Ribolov na Jadranu 09/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - RUJAN 2010.

SPECIJAL Lov na brakovima

* U lov na zlato * Trikovi na kraju ljeta * Salpa - vegetarijanac na meti

GODINA VI - BROJ 09 - RUJAN 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* GARMIN AIS * FUSION速 serija 600

NAORY Fishing

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

IV GRAND PRIX CRIKVENICE

NAORY FISHING Zabačaje treba izvoditi zrakasto kako bi varalica istražila što veću površinu pokušavajući postići udaljenost od oko 25 do 35 metara. Čim varalica dotakne površinu mora, počne padati oko 5 do 10 sekundi

KUp sv. lovre

22 napisao Boris Bulić

RUJAN - RANA JESEN

napisao Milan Sijerković

TRIKOVI NA KRAJU LJETA

napisao Boris Bulić

STRANICA 58

I RIBE UBIJAJU, ZAR NE?

RIBOLOV NA DUBOKIM BRAKOVIMA

napisao Boris Bulić

NA KANALSKIM BRAKOVIMA

Pošto na dubokom braku može zagristi veća riba, dobro je loviti s kombinacijom veće i manje udice. Jedna udica neka bude primjerena većim ribama, a jedna, barem za početak neka bude manji broj

napisao Boris Bulić

PREMUDA II

92 napisao Neven Šerić

BRODSKE OČI

STRANICA 68

napisao Boris Bulić

SALPA - VEGETARIJANAC na meti Salpe mogu narasti do 3 kg težine, a takve divove najčešće susrećemo na pučinskim otocima gdje se puno manje lovi nego uz obalu. U posljednje vrijeme učestalim zapasom nakon tramata te bacanjem vrša i eksploziva pojava tih velikih salpi je prava rijetkost

STRANICA 106

7 12 14 15 26 28 32 34 36

RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON SVIJET NAUTIKE ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV ISKUSTVA FOTOGRAFIJA SAJMOVI

FUSION SERIJA 600

102

GARMIN AIS

105 114

NOVOGOdišnji kup

napisao Zlatko Kamenić

LOV nA ZLATO

124 napisala Valentina Prokić

RUBRIKE UVODNIK ULOVI NATJECANJA VIJESTI RIČ RIBARSKA METEOROLOGIJA IHTIOLOGIJA ČVOROVI SVIJET RIBOLOVA

napisao Dušan Rebernik

58 67 92 98 102 106 118 128 130

Milenijska fotografija

128

SAJAMska jesen 2010.

130

napisala Božena Krapinec

Dragi prijatelji mora i ribolova!

a ča ću van kazat? Lipo smo popušili i tu se nima ča više reć! Najavljivala prici d n i ca v la d e bolne rezove u ovoj opljačkanoj i jadnoj zemji, a kad tamo, na kraju su najebali oni ča fumaju. Ben ti život! Em se truješ, em to još moraš i dobro platiti. S druge bande sindikati zaposlenih u državnim poduzećima ne žele njanci čut za rezanje svojih primanja. I još tome nema ni otpuštanja viška birokrata. - Ma nemoj sinko moj - vele onaj Sjever i Jug, ma mislin na one, ma kako li se ono zovu? A znan! Sever i Jug, škužajte Matijašević. Govoridu: - Njanci jednog otpustit ili smo na cesti! Oni Adolf iz malog sokaka, ča vodi seljake i ča ga podržava pricidnik HSS-a Friščić govori da ako nima pinezi za poticaje koje on i njegovi seljaci tribaju, odma idu na cestu. I penžjuneri oće više pinezi ili će na cestu! Svi bi na cestu, ben in cestu, da in ben cestu. Još razumin penžjunere koji bi na cestu, cestu mira i jubavi, ma ne razumin Sjevera i Juga, a da o Adolfu i Friščiću i ne govorin. Ma kad bolje promislin neka i idu po cesti mira i cesti jubavi u lipu... Dobro si pogodija! E, to, to san mislija. Niko se ne bi odreka njanci mrve od kolača i pricidnica vlade plače ka juta godina. - Kome da uzmen – pita se Jaca? E onda se umiša oni ministar Smješko i lipo reka: – Suzana, a ča plačeš? Lipo uzmi onima ča nisu seljaci, ča nisu penžjuneri, ča nisu zaposleni u državnim služban i sve si sredila! E i tako je Jaca napravila. Uzela je onima ča fumaju i onima ča voze aute na benzin jer su i zaslužili. Je, zaslužili! Ne mogu se oni meni vozit na benzin kako oće! Ili ovi ča fumaju? Bogati, sad su popušili! Fumaju, a sindikati zaposlenih u državnim služban bi sada tribali radi njih ić na cestu? Oli su šempjani? Ma kad vidin one Sjevera i Juga, skužajte, one vođe sindikata, odma mi je lakše ča

imamo takve jude u prvim redovima borbe za radnička prava. Eto sad su pokazali da su pravi stručnjaci i u ekonomiji i lipo vele da ih guverner Rohatinski mora slušat, ili nek se nosi... Bogati, jemaju prav! Jer di će se Rohatinski nosit s takvim ekonomskim veličinama, kakvi su Sjever i Jug. Iz njihovih redova je izaša i onaj Kunst, sindikalni vođa koji više nije tija na cestu i otiša u HDZ redove i Sabor. Ili ona sindikalna ikona Ana Knežević ča ju nedavno optužilo da je uzela neke novce, ča sigurno nije istina. Jer di će sindikalist uzet pineze? Ma to pari ka da bi oni ministar financija ča se stalno smije uzeja novi kredit. Dragi prijatelji mora i ribolova! Ma ja san s druge strane siguran da će se novin kreditom rišiti svi naši problemi i da će sve krenut na bolje. Bar tako veli oni naš ministar Smješko: - Pa ništa nije tragično, čemu panika? – pita se Smješko. - Mi štitimo standard velikog broja građana, a državne financije dobro funkcioniraju. Nismo ni svjesni situacije u kojoj jesmo. A to je da većina članica EU-a ima puno veći deficit od nas. Ma jema prav naš ministar Smješko, nismo ni svjesni u kakvoj smo situaciji, jerbo su svi u EU u... Ma znan, znan, to si ti reka. Ali kad bolje pogledan vidin da je to istina. Ma bija san ti u Njemačkoj. Jad i bida! Italija, još gore. Francuska, da ne govorim. U Španjolskoj oće zabranit borbu s bikovima, u Sloveniji je manjak Cvičeka… Ma judi moji stvarno nismo svjesni situacije u kojoj jesmo, kako veli naš ministar Smješko. I ta Velika Britanija. Kako je velika kad tamo oni novi pricidnik Cameron reže sve bez pardona. Ne priznaje taj ni Sjevera ni Juga, skužajte sindikalne vođe zaposlenih u državnim tvrtkama. Ne pozna taj ni Adolfa iz malog sokaka i njegove seljake. Ne poznaje taj ni penžjunere. Ne poznaje taj nikoga, ćaća ga njegov. Ali lako njemu kada se one ovce od Engleza daju maltretirati. Je, maltretirati! Neka on proba doć k nama i vidit Sje-

vera i Juga. Ma škužajte, mislin na one velike ekonomiste ča oće srušit Rohatinskog. Neka on lipo dođe da ga malo presluša Adolf iz malog sokaka i njegovi seljaci i Friščić iz HSS-a. A tek da ga se dočepaju one zviri od penžjunera. Kad smo kod njih, čuja san da su penžjunjeri zviri u seksu. Malo, malo, pa neki rikne! Eto, sada su se zviri posvađale pa se dile na podobne čiji je vođa Hrelja i nepodobne čiji je vođa Lazo. Načisto će riknut, no kad boje promislin ne sviđa mi se ni jedan vođa, ali kad postanem penžjuner bit ću za... A ka i svi penžjuneri! Za onega ča ima pineze! Nego tija san reć, nek ti ingleški pricidnik kod nas nešto napravi ako ima muda. Ma kad bolje promislin, taj bi to i nama napravija ča radi jadnim Englezi-

ma koji iz nekog razloga viruju kurbinom sinu da će in biti bolje, pa ga volu. Mi Hrvati nažalost nimamo nikakvog takvog da ga volimo jer mi virujemo. Mi imamo Suzanu, Smješka, Sjever i Jug, Adolfa iz malog sokaka, Friščića, penžjunere i zaduženje koje će morati platiti naši praunuci. A ča ćeš sinko moj! Taki ti je ovi kurbinski život. Nekome cesta i pinezi, a nekome zaduženje praunuka. Dragi prijatelji mora i ribolova, spremite se jer prošla je Velika Gospa, a uskoro će i Mala, a tada dolazi vrime bez onih furešta iz EU koji su nam okupirali cilu obalu. Dolazi vrime ribolova i guštajte u svakom susretu s moren i onim lipim ribama ča čekaju na vas. I tako van Boga, ne dajte na se! Mladen Marković

Ulovi

TUNA od 200 kilograma

ada se uhvati neka tuna, vrhunski je to ulov, bez obzira na kilažu, ali kada se uhvati kapitalac kojem se težina mjeri troznamenkastim brojem, onda je to rezultat kojem svi moramo skinuti kapu. Naime, Jerko Aljinović i njegov tim uhvatili su tunu tešku 200 kilograma. No, da to nije slučajno znaju svi ribiči koji poznaju Jerka, jer je Jerko vlasnik Barke, prodavaonice ribolovnog pribora koja se nalazi u Podstrani i koja je nadaleko poznata baš po priboru za big game i ne samo za big game. Da Jerko zna izabrati pribor i nije neka tajna, pa je njegov izbor bio Shimano štap, multiplikator i najlon Taigra 80 libri, dok je fluorokarbonski predvez bio Momoi. Udica je bila Mustad, a tuna je savladana poslije žestoke borbe. Jerko, bravo za tunu i Barku.

Ulovi

NOVI ULOVI malog Petra M

ali Petar čijim ste se ulovima mogli diviti u prošlom broju nije mirovao. U međuvremenu je preparirao svoju kapitalnu zvjezdaču koja krasi zid konobe, a kliješta svojih grmalja je pretvorio u ogrlicu koja plijeni pažnju gdje god se pojavi. No najzanimljiviji su njegovi ulovi riba. Dok mu se vršnjaci šetaju hvarskom rivom i ližu slaju, on sjedi na rivi ili u nekoj od obli-

POSLOŽENI carevi S

ve se posložilo! Kolovoz na Pagu, ribolovni zaljubljenik iz Valjeva Mihailo Bojović, raspoloženi domaćini, dobar ribolovni dan, živahne lignje i rezultat za pamćenje. Oduševljeni Mihailo će obavezno doći i iduće godine! Datum: 1. kolovoza, 5:15 sati, Velebitski kanal, olovo čuvar, dubina 17 metara. Ješka živa lignja, a car težak 4,10 kilograma. Pozdrav, Marino. Ovako nam se javio Marino Buljanović s Paga o čijim ste ulovima već mogli čitati na ovim stranicama. Svog je cara teškog 3,95 kilograma kojeg je digao tek nekoliko minuta iza Mihailovog u izvještaju zaboravio spomenuti. U očekivanju novih, jednako velikih sportskih ulova možemo samo čestitati.

žnjih brodica i lovi. Dva dana nakon Velike Gospe oko 22 sata, na svega 4 - 5 metara od rive, ispred restorana Kod kapetana ulovio je dva cipla, i to kakva! Jedan je težio 650, a drugi od 550 grama. To su uistinu lijepi ulovi na kojima mu iskreno čestitamo. Nadajmo se da na tome neće stati i da ćemo i ubuduće moći pratiti Petrove ribolovne uspjehe.

PASTIR na udici L

oveći pridnenu ribu u zadarskom kanalu na svega desetak metar dubine, Antun Pelikan je ostvario uistinu nesvakidašnji ulov. Na udicu naješkanu dagnjom izvukao je pastira (Centrolophus niger, Gmelin, 1788.) dugog 33 centimetra i teškog 840 grama. Riječ je o ribi iz obitelji pastira (Centrolophidae) o čijoj se biologiji ne zna mnogo. Iako se prema neslužbenim izvještajima u ljetnom periodu sporadično lovi po cijelom Jadranu, pastir se za naše more smatra prilično rijetkom ribom. Naraste do 72 centimetra duljine i 3 kilograma težine. Spada u pelagičke vrste, a živi raštrkano. Mrijesti se u hladnijem dijelu godine. Ikra i ličinke su potpuno pelagičke, a mlađ se drži površine gdje često traži zaklon među kracima meduza. Odrasli primjerci zalaze i do preko 200 metara dubine. Do sada su od strane naših znanstvenika (Neven Milišić) zabilježena tri službena ulova ove vrste i to sva tri na području Jabučke kotline oko Blitvenice – prvi 1956. godine na dubini između 130 i 190 metara, drugi 1958. godine na dubini od 180 metara i treći 1986. godine na dubini od 190 metara. Paralelno i Torontese bilježi nekoliko nalaza 1957. godine na području Trsta, Venecije i Dubrovnika. Iako je ulovio rijetko viđen ulov, Antun se ovom prilikom nije htio eksponirati.

Natjecanja

Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić s Klavdijem Veldinom, Mićom Rakićem i Benjaminom Martinčićem

Nagrađeni na 5. kupu Grada Krka

5. KUP grada Krka Napisao i snimio Milivoj Jurić

organizaciji ŠRD Lovrata Krk po peti put održano je 02. kolovoza međunarodno ekipno natjecanje u udičarenju iz usidrene brodice pod nazivom 5. kup Grada Krka. Lovilo se u akvatoriju krčkog zaljeva, točnije između rta Sveti Danijel i plićine Brsulj. Nastupilo je 16 ekipa iz Italije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske. Vrijeme nije bilo naklonjeno sportskim ribičima, puhala je jaka bura, ali to nije omelo majstore udičarenja koji su uspjeli uhvatiti čak 1204 ribe ukupne težine 73974 grama, ili po ekipi gotovo četiri i pol kile. Pobjedila je slovenska ekipa Solinar iz Strunjana u sastavu Benjamin

Martinčić i Klavdij Veldin koji su ulovili 145 riba ukupne težine 8030 grama. Drugi su bili domaći natjecatelji iz Lovrate Krk Denis Stolfa i Tonči Babić s ulovljenih 135 riba ukupne težine 7808 grama, dok je treće mjesto pripalo Marinaru iz Kranja u sastavu Štefka Cvirn i Anton Veselič koji su ulovili 106 riba težine 6844 grama. U ulovljenom prevladavali su uglavnom batoglavci, arbuni, bukve i poneki knez. Najveću ribu ulovio je sadašnji reprezentativac Hrvatske Mihajlo Miki Skandović iz Lubena Rijeka, arbuna od 474 grama. Najbolji barkarijol bio je Mićo Rakić, najstariji natjecatelj sedamdesetogodišnji Ivan Glavaš iz Čikavice Šilo, a glavni sudac natjecanja Antun

Vojko Kokot iz Pirana u akciji

Konačni poredak

Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Martinčić, Veldin

Solinar Strunjan

8030

Stolfa, Babić

Lovrata Krk

7808

Cvirn, Veselič

Marinar Kranj

6844

Lončar iz Krka. Nagrade su podjelili krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i predsjednik Lovrate Krk Otelo Stolfa. Glavni pokrovitelj natjecanja bio je Grad Krk, a sponzori TZ Krk, GP Krk, Ponikva Krk, Pekarna Ilirija, Konoba Nono Krk, Pizzeria Galija, Konoba Maritim, Konoba Nono, Gostiona Galeb, Ribarski brod Ždrilo...

Vijesti

Ryobijeva rola Zauber

yobi je va rola Zauber je namijenjena grubom ribolovu i ima 8 kugličnih i jedan igličasti nepovratni ležaj. Kapacitet najvećeg modela 4000 je 200 metara najlona debljine 0,285 milimetara. Preklopnik je posebno jak, a kočnica se može stisnuti na 5 kilograma što je dovoljno za sva špinanja upredenicom. Rola precizno namotava jer ima Worm Shaft, a prijenos joj je 5,0 : 1, što je stavlja u red brzih rola. Rola je napravljena od duraluminija, dok je unutrašnjost od nehrđajućeg čelika.

Seaguar FXR

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Rola Surefire 8000

vi ljubitelji visoke tehnologije i dalekih izbačaja u ovoj će roli pronaći pouzdanog saveznika. Riječ je o roli Surefire 8000 koju potpisuje LineaEffe. Rola je opremljena sa 14 ležajeva koji su zaduženi za besprijekorno miran rad. Snažan prijenos se brine za jednostavnost u zamaranju lovine, a posebno kreirane konusne špule za daleke izbačaje. Rola je otporna na pogubno djelovanje mora i uz nju dolazi rezervna aluminijska špula. Rola Surefire teži 758 grama, ima prijenos od 4,6:1, a može primiti 320 metara 0,40 milimetarske strune. Maloprodajna cijena ove role je 443 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

vaj najnoviji Seaguarov proizvod je od samog pojavljivanja na tržištu p o s ta o p ra vi hit. Talijani su naprosto ludi za njim i to ne bez razloga. Riječ je o Seaguar FXR struni koja ima znatno veću snagu, odnosno nosivost od Softa ili Ace-a. Seaguar FXR je dostupan na špulama zapremine 50 metara. Iako je prilično skuplji, pogotovo u većim debljinama, zbog svojih je performansi vrlo tražen i cijenjen. Linearna Informacije nosivost ovog najlona iznenađuje – promjer od 0,405 miliTAMARACOM metara može podnijeti opte51219 Čavle, Čavle 245 rećenje od nevjerojatnih 15,1 Telefon 051 / 258 - 970 kilogram.

