Ribolov na Jadranu 08/2011 by brankarel

OD SADA SVOJ PRIMJERAK MJESEČNIKA RIBOLOV NA JADRANU POTRAŽITE SVAKOG 30 U MJESECU

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

17. TROFEJ SV. APOLINARA

BIG GAME KOMIŽA Vrhunski organizirano natjecanje u big game ribolovu i sve oko njega postavilo je nove standarde organizacije ribičkih događaja, što je veliki dobitak i za sam ribolov i za grad Komižu, otok Vis i u krajnjoj liniji i turizam u Hrvatskoj

STRANICA 14

napisao Milivoj Jurić

DOČEKA SAN GOFA

42 napisao Marin Huzjak

NEVELIKE RIBE ALI TURBO GUŠTI

RIBA SE TRAŽI ČAK I NA PLAŽI

napisao Mladen Marković

napisao Stjepo Martinović

LJEPOTICE IZ ROGOZNICE

MALI NA VELIKU

napisao Stjepo Martinović

KOLOVOŠKI ZUBACI

napisao Tomislav Vujić - Bluefin

Poslije prve kiše krajem srpnja ili početkom kolovoza u moru nastaje promjena. Zubaci su se vratili iz plićaka i postali aktivniji, a pojavio se i gof koji im predstavlja konkurenciju. Panulaško ludilo počinje

BOLJE DVIJE KUKE NEGO KUKNJAVA 68 napisao Tomislav Vujić - Bluefin

U POTRAZI ZA TUNAMA

napisao Mladen Marković

TUNE DEBELJUCE I TUNE MRŠAVICE 90

STRANICA 30

napisao Mladen Marković

REPORTAŽA S VELIKOG ŽALA Možda je Palagruža osjetila moje divljenje i odlučila mi se zahvaliti na najbolji mogući način jer mi već nakon deset minuta lova daruje prvog zubaca. Na samo osam metara dubine cijelo jato me okružilo i uspijevam dohvatiti jedan lijepi primjerak

STRANICA 114

RUBRIKE UVODNIK PISMA ČITALACA NAGRADNA IGRA BIG GAME RIBOLOV IZ BRODICE RIBOLOV S OBALE

KEY LARGO 94

AWA SHIMA

OKUMA JIGGING ŠTAPOVI

102

LJEPILA I BRTVILA

104

MEZZO BRUDET

110 napisao Draško Momirski

7 12 13 14 30 50

FISHING BOAT OPREMA SVIJET NAUTIKE GASTROKUTAK PODVODNI RIBOLOV

94 98 104 106 114

DARIO MARINOV PRVAK

124

napisala Valentina Prokić

5 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

Moram vam se pofalit da san bija mali dio organizacije big game natjecanja u lipoj Komiži na otoku Visu. Je! Bija san i moran van reć da mi je puno drago ča san prisustvova natjecanju koje do sada nije bilo viđeno. Judi moji koje lipote! Od klape Sv. Juraj koja je otvorila natjecanje s našon lipon himnom, a koja je poslin toga kantala još cilu noć. E! A tek vartomet? Ma sinko moj, nebo je svitlilo ka da je dan! A onda tri dana ko uvati većega tunja i ko uvati više runja! En ti jarca koji je to bija gušt! A naveče sinko moj bilo je svega! Spize za poludit! Pršut, riba, jastozi, janjetina ... ma kažen ti lipi moj, za poludit! Sve je išlo ka po loju, jerbo je sve bilo organizirano da nemoš’ očekivat bolje. Ma to je uvik tako kada neko vuče cilu

priču, a mi smo imali lokomotivu i ložača koji su vukli do iznemoglosti, ali zato je natjecanje bilo organizirano kao nikada do sada i sve zahvaljujući pricidniku i inicijatoru osnivanja našeg kluba Big Game Croatia, Borisu Županoviću. Uz njega je lavovski dio napravila i direktorica natjecanja Ivana Malbaša, inače naša tajnica kluba, a svoj su posao sjajno odradili i suci natjecanja Zoran Mijat i Tonči Luketa. Sve je to rezultiralo sjajnom ribičkom štorijom koja će se još dugo prepričavati! Ma kako ča oću reći sinko moj? Kako ne razumiš? Kada se nešto hoće napravit u nas Hrvata, samo se triba nać par judi koji će stavit glave skupa i sve će bit kako triba! Kako ne razumiš, tukac jedan? Ako smo složni ko nam ča može, a ako nismo, nema nam spasa, ka ča piva oni mali iz Splita, ča reklamira pivu!

E! I sada kada nam je Rvacka na dnu, tribamo glave skupit i malo mućnut njima, a ne se prepucavat ko je lipši i ko je pametniji. Eeee, sinko moj! Glave skupa, a ne da svađamo koja je stranka boja ili koja je stranka lošija! Ma, triba biti trizne glave jerbo ulazimo u Europu, a kurba će nas progucat ako se nećemo slagat. I zato sinko moj triba uvik lipo razmislit i onda će sve biti dobro. Ma ča ti mali stalno nešto jemaš govorit! Ma da ti nisi možda Jugoslaven, oca ti jugoslavenskog! I kakav te sad Remetinec uvatija! Ma pušti ti to, to su šporka posla! Ionako su to samo štorije koje počinju kako kome triba od politike, političara i stranaka. Je! Je! Ča se čudiš? Koliko su ih uvatili i zatvorili u Remetinec? Koliko? I ča se dogodilo onda? Koliko ih je osuđeno? Koliko guli u pržunu za

pizdarije ča su činili i krali? Niko sinko moj! Niko! I nemoj mi ti više ništa govorit, razumiš li ti mene! E! Judi moji, svitu moj! Ma uvik mi ovi mali digne tlak, jerbo ništa ne razumi. Afere se dižu, traju koju uru, dan, tjedan i lipo se ugase i ka da se ništa dogodilo nije, a oni isti dalje rade po svome. Zato judi moji, prijatelji mora i ribolova, nudit će vam med i mliko i livi i desni i crveni i crni, ali zapametite – ma ča govorili lažu, samo da sebi napune guzice. Slušajte svoj srce i glas razuma, jerbo političari će sve obećat samo da ih izaberete, a onda jednon kad su izabrani, jebe se njih za vas! E to san tija reć, svitu moj! Zato lipo nedajte na se, šćape u ruke pa uvatite bokun ribe, uzmite malo maslinovog uja, litru crnega vina i stojte mi dobro! Mladen Marković

pisma čitatelja

DRAGANIN branko

ecali smo 5.6.2011 na Krku od 08:00 ujutro do 16:00 popodne. Brancin nam je zagrizao u 11:30, a ne kao što svi govore rano ujutro ili kasno navečer. Nama ribe grizu od 10:00 do 15:00. Moja cura Dragana ga je izvukla do obale i pošto nismo imali podmetač ja sam ga rukama izvadio iz mora i pritom se posjekao. Kada se izbacio 5 metara od nas, rekao sam Dragani - Ovo je sigurno morski pas!. Dragana je lovila na štap ‘’Cormoran’’ koji je bio dugačak 3,9 metara, a rolica je Spin Focus 4500. Osnovni flaks je bio Yo-Zuri hibrid 20LB, a predvez Hi-Catch F l u o r o ca r b o n leader line snage 15LB, dok je udica bila Owner 4/0. Nadam se da je brancin fascinantan jer čitamo vaš časopis i pratimo svaki broj, ali ovo još nismo vidjeli. Davor Retel

ROBERTOV car o’ rib

aljem vam fotografiju cara ulovljenog 28.06. ove godine oko 11 sati u akvatoriju otoka Cresa. Nakon 10 dana više-manje uspješnog ribolova,jer riba nikako nije radila, posrećilo mi se uloviti kapitalni primjerak zubaca od 7,5 kg. Lovio sam iz usidrenog gumenjaka,a od opreme sam koristio trodijelni štap Mitchel, mašinicu Shimano 8000 te Quantum najlon promjera 45. Sreća da je skočio na ulovljenog fratra, koji mu je zapeo u ustima, što je smanjilo njegovu borbu, jer s obzirom na deblji-

nu najlona pretpostavljam, ne bi ga uspio izvući. Interesantno je da sam i prošle godine na zadnji dan godišnjeg odmora također ulovio zubaca od 6,5 kg na glavu velikog crva. Inače sam vaš vjerni čitatelj i skupljam sve vaše časopise od prvog broja. Lijep pozdrav, Robert Stermečki

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Big Game

MARTINIS – MARCHI/IGFA MEĐUNARODNO KVALIFIKACIJSKO NATJECANJE U BIG GAME RIBOLOVU HRVATSKA 2011

KOMIŽA 2011.

Vrhunski organizirano natjecanje u big game ribolovu i sve oko njega postavilo je nove standarde organizacije ribičkih događaja, što je veliki dobitak i za sam ribolov i za grad Komižu, otok Vis i u krajnjoj liniji i turizam u Hrvatskoj Napisao i snimio Mladen Marković

ada se grupa od 34 zaljubljenika u ribolov koji se bave big game ribolovom sastala 9. prosinca 2010. u prelijepom zagorskom dvorcu Gjalski u Zaprešiću, daleko od mora i pokrenula akciju, nitko nije vjerovao u tu priču, iako su ljudi u Zagorje stigli iz najudaljenijih mjesta Hrvatske. Dan kasnije je krenula priča o „suludim“ planovima nekih

„bolesnika“, koji se nisu dali smesti pričama o tome da neće uspjeti, da je to utopija, da je to... Dugo bi bilo sve nabrajati što se tih dana pričalo, no predsjedništvo koje je tada izabrano počelo je raditi punom parom. Radilo se i na samom ustroju, registraciji kluba, marketingu i kontaktu s IGFA organizacijom, pod čijom je kapom svjetsko prvenstvo. Nećemo o onima koji su shvatili da se novi klub pojavio da radi protiv ribolo-

va i njih samih, nego moramo spomenuti ljude koji su odmah shvatili što se kani učiniti. Naime, namjera je bila da u skoroj budućnosti i Jadran bude destinacija o kojoj će se govoriti u svim ribičkim razgovorima na kugli zemaljskoj, jer mi imamo ono za što bi neki dali sve na svijetu, a to je obilje plavoperajne tune uz koju ide big game ribolov, koji je jedan od najprofitabilnijih sportova na mnogim udaljenim destinacijama. Prvi

su to prepoznali državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić i Branko Grgić državni tajnik iz Ministarstva turizma. Naime, kod nas se uglavnom radi o lovu tune gdje je cilj meso, meso i meso, što je sasvim suprotno od onoga u svijetu gdje se ta tuna uz meso i te kako unovčava u sportu koji se zove big game. U krajnjoj liniji i grad Cabo San Lucas u Mexicu gdje se održava svjetsko prvenstvo govori o tome da je to i te kako isplativo,

Zaslužni za održavanje big game natjecanja s lijeva na desno: Mari Grgat, Tonka ivčević, Tonći Božanić, Branko Grgić i Boris Županović

Tonći Božanić, državni tajnik u Ministarstvu ribarstva

Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže

Klapa sv. Juraj

Pobjednici: roditelji Suzana i Zoran, kćer Paula i sinovi David i Valent jer je prije dvadesetak godina to bilo malo naselje s dvadesetak kućica i jednom crkvom dok nije došao big game ribolov, kada se sve promijenilo i sada je to grad s tristo tisuća stanovnika

koji rade i bogato zarađuju od ribolova. Bilo kako bilo, uz podršku svih članova kluba, klub je u tih par mjeseci izrastao u savršeni stroj koji je preskočio sve prepreke na koje je naila-

zio. Dakako da je trebalo i odrediti samo mjesto održavanja natjecanja, ishoditi potrebne dozvole od nadležnih organa, organizirati masu stvari koje su, kako to obično biva, pale na

Natjecanje je otvorio Branko Ggić, državni tajnik u Ministarstvu turizma

dvoje-troje ljudi oko predsjednika kluba Borisa Županovića i tajnice kluba Ivane Malbaše. Kada se klub u Gjalskom osnivao, nekako je odmah isplivala Komiža, mali grad na otoku Visu, što nije čudno, jer svi dobro znamo da je tuna u to vrijeme u tome akvatoriju stalan gost, a s druge strane Komiža ima sve predispozicije da postane naš Cabo San Lucas, a što je i samo natjecanje potvrdilo. Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević odmah je prepoznala ideju predsjedništva kluba, a također se tome priklonila i direktorica turističke zajednice Mari Greget. Cijelu priču su prihvatili i vlasnici konobe Hum, koja je postala ključno mjesto događanja za vrijeme big game natjecanja i stvar je bila riješena. Dakako da to baš sve skupa nije bilo glatko kako ovdje piše jer ne treba zaboraviti da okupljanje četrdesetak brodova na jednom mjestu na kojima je posada od po četvero ljudi nije jednostavno, no ipak je sve bilo spremno za lov na

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Prve tune... veliku divljač, što je pravi hrvatski prijevod za big game. Nas iz organizacije, koji smo došli par dana ranije i koji smo se trudili da i do najmanje sitnice sve pripremimo, prvi dan je započeo srijedom šestog srpnja, kada su počele dolaziti prijavljeni brodovi, a taj dan je bio rezerviran za prijavu ekipa i sastanak sa skiperima. Istu večer održano je otvaranje natjecanja uz pozdravne govore predsjednika kluba Borisa Županovića, državnog tajnika za ribarstvo Tončija Božanića i gradonačelnice Tonke Ivčević te državnog tajnika u Ministarstvu turizma Branka Grgića koji je i svečano

Vesela ekipa Barke iz Podstrane

proglasio natjecanje otvorenim. Dakako da to nije moglo bez klape Sv. Juraj HRM i prekrasnog vatrometa, koji Komiža davno nije vidjela. Uz sjajnu spizu iz konobe Hum druženje ekipa se produžilo do kasno u noć, iako je jutro nosilo prvi natjecateljski dan.

Prvi natjecateljski dan Kao i na svim big game natjecanjima jutro je počelo s ovjerom natjecateljske liste i podjelom zastavica, kojom se ovjeravao ulov. Naime, ovo je prvi put da

... su bile izvučene

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Najveća tuna prvog dana se svaki ulovljeni primjerak morao fotografirati ili snimiti digitalnom kamerom, a kao dokaz je služila signalna zastavica koja je svakog lovnog dana bila druge boje. Iako je to bila pomalo novost, brzo je prihvaćena jer i ako nema sudačkog broda u blizini, ulov se može priznati na temelju snimke, što je provjeravao na vaganju stručni tim u sastavu Mladen Marković – predstavnik Organizatora, te suci Zoran Mijat (glavni sudac) i Tonći Luketa (pomoćni sudac). Njima je na pomoći bila ekipa s broda ribarske inspekcije Jastog s ribarskim inspektorom Ivorom Jeftimijadesom na čelu. Uz to su se ekipe po starom dobrom običaju snabdjele spizom i srdelom i moglo se krenuti jer je start bio u osam sati, s time da se udice mogu potopiti sat kasnije, odnosno u devet sati ujutro. U 09,02 minute je prijavljena prva tuna koja nije priznata jer su udice bile spuštene prije devet sati. No, nije trebalo čekati drugi poziv. U 09:48 ekipa s broda Barka je

javila – tuna na štapu. Sudački brod i brod ribarske inspekcije su brzo bili na poziciji i trebalo je samo pričekati 10:40 da tuna bude izvučena. Za tročlanu ekipu iz Podstrane na čelu s Jer-

kom Aljinovićem, koji je ujedno bio i sponzor natjecanja, nije bilo kraja veselju jer je tuna imala više od 50 kilograma, što je bila najmanja težina. U 12:33 opet ekipa Barka prijavljuje ribu na

štapu, no pokazat će se da je to bio bucanj veliki koji se nije bodovao i koji je pušten u 12:55. Nakon malog razočaranja, opet se u 13:15 ekipa Barka javila – riba na štapu. Ovaj put je to bio

Ekipa barke je uhvatila bucnja, koji se nije bodovao

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Ovo Komiža još nije vidjela iglun koji se u 13:45 prekrasnim skokom oslobodio udice, što je za taj dan bilo dosta od ekipe iz Podstrane. Uzbuđenje se nasta-

vilo u 14:08 kada se javila ekipa s broda Mass, na čelu s kapetanom Sašom Apostolovskim, koji prijavljuju tunu na štapu, a

Izvlačenje su nadgledali pomočni sudac i ribarski inspektor

koja je izvučena u 14:33. U 14:15 tunu na štapu prijavljuje i Igor Visković s broda Smrska, koju gube u 14:30. U 14:20 se javlja

i brod Svetac sa skiperom Borisom Županovićem, čiji je ulov bila tuna od 82,4 kilograma i koja je izvučena u 14:50, a poslije će se pokazati da je to bila najteža riba dana. Još su ulovljene tri tune koje su puštene, a ekipe su dobile po 200 bodova. Bile su to ekipe na brodu Adria sa skiperom Draganom Čorom koji su prijavili tunu na štapu u 15:05, a koja je puštena u 15:20, zatim ekipa na brodu Snježa II sa skiperom Nebojšom Matijaševićem koja je prijavila tunu na štapu u 15:15, a koja je puštena u 15:40 te ekipa s broda Barakuda na čelu s skiperom Zoranom Srdarevim – Muretom koja je prijavila tunu u 16:45, a koja je puštena u 17:02. Već samo vrijeme ulova govori da je to bio uzbudljiv dan i da smo dobro odabrali akvatorij. Povratak svakog dana je bio u 19 sati predvečer, dok je vaganje bilo u 20 sati, a večere su počinjale u 21 sat. Kada smo kod spize, treba uputiti sve pohvale konobi Hum, čiji su se djelatnici i te kako potrudili

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA da spiza za sve natjecatelje bude ukusna svakog natjecateljskog dana.

Drugi natjecateljski dan Jutro je donijelo isti raspored i na znak sudačke trube svi brodovi su u osam krenuli kao jedan, što je bila rijetko viđena predstava za Komižane i sve njihove goste koji su se okupili na lukobranu. Za razliku od prethodnog dana izabrana je sasvim druga strana ribolovnog područja jer je nekolicina skipera bila nezadovoljna postignutim rezultatima, ili bolje rečeno nisu bili zadovoljni jer nisu ulovili tune prvog dana. Kao što to obično biva, to se i odrazilo na ulov jer su svi pokazatelji govorili za već isprobanu poziciju, ali većina je prevladala i rezultati su bili daleko slabiji, odnosno uhvaćene su samo dvije tune drugog ribolovnog dana. Prvu tunu toga dana prijavio je Brod Dora sa skiperom Christianom Temmerom, a

Prva izvučena tuna kao dokaz su stručnoj komisiji donijeli i pokazali snimku s digitalne kamere uz obaveznu zastavicu pa se tuna računala, odnosno ekipa s Dore je dobila 200 bodova. Bila je to lukava taktika jer su Christian, Josip te njihov gost Zlatko procijenili da

je tuna na granici 50 kilograma i imali su još dosta vremena za ulov kakvog kapitalca, no toga dana nisu više imali griza. Najtežu tunu toga dana uhvatila je simpatična ekipa na brodu Barakuda sa skiperom Zoranom Srdarevim – Murom u kojoj su i

njegova supruga Suzana, kćerka Paula te sinovi David i Valentin. Sve to ne bi bilo čudno, no njegova djeca idu još u osnovnu školu, ali i ovo je dokaz da jabuka ne pada daleko od stabla, a kad smo kod stabla, Mure je jedan od najiskusnijih tunolo-

Marinko Paulić i njegova ekipa izvukli su tunu kojom je bila ispunjena kvota

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Borba koja će ući u anale big game natjecanja

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Zvijezda prvog dana

Sastanak skipera vaca na Jadranu i jedan od prvih koji se upustio u avanturu zvanu big game. Tuna je prijavljena u 10:10, a izvađena je u 11:40, a poslije će se pokazati najtežom tunom na trodnevnom natjecanju – 115,4 kilograma. Nakon povratka ponovo ista slika, vaganje pa ukusna janjetina za večeru, uz pjesmu dvije muške i jednu žensku klapu te karaoke i na kraju odlazak na spavanje. Iako se ekipe na big game natjecanjima pomalo opuste, mnoge su se povukle na svoje brodove i samo su najhrabriji ostali slušati jednu mladu damu koja je pokušavala pjevati kao Tina Turner, što joj baš i nije polazilo za rukom.

Treći natjecateljski dan Jutro je nekako bilo užurbano i sve su ekipe već od ranog jutra bile na svojim brodovima, radile su se zadnje pripreme, uzimala se srdela, ovjeravale natjecateljske liste, komentiralo se

ribolovno područje jer zadnjeg dana se opet lovilo u akvatoriju od prvog natjecateljskog dana i očigledno se spremao završni okršaj. Sudački brodovi su izašli prvi i pričekali da se brodovi poredaju ispred Komiže i u osam sati je glavni sudac Zoran Mijat trubom dao znak za početak gare. Miran komiški zaljev je ispunila rika snažnih brodskih motora, dim se počeo dizati iznad brodova, a mareta koja je nastala zamalo je jednog broda koštala prevrtanja jer je skiper neiskusno skrenuo preko valova od drugih brodova. Bila je to impresivna slika kakva se može vidjeti samo na velikim natjecanjima, a ovaj big game je to zaista bio. To će poslije dokazati i ulovi i prava je šteta da su drugog dana pojedini skiperi zahtijevali izmjenu područja jer iskreno se pitamo kakav bi bio doživljaj da se i drugi dan lovilo na akvatoriju kao i prvog dana. Prvu tunu toga dana prijavljuje ekipa s broda Linini na čelu s kapetanom ekipe Dariom

Zaposlena ekipa s broda Game On

Konoba Hum - glavno okupljalište

Naše hostese Antonija i Matea

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Ekipa Barke je najviše zvala sudački brod Marijanom u 09:30 a koju vade u 10:10. U 9:40 brod Snježa II s kapetanom Nebojšom Matrijaševićem prijavljuje – tuna na štapu, koja je izvađena u 10:15.

Tuna koja se nije bodovala

U 09:50 brod Bakul s kapetanom Antom Rocom prijavljuje ribu na štapu koju vade u 10:34. U 10:50 javlja se brod Mass sa skiperom Sašom Apostolskim

Dario Marijan, kapetan ekipe s Liminija

koji prijavljuju tunu na štapu, a koja je izvađena u 11:30. Nije trebalo dugo čekati kada se javio Marinko Pavlić s broda Charli koji u 11:40 prijavljuju tunu na štapu, a koju vade točno u podne, odnosno u 12:00 sati, čime je ispunjena kvota te su svi ostali ulovi bili pod režimom uhvati i pusti. Da je treći dan bio uzbudljiv pokazale su

ekipe na brodovima: Game On s kapetanom Lukom Colnagom koji imaju griz u 11:45, a tuna je puštena u 12:00, Sharky s kapetanom Seadom Dubravčićem koji imaju tunu na štapu u 12:00, a koju puštaju u 13:00, zatim ponovo Game On u 12:30 koju puštaju u 12:55... U 13:25 javlja se brod Barakuda s kapetanom Zoranom Srdarevim koji

Šator našeg sponzora Meridian Projekta

Bilo kuda Barka svuda

Jelena je odradila veliki posao - hvala!

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Sašo Apostolovski s broda Mass

Nebojša Matijašević s broda Snježa II

Ekipa s broda Charli ima griz u 13:25, a koji tunu pušta u 13:50, zatim brod Lovača sa skiperom Aljošom Hribarom koji prijavljuje tunu na štapu u 16:20, a koju puštaju u 16:40. U 16:15 brod Game On prijavljuje – riba na štapu – no ovaj put se nije radilo o tuni, nego o golubu koji je pušten u 16:30. Ekipa s brod Dora s kapetanom Christianom Temmerom prijavljuje griz u 16:15 i puštanje u 16:35 i na kraju se ponovo javlja brod Limini koji također ima tunu u 16:18, a koja je puštena u 16:55, pet minuta prije kraja samog natjecanja, koji je sudac Zoran Mijat proglasio točno u 17 sati, pa su se brodovi uputili u Komižu. Odmah nakon dolaska suci su svoj posao odradili u roku i nakon svečane večere počela je

Ekipa s broda Bakul završna svečanost koja se produžila do sitnih sati uz veselu i raspjevanu Coloniju.

Rezultati prvog dana natjecanja Brod Svetac – Boris Županović 494,4 boda Brod Barka – Jerko Aljinovi 400,8 bodova Brod Mass – Sašo Apostolovski 358,8 bodova Brod Adria – Dragan Čoro 200 bodova Brod Snježa II – Nebojša Matijašević 200 bodova Brod Barakuda – Zoran Srdarev 200 bodova Najteža ulovljena riba: brod Svetac – Boris Županović tuna 86,4 kg

Rezultati drugog dana natjecanja Brod Barakuda – Zoran Srdarev 807 bodova Brod Dora – Christian Temmer 200 bodova Najteža ulovljena riba: brod Barakuda – Zoran Srdarev tuna 115,4 kg

Rezultati trećeg dana natjecanja Brod Limini – Dario Marijan 572 boda Brod Mass – Sašo Apostolovski 409,8 bodova Brod Game On – Luka Colnago 400 bodova Brod Charli – Marinko Pavlić 384,6 bodova

Brod Bakul – Anton Roca 357 bodova Brod Snježa II – Nebojša Matijašević 318,6 bodova Brod Sharky – Sead Dubravčić 200 bodova Brod Barakuda – Zoran Srdarev 200 bodova Brod Dora – Christian Temmer 200 bodova Brod Lovača - Aljoša Hribar 200 bodova Najteža ulovljena riba: brod Mass – Sašo Apostolovski tuna 68,3 kg

Ukupni rezultati nakon tri ribolovna dana

Brod Barakuda – Zoran Srdarev 1207,8 bodova Brod Mass – Sašo Apostolovski

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Glavni sudac Zoran Mijat

Jastog - brod ribarske inspekcije koja je pratila natjecanje

Jelena i Tonći odradili su sve što je trebalo

Komiža 2011.v 768,6 bodova Brod Limini – Dari Marijan 572 bodova Brod Snježa II – Nebojša Matijašević 518,6 bodova Brod Svetac – Boris Županović 494,4 boda Brod Barka – Jerko Aljinović 400,8 bodova Brod Dora – Christian Temmer 400 bodova Brod Game On – Luka Colnago 400 bodova Brod Charli – Marinko Pavlić 384,6 bodova Brod Bakul – Anton Roca 357 bodova Brod Sharky – Sead Dubravčić 200 bodova Brod Lovača – Aljoša Hribar 200 bodova

Propozicije i program natjecanja

Neke tune se nisu lako predavale

Donosimo pravilnik i program natjecanja jer mislimo da bi mogao poslužiti kao vodilja za sva natjecanja u big game

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Prve tri ekipe

Svi smi mi Barka!

Ekipa Liminija s prvom tunom trećeg dana

ribolovu u Hrvatskoj. Naime, uvođenje nekih novina u samo natjecanje, kao što je snimanje digitalnim kamerama ili fotoaparatima, pojednostavilo je samo natjecanje jer ne može biti prevare, a isto tako prisustvo ribarske inspekcije samo dodatno potvrđuje regularnost. Naime ribarski inspektor je nadgledao samo vađenje ribe s maskom na licu, ukoliko je bio u blizini, i to je još jedna novina koja sasvim sigurno samo do-

prinosi jednoj prestižnoj gari, kakva je bila u Komiži. Propozicije su omogućavale svim brodovima i ekipama da naprave svoju taktiku i na kraju njome pobijede. Neki su to dobro iskoristili, a neki se baš i nisu dobro snašli, kao primjerice ekipa na brodu Game On, koji su jednu tunu digli na brod, a za koju je bilo očito da nije imala težinu od 50 kilograma. Da su je pustili, imali bi 200 bodova više i na kraju bi završili

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Partneri BIG GAME KLUBA CROATIA MERIDIAN PROJEKT – Zagreb - elektronika Lowrance - 20% popusta - kartografija Navionics Platinum Plus - 15% popusta FRIGO MARINE – Zagreb Icey-Tek jacere - 20% za modele 50, 70 i 90 l - 25 % za model od 115 l - 30% za modele 160 i 260 l BARKA – Podstrana ribički pribor i oprema - 15% popusta SIL-EM (FISH & FUN) – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta NAVIGO SISTEMI – Zagreb Garmin elektronika - 20% popusta Henry Lloyd odjeća - 20% popusta LUNA MARIS ribički pribor i oprema - 10% popusta PREDATOR – Zagreb ribički pribor i oprema - 15% popusta UDICA – Zadar ribički pribor i oprema - 15% popusta T. P. OLIVARI - ribički pribor i oprema (kupnja moguća samo u Predatoru, Barci i Udici) - 15% popusta ŠKORPION D. N. C. – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta EUNICE – Pula brum - 20% popusta TAMARACOM - Čavle Seaguar - 10% popusta Kupovina vrijedi uz predočenje članske i iskaznice kluba i osobne iskaznice. Pozivamo sve ribiče da se pridruže BIG GAME COATIA obitelji jer članstvom stječu znatne popuste kod kupovine ribičkog pribora, elektronike, odjeće, jacera...

na trećem mjestu, a ovako su se plasirali na 8. mjesto. U svakom slučaju kapetani ekipa su sami odlučivali o taktici, naravno na onim borovima koji su imali ulove i odluka je bila njihova.

