Ribolov na Jadranu 08/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - KOLOVOZ 2010.

Svi vole fratra * Krakata delicija * Puškom na fratra * Veliki crv

GODINA VI - BROJ 08 - KOLOVOZ 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* NOVI lignjari by DTD * RON THOMPSONOVI štapovi

ABU Revo Toro

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

KUP SVETOG IVANA

SVI VOLE FRATRA Fratar je cijenjena lovina s gastronomskog i sportskoribolovnog stajališta. Zakačen na udici svojim otporom pruža dramatičan i intenzivan doživljaj koji traje sve dok se riba ne spremi u čuvaricu ili jaceru

KOLOVOZ - KASNO LJETO

napisao Milan Sijerković

SVJETLOSNI TRIKOVI

36 napisao Boris Bulić

PRIHRANA NA BRAKOVIMA

napisao Mladen Marković

STRANICA 28

ROLE ZA RIBOLOV S KRAJA

KRAKATA DELICIJA

napisao Mladen Marković

Hobotnica se lovi na razne načine, no kao tipična noćna životinja najčešće pada kao plijen ribara koji love ostima pod sviću ili pak podvodnih ribolovaca. U pretraživanju dna, vještom se oku hobotnica teško može sakriti

LJETNE PRAZNE UDICE

napisao Boris Bulić

PREMUDA

72 napisao Neven Šerić

NOVI LIGNJARI BY DTD

STRANICA 42

napisao Boris Bulić

ABU REVO TORO

VELIKI CRV Ovog giganta iz svijeta nižih beskralješnjaka nalazimo duž cijele jadranske obale na gotovo svim tipovima dna – od muljevitog, preko pjeskovitog pa sve do izrazito kamenitog dna. Iako službeno naraste i do tri metra često se mogu vidjeti kapitalni primjerci dužine od gotovo pet metara

STRANICA 50

RUBRIKE UVODNIK ULOVI PISMA ČITATELJA NATJECANJA RIČ RIBARSKA ISKUSTVA EKOLOGIJA VIJESTI METEOROLOGIJA SVIJET RIBOLOVA

16 napisao Boris Bulić

napisao Mladen Marković

RON THOMPSONOVI ŠTAPOVI

napisao Boris Bulić

PRETPREMIJERA - NAVAL 19

napisao Hrvoje Žučko

GUMENJACI

PUŠKOM NA FRATRA 7 12 14 16 18 20 22 23 24 28

RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON FISHING SHOP OPREMA SVIJET NAUTIKE ČVOROVI ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV IHTIOLOGIJA

60 66 72 76 80 94 108 111 114 127

114

napisao Pero Ugarković

ŠULJANJE UZ OBALU

120 napisao Pero Ugarković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

emam se kome drugom pohvalit nego vama mojim dragim ribičima. Eto postao sam bogat čovjek! Ma što bogat, bogat do bola! Naime, zaradio sam šećera za cijeli život. Je šećer! Ma ča je, vi mislili šoldi? Ma ne, kome trebaju šoldi. To bogatstvo se izrazilo u dvocifrenom broju šećera i tu me moj dotur Slavek bacija na tanku spizu. Ma znate onega mojega dotura Slaveka. Ma već san van reka za njega, taj je uvik smrtno ozbiljan. Odma mi je zabranija pršut, odojak, teletinu ispod peke, janjetinu ispod peke, pljeskavice... Ma sve mi je zabranija, sve! Smin samo malo salate tako da san sritan ča me nije posla da pasen travu, e! Opasan ti je moj Slavek. I znate li ča mi je takvom spizom učinija? Ma judi moji izgubija san oni moji lipi drob ča san ga godinama tako lipo formira raznin delicijama i dobrin vinom, tako da me sramota ić po svitu. Ma izgubija sam osan kili. Osan lipih kili, tako da imam guzicu, da prostite ka dva plivadona. Niman više ni sto kili ka svaki pravi muškardin! Judi moji koje li nesriće. E Slavek, Slavek... Ča si mi učinija od života? E Slavek, Slavek, ča si učinija od života mog – ma judi moji vidite kako to poetično zvuči. Ovo bi mogla bit pisma! Zapravo, dijabetes himna. Dragi moji prijatelji mora i ribolova, puštimo mi moje bogatstvo koje sam dobija i vratimo se ribolovu. Svi me nešto zovete i pitate kako to da se tako loše riba lovi. A ča bi vi tili! Imate li vi godišnji? Imate, pa onda lipo i ribe tribaju godišnji, e! I ne mogu grist kada je more 26 i više. Ni ja se ne mogu kupat u tako toplon moru pa su i ribe otišle u dubinu i tamo odmaraju. Da tako van je to. Činim monade naravno, no nemojte se jiditi, nije lito vrime za ribe. Ma zapravo je, ali za one druge, znate koje. One ča dođu iz hladnih krajeve i ča im morate pokazivat skivene vale i... Ma znate već. To sada triba

loviti, a za ove naše u moru triba pričekati jesen, kada ovo kurbinsko vrime malo stane. Ovo pišen na 11 stupnjeva, iako je samo prije nekoliko dana bilo 37, pa ni to nije normalno. Zato strpljenja malo, otići će ribe iz Europe i šire doma i onda će krenuti naše podlanice i tune. Ma kad bolje promislim, bolje je da ove europske ribe ostanu što dulje na Jadranu jer se očekuje da nas to spasi. Evo čak je i Jaca (valjda mi neće zamirit ča je tako zoven) malo porazgovarala s ribama iz Europe. Ma judi moji odma san se rasplaka kad san je čuja kako lipo govori ingleški: - Jes! Aj spiking mi tu. Ju ar from Hangar or ver? Ah. Jes. Aj vaz der, d dej after jesterdej. Jes. Ajme kako je to lipo bilo čuti, tako da se čak i Mađar samo čudija! Ma šta se ti furešt ima čudit!? Ma parla Jaca ingleški ka da je tamo rojena. A oni ministar od

turizma je na to doda: - Vaj Kroejfa? E onda san tek proplaka! Plaka san ko malo dite! Ma nisan se moga zaustavit. Dragi prijatelji mora i ribolova! Mi Hrvati smo sritni judi jerbo imamo prave jude na pravon mistu. I sad ja tu nešto ne razumin. Svi govoridu o tome kako je kriza, a krize nima. Je, nima! Ma kako će biti krize kada vlada kupuje nove tonobile za ministre, državne tajnike i ostale prave jude na pravon mistu! I to čak 1103 auta. Je 1103 komada. Ma nije mi krivo za oni ijadu i sto, ma san pozvizdija za oni tri komada. E, tri, sinko moj! Zašto nisu zaokružili na deset, lipše zvuči. Tukci jedni! I sada oni zločesti novinari pišedu da za to triba ravno 130 milijun kun. A ča bi ti novinari tili? Pa neće ti silni tonobili biti 13 kun, bogati!? Dragi prijatelji mora i ribolova, malo san van dišperan jer san

pročita da je jedan pijani furešt iz Latvije prepliva iz Turnja do Preka. Iz Turnja do Preka pijan!? Ma judi moji, to je jako dobro za naš turizam. Očekujem na televiziji direktni prijenos di ministar od turizma i Jaca uručuju pijanom Latvijcu medalju ‘Veljko Rogošić’ sa zlatnom lentom i Jacinim brošem u obliku demejane pride. I Jaca sva sritna plače i kaže pijanom Latvijcu – Jes. Aj vaz der, d dej after jesterdej! A ministar bi onda pita pijanog Latvijca - Vaj Turanj, vaj Preko! Ajme, koja bi to bila srića. Dragi prijatelji mora i ribolova, ma znate vi mene, moran malo okrenut pilu, jer bi inače puka! Nego lipo vi meni sada lovite one strane ribe, a kada dođe vrime, onda tunje u more i tako van svega, ne dajte na se! Mladen Marković

Ulovi

SAMOBORski morski vukovi

amoborci nisu samo poznati po kremšnitama, salamijadi, češnjovkama, muštardi, a naročito po onome piju vino z lonci, kako kaže pjesma, nego i kao pravi ‘morski vukovi’. Dokaz tome je Antun Župančić koji, usput rečeno, s ocem Stjepanom - Ćećom radi onaj nadaleko čuveni zeleni silvanac i ostale sorte kao što su Sivi pinot, Rajnski rizling, Chardonnay i Žuti muškat. Spomenuli smo tek neka vina, tako draga našem redakcijskom timu. Antun je vrstan majstor podvodnog ribolova, o čemu svjedoči prekrasna orada dužine 53 centimetara koja je težila 3,5 kilograma. Anton ju je dobio blizu obale ispod svoje kuće u Žaborićima, a ulovom je počastio svoju obitelj. Ovo je Antonu najveća podlanica do sad, a zasigurno nije posljedna te veličine jer uz ljubav prema vinogradu i vinima istu strast osjeća prema podvodnom ribolovu. Još jedan mladi Samoborac imao je rijetko viđen ulov. Naime, Sebastian Fleiss, brat naše poznate skijašice Nike, proslavio se snowboardingom, no on je također veliki zaljubljenik u podvodni ribolov. Gotovo cijelo ljeto provodi na Cresu gdje u društvu još jedne legende podvodnog ribolova Daniela Gospića lovi ribe. Iako Sebastian bilježi mnoge ulove velikih gofova, od kojih smo neke slike već objavili, ovo mu je definitivno najdraži i najveći trofej, s čim se slažu svi podvodnjaci koji poznaju ovaj atraktivni način ribolova. Naime, Sebastijanova podlanica je imala impresivnih 4,5 kilograma, što je itekako vrijedan rezultat. Antunu i Sebastijanu sve čestitke redakcije Ribolova na Jadranu.

Ulovi

TRI ULOVA malog Petra P

etar Perkov, devetogodišnji je dječak koji je u nepunih deset dana ulovio tri različita stanovnika mora - grmalja, zvjezdaču i oradu. Ali tek kakve primjerke! Grmalja, teškog 233 grama i raspona kliješta 25 centimetara na dva metra od obale ulovio je uz pomoć mrežice i malih kratkih ostiju u uvali Vira, pet kilometara udaljenoj od grada Hvara. Ulov je ostvaren u kasnim popodnevnim satima gdje ponekad s ocem zna doći u ribolov. Petar ima svoju metodu - ako grmalj nije dovoljno izvan rupe, baci srdelu ili inćuna na pola metra od njega i čeka, ponekad i po 15 - 20 minuta. Sve dok grmalj ne krene po svoj obrok nakon čega i Petar kreće u akciju pa naplaćuje svoju strpljivost. Inače, Petar svaki tjedan ulovi toliko grmalja, ili kako otočani kažu kosmeja i grancigula, dovoljno za dobar brudet, a često ih bude i za susjede. Od svojih rekordnih primjeraka dao si je izraditi ogrlicu kao trajnu uspomenu na trofejni ulov. Zvjezdaču je izronio tri dana nakon grmalja kapitalca. Bila je promjera čak 40 centimetara. Izvadio ju je na dva metra od obale u istoj uvali. Takvi

Opasni kapitalac

se kapitalni primjerci rijetko viđaju pa je Petar dobio ponude lokalnih ugostitelja koji su je poželjeli kao ukras. No, Petar to nije želio. Eno je, suši se na suncu i kad se neugodni mirisi izgube i mravi odrade svoj posao, uokvirit će je i objesiti na zid svoje sobe. Četiri dana kasnije, treći ‘kapitalni’ primjerak, što se u ovom slučaju za dječaka od nepunih devet godina može reći. Oradu od preko pola kilograma ulovio je u Hvaru na rivi i to opet na dva metra od obale u kasnim večernjim satima, oko 21:30. Za mamac je koristio tijesto koje sam mijesi, a tomu su ga naučile tete Sandra i Ljerka još u vrtiću. Nakon ulova odmah je otišao u obližnji restoran ‘’Dva ribara’’ da je izvažu nakon čega su mu ponudili da im proda ribu. Ali ne, Petar ni ribu nije želio prodati. Donio ju je doma i sutradan obitelji priuštio gastronomski užitak. Petar Perkov, rodom iz Hvara, inače živi u Zagrebu, netom je završio drugi razred osnovne škole u Zapruđu s prosjekom ocjena 5,0. U zagrebačkoj nogometnoj ligi igra za NK Zapruđe gdje je među najboljima, a s obzirom na kvalitetu igra i za reprezentaciju lige.

Kraljica je pala na tijesto

Ipak ako ga pitate, njegova je želja s roditeljima se preseliti iz Zagreba u Hvar pa da rodi-

telji kupe brod kako bi mogao ići u ribolov na još veće primjerke.

Krakata kapitalka

Pisma čitatelja

SJEĆANJA na Lastovo P

oštovano uredništvo! Vaš časopis čitam re d o v i t o j e r primjerak po mojoj narudžbi redovito dolazi u kiosk u mom gradu Kočevje u Sloveniji. I sam sam bio podvodni ribolovac. U Jadranskom moru rijetka su područja koja ne poznajem, a posebno mi je u uspomeni ostalo Lastovo. Tamo sam služio i jedan dio vojnog roka, od ožujka do rujna davne 1967. godine, a prvi puta sam tamo boravio već u ljeto 1963. Bezbroj sam puta u moru naišao na velike količine mrtve ribe, vjerojatno uginule od starosti. Barkarioli koji su me vozili ‘tjerali’ su me da ulovim što više ribe jer sam sve davao njima. Sin jednog od tih barkarijola je moju ekipu na pregledu terena za Prvenstvo države u lipnju 1979., svaki dan kao ‘milicioner’ kon-

trolirao ne bi li nas uhvatio u prekršaju. Čak su zaplijenili i jedan telegram upućen meni u kojem su me moji tadašnji poslovni partneri obavijestili o predviđenoj zoni natjecanja. Na dan natjecanja domaćini su prisilili vodstvo natjecanja da bi, doduše van kategorije, nastupio i jedan domaći lovac koji danas ima riblji restoran i apartmane na otoku. S obzirom da se u dva dana ulovilo mnogo ribe, što se uz 22 najbolja ribolovca države znalo, nije bila organizirana hladnjača koja bi mogla prevesti svu ribu, recimo u Split, pa je bila podijeljena domaćinu kojem je po tadašnjim propozicijama i pripadala. Landovina, murine i tzv. ‘škart’ bačeni su u kanal kod Solituda. Mnogo je članaka koji kritično govore o povlaštenosti otočana Lastova, a to nije ništa novo, jer već u kolovozu godine 1989. kada sam zadnji puta bio na

Lastovu kao podvodni ribolovac dnevna karta za podvodni ribolov koštala je 100 DM (tadašnjih 700 DIN). Za podvodni ribolov dozvoljene zone, odlukom Općine Lastovo, bile su otok Kopište na W i otočiči Tajan na NE. Jednog dana kupao sam se na otočiču Arženjak Veli dok je na plićaku Mrkljenta Crna bila usidrena ‘Bora’ s dodatnom oznakom ‘Milicija’, a nedaleko u moru dalekozorom sam primijetio ronioca u odijelu koji je vjerojatno čistio propelu. Pored toga taj isti brod redovito me dolazio provjeravati jer sam svaki dan ronio, makar se znalo da su mi puške bile postavljene na vidnom mjestu u podrumu unajmljenog apartmana u Pasaduri čiji je vlasnik svima bio poznat. Tako je bilo i možda će se ‘nelastovcima’ i dalje događati takve stvari… Lijepi pozdrav! Jože, Slovenija.

Poštovani Jože, situacija je danas ipak nešto drugačija tako da možemo reći da se dosta toga promijenilo, no neke su stvari nažalost ostale iste. Pritisak kojem ste svojevremeno bili izloženi kao očito vrsni poznavalac podmorja i jednako vrsni podvodni ribolovac tužna je i sramotna činjenica. No situacije koje vi opisujete danas su znatno manje prisutne ili ih uopće nema. Policija vas neće nadgledati i ‘špijunirati’ natjecatelje ne bi li ih ulovila u prekršaju što je jako dobro. Hrvatska policija unatoč brojnim manama koje ima nije poput stare ‘milicije’ opterećena paranoidnim idejama oko invazije unutarnjih i vanjskih neprijatelja. Stoga su presretanja i praćenja kakvima ste vi bili izloženi ipak stvar prošlosti. Dapače, u nekim bi nam situacijama nešto ‘starog duha’ skoro pa dobrodošlo.

Činjenica je da je pomorska policija za vrijeme trajanja prošlogodišnje zabrane lova glavonožaca uz pomoć umjetne rasvjete na čitavom Jadranu uspjela uloviti tek jednog lignjo – prekršitelja! To može značiti samo dvije stvari – ili je svijest naših ribara dosegla toliko željeni europski nivo ili pak policija nije imala dovoljno goriva za obići baš sve što su htjeli ili vidjeli. Teško možemo povjerovati da nisu imali volje tražiti prekršitelje. Veće količine mrtve ribe su vjerojatno bile posljedica prljave rabote dinamitaša kojih je na hrvatskom dijelu Jadrana sve manje, no još uvijek ih ima. Pored toga, moguće je da ste vidjeli ‘višak’ ulova koji je bio ekonomski neisplativ pa je naprosto završio u moru što je i danas tužna praksa. Bacanje ‘škarta’ nakon održanog natjecanja je nažalost redovna procedura, a to na sportski ribolov baca vrlo ružno svjetlo. Bez obzira na ribolovnu disciplinu nakon natjecanja se uvijek pojavi stanoviti dio manje atraktivne ili potpuno neatraktivne lovine poput murina i ugora koji su u usporedbi s podlanicama, brancinima i zubacima uistinu manje zanimljivi. Ili

Suvremena hrvatska policija ne špijunira natjecatelje

pak poput glavoča, slingura i knezova koji se nakon vaganja kao otpad bacaju u more. Kada je natjecanje lokalnog karaktera tada je i ulov relativno slab. No kada je u pitanju natjecanje višeg ranga u kojem se natječu reprezentativci tada ‘škartni’ ulov nije zanemariv. Povlastice koje domaćini i organizatori natjecanja imaju, a koje ste i sami uočili, i danas su prečesto prisutni. Te su povlastice povremeno toliko prozirne da ih i najveći slijepci mogu jasno vidjeti. No kada nešto radite s blago-

slovom ‘odozgo’ tada se ne gleda svaka sitnica. Lastovski sindrom je nažalost samo već viđena rola u kojoj je lokalna uprava uspjela odigrati prave korake. Neposredno pred proglašenje Lastova parkom prirode pomoćnik ministra kulture za zaštitu prirode Zoran Šikić je izjavio da je park prirode najbolje rješenje za Lastovo i njegovo otočje jer dopušta gospodarsku djelatnost, za razliku od područja koja se proglase nacionalnim parkom i posebnim rezervatom.

Rezultat, s ribarskoga aspekta, ograničava ribolov za sve pravne i fizičke osobe koje inače posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, osim za 45 lokalnih korisnika. Da li je to konačna verzija ili će se ipak nešto promijeniti trenutno je vrlo teško reći. Mnogi polažu velike nade u trenutak ulaska Hrvatske u EU kada bi se konsezusom zakoni poravnavali i (možda!) loši brisali. Do tada nam ostaje samo sjećati se vremena kada je ribe bilo i za bacanje.

Natjecanja

KUP svetog Ivana Napisao i snimio Boris Bulić

up svetog Ivana, ot voreno natjecanje u ribolovu štapom ili rukom iz barke posvećeno svetom Ivanu, zaštitniku otoka Vira, ove je godine održano 26. lipnja i to ne bez razloga. Organizator natjecanja ŠRD Vir je ovako biranim datumom uspio u natjecanje uključiti i proslavu nacionalnog praznika Dana državnosti i time kup dovesti na nešto višu razinu. Natjecanju se odazvalo 14 domaćih ekipa te četiri iz dva gostujuća kluba, ŠRD Zubatac – Zadra i ŠRD Donat – Zadar. Ekipe su bile dvočlane, a mogle su biti mješovite što je

posebno obradovalo pripadnice ljepšeg spola koje se na službenim natjecanjima smiju natjecati samo s obale. Osim njih posebno je bio sretan najmlađi sudionik natjecanja četverogodišnji Vito Liverić. Lovilo se sa sjeverne strane Vira prema Maunu, a natjecanje je trajalo punih pet sati nakon čega se moglo pristupiti i vaganju ulova. Da žena na brodu ne mora nužno značiti katastrofu ili bar blažu havariju dokaz je ekipa koja se okitila zlatom. Marijan Kapović i Danica Radović uspjeli su uloviti čak 5900 grama ribe čime su pokazali zavidni nivo uigranosti i vještine.

Osim toga, najveću ribu natjecanja je također ulovila žena. Davorka Volarević iz zadarskog Donata uspjela je nasukati arbuna od čak 1200 grama. Ukupno je ulovljeno 31225 grama raznovrsne ribe među kojima su prevladavali ‘plemenitaši’, a nagrade za prvoplasirane su raspodijeljene u dvije kategorije. U prvoj su bili pripadnici domaćeg kluba, a u drugoj gosti. Nagrađena su prva tri mjesta u svakoj kategoriji, dok su svi sudionici natjecanja dobili i zahvalnice. Iako relativno novo u ovakvom obliku druženja, ŠRD Vir je pokazalo izvrsnu uigranost i zavidni nivo organizacije. Naravno, najveći dio zasluga i

teret organizacije pao je na leđa predsjednika kluba Tonćija Liverića – Spavalice. - Cilj nam je ovo natjecanje podići na što je moguće višu razinu i naravno okupiti što je moguće više natjecatelja. Nadam se da će Kup svetog Ivana postati tradicionalno natjecanje i još jedno značajno obilježje otoka Vira - istakao je Tonći. Nadamo se i mi, s tim da iduće godine očekujemo još veći odaziv ostalih klubova zadarske županije. Naravno, eventualnim sudjelovanjem natjecatelja iz ostalih županija ovaj bi kup s obzirom na bogate ulove i dobru organizaciju mogao steći viši i znatno priznatiji status.

Domaće ekipe Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Danica Radović / Marjan Kapović

ŠRD Vir - Vir

5900

Ljubo Pugarnik / Srećko Pugarnik

ŠRD Vir - Vir

2700

Branko Dabičić / Šime Dabičić

ŠRD Vir - Vir

2300

Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Tomislav Štrkalj / Slavko Štrkalj

ŠRD Zubatac – Zadar

5800

Davorka Volarević / Slavica Štrkalj

ŠRK Donat - Zadar

2600

Miljenko Mićo Matak

ŠRD Zubatac – Zadar

1500

Gostujuće ekipe

Rič ribarska

MUŠKE žene Napisao i snimio Boris Bulić

našemu van mistu, a biće ka i svuda u svitu, kad dođe sezona sve oživi. Ma ne samo da oživu butige, pjaca i apartmani nego zapravo cilo misto oživi. Tu van priko dana cila riva bude ka, ajmo reć’ jedna velika plaža, a kad padne noć onda to bude prava promenada i tu moreš baš svašta vi’ti - od oni’ kojima one tirake od ređipeta služe samo zato da ih Mile pandur ne uhapsi zbog strogo zabranjenog nudizma na javnin površinama. Kako sad ne razumite? Namisto maje oli kakove bluze one van uzmu one tucne, najmanje i najtanje ređipete što izgledaju ka da su samo od kalume, poradi čega se oni naši bidni momci od oka pritvaraju u mone i šimije, pa za njima samo balu u čemu in i ono malo pameti izvitri. E, to san tija reć! Dakle, od oti’ s poluređipetima, priko pravih dama u zategnutin kotulama sa svilenin facolon priko ramena, na štikle i sve nako lipo napiturani’ i… Ne, ne, ne… Jope ste krivo razumili. To ja njih samo opisujen jerbo tako izgledaju i da vi dobijete pravi dojam. E! Nema tu nikakvoga osobnoga interesa. Znači, od poluređipeta, priko dama, pa sve onih šporkaćuna i štraca što nemaju njanci za fetu kruva, nego se nako podrapani i šporki vuku po rivi jerbo su oni na ‘ljetovanju’, sve van se to poteže i razvlači po našemu mistu i našoj rivi. Ma je, je, kad već pitate, bude dikod i koji muški, ma njih ionako niko ne gleda. Puštite me sada s muškima. To pitajte nekoga drugoga. E sad, zašto ja to vama pričan? Zato jerbo oću povuć parlalelu! To van je ono kad ide jedna crta, pa druga uz nju, a nikako da se

prisiku. Sićate se? To se uči još u osnovnoj. Sve van je to počelo u mojoj glavi još prošle zime kad san vidija da više ne vidin čitati ona tucna slova, znate ono kad piše u koju će uru biti neke emisije. E, program, program! To uvik bude sitnin slovima. A onda jope, nisan više vidija čitati ni ona slova što trču ispod slike na televiziji, a vezivanje peškafonda, da ne spominjen udice, bila je prava naivna vidovita umjetnost. To bi ja sve veza napamet ka da san neki vidovnjak, a posli bi sve izgledalo ka da su se dica igrala. Zato san ja lipo poša kod likara za oči i tamo dobija uputnice za sve moguće likare ovoga svita. Onda je ona moja štriga nazvala onog mog nesritnjaka od nasljednika u Zagreb pa je on popizdija i reka da što činin monade kad on ima jednoga svoga, i tako san van ja na kraju u Zagrebu operira mrenu. Naravno, moj je likar na to popizdija i napa me da što san ga činija ispunjavati sve one lancune od uputnica kad ionako nisan iša tamo di me on bija sla. A kako ću ja to njemu sad objasniti? Pušta san ga da se popižđiva i pini sam na sebe i poša u Zagreb. A to van je meni bilo ka popit žmul lunge bevande. Likari su napravili sve što su tribali i kad san izlazija dobija san one škure oćale da me sunce ne oslipi, jerbo san sad bija ka novi. Dobro, ne cili novi, nego nako, ka malo repariran u očnon smislu. I rekli su mi da ih skinen tek kad dođen doma u škuro. A što me nisu oma zatukli još dok san leža. Doša ja doma u škuro, skinija ote škure oćale i iman što viti. Pristravija san se. Zamra! Što zamra? Umra!!! Oma san umra! Sve san vidija, sve. Razumite vi mene? Sve!

Ne, ne razumite me… Vidija san baš sve. Zna san ja da nisan u cvitu mladosti, ma da san baš toliko imberlan i duperan. Pa meni dlake rastu ka blitva tamo di ih ne triban – iz nosa, iz ušiju, po nosu… Po nosu! Kome još molin vas, dlake rastu po nosu? A onda je došla i ona moja štriga. Sirotica. Ni nju vrime nije zaobišlo. Nabija san škure oćale na nos i bilo je sve kako triba biti. Još bi i’ pušta da se nako ka zašporkaju da mi bude lakše. - Pa skini oćale kad si u tinelu. Vidiš da san zaškurila. - Neka stoju! Likar je tako reka. Ma sad kad se vraćan i skontajen, i nije sve bilo tako strašno, nego san ja bija ka u nekon šoku. Ni u snu nisan zamišlja da Pepa, ‘jubav života’ kako Frane zove onu svoju rospiju što mu već priko četrdeset godina pije krv na jako jako tanku slamku, ima nolike brke. Ako ih već nema namjeru brijati mogla bi i’ slobodno sukati. A onda jope ona Nora, ka da nema ništa drugo za obući nego se uvučije u one gaće na laštik, one, kako se ono reče… A, gege! E uvuče se u gege pa joj se ozada gujce do kolina obisu, a po strani ka da ima kronične zaušnjake koji su se kalali ispod pasa. A Marjeta s onin svojin ‘plućima’ koje nijedan ređipet ne more obuzdat. Na njenin cicama uvik moreš viti što je marendala. Žute maće od jaja, crvene od šalše, zelene od blitve. Ka i brci od Šime. Uvik su ulipljeni od bar dva dana unazad. Ma zapravo, nije to ništa tako veliko ka što van ja sad kaživan, ma ja to sve vidin! Razumite me? Vidin! A što me nisu zatukli dok san gori leža. I tako san van ja, kad san se vratija iz Zagreba, lipo pa u depresiju. Dva san dana izlazija, đira i šokira se, a onda san se

zatvorija doma i drža one svoje škure oćale da ne bi vidija nešto što ne bi tija viti. Onda su počele žice zujati. - Ako san ćorav, nisan gluv!!! Oma bi poklopila slušalicu. Bidna i ona… A samo se tila čut s onin mojin nesritnjakon kako bi mene rekuperali te moje depresije. Ma san ja bija dosljedan i nisan se da. Prista san izlaziti i u dvor. Izaša bi samo dikod noću slušati kako škriplje borovina na buri. Je, je, bila van je to jako ozbiljna stvar. I tako je u toj mojoj osami i depresiji mic po mic došlo proliće, pa se i lito opasno približilo, a ja san se tija - ne tija polako ka privika na svoje novo stanje. Prvo san izlazija zoron u dvor slušati kako se frzulini i verduni bude, a onda san i poša, posli priko četire miseca, jope na more. Malo san ispaja, kresnija pentu i vratija se s kantaron od osandeset deki i četire arbuna od priko po kila. A nije to bilo bez veze. Bija san repariran, pa san vidija i lipo vezat udice i još lipše naješkati. A tako lipo uvatiti na tunju, a ne pofaliti se, zna se – nije red. Uzeja san dva prozirna najlona i stavija tri arbuna u jednoga, a četvrog arbuna i kantara u drugi najlon i poša doma, ma ne drito nego nako, izokola, da svit vidi da još nisan za bacit. - Lipo, lipo! Je znaš što ćeš s ton ribon? - oma je pita dežurni Pino kome je riva bila i kužina i postelja. - Ma ve ti njega! Di si to diga? – nije izdrža ni Nino. Jedan za drugin su padali komentari, a ja se samo pravija da je sve to normalno i samo bi tu i tamo zakima u pozdrav dok mi je od sriće i ponosa skoro palmica izrasla na glavi. A onda san izaša u konobu. Oma san sve vidija – i paučinu

i prašinu od prošlog Božića, i šporke pjate i muzgave čaše i ulipljeni bocun, ma mi je sve to nakon drugoga žmula naglo pristalo upadati u oči. - I? - Što ‘I’? - I, kako ti je sada? Je li te prošlo? - Što je li me prošlo? - Pa ta tvoja operacija? Tribalo mi je sekundu-dvi dok nisan poveza. - Aaaa, to… Je, je. Fala bogu sad je sve u redu. I začudo niko ništa više nije pita. Zagleda san ih redon. Jednog po jednog cilu ekipu. A jesu ostarili ovu zimu… Već san sutra bija na pjaci uzeti malo verdure. Baš kad san počeja zagledati buže na pomidorima desno od mene se pruži ženska ruka s ispruženim prstom. - Oprostite, pošto vam je rajčica? Okrenija san se i pogleda. Štriga ka štriga, ma jope. Dobro, ova je bila furešta, ma je po godinama bila parica Elviri. Na glavi bili kapelin, piture po njoj, pa skoro da bi reka da i nema, bila vešta, a ruke isto bile i nekako sitne. Pogleda san Elviru kako važe karotu u šporkoj zelenoj maji na buže, s fušta-

non na laštik dignutin lipo ispo’ cica i traveršon sa žepon sprida di drži munitu, a ruke velike i grube, škure, ispucane, pod noktima crno od zemlje. Okrenija san se u mistu i poša. Na po uva san čuja Elviru di govori da mi je osta takuin, ma se nisan ima snage vratit. Ma što se to događa? Oću sad iz jedne depresije pasti u drugu? Onda san zamislija obrnutu situaciju, da Elvira dolazi kupiti karotu kod one furešte. Tek mi se onda zamantalo. Na rivi san naša praznu klupu ispo’ bora. Je, dugo je bila prazna. Rino se vraća iz butige s kruvon i mlikon, a ova mu je moja klupa bila jušto na pola puta do doma. - Je ugrijalo… Pogleda san ga nako ispo’ oka, kratko promislija i reka mu što san zaključija, mada bi možda bilo bolje reći što nisan zaključija, jerbo san istini za volju cili bija zbunjola. - Kako ona furešta more nako izgledati, a Elvira ne more? - Aaa, to tebe tare. Dobro si se sitija na vrime... - počeja se Rino kesiti. - Ma, ne zajebaji me nego reci zašto naše štrige ne mogu nako izgledati? Ne pitan ja tebe to po-

radi, e… postelje, nego onako, sveukupno, razumiš, e… - A kako bi ti tija da izgledaju? Što je tvoja radila cili život? Je li s tebon bila na motiki, na lopati, na lozi, na maslini. Cili život. Oli nije? Izvrtija san na brzinu cili naš život. - A moja? Isto tako. A pazi što ću ti reći, još su naše i dobre. Pogledaj Nikolinu. Cili je život u poju i u vrtu. Od motike se više ne more ni ispraviti. A vidi Stipinu mater. Osandesetu je prišla a još je uvik na mrižama. Sama ide na more i sama se vraća. Dok joj Vita nije šlagiralo, on bi još dikod i zna poć š njon, ma zadnje četire godine ide sama. Govoru da joj je koža na rukama takova da je ni ranj ni škrpina ne mogu ubosti. A ove ti furešte nikada ništa teže od žlice nisu digle. Sunca vide samo kad dođu na našu rivu, a i onda su tu pomadice, kremice, sve te pizdarijice. Sačuvane su, čovik moj, sačuvane! A naše su izrađene, cili život duperane, na moru, u poju i na suncu. Ne more to biti isto nikako, ne more. Nego, aj bog, moran ići. Čekaju me doma. Stoj mi dobro… Diga se i poša, a baš je pravo reka. Sve je reka kako triba. Tako-

ve su naše žene, potrošene od života, od dice i kuće, kamena, soli i sunca. A na posa nikada ne njurgaju i rade sve što triba. Ako triba baciti gnjoj, trgati, kopati… Takove su, i takove tribaju biti. One su… One su prave naše muške žene! I tribaju biti baš takove jerbo smo i mi baš takovi i ova zemlja, i ovaj kamen, i more. U taj su tren rivon prošle dvi furešte. Pogleda san ih svojin dvostruko novin očima. Uglancane, na štiklicama, s klobucima. Blenija san tako da se ova bliža meni priko ramena okrenula i ono, ka demonstrativno, frknula kroz nos. - Umjetne, cile su umjetne – pomislija san. A morebit je to ono o čemu bale na televiziji, da tribamo raditi na razvoju umjetnog života? Ne, sad san siguran da neću pasti u nikakovu novu depresiju. Iden pravo doma onoj svojoj dežgraciji i reću joj oma sa vrata da više vridi jedna domaća štriga, jedna naša muška žena nego pedeset ne znan kakovih furešti. To san ja vidija na svoje nove oči i oma povuka parlalelu. Tako ću joj reći, samo prije toga moran kod Elvire po takuin što mi je osta na banku.

