Ribolov na Jadranu 09/2009 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Korenat život znači * Udice nad posidonijom * Podvodni ribolov šuljanjem * Blitvenica - pučinsko odredište

Nagradna igra ARBA 500!!! GODINA V - BROJ 9 - RUJAN 2009. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* Bolognese - spori terminator

TERHI 475 Twin C

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

KORENAT ŽIVOT ZNAČI Čak i na terenima gdje se uopće ne osjeća ili barem ne vidi strujanje korenta, riba točno osjeti kada nastupa smjena, a kada korenat pojačava ili smanjuje. Većina sparida najbolje grize oko smjene

7 napisao Mladen Marković

NAGRADNA IGRA

ULOVI

3. KUP CRIKVENICE

napisao Boris Bulić

LJETNI GUŠTI

38 napisao Amir Arnautović

STRANICA 30

BOLOGNESE - SPORI TERMINATOR 46

BLITVENICA

napisao Boris Bulić

Korisno je istražiti i tri, na nautičkoj karti obilježene podmorske pličine koje se nalaze istočno od Babuljka. Vrh najdublje od 22 metra je pod morskom površinom. Pličina se nalazi na 0,5 nautičke milje jugoistočno od Babuljka

ISTINE I ZABLUDE O ROCK FISHINGU 56 napisao Boris Bulić

Ljetni neverini

62 napisao Boris Bulić

STRANICA 76

SITNICE KOJE ZNAČE RIBU VIŠE

PODVODNI RIBOLOV ŠULJANJEM

napisao Boris Bulić

Tražeći načine kako se iz ribolova vratiti s večerom, podvodni ribolovci su počeli prakticirati kombinirane tehnike čeke, dubokog lova, a oni koji su odabrali jednostavniji način odlučili su se za šuljanje

STRANICA 100

TERHI 475 Twin C

86 napisao Mladen Marković

ULOVI U PODVODNOM RIBOLOVU 94 napisao Neven Šerić

Oproštaj Borisa Reinića

RUBRIKE UVODNIK NAGRADNA IGRA ULOVI VIJESTI NATJECANJA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE ROCK FISHING METEOROLOGIJA RIČ RIBARSKA

110

napisala Valentina Prokić 7 12 14 17 17 30 46 56 62 64

ČVOROVI OPREMA FISHING SHOP RIBOLOVNI FELJTON SVIJET NAUTIKE BROD ZA RIBOLOV PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI AUTOMOBIL ZA RIBOLOV MALI OGLASI

66 70 75 76 85 86 94 116 120 130

Bogata sajamska jesen

116

napisala Božena Prelec - Krapinec

Peugeot 3008

120 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

ajprije smo kukali zbog lošeg vremena, a sada nas ova vrućina ubija u pojam. Nakon slabog ljetnog ribolova, posljednjih se dana počelo loviti u svim disciplinama. Uz tune se love i trupovi dugokrilci, lovi se zubatac, gof, a koliko čujem i moj omiljeni lov na brakovima počeo je davati dobre rezultate. Konačno smo došli na svoje, riba je krenula. No krenulo je i već duže traje nešto što nam ne služi na čast. Naime, svjedoci smo bezobrazluka i neodgovornog ponašanja nekih profesionalnih ribara koji nemilosrdno deru po svemu što pliva, što se kreće po dnu ili što ponosno stoji na dnu, kao što je periska, koja je uzgred budi rečeno, u trajnoj zabrani. Tako tri ribarska broda danima vuku zagonjicu Pašmanskim kanalom ne mareći previše ni na brodove turista koji plove tim područjem i kojima po riječima policajaca iz Biograda nitko ne može ništa. Brodovi su s Pašmana, znaju se vlasnici, ali nikome ništa. Jedan sprečava ostala plovila da tuda plove, dok druga dva rade svoju šporku rabotu. Turisti nautičari se čudom čude toj pomorskoj ‘blokadi’ gdje ribarski

brodovi rade reda u plovidbi, a ne policija. Gdje neki ribar skreće sve brodove s kursa jer on ‘radi’. Radi! Radi, ako niste znali! Stranci se čude i smiju našim propisima i državi, i s pravom pitaju – Koji je ovo vrag? Ne vrijedi ni to što smo obavijestili pomorsku policiju, poslali obavijest u Ministarstvo poljoprivrede, odnosno na Ribarsku upravu, da je očigledno da će periska iz toga dijela Jadrana zauvijek biti uništena... Koga briga. Čitali ste u prošlom broju odgovor glasnogovornice policije koja je jasno rekla da su brodovi koji su prijavljeni imali ispravnu mrežu ciplaru, što i nije sporno, no sasvim je sigurno sporno da riba u mreži nije bila cipal i tu leži problem. Isto tako, imali smo priliku neki dan čitati u dnevnim novinama o ulovu modrulja, koji eto ne razumije Zakon i koji je zagrizao na udicu. A kad već ne pozna Zakon, tko mu kriv! Pa su ga profesionalni ribari lijepo izvukli iz mora da ga pokažu. To što ga se ne smije loviti, tko mu je za to kriv, kada ne čita Zakon i grize naokolo po udicama, koje i nisu njegove nego od profesionalnih ribara. I sada dolazimo do ključne točke.

Nisu krivi ribari, nego neki glupi novinar koji je vijest poslao u novine - veli mi neki dan čovjek koji je bio oduševljen ulovom. Jer ribari su postupili ispravno, uzeli su ribu koja je zagrizla! Ma ljudi moji, koja to budala može tako shvatiti? Riba je zagrizla, ali zar nije normalno da se isto tako oslobodi od udice kada se vidjelo da ju se ne smije uzimati! Uvijek će riba napadati udice, no to ne znači da je treba i uzeti, za Boga miloga. Isto tako čitamo o nekim podvodnim ribolovcima, Talijanu i Slovencu koji su izvadili par kila periski. Možemo reći da ljudi možda nisu znali jer nigdje nisam vidio da je u nekom turističkom prospektu napisano što se smije, a što ne smije loviti u našem dijelu Jadrana. To je u najmanju ruku neodgovorno od jedne zemlje koja želi da je se zove turističkom. Iako me to ljuti, mogu shvatiti, no neka mi netko objasni onog našeg Rvackog sina koji je izvadio stotinjak kilograma prstaca! Neka mi netko objasni kakav je to čovjek koji uništava vlastitu imovinu, jer kada podmorja neće biti, neće biti ni turista da ga gledaju i uživaju u ljepoti. Neće imati ništa više ponuditi stranom gostu

koji dolazi i ostavlja svoj novac, a kada neće biti atrakcija neće biti ni novaca i onaj idiot će biti prisiljen čistiti negdje škovace. I to bi jedino bilo ispravno, jer za drugo i nije. Dragi prijatelji mora i ribolova! Bezbrojni pozivi i e-mailovi pitaju samo jedno - kada će knjiga, koju smo najavili. Evo konačno možemo reći, u novom broju koji je pred vama nalazi se narudžbenica za knjigu, a možete je kupiti u nekim prodavaonicama ribičkog pribora, a bit će u prodaji i na sajmovima nautike u Šibeniku, Rijeci i Biogradu, na kojima ćemo pokazati i nagrade naše nagradne igre, Arbu 500 s Yamaha motorom, rolu Shimano Stellu 10000 i Maria Steady Jigging štap, jaceru, pušku za podvodni ribolov i Maresov regulator. Sva prodajna mjesta ćemo objaviti na našem portalu www.ribolov-hrvatska.com Dragi prijatelji mora i ribolova. Ribe grizu, ma ča čekate? Šćape u ruke i uživajte. Što se tiče politike, e ona ne smi u moje butigu, jer bi van inače mora reć ne dajte se... nasmijavat! A ča ste drugo mislili? Mladen Marković

Ulovi

Kad blizanci sipe love Karlo i Matija Premzl su blizanci iz Vrbovca, no na moru se odlično snalaze, pogotovo kada je u

pitanju sipolov. Iako maleni, s punom se pažnjom posvećuju skosanju koje je, kako možete

vidjeti, urodilo plodom. Sipe su prevarene zelenom Oita skosavicom od dva grama, i to po danu

Milanova kavala

u Turnju kod Biograda. Pitanje je što bi izvukli da ih je bilo pustiti da odrade sumrak i prvi mrak.

Kavala za sjećanje

Milan Bračić je prošlog mjeseca svoje uspješne ribolove zaokružio još jednim lijepim ulovom kojeg neće tako lako zaboraviti. Loveći u Rivanjskom kanalu ulovio je kavalu tešku 1,4 kilograma. Koristio je kao i uvijek svoj DAM-ov štap od 2,70 metara u kombinaciji sa DAM-ovom rolom. Na velikim Sasame udicama je bio, a što drugo nego, veliki crv.

Tuna na panulu za gofa

šaljemo vam fotografiju dvojice “starih” ribara s otoka Paga. Veseli ribari su Matija i njegov prijatelj Ivan. Ovo nije njihov prvi ulov jer su oni već profesionalci s najboljom opremom. Svaku večer provode vrijeme na istom mulu s istim ciljem, uloviti što više riba. Ješku ne kupuju kao neki veliki ribari, već ju sami ulove. Vjerojatno ovo nisu najveće ribe koje ste vidijeli, ali njima su ipak najslađe.

Kao i mnogo puta do sada uputio sam se na panulu, jer kada jednom uđeš u čari panule, jednostavno je to jače od tebe i tjera te na more. Nakon dva sata lova napokon sam uspija uvatit dvije iglice. Bile su poprilično velike pa sam s njima otiša u kulf s vanjske strane Dugog otoka jer su mi se činile dovoljno velike za panulu između otoka. Obje su istovremeno spuštene u more. Nakon niti 15 minuta lova jedan od štapova se doslovce savija. Od dna me dijeli 90 metara, zubac nije sigurno, a štap je namijenjen za njega ili gofa. Nakon sat i 15 minuta, s priborom od 30 - 50 lbs dignuta je tuna od 45 kila. Riba je uhvaćena 23. srpnja oko 17 sati.

Srdačan pozdrav, Beata Mataja

Pozdrav ekipi! Tomislav Čarić

“Stari” ribari Poštovani,

Lica od 15 kila Poštovani,

14. kolovoza 2009. u Bakarskoj vali na živog mujla (cipal zlatac) ulovio sam licu tešku 15 kila, dužine 120 cm. Borba nije dugo trajala, svega 15 minuta jer je pribor bio dobro odabran. Osnova je bila špaga Spro 50 libri s 20 metara 0,60 lbs fluorokarbona Seaguar Calcutta, multiplikator Penn Senator 4,0. Nije imala šanse. Puno pozdrava od vašeg vjernog čitatelja od prvog broja! Darko Marjanović

Ulovi

Kanjac u Rovinju Kanjac je ulovljen u uvali Valdibora na 15 do17 metara dubine, na mojoj “rezer vnoj pošti”, onoj na kojoj lovim da se zaklonim od juga, u kasno popodne po oblačnom vremenu na dagnju. A nije baš velik… No interesantno je to da, koliko ja znam, kanjac nije uobičajeni ulov za kraj oko Rovinja, barem u zadnjih 20 godina. Mnogo je češći u južnoj i srednjoj Dalmaciji, ali i do Rijeke, Cresa i Premanture. Možda je zalutao, a možda ih bude više u budućnosti, a to ne bi bio prvi primjer promjene, odnosno širenja staništa riba u Jadranu. Edy Prvi car malog Jakova

Smokva od kila Iako smokva (Labrus bimaculatus, Linnaeus, 1758.) službeno naraste do 40 centimetara duljine i 0,90 kilograma težine, sve češće iskaču ulovi zbog kojih bi te podatke valjalo ažurirati. Tako je Milan Bračić prošlog mjeseca uspio nasukati mužjaka ove vrste teškog ravno jedan kilogram. Riba je ulovljena u Rivanjskom kanalu uz još mnoštvo druge ribe tipične za taj akvatorij. U ribolovu je korišten DAM-ov brodski štap dug 2,70 i Damova rola, najlon ASSO 0,30 milimetara i Sasame udica. Ješka je bila, naravno, veliki crv.

Moj prvi zubatac

Bok! Ja sam Jakov Buljanović, imam 10 godina i ovo je moj prvi zubatac. Samo da se zna - ja sam ulovio lignju, tata je stavio na panulu i dok je on vozio brod, mene je skoro odvukao u more. To što ga je tata izvukao u brod ne mijenja na stvari da je to MOJ prvi zubatac. Težak je 7,5 kilograma, a ulovljen je 16. kolovoza u 6 sati ujutro, na živu lignju od 35 dkg, ručna panula i olovo čuvar, dubina 17 metara, lokacija Barić Draga.

Vijesti

Shimano Sabiki Rarenium 4000 FA by Yamashita

ovom se rolom možete upustiti u najkompliciranija i najteža zamaranja koja možete zamisliti. Rola Shimano Rarenium ne poznaje kompromis. Uležištena je sa 6 S ARB kugličnih ležaja koji se brinu za savršen i dugovječan rad. Kapacitet role je 0,40mm/100m, a teži samo 200 grama. Kao i sve nove Shimanove role i ova ima Dyna Balance System, Aerowrap II, Floating Shaft II, Owersized Power Roller, kao i izuzetno lagano kućište izrađeno na konceptu CI4. Kočnica je precizna i pouzdana i pri najvećim opterećenjima tako da s njom nemate straha u konačan ishod bez obzira bio na udici zubatac ili gof.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

ada je idealno vrijeme za sve ljubitelje lagane panule. Dovoljno je u suton ili rano jutro za sobom povući sabiki ili popularno nazvanu tursku panulu i uspjeh ne može izostati. Veliki izbor gotovih predveza za ovakav način ribolova u ponudi ima zadarska Udica. Posebno lovne i cijenama vrlo pristupačne su gotove montaže koje potpisuje Yamashita. U ponudi su kompleti Pro Sabiki i Mix koji svojim koloritom i izvrsno pogođenim odnosom količine perlica i lamela ribama ne ostavljaju nikakav izbor. Bez obzira koju vrstu ribe lovili, s ovim montažama je uspjeh zagarantiran.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Trabuco XP-line

Rapaline skosavice

zvrsne performanse Trabucovog najlonskog monofila XP-line naprosto ostavljaju bez daha. Otpornost na abraziju je više nego visoka, što je u našem obalnom ribolovu svakako jedna od ključnih stavki. Osim toga, nosivost je na gornjoj granici očekivanog pa tako, primjerice, promjer od 0,35 milimetara može podnijeti opterećenje od punih 10,5 kilograma. Osim na klasičnim špulama zapremine 100 metara, ovaj je najlon pakiran i na velikim špulama zapremine 300 metara u rasponu od 0,18 do 0,40 milimetara. Cijena pakiranja od 300 metara se

nogi zagriženi lignjolovci gotovo nikada ne koriste klasične skosavice u kombinaciji s peškafondom, već prioritet daju panuli. Rapaline wobler-skosavice su za takav oblik ribolova nenadmašne. Ubojitost ovih skosavica se zasniva na teturavom hodu koji se postiže stabilizatorom, plastičnim izdankom koji omogućuje zaranjanje i karakteristični ples prilikom povlačenja. Na repu ovih voblera umjesto trokukih udica stoji dvostruka krunica koja ne prašta ni slučajni dodir. Kolorit Rapalinih varalica pokriva sve situacije u kojima se lignjolovac može naći, od ardure, preko škurog pa sve do uštapa. Zadarski je Tankerkomerc obnovio i dopunio svoje zalihe ovim lovnim varalicama što će znalci svakako znati iskoristiti.

kreće od 31 do 38 kuna, odnosno 12 do 15 kuna za pakiranje od 100 metara.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Natjecanja

TRIJUMF ORADELE iz Pirana Napisao i snimio Milivoj Jurić

organizaciji ŠRD Lovrata Krk, četvrti put je održano međunarodno ekipno natjecanje u udičarenju iz usidrene brodice pod nazivom 4. Kup Grada Krka. Lovilo se u akvatoriju Krčkog zaljeva točnije na pličini But. Nastupilo je 16 ekipa iz Italije, BiH, Slovenije i Hrvatske. Vrijeme je uz lagani zapadni vjetar bilo pogodno za majstore na moru. Pobijedila je slovenska ekipa Oradela iz Pirana u sastavu Mario Druscovich i Danilo Torej koji su ulovili 60 riba ukupne težine 5748 grama. Drugi su bili također gosti iz Slovenije iz ribičkog društva Solinar iz Strunjana, Veldim i Martinčić s ulovljenih 39 riba ukupne težine 4166 grama, dok je treće mjesto pripalo PŠRD Arbun iz Crikvenice, u sastavu Krištafor i Lovrić koji su ulovili 10 riba težine 3214 grama. U ulovljenim ribama prevladavali su arbuni, a ulovilo se ponešto kanja, bukvi, pauka, kneza i škarpina. Najveću ribu ulovio je Vlado Krištafor iz PŠRD Arbun Crikvenica, škarpinu od 1508 grama. Najbolji barkariol bio je Zdravko Prebeg, a najstariji natjecatelj je sedamdesetčetverogodišnji Josip Tirelo iz Umaga. Nagrade je podjelio predsjednik Lovrate Krk Otelo Stolfa i glavni sudac natjecanja Antun Lončar. Glavni pokrovitelj natjecanja bio je Grad Krk i te sponzori TZ Krk, GP Krk, Vinarija Mrakovčić Krk, Pekarna Ilirija, TDM Trade Krk, Konoba Nono Krk, Pizzeria Galija, Konoba Corsaro, gospodin Vladimir Franollić i Ponikva d.o.o.

Rezultati 1. Oradela Piran (Druscovich, Torej) 5748, 2. Solinar Strunjan (Veldim, Martinčić), 3. Arbun Crikvenica (Krištafor, Lovrić), 4. Lovrata 3 Krk (Stolfa, Pavičić) 2810, 5. Umag Umag (Tirelo, Nović) 2670, 6. Lovrata 2 Krk (Babić, Dika) 2266, 7. Jadran Opatija (Medica, Fellner) 2250, 8. Lovrata 1 Krk (Jurić, Mrvoš) 2098, 9. Čikavica Šilo (Dunato, Glavaš) 1970, 10. Luben Rijeka (Skandović, Elkasović) 1792, 11. La Fortezza 1 Palmanova (Di san Lorento, Bulfon) 1570, 12. Zubatac – Crotek (Šobot, Zrinšćak) 1542, 13. Menola Izola 830, 14. La Fortezza 2 (Fontana, Iddas) 816, 15. Oslić Selce (Borbelj, Petrić) 556, 16. Sarajevo (Ružić, Hadžić) 554.

Natjecanja

3. KUP

Crikvenice Napisao i snimio Boris Bulić

Crikvenici je 9. kolovoza održano jedinstveno natjecanje u udičarenju iz usidrene brodice, 3. Kup Crikvenice. Ovo je natjecanje posebno prvenstveno po načinu bodovanja jer se riba boduje kroz tri kategorije.

Propozicije Prvu kategoriju su činile ribe poput gire, bugve, špara, kneza, lenice, plavice, širuna te sve landovine, a bodovale su se po principu jedan gram jedan bod. Drugu su grupu činili ranj, pirka,

trlja, cipal, fratar, oslić, pišmolj, škarpoc, kanj, lokarda, ušata i palamida čiji je ulov natjecateljima donosio tri boda po gramu težine. Najviše bodova su donosile ribe iz treće grupe poput arbuna, kovača, zubaca, lubena, škrpine i lovrate. Ta se riba bodovala po sistemu jedan gram pet bodova. Osim toga, za ulov preko deset komada iste vrste dobivalo se i dodatnih 200 bodova. Posebno je zanimljiva propozicija o puštanju ribe koja nalaže da se svi primjerci ispod 17 centimetara moraju neozlije-

đeni vratiti u more, a za svaki pušteni primjerak dobiva se 20 bodova. Naravno, u okviru ovakvih propozicija natjecatelji su mogli kalkulirati u bezbrojnim kombinacijama. Oni koji su se odlučili za količinu išli su na manule. No, oni koji su išli za kvalitetom potražili su arbune.

Domaći pobjednici Večer prije natjecanja je upriličena mala fešta na kojoj su poslužene delicije koje je bio grijeh propustiti. Sama verifikacija i podjela ješki i barki održana

je pred klupskim prostorijama neposredno prije natjecanja. Natjecanju je pristupilo trideset ekipa. Budući da se lovilo neposredno pred Crikvenicom natjecatelji su cijelo vrijeme natjecanja mogli pratiti jedni druge. Unatoč vrlo ravnopravnim uvjetima, uigranost i majstorstvo bili su odlučujući, tako da su pojedine ekipe ostatak natjecatelja ostavile daleko iza sebe. Ipak, mada se mogao naslutiti, konačni se poredak do posljednjeg trenutka nije znao. Na veliku radost organizatora i domaćina PŠRD Arbun – Crikve-

Najveća riba natjecanja

Možda je ovo tajna uspjeha

nica, prvo mjesto je osvojila ekipa Arbun 1 – Crikvenica u sastavu Tea Radil, Josip Čapo i Marko Sikirić s ulovljenih 5334 grama, i to mahom arbuna. Srebro je pripalo ekipi Meduza – Rovinj u sastavu Milena Maretić, Alen Bi-

lić i David Pinezić, dok je bronca pripala ekipi More – Kostrena u sastavu Slavica Štrkalj, Davor Bobinac i Slavko Štrkalj. Osim prigodnih priznanja, prvoplasirani su osvojili i novčanu nagradu u vrijednosti od 900

kuna za treće mjesto, 1500 kuna za drugo mjesto te 2100 kuna za prvo mjesto. Naravno, prve tri ekipe su osvojile i pretplatu na naš časopis Ribolov na Jadranu, dok je prijelazni pehar u obliku velike ribe pripao prvoplasira-

noj ekipi. Osim prva tri mjesta nagrađena je i najveća riba natjecanja. To je bio arbun težak 310 grama kojeg je ulovio Srećko Šobot, a koji mu je donio i veliku bocu domaćeg Vranca zavijenu u po-

3. KUP CRIKVENICE, 09.08.2009. br.

UKUPNO UKUPNO UKUPNO

IME EKIPE

ekipe barke

29 22 19 4 23 3 26 2 15 6 14 9 25 13 10 16 12 5 24 21 18 7 11 30 17 1 20 28 8 27

A x 20

Kom. ribe Bodova ARBUN 1 - Crikvenica

T. Radil, J. Čapo, M. Sikirić

MEDUZA - Rovinj

M. Maretić, A. Bilić, D. Pinezić

MORE - Kostrena

S. Štrkalj, S. Štrkalj, D. Bobinac

ZUBATAC-CROTEK 1 - Lovran PLK 1 - Koper RIBON 1 - Novigrad OSLIĆ - Selce UMAG 1 - Umag RIBON 2 - Novigrad VOLOSKO - Volosko GALEB - Raša PORPORELLA - Koper

Ž. Bercich, B. Vizintin, S. Šobot

V. Mojškerc, P. Kodre, M. R. Simčič S. Stelko, E. Radin, M. Gasparini L. Pobor, A. Borbelj, A. Kossi I. Tomasich, M. Nović, F. Tomasich B. Benda, I. Košuta, S. Erman J. Zrinšćak, I. Plahuta, N. Laginja V. Licul, Đ. Vlačić, P. Licul M. Koren, B. Furlan, M. Grando

MENOLA - Izola

I. Kocijančič, Z. Grgurovič, N. Kocijančič

UMAG 2 - Umag

I. Sinković, S. Rašović, A. Kaštelan

MARINAR - Kranj ORADELA -Piran

Š. Cvirn, A. Veselič, V. Melinc A. Velkavrh, B. Velkavrh, M. Druscovich

ZUBATAC 2-Lovran M. Mavrinac Matulja, B. Mavrinac, S. Naglić JASTOG 2 - Šmrika PLK 2 - Koper LOVRATA 1 - Dramalj

D. Jagić, D. Turina, M. Rubčić Z.Gjerkež, Z. Grando, B. Čotar I. Gržičić, Đ. Jendrašić, J. Valković

SOLINAR-Strunjan

F. Kolenc, L. Kolenc, A. Suša

JADRAN - Opatija

J. Rumora, S. Čatić, R. Premer

KANTRIDA - Rijeka

M. Pavlović, R. Pavlović, M. Chiepolo

ARBUN 2 - Crikvenica

D. Lukšić, D. Kostrenčić, I. Kostrenčić

JASTOG 1 - Šmrika PIRAN - Piran TUNERA - Jadranovo LOVRATA 2 - Dramalj IČIĆI - Ičići ČIKAVICA - Šilo

L. Vidas, D. Turina, N. Turina M. Erjavec, F. Pustavrh, V. Celec S. Budisavljević, B. Mavrinac S. Maučić, S. Maučić, B. Sambolek B. Adamo, M. Adamo, J. Peček S. Kamenarić, M. Dunato, I. Glavaš UKUPNO

ZAPISNIČAR: Sanja Rebernik

73 119 95 48 83 147 53 128 128 106 126 107 113 67 32 40 117 178 79 158 47 93 120 113 152 48 96 52 26 63

1460 2380 1900 960 1660 2940 1060 2560 2560 2120 2520 2140 2260 1340 640 800 2340 3560 1580 3160 940 1860 2400 2260 3040 960 1920 1040 520 1260

GRUPA IB

Kom. ribe gr=bodova

GRUPA GRUPA UKUPNO NAJVEĆA ISTIH VR. UKUPNO NEG. II B

II B x 5

Bodova Bodova

63 51 56 60 48 76 35 52 49 45 39 37 52 30 23 19 33 46 16 20 25 20 17 16 15 29 21 33 10 13

522 842 1082 2132 414 3252 580 1334 1724 1216 914 458 2576 842 134 152 1068 2700 112 1358 1132 588 538 364 672 2000 1252 1888 62 852

5334 3700 3622 3306 3660 2414 3022 2372 1996 2308 2104 2168 1070 1792 1942 1856 1320 294 1042 390 832 754 686 576 248 238 166 136 672 0

2807

1049

32760

50020

kom. ribe

PŠRD "Arbun"

26670 18500 18110 16530 18300 12070 15110 11860 9980 11540 10520 10840 5350 8960 9710 9280 6600 1470 5210 1950 4160 3770 3430 2880 1240 1190 830 680 3360 0

27192 19342 19192 18662 18714 15322 15690 13194 11704 12756 11434 11298 7926 9802 9844 9432 7668 4170 5322 3308 5292 4358 3968 3244 1912 3190 2082 2568 3422 852

NEG.

UKUPNO

RIBA

C x 500

Dx5

A+B+C-D PLASMAN

Broj

Bodova

214 274 242 310 252 216 302 152 208 230 172 152 138 274 202 262 132 294 112 148 148 90 168 72 102 170 122 116 94 102

1 2 2 3 1 2 1 2 3 1 1 1 3 1 1 1 1 0 1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 0 0

500 1000 1000 1500 500 1000 500 1000 1500 500 500 500 1500 500 500 500 500 0 500 500 500 500 0 0 500 500 500 500 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 58 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 290 0 0 0 0 0

29152 22722 22092 21622 20874 19262 17250 16754 15764 15376 14454 13938 11686 11642 10984 10732 10508 7730 7402 6968 6732 6718 6368 5504 5162 4650 4502 4108 3942 2112

SUDAC: Ivo Car

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Boba vrijedna osmjeha

Ulov pobjedničke ekipe je iznenadio i suce

Najuspješniji sudionici 3. Kupa Crikvenice sebno atraktivnu i za ovu prigo- kvenica, a sve je bilo zaliveno hladnim pivom i dobrim vinom du kreiranu kravatu. Nakon natjecanja je poslužen tako da nezadovoljnih nije mosvečani ručak popraćen pje- glo biti. Na vaganje je donesesmom izvrsnog sastava Trio Cri- no 1049 komada ribe, ukupne

težine 82,78 kilograma, dok je u more vraćeno 2807 komada. Veliku pomoć u organizaciji i provođenju natjecanja klubu domaćinu su pružili Turistička

zajednica grada Crikvenice kao i sam Grad Crikvenica, zbog čega im se svi posebno zahvaljuju.Vidimo se ponovo dogodine uz neizbježno – Rogi ribaru!

Vijesti

Seaguar Wind on leaders

ribolovu nikada nije svejedno čime je udica vezana, a u big game fishing ribolovu je ta stavka od presudnog značaja. Naravno, za najveće ribe valja koristiti i najkvalitetnije predveze. Upravo je stoga na tržište izbačen gotovi predvez za big game fishing Wind – on kojeg potpisuje svjetski poznati Seaguar. Predvez je dug 7,62 metra, promjera 1,05 milimetara što odgovara nosivosti od 125 libri. Cijena ovog predveza za navedenu dimenziju u maloprodaji iznosi 165,00 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Štap Penn Overseas

eć na prvi pogled se vidi da je ovaj štap nešto zaista posebno. Držač role, vodilice, kvaliteta izrade, kao uostalom i svi korišteni materijali su vrhunski. Blank je napravljen od posebnog 24-žilnog karbona kako bi se spriječio zamor materijala, a s druge strane da omogući brzu i progresivnu akciju. Dužinama od 2,40 i 2,70 metara, te akcijama od 15 – 45 grama i 20 – 50 grama, ovi će štapovi pokriti

svaku situaciju na moru, bez obzira na tehniku koju im povjerite. Cijena štapova je 557, odnosno 646 kune.

Informacije RIBOMATERIJAL 21000 Zagreb, Ozaljska 83 Telefon 01 / 3634 - 143

Extract by Yo-Zuri

a ribolov može biti znatno uspješniji od uobičajenog znaju svi koji su probali ove sprejeve za primamu. Naravno, riječ je koncentratima koji svojim sastavom neodoljivo privlače lovinu. Dovoljno je malo poprskati varalicu, skosavicu ili pak samu ješku i rezultat neće izostati. Ukoliko je riba ili lignja pod brodicom, u vrlo kratkom roku završiti će na pajolama. Ovaj ekstrakt jednako uspješno privlači i ribe i lignje, što nije nikakvo čudo jer ga potpisuje Yo-Zuri. U ponudi je široka paleta mirisa i okusa, sve prema sklonostima i ciljanom lovu.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Rapalini wobbleri

apaline varalice ne treba posebno predstavljati. Ideja koju je svojevremeno legendarni Lauri Rapala pokrenuo danas je svjetski trend i praktički nema ribolovca koji nije čuo za Rapaline ubojite varalice. Tamaracom u svojoj bogatoj ponudi ima cijelu paletu ovih varalica, među kojima svakako valja istaknuti wobblere Husky jerk, Original i SX Rap u dimenzijama od 6 do 13 centimetra koje su upravo idealne za vrijeme koje je pred nama. Bilo da se bavite klasičnom panulom ili obalnim spinningom ove vas varalice nikada neće iznevjeriti. Cijena spo-

menutih lovnih varalica se kreće od 55 do 69 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Natjecanja

PO BURI

do medalje Napisao i snimio Tomislav Mirkov

eset četveročlanih ekipa sastavljenih od dva seniora i dva juniora, okupilo se u nedjelju 23. kolovoza na 2. Kupu Kaštela, natjecanju u udičarenju iz usidrene brodice. Organizator i domaćin natjecanja je bio KŠR Nebojsija - Kaštel Kambelovac, a natjecanju se odazvalo šest

klubova sa područja Splitskodalmatinske županije. Očekivani bogati ulov u dobroj je mjeri osujetila bura koja je toga dana odlučila pokazati svoje oštro lice. Zato se prva dva sata lovilo u neposrednoj blizini obale na plitkim terenima koji obiluju šparima i knezovima. No nakon

Srebro

Rezultati Natjecatelji 1 2 3

Ivan Matas, Hrvoje Deanković, Darko Dvornik, Duje Jelovina Goran Čilaš, Ivo Katić, Roko Matenda, Karlo Kolombo Radoje Bakotić, Miro Buljubašić, Marijo Vesanović

Ekipa

Plasmanski bodovi

KŠR Špinut Split

2860

ŠNRD Jadro Solin

2195

ŠRU Poljud - Split

1443

prva dva sata nada je naglo porasla jer je bura oslabila što je omogućilo lov na brakovima. Većina je natjecatelja udice utopila na centralnom kaštelanskom braku Među kampanelima, čiji se vrh diže oko dvadesetak metara pod površinu. Nažalost, ni ovdje nije bilo ništa bolje. Iako su pojedinačni primjerci bili nešto krupniji, grizevi su bili rjeđi.

