štapa, poklon tvrtke Luna Maris. U ukupnom poretku su pored medalja i pehara dodijeljeni sljedeći pokloni. Za osvojeno treće mjesto Branko Velkavrh je dobio Ticu Sportera, poklon zadarske tvrtke Mikeli Trade, za drugo Fahir Muslić dobio je Quantumovu surf rolu Hypercast Epic Surf, poklon tvrtke Luna Maris, a uz zlatnu medalju i prvo mjesto Mario Druschovich dobio je četverodijelni varaličarski štap Accurate Travell Spinning, poklon zadarskog Tankerkomerca.

temperatura s obzirom na doba godine.

Od Ripišća prema jugu Nažalost, kako to obično biva, nekoliko je prijavljenih natjecatelja odustalo u posljednji čas. Naravno, iz toga je izvučena pouka tako da će se za idući Kup kotizacija uplaćivati mjesec dana ranije, čime će se neugodnosti takve vrste zasigurno izbjeći. Kupu je u konačnici pristupilo 14 natjecatelja, što s obzirom na karakter natjecanja nije mala brojka. Da podsjetimo, Kup Dugog otoka je međunarodno natjecanje u ribolovu sa stijena u kojem je natjecateljima dozvoljeno sve u okviru Zakona o sportskom ribolovu. To znači da natjecatelji mogu loviti bilo kojom tehnikom i bilo

Branko Velkavrh sa svojim ulovom

18


Fahir zamara talijansku Ä?izmu

Dio ulova

19


Mario nije ispuštao štap iz ruku kojim priborom za koji smatraju da im u danom trenutku najbolje leži i s kojim mogu ostvariti najbolje rezultate. Natjecanje je bilo organizirano kroz dva lova - dnevni i noćni, tako da su i u tom smislu natjecatelji mogli primijeniti različite tehnike i pokazati svoje znanje i umješnost. Propozicije koje su se odnosile na dnevni lov su u dogovoru s natjecateljima neposredno prije starta donekle izmijenjene. Odlučeno je da se dnevni lov

Zahvala Donatu

20

odmah nastavi na noćni u trajanju od 7 do 11 sati, a minimalna veličina ulovljenog primjerka je skinuta s 20 na 15 centimetara. Natjecateljska je staza bila postavljena na vanjskoj strani Dugog otoka, od uvale Ripišće prema jugu. Taj je teren, iako prilično plitak, izrazito bogat ribom. Konfiguracija dna osigurava brojna skloništa koja koriste fratri, kantari, šarzi i veliki labridi, kao i brojni ugori i murine. Nažalost, tek se naknadno saznalo da je na tom terenu dva

Joško je lovio, pekao, organizirao…


Zlato

Srebro dana ranije, odmah na početku sezone, povučen ludar. Naravno, ta je pošast desetkovala mogući ulov. Sam pristup stazi je bio lagan. Automobilima se moglo doći tik do mora što je svima bilo veliko olakšanje.

Mali Betlehem Noćni je lov počeo u 19:30 sati. I dok su neki gubili olovo za olo-

Murine su bile brojne

vom, drugi su lovili bez ikakvih problema. U startu se osjetio manjak očekivane lovine, no većina natjecatelja ipak nije bila obeshrabljena. Tek kada je pala noć ostvareni su prvi ulovi, murine i ugori. A u ponoć se iz baznog logora oglasilo reflektorsko svjetlo. Josip Gatara, predsjednik Donata pripremio je ponoćnu gozbu. Roštilj zaliven izvrsnim vinom je uz pauzu od pola sata povratio

Bronca

21


Mario i njegova kapitalna vrana

Aleksandar Žmara s rijetkim fratrom

Boris Perić i dnevni fratar

Dnevni lov Natjecatelj

Klub

ukupan ulov

1

Oliver Alaburić

ŠRD Orada - Pag

1339

2

Mario Druschovich

RD Oradela - Piran

977

3

Boris Perić

ŠRK Donat – Zadar

253

Natjecatelj

Klub

ukupan ulov

1

Mario Druschovich

RD Oradela - Piran

2471

2

Branko Velkavrh

RD Oradela - Piran

2173

3

Fahir Muslić

ŠRK Donat – Zadar

1758

Noćni lov

Ukupni poredak

22

Natjecatelj

Klub

ukupan ulov

1

Mario Druschovich

RD Oradela - Piran

3

2

Fahir Muslić

ŠRK Donat – Zadar

8

3

Branko Velkavrh

RD Oradela - Piran

11

snagu natjecateljima, pa su tako okrijepljeni svi znatno lakše podnijeli noćne tegobe boravka na stijenama. Cijela je obala izgledala poput malog Betlehema – indikatori su svjetlucali i pištali, a starlete na vrhovima štapova i plovcima svojim su magičnim svjetlom parale noćnu tamu. Nakon što je mjesec zašao, iz pojedinih se sektora moglo čuti jednolično hrkanje, što je naravno, u konačnici na vagi imalo svoju cijenu. U 6 sati okončan je noćni lov, a Joško Gatara je ponovo iznenadio sve prisutne jutarnjim gradelama koje su apsolutno svi pozdravili i naravno, nazdravili. Ulov je izvagan i tada se moglo vidjeti tko je spavao, a tko je bio budan za štapovima. Daleko najjači je bio Mario Druschovich koji je očito bio najspremniji i najspretniji. Naime, Mario je došao dan ranije, pregledao teren, pripremio adekvatan pribor, donio gomilu raznovrsne ješke i unatoč devastiranom terenu našao ribu.

Drukčiji uvjeti Dnevni je lov donio drukčiju lovinu i naravno, zahtijevao nešto drukčije uvjete. Mario je i u ovom lovu pokazao zavidan nivo koncentracije i upornosti. Dok je većina natjecatelja slomljena noćnim lovom i jakim jutarnjim suncem sat vremena prije kraja natjecanja potražila osvježenje u hladu borova i jaceri, Mario je stoički lovio do

posljednjeg trenutka. - Došao sam loviti i da sam ranije odustao to bi bilo moje nepoštovanje prema utakmici i organizatoru – objasnio je Mario svoj stav, pokazavši nam svima što znači borbeni sportski duh. Mario je ulovio i drozda koji je naravno, nakon najbržeg mogućeg fotografiranja, neozlijeđen odmah pušten. Ipak, unatoč svemu Mario u dnevnom lovu nije bio prvi. Oliver Alaburić koji je u ovakvom tipu ribolova neprikosnoveni autoritet, bio je daleko ispred ostalih i težinski i po broju ulovljenih primjeraka.

U Veroni Svečani ručak i dodjela medalja i priznanja, odrađeni su u Veruniću u restoranu Verona Grill. Nakon što su podjeljena priznanja i pokloni sponzora natjecanja koje su svi s oduševljenjem prihvatili, Mario Druchovich se u ime RD Oradela – Piran zahvalio na gostoprimstvu i uručio pokone zahvale ŠRK Donat i redakciji Ribolov na Jadranu, dvije prekrasne brodske makete. Slijedio je ručak, vino, razmjena iskustava i već u 16 sati većina sudionika Kupa je iz Brbinja plovila na suho, put civilizacije i svakodnevnih obaveza. Time je okončan Drugi kup Dugog otoka. Još je jedna avantura iza nas. A iduće godine biti ćemo još brojniji, spremniji i bolji, na nekom drugom terenu, naravno, ponovo na stijenama vanjske strane Dugog otoka.


Vijesti

Set za čišćenje

Beast Master

O

Č

ista paluba i općenito brodsko nadgrađe je, bez obzira da li ste ribar ili nautičar, prvenstveno odraz osobne higijene. No vrijeme ribaćih četki i klečanja nad tikovinom je iza nas. Mikeli Trade u ponudi ima izvrsne setove za čišćenje. Set kojeg potpisuje Claber sastoji se od podesive teleskopske drške s okruglom kutno podesivom četkom. Drška ima mogućnost priključka na gumeno crijevo tako da tijekom pranja voda neprestano teče odnoseći oribanu nečistoću. Osim toga, uz set dolaze ampule s deterdžentom koji s lakoćom uklanja i najtvrdokornije naslage, a uz to je biorazgradiv. Cijena seta je 554 kune, a na gotovinsko plaćanje ostvarujete popust od 10 posto.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Panulaški štapovi L

agani, žilavi i izuzetno snažni – to bi bio najkraći opis panulaških štapova koji se odnedavno nalaze u ponudi zadarskog Tankerkomerca. Riječ je o jednodijelnim štapovima dužine 1,65 metara namijenjenim prvenstveno panuli. U ponudi su dva modela – Deep Ocean nosivosti 15, 24 i 37 kilograma te Tuna Power s vrijednostima izraženima u librama – 15 - 30, 20 – 40 i 30 – 50 libri. S ovim štapovima nema promašaja i izgubljenih riba, a održavaju se s minimalnim naporom.

vo je još jedan japanski perfekcionistički dotjeran proizvod. Riječ je o monofilu koji svojim karakteristikama poprilično nadmašuje sve ostale monofile svoje klase. Ovaj najlonski monofil ima vrlo veliku linearnu nosivost – promjer od 0,25 puca tek pri opterećenju iznad 6,20 libri. Beast Master ima veliku otpornost na abraziju, a nosivost na čvoru je vrlo blizu linearnoj. Ovaj je najlon namijenjen ljubiteljima beskompromisnog ribolova u kojem do izražaja dolazi sirova snaga. Uz vrlo povoljnu cijenu Beast Master je dostupan u pakiranjima od 150 i 1000 metara.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Demkine puške D

emka je ime koje podvodnim ribolovcima ne treba posebno predstavljati. Izvrsne performanse ove su puške od samog pojavljivanja svrstale u sam vrh ponude. Zadarska trgovina Big Blue ovaj mjesec u ponudi ima dva izrazito lovna i popularna modela. Prvi je Vektor u dužini 70, 85 i 105 centimetara. Vektor je opremljen vodilicama uz mogućnost odabira običnog sistema i cirkularne glave (otvorena/ zatvorena glava), a ima izrazito pogođen ergonomski rukohvat. Uz nju dolaze strijele od 6,25 milimetara. Drugi je model Karbon ALS C110 koji ima karbonsko tijelo presjeka sipine kosti. I ovaj je model opremljen vodilicama u kombinaciji s dvije gume promjera 17,5 milimetara. Strijele od 6,5 milimetara imaju dva pera i kukice za napinjanje. Uz pušku Karbon ALS C110 dolazi i mulinel.

Informacije

Informacije

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayera b.b. Telefon 023/ 235 - 924

23


Natjecanja

RIBOLOV s turistima

Napisao i snimio Albin Pobor

V

eć trideset godina Turistička zajednica mjesta Selce i ŠRK Oslić - Selce organiziraju natjecanja u sportskom ribolovu za turiste koji su na ljetovanju u tom mjestu. Mnogi gosti koji godinama dolaze na ljetovanje u Selce gledaju da im se datum dolaska poklopi s datumom održavanja natjecanja. Tako su i ove godine, oduševljeni prošlogodišnjom organizacijom,

24

Rezultati Država

Natjecatelji

Barkariol

Ukupan ulov

1

Ukrajina

Volodimir Katptyich, Marina Brulinski i Slava Mostetska

Albin Pobor

3554

2

Mađarska

Galina Mikitin, Farkes Nagg

Katalinić Josip

1158

3

Njemačka

Obitelj Bosker Brigit, Peter, Jonas i Samuel

Damir Petrić

1074


natjecanju po drugi puta pristupile neke talijanske i njemačke obitelji. U prvom ovogodišnjem ribolovu za turiste, u nedjelju 12. srpnja okupilo se tridesetak gostiju iz osam zemalja – Italije, Mađarske, Njemačke, Češke, Slovačke Ukrajine, Amerike i Japana. Ukratko, malo svjetsko prvenstvo! Turisti-natjecatelji bili su smješteni u dvanaest barki kod iskusnih ribolovaca ŠRK Oslić – Selce koji su im pripremili ješku i ribolovni pribor, uz mnogo strpljenja i razumijevanja jer se mnogi od sudionika nikada do tada nisu ni okušali u ribolovu. Nakon popijene kave i domaće loze (da se razbije trema) u 8 sati se krenulo u ribolov. Dogovor je bio da se lovi samo tri sata budući da su bonaca i vedro nebo garantirali pravu ljetnu vrućinu. Lovile su se bugve, mendulice i modraci, a ekipi iz Ukrajine posrećila su se i dva kovača jedan od 750 grama, ujedno i najveća riba natjecanja i drugi nešto manji od 650 grama. Do podneva su se sve barke vratile na rivu pa se pristupilo vaganju koje je vodila tajnica kluba, ujedno i glavna sutkinja, Lovorka Pobor. Nakon vaganja upriličen je zajednički ručak na kojem je direktor TZ Selce Luka Pobor najbolje udičare nagradio suvenirima, a najuspješnijeg barkariola s bocom domaće rakije od smokava. Prvi su puta na ovom ribolovu nastupile i dvije Japanke, Misa Yashiri i Akika Naruse

koje su prvi puta posjetile Europu, a u Selce su došle s prijateljicom iz Amerike Rebekom Yao koja je prošle godine nastupila na ovakvom natjecanju sa svojim sinom. Japanke su oduševljene ljepotom Hrvatske i ljubaznošću domaćina. Nisu zadovoljne ulovom, no zato će iduće godine doći bolje pripremljene. Moramo napomenuti da sve troškove ovog natjecanja snosi TZ Selce. Sljedeće ovakvo druženje za turiste je u kolovozu, a do tada rogi ribaru!

25


Natjecanja

PUNTARIMA trofej sv. Apolinara

Napisao i snimio Milivoj Jurić

U

Malinskoj je 18. srpnja održan tradicionalni 15. Trofej Svetog Apolinara u udičarenju s obale za juniore U-16. Nastupilo je 28 natjecatelja iz sedam klubova s otoka Krka. Organizator natjecanja bila je ŠRD Lastavica iz Malinske. Natjecatelji i organizatori nisu imali sreće s vremenom. Nakon sat vremena lova natjecanje je prekinuto zbog olujnog nevremena, ali se u dogovoru s predstavnicima klubova ipak uvažio dotadašnji ulov. U pojedinačnoj konkurenciji prvo mjesto osvojio je sa-

26

dašnji reprezentativac Hrvatske Luka Pejaković koji je ulovio 11 riba ukupne težine 226 grama. Drugi je bio Andrija Orlić s ulovljenih osam riba ukupne težine 160 grama, a treći Ivan Orlić s ulovljenih šest riba težine 98 grama, sva trojica iz ŠRD Arbun - Punat. Ekipno zlato osvojio je Arbun 1 - Punat, u sastavu Luka Pejaković i Andrija Orlić, srebro je otišlo domaćoj ekipi Lastavica 1 - Malinska, u sastavu Franko Hržić i Anton Bogdanić, a broncu je osvojila Čikavica 1 - Šilo, u sastavu Đani Petrović i Timea Boroš.

Ekipni rezultati 1. Arbun 1 Punat (Pejaković, Orlić), 2. Lastavica 1 Malinska (Hržić, Bogdanić), 3. Čikavica 1 Šilo (Petrović, Boroš), 4. Lovrata Krk (Leskovšek, Janeš), 5. Čavlena Poljica (Milohnić, Depikolizvane), 6. Arbun 2 Punat (Orlić, Orlić), 7. Lastavica 2 Malinska (Variola, Tavčar), 8. Čavlena 2 Poljica (Prendivoj, Milohnić), 9. Lastavica 3 Malinska (Kraljić, Variola), 10. Zubatac 1 Omišalj (Grego, Blažević)


)23 4 5 '/23 16 7

(0 (1 2+(32400 (0 5.5 (1 * 6+782400 (7 5.5 (471 * 93+922400 70 :481 93+922400 70 5.5 :481 * 98+:32400 $ '

! " #

PojedinaÄ?ni rezultati 1. Luka Pejaković (Arbun Punat), 2. Andrija Orlić (Arbun Punat), 3. Ivan Orlić (Arbun Punat), 4. Anton Bogdanić (Lastavica Malinska), 5. Franko HrĹžić (Lastavica Malinska), 6. Dorijan JaneĹĄ (Lovrata Krk), 7. Ä?ani Petrović (ÄŒikavica Ĺ ilo), 8. Filip Depikolozvane (ÄŒavlena Poljica), 9. Timea BoroĹĄ (ÄŒikavica Ĺ ilo), 10. Mihovil Prendivoj (ÄŒavlena Poljica)

! $ " ! ! ' ( $ ) ! $ " * "# +, - ! ' . ! / ! " +

! "# # $$$ % & '()*+ ) , - ! / % !0 1 &

27


Natjecanja

14. KUP

Marka Čepula Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Oliver Alaburić

I

ove je godine na Pagu održano tradicionalno natjecanje u udičarenju iz usidrene brodice, četrnaesti po redu Kup Marka Čepula. Pravila su bila jednostavna – olovnica mora biti na dnu, brod na sidru, a predaje se samo dvadeset riba. Natjecanju je pristupilo sedam tročlanih ekipa sastavljenih mahom od članova domaće ‘Orade’. Od gostiju su bili prisutni članovi ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠRK Donat – Zadar, te ŠRD Zubatac – Zadar. Iako je bilo predviđeno da se lovi od 07:00 do 11:00 sati, lov je prekinut u sat vremena rani-

28

je. Naime paška je bura odlučila upravo toga dana napraviti veliko spremanje. Neposredno prije isplovljavanja, bura je zabijelila površinu mora i onemogućila bilo kakav pokušaj izlaska iz Paške vale. Zato je predviđena lovna zona ispod hridi Maškalic prema Kanalu zamijenjena jedinom mogućom, u samoj Vali. Ipak, mada su uvjeti bili vrlo teški, pojedine su ekipe uspjele naći ribu. Dok su se oni skloniji kompromisima sidrili uz samu obalu tražeći sitne špare, knezove i pirge, drugi su se odlučili za valove, vjetar i arbune. Budući da su udari vjetra doseza-

Najveća riba natjecanja


Najuspješnije ekipe

Natjecatelji

Ukupan ulov

1

Slavko Štrkalj, Toni Božić, Ante Vlahović

1689

2

Marino Buljanović, Oliver Alaburić i Boris Bulić

1611

3

Mate Čepulo, Vedran Donadić, Šestak Dalibor

1177

li i do 40 čvorova najveći je problem bilo osjetiti ribu. No unatoč trudu svih natjecate-

Ulov nakon tri sata lova

lja, posljednjih je pola sata natjecanja riba ili u potpunosti izgubila apetit ili otišla u

neko mirnije more jer su udice iz mora izvlačene sa netaknutim ješkama. Ipak, neke su ekipe uspjele ostvariti s obzirom na uvjete prilično pristojan ulov. Tako su prvoplasirani u sastavu Štrkalj, Božić i Vlahović na suho donijeli 1689 grama ribe, drugoplasirani u sastavu Buljanović, Alaburić i Bulić 1611 grama, a trećeplasirani u sastavu Čepulo, Donadić i Šestak 1177 grama ribe. Dodijeljena je medalja za namlađeg (Danijel Grašo) i najstarijeg (Ante Vlahović) ribolovca, kao i za najveći ulovljeni primjerak (arbun, ulov Borisa Bulića). Dodjela medalja i završni ručak su odrađeni na kultnom turističkom brodu Robinzon, na kojem je vlasnik Neli Rumora još jednom pokazao i dokazao svoje izvrsne kulinarske sposobnosti ugodno iznenadivši sve prisutne.


Vijesti

Kabura u Udici

Hypercast Epic Surf

P

U

zadarsku su Udicu napokon došle varalice za ribolov Kabura sistemom. Riječ je o varaličarskoj tehnici ko j a j e v r l o popularna na dalekom istoku. Posebno konstruirana varalica se, nakon što dotakne dno, povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj, dok se trakice i niti u nastavku ponašaju toliko provokativno da ovu varalicu doslovno napadaju sve ribe. Naravno, u suknji-

ci se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice, brancine i ostalo društvo.

unim imenom Hypercast Epic Surf ova se rola dostatno predstavlja. Opremljena je s pet kugličnih i jednim nepovratnim ležajem. Ima prijenos od 4,4:1, a jednim okretom ručice uvlači 91 centimetar strune. Teška je 737 grama, a uz nju dolazi rezervna aluminijska špula. Za besprijekorno namotavanje brine se savršeni Worm Shaft System, a za laki silazak strune visoka konusna špula. S rolom Hypercast Epic Surf daljine od 150 metara postaju lako dostupne. Maloprodajna cijena ove role je 615 kuna.

Informacije

Informacije

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Praktične škarice

Williamson Assist hooks V

U

ribolovu su sitnice često od presudnog značaja za konačan ishod. Jedna od takvih sitnica bez kojih se zapravo ne može su svakako i škarice. Tko god je pokušao pregristi deblje najlone zubima taj zna od kolike pomoći može biti ovakva ‘sitnica’. Osim najlona, škarice će lako podrezati višak ješke, oblikovati silikonca, pomoći pri izmjeni varalice ili udice. Ergonomski rukohvat, uz oprugu

30

koja ih drži uvijek otvorenima i praktični poklopac, ove škarice čine nenadomjestivom sitnicom koja lako stane u svaki džep. Cijena ovih škarica je tek 8 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

ertical jigging je tehnika koja ribolovca i opremu stavlja na kušnju izdržljivosti. Naime, u trenutku napada ribe na varalicu sile trzaja štapa i udarca ribe se zbrajaju. Upravo su zato udice za vertical jigging izrađene posebnom tehnologijom pri čemu su materijali za izradu vrlo pažljivo birani. Williamson Assist hooks udice namijenjene su upravo tome. U ponudi je provjerena VMC kvaliteta na Williamsonov način po izuzetno prihvatljivoj cijeni. Posebna pažnja je poklonjena kvaliteti i načinu vezivanja udica posebnom tehnikom koja omogućuje nevjerojatno veliku nosivost. Udice se montiraju na glavu varalica, a zahvaljujući produženom i ukrućenom vezu

promašaji prilikom ribljeg napada ni ne postoje. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331


SURFCASTING NATJECANJE

GSRD “SURF CASTING ALTO ADRIATICOâ€? PoĹĄtovani prijatelji, Pozivamo vas u Ä?lanstvo Amaterske sportskorekreacijske skupine ‘Surf Casting Alto Adriatico’. Vas i vaĹĄe prijatelje ribiÄ?e pozivamo na natjecanje u surf castingu pod nazivom ‘Rally Trabucco’, koje će se odrĹžati na slabo poznatom dijelu Italije na plaĹžama gornjega Jadrana, sjeverno od Venecije. Dobar ulov vrsta koje se u ostalim dijelovima Italije love rijetko, visoka amplituda plime i oseke i zanimljiva natjecateljska polja dodatni su motivi za koje vjerujemo da će vas privući na sudjelovanje, 3. listopada ove godine.

Natjecanje u pojedinaÄ?noj konkurenciji - UZ UÄŒEŠĆE TESTERA KUĆE TRABUCCO, MICHELEA NARDIJA - na plaĹži podijeljenoj u 10 sektora, sa sucem u svakom sektoru. U konkurenciju za nagrade ulaze po rezultatima prva petnaestorica, raÄ?unajući sve sektore, a nagrade se dodjeluju kako slijedi: od 1. do 5. mjesta: ĹĄtap POETICA, vrijednost 300,00 eura od 6. do 10. mjesta: ĹĄtap CASSIOPEA, vrijednost 260,00 eura od 11. do 15. mjesta: ĹĄtap ESCOUD, vrijednost 100,00 eura za 1. mjesto u svakom sektoru: rola ASHAI, vrijednost 100,00 eura TRAJANJE NATJECANJA: OD 16:30 DO 23:30 SATI PRAVILA: potraĹžite na portalu www.ribolov-hrvatska.com PARTICIPACIJA: 20,00 EURA

! " #! ! $

! "#$ % &'# !'( #$ ! #)'# " !


Svijet ribolova

RIBLJE

Naravno, plimalo je

ure

Napisao i snimio Boris Bulić

O

davno je utvrđeno da nebeske sile koje djeluju na velika kolebanja morske površine djeluju i na ribe. Oscilacije razine mora u uskoj su vezi s ribljim apetitom, što je opet povezano s unutrašnjim ribljim satom. Tko god je imao prilike promatrati morski akvarij dulje vrijeme mogao je zapaziti da ribe jedan dio dana provode gotovo letargično, potpuno nezainteresirano za sve što se oko njih događa. No

u jednom se trenutku sve pokreću i počinju tražiti hranu. Ako u tom trenutku pogledamo na kalendar izmjene plime i oseke ustanoviti ćemo da je sinusoida upravo prošla donju mrtvu točku, a ako budemo strpljivi, vidjeti ćemo još veću aktivnost kada sinusoida prođe nulu.

Plima ili oseka Iako se čini jednostavnim, ipak postoji mala kvaka. Takav riblji

More je počelo rasti

32

sat funkcionira samo kod naših riba. Ribe iz drugih mora drukčije reagiraju. Tako su primjerice ribe Sjevernog mora najaktivnije za vrijeme oseke. Tajna leži u činjenici da su oscilacije vodenog stupca na Sjevernom moru velike, često i preko deset metara što znači da se početkom oseke sva sila organizama koja je nastanjivala zonu plime i oseke velikom brzinom povlači u dublje more kako ne bi ostala na suhom. Naravno, sjevernomorski predatori to znaju i upravo tada kreću u lov. Naši brancini su nešto drukčije odgojeni. Oni pak znaju da dolaskom plime dolazi i hrana. To nipošto ne znači da su brancini u periodu oseke manje gladni. To samo znači da znaju da s plimom dolazi veća količina hrane, da je jelovnik bogatiji i da se u skladu s tim uz manje napora može ostvariti kvalitetniji obrok. Brancini? Ma većina

naših, udičarima zanimljivih riba postupa na taj način.

S dva sidra Odlazak barkom na izglednu poziciju često ne donosi očekivani rezultat. Naravno, tada samo valja pogledati kalendar plime i oseke nakon čega sve postaje jasno. Većina ribolovaca su dobro upoznati s navikama riba s obzirom na fazu plime i oseke na pozicije dolaze sat-dva ranije kako ribu ne bi uznemirili. Sidre se na način da sidro bude dovoljno daleko od samog mjesta lova, a ako je potrebno spuštaju i dva sidra kako bi osigurali točno mjesto na kojem namjeravaju loviti. Tako će riba koja se počinje hraniti biti potpuno neometana što u konačnici znači bogat ulov. Ni panula nije ništa manje osjetljiva na promjenu razine mora. Rezultati ostvareni za vrijeme


rasta mora u odnosu na more koje opada neusporedivo su bolji. To se izvrsno može uočiti na panuli za iglice, prvenstveno

zbog dinamike lova i količine ulova. Iako vječno gladne i neprestano u pokretu, iglice će za niskog mora uglavnom

ignorirati varalice, matasine pa i živu ješku, dok će se za plime doslovno tući koja će prva progutati ponuđenu ješku.

Za plime su posebno agresivne

U pravo vrijeme Podvodnjaci koji su dovoljno dugo u igri vrlo dobro znaju da se ne isplati u svako doba dana ulaziti u more. Za neke riblje vrste oni čekaju stanje mirovanja kako bi ih iznenadili u bužama ili letargičnom polusnu. Druge vrste se lakše love kada su u potrazi za plijenom, prvenstveno zbog toga što takve ribe najčešće nađu ribolovca prije nego ribolovac njih. Nebrojeni su ulovi ostvareni za plime kada se velika riba doslovno niotkuda stvorila pred puškom. I dok u ribolovu iz barke, bez obzira na tehniku, ribolovac ima više izgleda za kvalitetnim ulovom ponajviše zbog mobilnosti, obalni je ribolovac osuđen na poziciju koju je odabrao. Upravo stoga u obalnom ribolovu valja obratiti pažnju na izmjenu plime i oseke kako bi se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme.