Iskustva

ATA LOJZ i njegove ribe Napisao Boris Bulić, snimio Mario Druscovich

lojz Turk je strastveni sedamdesetjednogodišnji ribolovac koji svaki slobodni trenutak provodi na moru. 2010. godine je kupio kuću u Piranu i od tada se ne odvaja od štapa. Dapače, za njega kažu da spava sa štapom i da je uvijek, ali baš uvijek, spreman za ribolov. Član je RD Oradela – Piran gdje je poznatiji kao Ata Lojz. Prije nekog vremena je došao na ideju da svoje ulove preparira i sada mu ti trofeji ukrašavaju prostor dnevnog boravka kuće u Piranu. U razgovoru s njim saznali smo nekoliko zanimljivih detalja. RnJ: Koliko često lovite? Ata Lojz: Kad god stignem i

Robert Podgoršek

kad mi vremenski uvjeti dopuste. Često sam u Piranu i tada svaki slobodni trenutak koristim za odlazak na more. RnJ:. Tko vas je učio ribolovu? Ata Lojz: Mario i ostali članovi Oradele su mi pokazali mnogo detalja bez kojih zasigurno ne bih uspijevao loviti kako danas lovim. RnJ: Spominjete uspjehe? Ata Lojz: Redovno se natječem na svim lokalnim natjecanjima gdje sam uvijek u prvoj polovici plasmana. Natječem se i na svakom državnom prvenstvu, a prije nekoliko dana sam na natjecanju u Muggi osvojio najgore, četvrto mjesto. RnJ: S čim lovite?

Ata Lojz i pas

Ata Lojz: Uglavnom lovim štapom, no ni ribolov iz ruke mi nije stran. Štap je Tubertinijev, a rola Daiwina. Osnova je najlonska od 0,30 milimetara, a bragule 0,20. Udice su isto Tubertinijeve, Opaco serija 4.

sigurno prvi razlog, a osim toga pri svakom pogledu na njih sjetim se mora i vremena provedenog na njemu. Ribe mi preparira Milan Rajšp iz Otočva i kao što vidite, to jako dobro radi.

RnJ: Kako ste došli na ideju da preparirate ulove i tko vam to radi? Ata Lojz: Volim trofeje. To je

RnJ: Zar vam nije bilo žao preparirati rumba? Po mišljenju mnogih autoriteta to je najukusnija riba Jadrana.

Preparirana škrpina

Ulovi Ate Lojza

Ata Lojz: To mi je do sada najveća i najljepša ulovljena riba pa sam odlučio preparirati je. Sjećam se da sam zbog tog rumba bio nasmijan cijeli tjedan. A za gradele će doći drugi, možda još i veći… RnJ: Kako obitelj gleda na vaš hobi? Ata Lojz: Ooo, imam veliku

podršku. Svi su sretni kad imam uspjeha u svom hobiju. Raduju se sa mnom svakom mom ulovu. RnJ: Imaju li vaša djeca sklonosti za ribolov? Ata Lojz: Imam sina Andreja koji je slatkovodni ribolovac i unuka Tima koji je moj najbolji učenik i nadam se zamjenik. Inače, Tim je najmlađi

član Oradele. RnJ: Imate li neki događaj koji vam je ostao u posebnom sjećanju? Ata Lojz: Većina ribolovaca bi na ovo pitanje odgovorili pričom o nekom kapitalnom ulovu koji je u posljednji trenutak pobjegao. Ja takvih ulova nemam. No jednom sam prilikom na natjecanju u Fažani čitavih pet sati intenzivno lovio samo špare. Bilo ih je… Mislim da taj detalj nikada neću zaboraviti. RnJ: Mislite li ići u mirovinu, naravno ribolovnu, i kada? Ata Lojz: Ne, definitivno još dugo ne! Dokle god budem mogao držati štap u ruci namjeravam loviti! RnJ: Jeste li lovili još negdje osim u Sloveniji i Italiji? Ata Lojz: Da, bio na natjecanjima u Istri i na Kupu Mimoze u Crnoj Gori.

Podsjetnik na ribolovni gušt

RnJ: Što mislite o Zakonu o

morskom ribarstvu? Je li dovoljno dobar i da li dovoljno štiti podmorje i riblji fond? Ata Lojz: Kao svaki drugi zakon i ovoga su napravili oni što ne žive uz more i ne vole ga. Trebali su u izradu svakako uključiti i nas koji volimo i poznajemo more i život u njemu. Ovako je to jako loše, previše je nedorečenih detalja. Moglo bi ga se još doraditi nakon čega bi možda bio dobar na korist i zadovoljstvo svim ribarima. RnJ: Kad biste mogli mijenjati, što biste promijenili u zakonu i odnosu prema moru? Ata Lojz: Svakako bi stavio veći naglasak na zaštitu mora i riblje mlađi kao i same obale. Samo potpunom zaštitom prirode i mora te sagledavanjem i poznavanjem tradicije može se očuvati more i za sljedeće generacije. RnJ: Hvala vam. Ata Lojz: Hvala vama!

Ekologija

JEZERANI u eko akciji Napisao Boris Bulić, slike arhiva ŠRD Punta Rata

osljednjeg lipanjskog vikenda u Jezerima na otoku Murteru je održana eko akcija čišćenja podmorja, jezerskih plaža, okolnih uvala i otočića. Akcija je izuzetno dobro pripremljena i organizirana tako da se odazvao veliki broj sudionika. Organizator ove eko akcije bilo je ŠRD Punta Rata, mnogima puno poznatije po najprestižnijem big game natjecanju na našoj obali koje se održava svake godine krajem ljeta. Ovoga su puta biggejmaši zamijenili svoje štapove i multiplikatore rukavicama i vrećama za smeće te pomogli u

uvijek dobrodošloj eko akciji. Akciji su se odazvala 32 ronioca iz šest klubova - RK Sveti Roko – Bibinje, KPA Karlovac – Karlovac, KPA Greben – Vodice, Najada Diving Centar – Murter, CRO – PRO – SCUBA – RC Jezera te JVP Šibenik – Šibenik. Osim ronioca odazvalo se lokalno stanovništvo pa su očišćene i uvale na kopnu. ŠRD Punta Rata već punih deset godina organizira ovakve akcije čišćenja podmorja, tako da je ova bila jubilarna. Nakon akcije upriličen je domjenak za sve sudionike. Naravno, na domjenku su glavne teme bile vezane za ekologiju. Zaključeno je da treba u što je moguće većoj mjeri pro-

voditi edukaciju kako našeg domaćeg stanovništva tako i gostiju, pri čemu osobitu pozornost valja posvetiti naj-

mlađima i upoznati ih s posljedicama zagađenja ističući sve pozitivne aspekte eko pristupa.

Vijesti

Flash Color Glavoč

NOVO

!!!

ajnovije skosavice svima znanog DTD-a iznenađuju svojom lovnošću. Izrađene su od specijalnog mekog platna s posebnom flash teksturom koja vjerno oponaša ljuske ribe. Flash tekstura reflektira i najmanji trak svjetla tako da je ovaj lignjar vrlo uočljiv i ‘živ’. Pored flash teksture, Glavoč ima i fosforno tijelo te nakon potapanja mijenja boje što je velika prednost u lignjarenju. Dostupan je u četiri veličine 1,5, Informacije 2,0, 2,5 i 3,0 te pet boja leđa - plava, zelena, crvena, naranDTD časta i pink. Maloprodajna 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 cijena ovog provjerenog noviTelefon 021/ 735 - 277 teta je 54 kune.

Rhino Xtra Sea Jig

tap Rhino Xtra Sea Jigg je namijenjen varaličarenju u okomitom vodenom stupcu poznatijem kao vertical speed jigging. Štap je dug 180 centimetara i ima akciju od 100 do 250 grama. Savršeno navezane vodilice su tako raspoređene da na blank ravnomjerno prenose opterećenje istovremeno iskorištavajući progresivnu snagu

štapa, što je pri zamaranju lovine itekako važno. Štap je dvodijelni, a mjesto spoja je na samom prijelazu rukohvata na blank što ga praktički čini jednodijelnim i samim time još pouzdanijim. Maloprodajna cijena ovog štapa iznosi 230 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ron Thompsonovi pilkeri i jigovi

ertical jigging, baš kao i pilk tehnike, nezamislivi su bez adekvatnih varalica. Često su te varalice samo izgledom privlačne dok im je funkcionalnost i lovnost ispod očekivanog. Nasuprot tome, Ron Thompsonovi modeli namijenjeni ovim zahtjevnim tehnikama potvrđeno su lovni. U ponudi je izuzetno veliki izbor modela u raznim veličinama, gramažama i širokom izboru boja. Pored izvrsnog dizajna i bogato osmišljenog kolorita, ove su varalice opremljene saltwater udicama, kovanim splitringovima te epoxy premazom što je garancija dugovječnosti. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Pored svega nabrojanog možete birati i između modela s trokukim ili jednokukim udicama.

Trilene fluorokarbon

luorokarbon je u morskom ribolovu odavno imperativ dok je big game fishing bez adekvatnog fluorokarbonskog predveza gotovo osuđen na propast. Berkley Trilene fluorokarbonske strune svojim performansama udovoljavaju svim zahtjevima suvremenog biggejmaša. U ponudi su fluorokarboni od 10, 20, 25, 30, 50, 60 i 80 libri po cijeni od 76 do 199 kuna s obzirom na odabrani promjer. Informacije Svi su pakirani na kalemima zapremine 25 jardi, odnosno ŠKORPION DNC 22,86 metara. Fluorokarbon 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 je aqua blue boje što dodatno Telefon 01 / 2322 - 515 smanjuje vidljivost i odsjaj.

Meteorologija

KOLOVOZ - kasno ljeto Napisao mr. sci. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

olovoz je prema kalendaru osmi mjesec u godini. S obzirom na uobičajenu podjelu godine u četiri godišnja doba, kolovoz zajedno s lipnjem i srpnjem čini ljeto. Naznačena se podjela temelji pretežito na meteorološkim mjerilima, odnosno prema klimatskim obilježjima, i to najviše zbog temperature zraka. Ako u takvoj podjeli lipanj kao prvi mjesec nazivamo ranim ljetom, a srpanj koji zauzima središnje mjesto pravim ljetom, kolovozu kao zadnjem mjesecu u tome trolistu pripada naziv kasno ljeto. Neovisno o takvim manje - više formalnim podjelama, kolovoz je, poput srpnja, na Jadranu neprijeporno i činjenično pravi ljetni mjesec, izrazito sunčan i vrlo topao. U kolovozu suhoća i vrućina jadranskog ljeta često dostižu vrhunac. No, kako se to u pravilu događa nakon vrhunca slijedi pad promatranih obilježja, što upozorava na svršetak ljeta. To ljubitelje ljetnog

ugođaja zasigurno rastužuje. A ne bi trebalo, jer valja znati da prijelazom pravoga ljeta u kasno ljeto nastaju biometeorološke okolnosti koje gode ljudskom organizmu. Naime, tada se vrućine prorjeđuju i ublažavaju. Dugotrajna i prekomjerna suhoća i vrućina nisu svakome ljetne vrline, a još manje miline! Kad se razmotre meteorološke statistike najvažnijih klimatskih elemenata za srpanj i kolovoz, zamijetit će se velika sličnost ta dva mjeseca. Ona je veća nego u slučaju bilo koja dva druga susjedna mjeseca. Mnogi ih zbog toga nazivaju mjesecima blizancima. To donekle iznenađuje jer se astronomske okolnosti u njima ipak donekle razlikuju. Zbog promjene položaja Zemlje u svemiru u odnosu na Sunce, razvidno je da dan u kolovozu traje kraće nego u srpnju, a i jakost Sunčevih zraka se smanjuje. Naznačenu tvrdnju potkrijepit ćemo astronomskim podacima. Prvog kolovoskog dana od izlaska do zalaska Sunca

Ribarske izreke Zubatac je gospodin među ribama! Morski konjic, papučar među papučarima! Tramuntana vadi ribu iz lopiže vanka!

protekne oko 14 sati i 45 minuta, a do zadnjeg dana u mjesecu svijetli se dio dana skrati se oko sat i četvrt. Sredinom mjeseca dan traje oko 14 sati. Skraćivanje dana, odnosno produljenje noći, najviše zamjećuju oni koji u zoru odlaze od svojih domova ili se u njih vraćaju, poput ribara i općenito ribolovaca. Sredinom kolovoza podnevna je visina Sunca iznad obzora oko šezdeset stupnjeva. Ukošenost Sunčevih zraka oko podneva je veća oko 10° u usporedbi sa stanjem oko lipanjskog ljetnog suncostaja. Skraćivanje dana i povećanje nagnutosti Sunčevih zraka ima za posljedicu manje osunčavanje i manji primitak dozračene Sunčeve energije. To uvelike utječe na druga obilježja kolovoske klime, a oso-

bito temperature zraka. Srednja mjesečna temperatura u kolovozu na Jadranu je oko pola Celzijeva stupnja niža nego u srpnju. To ne bi trebalo oneraspoložiti ljubitelje topline jer je ta razlika nebitna s obzirom na opću, visoku razinu temperature u ta dva mjeseca. Pritom je srednja mjesečna temperatura na sjevernom Jadranu od 22 do 23,5 °C, a u Dalmaciji od 24 do 26 °C. Zanimljivo je spomenuti da je na dalmatinskoj pučini temperaturna razlika srpnja i kolovoza vrlo mala (na otoku Palagruži su iznosi temperature čak jednaki - 24 °C), što se pripisuje toplinskom djelovanju mora koje je najtoplije u kolovozu. Niti jedna dva susjedna mjeseca ne razlikuju se temperaturno tako malo kao srpanj i kolovoz.

Još po ure pa doma

Napadi sunčane žege i vrućine O ljetnoj toplini kolovoza na Jadranu možda najzornije svjedoči broj vrućih dana. To su, podsjetimo još jedanput, dani u kojima u najtoplijem dijelu temperatura u propisanim meteorološkim okolnostima dostiže 30 °C ili je viša od toga iznosa. Takvih je dana na sjevernom Jadranu prosječno deset, što znači da je otprilike svaki treći dan vruć. U Dalmaciji su vrući dani češći, oko petnaestak, pa je statistički svaki drugi dan vruć. Najviše je takvih dana u Opuzenu (18) i Makarskoj (17). Ima ih otprilike kao u srpnju, što govori u prilog već isticanoj činjenici o velikoj toplinskoj sličnosti dva ljetna mjeseca. Najmanje ih je na pučini (Palagruža 6 dana), u čemu se zamjećuje osvježavajući utjecaj mora, te na zapadnoj obali Istre (Poreč 6) i u dubrovačkom primorju (Dubrovnik 7) zbog stalnosti osvježavajućih vjetrova s hladnijeg mora. No, kad se još izravno izložimo Sunčevim zrakama, sunčana žega pritisne jače negoli najveća vrućina. Boravak na otvorenome kad upeče zviz-

dan jedva je podnošljiv i opasan po zdravlje. Naravno, takva toplinska obilježja nisu samo posljedica astronomskih okolnosti, nego je za to uvelike zaslužna i opća atmosferska cirkulacija.

Boravak na otvorenome kad upeče zvizdan jedva je podnošljiv i opasan po zdravlje

Azorska anticiklona, koja je sa svojim više ili manje izraženim odvojcima glavni čimbenik ljetnog vremena na Jadranu, zahvaća u kolovozu otprilike jednako područje kao u srpnju. Islandska ciklona, koja je zapravo statistički sažetak ili predstavnik svih ciklona koje se gibaju Sjevernim Atlantikom, u kolovozu je slabija nego u ikojem drugom mjesecu u godini. Kao posljedica toga, u Hrvatskoj su dani u kojima je vrijeme pod utjecajem različitih oblika polja visokog tlaka više nego dvostruko brojniji od onih s utjecajem područja niskog tlaka. Time se

može, primjerice, protumačiti sklonost kolovoza prema vedrinama koje su prepoznatljivi proizvod anticiklona. A to znači i sunčanom vremenu. No s druge strane, u kolovozu je ciklonalnih vrsta vremena više nego u srpnju. Tada već počinje povlačenje cirkulacijskih pojaseva sa sjevera prema ekvatoru te pokoja ciklona zahvati područje Hrvatske, pa čak i južniji Jadran. Pritom može nastupiti zamjetno pogoršanje vremena s obilnom oborinom, pretežito u obliku pljuskova praćenih grmljavinom. Time se može objasniti činjenica da na cijelom Jadranu u kolovozu ima više kiše no u srpnju.

Suša i vrućina, nevere i neverini Kalendar vremenskih događaja u kolovozu prilično je zanimljiv i nimalo sličan onome za srpanj. Prvu kolovosku trećinu obilježavaju sunce, žega, vrućina i suhoća. To je, uz zadnju srpanjsku trećinu, najtoplije desetodnevlje, a prvo petodnevlje je također najtoplije među svima drugim petodnevljima u godini. Na

većem dijelu Jadrana u tome se razdoblju nalazi i statistički najtopliji dan u godini. Razdoblje rijetkih kiša, što je nasljeđe srpnja, nastavlja se i u prvoj trećini kolovoza. Zato tada često zavlada i bešćutna suša s nestašicom vode za bilje, životinje, pa čak i za piće ljudi. Naravno, dogodi se koji put, kada se atmosferske struje ‘zaborave’ pa skrenu na neuobičajene putove, da se vrijeme i u to doba pogorša. Naoblači se, zagrmi, pljusne kiša, a zapuše jaki vjetar. Sve se to dogodi kratkotrajno i bez ozbiljnijih posljedica. Pritom jedva malo osvježi. Od takve slike poprilično odstupa vremensko pogoršanje potkraj prve kolovoske trećine kad je promjena vremena jača i izrazitija, i to više na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji. Tada se često zamijete nevere. Pritom može pasti obilna kiša uz jaku grmljavinu. Koji puta sve završi s nepriličnom burom i osjetnim sniženjem temperature. U puku se naznačeno pogoršanje vremena često povezuje sa spomendanon sv. Lovre, 10. kolovoza. Veli se: Prva kiša o augušta rashladi zemlju i more! Na sjevernom Jadranu Lovrina

Zora u kolovozu

kiša naznačava početak razdoblja promjenjiva vremena. Na otoku Krku kola izreka: Do Lovrečevi s prahon, od Lovrečevi s kalon! Najprije suša i prašina, a onda blato od kiše. Nevera o svetome Lovri nagovještaj je skore opće promjene vremena koja će doista promijeniti narav ljeta. Na to ipak treba pričekati još nekoliko dana jer se nakon spomenutog vremenskog pogoršanja vrijeme odmah popravi. Opet nastupaju sunčana žega i teško podnošljiva vrućina. No, oko Velike Gospe, 15. kolovoza, događa se nova, jaka i prema svojim posljedicama dugotrajnija promjena vremena. Obično sa sjeverozapada nahrupi ciklona s vlažnim i hladnim zrakom oceanskog podrijetla. Njegovo sučeljavanje s dotadašnjim pregrijanim zrakom uzburka atmosferu i dovoljan je poticaj za olujnu

Bit će jako vruće

promjenu vremena. Sruči se kiša, tako obilna i nasilna kao da su se otvorile sve nebeske pipe, a prate je bljeskanje munja i tutnjava gromova. Kao da to nije dovoljna nevolja, eto i tuče i olujnih udara vjetra. Kadkad im se pridruži zastrašujući vrtlog morske pijavice, što prestravi brojne ribolovce koji nisu pratili vremenska izvješća ili im nisu vjerovali. Dana 14. kolovoza 2004. godine u dubrovačkom akvatoriju nastupila je stravična nevera koja je trajala oko pola sata. Iznenada je zapuhao snažan vjetar koji je pokrenuo brodove usidrene ispred Dubrovnika i okretao ih pa je zamalo došlo do sudara dvaju velikih cruisera, od kojih se jedan gotovo nasukao(...) U luci Gružu valovi su potopili tri brodice, a pet ih je oštećeno. Na moru je zamijećeno osam pijavica (šijuna). Nevrijeme je u gradu iščupalo brojna stabla, ošte-

tilo automobile, a zbog tame koju su uzrokovali tmasti olujni oblaci usred dana su morali upaliti javnu rasvjetu. Bili su obustavljeni mnogobrojni planirani i uplaćeni turistički izleti brodovima prema Lokrumu. Dan nakon toga u makarskom je akvatoriju olujna bura odnijela šest neopreznih osoba u brodicama daleko od obale pa su bile potrebne akcije spašavanja. S pogoršanjem vremena oko Velike Gospe obično završava ‘pravo’ ljeto, odnosno razdoblje najsušeg i najtoplijeg dijela godine. Zamjetno zahladni. Zbog toga ne bismo smjeli biti previše žalosni. Mnogima su žega i vrućina već bile dojadile pa se čak i razvesele umjerenijem i pitomijem kasnom ljetu. U zadnjoj trećini kolovoza vrućine se prorjeđuju, a s njima i grmljavinsko nevrijeme. Povremeno padaju kiše, kao da žele nadoknaditi ono što su propustile u dotadašnjem dijelu kolovoza. To nisu samo hiroviti pljuskovi, nego prave dugotrajnije kiše. One, doduše, ne padaju neprestance nego u valovima, najčešće dva-tri puta u dekadi. Pritom svaki put dodatno zahladni. Danju je zapravo još ugodno toplo, a noći su donekle svježe, s obilnom rosom na travi, ali i na drugim predmetima, kao što su brodice usidrene ili na vezu. Pogoršanje vremena sa zahladnjenjem oko Sv. Bartola, 24. kolovoza, mnogi smatraju

znakom svršetka ljeta.

Dobrohotni maestral Maestralom nazivamo vjetar koji nastaje udruživanjem dvaju vjetrova: smorca koji danju puše na obali od mora prema kopnu i etezija, opće zračne struje od odvojka azorske anticiklone prema depresiji u prednjoj Aziji, koje se više zamjećuju na pučini. Maestral na Jadranu pretežito puše kao sjeverozapadnjak. Počinje puhati oko 10 -11 sati. Njegovo pojavljivanje se može zamijetiti prema modrini namreškanog mora koje se postupno približava s pučine prema obali. Najjači je poslijepodne kada dostiže umjerenu jakost i s obzirom na njegovo jednolično puhanje idealan je za plovidbu na jedra. Nakon zalaska Sunca prestaje puhati i naskoro ga smjenjuje vjetar s kopna, kopnenjak ili burin. Otočni kanali, koji su otvoreni prema zapadu i sjeverozapadu usmjeravaju ga i pojačavaju te popodne može postići jačinu 5-6 bofora, što otežava ugodno kupanje i izaziva valjanje brodova na valovima. Maestral puše u otprilike 80 posto ljetnih dana, a prati ga stabilno, suho, beskišno, sunčano i toplo vrijeme. Maestral ima vrlo povoljno biometeorološko djelovanje na ljudski organizam jer ublažava ljetnu vrućinu i sparinu.

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Svijet ribolova

SVI VOLE fratra Napisao i snimio Boris BuliÄ&#x2021;

Fratar je cijenjena lovina s gastronomskog i sportskoribolovnog stajališta. Zakačen na udici svojim otporom pruža dramatičan i intenzivan doživljaj koji traje sve dok se riba ne spremi u čuvaricu ili jaceru

e postoji ribolovac koji se ne oduševi kada na udici osjeti fratra. Ovaj temperamentni borac uvijek pruža izvanredan doživljaj prilikom lova i izvlačenja. Ipak, ne love ga svi. Osnovni razlog je teren koji ovaj šparid nastanjuje. Škrape i hridinasto dno njegovo su carstvo u kojem caruje skrivajući se u labirintima stijena, procjepa i pukotina, izlazeći sa-

mo kada je gladan i kada nema nikakve opasnosti. U juvenilarnom stadiju ima brojne neprijatelje, no kako raste broj neprijatelja se smanjuje. Odraslim primjercima jedina su prijetnja najveći predatori poput zubaca ili ugora. Naravno, ne treba zaboraviti nas i naš ribolovni pribor. Ipak, dok u sportskom ribolovu postoje neka razumna ograničenja, u privrednom se ribolovu unatoč prividu kontrole populaciji fratara iz godine u godinu nanosi nenadoknadiva

šteta. To se posebice odnosi na alate poput omraženog ludra koji pod deklarativnim okriljem selektivnog alata iz godine u godinu devastira i prelovljava staništa fratra.

Fratar je kao lovina izrazito temperamentna i borbena riba. Od trenutka kačenja do kraja borbe pružat će maksimalan otpor uz snažne udarce, neprekidno treperenje i šijanje Tko je god imao priliku roniti nad područjem gdje je vučen ludar, mogao je vidjeti fratre kako prestravljeni drhte zabijeni glavom u procjepe gotovo dozvoljavajući da ih dotaknemo rukom.

Na fermu Srećom, ludar se ne vuče neprestano niti se vuče nad izrazito hridinastim dnom tako da se u sportskom ribolovu fratra može loviti tijekom cijele godine. Kao što je slučaj i s ostalim šparidima, u ribolovu fratra se najbolji rezultati postižu u toplijim mjesecima. Najčešće se lovi klasičnim pridnenim postavama, fermama, i to ne izbacujući sisteme pretjerano daleko od kraja. S obzirom na teren ta udalje-

Noću se bolje love

Ulov u zoru

nost može znatno oscilirati, no ribolov se najčešće odvija na daljini od 30 do 50 metara od obale. Uglavnom se koristi montaža s kliznim olovom. Osnova je najlonski monofil promjera 0,35 do 0,40 milimetara, predvez je fluorokarbonski dužine od 30 do 40 centimetra promjera od 0,30 do 0,35 milimetra, s vezanom

jačom kovanom udicom širine luka do 12 milimetara. Poželjno je koristiti indikatore radi pravovremene reakcije. Naime, fratar nakon što usisa ješku s udicom najčešće je strelovito pokušava odvući u zaklon. Naravno, ukoliko se u tom usisavanju zakačio, bijeg će biti još brži. Kalkulacije oko izvlačenja nema. Fratar

neće poput podlanice ješku odvući pa premećući kalkulirati oko gutanja, već će nakon što pokupi i proguta naješkanu udicu krenuti u streloviti bijeg. Stoga izvlačenju treba pristupiti čim prije da bismo preduhitrili i izbjegli eventualno zavlačenje u škrape i procjepe gdje u devedeset posto slučajeva gubimo ribu. Fratar je kao lovina izrazito temperamentna i borbena riba. Od trenutka kačenja do kraja borbe pružat će maksimalan otpor uz snažne udarce, neprekidno treperenje

Nad škrapama

Ulov koji raduje

i šijanje. Iako uglavnom bude kvalitetno zakačen, podmetač je u ribolovu fratara obavezan dio pribora. Upravo u posljednjim trzajima na suho bez podmetača lako možemo izgubiti lovinu. Iako se može loviti i sa u tvrdo zategnutom kočnicom, bolji se rezultati postižu s rolama sa slobodnim hodom špule.