Zlato

Bronca

Na vagi

Tek su rijetki, poput solinskog Jadra, uspjeli pronaći arbune što im je u konačnom poretku osiguralo drugo mjesto. Pored spomenutih vrsta ulovljeno je mnoštvo labrida te ne-

što kokota, pauka, podlanica i fratara. Najveću ribu natjecanja, arbuna teškog 220 grama je ulovio Ivan Matas (Špinut). Glavna ješka na ovom natjecanju je bila dagnja.

Natjecanja

Pobjednici Kupa svetog Lovre

Pala su tri kokota od kojih je najteži bio Andrijin

KUP svetog Lovre Napisao Boris Bulić, snimili Davorka Volarević i Boris Bulić

nedjelju 16. kolovoza u vrškom akvatoriju je održan prvi Kup sv. Lovre. Natjecanje je okupilo dvadesetak udičara koje ni ekstremna vrućina koja je vladala toga dana nije spriječila da ukrste štapove.

Bez sidra Okupljanje i verifikacija (bez kotizacije!) je obavljena u novoj lučici odakle su se oko 7 sati natjecatelji brodicama uputili pred crkvu Gospe od Zečeva gdje je oglašen start. Lovna je zona bila između rta Prutna i uvale Jasenovo do sredine

povljanske vale, oko Zečeva i južne strane Mišnjaka. Iako je vrški akvatorij ravnog i manjeviše jednoličnog dna, pojedine su zone nešto lovnije. Tako se veliki dio natjecatelja zaputio u pravcu Prutne ne bi li iskoristio jutarnje kurente i našao ponekog arbuna ili gladnu bugvu. Nažalost, većinu su ulova ipak činili tek špari kojima je uglavnom nedostajalo tek nekoliko milimetara do petnaest centimetara što je bila validna mjera. Zanimljivo je da su propozicije dozvoljavale lov bez sidra što inače nije uobičajeno, a što je veći dio natjecatelja oduševljeno prihvatio. Ipak, takav

Rezultati natjecatelj

Ukupan ulov

Slavko Štrkalj i Tomislav Štrkalj

5880

Toni Božić i Boris Bulić

4012

Marija Ivanković i Slavica Štrkalj

3373

način lova nije uvijek pogodan. Naime, kada se naiđe na ribu, primjerice bugve, lovna je zona najčešće vrlo uska i ograničena, tako da se bez sidra lako i brzo izlazi iz lovne zone, a povratak i ponovno nalaženje lovine su vrlo neizvjesni. Iako su prognostičari ‘zvali’ lagani vjetar, za cijelo je vrijeme ribolova vladala bonaca ka ulje, što je u kombinaciji s kolovoskim suncem bio uistinu pravi ispit izdržljivosti. Natjecanje je završeno u 12:30 kada se pristupilo vaganju u uvali Jasenovo gdje su pregrijane natjecatelje dočekali hladno vino, još hladniji sokovi, mineralna voda… A da se ne bi pilo na gladno, po-

brinula se ‘logistika’ koja je u pozadini okretala gradele.

Kokot najveći Proglašenje pobjednika Kupa svetog Lovre je obavljeno na licu mjesta, na obali podno ruševina crkve svetog Lovre, odmah uz gradele i hladno vino. Tako su prvo mjesto osvojili Slavko i Tomislav Štrkalj s 5880 grama ulovljene ribe, drugo mjesto Toni Božić i Boris Bulić sa 4012 grama ulovljene ribe, a treće Slavica Štrkalj i Marija Ivanković s 3373 grama ulovljene ribe. Najveću ribu natjecanja, kokota teškog 385 grama ulovio je Andrija Maraš.

Vijesti

Rapala X-Rap 15+ i 20+

himanove baitrunnerice su oduvijek omiljene među ribolovcima koji preferiraju ribolov plemenitih sparida. U bogatoj gami rola Big Baitrunner zauzima posebno mjesto. Od pojavljivanja na tržištu ova je rola sinonim snage i beskompromisnog ribolova. Uležištena je sa šest vrhunskih ležajeva koji se brinu za besprijekorno miran rad i pri najvećim opterećenjima. Ručica role je robusna, koncipirana tako da u svim situacijama sjeda baš kako treba u dlan, nakon čega zakačena riba nema nikakve šanse. Kapacitet role je 030mm/600m tako da za

ubacima se crno piše. Naravno riječ je o vrhunskim varalicama iz bogate rapaline obitelji Rapala X-Rap 15+ i Rapala X-Rap 20+. Te su varalice namijenjene prvenstveno lovu velikih predatora pri čemu se broj uz naziv ne odnosi na veličinu varalice već dubinu urona. Zahvaljujući posebno konstruirano stabilizatoru ove varalice i pri najdubljim uronima bez dodatnog opterećenja ostvaruju nenadmašno provokativnu akciju. Posebno su zanimljive varalice u narančastoj izvedbi, što je novost na hrvatskom tržištu. Pro-

okršaj s najborbenijim ribama najlona uvijek ima dovoljno.

Informacije BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayerova bb 023/ 235 - 924

dornost ove boje uz opisanu akciju može završiti samo na jedan način – ribom života.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Shimanove sunčane naočale

Rhino DF Ultra

!!!

CI AK

Za sve ljubitelje pilka, jigga ili panule ovaj je štap pravi izbor. Riječ je o izrazito jakom štapu dužine čak 3,35 metara, što znači da je pogodan i za dubinsku kanjčenicu. Štap ima akciju od 100 do 175 grama i opremljen je sa sedam izvrsno raspoređenih vodilica. Posebno je zanimljivo da ovaj model ima i doživotnu garanciju. Transportna dužina ovog dvodijelnog štapa je 1,70 metara, a težina 408 grama. Akcijska cijena ovog modela trenutno iznosi 451 kunu.

! VO NO

Big Baitrunner

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

himano u svom asortimanu nudi i široku paletu modernih sunčanih naočala namijenjenih ribolovu koja izborom modela zadovoljava različite ukuse. Kvaliteta naočala vidljiva je u svakom detalju. Shimano okviri su izrađeni od Grilamida, posebne vrste robusne plastike koja je savitljiva i otporna na udarce. Istovremeno je osigurana visoka razina udobnosti pri nošenju. PP10 višeslojni materijal za izradu leća proizveden je prema točnim optičkim parametrima. U sebi sadrži vrlo djelotvoran polarizacijski filter koji apsorbira suvišni odsjaj, istovremeno pojačavajući kontrast. Ta funkcija omogućuje uočavanje ribe koja se nalazi na većoj dubini čak i pri vrlo jakom suncu. Sve Shimanove sunčane naočale isporučuju se u stiliziranoj zaštitnoj futroli.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Natjecanja

SEDMI KUP Tribunja Napisao i snimio Tomislav Mirkov

vogodišnji sedmi po redu Kup Tribunja održan 16. kolovoza bio je popraćen pra-

vom ljetnom vrućinom čija se težina mogla osjetiti još od same zore. Iako se tijekom prijepodneva pojavio maestral, nije

donio priželjkivanu svježinu. Lovna je zona bila utvrđena s unutrašnje strane Kaprija gdje su ribolovci potražili male bra-

Rezultati Natjecatelji

Ekipa

Plasmanski bodovi

Šime Juričev Barbin, Mladen Lešin i Ivan Markoč

Mali Porat – Vodice

3322

Zoran Podvorac, Ante Kuštera i Jasna Boljat

Aska – Tribunj

3222

David Bajlo, Marko Sikirić i Dubravko Pejdo

Zubatac – Zadar

3102

kove na dubinama od 35 do 50 metara. Osim onih ubilježenih, na tom dijelu ima i podosta neubilježenih koje su domaće ekipe pokušale iskoristiti. Lovilo se sa svim raspoloživim ješkama, od dagnje, preko gambora do velikog crva. Ulovljeno je nekoliko podlanica koje su jedva dosizale potrebnu mjeru, no glavninu ulova su sačinjavali arbuni i kanjci, te ponešto krupnijih fratara. Zanimljivo je da je na ovom natjecanju ponovljen jedan dužinski rekord. Zoran Milin (Punta Rata – Jezera) ulovio je

Pomoćni sudac Drago Perkov izvlači Antu Matičeva koji je pri predaji ulova pao u more

Zoran Milin s najvećom ribom natjecanja - paukom od 40 centimetara i 550 grama.

Zlato

Srebro

Bronca

pauka mrkulja dugog 40 centimetara i teškog 550 grama, koji prema službenim podacima dosegne 40 centimetara duljine i 1,5 kilograma težine. Natjecateljima su ribolov ometale brojne jedrilice i raznorazne brodice koje bi dobrim dijelom trebalo poslati na ponovno polaganje ispita za voditelja brodice. Ipak, unatoč vrućini i prometu, natjecanje je prive-

deno kraju. U jakoj konkurenciji od dvadeset tročlanih ekipa zlatom se okitila ekipa Mali Potrat iz Vodica u sastavu Šime Juričev Barbin, Mladen Lešin i Ivan Markoč, srebrom Aska iz Tribunja u sastavu Zoran Podvorac, Ante Kuštera i Jasna Boljat, dok su broncu osvojili članovi zadarskog Zubaca u sastavu David Bajlo, Marko Sikirić i Dubravko Pejdo.

Svijet ribolova

KORENAT

život znači

U tekstovima o ribolovu često se spominje korent, naglašava se njegova važnost, ali se malo kada konkretno odgovara na pitanja što je korent i kako utječe na ribolov. Kako korent utječe na gofa, a kako na, recimo, lignje ili brancine? Zbog kompliciranih kombinacija faktora koji utječu na njegov nastanak i pogotovo zbog kompleksnosti korenta uz našu izrazito razvedenu obalu, literatura o korentu s aspekta ribolova je vrlo oskudna. Pokušat ćemo to ispraviti Napisao i snimio Marin Huzjak

no što ja znam o ovoj temi bazira se na iskustvu koje sam prikupio tijekom više od deset godina koliko se zabavljam panulom, u početku družeći se s brancinima za čiji lov panulom korent može biti od strahovite važnosti, a kasnije je znanje nadograđeno ganjanjem zubataca i gofova. Svemu sam se učio u širem zadarskom arhipelagu, tako da neke

informacije nisu u potpunosti primjenjive u nekim drugim dijelovima istočnog Jadrana, odnosno mora se preračunati kašnjenje plime i oseke i obratno.

Korent, korenat, kurenat, morska struja Što je to uopće korent? Usmjereno horizontalno gibanje mase

Korent udara u palinu s lijeve strane

mora (a nisu valovi) uzrokovano mnogim čimbenicima. Kao da more teče. Kakve to veze ima s ribolovom? Gibanje mora određuje navike morskih organizama, baš kao i izmjena dana i noći. Ribe se, barem većina njih, u potpunosti ravnaju prema korentu. On im diktira vrijeme za hranjenje, odmaranje, eventualno spavanje i mrijest. Na neke riblje vrste utječe više, na neke manje, ali upravo zbog korenta postoji raznolikost života u moru. Poznavanjem korenta i njegovog utjecaja na ponašanje riba u moru možemo uvelike povećati šanse za obilan ulov. Zato je predviđanje korenta od prvorazredne važnosti u sportskom ribolovu. Objasnit ću iz vlastitog iskustva kako različita stanja korenta utječu na neke konkretne ribe. To je ono što svi traže, ali to na kraju krajeva, ni nije teško uočiti. Puno je teže znati prepoznati, a pogotovo unaprijed predvidjeti raspored korenata i njihovih stanja. Siguran sam da će dio teksta o tome mnogima biti dosadan i kompleksan, ali oni

koji se žele uvijek vratiti doma s pravom ribom taj dio neće preskočiti.

Dvije vrste Da bismo uopće razumjeli korente, treba znati nešto o njihovom nastanku. Na istočnom Jadranu postoje dvije vrste korenta. Prvi je u kulfu (otvoreno

Ugrizao je po najjačem južnom korentu more) koji se vrti Jadranom u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu. To znači da struja ulazi kroz Otrantski prolaz i penje se uz našu obalu prema sjeveru, tamo se okreće i silazi natrag na jug uz talijansku obalu prema Otrantu (korent pokupi našu šporkicu i odnese ju Talijanima). Taj je korenat, prema tome, kulfu uz našu obalu uvijek

južni (od juga prema sjeveru, odnosno od jugoistoka prema sjeverozapadu). Drugi je daleko važniji za sportski ribolov. To je uzobalni korent kojeg nalazimo uz obalu, između otoka, brakova, u kanalima i prolazima. Dakle svagdje osim daleko na otvorenom moru, iako faktori koji utječu na ovaj korent utječu i na brzinu korenta u kulfu.

Iznimno je važan za ribolov u većini slučajeva jer je prisutan na terenima na kojima lovimo. Nastaje kao posljedica izmjene plime i oseke. Glavni krivci za plime i oseke su Sunce i Mjesec sa svojim gravitacijskim silama. Sljedeći čimbenik je tlak zraka čije nagle promjene uslijed vremenskih neprilika mijenjaju redovnu izmjenu plime i oseke,

jer tada u nekim situacijama imaju čak veći utjecaj od Sunca i Mjeseca. Na plimu i oseku još utječu i vjetrovi koji također, ako jako pušu i to se odulji, mogu promijeniti redovan raspored plime i oseke sve do stabilizacije vremena. Čak i promjene u temperaturi i razlika u salinitetu mora mogu utjecati na korente, ali u toliko

maloj mjeri da to nije vrijedno spomena.

Južni i zmorašnji korent Dakle, glavni uzročnici korenta u Jadranskom moru su plima i oseka čije ih izmjene stvaraju. Da ne bi bilo zabune, treba prvo definirati plimu i oseku, jer tu dolazi do neslaganja. Neki misle da je plima podizanje morske razine. Ja, i mnogi drugi ribolovci, pod plimom podrazumijevamo iznadprosječnu razinu mora, a samo podizanje mora zovemo splimivanje ili splimavanje. Oseka je razina ispod prosjeka, a spuštanje je osekivanje ili osekavanje. S obzirom na navedeno imamo dva korenta – ustvari dva naziva za različite smjerove. Kad splimiva, masa mora ulazi u Jadran i nadire prema sjeveru, a morska razina se podiže. To strujanje morske mase zovemo južni korent jer struji uglavnom od juga prema sjeveru (jednako kao i kod vjetrova), a često i od jugoistoka prema sjeverozapadu zbog smjera pružanja otoka i kanala. Kada nastupa oseka, masa mora se povlači sa sjevera prema jugu i morska razina se spušta. Takvo strujanje zove-

mo zmorašnji korent koji struji od sjevera prema jugu (neki ga zovu sjeverni korent), odnosno od sjeverozapada prema jugoistoku. Dakle, kada nastupa plima imamo južni korenat, a kad nadolazi oseka zmorašnji korent. Ovisno o konfiguraciji terena, morskih prolaza, brakova i otoka, smjer struje se ne mora podudarati s pravcem sjever - jug, ali ovo nazivlje uglavnom ostaje. Tako, na primjer, znam za prolaz koji je položen točno u smjeru istok - zapad pa južni korent (splimavanje) teče sa zapada prema istoku, a zmorašnji (osekivanje) od istoka na zapad. Ima i prolaza s obrnutom situacijom. Sve ovisi o konfiguraciji terena, položaju podmorskih kanala i preprekama na dnu.

Krivci Sunce i Mjesec Zašto se događaju plima i oseka, odnosno korenti? Glavni uzročnici su Mjesec i Sunce koji svojom gravitacijskom silom privlače velike mase mora i vode na Zemlji. Pošto se Zemlja vrti oko svoje osi, u različitim dijelovima dana Sunce i Mjesec privlače mase mora u različitim smjerovima u odnosu na kopno.

Zmorašnji korent u prolazu Mala Proversa teče od istoka prema zapadu Ova nebeska tijela imaju sličan utjecaj na pomicanje morskih masa, a Mjesec ima nešto jači utjecaj od Sunca. Da bi se sve ovo shvatilo treba dobro poznavati Mjesečeve mijene. Za jedan okret Mjeseca oko Zemlje potrebno mu je oko 28 dana.

Jednako toliko mu je potrebno da se okrene oko svoje osi (mjesečev dan), pa zbog toga s naše planete nikada ne vidimo drugu, tamnu stranu Mjeseca. Kao posljedica okretanja oko Zemlje, Mjesec svakog dana izlazi u prosjeku oko 45 minuta kasnije. Rezultat su mjesečeve faze ili mijene koje su zapravo samo različiti položaji Mjeseca u odnosu na ravninu Sunce – Zemlja, a manifestiraju se kao različito osvijetljena, sa Zemlje vidljiva, strana mjeseca.

Mina, prvi kvarat, uštap, zadnji kvarat

A di s njim?

Postoje četiri mjesečeve faze, a to su kronološkim redom: mina (mijena, škuro, mlađak), prva četvrt (prvi kvarat), uštap (užba, pun Mjesec), posljednja četvrt (zadnji kvarat). Mina je faza kada je mjesec u ravnini sa Suncem i Zemljom i nalazi se između Zemlje i Sunca. To je samo jedan određeni dan, a ne period od sedam dana sve do sljedeće faze. Dane između označavamo kao npr. dva dana iza mine ili tri dana prije prvog kvarta. Prema Ze-

mlji je za vrijeme mine okrenuta od Sunca neosvijetljena strana mjeseca, a ionako ga je nemoguće vidjeti zbog blještavila Sunca jer se na nebu pojavljuje zajedno sa Suncem, odnosno danju, malo ispod ili malo iznad sunca, a za vrijeme pomrčine Sunca točno prema njemu. Sunce i Mjesec svojom gravitacijskom silom privlače mase mora koje se “ispupčuju” (plima) na onoj strani Zemlje koja je okrenuta prema njima. S druge strane Zemlje, s one koja je okrenuta od Sunca se također skupljaju mase mora zbog centrifugalne sile koja se javlja zbog kruženja Zemlje oko Sunca. Na “bočnim” stranama Zemlje u odnosu na Sunce je morska razina snižena zbog odlaska masa mora prema Suncu i prema smjeru centrifugalne sile. Za vrijeme uštapa Zemlja, Sunce i Mjesec su također u ravnini, ali je sada Zemlja između Sunca i Mjeseca. Sunce vuče na jednu, a Mjesec i centrifugalna sila na drugu stranu. Na “bokovima” Zemlje morska razina tendira oseki. Iz perspektive ribolovca, sto se tiče korenta, ista je, ili vrlo slična, situacija za vrijeme mine i uštapa. Kore-

nat generalno na istom mjestu po stabilnom vremenu, bila mina ili uštap, počinje otprilike u slično vrijeme, ako nema nekih većih poremećaja u atmosferi. Kako se Zemlja okreće oko svoje osi, odnosno kako teče dan, tako se mase mora premještaju za Suncem i Mjesecom. U roku od nekih 24 - 25 sati izmjene se dvije plime i dvije oseke. Kod prvog i zadnjeg kvarta situacija se bitno mijenja. Tada Sunce i Mjesec sa Zemljom čine kut od 90° i njihove privlačne sile se poništavaju, tako da izmjene plime i oseke gotovo i nema. No, ipak je ima jer Mjesec ima nešto jači utjecaj od Sunca pa su za vrijeme prvog i zadnjeg kvarta oscilacije plime i oseke male, ali ta rezultanta sila je slaba pa u tom periodu vremenski uvjeti (tlak zraka, vjetrovi) mogu lako poremetiti raspored izmjene korenata, mnogo lakše nego za vrijeme uštapa ili mine. Kao rezultat malih oscilacija morske razine u tom periodu su i korenti vrlo slabi, ponekad ih gotovo i nema. Normalno je da u periodu od nekih 24 - 25 sati budu dvije plime i dvije oseke, odnosno, dva puta južni i dva puta zmo-

Sarag grize po jakom korentu iznad posidonije rašnji korent. Za vrijeme prvog ili zadnjeg kvarta, zbog slabog utjecaja Mjeseca i Sunca čak i relativno male vremenske promjene mogu utjecati na poremećaj smjera korenta, a često se događa da dug vremenski period prevladava smjena korenta (vrhunac plime, odnosno oseke, kad korenat stoji i treba svaki čas početi osekivati, odnosno splimivati) ili se u toku pet do šest sati korenat mijenja isto toliko puta, dok je uobičajeno jednom.

Tablice

Južni korent i kontrakorent u prolazu Veli Ždrelac

Ovisno o načinu ribolova ribolovac odabire vrijeme ribolova s obzirom na korenat. Najlakše je korente pratiti u uskim morskim tjesnacima u kojima je korent pojačan zato što velike mase mora nailaze na suženi prostor za prolaz pa se brzina protoka povećava. Kao kada na gumenom crijevu za vodu prstom začepite dio otvora. Danas postoje dijagrami, odnosno tablice plime i oseke koje pokazuju razinu morskih oscilacija tijekom dana, tjedna i mjeseca, koji se mogu pronaći u svakom časopisu s ribolovnom tematikom, u trgovinama ribolovnog pribora ili na raznim web adresama. Kada je krivulja u najvišoj točki pokazuje vrhunac plime. Kada se krivulja spušta pokazuje

osekivanje - zmorašnji korent. Po strmini krivulje vidimo jačinu korenta - što je krivulja okomitija to je korent jači i obratno. Na ekstremima krivulje (vrhunac plime, odnosno oseke), krivulja matematički rečeno, tangenta na krivulju u toj točki je u vodoravnom položaju i tu nema korenta - smjena korenta. Ali te tablice često znaju zakazati. Iako su ponekad uz njih priložene i formule za izračunavanje vremenskog otklona pojave plime i oseke zbog vremenskih neprilika, to u praksi nerijetko ne odgovara pravom stanju. A često kod sebe ni nemamo tablice i dijagrame. Pa tko bi se sjetio sve to ponijeti na more kada samo misliš na zubatu deliciju? Iskusni ribolovac će s vremenom naučiti čitati signale koji nagovještaju raspored morskih mijena.

Teorija i praksa Procijeniti koji je korenat nije teško oko mine ili uštapa, ako vrijeme nije jako loše. Na primjer, na zadarskom području na nekim mikrolokacijama kad je mina ili uštap imamo smjenu korenta navečer oko 20 sati. Plima je tada na vrhuncu i mijenja u oseku. Uzmimo situaciju ljeti. Zmorašnji korent počne oko 20 sati, konstantno jača do oko 23 sata, kada je u pravilu najjači,

tada počinje slabiti i oko 2 sata u noći imamo novu smjenu kada počinje južni korent. Oko 8 sati okreće ponovno na zmorašnji, oko 14 opet južni splimiva, da bi navečer opet oko 20 počeo zmorašnji. Zapravo počne oko 20:30 a ne oko 20:00. Zašto? Odakle tih oko pola sata razlike u odnosu na prethodni dan? Mjesec svakog dana sa svojim izlaskom kasni u odnosu na prethodni dan. Točno na minu Mjesec i Sunce su u ravnini sa Zemljom. Sljedećeg dana u isto vrijeme Mjesec kasni sa svojim izlaskom, tj. kasni u odnosu na Sunce. Tako jedan dan iza mine Mjesec i Sunce zatvaraju određeni kut u odnosu na Zemlju. Pošto su njihovi utjecaji gotovo jednaki, rezultanta njihovih privlačnih sila je na oko pola puta između Mjeseca i Sunca (simetrala kuta kojeg zatvaraju sa Zemljom). Uzmimo da Mjesec kasni oko 45 minuta, rezultanta je na pola tog vremena, dakle za isti položaj Sunca rezultanta kasni dvadesetak minuta od prethodnoga dana. Treba sve navedeno slikovito zamisliti da bi se shvatilo. Prema tome slijedi da, na primjer, večernji zmorašnji korenat svakog dana počinje oko 25 minuta kasnije. Pošto je mjesečev utjecaj ipak nešto jači od sunčevog, onda rezultanta malo više naginje na mjesečevu stranu, dakle prema 30 do 40 minuta zakašnjenja. U teoriji svaka promjena korenta se događa

Iglica voli punte izložene korentu svakih šest sati i desetak minuta, a ako to pomnožimo sa četiri izmjene, dobijemo jedan dan i 30 do 40 minuta, dakle svaki dan 30 do 40 minuta razlike. No to samo vrijedi u savršenim vremenskim uvjetima, dok su u stvarnosti prisutne stanovite oscilacije tih vrijednosti koje su oko mine i uštapa manje (rijetko više od jednog sata), a oko prvog i zadnjeg kvarta veće s tim da mogu uslijed vremenskih (ne)prilika biti toliko velike da totalno poremete cijeli raspored. Računica s 30 do 40 minuta zakašnjenja je primjenjiva nekoliko dana oko mine ili uštapa, dok se onih dana oko kvarta stvari malo mijenjaju. Dan - dva prije kvarta, korenat u odnosu na prethodni dan kasni više i ta se razlika svakog sljedećeg dana povećava tako da na kvarat bude veća od šest

Korent na površini u uskom morskom prolazu

sati, a ponekad se dogodi da se cijeli jedan korenat “preskoči”. Da pojasnim, u trenutku kada bi trebao početi npr. zmorašnji korenat, promjena se uopće ne dogodi nego ostane i dalje južni korenat u vremenu kad bi trebao biti zmorašnji, pa se dalje spoji s vremenom kad bi i inače trebao biti južni, tako da ukupno trajanje južnog korenta bude i po 18 sati! Naravno da je korenat tijekom tih 18 sati slab (more sporo teče), jer bi u protivnom nastala ekstremno velika plima. Iza kvarta kašnjenje korenta se smanjuje da bi nakon dva do tri dana stanje došlo u normalu, tako da svakog sljedećeg dana početak npr. popodnevnog južnog korenta kasni 30 do 40 minuta u odnosu na prethodni dan.

Utjecaj vremenskih prilika Oko kvarta se sile Mjeseca i Sunca gotovo poništavaju. Mjesec ima nešto jači utjecaj pa je rezultanta na njegovoj strani, ali je slaba. Zato vremenske neprilike lako mogu poremetiti raspored izmjene korenata i procjena na pamet ne može biti uvijek sigurna jer je uključeno previše faktora, a da bi se teoretski odredio korenat u određenom trenutku za vrijeme kvarta treba sagledati cijelu situaciju, pa ponekad čak i uračunati vremenske prilike iz prethodnih dana. Tlak zraka koji se naglo povećava spušta morsku razinu, dakle pogoduje zmorašnjem korentu. Kada tlak naglo

pada, razina mora se podiže, a južni korent divlja. Vjetrovi također mogu imati znatan utjecaj. Jaka bura također pogoduje zmorašnjem korentu i spušta morsku razinu uz našu obalu, a podiže uz talijansku. S jakim jugom je obrnuto, more tendira plimi i pogoduje južnom korentu. Efekt bure često je pojačan rastom tlaka zraka koji ju prati, isto kao i pad tlaka za vrijeme juga. Ako se malo razmisli, dolazi se do zaključka da jaka bura produži trajanje zmorašnjeg korenta, tj. ubrza njegov početak i odgodi kraj, a time se automatski i skraćuje trajanje južnog korenta. S jakim jugom je obrnuto, skraćuje se zmorašnji a produžuje južni korenat. Ima nekih mikrolokacija na kojima se ne poklapaju u potpunosti korent i osekivanje/splimivanje, već se samo preklapaju pa se javlja stanovita anomalija. Na primjer, južni korenat koji nosi plimu počne u 2 sata u noći, a još dva sata nakon toga more osekiva (!!) pa je najveća oseka oko 4 sata umjesto u dva. Ure koje su gore navedene su samo konkretan primjer kako bi se raspored korenata predočio. Na različitim djelovima Jadrana su situacije različite, ali zajedničko je svagdje da se korenti mijenjaju u nekim prosječnim okolnostima približno svakih šest sati. Plimni val ulazi u Jadran kroz Otrant i njegova brzina je u južnom Jadranu oko 300 km/h. U srednjem Jadranu ta brzina zbog širine i dubine Jadrana na tom dijelu pada na samo 50 km/h, da bi se u sje-

vernom, zbog plitkog mora, povećala na 150 km/h. Da se malo vratim na tablice. Mnoge nisu točne. One tablice što pokazuju samo dvije izmjene u 25 sati su netočne. Situacija sa samo dvije izmjene može trajati najviše dva dana, i to uvijek na kvartu (prva ili zadnja četvrt). Tablice koje pokazuju samo dvije izmjene za više od dva dana možete baciti u smeće, bar tako vrijedi za zadarsko područje. Pokazuju ugrubo stanje morske razine, ali ne i korent.