Mare Mosso Surfcasting

vaj je štap kao što se iz imena može naslutiti namijenjen morskom ribolovu i to dalekim surf izbačajima. Štap je opremljen s pet sekcija ukupne duljine 3,90, odnosno 4,26 metara. Oba modela imaju akciju od 150 grama. Dopadljivo su sivo plave boje s metalnim ojačanjima na mjestu spoja sekcija. Mare Mosso Surfcasting štapovi su savršen izbor za ribolov u kojem se pred štap postavljaju najteži zahtjevi. To su štapovi progresivne akcije sposobni suprotstaviti se najnemogućijim beštijama Jadrana. Maloprodajna cijena kraćeg modela je 210, a duljeg 199 kuna. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Natjecanja

XII Oluja kup Napisao Boris Bulić, snimio Tomislav Mirkov

ove je godine 7. kolovoza u sklopu obilježavanja vojnoredarstvene akcije Oluja u organizaciji ŠRK Donat – Zadar

održan sada već tradicionalni, dvanaesti po redu Oluja kup, natjecanje u ribolovu štapom iz brodice. Kao i prijašnjih godina odaziv je bio velik. Iako se prijavilo trideset ekipa, osam ih je u

posljednji tren odustalo tako da su na more isplovile dvadeset i dvije brodice s dvočlanim posadama, među kojima su bile i dvije posade HVIDRA-e. Nažalost, što se tiče ulova, očekivanja većine natjecatelja

se nisu ispunila. Najbrojnije su bile lužine po kojima je zadarski kanal poznat. Veliku muku natjecateljima su stvarali špari koji su u pravilu bili tek za milimetar-dva ispod petnaest centimetara kolika je

Seniori Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Slobodan Rudeš, Josip Biloš

Arbun - Makarska

4131

Toni Božić, Andrija Maraš

Vrsi – Vrsi

4054

Tomislav i Slavko Štrkalj

Zubatac - Zadar

3780

HVIDRA Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Zlatko Milković i Željko Puharić

Arbun - Makarska

1773

Ivica Arbanas i Zoran Radić

HVIDRA - Zadar

1228

Seniorke Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Slavica Štrkalj i Davorka Volarević

Donat - Zadar

2297

Gordana Sikirić i Jelena Marjanović

Zubatac - Zadar

2245

Ana Sandalić i Marija Ivanković

Donat - Zadar

1723

Seniorsko je zlato pripalo Makaranima

Zlatna HVIDRA

Najuspješnije seniorke

bila minimalna mjera na ovom natjecanju. Osim toga, na vagu se prema propozicijama smjelo donijeti samo trideset riba po izboru natjecatelja tako da je veliki broj natjecatelja bio orijentiran upravo na lov većih primjeraka. Ipak, nisu svi očajavali. Slavko Štrkalj je uspio uloviti velike lokarde i arbune što mu je osiguralo broncu u konačnom plasmanu. Srebro su odnijeli Vršani Toni Božić i Andrija Maraš, dok je seniorsko zlato pripalo Makaranima Slobodanu

Rudešu i Josipu Bilošu. Među seniorkama je najuspješniji bio Donatov dvojac - Slavica Štrkalj i Davorka Volarević. Druge su bile Gordana Sikirić i Jelena Marijanović iz Zubaca, a treće Ana Sandalić i Marija Ivanković iz Donata. Dvije ekipe HVIDRA-e su podijelile prva dva mjesta – Makarani su bili zlatni, a Zadrani srebrni. Svečani ručak, proglašenje pobjednika i dodjela medalja odrađeni su na citadeli DHMa.

Natjecanje

IV GRAND PRIX

Crikvenice

Napisao Dušan Rebernik, foto arhiva PŠRD Arbun Crikvenica

e t v r t i G ra n d prix Crikvenice, natjecanje u udičarenju iz usidrene brodice za mješovite ekipe održano je 8. kolovoza u sklopu proslave Dana Grada Crikvenice. Natjecanju se odazvalo 20 tročlanih ekipa iz Hrvatske i Slovenije uz dvije ekipe domaćina PŠRD Arbun – Crikvenica. Za ekipe koje su stigle na natjecanje u subotu domaćin je organizirao malu feštu dobrodošlice. Spremljen je roštilj, već poznati crikvenički riblji ražnjići oko kojih se raspravljalo o prošlogodišnjem kupu - kako riba radi, gdje je tražiti, koju ješku odabrati i što je

Tražili su se arbuni

najvažnije - ima li arbuna jer su predhodni kupovi osvajani zahvaljujući dobrom ulovu arbuna. U nedjelju ujutro natjecatelje je dočekalo sunčano jutro s malo vjetra. Ribolovno područje je ostalo jednako, od vele crikveničke palade do hotela Jadranka u Selcu, 100 metara od obale i 500 metara u kanal. Nakon svečanog otvaranja i izvlačenja brojeva brodica, točno prema satnici u 7:15 glavni sudac Ivo Car je dao znak da se počne s ribolovom. Ekipe su se podijelile u dvije grupe - polovica ih je odlučila okušati sreću ispred Crikvenice dok je druga polovica produžila na drugi kraj ribolovnog sektora prema Selcu.

Specifičan način bodovanja tražio je od natjecatelja da se posvete ulovu kvalitetnije ribe kod koje se jedan težinski gram boduje s pet poena. Tražila se riba iznad 17 centimetara, kao i 10 riba iste vrste radi dodatnih bodova. Barkarioli - suci bilježili su svaku ulovljenu ribu u dvije kategorije za vaganje, kao i ribe koje su bile ispod mjere i koje su se odmah vraćale u more i ekipama donosile 20 bodova po primjerku. Tako je u konačnici na vaganje donesena 891 riba ukupne težine 76,1 kilogram, a u more je vraćeno 2313 riba. U odnosu na prošlu godinu, prosječni ulov po ekipi je bio nešto bolji, i po komadima i težinski. Ulovljeno je količinski manje kvalitetnije ribe ali su ulovljeni primjerci zato bili prosječno teži. U ulovu su prevladavale bugve, menule i arbuni. Još jednom se potvrdilo da se na ovom kupu mogu ostvariti trofejni ulovi. Tako da je iskusni sportski ribolovac Slavko Štrkalj iz ekipe More iz Kostrene ulovio svog prvog kovača težine 1230 grama. Da je ovo bio dan Zadrana, potvrdio je Marko Sikirić, član ekipe domaćina, prošlogodišnjih pobjednika ulovom najveće ribe natjecanja, kovača od 1890 grama. Bitka za prvo mjesto je bila vrlo neizvjesna, tako da su se na kraju tri najbolje ekipe našle unutar 700 bodova i konačni plasman je praktički odlučio jedan više ili manje ulovljen 150 gramski arbun. Prvo mjesto s 20748 bodova je osvojila ekipa Ribon - No-

Ovako se dolazi do medalje

vigrad u sastavu Erik Radin, Martin Gasparini i Stefano Erman, svi članovi hrvatske reprezentacije u kategoriji U -21. Drugo mjesto s 20548 bodova osvojila je ekipa domaćina PŠRD Arbun - Crikvenica u sastavu Tea Radil, Marko Sikirić i Josip Čapo. Treće mjesto, drugu godinu zaredom s 20108 bodova osvojila je ekipa More -Kostrena u sastavu Slavica Štrkalj, Slavko Štrkalj i Davor Bobinac. Najboljima je domaćin uručio novčane nagrade - 2100 kuna prvoplasiranoj, 1500 kuna drugoplasiranoj i 900 kuna trećeplasiranoj ekipi, kao i prigodne poklone sponzora natjecanja TZ Grada Crikvenice, pržionice kave Milman, časopisa Ribolov na Jadranu i foto Ivančića. Nakon natjecanja organiziran je zajednički ručak za sve sudionike po-

Pobjednici Grand Prix Crikvenice 2010.

Ovo se tražilo

Marko i Slavko sa svojim kovačima

praćen neizostavnom svirkom Tria Crikvenica.Za sve barkariole, suce i ljude uključene u organizaciju kupa, klub je u petak organizirao završnu fešticu s roštiljem i tombolom s

nagradama za svakoga čime je zaključen ovogodišnji kup Grand prix Crikvenice. Vjerujemo da se vidimo i dogodine u još jačoj konkurenciji uz ‘rogi ribaru’.

Gostujuće ekipe

Natjecatelji

Ekipa

Ukupan ulov

Erik Radin, Martin Gasparini i Stefano Erman

Ribon - Novigrad

20748

Tea Radil, Josip Čapo i Marko Sikirić

Arbun 1 - Crikvenica

20548

Slavica Štrkalj, Slavko Štrkalj i Davor Bobinac

More - Kostrena

20108

Vijesti

Varalice Maria

Okuma Cedros 40 i 55

aralice Maria poznate su po svojoj izrazito lovno provokativnoj akciji. Za ovim se varalicama s dvadesetak metara dubine orade dižu pod samu površinu. Takva je lovnost logična posljedica detaljnog pristupa istraživačkog tima koji je kreirao ove varalice. Zahvaljujući posebno konstruiranom stabilizatoru ova varalica ne gubi na akciji ni pri većim brzinama tako da je pogodna za većinu Informacije panulaških aktivnosti. Varalice su dostupne u svim bojama ŠKORPION DNC i veličinama, što znači da će i 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 najljući perfekcionisti s lakoTelefon 01 / 2322 - 515 ćom pronaći model koji upravo njima odgovara.

akon iznimnog uspjeha Okumine role Cedros 65, izbor je proširen s još dvije veličine, 40 i 55. Rola ima aluminijsko tijelo, patentirani EOS sistem namatanja strune te DFD, dupli kočioni sistem. Uležištena je sa četiri kuglična i jednim nepovratnim ležajem. Ima HDG super snažne pogonske zupčanike, aluminijsku ručicu, aluminijsku anodiziranu špulu te Hydro Block zaštićenu kočnicu. Prijenos ove role je 6,2:1, a kapacitet kod veličine 40, 170 metara 0,30 milimetarske strune, odnosno kod veličine 55, 260 metara 0,35 milimetarske strune.

Heavy Boat 30 lbs

Steady Jigging štapovi

vaj jednodijelni štap je namijenjen prvenstveno lovu velikih riba i to najzahtijevnijim tehnikama poput vertical jigginga. Štap je dug 165 centimetara, a teži samo 450 grama što ga čini idealnim za duže držanje u ruci. Heavy Boat ima akciju od 12 do 30 libri, a blank je izrađen od visokomoduliranog križno pletenog karbona čime

je uz smanjenu težinu zadržana snaga i žilavost. Vodilice su ultra lagane i savršeno razmještene. Štap potpisuje Linea Effe, a u maloprodaji košta 468 kuna.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

vaka ribolovna disciplina zahtijeva svoj štap pri čemu su vertical jigging i tataki posebno izbirljivi. Štapovi za ove dvije tehnike moraju biti izrađeni od posebno žilavih i izdržljivih materijala sa savršeno navezanim vodilicama kao i blankom koji jednako savršeno leži u ruci. Upravo su takvi štapovi Steady jigging, namijenjeni kako im i ime kaže, vertical jiggingu. Štapovi su prepoznatljivo plave boje s ergonomskim rukohvatom prilagođeni radu s rolama i multiplikatorima. Dostupni su u gramažama od 80 – 200 grama, 100 – 250, te 100 –

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

300 grama. Štapovi namijenjeni tatakiju su pak karakteristično sive boje i jednako karakteristične, vrlo žilave akcije od 5 do 150 grama.

Natjecanja

KUP svetog Lovre Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Milan Perković

subotu 14. kolovoza u vrškom je akvatoriju održano drugo po redu natjecanje u ribolovu štapom iz brodice, Kup svetog Lovre. Natjecanju se odazvalo

devet dvočlanih ekipa iz četiri kluba – ŠRD Sipa – Benkovac, ŠRK Donat – Zadar, ŠRD Zubatac – Zadar i ŠRD Vrsi – Vrsi. Nakon okupljanja na Mulu, natjecatelji su se razmilili u potrazi za najizglednijim poštama oko Zečeva, Mišnjaka i

Prizde. Vrijeme je natjecatelje i organizatore poslužilo. Lagana naoblaka, tek tolika da sakrije neumoljivo kolovoško sunce uz povremeni lagani vjetar popratili su ovaj kup i pretvorili ga u ugodno natjecanje i druženje.

Ribe nije nedostajalo. Bilo je tu od klasičnih sitnih ulova poput špara, bugvi i knezova, ali i velikih arbuna, šaruna i kokota. Propozicije su bile jednostavne – moglo se loviti na sidru, ali i bez sidra, a bodovala se sva riba iznad pet-

Konačni plasman

Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Slavko Štrkalj i Tomislav Štrkalj

ŠRD Zubatac - Zadar

5465

Davorka Volarević i Slavica Štrkalj

ŠRK Donat – Zadar

5075

Toni Božić i Boris Bulić

ŠRD Vrsi - Vrsi

4228

Pobjednici Kupa svetog Lovre

naest centimetara osim ribe koja je u zaštiti. Natjecanje je počelo u 7:30, a završilo u 12:30 okupljanjem u uvali Jasenovo gdje je natjecatelje

dočekala obilata gradelada, začinjena domaćim pomidorima i zalivena dobrim vinom. Uslijedilo je vaganje, proglašenje pobjednika i podjela

medalja nakon čega se do kraja moglo prepustiti uživanju u spomenutim delicijama. I dok se većina natjecatelja nakon podužeg odlaganja ipak odlu-

čila vratiti svojim kućama neki su se unatoč umoru ponovo otisnuli na more i nastavili ribolov dok ih jugo nije otjeralo u suton.

Natjecanja

VII KUP Tribunja Napisao Boris Bulić, snimio Tomislav Mirkov

Tribunju je 14. kolovoza održan osmi po redu Kup Tribunja, natjecanje u ribolovu štapom iz usidrene brodice. Ove je godine kup imao međunarodni karakter, a natjecanju se odazvalo devetnaest tročlanih ekipa. Propozicije se nisu bitnije mijenjale u odnosu na prošlogodišnja okupljanja. Natjecatelji su na vagu mogli donijeti samo dvadeset riba prema svom izboru dok su se ostale ribe morale

žive vratiti u more. Lovna je zona bila ispod Kaprija između Bavljenca i Prčevca. Ovaj je kraj poznat po bogatim ulovima fratara što je veći broj ekipa pokušao iskoristiti. Lovilo se na dubinama od oko četrdesetak metara, uz jak kurenat i jugo u rastu. Natjecatelji su tražili pozicije oko malih brakova kojima dno ovog akvatorija obiluje. Lovilo se mahom na dagnju, no poneki su upravo zbog fratara lovili i na gambore. Nažalost, unatoč velikim nadama i trudu ulovi kapitalnih fratara su izostali.

Najteži ulov natjecanja – kovač težak 1615 grama

Domaće ekipe

Natjecatelji

Klub

Ukupan ulov

Marinka Part, Filip Part i Valter Part

Palamida – Maribor (SLO)

4100

Dario Ganić, Vini Matičev, Nino Perkov

Mali – Tribunj (CRO)

4020

Toni Kapov i Mario Kapov, Damir Semren

Nebojsija - Kaštel Kambelovac (CRO)

3485

Zlato

Srebro

Bronca

Ulovljeno ih je tek nekoliko manjih no zato se na udicama u posljednjih sat vremena natjecanja našlo podosta krupnih kantara od kojih je najteži, težak čak 515 grama, završio na udici iskusnog Darija Ganića. No ni kantari nisu bili temeljna lovina kupa već na opće iznenađenje svih, veliki pauci. Ulovljeno ih je uistinu puno među kojima se našlo i nekoliko kapitalaca. Tako je Mario Kapov nasukao pauka bijelca teškog 415 grama, a Slovenac Valter Part pauka mrkulja

teškog 816 grama i dugog 46 centimetara. A da priča o ženama kao nesreći na brodu uopće ne drži vodu, potvrdio je ulov Valterove supruge Marinke Part koja je loveći na srdelu uspjela uloviti najveću i najtežu ribu natjecanja - kovača teškog impresivnih 1615 grama.Osim ovih zanimljivih ulova, ulovljeno je i nekoliko hobotnica od kojih je najveća težila i preko tri kilograma. Iako nevalidne, ulovljene hobotnice nisu oneraspoložile natjecatelje, tim više što se nisu morale vratiti u more.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Rič ribarska

FERRAGOSTO Napisao i snimio Boris Bulić

ri su osnovne djelatnosti u našemu mistu - turizam, linčarenje i linčarenje. Prva je usputna dok su druge dvi dominantne. A ja van živin u našemu mistu i neman apartmane tako da se turizmon ne bavin ni pod razno. Jednon je doša do mene Venci i reka da su mu došla tri Taljanca više nego je računa pa da bi li ja moga uzeti baren je’noga. Onda san ja njemu reka neka sačeka koju uru dok mi nikne buža u glavi pa da ću i’ oma uzeti i to mukte. Onda nismo pričali do Božića. A ko mu je kriv kad ne pozna lokalne običaje. Upravo zato su meni oči štrkle kad san se vratija sa kave i prid dvoron vidija dva auta. Jedan sa registracijon ST, a drugi sa ZG. U prvi san se tren ponada da je doša moj Marko, ma istoga san se momenta okrenija jerbo je Marko poša doma nema šetemanu, a osim toga da je Marko vode on bi dida svoga na porti dočeka bez da ovaj premišlja i kontaje je li Marko u dvoru ili nije. Dakle složija san facu ka da se vraćan iz Normandije i još nako ka malo bubnija po porti da me se čuje, da ne ispadne da se u vlastitoj kući skrivan i prikradan i poša u zadnji dvor. - Evo gaaaa!!! Ko je reka da neće doći. - Evo gaaaa!!! - A ve ga. - A da san i tebe vidila. Sta san ka da me sastavija rafal, onaj iz Normandije, tako da san u jednon trenu u potpunosti odgovara svojoj zamišljenoj scenografiji, ma zaplet je bija bitno drugovačiji. Usta san otvorija i nisan ih moga zatvoriti dok su me grlili, tapšali po leđima i cilo vrime skvičali: - A ve ga… - A vidi ga… Ona je moja štriga jušto izašla iz kužine noseći kogulu i čikare ko-

je vadi samo kad joj dolazi pricidnik kakove države. Pogleda san je pogledon koji je jasno govorija: - Oma mi reci što se događa jerbo će me kolpati pa ćeš ostati sama s ovima ovod – ma nikakav odgovor nisan dobija. - Ajde sidi, sidi. Sija san i pogledin bludija po svima ka neko… Ka neko… Ma, e, ka neko ko se tek vratija iz Normandije. Znan da san to već reka, ali se ne moren sititi ništa drugo. Vrtija san u ćiverici sve ružne Splićane i Zagrepčane starije od šezdeset koje san pozniva, ma se ovi nikako nisu uklapali u sliku ikada viđenih. A onda je štriga koja je sidila dvi katrige livo od mene sva sritna počela prkeljati dok joj je dentijera svako malo dopola ispadala: - Ja znan da je ovo sve iznenada, ma mi smo zapravo tako i tili. Well, mi smo se čuli priko skajp, i sve dogovorili. Ja i Majk smo sletili u Zagreb jutros u četire ure i oma uzeli rent-a-car i drito vamo kod vas, a Giuseppe i Fiorina su isto jutros rano brodon došli u Split i isto uzeli rent-a-car i tako smo se našli na ulazu u misto i skupa, all together stigli tu prid vaš dvor. Yes… I tu je stala. Biće je očekivala da ću ja reći nešto ka, sad mi je sve jasno, ili ma nema veze, ili ne znan ni ja više što može reći čovik kad se tek vrati iz Normandije, ma san i dalje muča. - A jeste dugo putovali? – čuja san glas one svoje štrige koja je očito prva došla sebi. - A vidi, New Zeeland je daleko. Tribalo je letiti i letiti… ma sad smo tu i sve je nako ka kad smo prin… Koliko je prošlo? Je, je priko četrdeset godin, kako je bidna teta Franka… I tu je počela balit tako da je oni njen Majk oma izvadija neke facole i počeja joj turat u ruku. Da stvar bude bolja i Guiseppe je isto radija Fiorini. - Nemoj i ti Cvita… - priko slinca je