33


Ribolovni tereni

KORNATI ribolov u raju Posljednjeg dana stvaranja Bog je po탑elio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Zdenko Huzjak

34


T

im je riječima George Bernard Shaw opisao Kornate za koje smatra da su najsavršenije mjesto na svijetu. Legenda kaže da je Bog bijelo stijenje koje mu je ostalo od stvaranja svijeta razbacao i odlučio da ne treba mijenjati ništa – nastali su savršeni Kornati. Širi Kornatski arhipelag se sastoji od oko 150 otoka, otočića, hridi i grebena u četiri otočna niza (Sitski, Žutski, Kornatski i Piškerski), a od tih predivnih bisera Jadrana 89 je u Nacionalnom parku (Kornatski i Piškerski niz). Kornati su najrazvedeniji otočki sustav Jadrana, što se lako može iščitati iz činjenice da Kornati uključuju čak 12 posto svih otoka hrvatskog Jadrana, na samo 1 posto ukupne hrvatske morske površine.

Krš i krune Temeljna odlika ovog prostora je čudesan kontrast škrapovitog polupustinjskog kopna s jedne strane i geomorfološki, a naročito biološki, bogatog podmorja s druge strane. Kornatski krš čine karbonatne stijene većinom sastavljene od vapnenca i dolomita koje su već oko 65 milijuna godina izložene intenzivnom okršavanju i atmosfer-

Bogatstvo kornatskog podmorja skom utjecaju. Na tom području nalazimo sve krške oblike, kako na kopnu tako i pod morem. Ono po čemu su Kornati možda najpoznatiji su čuvene Kornatske krune – okomite litice (strmci) koji se ruše u more u prosjeku na dubinu od oko 70 metara, a na nekim mjestima čak do impozantnih 95 metara (vanjska strana Piškere). Krune su najviše na otoku Klobučaru

– 82 metra iznad mora, dok su najduže (iznad morske razine) na otoku Mani – čak 1350 metara. Nastanak kruna posljedica je geoloških procesa – pomicanja i sudaranja litosfernih ploča. Naime, Afrička ploča se milijunima godina pomiče prema sjeveru, istoku i sjeveroistoku i time podvlači pod Euroazijsku tektonsku ploču. Cijeli sredozemni prostor, a time i kornatski,

Poput površine mjeseca

leži na ovoj seizmički izuzetno aktivnoj zoni, u kojoj se zbivaju intenzivna rasjedanja, boranja i navlačenja Zemljine kore. Jedan od golemih rasjeda se nalazi u Jadranskom moru, a najvidljivije se manifestira upravo na Kornatskim krunama. Značajan geološki događaj na ovom području dogodio se relativno nedavno, krajem posljednjeg ledenog doba. Naime, za vrijeme zadnje glacijacije koja se dogodila prije otprilike petnaestak tisuća godina, razina mora je bila za oko 120 metara niža nego danas (zbog ogromne količine vode zarobljene na Zemljinim polovima). Kornatski arhipelag je tada bio povezan s kopnom, a Jadransko more je dopiralo tek do Jabučke kotline, do polovice svog današnjeg pružanja. Završetkom ledenog doba, razina mora je naglo porasla pa je more potopilo Kornatski prostor. Kornati su ustvari samo vrhovi nekadašnjih brda koji vire iz mora. Najviša kota kornatskog akvatorija je Vrh Metlina na otoku Kornatu koji se nalazi na 237 metara nadmorske visine, s kojeg puca predivan pogled na sve četiri strane svijeta, na sve otoke zadarskog i šibenskog arhipelaga. Najdublja točka

35


se nalazi na 125 metara ispod morske površine, oko 1 morsku milju jugozapadno od otočića Purara. Kornatsko otočje poznato je po karakterističnoj boji koja se mijenja ovisno o godišnjem dobu. Ljeti su otoci žuti, u jesen prevladava zelena i žuta boja, zimi je krajolik bijele i sive boje, dok u proljeće osim žute nalazimo čak i ljubičastu boju.

Kornatske lignje

36

Otočnim pejzažom isprepliću se mreže suhozida koje su vrijedne težačke ruke slagale stotinama godina.

Bogato podmorje Podmorje se sastoji od brojnih krških oblika (ponori, spilje, zidovi, jame, rubovi, doline i ponikve), koji su tijekom ge-

ološke prošlosti nastali u kopnenim uvjetima, a koje je u posljednjih 10-15 tisuća godina prekrilo more (holocenska transgresija). Naravno da su takvi podmorski oblici vrlo prikladni kao stanište izuzetno velikom broju kako biljnih tako i životinjskih morskih organizama. Na ovom prostoru nailazimo na većinu Jadranskih životinjskih i

Kornatske krune biljnih morskih vrsta. Prednjače rasprostranjene i dobro razvijene livade najdugovječnijeg organizma Sredozemnog mora: morske cvjetnice (Posidonia oceanica). Posidonia prekriva velike površine morskog dna u NP “Kornati”, a važnost tih područja ogleda se u mnogim aspektima: sprječavanje erozije morskog dna; očuvanje bio-

Šarag je čest na posidoniji prošaranoj škrapama


raznolikosti (livade posidonie predstavljaju biološki najbogatije zajednice Sredozemnog mora); pružanje skloništa nedoraslim životinjskim organizmima i pogodan teren za mrijest riba. Potrebno je biti vrlo oprezan kod sidrenja i ne “orati“ po dnu jer se tako uništava površina pokrivena posidonijom koja vrlo sporo raste, samo oko jedan centimetar godišnje, što znači da su gusta naselja s visokim stabljikama stara preko 100 godina.

Čovjek iz neolitika Prisustvo čovjeka u Kornatima dokazano postoji još od prapovijesnog doba, o čemu svjedoči nalaz kamene sjekire iz neolitika u polju Zejkovci na otoku Kornatu. Relativno velika udaljenost od obale, gusarski prepadi, biološko bogatstvo morskog prostora, dobri pašnjaci, škrto krško tlo, nemirni kopneni prostori, dobro sklonište za ružna vremena na moru i ostale karakteristike ovog prostora predstavljaju razloge zbog kojih su kroz cijelu ljudsku povijest Kornati uvijek bili istovremeno gostoljubivo i negostoljubivo područje.

Borovnik Uvijek na granici mira i nemira, nastanjenosti i nenastanjenosti, bogatstva i siromaštva, Kornati su bili i ostali izazov različitim interesima i kulturama na ovim prostorima. Prva potvrđena kolonizacija datira iz vremena Ilirskih plemena prije 4 do 7 tisuća godina, čiji su nalazi ponegdje sačuvani do danas. Tako po cijelom otoku nalazimo

gradine, male četverokutne nastambe i tumuluse (gomile) na gotovo svim brdima. U to vrijeme glavnu djelatnost naseljenika činilo je stočarstvo, ali ni ribarstvo nije puno zaostajalo jer je tadašnje stanovništvo vrlo rano prepoznalo koliko je kornatsko more bogato ribom. Iz tih vremena pa sve do danas nalazimo tragove različitih kultura, od Rimljana, preko Bizan-

Pogled s vrha Borovnika

tinaca i Mlečana do napokon, Hrvata.

Razni ostaci i nalazi Od rimskih nalaza koji se mogu vidjeti na Kornatima, zanimljivi su ostaci Villae rusticae u prolazu Mala Proversa i bazena za ribe na Svršati. Ostali nalazi iz doba antičkog Rima danas su uglavnom pod morem, a najinteresantniji su solana u Šipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi i pristanište u Piškeri i Šipnatama. Iz vremena Bizanta nalazimo utvrdu Tureta na brdu Tarac za koju se pretpostavlja da potječe iz 6. stoljeća, a imala je vojnu namjenu u svrhu kontrole i osiguranja plovidbe nemirnim kornatskim morem i uopće ovim dijelom Jadrana. U podnožju Turete nalaze se, također iz Bizanta, ostaci trobrodne starokršćanske bazilike, čija veličina (30 x 13 m) implicira da se u to vrijeme na Kornatima nalazio znatan broj stanovnika. Interesantno je da se po ovoj crkvi (Sv. Marija) Kornat kroz cijeli srednji vijek nazivao varijacijama imena Insulae Sanctae Mariae. Dolaskom Hrvata na more romansko stanovništvo se povlači. Vrijeme slabljenja Bizanta, jačanja Venecije i dolaska Hrvata na Jadran predstavlja kritič-

37


Priprema nadzornog plovila za isplovljavanje na recepciji Parka u Vruljama no vrijeme za naseljenost Kornata koji su sve do 13. st. predstavljali vrlo nesiguran prostor s nestalnim stanovništvom. Iz ovog razdoblja datira crkvica Gospa od Tarca na mjestu nekadašnje bazilike, a zanimljivi su i ostaci skladišta za sol i potopljeni ostaci solane u Lavsi.

Staro ribarsko naselje Kako su prijetnje Turaka na obali postajale češće, tako je rasla i vrijednost kornatskog otočja. Osim stočarstva i obrade zemlje, ribarstvo zauzima sve

važnije mjesto u ekonomiji ovih prostora, pogotovo nakon što se srdela u 16. stoljeću počela loviti upotrebom svjetla. U to vrijeme su Mletci na otočiću Vela Panitula izgradili kaštel u koji su kornatski ribari morali dovoziti sav svoj ulov radi ubiranja poreza na ribu. U tu svrhu su kornatski ribari na susjednom otoku Piškera izgradili cijelo naselje koje se sastojalo od čak 36 kućica i magazina, 8 malih molova za pristanak i pokretni most koji je spajao naselje sa susjednom Velom Panitulom na kojoj se nalaazi kaštel za ubiranje poreza.

Svidjela mu se bugva na tunji Naselje je bilo u potpunosti u ribarskoj funkciji jer su tu ribari boravili samo za vrijeme ljetnog „mraka“ kad se plava riba najbolje lovi. U 17. stoljeću gusarski prepadi su malo po malo gotovo u potpunosti potjerali dotadašnje stanovništvo. To su tada, naselivši Kornat kao koloni najamnici zadarske vlastele, iskoristili Murterini čiji je matični otok postao prenapučen zbog naseljavanja izbjeglica s kopna pred najezdom Turaka. Ribari iz mjesta Sali na Dugom otoku polagali su ekskluzivno pravo na ribolov u Kornatima, a

kornatske pašnjake su prepustili težacima iz Murtera. Isprva su Murterini obrađivali zemlju kao najamnici zadarske vlastele, no krajem 19. stoljeća su otkupili kornatske otoke, te su postali vlasnici preko 90% kornatskog kopna. Početkom 20. st. značajno se povećao udio obradivog zemljišta u odnosu na pašnjake, a u tu svrhu je izgrađena prepoznatljiva mreža suhozida koji su postali jedan od kornatskih zaštitnih znakova. Od tada se tradicijsko gospodarstvo prestaje razvijati da bi se turizam javio kao dominantna djelatnost, što je izazvalo potrebu zaštite ovog jedinstvenog kopneno-morskog krajolika.

Zaštita prirode

Noću se love brancini

38

Sa zaštitom Kornata počinje se 1967. godine kad je proglašen Rezervat prirodnih predjela koji se sastojao od Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica. Kako je Rezervat prirodnih predjela u to vrijeme bio jedan od najslabijih oblika zaštite prirode, uvidjelo se da je ovom otočnom biseru potrebna adekvatnija zaštita s obzirom na masovni razvoj turizma. U tom svjetlu je ovo područje 1980. godine proglašeno Nacionalnim parkom. Iako Kornati i Telašćica čine geološko-prirodnu cjelinu, zbog administrativnih razloga je 1988. godine


Telašćica izdvojena iz Nacionalnog parka i proglašena Parkom prirode.

Nacionalni park Unutar samog Parka postoje dvije stacionarne recepcije za prihvat i informiranje posjetitelja. Za jugoistočni dio parka nadležna je recepcija u Luci Žakan na otoku Ravni Žakan, a za sjeverozapadni dio parka recepcija u uvali Vrulje na otoku Kornatu. Na recepcijama će vas uslužno osoblje parka opskrbiti svim potrebnim informacijama i uslugama. Recepcijske usluge uključuju prodaju ulaznica i rekreacijskih ribolovnih dozvola za NP “Kornati”, prodaju publikacija i suvenira NP “Kornati”, informiranje posjetitelja o osnovnim pravilima ponašanja

u području NP “Kornati” te ostale korisne usluge i informacije. Kako nam pojašnjava stručni voditelj Parka, Vladislav Mihelčić, od ove se godine u Parku u sklopu recepcije nalaze i profesionalni vatrogasci. Pored “stacionarnih” recepcija, u NP “Kornati” djeluju i tzv. “pokretne” recepcije. Princip rada “pokretnih” recepcija je takav da recepcionari u malim brzim plovilima (obično gumenjacima ili gliserima) vrše ophodnju u određenom dijelu parka pružajući recepcijske usluge posjetiteljima. Posao ovim dečkima nije nimalo lagan jer često uključuje isplovljavanje po hladnom, lošem vremenu i kiši, a u ljetnom periodu po velikim vrućinama, i sve to u svrhu kontroliranja reda i pružanja recepcijskih usluga u Parku. Dečki će vam, ukoliko ih nemate ranije kupljene,

naplatiti ulaznicu i rekreacijsku ribolovnu dozvolu ako već lovite, ali će vam isto tako vrlo strpljivo objasniti pravila ponašanja i uputiti vas u sve što vas zanima. Ulaznice možete kupiti unutar Parka ili po povoljnijim cijenama izvan njega. Ulaznice se kupuju za plovila, a cijena im je ovisna o samoj veličini plovila. Tako brodovi do 11 m duljine plaćaju 150 kn izvan, odnosno 250 kn unutar parka, brodovi 11-18 m 250/400 kn, a brodovi preko 18 m duljine 450/750 kn. Izvan Kornata, po povoljnijoj tarifi, ulaznice se mogu kupiti u brojnim marinama i turističkim agencijama u Murteru, Betini, Jezerima, Šibeniku, Biogradu, Sukošanu, Pakoštanima, Pirovcu, Primoštenu, Rogoznici, Vodicama i Zlarinu. Dozvola za rekreacijski ribolov se također kupuje na spomenutim mjesti-

ma po cijeni od 150 kn dok je unutar samog Parka cijena iste 300 kuna.

Pravila ponašanja i aktivnosti Ponašanje u Parku je uređeno Pravilnikom o unutarnjem redu u NP „Kornati“. Za boravak je potrebno imati, odnosno kupiti, prije spomenutu ulaznicu. Ulaznice ne vrijede za četiri uske zone stroge zaštite, a to su područja oko otočića Purara i hridi Klint i Volić, otočić Klobučar, Mrtenjak te Veliki i Mali Obručan. Osim u tim zonama plovidba je dopuštena na cijelom području Parka, a krstarenje između malih otočića u jakom korentu ponekad predstavlja pravi izazov. Ovo područje je zbog dobre razvedenosti prilično si-

Ovaj zid se ruši 80 metara u dubinu

39


Arbuni su brojni

Karakteristična sivo-žuta boja otoka gurno za plovidbu po mnogim vjetrovima s mnoštvom uvala za zaklon. Sidrenje i noćenje je dopušteno u sljedećim uvalama: Stiniva, Statival, Lupeška, Suha punta, Šipnate, Lučica, Kravljačica, Strižnja, Vrulje, Gujak, Opat, Smokvica, Ravni Žakan, Lavsa, Piškera - Vela Panitula (ACI “Piškera”), te u uvali Anica na Levrnaci. Kupanje u ovako predivnoj prirodi je nešto posebno, pogotovo kad se uzme u obzir kristalna čistoća mora. Osobno sam na nekim mjestima vidio s površine dno na čak 30 metara dubine! Kad smo već kod kupanja, svima bih preporučio da se okupaju u uvali Lojena s jugozapadne

Neponovljiv ambijent

strane otoka Levrnaka. Pješčano dno je fantastične azurno plave boje, a cijela uvala djeluje pomalo nestvarno. U samom dnu uvale među kupačima plivaju salpe kilašice, što je nevjerojatan prizor. Uzmite masku pa pasite oči! Podvodni ribolov nije dozvoljen. Pošto je cijeli kopneni dio otoka u privatnom vlasništvu, pješačenje je dozvoljeno samo po posebno označenim stazama. Pogled s nekog od kornatskih vidikovaca zaustavlja dah! Metlina sa svojih 237 m na otoku Kornatu je najviši, najimpresivniji vrh i ujedno vidikovac. Ostali vidikovci su Opat na Kornatu, Litnji vrh na Veloj Smokvici, Ravni Žakan, Otočevac na Piškeri, Vrh Levrnake na koji je lako doći, a pruža predivan pogled i vidikovac na Mani i Rašipu s pogledom na kornatske krune. Krune (ili Stene) su nevjerojatne za vidjeti, ogromni okomiti zidovi koji se ruše u morski ambis, pored kojih se čovjek osjeća tako slab i neznatan, ulijevaju u isto vrijeme strahopoštovanje i ushićenje.

Ribolov

Nadzorno plovilo u ophodnji

40

Ono što je nama sportskim ribolovcima najzanimljivije od aktivnosti u Parku je, a što drugo nego ribolov. Postoje dvije vrste ribolova, tradicijski i rekreacijski, dok gospodarski ne postoji. Vlasnici nekretnina smiju na temelju posebne dozvole obavljati tradicijski ribolov, a od alata su im na raspo-


Jesenski ribolov tunjom laganju jednostruke mreže stajaćice dužine do 150 m s okom od minimalno 10 mm, zatim trostruke stajaćice (popone) do 100 m dužine s okom srednjeg zastora od minimum 40 mm, kogol s okom od minimalno 12 mm (s kojim se smije loviti od zalaza do izlaza sunca, od 1. li-

stopada do 30. travnja uz upotrebu motora do najviše 3 cilindra), 3 vrše s okom minimalno 30 mm, parangal do najviše 150 udica (nije propisana veličina!), te povraz s kukom za lov liganja, bez upotrebe svjetla. U tradicijskom ribolovu dnevni limit je 7 kg plus još eventualno

riba veća od 3 kg. Rekreacijski ribolov mogu obavljati posjetitelji Parka na temelju dnevne dozvole koja košta 150 kn ako ju kupite na prije spomenutim mjestima izvan parka, odnosno 300 kn na recepciji (pokretnoj ili stacionarnoj) unutar Parka. S tako kupljenom dozvolom smijete loviti s tri povraza (odmeta ili kančenice) s najviše 5 udica, i jednim povrazom s kukom za lov liganja (skosavica, peškafondo, mrkva, rapala),

bez upotrebe svjetla. Dozvoljen ulov po dozvoli je 3 kilograma plus eventualni ulov ribe teže od 3 kg. Teren je unatoč učestaloj prisutnosti mreža na pojedinim mjestima još uvijek relativno bogat ribom zbog teškog terena punog procjepa, škrapa, rupa, zidova, grota i brakova. Nalazimo sve vrste riba koje su interesantne sportskim ribolovcima. Sada se nameću ona uvijek aktualna pitanja, gdje, što i kako?

Nema lovostaja Zakon o morskom ribarstvu - a time i Naredba o zaštiti riba i drugih morskih organizama kao njegov produžetak - ne primjenjuju se na zaštićene dijelove prirode (kao što su NP), u kojima vrijedi Zakon o zaštiti prirode i posebni pravilnici o unutarnjem redu. Ali Pravilnikom o unutarnjem redu u NP “Kornati“ nije određen lovostaj niti su propisane najmanje veličine pojedinih riba ispod kojih ih nije dopušteno loviti, uzimati i sakupljati. Ovo se može opravdati činjenicom da velike restrikcije u pogledu dopuštenog načina obavljanja rekreacijskog ribolova same po sebi pružaju stanovitu zaštitu.

U sumrak na skosavicu

41


Krune na Piškeri

Kantari na rubovima Ovo područje je vrlo bogato kantarima, a posebno je atraktivan njihov jesenski lov kad znaju često biti kapitalnih dimenzija. Upozorio bih da kantare treba potražiti na strmijim predjelima akvatorija, na takozvanom Piškerskom nizu otoka, a pogotovo na rubovima platoa koji se naglo ruše u dubinu, ili uz zidove. Takva mjesta su njihovo prirodno stanište jer su uvijek doticana korentom koji jatima kantara nosi hranu. Oko pribora ne treba previše komplicirati, dovoljno je da na dnu tijela predveza debljine 0,35 mm bude jedna olovnica ne lakša od 50 grama zbog korenta. Iznad olovnice stavljamo dvije udice na pioku debljine 0,30 mm. Udice su manje, prilagođene kantarovim malim ustima, ali dovoljno jake jer je kantar u

42

početku veliki borac, a primjerci preko kile nisu rijetkost. Ispod olovnice stavljamo još jednu pioku s nešto većom udicom od prethodnih, za ostalu, nerijetko krupniju ribu (pagari, podlanice, arbuni, zubaci, škrpine). Od ješki dolaze u obzir sve na koje inače lovimo klasične sparide. Osobno najviše volim loviti na domaću lignju, ulovljenu večer prije, kojoj ogulim kožu (opnu s pigmentom). Takva lignja je bijele, uočljive boje koja leluja u korentu i mami kantare. Dovoljno je tvrda da odbije napade dosadne sitneži kao što su knezi. To vam ipak neće ništa značiti ako naletite na uvijek gladne kanjce koji svojim velikim ustima gutaju i najveće ješke. Kanjci su često vrlo veliki pa ih možete iskoristiti za dobar brudet. Pošto na sistemu imamo više udica, moguće je kombinirati ješke, a kao dobar tandem

pokazali su se veliki crv i lignja. Dubina lova je od 20 pa čak do 60 metara, što ovisi o dobu godine, odnosno temperaturi mora – ljeti pliće, zimi dublje. Ako se ne želite previše zamarati oko plime i oseke, tlaka zraka, vjetrova i ostalih parametara koji određuju kada riba dobro radi, najbolje vam je kantare loviti rano ujutro jer u to vrijeme gotovo uvijek bar solidno grizu. Kad osjetite da vam se zakačio

jedan, pričekajte još par sekundi prije nego počnete s izvlačenjem, često se ulovi i drugi!

Zubac na bugvu Zubaca možete loviti na tunju sa živom ješkom. Kao ješka se najčešće koriste mali sparidi, uglavnom bugva, nešto rjeđe ušata. Bugvu možete uloviti u bilo kojoj uvali, na nekoliko metara dubine, tehnikom “a volo“.

Kampiranje i spiza Kampiranje je u NP “Kornati“ strogo zabranjeno osim u kampovima koji imaju odobrenje za rad (Ravni Žakan, Levrnaka). Posjetitelji koji žele iznajmiti kućicu (sobu) u području Parka, mogu to učiniti preko jedne od brojnih turističkih agencija u Murteru. Na otočiću Vela Panitula (u sklopu ACI “Piškera”) nalazi se manja trgovina s asortimanom prehrambenih i neprehrambenih artikala. Na području Parka postoji 25 konoba i restorana gdje se poslužuje dobra spiza, ali ih je većina otvorena samo tijekom ljetne sezone.


Na kraj tankog najlona vežite 1-2 manje udice i iznad njih stisnite malo olovce (u obliku sačme). Najlakše ih je loviti u sumrak jer tada nisu nimalo izbirljive pa od ješke možete koristiti zaista svašta. Primjerice, na kruh grizu k’o lude! Osnova tunje za zubaca debljine je od 0,50 – 0,90, ovisno da li lovite štapom ili iz ruke. Slijedi trokraki zogulin, ispod kojeg se vezuje četiri metra najlona nešto tanjeg od osnove na čiji drugi kraj vezujemo olovnicu od 100300 grama. Predvez debljine 0,45-0,70 mm vezuje se na treći krak trokrakog zogulina. Duljina predveza neka bude 2-3 m, a završetak se treba sastojati od dvije udice vezane u nizu. Jake udice veličinom prilagođene ješki, ali i lovini, kačimo bugvi kroz usta (kroz donju vilicu prema gore) i pod rep. Tu dolazimo do dva zanimljiva trika koje je dobro izvesti kod većih, izdržljivijih bugava. Škarama joj treba malo podrezati repnu peraju, da bude kraća, te da se bugva više trza da bi mogla plivati. Predatori tada odmah vide da s bugvom nešto nije u redu i da im predstavlja lak plijen. Drugi trik se sastoji u tome da joj oštrim nožem (ili žiletom) samo malo zarežemo meso blizu repa tako da krvari i provocira napad. Loviti treba na istim mjestima na kojima se love i kantari koji sa zubacima dijele stanište, ali i na vrhovima strmih isturenih punti. Ne treba se sidriti, još je bolje da vas malo nosi korent i vjetar. Dubina kao

Kraljica je “pala“ na volka

Recepcioneri u obilasku i za kantare, ovisno o dobu godine.

Češnjovka za oćade! Oćade (ušate) u Kornatima možemo loviti “a volo“ u svim uvalama u kojima se inače sidre brodovi. Na takvim mjestima kapitalne ušate krstare ispod usidrenih brodova, već naviknute da dobivaju komadiće hrane s brodova. Unatoč tome, vrlo su oprezne. Treba ih loviti na vrlo tanki najlon 0,15 – 0,25, s malom udicom na kraju, bez ikakvog otežanja ili bilo kakvih dodatnih elemenata u sistemu.

Princip lova je takav da ih treba prvo brumanjem navesti da polude i da uzimaju hranu sa same površine. Brumati treba s istom ješkom s kojom ćemo i loviti. Najlakše je brumanje izvesti sitnim mrvicama kruha. U trenutku kad oćade počnu barati po površini treba oprezno zabaciti sistem među njih, a jedna će odmah u ludilu ponijeti ješku s udicom. Sljedeći potez je ključan! Treba odmah kontrirati i gotovo na silu izvući oćadu iz mora u samo 2-3 sekunde. Treba ju “iščupati“ odmah s površine, jer ako stigne u borbi zaroniti dublje od pola metra, ili ako borba potraje više, ostale oćade se preplaše i tada ih je nemoguće dalje loviti. Što se zapravo događa? Ulovljenu oćadu koja se batrga neposredno pod površinom ili na samoj površini, ostale oćade percipiraju kao da se bori za zalogaj u konkurenciji brojnih gladnih usta, ne shvaćajući što je zapravo na stvari. Međutim, ako se ulovljena oćada otima na metar-dva dubine, daleko od hrane na površini, tada ostale oćade shvate da nešto nije u redu te se povlače i odustaju od hranjenja. Suprotno vjerovanju mnogih, ušata nije previše inteligentna, ali je zato iznimno

oprezna. Izvrsna ješka je srdela, a pogotovo njena crijeva. Među ove ubitačne, dodao bih još dvije nekonvencionalne ješke, koje su pokazale fantastične rezultate! Vjerovali ili ne, radi se o Češnjovki i Slavonskoj kobasici. Nisu ni oćade lude, znaju one što valja! Već i komadići same ovojnice kobasice često su dovoljni za brum zbog intenzivnog mirisa. Prošlo ljeto sam tako na češnjovku ulovio čak i pristojnu podlanicu! Probajte, iznenadit ćete se.

Fratri pod krunama Poznato je da se fratri zadržavaju na liticama okomitih zidova, i u njihovom podnožju. Ribolov pod Kornatskim krunama je jedinstven doživljaj. Plovilom se treba dovesti tek nekoliko metara od zida koji se okomito ruši u dubinu. Po bonaci je iz kaića moguće loviti tako da se rukom odgurujete od okomite litice. Sistem se zabacuje tako da olovnica pogodi zid, pa da sistem u tonjenju sjedne na neku od izbočina na zidu oko koje se zadržava riba. Ako sistem i ne uspije pogoditi izbočinu, velika je mogućnost da će zamamnu ješku pokupiti kapitalna škrpina dok joj tone ispred rupe. U

43


Teren je isti i pod morem i nad morem podnožju zida su kapitalni fratri, česte su i velike tabinje, a nije ni kirnja isključena. Sistem može biti isti kao i za kantare na rubovima, a od ješke je za fratre najbolje koristiti crva u kombinaciji s dagnjom ili kozicom. Za drugu ribu je vrlo poželjno da je na jednoj udici lignja. Popis riba koje se ovako ulove je velik.

Prednjače fratri, ali nisu rijetki ni kantari, kanjci, škrpine, gladni zubac ili felun, picevi (koji posebno vole usoljenu dagnju), pagari, sarzi, ugori itd.