Iza zuba

Crvi, dagnje…

Fratra se može loviti klasičnim omecem s kraja. Olovnice treba prilagoditi terenu jer, ne zaboravimo, fratar voli škrape. U takvom ribolovu je poželjno da prame ne budu duže od 15 centimetara radi što brže kontre. Udice moraju biti jače kako bismo mogli izvući zakačenu ribu. Na nekim obalnim pozicijama fratri se drže iza prvog podmorskog ‘zuba’ što onemogućuje rad

Dva po dva

Ljeti je jacera obavezna

Ujutro prije sunca

pridnenim postavama. Na takvim se pozicijama dno od obale polako spušta da bi se na nekih 25 do 30 metara naglo obrušilo. To je za fratre idealno stanište. Iako se čini nemogućim, i na takvim su pozicijama mogući uspješni ulovi. Za to je potreban samo dovoljno veliki klizni plovak s kojim ćemo uskladiti ostatak pribora. Sam predvez ne treba biti duži od

30 centimetara. Na takvom terenu možemo očekivati i drugu lovinu poput kantara, pica i šaraga, a nisu isključeni ulovi škrpine. Fratra je moguće loviti klasičnim plovkarenjem na hridinastom terenu, gdje se škrape u obliku malih kanjona pružaju uz samu obalu. Pažljivim zabacivanjem sistema u te kanjone mogu se ostvariti lijepi ulovi.

Fratri vole dagnje

Iz barke prema kraju Iz barke se fratri uglavnom love omecem klasične konstrukcije i to spuštanjem sistema pod barku. Najčešće se to odvija nad brakovima, nad padinama niz kurenat. Poneki ribolovci kombiniraju obalni i ribolov iz barke na vrlo zanimljiv način.

Najbolje se lovi u sumrak, kroz noć po mjesečini i u zoru, no zorom se u pravilu love manji primjerci nego noću

I još dva...

U noćima kada mjesec raste, iza prvog kvarta prema uštapu, barku valja usidriti na 70 do 50 metara od kraja na pozicijama na kojima očekujemo fratre te zabacivanjem klasičnog omeca prema obali

Ovakav ulov u trenu osvježi pakleno vruće jutro

Najbolje ga je odmah očistiti i oprati u moru

Osobna karta Fratar (Diplodus vulgaris, Geoffroy st.Hillaire, 1817.) je tipična riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Pomalo zdepasto građen ima visoko, ovalno, bočno spljošteno tijelo i malu glavu. Peraje su mu dobro razvijene, posebno repna, tako da ga možemo smatrati dobrim plivačem. Ima krupne ljuske, a bočna crta je izražena i vidljiva cijelom dužinom. Boje je tamno-sivo-metalno-modre sa zlatastim odsjajem, koja prema trbuhu prelazi u svjetliju nijansu. Uzduž tijela se protežu neupadljive prugice blijedo-srebrno-bijele boje. Osim toga je ukrašen sa, poput sedla, crnom mrljom na vratu koja se spušta do sredine škržnog zaklopca i sa crnim prstenom oko korijena repne peraje. Te dvije mrlje su bile inspiracija za većinu ostalih izvedenih narodnih naziva - crnoguz, crnosip, šaroperac, sedlaš, konj i špijun. Iako se često govori o ulovima fratara težih od dva kilograma, službeno ova vrsta naraste do 40 centimetara dužine i 1,30 kilograma težine. Prosječna lovna težina je, ipak, svega 0,06 kilograma. Važno je napomenuti da prema Naredbi o zaštiti riba i drugih morskih organizama fratar podliježe zaštiti zbog čega je u more potrebno neozlijeđene vratiti sve primjerke kraće od 15 centimetara. Fratar je česta riba duž cijelog obalnog pojasa, bez obzira na vrstu dna. Zbog prehrane pripada životnoj zajednici bentosa. Ne izbjegava ni vode nižeg saliniteta tako da ga možemo sresti i u riječnim ušćima. Mladi primjerci borave u plićim zatvorenim vodama, često u manjim jatima prateći trlje, ovčice i drugu ribu koje ruju po morskom dnu, povremeno uspijevajući ugrabiti netom otkriven obrok. Zato se odrasli primjerci osamljuju, zavlače u škrape i skrovišta tražeći dublja skrovitija mjesta. Puno su oprezniji i nepovjerljiviji, plahi i divlji što sa starošću postaje sve izraženije. Fratar se najčešće zadržava na dubini od 5 do 20 metara i to nad hridinastim i škrapavim dnom, ali zna poći i dublje. Ipak, ispod 100 metara nisu zabilježeni ulovi. Fratar se hrani sitnim beskralježnjacima bentosa, a ponekad pase alge. Kada je gladan, zna razbiti ježa da bi se pogostio. Mrijesti se u drugoj polovici jeseni i tada mu glava postaje čelično plavkaste boje, posebno između očiju. Dobro podnosi sužanjstvo, no u akvariju ga treba držati zasebno jer će napasti sve što ga okružuje. Najpoznatija staništa fratra su oko svih vanjskih otoka te na zapadnoj obali Istre.

Porcijaš

pokušati ostvariti ulov. Ovakav način se pokazao vrlo uspješnim te je sve više ribolovaca koji ga prakticiraju. Osim toga zbog konfiguracije terena zadjevi u ovakvom pristupu su znatno rjeđi nego u ribolovu s obale. Na mjestima na kojima nije izrazit pritisak ribolovaca (što je danas prava rijetkost) može se naletjeti na fratre koji grizu bez oklijevanja, zalijećući se čak i na praznu udicu. Fratar voli mirno vrijeme i lagani zapadni ili južni vjetar. Najbolje se lovi u sumrak, kroz noć po mjesečini i u zoru, no zorom se u pravilu love manji primjerci nego noću. Za ješku se koristi u prvom redu veliki crv, lignja, dagnja te razni rakovi. Mogu poslužiti i ostali morski animalni mamci, ali s nešto lošijim rezultati-

ma. Za brum su se najboljima pokazali zdrobljeni ježevi.

Najbolji pečen S gastronomskog stajališta fratar spada u cijenjenu i vrlo traženu bijelu ribu. Ima kvalitetno, tečno i vrlo ukusno meso s krupnim pravilno raspoređenim kostima zbog čega ga rado jedu i oni koji sa čišćenjem ribe teže snalaze. Najčešće se spravlja pečen na žaru kako je i najukusniji, no ništa lošiji nije ni kuhan ili pomiješan s ostalom ribom u brudetu. Izrazito veliki primjerci se mogu spremati pod peku kada njihova aroma, ukoliko se ne pretjera s ostalim komponentama i začinima, ponajviše dolazi do izražaja.

Vijesti

Multicolor upredenica

Magnum Diverbait - 20 feet

va specijalna upredenica je izrađena od vrhunskog polietilena te kao takva potpuno neistezljiva uz vrlo visoku prekidnu čvrstoću. Obojana je tako da je svakih deset metara druge boje što je velika pomoć pri preciznom određivanju dubine na kojoj lovimo, npr. u vertical jiggingu. Multicolor upredenica ima veliku nosivost pa tako promjer od 0,28 milimetara može podnijeti opterećenje od čak 13,6 kilograma. U ponudi su tri promjera - 30 lbs po Informacije cijeni od 425 kuna, 50 lbs od 419 kuna te 60 lbs po cijeni LUNA MARIS d.o.o. od 407 kuna. Svi promjeri su 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 na špulama zapremine 300 Telefon 01 / 3098 - 625 metara.

z bogate palete Rapalinih varalica na Škorpionovim policama izdvojili smo seriju XRMAG-20. Riječ je o varalicama namijenjenima ribolovu agresivnih i snažnih predatora. Bez obzira kakvoj se lovini okrenuli uspjeh ne može izostati. Ove kreacije imaju moćne stabilizatore koji im omogućuju uron od 20 stopa i dvije ubojito oštre i snažne trokuke udice. Varalice su obojane vrlo provokativno kombiniranim bojama. Posebno se izdvajaju modeli Informacije obojani poput palamida i skuša, no jednako je zanimljiva i ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 varijanta klasičnog minnowa Telefon 01 / 2322 - 515 savršena za izrazito vedro vrijeme i bistro more.

Prsluk i borbeni pojas

Steady Jigging štapovi

amaranje ribe u big game fishingu je izvedivo na dva načina. Jedan je iz borbene sjedalice dok je drugi poznat kao standup. Za prvi vam treba sjedalica, a za drugi borbeni pojas. Naime, svi su štapovi za big game opremljeni križnim utorom na kraju blanka koji služi za lakše i pravilnije držanje štapa pri zamaranju ribe, pri čemu je to jednostavno neizvedivo bez adekvatnog borbenog pojasa koji ima ležište za takav završetak štapa. Ron Thompsonovi borbeni pojasevi su lagani i istovremeno dovoljno čvrsti tako da je borba s velikim ribama uz njih pravi gušt. Osim pojasa, za zamaranje velikih riba potreban vam je udoban i čvrst prsluk s podesivim remenjem. Prsluk je s unutarnje strane obložen s posebnom spužvom za veću udobnost i komociju kod drila.

vaka ribolovna disciplina zahtijeva svoj štap pri čemu su vertical jigging i tataki posebno izbirljivi. Štapovi za ove dvije tehnike moraju biti izrađeni od posebno žilavih i izdržljivih materijala sa savršeno navezanim vodilicama kao i blankom koji jednako savršeno leži u ruci. Upravo su takvi štapovi Steady jigging, namijenjeni kako im i samo ime kaže, vertical jiggingu. Štapovi su prepoznatljivo plave boje s ergonomskim rukohvatom prilagođeni radu s rolama i multiplikatorima. Dostupni su u gramažama od 80 – 200 grama, 100 – 250,

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

te 100 – 300 grama. Štapovi namijenjeni tatakiju su pak karakteristično sive boje i jednako karakteristične, vrlo žilave akcije od 5 do 150 grama.

Svijet ribolova

SVJETLOSNI trikovi N

oćni je ribolov specifičan po mnogočemu. Vrste koje se noću love imaju malo drukčije životne navike od dnevnih, alati koji se koriste u noćnom ribolovu u nekim se segmentima bitno razlikuju od dnevnih, dok prezentacija ješke i korištene tehnike često zahtijevaju izvrsnu uigranost i rutiniranu spretnost ribolovca. Osim toga, noć na obali mora uvijek ima miris avanture.

Druga čula Noć je doba kada dnevna riba spava ili se barem nalazi u stanju koje bismo mogli nazvati snom. U to vrijeme na scenu izlaze vrste koje su do sumraka bile sakrivene po svojim procijepima i rupama, ili su naprosto bile dalje od obale na dubini na kojoj su se osjećale dovoljno sigurno i zaštićeno. Gašenjem dnevnog svjetla, podmorje poprima sasvim drukčiji izgled. Sve ono što je po danu bilo vidljivo i šareno postepeno ulazi u sivi spektar u kojem se boje gase, obrisi gube na važnosti, a neka druga čula dolaze u prvi plan. To su u prvom redu čula mirisa i okusa te naravno, bočna linija preko koje su ribe u stanju ‘čuti’ sve pomake u svojoj okolini dok neke vrste sasvim uspješno registriraju razlike i promjene u elektroprovodljivosti predmeta i tijela koje ih okružuju. Vid je bitan jedino ako se ima što vidjeti, što

spretni ribolovci znaju iskoristiti.

Svjetlosno zagađenje Otkriće lova plave ribe pomoću umjetnog svjetla napravilo je revoluciju u izlovu srdele i ostale sitne plave ribe. Do tog se vremena srdela lovila nasumce, no uz upotrebu upaljene luči u istaknutim željeznim košarama na provi ribarice ribu nije trebalo tražiti jer je riba privučena svjetlom sama dolazila.

Gašenjem dnevnog svjetla, podmorje poprima sasvim drukčiji izgled. Sve ono što je po danu bilo vidljivo i šareno postepeno ulazi u sivi spektar, a neka druga čula dolaze u prvi plan Otkriće i primjena prvih ‘svića’ u lovu plave ribe datira s početka XVI stoljeća, a pripisuje se zadarskom plemiću Šimunu de Cedulinisu koji je svoj pronalazak vrlo spontano podijelio sa cijelim svijetom. Naravno, umjetna rasvjeta u ribolovu je brzo uzela maha i našla primjenu u gotovo svim oblicima ribolova. Ribolov ostima pod sviću, skosanje ili pak udičarenje pod feralom neki su od najpoznatijih

Privlačnu snagu obalne rasvjete mnogi koriste

Privlačna moć svjetla nad ili pod morskom površinom za ribe predstavlja magnet kojem ne mogu odoljeti zbog čega se vrlo lako može ostvariti ulov koji težinom prelazi zakonom određene okvire od pet kilograma plus jedan kapitalni primjerak. Stoga valja obuzdati pohlepu i na vrijeme stati, što nije uvijek lako. No takav stav i čini sportski ribolov etičkim, a ribolovca sportašem Napisao i snimio Boris Bulić

oblika primjene umjetne rasvjete. Privlačna moć svjetla nad noćnim morem toliko je jaka da organizmi često zaboravljaju na nužni oprez i potpuno opijeni izlaze na samu površinu. Čest je slučaj da lignje opijene svjetlom u tom zanosu opeku trake na tubus ferala kad je svića neposredno nad morem. Stalna obalna rasvjeta jednako magično privlači većinu noćnih morskih organizama pa se s tako jasno osvijetljenih obala često s nevjerojatnom lakoćom skosaju lignje, varaličare brancini i šaruni, love bugve. Naravno da je u većini slučajeva riječ o svjetlosnom zagađenju koje unosi nemir i

kaos u svijet koji bi trebao u to doba dana živjeti potpuno drukčijim načinom. Dobar pokazatelj nivoa tog zagađenja su galebovi, tipične dnevne ptice koji se u većini naših primorskih gradova mogu vidjeti kako u svjetlosnom pojasu lete i noću.

U tri sloja S obzirom na dubinu mora, odnosno sloj mora, noću možemo loviti različite vrste ribe. Na dnu se noću u prvom redu mogu očekivati noćni razbojnici, predatori bez milosti i opreza poput murine i ugora. Bokadori i fratri naseljavaju hridinasto-ljušturasto dno,

Starlete i mrkvasti plovci s prozirnom antenom

a najaktivniji su u sumrak i noću. Ugori i murine se love fermama, dok se bokadori i fratri pored fermi love klasičnim omecima gdje je olovnica na kraju predveza a nad njom dvije do tri prame s jačim udicama. Naravno, pribor za ove vrste je nešto grublji – za ugore i murine je potrebna sajlica, dok se za ostale vrste koristi minimalno 0,35 milimetarski monofil. Fluorokarbon, za razliku od ribolova po danu, nije imperativ. U srednjem sloju mora, na po’ dna možemo očekivati šarune i lokarde, takozvanu leteću ribu. Lovimo ih plovkom, á volo, varaličarenjem ili ometcem gdje je na kraju predveza manja olovnica do 20 grama iznad koje se nalaze

tri kratke prame s bogato naješkanim udicama. S obzirom na teren i poziciju, lovimo ih u mjestu ili ‘češljanjem’. Na samoj površini noću su najaktivnije bugve i ušate koje svoje prisustvo nerijetko odaju glasnim pljuskanjem po površini koje je posljedica proganjanja gavuna.

Na dnu se noću u prvom redu mogu očekivati noćni razbojnici, predatori bez milosti i opreza poput murine i ugora Uglavnom se love plovkom ili á volo tehnikom, dok se ušate vrlo uspješno mogu i varaličariti. Naravno, i ovdje je primjenjiv ometac s minimalnim olovnim otežanjem.

Višebojne starlete Neke od spomenutih vrsta se relativno lako mogu loviti s

Ampule za dubinski bulentin

obale na mjestima na kojima je magična privlačnost obalne rasvjete dovoljno jaka, no na mjestima na kojima takve rasvjete nema potrebno je koristiti umjetnu rasvjetu. Klasični feral ili sve popularniji potopivi halogen može biti od velike pomoći čak i pri lovu mola na velikim dubinama. No nemaju svi ferale i halogene, a osim toga u ribolovu s obale takvi su alati neprimje-

Igra može početi

Svjetleća olovnica

njivi. U takvim je situacijama korištenje velikih rasvjetnih tijela nemoguće no zato je moguća primjena minijaturnih starleta, kemijske rasvjete vješto upakirane u male prozirne plastične tubuse. Princip na kojem starlete svijetle se bazira na kemijskoj reakciji do koje dolazi nakon što se staklena cjevčica s reagensom unutar plastičnog tubusa slomi. Miješanjem tekućina

Skosavice su uglavnom svjetleće

Rezultat noćnog lova pomoću starlete

oslobađa se vrlo vidljivo svjetlo, zavisno od komponenti zelene, crvene boje, plave ili žute boje. Najnovija generacija starleta popularno nazvana ‘semafori’ može istovremeno emitirati dvije različite svjetlosne boje. Aktivirana starleta može dugo svijetliti.

Posebno su učinkovite udičarske montaže kod kojih se starleta postavlja odmah iznad ili ispod zogulina koji spaja osnovu s predvezom Neki proizvođači su uspjeli proizvesti starlete koje mogu biti aktivne puna dva dana, dok je većina običnih aktivna tek nekih dvadesetak sati. U principu, sve su starlete dostatne za jedan noćni ribolov. Starlete su našle primjenu u mnogim tehnikama. U noćnom ribolovu plovkom nezamjenjiv su indikator. Montaža

je jednostavna. Starleta se postavlja ili umjesto antene, ili u, odnosno na postojeću antenu nakon čega plovak prestaje biti nevidljiv. No uloga starlete na plovku nije samo indikatorska već i privlačna. Meko svjetlo koje emitira neposredno nad površinom privući će većinu organizama koji se zateknu u blizini. Naravno, kada priđu valja im ponuditi ješku kojoj neće moći odoljeti što je pak stvar vještine i dovitljivosti ribolovca. U varaličarenju, posebice u lignjolovu, starlete se mogu kod nekih modela umetnuti u tijelo varalice dok se u većini slučajeva starleta montira na osnovnu strunu.Posebno su učinkovite udičarske montaže kod kojih se starleta postavlja odmah iznad ili ispod zogulina koji spaja osnovu s predvezom. U situacijama kada se naiđe na jato, ribama će potopljena starleta biti pravi okidač za halapljive nasrtaje.

Svića je tradicionalni ribarski alat

Ampule i premazi Osim starleta, veliku pri-

Ampule s otvorenim kontaktima

Ovaj je razbojnik pao pod sviću

Mladi brancini opijeni pod rasvjetom mosta

Na osvijetljenim puntama uvijek je gužva

vlačnu moć imaju i potopiva pulsirajuća svjetlosna tijela. Riječ je o ampulama s otvorenim kontaktima koji nakon što se potope u more koje je u tom slučaju elektrolit počinju svjetlosno pulsirati. Jedan od prvih i osnovnih trikova koji

Ovakvi su svjetlosni efekti posebno učinkoviti u ribolovu na većim dubinama i kod montaža koje podrazumijevaju rad sa živom ješkom kakav je slučaj u ribolovu okana ili mola na velikim dubinama ili vanjskim brakovima. Sto-

je još uvijek vrlo aktualan je klasični fosforescentni premaz kojim se premazuju neki istaknutiji detalji poput glave udice, sajlice ili pak olovnice. Dovoljno je premazani sloj na kratko izložiti jačem izvoru svjetla i show može početi.

ga, kada se odlučite na noćni pohod, bilo iz barke ili s kraja, naoružajte se na vrijeme fluo-premazima, starletama i ampulama. A ako i ne ulovite ribu u očekivanoj količini barem vam neće biti mračno i dosadno.

Vijesti

AKCIJ A -25%

Sufix Duo Core

Skosavice Chibi

ajnovija generacija Sufixovih ribolovnih struna postavila je standarde RIBOLOVNI CENTAR BARKA koji se teško mogu prestići. Je21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a dan od takvih vrhunskih proiTelefon 021 / 334 - 340 zvoda je monofil pod imenom Sufix Duo Core. Ovaj je monofil maskirno zelenosmeđe boje što ga čini idealnim izborom za pridneni ribolov. Dolazi pakiran na špulama zapremine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična linearnoj. Tako primjerice promjer 0,40 milimetra može podnijeti opterećenje od 11,6 kilograma.

amashitine su skosaInformacije vice svoju lovnost na našem moru dokazale TAMARACOM u rekordno kratkom vremenu. 51219 Čavle, Čavle 245 Među njima posebno mjesto Telefon 051 / 258 - 970 zauzimaju male Chibi skosavice. Ove su skosavice naoružane samo jednom krunicom izuzetne oštrine i imaju posebno istaknuto oko. Duge su 5 centimetara, a dostupne su u pet boja. Montiraju se kao i ostale male Yamashitine skosavice direktn o na o s n ov u predveza ili preko posebno kreirane kopčice. Maloprodajna cijena ovih ubojitih skosavica je 33 kune.

Energy Sea Leader

Ultrapoint Worm Hook

vi ljubitelji udičarenja itekako znaju cijeniti nosive najlone malog promjera. Energy Sea Leader je kreiran upravo za takve situacije kada je u ribolovu potreban mali promjer velike nosivosti. Staklena prozirnost ovaj najlon čini gotovo potpuno nevidljivim što je velika prednost u ribolovu osjetljivijih i podozrivih vrsta. U ponudi je pet promjera – 0,60 milimetara po cijeni od 48 kuna, 0,70 milimetara po cijeni od 45 kuna, 0,80 milimetara po cijeni od 52 kune, 0,90 milimetara po cijeni od 59 kuna te 1,00 milimetara po cijeni od 73 kune. Svaki je promjer pakiran na špulama zapremine 50 metara.

ustadove udice ne treba posebno hvaliti ili predstavljati. Kvaliteta koju su udičari prepoznali od prvog pojavljivanja ovog poznatog branda na našim prostorima nije nimalo oslabila. Dapače, Mustadove su udice danas kvalitetnije nego ikada. Iz bogate ponude izdvojili smo dva modela: Mustad Ultrapoint Surfcasting 32813NPBLM i Mustad Ultrapoint Worm 34042NPBLN. Sve Mustad udice iz Ultrapoint serije su izuzetno oštre i dugotrajne te imaju široku primjenu za različite mamce i tehnike ribolova. Osim Informacije toga Worm udice imaju dugi vrat na kojem se nalaze kontraT.P. OLIVARI d.o.o. kuke za bolje držanje ješke što 10430 Samobor, Gajeva 49 je ponekad za ostvarenje ulova Telefon 01 / 3366 - 042 od presudnog značaja.

Informacije

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Svijet ribolova

KRAKATA delicija

Lešo, pod peku, na gradele… Bilo kako je okrenuli, uvijek je ukusna i zbog toga vječno tražena. Uloviti je nije teško. Valja samo malo pažljivije zagledati i prije ili kasnije kožni nabor ili krak koji nestaje pod stijenom odati će njeno tajno skrovište Napisao i snimio Boris Bulić

obotnica je nedvojbeno najpoznatiji glavonožac čija popularnost seže čak u doba prije antičke Grčke. Gravure i odljevci iz tog vremena često prikazuju ovog krakatog oktopoda. No hobotnica popularnost nije stekla samo u kuhinji. Brojni su mitovi i strašne priče vezani uz nju, pri čemu su razmjeri do kojih je u tim pričama narasla upravo stravični. Mitsko čudovište Kraken zapravo je gigantska

hobotnica koja svojim kracima omata i potapa brodove, a kljunolikim zubom proždire nesretne mornare. A da su mitovi i danas jednako popularni dokaz je Vidoviti Paul, hobotnica s njemačkim državljanstvom i proročkim sposobnostima u koje smo se mogli uvjeriti na netom proteklom Svjetskom nogometnom prvenstvu u JAR-u.

Osobna karta Hobotnica (Octopus vulgaris, Cuvier, 1797.) je naš najveći

Kapitalka ulovljena udicom s rive

Mimikrija na djelu

glavonožac i može doseći impresivnih dvadesetak kilograma težine i 1,3 metra dužine. Ipak, prosječna lovna težina se kreće nešto ispod jednog kilograma. Pripada obitelji hobotnica ( Octopodidae) i dvoškržni je glavonožac s osam krakova zbog čega se i naziva oktopodom.

Za razliku od sipe ili lignje nema nikakav koštani oslonac. Cijelo je tijelo jedinstven mišić odjeven u sluzav kožni nabor Krakovi su u pravilu jednaki i četiri do pet puta dulji od samog tijela s dva reda prijanjaljki. Oči s kojima dobro vidi smještene su na glavi sa strane. Za razliku od sipe ili lignje nema nikakav koštani oslonac. Cijelo je tijelo jedin-

stven mišić odjeven u sluzav kožni nabor. Hobotnica ima sposobnost prilagodbe okolini što se naziva homohromija, a ostvaruje se pomoću kromatofora, stanica u epidermi koje mogu mijenjati boju. No hobotnica pored boje može mijenjati i teksturu. U stanju je nabrati površinu kože tako da se potpuno stopi s okolinom pri čemu koža dobija pruge, točke, mrlje, i to u bojama koje su vjerna imitacija podloge na kojoj se nalazi. Hobotnicu nalazimo po cijelom Jadranu, od plićaka do 200 metara dubine. Izbjegava riječna ušća jer je osjetljiva na niski salinitet. Ipak, poznati su neobični ulovi visoko u koritima rijeka, poput onoga kada je hobotnica ulovljena neposredno ispod najdonjeg slapa na rijeci Zrmanji kraj Obrovca. Zimi se zbog osjetljivosti na hladnoću zadržava na dubljim pjeskovitim terenima dok u toplijem dijelu godine radi polaganja

Nasanjkane hobotnice

jaja prilazi obali s kamenitim dnom.

Brojni neprijatelji Osnovna su joj hrana rakovi koje vrlo vješto lovi i isisava. Donedavno se smatralo da rak ubačen u posudu s hobotnicom ugiba od straha. Pravi je razlog otrov koji na rakove djeluje i bez ugriza. Jednako su joj tako ukusne ribe i školjke u koje zna ugurati kamenčić koji sprječava zatvaranje ljuštura nakon čega hobotnica polako isisava sadržaj školjke. Rado će pojesti strvinu, kao i otpatke ljudske hrane, dok je kanibalizam prilično izražen. Općenito, hobotnica se smatra inteligentnijim glavonošcem. Može učiti iskustvom što je u laboratorijskim uvjetima nebrojeno puta dokazano. Hobotnica ima puno prirodnih neprijatelja. Osim nas ljudi, rado je jedu dupini, ugori, kirnje, zubaci i mnogi drugi predatori. U opasnosti kao i ostali glavonošci ispušta crnilo kojim muti more čime pokušava stvoriti zaklon i mogućnost bijega. Iako se smatra da dobro podnosi zatočeništvo, hobotnica u akvarijima nakon nekog vremena padne u depresiju s fatalnim posljedicama. Polako izgrize vlastite krakove na male komadiće nakon čega potpuno iscrpljena ugine.

Noćni ulov

Žrtva potomstva Hobotnica je odvojenog spola, a mrijesti se u zimskom periodu. Mužjak kontrakcijama svog hektokotilusa, trećeg kraka opremljenog jedva zamjetnim kožnim naborom nalik na žljeb, prenosi spermatofore pod plašt ženke gdje se ovi otvaraju i priljepljuju. Jaja se po izlazu iz jajovoda omataju bijelom sluzi i bivaju odmah oplođena. Tako oplođena jaja su smještena u vrećaste resaste grozdove koje ženka lijepi u

Dva reda prijanjaljki

Usputni ulov

pomno odabranu rupu na kamenitom dnu gdje ostaje na straži 4 do 5 tjedana, spremna životom obraniti svoje potomstvo dok se mlade hobotnice ne izvale. Za vrijeme čuvanja

Posljednji mlaz

jaja hobotnica se ne hrani čak i kad joj se hrana ponudi tako da nakon što se male hobotnice izvale, od iscrpljenosti ugiba. Hobotnica se lovi na razne načine, no kao tipična noćna

životinja najčešće pada kao plijen ribara koji love ostima pod sviću ili pak podvodnih ribolovaca. U pretraživanju dna, vještom se oku hobotnica teško može sakriti. Iako u

pravilu stopljena s okolinom, pažljivim promatranjem može se lako uočiti. Često je odaje proždrljiva pirga koja pred rupom s hobotnicom zna vrebati cijeli dan nadajući se da će se dočepati vrha kraka koji na njih djeluje gotovo hipnotično opijajuće. Pogođenu hobotnicu valja čim prije odlijepiti od dna. Ukoliko nije smrtno pogođena, a što u praksi i jeste najčešći slučaj, hobotnica se nakon hica pokušava zavući u rupu. Ukoliko je hobotnica veća, a rupa dublja, lako se može ostati bez strijele. Stoga hitac mora biti dobro odmjeren, a poželjno je i dodatno je pokušati usmrtiti nožem. Važno je napomenuti da hobotnica može biti opasna. Već su primjerci od nekoliko kilograma u stanju zadržati neopreznog ronioca na dnu dovoljno dugo da ishod bude fatalan. U takvom je slučaju najpraktičnije potražiti lijevak hobotnice i stisnuti ga tako da se hobotnica počne gušiti nakon čega stisak

krakova popušta. Ipak, to su ekstremne situacije i treba ih izbjegavati.

Saonicama i brankarelom Hobotnica se može loviti i pomoću umjetnog mamaca, takozvanih saonica koje se povlače po dnu brzinom kurenta. Na saonice se postavlja najčešće umjetni silikonski rak. Osim umjetnog, može se postaviti i pravi rak, no lovnost im je potpuno jednaka tako da danas više nitko ne povlači žive rakove.

Izvučenu hobotnicu je najpraktičnije odmah usmrtiti ubodom noža između očiju ili urajanjem u slatku vodu Poželjno je saonice dodatno opremiti komadićem sjajnog lanca koji u povlačenju zveckanjem i svjetlucanjem dodatno privlači pažnju. Saonice imaju dvije jake kuke, no te kuke nemaju zazupce. Stoga pri osjećaju promjene težine valja pristupiti izvlačenju bez popuštanja kako hobotnica ne bi pala, a samo izvlačenje na brod treba odraditi pažljivo ne dozvoljavajući hobotnici da se zalijepi za bok broda. Izvučenu hobotnicu je najpraktičnije odmah usmrtiti ubodom noža između očiju ili urajanjem u slatku vodu gdje nakon nekoliko sekundi ugiba. Osim opisanim načinima hobotnica se može loviti i vršama specijalne konstrukcije, a ponekad se ulovi i mrežom ili još rjeđe udicom. Često se lovi s kraja brankarelom – motkom na čijem je kraju fiksirano nekoliko većih kuka ili udica.