procidila. Cvita! Pa da! Sad san se sitija. Cvita i Marjeta, tako je! A pokojna teta Franka je bila mojoj pokojnoj noni sa materine strane rodica u trećen kolinu. Cvita joj je ćer, a ovu je drugu štrigu posvojila kad je izgubila muža. A kad je i Franka umrla njih su se dvi razišle, jena je pošla u Italiju a druga u Australiju. A mi smo onda… Zavrtilo mi se u glavi kad san prova skontati koliko smo blizu, mada bi bilo bolje reći daleko. To se zove rehabilitacija. Sada više nisan bija povratnik iz Normandije! A zašto su uopće dolazili? Zašto nisu ostali u svon Novon Zelandu i Italiji? - A zašto niste… Ka da mi je pročitala misli ona me moja štriga oma prikinula: - A zašto niste bar dali neki mot da van moremo postelju pripraviti ili... - Ma neee… Nismo mi mislili tako. Mi smo tili samo doć kod vas da vas vidimo. Mislili smo biti u kakovi hotel ili apartment. - Vode u mistu? - E, a di drugo? - U osmon misecu? – nisan izdura. - Je to neki problem? – zinula je sada i Cvita alias Fiorina. - U osmon je misecu misto pripuno furešta i bez rezervacije od nekoliko miseci pri lita ne moreš naći ležaj njanci za pasa – pojasnila je oma ona moja bistrica. - Je. Tako je! – Dočeka san potpuno spreman. Napokon govori mojin jezikon. Sad ćemo popit ovu kavu do kraja pozdraviti se i izraziti žaljenje zbog situacije i prokleti život koji nas je rastepa po cilomu svitu, pa će oni lipo upaliti svoje endžin i makine i poći lipo u pravcu sjever-jug u potrazi za boljon srićon, baš ka prin više od četrdeset godin. - Ma sad kad ste došli nećete nigdi ići. Bićete lipo tu kod nas. Ja ću van namistiti postelje pa ćemo lipo svi skupa. Katriga se podamnon istopila a

zemlja se počela otvarati. Zamutilo mi se prid očima, a mravinci su mi počeli trkat po rukama i nogama. Na brzinu san u glavi počeja brojat postelje i skonta da će mene dopasti onaj stari kauč u tinelu. - Ve ga… I njega je taklo. Nemoj, nemoj plakat. Cvita alias Fiorina me počela grlit i trati svoju surlu o moje rame. Pogleda san u svoju štrigu koja se blaženo smješkala i istoga trena počeja kontati kako ću joj ovo vratit. Ukratko, Marjeta alias Meri sa svojin Majkon, koji se usput zapravo zva Clark, ali su ga svi zvali Majk, spavala je u mojoj sobi, u mojoj postelji. Sobu od dice dali smo Cviti alias Fiorini i njenon Guiseppeu koji je jedini čini se ima samo jedno ime, dok smo ja i moja štriga noćili u tinelu - ona na trosjedu na razvlačenje, a ja ka što san i pritpostavija na kauču kojega san tija baciti još prin tri godine. Dizali su se ka što cili svit u Novon Zelenadu i Italiji čini, u pet uri, što znači da san se ja triba dignut bar kvarat ure pri njih. A išli su leći kad bi meni glava pala na prsi. A po cili bi dan bili samo u dvoru, s jedne katrige na drugu. - Kod nas in Hamilton, sunce nije tako jako. Ja kad bi sad izašla oma bi umrla. A meni je tako lipo ovod. - I kod nas je, eli, u Reggio Emilia, sunce drugovačije. Ja bi isto oma umrla. - dočekala je Cvita alias Fiorina. - A da možda ipak malo izađete? Oko podne ima nešto doli na rivi, neki trampulin su postavili. - reka san pun nade što su one odbile i samo se još više zadubile u neko pletivo. Naime, ona je moja štriga pokazivala što smo sačuvali od starih stvari, pa kad su ove dvi vidile stare vunene kalce, oma su odlučile da one moraju svojin mučenicima oplest bar jedan par. Majk alias Clark i Giuseppe su bili jednako zadovoljni. Ujutro bi stresli dva tri bićerina, obukli se ka dva Čeha u poodmakloj dobi i uredno čekali da odemo na kavu kod Jerolimova. Probleme sa suncem su rješavali s nekin ogromnin kapelinima. Kod Jerolimova bi ja popija kavu, a oni još dva tri bićerina pa bi se doma vraćali

bez kapelina. - Majk, umrićeš. - skvičala bi Cvita alias Fiorina, a ka prateći vokal, oma bi se javila i Marjeta alias Meri. - Đuzi, umrićeš od tolikog sunca. A njih dva rumeni ka dvi rumene jabuke samo bi razvukli usta od uva do uva. Za ručak bi pojili cili škip, što god in daš, a sve bi zalivali crnjakon. Uveče bi bacili štogod na gradele, pa opet po crnjaku sve dok meni ne bi pala glava na prsi, a ujutro u pet, jope iznova. A onda je ona moja štriga, s kojon od prvog međunarodnog prijema nisan progovorija tri riči, pred svima rekla: - A dečki bi mogli lipo malo i na more uvatiti koju ribu za lešadu, oli lignju za gradele. Tu moran stati i oma reći da ja od tog trena ne virujen više ni u paranormalno, ni u kletve, ni u sudbinu, jerbo da išta od toga postoji, toga trena, kad je ona to izgovorila moj bi je pogled spalija ili bi je makar grom opizdija. Situacija se razvila na sljedeći način. Njih su se dva obukli ka dva najljuća ridikula, s tin da su uzeli i dva suncobrana, a ja san se nada da će udariti makar kakovi neverin pa da ćemo sva tri Bogu na ispovid. Dok smo izlazili iz dvora, ja san stiga onoj mojoj štrigi poslati pogled od kojega se na mistu zaledila, dok su one dvi dežgracije svojin telcima davale zadnje upute: - Nemoj umrit od sunca. Čin su ušli u barku oma su raširili suncobrane. To što je bilo osan manje kvarat i sunce upravo tonulo u more nije ih nimalo zabrinjavalo. Guiseppe je sav sritan iz svoje valiže izvuka orošenu litru loze koju je uspija prokrijumčariti da niko ne vidi, na što je Majk alias Clark samo reka: - Perfect! Za dvajes minuti san bija na pošti i da se ne bi puno gužvali svakome san da peškafondo i plovuću, pušta i’ u more i u dva tri mota pokaza što in je činiti. Da san in da tunje samo bi se zažverinali, a vako možda i dignu koju lignju. A s obziron na tempo kojin su praznili onaj orošeni bocun najizglednije je bilo da će uvatiti poziciju na

pajolama s nogami gori. Ali nije bilo tako. Već u prvih nekoliko skoseva Guiseppe je ćapa lignju. Vuka je ka da diže sidro, a kad je ubacija na brod urla je od sriće. Lignja se pridružila sveopćem slavlju pa ih je oba stigla zaštrapati. Bili su tako sritni da su oma još jednon nazdravili. Onda je Majk alias Clark diga još jednu, koja ga je istina poštedila štrapanja, ali mu je zato cilu tunju zažverinala. Dok san mu dava novu tunju Guiseppe je diga još jednu koju je stiska dok i ona nije štrapnula pravo po Clarku alias Majku. Onda su počeli nazdravljati potpuno bez veze i razloga. Nalizali su se toliko da san ozbiljno razmišlja kako ću ih iskipati vanka kad se vratimo. Planira san stati u mandrač u po metra mora i samo ih privrnuti priko bande kad je Guiseppe povika: - Guarda, pesce! I prije nego san stiga išta reći ili učiniti bena je rukon posega za ranjon od priko po kile što je zguca peškafondo. Istog trena ga je pušta i uvatija se za ruku. Clark alias Majk, misleći da triba pomoći posega je na potpuno isti način za ranjon koji se cili nakopunjen baca po pajolima. - Speta! Pušti! Ferma! Stop!– vika san ali se pijano blago nije dalo. Poklopija je ribu rukon i oma skočija ka oparen. - That stupid fish!!! It hurts!!! - Je beno, je… Ubola te… - procidija san dok san jargolon zatuka ranja Guiseppe se blid ka krpa skupija i sija na pajole držeći ruku. Uzeja san mu ruku i fajrcagon koji uvik držin na brodu baš za ovakove slučajeve počaja paliti misto di ga je ubolo. Majk alias Clark se jednako umuča i pristravljeno gleda što činin njegovon mokron bratu, onda je i on doša na red. Kad san ih oba pofriga što su podnili ka dvi mone, upalija san makinu i mobitelon nazva našu doktoricu Elviru: - Škužajte što smetan u ovu uru, ma u brodu iman dvi bene koje je uboja ranj. Sve san napravija kako triba, i spalija i podveza, ma bi in isto tribalo dati štogod. Za dvajes minuti smo bili u portu di nas je dočekala Elvira i gomila znatiželjnika. Elvira je ušla u

brod, pogledala ruke, spomenula in šporku pijanu rodbinu i s gušton in sasula špricu u gujcu. - Neka sutra dođi na previjanje, ali neka se prvo operu i otrijezne. A povratak doma je za njih dva bija prava katastrofa. Bili su prizor koji se stvarno ne vidi svakog dana. Cili šporki od liganja, s drvenon nogon od inekcije, još puni rakije sa pofriganon rukon samo su stajali u mistu i ljuljali se ka da su još na barki. - Znala san. Ubilo ih je sunce. kad su ih vidile oma su sa vrata u duetu zakvilile Marjeta alias Meri i Cvita alias Fiorina. Ma kad su in prišle na domet nosa sve je naglo postalo drugovačije. Ukratko, jedva smo ih spasili od dodatnih povreda. Odveli smo ih oba u našu postelju, a njih dvi su te noći spavale u sobi od dice. Sutra in nisu dale da njanci odu priviti ruke, nego su rekle da će in ruke priviti likar kad se doma vratu. Za Guiseppea je u tom scenariju još i bilo nešto šansi za preživljavanje, ma za Clarka alias Majka situacija je bila vrlo ozbiljna jerbo je Novi Zeland ipak puno dalje od Italije. To su veče njih dva pošli u sobu već u osan uri, a njih su dvi sa mojon štrigon nešto muljale i ostavile nešto šoldi za ove dvi šetemane, da ne ispadne da su nan bili na teretu. Iduće jutro su se potrpali u ona dva ZG i ST auta i uz puno mavanja i lipi riči polako otišli put Italije i Novog Zelanda. Ona su dva nesritnjaka sa zadnjih siceva digli zdravu ruku u znak pozdrava i to je bilo to. Okrenija san se i vidija prazan dvor. Na tavaji samo šest čikara od kave koje ova moja vadi samo kad joj dolazi pricidnik kakove države. Staja san i gleda u te čikare i sve mi je odjednon postalo nekako pusto. Bija san ka da san sam na svitu. Pogleda san u onu svoju dežgraciju i vidija da i ona mene gleda na isti način. - Pozvali su nas da dođemo. - Znan. Zajedno smo počeli sklanjati čikare. I dok san unosija zadnji đir u kužinu, učinilo mi se ka da čujen glas pokojne tete Franke di mi nako, ka izdaleka priko svoga dvora govori: - Fala ti za moju dicu… Fala na svemu.

Meteorologija

RUJAN - rana jesen Napisao mr. sci. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

ujan je deveti mjesec u godini, ima 30 dana. U rujnu završava astronomsko ljeto i počinje astronomska jesen. Mijena godišnjih doba događa se u trenutku kad se Sunce na svojoj prividnoj putanji oko Zemlje nađe u tzv. jesenskoj točki, na presjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora. Tada je na cijeloj Zemlji dan jednak noći te se taj trenutak naziva jesenskom ravnodnevicom ili ravnonoćjem, što je doslovni prijevod s latinskog ekvinocija. Naznačeni astronomski događaj zbiva se početkom zadnjeg rujanskog desetodnevlja, prosječno 23. rujna. Ove je godine, spomenimo to za ljubitelje astronomske uzorne točnosti, 23. rujna u 5 sati i 9 minuta prema ljetnom računanju vremena. Nakon toga noć je dulja od dana. To na neki način, makar pojmovno i dojmovno, djeluje tjeskobno.

Tipićno rujansko jutra

Rekli bismo, znajući unaprijed meteorološku pripovijest o rujnu - bezrazložno. Makar dvije trećine rujna pripadale astronomskom ljetu, rujan se smatra jesenskim mjesecom. Takvim ga drže i meteorolozi kojima klimatski razlozi nameću potrebu svrstavanja rujna, zajedno s listopadom i studenim, u jesen. S obzirom na svoj položaj u kalendaru, rujan je prvi jesenski mjesec, a taj se dio jeseni i godine naziva prva jesen ili rana jesen. Rujan je s obzirom na svoja klimatska obilježja sunčan i topao mjesec, mjesec lijepoga vremena, jedan od najugodnijih i najomiljenijih mjeseci u godini. Zasigurno je da takvoj klimatskoj slici rujna uvelike doprinose povoljni astronomski čimbenici. Dani su još dugi, a Sunčeve zrake nisu previše zakošene te na Zemlju pristiže velika količina Sunčeva zrače-

Ribarske izreke Ako pada kiša, a barometar ne pada, bit će dobar ribolov tada! Najbolja je ona riba kojoj je glava daleko od repa! Ribarica po bonaci ruča, čobanica uvijek prvo sunca! Riba, dinja i svinja žive u vodi, a umiru u vinu!

nja. Sunce omogućuje toplo ozračje rujna. No ipak, to je malo nalik ljetnome kada caruju žega i vrućina. Naravno, vrlo je važna uloga zemaljskih čimbenika klimatskog stroja, što se posebice odnosi na opću atmosfersku cirkulaciju. U rujnu na vrijeme na Jadranu prevladavaju anticiklonalni utjecaji. To je u manjoj mjeri odvojak suptropske azorske anticiklone koji je prisutan uglavnom u prvoj polovini rujna. U drugoj polovini mjeseca, a posebice u njegovoj zadnjoj trećini prevladavajući utjecaj na vrijeme imaju kopnene srednjoeuropske anticiklone kojima je središte

u blizini Hrvatske te vrlo često zahvaćaju Jadran. Zbog njihova utjecaja rujan je prilično vedar mjesec s rijetkom oborinom. Na većem dijelu Jadrana srednja mjesečna naoblaka u rujnu je 3-4 desetine neba pokrivenog oblacima, a u dijelu sjevernog Jadrana 4-5 desetina. Uz srpanj i kolovoz rujan je najmanje oblačan mjesec u godini. Sunčana je vremena od oko sedam sati dnevno na sjevernom Jadranu do osam i pol u Dalmaciji. Ciklone su rijetko prisutne. Ipak ih je više nego u ljetnim mjesecima, a katkad se uz one uobičajene podrijetlom s Atlantskog oceana zamjećuju

Jugo u rujnu

i sredozemne koje su ljeti većinom izostajale. Zahvaljujući tome u rujnu je na Jadranu mjesečna količina oborine zamjetno veća nego u ljetnim mjesecima. Katkad prisutnost ciklone i nestabilnog zraka u njoj može biti vrlo jak poticaj za nastanak opasnog nevremena. S obzirom na to valja upozoriti sve one koji se brodicama upućuju u ribolov podalje od obale da pozorno prate vremenska izvješća kako ih ne bi iznenadila oluja daleko od kakva skloništa. Povoljna je okolnost za sve one koji češće borave na otvorenome, a takvi su neprijeporno i ribolovci, da je grmljavina u rujnu rjeđa nego u ljeto pa su zato sigurniji od mogućeg udara groma.

Misec od bonaca Premda i u rujnu pokoja sredozemna ciklona može potaknuti jako jugo, a prodor hladnijeg zraka s sjevera izazvati buru rujan spada u najtiše mjesece u godini. Nakon prilično burnoga vremena s neverama u kolovozu, u rujnu se sve smiri, a atmosfera kao da utihne. U prvoj polovici rujna smiruje se i lepršavi maestral.

U zraku se tek povremeno na licu osjeti lahor poput zračnog milovanja, a more je često glatko kao zrcalo. Za takvo se stanje na Jadranu rabi izraz bonaca (od talijanskog bonaccia, tišina na moru, utiha). Veli se ‘bonaca kao u bocunu’ ili ‘bonaca ko u kamenici’. Misli se, naravno, na kamenicu u kojoj se posprema i čuva maslinovo ulje, a bocun je, ako ne znate, velika boca, staklenka iz koje se toči voda ili vino. Bonaca omogućuje češći izlazak ribara u ribolov pa je ribarima draga, a iskusni ribolovci upozoravaju i da more ujesen postaje bogatije ribom. Mnoge ribolovce ili ‘vikend- ribare’ razveseli bogati ulov pirki, kanjaca, arbuna, iglica, gofa i zubaca tijekom rujanskih bonaca. U rujnu bonace mogu potrajati danima. Bonace su, naravno, po volji vlasnicima i poklonicima motornjaka jer se tada može brže i ugodnije ploviti. Nasuprot njima, zaljubljenici u jedrenje mrze ih ‘kao vraga’. Nekada je u doba jedrenjaka, kad bi morem zavladala bonaca svekoliko brodovlje stajalo nepomično, nemoćno, mlohavih jedara. Jedino se veslo moglo sučeliti s bonacom! Ovako je to zabilježeno u starim pri-

morskim knjigama i brodskim dnevnicima: Kad bi upali u bonacu, prihitili bi kaić naprid, vezali provu jedrenjaka za nj i veslali, potezali ga.

Lijepo, lijepo, pa urnebes! Premda u rujnu prevladavaju dani lijepoga vremena, sunčanog, toplog i tihog, ne bi se smjelo pogriješiti i zaključiti da u njemu nema jakog i opasnog nevremena. U prvome rujanskom desetodnevlju vlada ponajljepše vrijeme. Sunčano je i toplo. Takvo je vrijeme u jadranskih ribara poznato kao lijepo vrijeme kasnog ljeta. Ipak, vrijeme se i tada katkad pogorša tako što padne kiša i prolazno zahladi. Prema pučkome vjerovanju, to se najčešće dogodi oko blagdana Male Gospe, 8. rujna. Smatra se da tada prestaje kasno ljeto i počinje rana jesen. Nakon toga, u drugoj trećini, vrijeme je promjenjivije i općenito hladnije, uz dva-tri pogoršanja. Jedno je obično malo prije sredine mjeseca, a drugo potkraj te trećine. Obično je to povezano sa ciklonom te se može izliti velika količina kiše, a jugo može dosegnuti olujnu jakost i uzrokovati ve-

like nevolje i štetu ribarima i pomorcima. * 16.-18. rujna 2006. Veliko je nevrijeme zahvatilo južnu Dalmaciju. U Korčuli je tijekom jednoga dana palo 185 mm kiše. Bujice se poplavile vinograde i kuće u blizini brežuljaka odakle se slijevala golema vodena masa. Podivljale podzemne vode dizale su kamene ploče na ulicama Korčule. U lukama Lombardi i Korčuli potopljeno je desetak barki. Veliki broj turista napustio je otok pa su trajekti plovili bez prestanka. Nevrijeme je zahvatilo i jugozapadni dio poluotoka Pelješca. Na području Orebića brojni su potoci i bujice nosili sve pred sobom. Poplavljene su obiteljske kuće, hoteli (u kojima je voda bila visoka 80 cm) prometnice, vinogradi koji su bili pred berbom. Poplavljeno je bilo i trajektno pristanište, pa je bilo velikih teškoća s ukrcajem i iskrcajem vozila. Nastradala su područja Ploča i Metkovića. U Drveniku su potopljena četiri broda. U zadnjoj trećini rujna vrijeme je ponovno stabilnije i ugodnije. Ako i ima pogoršanja, ona su obično početkom te trećine, oko jesenske ravnodnevice (ekvinocijsko nevrijeme).