Sve više pagara Pagar spada u vrlo proždrljive ribe koje se lako love udičar-

Ronjenje Autonomno ronjenje u NP “Kornati” dopušteno je isključivo u organizaciji neke od pravnih i/ili fizičkih osoba koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti i koje od Javne ustanove “N.P. Nacionalni park Kornati” dobiju valjano odobrenje za organiziranje i vođenje ronilačkih posjeta. Individualno ronjenje (izvan dopuštenih organiziranih grupa) nije dozvoljeno! Postoji devet zona u kojima je dopušteno ronilačko posjećivanje pod navedenim uvjetima: Kornat (Opat - Tanka Prisliga), Samograd, Oključ, Mala Panitula, Vela Panitula, Rasip, Mali Rasip, Mana i Borovnik. Prilikom ronilačke posjete nije dopušteno ništa dirati i/ili vaditi iz mora (osim eventualnog otpada). Zabranjeno je namjerno uznemiravanje ili bilo kakvo ugrožavanje morskih organizama. Noćno ronjenje (između 19:00 i 07:00 sati) nije dopušteno. Ronioci, osim ronilačkog noža, ne smiju kod sebe niti na plovilu imati bilo kakvo oružje ili oruđe, a najveća dopuštena dubina ronilačkog posjeta iznosi 40 m. Za ronjenje na dah ne vrijedi nikakav poseban režim, ono je izjednačeno s kupanjem, ali podvodni ribolov nije dozvoljen!

44

skim alatima. Iako se kapitalni pagari najčešće zadržavaju oko dubokih brakova, kornatsko podmorje je po svojoj konstituciji i sastavu dna idealno za manje pagare do 2-3 kg. Nekada su Kornati bili jedna od glavnih parangalaških destinacija. Pagar je u to vrijeme bio jako prorijeđen. U međuvremenu su parangalisti prije nekoliko godina zbog zabrane lova parangalima i kvalitetnog nadzora prestali dolaziti u Kornate. Od tada pa na ovamo, populacija pagara je sve veća, iz godine u godinu. Na tunju se love sve češće i češće, sve veći i veći. Kilaši nisu rijetki. Najbolje ih je loviti na nekom od brojnih kornatskih brakova. Sada u ljetnom periodu, lovna dubina se kreće od 15-40 metara, najbolje na 20-25. Solidan je prije opisani sistem za fratre i kantare. Kao i svi zubati sparidi), lignju obožavaju pa ćemo upravo nju najčešće koristiti za ješku. Vrlo dobra je i srdela. Noću se pagar lovi nešto pliće, najbolje na 8-20 m dubine, a tu

je najčešće u igri veliki crv.

Podlanice u kraju Uz cijeli otok Kornat, sa svih strana, zbog povoljnog sastava dna uz kraj, nailazimo na podlanice. U ovakvoj gotovo netaknutoj prirodi ne volim pretjerivati sa sistemima pa koristim što jednostavnije, bez ikakvih fluorokarbona, zogulina, perlica itd. Samo najlon 0,25-0,35 mm (ovisno lovi li se štapom ili iz ruke), manje klizno olovo i Mustad kovana udica za podlanicu na kraju. Od ješki najčešće koristim volka ili trpa. Noću je odličan veliki crv, a na trpa sam noću lovio u samom kraju velike sarge na odmetima namijenjenim podlanici. Nemojte se iznenaditi ni ako na odmetu zateknete hobotnicu sve voli, pa čak i volke. U jesen se podlanice dobro love i na nešto plićim brakovima s vrhom između 10 i 30 m. Spremaju se za mrijest, pa halapljivo gutaju sve jestivo a posebno im u to vrijeme prija lignja.


Brancini u korentu U plićim prolazima između otoka u korentu vrebaju brancini. Ako se na takvom mjestu možete usidriti bez ometanja plovidbe, ispustite u korent živog ciplića na što tanjem najlonu, bez ikakvog otežanja. Cipliće možete uloviti svugdje uz kraj, pogotovo na mjestima gdje se obala blago spušta i ako je malo zamućeno. Najbolja ješka za cipliće su crijeva od srdele, međutim, i pahulja kruha će poslužiti svrsi. Ako je korenat stvarno jak, onda je bolje ciplića nadivati kroz usta (odozdo prema gore), a ako korenta ima malo, tada jednom udicom lagano kroz leđa, od sredine samo malo prema repu. Tako će slobodnije plivati u potrazi za gladnim ustima koja će ga progutati. U nedostatku cipla, dobra je i manja bugva, a na nekim poštama glavoč će napraviti čuda!

Ima liganja i po danu U jesen i zimi u Kornatima se mogu uspješno loviti i lignje.

Upotreba umjetnog svjetla u lignjolovu je zabranjena. U kasno popodne, lignje treba potražiti peškafondom od 25 do 50 m dubine. U sumrak, kada sunce zađe za horizont, lignje se skupljaju u valama gdje ih uspješno možemo loviti skosavicom u laganoj vožnji. Potrebno je tunju “naarmati“ olovnicama tako da nam pri brzini od 1-2 milje skosavica tone oko 5-12 m. Lovi se po valama ili puntalima gdje se lignje dolaze hraniti, vozeći lagano u krugovima od 5-20 m dubine. Kad mrak skroz padne, a mjesec obasja nebeski svod, lignje se rasprše duž obale, pa ih je najučinkovitije loviti s rapalom uz kraj vozeći brzinom od 2,5 milje. Od Rapalinih voblera za lignjolov meni se najuspješnijom pokazala manja zelena s tigrastim leđima. Ako nema mjeseca, lov u pokretu stvara previše ardure. To je svjetlucanje koje izazivaju planktoni u kovitlacima uzburkanog mora. Skosavica, a pogotovo rapala za sobom ostavljaju svjetlosni trag koji jako plaši lignje i lov postaje nemoguć. U takvim uvjetima treba loviti s

Zahvale Zahvaljujemo se na pomoći pri realizaciji ove reportaže Ravnatelju NP „Kornati“ Nevenu Bausu, stručnom voditelju Vladislavu Mihelčiću, te dečkima recepcionarima koje smo upoznali prilikom skupljanja informacija za reportažu.

Priroda se poigrala

Osoblje parka posebnim sistemom. Najbolje se odmaknuti na 20 m dubine u kakvoj dubljoj vali. Lovi se u mjestu na sistem na čijem dnu se nalazi olovnica od 40 grama, a pola metra do metar iznad nje je privezana na kratkoj pioki mrkva (lebdeća skosavica). Najlon treba biti jako tanak da stvara što manje ardure. Mrkva treba imati dijelove od fosforescentne plastike koju možemo “nasvitliti“ lampadinom tako da još neko vrijeme svijetli u mrklom kornatskom moru. Skosati ne treba jer to samo stvara arduru i plaši lignje, dovoljno je samo skroz pola-

ko spuštati i dizati sistem za nekoliko centimetara. Lovi se na dnu, ili do metar iznad dna. Lignjolov je moguć i po danu, s peškafondom na dnu u dubokim uvalama na 30-60 m dubine. Nije poželjno skosati, neka peškafondo samo lagano struže po pijesku. Kornatsko podmorje je bogato arbunima i velikim ranjima, posebno u podnožju brakova. Škrapovito dno pruža zaklon brojnim škrpinama, kapitalnim ugorima, sarzima, picevima. U mirnim uvalama na pješčanom dnu pasu ovčice i trlje. Popis riba koje se mogu uspješno loviti je prilično dug. Ribolov u Kornatima je posebno iskustvo. Razvedenost arhipelaga omogućuje plovidbu i ribolov po gotovo svim vjetrovima. Potrebno je nekoliko dana ribolova da koliko-toliko ispitate što se i kako lovi. Ribolovne dozvole je puno isplativije kupiti izvan Parka. Kad se sve zbroji i oduzme, nije ni skupo s obzirom na to da imate priliku loviti u neponovljivom ambijentu. Po riječima stručnog voditelja Parka, Vladislava Mihelčića, postoji snažna tendencija da se rekreacijski ribolov ukine, što će se sigurno u budućnosti i dogoditi pa bih vam svakako preporučio da prije toga posjetite ovu vrlo atraktivnu ribolovnu destinaciju.

45


Vijesti

Sabiki Maska by Shakespeare Hera S

ada je idealno vrijeme za sve ljubitelje lagane panule. Dovoljno je u suton ili rano jutro za sobom povući sabiki ili popularno nazvanu tursku panulu i uspjeh ne može izostati. Veliki izbor gotovih predveza koje potpisuje Shakespeare za ovakav način ribolova u ponudi ima Adriana šport International. To su mamci kojima plava riba naprosto ne može odoljeti. Svjetlucavo krilce i repovi na udicama veličina 2 ili 4 postižu efekt kako u laganom ribolovu tako i u jiggingu. Ovo je samo jedna od desetak kombinacija koje Sha-

L

kespeare ima u svojoj ponudi. Cijena ovakvog kompleta iznosi tek 10,00 kuna. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Zaštita za najmlađe

jeto je u punom zamahu, godišnji su odmori uglavnom u skladu s očekivanjima, a podmorje je još uvijek neistraženo. Maresove maske su provjereno dobar izbor za sve koji žele pod more. U mnoštvu modela posebno se ističe maska Hera. Riječ je o redizajnu poznatog profesionalnog modela X-Vision. Pored malog volumena i širokog vidnog polja, ova se maska odlikuje visokom kvalitetom

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

finalne obrade. Rub maske je savršeno obrađen tako da i višesatno korištenje ne predstavlja problem. Bez obzira da li ste u potrazi za kapitalnom kirnjom ili samo gledate s površine ova je maska pravi izbor.

Magnum Divebait

M

ikeli Trade je svoj ljetni asortiman upotpunio vrlo zanimljivim i nadasve korisnim artiklima među kojima posebnu pažnju zaslužuje komplet odjeće za najmlađe sa znakovitom naznakom UV 50. Riječ je o dječjoj odjeći koja u potpunosti štiti od štetnog sunčevog zračenja. U ponudi je kratko neoprensko odijelo po cijeni od 263 kune, neoprenska kapa šilterica od 116 kuna, te nepotopivi neoprenski prsluk od 395 kuna. U ponudi su i vrlo atraktivne majice od 230 kuna. Naravno, kao i dosada na gotovinsko se plaćanje dobiva popust od 10 posto.

46

S

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

vi ljubitelji panule u kojima se koriste štapovi u kombinaciji s varalicama oduvijek su imali isti problem. Naime, ogromna količina olovnica ne prolazi kroz vodilice, a varalice bez olovnica ne rone dovoljno duboko. Srećom, toj je nevolji kraj. Varalice Magnum Divebait rone do nevjerojatnih dvadeset stopa i pritom niti malo ne gube na atraktivnosti i provokativnosti akcije. Varalice pripadaju rapalinoj obitelji varalica,

popularnim X-Rap modelima koji su modifikacijom balansa i stabilizatora dosegli dubinu nedostupnu drugim modelima. Varalice su izrazito lovne i još se nisu vratile na suho bez ulova. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340


@qe\eXâlalØ\ a\[efjkXmeX eXm`^XZ`aX EX dfil `c` eX Z\jk`# >Xid`efm [mfeXda\ejb` li\âXa >GJD8G -)' mf[`k Ø\ mXj [f f[i\[` kX cXbf ` j`^lief% GfjkXmcaXea\d eX Yif[jb` efjXÚ# fmXa ifYlje`# mf[ffkgfie` gcfk\i jX `ifb`d qXjcfefd eX [f[`i fdf^lØ`k Ø\ mXd eXmfâ\ea\ ^[a\ ^f[ j\ eXcXq`c`% Lq fgZ`feXcel >) M`j`fe eXlk`Úbl bXikl [f `m`k\ *; gi`bXq `qeX[ ` `jgf[ mf[\e\ c`e`a\ ` a\[`ejkm\el ]lebZ`al XlkfdXkjbf^ bi\`iXeaX j`^lie\ ilk\% BX[ gi`jkXe\k\# f[XY\i`k\ gfefmef Z\jkfme` eXÚ`e iX[X ` f[m\q`k\ j\ j`^lief blØ` `c` [f efmf^ lqYl[ca`mf^ Z`caX% Bfdgc\kel gfel[l >8ID@E li\âXaX gf^c\[Xak\ eX nnn%^Xid`e%Zfd%_i

Gi`a\efje` gcfk\i j qXjcfefd eX [f[`i ,#)Å Gi`a\efje` gcfk\i j qXjcfefd eX [f[`i , )Å qX Yif[ ` Xlkf

FYna_g kakl]e \&g&g& HB& RY_j]Z$ CYjdgnYÛcY []klY ,C$ L]d& ()'*++,%(++$ >Yp& ()'*++,%(+-$ HB& Khdal$ RngfaeajgnY 0-$ L]d& (*)'-(+%-,($ >Yp& (*)'-(+%-+1$ =%eYad2 _hk8fYna_g%kakl]e&`j$ ooo&_Yjeaf&[ge&`j Hjg\YbfY eb]klY2 9imY EYj] \&g&g& <mZjgnfac$ 9hf]Y \&g&g& <mZjgnfac$ L&G& HYlja[aY EYcYjkcY$ :&B& FYmla[ Khdal$ :jg\ge]jcmj \&\& Khdal$ >jgf] \&g&g&$Cgea Y$ glgc Nak$ Cae]j \&g&g& aZ]fac$ L=9 F9ML=K :ag_jY\ f'e$ JAR%AL=9 \&g&g& RY\Yj$ Eac]da ljY\] RY\Yj$ =d]cljg JYZ$ JYZ$ EYjaf] ]d][ljgfa[k HmfYl$ glgc Cjc$ Dmja\mk \&g&g& Jab]cY$ <A9%E9J Jab]cY$ =d]cljg k]jnak ÆN9FB9Ç Fgna Nafg\gdkca$ Jab]cY$ >ja_gZgp \&g&g& HmdY$ FYna_g *((( \&g&g& HmdY$ L]`fgdaf] \&g&g& HmdY$ @q\jY MeY_$ ;`ahgl]cY \&g&g& RY_j]Z$ Gkab]c$ Jab]cY$ Khdal$ RY\Yj$ L][`fg EYp \&g&g& RY_j]Z$ Jab]cY$ L]Y =d]cljgfac \&g&g& RY_j]Z

HDGL=JA J9<9JA AFKLJME=FLA N@> 9MLGHADGLA K=FRGJA R9 NB=L9J >AK@>AF<=JA JM¼FA MJ= 9BA


Ribolovni feljton

Sveti Andrija


RIBOLOV u akvatoriju

pučinskih otoka srednjeg Jadrana Pučinska odredišta kojima ćemo ploviti i gdje ćemo loviti 2. dio Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Tonko Bartulović, Davor Dragojević, Mihajlo Filipović, Danijel Frka, kartografski prikz ljubaznošću CV SISTEMA

D

aleko od Komiže, prema Lastovu nazire se otok Sušac, otok divljih maslina, raskošnih kapara i rascvjetanog ružmarina, otok ovaca i koza u mediteranskom najmirisnijem raslinju. I taj je pučinski otok bogat podmorskim vrtovima u kojima žive tajanstveni morski stanovnici i podmorsko cvijeće jedinstvene ljepote. Po dubokim procjepima se i danas može zamijetiti silueta velike kirnje u bijegu. U dubini na udici može zasvijetliti šarag, pic, veliki fratar. Uz sjevernu obalu mamac će na panuli prihvatiti gof i palamida, kada je njihovo

Hrid Baba kod Palagruže

vrijeme, a ponekad i barakuda koja je ovdje učestala posljednjih godina. I ribiči opremljeni za big game fishing oko Sušca mogu doći na svoje. Svjetioničare ponekad prene prasak tunja koji za lovinom doslovno iskoči iz mora. Za Sušac i pravo korištenja njegovog podmorja ratovali su Venecija i Dubrovnik, i to zbog jedinstvena bogatstva podmorja. Kada doplovimo do Sušca, zavirit ćemo u njegovo podmorje, na seke, u podmorske pećine. Od strmih južnih litica, preko velikih odrona uzduž zapadne obale, i pratiti zubace izvan plitkih punti na istočnim

obalama… Najudaljenije i najjužnije hrvatsko otočje je arhipelag Palagruža, izgubljen na jadranskoj pučini u izmaglici dalekog obzora na kojem se otoci tek maglovito naslućuju. Na najvećem otoku arhipelaga, Velikoj Palagruži, pod velim žalom kriju se tragovi iz doba Argonauta. Prema legendi, doplovio je ovdje sudionik trojanskog rata Diomed. Dojedrio je bježeći pred gnjevom prelijepe Afrodite. Na Palagruži buja život endemske mediteranske faune, a u njenom podmorju cvjeta i raste najljepša flora i fauna Mediterana. Tu u spletu podmorskih po-

lja cvjetova i kamenim čipkama žive u simbiozi raznovrsne ribe, rakovi i alge.

Uz sjevernu obalu mamac će na panuli prihvatiti gof i palamida, kada je njihovo vrijeme, a ponekad i barakuda koja je ovdje Ponekad more na palagruško biserno-sedefasto žalo iz dubina izbaci ostatke čudnih morskih stanovnika, kao da time

Zaštićena rijetka Tritonova truba u podmorju Sušca

49


Sušac sa sjevera

Ulov na Palagruži potiče znatiželju za istraživanjem tajni palagruškog podmorja. Palagruža kao da je djelo božanske ruke. Miluju je vjetrovi i zvjezdano nebo kada nakon zalaska sunca, svjetla i zvijezde galaksija prekriju nepomućeno nebo iznad Diomedova otoka.

Pučinske se otoke uvijek otkriva iznova, i nad morem i u podmorju A između Palagruže i oba kopna često bijesne valovi i vjetrovi koji priječe ribičima da se ovamo zapute. Tada, kada more uskuha, riba se iz dubine približava palagruškim pličinama tražeći hranu. Ne mogu tada ni svjetioničari barku porinuti, ali rijetki sretnik iskrcan na otoku, tu u zapjenjenom plićaku može na malo kruha na udici uloviti šarga kapitalca. Kada se vjetar i more konačno smire, a pučin-

50

Rijetka ovčica ski namjernik ovamo doplovi oboružan ribičkim alatom, ili tek fotografskom opremom, vrijeme provedeno na Palagruži ostat će zabilježeno kao jedan od najljepših doživljaja, do kraja života. Između Lastova i Mljeta u Vrhovnjacima, smjestio se otok Glavat, otok vječne inspiracije i čežnje sportskih ribolovaca zbog osebujnog i jedinstvenog bogatstva podmorske faune koja se skriva po procjepima i cvjetnim livadama podmorja. Na dubinskom parangalu ovdje se mogu uloviti neke vrste za koje i znanost dvoji da li još uvijek žive u Jadranu. Čest je ulov velike škarpine, ali ni dubinska kirnja ne predstavlja rijetkost. Zabilježeni su ovdje i ulovi ljuskotrna, tipične ribe tropskih mora te rijetkog trnobokana plosca. Neumorni istraživač jadranskog podmorja, Tonći Najev, pričao mi je jednom prilikom o susretu s nekolicinom pastira batoglavaca, vrlo neobične i

Vrhovnjaci s Glavatom


Bonaca kod Sušca

Igra boja u podmorju

Palagruža sa sjeverozapada

rijetke ribe, tu kod podmorske seke, istočno od Glavata. Neobična riba oblikom glave nalikuje pirani, ali nije opasna. Uz obale Glavata riba se dobro lovi pred zoru, a nakon izlaska sunca povlači prema okolnim dubokim brakovima. U predvečerje se vraća pod obale otoka i tu zadržava do jutra. Vrijeme je to za nezaboravan lov teškim odmetom s obale. Na velikog crva se pred svitanje mogu uloviti prelijepi primjerci kavali, teži od kilograma. Na istočnom kraju pučinske perle, u južnom predvorju Elafita, otok je Sveti Andrija. Neobičan otok, odmorište mnogih ptica selica u proljeće i u jesen, kao kakav kameni spomenik izdiže se iz morskog ponora koji se pruža pod njegovim južnim liticama. Upravo pod tim liticama se i danas u dubini naziru siluete kirnje, zubaca, gofa... Na ovom otoku velika jata ptica nakon dugih preleta nalaze svoje odmorište, u gustoj stoljetnoj

borovoj šumi čija sjena nad morem kao kakav magnet privlači velika jata salpi, ušata, bukava i lokardi.

U podmorju pučinskih otoka još se nalaze artefakti i pričaju istinite legende o kapitalnim ulovima. Ribič zadivljen ovom jedinstvenom pučinskom perlom zimi može tek maštati u toplini svoje sobe i planirati da se sljedećeg ljeta zaputi prema tim dalekim, tajnovitim odredištima. Kada konačno ondje doplovi zadivljen i opčinjen, već prije povratka sanja ponovni dolazak. Pučinske se otoke uvijek otkriva iznova, i nad morem i u podmorju. Dok se savija ribički štap pod težinom ribe koja je zagrizla sve je moguće.Ploveći uz pučinske otoke kao da se plovi u kale-

51


Murina vreba

Susret s grdobinom u podmorju Palagruže

Rajski vrtovi u podmorju Glavata

Palagruža-Diomedov otok

deoskopu u kojem se oblikuje danas nevjerojatna podmorska stvarnost biranim riječima iz srca svih onih čiji je san i čežnja zaploviti, tamo, daleko prema pučini. Ploveći godinama u zanosu ljubavi prema pučinskoj perli koja je othranila generacije ribara postao sam dijelom tog jedinstvenoga ambijenta. Zbog toga i činjenice da smo to naslijeđe baštinili

52

od naših starih, ni u jednom trenutku ne smijete zaboraviti da ga trebamo sačuvati i za našu djecu i unučad. Za buduće naraštaje koji se tek imaju roditi i koji će također jednom ploviti prema pučinskim odredištima kako bi okušali sreću na posljednjim bogatim staništima jadranske podmorske faune. U podmorju pučinskih otoka još se nalaze artefakti i

pričaju istinite legende o kapitalnim ulovima. Tamo još uvijek u svjetlu mora i sunca živi ples šarga i pica, zubaca i kavale, trlje i fratra. Po morskom se dnu i podmorskim klifovima još igraju jastozi, rakovice i škampi. Pod površinom hitri gofovi i modrulji love palamide, skuše i lokarde. Po pučini zaplovi još poneka gajeta prekrcana vršama

za lov jastoga. Kada doplovite do prvog pučinskog odredišta spoznati ćete da je sve ono što ćete pročitati u ovome feljtonu i slike koje ćete gledati, predstavlja tek ogledalo stvarnosti koja i danas tamo živi. Stvarnosti u kojoj su i naši preci živjeli, koju su čuvali i do koje su plovili danima. Do prekrasnih pučinskih odredišta istočnog Jadrana…


Vijesti

VMC udice

V

MC udice su od pojavljivanja na tržištu postale sinonim kvalitete, pouzdanosti i besprijekorne oštrine. Za sve ribiče koji ne vole stvari i situacije prepuštati slučaju i koji vole i cijene samo najbolje, pronašli smo nekoliko modela koji pokrivaju većinu situacija u morskom ribolovu. Vanadium Carp 7356 BN su udice koje ne praštaju niti slučajan dodir. Izvrstan izbor za ribolov predatora. Udice 9292 Nl Zander su idealne za ribolov brancina, a Vanadium Carp 7110 GO za sve oblike pridnenog obalnog ribo-

Ownerove udice

lova. Naravno, tu su i trokuke udice 9607 BZ bez kojih većinu varalica doslovno nema smisla potapati. Oštrice svih ovih udica obrađene su tehnologijom Cone Cut Point, a zahvaljujući legiranju s vanadiumom snažnije su od svih dosadašnjih VMC-ovih modela.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Deep One

wnerove su udice više puta ponijele laskavi naziv najudice. S ovim udicama uopće nije važno da li se love brancini ili orade, jer ribe s Ownerica nikada ne padaju. Zadarska trgovina Big Blue u ponudi ima izrazito široku ponudu ovih izvrsnih udica. SJ41, SSW, Gorilla, Off Shore, Flyliner, Worm, Seigo, Saber Hook, Maru Kaizu, Cut Chinu, Ryusen BH, Akemi Chinu,

Fukase i Furansu vrsta je dostupnih modela među kojima možete birati veličinu prema vlastitim sklonostima i očekivanoj lovini. Informacije BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayerova bb 023/ 235 - 924

Wathoze Z

U

predenica je u zahtjevnim tehnikama poput vertical jigginga ili kabure imperativ. S dovoljno jakim i pouzdanim upredenicama ribolovac uvijek ima potpunu kontrolu nad potopljenim varalicama i zakačenoj ribi. Upredenica Deep One koju potpisuje svjetski poznati Sun Line izvrstan je izbor za spomenute tehnike. Višebojna je, tako da prateći boje koje se pri spuštanju izmjenjuju u svakom trenutku možete znati koliko je strune u moru. Upredenica Deep One

O

ima visoku prekidnu moć, a u ponudi su dva promjera, od 12 i 16 libri.

a sve ljubitelje spinninga u plitkim lagunarnim akvatorijima u kojima se do ribe mora hodati po plićacima, Wathoze su jedino razumno rješenje. Naravno, ove su hlače primjenjive i u svim drugim mokrim uvjetima, bilo da lovite po kiši ili tražite gambore. Hlače su izrađene od visokokvalitetnih vodonepropusnih i istovremeno dišućih materijala. Na taj način noge ostaju suhe i što je vrlo važno, tople. Ove Wathoze potpisuje Rapala, što je uvijek više nego dostatna garancija kvalitete.

Informacije

Informacije

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

53


Vijesti

Green Line Mini Boat

Carboxy Super Match

O

I

vo je još jedan izvrstan štap iz linije brodskih štapova koje potpisuje Alcedo. Riječ je o teleskopskoj izvedbi dugoj 2,5 metara sastavljenoj od sedam segmenata. Vršni je segment izrazito osjetljiv i višebojan tako da s lakoćom registrira i najmanji pomak na drugom kraju strune. Za pravilno opterećenje tog najosjetljivijeg segmenta brinu se dvije klizne vodilice. Inače je štap progresivne akcije i kao takav vrlo dobar izbor za ribolov iz brodice do dubine

od četrdesetak metara. Mala transportna dimenzija ga čini idealnim oružjem koje bi trebalo biti sastavni dio svakog plovila. U ponudi su modeli dužine od 1,8, 2,1 i 2,4 metra, a cijena za štap dužine 2,4 metra iznosi 210,00 kn. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Stonfo Matasine

Williamson Maxi Hole Jet Rigged

V

U

rijeme je panule na gofa i zubaca, dva najdraža cilja panulaša, a poznato je da za njih nema bolje ješke od žive iglice. Mada je ponekad teško doći do tako kvalitetne ješke, uz Stonfo Matasine to postaje dječja igra. Matasinu je dovoljno pustiti na nekih tridesetak metara iza broda, dati malo gasa i za kratko vrijeme iglica je na brodu. Zahvaljujući brojnim svilenkastim nitima povezanima u čupicu iglica se u trenutku napada svojim nazubljenim kljunom u Matasinu naprosto zaplete. Nakon izvlačenja iglica se lako oslobađa i

54

spitujući tržište, a ponajprije pasionirane ribolovce, Browingov je dizajnersko tehnički tim kreirao rolu koja je spoj suvremenih postignuća i klasičnog dizajna. To je rola Carboxy Super Match. Kako joj i ime kaže, spada u popularne brze match role. Carboxy Super Match dostupna je u dvije veličine, 830 RD i 840 RD, pa tako ima kapacitet od 120 metara 0,20 milimetarske strune, odnosno 140 metara 0,25 milimetarske strune. Prijenos joj je od 5,5:1, a opremljena je i s osam kugličnih i jednim nepovratnim ležajem. Cijena ove role bez obzira na veličinu modela u maloprodaji iznosi 813 kuna.