Vizualna procjena Na mnogim terenima nije potrebno računati ili pogađati koji je korenat jer se to vidi, odnosno, postoje neki pokazatelji koji ukazuju na smjer i jačinu korenta. Na površini se mogu vidjeti virevi (vrtlozi - koji na nekim mjestima stvaraju nakupine pjene iz šporkice i masnoće na površini mora) ili pak crte korenta (tragovi od korenta) koje nastaju na rubu mase mora koja se pokreće i one koja miruje. To je posebno vidljivo na isturenim puntama s čijeg vrha se protežu crte na površini u smjeru toka korenta. Korent je najlakše uočljiv u uskim i plitkim

prolazima između većih otoka koji svojom veličinom priječe prolaz velikim masama mora pa one nalaze prolaz jedino u uskim tjesnacima između njih, stvarajući tako vrlo snažne struje. Površina je izbrazdana crtama i puna vireva - more kuva, rekli bismo. Teže je otkriti korenat u velikim kanalima između otoka ili na brakovima, no s iskustvom i praksom ribolovac nauči čitati sve signale koji se mogu uočiti na moru. Na primjer, ako su valovi i korenat istog smjera, korenat će zagladiti valove, smanjiti ih, spustiti im razinu i više neće biti tako oštri. Ako je korenat suprotnog smjera, situacija je obrnuta. Promatrajte valove koji ulaze u neki tjesnac, ako idu u susret korentu. Kako se valovi približavaju suženju tjesnaca, korenat je sve jači i sve više pokopava i podiže valove, a na vrhovima im stvara krijestu od pjene. Ima jedna caka kako se može prepoznati da li je u datom trenutku južni ili zmorašnji korent na nekim lokacijama. Južni korent uglavnom dolazi iz dubljeg i otvorenog mora, a zmorašnji iz plićeg. Logično je, prema tome, da je ljeti južni korent nešto hladniji od zmorašnjeg. Tko ima sonder s mjerenjem tempera-

“Tetka“ radi po smjeni ture mora na površini lako to može provjeriti. Razlika je ljeti uglavnom oko 1°C, međutim, na nekim lokacijama čak i do

Kantari su na rubu korenta

4°C. Tako je usred ljeta ponegdje na rubovima kulfa za vrijeme južnog korenta more neugodno hladno za kupanje. Na nekim mjestima postoji kontrakorent – to je korent suprotnog smjera od glavnog, a teče ispod, iznad ili pored glavnog korenta. Bočni kontrakorent je naizraženiji u uvalama koje su otvorom položene bočno u odnosu na korenat. Pogledajte na slici prolaz Veliki Ždrelac između Rivnja i Ugljana. Južnim korentom nošena masa vode nailazi na prepreku – Rivanj. Jedan dio korenta se odvaja i prolazi s jugozapadne strane Rivnja, drugi dio ulazi u prolaz Veli Ždrelac. Prolaz nije dubok pa se korenat pojača. Jedan ogranak korenta (označen strelicama smeđe boje) se odvaja i ulazi u uvalu, potpuno zakrećući u uvali, dok ne dobije suprotan smjer od matičnog južnog korenta. Sve to izgleda kao da je južni korent u prolazu cijelu masu mora u uvali sa strane zarotirao zbog stalnog kontakta. Eto, zbog to-

Braća ga se javlja bočni kontrakorent.

Zašto sve to? Zašto uopće određivati koji je i kakav korenat? Kao što je već navedeno, korent većini vrsta riba određuje navike, time i vrijeme hranjenja. Poznavajući režim korenata i navike riba koje mislimo loviti na nekoj lokaciji, možemo odrediti vrijeme kada se riba intenzivno hrani, kada riba “radi” i s tim uskladiti vrijeme ribolova i višestruko povećati šanse za obilan ulov. Neke ribe vole jači, neke slabiji korenat. Za odmet i kančenicu su u pravilu bolji slabiji korenti, oko kvarta, jer se uglavnom love vrste koje u osnovi nisu predatori, pa je često za njihov lov najbolji slab korenat ili sami trenutak smjene korenta. Grabljivice u pravilu više vole korenat koji im nosi hranu jer lakše mogu iznenaditi žrtvu. Meni je, kao panulašu, korenat od iznimne važnosti jer ga gotovo svi grabežljivci vole. Po smjeru i jačini korenta određujem gdje je riba, kako se smjestila, prema kamo je okrenuta, da li se nalazi više uz dno ili na po dna, da li je u zasjedi ili šeće. Prema korentu određujem kuda i kako vučem panulu, na kojoj dubini, kojom brzinom

i još mnogo toga. Prema jačini korenta čak određujem i kojom ću varalicom loviti. Naprimjer, brancin. Njime sam se dobro pozabavio pa nešto znam o tome. Grijeh bi bio pisati o korentu, a ne spomenuti brancina.

Brancin Nevjerojatno je koliko ta riba voli korenat, pogotovo manji i srednji primjerci te vrste. Veći se ‘prasci’ znaju zavući u neku mutnu uvalu bez korenta i tu se tjednima prežderavati gavunima, ciplima, šparima i bugvicama koji su mu u tim uvjetima servirani kao na švedskom stolu. Vratimo se korentu. Brancin uleti u područje s velikim korentom i često lebdi u njemu uz samo dno, nerijetko u džepu korenta (mjesto s manje izraženim korentom - iznad manjeg udubljenja ili iza neke uzvisine) i čeka žrtvu. Uvjek je okrenut prema korentu. Sa svojim snažnim vretenastim tijelom izvrstan je plivač pa se ne umori ni plivajući kontra jakog korenta po pet, šest sati. Često sam ih znao vidjeti i promatrati u korentu jačine dvije do tri milje po par sati! Kad korenat počinje brancin dobiva volju za hranjenjem i dobro grize. Dok god korenat jača,

u pravilu će dobro gristi ako su i neki drugi uvjeti ostvareni (o tome nekom drugom prilikom). Onog trenutka kada korenat prestane jačati i ostane na istoj razini jakosti, brancin grize nešto slabije. Kada brzina korenta počinje opadati brancin grize sve slabije i kada korenat stane brancin se na takvim terenima gotovo i ne hrani. To je smjena korenta. Tada brancin više ne stoji na istom mjestu nego šeće po terenu čekajući početak novog korenta. Nagledao sam se scena u kojima bi mnogim ribolovcima u najmanju ruku zastao dah. Masa od stotinjak brancina se lijeno šeće vamo - tamo po terenu kao da su pijani. Bacim varalicu među njih, oni se svi okrenu prema njoj i poslušno je prate, ali neće ‘prasci’ gristi. Dovučem panulu do sebe, a oni se zaustave na samo par metara od mene. Uz sve moguće cake i fore rijetko uspijem prevariti više od dva komada za vrijeme smjene korenta koja nekad zna trajati čak iritirajućih sat i pol vremena. Čim korenat počne, na njegovu najmanju naznaku, brancini se okreću prema njemu, spuštaju se uz dno i počinju loviti. Ako se gavuni i druga sitna riba drže površine,

tada će i brancin gristi na površini ako mu ništa ne smeta (npr. čovjek). Kako korent jača, tako u pravilu i brancin aktivnije lovi - iz perspektive ribolovca - bolje grize. Ovo ponašanje brancina vrijedi uglavnom samo na područjima s jakim korentima gdje je njegov način života potpuno uvjetovan izmjenama korenta. Na nekim drugim terenima imamo drugu priču. Brancin je riba koja se uvijek prilagođava karakteristikama datog terena. Tako će na području bez korenta gristi kada i većina druge ribe grize. Kažemo da sva riba radi u isto vrijeme.

Sparidi Većina ribe najviše voli period oko promjene, neke oko najveće plime, druge oko najveće oseke. Čak i na terenima gdje se uopće ne osjeća ili barem ne vidi strujanje korenta, riba točno osjeti kada nastupa smjena, a kada korenat pojačava ili smanjuje. Većina sparida najbolje grize oko smjene. Pic i fratar vole terene s izraženim korentom, ali u pravilu najbolje grizu oko smjene korenta. Fratre sam najbolje lovio na samom početku zmorašnjeg korenta. Piceve nešto

bolje na kraj korenta. Kantar voli terene s korentom, ali se često drži u zavjetrini od korenta, uz sam rub sa strujom korenta. Isto tako grizu oko smjene. Podlanicu susrećemo na svakakvim terenima, bez obzira na korente, ali ipak radije bira terene s umjerenim korentima, ni previše ni premalo. Grize bolje oko smjene. Sarag voli mjesta s izraženim korentom. U plićim prolazima s jakim korentima i posidonijom na dnu grize dobro po jakom korentu, bolje nego na smjeni. Cipli ne vole previše korenta, što manje to bolje. Preferiraju mirne i mutne terene. Pagar voli teren s ponešto korenta, mada ne grize dok je korenat jak. Najbolje sam ih lovio na kraj južnog korenta, neposredno prije najveće jutarnje plime. Tada napadaju živu lignju na panuli bez previše razmišljanja. Kad već spominjem lignje, upozorio bih na to da se lignjolov uvijek treba temeljiti na činjenici da lignja u pravilu ne voli korenat. Treba ju tražiti uvijek u zavjetrini od korenta. Za razliku od lignje, hobotnica najviše voli terene s jakim korentom i škrapama. Imam jedan prolaz s jakim korentom u kojem se podlanica lovi oko smjene. Lovio sam ih na volka i često ulovio hobotnicu kojoj nije smetao ni jak korenat. Kada me sad pitaju na što lovim hobotnice, odgovorim im - na volka!

Plavi predatori Iglice obožavaju korent. Izvrsno sam ih lovio u plitkim prolazima i na plitkim puntalima s jakim korentom. I gof voli terene s korentom, mada ne grize uvijek dok je jak! Feluni se odlično love u plitkim prolazima s korentom, a vrijede slična pravila kao i za brancina na takvim mjestima. Ipak se osjećam dužan upozoriti da je grihota loviti ribu od po’ kila koja može narasti preko 60 kila, a pogotovo kada se zna da gof dostiže spolnu zrelost tek sa četiri do pet kila težine. Sve ispod kile bi

Pagari vole vrh plime

Brancin obožava korenat svakako trebalo vratiti nazad u more, isplatiti će vam se! Ušate, šaruni i lokarde isto dobro grizu u tjesnacima s jakim korentom, dok god pojačava. Palamidu od blizu šest kila sam ulovio u dubokom prolazu po ekstremno jakom južnom korentu, teškom panulom na krepanu lignju. I ušate ćemo pronaći u jakom korentu, mada njih ima svagdje. Sada svi čekaju da spomenem zubaca. Zubaci vole terene s izraženim korentima, mada ih susrećemo i tamo gdje korenta uopće nema, ako je povoljna konstitucija terena i sastav dna. Za njih su pravila najkompliciranija. Tamo gdje ima dosta zubataca u jatu grizu na živu ješku skoro uvijek. Što je brojnije jato, to je lakše dobiti griz. Ako su na pošti samo jedan ili dva, e to je onda skroz druga priča. Prilike za griz tada može biti samo pola sata u cijelom danu. Rijetko grizu po jakom korentu, iako sam zadnja dva ulovio baš po vrlo jakom južnom. Nije im baš po volji ni sama smjena kada se more uopće ne miče. Kada i u kojoj fazi kojeg korenta najbolje grizu ipak ću ostaviti vama. Ionako mi neki prigovaraju da previše toga otkrivam o zubacima, a i treba ribi dati šansu. Najviše ćete cijeniti ono znanje do kojeg ste sami došli. Dalo bi

se ovdje još mnogo toga napisati o tome kako korenat utječe na ponašanje ribe, no ovaj tekst je usmjeren prvenstveno na samu pojavu korenta, a ostalo je na vama. Možda se neki neće složiti sa mnom i pronaći mnoge greške ili zamjerke ovom tekstu, jer svatko ima svoje znanje i iskustvo, svatko lovi po svome. Ja samo pokušavam podijeliti svoja iskustva na koliko toliko konkretan način. U tom svjetlu pokušavam što više pisati u prvom licu, jer znam po sebi da čitatelju puno znači kad iz teksta vidi da se radi o konkretnom iskustvu i praksi. Ako netko misli da treba nešto ispraviti ili dodati, pozivam ga da to slobodno učini, bit će mi drago da mogu naučiti nešto novo o ovoj temi. Teško je odjednom sve napisati, a i polako treba s morem, ne može se sve odmah znati. Čovjek uči dok je živ, a to je najbolje izraženo kod mora, jer more će vas uvijek iznenaditi, uvijek spremiti nešto novo, na moru vam neće nikad biti dosadno, a kućama ćete se vraćati puni dojmova. A da jednako tako bude i vašoj djeci, čuvajte more i nemojte samo uzimati od mora, vraćajte nedoraslu ribu u more, poklonite joj život, more će vam to vratiti na najljepši mogući način, vjerujte mi!

Svijet ribolova

LJETNI gušti Iako mnogi misle da su prave pošte daleko, zapravo često nema potrebe odlaziti na daleke ribolovne ekspedicije jer se sasvim pristojan obrok za obitelj može uloviti i kada zajednički boravimo na kupanju Napisao Amir Arnautović, snimio Boris Bulić

eto je vrijeme velikih gužvi na moru i plažama. Doba je to kad su gradele u punom pogonu jer su apetiti ogromni, kako oni ribolovni tako i gastronomski. Iako imamo svoje more i svoju ribu daleko zaostajemo za europskim prosjekom potrošnje ribe. Najčešće se kod nas riba sprema pečena na gradelama jer mirisu pečene ribe, češnjaka i maslinova ulja malo tko može odoljeti. Ali naravno, prvo se treba pobrinuti za dovoljnu količinu ribe. Dva su načina - ili ćemo je kupiti ili ćemo je sami uloviti. No za ribolovca je samo jedan prihvatljiv.

Lagana panula Za mnoge ljetni ribolov predstavlja frustraciju prvenstveno zbog velikih gužvi na otvorenom moru i na plažama, bilo uređenim ili divljim. Mnogi tada odlaze na daleke pošte u nadi da će na njima uloviti dovoljno ribe za pamćenje. Troši se dragocjeno vrijeme, sve skuplje gorivo, a nervoza ostatka obitelji zbog naših izostanaka s cjelodnevnog obiteljskog prženja na suncu je točka na i. Realno nema potrebe za dalekim isplovljavanjima. Kvalitetno se može loviti i s plaže, a

još je bolje ako imamo nekakvu brodicu. Tada se može loviti na tunju ili se polagano vozeći povlačiti lagana panula. Takve lagane panule nisu nikakve komplicirane konstrukcije. Dovoljno je na motovilu imati namotano nekoliko desetaka metara najlona debljine 0,40 – 0,50. Na kraju tog najlona vežemo jedan maleni zogulin na koji dodamo još desetak metara tanjeg najlona debljine 0,20 – 0,30. Na kraju tog predveza

vežemo manju varalicu veličine 5 do 7 centimetara. Panulu za ušate možemo napraviti i od slamčice za sok. Odrežemo oko tri centimetra dugi komadić slamčice, s tim da jedan kraj zarežemo pod kutem. Slamčicu navučemo na tanku ali jaku udicu obavezno ravnog, a ne zakrivljenog vrata kako bi spriječili uvrtanje sistema. Panula se oko isturenijih punti i na mjestima gdje su kurenti izraženiji. Uz brzinu do

Ljetni arbuni u kišno jutro

dvije milje takva nam panula može donijeti šaruna, ušatu, iglicu ili plavicu.

Stari kruh i odmet Ukoliko uočimo da se na području kojim plovimo zadržavaju ušate možemo ih pokušati loviti na najstariji način – udicom na odmetu. Tu se možemo poslužiti provjereno učinkovitim trikom bacanja što sitnijih komadića starog kruha. To će dodatno raspaliti ušate pa će postati manje oprezne. Samo treba bacati što sitnije komadiće kruha jer ne treba nahraniti ribe, već ih samo izvući na površinu. Na udice koje su vezane na što tanji najlon jednostavno stisnemo pahuljicu napravljenu od sredine kruha. Treba biti oprezan i reagirati pravovremeno jer ušate munjevito raznesu ješku. Potezi u prazno i često postavljanje nove pahuljice kruha je nešto na što moramo biti pripravni. U takav ribolov obavezno uključite sve članove obitelji, a naročito one najmlađe jer osmijeh na njihovim licima je zaista nešto najljepše, a i oni će biti mirniji i zadovoljniji jer su ulovili svoju ribu za gradele. Ušata je nešto osjetljivija na debljinu najlona tako da treba

Gušti, gušti… koristiti što tanje najlone. Za panulu ne treba ići preko 0,25 milimetara, dok bi najlon za lov odmetom kada brodica miruje trebao biti tanji od 0,20 milimetara.

Oprez zbog bodlji Što se tiče ribolova s obale i on nam može donijeti ukusan obrok, samo treba malo više opreza i razumijevanja prema onima koji su došli isključivo zbog kupanja i sunčanja. Treba kombinirati dvije vrste konstrukcije tunja - jednu lakšu kojom lovimo sitniju ribu kao što su pirge, špari, knezi i glavoči i jednu težu za arbune, fratre i ostalu sličnu oboritu ribu. Ne treba isključiti niti ulov podlanice koja u ljetnim mjesecima prilazi blizu obale, takoreći među kupače. Posebno treba biti oprezan na mogući ulov morskog pauka koji spada među najotrovnije ribe našeg mo-

Kanjac na sabiki

ra. Valja naglasiti da kod pauka nije otrovno meso koje je ustvari vrlo ukusno, već je opasan ubod na bodlje leđne peraje i škržnih zaklopaca. Stoga oprez prilikom skidanja pauka s udice da se odmor ne bi pretvorio u bolovanje. Što se tiče ješke, u ovakvom ribolovu sasvim će dobro poslužiti nekoliko ogrca, priljepaka ili račića samaca kojih uvijek ima na rubovima plaža. Od tako ulovljene sitnije ribe može se pripremiti izvrsna fritada ili fantastična riblja juha koja će obradovati svačije nepce.

Krupniji ulovi Teži pribor je namijenjen krupnijoj lovini koja nipošto nije neulovljiva. Potezi su znatno rjeđi nego u ribolovu sitnije ribe, a realizirani ulovi u pravilu još rjeđi što vas ne treba obeshrabriti, već naprotiv, potaknuti.

Špari su redovna lovina Jednostavno, bilo bi šteta ne okušati sreću u ribolovu dok provodimo vrijeme na kupanju. Naravno da se može loviti cijeli dan, ali bi ipak trebalo izbjegavati onaj najtopliji dio dana kako zbog svog zdravlja, tako i činjenice da u tom periodu i ribe nisu pretjerano zainteresirane za hranu. Najbolji period je u ranijim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Za vrijeme najtoplijih sati bolje bi bilo odbaciti teži odmet s malo većim komadom ješke nadajući se nekom većem bokunu arbuna ili podlanice. Sistem je vrlo lako napraviti od osnovnog najlona debljine 0,40, jednog kliznog olova, predveza 0,30 – 0,35 i udice odgovarajuće veličine. Kod lova iz ruke bolje je da je osnovni najlon nešto deblji (0,40), jer je kut pod kojim se najlon proteže prema dnu dosta manji nego kod lova štapom, pa tako sam najlon dolazi u češći dodir s dnom što može dovesti do oštećenja. Danas na tržištu ribolov-

nog pribora postoji velik izbor najlona koji su posebno otporni na abraziju, pa svatko može pronaći što mu odgovara. Postoje i tzv. kamuflažni najloni kojima se kroz strukturu provlači nekoliko nijansi različitih boja koje omogućuju da sam najlon bude što manje uočljiv na dnu. Nije loše prije početka ribolova lagano plivati iznad područja na kojem smo odlučili loviti. Tako se možemo upoznati sa strukturom dna, vidjeti pozicije s travom, kamenom, pijeskom. Na taj način možemo odrediti pozicije na koje ćemo bacati sistem i uočiti eventualne zadjeve, kao i mjesta na kojima se riba zadržava. Ulovljenu ribu najbolje bi bilo staviti u prijenosni hladnjak i tako sačuvati od topline i kvarenja ili je staviti u čuvaricu i potopiti na sjenovito mjesto. Može se desiti da tako potopljenu čuvaricu posjeti i neka hobotnica, pa eto dodatnog veselja i okusa na trpezi.

Vijesti

Borbeni pojasevi

Udice za Big Game Fishing

ig game fishing je upravo nezamisliv bez adekvatnog pribora. Jedna od nezaobilaznih stavki je borbeni pojas bez kojeg nema nikakvog smisla ići u ovakav ribolov. Škorpion nudi cijelu paletu pojaseva izrađenih od najsuvremenijih materijala koji su praktički neuništivi. Montaža, odnosno kopčanje, izrazito je jednostavno i pouzdano, dok je konstrukcija takva da štapom ne trebate tražiti mjesto dosjeda jer već u prvom potezu utori na kraju štapa liježu na svoje mjesto. Pozadina je kod svih modela ergonomski dorađena tako da ni

MC 8705 TI i 8709 TI big game udice su upravo ono što vam treba ako krenete na veliku tunu, morskog psa ili kod nas rijetkog igluna. Sezona ovog ribolova uvijek traje prekratko i zato si nemojte dozvoliti da zbog udice izgubite nekog od ovih veličanstvenih boraca. Ove udice, osim što su proizvedene od čelika legiranog titanom, a što im daje izuzetnu čvrstoću uz istovremeno smanjenje težine, imaju i zavarenu ušicu koja garantira da se neće otvoriti ni pod najvećim opterećenjem, kao što neće ni oštetiti vaš predvez. Ovo su jedne od rijetkih udica koje se još uvijek mogu pohvaliti da su made in EU, točnije u Francuskoj, a što je uz više od 100 go-

nakon duže borbe nema neugodnog žuljanja. Ukratko - najbolje od najboljeg.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Shimanova Tribal odjeća

sim kod slatkovodnih ribolovaca gdje ova odjeća već ima kultni status, trend se širi i na morske ribolovce. Oni koji se bave obalnim varaličarenjem posebno dobro znaju koliko je važno neopažen prići potencijalnoj lovini. Tribalov jedinstveni maskirni uzorak savršeno se stapa s vegetacijom i prirodom, pa ribolovca čini teško uočljivim. No sam uzorak odjeće nije ni približno sve što Shimano Tribal daje, jer se radi o tehnički najmodernijim materijalima koji omogućuju udoban boravak na otvorenom bez obzira na vremenske uvjete. Jakne i hlače napravljene su od materijala u kojem se smanjuje znojenje, a zadržana je vodonepropusnost. Svi Tribal odjevni predmeti su na-

činjeni tako da osiguraju maksimalnu udobnost i funkcionalnost u ribolovnim aktivnostima.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

dina iskustva dodatna garancija kvalitete.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Falcon Fluoro coating

svi je tu h i bridnih struna Falcon nedvojbeno zauzima posebno mjesto. Kod ove strune zadržana su nosiva svojstva najlonskih monofila, dok je, zahvaljujući fluorokarbonskoj presvlaki, ovaj najlon nakon potapanja najvećim dijelom nevidljiv. Falcon Fluoro coating je izrađen i namotan u Japanu što je dovoljna garancija poznate dalekoistočne kvalitete. Inače, ovaj Falconov monofil je dostupan u dimenzijama od 0,22, 0,26, 0,30 i 0,35 što zasigurno pokriva većinu potreba u izradi predveza.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Svijet ribolova

DIP po mjeri

Dipovi postoje oduvijek. Realno gledano i u ljudskoj su prehrani najukusnija nadipana jela. Pojedine ribe imaju vrlo osjetljivo nepce. Možda i one vole zeca na divlje ili marinadu od tune... Napisao i snimio Boris Bulić

ipove su izmislili šaranaši, u komercijalnom ribolovnom smislu. U trenutku kada su shvatili da je tržište prezasićeno raznoraznim aromama, atraktorima i nevjerojatno kompliciranom ‘kemijom’, šaranaši su se dosjetili prastarog trika i prodali dip. Što je zapravo dip? Najjednostavnije rečeno, to je koncentrirana otopina ribama zanimljivih mirisa i okusa u koju neposredno prije ribolova namačemo ješku, u šaranskom svijetu boile, a na moru...

Srdela je Nº 1 Kupovni dipovi za morski ribolov postoje već neko vrijeme. Pojavili su se stidljivo u obliku

sprejeva kojima se prskaju skosavice i varalice, no pravi dipovi za potapanje ješke na našem tržištu prisutni su tek odnedavno. To što ih u trgovinama nije bilo, znači da nisu postojali. Jedan od prvih, ako ne i prvi dip je klasična salamura od usoljene ribe. Kombinacija bilo kojeg mamca biljnog porijekla sa salamurom daje izvrsne rezultate. Poznata je stvar da je crijevo od srdele odlična ješka za ciple. Zahvaljujući njihovim mesnatim, a bezubim ustima, ista se ješka može više puta koristiti, no nakon nekog vremena, nakon što mamac izgubi na svježini, cipli postaju nezainteresirani. Dovoljno je tako isisanu ješku nakratko potopiti u salamuru i rezultat će biti zapanjujući. Cipli će navaliti kao da se radi o

Dipovi su na tržištu prisutni već neko vrijeme

Odlična podloga za kreiranje dipa potpuno svježem mamcu.

Kombinacije su nebrojene Slična je stvar sa svim animalnim mamcima. Potapanjem u salamuru dobivamo punat više. Da stvar bude bolja, možemo birati okuse.

Budući da nigdje nije zapisano što se smije, a što ne smije kombinirati, dajte prostora svojoj inventivnosti. Neka vas vodi intuicija. Kreirajte svoj dip i lovite onda kada nitko drugi ne lovi

Dipani komadi starog crva i daganja mogu donijeti lijepu ribu

Usoljene lignje će otpustiti veliku količinu salamure. Visok postotak vode u tkivima ovih

glavonožaca pružit će osebujan dip nezamjenjive arome. Rakovi, koliko god koščato izgledali, zdrobljeni pa usoljeni, dobitna su kombinacija u ribolovu šparida, posebno arbuna. Obični ugrci, zdrobljeni i preko noći potopljeni u salamuru od srdela i grmalja nevjerojatno su učinkovita kombinacija za ušate i bugve. No tu nije kraj. Usoljena srdela ima potpuno drugačiji okus od neke druge usoljene ribe. Budući da nigdje nije zapisano što se smije, a što ne smije kombinirati, dajte prostora svojoj inventivnosti. Neka vas vodi intuicija. Kreirajte svoj dip i lovite onda kada nitko drugi ne lovi.

Iz barke i s obale U ribolovu iz barke potapanje ješke u nekakvu otopinu iz vlastite radinosti ne bi trebao biti problem. Ustvari, valjalo bi reći da kreiranje dipa na barci nije nikakav problem. U ribolovu se uvijek ulovi neka neželjena

lovina koju nema smisla vraćati, kakav je slučaj primjerice sa škartocima. Nekoliko dobro usoljenih i u teglu zatvorenih škartoca za nekoliko dana će dati vrlo osebujan dip. U ribolovu s obale isti se efekt može postići sa školjkama ili rakovima koje nije teško skupiti. Sva ješka koja vam ostane na kraju ribolova, uz malo soli može dati dobar dip. Ribolov cipala, bugvi, salpi ili ušata, neusporedivo je produktivniji uz dodatak salamure korištene za dipanje. A ukoliko vam salamura i ne donese neki zgoditak, uvijek je možete iskristiti za brum. Pomiješajte je s nekim upijajućim komponentama, kao što je primjerice kruh i potopite na lovnu dubinu. Usoljene ribe ili riblje komade nadjenite na krupniju udicu i potražite kapitalnog ugora, a teglu… Naravno, napunite je novom kombinacijom, posolite i pokušajte loviti s potpuno novim dipom.

Uz malo soli eto dipa

Seize the Day

HDS JE STIGAO MULTIFUNKCIJSKI EKRANI HRVATSKI IZBORNIK

HDS 5 | ekran 5’’

HDS 7 | ekran 6.4’’ MERIDIAN PROJEKT

HDS 8 | ekran 8.4’’

HDS 10 | ekran 10.4’’

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364, F: 01 6165 080 E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Cres MARIZO d.o.o 051/571 210 | Rovinj ADRI FISHING d.o.o. 052/811 391 | Dubrovnik AQUA MARE d.o.o. 020/357 600; FLUCTUS NOVUS d.o.o.; SVETAC d.o.o. 020/ 357 017 | Hvar BOLTANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula EGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOTOMAR MILETIć TEDI 052/851 194 | Marina BOLTANO d.o.o. 021/889 023 | Murter MEHANIC-NAUTIC d.o.o. 022/434 763 | Nerezine BOCEL d.o.o. 051/237 020 Novi Vinodolski NAVITECH MARINE SERVICE 051/ 792 073 | Novigrad MARSERVIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOTO-NAUTIKA d.o.o. 031/283 683 | Split BOLTANO d.o.o. 021/398 577 | Pula NAVIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; EUNICE 052/570 203; INTEXO d.o.o. 052/393 000 | Punat MARINE ELECTRONICS CROATIA 051/654 233 | Rab NEPTUN 051/725 032; PERAN SERVIS 051/721 150 | Rijeka GUMI CENTAR d.o.o. 051/623 079; DIA-MAR d.o.o. 051/313-254; ELEKTRO SERVIS VANJA 051/244 656 | Šibenik KIMER d.o.o. 022/212 118 | Makarska T.O. PATRICIJA 021/611 029 | Umag Dr BOATS d.o.o. 052/463 310 | Vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | Zadar RIZ-ITEA commerce d.o.o. 023/305 777; Servis i ugradnja “Mario” 091/5035 115 | Zagreb SIBEG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINE d.o.o 01/2040 560; SVIBEN MARINE d.o.o. 01/3435 880; INOX BRAMAR d.o.o. 01/6155 817; IN MARINE d.o.o. 01/3664 257; NAVCOM d.o.o. 01/3695 206; FISHERMAN PARTNER 01/2339 235; AG MARINE d.o.o. 01/6112 600; CV SISTEMI d.o.o. 01/2395 774; HERMES-INTER d.o.o. 01/6550 737; REFUL MARINE d.o.o. 098/319 265; FRED BOBEK d.o.o. 01/3460 896; RIBOLOV UZ NAS 01/3817 890; DELALIJA TRGOVINA d.o.o. 01/3866 785; ZOLA d.o.o. 01/3095 152; BAHUN d.o.o. 01/6678 090 | Crna Gora RADIUS d.o.o. +382 88 322 022 | Slovenija MERIDIAN PROJEKT d.o.o. +386 51 888 880 | Srbija RADIUS NAUTICA d.o.o. +3811 1 3118 230

Ribolov s obale

BOLOGNESE spori terminator Napisao Boris Bulić, snimio Vladimir Bulić

ibolov bolognese tehnikom se u potpunosti razlikuje od svih ostalih tehnika. Iako potiču iz Italije, točnije iz Bologne, i temeljno namijenjene slatkovodnom ribolovu, bolognese tehnike su odavno našle mjesto pod morskim suncem i do sada ulovile mnoštvo ribe.

poređenim jednako tipičnim i karakterističnim jednostopnim vodilicama. Izvorni su modeli bolognese štapova u početku imali znatno manji broj provodnika što je omogućavalo lakše i dalje zabacivanje, no nakon što se bolognese tehnika proširila po svijetu, štapovi su dobili dodatne vodilice.

Specifična oprema

Bolognese štapovi nisu ‘brzi’ kao matcheri, te kontre s ovim štapovima i ne mogu biti snažne i energične.

Bolognese tehniku prvenstveno određuje oprema koja diktira specifičan način ribolova. To je u prvom redu štap kojeg odlikuje iznimna dužina uz minimalnu težinu. T ako je primjerice prosječan bolognese štap dužine šest metara težak tek 250 grama. Takav je štap opremljen taktički ras-

Naime, u suhoj klimi odakle bolognese potječe, najloni se nisu

lijepili za blank štapa, no u vlažnijim uvjetima, kakvi vladaju primjerice u Engleskoj, lijepljenje najlona za blank postalo je ozbiljan problem tako da engleski modeli bolognese štapova znaju imati i više od 20 provodnika. Kod ovih je štapova čak i nosač role tipičan – riječ je o kliznom, a ne navojnom mehanizmu za prihvat stope role. Sama rola za bolognese nije strogo određena, ali se pri odabiru većina ribolovaca ipak rukovodi veličinom, prijenosnom brzinom i naravno, kvalitetom. Tako rola ne bi trebala biti prevelika, kapaciteta 100 metara 0,20 milimetarske strune. Iako brzina role u ribolovu nije presudni detalj, u principu ne bi trebalo ići ispod 4,5:1, dok je kvaliteta osobina o kojoj ne treba posebno raspravljati. Svaki ribolovac koji drži do sebe i opreme uvijek bira najbolje što može.