Rezime natjecanja Prvo big game natjecanje kluba Big Game Croatia je organizirano u vrlo kratkom roku i kada pomislimo da smo u samo nekoliko mjeseci morali napraviti ono što neki rade godinama, nije čudo da su se događale sitne greške, koje natjecatelji i ljudi sa strane nisu ni primijetili. Svi koji su tih dana bili u Komiži slažu se u jednom – da je napravljena ribička priredba, ka-

kva se malo gdje vidi i da će je biti teško ponoviti. No, nekoliko dana po završetku sastali su se organizatori i pobrojili pluseve i minuse i odmah da kažemo da ćemo minuse, ako ih je i bilo, sljedeće godine skinuti na nulu, a plusevima od ove godine ćemo dodati nove jer smatramo da Hrvatska mora imati jedno reprezentativno natjecanje. Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. 095 818 2132 Fax. 021 407 701 E-mail. info@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

MERIDIAN

PROJEKT

MARTINIS - MARCHI HOTEL Put Sv. Nikole 51, Maslinica 21430 Grohote Otok Šolta www.martinis-marchi.com

Recepcija i rezervacija:

Restaurant:

tel:+385 (0)21 572 768 fax:+385 (0)21 572 770 mob:+385 (0)98 392 202 info@martinis-marchi@com

tel: +385 (0)21 718 838 fax. +385 (0)21 572 770 mob: +385 (0)98 344 198 restaurant.martinis-marchi@ st.t-com.hr

Natjecanje

17. TROFEJ

svetog Apolinara - Malinska Napisao Milivoj Jurić odličnoj organizaciji športsko ribolovne udruge „Lastavica“ održan je tracionalni 17. Trofej Svetog Apolinara u udičarenju sa obale za juniore i juniorke U-16. Nastupilo je 26 takmičara iz 6 klubova sa otoka Krka i to domaćina Lastavice, Lovrata Krk, Čikavica Šilo, Vela Sten Čižići, Poteljan Brzac i Čavlena Poljica. Lovilo se na novom nasipu luke Malinska, a lovio se poneki knez, špar i arbun. U pojedinačnoj konkurenciji prvo mjesto osvojio je Mihovil Prendivoj iz Čavlena Poljica sa ulovljene 22 ribe ukupne težine 612 grama, drugo mjesto osvojio je Đa-

Pojedinačni rezultati 1. Mihovil Prendivoj (Čavlena 2) 612 grama, 2. Đani Petrović (Čikavica 2) 586, 3. Dino Janeš (Lovrata 1) 374, 4. Frane Tomljenović (Lovrata1) 266, 5. Marin Petrović (Čikavica 2) 224, 6. Timea Boroš (Čikavica 1) 216, 7. Dominik Leskošek (Lovrata 2) 132, 8. Kristijan Opalić (Poteljan 2) 258, 9. Dino Župan (Vela Sten 1) 184, 10. Leonarda Morožin (Vela Sten 2) 176…

Ekipni rezultati 1. Čikavica 2 Šilo (Đani i Marin Petrović) 7 bodova, 2. Lovrata 1 Krk (Dino Janeš i Frane Tomljenović) 7, 3. Čikavica 1 Šilo (Timea Boroš i Domagoj Grdinić) 19, 4. Čavlena 2 Poljica (Mihovil Prendivoj, David Milohnić) 20, 5. Vela Sten 1 Čižići (Karla Jurić, Dino Župan) 27, 6. Lastavica 1 Malinska (Gabrijel i Brigita Burazer) 29, 7. Poteljan 1 Brzac (Karlo Jurasić i Kristijan Opalić) 31, 8. Poteljan 2 Brzac (Marko Opalić i Lucija Kučej) 32, 9. Vela Sten 2 Čižići (Andrea Šantić i Leonarda Morožin) 33, 10 Lovrata 2 Krk (Dominik Leskošek, -) 33,5…

ni Petrović iz Čikavice Šilo sa također ulovljenih 22 riba težine 586 grama, te treće mjesto osvaja član Lovrate Krk Dino Janeš sa ulovljenih 14 riba ukupne težine 374 grama. U ekipnom nadmetanju prvo mjesto osvojila je druga ekipa Čikavice Šilo u sastavu Đani i Marin Petrović sa 7 bodova. Drugo mjesto osvojila je prva ekipa Lovrata Krk u sastavu Dino Janeš i Frane Tomljenović sa također osvojenih sedam bodova, dok je treće mjesto osvojila prva ekipa Čikavice Šilo u sastavu Timea Boroš i Domagoj Grdinić sa 19 bodova. Najveću ribu natjecanja ulovio je Dino Janeš iz Lovrate Krk i to Lumbraka teškog 102 grama. Nagrade su uručili predsjednik Turističke zajednice Malinska gospodin Nedjeljko Vučetić, te predstavnik općine Malinska gospodin Đani Petrošorić.

Vijesti

Maruto udice Pin’s i Princeza 1914 i 2123 Cristal varalice

vrtka Olivari u ponudi ima poznatih udica kristalki, odlične kvalitete. Udice 1914 imaju spljošten ekstrakratki vrat i pločicu na kraju za koju se veže najlon. S druge strane model 2123 ima spljošten vrat standardne dužine, a sve je to Made in JaInformacije pan proizvod. Naime, Maruto je jedan od japanskih divova, koji T.P. OLIVARI d.o.o. radi sjajne udice, koje snagom i 10430 Samobor, Gajeva 49 kvalitetom daleko nadilazi konTelefon 01 / 3366 - 042 kurenciju.

Shimanovi Jigovi

ertical jigging je definitivno postao disciplina koja daje ribu, no još uvijek ima onih koji kupuju najjeftinije jigove i pri tome se čudom čude zašto ne love. Nažalost, danas je na policama naših prodavaonica mnogo jeftinih jigova koji, rekao tko što hoće, ne love. Za razliku od tih nelovnih predstavljamo Shimanovu seriju i te kako lovnih modela u svim veličinama i bojama, Informacije namijenjenih lovu zubaca, gofa, a i tuna. Mnogi na pakiranju imaju ŠKORPION DNC simbolično nacrtano kretanje pa 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 ribič zna kako mu jig radi u dubini Telefon 01 / 2322 - 515 mora.

ada se spomenu varalice kojima se može loviti s obale i loviti iz brodice, svi će odmah reći Pin’s ili Princess. U žargonu im tepamo Jozo i princeza, a radi se o opako lovnim varalicama koje doslovce ne praštaju ni jednoj ribi koja ih napadne. Naime, i Pin’s i Princess varalice su „naoružane“ sa superoštrim trokukama koje se doslovno lijepe za ruke, a bome i za ribu. U priobalnoj panuli nema im premca, a Tamaracom iz Čavla nudi u svojim prodavaonicama veliku paletu ovih lovnih varalica.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Sarda Off maramice

ema ribiča koji nije svojim rukama drobio srdelu ili jednostavno njome brumao i nema ribiča koji ne zna kako poslije toga ruke smrde. „Miomiris“ ostaje i po nekoliko dana svejedno kakvim sapunom ili majstor properom ruke prali. Ruke smrde i smrde i tu nema pomoći! Zapravo ima! Sarda Off maramice jednostavno i potpuno čiste ruke bez imalo traga mirisa, da ne kažemo smrada. Doduše maramica Sarda Off je namijenjena samo za ruke i to tako treba prihvatiti, jer iz osobnog iskustva znamo da nije dobro njima brisati ostale dijelove tijela, kada mogu nastati male komplikacije, koje nisu za priču.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Ribolov iz brodice

KOLOVOŠKI zubaci

prvom kvartalu godine, tamo negdje do proljeća, zubaci su duboko, malo se kreću i ne jedu puno. U hladnom su sloju mora, a s obzirom da su hladnokrvne životinje, mišići im u takvim uvjetima ne rade kao na ljetnim temperaturama mora. Tromiji su, drže se uglavnom uskog područja oko “nastambe“ koju su izabrali za prezimiti. U proljeće dolaze u toplije slojeve, aktivnost im

se povećava, počinje mrijest. U lipnju se neposredno po završetku mrijesta odlično love, da bi potom to naglo stalo. U srpnju ih najteže lovim na panulu u akvatoriju u kojem uobičajeno lovim. U nekim drugim dijelovima Jadrana se upravo u srpnju love odlično, no kod mene to nije slučaj. Jednostavno im ne paše srpanjska kombinacija korenta i rasporeda termoklina u ovom akvatoriju. Zato ih podvodnjaci ovdje najbolje love baš u srpnju. Hrane se najčešće u

preplitkome za panulaški koncept lova.

Posli prve jače nevere Međutim, krajem srpnja ili najdalje početkom kolovoza prva jača nevera i kiša ohlade more. Ono što uslijedi je vrlo važno, a to je jača bura. Taj meni vrlo drag vjetar neposredno nakon spomenute nevere i kiše toliko ispremiješa more da se termoklin spusti za nekoliko metara. Tada zubaci počinju na-

padati naše ješke na dubinama između 15 i 30 metara. U tom periodu se možda najbolje love na manjim relativno strmim brakovima, s vrhom koji se nalazi između 15 i 20 m dubine. Uvjet je da dno obavezno bude škrapovito s dosta posidonije. Najčešće se hrane oko samog vrha. Takva pozicija u drugoj polovici ljeta obiluje onom sitnom ribom koja je zubacu zanimljiva kao hrana. Pojavljuju se i mase iglica. Temperatura je oko vrha povišena, a taj topli sloj morske vode je predatorima idealan za lov na manju ribu. Pozicije koje zubatac općenito voli su brakovi, puntali, prolazi s korentom i rubovi koji se naglo i okomito lome za 10 i više metara. Ako imate poziciju koja objedinjuje više od navedenoga, onda su tamo sigurno zubaci u određenom dijelu godine. Na primjer, brak usred prolaza s korentom. Ako taj brak s jedne strane ima i strmi zid, pozicija je ludilo. Ili lagano isturen strmi puntalić u nekom prolazu. Na vrhu puntala je najjači korent i tu zubaci proždiru sve što im se svidi kad im krene ura od griza. Prolazi su uvijek aktualni. To su “vrata“ između dva sustava, točka u kojoj je uvijek frekventno, u kojoj se susreću svi organizmi na prijelazu iz jednog mora u drugo. Pojačan je korenat, hrane ima puno, uvijek je živo. Ako je povoljan sastav dna (kamenito i obraslo) i za to doba godine pogodna kosina,

možemo očekivati zubaca. Dobro se love i na ravnim platoima ako su po dnu razbacane škrape u posidoniji, a u blizini je neki okomiti rub. Najčešće su uz sami rub i to iz dva razloga. Jedan je taj da se na spomenutom rubu jako lomi korenat i time je automatski povećana prisutnost, odnosno dotok hrane. Na takvom rubu srećemo manule, iglice, šarune, pa čak i lignje u rano jutro i predvečer. Drugi razlog zubačeve najčešće prisutnosti uz sami rub je taj što mu dubina ispod ruba pruža sigurnost i put prema škrapovitom zaklonu u velikoj dubini.

Lakša panula Zubac je vrlo oprezna riba koja većinu “problema“ rješava od-

laskom u dubinu. Rekli bismo da ljubi dubinu. Međutim, kad se hrani, pokazuje tendenciju lova u plićim i gornjim slojevima. Zato ćemo ga u drugoj polovici ljeta tamo i potražiti. Pri tome treba loviti nešto drugačijom panulom od klasične jesenske. U jesen obično lovimo panulom s najlonskom osnovom debljine 0,90 mm, na kojoj je nanizano oko 600 grama olovnica u duljini od oko 50 metara između prvog i zadnjeg olova. No, ljetna panula, s kojom lovimo na nešto plićim terenima, zahtijeva manje olova. Osnova je debljine 1,00 mm, dakle nešto deblja nego što je to slučaj kod jesenske panule. To je iz razloga što se lovi na plićim terenima gdje je kut panule takav da je riba prilikom borbe dosta dugo

uz dno pa ju trebamo više na silu “čupati“ da se ne zavuče u kakvu škrapu. Zubatac je kao malo koja riba poznat po tome što se u opasnosti i kad je ranjen pokušava uvući u neki procjep.

Pozicije koje zubatac općenito voli su brakovi, puntali, prolazi s korentom i rubovi koji se naglo i okomito lome za 10 i više metara Ako se prilikom borbe zadije u kakvu rupu ili škrapu, gotovo sigurno je izgubljen. Samo sam jednom doživio da mi zubatac izađe nazad iz škrape, i to se radilo o mlađem, još relativno neiskusnom zubacu od 2,5 kg. Drugi razlog za nešto deblji najlon je taj da se ljeti zubaci na ješku na panuli zalijeću iz toplog sloja koji im svojom temperaturom pruža optimalne uvjete za najjači i najeksplozivniji rad mišića. U kolovozu su uvijek borbeniji nego u rujnu, listopadu i studenom. A takve beštije treba znati zadržati za što je preduvjet jaka oprema, pogotovo kad se uzme u obzir da je zakačeni zubatac ekstremno snažan prvih 20 sekundi. Ljetna panula koju bih preporučio ima sljedeći raspored, koji još do sad nisam objavljivao, pa vam evo ekskluzive.

Ljetni raspored olovnica Uzmite 80 olovnica od grama

i stisnite ih na osnovu po sljedećem rasporedu: gledano od predveza prema motovilu prvih 10 olovnica stisnite na međusobnom razmaku od 25

cm, pa sljedećih 10 na 50 cm, pa 20 komada na 75 cm, pa 20 olovnica na 100 cm, i zadnjih 20 na međusobni razmak od 125 centimetara. Između prvog olova i predveza stavljate jaki i kvalitetni zogulin, isto kao i iza zadnjeg olova, 1-2 m prema motovilu. Ovako sastavljen dio panule s olovima je dug gotovo 70 m (razmak između prvog i zadnjeg olova) i kad se malo ispraksirate, lako se lovi na dubinama od 12-35 m kombinirajući duljinu panule ispuštene u more i brzinu plovila kojim lovite. Ako netko hoće ovaj raspored prilagoditi olovnicama od 10 grama, potrebno je

samo malo matematike. Pošto su duplo teže nego one od 5, uzet ćemo ih i duplo manje, dakle 40 olovnica od 10 grama. Sad umjesto 10 olovnica od 5 grama na međusobnim razmacima od 25 cm, stavite 5 desetgramskih olovnica na razmacima od 50 cm, i tako dalje preračunavate. S iskustvom ćete zaključiti kakav raspored vam najviše paše, no gore navedena kombinacija (s olovima od 5 g) meni je osobno idealna od srpnja do kraja listopada. Ako želite loviti uz samo dno, potrebno je panulu spuštati u more dok donja olova lagano ne zastružu po dnu, a onda podići

koji metar. Na tako kompletiranu osnovu panule, nakon jakog zogulina, vezujemo predvez. Duljina predveza u kolovozu bi bila idealnih 20 metara. Naime, lovi se na plićim terenima pa ješku treba udaljiti što više od plovila iz kojeg se vuče panula. Zubatac (a i gof) vidi ili osjeća preko bočne pruge brod koji mu prolazi preko glave pa je u tom trenutku nervozan i oprezan. Dajte mu vremena da zaboravi na smetnje, neka ješka kasnije stigne do njega. Međutim, ne treba pretjerivati s duljinom predveza, iz razloga što je s predugim predvezom teže baratati i ješkom pratiti teren ispod vas, tako da lako možete zapeti za dno. Zbog navedenog je po meni, s ovakvom konstrukcijom otežanja, a s obzirom na kolovoške dubine, duljina predveza od 20 metara optimalna. Predvez je najkritičniji dio panule jer uvijek mora biti tanji od osnove da bi prilikom eventualnog zadiva gubili samo

predvez, a ne i osnovu s olovima. S druge strane, predvez mora biti dovoljno jak i debel da izdrži borbu s ribetinama koje lovimo teškom panulom. Kod teške panule se ne morate bojati da će debljina najlona odbiti ribu da zagrize. Bolje je da predvez bude što deblji, al opet nešto tanji od osnove u svakom slučaju. Ako vam je osnova 1,00 mm, onda je najbolje da predvez bude 0,80 mm.

Dvi-tri riči o predvezu Završetak predveza ovisi o ješki koju koristimo. Za živu lignju se obično upotrebljava rampin, koji se kači u glavu lignje, i jedna klizna udica koja se kači lignji u zadak (šiljak). Umjesto rampina u glavu može ići obična udica. Tu se zapravo javlja dilema, udica ili rampin. Rampin lakše zakači ribu, konkretno zubaca. Čim riba za-

grize, možete refleksno kontrirati i riba je u većini slučajeva zakačena. Međutim s rampina već zadivena riba puno lakše ispada nego s udice, jer pojedini nezabijeni krakovi rampina služe kako poluga onom zabijenom da se izvuče iz čeljusti. Tako se događa, i to ne baš rijetko, da se zubatac zakačen

s rampinom otkači u pola izvlačenja. To je kod udice puno rjeđi slučaj, ako se riba kod kontre zakačila. Kod udice je problem što se zubatac svojim tvrdim čeljustima teško kači prilikom napada na ješku ako odmah kontrirate. Kad osjetite napad, trebalo bi pričekati jednu do dvije sekunde, i onda kon-

trirati. To je takozvana strpljiva kontra, kod koje “slušamo“ udarce glave zubaca koji prate zamahe repa dok se zubac refleksno okreće da ponese ješku nazad. Tako zapravo pričekate da se riba okrene repom prema vama, a onda se prilikom kontre udica gotovo uvijek zabije u kut usana, najsigurnije mjesto. Iritantno mi je bilo kad bi u pola dna izgubio zubaca zakačenog na rampin, bez obzira na vrstu kontre. Kad sam prešao na udice i naučio strpljivo kontrirati, prestao sam gubiti ribu. Kod većih liganja, između glavne udice (rampina) i klizne nosive (takozvana “šlepa“), možete staviti još jednu udicu, kliznu ili fiksnu, kako biste izbjegli “griz u prazno“. Iglica se uobičajeno nadiva jednom kliznom manjom nosivom udicom kroz kljun, dok su tri veće lovne udice raspoređene po tijelu. One mogu biti klizne ili

fiksne – po meni su bolje fiksne, iz razloga koji ću neki drugi put objasniti. Kod skroz malih iglica dovoljne su i dvije lovne, dok će kod onih najvećih primjeraka biti potrebne i 4 udice da bi se izbjeglo da zubac ugrize “u prazno“. Ako lovimo s nekom ribom kao ješkom, npr. ušata, cipal, šarun itd., na kraju predveza ćemo zavezati dvije udice u nizu, od kojih je ona prema motovilu klizna.

Ludilo kad krene Lov početkom kolovoza je uvijek uzbudljiv, zubaci kao da su se probudili iz zimskog sna. Ako se ujutro potrefi bura, zubaci silovito napadaju i trgaju ješku. Ima još jedna okolnost koja može utjecati na volju zubaca za hranjenjem. To je pojava gofa i zakon konkurencije. Spolno zrele jedinke gofa se u proljeće okupljaju radi mrijesta

u velika jata. Poslije mrijesta su još neko vrijeme u tim većim jatima. Dolaskom iglice u većim masama iz kulfa u kraj koncem srpnja, velike mase gofova se raštrkaju po rubovima kulfa na manje skupine životno povezanih jedinki. Tada dolazi do toga da određene pozicije (i hranu na njima) zubaci moraju dijeliti s gofovima. Zbog zakona konkurencije obje vrste se pojačano bore za hranu nego što bi to bio slučaj sa samo jednom vrstom na pošti. Kažemo da jedna riba vuče drugu na griz. Ima trenutaka kad sva riba poludi i sve se lovi odjednom. Uglavnom se ne slažem s teorijom da manja riba ne jede kad se hrane veliki predatori. Naravno da iglica koju gof proganja ne lovi u tom trenutku, ali u tom istom trenutku jato igala samo 100-200 m dalje od gofa napada vunicu bez problema. Dosta puta sam lovio u isto vri-

jeme gofove i zubace, ali im se ura od griza ne poklapa uvijek. Gofu ura od griza traje nešto dulje, ali ugrize on i tijekom cijeloga dana, radije nego zubac. Isto tako, gof i felun najčešće nemaju u isto vrijeme uru od griza. Felune sam ljeti i u ranu jesen lovio recimo uvijek oko devet sati ujutro bez obzira na korente i ostalo. Uglavnom zub i gof nemaju uru od griza u isto vrijeme, ali izuzeci nisu nimalo rijetki. To sve ovisi (osim o parametrima koji određuju uru od griza jednoj i drugoj ribi te situacijama kada se isti poklope za jednu i drugu ribu u isto vrijeme) o količini ribe na poziciji. Jedna riba vuče drugu na griz. Recimo ovako: imate poziciju A s gofima i 300 metara dalje poziciju B sa zubacima. I sad u npr. 13 sati na poziciji B zubaci grizu, a na A gofi ne grizu. Međutim, još 500 m dalje je

pozicija C na kojoj se nalaze i zubaci i gofi. Kako je zubova ura od griza taj dan u 13 sati, on ne grize samo na poziciji B nego u isto vrijeme i na poziciji C gdje se nalazi. Ali tu se nalaze i gofi, koji kad vide zubace da grizu počnu i oni na toj C poziciji gristi povučeni zubacima. Međutim oni gofi na A poziciji ne grizu jer im nije ura od griza i nema druge ribe da ih povuče na griz. Obrnuto je rjeđi slučaj. Zubace puno teže drugi predatori navuku na griz, osim ako je konkurencija na terenu zaista velika. Dakle, izvan zubačeve ure od griza na njegovoj pošti ga neće povući na lov par gofova, međutim jato od 50 komada gofova koji aktivno love vjerojatno hoće jer se zub boji da će zbog gofa ostati bez spize pa treba

napuniti želudac. Ne razmišlja on puno o tome − to je čisti instinkt. Tako da se u određenim okolnostima zubaci pojačano hrane zbog prisutnosti gofova. To je posebno izraženo u kolovozu. Imao sam puno situacija u kojima sam zubace dobro lovio zajedno s gofovima na poziciji na kojoj je inače zubac bio jako rijedak.

Cvikanje Imam jednu poziciju na kojoj se povremeno ulovi gof, ali na toj pošti se ne lovi zubatac. Ima pokoji primjerak, ali toliko puno imaju hrane da tih par komada ne badivaju ješku na panuli. To kolovoško jutro su se na spomenutoj poziciji pojavili gofovi, dvije različite mase, i to

jato feluna od 1-2,5 kg te masa gofova s komadima od 3,5 do 6 kg. Noć prije je padala kiša, puhao vjetar, more se izmiješalo, termoklin se produbio, bilo je očekivati ulov zubaca. Zato smo ranim jutrom prvo prošli panulom dva đira po jednoj relativno sigurnoj poziciji za zubace, međutim nisu taj tren radili, ili ih vjerojatno nije ni bilo. Tada smo otišli na gore spomenutu poziciju. Nismo se nadali zubacu jer tu nikad nismo dobili griz. Međutim, očekivali smo gofa jer je te godine bilo dosta gofova do 10 kg po rubovima kulfa. Čim smo spustili panulu, dobio sam griz zubaca od oko 4 kg, koji je nakon par metara izvlačenja precvikao (pregrizao) najlon 0,70 mm. Ljut k’o pas, na taj najlon sam nadovezao no-

ve udice i rampin (s kojim sam u to vrijeme još uvijek lovio), nadio novu lignju i ponovio prolaz. Odmah sam dobio griz zubaca, bio je jako borben, ali ovog sam na silu vukao i čupao tako da ga izbezumim pa nije stigao precvikati najlon nego je završio na pajolama nakon što ga je kompanjon zakučmao. Malo manji je bio od onog što je precvikao najlon, oko 3,5 kg. Tad su nam krenuli gristi gofovi, koji su cijelo vrijeme bili na poziciji. Poanta priče je da su te dvije mase gofova, ne samo potakle (na toj poziciji malobrojne) zubace da grizu, već su toliko utjecale na te zubace da su ovi u strahu da ne ostanu gladni napadali lignje prije gofova. Tek kad su zubaci završili svoje, gofovi (koji su se cijelo vrijeme hranili) su počeli stizati do lignje naješkane na predvez naše panule. Moram priznati da, iako smo se taj dan dobro nalovili gofova, ostala je lagana gorčina zbog zubaca koji je precvikao najlon. Nisam pohlepan, nije mi do količine i često bih zamijenio i par riba samo da mi nijedan ne precvika najlon. Znalo se dogoditi da u cijelom danu ne ulovimo niti jednu ribu, a popušimo zubaca tako što nam pregrize najlon. Kompanjon kaže kako smo bar dobili griz, kako se nešto dogodilo. Al’ ja toliko mrzim cvikanje da bi radije da cili dan ne čujem ribu, nego da mi pregrize. A baš u kolovozu sam imao najviše cvikanja, kad se krenu ludo hraniti. Taj dan kad nam je ovaj precvikao, prijatelju je kasnije na drugoj poziciji precvikao još

jedan. A sutra je tek bila posebna priča. Lovili smo na jednoj specifičnoj poziciji s još jednim brodom. Radi se o ravnom platou na nekih 22-24 m, koji se prema kulfu na svom rubu lomi potpuno okomito sve do 65 metara dubine. Plato je po dnu obrastao posidonijom te je prošaran kamenim pločama. Na jednom dijelu je plato po rubu izbočen prema vani kao trokut za nekih 15 metara. Upravo se gore, na platou tog trokuta love zubaci, gotovo uvijek uz sami rub. Jako teška pozicija za pratiti panulom. Ili si ušao previše unutar platoa, gdje zubaci ne grizu, ili si izašao skroz vani iznad ruba od 65 m dubine. Nisi siguran gdje je točno panula, a lako se može dogoditi da spustiš panulu ispod ruba, pa ti zapne i ostaneš bez svega. Mimoilazili smo se s tim brodom, s uredno spuštenim panulama u moru prateći ješkom dno, kad je tipu u drugom brodu udario zubatac.

Tri zubaca spasila kožu Povukao ga je dva metra, a onda mu je ispao. Izvukao je

gore prazan predvez. Tada udara nama zubac, slijedi uredna kontra, zatezanje, borba, izvlačenje, a onda šok! Opet je precvikao! Dok sam ja vidno razočaran, pravio novi predvez, liku pored nas je udario novi zubatac. Nije ga uspio zadržati i riba je ušla u škrapu. Vrtio se tuda pet minuta pokušavajući iščupati zubaca iz škrape, međutim to mu, naravno, nije uspjelo.

Zna zubac kako se treba zabiti, u koji procjep i koliko duboko. Savršeno pozna teren po kojem se kreće i na kojem lovi. Tip je ostao i bez ribe i bez dijela pribora. Ono što sam htio reći je da su u tih 15 metara terena u roku od deset minuta tri različita zubaca spasila svoju kožu, kožu koja tako dobro cvrči na žaru začinjena maslinovim uljem. Tih dana sam imao još

jedno nevjerojatno cvikanje. Ujutro nas je iznenadila bura. Zapravo je u zoru počeo burin, no dok smo lovili iglice digla se bura. Ne jaka, ali baš onakva kakvu vole zubaci. Odmah smo ulovili jednu skroz malu iglicu, malo veću od pedlja. Kako sam do tada još uvijek vjerovao autoritetima da, ne samo da je iglica bolja što je veća, nego da mala iglica i nije baš dobra, potrudio sam se i ulovio još jednu “normalne“ veličine. Na obližnjem rubu sam u prvom prolazu s njom ulovio zubaca od 3,9 kg, koji je bio zakačen za srednju lovnu udicu. Kako je riba u tom trenutku radila, a bura čak zapjenila što zubaci posebno vole, nisam htio trošiti vrijeme na lov iglice, nego sam nadio onu skroz malenu iglicu. A stvarno je bila mala, duljine jednog pedlja. Kompanjon ju je spustio u more i čim se približila dnu, zgrabio ju je zubatac silovitim udarcem, a ovaj je kontrirao i počeo izvlačiti. Po tunji i pokretima mu vidim da se opet radi o zubacu, i to ne malom. Nakon par sekundi panula se olabavi – “ode!“ – riba se oslobodila. Šok je uslijedio kad smo izvukli predvez. Normalno je da zubac precvika tunju, ali ovaj je precvikao tunju u čvoru na udici, na onim namotajima oko tijela udice. Probajte nožem ili kliještima na tom mje-

stu odsjeći najlon 0,80 mm pa ćete vidjeti koliko je to teško i kakva sila je potrebna. Velika je rijetkost da se to dogodi, da mu udica tako pogodno “sjedne“ u vilici i da uspije takvu silu centrirati na taj dio. To može samo zubatac!