što je najljepše, ostaje potpuno nepovrijeđena. Stonfo Matasine su u ponudi u više boja, a pakirane su po deset komada. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

pučinskom ribolovu nikako nije svejedno što za sobom vučete. Pogrešno odabrana varalica može značiti izgubljen dan i potpuno promašen ribolov. Ove svestrane varalice su namijenjene upravo pučinskom ribolovu i svakako bi trebale biti na bar jednom od vaših štapova za trolling. Povlačiti je treba u četvrtom do petom krmenom vala, na način da povremeno ulazi i izlazi iz vala jer na taj način ‘uzima zraka’ i daje najbolje rezultate. Iza sebe ostavlja dugi trag zračnih mjehurića koje stvara svojom jedinstvenom jet glavom. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331



Ekologija

STOP - private! Napisao i snimio Boris Bulić

M

ore je oplakivalo pustu obalu prakontinenata davno prije nego što je ljudska noga kročila zemljom, a vjerojatno će je oplakivati jednako dugo i nakon što ljudska vrsta napusti ovaj jedinstveni planet. U međuvremenu se zahvaljujući našoj civilizacijskoj nezasitnosti sustavno uništava sve što se uništiti može. Nažalost, ni more koliko se god činilo nepreglednim i nepresušnim, nije pošteđeno destrukcije koja nam je unatoč ogromnom civilizacijskom napretku nedvojbeno kao vrsti svojstvena.

Na vrhu More se prema mišljenju najvećih evolucijskih autoriteta sma-

56

tra kolijevkom života. U njemu je u pradavnoj mješavini neživih elemenata nikao život kojem danas svjedočimo - od mikroskopskih amorfnih oblika koja jedva da imaju sposobnost kretanja, do složenih organizama kojima je na vrhu društvene, hranidbene i evolucijske ljestvice čovjek. I dok bi ljudska uloga upravo zbog visokog položaja temeljno trebala biti ispunjena odgovornošću, nerijetko se postupa potpuno suprotno. Čini se da nam se unatoč svemu svijest o posljedicama lošeg gospodarenja planetom nije razvila u skladu s ostalim socijalnim i fizičkim komponentama. Upravo se stoga i događaju stvari koje očigledno ukazuju na svu bezobzirnost i bahatost

vrste koju je evolucijski vihor izbacio na sam vrh piramide.

Mrtvo dno Koliko se god sve navedeno činilo pompoznim, toliko, a i više od toga je istinito. Za dokazima ne treba odlaziti na kraj svijeta. Dovoljno je okrenuti se oko sebe i pokušati zamisliti kako bi neki morski detalj, na čiji smo izgled potpuno naviknuti, izgledao da nismo u njega umiješali svoje prste. - Tu doli, o’ma ispo kuće Đilardi smo znali poći kaićen ja i pokojni mi otac. Tamo di bi vidili crno znali bi da je bila i pošla, a tamo di bi vidili ‘nako, ka da je malo izdignuto, udrili bi ostima i digli trpinu. Da znaš koliko ih je bilo…

Tako priča Šimeto koji i nije baš toliko star. Priča je to o vremenu od prije nekih šezdeset godina i prostoru koji je sada ograđen i dostupan samo djelatnicima marine i nautičarima na vezu. Običan smrtnik tuda ne može proći ni obalom ni morem. A kada bi se i moglo svićati, prizor bi bio strašan. Dno je mrtvo, muljevito, prekriveno komadima građevinskog željeza, gumama, akumulatorima… Od riba se mogu vidjeti samo škartoci, glavoči blatari i mršavi nedorasli špari čudne boje.

Širimo Hrvatsku Takvih marina, kao i priča poput Šimetove, ima po cijeloj našoj obali. Kako, od koga i na koji se način dobivaju dozvole za takvo


Svitla vala pripada zoni u kojoj gradnja nije dopuštena

Vanjska strana otoka Ugljana ograđivanje obale i doslovno otimanje mora, bolje ne pitati. U nekim se slučajevima naprosto pojave bezimeni investitori s dozvolom pa gradnja počinje i završava potpuno legalno, unatoč čuđenju svih prisutnih. U drugim se pak slučajevima gradnja pruža poput tumora, gotovo neprimjetno, da bi u trenutku kada namjera graditelja postane jasna već bilo kasno za bilo kakvo djelovanje. I dok zakon trenira strogoću na nekim izdvojenim slučajevima koji očito služe prvenstveno za

skretanje pažnje s puno važnijih stvari, do tada se na dijelovima koji nisu toliko izloženi nastavlja tiho i nevidljivo širenje Hrvatske.

Privatna riva Pogled na vanjsku stranu Pašmana trebao bi otkriti nedirnute stijene i makiju s ponekim skrovitim žalom. Nažalost, čim se zađe iza posljednje južne punte može se vidjeti sasvim drugačiji prizor. Obalu krase kuće i kućice od kojih su neke na

granici apart-hotela, a zidovima se većina gotovo kupa u moru. Oni koji nisu imali dovoljno hidroizolacijskog materijala, svoju kućicu – svoju slobodicu su podigli izvan dosega valova, ali su zato granične zidove spustili u more, tek toliko da se zna ‘dokud je moje’. Svitla vala s vanjske strane otoka Ugljana, nasuprot mjesta Preko, godinama je bila tek pribježište brodicama koje bi neverin zatekao na moru. Posljednjih je nekoliko godina u tom netaknutom raju niklo nekoliko

kućica koje bi se trebale zvati ribarske, no s obzirom na izgled i sadržaj prije će biti da je riječ o temeljima apartmanskih objekata. No ne samo da su nikle kućice, već je i jedan dio obale betoniran kako bi se vlasnici i eventualni budući gosti mogli u suton prošetati rivom.

Separe na dugom otoku Na vanjskoj strani Dugog otoka nalazi se uvala Samotvorac.

Ovo je legalno, unatoč već postojećem i potpuno funkcionalnom pristaništu

57


Pogled na imanje

Put do nje vodi s glavne ceste, a možete ga prepoznati po ogledalu koje je postavljeno na samom spoju, radi lakšeg izlaska na cestu. Put nije kozja staza ni makadam. Riječ je o pravom cestovnom projektu koji vas vodi ravno na vanjsku stranu otoka. Ono što nikako ne očekujete jest rampa na kraju tog puta s tablom ‘Private’ iza koje se nalazi nekoliko ‘ribarskih’ kućica s betoniranom obalom i okućnicama. Susjedna vala, vrlo slično, jer se jednim krajem puta ipak možete spustiti do obale. Još jedna vala južnije krije dvije takve kućice koje su redovito napunjene Slovacima i Česima.

Tumorski scenarij

Privatna vala na Dugom otoku

58

Sve te nastambe trebalo je izgraditi materijalom koji nisu kradom dovezli vanzemaljci. Jednako tako, te nastambe ni-

su nikle preko noći, no to nikoga nije spriječilo da šuti o tome. Sudeći prema već viđenim klišejima i na tim će se mjestima odigrati kancerogeni scenarij – prvo zid, pa krov, pa ograda, pa naselje… I da se vratimo malo unatrag, dok se na nekim očigledno nepotrebnim detaljima trenira strogoća, nad ovako očitom kršenju Zakona oči se zatvaraju. Možda zato što se sve odvija toliko daleko od očiju? Ili su naši ljudi naprosto takvi – ne žele se miješati jer će možda oni uskoro biti u takvoj ili sličnoj situaciji. Ipak, bez obzira na razlog zbog kojeg se oči zatvaraju, netaknuti dijelovi obale na koju smo toliko ponosni, polako ali sigurno ustupaju mjesto betonskim rivama, beživotnim zidovima, idealnim za odbacivanje otpada koje nam se nagomilalo u dvorištu.


Vijesti

Kutija Abu Garcia

Maska Pirate i disalica Tonga L

P

raktična primjena ribolovnih kutija se nebrojeno puta dokazala, tako da je malo ribolovaca koji nemaju potrebu za ovim spremnicima. Ovu kutiju potpisuje svjetski poznati Abu Garcia, što je neupitni dokaz visoke kvalitete. Riječ je o velikoj kutiji za pribor u koju će stati sve vaše sitnice, varalice i pribor za ribolov. Napravljena

je od tvrde plastike i dostupna u tri veličine. Cijene ovih kutijase kreću od 210 za manji do 379 kuna za najveći model. Informacije RIBOMATERIJAL 10000 Zagreb, Ozaljska 83 Telefon 01 / 3634 - 143

Akumulatorski tester J

edna od vrlo bitnih stvari na brodu je struja. Puni akumulatori znače sigurnost po svim električnim i elektronskim pitanjima – od starta motora do čitavog niza elektroničkih sitnica koje za pogon koriste istosmjernu struju. Da biste bili sigurni u kakvom su stanju vaše akumulatorske baterije Mikeli Trade je u svoju ponudu uvrstio tester za akumulatore. Riječ je o jednostavnom uređaju čije krajeve je dovoljno nasloniti na izvode akumulatora nakon čega, s obzirom na stanje vašeg akumulatora, zasvijetli jedna od tri lampice. Zelena znači da je sve u redu, crvena da je akumulator poluprazan, a crna s križićem da je akumulator potpuno prazan.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

jeto bez urona, pogotovo kada su djeca u pitanju, jednostavno je nezamislivo. Zadarski je Tankerkomerc obogatio svoju ponudu zanimljivim i djeci prilagođenim modelima maski i disalica. Maska Pirate je dimenzijama i finalnom obradom prilagođena dječjem licu i osjetljivoj koži tako da se može koristiti bez straha od usijecanja i ostalih neželjenih posljedica. Uz masku dolazi disalica Tonga čiji je usnik dimenzijama jednako tako prilagođen djeci. Osim toga Tonga ima i jednopropusni ventil koji omogućuje

znatno lakše i sigurnije ispuhivanje mora nakon izrona. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Speed Master

U

ribolovu spinningom vrlo je važno biti u što neposrednijem kontaktu s varalicom kako bismo u pravom trenutku mogli osjetiti ribu i jednako pravovremeno kontrirati. To nije problem ako je očekivana lovina blizu, no ako se radi o ribolovu u kojem lovinu tražimo na daljinama preko dvadeset metara u jakom kurentu, tada to bez adekvatnog pribora postaje problem. Speed Master je najlonski monofil s kojim takvi problemi nestaju. Mek i podatan, a istovremeno neposredan, pruža jedinstven doživljaj prilikom spinninga. Uz odlično držanje na čvoru ovaj najlon ima visoku linearnu nosivost.

Tako promjer od 0,30 milimetara može podnijeti opterećenje od punih 7,80 kilograma. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

59


Rič ribarska

TEŠTAMENTUM Napisao i snimio Boris Bulić

B

iće san bija zakunja na katrigi. Bilo je tako vruće da san cili bija mokar.

60

– Ti bi triba učiniti teštamenat. Za Boga miloga. I ovoga mi je puta isto učinila. Judi moji, ta je žena tribala biti žbir i to ono naj-

ljući, ingleški. Kako se ona šulja, kako se približi da je ne čuješ… I onda kada ti dođe na po metra progovori. Uvik isponova umren.

- Ma što si rekla? - Kažen da tribaš učiniti teštamenat. Nije ti više dvajes godina. - Ja da učinin teštamenat? Ja?


Što ga ti ne napraviš? - Ja san četire godine mlađa od tebe i ja ću posli. A onda se demonstrativno okrenula i pošla. To je njen tipični đir. Baci upljuvak i ode, pa se ti posli misli. Da teštament! Ja da učinin teštamenat? Iman samo jenu ženu, svoju pokoru božju i jenoga sina i jenoga unuka. Kakav teštamenat, je li ona munjena? Poša san za njon u tinel.

- A zašto ti misliš da bi ja triba učiniti teštamenat. Oli se bojiš da će ti neko uzeti vrta, oli batelu? - Ne bojin se ja ničega. Kako san protrnija. To je rekla ka da je doša Sudnji dan, a da san ja prid sudon. - Ne bojin se ja ničega, nego je takav red. Frane je isto napravija teštamenat i sad je sve u redu. - Je, ma Frane ima devedeset i dvi godine i već četire miseca leži u postelju. Frane ima tri sina koji vole jedan drugoga ka bužu u glavi i zemlje da bi moga proglasiti republiku. Normalno da je učinija teštamenat. Ma što će nama teštamenti? Jesi porebambila? - Nisan ja porebambila nego ti ništa ne razumiš. Sićaš se onih Čekinja što su bile pri dvi godine kod nas. Ovaj san puta zapravo protrnija. Nije moguće da je saznala… Noge su mi se oduzele. - E, pa od njih san dobila kartolinu da bi jope došle. Muča san i blenija u nju čekajući da nastavi. Što se čudite? Što biste vi učinili. Čeka san da vidin što će biti. - Što je tebi? Je li ti dobro? Proguca san njok. - Je, je… ma je vruće… E, ma daj, reci više… Što je s ton kartolinon? – procidija san pola u sopranu, a pola u po glasa. Pogledala me nako ispo oka ka kad ti likar oće reći da imaš još dvi šetemane života. - Ništa. Tile bi doći na banj i da jope budu kod nas. Da in se puno sviđa kako san kuvala – i oma se nekako ispravila. - E, pa to je dobro – polako san doša sebi, Neka dođu. - E, znan i ja da je dobro i neka dođu. A što ako se tebi što dogodi dok su one ode i onda one reču da je sve ovo njihovo, jerbo su one već domaće i sve znaju i svi nih znaju… Kako ću ja to dokazati? - Čekaj, čekaj malo… Što tribaš dokazati? - Da sve ovo nije njiovo nego moje. - Stani. Ako san te dobro razumija, Čekinje tribaju doći i uzeti kuću jerbo ću ja krepati i zato ja triban napraviti teštamenat?

- E, sad si sve razumija. Sada san blenija u nju isto ka i prije samo iz potpuno drugih razloga. Ovo san ja oženija? Ovo? Di mi je pamet bila. Ljudi bi se tribali ženiti kad napune bar sedandeset godina. Onda se vake stvari ne bi događale. - Teštamenat kažeš… - E, teštamenat. - A kad bi se nedajbože nekin slučajen, pazi, kažen nedajbože, tebi štogod dogodilo prije nego meni, a ja san teštamenat već učinija? Dobija san je! Judi moji kako je gledala u mene. Ni tona ni slike. Stala je ka da se oduzela. Tribalo joj je dabi dvi minute da progovori. - Ajme… Onda bi Čekinje mogle sve uzeti pa bi moje dite i moj Marko ostali bez vrtla i… Nisan smija tako grezo. Skoro se srušila. - Čekaj, čekaj malo, bez panike. Sitija san se. Vako ćemo učiniti. Ja ću načiniti teštamenat, a ti moraš učiniti kontrateštamenat. - Ajme meni, tek sad ništa ne razumin. - Slušaj me! Ti moraš učiniti kontrateštamenat u kojemu piše da u slučaju da se, jope ću reći, nedajbože, tebi nešto dogodi, moj teštamenat ostaje dici, a ne tebi. Tako ćemo zajebat Čekinje. Sila je na katrigu i zeblenula se u graniliju ispo stola. Ja san se izvuka na prstima i poša na batelu. Usput san ubra smokvu i cicka je sritan ka malo dite. Bilo je već kasno popodne i tija san poći doli ispo punte dignut koji bokun ako bude sriće i zaboraviti ove monade. Skoka san ka i svaki puta na provu i onda se dogodilo. Desna mi se noga pospuzla, liva je zapela za cimu i ja san poletija u batelu ka da skačen u more na glavu. Zabija san se glavon ispod jargole i tako osta. Biće san jope zakunja jerbo su me probudili. Nemojte se čuditi. Reka san van da je bilo vruće… Dva su me Čeha (koja ironija!) podigla, a ja san stenja ka da me razapinju. Desno me rame bolilo za popizditi. Ma bolilo je i sve drugo, ali rame… Doša san doma iza desete ure.

Ciloga me inkartalo. - A što je tebi bilo nesritnjače bidni? - A što će mi biti. Pituriva san i ostalo je gipsa pa nisan zna kako ću ga potrošiti… Što će biti? Pa san i slomija ključnu kost. Tako su mi rekli. - I koliko ćeš biti takovi? - Što koliko? Cilo lito? - A boli li te? - Je, ma ne rame nego guzica. Dali su mi nešto u guzicu pa mi se cila noga oduzela… - A ništa onda… - Ma što je sad? - Ništa kad si se stuka. - Slušaj me… - Dobro, dobro… Nemoj sad piniti. Sad moraš početi sve raditi livon rukon. - Toga se bez tebe stvarno nikad ne bi sitija. - I pisati. - Kako to? - E, da se moreš potpisati kad učinimo teštamenat. Ositija san kako mi bubnja u glavi. Diga san se, stisa zube i nako šepav i inkartan poša prema njoj. Išla je prema nazad i cilo vrime govorila. - Čekinje dolazu za tri dana, a ja san onaj kontrateštamenat napisala samo ga triba ovjeriti, a onda ti moraš napraviti… Nije stigla do kraja jerbo san zapeja za nogu od katrige i jope se rasuja. Dok me dizala govorila mi je u po glasa: - Eto vidiš, vrag nikada ne spava. Nikad ne znaš što ti se more dogoditi. Da si glavon udrija u kantun od stola… - Dosta! Dosta! Muči više! Sve ću potpisati samo muči više i ne zovi vraga. I teštamenat i kontrateštamenat i Čekinje… Sve ću učiniti i potpisati samo muči… Bez riči se okrenula i iz škafetina izvadila neki komad karte na kojen je gori u vrhu velikin slovima pisalo kontrateštamenat i stavila ga isprid mene. - Samo nisan znala isprid tvog imena je li triba pisati pokojni ili samo ime… Zatvorija san oči i nisan bija siguran jesan li se onesvistija ili samo zakunja. Reka san van, bilo je tako vruće…

61


Vijesti

Technium made in Japan A

ko se pitate da li je moguće loviti mekanim najlonskim monofilom bez memorije, a istovremeno imati potpunu kontrolu nad ulovljenom ribom, odgovor je – da, moguće je. Zahvaljujući posebnoj Three Core konstrukciji, najnoviji Shimanov monofil Technium je upravo takav, mekan i podatan, a istovremeno dovoljno krut i nosiv da omogućuje maksimalnu kontrolu. Izvrsno drži na čvoru i ima nevjerojatno veliku otpornost na abraziju. Linearna je nosivost također impresivna. Tako primjerice promjer od 0,25 milimetara nosi čak 6,75 kilograma. Najlon je dostupan na kilometarskim kalemima, a pakiran je u vrlo atraktivne metalne kutije.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Yo-zurijev Flash Dancer

L

ignjolov je osjetljiva disciplina u kojoj često sitnice imaju odlučujuću ulogu. Ispravan odabir boje u kombinaciji sa dostupnim svjetlom nije svaki puta lako pogoditi. Najnoviji lignjar iz Yo-zurija, Flash dancer ima specifično hologramski obojano tijelo tako da nije ovisan o količini ili kutu svjetla poput ostalih skosavica. Naime Flash dancer pri svakom pomaku reflektira cijeli niz svjetlosnih impulsa koji u kombinaciji sa velikim i ‘živim’

okom neodoljivo privlače lignje. Dostupan je u osam boja i veličini 3,25 grama. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Zvončići, SPRO Gamakatsu zvončići... Jigon i Penn 70 VC

M

alo je štapova na tržištu ribolovne opreme koji svojim performansama mogu konkurirati ovom modelu. Ovaj SPROov štap namijenjen je ribolovu u dubokom moru. Naime, zbog jedinstvene konstrukcije blanka, male težine i šest posebno taktički razmještenih, vrlo nosivih vodilica, ovaj se štap pokazao izvrsnim izborom za vertical jigging, kao i za sve oblike dubinskog kančarenja. Štap je dvodijelne izvedbe, a rukohvat je obložen finim neoprenom koji vas neće zamoriti ni nakon višesatnog ribolova. A ako je

62

uparite s rolom Penn 70 VC, dobili ste savršenu kombinaciju kojoj nema premca. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

U

ribolovu pridnenim postavama indikatori poteza obvezna su oprema. Iako je u današnje doba tržište preplavljeno raznom elektronikom veliki broj ribolovaca ostaje pri provjerenim i nadasve lovnim zvončićima. U ponudi su jednostruki i dvostruki, opremljeni s utorima za starletu. Starletu je dovoljno umetnuti u utor, zvončić fiksirati na vrh štapa nakon

čega se možete opustiti i sa sigurnošću pričekati riblji potez. Cijena ovih ‘tužibaba’ se kreće od 4 do 8 kuna u zavisnosti od odabranog modela. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970


RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn


Čvorovi

GRINNER za kliznu udicu Napisao i snimio Boris Bulić - Zovem se Filip i imam 13 godina. Zanima me kako se vežu klizne udice koje bi se nalazile na glavnom flaksu na kojem je već zavezana udica, tj. želim znati kako naješkati živu sipu jer sam čuo da je ona odlična ješka za lov brancina. Molio bi vas ako bi mi mogli vezove opisati uz pomoć slika. Unaprijed zahvaljujem Uvijek nam je drago kada se mladi ribolovci zanimaju za ovakve detalje jer to znači da o ri-

64

bolovu razmišljaju i idu pravim ribičkim pravcem. Dakle, u principu se živa sipa ješka najčešće kao i živa lignja. Prva, fiksna udica, nerijetko trokuka, ide u ‘piriju’ - lijevak kroz koji sipa istiskuje more pri bijegu, a druga, klizna u ‘špic’, krajnju točku nasuprot glave i krakova. Važno je prije zabacivanja odrezati dva najduža traka kako bi izbjegli promašene zagrize. Koliko je to dobra ješka za brancina sam ćeš otkriti jer se na različitim dijelovima Ja-

drana brancin hrani na različite načine, a ti nam nisi napisao gdje namjeravaš loviti. Što se montaže klizne udice tiče, mnoštvo je načina na koji se klizna udica može fiksirati na predvez, no najčešći način je pomoću grinnera, kliznog čvora. Idealno je pritom koristiti udice koje imaju oko, a ne pločicu. Naime, prilikom montaže osnova predveza se provuče kroz oko što dodatno osigurava udicu. No bez obzira za koji se tip udi-

ce odlučiš, ona se postavlja uz osnovu predveza dok se učvršćenje radi s drugom strunom, najčešće nešto tanjom od osnove. Na fotografijama koje slijede prikazana je montaža klizne udice upravo pomoću grinnera. Prilikom fotografiranja korištene su deblje plastične uzice radi jednostavnijeg i preglednijeg prikaza, pri čemu je osnova predveza predstavljena žutom, a tanja struna kojom se klizna udica fiksira narančastom uzicom.


v

Grinner 2

1

Nakon što se klizna udica postavi uz osnovu predveza (žuta uzica), drugom strunom (narančasta uzica) se formira polupetlja na način kako je to prikazano na fotografiji.

Slobodnim krajem tanje uzice počinje omatanje kojim se obuhvaća osnova predveza, udica i tanja uzica. Važno je dobro posložiti namotaje kako bi u konačnici čvor bio pravilno zategnut.

3

Nakon pet do šest namotaja (prema nekim autoritetima i deset), čvor se dobro zaslini i polako zategne. Ukoliko su namotaji dobro posloženi, čvor se zatgne do kraja, višak se odreže i klizna je udica spremna za ribolov.

Seize the Day

HDS JE STIGAO MULTIFUNKCIJSKI EKRANI HRVATSKI IZBORNIK

HDS 5 | ekran 5’’

HDS 7 | ekran 6.4’’ MERIDIAN PROJEKT

HDS 8 | ekran 8.4’’

HDS 10 | ekran 10.4’’

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364, F: 01 6165 080 E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Cres MARIZO d.o.o 051/571 210 | Rovinj ADRI FISHING d.o.o. 052/811 391 | Dubrovnik AQUA MARE d.o.o. 020/357 600; FLUCTUS NOVUS d.o.o.; SVETAC d.o.o. 020/ 357 017 | Hvar BOLTANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula EGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOTOMAR MILETIĆ TEDI 052/851 194 | Marina BOLTANO d.o.o. 021/889 023 | Murter MEHANIC-NAUTIC d.o.o. 022/434 763 | Nerezine BOCEL d.o.o. 051/237 020 Novi Vinodolski NAVITECH MARINE SERVICE 051/ 792 073 | Novigrad MARSERVIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOTO-NAUTIKA d.o.o. 031/283 683 | Split BOLTANO d.o.o. 021/398 577 | Pula NAVIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; EUNICE 052/570 203; INTEXO d.o.o. 052/393 000 | Punat MARINE ELECTRONICS CROATIA 051/654 233 | Rab NEPTUN 051/725 032; PERAN SERVIS 051/721 150 | Rijeka GUMI CENTAR d.o.o. 051/623 079; DIA-MAR d.o.o. 051/313-254; ELEKTRO SERVIS VANJA 051/244 656 | Šibenik KIMER d.o.o. 022/212 118 | Makarska T.O. PATRICIJA 021/611 029 | Umag Dr BOATS d.o.o. 052/463 310 | Vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | Zadar RIZ-ITEA commerce d.o.o. 023/305 777; Servis i ugradnja “Mario” 091/5035 115 | Zagreb SIBEG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINE d.o.o 01/2040 560; SVIBEN MARINE d.o.o. 01/3435 880; INOX BRAMAR d.o.o. 01/6155 817; IN MARINE d.o.o. 01/3664 257; NAVCOM d.o.o. 01/3695 206; FISHERMAN PARTNER 01/2339 235; AG MARINE d.o.o. 01/6112 600; CV SISTEMI d.o.o. 01/2395 774; HERMES-INTER d.o.o. 01/6550 737; REFUL MARINE d.o.o. 098/319 265; FRED BOBEK d.o.o. 01/3460 896; RIBOLOV UZ NAS 01/3817 890; DELALIJA TRGOVINA d.o.o. 01/3866 785; ZOLA d.o.o. 01/3095 152; BAHUN d.o.o. 01/6678 090 | Crna Gora RADIUS d.o.o. +382 88 322 022 | Slovenija MERIDIAN PROJEKT d.o.o. +386 51 888 880 | Srbija RADIUS NAUTICA d.o.o. +3811 1 3118 230


Fishing shop

MISTER FISH - SPLIT

Iza imena Mister Fish krije se splitska tvrtka Yo-Zuri, koja je podružnica talijanske tvrtke Akua. Bogato opremljena prodavaonica nudi obilje pribora od najjeftinijeg pa do super kvalitetnog, ali isto tako nudi i skupe Accurateove multiplikatore Napisao i snimio Mladen Marković

Y

o-Zuri, Duel, Atlas, Meiho, Sufix, Panther Martin, AFW, Marttiini, Shakespeare, Miya Entoch, Fly, Mepps, Steel Sunglasses, Mustad, Owner, Tica, Carpers, Sardamatic, Penn, Accurate... samo su neki od

66

brandova koje smo vidjeli u splitskoj prodavaonici Mister Fish. Svakom čovjeku koji imalo zna o ribolovu odmah je jasno o čemu se radi. Naime, svaki od ovih brandova je priča za sebe. Tko ne poznaje primjerice Yo-Zurijeve varali-

ce, Duelove štapove i multiplikatore, Meiho kutije za pribor, sjajne najlone Sufix, American Fishing Wire čelične upredenice, električne role Miya Entoh ili pribor koji radi tvrtka Shakespeare? Tko ne poznaje Mustadove udice, bez kojih

se ne ide u ribolov?! Tko ne zna za Ticine role koje u Splitu imaju najpovoljnije maloprodajne cijene u Hrvatskoj? Tko nije čuo za Pennove multiplikatore i role te štapove koji pokrivaju sav ribolov, od obalnog spina do big game ri-


bolova? I na kraju, tko ne zna za multiplikatore Accurate, koji kvalitetom dodiruju samo nebo, no nažalost i cijenom su tu negdje. Dakako da su vam poznate nabrojene tvrtke jer predstavljaju vrh svjetske proizvodnje ribolovnog pribora. Sve ovo se može vidjeti i kupiti na jednom mjestu, a to je prodavaonica Mister Fish. Ovaj splitski hot spot vrhunski je opremljen priborom za sve ribičke discipline, a nas je posebno razveselio izbor za big game ribolov. Pennova serija multiplikatora i štapova International je sama špica, a davno nismo ni vidjeli cijelu paletu Accurateovih mutiplikatora u jednoj prodavaonici. Doduše, cijena im je više nego paprena, ali vrijede svaku kunu. Usput rečeno, dva mala modela Accurate multiplikatora za vertical jigging su i u kompletu našeg redakcijskog tima i na njih smo posebno ponosni. Isto tako, impresionirao nas je

prebogati izbor Yo-Zurijevih varalica, od onih malih Pin’seva do Crystal Minnowa i Hydro Magnuma. Kada su u pitanju udice, paleta Mustadovih udica pokriva sav moguć ribolov, od lova malih šparića s obale do big game udica za lov najvećih tuna. Oduševila nas je i paleta Ownerovih udica koje su puno jeftinije u nego u Zagrebu. Na policama smo pronašli i sjajne japanske kutije Meiho po izuzetno povoljnim cijenama, a nabrajati bi mogli unedogled. U svakom slučaju, ako trebate nešto od ribolovnog pribora u samom Splitu, odredište je prodavaonica Mister Fish, koja se nalazi u Zagrebačkoj ulici broj 1. Informacije Informacije MISTER FISH 21000 Split, Zagrebačka 1 Telefon 021/ 344 - 868