Rujanska bonaca

Nevera s jugom presudila Nevrijeme ili nevera s olujnim vjetrom i uzburkanim morem na Jadranu oduvijek je bilo vrlo važan sudionik u brojnim događajima, pa i onima povijesne naravi. To potkrjepljuje i sljedeća pripovijest.U 16. stoljeću izbio je rat između Venecije i cara Fridrika III. U njemu su se našli sučeljeni i stanovnici susjednih kaštela Raklja i Mutvorana na jugoistočnoj obali Istre koji su inače bili u imovinskom sporu. Mutvoranci su tada bili na strani Venecije te su unajmili plaćenika Zuan Maria de Soldatisa, gusara iz Muggie. Godine 1510. gusari su doplovili uz obalu i pristali podno strmih obronaka starog Raklja. Pod okriljem noći napali su i osvojili kaštel, opljačkali ga i razorili. Sa crkvice su skinuli zvona i zajedno s drugim plijenom ukrcali na brodove. Prema legendi, sv. Agnija je, srdita zbog takva čina, poslala na njih jako nevrijeme s olujnim jugom i uzburkanim

morem. Gusarski su se brodovi razbili na oštrim hridima podno kaštela, odvukavši u more sve mornare, plaćenike i svekoliki plijen. I sada kola priča da se otad kad zakuha jugo i more udara u hridi, čuje zvonjava crkvenih zvona iz morskih dubina kraj Raklja.

Sike plivaju- bura će Vjerojatno su mnogi ribolovci na Jadranu bili svjedoci sljedećih prizora. Udaljeni rtovi otoka i poluotoka izronili su iz mora, podignuli se iznad morske površine te punte zjaju. More kao da se uvuklo ispod otoka te se čini da oni lebde u zraku. To se može reći i za brodove koji plove u daljini. Opisana je pojava optičke naravi i nastaje zbog posebnih okolnosti loma svjetlosnih zraka onda kada se uz površinu mora zadržava tanak sloj toploga zraka, dok se na visini iznad njega nalazi zamjetno hladniji zrak veće gustoće. Takva se atmosferska pojava naziva ‘donji miraž’, a u jadranskom

puku uobičajen je naziv ‘sike plivaju’ (sika je pličina ili greben u moru). Zrcaljenje se može zamijetiti samo s male visine iznad mora. Opisana pojava je najčešća u jesen i zimi kada je more obično toplije od zraka. Pogoduju joj vremenska stanja nakon kiše i tople južine. Kada je zamijete, mnogi će ribari i mornari proricati nastup ‘vrimena od bure’. To je ujedno i znak razvedravanja i općenito proljepšanja vremena. Dakle, primijetimo li tijekom kišovite južine prizor u kojima nam daleki otoci izgledaju izobličeni i izdignuti slijedi bura

Rana jesen podno Velebita Spisatelj Vjenceslav Novak u svojim je djelima počesto opisivao vrijeme u primorju kraj Senja i općenito podno Velebita. Prilažemo vam dva kratka odlomka o ranoj jeseni iz njegovih pripovijesti Tito Dorčić i Fiškalova ispovijed. - Početkom rujna (...) nesno-

šljivih žega nije doduše već bilo, ali dugački još dani bili su topli i suhi, o suncu vidljivo je dozrijevao grozd (...) Topao zrak nije se gibao, daleka pučina sjajno se prostirala svojom veličanstvenom tišinom.” (Tito Dorčić) - Bila je subota, vedar dan rane jeseni. Po nebu se razasuli bijeli, lagani oblačići, a kroza njih sijalo sunce igrajući se toplim zrakama po mirnoj površini morskoj (...)” (Fiškalova ispovijed) Lijepo i dojmljivo, zar ne? Prigodno je zaključiti ovu pripovijest o rujnu pučkom dalmatinskom izrekom koja ističe moguće tumačenje podrijetla naziva mjeseca. Posrijedi je rumeno ili rujno mlado vino. Izreka glasi: Rujan misec rujno vino daje; novo turnja, a staro prodaje! Doduše, izreka je više namijenjena vinogradarima i vinarima negoli ribolovcima. No, tko veli da ribolovci, pogotovo nakon ukusnog ribljeg jela, ne požele kušati dobro vino!

Vijesti

Sufix Duo Core

AKCIJ A -25%

Mustad vjetrovka

ajnovija generacija Sufixovih ribolovnih struna postavila je standarde RIBOLOVNI CENTAR BARKA koji se teško mogu prestići. Je21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a dan od takvih vrhunskih proiTelefon 021 / 334 - 340 zvoda je monofil pod imenom Sufix Duo Core. Ovaj je monofil maskirno zelenosmeđe boje što ga čini idealnim izborom za pridneni ribolov. Dolazi pakiran na špulama zapremine 1000 metara, što je vrlo zanimljiv podatak surferima i ostalim dalekometnim ribolovcima. Pored velike otpornosti na abraziju, čak deset puta većom nego dosad, Sufix Synergy se odlikuje vrhunskom nosivošću na čvoru koja je gotovo identična linearnoj. Tako primjerice promjer 0,40 milimetra može podnijeti opterećenje od 11,6 kilograma.

ustad Seafarer surf vjetrovka s kapuljačom je u potpunosti vodootporna, vjetrootporna i prozračna. Ima velike džepove obložene flisom za grijanje ruku, veliki prednji džep, a izrađena je od stopostotnog polyestera 190T nylona. Vodootpornost ove vjetrovke je maksimalna. Podnosi čak 2000 milimetara vodenog stupa. Prema klasifikaciji prozračno svojstvo odgovara stopi od 2000. Dizajnom i stilom udovoljava najvišim standardima tako da kupovinom ove jakne ne možete biti nezadovoljni. Za vrijeme koje je upravo pred vama ova je jakna savršen izbor.

Wizard Bolentino

Zogulini Hi-Class

Informacije

ada je vrijeme kada ribolov iz barke napokon dolazi na svoje. Dani nisu nesnosno vrući tako da se svi ribolovci s uživanjem mogu prepustiti ribolovu na samo njima znanim pozicijama. Naravno nije svejedno sa čime se lovi. Izvrsna SPROova serija štapova za ribolov iz brodice savršen je izbor za takav ribolov. SPRO štapovi Wizard Bolentino su dostupni u dimenzijama od 1,50 do 3 metra, a svojim karakteristikama i vrlo povoljnom cijenom lako nalaze put do krajnjeg kupca.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

ibolov velikih riba je nezamisliv bez kvalitetne opreme pri čemu o sitnom priboru nerijetko ovisi konačan ishod. Olympus je na tržište izbacio vrhunske zoguline koji opravdano nose naziv Hi-Class. To su zogulini izvanredno velike nosivosti koja nije samo deklarativna već i potvrđena na testovima prije konačnog pakiranja. Primjerice, model Brass Swivel Sea može podnijeti opterećenje od 220 libri, odnosno 100 Informacije kilograma. Maloprodajna cijena ovih zogulina se kreće od 31 MIKELI TRADE kune za najmanji do 79 kuna za 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860 najveći model.

Ihtiologija

RIBA TRUBA u Jadranu Napisao Pero Ugarković

a je pojava novih vrsta u Jadranu već u o b i ča j e na i česta pojava, to nije ništa novo. Uzroci su promjena klime, otvaranje Sueskog kanala, pojačani brodski promet, balastne vode i uzgajanje novih vrsta riba. Riba truba, točnije dvije vrste Fistularia commersonii i Fistularia petimba već duže vrijeme žive uz obale južnog dijela Mediterana pa je bilo za očekivati da će se te vrste pojaviti negdje na području Jadrana. Krajem 2008. godine u Crnoj Gori na plaži pronađena je

mrtva Fistularia commersionii što je bio prvi službeni nalaz ove ribe za Jadran. Pošto većina ribolovaca teško može prepoznati manje poznate riblje vrste, dobili smo e-mail našeg čitatelja iz Crne Gore čiji je prijatelj podvodnom puškom uhvatio neobičnu i nepoznatu ribu. Naš čitatelj je aparatom zabilježio nekoliko fotografija ove ribe koje nam je poslao. Zanimljivo je da je ovaj primjerak ribe trube također uhvaćen u istom razdoblju, samo dvije godine poslije, kao i prvi pronađeni primjerak. Riba je ulovljena na 7 metara dubine u blizini otočića Sveti

Nikola. Pošto se radi o drugom ulovljenom primjerku za očekivati je da će ubrzo ova vrsta postati službena vrsta ribe Jadranskog mora. Vrsta Fistularia Commersioni živi na području Crvenog mora i Indijskog i Pacifičkog oceana. Riba nije odmah počela nastanjivati Mediteran nakon iskopanog Sueskog kanala. Prvi su nalazi pronađeni tek početkom ovog stoljeća. Tijelo joj je izduženo, s karakteristikama riba iglice i šila s kojima je u daljnjem srodstvu. Zelenkasto je smeđe boje s velikim očima u odnosu na tijelo. Na gubicu joj otpada trećina tijela, ali ima jako sitna usta.

Najupečatljivija joj je karakteristika duga bodlja koja izlazi iz sredine repne peraje. Živi u jatima ali i samostalno na pješčano kamenitom dnu do 100 metara dubine. Hrani se sitnim ribama i svim sitnim organizmima poput račića i lignjica. Može narasti do 150 cm u dužinu. Ovaj ulovljeni primjerak iz Crne gore bio je dug 70 cm, ukupno s repnom bodljom. Riba se jede u svim dijelovima svijeta gdje je brojna iako nije previše cijenjena vrsta, vjerojatno zbog čudnog izgleda i manjeg rasta. Ime truba slobodno smo preveli iz ostalih jezika (tal. trombeta).

Čvorovi

SUKANI predvez Napisao i snimio Boris Bulić

mnogim je ribolovnim tehnikama i disciplinama korištenje tankih najlonskih struna imperativ. Stvar se dodatno komplicira ukoliko se koristi

fluorokarbon koji je u pravilu slabije nosivosti od klasičnih monofila, a što nerijetko unatoč kvalitetnim i čestim kačenjima dovodi do gubitka lovine. Najčešći krivac takvom razvoju događaja su oštri riblji zubi. Zakačene ribe poput

ušata ili bugava u izvlačenju imaju, za nas ribolovce, vrlo nezgodan poriv za grickanjem i konstantnim oštećivanjem najlona neposredno uz udicu. Kod intenzivnijeg lova to grickanje rezultira obaveznom izmjenom predveza nakon

svake tri do četiri izvučene ribe. Ipak, mada se čini nemogućim, ta se situacija može ublažiti. Dovoljno je strunu uz udicu sukanjem udvojiti što je zapravo vrlo jednostavan i učinkovit odgovor na grickanje zubate lovine.

Finger loop 1

Prilikom vezivanja udice potrebno je ‘živi kraj’ ostaviti duljim nego inače, u dužini od barem 15-ak centimetara. 3

Živi se kraj usuče između palca i kažiprsta desne ruke u jednu stranu, a osnovna struna s udicom između palca i kažiprsta lijeve ruke u drugu stranu nakon čega se laganim popuštanjem obje strune oviju jedna oko druge.

Nakon što je udica vezana, živi se kraj s nekoliko omotaja vrati iznad ušice udice. 4

Tako usukani kraj još samo treba fiksirati čvorom two half hitches da se ne bi odmotao.

Finger loop 5

Drugi dio čvora two half hitches je uglavnom dovoljno osiguranje od nenamjernog odvezivanja. Perfekcionisti taj čvor još dodatno osiguravaju i trenutnim ljepilom.

Završni čvor se zaslini i zategne, višak strune odreže i sukani predvez je spreman za ribolov.

Svijet ribolova

TRIKOVI

na kraju ljeta

Iako je sezona ribolova u punom zamahu, omiljene pošte i destinacije u neposrednoj blizini kuće ili apartmana uglavnom su opustošene. Ribe nema ili se jednostavno ne da na suho pa nam ne preostaje ništa drugo doli formirati malo drugačiji predvez i potražiti novu poštu koja ćemo držati u najstrožoj tajnosti Napisao i snimio Boris Bulić

ako s obzirom na temperaturna kolebanja ovo ljeto potpuno opravdano možemo nazvati lito vilovito, u podmorju su temperature znatno manje oscilirale. Sve se kretalo oko ugodnih 22 do 23°C što je ribama itekako godilo. Apetit na vrhuncu, riba stalno u pokretu, a na udicama – uglavnom pustoš. Unatoč tako povoljnim uvjetima ribe nema. Zapravo pogrešno je reći ribe nema. Ribe ima, samo ne uvijek one koju mi tražimo. Relativno plitki tereni i pošte nadomak lučica i naselja u ljetnom su periodu opustošeni i ribom izrazito siromašni. Ono što nisu počistile mreže, što legalne a što ilegalne, ra-

stjerali su gliseri i jahte, kupači i ljetni ronioci-turisti koji ne propuštaju priliku nastrijeliti sve što se miče.

Ako želimo ostvariti nešto kvalitetniji ulov, moramo loviti ili na uobičajenim pozicijama u vrijeme kada u podmorju vlada mir, što znači rano u jutro ili kasno u suton Na takvim terenima ostalo je neznatno malo ribe među kojima prevladavaju sitne ben-

toske, ribolovcima potpuno nezanimljive vrste te poneki labrid ili špar uz rijetka i raštrkana jata manula, lužina i sitnih bugava. Stoga, ako želimo ostvariti nešto kvalitetniji ulov, moramo loviti ili na uobičajenim pozicijama u vrijeme kada u podmorju vlada mir, što znači rano u jutro ili kasno u suton, ili na biranim dubokim poštama gdje su nam izgledi za kvalitetnim ulovom znatno veći.

Potražite ribu Lov u zoru koja je u ovom periodu izdašnija od sutona može donijeti iznenađujuće kvalitetan ulov. Od bokadora koji u vrijeme sivila rado napadaju ponuđene udice, preko ovčica i krupnih špara do uvijek

traženih arbuna. Ipak, unatoč spomenutom povoljnom razdoblju i pomno biranom dobu dana ulov jednako lako može podbaciti. Pritisak kojem su ribe izložene tijekom dana često ih u potpunosti otjera s tog područja pa ni zora ni suton ne mogu popraviti stanje. Rijetki kvalitetni ulovi se događaju slučajno u situacijama kada riba koja se seli tražeći mirnije i za život povoljnije mjesto naiđe upravo na vaše udice. Naravno, puno se više može očekivati ako se riba potraži, a ne čeka da naiđe.

Nad kurentom Ribu valja potražiti na mjestima koja su barem na prvi pogled van plovnih i mrežolovnih puteva i na dovoljnoj

Pao je na trik s dugom pramom

dubini do koje nadobudni podvodnjaci inspirirani Kustoovim filmovima ipak ne mogu doroniti. Za tako nešto možda ne treba poduzimati izvanredno

Lakoma usta

zahtjevna i daleka putovanja. Često se izdašne pošte kriju tek nekoliko milja dalje od uobičajenih. Ako nemate neke pouzdane instrukcije ili barem nagovještaje domaćeg

stanovništva morati ćete se pouzdati u vlastitu pamet i iskustvo.

Pomoću suvremene elektronike koju danas posjeduje većina plovila nije teško otkriti brakove čak i na relativno ravnom dnu poput lagunarnih širokih zaljeva Pomoću suvremene elektronike koju danas posjeduje većina plovila nije teško otkriti brakove čak i na relativno ravnom dnu poput lagunarnih širokih zaljeva. I najmanje izdignuće, koliko se god činilo nezamjetnim, razbija morska

strujanja dovodeći miran tok u stanje turbulencije. Takva su mjesta zbog kovitlanja uvijek bogatija hranom i česticama koje, iako uglavnom nejestive, ipak vrlo uspješno privlače sitnu ribu, a za njom i krupniju. Pritom je jako važno točno procijeniti smjer gibanja vodene mase ili jednostavnije rečeno, pravac pružanja kurenta. Sidriti se treba tako da nam sidro bude ‘uzvodno’ bar tridesetak metara daleko od brodice. Naravno, tih tridesetak metara vrijedi za dubine do četrdesetak metara jer s povećanjem dubine raste i dužina otpuštenog konopa. Usidrena brodica mora biti iznad padine braka koja se nalazi niz kurenat tako da se naješkane udice mogu naći u zoni turbulencije gdje će sigurno pronaći svoja gladna usta. Idealno je koristiti duže štapove kojima ćete lakše

pretražiti teren. Ponekad, pogotovo u težim uvjetima, dva metra lijevo ili desno mogu imati presudan utjecaj na konačan ishod.

Kao zaliven Ukoliko na plovilu nema elektronike, a domaće stanovništvo s nepovjerenjem gleda na vašu dobrohotnost i odbija suradnju po pitanju otkrivanja pozicija, od velike pomoći može biti površinski kurenat koji je u uskoj vezi s onim pod površinom. Naime, kurenat koji je prisutan u podmorju uvijek ostavlja trag na površini. Taj trag s obzirom na vjetar, plimu i oseku može kasniti na način da ne mora nužno biti okomito iznad pravog kurenta. Na površini se očituje kao široka pruga koja se vijugavo proteže, uglavnom paralelno s obalnom linijom. Lako ju je pretražiti. Bez sidrenja sistem valja spustiti na rub kurenta i pokušati dobiti griz. Nakon nekoliko probnih spuštanja lako se može ustanoviti gdje je riba i koliko je raspoložena za suradnju.

Usidrena brodica mora biti iznad padine braka koja se nalazi niz kurenat tako da se naješkane udice mogu naći u zoni turbulencije

Prosječna veličina

Tada je još samo potrebno uočiti i zapamtiti orjentire na obali, dobro procijeniti smjer kurenta, odnosno odrediti je li trenutno plima ili oseka, da bismo se sljedeći put bez posebnog pregledavanja od prve mogli vratiti na novootkrivenu poziciju. Naravno da o tome valja šutjeti kao zaliven jer se u pravilu nakon izbrbljanih orijentira sutra mora tražiti potpuno nova pošta jer na ovoj leže barem tri ‘prijateljske’ brodice.

Noćna ptica

Malo drugačije

Kanjci su napasni

Ješka u ovom periodu mora biti dovoljno bogata i ukusna da bi privukla lovinu. Budući da je najtraženija lovina u ovom periodu arbun, jedna od udica obavezno mora ležati i loviti ispod olovnice i to na prami ne kraćoj od tridesetak centimetara. Srednja prama nakon spuštanja sistema mora loviti uz olovnicu dok je najgornja ujedno i najkraća, a čeka svu ostalu ribu koja se kreće metar do metar i pol iznad dna. Takav je raspored udica idealan za lov okomito ispod broda u uvjetima kada riba radi i kada smo na pravoj poziciji. No kada ribu valja tražiti i u svakom zabačaju provocirati griz predvez treba izgleda-

ti malo drugačije. Najdonja udica i dalje lovi ispod olovnice no njena je prama duga tek dvadesetak centimetara. Srednja se prama vezuje na udaljenosti od šezdesetak, a duga je 35 centimetara. Najgornja prama je vezana na 120 centimetara od olovnice, a duga je 55 centimetara. Ovakav se predvez s plovila izbacuje baš kao da se lovi s kraja. Neprestanim sporim privlačenjem sve udice love na dnu ili neposredno iznad dna što je idealno za pridnenu ribu. Naravno, za ovakav je ribolov osnovna struna obavezno upredenica.