Kombinirane olovnice

Bogve, ušate, brancini, šaruni… Ništa nije isključeno

Budući da snaga i moć bolognese tehnike ne leži u sistemu ‘tko-je-jači’, tako i strune ne moraju biti predimenzionirane. Gornja granica promjera osnovne strune preko koje ne bi trebalo ići je 0,25, dok je donja 0,16 milimetara. Od olovnica se mogu koristiti svi tipovi predviđeni za ribolov plovkom, no ono što ovu tehniku u ovom segmentu čini posebnom jeste slaganje sačmastih olovnica. Način na koji se poslože ove

olovne kuglice određuje prezentaciju ješke. Naravno u posebnim okolnostima se olovna opterećenja kombiniraju. Tako se za ribolov u dubljem moru postavlja ‘oliva’ težine 80 posto od ukupno potrebnog opterećenja iznad koje se dodaju sačmaste olovnice u preostaloj potrebnoj težini od 20 posto. Na taj će način naješkana udica vrlo brzo potonuti u lovnu zonu izbjegavajući primjerice brojna sitna i neželjena gladna usta. Drugi tip otežanja podrazumijeva montažu okrugle olovnice mase 50 posto od potrebnog opterećenja, dok se ostalih 50 posto raspoređuje od te olovnice prema udici, s tim da olovnice bliže udici imaju veći razmak. Takvim se rasporedom olovnica omogućuje sporije tonjenje i

Pod lanternom na bolognese

Kontre su meke i nježne nježnija prezentacija što je u ribolovu nekih vrsta vrlo bitno. Naravno, ovo su samo dva bazična načina montaže olovnica, dok su varijacije na temu bezbrojne.

Plovci i brzina Plovci za bolognese tehniku u principu imaju uvijek kuglicu na anteni i to prvenstveno zbog

lakše uočljivosti u ribolovu na većim daljinama. Samo je tijelo plovka loptasto ili mrkvoliko, nosivosti od 5 do 15 grama, rijetko kada ispod i iznad te nosivosti. Plovci za bolognese u pravilu imaju rupu cijelom svojom dužinom. Za razliku od waggler i ostalih sličnih tehnika, kod ribolova bolognese tehnikom se najlon cijelo vrijeme drži lagano zategnu-

Oprara je imperativ

tim iznad površine omogućujući najneposrdeniji mogući kontakt između vrha štapa i udice. Ovo je potrebno prvenstveno zbog pravovremenog kontriranja. Naime, bolognese štapovi nisu ‘brzi’ kao matcheri, te kontre s ovim štapovima i ne mogu biti snažne i energične. Zadržavanje najlona u vodenom filmu bi samo dodatno usporilo ionako relativno sporu reakciju.

Cipli, bugve, brancini Bolognesom se na moru može loviti i uloviti velik broj riba. Velika prednost ove tehnike leži upravo u duljini štapa i mogućnosti ribolova na većim daljinama, što je za neke vrste ključni detalj. Primjerice, ribolov cipala koji se nerijetko zadržavaju s vanjske

Dobar izbor

strane bova ostalim je tehnikama zbog prepreka neizvodiv. Bugve se upravo savršeno love bolognese tehnikom, baš kao i ušate.

Bolognesom se na moru može loviti i uloviti velik broj riba

2,5 g

2,5 g Talijani su se posebno usavršili u ribolovu brancina bigattinima. Uz logaritamski raspored mikrosačme, listaste plovke i konstantnu prihranu, na mjestima izraženih kurenata, bolognesom dižu ribe na kojima im ponekad zavide i prokušani panulaši. Naravno, uz sve navedeno, bolognesom se uspješno mogu loviti doslovno sve uzobalne vrste i to posebno učinkovito upravo na terenima na kojima je ribolov ostalim tehnikama zbog daljine, dubine ili konfiguracije dna nemoguć.

1g 1g 1g

2,5 g

1g 0.5 g

0.5 g

2,5 g

1,5 g

1g 0.5 g

1g 1g

0.5 g

1g 1g

2,5 g

1g 8x1g

Podmetač je obavezan Bolognese štapovi nisu izrazito nosivi. Zbog tankog blanka, koji je takav zbog potrebe za smanjenom težinom, nosivost ovih štapova je manja nego kod većine ostalih. Stoga prilikom za-

Nekoliko primjera montaže sačmastih olovnica za plovak nosivosti

Jedan u nizu

maranja i izvlačenja lovine treba taktizirati. Jedna od osnovnih grešaka koje početnici u ovoj tehnici rade je podizanje ulovljene ribe na prsa. Takvo izvlačenje u 99 posto slučajeva dovodi do pucanja vršnog segmenta. Čak će i ribe od 0,20 kilograma težine lako slomiti štap ukoliko se budu izvlačile na neprimjeren način. Bolognese će kod kačenja većih primjeraka uz dobro podešenu kočnicu savršeno odigrati svoju ulogu, pri čemu se uz malo prakse lako dobiva potpuna kontrola nad zakačenom ribom. Ipak, u samom izvlačenju podmetač je neophodan alat. Budući da su bolognese štapovi rijetko

kraći od pet metara, podmetač bi trebao biti bar približno dug. Kod kraćih modela podmetača uvijek postoji mogućnost loma štapa i gubljenje ribe. Duge teleskopske izvedbe s mrežnim dijelom koji se navine na glavu drške idealan su izbor. Ribolov bolognese tehnikama nije toliko zastupljen na moru prvenstveno zato jer morski sportski ribolovci najčešće nisu upoznati sa svim prednostima koje ovaj pristup nudi. Ipak, sve se češće može vidjeti prizor u kojem se vrh štapa nalazi na šest ili osam metara od ribolovca, uz čuvaricu pod nogama koja stenje od ulova. Probajte i vi, nećete se pokajati.

Vijesti

Gotove tunje

a sve koji ne znaju ili jednostavno nemaju vremena montirati svoje sisteme, Tankerkomerc nudi gotove tunje. Tu su panule za iglice, odmeti od sto metara, kanjčenice od 30, 50 i 100 metara, te male tunjice za ribolov plovkom. Tunje su savršeno montirane, prame idealno duge, a udice pomno odabrane i idealno vezane. Svaka je tunjica pakirana u svojoj najlonskoj vre-

Varalice Mann’s 25+ i 30+

ćici čime je mogućnost oštećenja svedena na minimum. Posebno su zanimljive tunjice za lov sitne ribe uz koje najmlađi na najlakši način mogu ostvariti svoje prve ulove.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

zubace, kao i izvlačiti gigantske kirnje i ugore iz Jabučke kotline. Štap ima pet taktički raspoređenih vodilica, te plutom obloženi rukohvat. Cijena štapa XTRA Big Fish se u zavisnosti od odabranog modela kreće od 279 do 320 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

li Mann’s Stretch 25+ i Mann’s Stretch 30+.

Storm vobleri i silikonci

XTRA Big Fish naga je uvijek bila glavno obilježje Rhinovih proizvoda. Upravo je tako i s ovim izuzetno jakim štapom. Riječ je o modelu XTRA Big Fish. Štap je dvodijelni, dostupan u tri veličine 2,40, 2,70 i 3,00 metra. Svima je zajednička akcija od 300 grama što dovoljno govori o njihovoj namjeni. S ovim se štapovima bez problema može panulati najveće gofove i

ogata paleta Mann’sovih varalica oduvijek je dobro prihvaćena među ljubiteljima panule jer su namijenjene ribolovu velikih predatora. Konstrukcijski su dovoljno izdržljive da s njima bez straha možete zamarati i kakav trajekt, tako da je svaka lovina koja se zakači na ove varalice unaprijed osuđena na poraz. Stabilizatori ovim varalicama omogućuju izrazito provokativnu akciju kojoj je teško odoljeti pri čemu se dvije ubojito oštre i snažne trokuke udice brinu za besprijekorno kačenje. Najtraženiji su mode-

ako je tek u posljednjih nekoliko godina zastupljenost Storm varalica postala raširena i na našem moru, postignuti rezultati dovoljno govore sami za sebe. Za neke situacije morskog ribolova pojedini modeli Storma zbog svojih karakteristika jednostavno nemaju alternative. Izrazito čvrsta konstrukcija od balističke plastike, vrhunske VMC udice i deklarirana dubina zaranjanja za sve modele znatno olakšavaju izbor. Za jesensku sezonu panule preporučamo modele poput Thunderstick i Wild Eye Minnowa koji su kod nekih ribiča već odavno osnovni dio arsenala varalica. Osim mamaca od tvrde plastike kod Stor-

ma na svoje dolaze i svi oni koji su ljubitelji mekanih plastičnih mamaca. Savršeno realističnom izgledu i ponašanju ovih mamaca teško mogu odoljeti i najlukaviji predatori poput lubina.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Ribolov s obale

UDICE NAD

posidonijom Napisao i snimio Tomislav Mirkov

Kanj je uvijek rado viđen

ov nad zatravljenim dnom, posebno kada je u pitanju maha (Posidonia oceanica), uglavnom nije problematičan ukoliko lovite iz plovila. No ukoliko lovite s obale to može biti ozbiljan problem. Zabačeni sistemi povučeni olovnicom upadaju u travu nakon čega i najkvalitetnija ješka ostaje van dosega ribljih osjetila. Jedino slučajan susret ribe i udice može donijeti rezultat. No šanse da se takvo što dogodi dovoljno puta da ribolov proglasimo uspješnim su minimalne i skoro nikakve.

Daleko olovo Nevidljivost ješke nije jedini problem. Koliko god pažljivo i kvalitetno naješkali udice, ne možemo izbjeći povremeno zapinjanje za vlati posidonije zbog čega vrh udice ostaje ogoljen i ribama neprivlačan, naravno, ukoliko u tom zapinjanju ne ostanemo bez udica. Iako su mnogi skloni ribolov nad posidonijom proglasiti lošim, teškim i neproduktivnim, on može donijeti lijepe ulove. Jedino u čemu se svi slažu je druga tvrdnja – ribolov nad posidinijom uistinu jest težak. Osnovni cilj u ribolovu nad po-

Najčešći način montaže plutajuće perle sidonijom je prezentirati ješku na kvalitetan i nadasve uočljiv način. Prva stvar koju moramo učiniti je udaljiti udice od olovnice. Olovnica pritom mora biti takva da ne zapada u busenje, odnosno da se po mogućnosti naslanja na posidoniju. To se lako postiže tirolskim drvcima ili drugim olovnicama slične izduženo valjkaste forme. Budući da su vlati posidonije

nerijetko duge preko 70 centimetara, idealno je prvu pramu vezati na više od metar udaljenosti od olovnice. Nakon zabačaja tako kompletiran predvez trebao bi udice dovesti neposredno nad livadu posidonije.

Perle spašavaju No time je ostvaren tek dio željenog. Naješkane će udice vrlo

brzo utonuti u vlati posidonije što nas opet postavlja u početni položaj. Krivac za to prvenstveno je kut koji zatvaraju osnova i dno nakon zabačaja i zatezanja sistema. Taj dio ne možemo izbjeći. No zato možemo udice olakšati da sporije tonu ili pak da isplivavaju. Najjednostavniji način za to je korištenje plutajućih perli. Te su perle baš kao i sve druge,

Smokva je čest gost na udici nad posidonijom osim što plutaju. Naravno, umjesto njih se mogu koristiti i kuglice stiropora te bilo kakvi drugi plutajući materijali koji su dovoljno podatni za plutajuće montaže. Perla se može nadjenuti ili na vrat udice ili na samu pramu neposredno iznad udice. Dobro balansirana udica bi trebala imati gotovo neutralan uzgon, što znači da će nakon zabačaja vrlo sporo isplivavati. Da bi ustanovili koliko vam je rasterećenje potrebno, najpraktičnije je sisteme isprobati u plitkom moru gdje ćete jasno moći pratiti kako se udice ponašaju.

Još jedna perla

Ugor je ‘noćna ptica’

Naravno da je i duljinu prama potrebno prilagoditi ovakvom načinu lova. Najdonja prama trebala bi biti duga oko 30 centimetara, srednja oko 2025, a gornja između 15 i 19 centimetara. Takav redoslijed je potreban prvenstveno zbog već spomenutog kuta. Ovakvim rasporedom i duljinom prama

ostvariti ćemo najkvalitetniju prezentaciju naješkanih udica nad posidonijom. Udice će lelujati u manje-više jednakom sloju mora neposredno nad posidonijom, pri čemu neće tonuti, što je vrlo važno, budući da ribi nakon što olovnica dotakne dno ipak treba neko vrijeme da izađe iz skrovišta i pronađe ponuđenu ješku. A ako neposredno nad spojem zogulina, predveza i osnove postavite još jednu plutajuću perlu, tada je predvez savršen.

Upredenica na kraju Na ovaj se način mogu loviti doslovno sve vrste koje se zadržavaju nad posidonijom. Osim girovki, špara i cincela, u ovakvom su ribolovu vrlo česti gosti bugve, kanjci, ovčice, cipli, ušate, nerijetko arbuni, kao i mačke pa i ugori, ako je dno pod posidonijom povoljno za njihov boravak. Naravno puno je bolje loviti nad šarenim dnom nego u sredini nepregledne livade. Zabacivati treba na rubna područja i to

Špari ne moraju uvijek biti mali prvenstveno zbog bogatijeg ribljeg fonda. Iako su zadjevi uz sve opisano svedeni na minimum, do njih ipak povremeno dolazi i to prvenstveno kada olovnica zapne

u busenju posidonije. Mnogi ribolovci pribjegavaju starom šaranaškom triku pa posljednjih pola metra predveza vezuju upredenicu koja prilikom zadjeva vrlo uspješno reže travu.

Ranj se ulovi često

Rock fishing

ISTINE i zablude

o rock fishingu Napisao i snimio Boris Bulić

ock fishing zabilježen kroz fotografije ulova i krajolika koje većina običnih ljudi nikada nije i neće vidjeti u živo, kod svakog ribolovca probudi čežnju i želju za odlaskom na takav pohod. Oni skloniji avanturizmu se na takav korak prije ili kasnije ipak odluče, no oni manje skloni rizicima takve korake u pravilu ostavljaju drugima.

Nade i očekivanja Rock fishing je u principu hardcore ribolov spojen s većinom

zamislivih i nezamislivih rizika koji dovode u opasnost opremu i ribolovca. Samu definiciju rock fishinga već i galebovi na svim poznatim jezicima znaju, no ono o čemu se rijetko kada govori su neki detalji s kojima se početnici u ovom obliku ribolova redovito sudaraju, nakon čega slijedi neizbježno razočaranje. Očekivanja i nade su u pravilu daleko ispred ostvarenog, tako da se nakon pohoda, ukoliko je postojao vođa ekipe, ‘pravedni’ gnjev početnika na njega ruši silinom lavine i zamjera mu se

doslovno sve. Pritom se naravno iz vida ispuštaju svi dobri i ugodni detalji, ekipa se raspada i idući pohod se organizira u novom sastavu. Redovito je najrazočaraniji član vođa novog pohoda jer on sada zna, pri čemu se situacija ponavlja pa slijedi razočaranje, lavina početnika, itd, itd…

Prvi je put Većina početnika, a to su doslovno svi koji nisu prije lovili ovom tehnikom, ima predrasude i zablude vezane uz neke

ključne detalje. Jedan od prvih s kojima se valja suočiti je put. Mada se teoretski rock fishing može prakticirati i s prvog lukobrana, pozicije za ovakav način ribolova su najčešće nedostupne i udaljene. Opremu valja nositi na leđima, bar zadnji dio puta, a cesta ukoliko postoji, redovito je loše održavana. Pozicije na koje se može doći automobilom kojeg ćete parkirati desetak metara iza mjesta lova u pravilu su prazne i osi-

romašene jer na takve pozicije dolazi većina vikend ribolovaca i turista. Put do dobre pošte je težak i naporan. Udaljenost od civilizacijskih postignuća je u pravilu tolika da opremu valja ponijeti u jednom potezu, što znači da moramo dobro odvagnuti što nam zapravo treba, a što ne.

Prvi zid Naravno, dolaskom na poziciju, čak i ukoliko smo tamo već i prije bili, možemo zateći stanje

bitno drugačije od očekivanog. Primjerice, teren može biti zarastao, uopće ne mora biti ravan već kompletno nagnut, a stijene oštre i neprijateljski nastrojene. Mogućnost prilagodbe je u tom trenutku najvažniji detalj. Pri ocjeni pozicije s ribolovnog stajališta kao i sa stajališta nekog tko želi na poziciji boraviti neko vrijeme (jednu noć, a možda i dvije) valja biti što je moguće realniji. I najizglednija pozicija ukoliko garantira slomljenu nogu nakon desetak minuta, nije dobra.

Jednako tako pozicije idealne za podizanje šatora, ukoliko ne udovoljavaju ribolovnim prohtjevima valja izbjegavati. Dolaskom na poziciju treba s leđa i iz ruku spustiti svu opremu pa rasterećen obići teren. Možda se baš iza punte nalazi pozicija koju tražimo. Poželjno je izvaditi bar jedan štap i sondirati dno. Iako se većini čitatelja može učiniti da je time sve riješeno, u većini slučajeva time se ostvaruje prvi sudar sa zidom. Često se dogodi da na suhom

obalnom dijelu postoji samo jedno prihvatljivo i za boravak pogodno mjesto, pri čemu je podmorje doslovno katastrofalno. Sve je zaraslo u posidoniju ili je pak toliko hridinasto da u svakom zabačaju ostajete bez predveza. Povratak na vrh prijevoja i traženje nove pozicije znači hod od još barem dva - tri sata, a šanse da ćete u tom pohodu već prilično umorni pronaći novu i idealnu poštu su, morate priznati, prilično male.

Murine su noćne ptice

Arbun ulovljen nad posidonijom

Prilagodite se U tim, zapravo samo naizgled nelovnim uvjetima valja se prilagoditi. Svaki teren nosi svoju ribu što znači da pribor valja uskladiti s terenom i potencijalnom lovinom. Ukoliko ste, primjerice, planirali loviti fratre s kraćim predvezima i olovnicama od 60 do 80 grama, a nalazite se na škrapavom terenu gusto zaraslom algama i posidonijom, u pravilu ih možete zaboraviti.

Svaki teren nosi svoju ribu što znači da pribor valja uskladiti s terenom i potencijalnom lovinom Ono što možete očekivati su prvenstveno usnjače. Znači, tirolsko drvce ne preko 50 gra-

Ponekad je opasan i bilo kakav boravak

ma, dugi predvez, ješka armirana silikonskim koncem i straža nad štapovima. Na svaki pomak treba reagirati. Najloni moraju biti zategnuti kako ne bi legli po škrapama. Idealno je koristiti one s naznakom visoke otpornosti na abraziju, kao i ekstremno oštre i jake udice koje lako mogu proparati list posidonije ili prerezati algu o koju zapnu. Po potrebi treba upotrijebiti i pop-up perle čime je mogućnost zadjeva poprilično smanjena.

Stara dilema Noć nosi druge uvjete. Budući da je to doba noćnih predatora od kojih je u našem moru najzastupljeniji ugor, pribor treba prilagoditi njegovim izuzetno snažnim vilicama. Najprimjerenija za lov ugora je sajla. Dužina, ne ispod trideset centimetara, a ješka doslovno bilo što animalnog porijekla. S

Lagani tripod je dobar oslonac

Teren je često zahtjevan ribom, krepanom ili živom ne možete pogriješiti. Naravno na takvu postavu neće doći ništa osim ugora i eventualno uvijek gladne i opasne murine, tako da ukoliko želite nešto drugo i predvez treba biti drukčiji – najlonski ili fluorokarbonski, s manjom udicom i elegantnijom ješkom. No ukoliko na takav

predvez naiđe ugor možete mu reći pa-pa - i ugoru i predvezu. Ta dilema oko izbora predveza u noćnom ribolovu stara je vjerojatno koliko i prvi susret s ugorom. Ja to rješavam tako da na jedan štap postavim sajlu namijenjenu ugoru, a na drugi dugački najlonski predvez s pop-up

perlom namijenjen plemenitijoj lovini.

Tripodi su rješenje Naravno, štapove ne možete neprestano držati u rukama pa ih valja odložiti. Pritom ih se nipošto na spušta na stijene, bez obzira kako ljupko ili mekano

Škrpun voli škrape

izgledale. Svaki dodir štapova sa stijenama znači ogrebotinu, možda u prvom trenutku i nevidljivu, koja kroz neko vrijeme postaje itekako vidljiva, a u konačnici u pravilu rezultira lomom štapa.

Svaki dodir štapova sa stijenama znači ogrebotinu, možda u prvom trenutku i nevidljivu Idealan nosač za štapove treba biti prvenstveno lagan, jer ga, ako niste zaboravili, nosite na leđima. Mora biti stabilan i takav da ga se može dobro usidriti. Udar vjetra, nagli potez ribe ili malo nepažnje, nosač mogu prevrnuti, a s njim i štapove i role… Šteta može biti ogromna. Iako neki ribolovci koriste klasične rod-podove s osloncima za štapove u dvije točke, veći dio ribolovaca je skloniji tripodima, pri čemu dno ili baza štapa ima oslonac na stijenama, dok se na nosač oslanja između prvog i drugog provodnika,

Labridi su česta lovina nad zatravljenim dnom

Ovdje se trebalo prilagoditi na licu mjesta

Kantari su redovita lovina

Idealno je loviti u paru

gledano od role prema vrhu.

Zid od brojeva Važan i nerijetko najveći zid s kojim se sudaraju početnici u rock fishingu je onaj na kojem se ispisuje broj ulovljenih riba. Većina ribolovaca od ribolova očekuje velik broj riba od koji je bar četiri do pet kapitalnih razmjera. Rock fishing je disciplina u kojoj su ulovi kapitalnih riba vrlo izgledni, no u praksi se kompletan ulov svodi na desetak riba po ribolovu (od sumraka do idućeg jutra). Naravno mogući su, a kod nekih ribolovaca i pošta, dosta česti ulovi i iznad toga. No realno gledano to su gabariti. U pravilu se lovi s dva štapa, na svakom s po jednom udicom. Te udice u jednakom pravilu nisu namijenjene sitnoj ribi tako da potez može

uslijediti jedino ako na udicu naiđe riba veličine primjerene udici. Ribolovci navikli na tempo kojim se riba lovi u natjecateljskom ribolovu ili pak u ribolovu s barke, kada se naiđe na arbune često budu zbunjeni ‘nedogađanjem’ što ih u pravilu uspava, a što nas dovodi do još jedne odlučujuće stavke - budnosti ribolovca. Oni što se nakon zabacivanja pribora zavuku u vreću i probude kada se pregriju od jutarnjeg sunca, naravno da neće ostvariti nikakav ulov. Murine primjerice, najčešće ješku uzmu pa je prevrću u mjestu, čak i kada ih ubode udica. Indikatori za to vrijeme šute. Jedini pokazatelj je vrh štapa koji se lagano povija, malo van ritma valova, što se iz vreće za spavanje vrlo teško može uočiti. Potez kakvog podivljalog fratra pokrenuti će indikatore

i alarme i probuditi cijeli otok, no ako se ne reagira na vrijeme, predvez zajedno s fratrom završava u kakvoj rupi ili labirintu podmorskih kanjona, nakon čega valja vezati novi predvez i nadati se da fratru piercing neće baš previše smetati.

Avantura prije svega Ipak, unatoč teškom terenu, neprospavanoj noći i eventualnim oštećenjima na opremi i vlastitim leđima, rock fishing je disciplina koja neprestano okuplja sve više zaljubljenika u ribolov na nepristupačnim pozicijama. Nadobudne ekipe, spomenute na početku teksta, u pravilu se raspadaju, a za rezultat imaju jednog ili dvojicu ovisnika o ovom predivnom načinu lova ribe. Ispitivanje vlastitih granica,

visoka doza avanturizma, združena s pejzažima i prizorima od kojih zastaje dah i bez ulova su dostatni za ispunjenje sna.

Rock fishing je disciplina u kojoj su ulovi kapitalnih riba vrlo izgledni, no u praksi se kompletan ulov svodi na desetak riba po ribolovu A ako se uz to zalomi kakav kapitalac, sreći nema kraja. Odlazak u rock fishing uvijek je avantura u kojoj se nikada ne znaju svi detalji, što zapravo i pruža posebnu draž ovom jedinstvenom obliku sportskog ribolova.

Vijesti

Rapala Magnum i Sliver

alo je varalica koje u morskom ribolovu panulom imaju toliku reputaciju kao što su Magnum modeli tvrtke Rapala. U svojoj dugoj povijesti Rapala Magnum varalice ulovile su gotovo sve grabežljive morske vrste riba. Ovi modeli napravljeni su od posebne vrste tvrdog drveta i opremljeni VMC Perma Steel trokrakim udicama. Ovisno o modelu i uvjetima povlačenja ove varalice rone od 2,5 do 7,5 metara. Uz Magnume svakako treba spomenuti model Sliver, jednu od prvih zglobnih

morskih varalica koja i dan danas predstavlja jednu od najproduktivnijih imitacija iglice. Ovaj model duljine 13 centimetara pri povlačenju panulom zaranja na dubinu oko tri metra. Svi Rapalini modeli su testirani i imaju pravilan rad i pri većim brzinama povlačenja.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Aparat za vezivanje udica

Crypton Vector ST RD 720

va je rola namijenjena prvenstveno lakšim oblicima ribolova poput spinninga, matcha, ili klasičn o g p l ov ka r e n ja , no veći modeli iz obitelji su pogodni i za ferme, pri čemu ne treba strahovati ni pred kapitalnim podlanicama. Model Crypton Vector ST RD720 ima šest kugličnih i jedan nepovratni ležaj, prijenos od 5,3:1, težak je 270 grama, a jednim okretom ručice uvlači 76 centimetara strune. Naravno, starija braća sukladno veličini imaju nešto jači kapacitet i težinu. U ponudi su modeli ST RD720, ST RD730, ST RD740 i ST RD750 po cijeni od 274 do 306 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Nove Yamashita skosavice

a sve koji slabo vide, imaju nespretne prste ili naprosto nemaju dovoljno vremena ovaj će mali ‘robotić’ odraditi posao vezivanja udica u rekordnom roku. Naravno, pritom naglasak nije samo na brzini, nego i na kvaliteti. Udice vezane ovim aparatićem su uvijek savršeno vezane bez nagužvanog ili oštećenog najlona na izlazu čvora. Udica se jednostavno postavlja u ležište, a najlon provlači prema priloženoj shemi, nakon čega je još samo potrebno pritiskom na odgovarajući gumb pokrenuti aparat. Aparat se pokreće pomoću jedne baterije od 1,5 V, a košta 182,50 kune.

N Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

ajnovija serija Yamashitinih skosavica se bitno razlikuje od svega do sada viđenog. Ove skosavice osim izrazito pogođenog kolorita i vanjskih dimenzija imaju u svom tvrdom tijelu mjehurić zraka zbog čega prilikom lova zauzimaju posebno provokativan položaj kojem lignje jednostavno ne mogu odoljeti. Osim ovog modela u ponudi su i mekane silikonske

verzije koje lignjolovu pružaju potpuno novu dimenziju. Cijena ovih skosavica je 33 kune za tvrde i 45 kuna za mekane silikonske modele.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Meteorologija

LJETNI neverini Napisao i snimio Boris Bulić

evrijeme koje je zahvatilo Zadar uzrokovalo je trganje konopa nakon čega je došlo do sudara dvaju trajekata koji su bili na vezu u zadarskoj luci. Na svu sreću nitko nije ozlijeđen i nije nastala veća materijalna šteta. Zbog loših vremenskih uvjeta, prolaznih neverina popraćenih udarima jakog vjetra i kišom na Jadranu, bilo je više akcija traganja i spašavanja. Nevrijeme je u Rovinju na stijene izbacilo dva glisera i gumenjak. Na Viru se isto dogodilo s jedrilicom, a u Lovranu je jak vjetar lomio stabla koja su padala po parkirnim automobili-

ma. Tako je izvještavala NovaTV 18. srpnja ove godine. Vjetar je tog dana dostizao 22 metra u sekundi. Za neupućene, to je 79,2 km/h. Radi usporedbe, Maslenički se most za I kategoriju vozila zatvara već pri brzini vjetra od 80 km/h.

Kontinentalni nautičari Neverini na našem moru uvijek naprave nered. Ponekad je riječ samo o kojoj barci izbačenoj na suho ili pak pokidanom vezu, no nažalost, često su posljedi-

ce znatno teže. Iznenadni udari vjetra oštećuju krovove, drveće bude iščupano iz korijena, javljaju se pijavice, a o tragedijama ljudi koji se tada zateknu na moru čita se u crnim kronikama. Nažalost, statistike pokazuju da je tek manji broj plovila i posada ugrožen zbog nemogućnosti izbjegavanja situacije. Puno se veći broj nesreća mogao izbjeći da se slušao zdrav razum ili bar na vrijeme pogledala vremenska prognoza. Odlazak kajakom od Splita do Brača čak i za izvanredno uigrane kajakaše povezan je sa cijelim nizom rizika, a kada su u pitanju Česi, Slovaci ili pak neki drugi temelj-

no kontinentalno orijentirani ‘nautičari’, tada potencijalna opasnost raste logaritamskom brzinom. Naravno, na to treba dodati i kumulonimbuse na jugozapadnom obzoru, tako da piscima crnih kronika u dnevnom tisku materijala ne može ponestati.

Gledajte horizont Ljetni su neverini prvenstveno posljedica dugotrajne pregrijanosti. Naime, zbog velike temperaturne razlike u zračnim slojevima dolazi do naglog prodora težeg hladnog zraka koji sa sobom

Tu je, na vratima… nosi cijeli niz posljedica. Olujni udari vjetra su u pravilu popraćeni obilatom kišom i grmljavinom, no na sreću ne traju dugo. Smjer pružanja neverina je uvjetovan položajem fronte, ali i konfiguracijom terena. Tako su na, primjerice, zadarskom području najgori neverini koji dolaze iz pravca Ancone, odnosno s jugozapada, no nisu zanemarivi ni oni sa sjever-sjeveroistoka, nošeni tramuntanom. Rijetki su jutarnji neverini s istoka, no povremeno se ipak javljaju. Kako ih predvidjeti? Po pitanju neverina naši su meteorolozi još uvijek poprilično točni. Poslušajte ih i kada najave neverine ne isplovljavajte ako ne

Izlet se lako pretvori u havariju morate. A ako se već nađete na moru, gledajte u horizont i pratite gibanje oblaka i smjer vjetra. Iako neverini dolaze naglo, neki pokazatelji mogu nagovijestiti njihov skori dolazak. Izrazito mutan obzor, sitni oblaci koji neuobičajeno brzo putuju, iznenadna utiha uz mračno i oblačno nebo, neki su od pokazatelja koji sigurno nagovještavaju naglu promjenu vremena. Posebno je opasan garbin, vjetar koji dolazi iz pravca jugozapada, a kao posljedicu ima formiranje ukriženih valova. Prethodi mu karakteristična ‘greda’, ravno nisko podrezan oblak ispod kojeg se može vidjeti vedrina. Zahvaljujući

Krajnji trenutak za povratak u luku upravo tom vjetru treći je kvadrant na ruži vjetrova nazvan grobnicom pomoraca. Stoga uvijek obratite pažnju na smjer

iz kojeg dolazi nevera i sklonite se u najbližu zaklonjenu lučicu, da i sami ne biste postali dio statistika crne kronike.