67


Oprema

SPRO role

japanska tehnologija

Kada se spomene tvrtka SPRO, znalcima je odmah jasno da se radi o kvalitetnom priboru i opremi za ribolov. Uz SPRO je vezana japanska tvrtka Gamakatsu, koja je sinonim za kvalitetnu udicu i najlon. No ono što je manje znano je činjenica da su stacionarne role koje se kriju pod imenom SPRO zapravo role čuvene japanske tvrtke Ryobi koja ih u Europi prodaje pod nekoliko komercijalnih imena

N

izozemska tvrtka SPRO VB je podružnica japanske tvtke Gamakatsu koja je poznata po udicama i najlonima. No, pod imenom SPRO prodaje se cijela paleta ribičkih potrepština, a među njima i stacionarne role. Stacionarne role SPRO imaju zaleđe koje izaziva strahopoštovanje kod znalaca. Naime, role koje poznajemo kao SPRO, daleko su poznatije kao Ryobi. Kako sad to – zapitat će te se? Ryobi u Europu role šalje pod nekoliko komercijalnih imena, a jedno je SPRO. Ryobijeve role su oduvijek imale kultni status, a jedna od njih je i danas uz Shimanovu Stellu WS i Daiwinu Saltigu treći as kada je u pitanju vertical jigging. Da, pogodili ste, radi se o Metal Royal Safari 5000, koja je izbor mnogih ribiča pa su i u našem redakcijskom kompletu za vertical jigging dva komada. Modeli rola BlackArc, BlueArc i RedArc, Passion, Montana, Big Fish, Incognito, Hardliner, Aggresive, Dragmaster ili Nova nisu ništa drugo nego Ryobijeve role koje dolaze pod imenom SPRO. Da se radi o kvaliteti dokaz je i rola RedArc koja je u njemačkim časopisima Rute & Role, Fish & Fang i Angel Woche proglašena Reel of the year 2004. godine (rolom godine 2004.). Kako prepoznati Ryobijevu rolu pod nekim drugim imenom imenom? Dosta lako jer prvo ćete zamijetiti mijetiti debele preklopnike, koji nisu izrađeni od žice, već su zapravo savi savinute cijevi od super kvalitetnog tnog materijala. Preklopnici su dvostruko lakši, a isto tako i dvostruko jači jači. Kod Ryobijevih, odnosno bolje olje reći kod SPRO-ovih rola, tijelo je napravljeno ili iz metala, bolje rečeno iz aluminija, ili iz super tvrde plastike iz koje se rade zupčanici za posebne sklopove. Sve role imaju prave čelične kuglične ležajeve na svim potrebnim ku rebnim mjestima, a ne plastične umetke, umetke koje pojedini proizvođači besramno reklamiraju kao ‘kuglager’. Materijali koji ko vladaju u unutrašnjosti samih mih rola su ili nehrđajunehrđaju ći čelik ili kovani aluminij, a gotovo sve role imaju Worm Shaft Oscilation System podizanja kalema, kalem dok su sami kalemi uglavnom om izrađeni od aluminija. Što još reći o SPRO rolama? Ništa drugo doli da se radi o odličnom odnosu između cijene i kvalitete, jerr za kvalitetu ne treba odvojit odvojiti astronomsku svotu. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira ra 70 01/ 2322 - 515

v


FLOATING

PRODAJNA MJESTA ZADAR ROVINJ RIJEKA ZAGREB BIOGRAD ŠIBENIK SPLIT

- UDICA SONIK - ADRIA FISHING - TAMARACOM - ŠKORPION - MARINERA - MORE - BARACUDA

- 023 343803 - 099 2131068 - 051 258971 - 01 2322515 - 023 384194 - 022 337373 - 021 333599

distribuito da:

Blue springs

tel +39(0)422 634.083 web bluesprings.it email info@bluesprings.it


Oprema

QUANTUM ribu lovi Napisao i snimio Boris Bulić

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

R

ock fishing je zahtjevna ribolovna disciplina koja ne dozvoljava propuste. U nekakvom uobičajenijem ribolovnom pohodu, kada se ustanovi da neki dio opreme nedostaje, jednostavno se posegne u prtljažnik automobila ili se nazove kući da mali donese onu rolu, treću s police… U rock fishingu se nakon dolaska na poziciju ima ono što se donijelo na leđima. Upravo zato na vrijeme valja razmisliti i pažljivo isplanirati sve detalje,

v

odvagnuti koliko je ono što nosimo uistinu kvalitetno i može li izdržati napore koje ovakav oblik ribolova opremi i ribolovcu nameće.

Bez predrasuda Često puta sam imao prilike vidjeti kako ribolovac bespomoćno stoji nad slomljenim štapom ili raspadnutom rolom kojoj je naivno poklonio povjerenje. Takve su greške neoprostive i za posljedicu mogu imati isključivo neslavan povratak kući.

Pritom cjenovni razred opreme nije ključni element. Naime, svaki je štap jednako osjetljiv na udarce i ogrebotine i svaki jednako stradava nakon pada na stijene. U prvom je trenutku posljedica pada najčešće tek mala ogrebotina, no nakon nekoliko izlazaka na more ogrebotina postaje pukotina kojoj je potpuno svejedno što piše na deklaraciji i kako se štap zove. Naravno, to nikako ne znači da treba kupovati jeftilene, nego bi bilo preporučljivo nabavljati opremu bez predrasuda ruko-

vodeći se prvenstveno njenom funkcionalnošću.

Cyber CRRx bite alarm set U posljednjem smo pohodu na stijene Dugog otoka imali priliku testirati i ocijeniti dio Quantumovog programa. Naravno, test smo obavili na najgrublji mogući način - noću na stijenama. Testirali smo tri ključna elementa bez kojih su takvi pohodi nezamislivi – indikatore, role i štapove.


Radical SCS 1060 i Hypercast Tele Surf 450

Cyber CRRx bite alarm set

Cyber CRRx bite alarm set se sastoji od tri elektronska indikatora, daljinskog prijemnika, osam rezervnih baterijskih uložaka, rezervne maskirne maske i izvijača. Sve navedeno smješteno je u praktičnoj torbici, izvana dovoljno krutoj, iznutra dovoljno meko podstavljenoj da je možete bez straha baciti na stijene, a da se elektronici ništa ne dogodi. Indikatori se jednostavno aktiviraju stiskanjem mekanog gumba na boku. Uz taj gumb postoje još tri kojima se podešava izbor svjetla (četiri

moguće boje), osjetljivost i glasnoća. Indikatori imaju standardni mesingani navoj (M-10) koji odgovara svim standardnim nosačima. Nakon aktiviranja, led dioda svijetli vrlo prigušenim svjetlom koje je noću jasno vidljivo, a danju se radi uštede energije može ugasiti. Bilo kakav pomak najlona preko indikatora aktivira svjetlosne i zvučne signale. Zvuk podešen na najjače čuje se i na udaljenosti od preko stotinjak metara uz buku koju stvaraju valovi i vjetar od primjerice 5 bofora. No

jačina zvuka zapravo ne treba nikoga brinuti jer se u setu nalazi i daljinski prijemnik dometa 100 metara. U trenutku kada se indikator aktivira, istovremeno se uz jasni zvučni signal aktivira pripadajuće svjetlo na prijemniku tako da se letimičnim pogledom na prijemnik može znati koji se štap aktivirao. Uz ovakav prijemnik se bez straha možete opustiti u svojoj vreći ili šatoru. Aktiviranje indikatora noću poseban je prizor jer zbog fotoprovodljivog kućišta zasvijetli doslovno cijeli indikator.

Svjetlost je toliko jaka da vam baterijska svjetiljka gotovo nije ni potrebna. Naravno, nakon podizanja štapa svjetlo će se nakon kraćeg vremena ugasiti.

Hypercast Tele Surf 450 Za ovako težak ribolov odlučili smo se za štapove Hypercast Tele Surf 450. Razlog zbog kojeg smo se odlučili na ovako tešku artiljeriju su prvenstveno ugori i murine koji su nažalost, naj-

71


češći noćni ulov na stijenama. Pozicija koju smo odabrali za ribolov bila je oko tri metra iznad mora, tako da nikakvo nasukavanje lovine nije dolazilo u obzir. Sve što je ulovljeno moralo se podizati ‘na silu’ pri čemu štap niti u jednom trenutku nije pokazao bilo kakve nedostatke. Naravno, podmetač je bio ispod lovine, no temeljni je cilj ribolova bio test izdržljivosti. Hypercast Tele Surf 450 je opremljen izvrsno navezanim SIC vodilicama koje svojim rasporedom opterećenje ravnomjerno raspoređuju na cijelu dužinu blanka. Iako je u trenutku kontre štap progresivne vršne akcije, pri punom opterećenju naginje paraboliku što je vrlo dobro jer na taj način ostvaruje izvrsnu elastičnost koja je kod zamaranja većih riba ključno važna karakteristika. Štap je teleskopske izvedbe što je također vrlo važno zbog male transportne duljine od svega 1,47 metara, a sastavljen je od šest sekcija. Važno je napomenuti da prilikom zabačaja niti u jednom trenutku nije došlo do zakretanja sekcija ili njihovog sklapanja, unatoč tome što ih prilikom razvlačenja nismo ra-

Izvrsna lovna kombinacija

72

Murine su najčešći ulov

zvukli do kraja u tvrdo. Hypercast Tele Surf 450 ima akciju od 120 do 150 grama tako da je idealan za izbacivanje doslovno bilo kakvog opterećenja. Štap je težak 430 grama što s obzirom na njegovu duljinu predstavlja optimum. Sam vrh štapa je s obzirom na relativno visoku akciju ipak dovoljno osjetljiv, pa je u nekim situaci-

jama reagirao i prije indikatora. Naime, murine često ješku prime pa je žvaču u mjestu bez ikakvog povlačenja. U tim trenucima najloni miruju pa se ni indikatori ne glasaju. No zato se sam vrh štapa lagano povija na granici vidljivog, što je siguran znak da je murina na večeri.

Radical SCS 1060 Rola koju smo odabrali pripada obitelji Radical Quantum. Riječ je o roli sa slobodnim hodom špule visokih performansi. Uležištena je s deset visokokvalitetnih ležajeva uz jedan nepovratni. Ima prijenos 4,5:1 i kapacitet kalema od 350 metara 0,35 milimetarske strune što je više nego dovoljno za borbu s bilo kojom nemani. No pored te činjenice kojom se zapravo većina ribolovaca rukovodi pri odabiru role, važna je još jedna stavka koju mnogi ispuštaju iz vida. U ribolovu sa stijena u principu ima puno zadjeva. Pa iako u pravilu na dnu ostaju samo predvezi, često se dogodi da najloni pucaju i negdje po sredini. Nakon nekoliko takvih pucanja, role s manjim kapacitetom ostaju doslovno bez najlona čime je svaki daljnji ribolov onemogućen. Rola je teška 670 grama što s obzirom na ostali pribor i očekivanu lovinu nikako nije pretjerano.

Posebno nam se dopala mala stražnja kočnica koja se linijom izvrsno uklapa u kompletan dizajn. Poluga slobodnog hoda špule je malo kruća, što je dobro jer se na taj način ne može slučajno aktivirati. Zahvaljujući bail arm sklopu prihvatanje i namatanje strune je upravo savršeno. Između ramena i kalema role nalaze se tanke gumice koje sprečavaju eventualni silazak strune ispod kalema. Iako smo radili sa žilavim najlonom niti jednom se nije dogodilo da je struna sišla ispod kalema. Izvlačenje ribe s rolom Radical SCS 1060 je pravi gušt jer s njom nema zastoja, stenjanja, ni nepotrebnih i nekontroliranih pokreta. Riba se izvlači u optimalnoj konstanti, dok kočnica svoj posao odrađuje besprijekorno. Slobodni hod špule je dovoljno mekan da ni najprepredenija podlanica ne može osjetiti ništa, dok se istovremeno može fino podesiti u slučaju jačeg vjetra ili izraženog kurenta. Sam rukohvat je drven, što pruža ugodan osjećaj u radu s ovom rolom. Komplet koji smo testirali pokazao se upravo izvrsnim. Uz gušt prilikom izvlačenja lovine, sam pogled na pribor užitak je za sebe. Elegancija, suvremena linija i funkcionalnost, jednom rječju Quantum.


Vijesti

Maska Forma

B

ogata ponuda podvodnog programa zadarskog Tankerkomerca upotpunjena je novim modelima maski. Forma je maska koja vam, zahvaljujući cjelovitom staklu, omogućuje znatno veću preglednost i šire vidno polje. Ovu će masku pozdraviti svi ljubitelji fotosafarija, kao i podvodni ribolovci. Maska se odlikuje izrazito meka-

Storm Wild Hair Squid Jig

nim i podatnim plaštom te lako podesivim remenom. Klasični izgled omogućuje lagan pristup nosnom izdanku, što je od izrazite pomoći kod dubljih urona. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Cool Ocean Boat O

vi su štapovi namijenjeni teškom ribolovu na velikim dubinama. To su dvodijelni štapovi opremljeni sa šest posebno jakih vodilica koje ravnomjerno raspoređuju opterećenje na blank štapa. Dostupni su u dimenzijama od 2,40 i 2,70 metara, a akcija im se kreće od 250 do 500 grama. Kreirani su za ribolov u dubokim Norveškim fjordovima

L

agani jigovi za manje dubine i brakove. Svojim izgledom privlače i provociraju napad uglavnom svih vrsta riba, pa čak i onih koje i nisu klasični predatori. Povlačite ih isprekidanim trzanjem štapom i privlačenjem sve do same površine. Riba koja prati ovaj mamac često se odlučuje na napad pred samom površinom. Prednost korištenja ove varalice je između ostalog u tome što mo-

žete uživati u jigganju i s običnim malo jačim varaličarskim priborom, bez potrebe ulaska u skupe investicije koje inače zahtijeva nabavka opreme za vertical jigging. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Rola Salt Surf R

no kod nas su svoje mjesto pod suncem našli u ribolovu na dubokim brakovima. Cijena ovih izvrsnih štapova se u zavisnosti od odabranog modela kreće od 126 do 169 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ola Salt Surf je iznimna rola za ribolov na moru. Opremljena je s dva aluminijska kalema, čak jedanaest ležajeva te moćnom, a istovremeno izrazito osjetljivom kočnicom. Rola Salt Surf opravdat će sva vaša očekivanja kada poželite ostvariti daleki zabačaj. Tijelo i mehanizam su potpuno otporni na koroziju tako da je ova rola u potpunosti u skladu sa svim ostalim proizvodima iz Shakespearove Salt linije za ribolov na moru. Cijena role Salt Surf u maloprodaju iznosi 489 kuna.

Informacije TRINAESTICA - 13 23210 Biograd n/m, Kneza Domagoja 3

Telefon 023/ 383 - 219

73


Oprema

WAECO

rashladnik za bačvice piva Frigomarine je predstavio idealno rješenje za vruće dane koje će najviše oduševiti ljubitelje piva - WAECO-ov novi rashladnik za bačvice piva kojeg možete postaviti na brod. Prvih deset kupaca na dar dobiva gratis bačvicu od pet litara Paulanera


Točionici piva ovih su dana must have uređaj na vrtnim zabavama, roštiljadama i mjestima gdje se susreće dobro društvo. Potencijalni kupci ovakvih točionika mogu birati između raznih sistema, ali na kraju obećani užitak često izostaje. Mnogi rashladni točionici su vrlo komplicirani za upotrebu, a poglavito čišćenje. Izbor vrsta piva je mali ili nikakav, što ograničava svakog pravog ljubitelja piva. Naposljetku, cijene su ponekad vrtoglave pa često odlučujemo odustati od kupnje. Novi rashladni točionik MyFridge MF-5B nudi neosporno rješenje svih problema. WAECO MyFridge točionik ima vrlo jasnu prednost nad trenutnom ponudom točionika na tržištu. Koristi stoljetnu tradiciju točenja piva s dna bačve, za razliku od onih koji ispumpavaju pivo pomoću pumpi i crijeva iznutra prema van. To znači da bakterije i prljavštine ne onečišćuju pivo. Ovaj sistem ne može ugroziti nikakvo onečišćenje jer će zračni podtlak osigurati istakanje piva iz bačvice s potpunom svježinom od prve do posljednje kapi. To ujedno znači da možete zaboraviti na kupovinu skupih CO2 patrona. Još jedna predost je ta što vas nitko ne ograničava izborom omiljenog piva, a samo nabava piva u tzv. Part – keg bačvicama daleko je povoljnija i jednostavnija. WAECO rashladni točionik bačvica piva može se pohvaliti i jedinstvenim tehničkim rješenjem, kružnim cirkuliranjem hladnog zraka. WAECO MyFridge MF-5B jedini je uređaj te vrste koji koristi princip ventiliranog hlađenja, što znači da rashlađeni zrak

Frigomarine poklanja bačvicu od 5 litara Paulanera najbržim kupcima

Tehnički podaci Bruto kapacitet 5 litara Napon: 12V/220V opc 12V kabel Kapacitet hlađenja: do 25C ispod temperature okoline Izolacija: CFC Free PU pjena Dimenzije: ŠxVxD 276 x 448 x 353 mm uključujući plastični podložak Masa: 2,8kg Test: TUV /GS , CE

usmjerava između jednostavno odvojivog izolacijskog poklopca i same bačvice piva. U jednu ruku to znači da će se bačvica piva ohladiti na željenu temperaturu konzumacije brže i učinkovitije. S druge strane, sistem osigurava da bačvica piva bude konstantno hlađena po čitavoj površini, tako da cijeli sadržaj bačvice može biti konzumiran od prvog do posljednjeg gutljaja. WAECO rashladni točionik dobitak je za ovo ljeto zbog neupitne čistoće i higijene prilikom ovakvog načina točenja

piva, neospornog zadržavanja kvalitete piva tijekom konzumiranja, optimalne performanse hlađenja i uštedi pri kupovini bačvica od pet litara koje su dostupne u vašim supermarketima. Jednostavno treba uključiti WAECO Beerkeg Cooler u 220 V ili spojiti na opcionalni 12V kabel, odnosno autoutičnicu. I što još reći? Živjeli! Informacije FRIGOMARINE Buzinski prilaz 17, 10000 Zagreb 01/ 660 - 8598


Svijet nautike

Trup je obojan “Sigmom”

76

Prije bojanja nadgrađa zaštičen je obojani dio trupa


GALEB -

brodica po mjeri Napisao i snimio Hrvoje Žučko

M

nogo je vremena prošlo od zadnjeg pisanja o projektu brodica po mjeri. Kao što vam je poznato, stari je Galeb zimu dočekao i prezimio na otvorenom. Planirano zimovanje i piturivanje u zatvorenom prostoru je propalo, a samim time i beskrajno zakompliciralo nastavak radova. Ne pamtim zimu koja je toliko dugo trajala i ovo ljetno vrijeme sa toliko oborina. Prava tropska klima. A bilo je i mnogo drugih važnijih poslova za odraditi. A tu je dakako i recesija, novaca za trošiti je sve manje u čarapi, ljudi koji su pomagali oko radova su se osuli, pa je tako knjiga spala na dva slova. Ali mi se nedamo. Dakako da se nešto napravilo iako se nije radilo o velikim zahvatima koji bi bili vidljivi. Postavljena je SCAMova hidraulika, određena su mjesta za rezervoare od 80 i 60 litara, od prijatelja je otkupljen radar – polovni, ali u savršenom stanju, nabavljene su bitve, svjetla, i slične sitnice.

Obojan je svaki centimetar

Pogled na novo ruho Kako se sa predviđenim radovima zbog lošeg vremena kasnilo nekoliko mjeseci, priprema koja je napravljena za bojanje morala se napraviti iznova. Cijeli

brod se opet detaljno oprao, prebrusio, prekitao i priredio za bojanje. Naravno da je to veliki posao i gubitak vremena, ali je neophodan. Onda je došao dru-

77


Okov krmene platforme

Rukohvati po mjeri

78

gi šok. Boja jednog našeg renomiranog proizvođača nije bila u okviru proizvodnih standarda pa je trebalo prekinuti bojan je i pronaći drugo rješenje. Naime koagulirala je već nakon pola sata i pretvorila se u gumenu masu. Katastrofa. Na svu sreću kako smo radili probu na malom dijelu trupa prije kompletnog špricanja, na vrijeme smo uočili nedostatke i prekinuli s radovima. Osjećali smo se kao riba na suhom. Međutim, kako nije svako zlo za zlo, igrom slučaja pove-

Učvršćenja su jaka i nosiva

zali smo se s dečkima iz SIGME i od njih kupili profesionalnu dvokomponentu boju za brodove. Specifičnost tih premaza sastoji se u vrlo širokom temperaturnom rasponu rada. Galeb je šprican na nekih 26-30 stupnjeva u nekoliko dana i u nekoliko faza i ispao je savršeno. Niti jednog curka, niti jednog mat mjesta. Naravno da je za to prvenstveno zaslužan Miro koji je obavio cijeli posao u rekordnom roku, ali i Sigmin lak je odigrao veliku ulogu jer je boja bila suha na dodir već za jedan


Nosač je učvršćen

Platforma je skoro pa gotova sat. Zbog toga je cijeli postupak išao vrlo brzo. Svi smo obavljenim poslom bili jako zadovoljni jer se konačno pogodilo i lijepo vrijeme i voljni ljudi za odraditi posao. Ponovo se dokazala ona stara mudra izreka. Ako nešto radiš s voljom onda je i rezultat odličan. Tjedan dana nakon što je Galeb obojan, konačno smo postavili ogradu i platformu, a pao je i roštilj uz obaveznu pivicu. Brodica sada već poprima konačan izgled. Na platformu trenutno

postavljamo drvene podnice, a potom slijedi spajanje svih instalacija na motoru i ispustima. Ponovo smo uhvatili ritam radova, a to je ono najvažnije. Nabava prozora naredna je velika investicija uz naravno kompletno uređenje unutrašnjosti. Uostalom o svemu ćete biti izvještavani. Do naredne epizode s Galebom u glavnoj ulozi uživajte u moru i ribolovu i dobro se odmorite jer nas sve skupa čekaju burna jesenska događanja.

79


Svijet nautike

KEY LARGO 27

Vrhunac tehnologije, performansi i dorade - tim riječima možemo opisati novi brod koji nam dolazi iz Sessa Marine škvera, a to je novi Key Largo 27 Pripremila Božena Prelec - Krapinec

Tehničke karakteristike Dužina

7,80 m

Maksimalna širina

2.564 m

Konstrukcijska visina

1.65 m

Maksimalna instalacijska snaga motora Kapacitet

80

2 X 150 hp 8 ljudi

Gorivo

500 litara

Pitka voda

45 litara

O

vu jesen Sessa Marine će predstaviti novi model Key Largo 27, njihovu najnoviju interpretaciju modernog stila te detaljnog i elegantnog dizajna. Prema riječima Sessinog dizajnera Christiana Grandea brod u svojoj formi odjekuje 70-ima, s četverokutnim lukom i mekanim stranama te mišićavim i snažnim tijelom koje podsjeća na morskog psa, brz i uglađen, s rezanim rubom, prikladan je revolucionarnom stilu škvera

Sessa Marine. Gladak čelik, naglasci na tikovini i luksuzna sunčališta koja okružuju pramčanu palubu daju poseban naglasak ovom brodu. Kormilo dijeli ergonomski dizajniran kokpit od sunčališta. Kokpit je kompletan sa širokom ležajkom “L” oblika. Blagovaonski stol u krutoj tikovini može se podići ili spustiti na željenu visinu te se tako pretvara u drugo sunčalište na krmi. Dvostruko kormilo koje uključuje veliku


konzolu koja skriva brodsku kuhinju sa sudoperom i štednjakom tik uz ormar, daje potpuni sklad s otvorenom palubom. Oblik, funkcija i praktičnost raznih komponenta je vrlo detaljna. Inteligentna uporaba integriranih kuka na unutar-

njim stranama trupa je strukturna te estetski stvara moderniji brod. Visoki standardi također se mogu lako prepoznali i ispod palube i to u pojedinostima koje su sastavni dio razvoja modela Key Largo. Dupli krevet može biti podijeljen u jed-

nostruki ležaj i kauč “L” oblika. Brod ima zasebnu kupaonicu s wc-om i umivaonikom, sve što je inače neuobičajeno za brod ove dužine i veličine. Svi materijali korišteni u izgradnji ovog broda su najnoviji, poput lakirano bojene orahovine presvućene tkaninama svjetlih tonova. Oblik trupa i pogon proizvod su opsežnog ispitivanja i usavršavanja na novom institutu “Centro Studi di Sessa Marine”, što Sessa Marine čini jedinstvenim i po tome što je je jedno od rijetkih brodogradilišta koji imaju vlastiti centar za istraživanje i razvoj postrojenja. Trup V oblika je iznimno siguran, suh, nježan i pokretan, a sposoban je dostići i do 44 čvora s dvije četverotaktne Yamahe od 150 KS. Key Largo 27 može imati motor od maksimalno 400 KS,

svejedno radi li s dva ili jednim motorom. Za pokretanje, postoji paket s obje Yamahe F 150 ili jedne V8 Yamahe F 300/350. Paket koji Sessa Marine nudi pokazuje njenu spremnost na ponudu vrhunskih luksuznih proizvoda bez bilo kakvih kompromisa uključujući, dvostruka hidraulična kormila, spremnik goriva od 500 litara, vanjski tuš, opremljen je za skijanje na vodi, Wide Raymarine GPS, VHF, frižider od 42 litre. Brodu Key Largo 27 divit će se mnogi ove sezone, kao brzom i uzbudljivom plovilu koje je svojim karateristikama dotaklo savršenstvo. Informacije Informacije INTERADRIA 51414 Ičići, Liburnijska bb Telefon 051/ 705 - 563

81


Vijesti

Maska Tana i Vizeer

Black Arc 8550 i Big Fish 870

ana je maska u kojoj će svi ljubitelji podvodnog ribolova naći pouzdanog saveznika. Naime, riječ je o profesionalnom modelu koji je donedavno držao izrazito visoku cijenu. Sad je cijena spuštena na razumnu granicu, a Maresovi marketinški gurui su masku iz profi premjestili u sportline razred i time je učinili znatno dostupnijom običnim smrtnicima. Maska ima vrlo mekan plašt koji izvrsno prianja uz

lack Arc 8550 rola ima izrazito snažnu oprugu koja ju čini upravo savršenom za sve dinamične tehnike. Iako deklarativno matcherica, jednako će dobro sjesti na kakav bolognese ili pak na spinnerski štap. Osim izvrsnog namatanja i lakog otpuštanja strune, rola se odlikuje upravo savršenom kočnicom i lakoćom kojom zamara ulovljenu ribu. Osim tog modela izdvojili smo i izvrsnu rolu Big Fish 870 koja ne poznaje kompromis. Ova je rola u stanju izvući sve i jednu ribu, bez obzira na borbenost i veli-

T

B

sve oblike lica, a forma okvira omogućuje izvrsnu preglednost. Remen je lako podesiv, a zahvaljujući malom volumenu idealna je za duboke urone. Slično je i s maskom Vizeer koja je ovog ljeta vrlo popularna među svim ljubiteljima podmorja.