Polakomila se na fini pribor

na nekoliko načina od kojih je posebno ukusna kuhana pa spremljena na salatu ili s krumpirima pod pekom. Manji se primjerci mogu spremati na žaru pri čemu punina njenog okusa najviše dolazi do izražaja. Hobotnica se mo-

že sušiti pa kuhati ili u rjeđim slučajevima pržiti što se još ponegdje prakticira. Hobotnica je u pravilu tvrda i žilava tako da je valja duže vremena kuhati, no vrijeme kuhanja se znatno može skratiti ubacivanjem komada plu-

ta u vodu. Baš kao riba, i hobotnica mora tri puta plivati – prvi u moru, drugi u maslinovom ulju, a treći puta u dobrom vinu. Preskočite li koje plivanje postupak treba prvom prilikom ponoviti.

Kuhanje s plutom Hobotnica je s gastronomskog stajališta vrlo cijenjena lovina. Može se spravljati

Svijet ribolova

BUCANJ u Artatoreu

tatore

Napisao Mladen Marković, snimili Jura i Igor Milković

vala Artatore u Malom Lošinju nije samo poznata po čuvenom restoranu Artatore obitelji Zabavnik koja se proslavila vrhunskim ribljim i ne samo ribljim delicijama. Muški članovi obitelji Zabavnik imaju i zavidne ribičke rezultate. No, uvala Artatore je protekli mjesec bila poprište do sada neviđene atrakcije. Naime, posjetio ju je neobičan gost koji je danima uveseljavao domaće i strane turiste. Bucanj, inače tipićna pelagička riba, zalutao je u uvalu Artatore i pri tome izazvao interes ne samo turista nego i većine hrvatskih časopisa i TV postaja. Naši suradnici, Igor i Jura Milković su bucnja pokušali odvesti iz vale, no on se uporno vraćao usprkos njihovom trudu. Što je navelo ribu pućine da danima dolazi u plićak Artatorea nitko ne zna. Neki kažu da se trljanjem o pijesak na pličini rješava nametnika, neki kažu da je došao na godišnji odmor na Mali Lošinj i uvalu Atratore, neki kažu da su ga privukle gole furešte... Ma tko zna što se motalo u glavi ovog bucnja. Naš mladi

Naš mladi suradnik Jura Milković vodio je bucnja svaki dan u šetnju

suradnik Jura Milković vrijedno je radio sa svojim Nikonom i snimio impresivan broj fotografija ovog tvrdoglavog bucnja.

Vijesti

Starlete u bojama

Nosači pajeta i štipalice

tarlete su svoju primjenu našle u noćnom dubinskom ribolovu, kao i u lignjolovu i varaličarenju. Za sve to vrlo kvalitetne starlete nudi Olivari. U ponudi su modeli s tekućim punjenjem dimenzija 3,0x23 milimetra dostupni u zelenoj varijanti. Modeli dimenzija 4,5x39 milimetara dostupni su u zelenoj, crvenoj i dvobojnoj (zeleno/crvenoj) varijanti, 15,2 centimetra velike starlete pogodne za razne namjene - priručno osvjetljenje, obilježavanje parangala i slično, modeli s praškastim punjenjem tzv. Puder starlete dimenzija 4,5x39 milimetara u zelenoj boji. U pakiranjima se nalaze i dodatno dva držača Informacije za starletu koji služe za montažu na strunu ili vrh štapa. VažT.P. OLIVARI d.o.o. na napomena – sve su starlete 10430 Samobor, Gajeva 49 bez DBP-a i nisu štetne za ljude Telefon 01 / 3366 - 042 i okoliš.

Hypercast Distance Surf

vi ribolovci koji od štapa očekuju više nego što može dati u ovom će modelu pronaći saveznika s kojim je granica dometa određena isključivo snagom bacača. Riječ je o štapu Hypercast Distance Surf dugom 4,20 metara. Štap je trodijelne izvedbe akcije 100/200 grama s pet širokih provodnika. Transportna

dužina ovog modela je 1,45 metara, a teži samo 670 grama. Maloprodajna cijena za Hypercast Distance Surf je 581 kunu. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

va dva patenta već dugo priželjkuju nautičari koji provode veći dio vremena na moru. Riječ je o univerzalnom nosaču bokobrana i PEG brodskim štipalicama. Nosač bokobrana je izrađen od vrlo izdržljive i kvalitetne plastike, a može se montirati na brodsku ogradu ili na sajlu nakon čega se jednostavnim provlačenjem konopa i zaglavljivanjem zglobnog pera bokobran učvršćuje na željenoj poziciji. Cijena paketa s dva komada nosača je 148,83 kune. Brodske su štipalice pogodne za učvršćivaInformacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

nje odjeće ili pak bilo kakvih platnenih ili plastičnih tendi za brodsku ogradu. Hvatište je mekano ozubljeno a opruga koja ih napinje dovoljno jaka tako da nema klizanja ili spadanja sa sušila. Štipalice su pakirane po 12 komada. Maloprodajna cijena je 44,28 kuna. I nosači i štipalice su hrvatski proizvodi.

Quantumov AKCIJ A rod-pod -25%

a sve ljubitelje lova pridnenim postavama, takozvanim fermama, neophodan je i uvijek koristan rod-pod, nosač štapova koji se u tren oka može prilagoditi bilo kakvom terenu. Ovaj Quantumov rod-pod izrađen je od kvalitetnog inoxa što znači da je otporan na more i sol, koji inače s lakoćom izjedaju sve metalne dijelove ribarske opreme. Rod-pod je jednostavne izrade, lako sklopiv sa četiri teleskopski podesive noge. Trenutno je na popustu od 25 posto.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Svijet ribolova

NAJVEĆI OD NAJVEĆIH veliki crv

Neki ribolovci tvrde da je najbolji dok drugi kažu da ima i boljih, no i jedni i drugi se slažu da veće ješke od velikog crva nema Napisao i snimio Boris Bulić

eliki crv (Eunice aphroditois, Pallas, 1788.) iz roda Eunice je za većinu ribiča daleko najbolja ješka. Ovog giganta iz svijeta nižih beskralješnjaka nalazimo duž cijele jadranske obale na gotovo svim tipovima dna – od muljevitog, preko pjeskovitog pa sve do izrazito kamenitog dna. Iako službeno naraste i do tri metra često

se mogu vidjeti kapitalni primjerci dužine od gotovo pet metara. S obzirom na tip dna, najcjenjeniji je crv ulovljen na kamenitom terenu, tzv. crv od kamena. Najžilaviji je, a i boje su mu najživlje. Oni lovljeni na muljevitom dnu su tamniji s manje izraženim preljevima boja, a na udici se drže prilično mlitavo. Crv je omiljen kao ješka jer ga

izvanredno prima gotovo sva riba, a i najmanji se komad na udici trepereći prelijeva u crveno plavo zelenom spektru. Da bismo mu kao mamcu produžili životni vijek i povećali lovnost, treba ga rezati od repa prema glavi. Na taj će način duže ostati živ. Najžilaviji i najmesnatiji dio crva je prva trećina, dok su ostale dvije trećine šuplje i u njima je smješten završni dio probavnog trakta.

Ješka u čarapi Velikog crva nije teško pronaći, naravno ukoliko na terenu koji se pretražuje nije izlovljen. Ulaz u rupu veliki crv oblaže sivo-zelenkastom paučinastom tvari i oko njega se redovito mogu pronaći tragovi gozbe ovog noćnog grabežljivca. Da bismo ga danju natjerali da izađe, moramo mu ponuditi ješku izrazito snažnog mirisa. Za to se najčešće

koristi usmrđena srdela ili nerijetko ljudski izmet, oboje uvezani u žensku čarapu. Lovi se posebno konstruiranim napravama, tzv. trapulama, koje su uglavnom kvadratnog presjeka, a konstruirane su tako da crv, povlačenjem ponuđene ješke, aktivira opružni mehanizam koji ga trenutno prikliješti. Tada ga je potrebno još samo izvući. To se radi pomoću prazne plastične boce koja je vezana za trapulu. Polako i uporno, zahvaljujući uzgonu, izvlači se cijelog crva. Ako se povlači rukom ili ako se uzme prevelika boca, crv lako može pući. Stoga se najčešće rabi plastična boca zapremine 1,5 litara koja se do polovice napuni morem. Na ovaj je način osiguran dovoljno snažan, a

ne prejak uzgon. Velika većina ribolovaca svježe ulovljenog velikog crva drži za bolju ješku od crva starog nekoliko dana, no činjenica je da se crv kroz nekoliko dana u zatočeništvu stigne iščistiti čime postaje u potpunosti vrlo jestiv. Osim toga, preko igle naješkani komadi od posljednje dvije trećine velikog crva koji se sam očistio, nakon zabačaja su znatno življi i aktivniji od komada netom ulovljenog crva s punim probavnim traktom.

Živ i usoljen Ukoliko je neozlijeđen veliki crv može u zatočeništvu jako dugo živjeti. Treba ga držati u malo mora, tek toliko da bude prekriven. Važno je samo

osigurati manje-više stabilnu temperaturnu sredinu. Primjerice, podrum koji nema jače temperaturne oscilacije je idealno mjesto za skladištenje i čuvanje živog crva.

Ukoliko je neozlijeđen veliki crv može u zatočeništvu jako dugo živjeti. Treba ga držati u malo mora, tek toliko da bude prekriven. Važno je osigurati stabilnu temperaturnu sredinu Crv se može održati upotrebljivim i soljenjem. Žive ostatke crva, ili pak cijelog živog crva, treba prekriti solju i ostaviti u vlastitoj salamuri. Iako je sol izvrstan konzervans, usoljenog je crva ipak poželjno čuvati u hladnjaku i to u najdonjoj zoni kako bi izbjegli smrzavanje. Ako crv nije živ, prije soljenja ga treba očistiti protiskivanjem između prstiju i istiskivanjem

sadržaja zadnje dvije trećine. Na dno prikladne posude bace se šaka-dvije soli, položi uginuli crv i pospe se još jednom šakom soli. Već nakon dva do tri sata crv će otpustiti

veći dio tekućine. Tada ga valja ocijediti i prosušiti nakon čega je spreman za skladištenje. Čuva se u manjoj posudi obložen solju. Naravno, tako usoljenog crva valja što pri-

je potrošiti jer mu stajanjem kvaliteta i lovnost rapidno opadaju. Postepeno postaje ‘drven’ i končast zbog čega ga je sve teže nadjenuti na udicu. Pogrešno je miješati ga s drugom usoljenom ješkom jer će neminovno poprimiti miris te ješke, a i sam će otpustiti aromu što nije uvijek prednost. Ostatke velikog crva nakon ribolova mnogi ribolovci zamrzavaju što nije loše ukoliko se nakon odmrzavanja namjerava odmah potrošiti. No višekratno zamrzavanje nikako nije dobro jer postaje doslovno neupotrebljiv, zbog kvalitete mesa, mirisa i okusa.

Za podlanicu i fratra Veliki crv prema nekim izvorima nije bio oduvijek poznata i prihvaćena ješka na istočnoj strani Jadrana. Prema tim izvorima tridesetih godina prošlog stoljeća neki su talijanski ribari na splitskom području uspješno vadili velikog crva i s njim ostvarivali izvrsne ribolovne rezultate. Svoje su znanje i vještinu podijelili s nekolicinom doma-

ćih ribara nakon čega je vrlo brzo crv postao popularan duž cijelog našeg uzobalja. Danas je veliki crv dostupan na ribarnicama, dok ga sve malo bolje opremljene prodavaonice ribolovnog pribora imaju barem usoljenog. Naravno, uvijek živi i lovni crvi mogu se naći u svima znanoj pulskoj prodavaonici Eunice koja je jedina hrvatska firma s licencom za izlov i distribuciju velikog crva. Crv se ješka prošivanjem ili se nadjeva pomoću igle pri čemu vrh udice obavezno mora viriti van mamca. S obzirom na ciljanu lovinu komadi ješke su različite veličine. Tako će ješka namijenjena podlanici biti velika i do dvadeset centimetara nadjenuta preko igle na dužem predvezu, dok će za fratra ili kakvu drugu ribu manjih dimenzija biti dobri i komadići od centimetra. Veliki crv rezan na sitne trakice odličnim se pokazao kao ješka u natjecateljskom ribolovu i ribolovu plovkom. Važno je prilikom ješkanja bi-

ti oprezan i čuvati se mogućeg ugriza. Naime veliki crv ima snažne čeljusti kojima s lakoćom može nanijeti ozbiljnu i vrlo bolnu povredu. Mada se rijetko koristi kao ješka na parangalima i to po-

najviše zbog visoke nabavne cijene, rezultati su izvrsni. Iako se zakonodavac nije pobrinuo zaštititi velikog crva koji je kao vrsta pod velikim pritiskom, etički bi bilo ne loviti primjerke manje od metra

duljine. O biologiji ove vrste ne zna se mnogo, no izlovom nedoraslih primjeraka lako se može poremetiti osjetljiva biološka ravnoteža, u što smo se nažalost nebrojeno puta imali prilike uvjeriti.

Svijet ribolova

PRIHRANA na dubokim brakovima

Veliki pritisak raznih ribarskih alata znatno je prorijedio ribu, ma kako se god hvalili da je naš Jadran još uvijek bogato more. Svjedoci smo sve manjih ulova stoga nije neobično da se u nekim dijelovima Jadrana vrlo slabo lovi, pa ribiči traže nove načine. Jedan od najčešćih je upravo prihranjivanje Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

zad n je v r i je me dobio sam gomilu telefonskih poziva prijatelja koji me zovu sa svih strana i mole za pomoć. Muči ih slab ulov na dubokim brakovima. Nažalost, profesionalni ribari i njihovi alati su nemilosrdni, tu nema pomoći, pa su svakodnevna pojava na peškarijama kovači od pedlja. Zakon je takav kakav je. Na tom mjestu, bojim se, završava sva priča. Upozorenja nas

sportskih ribiča ne vrijede pa sve više nalikujemo Don Quijoteu koji se bori protiv vjetrenjača. Vjetrenjače pokreću neodgovorni političari, a odličan primjer je slučaj zubatac. Zubaca su osudili na smrt, a sve za svoju bijednu političku karijeru i šaku škuda. Možemo se samo nadati da će ti pojedinci jednom morati odgovarati za svoja nedjela. Nedavno me šokirala vijest da su Kinezi jednog svog političara strijeljali zbog neodgovornog ponašanja i trošenja držav-

nog novca. Kinezi su Kinezi i ne trebamo takve zakone, no imam strastvenu želju da odgovornog za zubaca bar udarim nogom u... znate gdje već. Uostalom, bilo je u Hrvatskoj povijesti vritnjaka, pa ako vam se pruži prilika nemojte je propustiti. Ja sasvim sigurno neću. No, ostavimo neodgovorne političare upregnute u kriminalne radnje, jer samo tako možemo nazvati njihovo današnje ponašanje koje dozvoljava da se nacionalno blago uništava bez kriterija, i

vratimo se slabom ribolovu na dubokim brakovima. Na dubokim brakovima od 60 i više metara trebalo bi biti ribe, kaže teorija. Samo je treba ‘natjerati’ da zagrize. Kako? Pitanje je svih mojih prijatelja, a ja imam samo jedan odgovor - prihrana. Prihrana na dubini od 60 i više metara! – pitaju se u čudu. Naravno, odmah me pitaju da nisam možda popio previše zelenog silvanca od kuma Štefeka? Nisam prijatelji moji, nisam! Nažalost, Štefekov Zeleni silvanac, Sivi pinot, Rumeni muškat i ostala vina su moja tužna prošlost.

Stigla me kazna, šećer u obliku pobjedničke dvocifrene brojke i moj me doktor Slavek stavio na strogu dijetu bez kapi zelenog silvanca. Stoga govorim trijezne glave. Prihrana je čarobna formula! To dakako nije novost reći će mnogi, ali prihrana na dubokim brakovima, ima li to smisla? Naravno da ima, samo treba malo truda i riba će reagirati.

Prihrana ili brum Generalno gledano prihrana ili brum je nešto što definitivno čini razliku između slabog

ili dobrog ulova i zato je treba respektirati. A kada se radi o morskoj prihrani najbolje je koristiti morsku sol. Da, dobro ste pročitali, morsku sol. Naime, morska sol je sjajan konzervans i nalazi se u mnogim gotovim prihranama. Uz to što prihranu održava svježom, sprječava njezino propadanje. Pri tome sol rastvara meso, primjerice sr-

Klasičan sistem za ribolov cipla

dele, pa se djelići tako pripremljene prihrane lagano spuštaju prema dnu, dok se ulje iz srdele brzo širi nošeno vjetrom ili kurentom po površini što riba odmah registrira. Za prihranu ili brum najbolje je koristiti krupnu morsku sol koja se može kupiti u svakoj prodavaonici namirnica. Srdeli treba odrezati glavu i izvaditi utrobu te zatim samljeti na kućnoj mašini za meso. Otvori na mašini moraju biti debljine cigarete. Tako mljevenoj srdeli treba dodati krupnu sol u omjeru do 50 posto te sve dobro izmiješati, bilo rukama, bilo nekom miješalicom za meso. Mješavinu ostavimo da stoji jedan sat

i nakon toga odstranimo vodu koja se skupila. U smjesu dodajemo ulje od srdele koje se može kupiti gotovo u svim ribičkim prodavaonicama, u omjeru od 10 posto ukupne mase prihrane. Ponovo miješamo smjesu dok ne postane vlažna i podatna. Tada odlučujemo hoćemo li je koristiti takvu ili ćemo umiješati dodatke kao što su razna brašna. Zapravo, važno je uočiti smjer i brzinu morske struje jer u protivnom prihranu možemo spuštati na jedno mjesto, a struja ju odnese desetak ili više metara, a mi uporno bacamo udice tamo gdje smo prihranu spustili. Iako u prodavaonicama ribo-

Gotova prihrana za morski ribolov Na tržištu ima mnogo gotovih prihrana, a svaka bolje opremljena prodavaonica nudi veliki izbor, no oprez s onima za morski ribolov. Naime, gotovo je sva prihrana na bazi riba i ribljeg ulja pa će se se iz vašeg automobila širiti nesnosni smrad, pogotovo ako će stajati na suncu. Još se i danas prepričava zgoda iz Malog Lošinja kada su se dvije none zaustavile na ćakulu pedesetak metara od automobila poznatog ribiča Ćiće i glasno komentirale – Opet se ‘čuje’ kanalizacija. Sigurno će pasti kiša kada je takav pritisak da kanalizacija smrdi! Naravno da nije bilo atmosferskog pritiska i naravno da nije smrdila kanalizacija, nego se ‘čulo’ iz Ćićinog auta. Naime, u automobilu su bile menule, smrt za brancina. Kada smo kod gotovih prihrana, najbolja je ona talijanske tvrtke Antiche Pasture, a jednako kvalitetna prihrana je pulske tvrtke Eunice koja je u Hrvatskoj najrasprostranjenija. Osim njih na tržištu postoji veliki izbor mirisa i aroma raznih proizvođača. Gomila je mirisa, recimo raka, no bitno se razlikuju pa je dobro malo pomirisati prije kupnje jer ponekad rak nema miris po raku nego, u najmanju ruku, po kanalizaciji.

lovnog pribora možemo kupiti gotovu prihranu, mnogi ribiči ju rade po nekim svojim ‘tajnim’ recepturama. I ja sam pripremam svoj ‘tajni’ brum. Kako? Vrlo jednostavno! U velikim kupovnim centrima ima srdele gotovo uvijek, a cijenom je vrlo povoljna. U plastičnu kantu s poklopcem najprije stavim grubu morsku sol pa red srdela, grubu sol, red srdela i tako sve do vrha. Na kraju kantu zatvorim poklopcem. Nikada ne stavljam ništa drugo u taj moj ‘tajni’ brum, iako neke moje kolege u srdelu stavljaju brašno,

gotove prihrane za pojedine ribe koje se mogu kupiti u prodavaonicama i tko zna što sve ne. Često kao brum znam koristiti i drobljenu dagnju

koju čekićem usitnim i tako stavljam u brumalicu jer se djelići školjke presijavaju kada tonu, a meso daje ribama pravu gozbu koja je, doduše,

za njih kobna. Dakako, svaki ribič mora sam pronaći svoju recepturu, no dok se to ne pronađe odlično će poslužiti brum koji se može kupiti go-

tovo u svakoj boljoj prodavaonici ribolovnog pribora i opreme. Na tržištu je prisutna i gomila mirisa za miješanje u prihranu, no nama morskim ribičima je interesantno samo nekoliko mirisa, kao što je miris srdele ili raka, naravno ako to uopće možemo zvati mirisom. Stoga oprez kod miješanja tih ‘mirisa’ u razna tijesta jer će vam ruke danima ‘mirisati’ toliko da će vas prijatelji zaobilaziti u širokom luku. Zapravo, generalno pravilo kod miješanja mirisa u brum je – bolje manje nego više! Naime, ako se pretjera s količinom to također zna rastjerati ribu, zato se treba držati mjera koje svaki proizvođač navodi na plastičnoj bočici.

Kako spustiti brum na dubinu Mnogi ribiči koriste priručne vrste brumalica kao što je vreća za krumpir ili papirnata

vrećica. Generalno gledano jedan je način spuštanja bruma na dubinu, a taj ima dva različita pristupa. Prvi je brumanje s velikom hranilicom na užetu. Naime, treba napra-

viti ili kupiti gotovu hranilicu u koju stane dvije ili više kilograma bruma. Hranilica se užetom spušta prema dnu i dovoljno je samo s vremena na vrijeme par puta

potegnuti uže pa će se brum polagano prosipati po mjestu gdje lovimo. Težina hranilice je dovoljna da je sigurno postavimo na željeno mjesto, par metara od dna gdje ima

svoj smrtonosni učinak za ribe. Drugi način je korištenje raznih malih hranilica koje se nalaze direktno iznad ješke na osnovnom najlonu ili upredenici. Ovaj način je sigurniji kod velikog strujanja iznad dna. Prihrana se direktno spušta pred usta ribi s udicom i nakon nekoliko puta spuštanja udica mjesto je dovoljno nabrumano da se riba počne skupljati. Ove male hranilice u sebi imaju olovo i zapravo služe kao uteg, odnosno olovnica. Mogu se kupiti u svakoj prodavaonici ribičkog pribora, a prvotno su namijenjene za ribolov s obale raznim tehnikama kao što je feeder, no sjajne su i kod lova na dubokim brakovima. Talijanska tvrtka Stonfo napravila je vrhunsku hranilicu koja se otvara na trzaj. Pritisak na poklopcu se može regulirati vijkom i time se podešava otvaranje, odnosno ispuštanje prihrane direktno na željeni vrh braka.

Ribolov s obale

ROLE ZA ribolov s kraja

Koje i kakve role koristiti za ribolov s kraja pitanje je koje muči mnoge ribiče. Lako tebi, ti imaš najbolje role – kažu mi prijatelji, iako to nije točno Napisao Mladen Marković, fotografije RNJ

vijek kupujem role koje zaista jesu u samom vrhu neke marke, no nikada ne kupujem najskuplje. Primjerice, lovim Daiwinim Exceler rolama koje nisu ni blizu najboljim modelima, no svakako su u vrhu ponude srednje klase rola. Ono što moje role čini atraktivnim je činjenica da ih nakon svakog ribolova detaljno operem u slatkoj vodi i zaštitim nekim sredstvom pa moji prijatelji misle da lovim uvijek novim rolama iako su sada već stare oko šest godina. Za lov s obale trebamo koristi-

Ryobi MetaRoyal Safari 5000 A

tim role snažne konstrukcije i dovoljno kapaciteta špule jer nikada se ne zna kakva beštija vreba iz stijena, pogotovo na vanjskim obalama naših otoka. Za obalni morski ribolov s pješčanih plaža ili surf tehniku razvila se posebna kategorija rola koje su prihvaćene za sav morski ribolov, bez obzira radi li se o lovu iz brodice ili s obale. Naime, glavne osobine ‘surfica’ su snažna i čvrsta konstrukcija te velike i visoke špule za daleko bacanje. Koje su karakteristike role važne za ribolov s obale? Snaga role, brzina uvlačenja najlona, kočnica i rezervna špula.

Shimano Stella Idealna rola za špinanje

Snaga role Snagu role možemo okarakterizirati kao silu koju ribolovac mora uložiti da se pokrene ručica role pri konstantnom

WFT-ova dvobrzinka

opterećenju (zategnutosti) strune. Što je ta sila manja, može se reći da rola ima veću snagu. O čemu ovisi ta sila? Ovisi o prijenosu, duljini kraka ručice role, pogonskim zupčanicima, odnosno o dimenziji i ozubljenju, krutosti kućišta itd. Snaga role se ne ispituje ‘na prazno’ vrteći je bez opterećenja. Rola se postavi na štap, namota se nešto strune, provuče kroz vodilice štapa i na kraj strune se objesi uteg od 0,5 kg. Kada pri tom konstantnom opterećenju probamo okrenuti ručicu role dobit ćemo sliku njene stvarne snage.

Brzina uvlačenja najlona ili prijenos

Ryobieva surfica Prosyker s tri špule

Brzinu uvlačenja najlona određuje promjer kalema ili špule i prijenosni omjer. Brzina uvlačenja strune je duljina strune koja se namota na kalem role pri jednom punom okretaju ručice. Brzina uvlačenja do nekih 75 cm jednim okretajem ručice smatra se sporom, od 75 do 95 cm srednjom, a preko 95 cm brzom. Okvirno je pravilo da role s većom brzinom uvlačenja strune imaju manju snagu. Prema potrebi i prioritetima ribolovac bira rolu s

Okumina Salina SA 80 za hardcore ribolov

odgovarajućom brzinom uvlačenja strune.

Kočnica role Kočnica role je jedan od najvažnijih elemenata svake role. Za izvlačenje borbenih riba potrebna je izdržljiva i snažna kočnica. Izdržljiva kočnica ima veći broj kočionih ploča u kalemu ili u kućištu role, zavisi o konstrukciji. Veći broj kočionih ploča omogućava bolje

stupnjevanje sile kočenja, odnosno finiju regulaciju. Na kvalitetu rada kočnice utječe i način na koji je struna složena na rolu. Dok kod debljih najlona to ne predstavlja problem, kod tanjih upredenica to može biti problematično. Sistemi koji dovoljno dobro slažu upredene strune pojavili su se posljednjih nekoliko godina kod manjih modela rola ali kod primjerenih za obalni morski ribolov još

Pojedine role imaju čak do 4 špule u kompletu

Kočnice na Fin Nor rolama

Fin Nor rola za najteže ribolove

Okumina Epix V2 Bait feeder

ne, tako da je sistem s dodatnom pužnom osovinom (worm shaft) najkvalitetnije rješenje.

Rezervna špula Rola bez rezervnog kalema je nepotpuni dio ribolovnog

alata. S rezervnim kalemom ribolovac, kada god to situacija zahtijeva, po potrebi može promijeniti debljinu ili čak vrstu strune koju koristi. No ako nema rezervni kalem prematanje strune na samom ribolovnom mjestu je nepo-

trebna patnja i gubljenje vremena. Primjerice, za svoje Daiwe Exceler imam po dvije špule rezerve, dok za Ryobice imam po četiri špule rezerve sa svim mogućim debljinama najlona i špage koje su mi ikada zatrebale.

Utjecaj špule na daljinu bacanja Krajnji domet izbačaja bacanja ovisi direktno o načinu na koji je struna složena na kalemu, kao i o dimenzijama kalema. Utjecaj veličine kalema na

Shimanov Big Bait Runner je ponajbolja rola za ribolov s obale

Worm Shaft za savršeno namatanje strune

Vrhunski borbeni komplet

daljinu bacanja vezan je prvenstveno uz promjer strune. Jednako tako, veliki utjecaj ima akcija štapa i materijal izrade štapa koji dobrim djelom definira akciju, te vrsta i model vodilica koji se koristi na štapu. Što tanji i elegantniji štap uz potrebnu akciju i težinu bacanja pridonosi većim daljinama. Težina kompleta ‘štap plus rola’ znatno utječe na mogućnost ostvarivanja daljine bacanja. Točnije se i dalje baca lakšim

priborom. Pretežak pribor otežava rukovanje, brže zamara ribolovca i umanjuje užitak pri lovu. Vrhunski komplet za daleko zabacivanje s obale ne bi trebao prelaziti težinu od 1200 gr. Sami odlučite da li vam trebaju obične ili free spool role. Premda je to u nekim situacijama prednost, tko god koristi rolu sa slobodnim hodom špule mora znati da povećava težinu kompleta kao i šanse za veći broj mogućih kvarova.

Vijesti

Skosavice Chibiika

Ron Thompsonovi gotovi sistemi

amashita je ime koje se već duže vrijeme u ribičkim krugovima izgovara s velikim poštovanjem, a najnovija serija skosavica Chibiika taj respekt dodatno produbljuje. Riječ je o minijaturnim izvedbama dugim tek pet do sedam centimetara izrađenima od mekog silikona odjevenog u gotovo prozirnu svilu. Sve su skosavice opremljene samo jednom krunicom dok je raspon od 14 boja pokriva doslovno sve situacije. Njihova je lovnost već provjerena i u praksi na našem moru, a ostvareni rezultati stvaraju ozbiljne glavobolje konkurenciji. Pored Informacije Chibiika skosavica, u ponudi su i modeli Chibiebi, tvrda imi- RIBOLOVNI CENTAR BARKA tacija škampa kao i nešto veći 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a modeli skosavica Oppai u čak Telefon 021 / 334 - 340 četrdeset boja.

Surf Turnafresh

vaj je štap tipični primjer surf modela namijenjenog dalekim izbačajima i beskompromisnom izvlačenu ulova bez obzira na veličinu i snagu. Surf Turnafresh je teleskopske izvedbe sa četiri segmenta i isto toliko provodnika. Akcija ovog modela, odnosno CW je 250 grama. Dug je 4,20 metara, dok mu je transportna dužina tek 134 centimetra. Ovaj štap potpisuje LineaEffe, a dostupan je u maloprodaji po cijeni od 368 kuna.

ov sitne uzobalne ribe u situacijama kada oprema nije usklađena s veličinom lovine može biti prava noćna mora. Ron Thompsonove popularne ‘pecalice’ iz serije Fun-Tech rješenje su tih problema. Riječ je o izuzetno laganim teleskopskim štapovima otporne kompozitne konstrukcije bez vodilica u dužinama 3, 4, 5 i 6 metara uz koje se vrlo lako dolazi do ulova. Štapovi su opremljeni gotovim sistemima spremnim za ribolov, a sistem se sastoji od motovila, najlona, plovka, olova i udice. Zbog dužine idealni su za nevidljivo pretraživanje škrapa i procjepa.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Brodski nosač štapova

AKCIJ

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ilo da ste panulaš ili klasični udičar u ovom ćete alatu pronaći vrlo praktičnog pomoćnika. Ovaj se nosač štapova preko četiri vijka s pripadajućim maticama lako i jednostavno montira na okomite dijelove brodske ograde nakon čega preostaje samo postavljanje štapa i provlačenje panule po samo vama znanim pozicijama. Naravno, osim te funkcije nosač može imati i samo skladišno transportnu ulogu, pri čemu ga se koristi samo kao mjesto za odlaganje štapa kada nije u rukama. Nosač je izrađen od kvalitetnog aluminija, a potpisuje ga Rhino. Maloprodajna cijena ovog nosača je 430,07 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Ribolov iz barke

LJETNE

prazne udice Ljeto je doba kada se malobrojni ribolovci odlučuju za ribolov. Vruće je i riba ne radi, najčešći su izgovori koje možemo čuti. No zapravo ribe ima i riba radi. Istina, ne uvijek i ne svuda, no zato je u pravo vrijeme treba potražiti, usidriti se i guštati Napisao i snimio Boris Bulić

oliko smo god zimus čekali zatopljenje, sada nam je visokih temperatura p re ko g la ve . Bezvoljnost, gubitak apetita i potreba za stalnim odmaranjem karakteristike su zasićenosti vrućinom. Tako vrućina djeluje na nas, no gotovo identično djeluje na ribe.