Razlika cvikanje – kidanje Kad izgubite ribu, vrlo je važno ustanoviti je li došlo do cvikanja ili kidanja. To su dvije različite stvari. Ima masu ljudi koji redovito gube ribu, a ni ne znaju što se ustvari događa. Kako bi se problem ispravno riješio, treba ga najprije pravilno dijagnosticirati. Kidanje (trganje) je pucanje najlona pod utjecajem vlačne sile. Vi vučete na jednu stranu, riba na drugu, i najlon pukne. Tu se radi o svojstvu čvrstoće najlona, to je ono što mi zovemo nosivost. Tu treba pripaziti da je stvarna nosivost najlona dosta manja nego ona koja je deklarirana na proizvodu. Kidanje se relativno lako izbjegne, tako da ne kontrirate previše, izbjegavajte silu na silu. Cvikanje je nešto sasvim drugo. Riba može pregristi najlon dok je tunja olabavljena, ili samo blago nategnuta. To baš ne ovisi o nama, mi tu u trenutku borbe teško da možemo znatno utjecati. Eventualno pomaže ekstra jako počupati zubaca da ga se šokira u prvih 5-6 sekundi. No to kod velikih primjeraka ne pomaže. I tu sad dolaze o razlozima cvikanja puste (uglavnom pogrešne) teorije. Najgluplja je ona

talijanska teorija da do cvikanja dolazi kad najlon sjedne zubacu pod očnjak. Zato oni stavljaju na završetku predveza paralelno dva tanja najlona, jer tanji najlon kao teže sjedne pod zub, a i ako precvika jedan, mala je vjerojatnost da će i drugi. Jednako gube ribu kao i prije, ali njima statistika i rezultati valjda nisu važni. Na mojim najdražim pozicijama bi izgubili

sigurno 60% zubačevine s takvim predvezima.

Ne cvikaju očnjaci Ono što mnogi pogrešno misle je to da zubac cvika najlon s očnjacima. To nije istina. Pregledajte malo detaljnije čeljust većeg zubaca. U svakom kutu usana je takozvani “sjekač“ kojim zubatac pregrize najlon. Prema tome je potpuno jasno da će dva tanja najlona još lakše precvikati. Kad sam mislio da zubac cvika s očnjacima, pokušao sam loviti s upredenicom jer je gotovo nemoguće da mu ona zbog svoje tankoće i svojstva uvijanja pravilno sjedne pod očnjak. Kad sam izgubio par zubataca, shvatio sam da on to drugačije pregrize, s alatom stvorenim za to u kutu usana. S druge strane ima masa ljudi koji hvale neki najlon, u smislu da je to kvalitetno pa da neće nikad precvikati. Ni s tim se ne slažem jer je to samo stvar sreće hoće li ili neće zubacu najlon sjesti na sjekač u kutu usana. Bezveze je kad neko tko je dosad ulovio samo cca 15 zubataca na samo dvije različite pozicije priča o tome kako je

neki najlon zakon i kako je to nemoguće precvikati. Nešto kategorički tvrditi u vezi cvikanja može samo onaj ‘ko je ulovio stotine zubataca, svih veličina, na više desetaka različitih pozicija, od travnatih ravnica do okomitih rubova i kampanela usred ničega. Jer samo taj zna

da se različiti zubaci ponašaju različito, da cvikanje ovisi o veličini jedinke, o temperamentu jata, o načinu života zubaca uvjetovanom baš tom pozicijom na kojoj živi itd. Ima pozicija na kojima nikad ne cvika, kao što ima i onih na kojima to radi redovito. Isto tako, neke je

ribolovce zakon vjerojatnosti malo i “pomazio“ pa nisu imali cvikanja dosad. Ali tko god mi se s time pohvalio, sam je sebe urekao i uslijedio mu je period brojnih i učestalih gubitaka ribe zbog pregriženog najlona. Stvar je prilično jednostavna, kad većem bijesnom zubacu dobro sjedne najlon, on ga precvika bez obzira na debljinu. Imao sam cvikanja i najlona debelog čak 1,10 mm od strane zubaca ne većeg od 5-6 kg. Ono što treba uzeti u obzir je to da deblje najlone ipak nešto teže pregrize, no nije znatna razlika. Isto tako, ako želite malo smanjiti postotak cvikanja, bolje je koristiti krute, tvrde najlone. Krutost najlona se ne smije shvatiti kao mana, u smislu da je teško vezati čvor, da se teško slaže itd. Bolji je kruti nego meki najlon bez obzira što je teže baratati s njim, jer ga riba ipak nešto teže pregrize. Potrudite se samo malo više za čvor i imat ćete godišnje kojeg zubaca više. Nebrojeno sam puta slušao kako se hvali onaj mekani Asso Double strength Doppia forza najlon, kojeg i danas svi neosnovano dižu u nebesa. Nevjerojatno je s kojom lakoćom cvikaju taj najlon i mali zubaci od tri kilograma. I ja i

mnogi moji poznanici smo jako puno ribe izgubili zbog tog najlona. Toplo preporučam zaobići ga u širokom luku.

Struganje po škrapama Poseban problem predstavlja situacija kad ulovljeni zubonja nekontrolirano izvlači najlon iz ruke (ili role) i struže ga po škrapama. Tu se javljaju sile i opterećenja na najlon koja su otprilike kombinacija sila kao kod cvikanja i kidanja zajedno. Tu treba biti jako oprezan. Ako mu previše popuštate, on će gospodariti situacijom i najlon će pilati i oštećivati po škrapama. Zbog abrazije se smanjuje promjer, odnosno nosivost najlona. Tada više ni ne smijemo povlačiti jako jer se najlonu znatno smanjila nosivost. Najbolje je odmah u početku zubacu ne dozvoliti da ide prema dnu. Što nije baš lako, a kolovoški zubaci su posebno ludi. Nekidan su mi dva odjednom u isto vrijeme ugrizli lignju. To mi se već jednom dogodilo u siječnju 2010. god., kad sam imao sreće i izvukao dva zimska zubaca odjednom. Imate reportažu o tome u broju 04/2010 Ribolova na Jadranu. Sad su mi opet ugrizli, točno u isto vrijeme, jedan u glavu, a drugi po sredini plašta, međutim jedan drugome su izbili ješku iz usta, a ja sam ostao bez oba. Potpuno je isključena mogućnost da je isti zubac ugrizao dva puta, na različita mjesta, jer se sve odvilo u isto vrijeme i osjetilo se jasno preko najlona. Često su mi ulovi zubataca u kolovozu vezani za burna jutra poslije kiše. Jedan me u toj situaciji posebno prevario u pogledu veličine. Znao sam da ću ga na toj poziciji uloviti to jutro, sve je išlo u prilog tome, samo nisam znao kad. Tri puta sam se vraćao na tu poziciju s drugih pošti, koje sam u međuvremenu odrađivao. Dok smo treći put vozili prema tamo, rekao sam u šali da će sad pasti jedan od 4,3 kg. U tu uru sam često lovio i pagare od 0,5 do 1 kg na istoj poziciji. Kad je lignja došla otprilike u zonu udarca, osjetio

sam lagani griz ribe koja je još ostala na tunji, kontrirao sam i krenuo izvlačiti. Osjećao sam pagra od oko 1 kg, kojeg sam povukao gotovo 20 metara, a tek sam onda osjetio još jedan jaki udarac koji je ukazao da se tu radi ipak o puno većoj ribi. Po ovome kako sam opisao ponašanje ribe na tunji dalo bi se zaključiti da se radi o gofu, međutim, nešto mi je reklo da je to ipak zubatac. Povukao sam ga još 10 metara, a onda se počeo klasično boriti karakterističnim udarcima glave i pokušajima da zaveze u dubinu. Sad je bilo jasno da se radi o zubacu, sjećam se jasno kako se zadnjih par metara prije broda presijavao u svim bojama pod površinom. I znate što, vaga je pokazala točno onih 4,3 kg s početka ove anegdote. U kolovozu sam ulovio i prvog zuba iz malog gumenjaka, onako na slijepo bez

sondera. Bilo je oblačno jutro, došao sam u zoru pod strmi puntal. Po bonaci su se u odrazu na površini mora crnile stijene u sjeni, a onda sam u svemu tome ugledao tijelo malog mrtvog dupina. Sablasna slika, i to točno u metar iznad točke griza. Imao sam živu i krepanu lignju. Prvi prolaz mi je kantarić oštetio i ubio dotad živu lignju.

Može i na krepanu Drugi prolaz mi na istu, još prozirnu ali sada krepanu lignju, udara zubatac koji mi s malog rampina ispada u pola dna. Sljedeći đir ništa, zubaci su oprezni jer je onaj što je ispao svojim batrganjem uzbudio ostale. Posli toga prolazim vrlo sporo i mirno, pokušavam krepanom lignjom isprovocirati griz. I uspijevam, osjetim ga kako grize, puštam mu dvije

sekunde da dobro zaguca, tada kontriram jako i brzo ga izvlačim. Poseban je gušt iz tako malog gumenjaka uloviti ribu. Bio je vrlo borben, prevario me u veličini za dobra dva kila, imao je par deka ispod tri kila. Dosta sam zubataca ulovio u kolovozu upravo na mrtvu lignju. Sjećam se jednom kad sam cijeli dan lovio na žive lignje bez griza. Oko pet popodne su mi sve krepale pa sam nastavio loviti s onim što sam imao. Na jednom malom brakiću s vrhom na 16 m, u okretu je silovito zgrabio lignju, ali nije računao da je ista naoružana ownericama pa nam je tako spasio dan. Prošlo ljeto sam jednog jutra, iako sam imao nekoliko živih liganja u bazenu, odlučio namjerno panulivati s krepanom lignjom. Došao sam u ranu zoru uz jedan otočić oko kojeg je dno krcato posidonijom s pokojom škrapom i kamenom

pločom. Napravio sam prolaz po 19 m dubine i odmah nakon 20 m mi je udario zubonja kojeg sam uspješno izvukao. Nastavio sam cijeli dan loviti sa živim lignjama, ali zubaca više nisam čuo. Na istom otočiću, jedan drugi put, i s druge strane, kad sam tek otkrio tu poziciju, imao sam zanimljiv ulov zubaca. Lovio sam najprije na susjednoj poziciji, na kojoj mi je zadnju malu lignju oštetio i ubio kantarić. Premjestio sam se na ovaj otočić i nastavio panulati. Iako sam imao cijelih živih liganja, odlučio sam se za ovu oštećenu jer je još bila prozirna. Odmah sam ulovio kantara od skoro kilo, koji je bio toliko borben da sam mislio da je mali zubac u điru. Ovaj je onu lignju toliko osakatio, da joj se rasturena glava držala za plašt samo na jednom komadiću. Od krakova je ostao samo jedan mali. Pa ipak, ta je lignja još uvijek bila prozirna, za razliku od onih cijelih u ledu koje su pobijelile. Spustio sam je u more i počeo voziti oko otočića po 20-22 m dubine. S druge strane otoka sam se spuštao niz tramuntanicu brzinom od oko 1,6 čvorova kad je zubac udario. U prvi tren nisam bio siguran jesam li zapeo za dno, a onda je ovaj poludio. Izvlačenje je bilo komplicirano jer je riba bila zakačena ispod škrga pa je otpor bio veći, ali sve je dobro prošlo i zubonja od 4,20 kg je potpisao kapitulaciju. Svašta će vam spremiti ti kolovoški zubaci. A najdraže mi je ono što su mi spremili u kolovozu 2008. kad sam bio barkariol svom prijatelju i poznatom zubacolovcu Grgi Špralji na panulaškom Kupu Nikole Repanića. Imali smo sedam grizeva zubaca. Od toga su nam dva samo otkinula glavu, a da smo jedva skužili da ju je nešto taklo. Jedan od oko pet kilograma nam je ispao u pola dna. Jedan ogromni, ali stvarno ogromni, nam je precvikao upredenicu. Do zadnja dva sata prije kraja natjecanja smo ulovili jednog zubaca od 2,2 kg i jednog od 3,7 kg. Pored toga smo imali još i kantara, pagra i podlanicu, ribe od 45 do 70 deka. Falila nam

je još jedna riba od pola kg za pobjedu. Došli smo na zadnju poziciju i utopili lignju, a čim je panula dotaknula dno, uslijedio je silovit udarac velikog zubaca. Grga ga je malo zadržao, a onda su olova počela letjeti u more. Izvukao nam je svih petnaestak metara najlona u brodu, a onda sam ja zgrabio motovilo s kojeg sam ispratio još nekih pet metara. Tada ga je Grga uspio zaustaviti, valjda koji metar prije škrape u koju se zubatac htio zavući te ga okrenuo prema sebi. Riba je neumorno divljala, a Grga je u jednom trenutku skoro pao u more u pokušaju da amortizira silovito povlačenje ribe. Nakon dvije-tri minute konačno smo ga ugledali. Predivan veliki zubatac polako se previjao prema površini. Ogromnu napetost zbog neizvjesnosti prekinula je kučma koja je presudila velikom zubacu koji nam je donio pobjedu. Zapamtite da je kolovoz vrijeme u kojem se događaju promjene u moru, riba počinje ludo gristi pred jesen. Zubaci su posebno ludi i priuštit će vam mnoga zadovoljstva, samo treba prihvatiti izazov.v

Vijesti

Sufixov dakron Big Fish

nogi ribiči na multiplikatorima imaju najprije namotan dakron i na njega top shotom vežu osnovni najlon te na kraju predvez. Na taj način samo mijenjaju osnovni najlon, dok je dakron neuništiv i može biti na roli i nekoliko sezona. Sufix je jedna od najboljih tvrtki koja radi dakrone, odnosno upredenicu koja služi za podmotavanje pod najlon, iako mnogi ribiči koriste Informacije dakron crne boje kao osnovu i na kraju samo stavljaju samo fluoroŠKORPION DNC karbonski predvez. Škorpion nudi 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Sufixov dakron u dvije boje, sivoTelefon 01 / 2322 - 515 crnoj i potpuno crnoj.

Pin’s i Princeza varalice

Udici iz Zadra smo našli veliki izbor novih Maria varalica. Fake Baits, Blues code, Princess u svim mogućim veličinama i težinama. Kada znamo da Maria varalice radi u nekoliko težina u istoj dužini, jasno je da je njima moguć lov na sve preInformacije datore koji plivaju u moru. A kako to raditi uputit će vas ekipa UDICA - SONIK iz Udice, jer su opaki ribiči koji 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 barataju svim ribičkim discipliTelefon 023 / 305-398 nama i odlično poznaju Marijine varalice.

Normicovi gafovi

Oprema za brodove

rijeme je lova tuna i svi znamo kako je veliku beštiju uvući u brod dok se bjesomučno otima zadnjim trzajima. Za uvući tunu u brod trebamo gaf ili kuku, svejedno je li obična ili fly i to trebamo kvalitetu. A kad smo kod kvalitete, tu je Normic „svoj na svome“. Naime, same kuke su napravljene iz visokokvalitetnog nehrđajućeg materijala, dok je drška napravljena od aluminija i dodatno zlatno eloksirana, tako da ne oksidira. Na drškama su gumirano-plastični dijelovi za ruke da se drška ne kliže. Fly gafovi imaju i konopac koji je sastavni dio kompleta.

vaki čamac treba imati opremu kao što je prva pomoć, baklje, signalne svjetiljke, signalne sirene ... zapravo svaka brodica treba masu sitnine opreme koja ponekad znači život. U prodavaonicama tvrtke Mikeli Trade ste na pravom mjestu. Zakon je neumoljiv i kaže da jedan dio opreme moramo imati po „slovu zakona“ no ima nekih sitnica koje će svatko trebati od čepova u slučaju probijanja korita do raznih traka za lijepljenje koje nisu propisane, a li ih svi i te kako trebamo kod svakodnevInformacije ne vožnje brodicom, a sve je to MIKELI TRADE moguće kupiti u Mikelija, kako 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a ribiči i vlasnici brodova kažu. Telefon 023 / 224 - 860

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Ribolov iz brodice

DOČEKA' sam gofa

Na njegovim rukama koje zgrčeno drže najlon ne vidi se pumpanje zubaca... vidi se najlon koji para površinu mora i skreće u stranu... ajme koja predivna slika, samo gof zna tako lipo voziti u stranu... Napisao Marin Huzjak, snimili Marin Huzjak i Zdenko Huzjak

ijelu prošlu godinu nisam ulovio gofa. Ma samo da mi je feluna uvatit’, samo da ga vidim kako svitli ispod broda. Toliko su mi falili ti gofovi da sam zimus iz nostalgije napisao i ogroman tekst o ulovima u ljeto 2007. u tri dijela u Ribolovu na Jadranu (brojevi siječanj, veljača, ožujak). Već sam počeo govoriti u par navrata da bih

radije ulovio gofa nego deset zubataca, eto koliko mi fali.

Pogodna temperatura? Gofovi u proljeće u Jadranu pred mrijest zalaze na sjever koliko im temperatura dopušta. Tu ostanu do kraja ljeta kad se opet pomiču još malo više na sjever radi jesenskog hranjenja. Što je temperatura mora u proljeće viša od prosjeka, to će poje-

dine mase gofova provesti ljeto sjevernije. Već desetak godina gofova na ljeto i jesen ima i u Istri, uglavnom zbog globalnog zatopljenja. S druge strane, međutim, biomasa gofova u Jadranu se rapidno smanjuje, ponajviše zbog pokolja plivaricama u kasno proljeće i početkom ljeta. Po nekim procjenama količina gofa s ove strane Jadrana je pala na jednu desetinu. Ove godine sam pratio zagrijavanje i temperaturu

mora kako bih potvrdio svoje teorije o kretanju gofa ovisno o temperaturi. Prema uočenim rezultatima najavio sam da bi ove godine, pod uvjetom da biomasa nije drastično poklana plivaricama zadnjih godina, moglo u ovim krajevima biti nešto gofa zbog pogodne dinamike temperature mora i rasporeda termoklina zadnja 2-3 mjeseca. Uz to sam se raspitivao tako da sam u lipnju i početkom srpnja čuo za nemali broj ulova gofa, kao i za još više viđenja istog od strane podvodnjaka. Zbrojio sam dva i dva – to je otprilike ostvarenje moje prognoze. Zubace mi se ne da tražiti po srpanjskim vrućinama, međutim, kad sam tih dana ugledao sliku predivnog orhana, pala je odluka − idem tražiti gofa. Predvečer smo došli na pošte na rubovima kulfa. Trebalo bi za sutradan uloviti lignju jer nisam siguran je li se iglica vratila s mrijesta u kulfu. S lignjama je u početku bilo jako borbeno. Na pošti od peškafonda ništa. Misec izlazi, nade polažemo u poziciju za rapalu, koja nas je zadnja dva mjeseca spašavala. To je potez od 300 metara na kojem se obala blago spušta. Na tom potezu je mali puntalić i mala uvalica. Lignja ima sve što joj treba i uvijek se ulovi pokoja mala domaćica. Međutim, k’o da vučemo rapale u bunaru. Idemo na poštu na kojoj peškafondo da pokoju lignju

po mjesečini, samo se ne smije previše skosati. I zaista, u nekoliko premještanja smo uspjeli skupiti pet komada većih liganja. Napokon idemo leći, bar koju uru odspavati prije panule. Pozicija na kojoj ujutro panulivamo je jedan strmi puntal, koji se izvana s 28 m gotovo okomito lomi na nekih 45-50 metara. Pravimo par prolaza nadmudrujući se s malim kantarima. To nam nikako ne paše jer ubrzano smanjujemo broj raspoloživih liganja. Ćaća je na panuli, prolazimo po vrhu puntala i tada on osjeti jedan kratki snažni udarac zubaca. Samo ju je udario, bez prave volje da ju ponese. Strpljivo čeka, zubac se vraća i vjerojatno negdje sa strane grabi lignju te ju skida s predveza. Šteta što ovo nismo realizirali, al’ griz je bio podmukao, nije se tu moglo ništa. Preuzimam panulu, nadivam

zadnju lignju. Stari mi vozi, ja pipam olovnicama dno. Ništa se ne događa, vadim panulu da se premjestimo. U tom mi u izvlačenju zubac udari i samo skine lignju. Sad je nastao problem. Ne samo da nismo realizirali dva griza, nego nemamo više ni ješke.

griz, i vidim najljepšu sliku. Na njegovim rukama koje zgrčeno drže najlon, ne vidi se pumpanje zubaca... vidi se najlon koji para površinu mora i skreće u stranu... ajme koja predivna slika, samo gof zna tako lipo

voziti u stranu... Izvukao sam ga vožnjom brzine 3 čvora na 60 metara dubine. A onda sam ja preuzeo panulu. Vozimo u laganom krugu brzinom 2 milje, tako da riba pliva za nama s ciljem da se postavi dužinom

Pravi griz Brzo spuštamo vunicu za iglice, ali u 20 minuta smo samo imali jedan slabi grizić. Sunce je upeklo, ja sam skoro zaspa’, nespavanje je uzelo danak. Idem leći u kabinu uz kurvanjski pozdrav: “zovi me kad udari“. Stari se snašao pa je u obližnjoj valici na tunju uvatio očadu (ušatu). Nadio ju je na predvez s dvije udice i vratio se na puntal. Pola sata poslije čuješ njega: „donesi kučmu“. Izlazim iz kabine pet sekundi nakon što je dobio

tijela okomito na najlon. Većina panulaša nema pojma da to gof voli i da se to može iskoristiti na način da stalno voziš ispred njega pa on jako brzo pliva kako bi se pokušao postaviti okomito na najlon. Tako se puno brže

izmori i lakše iskontrolira da se izvlačenje nepotrebno ne zakomplicira. Ne “pere“ me preveliki adrenalin jer sam ga naučio kontrolirati, ali mi je zato predobar osjećaj. Baš zbog kontrole adrenalina ćutim

mu svaki zamah repa, svako lupanje glavom, u svakom trenutku mu znam kako je okrenut i prema di pliva, ćutim ga skroz i maksimalno uživam u tome, to se nikad ne može doživiti korištenjem štapa i role, samo

ovako hemingvejski na ruke. Ja i gof, između nas relativno tanki najlon u masi mora. Kad i krene naglo samo mu sve pustim, a on odmah stane jer nije riba koja je navikla na strah. Nevjerojatno uživam, brzo je došao gore,

najavljujem da neće još vanka jer nije još gotov. Poljubio je površinu mora i sukladno prognozi još jednom zaronio 15-ak metara u plavo. Tu se već zna da je gotov, sad ide gore lako uz povremeno izvlačenje po metar najlona, onako karakteristično kako samo on zna. Pritom svijetli karakterističnom bijeloplavo bojom, baca najljepši odsjaj.Vozimo brzo, čupam ga nježno ali brzo, dolazi na površinu i pri brzini od 2 milje ga kučmom snažno kačim i prebacujem preko bande kao da je lagan poput pera. Položio sam ga na šugaman u kokpitu, izvadio mu kučmu i udicu iz kuta usana, i s guštom ga poljubija u oko. Nevjerojatno koliko je lip, ža’ mi je što ga nisam slikao u tom trenutku. Iz one buže od kučme mu lipta krv, cijedi se niz snažno tijelo. Relativno brzo je izašao vani, inače ribe te veličine su najdivljije, razmjerno veličini. Ovakvi komadi će vam, vjerujte, ako mu date imalo šanse, maksimalno zakomplicirati izvlačenje, tako da umjesto 5 traje i 25 minuta. Uzeo je kratak predah, a onda je naplatio to što je bio relativno poslušan u moru. Počeo se nezaustavljivo bacati po brodu, pritom krvlju štrapajući gdje god stigne, sve je pošpricao. Samo neka radi što ga je volja, glavno da je on tu. Tražio sam svoga gofa da me sjeti kako je to plesati s njim, dugo sam ga čeka’, ali sam ga dočeka’!

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Ribolov iz brodice

NEVELIKE RIBE ali turbo gušti

Kad se spomene panula, većina ribolovaca pomišlja na solidno opremljen brod pristojnih dimenzija, kao bazu, zatim na bateriju namjenskih štapova, downriggere i fishfindere, žive mamce i opsadno stanje... Ali, sve to može biti mnogo jednostavnije, lakše i jeftinije – a da se ipak radi o panuli, i to nimalo stresnoj, fjakavoj pače! Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

dmah da vam otkrijemo, riječ je o laganoj panuli – možete ju zvati i malom, „kat nižom“ od u nas ustaljene viške, jer je sve u toj disciplini skromnih dimenzija, od pribora do lovine – „igralište“ koje je priobalni pojas mora, širine do otprilike tri milje, a dubine kakva već jest. Kad bismo baš cijepali dlaku načetvoro, mogli bismo reći da postoji lagana panula uza samu obalu, na najviše dvjestotinjak metara od kraja, tijekom koje se brodicom slijedi linija plime i oseke, pa se zalazi u uvale i obilazi oko rtova i hridi, dok bi druga njezi-

na varijanta bila ona pojasom nešto udaljenijim od obale, recimo između 500 i 1500 m, ovisno o dubini, konfiguraciji dna, općim karakteristikama akvatorija i ribljim vrstama koje se tamo love. Ali, neovisno o toj pomalo umjetnoj podjeli, lagana panula zapravo je „narodna disciplina“ za koju ne trebate ni rasni fisherman, ni kompliciran pribor, ponajmanje žive mamce – koje najčešće nije lako pribaviti. Naime, u ovoj tehnici služimo se umjetnim mamcima, i to dvjema vrstama varalica: tvrdima, tipa minnow – riječ je o vjernim imitacijama ribica, najčešće hrane nevelikih grabežljivaca koji žive u priobalnomu

moru, ili metalnim žlicama – te mekanima, poznatim kao silikonci, ili umjetnim lignjićima, tonućim ili površinskim. Treća, ali rjeđe korištena vrsta varalica su fantastične tvorevine od perja, končića, silikonskih resica i sl., učinak kojih se temelji na „nervozi“ predatora pri upadu stranih objekata u njihov životni prostor. Sukladno početnom načelu da je u ovakvoj panuli sve poddimenzionirano, moći ćete se savršeno poslužiti standardnim varaličarskim štapovima deklarirane snage od 8 do 12 lbs, običnim „špinerskim“ rolama prijenosa oko 6:1, te osnovnom najlonskom niti debljine

od 0,20 do 0,28 mm, dok ćete za predvez koristiti fluorokarbonsku nit debljine oko 0,20 mm – ili, ako računate i na veće primjerke vrsta oštrih zuba, oko 0,30 mm.

Lagana panula disciplina je u kojoj su ulovi češći nego u teškoj pa nije iscrpljujuća ni dosadna. Moći ćete nekoliko sati loviti primjerak za primjerkom u razmaku od svega desetak minuta Razumije se da ćete sve spojeve opremiti vrtilicama, jer se umjetni mamci, zbog hidrodinamičkog otpora, vrte i glavinjaju, pa bi brzo uvrnuli osnovnu nit; međutim, upotrijebite zaista sitne zoguline, koji danas imaju veliku nosivost, kako ne biste opterećivali sistem plašilima!

Što nema, a što se mora imati Načelno, u laganoj se panuli ne koristi sustav za potapanje varalice (downrigger), nego se one vode onako „kako hoće“ njihova konstrukcijska svojstva: površinske, primjerice za velike iglice, ušate, felune... bez ikakvog utega, a roneće eventualno s opterećenjem od 15 do 35 grama na kraju osnovne niti, ako se pak radi o duboko ronećim wobblerima, onda nije potrebno nikakvo opterećenje, jer bismo njegovim dodavanjem omeli pravilan rad varalice i pustili ju da potone više nego što je dobro u smislu izazivanja predatora. Da biste mogli lako mijenjati varalice,

ako ona kojom ste počeli panulati „ne radi“, predvez je dobro izraditi u dva dijela: prvi, od oko 8 do 10 m, od fluorokarbona (gustoće vode, dakle ribi nevidljivog) promjera jednakog onom osnovne niti, te kraćega nastavka duljine oko 1,50 do 2 m, nešto većeg promjera, kako bi izdržao i zube lampuge, palamide ili velikoga šaruna (u slučaju da lovimo mekanim varalicama, dok pri lovu tvrdima riba i ne dopre zubima do niti). Već smo spomenuli da vam za laganu panulu ne treba plovilo veće od obične pasare duljine oko 5 m, ili gumenjaka sličnih dimenzija (ali se savršeno lovi i onima od 3 m!), te izvanbrodski motor male snage, od 2 do 5 KS, jer je optimalna brzina za povlačenje spomenutih varalica između 2 i 4 čvora. Donja će obično biti prikladna za lov ušata, šaruna, lubina, feluna... dok ćemo nešto brže voziti pri lovu plave ribe, primjerice palamide, škarma (barakude), skuše, lokarde ili zlatoskuše (lampuge). Ali, dok svi dosad spomenuti faktori koji čine laganu panulu spadaju u kategoriju jednostavnih, postoji ipak jedan nešto zamršeniji: način vođenja varalice. Nije, naime, dovoljno samo potopiti ju i vući, nego je dobro s njom i raditi – povlačiti ju i lagano otpuštati, simulirajući promjenjivu brzinu bijega ribice koju ona oponaša. Tako ćete izglednije privući grabežljivce jer će ubrzanja varali-

Palamida moja draga

Ma su mali, al i veseli

Mišu moj mali, oli si doša! ce stvoriti vrtloge što će ih oni osjetiti bočnom prugom, ribljim živčanim sustavom, te reagirati zalijetanjem na plijen, odnosno uljeza.