činu. Osam ležajeva i prijenos 4,4:1 garancija su snage dugovječnosti.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Rola Shimano Saragosa F A

ko trebate maksimalno snažnu, ali preciznu rolu sposobnu izdržati opterećenja koja zahtijeva tehnika ribolova vertical jigging, ne morate tražiti dalje. Smještana u Shimano hijerarhiji odmah ispod nedodirljive Stelle SW, ova rola pruža vrhunske radne osobine. Saragosa F sadrži Shimanov najbolji SR koncept opreme počevši od Cold Forged kovanog zupčanika, Superstoppera II, vodootporne mikro-podesive kočnice, SA-RB ležajeva i tako dalje sve do velike elastomerne kuglaste ručice koja savršeno leži i ne zamara ruku kod dugotrajnog korištenja. Aero Wrap sistem slaže pletenu strunu na AR-C špulu u savršeno pravilnim namotajima koji eliminiraju usijecanje i omogućuju dalje bacanje.

82

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Nosači iz Luna Marisa P

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

otreba za laganim nosačima štapova proporcionalno raste s udaljenošću mjesta na koje štapove moramo prenijeti. Oni skloni ribolovu kraj otvorenog prtljažnika najčešće koriste teške i glomazne rod podove, no oni koji teret nose na leđima skloniji su laganim pojedinačnim nosačima. Ovi su nosači upravo savršeni za udaljene pozicije kako zbog male težine tako i zbog pogodnosti koju omogućuje širi razmještaj pribora, što je u rock fishingu prednost. Nosači su dostupni u dvije dimenzije – 50/90 i 80/140. Građa im je teleskopska, izrađeni su od ekstra lakih i izdržljivih aluminijskih legura u okruglom profilu i imaju glavu s navojem. Cijena se kreće od 42 do 53 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625



Brod za ribolov

Marin 22

84


Mali brod za veliku plovidbu, tako bi mogli ocijeniti novo plovilo Marin 22, koje dolazi sa Kvarnera. Naime, ovaj mali brod dugačak jedva sedam metara ‘opako’ dere more i zasigurno će biti hit i kao obiteljsko plovilo i kao ribička platforma za spuštanje udica na udaljenim brakovima Napisao i snimio Mladen Marković

85


M

arin 22 je nakon uspješnog predstavljanja na splitskom sajmu na kojem je izazvao veliku pažnju i onih što znaju što je brod i onih koji su se tek odlučili za prvu kupnju, konačno zaplovio morem. U cijelosti je proizvod ‘Made in Croatia’, a iza njega stoji ekipa iz tvrtke DIA – MAR koja je usko vezana za redakciju časopisa Nova burza nautike. Dakako da se iskustvo stečeno u testovima bezbroj manjih i većih plovila pretočilo i u ovaj brod koji je na vodenoj liniji dugačak samo 6,92 metra, dok je dužina svega 8,21 metara. Dakle, radi se o brodu kakav treba našim ribičima. Dovoljno je malen da se može stisnuti u svaku lučicu, a s druge strane je dovoljno velik da se njime može otići i sidriti na nekom vanjskom braku. Da nema elektronike te vrata i prozora, za Marina 22 bi komotno mogli reći da je u cijelosti proizvod hrvatskih ruku, jer

86

ga uz DIA –MAR-ov trup pokreće motor SCAM, djelo ekipe iz Viškova, odnosno tvrtke SCAM – MARINE, koja na bazi Kubote radi sjajne motore.

Dvije godine je trebalo da se od ideje dođe do realizacije ovog broda. Dugačak je to period, no moramo priznati da je Marin 22 zbog toga ispao sjajno i ko-

motno ga možemo kvalitetom staviti uz bok najboljih plovila iz svijeta te veličine. U mnogim segmentima je Marin 22 jednako kvalitetan, a u neki-


ma i daleko nadmašuje konkurenciju.

Oprema Marin 22 je bogato opremljen, odnosno ima sve potrebno za boravak na njemu. Standardna oprema trupa uključuje klasična brodska vrata kabine u najboljoj maniri engleskih brodova, za razliku od konkurencije koja ima klizna vrata, koja su, budimo iskreni atraktivna, ali zato kod velikog mora „ne drže vodu“. Vrata su alumnijska, kao i prozori na kabini i prozor na WC-u. U opremu trupa spada mali baštun s ugrađenim električnim sidrenim vitlom snage 300 W te sidro težine 7,5 kilograma s prekretnom vodilicom i 50 metara lanca te krmena platforma na kojoj se nalaze inox stepenice. U opremu trupa ide i inox radarski luk s ugrađenom sirenom i vršnim svjetlom, navigacijska svjetla, brisač stakla s dvije brzine, bočna spremišta u kokpitu i spremište za plinsku bocu. Marin ima dva

spremnika za gorivo kapaciteta 110 litara, PVC spremnik pitke vode kapaciteta 80 litara te sustav pitke vode pod tlakom s pumpom kapaciteta 11 litara u minuti. Opremi trupa pripadaju i tri električne baterije od 119 Ah i te dvije kaljužne pumpe. Standardna oprema interijera uključuje dva ležaja u pramčanom prostoru te jedan pomoćni ležaj koji se dobije preklopom kormilarevog sjedišta, jastuke na ležajima, tapeciranu skipersku klupu s naslonom, kuhinja s hladnjakom kapaciteta 49 litara, plinski štednjak i sudoper. Marin 22 ima toaletni prostor s WC-om i umivaonikom u koji stane i malo krupnija osoba, kormilarsko mjesto s osnovnim pokazivačima za motor i spremnike goriva i vode. U kabini se nalazi još i podesivi stol, čime završava popis opreme trupa i interijera. Kada tome dodamo motor SCAM diesel SD-4140TIC snage 140 konja, četverokraki propeler te hidraulično kormilo, Marin 22 je kompletan, a taj

‘komplet’ stoji samo 48.000 eura, što je itekako povoljno u odnosu na konkurenciju. Dakako da je ekipa iz DIA-MARa na sve mislila i pripremila, a dokaz tome je, između ostalog, i bogati paket dodatne opreme koji uključuje Webasto grijanje snage 1,9 kW, pramčani propeler, bojler za toplu vodu kapaciteta 20 litara, trolling ventil i dvostruke komande, dodatnu ledenica zapremine 80 litara, hladnjak zapremine 85 litara,

solarni panel snage 65 W s regulatorom, radar, autopilot, sklopivu klupu u kokpitu, kutiju sjedalo u kokpitu, bazen za živu ješku, dva nosača štapova, nosač pomoćnog motora, kutiju sjedalo za plinsku bocu, pokretni električni reflektor na radarskom luku, inox sidro Bruce 7,5 kg i 50 m inox lanca 6 mm, električni WC, bimini tendu, tendu za zatvaranje cijelog kokpita, radio CD s dva zvučnika, VHF radiostanicu, tikovinu

87


u kokpitu s kompletom na razmi, bočnom prolazu i pramcu, dodatni brisač za drugi prednji prozor s dvije brzine te odrivni ležaj Python drive za osovinu promjera 30 milimetara. Dakako da s dodatnom opremom raste i cijena Marina 22.

Paluba Na palubu Marina 22 se ulazi preko krmene platforme i malih staklenih vrata. Velika paluba od skoro pet kvadratnih metara ima ravnu podnicu i ravne plohe bočnih stranica, što je kod

88

ribolova najbolje. Na pramac se prelazi preko male stepenice sa svake strane i bočnog prolaza uz kabinu. Bočne stijene su relativno plitke i zbog toga imaju ogradu sa svake strane i na krmenom dijelu, pa se držači štapova moraju montirati na nju, kao kod engleskih brodova za ribolov, a ne na razmu, kako je to uobičajeno kod recimo Talijana. Niska bočna stijena i ograda su nam se posebno dopali jer je na taj način omogućeno da se na ogradu stavi više držača štapova u nekoj hard core ribičkoj verziji.


Kao što smo rekli, vrata za ulazak u kabinu su prava brodska zakretna, a na zadnjoj stijeni kabine je ugrađen prozor. Vrata i prozor su nam se također svidjeli jer staklene stijene, koliko god bile atraktivne, nisu funkcionalne. U kabinu se ulazi preko dvije velike stepenice koje u sebi skrivaju spremišta za razne stvari. S lijeve strane je ladica za dokumente ili slično, a u produžetku se nastavlja kuhinjski dio koji se sastoji od sudopera, plinskog štednjaka i hladnjaka

te spremišta za spizu. S desne strane vrata je sjedalo za skipera koje se može pretvoriti za treći ležaj, a u njemu je također veliko spremište. Ispred skipera je konzola s kormilom i instrumentima te velika ploča za držanje karata. Testni brod je imao ugrađenu Garminovu elektroniku, a ručica komande motora je ugrađena na desnoj strani ispod prozora. Ispod konzole je prostrani WC s umivaonikom, a pramčani dio kabine zauzimaju dva V ležaja

sa dodatkom koji je ustvari stol, koji se prema potrebi može staviti i na palubu. Ispod ležajeva su također spremišta i sve nekako izgleda asketski, bez nekakvih nepotrebnih dodataka, no taj minimalizam stvara red u kabini i nema pretrpanosti, što nam se svidjelo.

Trup i mogućnosti Formom oplakanog dijela trupa, Marin 22 je poludeplasmanac

i samim time predodređen za sporiju plovidbu, ako brzinu od 15,7 čvorova s punim spremnicima goriva i vode te balastom od pet dobro ugojenih Hrvata, zovemo sporom. Izrazito visoki pramac s dobro pogođenim V dnom doslovce reže i razbija val, tako da i kod grubog mora ono ne šprica po kabini i palubi. Ovom rezanju i razbijanju vala doprinosi poprilična težina samog broda od preko 3 tone, što samo govori o snazi Marina 22.

89


Naime, i trup i kabina su napravljeni od debelog sloja stakloplastike, tako da se brod ponaša kao razarač, a ne tek malo obiteljsko i ribičko plovilo. U svakom slučaju, Marin 22 može bez puno rizika i na udaljene vanjske brakove jer se za razliku od strane i domaće konkurencije ne valja kod malo većeg mora, što može zahvaliti upravo svojoj težini. Marina smo izložili uvijek zaguljenim bočnim valovima, no sve je bilo na svom mjestu. Nije bilo škripe, nije bilo krckanja, nije bilo lupanja!

90

Okretali smo se pri maksimalnoj brzini za puni krug i gubili minimum brzine, pa je recimo s 13 čvorova kod naglog zaokreta brzina pala na 12,7 iako smo pravili krug promjera duljine i pol samoga broda. Na 1500 okretaja brzina je bila 7 čvorova, kod 2000 okretaja 8,7, dok je kod 2500 okretaja brzina iznosila 12,4 čvora. Kod 2600 okretaja s dva čovjeka i punim spremnicima maksimalna brzina je bila 17 čvorova, brzina vožnje krmom 4 čvora, a treba napomenuti da je drift bio samo 0,7 čvorova.


Uvjeti na testu More: Teret: Brzina postignuta na testu:

lagani burin 5 osoba, puni spremnici 15,7 čvorova

Brzina s dvije osobe:

17 čvorova

Motor Motor:

SCAM diesel 140 KS

Ribickim okom Nosači štapova: Spremnik za živu ješku: Spremnik za ulov:

opcija opcija opcija

Tehnicki podaci Dužina preko svega: Dužina na vodenoj liniji: Širina::

8,20 m 6,92 m 2,52 m

Broj ležajeva:

2+1

Max. snaga motora: Maksimalan broj osoba: Kategorija projektiranja: Spremnik za gorivo: Spremnik za pitku vodu:

200 KS 8 C 2 x 110 l 80 l

Ribičkim okom Velika čista paluba bez kutija sa strane, inox ograda koja omogućuje postavljanje više nosača za štapove, spavanje za troje, veliki broj spremnika za stvari, odlične maritimne sposobnosti, stabilnost kod grubog mora, odličan motor, mogućnost spremanja spize za ribičku ekipu ...

Sve to Marina 22 stavlja na prvo mjesto želja svakog poštenog hrvatskog ribiča, a jednako tako i profesionalnog ribara. Informacije DIA-MAR 51215 Kastav, Čikovići 108 Telefon: 098/ 259 - 342 Fax. 051/ 313 - 259

91


Brod za ribolov

Informacije MERK & MERK 22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Telefon 022/ 446 - 552

Terhi Saiman Može li se veslački čamac koristiti u ribolovu? Dakako da može ako se radi o tradicionalnom veslačkom čamcu Saimanu koji dolazi iz Finske i njihovog škvera Terhi Napisao i snimio Mladen Marković

V

eslački čamci nisu baš za ribolov, dobro je znano, no kada je taj čamac Terhi Saiman, onda je to sasvim nešto drugo. Ribolov na vesla? Pa zar smo zaboravili da nekad nije bilo motora i isključivo je veslo bilo po-

92

gonski ‘agregat’. A kada tome dodamo da Saiman ima mogućnost postavljanja motora snage 4 konja, dobili smo čamac za uživanje. Sama sendvič konstrukcija od temoplastike i ispuna od poliuretanske pjene omogućuje da ovaj čamac plovi i

kada ga prepolovimo motornom pilom, što je dokazano testom. Ovo nije nepoznato jer i čuveni čamci Boston Whaler i Carolina Skiff također imaju sličnu konstrukciju, jedino je njihov trup izrađen od stakloplastike. ABS termoplastika je puno otpornija

na oštećenja i kod ovakvog plovila zahvalna jer je poznato kako se vežu mali čamci u lukama, gdje zapravo nema reda. Saiman ima dva prostora koji se mogu zaključati na pramčanom i krmenom dijelu, dva mjesta za veslanje, podesivo centralno


Tehnicki podaci Dužina: Širina: Težina:

478 cm 148 cm 105 kg

Maksimalna snaga:

kW/hp: 2.9/4

Preporučena snaga motora:

2-4 hp

sjedište, 4 držača rašlja za veslo, 3 sjedišta, nosač vanbrodskog motora, zaštitnu bokoštitnicu te automatski odvod vode. Saiman je dugačak 475, širok 148 centimetara i težak 105 kilograma pa je plovidba na vesla jednostavna i lagana. Zbog konstrukcije samog trupa Saiman

lagano klizi po moru, a njime se jednostavno okretati u bilo kojem pravcu. Trup Saimana je tirkizno plavi, dok je unutrašnjost bijelo siva, što sve skupa skladno izgleda. Ovaj čamac nije namijenjen samo plovidbi morem, nego se njime može koristiti na jezerima i rijekama.

93


Elektronika

AVTEX -

sve u jednom

Avtex televizori mogu se instalirati na plovila jer rade na 12V, a objedinjuju digitalnu i analognu TV, DVD, SD i razne druge primjene

N

a hrvatskom tržištu opreme za velika vozila i plovila pojavio se još jedan novitet – televizori i kombinirani televizori s ugrađenim DVD, SD, CD i ostalim čitačima koji pouzdano funkcioniraju u svim uvjetima. Uređaje proizvodi engleska tvrtka Avtex. Ova tvrtka se specijalizirala u ponudi audiovizualnih uređaja na 12V, usmjerenih na tržište turističke industrije, a isku-

stvo stečeno od 1988. godine primjenjuje u kontinuiranom prepoznavanju potreba ovog zahtjevnog tržišta.U ponudi Navigo sistema trenutno se nalaze uređaji dijagonale 10, 15 i 19 inča, a uskoro dolazi i uređaj dijagonale 22 inča. Avtex W193D je potpuno opremljen kombinirani uređaj, širokog zaslona, dijagonale 19 inča. Moderan kompaktan dizajn učinjen je još prilagodljivijim jer je televizor dostu-

pan u sjajno bijelom ili crnom kućištu. Uređaj se može koristiti na 12V, kao i na 24V, a s punim pravom nosi obilježje „All-in-one“,(točan prijevod bi bio „sve u jednom“) jer korisniku nudi TV (digitalni i analogni tuner), DVD čitač, CD čitač, služi kao PC monitor, SD/MMC/MC čitač kartica, FM odašiljač, ima CI utor, USB, MHEG5 za interaktivne usluge, 2 HDMI priključka te priključak za slušalice.

Ovaj LCD televizor moguće je montirati na podlogu, ali se može i koristiti s vlastitim stalkom. Rezolucija zaslona je 1440x900, prikaz 16:9, a težina je 7,1 kg. Cijena s PDV-om: 3,902 kn Informacije Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Nemčićeva 10 Telefon 01 / 2334 - 033



Vijesti

SPRO-ovi predvezi

Žensko odijelo Tropic S

Z

a sve ljubitelje little big game fishinga, ali i općenito panule, Škorpion u ponudi ima gotove predveze. Riječ je o kompletiranim predvezima koji se sastoje od fluorokarbonske strune i navezanih udica. Na vama je da samo odaberete odgovarajući predvez, naješkate ga, spojite s osnovom i provučete po vašim omiljenim poštama. A za one koji su skloniji radu s umjetnim mamcima

tu su Seabirds Rig predvezi koji se mogu koristiti i kao teaseri, ili pak Octo’Twist Rig Luminous Tube kojima predatori uistinu teško odolijevaju.

Informacije

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Berkley rak Gulp!

Hypercast Sensi Boat O

vaj je Quantumov štap, kao što mu ime govori, namijenjen ribolovu iz brodice. Riječ je o teleskopskoj izvedbi formiranoj od šest segmenata. Zahvaljujući osjetljivom i višebojnom vrhu Hypercast Sensi Boat s lakoćom može detektirati i najmanji pomak na suprotnom kraju strune. Štap se s lakoćom nosi sa svim nemanima Jadrana, a zahvaljujući ergonomskom rukohvatu obloženom plutom, ni duže zamaranje nije problem. Štap je trenutačno na akciji tako da je cijena itekako povoljna - samo 182 kune.

AKC

IJA!

!! R

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

96

ve je više žena koje uživaju u ljepotama podmorja. Stoga je Mares kreirao posebne ergonomske modele namijenjene ljepšem spolu. Riječ je o kratkim odijelima vrlo diskretnog i dopadljivog dizajna. Odijela su izrađena od visokokvalitetnog neoprena debljine 3 milimetra, a u ponudi su veličine 3 i 4. Odijelo je meko i podatno, bez oštrih spojeva i rubova koji žuljaju tako da omogućuju duži boravak pod morem bez neželjenih posljedica.

akovi iz Berkley serije varalica Gulp! su rakovi uz koje vam je ulov zagarantiran. Zahvaljujući tome što plivaju u mirisnoj tekućini, nakon potapanja šire intenzivan miris koji će privlačiti ribe i nakon višekratnog korištenja. Iako tako izgledaju, ovi rakovi nisu od silikona. Gulp! mamce su Berkleyevi stručnjaci razvili i izra-

dili od 100 % biorazgradivih i ribama probavljivih sastojaka. Cijena paketa ovih izvrsnih mamaca za morski ribolov je samo 57,00 kuna. Informacije

v RIBOMATERIJAL 10000 Zagreb, Ozaljska 83 Telefon 01 / 3634 - 143


Elektronika

MERIDIAN PROJEKT

zastupa SIMRAD

T

vrtka Meridian Projekt je od sada bogatija za zastupstvo još jedne, svjetski priznate tvrtke specijalizirane za područje brodske elektronike. Simrad Yachting Leisure and Brookes and Gatehouse proizvodi od Navicoa od sada će u Hrvatskoj biti dostupni preko zagrebačke tvrtke Meridian Projekt. Osim za područje Hrvatske, Meridian Projekt će zastupati Simrad i u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Navicovi brandovi Northstar, Lowrance i Eagle su u zastupništvu Meridian Projekta već otprije pa je nesumnjivo da će ova tvrtka sa Simrad brandom učvrstiti poziciju Navicoa unutar naše regije. Uz Simrada, Northstar, Lowrance i Eagle brandova tvrke Navico, Meridian Projekt je službeni uvoznik Navman, Navionics, C-Map i Fusion brodske elektronike. Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb. Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 - 364

NOVO

!!!


Podvodni ribolov


ULOV života Nevjerojatno, ali istinito, po drugi put u istom akvatoriju, u rujnu 2002. ulovio sam tijekom tri dana lova, pored ostale ribe, kapitalnu kirnju težu od 30 i zubaca težeg od 9 kilograma. U lipnju ove godine ulovio sam kirnju od 11 kilograma, a sljedeći dan gofa preteškog za vagu Napisao i snimio Neven Šerić

P

rakticirajući podvodni ribolov već 25 godina smatrao sam, sve do lipnja ove godine, kako sam ulovio sve kapitalce koje su mi more, Posejdon i Stvoritelj namijenili i da će ulovi iz godine u godinu biti sve lošiji. Što zbog godina, što zbog činjenica na temelju zabilježenih ulova u svim načinima sportskog ribolova. Za takvo razmišljanje

mnogo je razloga, usprkos sve savršenijoj opremi koja se koristi u sportskom ribolovu. Kako se danas uopće nadati nekom kapitalnom ulovu uz svu silu koćarica, plivarica i kilometara mreža kojima se opasuju otočni rubovi, držeći tako ribu sve dalje i sve dublje? U tim promišljanjima sam promatrao, tijekom posljednjeg tjedna lipnja ove godine, u vrijeme ribolovnog

mraka, flotu koća – plivarica. Svako je plovilo bilo opremljeno sa stotinjak snažnih reflektora kojima bi se moglo osvijetliti i manji nogometni stadion. Blještava svjetla stvarala su dojam veličanstvene sportske priredbe koja kao da se odigrava pred splitskom lukom, a ne na otvorenom moru, južno od Lastova. I utihe na moru su ribarima tijekom toga tjedna išle na ruku.

Promatrajući takav prizor svake noći pitao sam se hoću li uopće uloviti koju ribu za gradele. Odlazio sam tijekom poslijepodnevnih sati u podvodni ribolov, najčešće sam, jer su prijatelji bili razočarani nakon prvih ronjenja u kojima gotovo da ribu nisu vidjeli. Meni je pak podvodni ribolov prvenstveno izazov, tako da sam usprkos situaciji u podmorju odlazio na

Rt Velje More

99


dobro mi poznate pozicije. I to one gdje sam u rujnu 2002. ostvario ulov života, ulovivši tijekom tri dana lova, pored ostale ribe, kapitalnu kirnju težu od 30 kilograma i zubaca težeg od 9 kilograma. Prisjećajući se te jeseni 2002. godine, i ribe koja se mogla vidjeti u podmorju, nisam bio pretjerano optimističan. Pretražujući grote na istim sam pozicijama kombinirajući različite tehnike čeke, šuljanja i kopanja ulovio tek par riba dnevno, no ipak dovoljno za večeru.

Kirnje u dubini Nekada česte kirnje u podmorju Lastova danas su se povukle na veće dubine. Podmorske brakove izbjegavaju zbog mreža koje su tamo neprestano postavljene. Klimatske promjene uzrokuju sve učestalije cvjetanje mora, tako da je i bistrina u lastovskom podmorju danas bitno manja. Zbog svega navedenog susret podvodnog ribolovca s kirnjom je sve rje-

Čeka u modro se prakticira s partnerom u brzom čamcu đi, pogotovo s većim primjerkom. Kada se eventualno uoči poneki primjerak, kirnja hitro nestaje prema svom zaklonu na dubini od tridesetak i više metara. Tijekom ovog lipnja nisam zamijetio niti jednu kirnju. No pred kraj mjeseca, na jednoj skalini koja se pruža od obale na dubini od petnaestak metara primijetio sam sredinom dana tako poznatu mi siluetu. Osjetivši me, kirnja je kliznula niz podmorski prag, po gruboj procjeni desetak metara dublje. Premišljao sam se koliko ima smisla zaputiti se za siluetom koja je već bila teže uočljiva. I kirnje su promijenile ponašanje. Onaj njihov nekadašnji položaj na sviću koji je pružao priliku za hitac u poniranju kada se lovi na većim dubinama uz podmorske zidove, postao je rijetkost. Bijeg je momentalan i to često upravo u trenutku kada se podvodnom ribolovcu učini da će ribu dobiti na domet. Odlučio sam se ipak uputiti prema njoj. U ronilačkom odijelu Sea Arrow, model Cernia bio sam prilagođen okolišu. Testiranjem šare ovoga odijela za podvodni

ribolov, ono se pokazalo manje uznemirujućim upravo za kirnje, zbog čega mu je u konačnici i dan takav znakovit naziv modela. U rukama mi je bila Granda 120, moćna monolitna drvena laštikača opremljena s tri gume promjera 18 mm i strijelom promjera 7,5 mm. Tri namotaja najlona ovoj pušci omogućuju radni domet i do 5 metara. Kirnja koju sam promatrao je po procjeni bila teža od 5 kilograma, relativno veliki cilj. Dakle, premda je duboko, možda bude sreće. Napunio sam pluća zrakom i krenuo u zaron koristeći se sjenom vertikalnih stijena. Povlačio sam se niz zid slobodnom rukom. Nisam išao ravno na ribu jer je svojim nervoznim kretnjama tijekom promatranja s površine odavala uznemirenost. Zaronivši do početka prvog praga na petnaestak metara dubine, počeo sam kretati u smjeru kirnje i šuljati koristeći razbacane stijene kao zaklon. Sekunde su prolazile, a ja sam računao hoću li imati dovoljno zraka u plućima. Dno je blago poniralo, pratio sam dubinu na satu. Spustivši se


Duge laštikače za čeku u modro niz prvi prag zamijetio sam da se kirnja vrti nad sljedećim pragom pod kojim se otvarao ambis. Privukavši se jednoj većoj stijeni, na poziciji koja je već očitavala 24 metra dubine odlučio sam okušati sreću, naciljao, i tamo na krajnjem dometu Grande 120 vidio kako je strijela ribu u trenutku bijega u plavetnilo pogodila kroz sredinu leđa odozgo prema glavi. Kirnja je silovito povukla, a ja sam postao svjestan da je riba teža od procjene. Gotovo mi je istrgnula pušku iz ruku. Otpustivši konop na mulinelu krenuo sam prema površini. Promatrao sam pogođenu kirnju koja se u strmom zi-

du pokušala zavući u neki procjep. No kako je bila propucana po sredini tijela, duga strijela joj je priječila naum.

11 kilograma Izronivši konačno na površinu Grandu sam okačio na plutači i polako počeo izvlačiti ribu. Nakon par minuta privukao sam je površini, uz liticu i uhvatio za oči. Otplivao sam s njom do gumenjaka i ubacio je unutra. Vrativši se na Strugu, kirnju smo izmjerili. Vaga je pokazala 11 kilograma. Hvala ti more! A nisam mogao ni naslutiti što mi to isto more sprema sljedećeg dana...

Priprema za čeku u modro u akvatoriju Jabuke kada u kraju nema ribe. NajTe večeri smo ribu isfetali i ulov, češće ni čeka u modro ne daje uz dobro crno vino slavili dugo rezultat, ali adrenalin i uzbuđeu noć. nje dok se lebdi u modrom ipak Sljedećeg dana, 25. lipnja sam je jedinstven osjećaj. Prisjećase u kasnijim poslijepodnevnim jući se mojih učitelja ove tehnisatima zaputio prema vanjskom ke, legendarnog Frane Zankija i obodu Lastovnjaka. Nekada je Renata Semiza, i danas praktito područje obilovalo šargima, ciram neke njihove male tajne. zubacima, škarpinama i druO njima drugom prilikom… gom kvalitetnom ribom. Sve Isplivavši dvjestotinjak metaveći broj mreža ribu je odmakao ra od najbliže hridi, zaranjao od rubova hridi i otočića. Slično sam u jednakim vremenskim je bilo i tog poslijepodneva, tek intervalima svakih pet minuta po koji fratar i murina koje nii izvodio dvominutne čeke na sam uznemiravao. Nakon pola dubini od desetak metara pod sata uzaludnog pregleda popovršinom, postavljajući se znatih mi podmorskih grota odpolubočno u struju. Vrijeme je lučio sam se za čeku u modro. prolazilo, a iz plavetnila ništa. Tu tehniku prakticiram uvijek Nakon desetak odrađenih čeka ponovno sam zaronio, mijenjajući poziciju. Prva minuta nepomičnosti je prolazila kada mi je instinkt signalizirao da se okrenem. Uznemirio me taj osjećaj. Nedavno, prilikom posljednjeg lova kod Jabuke slijedom sličnog osjećaja imao sam bliski susret s manjim modruljem. U takvoj situaciji i u takvom okruženju, momentalno izgubim volju za daljnji lov. Silueta morskog psa, bez obzira da li se radi o manjim i neopasnim primjercima, kod mene ubija svaku volju za nastavak podvodnog ribolova.