Arbun u suton

U dubini Baš kao i u zimskom periodu dok je riba zimovala u dubinama u manje-više stabilnim temperaturnim okruženjima, tako i za velikih vrućina traži mjesta koja su ugodnija od pregrijanih pličina osiromašenih kisikom. U takvim uvjetima, iako znatno lakše nego zimi, ponekad nije lako pro-

naći ribu. Čak živahni i uvijek gladni špari uglavnom besciljno lutaju nad morskim dnom tek tu i tamo nezainteresirano usisavajući poneku trunčicu koja se učini jestivom. Pored visokih temperatura tu je još jedan ljuti neprijatelj ribolovaca – turizam. Brojne, ili bi bolje bilo reći nebrojene jahte i gliseri, neprestano brazdaju morsku površinu

unoseći konstantan nemir u podmorje. Pored jahti tu su kupači i ronioci koji jednako neprestano istražuju podmorje i svoje granice. Nažalost, sve to tjera ribu na mjesta gdje takve buke i vrućine nema – u dubinu. Ipak, ni dubina ne nudi stopostotni mir i utočište. Ljetni je period zbog kuta upada sunčevih zraka za većinu riba ‘izdajničko’ doba godine. Iako je fitoplankton bujan i donekle smanjuje vidljivost, u toku dana sve se jasno vi-

di, čak i na velikim dubinama. Riba je stoga izložena stalnim napadima predatora što je tjera u zaklon. Upravo stoga nije dostatno otisnuti se na more, pronaći 40 do 50 metara, spustiti naješkane udice i biti siguran da će se riba istog trena baciti na dagnje, srdele ili već nešto treće čime smo ukrasili naše udice.

Morski vjetrovi Baš kao i vjetrovi na kopnu, pod morem pušu morske stru-

je. Ako je vrijeme stabilno, što je uobičajeno za ovo doba godine, strujanja su jednako uravnotežena i ciklička. U toku 24 sata se dva puta izmijene plima i oseka što znači da imamo četiri ‘vjetra’ koja će u toku dana u podmorju zapuhati. No ti podmorski vjetrovi pored osnovnog gibanja vodene mase sa sobom donose svježije slojeve mora i hranu što je okidač za većinu ribljih vrsta. Buđenje koje donosi plima ravno je svitanju dana u ljudskom svijetu. No plimu

treba ukalkulirati i u dnevni ritam. Plima koja dolazi u podne kada je sunce u zenitu i plima koja dolazi u pet sati ujutro nisu iste. Naravno da će ova jutarnja, s ribolovnog stajališta biti izdašnija. Osim morskih strujanja, ključnu ulogu igra i već spomenuto sunce. Danju je zbog jakog svjetla svaki pokret i svako svjetlucanje krljušti posve vidljivo što većinu riba tjera u zaklon. Padanjem sunca prema zapadu, aktivnost se polako povećava da bi kulminirala

neposredno pred zalaz sunca. Sad već imamo dvije komponente na koje možemo računati. Potražimo i treću.

Na braku Podmorje je isto kao i kopneni dio svijeta sastavljeno od brda i dolina, livada i stjenovitih škrapa što znači da moramo imati nekakav uvid u konfiguraciju terena nad kojim lovimo. Glupo bi bilo čekati škrpinu nad muljevito-pješčanim dnom ili tražiti listove na

vrhu kakvog braka. Iako se u toplom dijelu godine riba može uloviti bilo gdje, idealno je potražiti kakav brak ili bar nakupinu kamenja na dnu koja ribama pruža kakav-takav osjećaj sigurnosti. U tome nam može pomoći suvremena elektronika s kojim je danas moguće uistinu detaljno i vrlo, vrlo precizno sagledati morsko dno i sa sigurnošću odrediti poziciju na kojoj je ulov najizgledniji.

Na moru nije teško pronaći kurenat, čak i bez elektronike. Površinske brazde koje su namreškanošću bitno drugačije od okolnog mora jasno pokazuju pružanje i smjer kurenta No ukoliko nemamo elektroniku morati ćemo se pouzdati u usmenu predaju lokalnog stanovništva, ili pak u vlastitu

Dva su pala

prosudbu. Na moru nije teško pronaći kurenat, čak i bez elektronike. Površinske brazde koje su namreškanošću bitno drugačije od okolnog mora jasno pokazuju pružanje i smjer kurenta. Ako ipak niste sigurni u kom pravcu kurenat teče, dovoljno je nakon što se barka zaustavi u more baciti praznu ljušturu školjke ili malo pijeska što će jasno pokazati u kojem pravcu i kojom brzinom struja teče.

U kurentu Nakon što smo odredili smjer i brzinu kurenta valja poći ‘uzvodno’ i polako se puštajući niz struju sondirati dno. Povremenim podizanjem i spuštanjem olovnice na način da udari u dno nije teško odrediti sastav dna, dok ćemo korištenjem upredenice sve promjene osjetiti još lakše. Naravno, iznad olovnice trebaju biti naješkane udice. U trenutku kada naiđemo na dno koje nam odgovara ili još bolje, na ribu koju cijelo vrijeme tražimo, valja odmah promotriti

Mali bokadori znaju biti napasni

Tipičan ljetni ulov

obalu i pronaći orijentire pomoću kojih se možemo vratiti na to mjesto. Naravno, sve se ovo odnosi na bezelektronsku situaciju. S elektronikom nema potrebe za sondiranjem, gledanjem u monitor se lako određuje željena pozicija. Problem na koji se može naići je kontrakurenat. To znači da se na površini kurenat pruža u jednom pravcu, dok je u pridnenom sloju prisutan kurenat suprotnog smjera. U takvoj je situaciji ponekad teško detektirati vrstu dna i još teže loviti. Stoga je idealno potražiti drugu poziciju.

Na sidru

Kokot kraj braka

Sidriti se valja tako da sidro potapamo barem dvadesetak metara dalje od mjesta na kojem ćemo loviti. To znači da ukoliko lovimo na dubini od četrdesetak metara, nakon što sidro dotakne dno valja otpustiti još desetak paši kono-

pa što će nas dovesti u željenu poziciju. Idealnim pozicijama se smatraju padine braka, i to iz više razloga. Ponajprije, riba se na takvim pozicijama uvijek osjeća zaštićenom, a zbog različite dubine na relativno kratkoj kosini uvijek je moguće ostvariti raznovrstan ulov.

Ukoliko smo dobro ‘pročitali’ kurenat i dobro se usidrili ulov ne bi trebao izostati. Ješke moraju biti velike i dobro učvršćene Padine braka ne naseljavaju samo bentoske vrste već se uz brak uvijek zadržavaju i pelagičke lutalice, od bugava, šaruna i ušata do lampuga i gofova. Osim toga, strujanje oko

Kanjci su lovina s kamena

brakova uvijek ostvaruje svojevrsne turbulencije koje osim svježeg mora sa sobom donose i hranu koji ubacuju duboko u mirni dio mora. Riba se na takvim pozicijama ne mora boriti s kurentom i neprestanim plivanjem održavati poziciju, već samo strpljivo čekati

Nakon sat vremena ribolova

da hrana dođe do nje. Ukoliko smo dobro ‘pročitali’ kurenat i dobro se usidrili ulov ne bi trebao izostati. Ješke moraju biti velike i dobro učvršćene zbog brojnih sitnih zubiju kojima je podmorje u ovo doba godine izuzetno bogato. Idealnom se ješkom pokazala dagnja, kao

Skupilo se…

U zoru na pošti

i duge lovke od lignje. Nije loše pokušati loviti i s ribljim filetima, dok su gambori i crvići upravo savršeni.

Zora, suton i noć Sami sistemi ne odudaraju od uobičajenih sistema za pridneni ribolov. To su klasični predvezi s dvije prame iznad i trećom koja lovi ispod olovnice. Veličina i tip udica je prepuštena osobnim sklonostima i očekivanoj lovini.

Lovimo li na samoj padini braka, za očekivati je da ćemo naići na ribu od kamena, pogotovo ako je mjesec u rastu Poželjno je samo da donja udica bude nešto bogatije i ‘šlampavije’ naješkana jer u pravilu ta udica lovi nešto veću ribu. U ovakvom ribolovu, ukoliko lovimo na ravnom dnu ili u samom podnožju braka, možemo očekivati kokote, bokadure, špare, arbune i ovčice, no jednako tako girovke ili bugve. Lovimo li na samoj padini braka, za očekivati je da ćemo

naići na ribu od kamena, pogotovo ako je mjesec u rastu. Ondje možemo očekivati fratre, kanjce, kantare, škrpine, murine i ugore, dok odizanjem sistema od dna, od ‘pola mora’ do površine možemo očekivati mnogo ‘leteće’ ribe. I za kraj još malo slaganje kockica – idealno doba dana je zora i suton, oboje uz more koje raste, odnosno uz plimu. Ako more pada, odnosno ide u oseku, lov također može biti uspješan, no samo prvih sat vremena, i to na provjerenim mikrolokacijama, opet padinama braka. Noć je pak savršeno doba za ribolov noćnih predatora, ugora i murina, no samo na kamenitom terenu i u noćima bez mjeseca. Osim ove dvije, istina, ne svima omiljene vrste, uspješno se mogu loviti bugve, šaruni, skuše i lokarde, no ne na dnu već nekoliko metara ispod površine. Ješke u ovom posljednjem slučaju obavezno trebaju biti velike, a kontrirati treba na svaki trzaj. Važno je napomenuti da su unatoč prividu svježine koji noć donosi, temperature i dalje vrlo visoke, pa je za čuvanje ulova neophodna dobra jacera ili bar ulošcima dobro opremljen prijenosni hladnjak.

Ribolovni feljton

PREMUDA I. dio

Glavni otoÄ?ni pristan

Hobotnice

Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision

tok Premuda pred Kvarnerićkim vratima, udaljen je 72 kilometra jugozapadno od Zadra. Premuda se uvjetno može nazvati pučinskim otokom Kvarnerskog arhipelaga. Taj epitet zaslužuje i zbog još uvijek bogatih ribljih staništa. U proljeće i kasnu jesen odlazak u ribolov na Premudu može biti često uspješniji u usporedbi s nekim pravim pučinskim odredištima. Neovisno o ulovu posjet Premudi će biti nezaboravan i poželit ćete

se ponovno vratiti. Dok se plovi prema Premudi iz smjera kopna tamna siluteta niskog otoka nazire se preko otočića Grujice. Grujica je na neki način i svjetlo Premude. Na tom otočiću je izgrađen istoimeni svjetionik 1872. godine. Ploveći pored tog otočića zapitali smo se se koji su to bili razlozi da je Austrougarska odabrala Grujicu za izgradnju svjetionika, zaboravivši na tri nautičke milje udaljeniju i istureniju Premudu. Osjećaj samoće, pogotovo noću, u akvatoriju Premude još je izraženiji s obzirom da svjetlo svjetionika

Jata sitne ribe ovamo privlače veće predatore

koje probija tamu dopire sa sjevera. Južno, pred Premudom, tmina noći i zvijezde na obzoru jedina su svjetla put južnog horizonta. Ima danas i Premuda svoja pomorska svjetla. Izgradio ih je Plovput mnogo godina kasnije nakon svjetionika Grujica. To su obalna svjetla malog dometa. Jedno je na otočiću Kamenjak, uz zapadnu obalu Premude, drugo na lukobranu glavnog otočnog pristana, a treće na rezervnom pristanu sa sjeverne strane Premude. Sjeverni otočni pristan jedina je veza Premude sa svijetom u dani-

ma kada pušu snažni južni vjetrovi. Jugo i tramuntana su u ovome akvatoriju izuzetno snažni i stvaraju velike valove jer se pred Premudom spajaju modri bezdani s plitkim pragom. Izvan Kvarneričkih vrata, južno od Premude, nautičari rijetko plove zbog ćudljivih vremenskih prilika. Iznenadni vjetrovi ondje su vrlo česti tokom cijele godine. Premuda je tako danas onima hrabrijima posljednje utočište. I nautičarima i sportskim ribolovcima. Na Premudu je u ribolov najbolje doći u cik zore. Ako riba oko Premude tada ne radi,

Kavale u rasjedima podmorja Premude

Konačno istočni rt Premude

Premudski brakovi

Obalno svjetlo na otočiću Kamenjak

Salpa je česta u podmorju Premude

dovoljno je vremena za promijeniti odredište u širem okruženju. Noćna navigacija put Premude nije komplicirana. U plovidbi navodi snažni svjetlosni snop svjetionika Grujice koji se vidi desetak nautičkih milja daleko. Kada se doplovi

provodi najveći dio godine. 57% stanovnika su žene, a 43 % muškarci koji ranije umiru. Stare obnovljene i poneka nova kuća razbacane su po zaseocima Gruica, Sveti Krijal i Skardo. Stanovništvo se na Premudi danas pretežito bavi poljoprivredom, vinogradarstvom i ribarstvom. Ranijih desetljeća bilo je zastupljeno i stočarstvo, no starenjem stanovništva također je zapušteno, tako da po otoku i danas šetaju mnoge poludivlje odbjegle koze. Površina otoka Premude je svega 3,15 kilometara kvadratnih. Neobična izdužena konfiguracija ostavlja dojam veće površine, dok se ne popne uskim betoniranim mjesnim putem do središnjeg otočnog hrbta. Stanovništvo je na Premudi susretljivo, ali mogućnosti oprskrbe su vrlo ograničene. Premuda je danas mnogim

pred Premudu, ukoliko je još noć, potreban je oprez zbog mnogih plićina te podmorskih i nadmorskih hridi.

Premuda danas Na Premudi danas živi svega pedesetak stanovnika. Ljeti se u glavnom otočnom pristanu osjeća živost zbog domaćih turista i rodbine malobrojnih stanovnika. Prirast stanovništva je negativan. Svake godine broj stanovnika na Premudi smanjuje s e za j e d nu jedinku. Četrdesetak dobno starih domaćinstava u samoći i izolaciji

sportskim ribičima nepoznat i neotkriven otok, kao i najveći broj podmorskih pošti koje ga okružuju. Sondiranje morskog dna u širem akvatoriju otoka je korisno jer ima tu na nautičkoj karti i neobilježenih brakova. Važno je voditi računa o ćudljivim vremenskim prilikama u Kvarneriću kako se ugodan izlet ne bi pretvorio u opasnu pustolovinu, te da u konačnici vremenske prilike ne dopuste obilazak mnogih dobrih pošta. Opasno je i ukoliko pojača bura pa se treba u smjeru kopna probijati direktno u nju. Česte promjene vjetra i veliki valovi u nestabilnim periodima godine plovidbu do Premude čine avanturom neizvjesna ishoda pa je u takvim periodima korisnije kurs promijeniti prema nekom drugom bližem odredištu. Ribičke pošte koje se povezuju s Premudom započinju već

U podmorskim vrtovima

Obližnji otočić Grujica sa svjetionikom

Pritanište sa crkvicom

Svijet tišine u podmorju Premude

Panorama Premude sa Zapada

u predvorju, oko Ilovika, Škarde, Silbe, hridi Grebena te na brakovima u širem području južnoga dijela akvatorija. Ulovi koji se pamte, a u pričama su se vezivali uz Premudu odigrali su se upravo tamo. Premuda se nalazi na razmeđi kvarnerskih i dalmatinskih otoka. U njenom podmorju se primjećuju konfiguracije dna koje podsjećaju i na jednu i na drugu cjelinu. Zbog te činjenice je ovdje moguće istu lovinu loviti na različite načine. Čak su i reakcije na ponuđene mamce istoj vrsti ribe drugačije u različitim dijelovima akvatorija Premude. Na Premudi se može iskrcati na sjevernom pristanu ili s južne strane, na glavnom otočnom pristanu. Oba pristana su povezana putem koji prolazi središnjim hrbtom otoka na kome je mjesto. S

izuzetkom sredine ljeta kada s južne strane Premude sidre nautičari u prolazu, akvatorij Premude je najčešće pust, tek poneki ribič. Mogućnosti opskrbe na otoku su ograničene i ovise o maloj trgovini u mjestu. Od spomeničke baštine na otoku treba spomenuti crkvu Sv. Jakova Apostola izgrađenu davne 1610. godine. Bila je uništena pa naknadno obnovljena 1868. godine. Glavni otočni pristan je ljeti centar mjesta. Tu jednom dnevno stiže redovna brodska linija koja iz Zadra obilazi mjesta na obližnjim otocima, a na Premudi završava svoj obilazak. Brodska linija sa Zadrom oduvijek je bila jednina spona Premude sa civilizacijom, tamo u sjeveroistočnoj izmaglici. A ovdje na Premudi, kao da je vrijeme odavno stalo...

Fishing shop

ADRIANA

u Šibeniku Napisao i snimio Boris Bulić

drianaŠport International je još jednom ugodno iznenadila svoje kupce. U Krešimirovom je gradu je na adresi Trg Pavla Šubića 1, 29. lipnja otvorena Adrianina dvanaesta po redu prodavaonica ribolovne opreme. Kuma ove prodavaonice je bila Gordana Kursar, poznata i uspješna natjecateljica iz Tribunja. Prodavaonica ima standardno bogati asortiman svojstven svim Adrianinim prodavaoni-

cama. Tako i ovdje možemo pronaći kompletnu ponudu za podvodne aktivnosti, za snorking, apneu i scubu pri čemu je na prvom mjestu oprema iz programa Seac Sub. U ponudi su brojni modeli peraja, maski i disalica po vrlo povoljnim cijenama, kao i odijela te sve prateće komponente potrebne za profesionalno ronjenje. Šibenski su ribolovci otvaranjem ove prodavaonice dobili mnogo jer više ne moraju putovati u Zadar, Split ili čak u Italiju kako bi došli do kvalitetne opreme. Asortiman je,

DTD je nezaobilazan brand na našem tržištu

kako je u uvodnoj riječi istaknula Jadranka Bujas generalna direktorica Adriane, u prvom redu prilagođen potrebama Šibenčana i njihovom načinu ribolova, no pored tradicionalnih alata poput parangala i klasičnih ‘tunja’ za udičare, panulaše i biggejmaše u ponudi je i cijela gama najsuvremenijeg pribora. Penn, Abu, Shimano, Mitchel, Berkley, Shakespeare neki su od kultnih brandova čiji se proizvodi mogu pronaći ondje. Osim njih tu je i Providus koji nije temeljno ribolovni

Bogata ponuda odijela

Sakai proizvodi su jako dobro prihvaćeni

brand, no zamjetnim dijelom svoje ponude upotpunjuje bitne potrebe ribolovaca. Što je bio okidač za otvaranje nove prodavaonice u godini recesije i kakav je strateški plan Adriane za nadolazeće razdoblje upitali smo prokurista Dragutina Plešu. - Ova je godina 40, ako ne i 50 posto lošija od prošle. Stoga je logičan korak bio otvaranje još jedne prodavaonice kako bismo kupcima što je moguće kvalitetnije i bolje približili naše proizvode i time, naravno, ostvarili dobit. Nadalje, u našem je razvojnom planu Šibenik već odavno bio zacrtan kao mjesto u kojem se treba otvoriti nova prodavaonica. U planu nam je otvaranje još jednog prodajnog mjesta u Istri. Da li će to biti Pula, Poreč ili Rovinj, još ćemo vidjeti. Što se tiče našeg statusa s obzirom na ribolovni asortiman, sve što u svijetu ribolova nešto znači mi imamo u svojoj ponudi, a što je još važnije,

za većinu proizvoda mi smo i distributeri. Posebno bih istakao najnoviju liniju upredenica Spiderwire, Berkley i Stren koje su svojim performansama za tren oka osvojile najzahtjevnija svjetska tržišta, a i kod nas su sve popularnije. Naravno, tu su pored upredenica i najlonski monofili čiji deklaracijski podaci u potpunosti odgovaraju stvarnim performansama. - Cilj nam je između ostaloga dobiti usporedne testove najlona i upredenica svjetskih razmjera koji bi mogli dodatno istaknuti vrhunsku kvalitetu naših proizvoda, a što bi se trebalo dogoditi do kraja ove godine. Berkley, primjerice, neprestano izbacuje nove proizvode koje nastojimo pratiti u što

U ponudi su i parangali

Peraje za sve i za svakoga po vrlo povoljnim cijenama

Pennove najnovije role

Vitrine su pune

je moguće većoj mjeri. Na taj način omogućujemo našim kupcima da opremu po koju se donedavno moralo putovati i u inozemstvo sada mogu kupiti u našim prodavaonicama.

Prvi kupac je bio Englez

Naravno, svi su naši proizvodi vrhunske kvalitete po vrlo povoljnim cijenama – nadovezao se Bruno Bujas VD komercijalni direktor AdrianeŠport International. A da je sve to ui-

stinu tako i sami smo se uvjerili u obilasku novootvorene prodavaonice. Dođite i vi. Sigurno ćete naći upravo ono što već dugo tražite.

Informacije Informacije ADRIANA ŠPORT 22000 Šibenik, Trg Pavla Šubića 1 Telefon 022/ 213 - 801

Vijesti

Shimano Williamson Lock System Kit Beastmaster BX

ontiranje udica na velikim panulaškim mamcima ponekad može predstavljati problem. Ovim jednostavnim patentiranim sistemom stvar se maksimalno pojednostavljuje, a ujedno imate i dodatne mogućnosti kao što su umetanje do četiri svjetleća štapića (starlete) ili pak izradu vlastitih varalica od kombinacija raznih suknjica ili perja jednostavnim umetanjem udica i dodataka kada vam ovaj ‘lock’ sistem služi kao glava varalice. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Maruto udice

ovi Beastmaster BX modeli iz serije brodskih štapova u prepoznatljivoj žutoj boji opremljeni su kvalitetnim Shimano Hardlite vodilicama i nosačima rola, osloncima za pojas, SDR konstrukcijom te udobnim EVA rukohvatima. Savršen su izbor za sve tipove i vrste ribolova iz barke, od ribolova bulentinom do vertical jigginga. Uvjereni smo da će novi Beastmaster BX ispuniti sva vaša očekivanja.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Deep Snare by Yamaria

aruto udice spadaju u one koje se same lijepe za prste. To zapravo nije nikakvo čudo kada znamo da potječu iz perfekcionistički orijentiranog Dalekog istoka. Udice iz serije Mutsu 348 i Hosoji Mutsu 9354 spadaju u specijalnu seriju Circle Hook. Dostupne su u black nickl varijanti s ušicom, a izrađene su od kovanog karbonskog čelika te kemijski brušene. Osim ova dva modela izdvojili smo i modele Beak Hooks MS4310 te Catfish Hook 8832. Beak Hooks MS4310 je udica tzv. beak oblika, kovana s ušicom, dostupna u black nickl varijanti. Catfish Hook 8832 je izuzetno Informacije snažna kovana udica s ušicom u black nickl varijanti. Odlično T.P. OLIVARI d.o.o. kači ribu, što je nebrojeno pu10430 Samobor, Gajeva 49 ta dokazano u ribolovima na Telefon 01 / 3366 - 042 dubinskim brakovima.

va je varalica prvenstveno namijenjena lovu zubaca. U ponudi su dvije dimenzije - Deep Snare u dužini od 140 milimetara težine 50 grama te Deep Snare u dužini od 120 milimetara težine 31 gram. Varalica ima čvrst nesavitljiv i neslomljiv dubokoronski stablizator koji joj omogućuje nevjerojatno živu akciju. Površina varalice je laserski obrađena tako da reflektira jedinstven svjetlosni efekt. Kompjuterski oblikovan Informacije dizajn uz čvrstu žičanu konBLUE SPRINGS strukciju koja se proteže cijeTelefon +39 (0) 422 634. 083 lom dužinom tijela garancija E-mail info@bluesprings.it je čvrstoće i dugovječnosti ove varalice.

Oprema

NOVI LIGNJARI by DTD Napisao Boris Bulić

ritisak koji stvara suvremeno tržište ribolovne opreme nije lako podnositi. Pritom je posebno teško održavati korak s inovativnim poduzetnicima koji na tržište neprestano plasiraju novitete. A upravo na takav način poznata hrvatska tvrtka DTD iz Dugog Rata svojoj konkurenciji zadaje ozbiljne glavobolje. Izvrstan odaziv ribolovaca na DTDove proizvode uz stalni dotok povratnih informacija rezultirali su i ovoga puta novitetima koji su ove izvrsne lignjare i pešakafonda bacili korak naprijed. Koliko je velik taj iskorak naj-

bolje zna konkurencija koja muku muči kako bi uhvatila korak s Tončijem Dežulovićem, vlasnikom DTD-a, temeljnim kreatorom i tvorcem svih DTDovih uradaka. Tonči je na tržište plasirao cijelu silu noviteta među kojima se posebno ističu već viđeni i izrazito lovni oblici peškafonda i skosavica, no sada u potpuno novom ruhu. Riječ je o posebnom platnu u koje su ove vrhunske varalice odjevene. Kombinacijom najsuvremenijih materijala, dobiveno je platno čija tekstura izrazito vjerno oponaša živu ribu. Hologramski elementi utkani u platno ne gube sjaj ni nakon dugo vremena, a zahvaljujući ostalim kompo-

nentama, varalice se znatno teže oštećuju i prljaju čime im je lovni vijek gotovo dvostruko produljen. Iako je s ovakvim iskorakom išao donekle i sebi na štetu, Tonči ne žali. Važno mu je da kupac-ribolovac bude zadovoljan. Tonči Dežulović je sa svojim novim proizvodima nastupio na ovogodišnjem EFTTTEX-u u Valenciji gdje je izazvao veliko zanimanje svih europskih distributera. Unatoč većoj cijeni u odnosu na konkurentne kuće, prodaja DTD-ovih lignjara ne pada na što je Tonči posebno ponosan. Pored novog ruha tu su i neki novi dizajni i nova pakiranja za

legendarnu Premium Bukvu i Oitu. Novost su i mekane, soft skosavice čije je tijelo izrađeno od dvostruko mekšeg materijala, uz bolji balans od konkurencije, kao i panule za lignje Gavun Calamari. Na našu veliku radost, svi su se ovi noviteti već stigli dokazati i zacrniti, a na vama je samo da odaberete model koji vam se najviše sviđa, potopite ga, skosnete i zacrnite vlastiti kaić ili najdražu rivu. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

DTD Squid Jig ‘Flash Color Glavoč’

DTD Squid Jig ‘Flash Color Oita’

- Transparentno svjetleće tijelo - Specijalna mekana obloga - Mijenja boju u moru - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 1.5, 2.0, 2.5, 3.0 - Brzina tonjenja: 2.5 - 6,5 s/m; 3.0 – 6 s/m

- Transparentno svjetleće tijelo - Specijalna mekana obloga - Mijenja boju u moru - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 75, 85, 90 i 100 milimetara - Brzina tonjenja: 75 - 6,5 s/m; 85 – 7 s/m; 90 – 4,5 s/m; 100 4,0 s/m

DTD Squid Jig ‘Kanjac’

DTD Squid Jig ‘Premium Bukva’

- Realističan dezen poput pravog kanjca - Transparentno svjetleće tijelo - Specijalna mekana obloga - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Pet boja: plava, zelena, narančasta, smeđa, siva i natural - Veličine 1.5, 2.0, 2.5, 3.0 milimetara - Brzina tonjenja: 2.5 - 6,5 s/m; 3.0 – 6 s/m

- Transparentno svjetleće tijelo - Tanki svjetleći premaz - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 75, 85, 90 i 100 milimetara - Brzina tonjenja: 2.5 - 6,5 s/m; 3.0 – 6 s/m

DTD Squid Jig ‘Premium Oita’

DTD Squid Jig ‘Soft TT Flash Glavoč’

- Transparentno svjetleće tijelo - Svjetleći premaz - Površinska tekstura poput krljušti - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 65, 75, 85, 90 i 100 milimetara - Brzina tonjenja: 65 - 8,5 s/m; 75 – 6,5 s/m; 85 – 7 s/m; 90 – 4,5 s/m; 100 4,0 s/m

- Transparentno svjetleće tijelo s holo-efektom krljušti žive ribe - Mijenja boju u moru - Silikonsko tijelo - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 55, 65 i 70 milimetara

DTD Squid Jig ‘Soft TT Natural’

- Transparentno svjetleće tijelo s holo-efektom krljušti žive ribe - Fluo premaz - Silikonsko tijelo - Izvrstan balans - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Sedam boja: plava, zelena, crvena, narančasta, siva, natural i kanjac - Veličine 55, 65 i 70 milimetara

DTD Trolling Squid Jig ‘Flash Glavoč’

- Svjetleće tijelo s holo-efektom krljušti žive ribe - Mijenja boju u moru - Uzdužno isprugana površina - Mekana površinska tekstura poput krljušti - Tonuća verzija - Dvostruke inox krunice - Velike fluo crvene oči - Pet boja: plava, zelena, crvena, narančasta i pink - Veličine 90 i 100 milimetara

DTD Lead Squid Jig ‘Flash Gavun’

- Uzdužno isprugana površina - Mekana površinska tekstura poput krljušti - Jedna inox krunice - Velike fluo oči - Tri boje: zelena, crvena i narančasta - Veličine 50, 55, 65, 70, 80, 90 i 100 milimetara

DTD Trolling Squid Jig ‘Gavun Calamari’

- Svjetleće tijelo - Plivajuća verzija - Dvostruke inox krunice - Četiri boje: bijela, plava, natural i trlja - Veličine 90,120 i 130 milimetara

Vijesti

Maruto prstenovi

kvaliteti sitnog i tek neupućenima manje važnog pribora, često ovisi konačan ribolovni ishod. U vertical jiggingu kvaliteta razvojivih prstenova, tzv. split ringova je itekako važna. S Maruto prtsenovima ne možete pogriješiti jer su među najboljima. U ponudi su četiri modela u više veličina. Posebno je zanimljiva serija Odz koja ima izuzetno veliku nosivost. Prstenovi iz ove serije su dostupni u black nickl i stainInformacije less steel varijanti pri čemu je T.P. OLIVARI d.o.o. Stainless Steel serija namije10430 Samobor, Gajeva 49 njena za teški ribolov i najveća Telefon 01 / 3366 - 042 opterećenja.