Ribolov, a ne 'šlepanje' Panula, dakako, nije pasivno povlačenje varalica, nego ope-

riranje njima ondje gdje očekujemo ulov, gdje smo ga otkrili fishfinderom ili gdje nam se on „javio“ aktivnošću na površini – primjerice, palamide, feluni ili iglice, proganjajući sitnu ribu. Ta ćemo područja pažljivo pretraživati, prateći cijelo vrijeme gdje se zamjećuje površinska aktivnost predatora. Alternativa takvom načinu potrage za

lovinom jest povlačenje većega broja sistema, odnosno varalica, što je moguće samo podalje od obale i to ustaljenom brzinom, najčešće od 4 do 6 čvorova. Obično se polažu tri sistema, dva sa štapova u bočnim uložnicama – s njihovih se rola otpušta od 60 do 100 m najlona – te jedan štap u uložnici (tri dozvoljena štapa) na krmenoj

razmi, s kojeg se varalica vodi na udaljenosti od 45 do 60 m za brodom. Ako se opredijelite za takav sustav panulanja, morate računati s dvjema činjenicama: izbor vrsta sveli ste na tri-četiri – uglavnom plave ribe srednje veličine – dok ćete morati eksperimentirati s više vrsta i veličina varalica, sve do wobblera duljine desetak i više cm. Na kraju, lagana panula disciplina je u kojoj su ulovi češći nego u teškoj pa nije iscrpljujuća ni dosadna – štoviše, ako naiđete na jato lokarda ili palamida, moći ćete nekoliko sati loviti primjerak za primjerkom u razmaku od svega desetak minuta. Ipak, opremite se kao za „pravu“, jer kombinacija mora, sunca i koncentracije na baratanje priborom brzo troši vašu energiju; dakle, u brodici treba biti dovoljno hrane, vode i prikladne odjeće, da se iz lagane panule ne biste vratili – u teškom stanju.

Svijet ribolova

RIBA SE TRAŽI čak i na plaži

Jednako kao i ustrajnost, itekako se isplati napuštanje konvencionalnih navada, ‘teorija’ o neupitnosti neke vrste pošta i neprikladnosti druge... jer se riba kreće, traži hranu i migrira pred grabežljivcima doslovce posvuda pa ju posvuda treba i tražiti, i očekivati. Dakako da ova priča o plaži vrijedi kada odu one ‘horde zla’, koje sada obitavaju na njoj, a vama ostaje žal za propuštenim vremenom Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

onačno ste se izborili za dandva „nestanka“ u smjeru mora, provjerili Mjesečevu fazu, satnicu plime i oseke te pripremili pribor i opremu, nabavili kvalitetnu ješku, „zaboravili“ napuniti mobitel i odlučili izaći

Kako je lijepo kad nema furešta

iz kuće u vrijeme kad nema šanse da vas vidi neko nepoželjno (žensko!) oko, pa uspjehu vašega ribolovnog izleta više ništa ne stoji na putu. Osim nekoliko stotina onih koji su učinili isto što i vi! Dakle, ako mislite da se na cesti prema Jadranu naganjate s vlasnicima vikendica koji idu prekopati vrt, obrezati

voćke, obići punicu – varate se! To su vaši najljući protivnici, oni koji će ako već nisu, a umiju to podlaci, prethodne večeri sišli na more parkirati na „vašemu“ mulu ili stijeni koju minutu prije vas, taman onoliko „prerano“ da vam urođena pristojnost nalaže da se prema toj elementarnoj nepogodi odredite samo

mrmljanjem nimalo pristojnih riječi. I što sad? Recimo u Baškoj, Mošćeničkoj Dragi, Medveji, nekoj od krčkih, creskih, lošinjskih... uvala. Ništa, tj. ogorčeni i beskrajno zahvalni vašemu veteranskom automobilu (zaboga, morate na nekoga svaliti krivicu – niste vi valjda u nečem pogriješili!), pozicionirat

ćete se nasred plaže! Dobro ste pročitali! Vašu ćete opremu iskrcati točno ondje gdje ste nekoliko mjeseci ranije prostirali ručnik, u nesmiljenom boju za svoja dva kvadrata šljunka da bi vam se vaša milovidna s vašom dječicom mogli sunčati i pomagati lokalnim ugostiteljima u deračini zvanoj

izvanpansionska turistička potrošnja. I, što je najzanimljivije, ne nudimo vam izlaz u nuždi koji može čak i opravdati sve one pripreme, troškove, škrgutanje zubima u trenutku kad ste vidjeli da su vas pretrčali jer, riba se kreće posvuda pa ju posvuda treba i tražiti i posvuda ju se može i naći. U konkretnom slu-

Mali bibi, veliki gušti

Opustjela plaža, ribički raj čaju, pojas koji obećava uspjeh leži od ruba šljunka što ga prevrću valovi (ovisno o dubini, odnosno nagibu dna, ta se crta nalazi 5 do 15 metara od obale) do dubine na kojoj počinje područje mulja ili posidonije.

Spas u međupojasu

Mali račić - velika riba

Dakako, ni ta zona nije pustinja, ali se njom kreću ili onuda prolaze – vrste koje se rijetko love u kratkotrajnomu ribolovu vikendom, primjerice oslići, veliki šaruni, pauci... koje, ako im

Kozica je No 1

baš slučajno ne zabacite „pred nos“, treba satima čekati da priđu namamljeni aromom ješke – ili slučajno. U navedenom međupojasu, pak, od travnja pa do prosinca lovit ćete arbune, ovčice, velike špare, fratre, kantare, bugve, ciple... često i pirke, kanjce, škarpune, a ako su u blizini uronjene hridi, onda i šarge, pice, ušate, pa čak i lubine. Ukratko, radi se o izvanredno zanimljivomu ribolovnom području – tim vrednijim što ćete vjerojatno biti sami pa ćete izbjeći gužvu kakva vlada

Tijesto u duetu

i solo

Brancin na plovak

Kozicu treba znati staviti na udicu

Riba obučena po mornarsku

na provaljenim rivama, stijenama ili lukobranima. Dakle, ne očajavajte niti bjesnite, nego se koncentrirajte na ribolov, uredite „bivak“ jer se, posebice ako ste dobro brumali, itekako isplati ostati preko noći, kad će vas posjetiti ugori iz posidonije. Većina nas nema specijalnu opremu za ribolov s plaže, surfcasting, ali će vam za tu disciplinu savršeno poslužiti vaši štapovi za stacionarni ribolov (možete se poslužiti i stalkom za njih, umjesto da ih ukopavate među kamenje i tako im oštećujete površinsku zaštitu), a posebice bolognese, jer je taj dugačak štap fine akcije jednako prikladan za lov iz ruke, kao i

Repić je dobar ali knezovi...

... taman za pod zub

Savršenstvo prirode

na čekanje. Osnovna nit u ribolovu s plaže kreće se od 0,20 mm (na bologneseu) do 0,35 mm (na standardnim rolama štapova za ribolov čekanjem), a koriste se uglavnom dva sistema: paternoster – varijante s olovnicom na kraju, ili kliznom, između gornje i završne udice – te onaj s plovkom. Težina olova ovisi o daljini do koje treba zabacivati; ako je ona do 50 m, dovoljno će biti kapljasto olovo od 30 grama, a ako se pojas u koji zabacujete nalazi na većoj udaljenosti ili dubini, možete dodati 10 ili 20 grama, kako bi se sistem mogao držati lagano zategnut, zbog što bolje kontrole i hitre reakcije. Predvez ćete izraditi od fluorokarbona debljine od 0,16 do 0,28 mm, s osnovnom ga niti povezati preko vrtilice, a duljinu pijoka odrediti prema procijenjenom nagibu sistema u moru: u svakom slučaju, ba-

Ljepotan s plaže rem jedna udica treba ležati na dnu, a jedna biti desetak ili više centimetara nad njim, kako biste uspješno lovili vrste koje uzimaju hranu sa samoga dna, ili neposredno iznad njega. Spomenuli smo da u takvom ribolovu možete (itekako) očekivati i komarču, ali udice treba (vrstom i veličinom) ipak prilagoditi manjoj ribi, arbunu ili ovčici, odnosno, na sistemu s plovkom ciplu, ušati, šarunu i sl. Po mom iskustvu, za sistem

Mali je na igli

za lov najbolje je upotrijebiti klasične Mustadove udice (ili oblikom im slične marke VMC) širine luka oko 8 mm, dok ćete na sistem s plovkom navezati nešto manje, iz fine tanke ali čvrste žice, računajući na iglice, ciple, bugve i salpe, kao glavne „klijente“. Noću, pak, upotrijebite za broj veće udice, a ako pozicija obećava ugora ili jegulju, slobodno privežite i klasične za lov komarče, otvora luka do 15 mm.

Kozica, univerzalna ješka Kao ješka u ribolovu s plaže može poslužiti doslovce sve, od lignjića i bobića (sipica), mesa školjaka i puževa, velikoga crva i crvića... do uvijek uspješne srdele. Udice na paternosteru ćete ješkati bogato, dok ćete na one na sistemu s plovkom nadijevati filetiće srdele ili tanke rezance lignje (dobro ju je prethodno natući batom za meso).

U kasnu jesen i početkom zime, kad obali prilaze pripadnice roda gira, na plovak ćete uspješno loviti oštrulju i plavicu, najbolje na meso kozice (očišćen zadak), dok se ciple cijele godine izuzetno uspješno lovi na crijeva slane ili svježe srdele. Kozice su i inače izvrsna ješka kad lovite u području nastanjenom raznim vrstama, s tim što je mudrije nadijevati oklopljen zadak (otrgnete srednji dio tijela račića, kao i repnu „peraju“ – koje

Baška plaža

Kraljica ješke srdela

Tandem uvijek bolje vozi

"Podlaci" koji uvijek dođu prvi

možete upotrijebiti za primamu), jer će vam očišćen brzo postati plijen nezasitnih knezova, šparića i druge sitneži. Iznimno, u ribolovu s plaže koriste se i razne paste, odnosno tijesta aromatizirana slanom srdelom, pokvarenim sirom, češnjakom (šargi ga obožavaju!) i umjetnim aromama; takve mamce će uzeti većina sparida, a posebice ušate, veliki špari, ovčice i arbuni. Što se tehnike ribolova tiče, samo nekoliko napomena: zabacivati treba lagano bez trzaja kako ne bi otpadala mekana ješka, ne stvarajući suviše bu-

ke ni olovnicama, ni ponašanjem na obali. Nešto je problematičnija jedino noć, dok za baratanje priborom treba barem malo svjetla, bljeskanje naglavnim svjetiljkama i sličnim pomagalima ne sviđa se ribi u moru, pojačava njen oprez, pa ga svakako treba svesti na najmanju mjeru. Ako lovite s plaže poput one u Mošćeničkoj Dragi, koja je ujedno i osvijetljena šetnica, ne upriličujte „smotru folklora“ suvišnim kretanjem, jer tako bacate svoju dugu sjenu u more, a riba, čak i ako nije osobito oprezna, neće biti oduševljena takvim „kazalištem“. Posebice svako izvlačenje zakvačene ribe treba izvesti tiho, bez suviše bućkanja podmetačem – najbolje je ribu nasukati na žalo, što posebice vrijedi za ugora i jegulju koje ćete, umjesto da ih u mraku skidate s udice, staviti u zasebnu čuvaricu (žičanu, ne končanu) i tada ih osloboditi prerezivanjem pijoke. Na kraju ribolova ne trebate biti nimalo iznenađeni vašim uspjehom. Ostavite iznenađenje onima nagruvanim podlacima na mulu pa lijepo pokupite vaš arsenal, počistite svoj logor kao da će netko za pola sata doći prostrijeti ručnik i poput plavuše koja rumenilom za usne na boku broda označava mjesto dobrog ulova, vašu sjajnu poštu markirajte križem po pijesku... obavezno u zoni plime i oseke!

Vijesti

Veliki izbor popera

a sve ribiče koji vole loviti poperima u Barki smo pronašli veliki izbor Yo-Zuri i Maria popera. Njima se odlično lovi bilo s obale, bilo iz brodice kada se pučinska riba skuplja na površini, odnosno kada se hrani malom sitnom ribom. Dovoljno je baciti poper u samo središte procesa hranjenja i to pučinski predatori odmah uočavaju i nakon nekoliko cimanja znaju napasti poper. Isto tako s obale, posebno na Informacije mjestima gdje se rijeke ulijevaju u more, kao što je to na primjer RIBOLOVNI CENTAR BARKA ušće Zrmanje, brancini nepogre21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a šivo napadaju poper, prije nego Telefon 021 / 334 - 340 ostale varalice.

Maruto udice

2225 i 6014 Limerick

arutova udica 2225 je kovana, savinuta i spljoštena zbog snage i lovnosti i ima pločicu za vezanje najlona. Oblikom je namijenjena za sav obalni i pridneni ribolov, a jednak je i model 6014. Naime, svi koji trebaju udice za arbuna, fratra i Informacije slične ribe našli su svoj model. Udice su Made in Japan, pa o T.P. OLIVARI d.o.o. kvaliteti ne treba govoriti, pogo10430 Samobor, Gajeva 49 tovo jer se radi o Marutu, tvrtki Telefon 01 / 3366 - 042 poznatoj po kvaliteti.

Jigging Master Alcedo Green Power Spell 8 RH Line Mini Boat

vrtka Jigging Master je jedna od onih koja svoje proizvode prodaje isključivo na ja pa ns ko m tržištu i samo povremeno se mogu nabaviti primjerci u Europi. Da ne bi bilo zabune, radi se o multiplikatoru koji je namijenjen za lov disciplinom vertical jigging i to ne bilo kakve ribe nego je namijenjena za lov najvećih predatora pa nije čudo da je njome uhvaćena tuna od 175 kilograma. Kako je to moguće, pitat će mnogi, kada se radi o malom multiplikatoru? Odgovor je jednostavan – metalna robusna konstrukcija, kočnica koja se može stisnuti na 80 libri, Informacije moćna ručica i drška, ovaj mali multiplikator stavlja u red Tiagre MAGURO S.P. Marc Inaoue 80, samo je trostruko laganija. 1000 Ljubljana, Batjurova 3 Jednostavno – The Best of the Tel. 00386 4053 5001 Best.

lcedovi štapovi su, kao što i samo ime kaže, napravljeni za lov iz brodice. Klasična teleskopska verzija omogućuje da se lagano spremaju, jer dobro znamo da brodica nikada nije dovoljno velika. Iako teleskopska konstrukcija nije jednaka jednodjelnim i dvodjelnim štapovima, na brodici je „zakon“, pogotovo ako je manjak, jer se jednostavno sprema i drži. Alcedovi teleskopi su idealna kombinacija za manje brodice, a njima je pokriven sav priobalni ribolov.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Ribolov s obale

LJEPOTICE IZ

Lokve Rogoznice

Ribolovce bije glas da su praznovjerni, da mistificiraju sve aspekte svoje najdraže razbibrige, da se kruto drže samo njima jasnih pravila... Ali, što biva kad svjesno pogazite temeljna? Napisao Stjepo Martinović Snimio Mladen Marković

a svojedobnoga (višegodišnjeg) službenog boravka u Splitu, dakako da sam iskoristio priliku kako bih upoznao ribolovna područja Srednje Dalmacije – od gradskih splitskih, od Kašuna i Sustipana do Duilova i Žnjana, te od Splita do Tribunja prema sjeveru, i od Stobreča do Ruskamena prema jugu, kao i znamenite pošte uz obale Šolte, Drvenika Velog, Brača, Hvara...

a stigao sam čak i do Lastova i Visa. Iako zaključak na temelju povremenih izlazaka na more vjerojatno nije osobito pouzdan, usuđujem se reći da je riječ o jednom od još uvijek ribom bogatih dijelova Jadrana, zanimljivom i za „leteće ribolovce“, a nekmoli za one koji tamo žive, imaju brod na raspolaganju, a vrijeme im je prestalo biti faktor u životu. Naime, ni iz jednog od tih odlazaka na more nisam se vratio praznih ruku, premda su ulovi varirali od „ša-

ke ribe od kamena“ do rijetkih trofeja, a ako sam nešto naučio iz te pomalo neobične epizode, to se može svesti na tri činjenice: dobra priprema – valjan pribor i prikladna ješka, poželjno i brum – itekako se isplati; nema pravila što se tiče konfiguracije dna na pošti, (meteorološkog) vremena i navodne izlovljenosti određenog područja; riba iz akvatorija Srednje Dalmacije neupitna je carica okusa! Taj šug, judi moji, to je za ......t! A sad o najdražim mi ulovima s

tog područja – komarče, dakako, jer su i najprobranije krasotice, uz kraljicu, samo eskortdame! Pri prvomu ciljanom polasku na komarče, u svibnju 2006., u startu sam prekršio samo tri pravila: nisam imao ni bibija, ni velikoga crva, ni volka... jedino pregršt svježih srdela sa splitske ribarnice (gdje sam brzo našao svog opskrbljivača ješkom, od zgnječenih liganja do volaka s koče!); kao drugo, poveo sam prijateljicu (provjereno suprotnog spola!);

kao treće, nisam bacio oko ni na vremensku prognozu, ni na mjesečni „program“ oseke i plime, ni na geografsku kartu... Sjeli tako nas dvoje – štapovi između nas, da ne bude bliskih dodira tijekom vožnje! – pa prema jugu. Namjeravao sam do ušća Cetine, ali smo već sa zavoja kraj autokampa vidjeli da je desna obala „gusto nastanjena“ štapovima, pa produžili kroz Omiš prema Pisku... Naime, zbog moje pratiteljice toga sam dana bio odlučio loviti ondje gdje se može automobilom do same obale – da si bella Dalmatina ne strga svoje vitke noge. Pa tako mi, uz grčku šansonjerku Haris Alexiou s CD-a, sve dalje prema jugu, moja je dama već naručivala kavu na makarskoj rivi kada sam s magistrale obasjane žestokim suncem i ovijene oblakom mirisa rascvale brnistre spazio pustu šljunkovitu plažu i strm pri-

laz ravno do mulića na njezinu južnom kraju. Tu smo! Skrenuo sam neposredno prije tunela kraj mjesta Lokva Rogoznica pa smo cesticom koja inače vodi do autokampa sišli u sjenu borova u uvali vrijednoj i snova, a nekmoli cjelodnevnog boravka u njoj.

Surf casting bez surfa Još jedno pravilo bacio sam

pod noge odlučivši da se ne pozicioniramo na mulić, a niti na sjeverni rub žala, kraj kamenih gromada odvaljenih u vrijeme gradnje jadranske ceste, nego posrid-sride plaže! Da se poigram surf castinga, iako nikakva surfa nije bilo... samo slabašan južin, tek toliko da nije mrtva bonaca i pretjerana žega. Bacio sam odmah – rukom, koliko sam daleko mogao – sav brum što sam ga ponio: otprilike tri litre mješavine uso-

ljenih ostataka od čišćenja srdele, soli iz barila slanih srdela i staroga kruha. Zabacio potom, pedesetak metara od kraja – s magistrale sam zamijetio pješčanu čistinu na toj udaljenosti od pojasa šljunka i područja oblasnog posidonijom... i odao se čekanju.

Povrh svega me napada sumnja da sam se priklonio komociji, pa nasjeo pošti na kojoj je zadnja komarča ulovljena u vrijeme tršćanske krize Ali, ali... najlon stalno treperi – zaključujem da neka sitna riba kljuca ješku; dakako, bili su to sveprisutni knezovi – u neko doba lovim pirke jednu za drugom, sunce se penje prema „šufitu“, moja dama zanovijeta (kupala bi se, a nije ponijela kostim – na moj razuman pri-

jedlog zgraža se jer nam je poprilično prometna cesta „nad glavom“), a povrh svega me napada sumnja da sam se priklonio komociji, pa nasjeo pošti na kojoj je zadnja komarča ulovljena u vrijeme tršćanske krize... A onda, na netom zabačenu novu ješku (prepolovio srdelu, dodijalo mi nadijevati manje komade koje knezovi, nimalo kneževski, hitro počiste)... griz! Nagao, nimalo nalik komarčinu opreznom oklijevanju. Kontriram pomišljajući da je naišao „podnevni lubin“ – ona mentalno neuravnotežena vrsta koja grize samo kad joj sunce pukne u tintaru – ali već po prvomu „telefonskom kontaktu“ prepoznajem KRALJICU. Drma glavom desno-lijevo, htjela bi se osloboditi udice – i tada kršim još jedno pravilo: vučem ju rolom, bez imalo rada štapom! Kakvo zamaranje, kakve ludosti! Treba ju vući najvećom brzinom – najlon i predvez će svakako izdržati – a ne dati joj da pliva, mijenja smjer, trza glavom... jer, ako je velika kao

što opterećenje štapa govori (bolognese se pogrbio k’o onaj hiperodlikovani hrvatski general pod bremenom pleha, ča je u pržunu!), udica joj se njenih drobilica drži manje nego jedva, a ako joj je i zašla dublje u grlo, šanse da pregrize fluorokarbol debljine 0,24 mm debelo su iznad teoretskih. Povrh svega, moja dama krši dogovor o nemiješanju u unutarnje poslove suverenih entiteta i vrišti kao u onoj davnoj noći koje se odavno ne sjeća!

Kako vaga laaaže...! Kad sam ju dovukao na petšest metara od obale, sine mi da nastupa kritičan trenutak operacije: komarča – trofejna, procjenjujem da teži najmanje dva i pol kg (ako su u strahu oči velike, u panici su goleme!) – sad će upotrijebiti ostatak snage da se otrgne i pobjegne... i opet kršim pravilo: ne uzimam podmetač (da sam prijateljici doviknuo da mi doda špurtil, vjerojatno bih prošao kao i Bruce Willis u „Petom elementu“: umjesto bombe dobio biljarsku kuglu!), nego još bjesomučnije vrtim rolu i vučem ju... a onda, kad mi je bila na metar od nogu (jasno, zagazio sam u more), bacam se na nju i grabim ju golim rukama! Naravno, dok joj nisam zario prste desne ru-

ke u škrge zaradio sam nekoliko „krasnih“ uboda koščicama leđne peraje u dlan i prste lijeve... ali, tko mari! Bacam krasoticu na žalo, divim se njenim prekrasnim bojama, pa i dimenzijama – iako nije baš veeelika, vaga, kurbina kći, kasnije je rekla 1,85 kg – a onda moja dama opet vriiišti, pokazujući rukom drugi štap... kojega nema! Tj. ima, ali je u moru i piva „Kud plovi ovaj šćap?“ Onako mokrom od catch-ascatch-cana nije mi tlaka zaga-

ziti još dublje, lovim štap u frci dograbljenim špurtilom za rolu – i to roneći, premda samo oko metra duboko – te istom metodom povlačenja „na rolu“ svladavam još jednu ljepojku! Nešto malo manju (kurba balanča jope’ kontra istine: kaže samo 1,60 kg), ali u jednako raskošnu proljetnom ruhu. Kad je i ta bila u čuvarici, stavljam novu ješku i opet zabacujem, a onda dokazujem mojoj pratiteljici kako mi je stran svaki sram: skidam mokru robu sa sebe – s

magistrale nitko da potrubi, iako je subotnji promet kao na zelenom valu u pet popodne – nalazim u prtljažniku suhu majicu i rezervne hlače... ali, na moru nastaje zatišje ranog popodneva, kad cilu Dalmaciju trefije poznato stanje nesavladive žudnje za ničim, zvano fjaka, pa se i nas dvoje bacamo na jelo, vino, izležavanje u hladovini. Oko četiri popodne opet nailazi škvadra lokalnog plemstva – gladni knezovi! – oko pet lovim(o) još jednu komarču, po mojoj procjeni od „oko kile“, po ciničnom kantaru svega 0,75 kg, sunce se naglo približava hrbatu Brača, pa odlučujemo pokupiti arsenal i krenuti polako natrag. U gostionici u dubokom zavoju na magistrali daju nam punu vrećicu leda da nam riba stigne svježa do Splita – dakako, upućena nam je bila i apsolutno nemoralna ponuda... junački smo odoljeli – strusili smo duplu travaricu i nastavili kući. Ah, da – na zajedljivu primjedbu moje dame kako će me natjerati da na komad papira napišem „Žena NIJE pegula u ribolovu!“, smotam ga i progutam, uzvratio sam da „neke žene ne donose pegulu... ali samo iznimno“. Onoga dana kad je ta činjenica – žena uz ribolovca – u dubokoj sjeni prekršenih pravila.

Ribolovne tehnike

MALIM NA veliku

Najvažnije u lovu grabežljivaca jest 'ući u njihovu psihu', prilagoditi pribor i mamac ponašanju predatora, prvom izboru zubaca, lice, gofa... u prirodnom okolišu. Nasuprot uvriježenu mišljenju, ponekad nam za to uopće ne treba impozantan živi mamac, po onoj 'veliki zalogaj za veliku ribu' Napisao Tomislav Vujić - Bluefin

oklonici panule živim mamcem dobro znaju da su iglica i lignja „zakon“. Tim se morskim organizmima, upotrijebljenim kao ješka, ostvaruju ulovi izglednije nego drugim. Ali, to nikako ne znači da smo bez njih osuđeni na neuspjeh. Naime, zahvaljujući dvjema urođenim osobinama velikih grabežljivaca, oni nikada nisu siti i u njihovom ponašanju nema pravila! Sati panulavanja na provjerenim poštama neće proteći u uzaludnom iščekivanju napada ni ako im ponudimo mnogo skromnije zalogaje. Dakako, postoje „tanašniji“ i od ovih o kojima će biti riječi, a to su razne umjetne varalice, ali se njihova uspješnost temelji na posve drugačijim temeljima: privlače predatore ili savršeno oponašajući kretanje njihove omiljene

lovine, ili ih iritiraju kao uljezi u životnom prostoru koje žele eliminirati nesmiljenim napadom.

Ako osjetite da se ribica „opustila“, vjerojatno je iscrpljena, možda već i mrtva, a takva će vrlo teško privući predatora U ovom članku razmatramo upotrebu malih prirodnih mamaca, riba skromnih dimenzija i izazovnosti, ali onih koje je uvijek lako pribaviti loveći ih u istom akvatoriju. Riječ je o bugvama, menulama, ušatama, ciplima, šarunima, okanima... pa čak i knezovima koji će, valjano ponuđeni, privući grabežljivca gotovo jednako kao i lignja, odnosno iglica, a

također i jednako poput apsolutno najbolje mrtve ješke − nezamjenjive svježe srdele. Treba li spomenuti da stoga uvijek morate imati na brodu pribor za lov spomenutih mamaca te nešto ješke za njih, primjerice smrznute lignje, a po mogućnosti i bruma. U najgorem slučaju

nosite sa sobom sabiki, tzv. tursku panulu, jer se njom vrlo uspješno love šaruni, plavice, ušate... pa i iglice, posebice u uskim kanalima u kojima se one redovito zadržavaju prateći jata sitne plave ribe. Jer, kako smo u naslovu istakli, trebamo malu ribu da bismo ulovili veliku, a ta mala mora biti upravo ulovljena, kako bi bila dugo živa na udici.