Rič ribarska

MORSKI pas Napisao i snimio Boris Bulić

udi moji koji san van ja lik. Ma to nema nigdi na svitu. Neke me stvari njanci ne taknu, prođu uz mene ka da me nema, a druge jope, koje me ka i ne bi tribale dirati ubodu ka prst u joko. I to su van uvik neke stvari koje se mene zapravo direktno i ne tiču… Čekaj, čekaj malo. Nisan dobro počeja. Najgora je stvar na ovome svitu lagati, a ja san ovu svoju besidu baš tako počeja. Nije

istina da postoje stvari koje me ne diraju jerbo mene sve dira i sve smeta. Takav san, njurgav i gotovo. Sve ću viti i svemu zamiriti, svemu naći škužu pa puno puta nisan siguran jesan li baš kako triba odigra koju kartu, oli san falija i moga proć bez štroca. Ma koji puta i kad svi govoru da nisan u pravu, ja znan da jesan i da je tribalo biti baš nako kako san je zamislija, reka ili učinija.

A evo recite i vi sami je li tako ili nije! E! A jesan šempjast… Kako ćete mi reći kad ne znate ni šta je bilo? Vako se to dogodilo… Doša mi je Marko moj, srića didova. Doša mi je iz onoga leda, iz one buže di ne vidu sunca ni miseca. Kad je oni moj klipeta, onda još kad je svršija s librima i svoji sedan godina fakulteta (!) reka da sad ide i da će živit u Zagrebu, oma san mu ja reka da se

pozdravi sa suncon i guštima. Jesan, tako san mu reka. A onda je naša onu svoju nesritnicu… A more bit da je ima i prije, ma mi nije reka… Ma, što je to pričan? Di san jope poša? Marko mi je doša, srića moja i oma me pita oćemo na more. Da oćemo? Ja i moj Marko? Oma ćemo na more. Cili ćemo dan biti na moru i nećemo se ni vraćati doma.

A onda su počele prve monade - te je sunce, te je more ledeno, pa triba nositi spizu i vodu, pa suncobran i dvaes šugamana da se dite ne priladi, pomade da dite ne izgori… A to van je ona moja štriga sve zakuvala pa smo se morali tornati, a već smo bili prošli šoto dvora iza kantuna. A onda kad su me pogledali nako natovarenoga s dvi roze borše na žute cvitove i suncobranon na kojen je pisalo nešto na češkon, oma su počeli novu debatu u kojoj je glavna tema bila je li dite baš triba puštat s nekin ko tako izgleda. Onda san ja popizdija i reka da ću i’ sve poslati tamo odakle su došli i da nas puštu u miru jerbo idemo samo baciti banj. A mali Marko me samo drža za ruku i strpljivo čeka da pođemo. Bidno dite didovo, biće se tako naučija na onon ledu. I kad smo napokon došli do mora, a ljudi moji, to ste tribali viti. Prvo je samo staja i nešto ka nako nogon kopa po sabunu, a onda se oslobodija. Kad je on uletija u more pa se počeja štrapat vriskat od sriće svi su pobigli. Uša i ja u more, a on po meni… Ajme ljudi moji nema većeg gušta, virujte vi meni.Izaša ja vanka, raširija šugaman i malo se ka nako izvalija da dođen sebi. Gledan Marka di gušta i sve se mislin kako bi nan lipo bilo se da je on uvik ode i da onaj moj mlatimudan oće doći doma i tu naći posa… Mista ima, uvik ga je bilo… Bilo bi nan… - Prrrrrr… prr… Što je ovo? Pa si ode doša? Ne moš virovati… Neke munjele došle gumenjakon skroz u plitko. Je sabun, ma vako među narod i dicu… Gledan i’ ja i ne moren doći sebi. Našli neki babulj od pedlja pa se vezali i izlaze vanka. Ljudi moji, ja ružnijeg svita u životu mome nisan vidija. Dobro što je on takav, malo ka da je doša iz Biafre, muški i ne mora biti lipi. Ali ona! Ona je bila dabi stoput gora od njega. I da stvar bude gora iz broda su izvukli nekog crnog kucina, neku nagrdu od onih što iđu na baterije, koji je oma skoka u more i pliva ka da mu je to jedini zadatak u njego-

von životu. A kad je izaša u plitko… Davno nisan vidija takove nagrde. Ka ricava pantagana puna briljantine, a napola ćelava. - Kom, Šaci, kom cu muti… Za Boga miloga i blaženu Divicu Mariju, nisu samo ružni nego su i cili munjeni. Pasa voditi ka dite? Pa di to ima? A Šaci lipo kako je bija cili mokar drito prema meni i prema onih dvajes šugamana pa na po metra: - Trrrrrr… - i cili se istresa. I more i sabun i one svoje dojč-krpelje i buve ulipljene briljantinon i što ja sve ne znan što. - Ma jesi ti munjena? Makni pasa jerbo ću sad učinit revoluciju i to odma! Demonstrativno san tresa šugamane i sav živčan tra noge mokre od blesave beštije, gledajući ih tako da nan jezik nikako nije moga biti prepreka u komunikaciji. Šimija me pogledala uvriđeno i svog Šacija koji se pripa šugamana, oma uzela u ruke i počela mu nešto tepat, biće iz straja da joj bidan ne dobije fras oli ne počne mucati. Makli su se na jeno pet metri, a pas me cilo vrime gleda nako ka da oće reć: - Jesan gadan, to je istina. Ma pogledaj njih. - A je, dobro i govori beštija. mislin se ja u sebi - nije pas kriv što su ovi munjeni. I baš kad san tija bubnut u šugaman i malo se kalmat, ositija san paljevinu, ka da negdi gori. Skoka san se u sekundi. Prošlo je lito skoro pola škoja izgorilo i još iman maću na livoj ruki kad me dovatilo… Ozra san se kad iman što viti. One dvi nagrde zapalile španjulete, ma ne normane španjulete ka što fumaje cili svit, nego one škure, tanke, što smrdu ka da si gumu zapalija. Dva su galeba oma pala u nesvist, a pas je disa na branče. Ne smin, ne smin ništa reć. Turistička je sezona, mi smo takva zemlja, otvorena, gostoljubiva, moramo bit… Sića san se Dnevnika od sinoć i novina od jutros. - Ja san gladan - čuja san Marka. Od ovih šempji nisan ni vidija kad mi je dite izašlo iz mora. - Dide, što ovo smrdi?

- Ništa, ništa, proće. Samo ti sidi. Sad će dido izvaditi baškotine… I kad san se saga u boršu i zašuška škatulon napolitanki, iza leđa san čuja onu benu, spasioca naše turističke sezone kako promuklo, a jope nekako ispo glasa škiči: - Šaci, kom, kom!!! Šaci nihcun… Samo san se napola uspija okrenuti kad je onaj munjeni isprdak od pasa sa jezičinon priko cile ružne glave skočija drito u mene. Zaštrapa je Marka sabunon i mokrin repon, a mene skoro bacija na kosti. Napolitanke se prosule u sabun, a Šaci sav sritan lega na moj šugaman i počeja balit po Markovim baškotinima. Nisan moga virovati. A ona šempja se ne miče sa svog šugamana i samo sve jače škiči: - Šaci, kom!!! Kom cu muti, Šaci!!! Usta su se meni otvorila od ču-

da, usta! Gledan Marka, a on isto tako u čudu. Sad je dosta, u pizdu materinu i sezona i turizam!!! Pa kad san ga livon dovatija na volej, ka Šurjak ono prije trijes godina kad je u rašlje zatuka onon Švabi. A Šaci, prvo dupli salto, pa ka na bazenu priko piruete drito u more na kosti. Muti se tek sad zaletila i zgrabila Šacija, kome usput i nije bilo ništa jerbo ga ja nisan udrija nego samo nako poduvatija, malo podrepija. Znate kad njanci nije zakvilija. Gledali su me pogledima punim istinske mržnje, dok su šugamane bacali u gumu, i odveživali cimu. A isto tako samo malo gore, gleda san i ja njih, bez trenuti okon. Samo se Šaci diga na provu izbacija onu svoju jezičinu i mava repon sve u šesnajs ka da mi oće reć: - Baš san gušta. Samo, drugi puta uzmi krekere. Manje se lipe za zube…

AKCIJA “A” SERIJA -20%

A50 Ploter 5” A50D F/F Ploter 5” sa sondom po krmi A57D F/F Ploter 5,7” sa sondom po krmi A70 Ploter 6,4” A70D F/F Ploter 6,4” sa sondom po krmi PDV uključen u cijenu

- Ugrađena GPS antena - Ugrađena NAVIONICS kartografija - Ugrađen HD digitalni fishfinder modul - Ugrađen sustav za slaganje kabela Nova A serija uključuje jasan zaslon vidljiv na suncu 5 načina rada na 3 veličine zaslona prema izboru.Možete dodatno instalirati Navionics Gold ili Platinum kao i AIS / Navtex ili sustav nadzora motora.

A Serija Kompaktna, snažna sa mnogo dodataka. Za više informacija kontaktirajte Belcon d.o.o. na 051 645400 ili www.belcon.hr BELCON d.o.o. Crnčićeva 5 51000 Rijeka belcon1@ri.t-com.hr

8.528,00 kn 9.748,00 kn 12.188,00 kn 12.188,00 kn 14.628,00 kn

Čvorovi

PAŠNJAK za siguran vez Napisao i snimio Boris Bulić

rolazeći rivom teško je ne primijetiti koliko se različitih čvorova koristi za vezivanje brodica. Nažalost, od sve te raznolikosti tek ih je nekoliko koji opravdavaju svoje postojanje. Većina upotrijebljenih čvorova nije ništa drugo doli više puta ponovljeni obični čvor kojim ve-

zujemo cipele, dok ih je dobar dio opet tako kompliciran da bi pri odvezivanju najpraktičnije bilo koristiti kakav oštar nož. Osim toga, najčešće je riječ o unikatnim čvorovima čiji tvorci rijetko kada mogu ponoviti svoje jedinstvene izvedbe. Neznanje ili nebriga osnovni su razlozi tako traljavog pristupa. Istina je

no i vrlo pouzdanih čvorova je običan pašnjak. Već nakon nekoliko ponavljanja tehnika vezivanja postaje rutina, a što je posebno dobro, s ovim čvorom nema tlake oko odvezivanja. Dovoljno ga je savijanjem ‘slomiti’ nakon čega ovoji trenutno popuštaju omogućujući lako i jednostavno odvezivanje.

Pašnjak 1

Prvi je korak formiranje oka. Prebacivanjem konopa oko ostaje u lijevoj, a živi kraj u desnoj ruci. Treba paziti da pri formiranju oka živi kraj bude s gornje strane, kao što je prikazano na fotografiji 3

Živi kraj se povlači iza oka te nakon toga ispod konopa

da takvi čvorovi uglavnom uistinu dobro drže, no kada se ukaže potreba za isplovljavanjem, vlasnik treba doći bar pola sata prije ostatka ekipe kako bi u miru i na vrijeme odvezao svog plutajućeg ljubimca. A realne potrebe za takvim kompliciranjem uistinu nema. Jedan od najjednostavnijih, a istovreme-

Živi se kraj vraća natrag i prolazi kroz oko formirano u prvom koraku. Naravno, prilikom vezivanja brodice, taj se živi kraj prije provlačenja kroz oko provlači kroz alku ili gambet na rivi, bovi ili kakav drugi sličan vezni element 4

Ne ispuštajući ga iz ruke živi je kraj potrebno savinuti prema oku i provući kroz isto to oko na način kako je to prikazano na fotografiji.

Pašnjak 5

Pašnjak je potrebno samo dotegnuti nakon čega ovoji čvora doslovno drže sami sebe. Nikakvo dodatno osiguranje nije potrebno jer svako povlačenje i zatezanje samo dodatno učvršćuje ovaj pouzdani čvor

Vijesti

Shimano Aspire Braid

Penn Slammer Liveliner

ibolov na velikim morskim dubinama najviše je unaprijeđen upravo pojavom pletenih struna krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Iako se danas na tržištu nudi puno vrsta pletenih struna neke od njih zauzimaju posebno pažnju. Takva je Shimano Aspire Braid pletena struna kod čije se izrade koristila druga generacija vlakana Dyneema. Najbolja vlakna omogućila su da se naprave strune znatno manjeg promjera, a s povećanom prekidnom čvrstoćom. Osim toga, Aspire struna ima posebnu vrstu površinske zaštite koja povećava otpornost na abraziju i dužu postojanost boje. Struna dolazi pakirana na tristometarskim špulama, a u ponudi su promjeri od 0,15 do 0,30 milimetara.

enn Slammer Liveliner je robusna rola specifična po tome što se slobodni hod špule pokreće izuzetno lako. Laganim okretom ručice uključujete prednju kočnicu koja u kombinaciji sa snažnom o s ovi n o m la ko zaustavlja velike ribe. Opremljena je posebno izbalansiranim rotorom koji sprečava trešnju kalema kod namotavanja, kao i kvalitetnim ležajevima koji ovu rolu čine izuzetno mirnom u radu. Kvalitetna vodilica osigurava ravno i točno namatanje najlona. Maloprodajna cijena Liveliner rola se kreće

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Indikatori HEAT s odašiljačem

ribolovu plemenitih sparida, kao što je primjerice orada, od neprocjenjive je važnosti na vrijeme uočiti riblju aktivnost. Po danu, kada ste odmorni, a vremenski uvjeti idealni to možda i nije teško. No noću, ako uz to ima vjetra i valova koji prikrivaju sve šumove, nije lako primijetiti svaki pomak i čuti proklizavanje kočnice. Upravo za takve situacije savršena pomoć dolazi u obliku Quantumovih električnih indikatora Heat. Polaganjem štapa i najlona na indikator ništa ne prepuštate slučaju. Bilo da riba uzme ješku i pođe prema van ili prema kraju indikator to dojavi zvukom i svjetlom. Možete slobodno biti i u šatoru ili autu jer će vam bežični dojavljivač sve ispričati. Ovaj izvrsni

set od tri indikatora i daljinskog prijemnika u maloprodaji košta 1163 kune.

Informacije LUNA MARIS 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

od 781 do 989 kuna, a veliki izbor (560L-760L) možete naći u trgovini Zlatna rola u Novom Zagrebu.

Informacije ZLATNA ROLA 10000 Novi Zagreb, B. Magovca 69 Telefon 01 / 6671 - 679

Varalice za panulu i jigg

r i je m e pa n ule je upravo pred nama. Zadarski Mikeli Trade u ponudi ima izvrsne, i što je najvažnije, vrlo lovne setove koje samo valja potopiti i provući po omiljenim poštama. Posebno su tražene varalice Octopus Wahoo u dužini od 11 centimetara, težine 4 grama po cijeni od 24, 47 kuna, kao i Hocoton u veličinama od 7 cm / 2,5 g i 9 cm / 6,5 g. Atraktivne su i varalice Squid Jig Tiger Soft u dimenzijama od 12 i 16 centimetara, naoružane udicama 6/0 po cijeni od 25 do 27 kuna. Naravno, uz ove modele u ponudi je cijeli niz sličnih inačica kojima je bez obzira na model, boju i težinu zajedničko najbitnije – sve su ubojito lovne.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Svijet ribolova

SITNICE

Koje znače ribu više

Zavirivanje u torbe i kutije zagriženih ribolovaca uvijek je korisno, a ako još uz to možemo i vidjeti kako se sva ta komplicirana oprema koristi… Napisao i snimio Tomislav Mirkov

a neke je ribolov razbibriga, tek vikend-izlet kojim povremeno popunjavaju svoju kvotu outdoor aktivnosti. No za mnoge je to vrlo kompleksna aktivnost koja uključuje čitav niz bitnih i vrlo važnih detalja. Mi ćemo, naravno, govoriti o ovoj drugoj skupini.

Ništa nije slučajno Ribolov kao disciplina nerijetko je i način života. Zagriženi i pravi ljubitelji ribolova doslovno žive more i svoj život usklađuju s aktivnostima vezanima uz njega. Takvi ljudi svaki svoj slobodni

trenutak provode na moru ili pod njim, loveći ribu ili naprosto uživajući u spoznaji da su na moru. Za takve je ljude ribolov puno više od pukog odlaska na more s nekoliko udica i štapom za koji ne znaju kada je i gdje kupljen. Oni pomno vode računa o svakom djeliću svoje opreme ništa ne prepuštajući slučaju, a svoje znanje dopunjuju kad god imaju priliku. Zavirivanje u ribolovne torbe i kutije takvih ribolovaca uvijek je korisno, a ako još uz to možemo i vidjeti kako se sva ta komplicirana oprema koristi… Natjecatelji su za takav ‘špijunski’ pohod upravo savršeni. Ako

ih na nekom natjecanju pažljivo promatrate moći ćete otkriti niz korisnih i važnih detalja koji su itekako primjenjivi i u ostalim ribolovnim disciplinama i tehnikama. Ipak, to što se na natjecanjima može vidjeti tek je dio majstorije kojoj je prethodila pomno razrađena i perfekcionistički detaljna priprema bez koje finale sastavljen od zabačaja, kontre i nasukane lovine ne bi bio moguće.

Sve u košuljicu Priprema počinje na suhom, najčešće na stolu koji vam ukućani

prepuste svojom dobrohotnošću. Pretpostavka je da ste sav sitni materijal na vrijeme nabavili i da ne oskudijevate u sitnicama. Formiranje predveza najčešće je stvar osobne procjene, no vireći u natjecateljske kutije i preko ramena za vrijeme natjecanja, teško je osporiti ili obezvrijediti učinkovitosti i praktičnost tehnosfera. Montaža tehnosfere nije nimalo komplicirana i kada jednom ovladate tom tehnikom teško ćete je napustiti. Ono što mnoge ribolovce odbija od tehnosfera je komplicirano skladištenje gotovih predveza. Dok klasične

Ješka na najlon čarapi prame s udicom na jednom i zogulinom s karabinom na drugom kraju skladištimo zabijajući udicu u nekakvo neoprensko ili pluteno motovilo, predveze koji uključuju tehnosfere ne možemo skladištiti na taj način. No rješenje postoji, a zove se košuljica za registratore. Nakon što je predvez formiran valja ga složiti da bismo ga, u trenutku kada nam zatreba, jednostavno i lako mogli upotrijebiti. Udice je najpraktičnije zakačiti za samoljepljivi listić na kojem možemo ispisati detalje o predvezu (veličina i tip udica, upotrijebljeni najlon, shema predveza…), a najlon pažljivo posložiti te ga takvog učvrstiti ljepljivim dijelom listića. Još samo preostaje da sve skupa uguramo u košuljicu za

registratore. Kada nam predvez zatreba, vadimo ga obrnutim redoslijedom.

Olovnice i perle Olovnice ne moraju cijelo vrijeme biti na predvezima. Nosite ih odvojeno, a montirajte neposredno prije ribolova. Spoj olovnice i predveza nikada ne smije biti fiksni jer ćete možda tijekom ribolova ustanoviti da vam treba drugačije otežanje. Spoj se najčešće ostvaruje ili preko karabina (kopče) ili preko vučjeg čvora. Na kraju predveza formira se omča pa se vučjim čvorom fiksira za zogulin olovnice. Nerijetko se dogodi da prilikom izvlačenja sistema početak predveza, najčešće naoružan

U košuljicama je sve uredno zogulinom, udari u prvu vodilicu. Takvi bliski susreti često rezultiraju ili oštećenjem vodilice ili lomom vršnog segmenta. Da bi to izbjegli dovoljno je na osnovni najlon prije montaže predveza fiksirati gumenu perlu koja će vrlo djelotvorno sačuvati vršnu vodilicu. Ukoliko je perla dovoljno živo obojana, tada ćete je i prilikom izvlačenja na vrijeme vidjeti pa će situacije s

‘premotanim’ najlonom biti svedene na podnošljivi minimum.

Najlon čarape Svježu je ješku često teško kvalitetno nadjenuti, pogotovo ako su u pitanju školjke. Većina ribolovaca očišćene dagnje, kapalunge, volke i ostale mekušce, slaže na krpe ili spužve koje djelomično upiju višak tekućine

Olovnice se kače preko karabina

Izmjenjivi vrhovi praktično su rješenje koji nam pri ješkanju smeta, no prije ili kasnije se zasite pa procure. Naravno, nakon ribolova ih je nemoguće kvalitetno i u potpunosti isprati pa ih se trpa u nekakve gavune gdje se usmrde ili ih se naprosto baci, što znači da se u sljedećem ribolovu ubijamo bezuspješno tražeći onu spužvu od prošlog puta.

Peanke, škare, ješka…

A rješenje je zapravo vrlo jednostavno. Ono što vam treba je plastična posuda i ženska najlon čarapa. Čarapu je dovoljno rastegnuti preko otvora posude i na nju slagati očišćenu i pripremljenu ješku. Višak tekućine će se polako cijediti u posudu, a ješka će cijelo vrijeme biti polusuha. Nakon ribolova posuda

se jednostavno isplahne, kao i čarapa (jer je sintetička), nakon čega je možete, ako je niste proparali, iskoristiti za sljedeći ribolov.

Vršne akcije Većina teleskopskih štapova koji se mogu kupiti po našim trgovinama opremljena je fiksnim vrhovima koji prečesto ne odgovaraju uvjetima u kojima lovimo. Zamjena takvog vrha uopće nije komplicirana. Dovoljno je plamenom upaljača kratko zagrijati metalni dio vršne vodilice, nakon čega se glatko može skinuti. Neželjeni se vršni segment, sada bez vršne vodilice, utisne i izvuče kroz dno štapa. Uz dva ili tri izmjenjiva utična vrha, štap koji je do prije nekoliko trenutaka mogao poslužiti isključivo za tjeranje muha postao je multipraktik koji pokriva većinu situacija na moru. Naravno, prije nego se odlučite za ovu akciju, ukoliko niste sigurni što zapravo želite, posavjetujte se sa svojim trgovcem ili nekim od natjecatelja.

Još nekoliko sitnica U priboru je uvijek dobro imati kakav mali brusni kamen ili dijamantnu turpijicu. Brusevi se mogu kupiti u većini ribolovnih prodavaonica, a dijamantnu turpijicu je najpraktičnije ukrasti boljoj polovici. Da, to je ona mala turpijica kojom žene unedogled bruse i poliraju nokte. Ribolov općenito, a posebno ribolov na pjeskovitim terenima konstantno zatupljuje udice. Kada se radi o jednoj udici koju nije komplicirano zamijeniti, dvojbe nema. Predvez se reže i vezuje se nova udica. No kada je u pitanju kompliciran predvez s primjerice tri udice od kojih se samo jedna zatupila, tada turpijica zlata vrijedi. Od ostalih sitnica (koje zapravo većina ribolovaca ima pod ‘obavezno’) valja svakako imati škare, noktaricu, nož, duže peanke (to su one kirurške škare što se mogu zaglaviti), dovoljan broj suhih krpa, dobru svjetiljku i dovoljno prostranu kutiju u kojoj ćete sve navedeno moći uredno i pregledno posložiti.

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Vijesti

Jiggovi Lazer Eye

Parangali Pescatore

no bez čega se nikako ne može jiggati su, dakako, jigg varalice. Škorpion je svoj ionako bogat asortiman upotpunio novom serijom američkih jigg varalica. Riječ je o vrhunskim izvedbama Lazer Eye jiggova. Ove su varalice naoružane s dvije perfekcionistički montirane udice koje ne praštaju ni slučajni dodir. Osim modela s montiranim udicama na glavi u ponudi su i manji modeli s montiranim trokukim udicama na repu, što je uobičajeno za pilk tehniku. Raspon težina se kreće od 3½ oz. za modele Sling jig do 7 oz. za modele Free Style jig. No bez obzira za koji se model i veličinu odlučili, uspjeh je zajamčen.

a sve koji nemaju vremena slagati vlastite, a nemaju povjerenja u tvornički izrađene parangale, rješenje je jednostavno – posjetite Pescatore. U ovom se ribičkom raju mogu naći parangali koji pokrivaju sve moguće situacije. U ponudi su kvalitetno vezani i kompletirani parangali od pedeset Mustadovih 2315 inox udica u raznim dužinama i odnosima upotrijebljenog materijala. Tako se u redovnoj ponudi može naći parangal s udicama broj 9, vezanima na prame Salsa duge 1,20 metara, a sve povezano na maestru dugu 250 metara promjera

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

VMC baitholder udice

MC 9290 NI i 9291 NI, udice su prilagođene za ribolov na moru kada upotrebljavate mamac koji je sklon skliznuti s vrata udice. Da bi se to izbjeglo ove udice opremljene su s dvije male kontrakuke na vratu koje sprečavaju da mamci, poput bibija ili morskog crva, skliznu i otkriju udicu. Ova dva modela razlikuju se po tome što jedan ima pločicu dok je drugi u izvedbi s ušicom kako bi svatko mogao odabrati prema svojim afinitetima i stilu ribolova.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

2 milimetara. Osim ovog modela u ponudi su i verzije s udicama broj 11, 12 i 13 na maestri od konopa promjera 1,5 milimetara. Svi navedeni parangali koštaju 298 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Gotove panule

ombinacijom suvremenih kompozitnih materijala i tradicionalnih drvenih motovila s klasično olovanom tunjom dobivene su izrazito lovne panule. Ove su panule namijenjene svim predatorima, s naglaskom na gofa i zubaca, što je višestruko potvrđeno i dokazano. Sve su panule vrlo kvalitetno složene na drvenim okvirima po svim pravilima koje nalaže tradicija koja počiva na viškoj panuli. Svako je olovo na svom mjestu po propisu odmjereno i stegnuto, tako da panulu naoružanu Yo-Zurijevim voblerom samo valja provući po omiljenoj pošti. U ponudi su modeli s osnovom 0,45 mm (50 + 30 m) s otežanjem od 60 grama, kao

i modeli sa osnovom od 1,0 mm (50 + 50 m) s otežanjem od 400 grama.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Fishing shop

Shimano i Rapala u splitu

onedavno su se ribolovci iz Splita i okolice za nabavu šireg asor timana ribolovnog pribora poznatih svjetskih marki Shimano ili Rapala morali otisnuti na daleki put ili naručivati nešto na neviđeno, što je opravdano izazivalo nezadovoljstvo ili frustracije. Zahvaljujući nedavno otvorenom ribolovnom centru Barka, stvari su se promijenile nabolje. Vlasnik Barke Jerko Aljinović, koji je i sam iskusan ribolovac, ali i poslovan čovjek, odlučio je Splitu i okolici otvoriti mogućnost kvalitetne opskr-

be vrhunskim priborom ovih ponajboljih svjetskih marki. Redovitom nabavom robe direktno od proizvođača, otvorena je mogućnost ciljanog i konstantnog širenja asortimana na ono što tržište, ovisno o sezoni, traži. Kod toga se oslanjaju na potrebe koje osluškuju od kupaca, te zaposlenika i suradnika koji su svi redom dobri ribolovci. Nedavnom posjetom Roberta Franka, koordinatora prodaje Shimano-Rapala grupe za jugoistočnu Europu, postavljeni su temelji poslovnoj suradnji, čime je potvrđeno da je Barka svojom strategijom na

pravom putu. U ime Shimano Rapala grupe, Robert Frank je iskazao zadovoljstvo što će kvalitetu njihovih proizvoda koja se ponajviše vidi u zahtjevnim morskim uvjetima sada moći iskusiti veći broj ribolovaca: - Shimano Rapala proizvodi su globalno dokazano vodeće kvalitete i uz pomoć naših partnera želimo ih učiniti lako dostupnim onima koji ih već poznaju, ili ih adekvatno predstaviti onima koji će ih tek susresti. Splitu kao makroregionalnom centru Jadrana bilo je prijeko potrebno centralno ribolovno mjesto u kojem će se to moći učiniti. Prema riječima Jerka Aljinovi-

ća, direktnim povezivanjem Barke s tvrtkama kao što su Shimano-Rapala, uskoro će biti u mogućnosti organizirati prezentacije proizvoda i edukativne radionice na temu modernog sportskog ribolova na moru, čime će se podići razina informiranosti naših ribolovaca. Naravno, u Barci su uvijek prisutne i posebne akcijske ponude, pa u rujnu nastupa mjesec big game fishing ribolova. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Ribolovni feljton

BLITVENICA,

svjetlokaz ribičkog odredišta u predvorju otoka Žirja Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo, Ana Maroš

litvenica je pučinsko odredište, a opet je tu, s ove strane crte. Zaploviti prema Blitvenici i Blitveničkim škojima mogu si dopustiti i kapetani s manje iskustva. Naravno, u uvjetima stabilne anticiklone nad srednjim Jadranom. Mali arhipelag otočića i hridi koji se pruža tek tri nautičke milje južno od otoka Žirja, karakterističan je po neobičnoj konfiguraciji podmorja. Uzdižu se tu u podmorju mnoge dublje i pliće podmorske seke. Ribari znaju kazati da još uvijek ima i neotkrivenih. Onih na kojima i danas drijemaju lijene škarpine, a uz njihove rubove plivaju zubaci, dok ih iz dubine u svom prepoznatljivom položaju na sviću promatraju kirnje. Najveći otočić u skupini je Kosmerka koju okružuju hridi Bal-

kun i Prokladnica te nešto udaljeniji Vrtlac i Babuljak. Izdvojena iz te perle otočića i hridi je Blitvenica, prepoznatljiva po visokoj kamenoj kuli svjetionika. Mali pučinski arhipelag s mnoštvom podmorskih brakova tvori jedinstvenu i specifičnu otočnu perlu čiji je akvatorij i danas dobro lovište plave, ali i bijele ribe. Do Blitvenice se glisirajućim brodicama iz smjera šibenske Brodarice po lijepom vremenu plovi nešto više od sat vremena. Plovidba će trajti približno isto toliko iz smjera Primoštena. U kanalima kojima se plovi u tom smjeru za anticiklonalnog polja učestao je tijekom ranijeg dijela jutra jak burin koji sredinom dana okreće na sjeverozapadnjak stvarajući velike valove u kanalu između Blitvenice i Žirja. U ribolov prema Blitvenici se

Mali vrt koji su svjetioničari uredili na Blitvenici

treba zaputiti u periodu kada ciklonalno polje smjenjuje anticiklona, pogotovo ukoliko je par dana na moru puhalo snažno jugo. Riba se tada podigne iz podmorskih bezdana i zadržava uz rubove otočića i hridi, a svi podmorski brakovi naglo ožive. Ukoliko je nekoliko dana puhala bura, riba oko Blitvenice slabo radi.