Dobar posao Grande

Kirnje se na Lastovu češće susreću pod strmim jugoistočnim dijelovima

Ovaj put, okrenuvši se, zamijetio sam velikog gofa koji se oprezno približavao iz plavetnila. Pogled na prepoznatljivu

101


Zalazak sunca na Lastovnjacima veliku glavu i uzdignutu leđnu peraju doživljaj je koji se ne zaboravlja. Umirio sam se na mjestu, zgrčio noge i Grandu privukao uz tijelo kako bi moja silueta bila što manja. Gof se nastavio približavati, ali ne direktno, kao da me želio bolje osmotriti, ali i zaobići. Polako sam se zakretao u smjeru iz koga sam odlučio naciljati ribu. Ocijenio sam da je udaljen tri metra kada sam odapeo strijelu. Ciljao sam točno u područje mozga, iza očiju ribe. Granda je ponovno iznimnom preciznošću odradila posao. U trenutku me začudilo kako je strijela s druge strane izišla tek pedesetak centimetara, tako da riba nije ostala na kreni. Otpustivši mulinel krenuo sam u izron jer je rezerva zraka u plućima bila pri kraju.

Lastovski arhipelag

Promatrao sam pogođenu ribu, koja se u trenutku šoka ukočila, nagnuvši se golemom glavom prema dolje. Ponadao sam se da ju je hitac u mozak paralizirao. Isplivavši na površinu iz tog razmišljanja me trgnuo snažan trzaj pogođene ribe. Teža je ona od petnaestak kilograma, kako sam mislio. Gof je počeo bjesomučno izvlačiti konop iz mulinela snažno zaplivavši prema pučini, kao da nije pogođen u vitalni dio. U blizini mi je bila postavljena plutača, pa sam pušku okačio velikim gambetom za čvrsti najlonski konop. Malo sam zategao vijak na mulinelu. Gof je sada trebao uložiti veći napor za daljnje izvlačenje konopa. Popuštao sam sporadično i čvrsti najlonski konop kojim je puška sada bila okačena za plutaču. Plivao sam unazad prema najbližoj hridi. Cijelo sam vrijeme promatrao borbu ribe koja je bila pedesetak metara udaljena od mene. Bjesomučno je vukla od površine u smjeru dna i natrag. Minute su sporo prolazile, a ja sam polako plivao prema hridi. Nastojao sam ne kontrirati previše prisjećajući se svih vrijednih savjeta Zankija i Semiza. Kad riba povuče, popusti, kad riba popusti, povuci. Vuci dugim i kontroliranim pokretima, bez trzaja, osjeti ribu… Promatrajući golemu ribu razmišljao sam o detaljima koji bi mogli rezultirati njenim bijegom. Stri-


jela, lom pera… Strijela se ne bi smjela slomiti, ipak je to 7,5 mm. Ali i gof je bio znatno teži od procijenjenih petnaestak kilograma. Najlon, stopica… Plivanje i natezanje je trajalo više od pola sata, sve dok se nisam privukao najbližoj hridi. Osjećao sam se iscrpljeno, ali je i gof popuštao. Počeo sam ga privlačiti odlučnim i dugim potezima privukavši ga konačno u plićak hridi. Obgrlivši ga odozgo zabio sam mu nož u vitalni dio iznad očiju. Tek udarcem šakom po vrhu drške noža isti se u potpunosti zabio, a gof umirio. Plivajući uz hrid s ribom dovukao sam se do gumenjaka. Ubacivši pušku preko platforme uz motor, popeo sam se na čamac i ribu istegao u kokpit. Koliku sam ovo beštiju ulovio? Istežući je procijenio sam da je dosta teža od dvadesetak kilograma.

Limit vage Bio sam na izmaku snaga. Nakon petnaestak minuta odmora zaputio sam se prema Strugi. Kada sam ekipi javio na mobitel, pomislili su da se šalim, pogotovo nakon ulova kirnje dan ranije. Njihovom iznenađenju nije bilo kraja. Uslijedio je

Gof je konačno savladan fotosession. Problem je nastao kada smo gofa trebali izvagati. Veličina ribe i digitalna vaga koju smo imali na raspolaganju omogućili su jedino da se čovjek s ribom popne na vagu, a tu je nastao problem zbog limita vage. U konačnici smo konstatirali da je gof definitivno teži od 33 kilograma, a kolika mu je bila ukupna težina, može se proci-

jeniti tek po fotografijama, ali i činjenici što ga 3 laštika od 18 cm sa strijelom od 7,5 mm nisu uspjela propucati, već je strijela izišla tek pedesetak centimetara iz glave ribe. Kolega iz moga kluba KŠR SPLIT, Denis Radun, podvodni ribolovac s najvećim brojem ulovljenih trofejnih gofova procijenio je kako se radi o primjerku težine četrdesetak

kilograma i da me plavetnilo zavaralo u percepciji udaljenosti na kojoj sam ribu pogodio. Po iskustvima Denisa, gofa sam pogodio na nekih pet metara. U protivnom, uvjeren je Denis, strijela bi u potpunosti proletjela kroz ribu. Granda 120 je položila test, a ja sam sebi dokazao da usprkos 44 godine još uvijek nisam za otpis.

103


Vijesti

Penn International Instinct 70 VS Camo Brown O

P

enn International 70 VS pripada klasi multiplikatora snage 70 libri i predstavlja pravi izbor za predstojeću sezonu lova na veliku divljač. Prepoznatljivo je zlatno eloksiran i opremljen savršeno ugođenom kočnicom koncipiranom po poznatom dura-drag sistemu. Ima četiri nehrđajuća kuglična ležaja i dvije brzine. Pri nižem stupnju ostvaruje prijenos od 1,4:1, a na višem 3,1:1. Zahvaljujući posebno ergonomski dorađenom pogonskom ručicom, dugo zamaranje lovine uz Penn International 70 VS postaje pravi užitak.

vo je odijelo kreirano prvenstveno za ljubitelje podvodnog ribolova. Riječ je o odijelu koje ima ojačanje na prsnom dijelu radi lakšeg napinjanja puške, dok je zahvaljujući maskirnim šarama idealno za šuljanja. Odijelo je dvodijelno, izrađeno od mekog i podatnog 5,5 milimetarskog neoprena, a zahvaljujući savršenom kroju nema osjećaja stiskanja i gušenja. Osim toga, izvrsno čuva tjelesnu temperaturu tako da ni nakon dužeg boravka pod morem ne dolazi do pothlađivanja. Instinct Camo Brown odijela su dostupna u veličinama od 3 do 7.

Informacije

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Odyssey Hybrid Spin

Quantum Fluoro Carbon

F

luorokarboni su odavno postali imperativ u ribolovu na moru, prvenstveno prilikom ribolova plemenih šparida poput podlanice, fratra ili pica. Ovaj Quantumov fluorokarbon predstavlja savršen izbor upravo u ribolovu osjetljivih vrsta. Odlikuje ga potpuna nevidljivost, rezistentnost na abraziju, izvanredno velika nosivost na čvoru te potvrđena deklarirana linearna nosivost. Tako primjerice fluorokarbon promjera 0,45 milimetara ima nosivost od cijelih 10 kilograma. Ovaj fluorokarbon je dostupan u četiri različita promjera. Trenutno je na akciji, a cijena mu se kreće od

104

AKC

IJA!

!!

37 kuna za najtanji, do 64 kune za najdeblji promjer. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

O

vaj je Shakespearov štap izvrstan izbor za sve koji vole štapove malih transportnih dimenzija. Štap je dug tri metra i ima akciju 20 do 60 grama. Sastavljen je od čak 10 sekcija što je garancija savršenog prijenosa opterećenja na blank tako da s lakoćom zamara i veliku ribu. Štap ima mogućnost produženja rukohvata dodavanjem segmenta ispod nosača role čime

se ‘poluga’ bitno povećava, a s njom i krajnji domet. Štap je spinnerski, a dolazi u praktičnoj plastičnoj kutiji koja lako stane uz bilo kakvu prtljagu. Cijena Odysseya je 340 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262



Podvodni ribolov

GOSPODAR

malološinjskog podmorja Daniel Gospić Napisala i snimila Valentina Prokić

N

a 18. pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u podvodnom ribolovu Daniel Gospić, podvodni ribolovac Škarpine iz Nerezina, postao je novi prvak Hrvatske. Gospić je titulu osvojio tijekom trodnevnog natjecanja u lošinjskom akvatoriju kojeg je organiziralo SRD Udica iz Malog Lošinja, pod pokroviteljstvom Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice. Drugo mjesto u konkurenciji 27 podvodnih ribolovaca iz 17 klubova osvojio je prošlogodišnji prvak Dario

Marinov iz zadarskog Zubatca, a veliko slavlje nerezinske Škarpine upotpunio je trećim mjestom Đani Uhač. Na veliko zadovoljstvo Udice, kluba organizatora, njihov član Radoslav Jakupović završio je četvrti, a drugi predstavnik malološinjskog kluba Tomislav Orlić deseti. Peti je bio Medulinac Josip Urti.

Neizvjesno i najzanimljivije Posebnu čar i dodatni naboj

ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske svakako je pridonijelo domaćinstvo Svjetskog prvenstva iduće godine u rujnu. Sastav za ovogodišnje Euro-afričko prvenstvo, ali i za svjetsku smotru 2010. godine određivalo je ovogodišnje državno prvenstvo. Razlog su kvalitetne pripreme. Dobar dio ribolovaca ove se godine odlučio na koji dan više pregleda terena. Izazov je bio, iako ga nitko otvoreno nije priznao, i biti bolji od domaćeg ribolovca i aktualnog europskog prvaka Daniela Gospića, u nje-

govom dvorištu. Uz to polako dolazi i smjena generacija, ovo je bilo posljednje prvenstvo Hrvatske Borisu Reiniću iz lovranskog Zubatca Croteka. – Doći ću ja možda još na koje, ali više nema višednevnih pregleda terena i dugotrajne pripreme. Nemam vremena za to, a ako želiš biti u vrhu, drukčije ne može. Zato sam odlučio reći dosta, pojasnio je Boris Reinić koji, naravno, neće otići posve iz podvodnog ribolova. Bit će još revijalnih natjecanja, kao i ono koje planira nakon Svjetskog


Sudionici pojedinačnog prvenstva Hrvatske u Malom Lošinju prvenstva u Malom Lošinju, kao oproštajno. Uostalom, u reprezentaciji ostaje kao desna ruka izborniku Liviu Fiorentinu. Reinić nije bio previše zadovoljan pregledom zona koji je trajao 14 dana. Najbolje rezultate u lošinjskom akvatoriju postizao je zimi, kada je situacija ispod površine posve drukčija. Dario Marinov i Antonio Buratović odvojili su gotovo tri tjedna

za pregled, najviše dosad. – Ovo je najzanimljivije prvenstvo dosad. Možda zbog smjene generacija i Svjetskog prvenstva. Svi ribolovci su dali sve od sebe u pregledu, izvukli čak i ono što su mislili da nemaju, mišljenja je bio Marinov. Malu startnu prednost imao je Daniel Gospić, uz njega Radoslav Jakupović i Tomislav Orlić, tri Malološinjana s veli-

kim poznavanjem lošinjskog podmorja. – Prednost domaćeg terena je vrlo mala. Dario i Toni su mnogo u pregledu. Branko i Đani također znaju mnoštvo pozicija. Ne može se ništa prognozirati, puno je dobrih ribolovaca, dodao je Gospić. Kvalitetnih i dubokih, jer svake godine pozicije su sve dublje, granice se pomiču. Prva zona bila je Punta Križa,

kažu, drugo Gospićevo dvorište, uz ono kraj kuće. Večer uoči početka Buratović je ustanovio kako ima deset pozicija dubljih od 30 metara, prvi zaron bit će na 27 metara. Iskusni Neven Rajić, barkariol svom sinu Dariju, na to je dodao - Ma ni ribe ne znaju za tu poziciju, ne treba u Punta Križi ići preko 25 metara. Svečanost otvaranja održana je na središnjem malološinj-

107


Prva pomoć Buratoviću pružala se nasred mora

Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) imao je što slagati na žicu i trećeg dana natjecanja skom trgu. Uz pozdravne govore Milana Mužića, predsjednika SRD Udica, Đurđice Šimičić, direktorice TZ Mali Lošinj, Vanje Prizmića, delegata HSŠRM-u, natjecanje je otvorila dogradonačelnica Ana Kučić, a brojnom gledateljstvu predstavljeni su svi sudionici prvenstva.

Makli se ugori Nakon starta, prvog dana natjecanja u zoni Punta Križe nije dugo trebalo čekati prvi ulov. Iskusni Boris Reinić najavio je večer ranije kako ima ugora u dva metra dubine i ide odmah na njega. Izbornika Livia Fiorentina koji je tri dana krstario sa svojim Bostonom zonama natjecanja nije trebalo posebno

nagovarati. Pun gas i za Reinićevim gumenjakom. Sedam minuta nakon starta prvi je ugor bio ulovljen. Prva riba, pic, nešto ranije, unutar prvih pet minuta. Hvaranin Buratović skočio je na svoju zacrtanu poziciju i nakon 15 minuta, imao čak tri ribe. – U prvom zaronu sam pogodio pica, a onda fratra, no vidio sam škarpinu, pa sam u istom zaronu dolje ponovno natezao pušku da ulovim škarpinu. Nisam htio ništa riskirati jer su Marinov i Lozančić bili blizu, prenio je Buratović. Početak natjecanja nije bio dobar za Gospića. Mučio se s dva ugora gotovo pola sata. Na kraju je većeg izvukao, ali izgubio i nešto dragocjenog vremena. Dario Marinov nakon sat i 15 mi-

Branko Ikić (Medulin) s ulovom drugog dana nuta imao je dva ugora, a zatim se orijentirao na ribu i nije pogriješio jer se dosta ugora maklo s pozicija. Malološinjanin Tomislav Orlić imao je dva ugora nakon dva sata, a Reinić je broj ugora povećao na tri. Najzanimljiviji susret imao je Stjepko Kesić iz Tribunja, i to s gofom od tridesetak kilograma, po njegovoj procjeni. – Skoro me u glavu udario. Legao sam na čeku za zubatce, sve su mi dane dolazili od naprijed i baš tada gof odostraga. Bio mi je daleko, ali sam ga ipak pogodio u leđa, no skinuo se i otišao. Došli su i zubatci, ali isto odostraga, ispričao je svoj doživljaj Kesić. Gospić je i dalje muku mučio s ugorima, njegov brat i barkariol Marko bio je vidno nervozan

jer od tridesetak senjanih ugora, samo ih je osam bilo kući. Jednog je morao ostaviti jer je isteklo pet sati natjecanja. – Pogodio sam ga u zadnjoj minuti na 32 metra, ali više nisam imao vremena za novi zaron da ga izvučem van, rekao je Gospić. Nakon što je predao žicu s ulovom na matični brod Krško kapetana Alda Šilovinca, poznatijeg kao Šiljo, vratio se po pogođenog. Vaganje su organizatori iz Udice odrađivali na pozornici na središnjem malološinjskom trgu u večernje sate, tako da su brojni turisti i Lošinjani pratili neizvjesnu borbu. Prevladavali su ugori, no bilo je i nešto ribe, ali u malim količinama – vrane, šargi, picevi, fratri, orade,


škarpine i škrpoči. Oleg Vlahov iz zadarskog Zubatca imao je lijepu škarpinu od 1180 grama, a Gospić piku od 1120 grama. Za najvećeg ugora prvog dana, ali i cijelog natjecanja pobrinuo se Josip Čokolić iz hvarskog Pelegrina, ulovivši komad od 17250 grama. Vaga je pokazala da je najbolji prvog dana Gospić s osam riba – pika, trilja, četiri fratra, vrana i škarpina, isto toliko ugora i jednom mačkom, vrijedni 21310 bodova. Drugi, Hvaranin Buratović imao je samo 1120 bodova manje, 20190. Na žici je donio šest riba – dvije škarpine, škrpoča, šarga, pica i fratra i devet ugora. Treće mjesto pripalo je Marinovu iz zadarskog Zubatca. Marinov je ulovio 13 riba – tri škarpine, škrpoča, dvije vrane, fratra, oradu i pet šargi te dva

ugora, što mu je donijelo 16750 bodova. Đani Uhač iz nerezinske Škarpine na četvrtom mjestu imao je samo 180 bodova manje. Peti, još jedan domaći, Radoslav Jakupović iz Udice sa 10920. Za neugodno iznenađenje dana pobrinuo se Boris Reinić. Iskusni ribolovac završio je tek na 18. mjestu s tri ugora. Na kraju prvog dana Gospić je bio itekako zadovoljan, obzirom na to kako je dan počeo. – Cijeli dan je bilo loše, ne samo na početku. Od 28 ugora, našao sam samo osam. Zakompliciralo se i s dva velika na početku, pa onda na kraju nisam imao vremena za izvući posljednjeg pogođenog. Nije bilo ni nekih senjanih vrana. No sutra je novi dan, komentirao je Gospić. U kilogramima ribolovci su prvog

Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) s ulovom drugog dana dana ulovili 265 kilograma, od toga 205 kilograma ugora.

Urtijev dan na Unijama

Josip Urti (Medulin) s ulovom trećeg dana

Akvatorij Unija bila je zona određena za drugi dan natjecanja. Vrijeme ponovno sjajno, more mirno, na zadovoljstvo organizatora i sudionika. Brojni su upravo za ovu zonu govorili kako im je najslabija, no to je dvosjekli mač. Ipak, u brojnim obilascima doznalo se da ima nešto malo više ribe nego prvi dan i ponovno dosta ugora. Reinić je nakon pola sata imao dvije ribe, Kesić dva ugora, a Tonči Siriščević koji je zajedno s barkariolom ocem Ervinom prvi dan zbog kvara dobio rezervni gliser, a zatim još i orga-

nizirao popravak tako da bude sve spremno za drugi dan, tri šarga. S velikom je tabinjom, vaga je kasnije pokazala da ima 2360 grama, mahao Sanjin Štemberger, barkariol Manuela Valea iz pulskog Delfina, dok je barkariol Domagoj Čavlović pokazao lijepu škarpinu, od 1940 grama, Đanija Uhača. Na pola natjecanja, Buratovićev barkariol Toni Kustura prijavio je čak šest ugora i dvije ribe. Sve se to uzima s rezervom, brojni vole skrivati pravi broj ulovljenih komada, ali ima i onih koji ne skrivaju. Stjepko Kesić ponovno je doživio anegdotu – Pogodio sam ugora u rep i držao ga na strijeli. Ugor se vrtio i u jednom trenutku zaletio u mene i odgrizao mi komadić odijela na prsima, prepričao je Kesić.

109


Đurđica Šimičić, direktorica TZ Mali Lošinj, drugi Dario Marinov (Zubatac Zadar), prvi Daniel Gospić (Škarpina Nerezine), treći Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Milan Mužić, predsjednik SRD Udica i Đuro Marinovć, predsjednik HSŠRM Srećom, prošlo je bez ozljede, ali tražio se komadić neoprena za krpanje odijela. Iako je na predaji žica s ulovima bilo teško procijeniti tko će odnijeti pobjedu, drugog dana konkurirali su prema slobodnim procjenama Marinov, Buratović, Gospić, Jakupović i Urti za kojeg

je na kraju vaga pokazala da je pobjednik. Urti je ulovio četiri ribe – vranu, škarpinu, fratra i šarga te sedam ugora teških 14520 bodova. Gospić kao drugi je imao 12920 bodova koje su mu donijeli četiri ugora i šest riba – tabinja, škarpina, vrana, fratar i dva šarga. Treći ponov-

Boris Reinić (Zubatac Crotek Lovran) prvog je dana natjecanja sedam minuta nakon starta već ulovio ugora u dva metra dubine

Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) – kralj lošinjskog podmorja no Marinov koji se drugog dana odlučio za ugore, ulovio ih je osam i škarpinu, ukupne vrijednosti 12830 bodova. Radoslav Jakupović završio je četvrti sa 11670, a Buratović peti sa 11540 bodova. Popravio se Boris Reinić, plasiravši se na osmo mjesto. Opet je imao ribu među najbržima nakon starta, pet minuta mu je trebalo za tabinju. Za uzdahe se pobrinuo iskusni Medulinac Branko Ikić koji je lovio samo ribe, među njih devet bila su i dva zubatca, od 730 i 1720 grama. Najvećeg ugora drugog dana teškog 14500 grama ulovio je Buratović. Ribe je na kraju bilo stotinjak kilograma, ugora 200. Nakon dva dana natjecanja izgledalo je da će o prvaku odlučivati Gospić, Buratović i Marinov, ali nitko nije isključivao moguća iznenađenja. O prognozama nitko nije htio govoriti, posebno zato što se u dva dana dosta ribe maklo s pozicija. Znalo se da će biti gusto jer je u trećoj zoni od punte Osora do punte Biance bilo malo pozicija, tako da su rijetke

bile one za koje je znao samo jedan ribolovac.

Buratovićeve muke po ugoru Odlučujući treći dan natjecanja nije počeo dobro po Hvaranina Buratovića. Nakon starta on i Urti otišli su na istu poziciju, a Buratović je krenuo vaditi ugora. Pogodio ga je s dvije strijele i vukao za obje da ga izvuče. Ugor se trzao, palac lijeve ruke ukliještio se između dvije strijele, omotala se i krena i prst je nastradao. Buratović je uspio izroniti, čak i ugora dovući sa sobom. Urti je priskočio u pomoć kako bi ugor završio u brodu. Nakon što je Buratović sjeo, vidjelo se da mu je hitno potrebna liječnička pomoć. Palac je bio slomljen, nokat iščupan, meso pokidano, krvarilo je na sve strane. Dežurni liječnik obavio je prvu pomoć, stigavši gliserom s matičnog broda, a zatim je Buratovićev barkariol Toni Kustura ubacio u najvišu brzinu i odveo svoga ribolovca u Mali Lošinj gdje mu je u bol-


nici kirurg na najbolji mogući način sanirao ozljedu koja ga je od podvodnog ribolova odvojila na nekih mjesec dana. Početkom kolovoza već će biti spreman za nove pobjede. Nesretni ugor od 15900 grama, najveći trećeg dana natjecanja, predan je na matični brod, no to je značilo da je Buratović ispao iz utrke za prvaka. Gospić je na tu poziciju došao nešto kasnije, izvadio je Buratovićevu pušku i oznaku pozicije. Stanje s ulovima ostalih ribolovaca bilo je dobro i jamčilo je neizvjesno vaganje. Nakon nešto više od sat vremena Zagrepčanin Slaven Čubrić imao je dva ugora i škarpinu. Gospić je već imao četiri ugora, Branko Ikić dvije ribe i ugora. Negdje oko polovice natjecanja najbolje je stajao Đani Uhač s pet ugora, dok je Reinić imao jednog, a drugi je čekao pogođen u rupi označenoj bovom, kasnije izvlačenje. Na jednu vanjsku siku odlučio se Roberto Caffolla, pogodio je većeg zubatca koji se na nesreću uvukao u rupu. Dubina 34 metra, pokušavao ga je Caffola izvući, ali nije mu uspjelo. Kada je konačno istekao peti sat i kada su žice polako počele stizati na matični brod, nagađanje o konačnom ishodu postala je glavna tema svih razgovora. Većina je ribolovaca iz vrha imala

pozamašne ulove, ali najbogatiju žicu donio je drugi ribolovac nerezinske Škarpine Đani Uhač. Daniel Gospić također je imao lijep ulov, dovoljan za naslov po mišljenju mnogih, ali prerano veselje i računice nisu dobrodošle. Iskusni Branko Ikić ponovno se pobrinuo da fotoaparati škljocaju malo više, na žici je imao palamidu od 3360 grama.

Uhačev veliki skok naprijed Malološinjski trg je po treći i posljednji put bio prilično dobro ispunjen. Ribolovci su bili nestrpljivi, čekali su da se završi s vaganjem i da se stavi točka i na ovo natjecanje. Đani Uhač pobijedio je tog trećeg dana, sa 13700 bodova koliko su mu donijeli osam ugora i zubatac od 1300 grama. Pobjeda mu je osigurala veliki skok naprijed sa sedmog na treće mjesto ukupnog poretka. – Prezadovoljan sam. Imao sam dva dana pripreme po zoni, a napravio vrhunski rezultat. Treću zonu sam imao jako dobro pripremljenu, svi su za nju plakali, a ja sam se smijao. Znao sam da ću biti dobar, ali nisam baš mislio da ću biti prvi, jer smo Dario i ja imali iste pozicije. Unije drugi dan su

Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) i ulov trećeg dana

Sudionici pojedinačnog prvenstva Hrvatske po završetku natjecanja

me razočarale, imao sam dosta pozicija, ali ništa ribe nije bilo gore. Puno škarpina se maklo. Sve u svemu, sjajno je završilo. Ovo je prvenstvo bilo najdublje dosad, zadnji dan nisam uopće ronio ispod 20 metara, zadovoljno je govorio Đani Uhač kojemu je namjera bila pomalo se maknuti iz natjecanja, no to sada, kada je ponovno ušao u reprezentaciju mora odgoditi. – Mislio sam se maknuti jer mi je dosta, natječem se od osme godine. Pomoći ću još ovo europsko i svjetsko u Lošinju, a onda bi pomalo završio s tim, najavljuje tridestpetogodišnji Uhač koji je, nakon što je primio pehar i medalju za osvojenu treće mjesto, poželio medalju pokloniti Antoniju Buratoviću. Sportski potez, velike hvale vrijedan. Njegovom klupskom kolegi Danijelu Gospiću drugo mjesto bi-

111


Tomislav Orlić (Udica Mali Lošinj) s ulovom drugog dana

lo je dovoljno za naslov prvaka. Gospić je na žici imao pet ugora i pet riba – trilju, dvije tabinje i dva fratra vrijedne 12880 bodova. Treći po treći put u Malom Lošinju, dovoljno za titulu viceprvaka, Dario Marinov sa sedam ugora i 10500 bodova. – Naravno da sam zadovoljan jer je ovo bilo prvenstvo s najvećim nabojem dosad. Svi smo dali sve od sebe, mi stariji da zadržimo status u reprezentaciji, mlađi da uđu u taj krug. Moram priznati da mi je ovo bilo psihički vrlo iscrpljujuće natjecanje. Bodovima sam se zabetonirao na drugom mjestu u reprezentaciji. Imam najizraženiju rezultatsku konstantu, analizirao je prošlogodišnji prvak Marinov koji je u Lošinju imao najduži pregled za jedno prvenstvo. – Stvarno sam uložio maksimum. Velika hvala mom barkariolu Bruni i sponzorima bez kojih ne bih mogao tako dobro pripremiti prvenstvo, dodao je splitski reprezentativac. Antoniju Buratoviću nesretni je ugor donio 17. mjesto, ali dobri plasmani prva dva dana osigurali su mu šestu poziciju, koja nije utjecala na njegov reprezentativni status. Nije Hvaranin bio nesretan, ni nezadovoljan. Moglo je puno gore završiti, naime sve se zbi-

Zanimanje za vaganje na središnjem malološinjskom trgu bilo je veliko

valo na 28 metara dubine. – Ma tko zna bi li završio na kraju prvi, drugi ili treći. Možda ne bi ulovio više ništa, a možda bih ulovio puno. To nikad ne možeš znati, glavno da je sve dobro završilo, komentirao je uvijek dobro raspoložen Buratović koji nije želio prihvatiti brončanu medalju od Đanija Uhača. Čestitke i zadovoljstva nije manjkalo, ne samo među prvom trojicom, već i među onima koji su završili u krugu prvokategornika, u 15. najboljih i ne moraju misliti na kvalifikacije iduće godine. Jedan od njih je i Manuel Vale iz pulskog Delfina. – Prvi puta u povijesti Delfin ima prvokategornika, sjajno, presretan je bio Valeov barkariol Sanjin Štemberger. Medalje i pehare uručili su predsjednik HSŠRM-u Đuro Marinović, direktorica TZ Mali Lošinj Đurđica Šimičić i predsjednik SRD Udica Milan Mužić. Neuobičajeno, izostale su sponzorske nagrade proizvođača ronilačke opreme što dosad nije bio slučaj, zamijetili su sudionici.