‘Naoružanje’ u skladu s mamcem Da bismo to postigli, moramo ju „naoružati“ prikladnim udicama, dovoljno velikim da podnesu opterećenje kad predator zagrize, ali i dovoljno malenim da ne preopterećuju ribu-mamac preko kapaciteta njenih vitalnih funkcija. Još nešto: iskusni panulaši znaju kako koji grabežljivac napada, grabeći mamac s glave ili s repa, a kako su i tu pravila vrlo klimava, najbolje je živu ješku opremiti dvjema udicama – s time što

se jedna provlači kroz okoštali dio usta, da ne izazove krvarenje i ne spriječi ribicu da diše, a druga pod jednu od peraja, leđnu ili analnu, uza što manje

ranjavanja ribe i tako da joj ne onemogući plivanje, odnosno trzanje u nastojanju da se oslobodi udice. Što se samih udica tiče, svaki

panulaš ima svoje „tajne formule“, nastale na temelju iskustva, pa neki preziru trokuke ili dvokuke, dok ih drugi redovito koriste, a po mom mišljenju,

najbolja je kombinacija prema samom mamcu i očekivanom ulovu.

Koliko god stoji da je panula tehnika s najmanje iznenađenja, vrijedi i da veličina lovine, njezina najčešće trofejna vrijednost, obilato nadoknađuje „dosadu“ dugih sati na moru Dakako, panulati s „drugorazrednim“ mamcem znači dići umijeće njegovog povlačenja na najvišu razinu. U praksi, to znači obratiti najveću moguću pažnju na tri aspekta panulanja: brzinu broda, odnosno vučenja mamca − optimalna je oko 2 čvora, duljinu otpuštenoga najlona koju valja prilagoditi području panulanja, jer ako

zalazite među uronjene hridi, ne smijete otpustiti više metara nego što vam omogućuje kontrola ješke i udica uz česte promjene smjera plovidbe, te kao treće upravljanje ponašanjem mamca: ako osjetite da se ribica „opustila“, vjerojatno je iscrpljena, možda već i mrtva, a takva će vrlo teško privući predatora. Dakle, treba ju zamijeniti svježom, a to znači da vaš bazen za živu ješku treba ili dobro napuniti prije početka panulanja, ili istodobno s panulanjem na grabežljivce po dubini, panulati po površini „vunicom“ za iglice.

Iznimka je – ulov Na kraju, ako je strpljenje naj-

dragocjenija „roba“ pri panulanju živim mamcem, što je on manji, „pacijence“ nam treba proporcionalno više. Ali, zar najznačajnija komponenta rekreacijskog ribolova nije upravo u demonstraciji umijeća, prakticiranju vještine i dokazivanju strpljenja. Uostalom, koliko god stoji da je panula tehnika s najmanje iznenađenja, vrijedi i da veličina lovine, njezina najčešće trofejna vrijednost, obilato nadoknađuje „dosadu“ dugih sati na moru, predano bavljenje priborom, promatranje zaslona fishfindera, bitku sa žeđi, gladi, suncem... Jedan zubatac, gof, lica, luc, pa čak i velika palamida ili škaram na udici poništavaju sav „štrapac“ u tren oka.

Vijesti

Seaguar predvezi Veliki izbor za big game fluorokarbona

ema dileme, Seaguar je Seaguar, a ostalo su fluorokarboni i time je sve rečeno. Škorpion nudi Seaguar po 30 m u debljinama 0,91 mm i snazi od 95 lbs, 1,05 mm u snazi od 125 lbs i 1,28 mm u snazi od 175 libri te onaj najjači Seaugar Premier u Informacije snazi od 130 libri, što pokriva sav big game ribolov kod nas. Uz to u ŠKORPION DNC Škorpionu nude i Seaugar Premi10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 er u snazi od 150 libri u duljini od Telefon 01 / 2322 - 515 25 metara.

Okuma Safina Pro Match

a policama Barke smo našli veliki izbor fluorokarbona i to Seaguar Softa, Sunline System Leadera FC 100 i Sunline Siglona FC. Zapravo, svi nabrojeni su u svojoj klasi ponajbolji, pa je tako FC 100 zasigurno jedan od najboljih za vertical jigging, dok je Siglon FC vjerojatno ponajbolji allround fluorokarbon Informacije uopće. Kada je u pitanju SeaguRIBOLOVNI CENTAR BARKA ar Soft, nema dileme da se radi o 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a vrhunskom fluorokarbonu široTelefon 021 / 334 - 340 ke primjene.

Sidra i oprema

afina ima trajnu konstrukciju, 3+1 ležaj, aluminijsku dvotonsku anodiziranu špulu, patentirani „elliptical oscillation system“ namatanja strune, mesingani pogonski zupčanik, RES II računalno balansiran rotor, Informacije brzi prijenos 6.2:1 te kapacitet od 140 m najlona debljine 0,25 T.P. OLIVARI d.o.o. mm za najmanji model i 155 m 10430 Samobor, Gajeva 49 najlona debljine 0,35 mm za Telefon 01 / 3366 - 042 najveći model.

vako plovilo treba sidro, a Mikeli nudi ogromnu paletu modela i tipova te težina. Svejedno za koje se odlučite, na policama se mogu vidjeti, odabrati i kupiti. Sidrenje i sidra su ozbiljna stvar i svatko mora znati kakvo mu sidro najviše odgovara s obzirom na dio Jadrana na kojem se najčešće sidri. Uz sidra, tu je i oprema za vezanje s konopom ili lancem i sve potrebno da se vaša brodica ili brod sigurno usidri i kada je grubo vrime.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Ribolovne tehnike

BOLJE DVIJE KUKE nego kuknjava

Vjerojatno vam niti jedan panulaš, ili poklonik big gamea, neće reći da ne vlada savršeno kukom za izvlačenje ulova – ali, zašto se onda tako često događa da bude izgubljena 'sigurno zakvačena' riba? Da vam se euforija ne bi pretvorila u razočaranje, ipak naučite valjano baratati tim pomagalom i svoj brod opremite dovoljnim brojem kuka prikladne veličine i izvedbe Napisao Tomislav Vujić - Bluefin

lovu velike ribe, bilo da se radi o klasičnoj panuli – s ulovima kao što su gof, zubatac, luc, lica, trup dugokrilac... pa i poveća palamida, škaram (barakuda) ili zlatoskuša (lampuga), nekoliko je kritičnih trenutaka u kojima samo jedan „mali“ krivi potez znači gubitak „sigurno zakvačenog“ trofeja. Među takvim je momentima, po učestalosti gubitka ribe, na prvomu mjestu njezino izvlačenje iz mora u brod, pri čemu su najčešće ribolovačke greške podcjenjivanje preostale snage umarane ribe. Neke, primjerice zubatac, ne-

očekivano „živnu“ i nakon što su se već naoko posve predale. Prekratko umaranje ribe uz nedovoljnu zategnutost najlona ili upredenice, pri čemu riba često iskoči iz vode i otrgne se, koristeći razliku između sila koje na njezinu masu djeluju u gustom mediju (vodi) i rijetkomu (zraku), te nespretnost pri baratanju štapom u završnoj fazi privlačenja zakvačene ribe brodu. Svim se tim faktorima, koji izazivaju opasnost od gubitka ulova, može doskočiti pravilnom upotrebom kuke, jer se njome riba zakvači nepovratno, ako se poštuju temeljna pravila korištenja tog pomagala. Nažalost, ni posjedovanje kuke na brodu

nije jamstvo da će ona poslužiti kako treba ako nije prikladnih dimenzija ili izvedbe, odnosno ako se pravilno ne upotrijebi.

Visina boka + pola metra Standardne kuke izrađuju se s jednodijelnom ili teleskopskom drškom, a opremaju se čvrstom uzicom, ponekad i lancem. Potonje su namijenjene bacanju, što je zasebna tehnika koju također treba na vrijeme svladati, kako ne bi bilo promašaja i neželjenih gubitaka ribe. Sama kuka, oblika udice sa zašiljenim vrškom (obično bez povratnog zareza, ponekad s „krilcima“ nalik onima na harpunima), izrađuje se od nehrđajućeg čelika, od žice promjera 6 do 8 mm i deblje, ali samo za potrebe tunolovaca ili onih koji očekuju da bi se mogli naći „oči u oči“ s morskim psom. Duljina drške treba biti usklađena s visinom razme broda, odnosno jedna-

ka njezinoj visini iznad vodne linije, uz dodatak oko 50 cm za sigurnije baratanje objema rukama.

Standardne kuke izrađuju se s jednodijelnom ili teleskopskom drškom, a opremaju se čvrstom uzicom, ponekad i lancem. Potonje su vnamijenjene bacanju, što je zasebna tehnika koju treba na vrijeme svladati To znači da će drška uobičajene kuke koja se koristi na panulaškom gumenjaku biti oko metra, a one za primjenu s fishermana do metar i pol. Duljina uzice ili lanca kojom/kojim se oprema „leteća kuka“ može biti i do tri metra, što je otprilike udaljenost do koje je kvačenje ri-

be takvom kukom izgledno, odnosno uspješno u većini slučajeva. Sljedeći delikatan aspekt upotrebe kuke jest trenutak njezine primjene: ukratko – ona se koristi kad je riba dovoljno privučena brodu da je kvačenje manje-više sigurno, jer promašaj može biti koban.

Kao i svaki dio pribora, kuka je korisna onoliko koliko je valjane izrade i onoliko koliko ju umijemo upotrijebiti Riba se poplaši i smogne snage za novi bijeg, a ako poslužitelj štapa i role/multiplikatora nije bio na visini zadatka... moći će se u beskraj prepirati s „kapetanom Kukom“ tko je zaslužniji za veliko razočaranje. Kuka se u tijelo ribe zariva jednim odlučnim potezom, slažu se iskusni ribolovci, dok nema jedinstvenog mišljenja koji je dio ribljega trupa najbolje zakvačiti. Po nekima, najbolja točka je otprilike na trećini duljine tijela ribe od repa, jer se tako privlačenjem dijela tijela kojim riba pliva onemogućuje njezin bijeg, dok zagovornici „druge škole“ tvrde da je bolje zabiti kuku u riblji hrbat neposredno iza glave, kako bi se

riba podigla iz vode najtežim dijelom tijela. Treća „škola“ je notorno oportunistička: kuka se zarije u bilo koji dio ribljega tijela, ali čvrsto i ne dopuštajući ribi nikakvo otimanje. U svakom slučaju, nakon zabadanja kuke u ribu odgovornost za njezino svladavanje nije više na članu posade koji drži štap!

Ne trenirajte na gumenjaku! Među čestim korisnicima kuke također nema jedinstvenog mišljenja je li bolje ribu zakvačiti odozgo, ili s donje strane trupa, pri čemu se ona manevrom štapom dovede u poziciju prikladnu za takvo kvačenje. U svakom slučaju, izbor između tih dvaju načina ovisi o veličini i vrsti ribe, kao i o plovilu s kojeg se lovi; naime, dok kvačenje trupa dugokrilca i omanje tune, primjerice, odozdo ima smisla ako brod ima vrata u krmenom zrcalu, pa se ulov može povući u kokpit preko krmene platforme, provjereno najbolji način kvačenja s broda bez krmenih vratašca – tj. s kojeg s riba mora dići preko razme – jest postrance, neposredno iza škrga, odnosno bočne peraje. Dakako, u ribolovu se vrlo često događa da

nam zakvačena riba bježi pod brod, otežavajući privlačenje nadohvat kuke, ali se i za takvu situaciju treba pripremiti, i to uvježbavanjem posade za manevar brodom – plovilom treba odgovarati na smjer bijega ribe i nastojati ju stalno držati po boku ili po krmi, ovisno s koje pozicije ju namjeravate uvući ili dići na brod. Kao i svaki dio pribora, kuka je korisna onoliko koliko je valjane izrade i onoliko koliko ju umijemo upotrijebiti. Zato nabavite prikladnu za vaš najčešći očekivani ulov, poželjno dvije različitih veličina i(li)vrste, uredno ih održavajte i uvježbajte primjenu, posebice ako se opredijelite i za „leteću“, koju valja znati i baciti i baratati njom kad se zarije u riblje tijelo. Jesmo li negdje spomenuli kako je vaš gumenjak najnepoželjniji „maneken“ za uvježbavanje upotrebe kuke?

Lowrance 2011 NOVO Elite™ DSI i Mark™ DSI DownScan Imaging Sonar

5’’ekran | 455/800kHz | dubina/temp

MERIDIAN PROJEKT d.o.o. | Ekskluzivni uvoznik i distributer za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu | PRODAJNA MJESTA: Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Dubrovnik SVETAC d.o.o. 020/357 017 | Hvar BOLTANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula EGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOTOMAR MILETIĆ TEDI 052/851 194 | Marina BOLTANO d.o.o. 021/889 023 | Murter Mehanic-Nautic d.o.o. 022/434 763 | Novigrad MARSERVIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOTO PLUS IKICA 031/284 707; MOTO-NAUTIKA d.o.o. 031/283 683 | Pula NAVIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; EUNICE 052/570 203; Adriana Nautica d.o.o. 052/506 925 | Rijeka GUMI CENTAR d.o.o. 051/623 079; Elektro servis VANJA 051/244 656 | Rogoznica BOLTANO PJ FRAPA 091/4801 005 | Split IGLUN1 021/338 510; IGLUN2 021/388 721; SERIOLA d.o.o. 021/583 067; BOLTANO d.o.o. 021/398 577; ANTARTIKA d.o.o. 098/822 322 | Šibenik KIMER d.o.o. 022/212 118 | Umag ALMI d.o.o. 052/741 065 | Vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | Vodice Fred Bobek d.o.o. 022/443 300 | Zadar RIZ-ITEA commerce d.o.o. 023/305 777; SERVIS BRODSKE ELEKTRONIKE MARIO 091/5035 115 | Zagreb ŠKORPION DNC d.o.o. 01/2322 515; PREDATOR 01/3817 890; PREDATOR II 01/6646 200; NAUTIKA STORE 01/3820 115; SIBEG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINE d.o.o 01/2040 560; SVIBEN MARINE d.o.o. 01/3435 880; IN MARINE d.o.o. 01/3664 257; CV SISTEMI d.o.o. 01/2395 774; REFUL MARINE d.o.o. 098/319 265

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: lowrance@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Svijet ribolova

SPORTAŠ

ili pribavljač hrane

Sportsko-rekreacijski ribolov, onaj kojem se odajemo iz strasti, a ne radi pribavljanja hrane, jest stanoviti kulturni atavizam, trag vremena u našoj psihi kad je čovjek lovio ribu da bi prehranio svoju obitelj. Danas, kad nam imperativ nije suzbiti glad, trebali bismo se bitno drugačije ponašati Napisao Mladen Marković., fotografije arhiva RNJ

nogo smo puta na ovim stranicama načinjali vječnu temu etike ribolovaca koji na more polaze iz strasti i ljubavi prema prožimanju s prirodom, a ne (primarno) da bi donijeli doma „ribe za najesti se“. Dakako, dobra večera od vlastitog ulova uvijek ima posebnu draž, ali je povremeni užitak u takvoj deliciji ipak nešto posve različito od ribolova u svrhe prehrane, što bi se moralo odraziti i na ribolovačkoj etici. E sad, reći će netko, što je etično u lišavanju života morskih organizama... iz zabave i sporta? Nažalost, čovjek je na vrhu

Dovoljno za ručak!

Modrulj se mora puštati

prehrambene piramide (ili kraju lanca, kako hoćete) u živom svijetu,pa je njegovo egzistencijalno-povijesno (evolucijsko) pravo da lovi i radi prehrane, i radi podsjećanja na ribolov kao djelatnost presudnu za opstanak zajednice. Ali, u sportsko-rekreacijskom ribolovu svaki bi sudionik morao ne samo poštivati zakonske odredbe o lovostaju i minimalnoj veličini zadržanih primjeraka pojedinih ribljih vrsta, nego i uvažavati vlastita etička načela, odnosno ona pravila ponašanja u ribolovu i na moru općenito što nam se nameću sama po sebi, kao standard civiliziranog ponašanja u prirodi.

Pribor: na donjoj granici U praksi to znači da ćete se ponašati korektno na trima područjima: pri odabiru opreme, pribora i mamaca – da ćete zadržati isključivo dopuštenu količinu ribe, odnosno broj trofejnih primjeraka – da ćete ograničiti vaš utjecaj na okoliš (onečišćenjem svih vrsta: otpacima, kemijskim tvarima, bukom) na najmanju mjeru. Što se tiče opreme i pribora, u osnovi to znači da ćete upotrebljavati štapove i role minimalne deklarirane jakosti, tanke najlone i upredenice, male udice... sve na rubu prikladnosti vrsti i veličini primjeraka koje lovite, kako biste težište uspjeha prebacili s opreme na vlastito umijeće. Jer, što je sportskog u svladavanju lubina od kilograma i pol – najlonom debljine 0,40 mm? Koliko vaše

Sreću kod ulova uvijek treba podjeliti s prijateljima vještine zahtijeva izvlačenje zakvačene trofejne komarče ako vam je predvez debljine 0,20 mm i osnovni najlon promjera 0,24 mm, a koliko ako je sve dvostruko deblje? Mnogi ribolovci, koji za sebe misle da su etični, kažu kako „treba ribi dati šansu“! To nije točno! Mi, ribolovci, moramo izborom opreme na donjoj granici upo-

Najslađi komad - ulovljen vlastitom rukom

Unuk i djed - djeca se odmalena uče ribičkoj etici

Fotogrfija ribiču zauvijek ostaje uspomena

Da li je ovo baš etično?

trebljive u lovu određene vrste, dati šansu ponajprije sebi da dokažemo umijeće, strpljenje, iskustvo... jer riba svoju šansu koristi ignorirajući naš suviše zamjetan pribor, nezanimljive mamce, neuko ponuđene varalice ili razumijevajući buku i prekomjerno kretanje po brodu ili obali kao prijetnju, najavu opasnosti kojoj se treba ukloniti na vrijeme. Kad je riječ o zadržavanju ulovljene ribe, nije pretjerano zaključiti da je većina nas „najtanja“ u poštivanju i propisa, i etičkih zasada na tom području. A postoji vrlo jednostavan način da se dovedemo u red: ulovljenu ribu treba poštedjeti ozljeđivanja, ne izvlačiti ju divlje i agresivno, oprezno ju skidati s udice, ne lišavati ju ni sluzi, koja joj je prirodna zaštita od mikroorganizama, te ju čuvati živu u prikladnim uvjetima (prostranoj žičanoj čuvarici,

"Mesari" vole ovakve fotografije spuštenoj dovoljno duboko u more da ne ugine zbog manjka kisika u pregrijanomu površinskom sloju mora), a na kraju ribolova vratiti u more sve prekobrojne i premalene primjerke. Nije teško, pokušajte! Kad pobijedite rudimentarni refleks skupljača hrane u sebi, postat

će vam navika. Također, znatan dio ribolovaca postupa u raskoraku s etikom kad je riječ o mamcima, ne držeći se zlatnog pravila da se ne koriste oni nemorskog porijekla. Doslovce svašta vidimo na često posjećivanim poštama, od korištenja pilećega mesa i crva muhe me-

Pravi je gušt uloviti tunu na lagani pribor sarice do kalifornijskih glista i životinjskih iznutrica, što će mnoge riblje vrste itekako uzeti, ali niti je etično, a ni ekološki korektno.

Sve počinje u nama

U meksiku se riba pušta pod obavezno

Očuvanje okoliša zasebna je tema: nažalost, često ćemo vidjeti kako za nekim ribolovcima ostaje doslovce zasrana pošta – najlonske vrećice, ostaci ješke i otpad od čišćenja ribe, ostaci (njihove) hrane, staklene boce i PET-ambalaža, opušci i... kao da je nesavladiv problem pokupiti vlastito smeće i mul, odnosno stijenu, oprati kantom morske vode! Dakako, radi se o izrodima u našim redovima, ljudima koji u ribolovu liječe frustracije zbog kojih bi prije trebali stručnu pomoć psihijatara (ili snažnih momaka u bijelom!), onih koje nikad ni u što ne možete uvjeriti, a od kojih, ako ih pristojno

opomenete, možete samo doživjeti nimalo pristojan odgovor, ponekad i više od toga. Na kraju, kako je u nas većina toga okrenuta naglavce, učestale kontrole pomorske policije u posljednje vrijeme provode se s jasnom namjerom da se drakonskim kaznama utjera poneka tisuća kuna u državni proračun, a ne da se djeluje pedagoški i poticajno. Tako se policajci bave prebrojavanjem štapova – svih koje ste ponijeli, a ne onih u radnom položaju! – cjepidlačenjem u stvarima lovnih pozicija (posebice kad je riječ o proizvoljnom određivanju akvatorija luka) i sličnim sporednim pitanjima, izazivajući ljutnju ribolovaca, a ne priklanjanje „zakonu i redu“. Ali, kao što sve završava „na kraju dana“, kad se upitamo jesmo li se etički valjano ponašali na moru, tako sve i počinje u nama: našim odgovorom na pitanje jesmo li u stanju sami sebi (a ne ribi) dati šansu.

Vijesti

Veliki izbor najlona Jinkai za big game sitni pribor

ower Pro najloni i upredenice, Sufix Matrix najlon, Climax Haruna Seamaster, Jinkai najlon, Shimano Tiagra najlon, Momi Hi Catch, Mustad Ayaka, Normic... Ako netko treba najlon za big game u Barki iz Podstrane može naći veliki izbor svih mogućih vrsta na velikim špulama. Kako je vrijeme big game ribolova, dobro je mijenjati najlon češće jer ga sunce i istezanje tune znatno oslabljuju.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Okumine vrtjelice

Okuminim vrtjelicama smo pisali u broju 6 ove godine i tada smo rekli i ponavljamo: radi se o vrtjelicama visoke kvalitete i nosivosti, a asortiman Okuma sitnog pribora proširen je s nekoliko modela vrtjelica, koje možete vidjeti na fotografiji. Okumine vrtjelice osim kvalitete nude i vrlo povoljnu cijenu, a posebno moramo spomenuti inox modele za more, koje imaju fantastičnu nosivost i sjajan rad, pa se vrte i na najmanji pomak štapom.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

ra lova tune je počela i potrebno je obnoviti neke sitnice koje ribu više daju. Naime sitni dijelovi pribora kao što su zaštita najlona kod vezanja, bilo zogulina, bilo udica, plastične cjevčice koje se jednim dijelom navlače na polovicu zogulina, samo su mali, ali vrlo važan faktor kada se radi o velikim predatorima kao što je plavoperajna tuna, moćni borac iz dubina Jadrana. Naime, tko pristupi lovu tune onako nonšalantno, bez ovakvih sitnih di- Informacije jelova ima veliku šansu da samo ŠKORPION DNC sanja o njoj, jer slaganju pribora 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 treba pristupiti pažljivo, a ovi sitni Telefon 01 / 2322 - 515 dijelovi pomažu u tome.

Haoli Jig

ko smo za Swim Raider rekli da je Ferarri među jigovima za gofove, onda je Haoli Jig Rolls Royce za lov tuna. Uspjeli smo namoliti Marka da nam ustupi dva komada jer su bili naručeni za neke „manijake“ jig tehnike i dok vi ovo budete čitali, mi ćemo isprobati kako to radi u stvarnosti. Naime, i ovo je JDM proizvod koji se prodaje u Japanu i koji ide na kapaljku izvan te zemlje. Zapravo JDM roba se radi u dosta velikim serijama, no japanski ribiči su takvi potrošači da proizvođač ne stigne dovoljno napraviti. Zato kada se pojave ... ne razmišljajte!!!

Informacije MAGURO S.P. Marc Inaoue 1000 Ljubljana, Batjurova 3 Tel. 00386 4053 5001

Big Game

U POTRAZI

za tunama lutalicama

Sa smanjenjem količine tuna u Sredozemnomu moru i njegovim zaljevima poput Jadranskoga, kao i smanjenjem veličine onih koje se još love, interes fanatika tunolova okrenuo se prema primjercima koji su se odbili od jata pa samotnjački lutaju modrim dubinama. Tune lutalice izuzetan su izazov napaljenim 'biggejmašima', kako zbog svojih trofejnih dimenzija, tako i zbog neizvjesnosti ulova Napisao i snimio Mladen Marković

une u Sredozemnomu moru još uvijek ima, rekreacijski ribolovci t vrde značajno više nego što kaže znanost. Naime, kad tune ne bi bilo više nego što govore ljudi iz raznih instituta za biologiju mora, onda bi susreti s njom već bili zašli u područje legende. Činjenica je, međutim, i da se u privrednom tunolovu odobrena kvota ispuni u tjedan dana, kao i da nema natjecanja u big gameu, a ni individualnih izlazaka u potragu za tom fenomenalnom modrom ribom, za kojih se ribolovci vraćaju ne osjetivši euforiju uspjeha, pardon, barem neki od njih. U čemu je onda tajna? Čini se da su u pravu poklonici sportsko-rekreacijskog tunolova s juga talijanske čizme koji

tvrde da, po njihovom iskustvu posljednjih godina, u području od Napuljskog zaljeva, pa oko juga Apeninskog poluotoka do visine otočja Tremiti (dakle do hrvatskih teritorijalnih voda oko Palagruže) tune ima, ali na dubinama do kojih ne dopiru privredni tunolovni alati, pa ni udice većine biggejmaša: da se ona kreće u dubinama između 1000 i 2000 metara, osobito ona manja koja plovi u jatima, slijedeći migracijske puteve srdele, inćuna, skuše... dok se veliki primjerci, osamljenici, nalaze i u dubinama do 1000 metara. Stoga ih je teže naći, jer su raspršeni u velikom morskom prostranstvu, a njihove sezonske seobe otimaju se ustaljenim stajalištima znanstvenika, tako da je polazak na trofejnu tunu postao zaista ekspedicija u nepoznato.

Tuna – sjedilačka riba?! Još je nešto značajno za sportsko-rekreacijski lov tune zamijećeno posljednjih godina: tune težine do 40 kg, dakle one koje najčešće žive u jatima, ne hrane se isključivo sitnom plavom ribom kao ranije, dok je nje bilo

u danas nezamislivim količinama, nego i lignjama, kozicama i drugim morskim organizmima koji se zadržavaju u nekim područjima, pa tako i tune migriraju manje i sporije nego ranije. Time se objašnjava činjenica da je tuna postala „sjedilačka riba“ u nekim zonama, pa tako i na srednjem Jadranu, od (ot-

prilike) visine Lastovskog arhipelaga do područja Jabuke, premda su zabilježeni upravo ulovi tuna koje žive u jatima i sjevernije, sve do visine Istre. Prije desetak godina na jednom natjecanju u Jezerima je ulovljena plavoperajna tuna

od jednog kilograma, koju je autor ovog članka snimio fotoaparatom. Nadalje, postoji u Jadranu, navodno već u značajnim količinama, i „dovučena“ tuna, ona koja nije prirodno migrirala, nego doplivala slijedeći zarobljenu u kavezima,

koju sjevernoafrički ribari love i prodaju našim uzgajivačima. Te tune, neulovljene pripadnice istoga jata, dođu za zatočenima u Jadran i zadržavaju se u blizini tovilišta, hraneći se dijelom i ribom koja propadne kroz mreže kaveza. Posebice su se tunolovci Srednje Dalmacije već izvještili u lovu tuna koje „dolaze na doručak“ oko uzgajališta. S njima se, međutim, događa nešto zanimljivo. Čim prerastu veličinu koja ih „drži“ u jatu i kad im opadne instinkt za lov u čoporu one se osamljuju i lutaju okolnim područjem u potrazi za hranom i to jednako jureći pučinom kao i prilazeći obali gdje napadaju srdelu, lignje i ostali plijen. Ali, naći tunu lutalicu pothvat je ravan pronalasku igle u plastu sijena. Treba pretražiti veliko područje, provesti sate i sate na pučini brumajući i povlačeći mamce, jer vam ni u jednoj lučkoj kapetaniji, kad pribavljate dozvolu za lov tune,

neće izdati i jamstvo da ćete ju uopće vidjeti na zaslonu fishfindera, a nekmoli uloviti. Zato vam sugeriramo da se na tunu zaputite dobro opremljeni varalicama: velikim imitacijama skuše i obavezno „crvenoglavim čudovištem“, te također bogatim arsenalom imitacija lignje, i to s metalnom glavom s rupicama kroz koje struji morska voda, odnosno pjena, koja izvanredno dobro privlači velike predatore o kojima smo pisali prije nekog vremena. Naime, povlačeći varalice brzinom od 5 do 7 čvorova – za one kategorije minnows – odnosno od 7 do 10 čvorova, kad teglite površinske, možete tijekom dana pretražiti dovoljno veliko područje da vaše šanse za susret s tunom osamljenicom prijeđu iz sfere teorije u uzbudljivu stvarnost. O opremi za lov velikih grabežljivaca varalicama već smo ispisali cijelu enciklopediju, ali nikad nije suvišno „po-

noviti gradivo“: upotrijebit ćete klasične štapove i multiplikatore za pučinsku panulu, milimetarski najlon ili upredenicu odgovarajuće čvrstine, fluorokarbonske predveze duljine 6-7 m, promjera 0,60 do 0,90 mm, deklarirane jakosti 100 do 150 lbs. Varalice tipa minnows izravno se spajaju s vrtjelicom, dok one kategorije „jet“ ili „kona“ imaju vlastiti tvornički vezan predvez duljine oko 1,50 m, koji se veže na zogulin.