Mali arhipelag otočića i hridi koji se pruža tek tri nautičke milje južno od otoka Žirja, karakterističan je po neobičnoj konfiguraciji podmorja Za odlazak u ribolov u taj akva-

torij treba odabrati lijepo vrijeme, sa stabilnom vremenskom prognozom. Zaklonište za prvu večer treba potražiti u nekoj od sigurnih uvala južne obale Žirja i s prvim zrakama sunca isploviti prema otočićima. Gdje započeti? Gdje sidriti? Podmorski bezdani južno od Blitvenice sežu i do 200 metara dubine. U potrazi za hranom iz tih dubina se otočićima približavaju i veliki morski predatori koji obitavaju u Jadranu - tune, gofovi, palamide, modrulji, veliki morski golubovi, raže i dr. Lenge koji očita ehosonder na jugozapadnom dijelu arhipelaga dobre su pozicije za postavljanje parangala. Ne zaboravite čelične predveze. Podmorje na plićim dijelovima je sporadično gusto obraslo morskim cvjetnicama uz koje se

Utiha pred neveru na Blitveničkim škojima

zadržavaju trlje, fratri, picevi, pirke i kanjci. Dublje prevladava hridinasto morsko dno koje karakteriziraju mnoge grote i procjepi. Na teški dubinski odmet ovdje nije nemoguća misija zakačiti kakvu lijepu kirnju, a i arbuni se dobro love. Na većim dubinama su i staništa crvenog jadranskog koralja. Mnogi podmorski grebeni u širem akvatoriju Blitvenice i danas su neotkriveni, tako da ima smisla potrošiti neko vrijeme na detaljno sondiranje morskog dna i obilježavanje pronađenih pozicija.

Za odlazak u ribolov u taj akvatorij treba odabrati lijepo vrijeme, sa stabilnom vremenskom prognozom Otok Blitvenica je najistureniji u skupini. Nalazi se točno na rubu morskog ponora koji se pruža s njegove južne strane. Bogato je ribolovno područje pa se za lijepa vremena tu mogu susresti profesionalni i sportski ribiči. U užem akvatoriju Blitvenice se i danas love kapitalni primjerci ugora i murine, gofa i zubaca. Landovina se kasno poslijepodne približava stjenovitim obalama Blitvenice progoneći velika jata ušata, modraka i bukvi. Tu se zadržava do prvih zraka svjetla sljedećega jutra. Nekada je pod jugozapadnim zidovima Blitvenice bila česta i kirnja, ali se posljednjih desetljeća povukla u veće dubine. Morsko dno oko Blitvenice strmo ponire, a nešto blaži podmorski hrbat nalazi se s jugoistočne strane otoka. Tu se može sidriti i dobro se lovi trlja, pirka, lumbrak, vrana, fratar i pic. Dno se dublje stepenasto spušta, a raste i vjerojatnost ulova kavale i pagra. Sve su češće škarpina i tabinja, a noću će pored spomenute kavale na crva zagristi i šarag. Kavale su učestalije izvan zapadnog otočnog rta, a ugori su česti u uzdužnim procjepima sa sjeverne strane otoka, dublje

Skaline do svjetionika

Dupin u igri kod Blitvenice od 20 metara. Tu su i procjepi u kojima se danju zadržavaju fratar i šarag. Upravo se tu velike šarge i fratre nekada uspješno noću lovilo samolovkama. Ako ste već doplovili u ovaj akvatorij, bilo bi šteta ne iskrcati se i uz dopuštenje službujućih svjetioničara posjetiti velebno kameno zdanje. Ne zaboravite kakav časopis i svježi kruh. Svjetioničarska zgrada na Blitvenici izgrađena je davne 1872. godine. Izgradnja je tekla sporo i često je bila prekidana zbog teških vremenskih uvjeta. Svjetlo na kuli se nalazi 38 me-

Blitvenica i Blitvenički otoci

tara iznad mora pa se noću lako uočava iz svih smjerova plovidbe. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu za vodu, a agregatnica je danas tek spomen kako se nekada osiguravala energija. Bučne agregate su danas zamijenili solarni paneli i akumulatori. Danas se svjetioničari - domari na Blitvenici smjenjuju svakih mjesec dana. O iskrcaju na kamenu rivu odlučuje vrijeme. Nije se moguće iskrcati uvijek kada se to poželi, već samo onda kada je sa sjeverne strane zavjetrina. Postoji još jedan pomoćni pristan, na suprotnoj strani, ali mogućnosti sidre-

nja uz otok su vrlo ograničene. Pored sjevernog pristana, uz zapadni hrbat otoka i u manjoj zavali s jugoistočne strane otoka. Glavni pristan, na sjevernoj strani otočića prepoznatljiv je po visokoj betonskoj rivi. Morske struje oko Blitvenice iznimno su snažne, a smjer često mijenjaju dva puta dnevno. Na sjevernoj strani otočića jednolične sure stijene prošarane su rijetkim tamarisima. Valovi koji za snažnog juga natapaju tlo gotovo do polovine otoka onemogućuju rast škrte mediteranske vegetacije na toj strani otoka. Južni i zapadni vjetrovi

također su snažni. Zavjetrina od zapadnih i sjeverozapadnih vjetrova se može pronaći uz nedaleku Kosmerku, najveći otok u skupini. Ukoliko sjeverozapadnjak prema večeri okreće na buru, treba požuriti u neko od zakloništa tri milje udaljenog otoka Žirja.

U užem akvatoriju Blitvenice se i danas love kapitalni primjerci ugora i murine, gofa i zubaca. Najveći otok u ovom malom arhipelagu, Kosmerka, je s obližnjom hridi Balkun povezan podmorskom pličinom. Atraktivno kameno podmorje s mnoštvom procjepa dublje od petnaestak metara krije škarpine i šarge, a i tabinja je česta. Prilikom sidrenja treba voditi računa o načinu i odabiru sidra, kako se isto ne bi trajno zaglavilo u nekom od uskih procjepa. Uzduž istočne obale Kosmerke zadržavaju se fratri i kavale, a na pozicijama sjeverozapadno od otoka šargi i picevi. U privjetrini se moguće iskrcati i popeti na vidikovac. To je izvrsna pozicija za lijepe panoramske fotografije. Jugoistočno od Kosmerki najbliže hridi Balkun nalazi se podmorska pličina čiji je vrh na dubini od desetak metara. Dobre pozicije s ribom su na njegovom južnom dijelu. Kavala, vrana, murina i tabinja česti su

U podmorju Blitvenice stanovnici procjepa u grebenu pod ovom pličinom. Obližnja Prokladnica također je bogata ribom, posebno uz istočni rt. U proljeće se ovdje dobro love kantari, a na panuli su moguća svakakva iznenađenja. Otočići Vrtlac i Babuljak udaljeni su tek pola milje jugoistočno. Njihovo podmorje blažeg je nagiba, a u okruženju

Ugor kod Babuljka

je više podmorskih brakova. Ovdje je čest pic, salpa, gof i cipal, a uz dno se skrivaju vrane i rjeđe kavala. Po rubovima pličine se dobro lovi šarag i kantar. Sjeverni dio ove pozicije karakteriziraju sporadične livade posidonije koje kriju rijetke procjepe s fratrima kojima se iz smjera sjevera približavaju zubaci. Babuljak je najistočniji hrid-

otočić u malom arhipelagu. Na otočiću nema vegetacije jer ga stalno ispire more, ali je u podmorju mnoštvo gusto obraslih procjepa u kojima drijemaju lijeni ugori. Ovi procjepi stepenasto se nastavljaju prateći liniju dna. Na istočnom rtu otočića dno se strmije ruši. Na toj poziciji česti su kantari. Snažne su tu i morske struje, o čemu

Kosmerka i Balkun

posebno treba voditi računa prilikom sidrenja. Korisno je istražiti i tri, na nautičkoj karti obilježene, podmorske pličine koje se nalaze istočno od Babuljka. Vrh najdublje od 22 metra je pod morskom površinom. Pličina se nalazi na 0,5 nautičke milje jugoistočno od Babuljka. Na toj poziciji se u proljeće i rano ljeto zadržavaju šarag, ka-

Murina vreba

Kula svjetionika Blitvenica vala, kantar, fratar, pic, pagar, tabinja i škarpina. Rjeđe se tu i danas zadržava nekada česta kirnja, u sjeni strmog zida u rano jutro, kada dolazi u lov na hobotnice. Također, u smjeru istoka, nautičku milju dalje, nalazi se plići brak čiji je vrh desetak metara pod morskom površinom. Nešto je širi od prvog, a na njegovom vrhu se zadržavaju uglavnom trlje i picevi i salpe po rubovima. Dno strmo pada u smjeru sjevera.

Dok puše bura zakloništa u malom arhipelagu Blitvenice nema

Pod Kosmerkom

Tamo se nalaze pozicije škarpine i kirnje. Sjevernije od ova dva braka, najbliže Babuljku najplići je brak, čiji je vrh svega dva metra pod površinom mora. Za lijepa vremena i mirna mora poseban je doživljaj tu spustiti sidro i okupati se u bistrom moru. U rano ljeto, za stabilna

lijepa vremena može se bez rizika noć provesti na sidru u ovome malom arhipelagu. Kada se u predvečerje vjetar smiri, a morska se površina zrcali neobičnim spektrom boja, poseban je ugođaj promatrati zalazak sunca za svjetionikom na Blitvenici. Ukoliko noću počne jačati burin, treba požuriti prema Žirju jer naizgled mala udaljenost od tri nautičke milje može rezultirati neugodnom avanturom i odlukom da se nikada više ne vrati ovamo u ribolov. Usprkos fratrima, trljama, kavalama i onome zubacu od panule… Tijekom ljeta učestao je sjeverozapadnjak u drugom dijelu dana, ali u sumrak u pravilu oslabi. Tada je vrijeme za povratak prema Žirju jer noćni burin razvija velike valove u Samogradskim vratima. Jer dok puše bura zakloništa u malom arhipelagu Blitvenice nema. Samo valovi s bijelim krestama i snažan fijuk vjetra u mračnoj noći koju siječe svjetlosni snop svjetionika Blitvenice.

Vijesti

Brum za sparide

rum je u ribolovu često presudan detalj o kojem može itekako ovisiti konačan uspjeh, pri čemu nikako nije svejedno što se baca u more. Recepture uspješnog bruma se najčešće čuvaju baš poput tajnih pošta, tako da kvalitetan i lovan brum uopće nije lako složiti. Ipak, rješenje postoji. Brum za sparide kojeg potpisuje svima znani Eunice od sada je dostupan i u zadarskom Tanker-

Kapa legionarka

O komercu. Cijenom vrlo prihvatljiv, pakiran je u kantama od 2,5 i 5 kilograma, dok je lovnošću i primamom jedinstven i upravo nenadomjestiv nebrojeno puta potvrđen u praksi.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Seaguarov fluorokarbon

isokokvalitetne performanse svjetski poznatih Seaguarovih fluorokarbona ne treba posebno predstavljati. Škorpion u svojoj ponudi ima vrhunske Carbon Pro, Red Label i Inviz-X, strune od stopostotnog fluorokarbona. Ti su fluorokarboni proizvod japanske tvornice Kureha Chemicals, te kao stopostotni imaju 60% manji indeks refrakcije od klasičnih najlona. Osim toga, svi Seaguarovi fluorokarbonski monofili se odlikuju

jednakom specifičnom težinom što ih svrstava u suspending strune kojih je na tržištu zapravo jako malo. Uz odličnu nosivost na čvoru i činjenicu da je sve navedeno potvrđeno u praksi, ovim se fluorokarbonima svakako može pokloniti povjerenje.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

sim što je neugodna, vrućina može biti i opasna. Izlaganje suncu bez adekvatne zaštite često može završiti odlaskom u bolnicu. Naravno, većina ribolovaca koristi obične šilterice zbog čega im je vrat konstantno pregoren, s ozbiljnom tendencijom prinudne, već spomenute hospitalizacije. A da bi sve te neugodnosti izbjegli, potrebno je samo koristiti adekvatno pokrivalo za glavu. Ova kapa, popularno nazvana legionarka, osim dugog šilta ima i plašt koji štiti vrat. Izrađena je od lakih i prozračnih materijala tako da je pregrijavanje isključeno. Cijena kape je 59 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Berkley Powerbait jegulja

svijetu silikonskih varalica Berkley Powerbait jegulja zauzima posebno mjesto. Povlačenjem ove varalice ostvaruje se jedinstveno provokativna akcija koja uz mekoću silikona i realističnost izrade, nijednog predatora ne ostavlja ravnodušnim. Varalica je naoružana s dvije čvrste udice koje se zasigurno neće iskriviti ni pri najvećim naprezanjima. Uz varalicu Berkley Powerbait ulov je zagarantiran. Cijena ove varalice u maloprodaji je 43 kune.

Informacije ADRIANA 22243 Murter, Hrvatskih vladara 12 Telefon 022 / 434 - 195

UGRADBENI I PRIJENOSNI KOMPRESORSKI HLADNJACI

COOLMATIC & COOLFREEZE

SANITARNA RJEŠENJA KLIMA UREĐAJI

RASHLADNI SISTEMI

Cebini 24, 10010 Zagreb T: +385 1 660 8596 M: +385 95 906 5918 F: +385 1 601 1258 E: info@frigomarine.hr

Vijesti

Live Ballyhoo Combo

illiamson Live Ballyhoo Combo, kombinacija je silikonske ribe, snažne jednostruke VMC udice i suknjice s poper glavom. Ovaj mamac se vuče iza broda po površini brzinom od pet čvorova na više. Poper glava, osim što povremeno proizvodi zvuk koji potiče tunu da se digne iz dubine, ujedno i formira zračni mjehur koji se kroz suknjicu raspršuje u zračni trag koji dodatno stimulira napad. Ovo bi svakako trebao biti mamac na jednom od vaših trolling štapova.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Shimanovi brodski štapovi

ako se za ribolov s broda mogu koristiti gotovo sve vrste štapova, puno je djelotvornije i ugodnije koristiti za to posebno prilagođene modele. Iz širokog asortimana Shimano modela štapova za korištenje s broda izdvajamo seriju Forcemaster Boat i Beastmaster Tele Boat. Forcemaster modeli imaju dvodijelnu konstrukciju i napravljeni su od Fine Crystal Carbon materijala koji jamči čvrstoću i malu težinu. Duljine se kreću od 2,10 do 270 me-

anther-Martinov najlon Zeus je posebno zanimljiv svima koji vole daleke izbačaje. Pakiran je na špulama zapremine 300 metara što je više nego dovoljno za punjenje najzapremnijih surf rola. Posebno je zanimljivo da se boja ovog najlona mijenja na svakih 60 centimetara što pod morem stvara isprekidanu percepciju dovodeći

najlon na sam rub vidljivosti. Zeus je dostupan u zeleno-crnoj i žuto-narančastoj kombinaciji, za noćne i dnevne uvjete.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Kutije za živu ješku

tara s opterećenjima vrha od 120 do 250 grama. Model Beastmaster Tele zahvaljujući svojoj konstrukciji od XT60 karbona i Biofibre vlakana omogućuje izuzetnu detekciju ugriza (poseban tanki vrh) i lakoću rukovanja. Više kliznih vodilica daje savršenu krivulju savijanja

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Najlon Zeus

utije za žive mamce su uvijek tražena roba, bilo da se bavite plovkarenjem, klasičnim fermama ili kanjčenicom. Ove Trabucove kutije su diskretno pastelno obojane, s bijelim rupičasto perforiranim poklopcima koji sprečavaju pregrijavanje i omogućuju ‘disanje’ i najosjetljivijih ješki. Posebno je zanimljiv set kutija koje se mogu posložiti jedna u drugu, poput poznatih Matrjoški. Sve su kutije izrađene od meke plastike koja ne pije mirise tako je da je dugovječnost zagarantirana.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Svijet nautike

DORAĐENI

Dorado 26 Pripremila Božena Prelec - Krapinec

rije više od tri godine prvi smo predstavili Sessin fisherman Dorado 26 i odmah smo znali će upravo ovaj brod izazvati veliku pažnju ribiča. Tada smo ga ocijenili odličnom ocjenom i nismo pogriješili. Ovu jesen Sessa Marine predstavlja novu inačicu tog dobro poznatog fishermana – Dorado 26 s vanbrodskim motorom. Dorado 26 u sezoni 2009/2010. doživljava transformaciju. Naime, osim u izvedbi s unutarnjim motorom snage 190 ks, Dorado 26 je dostupan i u izvedbi s vanbrodskim motorom snage od

150 do 250 ks. Sessa Marine fisherman serija pod nazivom Dorado Ocean namijenjena je onima koji traže praktično, pouzdano i elegantno plovilo. Ova linija brodova, u rasponu od 22 do 36 stopa, proizvodi se u brodogradilištu u Calabriji. Jednostavno rečeno, Interadria nudi još jedan brod za istinske zaljubljenike u ribolov. Informacije Informacije INTERADRIA SC 51215 Kastav, Ćikovići 73 C Telefon 051/ 705 563

Tehničke karakteristike Dužina

8,20 m

Širina

2,70 m

Max. broj osoba

Rezervoar goriva

250 l

Rezervoar vode

80 l

Rezervoar tople vode

20 l

Max. snaga motora

45 litara

Kategorija gradnje

Brod za ribolov

Terhi 475

Twin C

Finski čamac Terhi 475 C izrađen je od troslojne ABS termoplastike u koju je ubrizgana poliuretanska pjena, što mu daje apsolutnu nepotopljivost, a s dvije konzole ispred kojih je vjetrobran može i kroz veće valove bez da je posada mokra. No ipak, njegova je namjena ribolov u priobalnom pojasu gdje svojim dobrim karakteristikama itekako može biti uvjerljivo plovilo Napisao i snimio Mladen Marković

inci su majstori zanata kada je u pitanju gradnja plovila, to je višestruko dokazala i tvrtka Terhi o čijim smo čamcima već pisali. Model 457 Twin C je njihov odgovor na pitanje obitelj ili ribolov? Naime, veliki broj pretinaca, buža i mogućnosti preobrazbe u tren oka iz čistog ribolovnog čamca pretvara se u obiteljsko plovilo za plovidbu od vale do vale. A ukoliko idete na ribolov sve je jasno! Terhi 457 Twin C je besprijekorni ribički čamac bez zadrške jer gomilom spremišta omogućuje da ribička klapa od četiri čovjeka komotno lovi lignje i ribe, a da je pritom sve na svome mjestu. Jednako tako, nakon povratka u luku i iskrcavanja ribiča, u čas se prednji dio ispred dviju konzola pretvara u veliki ležaj za nekoliko ljudi pa uživanje s obitelji može početi. Upravo ta transformacija, koja uzgred rečeno traje svega par minuta, je ono što će svakoga oduševiti. Kada još dodamo i

to da je gradnja ovog broda van standarda koje poznajemo, pritom mislimo na stakloplastiku, dobijemo nepotopivi brod. Naime, između dvije stjenke od

ABS termoplastike ubrizgana je poliuretanska pjena što daje iznimno jaku sendvič konstrukciju, koja je uz to i nepotopiva što u tvornici pokazuju tako

da motornom pilom odrežu čamac na dvije polovice koje, dakako, plove svaka za sebe. To je koncept poznat od američkih brodova Boston Whaler i

Carolina Skiff, samo što Ameri koriste stakloplastiku, o čemu smo uostalom pisali u prošlim brojevima Ribolova na Jadranu. U svakom slučaju, velika čvrstoća trupa dobivena sendvič konstrukcijom i troslojnom ABS termoplastikom omogućuje da ovaj čamac tjerate ‘kao vrag grešnu dušu’, a da se ništa ne dogodi.

Oprema U standardnoj opremi Terhija

457 Twin C dolaze spremnici na zaključavanje, spremnik za bateriju, dvije konzole s upravljačkim kolom na desnoj strani, vjetrobrani za konzole i rukohvat, glavni prekidač s kablom, vatrogasni aparat, ljestve za silazak i ulazak u čamac, rukohvati na pramčanom dijelu i sa strane, bitve, nosač motora, zaštitna guma, pramčani vijak, automatski odvod, instalacija za navigacijska svjetla, vjetrobransko platno između konzola te masa upotrebljivih spremni-

ka, koje volimo nazivati buže, za spremanje svega i svačega, od ribičkog pribora do spize. Skiper i jedan putnik udobno sjede u krmenom dijelu iza konzola s vjetrobranom, dok su ispred njih dva sjedala koja su okrenuta u smjeru vožnje. Na prednjem dijelu može sjediti peti član posade koji je okrenut prema natrag, odnosno prema skiperu i ostalim članovima posade. Uz standardnu opremu moguće je dokupiti i jastuke, krmenu tendu, krmenu ogradu, dvobojno svjetlo na pramcu, navigacij-

sko svjetlo, držače za štapove te držač za sondu.

Paluba Terhi 457 Twin C je u biti jednostavan čamac. Na krmenom dijelu je mjesto za dvije konzole i sjedala za skipera i jednog čovjeka, a iza njih u krmenom naslonu za leđa nalazi se poprečno spremište za vesla ili neke duže komade. Ispod sjedišta od skipera i putnika nalazi se veliko spremište u koje stane gorivo i ostala brodska oprema.

Između konzola nalazi se prolaz na prednji dio, odnosno pramčani dio. Ispred konzola su sjedala za dvoje, no ustvari su to duboka spremišta u koja stane gomila opreme, kako za ribolov, tako i opreme od samog broda. Na prednjem pramčanom dijelu je još jedno spremište s poklopcem, a na samom pramcu spremište za sidro. Sa strane, u bokovima, nalaze se dugački utori, također za spremanje svega što vam je potrebno. Od sjedala ispred konzola prote-

žu se bočni rukohvati koji se u pramčanom dijelu podižu u dva držača za ruke, radi lakšeg ulaska u čamac.

Trup i mogućnosti Što je posebno na ovom čamcu? U svakom slučaju ABS plastika dozvoljava i ribičku šporkicu jer je vrlo otporna i čvrsta, što je uvijek problem kod ribolova, a pogotovo kada je pred nama lov liganja, a svi znamo kako je to kada se lignja odluči osvetiti

Uvjeti na testu More: Teret: Brzina postignuta na testu:

lagana mareta tri osobe, pun spremnik 28,8 čvorova

Motor Motor:

Honda 50 KS

Ribickim okom Nosači štapova: Spremnik za živu ješku: Spremnik za ulov:

opcija opcija opcija

Tehnicki podaci

Dužina: Širina::

457 cm 185 cm

Težina:

370 kg

Max. snaga motora: Preporučena snaga motora:

60 KS 40 KS

ribiču crnilom. Sam trup je izrađen u pravoj gliserskoj maniri i to ne krije, no relativno visoke stijene onemogućuju špricanje mora u kokpit i kod brže vožnje. Konzole dodatno štite skipera i jednog putnika pa su suhi i kod maksimalne brzine. Twin 457 C smo isprobali dva puta, u dva različita termina, i moramo reći da su Finci napravili jako dobar posao. Finci rade brodove i čamce za grubo more, to je očigledno i kod ovog modela.

Ribičkim okom Terhi 457 Twin C je idealno plovilo za priobalni ribolov, koje će oprostiti i mali nemar jer otporna troslojna ABS termoplastika ne zahtijeva posebnu pažnju. Zato zaboravite pomadice i ostala sredstva za čišćenje.

Jednostavno bacite koji sić mora, malo prođite četkom, bacite opet sić mora i Terhi 457 Twin C je opet kao nov. Dobro zvuči, zar ne? A kada tome dodamo i veliki broj spremišta za odlaganje svega potrebnog, a neki će reći i nepotrebnog, s čime se ne možemo nikako složiti jer je u ribolovu potrebno ama baš sve, stvar je jasna! Dakako, ne treba zaboraviti ni odlične maritimne sposobnosti i rezultat je jasan, dobili smo Terhi 457 Twin C, mali čamac za velike gušte!

Informacije MERK & MERK 22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Tel. 022 / 446 - 552

Podvodni ribolov

ULOVI U

podvodnom ribolovu Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

a li je podvodni ribolov sport ili vještina? Ovisi o pristupu koji pojedini podvodni ribolovac prakticira. Ako ga promatramo kao sport, za razliku od većine sportova, čak i u relativno siromašnom moru kao što je Jadran, podvodni ribolovac početnik ima lijepe šanse da na dobrom lokalitetu ostvari ono

što će okvalificirati kapitalnim ulovom. Ako podvodni ribolov promatramo kao vještinu, redovito upražnjavanje i čest boravak u podmorju u relativno kratkom vremenu, od nekoliko godina stvoriti će od početnika znalca koji će se rijetko iz ribolova vratiti barem bez solidnog ručka. Naravno, potrebno je da se poklope određeni faktori. Da

se zateknemo na pravom mjestu u pravo vrijeme, da oprema bude primjerena lovini s kojom ćemo se susresti i da ne napravimo neki pogrešan potez koji će lovinu natjerati na bijeg prije nego što ju dobijemo na domet. Kako bi bilo što manje nepoznanica, u sklopu ovog dijela priloga prenijeti ćemo brojna aktualna iskustva pri lovu na određene vrste riba, na određenim područjima u akvatoriju istočnog dijela Jadrana. Neke se ribe češće pojavljuju kao ulov podvodnog ribolovca, neke rjeđe, a neke izuzetno rijetko.

Ponašanje riba

Vrana na strijeli

Prije nego što započnemo s pričom o ponašanju pojedinih vrsta riba prilikom susreta s podvodnim ribolovcem, istaknimo neke opće elemente vezane za ponašanje riba u podmorju. Kada se donosi odluka o odlasku u podvodni ribolov najčešće sve aktivnosti prilagođavamo vlastitom bioritmu. Ja se, na primjer, ne volim rano ustajati. Volim dulje spavati, a i imam osjećaj da mi pluća slabije rade u rano jutro. A ulov bi tijekom ranog jutra sigurno uvijek bio bolji nego dvostruko, pa i trostruko više uloženog vremena sredinom dana. Ili pak uočavamo da je riba konačno počela raditi oko 18 sati poslijepodne. No već smo gladni, umorni. I opet, propuštamo zlatnih sat vremena. Odabir je u svakom slučaju vaš. Posebna priča je podvodni ribolov po brakovima otvorenog mora. Kada tamo riba radi, u pravilu je morska

struja takve snage kao da plivamo u rijeci. Drugom prilikom, kada morske struje gotovo i da nema, nema ni ribe. Koncem sedamdesetih godina, kada su današnji veterani podvodnog ribolova Mislav Čalo i Risto Semiz, starim stojadinom odlazili u podvodni ribolov na područje Boke Kotorske uvijek bi količinom ulovljene ribe iznenadili publiku koja bi ih dočekala na mulu. Risto mi je rekao jednu

rečenicu koja mu se tada urezala u pamćenje. Izgovorio ju je jedan stari ribar, dok je bez uzbuđenja promatrao ulov nekoliko kirnji, škarpine, šarge, kavale i druge ribe. Ribe uvijek ima za vrijedne... Jedan moj drugi prijatelj, stariji petnaestak godina od ove dvojice, često i danas ljeti ode u podvodni ribolov sredinom dana, tu prekoputa na Šoltu oko Stomorske, Nečujma. I uvijek se

buni da nije vidio ni ribicu. Roni relativno plitko, do pet metara dubine. Godine su učinile svoje. Na istom području, ali nekoliko sati ranije, prilagođenom taktikom jedan drugi podvodni lovac ulovi par komarčica i eto dobrog ručka... Dakle, ukoliko želite nešto uloviti prilagodite se bioritmu riba, a ne ribe i podvodni ribolov prilagođavati svom bioritmu. Postoje periodi dana kada je riba

manje oprezna, kada se hrani, kada se odmara, ali i periodi kada je vrlo oprezna, osjetljivija na zvukove i vibracije i u stalnoj migraciji po zoni u kojoj se zadržava. Svaka vrsta ribe ima svoj specifičan biološki ritam koji je sličan kod većine riba koje pripadaju istoj porodici. Ponašanje ribe tijekom dana uvjetovano je biološko - kemijskim i fiziološkim varijablama sa cikličkim vrijednostima. Ove

varijable utječu na ponašanje riba, kada će se hraniti, kada će se zavući u kakav procjep, kada će se držati u području termoklime i slično. Iskustva ukazuju da se većina ribljih vrsta u Jadranu zadržava na plićim područjima samo u kratkom periodu izlaska sunca. Ubrzo nakon toga migriraju prema dubljim područjima. Sparidi su u tom kratkom periodu zabavljeni hranjenjem, pa im je

Kavala pažnja najmanja. No u toj igri još uvijek slabog svjetla i prevladavajuće sjene potrebni su brzi refleksi, prilagođena oprema i... malo sreće. Zanimljiv je i period pred zalazak sunca. No, svako područje ima neke svoje zakonitosti. U praksi se često potvrđuje pravilo da pozicije na kojima se tijekom dana susreće riba nisu posebno izdašne u zoru, ali i da neke pozicije koje tijekom dana djeluju pusto u predvečerje postaju dobro

Kavale u groti

lovište. Sve su to posljedice cikličkog bioritma riba koje se zadržavaju u širem akvatoriju određenog područja. Zbog toga je preporučljivo bilježiti vlastita i tuđa iskustva na područjima na kojima lovite, te se u konačnici prilagoditi cikličkom bioritmu riba koje želimo uloviti. Ciklički bioritam samo je jedna od varijabli kojoj se treba prilagoditi. Tu su i mjesečeve mijene, hidrometeorološki uvjeti i drugo. Teško je samo logički

Niska škarpina

Vrana je čest ulov u podvodnom ribolovu objasniti određena ponašanja riba, ali se mogu pokušati shvatiti njihove navike ponašanja u različitim uvjetima, bilježiti iskustva i stalno ponovno koristiti spoznaje koje su nam se potvrdile u praksi podvodnog ribolova. Ovakvim pristupom podvodnom ribolovu ne znači da ćete značajno poboljšati svoje rezultate na natjecanjima u podvodnom ribolovu (tamo su vrijeme i zona lova definirani unaprijed), ali ćete sigurno s manje muke, manje napora i u kraćem vremenu ostvarivati ulove koje i sada ostvarujete. Studioznim usvajanjem iskustva na stranicama koje slijede, ukupan godišnji ulov nesumnjivo ćete povećati. Sve je u vašim rukama, osim ribolovne zone i

Murina

cikličkog bioritma riba koje se zadržavaju u širem akvatoriju gdje lovite.

Prvi ulovi: lumbrak, škarpun, pirka Početnici započinju s podvodnim ribolovom na par metara dubine. Polako im kondicija raste, a u međuvremenu istražuju rupe u obali, zaviruju pod kamenje i šuljaju se rubovima nepregledne posidonije. Već od prvih koraka treba nastojati kontrolirati pokrete da budu skladni, bez udaranja opremom (perajama, puškom) u stijene prilikom zarona. Stijenama pod kojima bi se mogla skrivati kakva riba treba prilaziti mirno i polako. Promatrati okolinu, ali bez ner-

Felun se lako lovi voznih pokreta. Sve veći promet brodica nadomak obale, sve više kupača i buka koju stvaraju, djeluju na migracije riba prema mirnijim, dubljim pozicijama. Pažljivim pregledavanjem obalnim procjepa naići ćete na škarpuna, a na divljim područjima i na kakvu lijepu pirku.