Abu Garcia Diamond Crest Jig

Triana Trolling by Shimano

himanovi štapovi namijenjeni ribolovu panulom s ovom su serijom štapova prešli zamišljenu granicu. Serija štapova Triana Trolling dostupna je doslovno u svim mogućim libražama što je za sve ljubitelje panule izvrsna vijest. Triana Trolling štapovi su od početnog formiranja blanka do završne obrade perfekcionistički usavršeni tako da doslovno nemaju mana. Bez obzira za koji se model odlučili pogriješiti nećete. Triana Trolling štapovi doslovno ostavljaju bez daha, ribiče i ribe. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Williamson Live Mullet Daisy Chain

a sve popularniji vertical jigging, stručnjaci iz Abu Garcie razvili su seriju Diamond Crest Jig. Riječ je o kratkim i snažnim dvodijelnim štapovima od karbonkompozitnih vlakana, snage 20, 30 ili 50 libri. Opremljeni su snažnim vodilicama i drškom od EVA pjene što omogućuje udobniji i lakši hvat i rukovanje. Težine su od svega 181 - 209 grama u dužina-

ma od 1,5, 1,65 i 1,80 metara. Cijena im se kreće od 218 – 300 kuna, a više informacija o ovim štapovima možete dobiti u riječkoj trgovini Adriana. Informacije ADRIANA RIJEKA 51000 Rijeka, Zadarska 3a Telefon 051/ 321 - 386

et hiperrealističnih imitacija cipala povezanih s pet metara 300lb strune niti jednu od pučinskih grabežljivaca neće ostaviti ravnodušnom. Ovo malo jato nerijetko će svojom akcijom isprovocirani predatora koji se kreće na dubinama do trideset metara, te ga potaknuti na posjetu površinskom sloju gdje ga čekaju vaše varalice gumicom ili kopčom povezane u nastavku ovog Daisy Chaina. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Oprema

BACAČKI MULTIPLIKATOR Abu REVO

ABU-ov niskoprofilni bacački multiplikator Revo Toro svojom pojavom i snagom prava je mala revolucija kada su u pitanju role za ribolov. Snagom kočnice stoji uz sami bok najvećim big game multiplikatorima iako ima samo 300 grama i pripada perolakoj kategoriji, a takva su i njegova manja braća iz serije Napisao Mladen Marković, slike arhiva RNJ

ako su u Skandinaviji, Americi i mnogim drugim zemljama oduvijek bili ispred klasičnih stacionarnih rola, mali bacački multiplikatori nikada nisu zaživjeli na ovim

prostorima. Naime, oni su u mnogim karakteristikama puno bolji od klasičnih rola, no nažalost oduvijek ih bije glas nečega što je komplicirano, a da o petljanju najlona kod izbačaja i ne govorim. I sam sam u mladim ribičkim danima prošao tragična iskustva

Izbor rola i štapova sretnog djeteta

s jednom bacačkom Daiwom, kada se čitav najlon s kalema redovito omotao oko cijelog multiplikatora nakon izbačaja pa nije preostalo ništa drugo nego skinuti najlon škarama i namotati novog. Da budem iskren, nakon deset bacanja i deset petljanja najlona odustao sam od te rabote i vratio se stacionarnoj roli. Dakako da mi nije palo na pamet pročitati uputstvo, jer majku mu staru, ipak sam ja iskusan ribič! Kao i svi, moram priznati da mi nije bilo ni na kraj pameti čitati uputstvo o upotrebi role. Ma tko još čita

ABU Ambassadeur Revo STX, manji model jednake snage kočnice od 10,9 kg

Zadnja strana Revo Toro niskoprofilnog multiplikatora

Simoneov Revo Toro 51

uputstvo kako rabiti ribičku rolu? Ma hajte molim vas, čista glupost. To je ispod časti! Sada, s dosta odmaka od mladih dana, znam da je i te kako važno pogledati u onaj papirić na dnu kutije koji odmah bacamo u smeće, zar ne? Jer da sam pogledao u njega znao bih da sam najprije morao kočnicu role uskladiti s težinom varalice, a to traje par sekundi. Bilo kako bilo, zahvaljujući tom Daiwinom bacačkom multiplikatoru nisam više nikada ni pogledao te male multiće, pa čak ni onda kada je jedan ABU-ov prije godinu, dvije, na EFFTEX-u proglašen kao jedan od najboljih proizvoda. S gnušanjem sam mrtav hladan prošao kraj njega i svoj glas dao jednoj Shimanovoj Stelli. Vjerojatno mi je u glavi bila ona nesretna Daiwa koja zapravo nije bila ni kriva ni dužna za moj prezir prema tim mali spravama. Na moje veliko iznenađenje upravo sam taj bacački multiplikator vidio u rukama talijanskog prijatelja Simo-

Prednja strana Revo Toro 61 s vodilicom najlona ili upredenice

nea Binija, koji ga je upario s Maria Tataki štapom kojim lovi lignje i ostalu ribu kabura tehnikom. Simone mi je objasnio da je ABU Revo Toro nešto najbolje čime je ikada lovio. Dakako da nisam propustio priliku i uz Simoneovo dopuštenje probao loviti, i tu je sve počelo! ABU Revo Toro mi je odmah ušao pod kožu i skrušeno priznajem, odmah sam nabavio osam komada! Da dobro ste pročitali, osam

Simone ABU-ov niskoprofilni multiplikator Revo Toro koristi gotovo za sav ribolov

komada. Odmah sam zaboravio onu nesretnu Daiwu i petljanje. Petljanja nema jer samo treba podesiti magnetnu i klasičnu kočnicu da se uskladi s težinom mamca i problema nema. Iako je to zapravo bacačka rola, lov bulentinom s broda je prava ribička fantazija. Dovoljno je palcem pritisnuti dio pod njim i najlon ili upredenica se super lagano otpušta jer nije potrebno prebacivati preklopnik

Prednja strana Revo Toro Winch s vodilicom najlona ili upredenice

Snimio Hrvoje Lisak

Revo Toro Winch - još jedan iz porodice Revo Toro

Sretno dijete s novim igračkama

kao kod stacionarnih rola. To u konačnici daje nevjerojatnu brzinu baratanja, jer dovoljan je i najmanji pomak ručice i slobodni hod špule se zaustavlja i sve je opet pod kočnicom koju smo prije toga podesili. Što me natjeralo da stubokom promijenim stav i nakon toliko godina ribolova stacionarnom rolom počnem koristiti bacački multiplikator? Prije svega radi se o multiplikatoru koji je napravljen od AA 7077-T6 aluminija koji je otporan na koroziju, a od istog materijala je napravljena špula. Cijela rola teži samo 300 grama, što je daleko ispod težine za tako snažnu rolu. Vodilica najlona klizi po brončanoj pužnoj osovini presvučena Titanium Nitridom koji je tri puta tvrđi od krom presvlake koja se inače koristi kod prijenosnih pužnih osovina. Ne treba spomenuti da vodilica savršeno mota najlon ili upredenicu, a da Revo Toro ima savršen rad brine se deset zaštićenih HPCR stainless steel ležajeva koji su deset puta otporniji na

koroziju od standardnih. Tome trebamo pridodati i jedan Corrotech IAR ležaj koji se brine da je lagano bacati i kada su varalice vrlo lagane. Revo Toro ima dvije kočnice, jednu magnetnu Magatrax i jednu centrifugalnu sa šest vrhova za super lagani rad i kod borbe s najvećim ribama koje su na udici. Uz još mnoga čuda koja doprinose sjajnom radu u kompletu je dodatna ručica koja je namijenjena lovu većih predatora. No ono što me je zaista fasciniralo je snaga kočnice. Naime, ABU Revo Toro i ostali modeli iz te serije imaju kočnicu koja se može stisnuti na nevjerojatne 24 libre, što iznosi 10,9 kilograma i što u prijevodu znači da možete loviti modernim tehnikama kabura, tataki pa čak i vertical jiggingom. Kapacitet ABU-ovog bacačkog multiplikatora Revo Toro 61 je 220 metara najlona 0,40 milimetara ili preko 300 metara upredenice snage 30 libri, što je i više nego dovoljno za svladavanje neke zaista velike beštije.

Oprema

RON THOMPSONOVI štapovi Informacije

Napisao i snimio Boris Bulić

adarskoj prodavaonici ribolovnog i nautičarskog pribora, Udici, kvaliteta proizvoda uz zadovoljnog kupca stavka je koja oduvijek zauzima ključno mjesto u poslovanju. Neprestano osluškivanje tržišta i ažuriranje polica u prodavaonici nije nimalo lak zadatak, no Udica ga zdušno i kvalitetno odrađuje.

Dialex Sea Quiver 270

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Tako je u šumi štapova nikao još jedan stalak ispunjen novom Ron Thompsonovom serijom namijenjenoj ribolovu na Mediteranu. Štapovi su toliko ‘vrući’ da ih ne možete pronaći ni u najnovijim katalozima. Naravno, riječ je o kvalitetnoj robi koja je namijenjena za bespoštedan rad, ribolov u svim mogućim i nemogućim uvjetima, isključivo na zadovoljstvo ribolovca. Osim modela Carp 360 koji je trenutno na akciji, svi ostali su namijenjeni ribolovu iz barke što će oduševiti panulaše i ljubitelje udičarenja na dubokim brakovima. Modeli su uglavnom robusni i kao pravi radni štapovi konstrukcijom i akcijom ribama ne ostavljaju nikakav prostor za uzmak. Tražili smo im manu i nismo je našli. Pogledajte i vi kako izgledaju štapovi kojima se love velike ribe.

Ovo je dvodijelni štap za ribolov iz barke s četiri izmjenjiva vrha čime je pokrivena većina mogućih potreba i situacija. Sam blank nosi oznaku Strong 40 do 80 grama dok su vrhovi u rasponu od 120 do 200 grama.

Light Boat 210

Nešto lakši model štapa čiji je blank izrađen od posebnih kompozitnih materijala. Štap je dvodijelne izvedbe težine izbačaja 60 do 200 grama. Ukratko, lagani štap za bulentin i laganu panulu.

Sea Boat 210

I ovaj je štap dvodijelne izvedbe, dužine 2,10 metara i kao takav pogodan za rukovanje na plovilima s nadstrešnicom ili natkabinom. Težina izbačaja je 100 do 250 grama, što dovoljno govori samo za sebe.

udica

Hardcore II 210

Hardcore II je dvodijelni štap i za razliku od svih ostalih modela ima spoj put over. Dug je 2,10 metara i ima akciju od 80 do 150 grama s naznakom H-cast.

Dialex Boat 210

Štap namijenjen malo grubljoj igri. Dug je 2,10 metara i ima Castin Weight 20 – 30 lbs. Savršen izbor za panulaše koji vole izazove.

udica 215x140mm.indd 1

Hardcore II 270

Ovaj je model stariji brat modela Hardcore II 210 i dug je 2,70 metara. Ima istu akciju od 80 – 150 grama što ga s obzirom na produženi blank čini nešto mekšim štapom.

Carp 360

Tipični šaranski štap s krivuljnim testom, od 2,75 libri. Blank je izrađen po Ron Thompsonovom Evo konceptu i trenutno je na akciji, dostupan po cijeni od samo 161 kunu.

6/18/10 9:30 AM

Oprema

FUJINON DALEKOZOR KF serije Napisala Božena Krapinec

ovi Fujinon vrhunski prizmatični dalekozor savršen je saveznik za sve situacije na otvorenom. Snažan dizajn i praktične dimenzije čine ga idealnim dalekozorom za lov, promatranje životinja i planinarenje. Čak i za vrijeme teških vremenskih uvjeta ovaj vodootporan i dušikom ispunjen dalekozor nove serije KF neće vas iznevjeriti. Zahvaljujući matirajućem premazu

Tehničke karakteristike

Tehnički podaci

KF8x42W

KF10x42W

Dijametar objektiva

42 mm

Povećanje

Oko okulatora

18 mm

15 mm

Vidno polje

7,5°

6°

Vidno polje na 1.000 m

131.1 m

104.8 m

Izlazna leća

5.23 mm

4.2 mm

Faktor zatamljenja

18,3

20,5

Minimalni fokus

2,5 m

Interpup. raspon udaljenosti

58-72 mm

Dimenzije ŠxVxD (mm)

138x164x59

Težina

850 g

i laganom gumenom aluminijskom kućištu, dalekozor ostaje čvrsto u ruci pa je idealan i za sportove na vodi. Prilikom promatranja centralnim pogonom fokusa jednostavno se upravlja pomoću kotačića. Dalekozor KF serije nudi široko vidno polje te odličnu oštrinu duž cijelog raspona polja, a leće i okulari izrađeni su od višestruko temperiranog stakla Informacije Informacije koje smanjuje refleksiju. Nadalje, Fujinon KF serije također FUJINON (EUROPE) GmbH dolazi uz visoku kvalitetu faze Halskestraße 4 korekcije prizme koja omoguD-47877 Willich ćava najveću oštrinu i svjetlost Njemačka te najjasniji dojam slike i njenu http://www.fujinon.de točnu veličinu.

Po zavidan ulov

Fishfinder 400C Odaberite Fishfinder 400C sa sjajnim 4-inčnim QVGA ekranom, brzom grafikom i s dual-beam sondom snage 400W, te UltraScrollTM funkcijom za odličan prikaz svake vrste dna i krenite u ribolov po zavidan ulov.

Fishfinder 400C

Follow the leader. Sonda

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.com.hr

Vijesti

Daisy Chain Cedar Plug

Williamson Tuna Feather Kit

rijeme varaličarenja pučinskih predatora je upravo pred nama. Lucevi, palamide, albakori, sve su to vrlo borbene i atraktivne ribe koje pružaju neponovljiv užitak svakom ribolovcu koji ih osjeti na udici. Ipak, ne može ih svatko uloviti. Osnovni preduvjet je pravilan izbor varalice, a tu je Cedar Plug doslovno nezamjenjiv. Ova je varalica do sada nasukala tone i tone plave borbene ribe širom svijeta, po svim morima uključujući i naše. Sada je dostupna u izvedbi Daisy Chain gdje se istovremeno vuče veći broj varalica pri čemu je samo Informacije jedna naoružana udicom dok ostale simuliraju jato. Na vama ŠKORPION DNC je da potopite svoj sistem, da10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 te gasa i pripremite kuku. VjeTelefon 01 / 2322 - 515 rujte, trebat će vam.

rovjerena kombinacija četiri varalice za ribolov tune panulanjem. Prizmatična visoko sjajna polirana glava u kombinaciji s najkvalitetnijim perjem obojanim postojanim bojama u koloritima prilagođenim lovu tuna. Svaka od ovih varalica dolazi već naoružana izrazito snažnim i oštrim VMC udicama montiranim na predveze nosivosti 200 lbs, a što znatno pojednostavljuje primjenu ove varalice. Najbolje rezultate ove varalice daju povlačenjem brzinom između 6 i 10 čvorova. KombiInformacije nacija s Williamson Live Mullet FISH & FUN Daisy Chainom privlači ribu 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 koja se kreće i na većoj dubini Telefon 01 / 3878 - 331 što dodatno povećava lovnost ovih varalica.

Shimano Najlon Baitrunner 8000 Cosmo

alo je ribolovaca ko j i n e rade s rolama sa slobodnim hodom špule, popularnim baitrunnericama. Te su role posebno omiljene kod ribolovaca koji preferiraju ribolov plahih i podozrivih sparida, no sve su popularnije i kod natjecatelja kojima uspješno čuvaju osjetljive i skupe natjecateljske vrhove. Barka ima u ponudi, po mišljenju većine autoriteta, najbolje baitrunnerice ikada napravljene. Riječ je o vrhunskim Shimano Baitrunner 8000 rolama. Ove su role do sada nasukale Informacije gomile podlanica, kantara, šaraga i fratara tako da je njihova RIBOLOVNI CENTAR BARKA lovnost i pouzdanost u praksi 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a nebrojeno puta dokazana i poTelefon 021 / 334 - 340 tvrđena.

eđu najlonskim monofilima Colmic je odavno zauzeo stabilnu poziciju čije je temelje nemoguće pomaknuti. Dokaz tome je i ovaj najlonski monofil. Riječ je o najlonu znakovitog imena Cosmo. Cosmo je proizveden u Japanu i izrazito je otporan na abraziju te izvrsno drži na čvoru. Ovaj najlon spada u grupu struna koje nose naznaku High Performanse Fishin Line i to prvenstveno zbog vrlo visoke nosivosti. Tako promjer od 0,400 milimetara može podnijeti linearno opteInformacije rećenje od 16,500 kilograma. Cosmo je pakiran na špulama TAMARACOM zapremine 150 metara, a malo51219 Čavle, Čavle 245 prodajna cijena je vrlo povoljTelefon 051 / 258 - 970 na i iznosi tek 47 kuna.

Svijet nautike

PRETPREMIJERA -

Naval 19

Potraga za idealnom brodicom čini se ponekad nemogućom misijom. Kada se suzi izbor iz već prilično skromne ponude na domaćem tržištu, naravno od domaćih proizvođača, obično postoje razlozi zašto se ubrzo nađemo u nedoumicama. Nova ljubimica je ili premala ili preskupa, prespora ili se previše ljulja na valovima. No čini se da je novo brodogradilište u Zagrebu Gata Port pronašlo čarobni recept za uspjeh Napisao i snimio Hrvoje Žučko

ova barka odličnih plovidbenih sposobnosti zove se Naval 19. Redakcija Ribolova na Jadranu prva je ekskluzivno imala priliku vidjeti i isprobati novi ‘mali – veliki’ brod. Doduše, prvi primjerak koji je isporučen kupcu prije nekoliko da-

na isprobali smo na jednom zagrebačkom jezeru, ali i to je bilo dovoljno za prve odlične dojmove. Naval 19 je brodica koja savršeno spaja najbolje od jadranske tradicijske brodogradnje i modernih dostignuća u projektiranju podvodnog dijela trupa. Nakon više od dvije godine

projektiranja, testiranja i dorade, zamisli projektanata su se ostvarile u potpunosti. Naval 19 je brodica projektne kategorije C, dužine 6,20 metara, širine 2,10 metara s gazom od 0,40 metara i težine 800 kilograma. Registrirana je za pet osoba, a najveće preporučeno opterećenje je 630 kilograma. Najveća preporu-

čena snaga motora je 50 KS, neovisno odlučite li se za vanbrodski ili ugradbeni pogon. Plovidbene karakteristike Navala 19 više su nego dobre. Sa četverotaktnom Hondom od 40 KS zaplovili smo 22,5 milje na 5000 okretaja. Motor je bio potpuno nov i u fazi razrade tako da vlasnik nije želio motor tjerati do maksimalnih okretaja. Postignuta brzina bila je impresivna. Na prethodnim testiranjima s Evin-

rudeovim E-Tec motorom od 40 KS brzina je bila 26 milja. Međutim, ono što fascinira je nevjerojatna stabilnost pri naglim okretajima. Naval 19 minimalno se bočno naginje, i to pri punom gasu, a do proklizavanja propele u zaokretu ne dolazi zahvaljujući dobro projektiranom trupu. Brodom smo radili sve moguće manevre. Pravac drži fantastično, bilo da je u punoj brzini ili u vožnji minimalnim gasom.

Odgovorno tvrdimo da Naval 19 može voziti potpuni početnik, čak i dijete. Vidljivost iz kokpita je izvrsna na sve strane, a osobito veseli stajaća visina, viša od 190 cm. Kokpit je samoprazneći. Visina bočnih stranica u kokpitu najviša je dosad viđena kod brodova ove kategorije i pruža sjajan osjećaj sigurnosti po nemirnoj plovidbi. Prostor ispod poda u kokpitu je priča za sebe jer omogućava spre-

manje svega što će vam ikada zatrebati na plovidbi. Sidra, konopi, bokobrani, vrše, brdo ribolovnog pribora, zalihe vode, goriva i svega potrebnog i nepotrebnog što vam treba za višednevno krstarenje. Kokpit je moguće opremiti po želji - klupama, jacerama ili ga ostaviti praznog. Kabina ima mjesta za smještaj tri osobe s velikim spremištima ispod ležaja.U plovidbi puna se brzina iz mirovanja postiže gotovo gliserskom brzinom, a održava bez imalo napora i naprezanja broda. Nikakvih uvijanja i škripanja nema jer je Naval 19 čvrst kao stijena. Ovo je tek pretpremijera prvog primjerka, a pravi test u paškom akvatoriju tek slijedi. Brodograditeljima iz Zagreba svaka čast. Čini se da je Naval 19 iz Gata Porta napokon pronašao čarobnu formulu idealne brodice za Jadran. I šire, nadamo se. Informacije GATAPORT d.o.o 10000 Zagreb, Gata 34 Telefon 098/ 319 - 329

Vijesti

Rukavice za panulu

Zogulini i karabini by Okuma

ve su rukavice kreirane za prihvat ribe na slatkim vodama no vrlo su brzo našle svoju primjenu u ribolovu na moru i to ni manje ni više nego u panuli. U trenucima udara veće ribe prsti panulaša nerijetko ozbiljno stradavaju što je s ovakvim rukavicama svedeno na minimum. U ponudi su dva modela, Large i Extra Large. Rukavice su udobne i vodootporne te kao takve pogodne i za dulje nošenje.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ako mali, a tako važni! Naravno, riječ je o Okuminim zogulinima bez kojih je suvremeni ribolov nezamisliv. U ponudi je mnoštvo modela i veličina tako da je nemoguće ostati neodlučan. Pored klasičnih zogulina u ponudi su i modeli s kopčama kao i oni specijalne izvedbe poput Rolling Pearl Swivels - trostranih zogulina s perlama na spojevima segmenata. Uz to su u ponudi kopče koje Informacije se odlikuju izrazito visokom nosivošću i dugotrajnošću. T.P. OLIVARI d.o.o. Da ne bi bilo nesporazuma na 10430 Samobor, Gajeva 49 svakom je pakiranju istaknuta Telefon 01 / 3366 - 042 nosivost kopči i zogulina.

Fin Nor Offshore Cast

Skosavice na igli

vaj štap iz priznate i od strane mnogih pasioniranih ribolovaca potvrđene Fin Norove serije Offshore štapova dug je 2,10 metara i pripada klasi štapova od 50 libri. Namijenjen je ribolovu velikih pučinskih predatora poput tuna, iglana, igluna, kapitalnih gofova, lampuga, albakora… Nosač role, odnosno multiplikatora, je Fuji®DPSH, dok su vodilice Hiloy. Blank je izrađen od izdržljivih i trajnih E-glass kompozitnih materijala, a rukohvat od ergonomski obrađenog EVA materijala. Maloprodajna cijena ovog modela je 766 kuna.

vi ljubitelji tradicionalnog skosanja ili kosićanja u ovom će alatu uživati. Riječ je o Olympusovoj skosavici konstruiranoj od inox žice na koju su navučene dvije krunice. Ovakav oblik skosavice podrazumijeva korištenje prirodnih mamaca. Riba se postavlja tako da se uz kralješnicu iglom probija od usta do repa nakon čega se vrh igle za osnovu kači preko karabina. Ovakav je način lignjolova bio temeljni prije pojavljivanja skosavica s Dalekog istoka. Osim vrlo prirodnog izgleda i teksture čemu teže svi proizvođači skosavica, ovakav pristup osigurava mirisnu komponentu što je u lignjolovu često od presudnog značaja. Maloprodajna cijena ove skosavice je samo 15 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Svijet nautike

GUMENJACI plovila nove generacije Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

lobalni trend na svim morima na kojima se prakticira sportski ribolov je porast broja onih koji za tu namjenu koriste pneumatski čamac. Od akvatorija do akvatorija odabiru se različite dimenzije prosječnog gumenjaka, ovisno o prevladavajućim hidrometeoroloških uvjetima. Gumenjaci su sve

Zvučnici na konzoli

atraktivniji, brži i kvalitetniji, pored iznimne sigurnosti koju svojim ribičima pružaju. Prvo su ih prepoznali podvodni ribolovci kao idealno plovilo, a sve češće ih odabiru i udičari, pa čak i pojedini praktikanti big game ribolova koriste gumenjake, naravno puno veće od četri metra duljine. Obzirom da su hidrometeorološke prilike svuda, pa i u akvatoriju istočnoga dijela Jadrana, sve ćudljivije, gume-

njaci su sve češći odabir pri dogovoru družine za odlazak u sportski ribolov. Različite vrste sportskog ribolova prednosti daju drugim karakteristikama plovila. Prilagođavanje novim zahtjevima rezultiralo je oscilacijama tržišnih udjela nekadašnjih vodećih proizvođača gumenjaka, upravo zbog činjenice što svoja plovila nisu prilagodili i drugim sportskim ribolovcima. Opravdani razlozi odabira gumenjaka su viša ekonomičnost potrošnje goriva pri korištenju identičnih porivnih uređaja na gumenjaku u odnosu na stakloplastičnu brodicu, ali i brži bijeg u sigurnost lučice u uvjetima po-

Audio oprema na gumenjacima

Inovativne koncepcije podvozja - manja potroĹĄnja goriva

PraktiÄ?ni dodaci

goršanja vremena. Posljednjih godina zamjetan je porast gumenjaka među sportskim ribičima svih kategorija u akvatoriju istočnoga Jadrana. Pneumatskim čamcima se dnevno prelaze sve veće relacije usprkos stalnom rastu cijena goriva. U usporedbi s drugim glisirajućim brodicama za sport i razonodu, u brazdi gumenjaka ostaje manji iznos novca plaćen za potrošeno gorivo. Zbog toga i zbog slobodnog vremena, kojeg je sve manje, iz lučica uzduž jadranske obale sve se češće u ribolov i do udaljenih odredišta isplovljava upravo gumenjacima. S gumenjakom, i onim duljine četiri metra, opremljenim skromnim vanbrodskim motorom od dvadesetak konjskih snaga, u prilici ste nedjeljom ujutro s obitelji skoknuti do otoka udaljenog 5-6 nautičkih milja. Dok jedan član obitelji lovi špare za juhu, drugi će sakupiti školjke, a treći će se vratiti s kakvom hobotnicom, vranom, komarčicom ili trljom. Za ručak ste već kući, za trpezom, zelena

Za uživanje

100

Adrenalin

manistra, salata od hobotnice i brujet. Poslijepodne udobno zavaljeni pratite utrke Formule 1. Ovo nije fiktivni scenarij. Sve veći broj mladih obitelji čiji članovi prakticiraju sportski ribolov odlučuje se na kupnju pneumatskog čamca i radi ovakvih ljetnih scenarija.