Big game čarter Sistemi se polažu u more pri brzini od 5 do 5 čvorova, a kad se svi otpuste, brzina se povećava na prikladnu za vučenje varalice, ovisno o njenim karakteristikama, dakle na 7-8 ili 9-10 čvorova. Brzinu podešavate promatrajući varalice: imitacije ribe ne smiju iskakati iz vode, a imitacije liganja ne smiju tonuti. Pučinsko panulanje varalicama disciplina je za koju vam je potreban valjan fisherman, dakle brod s kojega je moguće otpustiti istodobno nekoliko sistema, obično četiri u drugim zemljama, dok

se kod nas smije loviti s tri štapa. Normalno se dva štapa ulažu u uložnice na bočnoj razmi, a dva na krmi, s time što se s krme može dodatno vući i složeni sistem od tri do pet varalica koje se vode brazdom broda, u pjeni za brodskim propelerima. Vanjske se (bočne) varalice otpuštaju do 80 m za brodom, unutarnje do 40 ili 60 m, one u brazdi od 10 do 15 m, a ako se vuče više vrsta varalica, duljinu otpuštenog najlona treba prilagoditi njihovim karakteristikama, tako da se u vodi ponašaju na optimalan način. Sve ostalo, umaranje zakvačene tune uz trenutno izvlačenje svih ostalih sistema iz mora, kako bi se spriječilo zapetljavanje do njezinog izvlačenja na palubu, jednako je kao i u klasičnom big gameu. Ako se uskoro dozvoli lov po principu ulovi i pusti, više neće biti potrebno ograničavati štapove na tri komada, što je prilika da se tunolov na ovakav način može obavljati jednako kao i u drugim zemljama, a to opet znači mogućnost ribolovnog čartera, odnosno big game čartera, jer na Jadranu imamo sve predispozicije za to.

Dakle, na tunu lutalicu polazi se izglednije varalicama nego brumanjem i srdelom, uz plutanje u morskoj struji, zato jer vam pretraživanje velikog akvatorija povećava šanse da naiđete

na nju, a raznolikost varalica i njihova raspoređenost po dubini pruža izglede usporedive s uspješnošću parangala od 100 udica u odnosu na paternoster s trima udicama.

PANULA ZA PLAVOPERAJNU TUNU Štapovi do 80 Lb

Brzina 6 do 8 čvorova

konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 95 906 5918 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

Cedar Plug

Boone Teaser / Boone Birds Daisy Chain Boone Bird Trolling Rigs

Willliamson Tuna Feather Hi5 mini Baitfish Adriatic Sardina Hi5 Amber Sardina plugs

Vijesti

Gamakatsu Grouper Hook

a netom završenom big game natjecanju u Komiži, gotovo sve ekipe su lovile na Gamakatsuove udice Grouper, što nije čudo kada znamo kako kače ribu. U Škorpionu nude još veličine 12/0 i 13/0, a kako su se tune tek vratile iz Sredozemlja s mrijesta, sezona će potrajati, naravno do ispunjenja kvote. U svakom slučaju Gamakatsu Grouper Hooks su definitivno naj udice ove godine, kada je u pitanju big game ribolov.

arka spremna čeka sezonu lova lignji koja će brzo doći, samo da jenja ova turistička navala. U prošlom broju smo pisali o novim Yamashitinim skosavicama i načinu ribolova s njima. Na policama Barke smo vidjeli veliki izbor boja i modela skosavica koje spremno čekaju kupce. Yamashitine skosavice su oduvijek bile posebne i po samoj izradi i po lovnosti, a takvi su i novi modeli, koje smo vidjeli u Barki.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Okumina rola Booster

a sve koji bi se po prvi put okušali u ribolovu, ova rola je idealna za početnike i manje zahtjevne ribiče. Dostupna u veličinama 20, 30, 40 i 50 u verziji sa zadnjom kočnicom. Role imaju 1 kuglični ležaj, trajnu grafitnu konstrukciju s grafitnom špulom. Kapacitet role je 160 m najlona debljine 0,30 za najmanji model i 160 m najlona debljine 0,50 za najveći model, a prijenos je 4,5 : 1.

Yamashitine nove skosavice

Sunline najlon i fluorokarboni

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

apanska tvrtka Sunline je jedan od najboljih proizvođača najlona uopće u svijetu i svaki najlon koji dolazi s njihovim potpisom je „prva liga“. To znaju i u zadarskoj Udici i nikada ne propuštamo kada smo u Zadru da se ne snabdijemo ovim sjajnim najlonima i fluorokarbonima. Naime, otkad su se pojavili na našem tržištu, Informacije naš redakcijski tim koristi iskljuUDICA - SONIK čivo njih, naravno, izuzev big ga23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 me ribolova, pa svaki put u Zadar Telefon 023 / 305-398 iskoristimo da kupimo i dopunimo svoj „arsenal“.

echo 500C / 550C

Za ribolov spremni Krenite u ribolov s novim, najnaprednijim Garmin shnderima - echo 500C ili 550C. Izrazito oštru sliku video kvalitete morskog dna i ribe osigurat će vam najbolji i najsjajniji, 5-inčni VGA zaslon u boji na tržištu. Ovi dual-beam (200 ili 77kHz) echo sonari daju optimalan učinak kako u dubokoj tako i u plitkoj vodi, omogućujući učinkovito traženje ribe u zoni do 120 stupnjeva i pretraživanje morskog dna do 580m dubine. Zahvaljujući 500W sondi i ekskluzivnoj Garmin HD-ID tehnologiji razlučivanja ciljeva, ribolov će postati lakši i zabavniji. Novi echo shnderi dolaze potpuno opremljeni – uključujući nagibni nosač i plastičnu krmenu sondu s senzorom za temperaturu vode.

Follow the leader. www.garmin.hr echoÿ 500C

echoÿ 550C

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-036, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Big Game

TUNE DEBELJUCE I tune mršavice

Kojeg li krasnog završetka jednoga ribolovnog izleta šest milja od Blitvenice i kojeg li iznenađenja pri vaganju ulova! Loveći s dva broda, grupa prijatelja uhvatila je gotovo istodobno dvije tune, od kojih je jedna bila zamjetno dulja, no kod vaganja težinom su bile gotovo jednake jer je ona kraća bila neviđeno tusta Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ao dobri domaćini uvijek pripremamo ribolov s posebnom pažnjom, pa tako i tog puta, jer nam je u goste došla reprezentativna ekipa europskih ribiča, čija imena se izgovaraju sa strahopoštovanjem, no za ovu štoriju nisu bitna. Naime, za štoriju je važno to da se članovi redakcij-

Tuna debeljuca

skog tima uvijek među sobom na brodu pomalo natječu i jadan li je onaj koga toga dana riba ne ide. Sva moguća zezancija ide na njegov račun, a kada se lovi s dva broda, e tek onda nastaje prava fešta od duhovitih i manje duhovitih, da ne kažemo zajedljivih komentara, onako ispod glasa, ali dovoljno glasno da dotični nesretnik to dobro čuje. Dakako da nas nije

spriječilo, jer imamo goste na brodovima, da to isto radimo i taj dan, pogotovo jer su i naši dragi gosti „njegovali“ istu furku među sobom, a pogotovo jer je drugi brod bio stalno u pogonu, odnosno u lovu tuna, a usput rečeno, čiji je kapetan i te kako poznat po sjajnim ulovima. Dakako, veselo isplovljavanje uz neizbježnu rakiju i suhe smokve samo je dodatno

diglo raspoloženje, na kako smo prolazili pored Blitvenice, odmah su se stvorila dva tabora i naravno, odmah je pala „prva klapa“ natjecanja – tko prvi ulovi tunu, taj ima pravo na vječno podbadanje drugog dijela ekipe. Naši gosti su s puno duha prihvatili zezanciju, a pogotovo kapetan drugog broda, koji neće propustiti priliku da nekom jadniku ne „vadi mast“

Najveća debeljuca od 330 kg i sretni ribiči Mure i Ivo

Tuna mršavica ... u slučaju da ovoga nesretnika taj dan riba „ignorira“. Kako smo ipak bili zajedno, brodovi su nam bili na daljinu malo glasnijeg govora, da ne kažemo vike. Dakako da su i na jednom i na drugom brodu udice bile spremne i da smo zadnju milju hranili galebe, odnosno ostavljali trag od bačene srdele, koju su naši zaduženi ščamingmeni (nekako me uvijek dopadne taj dio posla) cijelo vrijeme sijali.

... ni približno tusta za japansku tržnicu Odmah po dolasku krenulo je pravo prihranjivanje iako smo znali da je taj cijeli akvatorij i te kako dobro prihranjen jer je dan ranije završio tradicionalni big game u Jezerima. Stalno smo bacali poglede na zaslon našeg fishfindera, koji nažalost nikada nijeopravdao cijenu koju smo za nj platili, no nismo odustajali. I zaista nismo prihranjivali ni sat vremena kada je naš skiper zavikao – dečki

tuna. Par šaka srdela i sklopljene ruke okrenute nebu dale su rezultat i poznato krčanje Tiagre 80 je reklo svoje. Dakako, krčanje Tiagre je bilo zaglušeno našom vikom, naravno okrenutom „suparničkom“ brodu na kojem je drugi dio ekipe samo žalosno gledao prema nama. Mješavina hrvatskih i njemačkih riječi posebnog značaja, koje nećemo ponavljati, ali vjerujte bile su vrlo znakovite, koje

Tek pogled na otovorenu tunu daje uvid da li je debeljuca ili mršavica ...

smo uputili onim „jadnicima“ na drugom brodu su bile jasne i vjerujem da su se „jadnici“ i te kako preznojavali. Prošlo je dobrih tridesetak minuta kada je odjednom naš skiper koji je pratio ekran onog ćudljivog fish findera, koji je taj dan odlučio raditi bez greške (valjda ga je bila sramota radi gostiju iz Europe) uzbuđeno počeo prtljati jezikom, pokušavajući uzbuđeno reći da je pod nama jato

tuna. Natjecanje je natjecanje među našom klapom, no kada se radi o timskom radu – nema dileme. Taman sam im htio zavikati da je jato tuna ispod nas i ispod njih kada je zakrčala i njihova Tiagra. Naš skiper je ispod glasa nešto govorio, otprilike – en ti ovo, en ti ono – ali uglavnom sve se svodilo na to – da im baš sada nije trebala zagristi tuna, bar ne dok mi svoju ne izvučemo. U glavi sam zbrajao, oduzimao, dijelio, množio i sve mi je govorilo, pribor je složen tako da bolje ne može. Štap Tagra 80 libri, multiplikator Tiagra 80 libri, podmotan crni dakron 130 libri, Jinkai najlon 100 libri, predvez Seaguar 1,05 mm, udica Owner Offshore 7/0 – ma čovječe savršeno za lov kapitalne tune. Onda mi je kroz glavu prohujalo – pa oni na drugom brodu imaju isto, samo su tamo moji omiljeni štapovi Ugly Sick MM 80 libri, a ostalo je jednako. Istovremeno sam se sjetio da sam i te pribore ja slagao pa sam i ja počeo u bradu nešto kao – en ti ovo, en ti ono, a tako nas je krenula zaj... Naime, kapetan drugog broda je molio da dam svoje štapove i role jer je njegov pribor bio na remontu. I tada mi kroz glavu zatutnji – a što ako je njihova tuna veća, en ti tko će živjeti s njima. Pogotovo jer su oni moji Njemci s „protivničkog“ broda rastegnuli grlo i bezobrazno pokazivali na opako savijen štap. Tješio sam drugi dio mojih gostiju iz Europe, koji su bili sa mnom da to nema veze jer, moji Uglići su mekani, a Tiagra štapovi su kolci i da to što su tako savijeni nema veze i da je to optička varka. Nekako ih nisam mogao uvjeriti i sada su i oni počeli nešto gunđati, otprilike nešto kao šajze, šajze, dize šajzdrek .. ma nisam siguran, ali možda to znači da su veseli što su i na drugom brodu imali tunu na štapu. Ne znam za one na drugom brodu, jer su se umirili, ali mi smo opet sklapali ruke i molili Boga da kad već oni „ljuti protivnici“ imaju tunu, da bar naša bude samo malo veća. I konačno, naša tuna je došla na površinu i nemoćno počela plivati u malim krugovima. Bili smo napeti, no znali

Debeljuce ili mršavice? smo da je tuna i te kako velika i da po prvoj procjeni ima sigurno osamdesetak kilograma. Taman se dreka stišala, ispraznila se boca rakije do kraja, završila su čestitanja, fotografiranje (čudo koliko ti Europljani vole fotografiju) i taman smo se spremali krenuti sa zaj... na račun naše druge ekipe kada nam je zastao grop u grlu. Iako su se brodovi dosta udaljili zbog borbe s tunama, vidjeli smo da je njihova tuna veća i umjesto naše vike zaorilo je s drugog broda – ma najpristojnija riječ je bila nešto kao luzeri... ili možda nije, ali je nevjerojatno kako je onaj dio gostiju iz Njemačke na drugom brodu brzo naučio hrvatski jezik. Da ne povjeruješ! Dakle iz dobitnika smo, na iznenađenje nas s prvog broda, postali gubitnici i bog zna što bi još sve čuli da se nismo uputili natrag u marinu i da nije iznenađenja najavljenog u podnaslovu ove štorije koje je tek slijedilo. Naime, do kraja dana nismo više imali griza, jer su tune vjerojatno pobjegle glavom bez obzira dok je ona mješovita hrvatskonjemačka neprincipijelna koalicija na drugom brodu urlala od sreće što je uhvatila veću tunu. No, iznenađenje ih je vrebalo u marini. Naime, vaga je pokazala gotovo jednaku kilažu, pardon, iako je njihova tuna bila znatno duža, naša je bila teža!

Niša spektakularno, ali gram po gram, o kako ih volim... Pa kako – čudili su se naši ljuti protivnici, zahtijevajući čak da se vaga ponovo tarira i tuna važe. No, one vražje sprave s digitalnim brojevima su neumoljive i sada je na nama bilo da slavimo i zadirkujemo „protivničku“ ekipu. Zagonetka je nastala kada je jedan naš prijatelj, koji je do sada trančirao na desetke tuna razrezao trbuh naših tuna. Na njihovoj dužoj tuni nije bilo ni najmanje sala, dok je naša imala debeli sloj u trbušnoj šupljini i u cijelom tkivu. Taman su naši „protivnici“ počeli s zezancijom da je naša debeljuca trebala na dijetu, kada je naš prijatelj koji je tune trančirao zamijetio da bi na poznatoj tokijskoj ribarnici naša tuna postigla maksimalnu cijenu, jer Japanci obožavaju tuste tune, a da s prodajom njihove mršavice ne bi bio pokriven ni trošak prijevoza do Japana. Naš prijatelj, stručnjak za tune, dao nam je tri scenarija kao razlog za razliku u veličini i cijeni.

Manje srdele, manje sala Prvo, s obzirom na veličinu tih tuna, one gotovo sigurno nisu bile iz istoga jata, jer se radi o osamljenicama koje lutaju morem okupljajući se samo u vrije-

me parenja, odnosno mrijesta. Dakle, posve je izvjesno da su se drugačije hranile i da je ona mršava iz nekoga biološkog razloga, vjerojatno upravo zbog mrijesta, nedugo prije nego što je bila ulovljena izgubila velik dio svoga masnoga tkiva. Treća mogućnost jest njezina prisilna dijeta: posljednje je mjesece provela u dijelu Sredozemnoga mora siromašnog njezinom uobičajenom hranom pa se umjesto sitnom plavom ribom, od koje se tune najviše utove, hranila lignjama, račićima i drugim „posnim“ organizmima. I nas i naše “protivnike“ zadovoljilo je objašnjenje, kojim dakako nismo mogli potvrditi ni jedan scenarij, što nije ni najmanje štetilo našem oduševljenju sjajnim ribolovom... a još manje slasnom tunjevinom s gradela. Štoviše, usput smo doznali od jednog starog barbe kako su nekoć ribari i mornari konzervirali tunu da bi izdržala duge tjedne u staklenci i omogućila prehranu posade u danima bez ulova. Naime, očišćeni su se naresci tune termički obrađivali na pari te potapali u ulje, a zatim bi se staklenka dobro zatvorila i sterilizirala u vreloj vodi. Tako prerađeno meso tune trajalo bi i do pola godine i uvijek bilo ukusno kao da je trenutak ranije pripravljeno.

Brod za ribolov

KEY LARGO 34 Talijanska uglađenost, muževan stil, inovativnost i sportski duh glavne su karakteristike ovog plovila. Dobrodošli u svijet adrenalina! Tekst i fotografije arhiva Inter Adria SC

tvarajući novi model Key Largo 34 Sessa Marine je pokazala svoj talent u kreiranju proizvoda koji više no ikad ujedinjuju ljepotu i užitak života na otvorenom. Plovilo je namijenjeno ambicioznim vlasnicima koji ne žele ostati neprimijećeni u gužvi, već se žele istaknuti i biti drugačiji od drugih. Osim same estetike važan je i uloženi trud u samu izradu plovila, od kvalitetno ugrađenih komponenti do izbora materijala koji plovilu daju finalni izgled, sve sa ciljem zadovoljavanja i najsitnijih potreba svakog novog vlasnika.

Key Largo 34 nudi izuzetan dizajn,prostrano sunčalište na pramcu opremljeno audio sustavom, držačima za čaše i prostorom za bokobrane. T-Top krov s električnim biminiem pokriva cijeli kokpit, te predstavlja prostor ugodan za

odmor i opuštanje. U kokpitu se nalazi i vanjska kuhinja u tikovini sa ugrađenim sudoperom, roštiljem, hladnjakom i ledomatom. Posebnost i novinu ovom plovilu daju dizajnirane ljestve za u more koje se skrivaju u trupu broda, kao i električ-

na pasarela na stražnjoj strani plovila za jednostavniji silazak na kopno.

Potpuno novi doživljaj plovidbe

Key Largo 34 pokreću 2 Yama-

hina V6 vanbrodska motora od 300 ks dajući mu brzinu od 40-45 čvorova, te izuzetno visoke performanse, fleksibilnost i sigurnost. Kako bi omogućila jedinstven doživljaj plovidbe Sessa je dizajnirala inovativnu kontrolnu ploču čiji stil podsje-

Informacije INTERADRIA SC 51215 Kastava, Čikovići 73C Telefon +385 (0)51 704 178 interadria@interadria.hr

ća na ploču jednog jet-a ili kokpit borbenog zrakoplova. Tom dojmu pridonosi i naslon za ruke smješten između dva sjedala koji obuhvaća VHF, te prostor za odlaganje stvari i pića. Kožna sjedala inspirirana sjedalima automobilske industrije samo su još jedan od detalja koje Key Largu 34 daju tako snažnu osobnost.

svojih linija Key Largo 34 predstavlja spoj elegancije i sportskog duha uz optimalnu iskoristivost prostora; kabinu stajaće visine od 1.90 m, prostran dnevni boravak pretvoriv u vlasničku kabinu,kuhinju opremljenu mikrovalnom pećnicom i velikim 1000 l hladnjakom. Iza ulaznih stepenica nalazi se bračni krevet dimenzija 50 x 1.85m koji se po potrebi može razdvojiti na dva odvojena kreveta. Jedinstveno za ovu vrstu plovila, a što se ne može naći kod konkurencije je odvojeni wc od tuš kabine.

Jedinstven dizajn i vrhunska obrada detalja Uz besprijekorne proporcije

Tehničke karakteristike Dužina

9,99 m

Širina

3,30 m

Max. snaga motora Broj osoba

700 hp / 515 Kw 8

Spremnik goriva

1200 l

Spremnik vode

220 l

Crni tank

95 l

Vijesti

Mustadov najlon Aftco rukavice Ayaka Troll i zaštita za palac

ustadov najlon Ayaka Troll je najkvalitetniji Mustadov najlon namijenjen panuli i „driftingu“. Odlikuje se izuzetnom jačinom čvora, velikom otpornosti na abraInformacije ziju, a dostupan je u dimenzijama; 0.62 m/50lb/650m, T.P. OLIVARI d.o.o. 0.70 mm/80lb/650m, 0.80 10430 Samobor, Gajeva 49 mm/100lb/900m i 1.00 Telefon 01 / 3366 - 042 mm/130lb/800m.

Nature Boys Swim Raider Jig

redstavljamo vam Ferarri kada su u pitanju jigovi. Naime, ovo su još jedni jigovi JDM, koji vrlo rijetko izlaze iz zemlje izlazećeg sunca i samo povremeno se mogu nabaviti u Europi. Imali smo sreću da smo se našli u Maguro Shopu u Ljubljani u trenutku kada su došli i odmah smo kupili nekoliko. Njihova lovnost se ne može mjeriti s nijednim drugim jigovima i to je zapravo raInformacije MAGURO S.P. Marc Inaoue 1000 Ljubljana, Batjurova 3 Tel. 00386 4053 5001

ukavice nisu nikakva moda, kako neki smatraju, jer je dokazano da je to i te kako važan dio opreme, a pogotovo kada imaju posebnu teflonsku zaštitu na prstima kojima pomičemo najlon kod namatanja na multiplikator. Isto tako Škorpion u ponudi ima i zaštitu samo za palac kojom se jednako pomiče najlon koji klizi preko teflona i štiti prst prilikom borbe sa velikom tunom, primjerice. Američka tvrtka Aftco je jedna od najboljih na tržištu i jedne njihove rukavice su već četiri godine u pogonu Informacije kod našeg redakcijskog tima i jednina promjena nakon toliŠKORPION DNC ko ribolova je u mirisu. Naime, 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 miris ribe se više ne da oprati Telefon 01 / 2322 - 515 sa njih, ali nama ne smeta dok štite ruke.

Konopi za brodove

zlika između kvalitetnih jigova i jeftinih kopija iz Kine. Swim Raider Jigovi su „smrt“ za gofove i gdje god se njima lovi daju sjajne rezultate.

Mikeliju smo pronašli ogromni asortiman raznih brodskih konopa, svejedno imate li mali kaić ili imate jahtu veliku kao nogometni stadion. Naime, svatko će naći za sebe onu dimenziju koja mu treba. Osim promjera, u ponudi je i cijela paleta različitih konopaca od onih jednostavnih Informacije do konopa koji su mješavina modernih materijala, a koji su MIKELI TRADE vrlo jaki. Svi konopi su na kolu23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a tima i vrlo se jednostavno može Telefon 023 / 224 - 860 izmjeriti vama potrebna dužina.

Oprema

AWA - Shima

konačno u Hrvatskoj

Tvrtka IVCOMM-V d.o.o. egzistira već 20-ak godina, a dosada se bavila isključivo uvozom i prodajom prehrambene robe, no kako su vlasnici tvrtke ujedno i zaljubljenici u ribolov, odlučili su se okušati u uvozu i prodaji ribolovne opreme . Krajem 2010. godine postali su ekskluzivni distributer varalica Ugly Duckling (Ružno pače) za Hrvatsku, a uvidjevši da moraju proširiti asortiman, početkom 2011. tvrtka postaje distributer firme Lav MD d.o.o. koja proizvodi veliki asortiman leptira, žlica, metalnih glavinjara, zogulina i sl. Prošlog mjeseca tvrtka IVCOMM-V postaje distributer japanske tvrtke AWA-SHIMA za područje Jadranske obale Tekst i fotografije arhiva IVCOMM-V

vrtka IVCOMM-V d.o.o. zastupa poznate varalice Ugly Duckling, poznatije kao Ružno pače. Ugly Duckling je jedna od najpoznatijih varalica u svijetu koja se prodaje u 28 zemalja širom svijeta (Kanada, SAD, Kolumbija, Čile, Japan, Njemačka, Australija). Proizvode se 34 modela varalica, a svaka varalica ima 43 dekora. Ugly duckling varalice proizvode se od južnoameričke balse ili od afričkog žutog drveta sambe.

Sve varalice se izrađuju ručno i testiraju u posebnim bazenima. Najpoznatiji njihovi modeli su dužine od 2 cm do 6 cm, a u tim veličinama nema im premca u svijetu. Izuzetno su poznati u unutrašnjosti Hrvatske. Ono što je Rapala na moru, to je ružno pače u unutrašnjosti. Izuzetno su lovne varalice i na moru, a na moru su uhvaćeni lubini, komarče, kanjci, skuše... Ove varalice se najviše koriste u spinningu s obale ili čamca, ali su se odlične pokazale i za panulu, ali s manjim brzinama (do 2,5 m/h). Novi brand koji tvrtka

IVCOMM-V zastupa je japanska tvrtka AWA-Shima koja postoji 15 godina, a čiji su proizvodi poznati širom svijeta. U ponudi te tvrtke su udice koje se rade u Japanu i imaju tri kategorije: Cutting Point, Shidai i Keyrin. Cuting Point udice su, za razliku od drugih proizvođača, brušene s jedne i druge strane što daje izuzetnu oštrinu. U ponudi su i razne trokuke te Worm udice u svim veličinama i snagama. Uz udice AWA-Shima nudi i veliki izbor najlona (preko 50 vrsta) i upredenica za sve načine ribolova, a mi pokazujemo samo maleni dio od toga. Najpoznatiji najloni za more su Fluor-X, ISO Professional, Cla-

ssic Competition, Reflector na špulama od 600 metara uz cijenu od 90 kuna. AWA-Shimini ribički štapovi imaju garanciju do tri godine, što je danas rijetkost, a i role su vrlo cijenjene među europskim ribičima. Uz to treba spomenuti veliki izbor zogulina otpornih na hrđu, koji također imaju nisku cijenu. Osim ovoga AWA-Shima proizvodi i ostali asortiman kao što su razne varalice, poperi, imitacije

100

iglica, jigovi, silikonci, odjeća, ribičke kutije... AWA-Shima pribor i opremu koristi jedan od najpoznatijih ribiča današnjice Raul Mario, a u nama susjednoj Italiji je vrlo popularna. Informacije IVCOMM - V d.o.o. 21000 Split, Ljubuška 2 Mob. 091 794 8440

Vijesti

Mustadov udice TUF Asian Range line

ovi asortiman Mustadovih udica pod nazivom Asian Range namijenjen je za ribolov na slanim i slatkim vodama. Sve udice iz ove serije imaju NeedlePoint vrh i dostupne su u varijantama s ušicom ili pločicom i završnim black nickl premazom. Asian Range serija udica spoj je azijskog perfekcionizma i norveške tradicije. Neki od dobro poznatih i popularnih modela iz asortimana su; Shin Chinu, Chinu, Chinu Flatted i Iwana.

uf Line su vrhunske upredenice za sav mogući ribolov od spininga do lova tunjom na dnu. Barka nudi tri vrste Tuf Line upredenica i to Tuf Line SP Indicator koja je svakih 10 metara druge boje i koja je namijenjena za vertical jigging, zatim Tuf Line XP u duljini od 274 metra u zelenoj boji i Tuf Line DuraCast također u zelenoj boji i istoj metraži od 274 metra, kao prethodne dvije upredenice.

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Maria duboko roneće varalice

ajnoviji modeli duboko ronećih Maria varalica se mogu koristiti i kod spinninga i kod trolinga. Prirodno rone do 3 metra i idealne su za lov pučinskih predatora kao što je luc, palamida... U zadarskoj udici nude cijelu paletu ovih vrhunskih varalica u svim bojama. Varalice su napravljene od tvrde plastike i za razliku od onih izrađenih od balse, Informacije odlično se nose s oštrim zubima zubatih riba. Sve Maria varalice, pa tako i ove, „naoružane“ su Ownerovim trokukama koje su superoštre.

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Boogie Ball Bird

za ovo g p o malo čudnog imena krije se opaka spravica kojoj je jedini zadatak da je stavimo ispred neke površinske varalice, tako da prska vodu po površini i na taj način tuni kod panulanja pokazuje gdje je varalica. Zapravo to je još jedan način da kod panulanja tune prskanjem mamimo tunu iz daljine, a zapravo radi isto kao i poznata pričica (Bird) o kojoj smo pisali već nekoliko puta. Sitan, ali dinamitan dio pribora za pučinsku panulu.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

101

Oprema

OKUMA jigging štapovi Okuma Cedros Speed jig Cedros Speed Jig je vjerojatno najprodavaniji štap za vertical jigging u HR. Radi s eu dvije varijante, odnosno za stacionarnu rolu i za multiplikator za vertical jigging. Štap je jednodijelne konstrukcije, a blank je E-Glass konstrukcija. Vodilice su ALPS High-Rise 316 Stainless steel sa Zirconium prstenovima, namijenjene ribolovu upredenicama. Držač role je dvotonski anodizirani ALPS Pyramid, dok je drška napravljena od EVA materijala. Štap je dužine 6 stopa, a deklarirana akcijam mu je od 90 do 200 grama i mogu se koristiti upredenice od 50 do 100 lbs. Varijanta s klasičnim

vodilicama za stacionarnu rolu ima 5+1 vodilicu, dok Casting model za multiplikator ima 8+1 vodilicu.