Hobotnice se danas uglavnom tijekom dana zadržavaju po rupama, ugori rijetko izviruju iz svojih skrovišta, a veliki lumbraci, koji su prije dvadesetak godina mirno ležali uz lažinu, na metar – dva dubine povukli su se znatno dublje. I vrane koje su nekada bile česte u plitkom moru, također su se povukle prema većim dubinama, a one koje zalutaju u pliće strelovito zamiču pred pojavom podvodnog ribolovca. Ipak, tu su i dalje pirke, manji lumbraci i poneki škarpun. Ostalu nedoraslu ribu nije etički primjereno loviti. I ovako se trebamo zapitati što smo kao civilizacija ostavili u moru generacijama koje dolaze. Zbog navedenih činjenica početniku je korisnije da se koncentrira na usavršavanje tehnike zaranjanja i šuljanja po plićaku, umjesto da progoni ribu koja uzmiče prema dubini. Pažljivim pregledavanjem obalnih procjepa i grota i šuljanjem oko kamenja u plićaku gdje buka kupača ili brodica ne uznemirava ribu moguće je realizirati ponekad iznenađujući ulov.

Vijesti

Maska Hera i disalica Samoa

jeto još uvijek traje, a podmorje je još uvijek neistraženo. Maresove maske su provjereno dobar izbor za sve koji žele pod more. U mnoštvu modela posebno se ističe maska Hera. Riječ je o redizajnu poznatog profi modela X-Vision. Pored malog volumena i širokog vidnog polja, ova se maska odlikuje i visokom kvalitetom finalne obrade. Rub maske je savršeno obrađen tako da i višesatno korištenje ne

predstavlja problem. Bez obzira da li ste u potrazi za kapitalnom kirnjom ili samo gledate s površine, ova je maska pravi izbor. Naravno, posebnu pogodnost predstavlja combo set u kojem uz masku dobijete i disalicu Samoa.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Varalice Strata Spoon

esen je pred nama što znači da obalni spinning dolazi na svoje. Svi ljubitelji obalnog varaličarenja napokon bez smetnji kupača i jahti mogu uživati u čarima ovog ribolova. Strata Spoon varalice su teške 21,26 grama i imaju, kako proizvođač navodi, neusporedivu akciju. Posebna konstrukcija u kombinaciji s reljefnom obradom prilikom povlačenja ostvaruje jedinstvenu akciju kojoj ni najsitiji predatori ne mogu odoljeti. Pritom uopće nije važno povlačite li je sporo za kakvog brancina ili brzo za strijeljku, lampugu ili luca. Naravno, varalica je jednako lovna i u panuli s tim da morate paziti da ne pretjerate u zakonom dozvoljenoj količini ulovljene ribe.

Momoi najloni

ada Momoi kao tvornica postoji još od 1903. godine, što je svrstava među najstarije proizvođače najlona na svijetu, Momoi najloni su na našem tržištu relativno nov proizvod. Ipak, unatoč nedavnom pojavljivanju osvojili su srca i kutije mnogih ribolovaca. Zahvaljujući performansama ovih najlona ribolovci koji ih koriste ne znaju što je pucanje, krutost na čvoru ili mala nosivost. Momoi najloni nam dolaze iz Japa-

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayerova bb 023/ 235 - 924

Holographic Tuna Plug

W Informacije

na, a hoćete li uzeti Hi Max Extra Super Tough ili Hi Max Super Soft, Pro Max Royal, Prestige ili Extreme, ili pak neki iz Hi Catch serije ovisi samo o vašim sklonostima. Big Blue ima cijelu paletu, a na vama je samo da odaberete odgovarajući promjer.

illiamson Holographic Tuna Plug ustvari je osuvremenjena verzija Cedar Tuna Pluga koji se već desetljećima koristi u ribolovu tune trolling tehnikom. Varalica neobična izgleda ulovila je na desetke tisuća tuna diljem svijeta, a posljednjih nekoliko godina dokazala se i na Jadranu gdje svake

godine sve veći broj big game ribolovaca počinje upražnjavati trolling tehniku lova na ove veličanstvene ribe.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Podvodni ribolov

PODVODNI

ribolov šuljanjem Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

seriji testova o taktikama u podvodnom ribolovu upoznati ćemo vas s najefikasnijim načinima podvodnoga lova, onako kako iste prakticiraju uspješni pojedinci. Zajednička karakteristika onih od kojih ćemo zajedno učiti jest ta da su konkretne taktike lova razradili

100

na način da ih mogu prakticirati početnici i rekreativci. Dakle, puno zabave, uz visoku sigurnost, a opet da se ručak uvijek ulovi. Da li vam se dogodilo da ste s iskusnijim kolegom otišli u podvodni ribolov, i dok ste se vi zabavljali pretraživanjem rupa i podmorskih odrona, on se

zaputio uz samu obalu, tiho i polako se povlačeći slobodnom rukom za stijene. Metar po metar… Nakon nekoliko sati lova ponovno se nalazite. Vama je za pojasom jedna vrana, kavala i manji šarag. Mršav ulov. Vaš kolega, pak, veselo pokazuje nisku na kojoj je naredao par salpi, lubina, par komarčica,

nekoliko piceva i čak dva veća šarga. Naravno, tu je i par cipala. Ne vjerujući vrtite glavom. Pa on je čitavo vrijeme lovio po samom plićaku okolnih uvala, tamo gdje je čak trebao obilaziti i neke kupače! Zaboravili ste jednu stvar. Kolega se kroz more kretao sporo, tiho i pažljivo, nastojeći da ga riba na

paši pod samom obalom, dok ona ribolovca još nije ni osjetila. Vremena za siguran hitac s dugom puškom ima više nego dovoljno.

Promjena ponašanja riba – promjena taktike lova

koju će naići ne osjeti dok je ne dobije na domet. Sa svakom godinom usavršavanja tehnike šuljanjem podvodni lovac je za ribu sve nečujniji. Nauči se iznimno tiho kretati u moru, što mu omogućuje da uoči ribu na

Tehnika podvodnog ribolova šuljanjem razvila se posljednjih godina, otkako su ribe promijenile ponašanje pa su neke klasične taktike, kao na primjer lov po rupama, počele podbacivati ulovom. S druge strane, neke zahtjevne taktike, kao što je duboki lov na čeku, su se zbog rizika počele napuštati. Tražeći načine kako se iz ribolova vratiti s večerom, podvodni ribolovci su počeli prakticirati kombinirane tehnike čeke, dubokog lova, a oni koji su odabrali jednostavniji način odlučili su se za šuljanje. Učinkovitost šuljanja neki od vrsnih praktikanata su pokazali čak i na državnim prvenstvima u podvodnom ribolovu. Starije generacije podvodnih ribolovaca kazale bi da se takvim načinom ne može na natjecanjima ostvariti bodove jer u akvatoriju operira veći broj podvodnih ribolovaca, pa će riba biti plašljiva i neće se držati kraja. Da, u onim dijelovima zone natjecanja gdje lovi većina, no uvijek postoje i neka područja na kojima tijekom pregleda terena nije uočena riba

Blago položene hridinaste obale

Hridi okružene pličinama zbog konfiguracije podmorja. Upravo ta zona će onome koji se dobro šulja i na prvenstvu u podvodnom ribolovu priskrbiti bodove. I ne samo to.

Rino Stanić – Re di schiuma Moguće je ostvariti ulov bez ijednog sata pregleda terena. Ne vjerujete? 2002. godine na državnom prvenstvu u podvodnom ribolovu održanom u širem

akvatoriju Dugog otoka jedan je od vrsnih praktikanata šuljanja, Rino Stanić iz Splita, tijekom tri dana lova isključivo ovom tehnikom ulovio petnaestak riba i u konkurenciji pedesetak natjecatelja osvojio 18. mjesto. Nikada ranije nije lovio na tom području, a nastupio je na natjecanju bez pregleda terena. Godinu dana ranije na klupskom prvenstvu, održanom na Šolti, Rino je ulovio 12 riba: tri lubina, pet komarči, dvije salpe

Rudolf Balarin

101

Učestala lovina plitkim šuljanjem i dva šarga. Šuljanjem. Od tada Rino nosi nadimak Re di schiuma.

Rudolf Balarin Jedan pripadnik starije generacije podvodnih ribolovaca, Rudolf Balarin počeo je prakticirati šuljanje nakon što je zbog godina i narušenog zdravlja (i zbog pušenja) odustao od zahtjevnijih tehnika. I kaže da nije nikada požalio. Prijatelji za njega pričaju da nakon par sati lova iz mora izađe s nizom salpi,

I komarča je plijen u šuljanju

102

cipli, piceva, a nađe se uvijek i pokoja komarča i lubin. Rudolf prakticira šuljanje po kamenim meridijanima po dnu, kako ih on naziva. Za razliku od Rina koji prakticira uzobalno šuljanje, Rudi zaranja pod obalom i povlači se po dnu u smjeru od obale, krećući se vrlo sporo, uz samo dno po udubljenjima i koridorima. Do ribe…

Ante Toni Ivanišević Ante Toni Ivanišević od šuljanja je razvio filozofiju podvodnog

Dobar ulov kada se smjenjuju ciklonalna polja ribolova. Najveći dio znanja koje je usvojio i dalje čuva kao tajnu, no nije tajna da šuljanjem uz samu obalu Toni ulovi čak i zubaca, ponekad i kirnju, a ka-

vale, šargi, lubini, komarče, picevi, fratri i druga riba redovita su mu lovina. Znaju za njegove uspjehe i mnogi prvokategornici. No Toni je samozatajan i ne-

Isturene hridi uz otočne rubove ma ambicija za dokazivanjem na natjecanjima. Natječe se sam sa sobom i nadmudruje s ribom. Svoje pokrete pod morem doveo je do savršenstva, tako da riba bočnom linijom rijetko osjeti njegovo približavanje. Interesantan je i podatak da je prije usvajanja ove tehnike prakticirao duboko kopanje, dublje od tridesetak metara, a ni duboka čeka na sličnim dubinama nije mu bila strana. Vraćao se tada često iz ribolova i s po tri zubaca, no strahovito iscrpljen zbog dubokih i dugih čeka. U potrazi za lakšim i jednostavnijim pristupom, šuljanju se u potpunosti posvetio prije sedam godina.

učinila majstorima ove tehnike. Oni već godinama proučavaju ponašanje riba kada se primiču obali. Veliki broj odraslih primjeraka riba redovito zalazi u plićake u potrazi za hranom, naravno kada u blizini nema bučnih brodica i kupača. No neke vrste se zadržavaju čak i u plićacima kupališta. Napominjemo da je tijekom turističke sezone podvodni ribolov na kupalištima zabranjen. Ali ta područja su otvorena za podvodni ribolov ostatak godine. Šuljanje predstavlja vrlo složen i kompleksan način podvodnog

Šarag se lako lovi plitkim šuljanjem ribolova jer sve pokrete i približavanje lovini podvodni ribolovac treba dovesti do savršenstva. Lovinu treba uočiti prije nego što riba osjetiti prisustvo podvodnog ribolovca.

Kriteriji za učinkovitost Koncentracija, prilagođena oprema, kamuflaža i gotovo nečujno kretanje kriteriji su koje treba zadovoljiti da bi šuljanje bilo učinkovito. Različite ribe ponašaju se na sebi svojstven način.

Vremenom se ribolovac nauči prepoznavati pozicije na kojima je moguće susresti pojedinu vrstu. Šuljanje se može izvoditi na svim vrstama terena, uz plitke šljunčane obale, po plitkom hridinastom podmorju, uz strme litice i drugdje. Važno je putanju i kretnje prilagoditi konfiguraciji terena i koristiti sve prirodne zaklone i zvukove u prikrivanju siluete i šumova koji se stvaraju kretanjem na i ispod površine. Nepovoljni vremenski uvjeti adut su koji značajno olakšava približavanje lovini.

Upornost, a ne snaga Ono što je zajedničko ovoj trojici vrhunskih lovaca šuljanjem (bez obzira što su različitih godišta, Rino je star tridesetak, Toni četrdesetak, a Rudi pedesetak godina) je da su često u podmorju tijekom čitave godine. Napredovanje se stječe uporonošću, a ne snagom. Održavanjem ove specifične tehnike podvodni ribolovac se prilagođava okruženju i uči se kako postati nečujan za ribu. Ne vjerujete? Da, teško je povjerovati, ali njihovi ulovi uvjeravaju da tu nečeg takvog doista ima. Koliko god ovi skromni i samozatajni ljudi ne žele pričati o pojedinačnim uspjesima pokušali smo kompilirati neka njihova praktična iskustva koja su ih

Šuljanje in action

103

Cipal ulovljen tehnikom šuljanja Valovito i mutno more u uzobalnom pojasu kamuflira podvodnog ribolovca dok se prikrada, a buka valova koji se razbijaju o morsku obalu prikriva šumove kretnji ribolovca.

Sunce iza leđa

Važan je balans olovnica i na leđima - prsluk

104

Šuljanje je najučinkovitije za valovita i kišna vremena. Uspješno je i u rano jutro, a nešto lošije u kasno poslijepodne kada treba smjer kretanja prilagoditi suncu, tako da je ono iza leđa ribolovca. Uspješni dani za šuljanje su oni kada ciklonu smjenjuje anticiklonalno polje, ali i dani kada se vrijeme pogoršava i nadolazi ciklonalno polje. Tada je uvijek više ribe uz samu obalu. Po pitanju plime i oseke, naravno učinkovitiji je lov za plime. Za vrijeme oseke uglavnom se šuljanjem susreću tek manji primjerci ribe. Uko-

liko je vrijeme promjenjivo pa se tijekom šuljanja mogu očekivati i sunčani periodi, smjer kretanja treba odabrati tako da se sunce uvijek podvodnom ribolovcu nalazi iza leđa. Sunce iza leđa podvodnog ribolovca u mutnom i valovitom moru siluetu čini nejasnom, što ribu čini znatiželjnom te je potiče da se približi i utvrdi o čemu se radi. Teži hidrometeorološki uvjeti kada, primjerice, južni vjetrovi uzrokuju velike valove, garancija su da će se pod obalom zateći više ribe nego inače. Riba dolazi u potrazi za hranom. Idealna vidljivost za šuljanje je od 5 do 10 metara u radijusu podvodnog ribolovca. Kada je vidljivost manja, reakcije podvodnog ribolovca mogu kasniti, a kada je veća treba znatno više umješnosti da se riba dobije na domet puške za podvodni ribolov.

Podvodni ribolov

Vježbe u bazenu

SIGURNOST U

podvodnom ribolovu Tekst i slike redakcija Auto Moto nautic Vision

edavno su u informativnim emisijama objavili vijest o podvodnom ribolovcu iz Slovenije koji je smrtno stradao u akvatoriju Kopišta na Lastovu. Akvatorij njegova stradavanja izvrsno poznajem, a s obzirom na njegovu starost (39 godina) vjerojatno sam i njega sreo

negdje na moru. Nije lovio sam. Prema informaciji, lovio je s još trojicom prijatelja podvodnih ribolovaca. U jednom trenutku su kolege primijetile da im je prijatelj na morskoj površini nepomičan. Što se nakon toga događalo nisam uspio točno saznati. Da li su ga odmah izvukli u čamac? Da li su ga odmah pokuša-

li reanimirati? Da li su u panici s unesrećenim krenuli za Ubli pa ga se tek tamo pokušalo reanimirati? Čovjek je smrtno stradao. Njegovo je tijelo u Ublima ostavljeno mrtvozornicima. A možda se mogla izbjeći još jedna smrt podvodnog ribolovca. Ono što me zanima je pitanje da li je na površini unesrećeni,

kada su ga kolege uočile, ležao glavom u moru ili glavom nad morem? Rasporedom olovnica na pojasu moguće je postići to da nam glava bude nad morem pa da nakon prve nesvjestice pod morem, ukoliko nas pozitivna plovnost izbaci, dišni putovi ipak budu otvoreni. Za onaj prvi, kritični udah, u kojem je

nesretni ronioc možda u pluća povukao more. Taj nesretni događaj me ponukao da u sklopu priloga o podvodnom ribolovu sa suradnicima posvetim određeni prostor i problemu sigurnosti u podvodnom ribolovu. Kako biti sigurniji da ću se iz podvodnog ribolova vratiti živ? Tijekom više od 25 godina prakticiranja podvodnog ribolova susreo sam i upoznao stotine podvodnih ribolovaca. Neki od njih, nažalost, više nisu među nama. Neke je more uzelo sebi, neki su stradali u prometnim nezgodama, a neki od teških bolesti. Dilema koja me razjeda je vezana za one koje je more uzelo sebi. Da li je baš moralo biti tako? O sigurnosti u ronjenju pišu se studije i znanstveni članci. Najpozvaniji za to su liječnici pomorske medicine, osobe koje su čitav život posvetile svojoj struci. Neke od njih, kao profesora Nadana Petrija, osobno poznajem i uvijek kada se sretnemo razgovaramo o tome što se još može poduzeti da bi se i pri ronjenju na dah podigla sigurnost. Na tu temu nikada dovoljno razgovora, članaka, istraživanja. Možda će i prilozi koji slijede rezultirati da se pojedini podvodni ribolovci ne dovedu u pogibeljnu situaciju. Kao što je to bio slučaj spomenutog nesretno stradalog podvodnog ribolovaca iz Slovenije. Kopište, otok zapadno od Lastova,

kod jugoistočnog rta okružuje morska struja iznimne snage. U prolazu s Podkopištem nalaze se zanimljive ploče, ali dublje od 20 metara. Treba do tamo zaroniti, i zavući se unutra... Ili južno od Kopišta, izvan braka Kaleb. Morski bezdan se podiže tek par metara pod morsku površinu. Morska struja nosi kao matica rijeke. A riba je k tome dublje od dvadeset metara. I to nije sve. U akvatoriju Kopišta još je opasnih pozicija za podvodni ribolov. Zanemarivanjem općih pravila sigurnosti i neplaniranim komplikacijama u podmorju, i usprkos pozitivnoj plovnosti podvodnog ribolovca, može nastupiti nesvjestica pri izronu.

More ne oprašta ni najiskusnijima, ukoliko zanemare neka od temeljnih pravila sigurnosti tijekom podvodnog ribolova I to se dogodilo žrtvi podvodnog ribolova koju je more uzelo 2.kolovoza ove godine. Kod Kopišta. I nije prvi koji je tamo smrtno stradao. Bojim se, nažalost, možda ni posljednji... Nesretne smrti podvodnih ribolovaca dešavaju se svake godine. Često se naježim kada pomislim tko je sljedeći. More ne oprašta ni najiskusnijima, ukoliko zanemare neka od te-

Rizično je zavlačenje u olupine pod morem

Balans olovnica na leđima - pri nesvjestici na površini glava će ostati iznad vode meljnih pravila sigurnosti tijekom podvodnog ribolova. Da, reći će netko, ali podvodni ribolov je po broju smrtno stradalih manje opasan od npr. vožnje na motoru. No koliki je broj praktikanata podvodnog ribolova u usporedbi s brojem godišnje smrtno stradalih, a koliki je takav odnos kod vozača motora. Nije cilj baviti se statistikama, već istaknuti temeljna pravila i spoznaje koje mogu biti važan zalog sigurnosti u podvodnom ribolovu. Netko će kazati, broj smrtno stradalih u podvodnom ribolovu iskazuje rastući trend jer praktikanti ne prolaze potrebnu obuku o sigurnom ronjenju na dah. Tko su stradalnici? Prevladavajući je broj onih koji prakticiraju najteže i nazahtjevnije

taktike podvodnog ribolova, oni koji streme iznimnim dubinama, te u konačnici oni koji rone neobilježeni ronilačkim plutačama. Slučaj o kojem govorimo, iskusan podvodni ribolovac star 39 godina. Prošlogodišnji slučaj napada morskog psa koji je kod Visa bio privučen lovinom na pojasu podvodnog ribolovca također srednjih godina... Smrtni slučajevi u podvodnom ribolovu su se događali i prije trideset, četrdeset godina, premda se ronilo pliće. No u mnogo manjem broju. Jedan od razloga je bio i u činjenici što je tada iznimno mali broj podvodnih ribolovaca prakticirao podvodni ribolov na dubinama većim od petnaestak, dvadesetak metara. A danas? Poznajem

Kada se lovi po udaljenim hridima ulov okačen o pojasu može privući morskog psa

107

Čeka na zubace ubila je najviše podvodnih ribolovaca na Jadranu desetke podvodnih lovaca koji se podvodnim ribolovom bave manje od desetak godina, a love na dubinama od tridesetak i više metara. Većina je u kasnim dvadesetim godinama. Mnogi su od njih čak prošli i tečajeve zahvaljujući kojima su brže dosegli veće radne dubine. Čeke rade na dubinama koje su nekada za standardnu taktiku poniranja bile ekstremne. Prilikom prakticiranja duboke čeke treba voditi računa da se zbog povećanog tlaka u okruženju u dubini povećava parcijalni tlak kisika. Izmjena plinova, odnosno prelazak kisika u krv teče usporeno. Zbog toga se osjeća-

mo ugodno i opušteno. U takvoj situaciji može se i zaboraviti ono što se učilo na tečaju. Nerijetko se podvodni ribolovac toliko opusti da ne kalkulira s potrebnim vremenom za izron. Kada se krene u izron automatski se ubrzava prema površini jer glad za kisikom ubrzano raste. No smanjuje se okolni tlak i parcijalni tlak kisika. Zbog toga prijelaz kisika iz pluća u krv teče sporije pa raste osjećaj nedostatka koji predstavlja i stvarno stanje. Upravo zbog toga se dešava nesvjestica svega par metara pod površinom. A netko nas je jednom na to upozorio...

Ronjenje u paru - sigurno ronjenje

108

Plutača - zalog sigurnosti Osobno, najčešće prakticiram pretraživanje rupa u kombinaciji s polučekama. Stalan mišićni rad u podmorju rezultira ubrzanijim stvaranjem ugljičnog dioksida koji me i prije kritične faze upozorava da sam gladan kisika i da je vrijeme zaputiti se prema površini. Sve taktike podvodnog ribolova tijekom kojih nema izraženijeg mišićnog rada vrlo lako ronioca zavaraju u procjeni preostale rezerve kisika. Zbog ovoga, i procjenjivanja vlastitih mogućnosti, početnicima bih osobno preporučio da s prvim ronilačkim odijelom kupe i sat s dubinomjerom, kako bi

u svakom trenutku točno znali koliko ih metara dijeli od prvog sljedećeg udaha kisika. Nema procjene o dubini na kojoj se nalazite. Postoji tek točan podatak i tjelesni potencijal kojeg moramo biti svjesni u svakom trenutku. Generalno, svi podvodni ribolovci - početnici trebaju postepeno podizati lovne dubine. Treba se postepeno postati svjestan svih rizika koji višestruko rastu na većoj dubini, bez obzira na psihofizičku pripremljenost. Nedostaju godine iskustva? A ponekad ni ta varijabla nije dostatna da sačuvamo ono što nam je najvrjednije – život. Neprimjereno naprezanje prilikom zarona može rezultirati pojavom fizičke boli u gornjem dijelu grudi. Na taj način tijelo signalizira da se na toj dubini ne osjeća dobro. Treba odustati od forsiranja i s vježbama za dublji zaron nastaviti sljedeći dan. Ljudsko tijelo se postepeno navikava na dubine, pa se zbog toga preporučuje na početku ronilačke sezone roniti na manjim dubinama i postepeno povećavati radnu dubinu. Korisno je jednako pravilo primjenjivati i tijekom prvih jutarnjih zarona, pogotovo ukoliko se s podvodnim ribolovom započinje ranije ujutro, oko 6 sati. S nadom da će ove upute nekome pomoći da roni sigurnije, želim vam puno narednih godina uživanja u podvodnom ribolovu.

Vijesti

Shimano Kuro u Baitrunner 8000D matasama

vo je jedna od najnovijih rola iz bogate Shimanove obitelji baitrunnerica. Riječ je o moderniziranoj verziji stare US baitrunnerice koja u sebi objedinjuje sva suvremena tehnička postignuća poput primjerice Waterproof zaštite za kočione pločice, Dyna Balance, Super Stoper II Antireverse, Varispeed oscillation system, itd… Prijenos role je 4,8:1, a ima 3 S A-RB nehrđajuća kuglična ležaja uz jedan igličasti nepovratni. Rola je teška samo 615 grama, a može primiti 340 metara 0,35 milimetarske strune. Uz ovu rolu u ponudi su i modeli 4000, 6000 i 20000 čije su performanse u skladu s odabranom veličinom. Ukratko, za ribolov okrunjenih sparida ne postoji bolje.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Rak na saonicama

oba ranojutarnjih jesenskih bonaca je pred nama, savršeno vrijeme za povlačenje raka za hobotnice. Pritom uopće nije važno da li raka povlačite s kraja na viđeno ili za barkom u kurentu jer su ovi najnoviji rakovi hobotnicama naprosto neodoljivi. Obojani su crveno, s utegom koji ne dozvoljava nikakvo izvrtanje, dok su kuke na saonicama izrazito nosive tako da nema nemani koja ih može iskriviti. Hobotnica koja se baci na ovog raka sigurno završava na suhom, a iza toga na salatu ili pod pekom, sve prema sklonostima.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

amashita je na tržište napokon izbacila monofile pakirane u matasama. Ovakav način pakiranja za kupca je uvijek povoljniji, kako cijenom tako i mogućnostima korištenja. Ovaj se monofil od ostalih razlikuje prvenstveno po tome što je sastavom zapravo hibrid, kombinacija klasičnog najlonskog monofila i fluorokarbona tako da je zbog svojih karakteristika izrazito povoljan za izradu predveza. Naravno, dimenzija od 0,17 milimetara uz nosivost od 150 libri jasno govori o njegovoj hardcore namjeni.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Rola Catalyst Inshore 820 FD

ajnovija rola iz bogate Quantumove kolekcije Catalyst Inshore je opremljena najsuvremenijim detaljima. Rola ima osam kugličnih ležajeva uz jedan nepovratni, perforiranu aluminijsku špulu, izuzetno pouzdanu i snažnu prednju kočnicu, ergonomsku ručicu koja ne klizi ni pri najvećim opterećenjima, TiMag TM sistem, doslovno nesalomljivi Bail Arm preklopnik, šestoslojnu zaštitu od prodora mora… Osim modela 820 FD, u ponudi su i modeli 830 FD i 840 FD. Najmanji model ima kapacitet 128m/0,25mm, dok najveći ima kapacitet 210m/0,30mm. Cijene se kreću od 1193 do 1245 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

109

Podvodni ribolov

OPROŠTAJ

Borisa Reinića Napisala Valentina Prokić, slike arhiva Valentina Prokić i Boris Reinić

odvodni ribolovac Boris Reinić, dugogodišnji prvokategornik i hrvatski reprezentativac odlučio je reći dosta natjecanjima. Kao posljednje označio je prvenstvo Hrvatske u Malom Lošinju koje je završio na 13. mjestu, što je u odnosu na njegove dosadašnje rezultate podbačaj. - Doći ću ja možda još na koje natjecanje, ali više nema višednevnih pregleda terena i dugotrajnih priprema. Nemam više vremena za to, a ako želiš biti u vrhu, drukčije ne može. Podvodni ribolov je jako napredovao u zadnjih deset godina, postao je profesionalan. Kada sam bio prvak, osvojio sam prvenstvo loveći do 25 metara, a sada lovim do 35 metara i nije dovoljno. Zato sam odlučio reći dosta. Ne mogu reći da sam zadovoljan, niti razočaran postignutim u Lošinju. Pokušao sam se dobro pripremiti, a tamo gdje sam se najbolje pripremio, na Punta Križi, bio sam najlošiji. Ići ću i dalje na revijalna natjecanja i kupove, posebno u Malom Lošinju dok god budem htio biti prvi na rampi, a planiram i jedno oproštajno natjecanje iduće godine nakon Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju, pojasnio je sa smiješkom Boris Reinić koji, naravno, neće posve otići iz podvodnog ribolova.

Trener reprezentacije

Boris Reinić u Čileu 2004.

110

U reprezentaciji ostaje kao desna ruka izborniku Liviu Fiorentinu. – Otvorila se mogućnost da reprezentacija dobije i trenera, ribolovca s iskustvom. Ja mogu

dati doprinos na moru jer sam u natjecateljskoj formi.Istovremeno sam oslobodio mjesto novom mladom ribolovcu, pojašnjava Reinić. Nije isključena ni mogućnost da u budućnosti Reinić preuzme izborničku funkciju. Naravno, to ovisi o Fiorentinu i njegovoj želji za nastavkom rada, nakon što mu mandat istekne nakon Europskog prvenstva 2011. godine. – Ako on ostane, neću se kandidirati, no u slučaju da Livio kaže dosta, hoću, dodaje Reinić. Hrvatska reprezentacija ide uzlaznom putanjom u posljednjih deset godina. Ekipa je jaka, sastavljena od fizički superiornih i svestranih lovaca, jakih u glavi. – Sve što nismo imali 1998. godine kada je bilo Svjetsko prvenstvo u Zadru sada imamo. Sazreli smo i mogli bi postati svjetski prvaci u Malom Lošinju iduće godine. Objektivno, imamo dva ribolovca, Danijela Gospića i Antonija Buratovića koji mogu bilo gdje na svijetu postati prvaci. Tu je i Dario Marinov sa svo-

Dario Marinov, Boris Reinić, Daniel Gospić, izbornik Livio Fiorentin, Mislav Čalo i Đani Uhač na probnom lovu uoči Svjetskog prvenstva u Čileu 2004.

Boris Reinić, Đani Uhač i Daniel Gospić, drugoplasirani ovogodišnjeg Kupa grada Rovinja

Pobjednici Kupa nacija 2006. Boris Reinić i Daniel Gospić s izbornikom Liviom Fiorentinom

Najdraži ulov - portugalski brancin Najdraži ulov, ali i anegdota iz ribolova koja mu je posebna je brancin od 4885 grama ulovljen u zadnjem zaronu prvog dana natjecanja na Svjetskom prvenstvu u portugalskom Sinesu 2006. godine. – Nikad u životu nisam želio da natjecanje prestane. Taj put sam htio da završi što prije jer više nisam mogao trpiti loviti i imati samo jednu ribu četiri i pol sata. No, taj je brancin očito bio poslan da dođe meni. U pravom sam trenutku došao na pravo mjesto, ulovio tog brancina i još dvije ribe. Znao sam za tu glavu, ali nisam stigao doći ranije. U zadnjih sat vremena išao sam na četiri glave, ta je bila četvrta i malo se razbistrilo, prisjetio se Reinić koji je ne jednom u zadnjem uronu ulovio ribu. Dogodilo se to oba dana na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, prvi dan na Tahitiju. Potvrda je to da se upornost isplati. Obzirom da živi u Rijeci, lovi ponajviše na sjevernom Jadranu gdje nema ogromnih gofova i kirnji, pa je najveća riba koju je ulovio zubatac od 10,5 kilograma.

jom sjajnom pripremom, koji bi mogao to možda u Lošinju. Rezultat je to rada za koji je najzaslužniji izbornik Fiorentin koji je i sve to posložio. Da ne govorim o mladima, Josip Urti je već ušao u reprezentaciju, a tu su još Radoslav Jakupović, Stjepko Kesić, Slaven Čubrić, te iskusni Roberto Cafolla koji je bio reprezentativac i koji još uvijek drži razinu, mišljenja je Boris Reinić.