Prodaja pneumatskih čamaca stalno raste. Sve je šira ponuda modela koji nisu primarno namijenjeni podvodnim ribolovcima. Čak i za one dubljeg džepa koji traže neke posebne karakteristike brodice za sportski ribolov. I za takve kupce danas postoje gumenjaci. Mega pneumatski čamci koji u tu kategoriju spadaju tek po tubusima, a posebni su i osobiti. I za otvoreno more, čak i za big game fishing. Atraktivnost hrvatskog dijela Jadrana uz izuzetne mikroklimatske uvjete čini ga idealnim za plovidbu pneumatskim čamcem. Mnoštvo zaklonjenih i relativno uskih kanala pruža sigurnost u plo-

Sigurnost u navigaciji

vidbi tijekom većeg dijela godine. Atraktivnost arhipelaga Jadrana privlači i sve veći broj turista sportskih ribiča koji ovamo dolaze upravo gumenjacima. Pneumatski čamac jednostavno je, sigurno i brzo plovilo s kojim se u relativno kratkom vremenu mogu prijeći velike rute, uz mnogo ekonomičniju potrošnju goriva u usporedbi sa svim drugim brodicama pogonjenim motorima. Razlike u potrošnji pri korištenju identičnog izvanbrodskog motora na pneumatskom čamcu i tipičnom gliseru iznose 50 i više posto u korist gumenih. U direktnoj usporedbi potrošnje goriva gumenjaka suvremene

Za upoznavanje nepoznatog Jadrana

Plitak gaz - lakši prilaz obali

Suvremeno opremljena konzola

Vrhunski audio uređaj

Brzi bijeg pred nevremenom

koncepcije i tipičnog glisera, uštede na gorivu su dostatne da se tijekom plovidbene rute plati smještaj u turističkom apartmanu. Za one koji tijekom ribolova žele i spavati u svojoj brodici proizvode se gumenjaci s kabinom. Sigurnost plovidbe gumenjakom je na osobito visokoj razini, a i opuštenost tijekom navigacije je kudikamo veća. Pneumatski čamac je jednostavniji za sigurno sidrenje, a kao zakloništa u uvjetima lošeg vremena mogu poslužiti pozicije na kojima drugim brodicama nije u takvim uvjetima čak ni sigurno sidriti. Troškovi godišnjeg održavanja pneumatskih čamaca su skromni. Potrebna je tek velika PVC tenda kojom se gumenjak u potpunosti prekrije. Kod manjih gumenjaka nije potrebna ni prikolica jer

101

ga se može na ruke, zajedno s motorom, iznijeti iz mora i postaviti na pripremljenu postavku od drvenih greda, prekriti PVC tendom, te nakon servisa motora zaboraviti da čamac uopće postoji do početka sljedeće sezone. Zahvaljujući napretku tehnologije vanbrodskih motora, po pitanju odnosa snage, težine i iznimne ekonomičnosti potrošnje, takvih lako prenosivih kombinacija će na moru biti sve više. S pneumatskim čamcem duljine od 5,20 do 6,00 metara, rijetka su odredišta u akvatoriju istočnoga dijela Jadrana prema kojima se za lijepa vremena ne može zaputiti u ribolov. Plitak gaz i težina plovila od 400 – 700 kilograma, u kombinaciji s kvalitetnim sidrom (i kojim metrom lanca na njemu) omogućavaju sigurno sidrenje posvuda. Donedavno dodatna oprema – upravljačke konzole, sjedišta, spremišta i dr., na

102

I putnički gumenjaci

ovakvim plovilima sve je češće uključena u cijenu pa suvremeni pneumatski čamac i manjih dimenzija danas pruža primjeren standard u plovidbi. Udobna anatomska sjedišta, prostrana sunčališta

i roll bar tende za zaštitu od sunca, čije konstrukcije izdržavaju brzine i od dvadesetak čvorova na sat, danas vožnju pneumatskim čamcem čine osobitim doživljajem. Da, i ugrađeni audio uređaji. Ne-

ki već u ponudi imaju čitavu seriju audio i zvučničkih jedinica sastavljenih od biranih posebno tretiranih, elektroničkih komponenti kako bi izdržale (za elektroniku) teške hidrometeorološke uvjete. Sa-

Rigorozni SOLAS testovi

Ugrađeni zvučnici na gumenjacima nisu novost

Udobno sjedalo za skipera

Ima mjesta i za sunčanje

ti čekanja da riba zagrize prolaze izuzetno ugodno uz tihu glazbu. Naravno pazite da vibracijama bas zvukova kroz stakloplastično dno ne rastjerate ribu nad podmorskim brakom gdje lovite. Nadalje, tu su sve češće u redovnoj opremi i rezervoari s vodom i tušem te drugi dodaci koji nautička krstarenja pneumatskim čamcem čine posebnim i ugodnim doživljajem. Osjećaj slobode u plovidbi otvorenim morem sa suncem na licu i vjetrom u kosi, dok okretaji motora rastu, a brzinomjer polako ali sigurno mjeri iznad 30 čvorova osobit je osjećaj. Usporediv je s jurnjavom u brzom kabrioletu na otvorenoj cesti, bez gužve i policije. Klizanje po rubovima valova, ostavljanje zapjenjenog traga na jutarnjoj bonaci teško su

Za ribolov i zabavu

pojmljivi svima onima koji to nisu doživjeli. Danas posjedovanje opremljenog pneumatskog čamca više nije nešto nedostižno prosječnom sportskom ribolovcu. Odabrat će model sukladno vrsti sportskog ribolova koju prakticira. Standardno su u ponudi i držači ribičkih štapova i spremišta u koja se jednostavno smještaju prijenosni hladnjaci većih dimenzija i drugo. Visoka iskoristivost porivnih motora novih koncepcija, dobar balans i maritimne karakteristike inoviranih modela gumenjaka rezultiraju kombinacijama novih čamaca opremljenih motorom već za cijenu od 8.000

Gumenjak sa ugrađenim motorom

eura. Prilikom kupnje rabljenog gumenjaka, pored općeg stanja čamca i motora treba voditi računa o koncepciji motora kojim je opremljen. Često je razlog prodaji konkretne kombinacije koja se nudi neekonomičnost kombinacije (motori zastarjele klasične dvotaktne koncepcije, preteški gumenjaci) po pitanju odnosa brzine i potrošnje ili plovidbenih karakteristika čamca (starije koncepcije gumenjaka). Razlika koja se plaća kroz potrošeno gorivo pri sličnim brzinama plovidbe mjeri se vrijednošću od 10 do 20 eura više po satu glisiranja, a ponekad i znatno više. Kalkulacija je jednostavna:

Na otvorenom moru

103

Inovativne izvedbe podvozja

za dvjestotinjak sati glisiranja razlika u više potrošenom gorivu motora starije koncepcije može iznositi od 3.000 do 4.000 tisuće eura. Radi usporedbe, tjedna ribička ruta iz Splita uz Korčulu po Lastovskom arhipelagu i natrag u satima rada motora može mjeriti do dvadesetak sati glisiranja. Dakle, na takvoj tjednoj ruti ušteda u gorivu može iznositi od 300 do 400 eura. I to treba imati na umu kada privuče oglas o prodaji rabljenoga gumenjaka starije koncepcije opremljenoga kakvim dvotaktašem od 150 i više ks, bez obzira što motor još uvijek radi

Tikovina u kokpitu

104

besprijekorno. Sama zamjena staroga dvotaktaša od 150 ks s motorom novije koncepcije (četverotaktni motori ili dvotaktni s direktnim ubrizgavanjem goriva) iste snage, može osigurati značajne uštede goriva korisniku. U konačnici, za uživanje u sportskom ribolovu ne treba nužno ni posjedovati velike gumenjake s vanbrodskim motorima od 100 i više ks. I pneumatski čamci kraći od tri metra koji s motorima od desetak konjskih snaga postaju prave male jurilice, naravno za uzobalnu vožnju, mogu za trenutak prevesti do željene

Do udaljenih odredišta

ribičke pošte uz nisku potrošnju goriva. Pored skromne potrošnje goriva, brzinskih performansi kakve su za tu dužinsku klasu prije petnaestak godina bile nezamislive, ovakvi mali sklopivi gumenjaci ne zahtijevaju ni vez jer se do mora mogu prevesti na krovu automobila, a jedna osoba ih lako može pripremiti za plovidbu i porinuti u more. Priprema jedrilice ili motorne brodice za višednevni ribolov traži dan, dva, ponekad i više vremena. Gumenjak omogućuje doseg atraktivnih ribičkih lokacija u kratkom vremenu uz ekonomičan trošak goriva, ali i mogućnost momentalnoga bijega pred dolazećom promjenom vremena. Zbog svega toga pneumatski čamac danas odabiru

Gumenjakom je lako pristati

Luksuza ne fali ni na gumicama

Tankovi za vodu i tuširanje na gumenjaku

Mali sklopivi modeli su također praktični za ribolov

sve kategorije sportskih ribolovaca. Jednostavnost održavanja, troškovi eksploatacije i praktičnost čuvanja nakon sezone korištenja argumenti su koji predstavljaju temeljne konkurentske prednosti gumenjaka u odnosu na sve druge brodice s porivnim uređajima. Rast potražnje je rezultirao stalnim širenjem ponude. Danas je na globalnom tržištu prisutno više od stotinu etabliranih svjetskih proizvođača pneumatskih čamaca. U jakoj konkurenciji prestižnih svjetskih brandova svoje mjesto pod suncem su pronašli i neki od hrvatskih proizvođača. Upravo su oni prepoznali potrebe suvremenih sportskih ribolovaca i spoznali da gumenjake više ne kupuju samo ronioci.

105

Svijet nautike

GRABOVČEVA krma A

nte Grabovac iz Zagreba zaljubljenik je u brodove kojima se već dugo bavi, odnosno proizvodi čamce Dalcraft. No on je ujedno inovator koji je pokušao povećati maritimna svojstva brodova, ne samo onih koje radi, nego općenito. Tako je nastala Grabovćeva krma, odnosno originalno rješenje koje anulira upotrebu flapsova i koje smanjuje snagu za 23 posto i potrošnju goriva kada brod izglisira. Plovilu od sedam metara Grabovćeva krma je omogućila da izglisira kod već 2000 okretaja i brzine od 12,5 čvorova. Prije ugradnje Grabovčeve krme isti brod je s istim motorom od 150 KS izglisirao tek kod 2600 okretaja i brzini od 14 čvorova. Grabovčeva

krma se može ugraditi na sve brodove, a za spomenutu du-

žinu od 7 metara treba okvirno izdvojiti oko 1500 eura.

Što je Grabovčeva krma? Radi se doslovce o krmenom produžetku koji svojom specifičnom konstrukcijom djelomično eliminira propadanje krme kod manjih brzina. Grabovčeva krma se može montirati na plovila s unutarnjim i vanbrodskim motorima, tako da je praktično upotrebljiva na svim plovilima. Vlasnici glisera koji imaju problem kada plove manjim brzinama neće više morati brinuti o propadanju krme i čitavog trupa kada polagano plove. Zainteresirani se mogu obratiti direktno inovatoru Anti Grabovcu koji je krmu patentirao te dobio zahvalnicu i pismo podrške od Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, kontakt telefon je 091/ 194 - 82 31, a krmu mogu pogledati na adresi Graščica 6a u Zagrebu.

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

Čvorovi

FINGER loop Napisao i snimio Boris Bulić

mča na završnom dijelu strune je našla primjenu u gotovo svim ribolovnim tehnikama i dis-

ciplinama. Preko nje se spajaju predvezi, montiraju olovnice i zogulini, strune različitih promjera, saj-

lice… Primjenjiva je apsolutno u svim zamislivim kombinacijama. Ipak, unatoč tako širokoj primjeni mnogi je ribolovci vežu na pogrešan način čime omča znatno gubi na nosivosti. Završna omča se najčešće vezuje jednostavnim dvostrukim ili trostrukim omatanjem

nakon čega slijedi provlačenje kroz osnovnu petlju i zatezanje. Tako formirana omča zbog međusobnog odnosa namotaja u samom čvoru prilično gubi na nosivosti spuštajući granicu pucanja znatno ispod linearne nosivosti strune. Korištenjem čvora Finger loop

nosivost petlje je vrlo blizu deklariranoj linearnoj nosivosti strune što zapravo i jeste cilj svakog kvalitetnog čvora. Finger loop nije teško vezati, a rezultat će iznenaditi svakoga tko ga do sada nje isprobao. Prilikom fotografiranja smo koristili deblju strunu radi preglednijeg prikaza.

Finger loop 1

Strunu je potrebno na samom kraju udvojiti u dužini deset do petnaest centimetara. 3

Okrećući petlju tri puta oko kažiprsta udvojeni se dio omče usuče.

108

Tako udvojena struna se preklopi na način da se formira dvostruka omča čije se krajevi pridržavaju palcem i kažiprstom lijeve ruke. 4

Udvojeni kraj koji smo pridržavali palcem i kažiprstom lijeve ruke treba provući kroz oko omče koju smo sukali.

Finger loop 5

Čvor je potrebno dobro zasliniti i pažljivo zategnuti vodeći računa o tome da se namotaji dobro poslože.

Još je samo potrebno odrezati višak strune čime je finger loop gotov.

109

Vijesti

Kanjac u novim bojama

PowerPro upredenica

ežulovićevi lignjari su se na našem moru nebrojeno puta dokazali, no DTD-ov tim ne miruje. Do sada je Kanjac na tržištu bio prisutan u jednoj boji no sada je u ponudi još pet novih boja koje zadovoljavaju doslovno sve uvjete lignjolova. Sve su boje prirodne tako da je i lignjar u moru Informacije veoma prirodan. Kanjac ima fosforno tijelo, a dostupan je DTD u četiri veličine – 1,5, 2,0, 2,5 i 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 3,0. Maloprodajna cijena ovog Telefon 021/ 735 - 277 lignjara je 45 kuna.

NOVO

!!!

Sea Line by Quantum

Salty

ogodnosti kupovine kalema velike zapremine ne treba posebno isticati. Još kada je na kalemima sadržaj koji zadovoljava potrebe… Upravo takav, izvrstan i cijenom vrlo prihvatljiv je Quantumov najlonski monofil Sea Line. Ovaj je najlon dostupan u pet promjera – 0,30 po cijeni od 129 kuna, 0,35 po 139 kn, 0,40 od 159 kn, 0,45 od 159 kn te 0,50 po 159 kn. Svi su promjeri pakirani na kalemima zapremine 1200 metara, osim posljednjeg koji je pakiran na kalemu zapremine 800 metara.

va se varalica oblikom ali i akcijom bitno raz l i ku j e o d svih do sada viđenih modela namijenjenih kaburi. Riječ je o varalici Salty Rubber koju potpisuje poznati Duel. Varalica oblikom podsjeća na stiliziranog glavonošca provokativno obojanog s istaknutim okom. Salty Rubber je dostupan u dvije veličine – 30 i 80 grama, a naoružan je s dvije ekstremno oštre udice sakrivene u suknjici gumenih i lamelastih trakica koje u povlačenu ostvaruju vrlo provokativan hod. Maloprodajna cijena ove varalice je 85 kuna.

110

va upredenica nikada ne zapinje na špuli, ne upija i ne zadržava vodu, namata se i slaže savršeno te uopće nema memoriju. PowerPro upredenica ima savršen odnos snage i promjera uz izvrsnu otpornost na abraziju pri čemu za razliku od klasičnih upredenica ne oštećuje vodilice strune. 15 puta je čvršća od čelika, izdržljivija od poliestera i ima 40 posto veću čvrstoću nego aramidna vlakna. I na kraju samo jedno upozorenje – PowerPro je izuzetno tanka i jaka upredenica pa je nikada ne pokušavajte prekinuti omatanjem oko prstiju. Ako je trebate Informacije prekinuti omotajte je oko nekog RIBOLOVNI CENTAR BARKA čvrstog predmeta pa je povlače- 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a njem prekinite ili naprosto pre- Telefon 021 / 334 - 340 režite.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Rubber

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Elektronika

Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon: 01/ 6176 - 364

SIMRAD

u specijalnim jedinicama

Simrad navigacijskom opremom opskrbljuje njemačke specijalne jedinice

imrad® Yachting, vodeći svjetski proizvođač marine elektronike opskrbio je legendarne Grenzschutzgruppe 9 (GSG 9) specijalne postrojbe – elitnu protuterorističku jedinicu njemačke federalne policije. Navico je bio u mogućnosti da zadovolji ekstremno visoke standarde elitnih postrojbi te je odabran kako bi ih opskrbio sljedećim uređajima: Simrad GB40, BR24 Broadband radar, IS20 multifunkcionalni marine uređaj te MX575 D/GPS kompas. Svaki od uređaja pruža pouzdanost, robusnost i izvrsne performanse u ekstremnim uvjetima. BR24 Broadband radar je prvi svjetski rekreacijski marine FMCW radar te predstavlja novu generaciju u sigurnosti radara. Inovativan Simrad GB40 Glassbridge sistem će omogućavati GSG9 sofisticirani navigacijski sistem s kombinirajućom 3D kartografijom, HD radarom te echo sounderom visokih performansi. Ekrani visoke rezolucije omogućavaju dobar pregled u dnevnim uvjetima dok noćne palete zatamnjuju ekran za sigurne tajne noćne operacije.

Simrad IS20 multifunkcionalan marine instrument kombinira čiste točne podatke s izvrsnom preciznošću. Simrad MX575 D/ GPS kompas pruža točno 2D usmjerenje i pozicioniranje.

Vijesti

Sabiki varalice

Peraje Vela Seatec

ada je idealno vrijeme za sve ljubitelje lagane panule. Dovoljno je u suton ili rano jutro za sobom povući sabiki ili popularno nazvanu tursku panulu i uspjeh ne može izostati. Veliki izbor gotovih predveza za ovakav način ribolova u ponudi ima renomirana tvrtka Olivari. U ponudi su predvezi za sabiki koje potpisuju Mustad i Ron Thompson i to čak 12 različitih modela. U izradi su korišteni suvremeni materijali i izrazito kvalitetne komponente, od udica, prama, lamela...

eđu brojnim modelima peraja izdvojili smo Seatecove modele Vela. Ove su peraje namijenjene prvenstveno roniocima koji vole kvalitetu i duboke urone. Peraje su izrađene prema najvišim standardima pri čemu je poseban naglasak stavljen na ergonomiju uz maksimalnu propulziju prilikom urona. S ovim perajama smanjena je potrošnja energije u zaronu što znači da ronilac može provesti više kvalitetnog vremena pod morem. U ponudi Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Beastmaster Trolling

izajniranje dobrog trolling štapa u jednoj obitelji poput Beastmaster štapova nije nimalo jednostavna zadaća. Kod trolling štapova ključne osobine su snaga u kombinaciji sa savitljivošću. Spojiti te osobine nije uvijek jednostavno, no kod Beastmaster Trolling štapova Shimanovi su inženjeri uspjeli napraviti savršenstvo. Ova je serija štapova testirana širom svijeta kod svih renomiranih ribiča pri čemu se dobila jednoglasna ocjena – Izvrsno i bez premca!

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

112

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

su dvije izvedbe - u tamnocrvenoj i crnoj boji. Potpisnik ovih peraja je Valerio Grassi.

Mitchell Premium

2 T-Boat

eleskopski štap za bulentin, osim što je kompaktan i lagan (svega 174 grama), odlikuje se izuzetnom čvrstoćom jer je blank napravljen od karbon-kompozitnih vlakana. Također je opremljen vodilicama koje su otporne na djelovanje upredenice. Akcije je od 50 – 110 grama i dužine 2,10 ili 2,50 metara. Transportna dužina ovih štapova je svega jedan metar. Cijena se kreće od

129 – 149 kuna, a možete ga pronaći u trgovini Adriana u turističkom naselju Zaton kod Zadra. Informacije ADRIANA 23232 Zaton Telefon 091/ 4014 - 611

Elektronika

GPSMAP 78 serija Garmin predstavlja još jednog člana nove generacije ručnih uređaja, GPSMAP 78s i GPSMAP 78, suvremenog industrijskog dizajna, gumiranih bočnih stranica i poleđine, idealnog za primjenu u prirodi, ali i na moru

PSMAP 78 serija osvježenog dizajna i dojma u odnosu na svoje popularne prethodnike, zadržala je robusnost i postojanost koju cijene nautičari. Ovi novi robusni ručni uređaji s unaprijeđenim funkcijama čine navigaciju prije svega jednostavnijom. Zahvaljujući sjajnom transflektivnom LCD zaslonu u boji s pozadinskim osvjetljenjem, svaki uređaj GPSMAP 78 serije jednostavan je za primjenu u svim uvjetima. Kao i kod ranijih GPSMAP generacija, novi ručni uređaji zadržali su isto korisničko sučelje i profinjen dizajn jednostavan za upotrebu, uključujući čvrsto i vodonepropusno kućište koje pluta. Novost kod GPSMAP 78s ručnih uređaja su korisnički definirani profili i 3-osni elektronski kompas koji pokazuje pravi smjer čak i kada uređaj nije u vodoravnom položaju. Uređaj GPSMAP 78s podržava bežičnu razmjenu tragova, točaka, ruta i geocache s kompatibilnim ® Oregon, DakotaTM, Colorado ® i Foretrex ® uređajima. Uređaji serije GPSMAP 78 teže samo 218.3 grama zajedno s dvije AA baterije pomoću kojih rade do 20 sati. Svaki uređaj ima visokoosjetljivi GPS prijemnik s HotFix™funkcijom koja automatski izračunava i pohranjuje bitne satelitske podatke za brzo izračunavanje položaja. Novi GPSMAP 78 modeli imaju 1,7 GB interne memorije i microSDTM kartični utor za pohranu dodatnih kartografskih podataka, tako da korisnici imaju mogućnost dodavanja BlueChart g2 ® pomorske karte, topografske karte ili CityNavigator ® cestovne karte za turn-by-turn navođenje. Ovi uređaji mogu pohraniti do 2000 točaka, 200 ruta i tragova do 10.000 točaka te 200 staza. Na svakom ručnom uređaju GPSMAP 78 serije učitana je svjetska bazna karta s osjenčanim reljefom. Garmin uređaj GPSMAP 78 također podržava Garmin Custom Mape – besplatni korisnički program koji pretvara papirnate i elektroničke karte u Garmin kompatibilni raster format donoseći detalje, oznake i znakove, s vaših karata na vaš uređaj. Za više informacija, posjetite www.garmin.com/CustomMaps. Za dobivanje pravog prikaza okruženja, a tu je i BirdsEyeTM aplikacija čiji pretplatnici ovog servisa mogu učitati na Garmin ručne uređaje vrlo detaljne satelitske karte. Za više informacija, posjetite www.garmin.com/birdseyesatimagery

Informacije Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Telefon 01/ 2334 - 033

Podvodni ribolov

PUŠKOM na fratre

Fratar nije lagana lovina u podvodnom ribolovu. Iako brojan i svuda prisutan prilično je oprezan i bojažljiv, pogotovo onaj veliki i nama atraktivan Napisao i snimio Pero Ugarković

vo je jedan od najbrojnijh sparida u našemu moru, možda i uopće jer fratar živi baš svugdje, od dubina otvorenog mora do bočatih voda uz ušća rijeka. Jako brzo raste, brzo postaje spolno zreo u odnosu na ostale ribe i nije pretjerano ugrožena vrsta bilo kojim oblikom ribarskog alata. U udičarenju se smatra vrhunskim ulovom i nije ga veliki problem uhvatiti, ukoliko se poklope pravi uvjeti. No u podvodnom ribolovu ne možemo očekivati veliki broj fratara,

Fratri u sjeni

114

pogotovo ulovljenih iz istog jata. Fratar je relativno mala vrsta ribe, naraste nešto malo više od jednog kilograma, osim u nekim krajevima gdje iz čudnog razloga narastu i veći od dva kilograma. Poznati su primjerci ulovljeni u Kaštelanskom zaljevu koji su težili više od 2 kg, a najteži je bio težak čak 2,5 kg. Te fratre su mnogi pokušali uloviti, a samo su rijetki uspjeli, što znači da ekstremno velikih nema puno i da ne rastu svi u istim uvjetima. Uloviti fratra blizu jednog kilograma težine je pravi uspjeh, pa čak i dosta manje od te težine. U podvodnom ribolovu obič-

no se love fratri od oko 25 - 40 deka što ga svrstava u manje zanimljive lovine. No usprkos manjem rastu i dalje se radi o vrhunskoj kvalitetnoj ribi. Fratar je svežder, ponajviše strvinar. Po danu, kada se drži jata, najčešće jede sitne organizme na dnu, razne crviće, školjkice i rakove. Poznat je i po tome što skida alge s kamena poput salpe što mnogi ribolovci ne znaju, čak se i u akvarijima hrani algama. Noću je agresivniji i oslanja se na izražajni njuh. Pokreti su mu usporeni i proračunati, svakih nekoliko trenutaka krene pa stane što je odlika ribe koja se

ne oslanja na osjetilo mirisa. Fratar (Diplodus vulgaris) je dobio ime po crnoj prugi koja se nalazi iza glave, a ispred repa također ima jače izraženu crnu prugu te se zbog nje naziva još i pop, šarorepac i crnoguz, baraj. Uvelike bi podsjećao na ostale ribe roda diplodus, poput šarga, špara, pica, da se nije piturao u crno. Ovako je vrlo prepoznatljiv. Ponekad fratri, ovisno o prehrani, znaju biti crni po cijelom tijelu, pogotovo stariji primjerci. I ova vrsta živi u istočnom Atlantiku, samo za

razliku od prethodno nabrojanih može ići i dublje od 150 metara no u Jadranu se rijetko love dublje od 60 metara. Mrijesti se u zimskim mjesecima i jedna je od najbrže rastućih riba. Čak se u novije vrijeme govori da se mrijeste tijekom cijele godine. Fratar koji je star nešto više od godinu dana već je sposoban za rasplod. Manje jedinke nalaze se češće uz samu obalu u plićem dijelu, dok se veći primjerci nalaze dublje, u velikim jatima koja se kreću oko nekog kamenog ili izražajnog dna, a migri-

raju noću na obalna područja ili na ostale dijelove braka.

Fratar uz obalu Jedan od ljepših načina uživanja u lovu na ovu ribu je trenutak kada ugledamo jato velikih fratara kako stoje odmah uz obalu i miruju. Ovo nije rijetka pojava i obično se takva aktivnost fratara odvija rano ujutro kada nakon duge noći ostaju zatečeni u obalnom području s prvim zrakama sunca od kojih traže sklonište. Nešto češće

Male fratre, poput salpi, ističu žute pruge

115

ćemo ovakve prizore doživjeti na strmim obalama ili obalama koje imaju veliku sjenu. Na ovakav način fratre se može susresti i nešto dublje ukoliko se na većoj dubini nalazi sjena. Prije nego što odu u dubinu gdje sunce nije dovoljno jako da im smeta, skupe se u hladovini strmije obale i preživaju hranu koju su pojeli u obalnom području tijekom noći. Najbolja taktika lova na ove fratre je da im se približimo sa same površine, ukoliko to obala dopušta, i iznenadimo ih u tren kada se došuljamo ravno poviše njih. Ako nam obala ne dopušta da im se približimo, bit će dosta teže prišuljati im se jer će cijelo jato biti uplašeno. Zaronite podalje od jata i lagano padajte prema najbližem zaklonu. Probajte napraviti čeku ili im se još približite. Fratri se u obalnom području pojavljuju i nešto prije sumraka kada se već počinju hraniti pošto je sunce nisko na horizontu. Ovisno o danu fratara zna biti jako puno, gotovo

116

svakih nekoliko metara, no nisu svi veliki. Pokreti nam moraju biti jako mirni jer ako uplašimo i najmanjeg fratra onaj veliki koji se možda nalazi iza sljedećeg kamena će početi bježati.

Fratri na brakovima i daleko od obale Na ovakvim lokacijama zasigurno jedna od najtežih riba za uhvatiti na čeku ili u poniranju je upravo fratar. Jako je oprezan i rijetko se približi na domet puškometa. Fratar naravno nije neuhvatljiv ali naprosto nema nekog određenog pravila da možemo reći da će prije doći na čeku. Možda su najbolje one čeke u kojima se sakrijemo pokraj nekog jako velikog zaklona uz koji će fratri dolaziti bočno i neće nas vidjeti iz prve. Ovo se više odnosi na velika jata fratara koji zajedno dolaze u izvidnicu. Fratar samac nešto se lakše približava na čeku no nije lako naći fratra dok je izdvojen iz jata, čak ni kada se hrane u pred-

večer. Također zna se dogoditi da fratri dolaze tek kada se i ostale vrste riba odluče početi dolaziti, no tada se obično odlučujemo pucati na tu drugu vrstu ribe jer fratri su rastom manji od većine nama zanimljivih vrsta. U poniranju ga je moguće uhvatiti isto kao kod šuljanja uz obalu na način da se lagano približimo rubu neke dublje padine i brzo provirimo prema dubini. Fratri se obično nalaze odmah ispod te skale. Nešto mirniji fratri su i oni koji žive uz usamljene stijene ili potonule objekte i ne bježe daleko od tih objekata. Fratra koji živi na takvom mjestu možemo uhvatiti na poniranje ali samo jednog iz jata jer ostali će pobjeći. U jatu fratara veliki se ističu po svojim bijelim usnama i malo drugačije oblikovanom glavom pa na taj način nekada znamo da su fratri validni.

Fratar iz rupe Za razliku od svog srodnika šarga, fratar nema trajnu rupu u koju se uvijek zavlači i u koju

Dva velika

Jata fratara brojna su u cijelom Jadranu bježi u slučaju opasnosti. No svejedno su fratri u rupama česta pojava i ukoliko se poznaje dobar procjep moguće je da će se u njega svako malo zavlačiti jata fratara. Najčešće rupe u koje zalazi fratar nalaze se dublje od 10 metara, a što idemo du-

blje to su takve rupe izglednije i fratri koji u njih ulaze su većeg rasta. Odlike rupa u koje zalaze su tamni i uski procjepi u kojima se može zavući dublje, gdje ga podvodni ribolovac neće vidjeti. Ako rupa nema takvu skrivenu prostoriju jako brzo će pobjeći iz nje. Stoga, ako vidite fratra koji je ušao u neki procjep cijelo vrijeme držite oko na ulazu i spremite se na pucanje u slučaju da je fratar počeo bježati iz nesigurne rupe. Jako česte su situacije kada je podvodni ribolovac izgubio fratra baš iz razloga što je fratar izletio velikom brzinom netom prije pregleda rupe. Više od jednog fratra u istoj rupi nećemo moći uloviti jer će ostali pobjeći nakon prvog hica. No,

ako rupa ima više izlaza onda ih možemo ganjati od jednog do drugog, no pokušavat će se držati tame i nedohvatljivosti. Jedno od najčešćih područja u kojima se isplati tražiti fratre u rupi su hridinaste obale koje strmo padaju u dubinu. Ovakve rupe dobro je pregledavati tako da zaronimo što dublje možemo i onda u izronu gledamo u zid strme obale koji u sebi sadrži velik broj rupica, s lampadinom i kratkom puškom. Za lov na fratre puške moraju biti što kraće i pokretljivije kako bi manevrom mogli pratiti nervoznog fratra. Osti su poželjne, ali ne i nužne jer se riba može nalaziti u uskom prolazu duboko u procjepu. Pogođeni fratar ne trza se previše pa se rijetko skida sa strijele.

117

Vijesti

Kofe za parangale

najbolje složeni parangal bez kvalitetne kofe ne traje dugo. Kada se kofa raspe tada je upravo nemoguće pobrati sadržaj i ponovo ga učiniti upotrebljivim. Ove su kofe kreirane tako da traju i čuvaju svoj sadržaj. Dostupne su u više veličina i boja, dok je neoprenski obod žute boje. Veličine 1 i 2 su primjere- Informacije nije za manje parangale do 50 udica dok su kofe veličine 2,5, RIBOLOVNI CENTAR BARKA 3, i 4 namijenjene velikim pa- 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340 rangalima.

otreba za organizacijom pribora je imperativ pogotovo ako ste svestrani ribolovac. Naravno, bez adekvatne kutije reda nema. Za pravu organizaciju i smještaj pribora nema bolje stvari od praktične ribolovne kutije s mnoštvom odvojenih pregrada. Upravo je takva ova kutija koju potpisuje talijanska tvrtka Plastica Panaro. Kutija ima čak četrnaest prozirnih odjeljaka za smještaj varalica i sitnog pribora. Ovo je tek nasumce odabran model iz bogate ponude. Inače su sve kutije Panaro izrađene od meke plastike otporne na udarce i lom. Isto taInformacije ko se svi modeli lako otvaraju i jednako sigurno zatvaraju što TAMARACOM je jako bitno kada je u pitanju 51219 Čavle, Čavle 245 sitan pribor. Maloprodajna ciTelefon 051 / 258 - 970 jena ovog modela je 47 kuna.

Penn Spinfisher SSM

Shimano

ola Penn Spinfisher SSM je velika i jaka rola namijenjena težem ribolovu. U potpunosti je metalna („M“ u imenu stoji za ‘Metal’), ima 5+1 ležaj od nehrđajućeg čelika što u kombinaciji s kvalitetnom

alo je štapova koji se svojim performansama mogu mjeriti s ovim izvrsnim uradcima iz Shimanovog programa za ekstremni ribolov upredenicama. Shimano Antares Braid štapovi su namijenjeni lovu velikih riba svim poznatim tehnikama među kojima vertical jigging svakako spada u primarnije. U ponudi su tri modela različite libraže no jednako visoke kvalitete - od 12 do 20, od 20 do 30 i od 30 do 50 libri.

118

Kutija Panaro

Informacije RIBOMATERIJAL 10000 Zagreb, Ozaljska 83 Telefon 01/ 3634 - 143

vodilicom najlona i velikom, čvrstom ručkom osigurava fini i miran rad pod opterećenjem. Prijenosni omjer je 4,6:1, a na aluminijsku špulu stane 384 metara najlona promjera 0,31 milimetar (model 750 SSM), 347 metara najlona promjera 0,46 milimetara (model 850 SSM) ili 411 metara najlona promjera 0,48 milimetar (model 950 SSM). Cijene navedenih rola se kreću od 795 – 850 kuna.

Antares Braid

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

MORE NAUTIČKIH PRILIKA

ŠIBENIK, 16. − 19. rujna 2010. radno vrijeme od 10 do 18h

Puni optimizma i iskrene zanesenosti morem, pozivamo vas da i ove godine posjetite jedan od najsrdačnijih nautičkih sajmova. Dobrodošli u Šibenik na 3. međunarodni sajam novih i rabljenih plovila!