Okuma Andros Jigging Andros Jigging štap je sam vrh ponude Okuma štapova za vertical jigging. Štap ima IM6 konstrukciju blanka, koji je zasigurno jedan od njpouzdanijih blan-

kova uopće, koji je vrlo lagan, a ne gubi na snazi. Parabolične je akcije i ima dvodijelnu konstrukciju za lakši transport. Strojno obrađeni aluminijski držač role sa narančastim karbonskim umetkom je proizvod tvrtke ALPS, a ALPS-ove su i vodilice 316-SS s Zirconium prstenima. Štap je dugačak 6 stopa i njime se mogu upredenice od 40 do 60 lb i

ima 6+1 vodilicu, a dostupan je u verziji za stacionarnu rolu.

Okuma Similan Jig Blank ovog štapa je izrađen od kombinacije 24T karbona i Eglass-a, a ima dvodijelnu konstrukciju SIC vodilice na SS316 okvirima, Fuji držač role, ergonomski oblikovanu dršku od EVA materijala, grafitni križ na kraju drške zaštićen čepom. Si-

milan je dugačak 6 stopa i ima 6+1 vodilice, deklariranu snagu od 30 do 129 grama, a njime se može loviti upredenicama od 30 do 50 libri. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 tel. 01/ 3366 042 www.olivari.hr

Svijet nautike

PACTAN MARINE

LJEPILA, BRTVILA i mase za gradnju i popravke

Američka kemijska industrija PACTAN nudi i na hrvatskom tržištu bogatu paletu ljepila, silikonskih masa, brtvila na bazi polimera i bliskih proizvoda namijenjenih brodogradnji i održavanju plovila, posebice drvenih, ali i stakloplastičnih – u skladu s normama IMO A653(16) Napisao Stjepo Martinović, fotografije arhiva RNJ

od imenom PACTAN marine istoimena američka kemijska industrija plasira bogatu gamu proizvoda (označenih četveroznamenkastom šifrom, npr. PACTAN 7541) namijenjenih raznim radovima na brodu, od brtvljenja šupljina nastalih pri provođenju električne instalacije kroz drvene ili stakloplastične stjenke i polaganja podova do lijepljenja novih obloga i krpanja starih, lijepljenja podloga protiv klizanja, zatvaranja pukotina kroz koje prodire voda i sl. svi su ti artikli proizvedeni po normativama Svjetske pomorske organizacije (IMO 65316) te nose oznake relevatnoga atesta. Proizvođač napominje

104

da niti jedan od njih ne sadrži štetne kemikalije (izocijanate, otpala, spojeve žive ni toksične komponente koje se dodaju sredstvima za gašenje požara), da se lako primjenjuju i odlikuju izvrsnom otpornošću na vodu, vlagu, morski ambijent i temperaturne oscilacije u rasponu od -40 do +160ºC. Pregled počinjemo sredstvom koje će svakako dobro poslužiti pri uređenju brodskoga sanitarnog čvora, ali i kućne kupaonice: PACTAN 7548. Riječ je jednokomponentomu, kiselinski neutralnomu silikonskom kitu namijenjenom brtvljenju dodirnih površina kamenih ili keramičkih obloga – stoga se izrađuje u šest tonova, od bijele do crne boje, triju sivih nijansi i jedne blijedog okera, kako

bi odgovarao većini prirodnih boja tih materijala, od granita i vapnenca do travertina i mramora. Sadrži tvari za suzbijanje gljivica i plijesni, a takve je konzistencije da se njime može

raditi i na stropnim površinama. Početno otvrdnjava za desetak minuta, a nakon 48 sati osigurava vodonepropusnost vrhunske razine. PACTAN 4570 visokokvalitetno je jednokomponentno ljepilo na bazi hibrida polimera, namijenjeno lijepljenju novih i popravcima starih drvenih podnih obloga (tikovine i drugih vrsta). Reagira s vlagom iz zraka (min. 50%), početno otvrdnjava za 10-20 minuta, nakon čega se višak može otkloniti metalnom lopaticom (špatulom), a nakon 3 dana može se brusiti kako bi se dobile besprijekorno izvedene fuge standardne širine 4 mm. Podrazumijeva se valjana priprema podloge i rad pri temperaturi nižoj od +40º, dok je nakon potpunog otvrdnjavanja otporan na temperature od -40 do +90ºC. U paleti silikonskih masa, PACTAN 7541 univerzalno je brtvilo za zatvaranje provrta nakon provođenja električnih i sličnih

instalacija, a odlikuje se vodoodbojnošću, elastičnošću (pa ne puca od vibracija, nego ih prigušuje) te izvanrednom otpornošću na slani morski ambijent. Početno otvrdnjava praktično neposredno nakon nanošenja, dok se posve spremnim za suprotstavljanje vodi smatra nakon 48 sati. Sličnih je svojstava i silikonska masa PACTAN 7574, s tim što je bojama – šest nijansa, od posve bijele do sive boje betona – prilagođen primjeni u mokrim čvorovima, odnosno „fugiranje“ stijena kupaonice, kada, umivaonika, sudopera i sl. Kao i ostali artikli ove linije, primjenjuje se pri temperaturama zraka do +40ºC, dok – nakon otvrdnjavanja –

zadržava sve karakteristike na temperaturama između -40 i +160ºC. PACTAN 7543 je jednokomponentna masa za lijepljenje brodskih podova, posebice od tikovine i mahagonija, a nanosi se pri temperaturama zraka između +4 i +40ºC, uz vlažnost zraka veću od 50%. Međutim, ako je ona vrlo visoka, ova silikonska pasta vrlo brzo početno otvrdnjava, premda se može brusiti tek nakon 3 dana. Izvrsno odolijeva vodi, soli, suncu, temperaturnim promjenama... kao i ultraljubičastim zrakama. Ovaj pregled maloga dijela proizvoda kompanije PACTAN završavamo univerzalnim jednokomponentnim ljepilom PAC-

TAN 4571, namijenjenim sljepljivanju elemenata brodske konstrukcije tijekom gradnje i zatim pri ugradnji pregrada i fiksnoga brodskog namještaja. Svojim izvrsnim svojstvima omogućuje izvanredno pouzdane spojeve, potpunu vodonepropusnost, te veliku uštedu vijaka, čavala i drugih metalnih „spajalica“, što se povoljno odražava na smanjenje težine broda, kao i na eliminaciju provrta kroz koje vlaga tijekom životnoga vijeka broda može prodrijeti u drvo i stakloplastiku. Prikladno je za radove na temperaturi do +40ºC, dok mehanička svojstva zadržava na temperaturama od -40 do +90ºC. Samograditelje i one koji sami

popravljaju ili održavaju svoj brod razveselit će i drugi proizvodi ove kuće, poput ljepila za podove u obliku dvostrano ljepive folije: ona sama se polaže jednostavnim razvlačenjem po pripremljenoj podlozi (pjeskarenoj palubi), a prije polaganja drvenoga poda jednostavno se odvoji zaštitna folija – nakon otvrdnjavanja ljepila, fuge se ispune nekim od opisanih silikonskih kitova i posao je gotov. Jednako je praktična i masa na bazi bitumena, koja se isporučuje u trakama sa zaštitnom folijom, a služi privremenom brtvljenju pukotina u strukturi broda – da „(za)drži vodu“ dok se ne bude mogao obaviti cjelovit popravak.

105

Gastrokutak

TARPON

novi Hot Spot za ribiče

poznatom poslovnom tornju Zagrepčanka, koja dominira križanjem Savske i Vukovarske ulice, zagrebački ribiči, i ne samo oni, imaju novo okupljalište koje svojim uređenjem odmah daje do znanja da je vlasnik ili ribič ili netko tko se razumije u ribolov. Nije čudo jer je Saša Rakar poznati zagrebački zaljubljenik u big game ribolov, a za razliku od ostalih, tune lovi na izuzetno lagani pribor, o čemu smo u nekoliko navra-

ta već pisali. Da Saša nije nepoznat u ribičkim krugovima, govori i činjenica da je njegov dvorac Đalski bio ishodište Big game kluba Croatia pod čijom se organizacijom održao netom završeni big game u Komiži, o čemu pišemo u ovom broju. Novi kafić/restoran i bar znakovitog imena Tarpon, koji je ribička želja njegovog vlasnika, iako moderno opremljen, odiše ribičkom atmosferom. Naime, na crno uglačanim staklenim zidovima vise replike riba koje su najčešće želje svih bigejmaša iz cijeloga svijeta. Vrhunska kuhinja

nudi sve: od hamburgera, gableca do roštilja na drveni ugljen, a vinska karta je pravi mali raj za poznavaoce dobre kapljice. Kombinacija restorana i kafića te velika terasa, koja je napravljena na mjestu bivše fontane nudi ugodan boravak ribičkog i ne samo ribičkog društva. Cijene su u odnosu na ambijent i uređenje niske i prihvatljive svakom džepu, i nema sumnje da će to postati prestižno mjesto za bonkuloviće, a mi ribiči prvi stojimo u redu kada je u pitanju dobra spiza. A da je spiza u Tarponu dobra, možemo Informacije potvrditi iz prve ruke, jer mi iz Ribolova na Jadranu svemu priTARPON lazimo s velikom pažnjom i odPoslovni toranj Zagrepčanka govornošću, a pogotovo kada je Savska 41 u pitanju tako važan dio u životu Tel.01/6177-410 nas ribiča.

Vijesti

Sistem skosavica Shaut Assist H i peškafonda Swim Raiderook za VJ

oš malo i dolazi Velika Gospa, a za njom i Mala Gospa, a zapravo dolazi vrijeme liganja, a Tamaracom iz Čavla nudi veliku paletu raznih skosavica i peškafonda. U ponudi su i oni japanskih proizvođača Yamashita i YoZuri, a ne fale ni one našeg dobro poznatog proizvođača DTD, čije varalice su rađene za naše more i koje stoje rame uz rame s najboljim japanskim. Lignja je poslastica i treba se na vrijeme pripremiti. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

od vertical jigginga je sve poznato i kada su udice u pitanju tu nema dileme – najbolje su one od japanske tvrtke Shout. Naime super snažne udice, vrhunske upredenice velike snage, snažni prsteni, sve to govori u prilog ovim udicama, koje koriInformacije sti i naš redakcijski tim. Posebno MAGURO S.P. Marc Inaoue je cijenjen model za tune Power 1000 Ljubljana, Batjurova 3 Assist veličine 7/0, a u Maguro Tel. 00386 4053 5001 Shopu je na prodaju cijela paleta ovih fenomenalnih udica.

Mosella Omega Combo Tele Spin Okumini štapovi Makaira

dealan „ljetni artikl“ u kojem je u kompletu štap, rola s namotanom strunom, kutijica s plovcima, udicama, olovom i vrtilima. Komplet je dostupan u dvije dimenzije; 3 m akcije 20 g i 2.4 m akcije 40g. Oba kompleta dolaze u praktičnoj transportnoj torInformacije bi. Ovaj kombo set je kao stvoren za neobavezni ljetni ribolov T.P. OLIVARI d.o.o. s obale i brodice, a to će riješiti 10430 Samobor, Gajeva 49 i mnoge dileme tatama i mamaTelefon 01 / 3366 - 042 ma čiji juniori žele loviti ribe.

rijeme je big game ribolova i ako trebate nove štapove za tu atraktivnu disciplinu u zadarskoj Udici nude cijelu paletu okuminih štapova za big game Makaira. Ovi štapovi su dokazali svoju vrijednost i možemo ih vidjeti na mnogim brodovima, a tako je i bilo na netom završenom natjecanju u big game ribolovu u Komiži, gdje su poneki brodovi bili prava mala izložba ovih Okuminih štapova.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

109

Gastrokutak

MEZZO brudet Lovi, kuha, piše i snima Draško Momirski

to kada se ženski dio društva kasno navečer dosjeti da bi sutra jelo nešto riblje? Dogovor za ujutro već imamo pa ostaje dilema − ići na peškariju ili riskirati 2-3 sata ujutro u ribolovu. Naravno da je pala odluka − ide se u 5 na provjerenu poštu, s provjerenim ribolovnim alatom. Za pretragu brakova panulom, bjesomučno jigganje ili nadmudrivanje kraljice nemamo vremena, na moru smo samo do pola devet! Vožnja autom i pješačenje do

pošte odnijelo nam je dobrih pola sata, tako da nam preostaje samo oko dva sata za pribavit spizu. Drma stres gotovo kao u Zagrebu na poslu, samo je ovaj nekako ugodniji… Na svu sreću sami smo na pošti, Gogolj lagano vrije u daljini. Kolega i uzor Živko vade najtanje udice koje sam mu donio iz Zagreba, a odabrala ih je naša poznata reprezentativka Marija. Ja vadim provjereni Shoutov bijeli jig i novu varalicu koja izgleda lovno. Kombinacija udičarenja iz ruke i špinanja s kraja kreće, nema se puno vremena… Lagano jugo donijelo nam je

sreću. Živko vadi odmah pirku, a ja kačim prvu iglicu na jig. Nakon treće iglice mijenjam varalicu, stavljam novu dobivenu za rođendan (Maruto Wing Minnow), i nakon par zabacivanja vadim ušatu. Uglavnom nakon dva sata lova s kraja udicom i špinanjem, imali smo dovoljno ribe za napravit dobro

jelo. Sunce je probilo iza Biokova, jugo polako slabi, sić dovoljno pun i vrijeme je za povratak. Svratili smo usput na kraću kavu i kraće pivo te od ribe odlučili napraviti mezzo brudet.

Mezzo brudet: Riba: ušata, glavoč, pirka, škr-

pun, iglica (ono što ulovite) Začini: pelati, lovor, krupna morska sol, papar, peršin, bijeli i crveni luk, menta, maslinovo ulje Prilog: mladi krumpir Ribu nek´ očisti onaj tko ju je i zaželio! Mladi domaći krumpir složite na dno lonca. Preko krumpira složite ribu, a preko ri-

be opet red mladoga krumpira. Dodajte još 2-3 pelata, narezanu kapulu na ploške, lovor, krupnu morsku sol, svježe mljeveni papar i par zrna papra, listić mente. Možete dodati i ostale začine koje obično koristite kod sličnih jela. Nama je bitno, kao i kod lešade, da jelom dominira okus ribe. Golemi glavoč je tu

da ovom jelu da omiljeni okus. Prelijevamo s deci-dva maslinovog ulja, a onda s vodom, centimetar ispod složenca. S vodom treba oprezno, imamo frišku ribu, nešto će i ona pustiti. Kuhamo 15-20 minuta na laganoj vatri, a kada je gotovo posipamo peršinom i bijelim lukom. Obavezno probamo i dodajemo sol i papar ako je potrebno. Uglavnom, kako god nazvali ovo jelo, ono je jednostavno delicija, pripravljeno bez pirjanja i pečenja po zvizdanu. Mješavina raznolike svježe ribe, domaće maslinovo ulje i začini te mladi krumpir iz puničinog vrtla. Uz to naravno ide i domaća mlada salata, crni kruh ispod peke i naravno vino. Divota ovog objeda je što ne znate što je slađe. Riba, juva od ribe, mladi krumpir, mlada salata, kruh, vino s kojim sve zalijevate ili ženski osmjesi koji vas okružuju… U slast! Preporučeno vino – MALVAZIJA ISTARSKA VERALDA PRESTIGE Dakle, 2005. godine, dvije su obitelji, obitelj Vodopić iz Kune i obitelj Lukšić iz Trpnja, pokrenule projekt melioracije krša i podizanja vinograda na brdu Rota. Tamo danas, na kompleksu od 25 ha, impresivnom u svakom pogledu, raste Plavac mali. Prvi su put na Pelješcu uopće, vinogradi u sustavu najmodernije tehnologije vinogradarske proizvodnje. Zahvaljujući specifičnosti novostvorenog vinogradarskog položaja Rota, ponajprije u pogledu mikroklimatskih prilika u kojima dozrijeva grožđe, te punoj kontroli proizvodnje, kako sa stajališta visine priroda, tako i sa stajališta određivanja optimalnog roka berbe, postiže se iznimna kakvoća grožđa, koju se u spoju znanja i kreativnih ideja s odgovarajućom tehnologijom, pretvara u vrhunsko vino, vino nove i drugačije dimenzije u odnosu na dosada poznato. Novostvoreni vinogradarski položaj Rota, po kojem vino i nosi ime, predstavlja mjesto na kojem je moguće uz odgovarajuću tehnologiju i brigu tijekom godine, proizvesti grožđe najbolje kakvoće, što je temelj svake uspješne vinogradarsko-vinarske priče. Tehnologija proizvodnje vina podrazumijeva najmoderniji pristup u svim segmentima vinifikacije i postupcima dorade i njege vina. Vrenje se provodi isključivo selekcioniranim kvascima uz kontrolu temperature vrenja, što je osnovni preduvjet visoke kakvoće vina. Neposredno po završetku alkoholnog vrenja provodi se malolaktička fermentacija, odnosno biološka razgradnja jabučne kiseline, važna za finoću vina, ali još važnija za mikrobiološku stabilnost vina u periodu dozrijevanja. Nakon toga vino prolazi dozrijevanje u barrique bačvama, pri čemu treba naglasiti da vina imena ROTA nikada neće biti snažno barikirana, jer je Plavac mali iznimno snažnog identiteta i treba uvijek biti prepoznatljiv. Istina je da postupak barikiranja pomaže bržem dozrijevanju i formiranju vina, da vino postaje zaokruženije i kompleksnije, ali je i u tome važna umjerenost. Rota standard, vrhunsko vino berbe 2008., predstavlja vino odnjegovano u barrique bačvama i odležavano najmanje pola godine u boci, vino u kojem se plemenitost drva prožima s iznimnim i jedinstvenim bogatstvom mirisa i okusa Plavca malog. Prvi javni izlasci ROTE standard na scenu, na ocjenjivanju kvaliteInformacije te vina u okviru manifestacija SABATINA 2009, GAST 2010., MoVRUTAK starski sajam 2010., polučili su sva tri puta osvajanje zlatnih meVodovodna 20A dalja, s tendencijom porasta vrijednosti prosječnih ocjena, što je 10000 Zagreb, Croatia znak i potvrda velikog potencijala ovog vina za dozrijevanje u Tel/Fax. : +385 1 3643 355 boci i dugo zadržavanje karaktera vrhunskog vina.

Vijesti

Savagear silikonske Igloo

pješčane jeguljice jacere

ilikonska imitacija jegulje ili iglice dolazi u dvije varijante; komplet dvije silikonske varalice dužine 12,5 cm i jedna jig glava težine 23 g ili kao pakiranje u kojem se nalaze samo varalice bez jig glave dužine 10 ili 14cm. Poznato je da je pješčana jeguljica poslastica za brancina i da doslovce luduje za silikoncima ovoga tipa. Ova pješčana jeguljica se može koristiti i za panulu i za spin s obale, gdje dobrim vođenjem mami sve brancine iz blizine.

ibolov, obiteljske đite, turistička plovidba, čarter... ma što god da nabrojimo na brodici moramo imati prijenosnu jaceru u koju stavimo led i imamo cijeli dan hladno pivo, na primjer. Naime ako koristimo jacere u koje se stavlja led, kao što je to Igloo, imamo savršeno hladnu i spizu i spremište za ribu, jer ulovite li ribu primjerice ujutro, a kanite loviti cijeli dan, za sat dva biti taman kuhana na suncu. Zato je Igloo jacera idealan partner svakom ribiču, podvodnjaku...

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

DIP Sagitar Ghost

Braidov Stand Up borbeni pojas

IP-ov Sagitar Ghost je kvalitetni fluorokarbon ove talijanske tvrtke koja radi odličan pribor za specijaliste. Stopostotni fluorokarbon znači da nema primjesa i da je apsolutno nevidljiv u moru za ribu, jer ima specifičnu težinu vode i brzo tone. Fluorokarbon Sagitar Ghost ima veliku nosivost na čvoru, visoku otpornost na abraziju i primjerice nosivost od 6,25 za debljinu 0,264 milimetara. Fluorokarbon je pakiran na špulama od 30 metara.

nogi ribiči prakticiraju Stand Up tehniku izvlačenja tuna, a kada je taj način borbe s velikom beštijom u pitanju, nezaobilazna je tvrtka američka Braid i njihov sjajan borbeni pojas. Pojas se može podesiti za sve uzraste, odnosno visine i veličine ribiča svejedno imaju li 50 ili 150 kilograma i svejedno jesu li visoki 1,5 ili 2 metra. Dakako da o kvaliteti same izrade ne treba trošiti riječi, jer se radi o vjerojatno jednom od najboljih pojasa uopće.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

113

Podvodni ribolov

REPORTAŽA s velog žala

Možda je Palagruža osjetila moje divljenje i odlučila mi se zahvaliti na najbolji mogući način jer mi već nakon deset minuta lova daruje prvog zubaca. Na samo osam metara dubine cijelo jato me okružilo i uspijevam dohvatiti jedan lijepi primjerak Napisao Igor Nuić, snimili Frane Škara, Petar Pastuović i Igor Nuić

ako zvuči lako, nije bilo jednostavno dokopati se prilike za uroniti na Pa la g r u ž i . Điti je prethodilo par vikenda odgađanja zbog lošeg vremena, nervoza oko pripremanja broda, opreme i kojekakve druge peripetije. Vjerojatno je to tako kod svih ribolovaca koji se odluče na put prema Palagruži, jer je poznato da zbog svoje di-

vlje okoline ni jednu grešku ne prašta. Na najmanji nagovještaj lošeg vremena potrebno je bježati ka najbližem kopnu zbog nedostatka zaklona, a u slučaju nevolje nije lako ni dozvati pomoć jer signala za mobitele nema. Kada su se sve kockice konačno posložile, put od Zadra iz kojega smo isplovili bio je dug, čak i s jako brzim gumenjakom kojeg pogoni tristo konjskih snaga. Nakon sto i dvadeset pređenih milja i puno

potrošenih litara goriva uspjeli smo doseći svoj cilj. Odmah po dolasku zaboravili su se svi problemi i počelo je uživanje.

Zubaci na sve strane Želja je jaka, vremena nema puno i treba iskoristiti svaki trenutak. Budući da ne poznajem dobro teren, prije početka lova plan mi je bio preroniti što više terena u dva dana, koliko se

sa svojom družinom mislim zadržati u akvatoriju ovog zemaljskog raja. Početi od sjeverne punte otoka i hridi Volići, te završiti s Galijulom i njenim plićinama. Na početku spomenuti prvi ulov pao je dakle kod Volića, no odmah mi postaje jasno da neće biti potrebno preroniti puno terena kako sam htio. Ribe ima u izobilju, moći ću birati samo najatraktivnije dijelove. Uron za uronom moje oduševljenje raste, očito smo

115

pogodili jedan od „onih“ dana... šteta što je veći njegov dio prošao u putovanju, no ima još par sati do mraka, iskoristit ću ih najbolje što mogu. Nakon što sam prvi ulov ostvario tako brzo, sljedećih pola sata ne uspijevam dignuti ništa, ne zbog manjka ribe nego zbog svoje zbunjenosti. Zaronim, a zubaci prilaze iz tri smjera, kako se odlučiti. Oni zdesna prilaze brže, ali oni ispred mene su veći, i u toj nedoumici shvatim da su mi s lijeve strane tri komada već u dometu puške. Nervozno okretanje puške rezultira izronom bez ribe.

Na najmanji nagovještaj lošeg vremena potrebno je bježati ka najbližem kopnu zbog nedostatka zaklona, a u slučaju nevolje nije lako ni dozvati pomoć jer signala za mobitele nema Nije me briga zbog propuštene prilike, sretan sam što sam doživio taj i još niz sličnih prizora u sljedećim zaronima jer ih je teško dočekati na bližim poštama koje su češće posjećene i na kojima je riba puno više barana. Nakon par „zbunjoza“ uspijevam se sabrati te pronalazim jedno kompaktno i mirno jato u prolazu između otoka i Volića. S površine teren izgleda kao ravna kamena ploča no kada sam se spustio na dno, vidim da su u kamenu pukotine koje okomito propadaju u zemlju, a iz njih svakih desetak metara viri po jedna ili više glava od murine. Radim čeku na sedamnaest metara dubine, izbjegavajući murine i uspijevam pogoditi drugog zubaca taj dan, jato je prišlo s „po dna“ i došlo na pola metra od puške. Zbog jakog kurenta izron je spor i riba ima dovoljno vremena za pobjeći u škrapu, gdje se zaglavljuje skupa sa strijelom. Zovem prijatelja Franu Škaru, koji je pristao biti

116

barkarijol na dva dana, i on mi s gumenjaka dodaje drugu pušku s kojom zaranjam da osiguram ulov. Dolaskom do procjepa na ulazu ugledam škrpinu kako se nesmetano sunča na ugodna dvadeset i četiri stupnja, koliko sonder pokazuje temperaturu mora.

Velike škarpine Pogađam ju da ne bi nestala negdje u dubini procjepa za koji mi se čini da mu je drugi izlaz

negdje u Japanu, no istovremeno ugledam i veliku murinu kako vreba mog zubaca koji joj je ovako ozlijeđen lagan plijen. Nema druge nego i njega odmah iščupat van jer mi se ne dijeli njegovo ukusno meso s dotičnom. Uspio sam sve obaviti u jednom uronu i slavodobitno izranjam van s dvije prekrasne ribe. Zbog velike bistrine mora svaki uron je dublji nego što očekujem i traje dugo,

iz istog razloga su i pripreme na površini dugačke, vremena je sve manje te odlučujem napustiti Voliće i krenuti vanjskom stranom Palagruže prema velom žalu. Dok je na Volićima prevladavao teren pun velikih grota, s mnoštvom procjepa i niskim zidićima koje se pružaju u raznim smjerovima prema dubini, ovdje me dočekuje manje atraktivan teren i nema zubaca. Pjeskovito i blaže po-

117

legnuto dno s ponekim manjim kamenom očito im ne paše. Susrećem mnoštvo nedoraslih kantara kako lebde u par metara ispod površine, no nisu mi zanimljivi. Pada mi na pamet da bih mogao oko kamenja po pijesku pronaći još koju škrpinu, jer ako se jedna izašla sunčati, sigurno su i druge. Prebacujem se na malu pušku s ostima i pregledavanje što više rupa uz pomoć lampe. Nisam pogriješio, iako sam našao samo jednu škrpinu, pokazalo se da na ovom dijelu rupe obiluju lijepim primjercima šaraga pa sam tako uz škrpinu uspio na

nisku nabaciti i četiri porcijaša u samo desetak urona. Ruparenjem privlačim pažnju ogromnih jata salpi kilašica koje mi znatiželjno prilaze dok pretražujem procjepe. Samo im se divim dok izranjam jer, iako ne želim podcijeniti nijednu vrstu, ipak od ovakvog terena očekujem atraktivniju lovinu. Iznenađuje me mirno ponašanje ovih riba koje inače nemaju povjerenja prema podvodnom ribolovcu i na najmanji šum se daju u bijeg. Zbog toga ih malo pažljivije proučavam s površine jer su i nakon izrona ostale mirno plivati ispod mene. Dok ih promatram i pripremam sljedeći uron primjećujem da su im se pridružila i tri zubaca koja ih vjerojatno koriste kao zaklon za napad na sitnu ribu. Ponovno zovem Franu da mi s gumenjaka vrati veliku pušku s tri gume, koju sam cijelu zimu sebi izrađivao u garaži, te radim čeke na osamnaest do dvadeset i dva metra dubine. Pomicanjem sam došao do malo boljeg terena s kamenim izbočinama prekrivenih travom pa lako pronalazim zaklon, no zbog jako plitkog termoklina ne uspijevam uhvatiti ništa na tim dubinama te se povlačim prema kraju. Čim sam došao malo pliće počinju se ponavljati fascinantni prizori sa zubacima koji prilaze u svakom uronu. Njihovo je ponašanje također neobično i teško mi je pretpostaviti iz kojeg smjera će prići. Takve stvari ionako naučiš tek s velikim

118

brojem lovova na određenom terenu pa se više koncentriram na umjerene pokrete na dnu, gugutanje, izbjegavanje direktnog pogleda očima i slične trikove. Ovo podmorje jako je zahtjevno pa unatoč obilju ribe, velikoj pušci i dobrim ribolovnim uvjetima, do kraja popodneva uspijevam uhvatiti još samo jednog malog zubaca te potpuno iscrpljen izlazim na gumenjak. Tako zaigran i zadivljen potpuno sam zaboravio da je u moru i moj kolega podvodnjak Pero Pastuović. On je stigao preroniti gotovo cijelu burnu stranu Palagruže, od sjeverne do južne punte te također skupio par lijepih ulova. U jaceri vidim da je digao jednog manjeg zubaca te par lijepih šaraga, no on ih je našao kako se hrane uz zidove te ih je uhvatio šuljanjem, a ne u rupama.