Malo sreće

Arbun na rubu braka

Potez ribe u ovo doba godine nije teško registrirati. Najčešće se radi o nekoliko stidljivih čupkanja nakon čega slijedi snažan potez koji je nemoguće ne primijetiti. Izvlačenju treba pristupiti odmah uz eventualnu korekciju zategnutosti kočnice. Arbun koji je i najčešća dnevna lovina u ovo doba godine je borac koji otpor pruža do kraja što znači da i u posljednjim metrima možemo očekivati trzaje kojima se riba može osloboditi. Kočnica treba biti tako

podešena da može proklizati pri svakom jačem trzaju ulovljene ribe, a podmetač je poželjno imati u pripravnosti. Iako se uglavnom love primjerci do dvadesetak dekagrama, nisu isključeni ulovi i kapitalnijih primjeraka. Stoga je dobro imati navezane kvalitetnije kovane udice koje mogu izdržati udarce većih primjeraka, a istovremeno veličinom i oblikom omogućiti kačenje i prosječno velikih riba. Pri radu s dužim pramama česti su ulovi bugava i šaruna koji se rado zalijeću za svime što leluja i putuje, tako da se njihovi potezi mogu očekivati u tonjenju ili izvlačenju pribora. Pored šaruna i bugava, na takvim je terenima čest ranj koji će s jednakim tekom napasti udice. Valja se čuvati uboda koji i kod najsitnijih primjeraka može biti koban. Pa sada, ostaje samo otisnuti se u suton ili zoru i potražiti kurenat i brak koji još nije izlovljen. Iako se čini teškim, to nije nemoguće. Treba vam samo malo strpljenja, iskustva protkanog znanjem i dvije kapi sreće, bez koje, priznat ćete, i najizgledniji ribolovi ne mogu donijeti ribu.

Vijesti

Okumini multiplikatori Ryobi Metaroyal Magda Safari 5000A

ovoj roli smo dosta pisali, što nije čudo jer se radi o moćnom stroju koji je predviđen za hard core ribolov, počevši od vertical jigginga do ribolova na dubokim brakovima o kojem pišemo u ovom broju. Ono što je najbolje kod ove role je da je znatno jeftinija od drugih

kumini multiplikatori Magda Pro DX30, DLX30 i DX45 su opremljeni s dva čelična ležaja, imaju kućište izrađeno od grafita pojačanog titanom dok je zupčanik izrađen od pomorske bronce. Kočnica i drška su metalne a kočnica je multi-disc predimenzionirana radi kvalitetnijeg kočenja. Multiplikator ima brojač strune, samopodmazujući sistem zupčanika, a dostupan je i u DLX vaInformacije rijanti za lijevu ruku. Kapacitet multiplikatora Magda DLX30 T.P. OLIVARI d.o.o. je 300m/0,40mm, odnosno za 10430 Samobor, Gajeva 49 model DX45 - 310m/0,45mm.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

rola namijenjenih vertical jiggingu. Slobodno možemo reći da je to sjajno uložen novac kada znamo o kakvoj se kvaliteti radi. Tijelo, rotor i ručica izrađeni su od najboljeg marine aluminija, dok je unutrašnjost nehrđajući čelik. Rola ima sedam nehrđajućih kugličnih ležajeva, a prijenos joj je 4,9 : 1, dok se kočnica može stisnuti na 10 kilograma.

Telefon 01 / 3366 - 042

Quantumov AKCIJ A rod-pod -25%

Štap Squiddy

ineaEffe je na tržište izbacila još jedan izvrstan uradak. Riječ je o štapu Squiddy dvodijelne konstrukcije sa spojem neposredno iznad rukohvata zbog čega je zadržana kvaliteta jednodijelnih modela. Štap ima akciju do 100 grama, teži 180 grama i namijenjen je prvenstveno lovu liganja iz barke. Blank je izrađen po takozvanom Tubular konceptu što je garancija male težine i veli-

ke žilavosti. Štap ima 10 vodilica od kojih je pet smješteno na samom vrhu obojanom crvenom bojom radi lakše detekcije. Maloprodajna cijena ovog štapa je 148 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

a sve ljubitelje lova pridnenim postavama, takozvanim fermama, neophodan je i uvijek koristan rod-pod, nosač štapova koji se u tren oka može prilagoditi bilo kakvom terenu. Ovaj Quantumov rod-pod izrađen je od kvalitetnog inoxa što znači da je otporan na more i sol, koji inače s lakoćom izjedaju sve metalne dijelove ribarske opreme. Rod-pod je jednostavne izrade, lako sklopiv i ima četiri teleskopski podesive noge. Trenutno je na popustu od 25 posto.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Po zavidan ulov

Fishfinder 400C Odaberite Fishfinder 400C sa sjajnim 4-inčnim QVGA ekranom, brzom grafikom i s dual-beam sondom snage 400W, te UltraScrollTM funkcijom za odličan prikaz svake vrste dna i krenite u ribolov po zavidan ulov.

Fishfinder 400C

Follow the leader. Sonda

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.com.hr

Svijet ribolova

MALI KRALJ od fanga

I dok ribe pučine jure plavetnim prostranstvima, a oboriti šparidi kraljuju nad kamenom, carstvo kokota je ravno dno. U tom carstvu on uživa kopajući po mekanom supstratu u potrazi za sitnim beskralješnjacima Napisao i snimio Boris Bulić

Eto lešade

ada u Jadranu živi sedam vrsta iz obitelji štitoglavki – krutoglavki (Triglidae), kada se kaže kokot ponajprije se misli na kokotića glavaša (Trigloporus Lastoviza, Brünich, 1768.). Iako se povremeno love znatno veći primjerci ova vrsta prema službenim podacima naraste do 42 centimetra u duljinu i dosegne težinu od 0,75 kilograma. Kokot ima vrlo karakterističnu građu tijela. Glava mu je izrazito velika i doima se oklopljenom dok se tijelo s izdignutog prednjeg dijela sredinom sužuje i prelazi u vitki repni dio. Ima solidno razvijene peraje s tim da su mu bočne peraje izrazito velike s azurno modrim obrubom i mo-

drim pjegama zbog čega ga na mnogim mjestima nazivaju lastavicom. Ta je karakteristika toliko jaka da je nalazimo i u njegovom znanstvenom latinskom nazivu. Grudne peraje su modificirane tako da čine člankovite izdanke nalik na prste kojima kokot pretražuje dno u porazi za hranom. Tijelo mu je okomito isprugano tamnijim usjecima. Temeljna boja kokota je crvena do crvenosmeđa, tamno izmrljana, s trbušne strane uz analni otvor potpuno bijela. Kokota nalazimo po cijelom Jadranu na svim oblicima dna, no najbrojniji je na mekanom dnu bogatom muljevitim supstratom. Može ga se naći od desetak pa sve do 200 metara dubine. Iako se može loviti i u otvorenom moru znatno je brojniji u unutrašnjim kana-

Kokot ima krupnu glavu

lima i to ponajviše u srednjoj Dalmaciji i oko otoka sjevernog Jadrana. Njemu ne smetaju ni neverini ni bura, ni kiša ni visoka temperatura. U svom muljevitom carstvu jedino ga zanima kako se najesti i ostati neprimjećen

pri čemu s odrastanjem i dobivanjem težine i veličine samo prva stavka ostaje aktualna. Mrijesti se od polovice zime do polovice proljeća nad ravnim dnima pri čemu nije ovisan o vrsti dna. Kao tipična bentoska vrsta ponajviše

Sedam vrsta Uz kokotića glavaša u Jadranu živi još sedam vrsta iz ove obitelji. Najveći je kokotić balavac (Trigla Lucerna, Linnaeus, 1758.) koji naraste do 70 centimetara i 4 kilograma. Za njim slijede kokotić kosteljač (Trigla Lyra, Linnaeus, 1758.), koji naraste do 65 centimetara i 2,5 kilograma, kokotić sivac (Eutrigla guarnardus, Linnaeus, 1758.) koji naraste do 60 centimetara i 3,5 kilograma, kokotić kamenjar (Aspitrigla cuculus, Linnaeus, 1758.) koji naraste do 40 centimetara i 0,5 kilograma te kokotić barjaktar (Aspitrigla obscura, Linnaeus, 1764.) koji naraste do 35 centimetara. Najmanji su kokotić rožac (Peristedion cataphractum, Linnaeus, 1758.) koji naraste do 30 centimetara i 0,25 kilograma i kokotić oštruljić (Lepidotrigla cavillone, Lacépède, 1801.) koji naraste do 19 centimetara duljine. Pored spomenutih vrsta iako relativno rjedak u Jadranu živi i kokot letač (Dactylopterus volitans, Linnaeus, 1758.) koji je zapravo samo blizak rođak obitelji Triglidae, a pripada obitelji kokota (Dactylopteridae). Na najdonju udicu

pada plijenom pridnenih povlačnih mreža i parangala. U sportskom se ribolovu lovi usputno tako da za njega i ne postoje strogo profilirani sportskoribolovni alati ni tehnike. U ribolovu udicom u pravilu se lovi na udicu koja je najbliža dnu. Pa iako se u principu lovi sporadično i slučajno, na nekim se dijelovima obale lovi nešto brojnije tako da su predvezi korišteni na tim terenima prilagođeni upravo njemu. Takav predvez zapravo ima samo jednu udicu namijenjenu kokotu. To je najdonja, vezana na nešto deblju pramu s bogatijom ješkom dok su ostale vezane na klasičan način. Kokot će rado zagristi u većinu animalnih mamaca, a u trenutku kačenja počinje svoj osobiti ples. Otpor koji

Polakomio se na kozicu

Kokot rokće kad se nađe na suhom

Kokoti teški preko dva kilograma

pruža u izvlačenju nipošto nije zanemariv jer zakačen potpuno širi sve peraje dok se istovremeno neprestano trese krećući se spiralno prema površini. U izvlačenju je poželjno imati opraru jer se i u posljednjim trenucima neposredno pod površinom kokot zna vrlo siloviti zatresti zbog čega neopreznim ribolovci-

ma lako može spasti s udice. S gastronomskog stajališta mišljenja znalaca su podijeljena. Dok ga neki smatraju manje vrijednom ribom, mnogi kokota drže vrlo ukusnim. Budući da nije redovit na ribarnicama gospodarska mu je važnost gotovo nikakva. Najcjenjeniji je spremljen lešo ili na brudet.

Svijet ribolova

I RIBE UBIJAJU, zar ne?

Oko terminološke opravdanosti naziva ‘sportski ribolov’ vodile su se mnoge polemike. Koliko je sportski ribolov uistinu sport i što ga čini sportom? Realno, jedina komponenta koja ga svrstava u kategoriju sportskih disciplina je natjecateljska komponenta, no jednako tako u populaciji ribolovaca jako je malo onih koji se odazivaju na natjecanja. Da li su pritom i oni koji se ne natječu sportski ribolovci? Napisao i snimio Boris Bulić

to sportski ribolov čini sportskim teško je r e ć i . N e ka d a je sport značio svaku igru pa je definiran kao njegovanje tjelesnih sposobnosti, njihovo provjeravanje i usavršavanje borbom, igrom i natjecanjem. Suvremena definicija sporta

kaže da je sport skup različitih motoričkih aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera pri čemu do punog izražaja dolaze sposobnosti, znanje i osobine sportaša. Naravno, ovakva službena definicija ostavlja jako puno prostora za trpanje svega i svačega u sportske okvire. Prema Talijanima sport je je-

Ima li ikakvog smisla puštanje ovakvog ulova?

dinstvo natjecanja i vježbi koje se izvode pojedinačno ili grupno kao manifestacija sportskih vještina ili u cilju zabave (razonode) ili u svrhu razvijanja motoričkih sposobnosti. Sa zdravstvenog pak stajališta, sport je tjelesna aktivnost koja značajno poboljšava fiziološke karakteristike pojedinca. Bez obzira na

definicije i tumačenje sporta danas je prisutno oko pedeset sportskih grana pri čemu niti jedna od tih grana osim sportskog ribolova ne podrazumijeva bilo kakav oblik ubijanja. Da se ne bi stekao dojam lažnog moraliziranja, ribolov je disciplina u kojoj se isprepliću fizička spremnost i uigranost uz vrhunsku zabavu s jednim

Uživanje u lovu, ulovu i planiranju gradelade

jedinim ciljem – uloviti ribu. Što s njom nakon što se ulovi tema je opet nove polemike.

Catch&release Catch&release je pokret koji je nastao na slatkim vodama Engleske prije više od 100 godina. Iako je prvi poriv bio vraćanje samo najvećih kapitalnih riba, uskoro su mnoge vode stekle status catch&release voda na kojima se sav ulov, bez obzira na veličinu ili vrstu vraćao natrag. To je i te kako opravdano na manjim vodotocima s ograničenim ribljim fondom koji se nekontroliranim izlovom vrlo lako i brzo mogu devastirati. Na takvim je vodama nerijetko dozvoljen ulov samo jedne ribe u toku ribolova i to udicom bez ili sa stisnutom kontrakukom kako bi se ulovljena riba što je moguće manje povrijedila. No u ribo-

Ova je riba lovljena samo s jednim ciljem

Gdje je granica?

lovu na moru koje nije ograničeno poput potoka, ribnjaka i manjih rječica, teško je naći opravdanje za njegovanje pokreta catch&release. Puštanje nedoraslih primjeraka ili ekonomski neisplativih, nejestivih vrsta ima smisla, no puštanje neke kirnje ili zubaca nakon što smo ih borbom koja nerijetko traje i preko pola sata dovukli na površinu, izložili pored boli i velikoj promjeni pritiska, teško da može imati neko ‘humano’ opravdanje. Ukoliko se tim ribama želi ‘pokloniti’ život jednostavnije ih je ni ne dirati. Uloviti i izmučiti ribu da bi se nakon toga pustila u more je ništa doli bahaćenje superiorne vrste pri čemu takvi postupci u životinjskom svijetu nisu nigdje zabilježeni.

Slučajni ulovi Mnogi će reći da sportski ribolov sportom čini sportski pristup u kojem se mogu pronaći elementi skoro svih definicija

sporta. No bez obzira na verbalnu vještinu pakiranja i boje mašnica na tim paketima, ribolov je disciplina u kojoj ribolovac pokušava uloviti ribu iz dva osnovna razloga – prvo radi uživanja u lovu što je kao evolucijski rudiment u krvi svakog čovjeka i drugo da bi je pojeo, što je realno gledano jedna od osnovnih potreba. I kada bi se tu zaustavili bilo bi idealno. Kada bi svaki ribolovac ulovio ribe samo onoliko koliko namjerava ili može pojesti, ne bi bilo problema. Nažalost, lov preko granica opstojnosti prirodnih resursa današnja je surova stvarnost. Čovjek kao vrsta nalazi se na vrhu evolucijske ljestvice te kao takav ima mogućnost gospodarenja svim prirodnim resursima. No uz mogućnost gospodarenja ide i odgovornost. Neodgovorno gospodarenje nerijetko ima za posljedicu potpuni krah sistema. U slučaju ribolova, neodgovornost za posljedicu ima potpunu devastaciju podmorja.

Prelov samo jedne vrste neminovno za sobom povlači opstojnost ostalih vrsta, a kada je u pitanju kontinuirano konstantan izlov tada su posljedice strašne. Nije tajna kada je koja vrsta u mrijestu i kada je ne bi trebalo loviti. Situacije u kojima se ulove ženke pune ikre najčešće se prikazuju kao nehotični i slučajni ulovi, no to je uglavnom samo loš

izgovor. Znalci nikada neće ni ići u ribolov na pozicije na kojima bi mogle biti vrste u mrijestu ili barem neće koristiti sisteme i ješku kojima bi mogli uloviti te ribe. Naravno, pored odgovornih i savjesnih, postoje i lažni sportski ribolovci koji pod okriljem etikete sportskog ribolova ribu love radi ekonomske dobiti. To crno tržište ribama oduvi-

Konačan i potpuno opravdan smisao ribolova

udica

jek je prisutno i stvara velike probleme kako inspektorima tako i sportskim ribolovcima koji se ne bave takvim poslovima a na koje svejedno pada sjena i ljaga tog tržišta. A rješenje je zapravo vrlo jednostavno – redovitom kontrolom restorana koji bi trebali voditi transparentnu evidenciju ‘ulaza’ i ‘izlaza’ lako bi se moglo ustanoviti porijeklo ribe. Uz primjerene kaznene odredbe vrlo bi se brzo stvorila klima u kojoj niti jedan crni ribolovac ne bi nigdje mogao prodati svoj ulov. Naravno tome bi trebao kumovati zakonodavac što, kako smo se nebrojeno puta imali prilike uvjeriti, nije baš tako jednostavno. Donošenje zakona vezanih uz more i morski ribolov rijetko je kada obavljeno uz konzultiranje stručnih i upućenih tijela i pojedinaca. Budućnost ribolova i ribolovaca na Jadranu je neizvjesna i teško je reći gdje će nas odvesti ovakvo gospodarenje. Mnogi

Nastrijeljivanje zaštićenih vrsta poput drozda nema opravdanja

polažu nade u trenutak kada će Hrvatska ući u EU, no da li će se tada nešto bitnije promijeniti i da li će te promjene biti pozitivne još je teže reći. Do tada nam ostaje ponašati se u

skladu s nepisanim pravilima koja čuče u svakome od nas a koje treba samo malo protresti kako bi ih probudili. Živjeti u prirodi u skladu s prirodnim zakonitostima vrlo je jedno-

stavno. Puštajte nedoraslu ribu i ne lovite više nego što vam treba. To su jednostavna pravila kojih se nije teško držati i uz koja ćete se osjećati bolje i vi i more.

51 udica 215x140mm.indd 1

6/18/10 9:30 AM

Svijet ribolova

ŽELJA JAČA od Željka

Odabir partnera u ribolovu često je od presudne važnosti i tome treba pristupiti ozbiljno i odgovorno. Što se dogodi kad tu činjenicu zanemarite vidljivo je iz teksta koji slijedi Napisao i snimio Tomislav Mirkov

vog je ljeta moja firma bila nemilosrdna. Izmislili su nekakav produženi rad, uveli su subote tako da slobodnog vremena gotovo i nisam imao. Sukladno tome ribolov je bio nalik zimskom – samo prepričavanja i uglavljivanja nekih neodređenih termina bez izlazaka na more. A onda se na obzoru ukazala slobodna subota. Oprema je bila odavno spremna. Trebalo je samo uzeti svježu vodu i kruh i nazvati

Na punti

Gorana s kojim redovito lovim.