EVENT PARTNERI

MANDALINA

marina & yacht club

www.adriaticboatshow.com

»lan

generalni sponzor

službena odjeća

medijski partneri

medijski pokrovitelji

Podvodni ribolov

SAVJETI

za šuljanje

uz samu obalu

Ako se do sada niste bavili podvodnim ribolovom a htjeli biste probati onda nema boljeg početka nego upotrijebiti ovu tehniku Napisao i snimio Pero Ugarković

ajčešće se za podvodni ri bolov kaže da s e r i b a l ovi ronjenjem na dah , n o po stoji i tehnika u kojoj se ne treba zaranjati već se riba može dočekati ili joj se može prikradati i dok dišemo. To je naravno tehnika šuljanja uz obalu. Većina ribljih vrstakoje se love na ovakav način hrane se u obalnom pojasu pa im je dio mozga koncentriran upravo na tu aktivnost. Mi to možemo iskoristiti i lagano im se prišuljati dok im onaj drugi dio mozga ne proradi. Naravno, većina riba koja je danas u obalnom pojasu već je vidjela i zna opasnost koju joj donosi podvodni ribolovac pa će i na najmanji zvuk opasnosti početi udaljavati od mjesta hranjenja. Stoga je jasno da ako želimo uspješno loviti ribu na ovakav način prvo i osnovno pravilo je biti tih i nečujan. Ovo je možda najlakša tehnika podvodnog ribolova, ali ujedno je i vrlo zahtjevna jer

se u većini situacija ribi mogu nadati samo istrenirani i iskusni znalci. Početnici i neoprezni ribolovci će samo vidjeti riblji rep kako odlazi u dubinu.

Kako se šuljati? Kada se riba hrani u obalnom pojasu, najčešće na kamenitoj obali, obično se nalazi u samoj obali. Poželjno je tokom ronjenja biti priljubljen uz samu obalu i promatrati okolinu u potrazi za takvom ribom. Kada ju ugledamo treba se zaustaviti i priljubiti se što više uz obalu da nas riba ne primijeti. Jedna od najvažnijih stvari je, ovisno o situaciji, ne dopustiti ribi da čuje bilo kakve zvukove koje bi je mogle zainteresirati. Iako se većine zvukova riba ne boji nego ju tjeraju na istraživanje izvora, bilo bi dobro biti što tiši. Ako joj se nismo dovoljno približili u trenutku kada nas je čula, riba će nas vidjeti i pobjeći. Prije nego što išta pokušamo moramo ustanoviti kakav je tip obale između nas i ribe.

Strma obala nije najbolja za šuljanje

Ukoliko se između nas nalazi veliki broj kamenih zaklona onda se treba početi približavati lagano i ne dopustiti ribi da nas primijeti. Takav tip obale je najbolje mjesto koje smo mogli odabrati za kori-

Prsluk za olova, osnova svakog šuljača

štenje šuljanja jer se ribi možemo približiti do trenutka kada je praktički ne možemo promašiti. Teža situacija za ulov je kada se između nas i ribe ne nalazi kameni zaklon. Tada također moramo pregledati okolinu prije nego što odlučimo koju ćemo taktiku upotrijebiti. Ako se nalazimo u zaklonu, a riba je malo dalje od nas, tek tada je poželjno proizvesti neki zvuk (struganje ručkom ili prstima o kamen, ispuštanje glasa, mjehurići) i stati. To je tehnika čeke koju kombiniramo sa šuljom. Radoznalu ribu čekamo što skriveniji i bez ikakvih pokreta. Još veće šanse imamo ako se nalazimo u sjeni obale jer zbog ograničenog vida ribe neće prepoznati siluete koje se nalaze u mraku sjene. Što ako se zaklon ne nalazi uz samu obalu, nego moramo zaroniti? Naravno, u

121

tom slučaju moramo odabrati taktiku laganog dolaska do tog mjesta i napraviti čeku iza tog zaklona. U ovom slučaju trenutak kada se trebamo došuljati mjestu na kojem smo odlučili napraviti čeku za ribu je trenutak u kojem će riba pobjeći i najboljima jer ćemo biti izloženi svim ribljim osjetilima pa je vjerojatnost da će nas otkriti puno veća. No to ne znači da ne treba pokušati ako nam je to jedina opcija. Naprotiv, možda se baš tog trenutka poklope svi uvjeti i riba ne primjeti naše bešumne pokrete. No i dalje nije sigurno da će riba biti zainteresirana za dolazak na čeku. Česti su slučajevi kada riba ostane dalje ili se makne iza nekog zaklona odakle nam ne može krenuti u čeku. Tada nakon nekoliko sekundi imamo opciju da krenemo prema tom zaklonu što bliže dnu trudeći se ne proizvoditi nikakve zvu-

Lagano strma obala s odlomljenim gromadama je raj za šuljanje

kove. Približavajući se mjestu iza kojeg se riba nalazi trebamo biti spremni na trenutak kada će riba proviriti i u tom trenutku brzo reagirati jer će i reakcija ribe biti brza (u većini slučajeva brža od lovca). Kao što se može primijetiti, ako smo koristili tehniku šuljanja uz dno bili smo bez zraka dosta vremena, što naravno znači da smo trebali dobro pripremiti zaron.

Kada odabrati ovu tehniku? Postoji vrlo velik broj iskusnih podvodnih ribolovaca

Kapitalnog lubina sanjaju svi ribolovci

122

koji rijetko zarone preko pet metara dubine, obično zato jer se ne osjećaju ugodno u dubini. Ova tehnika im pruža dovoljno užitka i ulova koliko im treba. Osim toga, jednom kada odaberemo šuljanje moramo ponijeti veliku količinu olova s kojim nije poželjno zaranjati u veće dubine. Ovakav tip lovaca često je osuđen na dane kada se riba nije odlučila hraniti u plićaku pa se ponekad vrate kući bez da su vidjeli išta posebno u moru. Najbolje bi bilo dobro isplanirati dan i loviti šuljanjem u slučaju da se uz obalu nalaze salpe, šarzi, picevi i komarče.

Ježevi su najdraža hrana oradama i šarzima

Pravilno šuljanje uz obalu, rukom se moramo pridržavati za kamen

Ta riblja aktivnost u obalnom području brzo se uoči, tj. brzo možemo shvatiti da li ribe ima ili nema. Stoga, ovisno o načinu na koji ste išli roniti ostavite mogućnost eventualnog odbacivanja olova jer

Orada je platila

ova tehnika ne pali svaki put. Proljetno i jesensko razdoblje najbolji su dijelovi godine za šuljanje uz obalu. Početkom proljeća riba dolazi u obalni pojas jer je tu more dosta toplije, i za razliku od dubine

život buja pa se može pronaći raznolika i hranjiva gozba. No šuljanje se može prakticirati i tijekom cijele godine. Ljeti je najbolje ući u more što ranije dok ribu nije počela tjerati buka brodova i turista i jako sunce. Osim toga gotovo sve vrste se u obalnom području hrane noću pa se rano ujutro još uvijek mogu susresti u obalnom području. Pošto se nalazimo u jednoj promjenjivo-umjerenoj klimi ne možemo očekivati da ćemo imati idealne vremenske uvjete u ribolovu. Naravno, uvijek možemo birati dan kada ćemo ići na more, ali najčešće zbog obaveza dan bira nas pa se treba prilagoditi situaciji koja nas zatekne na moru. Što se tiče vjetra i ribolova postoje mnoge teorije kako su neki vjetrovi poput juga ili bure pogodni za ribolov dok su tramontana i levant nepogodni. Naravno, svakom iskusnijem ribolovcu jasno je da to nisu jedini parametri koji određuju ponašanje riba, ali je jasno da vjetar igra određenu ulogu. Pošto se nalazimo u moru na nas ne utječe vjetar, ali valovi znaju biti vrlo neugodni kod ovakvog oblika podvodnog ribolova. Naravno da valove možemo pretvoriti u

oružje koje će nam ići u korist. Zbog velike buke koje stvaraju valovi riblji je sluh gotovo u potpunosti neutraliziran i pjena koja se nalazi u obalnom pojasu stvara veliki bljesak svjetlosti što ribama smanjuje vizualne sposobnosti. Ono što nam otežava lov kod valova su sami valovi koji nas njišu pa nas mogu ozlijediti ako nas udare o stijene. I pjena valova smanjuje nam vidljivost. Preciznost puške kod valovitog mora nije pouzdana pa se ne treba previše živcirati ako se neke čiste situacije promaše. Svako nerviranje utječe na sljedeću situaciju. Kao što već znamo, kod podvodnog ribolova najjači su oni koji imaju sposobnost ostati smireni do kraja lova. Osim valova u moru možemo zateći neke nepogodne uvjete za lov. Najčešći nepogodni uvjeti su jake morske struje koje su najviše izražene na isturenim puntama i uskim kanalima gdje se često izmjenjuju plima i oseka. Morske struje su još jedan parametar koji utječe na pojavu ribe jer upravo one donose hranjive sastojke mnogim oblicima života u moru, a samim time mami ribe koje se hrane tim

123

Brusnik, kao i svi pučinski otoci, u rijetkim trenucima daje ribu za šuljanje

životinjicama. Ribe koje se ne hrane ribama prate kretanje morskih struja i treba ih čekati u smjeru morske struje, dok ribe koje se isključivo hrane ostalim ribama, poput lubina, treba uvijek očekivati niz morsku struju. Morske struje također smanjuju preciznost strijele pa će se i u ovim situacijama dogoditi mnogi promašaji na koje nismo mogli utjecati. U moru također možemo očekivati uvjete slabije vidljivosti, posebno izražene u proljeće ili na područjima gdje ima izvora

slatke vode. Takvi uvjeti možda nisu ugodni za ronjenje ali postoji vjerojatnost da će nam se riba približiti dosta bliže nego inače. Stoga pušku treba imati spremnu i okrenutu prema naprijed gdje bi se riba trebala zadržavati. Kod mutnijeg mora dobro je imati dosta kraću pušku jer predugačka puška ima teže manevarske sposobnosti i često sam vrh strijele premašuje zonu vidljivosti mora što nam, naravno, nije potrebno. Puške dužine 80 do 90 su idealne za ovakve uvijete.

Problem bove Podvodni ribolovci bi mnogo toga mogli reći na Zakon o morskom ribarstvu koji u mnogočemu ne ide njima u prilog. Kao što je poznato, u podvodnom ribolovu propisano je vezivanje bove za ronioca tijekom ronjenja. Jasno je da ova tehnika i ronilačka bova ne mogu nikako ići jedno uz drugo jer bi konop i bova stalno zapinjali za stijene. Ironija je da su podvodni ribolovci najčešće mete policijskih patrola kojima su ronioci ‘uvijek’ sumnjivi. Prekršaj za nenošenje ronilačke bove redovito se piše iako na samoj obali ne smeta nikome, a brodovi ionako imaju propisanu udaljenost ploviti 50 metara od obale. Da li to znači da trebamo odustati od tehnike šuljanja uz obalu? Ako se uzme u obzir količina i veličina ribe koju love podvodni ribolovci onda je jasno da bi se za boljitak našeg mora trebalo propagirati sportski ribolov a provjeravati i smanjiti alati koje su iscijedile “jadranske resurse”. Orade su najčešća meta

124

Drugačija oprema Pošto smo u ovakvom obliku ribolova stalno u kontaktu sa stijenama, oprema kod ove tehnike mora biti dosta ‘tvrđa’ i izdržljiva na udarce i struganja. Naravno, odijelo od fudre sa zaštitama na laktovima i koljenima najbolji je izbor. Pošto se nalazimo u plitkom moru gdje su vidljive sve boje, možda bi bilo dobro imati maskirno odijelo koje se bolje uklapa u okolinu. Rukavice su također bitan faktor kod šuljanja. Ako smo dešnjaci onda nam je lijeva rukavica izrazito osjetljiva jer se s njom stalno pridržavamo o oštre stijene. Neki ljudi odmah u startu pripreme lijevu rukavicu tako što zalijepe dodatnog neoprena ili sikaflexa. Opasnost prijeti i od ježeva koje zabunom zahvatimo pa treba pripaziti prilikom pridržavanja. Peraje su od plastike jer mogu trpjeti struganje od stijene. Šuljači koji love godinama mogu imati plastične peraje koje su naprosto ne-

Nekoliko savjeta - Odaberite smjer šuljanja po suncu i morskoj struji, dakle poželjno je da nam se sunce nalazi i pli vamo niz morsku struju. - Prilikom šuljanja pogled nam je uvijek prema naprijed, što znači da je vrat ukočen tijekom cijelog ronjenja. To može biti jako nezgodno ako nam je odijelo prekruto, zbog toga možete prije nego skočite u more malo istegnuti mišiće, posebno mišiće vrata, da vas ne bi ukočilo dok ronite. Svakako pripazite kod kupnje odijela da vam bude jednostavno okretati glavu. - Ako se odlučite na horizontalni zaron obavezno izvadite disalicu iz usta prilikom zarona jer će se puno prije napuniti morem. Samim time neće proizvoditi neugodne zvukove, a ni ispuštati mjehuriće koji ribama nisu previše dragi. - Ako odaberete plitko šuljanje kao način lova dobro se opteretite olovima zbog lakšeg eventualnog plitkog zarona, no nemojte tako opterećeni zaranjati dublje. - Pucanje direktno u kamen ispred kojeg se nalazi riba je dosta riskantno za strijelu koja se lako iskrivi. U slučaju ako vam se vrh iskrivi pronađite dublju rupu od prstaca i u njoj probajte ispraviti strijelu. Nemojte čekati da se riba pomakne od kamena jer velika je vjerojatnost da je nećete dočekati. Nakon svakog ronjenja turpijom prođite vrh strijele da vam uvijek bude oštar. - Iako je mnogo lakše i bolje šuljanje s kraćom puškom ponekad ćemo se naći na terenu koji je bistar i riba će se nalaziti u plovama malo dalje od ronioca. Tada je čak i poželjno šuljanje s većom puškom (110 cm) s kojom nećemo gađati u kamen. Ti tereni su najčešće strme obale na otvorenom moru. - Nastojite ne preplašiti malu ribu oko sebe jer one veće će se trznuti na njihovu paniku. Iako se mala riba po prirodi dosta manje plaši ljudi, vjerojatno jer nemaju iskustva. - Ako idete oko nekog otočića razbijte par ježeva na početku puta. Velika je vjerojatnost da ćete nakon što pređete krug tu zateći koju oradu ili šarga. - Čuvajte glavu! Šuljanje uz obalu može biti opasno zbog odrona kamenja, neopreznih kupača i sl. Osim toga, nažalost, još uvijek se na Jadranu koristi dinamit kao sredstvo ribolova, iako se broj takvih lovaca smanjio u velikoj mjeri. No, dok god ima jedan on je opasan za sve nas, za morski svijet, a i za sebe. Ako se nalazite na sumnjivom području i nevidljivi iza neke punte savjetujem vam da malo glasnije zakašljete i uplašite eventualnog opasnog krivolovca, a tako možda i spasite svoj život.

Tipična niska na kraju šuljačkog dana

www.scubacro.hr

prepoznatljive ali i dalje ‘guraju’. Puške su duljine od 80 do 100 cm, ovisno o terenu i bistrini mora, sa što tanjim tijelom iz razloga što ne pruža veliki otpor prilikom manevriranja. Poželjno je imati mulinel jer velike ribe poput lubina, lica i komarči nisu rijetke u obalnom pojasu.Šuljanje je tehnika kod koje se mora dodatno opteretiti olovima. Pošto se odvija u moru gdje su nam zaroni plitki, najčešće horizontalni, pravilno postavljeno otežanje te dovoljna količina olova čine najvažniju pretpostavku za kvalitetno obavljeno šuljanje. Horizontalan zaron je zaron kod kojeg se doslovno spustimo na dno bez da smo savili tijelo. Ovakav način zarona je gotovo sasvim tih i puno praktičniji za lov u plićem moru. Kada bi se morali boriti s plovnosti

trošili bi nepotrebno energiju i plašili ribu. Zato postoje dodatna otežanja poput prsluka za ronjenje u koje se postave olova ili nožna olova. Količina olova koja se stavlja u prsluk varira od osobe do osobe (3 do 9 kg), a najbolje bi bilo kada bi se napravilo par probnih zarona da vidimo jesmo li u pravom balansu. Naravno, ako more još nije toplo koristit ćemo više olova, a ljeti ćemo ga morati nanovo balansirati jer prelazimo u tanka odijela. Još jedna olova koja je dobro koristiti u šuljanju su nožna olova. Ovdje se ne radi o velikim težinama, najčešće pola kilograma. Ta olova su posebno napravljena da stoje oko gležnja. U zaronu se često događa da nam plovnost peraje ili noge gura noge prema površini što je dovoljno da nam preplaši lovinu.

Prvi online shop ronilaCke opreme 125

Vijesti

Ambition 330 RD

Maria Flying Diver

va je rola savršen izbor za sve ribolovce koji love match ili feeder štapovima. Rola je opremljena s tri ležaja i ima prijenos od 5,2:1. Jednim okretom ručice namotava 73 centimetra strune, a teži 312 grama. Kapacitet ove role je 220 metara 0,25 milimetarske strune. Ima nehrđajuće kućište, kompjuterski balansirani rotor, drvenu ergonomsku ručicu te stražnju finopodesivu kočnicu. Cijena ove role u maloprodaji je 187 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Penn Overseas T-Surfcasting

vaj prekrasan Pennov štap akcije +130 grama je namijenjen ribolovu na položenim obalama i dalekim izbačajima. Dužine je 4,5 metara i sastoji se od šest sekcija. Transportna dužina mu je 1,43 metra, a upakiran je u luksuznu tubu od Cordure. Težak je svega 426 grama. Opremljen je kvalitetnim LTS vodilicama, a blank je od 24T/30T karbona. Kao i svi štapovi Overseas serije, vodilice su vezane

prepoznatljivim zlatnim koncem. Cijena mu je 875 kuna, a više informacija o njemu možete dobiti u zadarskoj prodavaonici Ribomaterijal. Informacije RIBOMATERIJAL 23000 Zadar, Liburnska obala 6 Telefon 023/ 250 - 968

126

ajnovija generacija tonućih Maria varalica Flying Diver je ozbiljna prijetnja ribljem fondu. Uz besprijekoran teturavi rad koji je neodoljiva provokacija svim poznatim predatorima, varalice su obojane na jedinstven i što je najvažnije izrazito lovan način. Opremljene su savršeno oštrim udicama koje ne praštaju ni slučajan dodir. U ponudi su modeli FD 85, MI-H 85, RH-P 85, FD 70 BLM, W-70 WMAH, FD-70 RH-P, te posebno zanimljivi svjetleći modeli W-85 WPFR i W70 WPFR. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Asso

Coofil

sso najlonske monofile ne treba posebno predstavljati. Dobra kvaliteta i povoljna cijena od samog pojavljivanja na našem tržištu privukli su kupce koji su mu i danas vjerni. Ovaj je monofil pakiran u matasama od 100 metara. Riječ je o Asso Coofil monofilamentu izuzetno pogodnim za parangale. Matase su promjera 1 milimetar unutar kojih je radi lakšeg rukovanja svakih dvadeset metara odvojeno posebnom vezicom. Asso Coofil Informacije ima nosivost od 43 kilograma MIKELI TRADE što je više nego dovoljno za 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a većinu parangalskih potreba. Telefon 023 / 224 - 860 Cijena ovog monofila je 159,41 kuna.

Ihtiologija

NAVALA velikih iglica Napisao Pero Ugarković, snimio Nikola Cvitković

ve godine je na području Crne Gore, točnije u Bokokotorskom zaljevu, primijećena pojava vrlo velikih iglica, mnogo većih od prosječnih. Prijavljen je velik broj primjeraka težih od jedne kile, a neki su dobrano prelazili duplo više. Pošto je za naše iglice (Belone belone) jedna kila ekstremna veličina, a dva nemoguća, iglice su na temelju slika determirane kao nova vrsta u Jadranu. Dosad je najduža zabilježena dužina naše iglice bila 103 cm, ulovljena na području Molunta. Pošto su inače sve vrste iglica jako slične građe i boje, preko fotografija je teško odrediti točnu vrstu. Za sada je poznato da se radi o jednoj vrsti iz roda Tylosurus sp. Moguće je da se radi o vrsti Tylosurus acus koja živi u Atlanskom oceanu ili Tylosurus choram koja nastanjuje Crveno more. Obje bilježe rast od preko 150 cm, a mogu težiti do četiri kilograma. Početkom srpnja jedna od iglica je naletjela podvodnom ribolovcu iz Boke Kotorske, Nikoli Cvitkoviću koji nam je poslao ove fotografije. Ulovljena iglica težila je 1,3 kg i bila je duga 105 cm. Kao što se na fotografijama vidi, izgled je gotovo identičan našoj iglici. Pokušajte sami pronaći razlike. Pošto su iglice po prirodi prilično neustrašive i prelaze velike udaljenosti, vjerojatno je da će se uskoro pojaviti i negdje u hrvatskom dijelu Jadrana. Vjerojatno se već i prije pojavila s obzirom da postoje nepotvrđene priče naših ribara, posebno onih južnih, o velikim iglicama preko 120 cm. Svaku ulovljenu iglicu od preko 100 cm prijavite Institutu za oceanografiju kako bi se utvrdila točna vrsta. Ne zaboravite koju fotografiju poslati našem časopisu da je objavimo jer se zaista radi o novoj, dosad nezabilježenoj vrsti.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

127

Podvodni ribolov

ŠPANJOLCI I TALIJANI najopasniji konkurenti U lošinjskom akvatoriju u tijeku su intenzivne pripreme za Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu Napisala i snimila Valentina Prokić

rvatski reprezentativci u podvodnom ribolovu Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Dario Marinov (Zubatac Zadar) i Branko Ikić (Medulin) posljednja su se dva tjedna srpnja u lošinjskom akvatoriju pripremali za

128

Svjetsko prvenstvo koje će se održati u rujnu u organizaciji dvaju klubova, malološinjske Udice i Škarpine iz Nerezina. Nisu to prvi, a ni posljednji dani koje će hrvatski ribolovci provesti u cjelodnevnom boravku na moru s glavom ispod površine. Od 15. srpnja pa do kraja srpnja cilj je pronaći još nešto novih pozicija,

a zatim početkom rujna, kada je izbornik Livio Fiorentin zakazao okupljanje u Malom Lošinju, utvrditi već poznato gradivo i dogovoriti taktiku za dvodnevno natjecanje 17. i 18. rujna. Treći hrvatski reprezentativac Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) svoje druge pripreme odradio je u lipnju. – Zbog posla mi je više odgo-

varao lipanj. Nema tu previše iznenađenja. Mi smo prošle godine u istom akvatoriju imali prvenstvo Hrvatske i to nam je puno pomoglo. Ja sam tada 17 dana proveo u pripremi i traženju pozicija. Kada sam ja bio u lipnju bilo je slabo, more je bilo hladno, nije bilo ribe, tek nešto divljači. Mislim da su sada skroz

drugačiji uvjeti nego u rujnu i zato ću doći početkom rujna i nadam se da ću tada najviše naći. Našao sam neke rupe od ugora i zanima me hoće li to držati i u rujnu. Samo neka vrijeme bude dobro da imam deset dana pregleda i sve će biti dobro, rekao je Hvaranin Buratović. Dvije glavne zone su na udaru podvodnih ribolovaca Punta Križa i Unije, no temperature ispod površine im ne idu na ruku. – More je hladno i mutno što otežava pripremu. Slabo je što se tiče ribe, nešto je bolja situacija s divljači, no do rujna će se situacija promijeniti na bolje po pitanju vidljivosti i temperature, ali i ribe. Iznenađenja više nema, preostaje nam samo utvrditi gradivo, kaže Daniel Gospić kojemu je desna ruka Đani Uhač. Malološinjanina svi izdvajaju kao prvog favorita za osvajanje naslova svjetskog prvaka. Ne-

Daniel Gospić

kadašnji europski prvak svjestan je očekivanja okoline, no naučio se nositi s pritiskom. – Ne osjećam pritisak i uopće ne mislim na ta dva dana natjecanja. Ja ću kao i svaki puta dati sve od sebe, a hoće li to biti dovoljno vidjet ćemo kada završi prvenstvo, dodaje Gospić. Bez obzira što je hrvatskim reprezentativcima Svjetsko prvenstvo doma, konkurencija je, posebno španjolskih i talijanskih lovaca, izuzetno opasna. To što Španjolci dolaze tek krajem kolovoza ne mora ništa značiti jer su već nebrojeno puta pokazali svoju superiornost u svim svjetskim morima. Aktualni svjetski prvak iz Venezuele Joseba Kerejeta stiže u Lošinj početkom kolovoza na dvotjedni ‘odmor’ koji će i te kako dobro iskoristiti. Zatim će krajem kolovoza doći sa cjelokupnom reprezentacijom koja je prošle godine u rujnu u terminu svjetske smotre odradila sedmodnevne pripreme. Osim Kerejete, Španjolsku će predstavljati višestruki svjetski i europski prvak Pedro Carbonell te aktualni prvak Španjolske Santiago Lopez. Cijela talijanska reprezentacija također stiže krajem kolovoza, no tijekom srpnja pripreme je odradio Stefano Bellani, zatim Massimiliano Barteloni te na kraju i treći ribolovac Bruno De Silvestri. Lošinjski akvatorij posjetili su Ukrajinci, a Slovenci svaki

slobodan trenutak provode na moru. Većina od 20 reprezentacija sudionica stiže krajem kolovoza ili početkom rujna. – Domaći teren je velika prednost, ali i obaveza. Mi ćemo dati sve od sebe, ali se ne smijemo opustiti jer smo doma. Španjolska i Italija su reprezentacije s velikim iskustvom

u svim morima svijeta i ne treba ih podcijeniti. Kao mačke su, gdje god ih baciš dočekaju se na noge. To su dvije reprezentacije koje će se uplesti u borbu za medalje. Obje federacije su bogate, mogu platiti opsežne i temeljite pripreme i ozbiljno shvaćaju svoj posao, kaže splitski reprezentativac

Marinov i Ikić

129

Dario Marinov. Marinov i njegova desna ruka Branko Ikić najviše vremena provode na Punta Križi, more je toplije, za

razliku od Unija. – Našli smo nešto novih pozicija, kontroliramo stare. Svaki dan se nađe par sigurnih ri-

Gospić, Buratović i Marinov

ba. Prošlogodišnje prvenstvo Hrvatske je mnogo pomoglo jer stekneš osjećaj za sami teren. Ima dosta lažnog terena i na to će drugi ribolovci gubiti puno vremena, dodaje Marinov koji kao veliki svoj dobitak ističe Branka Ikića. Ikić je najiskusniji hrvatski ribolovac čije je ime poznato u svijetu svjetskog podvodnog ribolova. Njegovo neprocjenjivo iskustvo i snalaženje Marinovu značajno olakšava pripremu. Hrvatski ribolovci odgovor će imati na bilo kakvo iznenađenje, poput promjene uvjeta koje se može dogoditi tijekom dva dana natjecanja. – Puno je lakše odraditi na terenu gdje si već imao iskustva, znaš mjenjanje parame-

tara ljeto-jesen. Svi imamo individualnu sposobnost prilagođavanja trenutku pa ako se preko noći promjene struje ili se nešto drugo dogodi mi ćemo se moći prilagoditi. Teško je sa sigurnošću reći da ćemo biti svjetski prvaci, ali imat ćemo odgovor na bilo koju situaciju koja se dogodi na terenu, kaže Dario Marinov. Nema sumnje da će hrvatska trojka biti spremna, no bit će spremni i ostali, i na to treba računati. No, bez obzira na konkurenciju svi se nadaju da će na kraju na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja stajati hrvatski reprezentativac s titulom svjetskog prvaka i kompletna reprezentacija kao najbolja momčad svijeta.

Buratović novi prvak

Dario Marinov

130

19. Pojedinačno prvenstvo Hrvatske podvodnih ribolovaca održano je od 1. do 4. srpnja u Makarskoj u organizaciji PŠRD Arbun. Naslov prvaka Hrvatske osvojio je Antonio Buratović iz hvarskog Pelegrina. Buratović je tijekom tri dana jednom bio prvi, a dva puta treći te je na kraju imao 264,85 postotnih bodova. Prošlogodišnji prvak Daniel Gospić nakon prvog dana natjecanja završio je tek na šestom mjestu, a preostala dva dana bio je drugi. Imao je 230,59 postotnih bodova, a trećeplasirani Marinov, prvi, treći i četvrti, imao je 225,89 postotnih bodova. Četvrti je bio Josip Urti (Medulin), a peti Mario Dodici (Rovinj). Na prvenstvu je sudjelovao 21 podvodni ribolovac.

Vijesti

Podmetači i kuke LQ

otreba za kvalitetnim podmetačem ili kukom raste s izgledom za kvalitetnim ulovom. Što je lovina vrjednija to su podmetač ili kuka potrebniji. A ovi su podmetači i kuke definitivno novost na našem tržištu. U ponudi je izuzetno veliki izbor raznih modela i dimenzija, a sve po vrlo povoljnim cijenama. Podmetači su preklopni ili fiksni, lagani aluminijski s teleskopskom drškom, dok je mrežni dio dostupan u dvije verzije kao običan ili kao gumirana mreža. Kuke su dostupne u dvije teleskopske dimenzije. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Podvodne puške

Tiagra I.G.F.A.

AKCIJ A -25%

iagra I.G.F.A. struna posebno je razvijena za ribolov na moru, točnije big game. Posjeduje nevjerojatnu otpornost na površinska o š t e će n j a i istovremeno ima malu rastezljivost i memoriju. Pakira se na kalemima koji kapacitetom odgovaraju nekoj od multirola serije TLD ili Tiagra. Ne samo da dobivate vrhunski najlon već nema nepotrebnog bacanja. Može se kupiti u ocean blue plavoj boji.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

VMC 8705 i

8709 Big Game

U V

eliki izbor podvodnih pušaka zatekli smo u zadarskoj Udici. U ponudi su brojni modeli popularnih laštikača i komprimirki. Od modela koji nose natpis D’Angelo izdvojili smo modele Laser 90 i 100. Valentino Grassi je potpisnik Seatecovih modela Airone 83 i 90 te Guaco 60, 75 i 83, dok nas je od ostalih Seatecovih modela privukao Snake 110 te Junior 60XX. Od komprimirki je u ponudi najtraženiji Maresov Informacije Cyrano 550 i Medisten 650. UDICA - SONIK Pored pušaka u Udici možete 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 pronaći i ostali asortiman poTelefon 023 / 305-398 treban za podvodni ribolov.

istinu su ‘big game’ udice! Zavarene ušice i vrha dobivena istiskivanjem materijala umjesto odsijecanjem, dobivena je struktura materijala koja garantira vanserijsku čvrstoću i trajnost oštrine. Zakačite li tunu od 50 ili 300 kilograma ili pak podmornicu NATO saveza, ovoj udici sasvim je svejedno. Ona zasigurno nije dio pribora koji će vas iznevjeriti, a ono što se nađe na njoj nema nikakvih izgleda za spas.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

131