Bez pritiska Daniel Gospić dokazao je da je najbolji u svom Malom Lošinju, nova potvrda vrhunske kvalitete i talenta dvadesetsedmogo-


Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) sa žicom prvog dana Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) imao je tešku žicu drugog dana dišnjeg ribolovca koji iza sebe ima brojne sjajne rezultate. – Bilo je gusto. To što se dogodilo Antoniju umanjuje žar ukupne pobjede, ali opet, moglo se dogoditi i nekom drugom. Pokazalo se da smo Antonio i ja podjednako dobri. Bio sam miran, nije bilo pritiska domaćeg terena i osvajanja naslova. Bio sam siguran u svoje pozicije. No, da mi se sve posložilo prvog dana, da se nisu svi ti ugori makli, pogodio sam i dvije vrane koje su se skinule, možda bi napravio

veću razliku i ne bi morao paziti što će tko zadnji dan uloviti. Taj prvi dan donio je malo nervoze, ali već drugo jutro bio sam sasvim miran, rekao je novi prvak. Malološinjaninu je ovo drugi naslov prvaka, prvi je osvojio na Rabu, kao najmlađi u povijesti. Tri puta je bio drugi, dva puta treći, jednom četvrti. Nije uopće loše za tako mladog sportaša. Iako je natjecanje bilo u njegovom dvorištu, uzeo je malo više dana za pregled starih pozicija, ali i pronalaska novih. Treća

Ukupni rezultati u postotnim bodovima 1. Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) 283,00 2. Dario Marinov (Zubatac Zadar) 243,60 3. Đani Uhač (Škarpina Nerezine) 210,47 4. Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) 199,57 5. Josip Urti (Medulin) 193,63 6. Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) 185,17 7. Branko Ikić (Medulin) 171,10 8. Slaven Čubrić (DPS Zagreb) 151,28 9. Stjepko Kesić (Tribunj) 121,25 10. Tomislav Orlić (Udica Mali Lošinj) 109,55 11. Roberto Caffola (Rovinj) 105,85 12. Josip Čokolić (Pelegrin Hvar) 100,91 13. Boris Reinić (Zubatac Crotek Lovran) 92,67 14. Manuel Vale (Delfin Pula) 87,71 15. tTonči Siriščević (Split) 72,48

zona bila mu je najveća muka. – Nikako u glavi nisam uspijevao posložiti taktiku za tu zonu. Na sreću krenulo je i završilo dobro. Isplatilo mi se pogledati stare pozicije koje su neki zanemarili. Bilo je i improvizacije u ova tri dana, ali moram reći da mi se ni na jednom natjecanju nije toliko ribe maklo s pozicija, dodao je Gospić i uputio veliku zahvalu prije svih svom bratu barkariolu. – Hvala Marku koji je trpio 25 dana mene, sunce i more. Zatim hvala obitelji i prijateljima koji su uvijek uz mene. Branimiru Gulamu jer mi je pokazao mnogo pozicija, mom sponzoru Milošu Jurinčiću i Cressiu, zagrebačkom Dream Poin-

tu i klubu Škarpini jer svi su oni ugradili svoj dio u ovaj naslov, zaključio je Gospić. Organizatori iz Udice bili su u konačnici zadovoljni. Sve je prošlo dobro, bila je to i generalka za organizaciju svjetske smotre. Trebat će za iduću godinu neke stvari presložiti i posložiti jer ipak je na svjetskom puno veći broj ribolovaca u moru. No, imaju još godinu dana da sve dovedu do savršenstva. Mali Lošinj je ipak prijestolnica podvodnog ribolova, bez obzira na uspone i padove, i ne može si nitko dozvoliti da manjkavostima u organizaciji svjetske smotre baci sjenu na tu laskavu titulu.

Sastav za Euro-afričko prvenstvo Prvenstvo Hrvatske u Malom Lošinju odredilo je konačni sastav reprezentacije za Euro-afričko prvenstvo koje će se u listopadu održati u Alžiru, ali i za Svjetsko prvenstvo kojem je iduće godine domaćin upravo Mali Lošinj, a organizatori malološinjska Udica i nerezinska Škarpina. Reprezentaciju čine – Daniel Gospić (Škarpina Nerezine), Dario Marinov (Zubatac Zadar), Josip Urti (Medulin), Antonio Buratović (Pelegrin Hvar), Đani Uhač (Škarpina Nerezine) i Branko Ikić (Medulin). Izbornik Livio Fiorentin, dobio je i pojačanje, Borisa Reinića u ulozi trenera i doktora. Reprezentativci će u rujnu odraditi i prve sedmodnevne pripreme u lošinjskom akvatoriju kako bi se stekao uvid u situaciju ispod površine u rujnu jer će se u tom mjesecu 2010. godine održati svjetska smotra.

113


Apnea

2DIVE

znači sigurnost Napisao Boris Bulić, snimci arhiva 2Dive

K

lub 2Dive osnovan ju u ožujku prošle godine. Glavni razlog i cilj zbog kojeg je klub osnovan i zbog kojeg i danas djeluje je sigurnost ronioca. Nažalost, ni gradska uprava, ni sportski savezi ne prepoznaju vrijednosti koje ovaj klub, sazdan od volontera i entuzijasta, nudi svim ljubiteljima podmorja.

Nema djece – nema pomoći Prve su teškoće počele već pri samoj registraciji. Iako su se

htjeli registrirati kao klub za podvodni ribolov, rečeno im je da kao takvi mogu postojati samo u okviru nekog sportskoribolovnog kluba budući da ‘podvodni ribolov ionako nije sport već rekreativna djelatnost’. Pokušaji ostvarivanja bilo kakve financijske pomoći od strane gradske ili županijske uprave, sportskih saveza ili pak turističke zajednice pali su u vodu jer klub ne promiče aktivnosti u kojima sudjeluju djeca. Naime podvodnim se ribolovom juniori ne smiju baviti prije navršene šesnaeste godine, a

ronjenjem na dah prije punoljetnosti, tako da djeca ni po kojoj osnovi ne mogu postati članovi kluba 2Dive. Da ironija bude veća, djeca prema važećem zakonu smiju roniti uz pomoć autonomnih ronilačkih aparata, što je pretpostavimo, bezopasna aktivnost.

Sedam minuta bez daha No unatoč svim tegobama klub je osnovan. Opstao je isključivo zahvaljujući entuzijazmu koji ga pokreće u naizgled nemo-

gućim misijama. 2Dive je vrlo aktivan i trenutno broji oko pedesetak članova. Razgovarali smo s osnivačem i predsjednikom kluba Božidarom Matkovićem koji nam je vrlo skromno iznio svoje viđenje problematike vezane uz ronjenje i nedostatno upoznavanje mladih ljudi s opasnostima koje nosi ovaj predivan, ali za nestručne ljude iznimno opasan sport. - Osnovni cilj u našem klubu je obuka i upoznavanje sa sigurnim načinom urona, boravkom pod površinom i izrona. Narav-


Smeće se skuplja u mrežastim vrećama

Trening na suhom no, većina naših članova se bavi podvodnim ribolovom, u čemu im obuka o kojoj pričam može samo pomoći. Tečaj u organizaciji kluba traje dva tjedna nakon čega polaznici u pravilu obaraju vlastite rekorde koje su prije

tečaja sami sebi postavili. Tako je jedan polaznik tvrdeći da ne može ostati pod površinom duže od četiri minute već drugog dana tečaja u statici uspio pod površinom ostati sedam minuta - priča Božidar.

Zlatna medalja - Treniramo ponajviše na bazenu u Višnjiku. A koliko smo dobri u tome najbolje svjedoče priznanja. Tako je ove godine na natjecanju ‘Rab Dive off 2009.’

u disciplini FIM (Free immersion – povlačenje rukama po konopu gore i dolje, inače jedino takvo međunarodno natjecanje u Hvatskoj) u ženskoj konkurenciji naša članica Nataša Stipanov zaronila na 45 metara i odnijela

Statika je važan dio obuke


Trening u bazenu zlatnu medalju. U muškoj je konkurenciji Božidar Petani bio je drugi od Hrvata i četvrti u ukupnom poretku s uronom na 65 metara. Ronjenje je mentalni sport što znači da se uz pravilnu obuku ronjenjem doslovno svi mogu baviti. Klub je aktivan i u eko-akcijama. Odazivaju se doslovno na svaki poziv i nikad ih nema manje od dvadesetak, a za realizaciju je dovoljno nazvati Božidara na broj 091/5000 491. Do sada su na taj način održali čitav niz eko akcija – u Bibinja-

ma je očišćen Jaz, na Boriku prva vala, u Brbinju oba porta, a čistili su podmorje u Vodicama i ispod gradskog mosta. - Eko akcije su zapravo izvrstan trening. Nema presinga koji nameće natjecanje ili pak traženje lovine. Roni se uvijek u paru, s tim da dok jedan uranja drugi s površine prati što se događa. Na taj se način teoretski dio, uz onaj dio naučen na bazenu, nabolje provode u praksu. Tako praktički bez ikakve opasnosti ronilac spoznaje svoje granice do kojih može ići. Kada osjeti kontrakcije i kada receptori poč-

nu ‘unutarnju vrisku’ ne dolazi do paničnih reakcija koje često mogu biti pogubne – priča Božidar. Kao i u svim drugim eko akcijama tako i u akcijama koje provodi ovaj klub ima neobičnih nalaza. - U Bibinjama smo pronašli oko 1000 otvorenih kutija za tablete na dnu mora, dok smo u Brbinju oko muringa pronašli 1500 do 2000 plastičnih boca. U principu, uvijek postoji turistički i domaći otpad. Nijedan turist neće vući gomilu automobilskih guma pa ih potapati u more, slučaj kakav smo zatekli u Boričkoj vali, kao što ni domaće stanovništvo neće potopiti sve one plastične boce koje smo našli u Brbinju – priča Božidar.

Ugodno i sigurno

Spašavanje galeba

Iako su gotovo svi članovi 2Dive kluba podvodni ribolovci, klub ne nastupa samostalno na natjecanjima u podvodnom ribolovu jer se kao takav ne može registrirati. Članovi bi trebali nastupati pod zastavom nekog od domaćih klubova što i nema nekog smisla. 2Dive je jedini klub u Zadarskoj županiji koji organizira tečajeve

sigurnog ronjenja. Prije desetak godina je u sklopu sekcije za podvodni ribolov ŠRD Zubatac – Zadar proveden tečaj kojeg je uspješno položilo desetak polaznika no od tada se, do osnutka 2Dive kluba, na tom planu ništa nije pomaknulo. 2Dive je od prošle godine uspio organizirati desetak tečajeva s Kristijanom Curavićem i uz svoje samostalne tečajeve koji se neprestano provode unutar treninga osposobiti još stotinjak ljudi, što je hvalevrijedan podatak. Inače, u Hrvatskoj pod morem godišnje strada 8 do 10 ljudi, u svijetu 50 do 60 od čega u ronjenju na dah 1 do 5 ljudi. Ta statistika vrlo jasno ukazuje na omjere, no jednako tako ukazuje i na još uvijek prisutnu potrebu za upoznavanjem ronioca s elementima koji boravak pod morem čine ugodnim i sigurnim, a koje uz malo dobre volje s lakoćom svatko može savladati u klubu 2Dive. Informacije 2DIVE 23000 Zadar Tellefon 091/ 5000 - 491


Vijesti

Rola Incognito

Navezane Quantumove udice

O

M

va SPRO-ova rola je konstruirana za daleke izbačaje. Savršeno namatanje uz posebno kreiranu long-cast špulu omogućuje izbačaje preko 100 metara, ne samo majstorima već i potpunim amaterima. Rola ima prijenos od 4,3:1 što je savršen omjer za zamaranje lovine. Opremljena je sa osam kugličnih i jednim nepovratnim ležajem, a ima kapacitet od 530 metara 0,35 milimetarske strune, odnosno 400 metara 0,40 milimetarske strune. Nema surfera kojeg neće oduševiti.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Maresove rukavice i čarape

Sufix Duo Core

L

N

ajnovija generacija eracija Sufixovih ribolovlovnih struna postavila ila je standarde kojii se teško mogu prestići. Jadan od takvih vrhunskih proizvoda je monofil pod imenom m Sufix Duo Core. Ovaj aj je monofil maskirno rno zeleno smeđe boje što ga čini idealnim lnim izborom za pridneni eni ribolov. Dolazi pakiran kiran na špulama zapremine mine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje i vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična linearnoj. Tako pri-

nogi se ribolovci ne žele opterećivati vezivanjem udica. Ili im je presitno, ili im je prepipavo ili možda ne znaju… Za sve kojima je vezivanje udica tlaka, na raspolaganju stoje već navezane Quantumove udice model Q2000, Q2100 i Q2300. Udice su navezane na predvez duljine 100 cm, a dostupne su u pakiranju od 10 komada u paketu po maloprodajnoj cijeni od 12,90 kuna. Valja napomenuti da su svi modeli ovih navezanih udica namijenjeni morskom ribolovu tako da im bez straha možete povjeriti izvlačenje svoje ribe života. Udice Q2000 su dostupne u veličini 18, Q2100 u veličini od 4 do 16, a Q2300 u veličini od 4 do 10.

mjerice promjer 0,40 milimetra može podnijeti opterećenje od 11,6 kilograma.

jeto je doba kada a se većina zaljubljenika ka u podmorje odlučuje potražiti mir u dubinama. I dok se neki zadovoljavaju samo ma-skom i perajama, oni koji oji vole duže podmorske izlete lete imaju znatno više opreme. eme. Neoprenske čarape i rukavikavice su pored osnovnog odijela dijela iznimno važan dio opreme. eme. Osim što štite od pothlađivaađivanja, rukavice čuvaju ruke ke od ozljeda, a čarape od žuljeva. ljeva Tankerkomerc u p ponudi ima iz-

vrsne Maresove rukavice Camo Brown 30, Flex 30 i Amara, dok od čarapa nudi Camo Brown 30, Flex 40 i Flex 25.

Informacije

Informacije Info

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

TANK TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 2300 Telefon 023 / 204 - 822 Telefo

117


Autonomno ronjenje

PRESTIGE

MRS Plus O

vo je svakako kompenzator kojeg biste trebali promotriti detaljnije! Kod kompenzatora Prestige MRS Plus postoji mnogo toga što možete otkriti. Tek stručan pogled otkriva sve pametne detalje koji pri-

Informacije

www.mares.com

vidno stoje u opoziciji s povoljnom cijenom ovog proizvoda. Prestige MRS Plus od ostalih konkurentnih proizvoda već na prvi pogled odskače sasvim novim konceptom mjehura. No njegove se prave kvalitete otkrivaju tek pod morem i to kroz

Tehnički podaci Tip kompenzatora

ADV

Koncept

Novi mjehur velikog volumena

Ciljna skupina

Ambicionirani sportski ronioci

Inflator

Ergo-inflator

Ventil za brzo pražnjenje

3 x – gore, dolje desno, integriran u inflatoru

Spoj

Viskofrekventi var

Materijal

Vanjski: Cordura 1000 Unutarnji: Cordura 1000

Backpack

Neutralan u uzgonu, podstavljen i s ručkom za nošenje

Prikladan za dvobočnik

DA (max. Vol. 2 x 10 l)

Težina (veličina L)

4,4 kg

Uzgon (veličina L)

20,5 l (od 14,2 l u veličini XS do 24 l u veličini XL)

Naramenice

Podstavljene i anatomski oblikovane

D-Ring

4 x nehrđajući čelik, 2 x Heavy Duty D-Ringovi

Sustav integriranih olova Džepovi za trimanje

118

MRS Plus-System: torbice za 2 x 4 kg (Vel. XS, S) odnosno 6kg (vel. L, XL) – dolaze s proizvodom DA, (2 x po 2 kg), integrirani

Džepovi

2 patent - džepa

Ostale posebnosti

2 x džepovi za spremanje crijeva manometra i oktopusa

Veličine

XS, S, M, L, XL

Boja

Crna sa crvenim aplikacijama

Preporučena maloprodajna cijena (PMPC)

2 340 kn

nevjerojatno ugodan i lagan osjećaj kompenziranja plovnosti. Čak i potpuno napuhan, njegov mjehur zapremine 24 litre (veličina XL) ne steže, iako je izrađen od visoko otporne Cordure 1000. Prava majstorija Maresovog odjela za ispitivanje i razvoj. Siguran i lak za korištenje, integrirani sistem za olova MRS plus već je postao standard kod kompenzatora srednje i više klase. Uz pomoć ovog sistema, 8 kila (veličina XS i S) ili 12 kila (veličina M do XL) olova bez poteškoća nestaju. Ukoliko vam to nije dovoljno, mogu se dodati još po 2 kilograma u

dva dodatna džepa za tariranje na stražnjem dijelu kompenzatora. S ukupno čeriri metalna D-ringa, dodatna dva Heavy Duty D–ringa i dva velika džepa s patentnim zatvaračima, Prestige uvodi red u vaše ronjenje. A kad smo već kod reda, i oktopus i manometer pronaći će svoje mjesto. Dva dodatna džepa progutat će crijeva manometra i oktopusa pa će na taj način stajati uvijek tamo gdje su potrebni. Postoji još mnogo toga što se na ovom kompenzatoru može otkriti, no taj dio zadovoljstva ćemo rado prepustiti vama.


ELITE-4 HDI

N OV O

4,3” ZASLON 70% VIŠE TOČAKA 30% VEĆA POVRŠINA PRIKAZA

KLJUČNE ZNAČAJKE

Elite-4m HDI

Elite-4x HDI

Svijetliji zaslon Novo korisničko sučelje TrackbackTM funkcija Napredna obrada signala Plug-n-Play ugradnja Hybrid Dual ImagingTM (HDI) Broadband SounderTM

Starotrnjanska 10, Zagreb T: 01 6176 364 F: 01 6165 080 info@meridianprojekt.com www.meridianprojekt.com


Vijesti

Sufix Ultra Knot

Shimano Torsa

N

himano Torsa je multiplikator čije se ime izgovara s poštovanjem, što nikako nije bez razloga. Odnos pogonske i ostvarene snage u kombinaciji s izrazito finopodesivom i posebno brzom kočnicom kod ovog je multiplikatora doveden do savršenstva. Multiplikator je opremljen svim potrebnim najsuvremenijim tehničkim rješenjima. Kapacitet kalema se kreće od 295 metara 20 libarske strune do 430 metara 30 libarske strune, sve u zavisnosti od odabrane veličine. Multiplikator ima ide-

ajnovija vija generacija Sufixovih ovih ribolovih struna a postavila je standarde ndarde koji se teško mogu prestirestići. Jedan n od takvih vrhunhunskih proizvoizvoda je monofil nofil pod imenom enom Sufix Ultra Knot. Kao ao što mu se i izz naziva može naslutiti slutiti ovaj najlon ima a izrazito veliku nosivost vost na čvoru što nikako nije j zanemariv i podatak. d t k Tako primjerice Sufix Ultra Knot promjera 0,305 milimetra nosi 6,6 kilograma. Dostupan je u svim dimenzijama, a dolazi u pakiranju od 250 metara po izuzetno povoljnim cijenama.

S

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

alna prijenos od 5,8:1. U ponudi su modeli TS16, TS16N, TS20, TS30 i TS40. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Magnum Divebait

Yo-zuri Q Real M

nogo je liganja izgubljeno ili bi bolje bilo reći neulovljeno zbog lošeg odabira skosavice. Tvrdi i neprirodni materijali koji se koriste u izradi varalica za lignje često su osnovni razlog neuspjeha. Nove Yo-zurijeve skosavice Aurie Q Real su izrađene posebnom tehnologijom koja omogućuje savijanje varalice. Aurie Q Real je na dodir mekana i potpuno drugačija od svega dosada viđenog, a svojom mekoćom i fleksibilnom konstrukcijom obećava uspjeh u lignjolovu. Trenutno

120

S su u ponudi dvije veličine, 2,5 i 3,0, a možete birati između desetak različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

vi ljubitelji panule u kojima se koriste štapovi u kombinaciji s varalicama oduvijek su imali isti problem. Naime, ogromna količina olovnica ne prolazi kroz vodilice, a varalice bez olovnica ne rone dovoljno duboko. Srećom, toj je nevolji kraj. Varalice Magnum Divebait rone do nevjerojatnih dvadeset stopa i pritom niti malo ne gube na atraktivnosti i provokativnosti akcije. Varalice pripadaju rapalinoj obitelji varalica,

popularnim X-Rap modelima koji su modifikacijom balansa i stabilizatora dosegli dubinu nedostupnu drugim modelima. Varalice su izrazito lovne i još se nisu vratile na suho bez ulova. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340


ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr


Automobili

Ribički auto

O Citroënovom Berlingu 1.6 HDi smo dosta pisali, uostalom on je bio naš izbor za ribički automobil prošle godine. No na test smo dobili njegovu benzinsku verziju koju predstavljamo u ovom broju. Radi se o istom vozilu, samo što ovo ima 1.6i benzinski motor sa 110 konjskih snaga

Napisao i snimio Mladen Marković


CitroĂŤn Berlingo Multispace 1.6l 110

godine 2. dio


V

oziti isti automobil samo s različitim motorima posebno je zadovoljstvo jer tek tada znate cijeniti razliku. Naime, iako naš pobjednik za ribički automobil godine Berlingo Multispace 1.6 HDi ima istu kubikažu od 1.6 kubnih centimetara kao i ovaj na testu, razlika je ipak velika. Dizelski agregat ima 92, a benzinski čak 110 konjskih snaga. Što je bolje? Teško je reći jer i jedan i drugi imaju svoje opravdanje. Naime, mnogi se za motore odlučuju zbog same upotrebe. Oni vozači koji rade veliku kilometražu u principu se odlučuju za dizelski motor, dok će oni koji se rjeđe voze izabrati benzinski motor. To je imalo smisla dok je bilo razlike u cijeni goriva, no sada kada je cijena benzina i dizela gotovo izjednačena, to baš i nema smisla. Što onda odabrati? Mi u redakciji se nismo mogli složiti kojeg

124


Berlinga odabrati. Kako je muški dio redakcije bio na ribolovu, cure su preuzele vozilo, i kako će se poslije pokazati, nisu ga se htjele odreći svih sedam dana koliko smo ga imali na testu. Jedva smo ga uspjeli oteti na jedan dan da napravimo fotografije i đir na more. Kada smo se konačno dočepa-

li vozila, bilo nam je donekle i jasno zašto ga cure nisu dale iz ruku. Berlingo Multispace 1.6i je zavodljiv automobil pa smo čak i mi bili odmah osvojeni. Lijepa unutrašnjost, bezbroj pretinaca, tihi rad motora, kompletna oprema, udobna sjedala… To su samo neki od detalja koji

125


su utjecali da ženski dio redakcije nije puštao upravljač ovog vozila. Što ih je to zavelo?

Oprema Testni automobil imao je ABS sustav protiv blokiranja kočnica, EBD sustav elektroničke raspodjele sile kočenja, BAS sustav pomoći pri naglom kočenju, putno računalo, automatsko aktiviranje svjetala, automatsko aktiviranje brisača, središnje daljinsko zaključava-

126

nje, zračne jastuke za vozača i suvozača, bočne zračne jastuke na prednjim sjedalima, elektropodizače prednjih stakala, električno podešavanje retrovizora, upravljač podesiv po visini, progresivni servopojačivač upravljača, vozačevo sjedalo podesivo po visini, preklopivi i djeljivi naslon stražnjih svjetala, klima uređaj, graničnik sile zatezanja prednjih i zadnjih pojaseva koji imaju tri točke vezanja, podesive naslone za glavu straga, radio sa CD playerom te


svjetla za maglu sprijeda i straga. Dodatna oprema testnog vozila je bila metalik boja, modutop, bluetooth i paket modularnost koji sadrži veliki broj pretinaca, unutarnju galeriju s dvije unutarnje prečke, dvostruku policu iznad vjetrobrana, mrežu za osiguranje tereta, tri nezavisna sjedala u drugom redu, avio preklopive stoliće na poleđini prednjih sjedala te utičnicu 12V. U ovaj paket ulaze i spremišta u podu pred zadnjim klupama te velika polica na zadnjem dijelu vozila tik do preklopnih vrata. Paket Modutop sadrži pretince na unutrašnjoj strani staklenog krova između prednjih i stražnjih sjedala te krovnu klimu namijenjenu putnicima straga. Je li jasno? Naravno da nije! Ali da pojednostavimo, Berlingo Multispace 1.6i ima sve što je potrebno pa i više od toga. Sve što doprinosi ugodnoj vo-

127


žnji u lijepom okruženju, iako je ovo vozilo zapravo mali transporter za stvari i za ljude.

Motor i mjenjač Berlingo Multispace ima benzinski motor obujma 1.6 litara sa 110 konjskih snaga i peterostupanjski mjenjač, što ne daje neka osobita ubrzanja. To će vozače malo ‘teže noge’ sasvim sigurno razočarati, no da odmah budemo jasni: Berlingo Multispace 1.6i nije sportsko vozilo i takvim ga treba prihvatiti. Prosječna potrošnja goriva se u prosjeku kretala oko osam litara što smatramo sasvim pristojnim za ovo relativno teško vozilo visoke konstrukcije. Zapravo, radi se o vozilu koje nije namijenjeno za neku jurnjavu po autocesti, već je namijenjeno uživanju u mirnoj i sigurnoj obiteljskoj vožnji. Uostalom, brzina na testu nam nije bila važna pa smo najbrže vozili

128

157 kilometara na sat, iako smo iskreno rečeno, mogli i više.

Vozne karakteristike Berlingo Multispace 1.6i, kao što smo napomenuli, nije namijenjen divljanju s gasom jer od toga nema koristi. Naime, vozilo je predviđeno za mirnu i sigurnu vožnju prilikom koje najviše daje. Vozilo sluša i najmanju komandu i ide upravo tamo gdje vozač okreće upravljač. Kočnice sigurno obavljaju svoju funkciju, udobna sjedala omogućuju opuštenu vožnju, a audio sustav odlično radi. ‘Klima na plafonu’ dodatno rashlađuje vozilo i stvara ugodu i kod dužeg putovanja. Automobilom smo na more jurili autocestom, a vraćali se starom cestom kroz Gorski kotar. Zbog visoke siluete vozilo se u zavojima pomalo ljulja, pogotovo kod bočnog vjetra, no kao što smo rekli, s obiteljskim automobilom nema


jurnjave i dovoljno je samo malo skinuti papučicu s noge i sve je u najboljem redu.

Ribičkim okom Ribička klapa može ovim automobilom kamo hoće na ribolov jer u njemu ima mjesta na pre-

tek. Gomila pretinaca i ladica progutat će sav pribor i opremu, a na raspolaganju je tovarni prostor od 675 litara koji u slučaju preklapanja zadnje klupe raste na 1350 litara obujma, što je dovoljno za spremanje omanje prodavaonice ribičkim priborom. Kada se zadnja sjedala

Akcija Cijena Citroena Berlingo Multispace 1.6i je 130.100 kn. Cijena testnog vozila s dodatnom opremom je 149.350 kn, a na akciji u kolovozu iznosi 129.350 kn s PDV-om.

Tehnički podaci Motor: Snaga:

1.6i HDi 110 FAP 110 KS

Mjenjač:

5 stupnjeva, ručni

Najveća brzina na testu:

157 km/h

Potrošnja goriva:

cca 8 l/100km

izvade i ribička klapa spadne na dva čovjeka, Berlingo ima prtljažnik, vjerovali ili ne, od čak 3000 litara obujma. Klizna vrata sa svake strane dodatno olakšavaju ulazak i izlazak na zadnju klupu, što jednako tako olakšava i spremanje ribičke opreme, a tome doprinose i zadnja vrata koja se dižu prema gore. U svakom slučaju, nakon

testa i ovog modela sto posto smo sigurni da smo dobro napravili kada smo Citroën Berlingo proglasili ribičkim automobilom godine. Informacije CITROËN HRVATSKA 10010 Zagreb, Turinina 5 Telefon: 01/ 6652 - 003

129


UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur ofis hi ng. c om www. magur opr os hop. c om


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.