Ko je munjen - Žao mi je, ali u subotu radim. - Ali, bi li možda mogao... - Sorry... Ne poznajem nikoga tko lovi poput mene i Gorana tako da sam prilično obeshrabreno razmišljao o samostalnom pohodu. Destinacija je određena još na prošlom ribolovu. Južna punta na Ugljanu ne bi trebala biti posebno opasno mjesto, ali nikad se ne zna. A priče koje sam čuo o tom mjestu pot-

pomognute mojom maštom dovele su ribe do razmjera koji su bili na granici big gamea. A onda je Mile u četvrtak rekao: - A što ne pozoveš Željka? - Da, vidiš, o tome nisam ni razmišljao... Toliko sam zagorio da bih pošao i sa crnim vragom samo da se maknem. - Jesi ti munjen? – ubaci se Stipe. Da pojasnim, Željko nije bio loš čovjek, samo je... pa možemo reći da je bio svog môda. Vrlo nepredvidiv, temperamentan i mada je neprestano pričao o ribama i ribolovu, o tome zapravo i nije znao mnogo, naprotiv, znao je vrlo malo. No zato mu volje i želje nije nedostajalo. Pričalo se i o nekakvoj terapiji sedativima, ali ja sam zagorio i to vrlo zagorio. Na mojim pohodima svaka pomoć je dobrodošla jer nevolje na koje se može naići mogu biti kobne ako je čovjek sam. A i noć brže prođe u društvu. Bolje je ne podsjećati se posljednjeg puta kad sam pošao sam. Mile kaže da je Željko u ratu imao vojni raspored upravo na tom prostoru. S takvim sam mislima pošao do Željka, a kada sam mu konačno na kraju premišljanja s rezultatom 51 posto za Željka, predložio da pođemo zajedno, lice mu se razvuklo u smiješak impresivnih razmje-

Evo, sad će nešto veliko...

ra. Srećom je imao uši, inače bi mu se osmijeh zavrtio oko glave. Trenutno je počeo kovati planove o kapitalnim ulovima i feštama nakon povratka. Da, takav je Željko... Subota je u petak uveče bila vrlo blizu, a oko 20 sati na ekranu televizora, iza leđa dežurnog meteorologa, skupili su se neki oblaci upravo nad Lamjanom. Ustvari, od oblaka se kompletan zemljovid uopće nije vidio. - Opet ćeš loviti po kiši? – upitala me žena i nastavila ne čekajući odgovor - Jesi ti munjen?

Na punti Mada sam očekivao svašta, iznenadio sam se kad sam vidio Željka. Ponio je hrane kao da ide kampirati u ‘glad’. Dvi-

Kiša nije bila prepreka

Suton nije obećavao ništa dobro

je crv-torbe iz kojih su virila dva štapa bile su naoružane najlon-vrećicama prepunim čipsa, flipsa, kikirikija i štapića, a točku na i činila je crna kapica s natpisom Public enemy No 1. Većinu hrane je pojeo još na trajektu, a kada smo se iskrcali, pokazalo se da ipak nisam pogriješio u odabiru vodiča. Uistinu je poznavao taj dio otoka. Veliko je olakšanje kad se ne mora lutati onako natovaren jer na tim stazama uglavnom nema ni ljudi ni putokaza. Nakon nekih sat i pol hoda konačno smo ugledali more. Namjera mi je bila loviti bliže vanjskoj strani, što i nije bilo neostvarivo. Brzo smo pronašli zgodno mjesto i počeli se raspremati. Pod velikim borom imali smo ravan teren koji se jednom kamenitom stepenicom visokom oko metar spuštao u zonu plime i oseke. Štapove sam mogao postaviti neposredno uz rub mora, a stvari smjestiti gore, na si-

gurno. Željko je mjesto za koje sam bio spreman reći da je idealno (s obzirom na komfor možda i najbolje na koje sam naišao na svojim pohodima) proglasio izrazito lošim i otišao nekih pedesetak metara niže prema unutrašnjoj strani.

Prva od dvije

Mogao sam ga cijelo vrijeme gledati kako na jednoj isturenoj stijeni pokušava ne upasti u more. Svako malo bi mi dovikujući objašnjavao da mu je evo sad, nešto palo, nešto veliko ili da mu je nešto pokidalo cijeli sistem. Jadni Želj-

ko, njegov ribolov se sveo na održavanje ravnoteže i vezivanje udica nakon skoro svakog zabačaja. Ja sam svoje ferme razmjestio najoptimalnije što sam mogao, a plovkom sam krenuo pretraživati teren po daljini i

dubini. Ustanovio sam da su pri dnu sitni špari i cincelice, na po dna ništa, na površini ništa, daleko ništa, blizu ništa... Stjenovita je obala nakon desetak metara prelazila u pješčano dno. Možda suton i noć donesu koju plemenitu glavu. Do večeri sam uspio uloviti nekoliko paukova impresivno male težine, što je s još desetak šparića bilo, izgleda, sve živo u tom dijelu Jadrana.

NATO vrša Suton je već prelazio u noć kada se pojavio Željko obasjavajući svojom baterijskom svjetiljkom moje lice. Na njegovom licu je igrao ponosan osmijeh koji je pokušavao sakriti hinjenim ljutitim izgledom. U najlonskoj vrećici je imao nekoliko šparića. Ispričao mi je da mu je sad, na kraju, nešto odnijelo i udice i olovo i zogulin i da se naljutio i da ide leći. Na nebu se nije vidjela niti jedna zvijezda. Na pitanje da li mu je vreća nepromočiva, strahovito je glavom zaklimao gore-dolje, a lice mu je poprimilo strašno ozbiljan izraz. - To ti je NATO vreća! – dodao je.

Ekvilibrista na djelu

Jutro je postalo noć

Sumnjičavo sam gledao u nebo dok se Željko podvlačio pod najniže grane bora uvučen u svoju NATO vreću. Vrlo brzo nakon toga sam začuo ravnomjerno hrkanje. - Blago njemu... – pomislih dozivajući u sjećanje sve one neuspjele pokušaje autouspavljivanja, uglavnom noć prije ribolova. Vrijeme je prolazi-

lo i ništa nije remetilo tišinu i sklad prirode. Nažalost, i moje ferme su bile u skladu s tim savršenstvom. Odlučio sam se pridružiti Željku. Vodonepropusnu foliju sam stavio nadohvat ruke i uvlačeći se u vreću nisam mogao ne primjetiti kako se nebo neobično približilo. Zavukao sam se u svoju ribar-

sku postelju i gotovo istovremeno začuo šum, najprije tih i dalek, a odmah zatim vrlo prisutan. Pokrio sam se folijom i zatvorio oči. Mada sam bio suh, zvuci koje su pravile kišne kapi u kombinaciji sa Željkovom apneom nisu mi dozvolili da preskočim onaj mali zidić koji dijeli san od jave. Izvukao sam se iz vreće i na brzinu navukao kišno odijelo. Bio sam dobro organiziran, i mada bez šatora, uspio sam ostati suh. Đir do štapova, pogled na sat, 23:30. Zijev... - Željko! - Hodajući za zvukom pokvarenog kompresora lako sam ga pronašao. - Aj’, diži se! Dosadno mi je! Za divno čudo Željko se odmah ustao i istog trena počeo psovati. Ustanovio je da njegova NATO vreća nije vreća nego vrša. Bio je prilično mokar. Ipak, više od svega, začudilo me kako je mogao tako mirno spavati. Uz obalu se prostirala kozja stazica od nekih 150 metara. Hodajući po njoj kratili smo noć. U svakom drugom điru obišao bih štapove. Željko je svoje spakirao jer ga je bilo strah da mu ih netko ne ukrade ili pak da ih nešto ne

U povratku

odvuče u more. I tako, mic po mic, došla je i zora.

Ništa, ništa pa duplo Kiša nije prestajala već je povremeno samo malo jače padala. Vedrine na obzoru nije bilo. Jutro je otkrilo nebo jednolično sive boje. Ponovo sam aktivirao plovak, a Željko je otišao polagati stručne ispite iz ekvilibristike. Prije toga je pročeprkao po torbi i izvukao pločicu s apaurinima. - Oćeš jednog? Ako te što boli. Da, to je bila ta terapija o kojoj se šaputalo i zbog toga je onako blaženo mogao spavati u onoj svojoj NATO vrši. A tada mi je pogled prema Dugom otoku otkrio ono od čega svi normalni ljudi bježe. Bilo je veliko visoko i tamnosivo, a na vrhu je sjedio sam vrag

i gledao pravo u mene. Htio sam pozvati Željka, no on je spakiran s torbom u ruci već stajao iza mene i blijed kao krpa promrmljao: - Ajmo doma. - Čekaj, sklonit ćemo se dok prođe pa ćemo nastaviti. - Ne! Ajmo doma odma sada. Pogledao sam ga malo bolje. Bio je potpuno blijed i lagano je drhtio. Štrige i duhovi, začinjeni pričama o paklu, isplivale su očito na površinu. Bio je prestravljen. I upravo u tom trenu dvije ferme istovremeno zasviraju. Trk do desne. Bliža je... Kontra! U tvrdo! Bravo ja! Dok izvlačim lovinu, drugi štap poskakuje i svira li svira. Ovčica od oko pola kilograma nije uopće sretna što me vidi. Brzo do drugog štapa. Još nije kasno. Oblaci su napredovali logaritamskom brzinom. Dok sam nasukavao još jednu ov-

čicu oko tri kvarta kile, valovi su me kupali. Vjetar koji je jahao pred oblacima podigao je more tako da je opremu trebalo spašavati. Sve sam podigao na onu stepenicu gdje smo spavali (bar dio nas) i kad sam htio Željka zamoliti za pomoć pri pakiranju, otkrio sam uplašenog dječaka koji je prestravljeno gledao u nebo i molio Očenaše i Zdravomarije. Samo bi povremeno skrenuo pogled prema meni i promrmljao: - Nemoj beštimati... Molin te nemoj sada beštimati. Bio sam ljut na sebe. Bio je to moj izbor i mogao sam sigurno drugačije. No, što je – tu je. Nije bilo druge već spremiti sve stvari po sad već jakom pljusku, začinjenom kanonadom gromova i jakim garbinom. Uskoro smo gazili uzbrdo, a potom polako, vrlo polako, vukući noge ko dvije krepaline, prema trajektu. Na cesti nam

nije htio stati čak ni autobus. Začudio sam se vidjevši da jedan automobil ipak daje žmigavac. Stao nam je Švicarac. Međutim, kad sam ugledao bijela sjedala Mercedesa samo sam se zahvalio. Onako mokri i blatnjavi prije smo pristajali nekoj traktorskoj prikolici. Na trajektu me Željko upitao kako ćemo podijeliti one dvije ovčice. Samo sam ga pogledao pogledom koji je bio ravan pogledu onog vraga s oblaka. Zamro je i do pristajanja više nije progovarao. Ne treba posebno naglasiti da je sunce zasjalo kad sam nakon tuširanja ušao u dnevni boravak. Gledao sam u mokru opremu kako se suši kad je telefon zazvonio. - Bog, Goran je. Mogli bi sutra popodne na ciple, zvali su kišu. - Da, mogli bi. Davno nisam pokisao...

Vijesti

Skosavice Chibiika

amashita je ime koje se već duže vrijeme u ribičkim krugovima izgovara s velikim poštovanjem, a najnovija serija skosavica Chibiika taj respekt dodatno produbljuje. Riječ je o minijaturnim izvedbama dugim tek pet do sedam centimetara izrađenima od mekog silikona odjevenog u gotovo prozirnu svilu. Sve su skosavice opremljene samo jednom krunicom dok raspon od 14 boja pokriva doslovno sve situacije. Njihova je lovnost već provjerena i u praksi na našem moru, a ostvareni rezultati stvaraju ozbiljne glavobolje konkurenciji. Pored Chi- Informacije biika skosavica, u ponudi su i modeli Chibiebi, tvrda imitacija RIBOLOVNI CENTAR BARKA škampa kao i nešto veći modeli 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a skosavica Oppai u čak četrdeset Telefon 021 / 334 - 340 boja.

Štap Kayak King

vaj je Zebcov štap namijenjen prvenstveno ribolovu iz broda. Zbog male težine i duljine pogodan je za rad i iz kajaka po čemu je dobio ime. U ponudi su dva modela. Prvi je dug 0,75 metara i ima akciju 1,25 libri, a u maloprodaji košta 50 kuna. Drugi je model dug jedan metar i ima akciju od 1,25 libri , a košta 62 kune. Oba modela su

se pokazala izvrsnim izborom za lov liganja iz broda. A nakon lignjolova se s lakoćom mogu spremiti i u najmanju kabinu na način da ne zauzimaju koristan prostor.

Varalice za Kaburu

Škorpionu se mogu nabaviti najkvalitetnije varalice za sve popularniju kabura tehniku. Riječ je o varaličarskoj tehnici koja je do nas stigla s Dalekog istoka. Kabura varalica se nakon što dotakne dno povlači prema barci što je moguće sporije. Varalica je konstruirana tako da teška olovna glava uvijek zauzima jednaki položaj dok se trakice i niti u nastavku ponašaju tako provokativno da ovu varalicu doslovno sve ribe napadaju. Naravno, u suknjici se kriju ubojito oštre udice koje čekaju arbune, podlanice, Informacije kantare… Varalice potpisuje ŠKORPION DNC Maria što je dostatna garancija 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 lovnosti. Telefon 01 / 2322 - 515

Ryobijeva rola Applause

pplause je napravljena od dur aluminija i namijenjena je teškom ribolovu. Unutrašnjost je nehrđajući čelik, a od istog materijala su i četiri kuglična ležaja. Prijenos je 5,0 : 1, dok je kapacitet 230 metara najlona debljine 0,405 milimetara za najveći model 8000. Kočnica se može stisnuti na 10 kilograma i pogodna je za ribolov na dubokim brakovima ili za nove tehnike japanske teh-

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

nike kaburu i inchiku gdje se lovi s varalicama preko 100 grama.

Ribolov s obale

NAORY Fishing

Još jedna nova zanimljiva tehnika dolazi iz japanske tvrtke Yamashita. Naime, radi se o ribolovu naory, varaličarenju liganja s laganom opremom. U društvu Yamashitinog tvorničkog tima i ponajboljeg japanskog ribiča Eisuke Kawakamija ispitali smo ovu novu tehniku ribolova u vodama Sardinije i polučili izvrsne rezultate Napisao Simone Bini

srpnju je uvijek teško uloviti lignje loveći s oba le , sto ga smo se odlučili zaputiti prema Sardiniji, točnije rečeno, na otok Maddalena, na jedno od najboljih mjesta za ribolov. Lignje se uglavnom love iz broda tehnikama od ‘pekinške’ do tataki tehnike jer daju odlične rezultate. Japanska tvrtka je osjetila da je potrebno na tržište ubaciti opremu za spinning liganja. Radi se o jednoj iznimno zabavnoj tehnici koja se temelji na veoma jednostavnoj opremi koja

strastvenim ribolovcima omogućava uživati u pumpanju liganja i velikih sipa. Kako bi obavili ovo testiranje, iz Japana je stigao Eisuke Kawakami, naš prijatelj i predstavnik tvrtke koji nas uvijek drži u toku s novostima na tržištu i novim tehnikama lova različitih vrsta riba. Prije nego što smo krenuli u ribolov, održali smo sastanak kako bi se bolje upoznali s proizvodima, kretanjima i odabirom mjesta za lov na kojima se može koristiti ovaj inovativni spinning. Radi se o tehnici koju može koristiti svatko duž cijele obale. Potrebno je odrediti

Kompletna oprema za Naory

Eisuke s novim Naory skosavicama

Štapovi za Naory su lagani i podatni

Ovaj se teren pokazao idealnim

mjesto ribolova kako bi postigli što bolje performanse. Kod lignjolova mnogi prirodni faktori utječu na njihovo približavanje obali i na njihovo hranjenje, a posebice treba istaknuti fotoperiod određen postotkom svjetla koje prodire u vodeni stup, plimu i oseku, zamućenje mora i mjesečeve mijene. Ovi znanstveni aspekti su iznimno važni i uvijek ih je dobro prethodno analizirati, a po potrebi potpomognuti se datumima koji se mjesečno navode na stranicama časopisa.

Kod lignjolova mnogi prirodni faktori utječu na njihovo približavanje obali i na njihovo hranjenje, a posebice treba istaknuti fotoperiod određen postotkom svjetla koje prodire u vodeni stup, plimu i oseku, zamućenje mora i mjesečeve mijene Lignje se vole zadržavati uz obalu od jeseni do proljeća i u sate zalaska sunca koji su uvijek najizdašniji. Savjetujem vam da ovu tehniku primjenjujete u zoru i pri zalasku sunca, kao i noću kada su rezultati uvijek odlični. Mjesta lova ćemo odabrati s obzirom na dubinu mora i prisutnost izvora svjetlosti koji su zanimljivi poziv lignjama. Ovi as-

Naory skosavice

Posljedni metri

Pala je na Pink

Pumpanje joj nije pomoglo

pekti variraju tijekom godine. Ljeti se lignje zadržavaju u dubljim vodama dok zimi borave i na dubinama od 3 do 4 metra. Jedan od najvažnijih aspekata je položaj njihovog kretanja koje je uvijek u ravnoj liniji. Ako s jednog braka dubine 40 metara povučemo

Nakon proboja kroz makiju

ravnu liniju, postoji velika mogućnost da tijekom zime pronađemo lignje u 5 metara uvijek na istoj putanji. Ovaj znanstveni podatak nam uvelike može pomoći kod odabira mjesta i područja lova: lignje dolaze iz različitih visina vodenog stupa, ali uvijek u

Ovako se lovi

istom smjeru. U zimskom razdoblju, tijekom zalaska sunca ili u noćnim satima moguće ih je ugledati jer se ocrtavaju na površini dok love male ribe. Jednog srpanjskog popodneva odlučili smo otići autobusom tvrtke do otoka Caprera, netaknutog mjesta zaraslog u gustu makiju. Kako bi sudjelovali u ribolovu naory, s nama su se uputili Dani, vlasnik tvrtke Blue Springs, njen predstavnik za Toskanu Gianluca Giannelli, trgovac s otoka Maddalena i simpatični Kawakami. Kako bismo došli do hridi obavijene makijom, morali smo hodati oko sat vremena vrlo opasnim putem kojim se jedino može doći do uvale koja se smatra jednom

Strune za Naory

Evo je!!!

Yaamashita Naory

od najunosnijih za lov lignji. Cijela grupa je došla umorna, s ozljedama od brojnog trnja kojeg ima na putu. Japanac je tiho izražavao svoje neslaganje s ovim ludim podvigom kroz makiju. Kada smo napo-

kon stigli na šljunčanu plažu, odlučili smo se odmoriti i pripremiti štapove budući da će za samo jedan sat sunce zaći. Kawakami je otvorio svoju torbu uvijek punu nove opreme. Poput čarobnjaka izvadio je prekrasne skosavice čija se inovativna boja ljuske mijenjala i nove posebne strune Sunline za ribolov tehnikom naory. Štap za lov ovom tehnikom je Naory Feeling Shaft od najviše 3 g Light Eging Model, s prstenima Fuji Sic u dva dijela. Radi ove vrste tehnike štap je dizajniran kao veoma lagan i

osjetljiv, a omogućava snažno parabolično rukovanje.