Brudet iz snova Više od toga iznenađuje me drugi dio njegovog ulova, dva velika raka kuke koje je pronašao u samo metar-dva dubine. Kasnije u razgovoru saznajem da je najveći dio vremena izgubio u traženju kirnje koja mu se samo na tren pokazala kraj jednog velikog procjepa. To je bio jedini način da u meni upali još veći plamen, jer samo na spomen kirnje poželio sam napraviti još milijun urona dok i ja ne pronađem svoju.

Nažalost, mrak se bliži i moramo krenuti prema velom žalu gdje ćemo provesti noć. Tješim se sutrašnjim danom koji nam je cijeli na raspolaganju. Na žalo iznosimo šator, vreće za spavanje, tronožac i teću u kojoj će se krčkati brudet od rakova i škrpini koje smo danas uhvatili. Noć je mirna, vedra i potpuno idilična, iznad nas su samo litice koje se vertikalno

119

uzdižu iznad plaže, a galebovi koji su u ovo doba godine veoma bučni i nemirni zbog parenja očito su otišli na spavanje. Tišinu prekida jedino Frane koji na ukulele svira akorde pjesme „Na morskome plavom žalu“ iz nekog starog filma.

Radim čeku na sedamnaest metara dubine, izbjegavajući murine i uspijevam pogoditi drugog zubaca taj dan, jato je prišlo s „po dna“ i došlo na pola metra od puške Nakon brudeta kojeg je Pero pripremio i koji je unatoč ekstremnim uvjetima kuhanja ispao savršeno, legao sam u šator. Razmišljam kako će teško biti novinskim člankom dočarati osjećaj strahopoštovanja i sreće koji svaki (podvodni) ribolovac mora osjetiti kada se brodom približava najudaljenijem Hrvatskom školjiću Palagruži. Na horizontu se pokaže kada zadnji obrisi Visa, Lastova i Sušca počnu nestajati, u obliku male crtice, no vrlo skoro zaprijeti strmim liticama i hridima. Emocije rade sve jače, a nestrpljenje je sve veće dok ne napraviš taj prvi zaron i dok ti se u svoj svojoj raskoši ne predstavi konačno dosanjano palagruško podmorje. I unatoč ogromnim očekivanjima nema nimalo razočaranja. Upravo je onakvo kakvim sam ga zamišljao u zimskim noćima, kada san neće na oči, a još me mjeseci dijele od bogatih ljetnih ulova... bogato ribom, privlačno i jednostavno ostavlja bez daha. Nakon kratkog sna na madracu od palagruških oblutaka, otvaram oči i pomalo u nevjerici okrećem se oko sebe da se uvjerim da sam zbilja tu... zora je, a ja na velom žalu. Užurbano oblačim odijelo i krećem prema gumenjaku po pušku. Odmah doživljavam prvi prizor za pamćenje. Ispod broda na samo četiri-pet metara

120

dubine, iznad razbijenog trupa, nekog starog drvenog broda, spavaju šarzi. Cijelo jato od najmanjih predškolaca pa sve do njihovih djedova. Odlučujem ih poštedjeti i ne prekidati idilu, iz čiste zahvalnosti što su mi pružili trenutak za kakav sam mislio da su mogli doživjeti samo podvodnjaci koji su u našem moru ronili prije pedeset i više godina. Nastavljam plivajući dalje od mjesta gdje sam jučer završio ronjenje, dok se barkarijol ne razbudi i dođe po mene gumenjakom.

Kurenat na Galijuli Radim čeke točno ispred plaže, odnosno velog žala. Tu je teren upravo onakav kakvog bih i očekivao, pjeskovit i blago polegnut, dok se prve stijene pojavljuju tek kad se dosta odmakne od kraja na dvadeset i više metara dubine. I dok bi na takvom mjestu inače mogao sresti manju podlanicu ili ovčicu, Palagruža ponovno pokazuje svoje čari i odmah u prvom zaronu mi dolaze zubaci. Iako su nemirni, uspjevam pogoditi jednoga „na ražanj“, pogodak je dobar i mirno izranjam nadajući se da je ona uzrečica

„po jutru se dan poznaje“ istinita i da će se ponoviti jučerašnji dan kada riba jednostavno „radi“.Vrlo skoro me Pero i Frane skupljaju i glisiramo prema Galijuli, inače najjužnijoj točki hrvatskog kopna. Tamo nas dočekuje kurenat od nekih tričetiri milje i jasno je da neće biti lako uhvatiti ribu.

Čim sam došao malo pliće počinju se ponavljati fascinantni prizori sa zubacima koji prilaze u svakom uronu. Njihovo je ponašanje također neobično i teško mi je pretpostaviti iz kojeg smjera će prići Od iskusnijih lovaca koji su češće pohodili palagruški akvatorij sam prije polaska upozoren na kurente, ali nisam vjerovao da mogu biti baš toliko snažni. Želja je puno jača od kurenta pa mu prkosim i radim čeke na sjevernoj punti Galijule dok je Pero na južnoj. Već u prvim zaronima pokazuju se veliki zubaci od pet i više kila. Na plitke čeke ih nije moguće dozvati, a kada kreneš dublje, već spomenuti termoklin uništi svaku šansu za lovom. Polagano isfrustriran nakon nekoliko uzaludnih pokušaja, odlučujem se vratiti dobrom starom rudarenju koje nikad ne iznevjeri. Teren je upravo savršen za ovu vrstu lova, mnoštvo uskih pukotina u stijenama, dubljih i plićih zidova i ambisa razbacanih svuda uokolo. Rupe me ponovno spašavaju, pronalazim dvije škrpine kilašice na jednom kamenu, zatim jastoga, pa dva kantara i to sve u vrlo kratkom periodu. Kurenat me sve više umara i pripreme na površini su sve dulje. Pokušavam se opustiti pa se lagano prepuštam kurentu, koji me ne nosi pravocrtno već vrti u nekim čudnim krugovima, i usput pregledavam teren. Budući da je to Galijula, svemu sam

121

se nadao, ali kada sam ispod sebe ugledao kirnju od desetak kila kako me mirno promatra i ne pokazuje želju za bijegom, mislio sam da još spavam. Pokušavam mirno pasti na nju, ali struja me već odnijela dalje i moram jako mahati perajama kako bih se vratio do njenog mjesta prebivališta.

Emocije rade sve jače, a nestrpljenje je sve veće dok ne napraviš taj prvi zaron i dok ti se u svoj svojoj raskoši ne predstavi konačno dosanjano palagruško podmorje. Naravno da je pri tome dobila i više nego dovoljno informacija iz kojih bi mogla zaključiti da sam joj prijetnja te se zavukla duboko u procjepe u kojima je sigurna. Jasno mi je da drugu priliku neću dobiti i pomalo demotiviran zovem Franu da dođe po mene pa da krenemo negdje gdje ima manje morskog pogona.

Perina škarpina Vidim da je Pero već u brodu, a zubi mu se sjaju na suncu i očito je da ima neku ribu. Naravno da sam već vizualizirao kirnju, ali nisam bio razočaran ni kada sam vidio veliku škrpinu za koju mi poslije govori da je ležala na samo tri metra dubine. Jutro je već proletilo, a slabo prospavana noć i naporan jutarnji lov uzimaju svoj danak i na obojici je umor više nego očit. Odlučujemo se usidriti na malom žalu u prolazu između Male i Vele Palagruže gdje ćemo malo počinuti prije nastavka lova. Podnevnu tišinu i naš odmor na provi gumenjaka odjednom prekida zvuk pente. Mrzovoljno podižemo glavu da vidimo tko se usuđuje smetati i nemalo se iznenadimo kad u gumenjaku od četiri metra koji nam prilazi ugledamo, ni manje ni više, nego šampiona alpskog

122

skijanja i heroja hrvatskog sporta Ivicu Kostelića. Već sam pročitao u nekim novinama da se Ivica bavi istim hobijem kao i mi kada ne trenira pa nisam bio iznenađen, ali sresti ga na moru i to baš na jednoj ovakvoj điti, bilo je pravo zadovoljstvo. Nakon upoznavanja i kratkog razgovora, u kojem saznajemo da će Ivica iduća četiri dana loviti na Palagruži, pozdravljamo se i nastavljamo naš lov po Maloj Palagruži i okolnim hridima. Razmaženi dosadašnjim dobrim ribolovnim uvjetima i ulovom, očekivali smo da će

riba ponovno početi dolaziti sa svih strana čim uronimo i da ćemo moći birati lovinu, ali nešto se promijenilo. Kao da smo prešli stotine milja i došli na neki drugi otok. Riba se jednostavno maknula u dubinu, zabila u duboke procjepe ili nešto treće, ali jednostavno je nije bilo. Kurenat je potpuno opao, počela je oseka, a i vjetar je stao pa opravdanje za izostanak ulova tražimo u tim razlozima. Palagruža obiluje zidovima, plitkih terena gotovo da i nema, lov je fizički jako naporan, pogotovo kada ribe

nema. Nižemo uron za uronom, ali potpuno uzaludno. Sati nas ne čekaju i kraj dana se bliži, a s danom završava i naša đita. Sunce gre more ka balota... a sa suncem gremo i mi. Ostavljamo palagruške hridine na čuvanje moru, odnosimo tek jake emocije i predivno iskustvo u sebi. Svladani umorom, određujemo kurs prema Visu i promatramo Palagružu kako se ponovno pretvara u malu crticu na horizontu. Do nekog drugog posjeta ostaje nam samo maštati što nam je još spremna ponuditi.

Vijesti

Maria Jig udice, LQ rascjepke i prsteni podmetači

arijine udice za jig su zapravo kombinacija Ownerovih udica i sjajnog upredenog materijala s Marijinim prstenima. U Barki nude veliki izbor ovih udica, od onih malih za Kaburu do velikih za velike jigove. Uz udice Barka nudi i veliki izbor rascjepki i prstena za slaganje jigova u svim nosivostima od najmanjih do „čudovišta“ koje nose i do 300 libri.

odmetač, špurtil ili kako ga sve ne zovu je nešto što svaki ribič treba, jer ići u ribolov bez njega je u najmanju ruku neoprezno. Ponuda ovih podmetača je proširena s novim modelima, koji imaju dimenzije: 200 cm glava 60x60 cm, 200 cm glava 75x75 cm, 250 cm glava 75x75 cm. Svi modeli imaju mrežu od najlonskog konca s krupnim okom za što lakše dizanje ulova iz vode, a uz kvalitetu krasi ih i izuzetno povoljna cijena.

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

123

Podvodni ribolov

XX. POJEDINAČNO PRVENSTVO HRVATSKE U PODVODNOM RIBOLOVU

DARIO MARINOV

novi prvak Hrvatske Napisala i snimila Valentina Prokić

ario Marinov, podvodni ribolovac zadarskog Zubaca novi je prvak Hrvatske. Marinov je tijekom tri dana natjecanja na XX. pojedinačnom prvenstvu Hrvatske održanom u Cresu u organizaciji SRD Parangal sakupio 231,525 postotnih bodova. Drugo mjesto u konkurenciji 22 podvodna ribolovca iz 17 klubova osvojio je aktualni svjetski prvak Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) sa 228,783 postotnih bodova, dok je treći bio Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) s 216,973 postotnih bodova. – Sretan sam jer sam na zalazu karijere u 43. godini osvojio če-

tvrti naslov prvaka, velika je to stvar u karijeri svakog sportaša. Nisam euforičan zbog naslova, kao što sam bio ranije, ova titula donosi mi mir – rekao je Dario Marinov. Cresko prvenstvo ostat će upamćeno po možda i najmanjem broju sudionika dosad, a jednako tako i po neizvjesnom ishodu, kojega je na kraju odlučio jedan šarag. Za oproštaj od državnih natjecanja i reprezentacije Cres su izabrali legendarni Branko Ikić i Đani Uhač koji su posljednjeg dana simboličnim skokom uz šampanjac i harmoniku rekli zbogom. Time su otvorili i dva mjesta u reprezentaciji Hrvatske te je borba za ta dva mjesta dala dodatnu zanimljivost prvenstvu Hrvatske. U reprezen-

Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) sa škarpinom – prvi dan natjecanja taciju su nakon tri dana natjecanja na Cresu ušli trećeplasirani Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) i četvrtoplasirani Mario Dodici (Rovinj).

Gospić prvi za 270 bodova

Josip Urti, Daniel Gospić, Dario Marinov, Branko Ikić i gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako – reprezentativci su donirali defibrilator Domu zdravlja Cres koji su dobili kao nagradu za prvo mjesto na Trofeju Oxidoc na Palma de Mallorci u siječnju

Početak creskog prvenstva obilježila je diskvalifikacija ribolovca lovranskog Zubaca Saše Ivančića koji je lovio u Martinšćici, što je bilo zabranjeno tako da sudac Nikola Kuljiš nije imao izbora, već ga diskvalificirati za taj dan. Unatoč buri, prvog se dana lovila najdalja zona, otočići Zeča i Visoki te veliki dio obale. Ugori su bili ti koje su barkarioli najčešće pokazivali tijekom obilaska zone natjecanja, a vidjelo se da neće nedostajati ulova za vaganje. Marinova i Gospića nije se uspjelo sresti tijekom obilaska, dok je Jaku-

Dario Marinov (Zubatac Zadar) s ulovom treÄ&#x2021;eg dana

U iščekivanju starta pović primjerice imao četiri ugora i ribu, Dodici četiri ugora, Urti dva ugora i dvije ribe, a to sve negdje oko sredine petosatnog natjecanja. Kada su žice s ulovima predane na matični brod, jasno je bilo da će o prvom mjestu odlučivati Gospić i Marinov, a bogata žica bila je i ona Rado-

Petar Prkić (Split) dodaje ulovljenog šarga svom barkariolu slava Jakupovića. Vaga je na kraju odlučila da je prvi Daniel Gospić s 18,270 bodova. Gospić je na žici imao pet riba – oradu 506 g, dva šarga 944 i 650 g, dvije škarpine 1150 i 936 g te osam ugora od kojih je najteži imao 9590 g. – Prvih sat i pol sam ganjao

ugore i ulovio svih osam, a onda ih ili više nije bilo ili su polovljeni pa sam napravio đir po ostalim pozicijama u potrazi za ribom. Lovio sam do 28 metara, a probao sam i na zubace, ali nisu bili raspoloženi za suradnju – rekao je Gospić. Samo 270 bodova manje imao

je drugoplasirani Dario Marinov koji je donio 12 ugora teških 18,000 bodova. – Dao sam naglasak na ugore jer mi je to najsigurnija riba natjecanja. Prošao sam i rupe koje su bile prazne na pripremama, a danas je u nekima od njih bio ugor. Tri sam ugora vratio u

Oproštaj Ikića i Uhača3 Branko Ikić i Đani Uhač dvojica vrsnih podvodnih ribolovaca i reprezentativaca u Cresu su se posljednjeg dana natjecanja simboličnim skokom u more, uz zvuke harmonike i pjesmu ‘A sad adio’ te potoke šampanjca, oprostili od nastupa na državnim natjecanjima i od reprezentacije. Za sve natjecatelje organizirali su i janjetinu za večeru, a bilo je tu i poklona Ikiću od njegovih dugogodišnjih prijatelja. Iskusni Ikić nije zaboravio na svog vjernog barkariola Sanka Rojnića koji je uz njega bio deset godina. Obojica su svoj oproštaj od natjecanja najavila još uoči prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju, a osvajanje ekipnog i pojedinačnog naslova prvaka hrvatskih reprezentativaca bio je šlag na tortu dugogodišnjih karijera u podvodnom ribolovu. Ikić je na svjetskoj smotri svoj doprinos dao radeći u paru s Dariom Marinovim, dok je Uhač bio desna ruka aktualnom svjetskom prvaku Danielu Gospiću. – Došao sam do okruglih brojki i vrijeme je da se oprostim. Nemam više toliko vremena za pretragu uoči natjecanja, a ako želiš dobar rezultat, na pretragu moraš potrošiti najmanje dva tjedna. Meni je to postalo opterećenje, jer za to vrijeme ne mogu raditi i zarađivati. To je moj jedini razlog, jer ja ronim i lovim kao i prvog dana, tu nemam problema. Uostalom u ovom sam sportu napravio sve, naslov svjetskog ekipnog prvaka došao je kao kruna karijere – pojasnio je Branko Ikić koji je s pravom zaslužio naslov legende podvodnog ribolova na ovim prostorima, ne samo rezultatski, već i kao čovjek, prijatelj i vrhunski sportaš. – Jednostavno mi je dosta natjecanja. Natječem se od svoje 12 godine, dakle dugih 26 godina i stvarno više ne bih. Ići ću ja na natjecanja iz gušta, neka jednodnevna, poput Rovinja, ali ne želim više ganjati kategoriju ili da me neko j… zbog jednog ugora. Dosta je bilo – poručio je Đani Uhač. Dvojac će itekako nedostajati i prvenstvima i reprezentaciji, jer osim što su sjajni ribolovci, sjajni su i sportaši, ljudi, i prijatelji. Hvala im za sve učinjeno! Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) s ulovom prvog dana natjecanja

Josip Urti (Medulin) s ulovom prvog dana natjecanja more jer su bili nevalidni. Sve u svemu zadovoljan sam – rekao je Dario Marinov. Treći je bio Radoslav Jakupović s 13,648 bodova. Na njegovoj žici bilo je šest ugora i pet riba, tri šar-

ga od 402, 562 i 656 g te dvije tabinje 422 i 580 g. Četvrti Mario Dodici imao je 320 bodova manje od Jakupovića, a prvoga dana ulovio je i najtežeg ugora prvenstva od 11,140 grama, dok

Mario Dodici (KPA Rovinj) s netom ulovljenim ugorom

Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) i barkariol Marin Kraljić s ulovom prvog dana je peti bio Josip Urti s 12,450 bodova.

Jakupovićev skok naprijed Iako je bilo manje bure nego prvog dana natjecanja, temperatura mora bila je neuobičajeno niska za početak srpnja. Ovisno o dubini, kretala se od 14 do 16 stupnjeva. Drugi dan zona je bila od sv. Blaža do Prstenica, a matični brod usidrio se u Velom boku. I baš tu gdje je i označen start, skočilo je nekoliko ribolovaca, među njima Marinov i Jakupović koji su obojica uspjeli izvaditi ugore, unatoč gužvi. Oko polovice natjecanja jasno je bilo da će se poredak mijenjati, a i da vaganje neće trajati toliko dugo, jer je ulova bilo dosta manje. Neočekivano je podbacio Daniel Gospić s tek tri validne ribe, bio je sedmi, njemu je taj drugi dan bio poput Zone sumraka. No, zato je nje-

gov malološinjski sugrađanin Radoslav Jakupović napravio sjajan posao i prvim mjestom zauzeo poziciju vodećeg uoči trećeg odlučujućeg dana. Na žici je Jakupović imao čak osam riba – dvije tabinje 588 i 1462 g, četiri šarga 534, 576, 688 i 410 g, dvije škarpine 934 i 1138 g te četiri ugora, vrijednih 15,516 bodova. – Krenulo mi je dobro. Prvog sam ugora imao već nakon prvog zarona, a nakon što sam ga izvukao, odmah sam ulovio i drugoga. Startao sam na dubljim pozicijama, jer sam se bojao da drugi ne odu na njih. Na jednoj poziciji me dočekalo iznenađenje, umjesto šargi, dvije škarpine i tabinja – zadovoljno je zborio Jakupović dodajući kako mu je zona posljednjeg dana natjecanja najgora, samo ugori. Drugi je bio Zoran Kremenić s 12,296 bodova. Creski ribolovac ulovio je sedam ugora i dvi-

Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) s ulovom prvog dana natjecanja

Humanost reprezentativaca Reprezentativci Daniel Gospić, Josip Urti, Dario Marinov i Branko Ikić na otvaranju su prvenstva creskom gradonačelniku Kristijanu Jurjaku uručili defibrilator za creski Dom zdravlja. Taj vrijedan aparat reprezentativci su dobili kao nagradu za prvo mjesto na Trofeju Oxidoc u siječnju na Palma de Mallorci te su se odlučili za donaciju. Potez vrijedan svake pohvale.

Barkariol Ervin Siriščević sa šargom kojeg je ulovio sin Tonči Siriščević (Split) drugog dana

Dario Marinov (Zubatac Zadar) s ulovom drugog dana je ribe, brancina 450 g i škarpinu 546 g. – Posrećilo mi se – kratak je bio Kremenić. Treći je bio Stjepko Kesić s 8544 boda koliko su mu donijeli pet ugora i tri brancina 404, 490 i 458 g, dok je četvrti završio Kremenićev klupski kolega iz Parangala Danijel Nurkić s pet ugora i 7500 bodova. Marinov je bio peti sa 7148 bodova. – Nikad u životu se nisam skinuo iz odijela deset minuta prije kraja natjecanja. Danas jesam, nisam imao više ni volje ni inspiracije. Pozicije su mi jednostavno bile prazne, riba se makla, sve sam probao i prošao, ali nije bilo pomoći. Još mi se i jedan ugor skinuo sa strelice, valjda se krilca nisu otvorila do kraja. Lud sam – razočarano je govorio Daniel Gospić. U ukupnom poretku situacija se značajno promijenila. Jakupović je skočio na prvo mjesto

sa 174,702 plasmanska boda, drugi Marinov imao je 144,591, a treći Gospić tek 128,783 postotna boda. Razlika je bila vrlo velika i malo je tko vjerovao da se to može trećeg dana promijeniti.

Šarag vrijedan naslova Odlučujući dan treći natjecanja u zoni od Pernata do Koludra, bio je i vremenski najljepši, bonaca, a zatim nešto maestrala posljednja dva sata. Ulozi su bili veliki, Jakupović je imao priliku za svoj prvi naslov, Marinov je bio u vrhu i također mogao do naslova, dok je Gospić morao nadoknaditi oveći zaostatak iz drugog dana da bi nešto učinio. Nakon dva sata natjecanja, situacija je djelovala zamršeno, odnosno ime pobjednika nije bilo izvjesno. Jakupović nije

Veliki interes za vaganje baš dobro stajao s dva ugora, Dodici je također ganjao ulazak u reprezentaciju, imao je četiri ugora, Marinov ugora više, Gospić dva ugora i tri ribe. Sve u svemu nije se baš moglo reći kome će laskavi naslov najboljeg u Hrvatskoj. Jakupović je na matični brod predao siromašnu žicu, za razliku od Marinova i Gospića, a to je nagovijestilo neizvjesno vaganje. Ulov vrijedan prvog mjesta trećeg dana imao je Daniel Gospić – četiri ugora, dvije orade 430 i 670 g, tabinju 758 g i zubaca od 3718 g za kojeg je dobio priznanje za najvrjedniju ulovljenu ribu prvenstva, ukupne vrijednosti 13,210 bodova. Dario Marinov bio je drugi sa sedam ugora i jednim šargom

od 584 g, po 7500 bodova skupili su Mario Dodici i Josip Urti, Jakupović tek peti s tri ugora i tabinjom 682 g, teškim 5584 bodova. Konačna računica u postotnim bodovima odlučila je da je novi prvak Hrvatske Dario Marinov, koji je imao samo 2742 postotna boda više od drugoplasiranog Daniela Gospića. Bio je to baš taj jedan šarag sa žice posljednjeg dana koji je bio vrijedan naslova prvaka. – Prvi dan sam imao dobru taktiku i sve je išlo po planu, svaki drugi zaron ugor. Nakon pola sata imao sam šest ugora i to mi je bio mentalni poticaj za naprijed te sam ih počeo izvlačiti i tamo gdje nisam znao da jesu. Drugi dan je bio težak, zona katastrofa, svi smo znali da ćemo

Najmlađi prvokategornik Među 15 najboljih na Cresu se 13. mjestom po prvi put u svom životu plasirao 19-godišnji Mate Barešić. Status prvokategornika osigurao je već na svom prvom nastupu na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske. Barešić se podvodnim ribolovom bavi od svoje 12. godine, a danas je član Periske iz Ploča i ima veliku potporu čelnog čovjeka, koji mu je ujedno bio i barkariol Tomislava Miličevića. Dario Marinov (Zubatac Zadar) novi prvak Hrvatske

Srebrni Daniel Gospić, zlatni Dario Marinov i brončani Radoslav Jakupović plivat', a ne lovit'. Bilo me strah toga dana, osjećao sam tjeskobu i nevoljko sam dočekao to jutro. Mučio sam se s prvim ugorom jer nisam mogao prepoznat' poziciju, iako sam bio točno na njoj, zbog položaja sunca, iz petog pokušaja sam odgonetnuo rupu, ulovio ugora i krenulo je. Jakupović me ugodno iznenadio, stvarno je vrhunski lovac. Kako je napravio veliku razliku, nisam znao što možemo očekivat treći dan, sve se zakompliciralo. No, nisam bio nervozan. Ujutro trećeg dana nije krenulo po planu, sat vre-

Daniel Gospić s najvrjednijom ribom prvenstva, zubacem od 3718 grama

mena sam bio bez ribe, ali iako je to bio dobar razlog za nervozu, osjećao sam psihičku stabilnost. Odlučio sam proći rezervne pozicije i mjesta gdje su na pregledu bili nevalidni ugori i to se pokazalo dobrim. U jednoj rupi su bili šargi, većinom nevalidni, ali ja sam ulovio onog zlatnog validnog – analizirao je Marinov dodavši zahvalu svom mladom barkariolu Josipu Štokovu s Iža te Fredu Bobeku koji mu održava motor. Marinov već nekoliko godina razmišlja hoće li se ostaviti natjecanja ili ne, nova titula samo

Oproštaj Branka Ikića i Đanija Uhača

Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) s ulovom trećeg dana

Rezultati ukupan zbroj tri dana u postotnim bodovima, prvih 15 su prvokategornici i ne moraju iduće godine na kvalifikacije za prvenstvo Hrvatske 1. Dario Marinov (Zubatac Zadar) 231,525 2. Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) 228,783 3. Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj) 216,973 4. Mario Dodici (Rovinj) 157,078 5. Stjepko Kesić (Tribunj) 154,423 6. Josip Urti (Medulin) 149,591 7. Zoran Kremenić (Parangal Cres) 148,047 8. Slaven Čubrić (Zagreb) 90,380 9. Danijel Nurkić (Parangal Cres) 90,190 10. Dario Babić (INA Kostrena) 87,064 11. Tonči Siriščević (Split) 86,287 12. Petar Prkić (Split) 85,304 13. Mate Barešić (Periska Ploče) 63,040 14. Oleg Vlahov (Zubatac Zadar) 45,686 15. Robert Dobran (Delfin Pula) 40,754

Mario Dodici (KPA Rovinj) s ulovom trećeg dana natjecanja

ga je još dublje bacila u nedoumicu. Gospić je trećeg dana priredio veliki come back nakon podbačaja. Teško je bilo vjerovati da može stići veliku razliku, no aktualni svjetski prvak uvijek je bio poznat po tome da je najbolji kada je najteže i najpotrebnije. – Priznajem, bilo mi je kaotično i bezizlazno uoči posljednjeg dana. No, nisam bio nimalo nervozan ujutro. Nakon dva i pol sata imao sam tri ugora i dvije orade, a onda sam zubaca ulovio u metar i pol dubine. Dva dana sam sjajno odradio, onaj drugi se nisam mogao naći s ribom. Možda da sam skočio u gužvu na startu gdje i svi, a da nisam otišao loviti gdje sam bio sam, možda bi bilo druga-

čije, ali lako je govoriti nakon svega – rekao je Daniel Gospić dodavši kako je ipak malo deprimirajuće peti put biti viceprvak. Radoslav Jakupović bio je sretan zbog trećeg mjesta, iako je imao priliku biti i prvi. No, ispunio je glavni cilj, osigurao je mjesto u reprezentaciji Hrvatske. – Bila mi je to najslabija zona, ugori su se makli, ribe nisam ni imao baš, nisam ništa mogao napravit. Ja sam zadovoljan jer da je netko rekao uoči prvenstva da ću biti treći, rekao bih mu da je lud. Borio sam se za mjesto u reprezentaciji i došao do svog prvog pobjedničkog postolja u karijeri. Dva su to velika uspjeha za mene – rekao je Jakupović.