111

Povratak na početke ribolova Boris Reinić s ribolovom se počeo baviti čim je proplivao. Već iduće godine, kada je imao devet, imao je masku, peraje, luk i strijelu. Prvu podvodnu pušku dobio je s 12 godina i onda je ozbiljnije krenuo loviti, ali sa-

mo preko ljeta. Tijekom srednje škole počeo je odlaziti u jesen i proljeće, a nakon što je krenuo na fakultet i zimi. – Roditelji su bili zabrinuti, ali obzirom da smo obitelj s mora, ribolovna tradicija je prisutna pa mi nisu mogli zabraniti. Djed je bio ribar, otac je bio na moru kada je mogao, logično da

Boris Reinić na prvenstvu Hrvatske u Senju 2005.

112

sam i ja. S natjecanjima sam počeo s 20 godina. Prvo mi je bilo Kup Voloskog i odmah sam osvojio treće mjesto. To je tada bio veliki uspjeh. Prvokategornik sam postao na posljednjem prvenstvu Jugoslavije u Herceg Novom i otada nikada nisam ispao. U reprezentaciju sam ušao prije 17 godina na Kupu nacija u Malom Lošinju kao rezerva, i od onda sam reprezentativac bez prekida. Više staža ima samo Branko Ikić, prisjeća se Reinić. Postignutim rezultatima u dugogodišnjoj karijeri iskusni ribolovac je zadovoljan. – Ne bih bio zadovoljan u slučaju da sam se bavio samo ribolovom, ali uza sve ostalo čime sam se bavio, zadovoljan sam ostvarenim, dodaje Boris Reinić. Zanimljivo, Reinić slovi za temeljitog lovca, koji je ve-

ćinu svojih domaćih rezultata ostvario koristeći ponajprije lov po rupama. No, s druge strane rezultate na svjetskim i europskim prvenstvima ostvario je koristeći druge tehnike, čeku, šuljanje, što je potvrda njegove svestranosti i izuzetne kvalitete.

Zankijev utjecaj Zasluge za Reinićev razvoj ima dijelom i Frane Zanki s kojim je ostvario svoju prvu pobjedu na malološinjskom Kupu gradova. - Strane ribolovce nismo poznavali, nije bilo toliko listova koji su pisali o tome. Od naših legenda je bio Frane Zanki, on je još uvijek pojam i taj epitet je zaslužio svojim rezultatima, znanjem i vještinom. Zanki je čovjek koji se rodio na moru,

Boris Reinić s kirnjom na Braču 2006.

Daniel Gospić, Dario Marinov i Boris Reinić nakon prvog dana lova na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2006.

Boris Reinić nakon osvojenog trećeg mjesta na prvenstvu Hrvatske na Braču 2006. koji je odživio more, koji je prReinićevi rezultati vih šest godina živio na otoku Svecu, izoliran od svijeta, ali Nakon što je 1989. godine na posljednjem prvenstvu Jugoslavije u Herceg Novom ušao u prvu kaje imao more. Njegovo znanje i tegoriju osvojivši šesto mjesto, Boris Reinić iz kategorije nikada nije ispadao. Jedino je Frane Zanki iskustvo nas je sve impresionibio vremenski duže prvokategornik. Najlošiji mu je plasman na prvenstvu Hrvatske ovogodišnje 13. ralo. Imao sam sreće da sam ga mjesto u Malom Lošinju. Jednom je bio deveti, a na svim ostalim prvenstvima među prvih šest. Prbrzo upoznao na natjecanjima, vak Hrvatske bio je 1997. godine na Pagu i još je četiri puta bio treći u Hrvatskoj. Tri puta bio je ekinekako sam se s njim zbližio. pni prvak Hrvatske i jednom viceprvak. Tako da mi je dosta svojih tajni Na svjetskim prvenstvima četiri je puta bio među prvih 15 ribolovaca svijeta što je odličan rezultat. prenio i dosta sam toga usvoU Zadru 1998. sedmi, na Tahitiju 2000. bio je dvanaesti, kao i u Brazilu dvije godine kasnije te jedajio. Ribolovci baš ne pričaju naesti u portugalskom Sinesu 2006. godine. U ekipnom svjetskom poretku ima treće mjesto iz Vemnogo o svojim tajnama, ali nezuele 2008. i Zadra, četvrto iz Brazila i Sinesa, peto iz Perua 1994. i Čilea 2004., šesto iz Gijona od onoga svega što je on meni 1996. te sedmo s Tahitija. Od tri europske smotre 2005. godine u francuskom Saint Jean de Luzu bio ispričao ja sam uspio izvući neje peti, na Menorci. petnaesti, te na Sardiniji 2001. godine osamnaesti. kakve zaključke. Ponosan sam Reinić je čak pet puta bio pobjednik malološinjskog Novogodišnjeg Kupa gradova. Prvi puta 1999. što sam s njim prvi puta osvojio godine s Franom Zankijem, lovili su kao ekipa Svetac, a zatim četiri puta, od kojih tri zaredom s ĐaKup gradova na Lošinju u ekipi nijem Uhačem, ekipa Rijeke, 2001., 2003., 2004. i 2005. godine. Jedini koji ima više pobjeda na Kupu Svetca. To meni služi na čast jer gradova jest iskusni nerezinski lovac Branimir Gulam. Treba reći i da je jedno treće mjesto osvojio s Vladimirom Sabljićem u konkurenciji 82 ekipe u legendarnim vremenima kada je Lošinj bio jedje on prije toga 20 godina bio no od najjačih natjecanja. Na Kupu nacija nastupio je šest puta i isto toliko puta bio u pobjednična Kupu gradova, ali ga nije nikoj ekipi. kad osvojio, nego tek sa mnom. Na vrlo jakom Kupu grada Rovinja ima jedno prvo i jedno drugo mjesto u ekipi s Danijelom GospiOsim Zankija, izuzetno cijenim ćem i Đanijem Uhačem. Branka Ikića i Livia Fiorentina. Od stranih ribolovaca na mene

S tarpoonom na probnom lovu uoči Svjetskog prvenstva u Venezueli 2008.

113

Boris Reinić s brancinom od 4835 grama ulovljenim prvog dana na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2006. je najveći dojam ostavio Pedro Carbonell, zbog lakoće kojom je pobjeđivao i širokim repertoarom ribolovnih tehnika, načina i snalaženja u svim situacijama, u plitkom, dubokom, mutnom, hladnom, toplom, bistrom. Kada je tek počeo dolaziti u Mali Lošinj susreo je i legendarnog Amenguala, a kasnije i na Svjetskom prvenstvu u Peruu, nakon kojeg se taj veliki ribolovac prestao natjecati.

Medicina kao životna egzistencija Osim što je vrhunski podvodni ribolovac, Boris Reinić je i doktor anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u KBC Sušak. Od 1990. kada je održan prvi simpozij medicine ronjenja, redovito posjećuje sve seminare i posjeduje zvanje ronilačkog liječnika. Bavi se pitanjima hiperbarične medicine, bolestima koje su izazvane ronjenjem s bocama i svim bolestima i poremećajima izazvanim ronjenjima na dah. – To je vjerojatno nekome čudno, ali kad si dijete slušaš roditelje, pokušavaju ti usaditi da se moraš u životu osigurati. Moji roditelji su došli iz manjih mjesta u veći grad i uvijek su htjeli da egzistenciju ne rješavam na način na koji su oni rješavali. Tako su me pokušali usmjeriti da krenem u nešto sigurno, a od svih prijedloga i razmišlja-

114

nja, medicina mi je bila najprihvatljivija. Možda sam išao nekakvim sistemom eliminacije, strojarstvo ima matematiku koje nisam ljubitelj, ekonomija mi je tako - tako, pravo mi je toliko suhoparno da to ni u ludilu ne bi mogao studirati, ostalog u Rijeci nema. Biologija i fiziologija su me interesirale u školi, kao i raditi s ljudima te im pomagati. Zato sam se odlučio za medicinu. Nije me nikad zanimalo biti veliki doktor, napraviti veliku karijeru u smislu da budem veliki profesor. Važnije mi je bilo dosegnuti razinu koja omogućava normalan i korektan rad i mislim da sam to postigao, pojašnjava svoje zanimanje doktor Reinić.

Škarpina ulovljena tijekom prvenstva Hrvatske u Senju 2005. zajedno svirali s dosta glazbenika sa strane, među kojima su neki sada u vrhu hrvatske glazbe, poput Elvisa Stanića. Stanku u glazbenoj karijeri Reinić je napravio zbog služenja

vojnog roka, a kada se vratio, bio je pozvan u band Mali princ. Nakon toga je svirao s riječkom grupom En Face u njihovoj prvoj fazi, sa Sandrom Bastijančićem, Vladom Simčićem i

Rocker u duši Ribolov i medicina nisu jedini interesi Borisa Reinića. Svestranost riječkog doktora dovela je i u glazbene vode. On je rocker, bubnjar i samouki gitarista. Glazbom se počeo baviti u osmom razredu, najprije počevši svirati gitaru. Bio je samouk, a zatim se u srednjoj školi osnovao band u koji je upao, ali kao bubnjar. Morao je početi učiti bubnjeve, najprije na kantama, a onda je radom preko ljeta skupljao novac za kupovinu pravih bubnjeva. Zatim je nastavio svirati s prijateljima, arhitektom Turatom, Želimirom Gržančićem i Zlatkom Čubranićem. Svi su

Boris Reinić i brancin ulovljen na Kupu nacija u Malom Lošinju 2006.

Boris Reinić na Europskom prvenstvu u Saint Jean de Luzu u Francuskoj 2005. Sanjinom Eterovićem. Nakon razlaza, Reinić je sa Simčićem, Bastijančićem, Prljom iz Leta 3 i Gržančićem osnovao Blagdan band. U isto vrijeme je svirao i u bandu Brain Damage. Uslijedila je nova stanka, pa poziv danas izuzetno popularne grupe Let 3. – Po mom mišljenju to je najbolji riječki band. Kao njihov obožavatelj, nisam imao druge nego prihvatiti taj poziv, iako sam već onda duboko zaglibio u podvodni ribolov i imao sam posao. Bilo mi je problematično sve skupa nekako složiti, ali ta prilika se ne propušta. Nisam svirao godinu dana, pa mi je trebalo par mjeseci da se vra-

tim u sviračku formu, ali s njima sam otkrio, iako sam svirao s tehnički boljim muzičarima nego što su oni, što znači svirati bubnjeve za ozbiljno. Shvatio sam da je sviranje bubnjeva najfunkcionalnije za grupu. Došao sam baš u fazi kada je izašao drugi album, tako da sam ja cijelo to razdoblje bio samo na koncertima. Snimio sam i spot za pjesmu Vjeran pas. No, nakon godinu dana opet sam morao u vojsku i bio sam prisiljen ostaviti Let 3. Oni nisu imali vremena mene čekati, morali su naći novog bubnjara. Bez obzira na to, ne vjerujem da bih mogao svirati dugo jer njihov tempo je

Prvenstvo Hrvatske na Braču 2006. zaista u to vrijeme bio dosta jak i profesionalan, zahtijevao je gotovo svakodnevne probe i u pojedinim razdobljima godine, svaki vikend koncerte. Morao bih zapustiti ribolovnu karijeru,

a i ne znam kako bi s poslom sve skupa stigao. Morao bih odlučiti što mi je važnije, podvodni ribolov i medicina koja mi je životna egzistencija, zaključio je priču Boris Reinić.

Sajmovi

BOGATA SAJAMSKA

jesen

Napisala Božena Prelec - Krapinec, slike arhiva Ribolov na Jadranu

rganizatori sajmova su odavno shvatili važnost jesenskih termina, zajedno s izlagačima koji su taj trend objeručke prihvatili. A čini se da je jesenski termin zanimljiv i posjetiteljima kojih na njima ne manjka. Samo da i vrijeme bude lijepo i ispunjena je kvota ključna za uspješnost nautičkog sajma. U malo više od mjesec dana čekaju nas čak tri nautička sajma međunarodnog karaktera. Pripreme za nadolazeću sezonu jesenskih sajmova započele su već odavno, a sada su u punom jeku. S obzirom na sve što nas prema njavama očekuje ne treba žaliti za ljetom, sami odlučite koji sajam vam je najbliži, a tko kaže da ih i ne možete posjetiti sve...

Adriatic Boat Show - Šibenik Pred sam kraj ljeta, 17. rujna, sezonu otvara naš najmlađi sajam, naziva Adriatic Boat Show, smješten u Šibeniku, a trajat će sve do 21. rujna. U Šibeniku smo prošlu jesen razgledali proizvode male brodogradnje, velike jahte i charter ponude, a sajam je, premda je imao premijeru, ostvario izvanredno veliku posjećenost. Njegov cilj je bio da pored skupih i nama nedostižnih plovila, prezentira obična plovila namijenjena našim ljudima koji vole ribolov i obiteljske đite. I usuđujemo se reći da je u tome uspio. Predstavili su proizvode hrvatske male brodogradnje i fokusirali se na prodaju polovnih plovila, a i ove godine nastavljaju s promocijom hrvatske male brodogradnje. Adriatic Boat Show 2009. nadogradit će uspješan sajamski koncept iz prethodne godine, a sama manifestacija biti će veća i sadržajnija od prošlogodišnje. Na drugom izdanju ABS-a biti će predstavljeno više od Adriatic Boat Show u Šibeniku počinje 17. rujna i traje pet dana 1100 nautičkih brendova, a očekuje se i velika ponuda novih i rabljenih plovila – od malih brodica do megajahti. Ovaj sajam svojim izlagačima nudi besplatno osiguranje izložbenih prostora i opreme, a organizatori napominju da će svim zainteresiranim posjetiteljima biti osigurani svi preduvjeti kako bi realizirali kupnju broda. S obzirom da je ABS sajam izraženog radnog karaktera, osim većeg broja izlagača i plovila, u pripremi je i bogat kongresni program koji će, kao i prethodne godine, biti tematski podijeljen po danima. U jednom od njih aktualizirati će i problem nedavno usvojenog zakona o dodatnim porezima koji direktno ugrožava opstanak hrvatske male brodogradnje. Još jedaš razlog za posjet ovom sajmu je i činjenica da će se paralelno s Adriatic Boat Showom u centru Šibenika održavati i profilirana manifestacija Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, što ovaj grad i šibensku regiju čini najatraktivnijom hrvatskom destinacijom u rujnu.

116

Nautica - Rijeka Nakon najmlađeg nautičkog sajma u Hrvatskoj slijedi najstariji. Dvadeset i peto izdanje riječke Nautice možete posjetiti na gatu Karoline Riječke od 23. do 27. rujna. I na ovom sajmu predstavili su se mnogi hrvatski brodograditelji, a organizatore smo već pohvalili za neke uvedene novine pa se nadamo da nas ubuduće neće razočarati. Uostalom, sajam koji se održava u najvećoj hrvatskoj luci, u gradu sa stoljetnom pomorskom tradicijom niti ne može biti loš. Ukupna razvijena bruto površina sajma biti će 12.000 m2, na kojoj će se predstaviti više od 150 izlagača. Primarni zadatak Nautice je da motivira, propagira i pokreće domaću nautičku proizvodnju i ponudu, pa je to i danas njezina temeljna orijentacija. Najboljim izlagačima i izlošcima na Nautici i ove godine dodijeliti će se tradicionalna nagrada Zlatno jedro. Na sajmu će se predstaviti sve vrste Nautica u Rijeci svoja vrata otvara 23. i traje do 27. rujna plovila, sajam će imati i bogatu ponudu opreme svega onoga što neizbježno ide uz plovila i navigaciju. Na istom prostoru održat će se i brojni stručni skupovi, okrugli stolovi i prezentacije. Dugogodišnja sastavnica nautičkog sajma je Izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu. Na ovogodišnjoj, četrnaestoj po redu Izložbi inovacija posjetitelji će imati priliku vidjeti inovacije iz cijele Hrvatske koje tek traže svoju tržišnu afirmaciju, ali i one koje su već u fazi primjene i komercijalizacije.

Biograd Boat Show Najveći jesenski sajam, Biograd Boat Show, prošle se godine održao u kraljevskom gradu Biogradu, a ujedno je slavio desetu obljetnicu. Proširio se na zapadni dio marine Kornati i dospio do samog središta grada, čime je potvrdio najavljenu tendenciju proširenja i jačanja iz godine u godinu. Biti će zanimljivo vidjeti do kuda će ove godine doći. Kraljevski grad se prema svojim izlagačima nije ponio kraljevski. Bilo je tu dosta zamjerki od strane izlagača, na organizatori su bili upozoreni i na njima je da te ih isprave. Imaju vremena do 22. listopada kada svoja vrata otvaraju posjetiteljima na četiri dana. Prošle godine je više od 170 izlagača izložilo 250 plovila, kao i široku ponudu nautičke opreme i usluga. Posljednji sajam u kalendarskoj godini prepoznat je kao mjesto okupljanja svih segmenata nautičkog tržišta na kraju nautičke sezone, i posljednja prilika posjetiteljima da realiziraju odgađaBiograd Boat Show ove godine možete posjetiti u razdoblju od 22. do 25. nu kupnju plovila. listopada Za vrijeme ovogodišnjeg Biograd Boat Showa biti će održan BBS Woman Match Race, kao i pred samu regatu, višednevno predavanje - Match Race Clinic. Regata je ocijenjena kao Grade 3 event ISAF ljestvice, čime je garantiran odličan jedriličarski spektakl i za posjetitelje i za aktivne sudionice ženskog dvoboj jedrenja.

117

Vijesti

Shimano Twin Power SW

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Torba za pribor Black Cat

118

vo je rola koja u potpunosti udovoljava svim zahtjevima laganog i srednjeteškog obalnog ribolova. Riječ je o roli Mate 4008R koju potpisuje DIP, drugi Alcedov brand. Rola ima osam kugličnih ležajeva, prijenos od 5,1:1 uz kapacitet od 200 metara 0,20 milimetarske strune. Rukohvat je drven, a sve tarne površine poput ruba špule, obložene su titanom što je svakako garancija dugovječnosti. Cijena ove role u maloprodaji je 235 kuna.

aš kao i svima znana Stella SW tako i ova rola ne zna za milost. Ono što se zakači s njom rolom sigurno ide van. Kompletno nadgrađe role ima provjereni koncept SW sa Stelle, što je garancija stabilnosti i neupitne snage. Bez obzira za koju se veličinu role odlučili, greške nema. U ponudi su modeli 5000 SW-A, 8000 SW-A i 10000 SW-A, opremljeni sa deset vrhunskih kugličnih ležajeva. Prijenos ovih rola se kreće od 4,6 do 5,7:1 što ih čini idealnima za sve dinamične tehnike kakav je primjerice uvijek izazovni vertical jigging ili lov dubinskim kančenicama.

va će torba uspješno sačuvati ješku, kao i sve kvarljive namirnice u višednevnim ribolovima. Opremljena je termoizolacijskim slojem koji torbu pretvara u hladnjak. Osim toga, obiluje pregradama i džepovima za spremanje mnoštva sitnica koje ribolov čine ugodnijim i uspješnijim. Torba je izrađena od 600 D najlona što je čini praktički neuništivom. Osim klasičnih ručki torba ima i remen za nošenje preko ramena. Ukratko – multifunkcionalna torba u kojoj će svaki ribolovac naći pouzdanog saveznika. Cijena ove torbe je 330 kuna.

Rola Mate 4008 R

Brodski štapovi

adarski Mikeli Trade obogatio je svoj asortiman brodskih štapova s još dva izvrsna modela. Riječ je o štapovima Black Marlin Squid i Blue Marlin PWY180. Prvi je dvodijelne izvedbe sa spojem neposredno iznad rukohvata dužine 1,60 metara, akcije 50 do 100 grama, upravo savršen za lov liganja i sipa kao što im i ime kazuje. Drugi je štap jednodijelan, dug 180 centimetra ak-

cije 50 do 150 grama što ga čini savršenim za panulu ili lov dubinskim kanjčenicama. Black Marlin Squid košta 197, a Blue Marlin PWY180 150 kuna.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

NCP_ABS_oglas_RnJadranu_215x287.ai

7/17/09

9:27 AM

www.adriaticboatshow.com

CMY

MORE NAUTIČKIH PRILIKA ŠIBENIK, 17. − 21.9. 2009. radno vrijeme od 10 do 18h EVENT PARTNERI

Uspješna prošlogodišnja premijera Adriatic Boat Showa prerasta u još veći maritimni spektakl novih i rabljenih plovila. Uz aktivnu promociju hrvatske male brodogradnje i sektora megajahti očekuju vas i brojni zanimljivi sadržaji. Na jednom će vas mjestu dočekati brodograditelji, zastupnici i proizvođači motora i brodske opreme, zastupnici sportske opreme i obuće, opreme za ronjenje i podvodni ribolov, predstavnici banaka, osiguranja i leasing-kuća dok će zabavno-gastronomski dio sajma pružiti neponovljivo zadovoljstvo svim nautičkim hedonistima. Dobrodošli na 2. međunarodni sajam nautike Adriatic Boat Show! GRUPE

član

službeno osiguranje

službena odjeća

medijski partner

sluæbeni portal

medijski pokrovitelji

sponzor

Automobili

3008 izazov Peugeot je sa crossoverom 3008 otvorio novu stranicu u svojoj knjizi uspjeha. Kombinacijom monovolumena, SUV-a, limuzine i karavana u ovom je vozilu sve skupljeno u sjajnu cjelinu, koja svojim dizajnom zaokuplja pažnju. Agresivnim ‘raljama’ na prednjem dijelu ovaj automobil kao da hoće reći - konkurencijo grizem! Napisao i snimio Mladen Marković

PEUGEOT 3008 1.6 HDI

konkurenciji

ovi Peugeotov crossover 3008 direktni je konkurent Fordu Kugi, VW Tiguanu, i sasvim sigurno će pomutiti vode svima, pa čak i najprodavanijem Nissanu Qashqaiju. Dopadljiva linija, agresivni prednji dio s ‘raljama’ ispred motora, smireni i puno ljepše dizajnirani zadnji dio od nabrojene konkurencije te sjajni motor postavljaju nov izazov za dosadašnje vladare u ovoj klasi. Baza mu je platforma 308 kombi-limuzine, koja je naravno modificirana, no strogo se vodilo računa o težini jer se nastojalo da ukupna težina bude čim manja. To se postiglo upotrebom modernih kompozitnih materijala za blatobrane, na primjer, ili aluminija koji je upotrijebljen za poklopac mo-

122

tora. I stakleni krov je lakši nego kod ostalih Peugeota jer je staklo debljine samo 5 milimetara, na čemu se također postigla ukupna manja težina za čak 5 kilograma, a da se pritom nije zadiralo u sigurnost. No, ukupna težina crossovera 3008 manja za 12,5 posto u od-

nosu na konkurenciju, itekako je ozbiljan podatak na kojem se konstruktori iz konkurentskih auto kuća moraju zamisliti. Peugeot 3008 je vanjskim dimenzijama dugačak 4,365 metara, dok unutrašnjost ima impozantnih 2,613 metara, što također predstavlja atak na

123

konkurenciju. Prtljažni prostor je obujma 656 litara, a ako se preklope nasloni zadnjih sjedala dobije se prtljažni prostor od 1008 litara. Dakako sa spuštenim sjedalima i natovarenim prostorom do krova zapremina se penje na čudovišnih 1604 litara. Srce Crossovera 3008 su dobro znani motori iz modela 308, a jednako tako ovaj automobil koristi mehaniku i tehniku slavnog prethodnika.

124

Oprema Testni automobil je imao Premium paket opreme koji se nastavlja na osnovni Comfort u koji ulazi ABS sustav, ESP/SR, radio CD RD4 Mp3 s RCA priključkom, kožni upravljač i ručica mjenjača, šest zračnih jastuka, automatska električna kočnica te zatamnjeno zadnje staklo. Paket Premium sadrži automatski dvozonski klima uređaj, tempomat s regulatorom brzi-

ne, poklopce retrovizora u boji automobila, hlađeni pretinac, spremišta u podu, mrežu u prtljažniku, osvjetljenje pragova, USB priključak, alu naplatke 17 cola, paket vidljivost, automatsko paljenje svjetala i brisača, ladica ispod vozačevog sjedala, suvozačko sjedalo podesivo po visini te artemičko i akustično vjetrobransko staklo. Od dodatne opreme testni crossover 3008 je imao metalik boju, uz prednje i zadnje električne podizače stakala, parkirne senzore pozadi te panoramsko staklo na krovu, odnosno panoramski krov.

Motor i mjenjač Srce Peugeotovog crossovera 3008 je poznati 1.6 HDi 16V FAP BVM6 snage 110 konja, koji savršeno radi i odlično pogoni u kombinaciji sa šestostupanjskim ručnim mjenjačem. Zapremina od 1560 centimetara kub-

125

nih i snaga od 110 konja pruža automobilu lijepu živahnost i vjerodostojnost. Dakako, sportaši nemaju što tražiti u ovom automobilu, iako ubrzanja i konačna brzina nisu nikako za odbaciti. Iako je ovaj motor jedan od najslabijih u ponudi najveća brzina postignuta na testu je bila 170 km/h. Doduše nismo htjeli ići na nož jer je testni automobil imao samo 480 km kada smo ga preuzeli. Vozili smo autocestom, vozili smo starom cestom kroz Gorski Kotar, vozili

126

smo gradom i moramo reći da ni uz najbolju volju nismo uspjeli natjerati prosjek na 5,5 litara, što je rezultat vrijedan divljenja pogotovo s obzirom na trenutnu politiku INE i naše vlade, kada cijena goriva seže u nebesa, a plaće u grob. U svakom slučaju, motor i mjenjač rade savršeno iako kod pada obrtaja motor ostaje bez daha, što se neće svidjeti onima malo inertnijima koji baš i ne vole mijenjati brzine. Motor voli da se brzina mijenja

na vrijeme i tada se može i na zavojitoj cest, kakva je ona od Hreljina prema Fužinama, voziti prilično oštro, usprkos velikom usponu.

Vozne karakteristike Peugeot 3008 je spretno vozilo u svakom segmentu ponašanja na cesti. Bilo da ulazite oštro u jaki zavoj, bilo da brzo krivudate, bilo da jurite velikom brzinom po autocesti, crossover 3008 se ponaša uvijek neutral-

no. Ni u jednom trenutku nismo imali osjećaj plivanja, ma kako god pokušavali. Ono što nas je malo smetalo je malen retrovizor zbog kojeg se vozač mora stalno naginjati želi li dobar pregled iza vozila. Udobna sjedala i pozicija vozača i suvozača, preglednost komandne table podešavanja upravljača za svakog vozača ... Sve navedeno pruža opuštenu atmosferu u vožnji. Dodamo li tome odličan audio sustav, nećemo pretjerati kada kažemo da je Peugeot 3008 automobil za velike gušte i daleka putovanja.

Tehnički podaci Motor: Zapremnina:

1.6 HDi 16V FAP BVM6 1560 cm3

Snaga:

110 KS

Mjenjač: Najveća snaga na testu:

6 stupnjeva, ručni 170 km/h

Potrošnja goriva:

cca 5,5 l/100 km

Ribičkim okom Velika i udobna unutrašnjost, nekoliko razina prostora za ribički pribor i opremu, mnoštvo pretinaca za spremanje stvari, odlične vozne karakteristike, mala potrošnja, mjesta za če-

tveročlanu ribičku ekipu, klima, tempomat... Sve ovo kandidira još jednog ozbiljnog natjecatelja za ribički automobil godine. Informacije AUTOPAR 10250 Lučko, Dolenica 55 Telefon: 01/ 6394 - 300

127

22 - 25.10.2009.

BIOGRAD BOAT SHOW Marina Kornati • Biograd, Croatia YEA

11 RS O F

GOD

INA

TRA

Organizer / Organizator

DITI

Najveći nautički jesenski sajam u Hrvatskoj

DICI

Visoko pokroviteljstvo:

Ministarstvo turizma

R E P U B L I K E H R VAT S K E

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministry of Sea, Transport and Infrastructure

www.bbs.com.hr www.marinakornati.com Tel: +385 (0)23 383 800 • Fax:+385 (0)23 384 500

Vijesti

Duel Powercarbon

ajnovija generacija Duelovih fluorokarbonskih struna upravo iznenađuje svojim karakteristikama. Osim pojačane linearne nosivosti, ovi fluorokarboni izvrsno drže i na čvoru. Pakirani su na kalemima od 50 metara, a dostupni su u dimenzijama od 0,19, 0,205, 0,220, 0,235, 0,266, 0,285 i 0,33. Strune su izrađene od stopostotnog fluorokarbona i doslovno su nevidljive nakon potapanja. Proizvođač je na deklaraciji istaknuo šest osnovnih karakteristika – knot, power, handling, soft, senzitive i clear, što vrlo vjerno i rječito opisuje ovu strunu.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Rola Penn Sargus

enn Sargus je lagana metalna rola za surf i ribolov s broda. Čvrste je građe, od slitine otporne na koroziju, dodatno opremljena antikorozivnim premazom. To ju čini jakom, a ujedno i iznenađujuće laganom. Ima pet kugličnih uz jedan nepovratni, što ju čini izuzetno mirnom u radu. Za maksimalnu zaštitu, kočnica s unutrašnje strane ima brtvu koja sprečava eventualno prodiranje vode i soli. Cijena je 598 kuna za rolu veličine 4000, odnosno 628 kuna za rolu veličine 5000.

Informacije RIBOMATERIJAL 23000 Zadar, Liburnska obala 6 Telefon 023 / 250 - 968

Shimano Duelove karbonske udice Twin Power SFA

dičar koji se jednom sreo s Duelovim karbonskim udicama nikada ih više ne napušta. Novi modeli ovih uistinu oštrih i trajnih udica namijenjeni su prosječnim i velikim ribama koje su, na kraju krajeva, san i cilj svakog ozbiljnijeg udičara. Bez obzira za koji se model i veličinu odlučili, greške u konačnom ishodu ne može biti. Ove udice ulaze u grupu ekstremno oštrih pri čemu je posebna pažnja posvećena kutu ulaska. Naime, nakon prodora u tkivo, udica se ne zaustavlja dok ne postigne optimalan položaj u odnosu na pravac povlačenja. Uz minimalnu ulaznu ranu i savršen zazubac, s ovom udicom nema promašaja.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

ajnovija Shimanova rola iz serije Twin Power, rola Shimano Twin Power SFA je namijenjena prvenstveno srednjeteškom ribolovu s obale. Opremljena je izuzetno laganim ugljičnim kućištem, što se u konačnici odrazilo i na ukupnu težinu role od samo 285 grama. Rola može primiti 240 metara 0,25 milimetarske strune, a posebno je zanimljiva pouzdana borbena kočnica koja ovoj roli daje potpuno novu dinamiku. U ponudi su tri modela, 2500, 3000 i 4000, s tim da model 4000 ima prednju kočnicu. Uz 8 ležajeva i prijenos od 4,7:1 do 5,0:1, s rolama Shimano Twin Power SFA u svakom trenutku imate potpunu kontrolu nad zakačenom ribom.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

129