Skosavice Naory mogu biti u Basic i Shallow verziji različite težine s obzirom na strujanje i udaljenosti koje u zabacivanju želimo postići Donji dio omogućava lako držanje, a budući da je sastavljen od dva dijela lako je prenosiv. U ovoj tehnici je vrlo važno namotati role s iznimno tankim strunama kako bi se uspjeli što dalje zabaciti. Koristimo Super PE

od 8 lb i PE-EGI MS od 8 s krajem crvene boje od Sunline, čiji je promjer veoma malen i imaju odlično prianjanje. Skosavice Naory mogu biti u Basic i Shallow verziji različite težine s obzirom na strujanje i udaljenosti koje u zabacivanju želimo postići. Postoje u klasičnom obliku prelijevajućih boja, obložene plastikom ili mrežicom i iznimno su upadljive. Olovo smješteno u trbušnom dijelu ispod glave varalice ima aerodinamičan oblik i savršeno je izbalansirano s tijelom varalice kako bi se postigao što dalji domet i pravilno kretanje. Varalice su zbog ove prelijevajuće boje prava rijetkost i nakon pažljive izrade dizajna od strane Lures designa bit će spremni za dolazak na naše tržište. Kao i kod drugih proizvoda,

Dvije po dvije

U očekivanju poteza

marketinška politika tvrtke se temelji u ovom slučaju na pažljivoj izradi dizajna, realizaciji, bojanju, testiranju i pakiranju proizvoda kako bi svojim klijentima ponudila proizvod visoke kvalitete i mogućnost uspješnog lova. Naši sistemi su veoma jednostavni - na strunu je vezan fluorkarbon dužine oko jedan metar, a na kraju se nalazi mala kopča na koju se pričvrsti skosavica. Nakon priprema i odmora, odlučili smo se rasporediti po grebenu od oko 15 metara dubine. Zabačaje treba izvoditi zrakasto kako bi varalica istražila što veću površinu pokušavajući postići udaljenost od oko 25 do 35 metara. Čim varalica dotakne površinu mora, počne tonuti oko 5 do 10 sekundi. Potom sa štapom izvedemo široko podizanje nakon čega ga zaustavimo na 5 do 10 sekundi te nastavimo ponavljati postupak. Napad lignje se osjeti kada

tijekom pada varalice iznenada osjetimo neku težinu, a potom nekoliko povlačenja. Kako bismo spriječili gubitak lignje, podignut ćemo štap i nećemo stati.

Zabačaje treba izvoditi zrakasto kako bi varalica istražila što veću površinu pokušavajući postići udaljenost od oko 25 do 35 metara. Čim varalica dotakne površinu mora, počne tonuti oko 5 do 10 sekundi Na taj način ćemo nastaviti izvlačiti ulov iz mora bez zastoja držeći vrh visoko. Kada lignja dođe blizu hridi važno je podignuti štap i ako je moguće koristiti podmetač kako

Kraj borbe

bi bili sigurni da se lignja neće otkačiti s krunica. Nakon niza zamaha, prijatelj Gianluca je

Uspješan dnevni lignjolov

iznenada počeo izvlačiti jednu lignju, a nakon nekoliko minuta došla je i pomoć Eisu-

ke koji je tehničkim kretnjama veliku lignju doveo na površinu.Tijekom ovog izvlačenja mogli smo pažljivo promatrati performanse štapa i našeg učitelja koji je u nekoliko minuta učinio dvostruki zabavni pokret štapom. Pokušali smo zamijeniti skosavice kako bismo ispitali kretanje. Zalazak je bio prekrasnih boja tako da moram reći da su te večeri čak i varalice prirodnih boja privlačile plijen budući da je more bilo iznimno bistro. Ulovili smo oko deset liganja u dva sata i sve su bile zanimljivi primjerci. Trebam spomenuti i ulov male sipe koja je napala skosavicu prije nego je varalica pala na dno iako se kod ove tehnike pokušava držati varalicu blizu same površine ili nekoliko metara ispod površine. Budući da se približila noć, odlučili smo se vratiti jer su nam jedini izvor svjetlosti bili mjesec i zvijezde, baš kao drevnim mornarima. Povratak je bio zamoran, stigli smo potpuno slomljeni do auta, ali sretni jer smo se uvjerili

u uspješnost nove japanske tehnike koju ćemo zasigurno opet isprobati, ovaj puta na mjestima koja su lakše dostupna. Smatram da ova tehnika postiže odlične rezultate čak i ako se izvodi na lukobranima gdje je more uglavnom dosta duboko. Kako bismo lakše nosili naše skosavice za vrijeme ribolova tehnikom naory, tvrtka Yamashita je izradila male torbice koje se drže na pojasu, a koje su veoma jednostavne i praktične. Proizvode iz linije Naory možete prepoznati u prodavaonici po stiliziranom logu s prikazom simpatične lignje. Tvrtka Blue Springs, uvoznik ovih poznatih marki za Italiju, je u Toskani iskoristila moju suradnju tijekom predstavljanja Yamashita Day na svim prodajnim mjestima i uskoro će isto učiniti i za Naory Fishing. Nadamo se da će ova vrijedna usluga, besplatno ponuđena klijentima da nauče nove tehnike i upoznaju nove stvari iz ovog područja uskoro svima biti dostupna.

NOVO ZA TATAKI!

Dostupno preko ovlaštenih distributera Yamashite u Hrvatskoj

Vijesti

Ryobijeva rola Ecusima

cusima je rola namijenjena za lov upredenicama kod najzahtjevnijeg i teškog ribolova. Najveći model je namijenjen lovu na dubokim brakovima i lovu kaburom jer joj je kapacitet 230 m najlona debljine 0,405 mm, što se u verziji s upredenicom znatno povećava. Prijenos joj je 5,0 : 1, a kočnica se može stisnuti na 8 kilograma. Rola ima četiri nehrđajuća kuglična ležaja te nepovratni igličasti. Svi važni dijelovi su napravljeni od nehrđajućeg čelika i duraluminija, što je svrstava u ‘morske’ role. U manjim veličinama rola je odličan odabir za spining ili neku drugu tehniku.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

eep snare varalice namijenjene su prvenstveno za zubaca. Dostupne su u dimenzijama 140 milimetara / 50 grama odnosno 120 milimetara / 31 gram. Varalice imaju čvrst nesavitljiv i neslomljiv dupokoronski stablizator koji omogućuje nevjerojatno živu akciju. Površina varalice je laserski obrađena tako da reflektira jedinstven svjetlosni efekt. Kompjuterski oblikovan dizajn uz čvrstu žičanu konstrukciju koja se proteže cijelom dužinom tijela garancija je čvrstoće i dugovječnosti ove Informacije varalice. Pri brzini od 6 do 12 čvorova varalice uranjaju 6 do BLUE SPRINGS 9 metara. Deep Snare potpisuTelefon +39 (0) 422 634. 083 je Yamaria Corporation. E-mail info@bluesprings.it

Potopive bljeskalice

Berkley Big Game

vjetlo pod morem pogotovo na velikim dubinama može biti od neizmjerne pomoći u ribolovu. Ove su svjetiljke kreirane tako da emitiraju bljeskove u praviln i m i n te r va l i ma . Napajaju se malim AA baterijskim uloškom, a svijetlo emitiraju LED diode što je garancija dugovječnosti. Svi su spojevi na ovoj podvodnoj bljeskalici kvalitetno zaštićeni brtvama, a na mjestu spoja sa strunom je integriran jaki zogulin s kugličnim ležajem kako ne bi došlo do sukanja i mršenja u tonjenju i izvlačenju sistema.

erkley Big Game je izuzetno otporan najlon na abraziju i omogućuje vam da uživate u drilu do krajnjih granica. Zbog izuzetno male rastezljivosti, a istovremeno velike mekoće i podatnosti idealan je za ribolov velikih morskih predatora kao i za sve vrste ribolova gdje se od strune traži i očekuje velika snaga i nosivost. Dostupna je u velikim pakiranjima što je sasvim dovoljno za punjenje multiplikatora s najvećim kapacitetom. Berkley Big Game je struna kojoj možete pokloniti povjerenje. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama.

Varalice Deep Snare

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

SPECIJAL

Ribolov na dubokim i kanalskim brakovima 67

Ribolov iz barke

RIBOLOV NA

dubokim brakovima

Ribolov na dubokim brakovima od 60, 80, 100 i više metara pruža veliki gušt, kako zbog same težine, tako i zbog dobrih ulova. No, da bi uspješno lovili potrebno je imati odgovarajuće plovilo, uskladiti ribolovni pribor te uzeti dobru ješku Napisao Mladen Marković, fotografije i ilustracije arhiva RNJ

adi snimanja TV emisije o ribolovu uputili smo se na brak kojemu je vrh na 80 metara, a okolna dubina 120 i više metara. Tema je bila – ribolov na dubokim brakovima, odnosno lov okana iako sada nije pravo vrijeme za njih. – Pravo vrime je onda kada grozje zri. Onda su po dvi tri kile - rekao bi naš prijatelj iz Rogoznice, Miljenko, profesionalni ribar koji pozna terene u tom dijelu Jadrana. Nažalost, TV ekipa je sada bila na brodu pa nije bilo odgode.

Bili smo na brodu dužine 10,80 metara, koji i nije najsretnije rješenje kod lova na tim dubinama jer na takvim mjestima struje i vjetar rade svoje. Naime, plovilo koje nije moguće sidriti jako otežava sam ribolov. Najbolji brodovi za ovu vrstu ribolova su oni do 8 metara jer su dovoljno veliki da u njima možete na pučinu gdje se duboki brakovi nalaze, a opet dovoljno mali da je moguće sidrenje na njima. No nažalost, mi smo svaki dan snimali drugu vrst ribolova i nismo mogli mijenjati plovila u toku pet šest dana, pa smo nakon panulavanja tuna jed-

nostavno prešli na duboke brakove i svako se malo motorima pomicali na vrh braka.

Sidrenje na velikim dubinama Pođimo od pretpostavke da ribička klapa ima odgovarajuće plovilo koje se može sidriti, odnosno brod dužine 7 ili 8 metara. Kako sidriti takvo plovilo, pogotovo ako je more valovito? Najprije treba spomenuti da na mnogim brodicama nema ni propisane dužine i količine brodskih konopa, a o nekim dodatnim kolutima sa stotinjak ili dvjestotinjak me-

smjer kurenta ili vjetra smjer kretanja broda

smjer kurenta ili vjetra

100 m vrh sike 50 m

vrh sike 50 m dubina dna 80 m sidro

Sidrenje na dubokom braku

dubina dna 80 m

smjer kurenta ili vjetra

vrh sike 50 m

sidro

dubina dna 80 m

tara konopa nema ni govora, što nije pametno ni s aspekta sigurne plovidbe, a o sidrenju na dubokim brakovima da i ne govorim. Mi se s brodom od 10,80 metara nismo mogli sidriti jer su valovi taj dan bili i te kako razigrani, no nipošto nismo htjeli propustiti snimanje. Odabrali smo taktiku puštanja po valovima i morskoj struji te se nakon određenog vremena vraćali na vrh braka. No, kako ipak sidriti brodicu do 8 metara s kakvima najradije lovim na dubokim brakovima? Prije svega treba na ekranu ehosondera dobro proučiti kako se brak spušta u dubinu, odnosno kakva je konfiguracija podmorja. U obzir treba uzeti i snagu vjetra i morske struje koji također

divljaju na takvim otvorenim područjima pa je potrebno nekoliko puta manevrirati brodom i točno odrediti gdje se sidriti.

Prije svega treba na ekranu ehosondera dobro proučiti kako se brak spušta u dubinu, odnosno kakva je konfiguracija podmorja Uz to potrebno je na brodu uvijek imati dosta konopa. Ja uvijek imam dva koluta sa po dvjesto metara u rezervi. Onako, nek’ mi se nađe. Često se

konop

tanki konopčić

konop pokidani konopčić

sidro lanac

Oretina – oslobađanje sidra pomoću konopčića

zna dogoditi da je područje vrlo malo i ako se sidrite samo desetak metara dalje, od ribolova ništa, odnosno rezultati su daleko mršaviji. Najbolje je da se brod sidri tako da je vrh braka okomito, odnosno ješka direktno pada tamo gdje želimo. Sidriti se treba

na mjestu gdje grebenito dno naglo pada, što je ponekad teško izvesti, pogotovo ako puše tramuntana koja je i nas peglala. Sidrenje se radi tako da se brodom maknemo s vrha braka u pravcu valova i morske struje. Ako je dubina 80 metara spuštamo toliko

konopa i dodajemo još 20 metara više. Kada sidro dođe do dna i kada se zakvači treba otpuštati još konopa tako da se brod pomakne baš na onu točku, odnosno mjesto gdje želimo spustiti ješku. Izgleda malo komplicirano, no treba se samo držati toga da se ne

divlja sa sidrom. Poneki ribiči u ‘žaru borbe’ bacaju sidro prije nego brodica stane i prije nego što su došli na željenu poziciju. Što je sidro bačeno dalje od mjesta na kojemu želimo loviti, odnosno što više konopa otpustimo, to će bolje držati jer brod ‘radi’ na

Klasični štapovi za lov na brakovima do 60 m

Proizvođač

Model

Dužina m

Snaga

Vodilice

Shimano

Antares BX Braid

2,29 m

12 – 29 lb

Shimano

Speed Master Boat

2,29 m

12 – 20 lb

Shimano

Technium DF BX Boat

2,28 m

12 – 20 lb

Shimano

Catana Deep Sea

2.30 m

6 i 20 lb

Shimano

Shimano deep Power Boat

2,40

100 do 250 g

Shimano

Speed Master Boat Quiver

2,40 do 3 m

50 do 1¸50 g

17 do 21

Shimano

Beast Master Boat Quiver

2,40 do 3 m

30 do 250 g

19 do 21

SPRO

Ostesee Specijal Light Pilk

2,10 m

50 do 120 g

Gamakatsu

Zexxer Heavy Duti Baitcaster

2,05 m

40 – 130 g

Colmic

Araton

2,40 do 3,50 m

30 do 250 g

Colmic

Zenica

2,10 do 3 m

50 do 250 g

Colmic

Power Drive

3,90 m

50 do 150 g

Colmic

Akpha

2,40 m

20 do 150 g

Colmic

Delta

2,40 m

20 do 150 g

Shakespeare

Salt Boat

2,47 m

8 lb

Abu Garcia

Suveran Boat

2,60

12 lb

Abu Garcia

Suveran Uptide

2,97

5 do 10 oz

XZoga

Takadum Ji 6312

1,90

Do 150 g

Maria

Squid Jive-Tataki

1,98

30 do 150 g

Štapovi za lov na dubokim brakovima preko 80 metara Proizvođač

Model

Dužina m

Snaga

Vodilice

Shimano

Antares Bx Braid

2,29 m

30 do 50 lb

Shimano

Speed Master Boat

2,29 m

30 do 50 lb

Shimano

Technium DF BX Boat

2,28 m

30 do 50 lb

Shimano

Catana Deep Sea

2,30 m

30 do 50 lb

XZoga

Black Buster

1,80

do 800 g

XZoga

Takadaum Taka SI

1,90

Do 600 g

Maria

Steady Jigging

1,65 m

80 do 200 g

Maria

Steady Jigging

1,65 m

100 do 250 g

Okuma

Blue Diamond

1,82 m

15 do 30 lb

Okuma

Cedros Speed Jig

1,82 m

90 do 200 g

6/9

Okuma

Catalina boat

2,01 m

20 - 30 / 30 - 50 lb

Ron Thompson

Hard core II boat

1,80 / 2,10 / 2,40 m

do 250 g

Ron Thompson

Hard core II H-cast

2,10 / 2,40 m

80 do 150 g

valovima. Na brodu je dobro imati jedno motovilo s namotanim konopom za parangal i na kraju olovo od 1 kilograma koje bacamo ako lovimo na dobrom mjestu, a u slučaju puknuća konopa ili otkvačivanja sidra od dna. Po konopu od motovila ćemo opet pronaći naše mjesto na kojem smo do tada bili usidreni i lovili, a koje smo vjerojatno i brumali. Kada smo se konačno usidrili na našem dubokom braku, treba početi loviti, a pribor mora biti uravnotežen. Trebao bi biti lagan, a opet vrlo snažan jer nije jednostavno izvlačiti ni samo olovo od 150

grama s kojim smo mi lovili, a pogotovo nije jednostavno izvlačiti i najmanju ribu s dubine od 80 ili 120 metara. Naši susjedi Talijani koriste električne role i posebne štapove za njih, a takav se pribor sramežljivo probija i na naše tržište. No električna rola ubija gušt i što se tiče naše redakcijske ekipe nikada neće biti u našem borbenom kompletu. S kojim štapovima i rolama te kojim upredenicama i najlonima loviti na tako zahtjevnom terenu? Na tržištu postoji bezbroj štapova namijenjenih lovu iz bro-

Ribolov na dubokim brakovima smo snimali i kamerom za TV emisiju

Dva marcapana na jednu udicu s dubine od 90 metara i nije neka sreća

dice, no kada se lovi na dubokim brakovima treba imati na umu da se na dubini može naći i kakva veća beštija, pa ako imate štap slabije snage ribu gubite, a gubite i štap. Za lov na velikim dubinama treba koristiti štapove minimalne deklarirane snage od 150 grama, ako se radi o dvodijelnim ili trodijelnim štapovima s multikolor vrhovima, odnosno Quiverima. Za dubine preko 80 metara treba koristiti štapove deklarirane snage od 30 do 50 libri, najbolje jednodijelne ili dvodijelne koji su namijenjeni za lov upredenicama.

Klasični štapovi za lov na brakovima do 60 m Lovi li se do 60 metara dubine gotovo svaka tvrtka koja radi ribolovni pribor ima po nekoliko modela štapova s multikolor vrhovima, od onih neozbiljnih dužine 1,5 m deklarirane snage od 100 grama

do ozbiljnih Quiver štapova kakvi su Shimanovi trodijelni Speed Master Boat Quiver i Beast Master Boat Quiver snage do 150 grama.

Za lov na velikim dubinama treba koristiti štapove minimalne deklarirane snage od 150 grama, ako se radi o dvodijelnim ili trodijelnim štapovima s multikolor vrhovima Mnogi ribiči, pa tako i ja, preferiraju tanke jednodijelne štapove snage do 20 lb i dužine do 2,10 m koji imaju samo jednu manu, a to je transport. No imaju toliko prednosti pred dvodijelnim ili trodijelnim da se to zapravo ne može ni usporediti. Naime, takvi štapovi su super lagani, a njihova snaga leži baš u činjeni-

Stacionarne role za lov na dubokim brakovima

Proizvođač

Model

Kapacitet

Prijenos

Ležajevi

Kočnica

Shimano

Stella 1000 SW

0.35 mm/440 m

5,8:1

23 kg

Shimano

Twin Power SW-A

0.35 mm/440 m

5,8:1

25 kg

Shimano

Saragosa F

0.30 mm/390 m

5,2:1

10 kg

Shimano

Spheros FB

0.45 mm/329 m

4,6:1

13 kg

Shimano

Navi PG

0.40 mm/220 m

5,2:1

11 kg

Ryobi

Metaroyal Safari

0.47 mm/200 m

4,9:1

12 kg

Penn

Spinfisher

8 lb/300 yds

5,1:1

10 kg

Okuma

Cedros CJ-55S

0,35/260 m

6,2:1

4+1

15 kg

Okuma

Cedros CJ-65S

0,40/260 m

5,7:1

4+1

12 kg

Okuma

Raw 55

0,40/260 m

4,5:1

10+1

12 kg

Okuma

Salina Sa-55

0,40/200 m

4,5:1

4+1

12 kg

Okuma

Salina Sa-65

0,40/200 m

4,8:1

4+1

15 kg

Daiwa

Saltiga Z4500

40 lb/240 yds

4,9:1

14+1

10 kg

Daiwa

Saltiga Z5000

50 lb/320 yds

4,3:1

14+1

33 kg

Fin-Nor

Ahab 20

20 lb/250 yds

4,6:1

10 kg

Fin-Nor

Offshore OF65

12 lb/575yds

4,4:1

30 kg

Ryobi

Ecusima Vi 8000

25 lb/220 yds

5,0:1

8 kg

Ryobi

Applause

0,435 mm/400 m

5,0:1

10 kg

Sjajna akcija ručno rađenog jednodijelnog štapa u kombinaciji s Daiwom Exceler

ci da svojom akcijom koja je u vršnom dijelu vrlo brza, a u središnjem i donjem dijelu izuzetno moćna, mogu savladati svaku ribu bez obzira na veličinu i snagu.

Uz standardne štapove namijenjene lovu udicom na dubokim brakovima, jednako dobri štapovi za ovu disciplinu su štapovi za light vertical jigging Primjer su Marijini štapovi za Tataki ili XZogin Takadum Ji 6321, kakvima i sam lovim, a čija je deklarirana snaga 150 grama. Takve preformanse nisu neko čudo, no čudo je da taj štap može podići uteg od 5 kilograma i ne samo podići, nego se uteg može danima ljuljati obješen na štapu, a da štapu nije ništa. Zapravo njime se može loviti kabura, inchiku i tataki tehnikom. Mo-

žemo reći da je to štap za gotovo sav ribolov iz brodice. Pogledajmo ponudu vrhunskih štapova za lov iz brodice na plitkim i dubokim brakovima.

Štapovi za lov na dubokim brakovima Štapovi za lov na većim dubi-

nama od 80 metara jednaki su prije nabrojenim modelima, jedino im se snaga povećava na 30 do 50 libri. Kod ovih dubina mogla bi zagristi i kakva kirnja ili neka druga beštija pa je potrebno upotrijebiti svu snagu za borbu. Na našem tržištu ponuda ovih štapova je znatno manja jer do

sada nije ni bilo ove vrste ribolova, ne računamo li pojedince koji u miru i tišini upražnjavaju ovu atraktivnu disciplinu i koji su ih nabavili raznim kanalima ili putovanjima po svijetu. Uz standardne štapove namijenjene lovu udicom na dubokim brakovima, jednako dobri štapovi za ovu discipli-

Maria Squid Jive-Tataki je sjajan štap za sav ribolov

nu su štapovi za light vertical jigging, jer su super lagani, a u njima je moćna snaga koja može izvući bilo koju ribu. Za američko tržište Shimano je napravio štap Trevala Jigging deklarirane snage od 50 do 100 libri, no zbog finog i mekanog vrha i dužine od 1,95

metara savršen je za lov na velikim dubinama. Dobio sam ga na poklon, a upario sam ga s Avet malim multiplikatorom koji ima prijenos od 8,0 : 1 i koji je moj odgovor na električne role. Jednim okretom ručice Avet uvlači 1,65 m upredenice, što s kočnicom koja se

može stisnuti na 15 kilograma čini komplet za beskompromisan ribolov na velikoj dubini.

Role za lov na dubokim brakovima Iako su generalno gledano surf role zavladale i na brodo-

vima, kada je u pitanju ribolov na dubini, ipak se ribolovna industrija pobrinula za neke vrlo vrijedne role koje odskaču od standarda. Svake godine na tržište dolazi gomila modela raznih proizvođača i mogli bi generalno reći da danas i nema loše role, već

Multiplikatori za lov na dubokim brakovima Proizvođač

Model

Kapacitet

Prijenos

Ležajevi

Kočnica

Shimano

Torsa TS16 N

20 lb/295 m

5,8:1

8+1

20 kg

Shimano

Trinidad TN16N

16 lb/200 m

6,2:1

6+1

20 kg

Accurate

Boss Magnum 270

50 lb/500 yds

4,1:1

58 lb

ABU

Revo Toro 60 HS

0.40 mm/220m

6,4:1

7+1

10,9 kg

ABU

Revo Winch 60

0.40 mm/200 m

4,6:1

10,9 kg

ABU

Revo STX-HS-L

0.30 mm/145 m

7,0:1

10+1

10,9 kg

Fin-Nor

Offshore OF16L

26 lb/350 yds

4,3:1

35 kg

Fin-Nor

Offshore OFL16L

20 lb/350 yds

4,3:1

35 kg

Fin-Nor

Marquesa 12

50 lb/270 yds

6,1:1

15 kg

Fin-Nor

Marquesa 16

50 lb/400 yds

6,1:1

15 kg

Fin-Nor

Marquesa 20

50 lb/530 yds

6,1:1

18 kg

Okuma

Solterra SLR-15 SC

550 m/ 20lb

6,0:1

5+1

11 kg

Okuma

Solterra SLR-10 L

380 m/20 lb

4,2:1

5+1

11 kg

Okuma

Soltera SLR-15L

410 m/25 lb

4,2:1

5+1

11 kg

Okuma

Star Drag Convector

0,45 mm/440 m

4,0:1

2+1

9 kg

Okuma

Star Drag Magda Pro MA-30DX

0,45 mm/310 m

4,0:1

6,5 kg

Okuma

Star Drag Magda Pro MA-45DX

0,50 mm/360 m

4,0:1

9 kg

Okuma

Star Drag Classic Pro XP-452L

0,45 mm/450 m

3,8:1

9 kg

Maria štapovi Stedy Jigger za multiplikatore

Štap Tunastick i Shimano Tridnidad 30 dobitna je kombinacija

je individualni odabir taj koji određuje da li je rola dobra ili ne. Ribolov sam počeo s Ticinom rolom Spinfocus GT 7000R/H koja bi trebala biti dovoljno snažna da se olovo od 150 grama i riba na udici digne s dubine od 120 m. Nažalost, iako je rola gotovo nova, bolje rečeno bila je u upotrebi dva puta, odmah je zakazala. Osovina je pukla kod trećeg izvlačenja olova i dva kanjca i nije mi preostalo ništa drugo nego da uzmem svoje dobre stare Daiwe Exceler koje me nikada nisu razočarale. Ovo mi je bila, po ne znam koji puta, pouka da ne uzimam role koje su izvana gladac, a iznutra jadac. Za lov kod zahtjevnijeg ribolova kao što je lov na dubokim brakovima treba uzeti najbolje što možete kupiti. Bolje je investirati jedanput u rolu i loviti pet, šest godina s njom, nego svake godine kupovati jeftinu konfekciju koja uostalom nije jeftina. Primjerice, Spinfocus i nije jeftina rola. No vratimo se rolama koje su

Klasifikacija PE upredenica po XZogi PE No.

Debljina/mm

Nosivost/Lb

Nosivost/kg

# PE 1.0

0.16

# PE 1.5

0.18

# PE 2.0

0.21

# PE 3.0

0.26

# PE 4.0

0.31

# PE 5.0

0.34

# PE 6.0

0.38

# PE 8.0

0.48

# PE 10.0

0.53

100

napravljene za težak ribolov, a jednostavno ih je prepoznati po kočnici. Proizvođači skrivaju podatak o snazi kočnice, iako u je katalogu cijeli pasus posvećen tome kako ta rola ima sjajnu kočnicu i kako je to revolucija, no podatak za tu ‘revoluciju’ skrivaju kao zmija

noge. Zato kada vidite da je na roli istaknuta sila na koju se ta kočnica može stisnuti, znajte da ste našli onu pravu. Istine radi treba reći da neke role nemaju taj podatak i da su sasvim sigurno odlične za ribolov. Ipak pitajte trgovca jer neće

Usporedba raznih PE 2.0 upredenica za ribolov na dubini Proizvođač

Promjer u mm

Snaga u Lb

Snaga u kg

XZoga PE MMS10

0,21

XZoga Shogun PE

0,23

XZoga Taka PE

0,23

Sunline PE Jigger HG

0,23

14,5

Sunline Super PE

0,23

Sunline Deep One

0,23

Power Pro

0,23

Ron Thompson Dynacable

0,25

20,20

Ron Thompson Hyperstrong

0,25

18,20

Savager Adrenalin Big Fish

0,25

20,20

Musrad Dynamite Braid

0,25

Stren Sonic Braid

0,25

Berkley FireLine

0,25

17,5

Berkley Whiplash

0,23

25,7

Colmic Fire Power

0,25

13,650

Colmic Rainbow

0,27

9,400

Quantum PT Braid

0,22

Gamakatsku G Power X-8P

0,24

Gamakatsu G Power Multicolor P

0,24

Sufix Performance Braid

0,23

11,4

hvalospjev u katalogu izvući ribu, nego rola koja mora imati snagu i kočnicu koja neće prokliziti kada je to najmanje potrebno.

Bolje je investirati jedanput u rolu i loviti pet, šest godina s njom, nego svake godine kupovati jeftinu konfekciju koja uostalom nije jeftina Na našem tržištu prisutna je gomila sjajnih rola koje nisu baš najjeftinije, no bolje jednom rolom loviti pet godina, nego u pet godina kupiti pet rola. Uz surf role koje ovdje ne spominjemo, donosimo pregled najboljih rola za lov bulentinom.

Mali multiplikatori za lov bulentinom Iako izgledaju pomalo nespretno jer se kod nas iz nekog razloga mogu kupiti samo oni na kojima je ručica na desnoj strani, lov malim multiplikatorima je neusporedivo jednostavniji kada je u pitanju lov na dubinama.

Fratar na 120 metara? Ima i toga

Osim što su čvršći, odmataju najlon velikom brzinom, pri čemu nema uvrtanja najlona ili upredenice. Ovakvim multiplikatorima je jednostavno baratati. Pogotovo se to odnosi na male niskoprofilne bacačke multiće koji su osim svega po težini daleko lakši

nego bilo koja stacionarna rola, dok im je snaga kočnice preko 10 kilograma, kao što je to slučaj kod ABU- a. Kada tome dodamo činjenicu da imaju vodilicu upredenice ili najlona stvar je jasna! Nije svejedno držati cijeli dan u ruci štap i rolu koji su super

Power Pro upredenica nezamjenjiva je kod ribolova na dubokim brakovima

lagani ili nešto što nakon nekog vremena postaje muka. Osim niskoprofilnih multića na tržištu je još mnogo malih multiplikatora koji odlično zadovoljavaju potrebu za čvrstom, a opet laganom rolom namijenjenom lovu upredenicom. Nažalost, kod nas se tek

u rijetkim prodavaonicama može kupiti ovakav pribor.

Upredenice i najloni Iako smo mi lovili relativno manje primjerke riba, kolegi Borisu je u jednom trenutku udarilo nešto jako i njegov

Sunline upredenice Hyper Braid PE # 3.0 i # 5.0

štap se odjednom pošteno savio. Na udicu je zagrizao mol od 1,80 kg pa je Duelov štap propisno zaškripao. Vaditi mola od 1,80 s dubine od 120 metara nije neka sreća, pogotovo jer smo lovili sa 150 gramskim olovom zbog morske struje koja je na tom mjestu zaista jaka. Boris je, kao i ja imao upredenicu na roli,

Olova zapliće more

Olova u koja idu svjetleći štapići

Dio ponude Fonderie Roma

dok su mu predvezi i prame bili od nešto tanjeg fluorokarbona. Ja sam se držao svojih gotovih predveza koje radim kod kuće i koji su mi standard. Boris je lovio na dagnju, iako ga je cijela ekipa zadirkivala da će dagnjom na stotinjak metara dubine loviti... ono što ne smijem napisati u novine. No za divno čudo prašio je sve

Sunline upredenice Super PE # 1.0 i # 4.0

Preporučene debljine monofila za predvez i prame Tehnika

Ribe

Predvezi

Prame

Do 50 m

ušata

0,25 do 0,28

0,18 do 0,22

Do 50 m

arbun

0,25 do 0,28

0,18 do 0,22

Do 50 m

fratar

0,25 do 0,30

0,22 do 0,28

Do 50 m

kantar

0,35 do 0,40

0,22 do 0,30

Do 50 m

zubatac

0,60 do 0,80

0,50 do 0,60

Preko 50 m

okan

0,60 do 0,70

0,50 do 0,60

Preko 50 m

kokot

0,70 do 0,80

0,50 do 0,60

Preko 50 m

ugor

0,80

Čelični predvez

Preko 50 m

kirnja

100 do 130 lb dakron

0,80 do 1 mm

u šesnaest. Ja sam se držao srdele i traka domaće lignje, a bilo mi je žao što nismo imali bobića i kozica od koće koji su sjajna ješka kada se lovi na dubini. Uostalom, brzo će grožđe... Upredenice su na prvom mjestu kada se radi o lovu iz brodice, dok je najlon na drugom, odnosno samo su predvez i prame od monofila. Razlog je rastezanje najlona jer se na 100 metara rastegne pa su kontre tada neprecizne. Upredenica je kudikamo snažnija, odnosno ima veću nosivost. Na roli uvijek imam upredenicu PowerPro snage 30 libri jer je vrlo tanka i dopuštam si da njome lovim i arbune. Dakako

kada lovim na velikoj dubini, osnovni najlon mi je 0,50 pa do 0,80, dok su mi prame od 0,35 do čak 0,80 mm. Za lov bulentinom, bez obzira na kojoj dubini, uvijek koristim fluorokarbon i to uglavnom Seaguar, dok za vertical jigging uzimam Sunline FC 100 jer je žilav i pomalo se ponaša kao spiralna opruga, a baš takav toj disciplini treba. U zadnje vrijeme za prame koristim Sunline fluorokarbon Siglon i FC Sniper koji su se pokazali odličnima. Kada smo kod upredenica jednostavno je odrediti onu koja nam treba jer uz mali promjer imaju veliku nosivost, pa tako Power Pro debljine 0,23 mm drži 15 kilograma, što je dovoljno za bilo kakav ulov. Za lov do 50 m treba koristiti male stacionarne role veličine od 30 ili 40 ili male niskoprofilne multiplikatore kao što je ABU Revo STX čija se kočnica također

Predvezi raznih dimenzija i raznih veličina udicakoje koristi naš tim

može stisnuti na nevjerojatnih 10,9 kilograma. No kada se lovi na velikoj dubini dobro je imati rolu ili multiplikator koji ima veliki prijenos i dovoljno kapaciteta kao primjerice Fin-Norov multić Marquesa koji u veličini 20 ima kapacitet od čak 500 metara upredenice snage cca 25 kg. Koje upredenice koristiti? Iako koristim PowerPro upredenicu na nove ABU niskoprofilne multiće sam stavio upredenicu za vertical jigging koja svakih 10 metara ima drugu boju.

Ponajbolje takve upredenice dolaze iz Japana, a prednjače one tvrtki XZoga, Shaut, Sunline, koje su dostupne i na našem tržištu. Primjerice, XZogina upredenica ima paletu od deset različitih boja i svaka označava 10 metara, tako da ribič dobro zna na kojoj je dubini ješka ili jigg, kabura, inchiku ili koja druga varalica. Ovakve upredenice imaju svoju oznaku i na tržište dolaze kao Japan PE. Mnoge su napravljene od čak osam fila ili niti i imaju savršen okrugli

Dega O.B.S. Quick - Bead - System, najbolji konektori za ribolov iz brodice

Bobići su prava poslastica za okane

Srdela je ješka broj 1

Kozica od koće je također odlična ješka za lov na dubini

Komadić kraka od hobotnice je također dobra ješka na dubini

presjek, što ih čini idealnim za ribolov. Osim što su super jake ne šušte kada prolaze kroz vodilice, što mnogim ribičima smeta. Kod nas na tržištu ima bezbroj upredenica no kod kupnje treba paziti da imaju odgovarajuću snagu. Primjerice, oznaka PE 2.0 sasvim odgovara ribolovu na dubokim brakovima i nije potrebno kupovati deblju. PE 2.0 uglavnom ima debljinu, odnosno promjer oko 23 milimetra, a nosivost joj je od 10 do 15 kilograma, što ovisi o pojedinom proizvođaču.

Olova za lov na dubinama Prilikom lova na dubokom braku peglala nas je bura i

olovo od 150 grama bilo je premalo. Mogli bi reći da nismo imali sreće, no na otvorenom rijetka je sreća kada su u pitanju valovi i morska struja. Olovo preko 150 grama bila bi poprilična tlaka, pa smo ipak ostali kod 150 grama. Talijani koji love električnim rolama jednostavno stave kilogram utega i sve je riješeno u sekundi. No nama koji ipak lovimo iz gušta ostaje jačanje mišića manjim olovima, iako smo čekali i po par minuta da olovo dođe do dna. Dakako, tek tada nastaje veselje jer treba olovo dignuti na površinu, a da ne govorimo o veselju kada vam se objese dvije jere ili dva kanjca, a vi očekujete okane. No govorimo o sportskom ribolovu, zar ne? Kakva olova koristiti i koje težine? U svakom slučaju treba koristiti olova takvog oblika da imaju čim manji otpor kroz more. Osim toga treba koristiti olova koja se neće otkotrljati u neku bužu na stotinjak metara dubine, a što se tiče težine, nju određu-

Muzgavca i lignju treba izrezati na trakice

je brzina podvodnih struja. U Italiji postoje tvrtke koje rade savršena olova za lov na moru, no olovni utezi su ‘utezi’ mnogim uvoznicima ribičkog pribora jer prijevoz teškog

tereta kao što je olovo znatno povisuje cijenu transporta pa ih uvoznici izbjegavaju. Uvoze se samo panulaška olova, dok za klasična olova za bulentin ili ribolov s kopna ne žele ni

čuti. Čast iznimkama koje samo potvrđuju pravilo. Kad govorimo o olovima za lov na dubini posebno treba spomenuti talijansku tvrtku Fonderia Roma CO.M.E.T. s.r.l.

Olovo u koje ide prihrana ili atrakanti

Ryobi Metaroyal Safari – moć i kvaliteta

VMC Fast Grip s tri kontrakuke ne oprašta ni jednoj ribi

Uz okane smo na stotinjak metara dubine dobivali i neželjene ulove

koja u svojoj ponudi ima takva olova da svakom zaljubljeniku u lov na dubinama moraju poteći suze. Ako putujete negdje na tu stranu, nemojte oklijevati, ma koliko god skupa bila.

Spojevi osnovnog najlona i prame Iz brodice uvijek lovim upredenicama, još od kada su se prvi puta pojavile na našem tržištu i kada čak nisu ni bile

okruglog presjeka. Oduševila me njihova snaga, manjak rastezljivosti i momentalni kontakt s ribom bez obzira na kojoj je dubini. Zaljubio sam se u Seaguar fluorokarbon kada se pojavio na tržištu, a kada sam na jednom sajmu nautike u Dusseldorfu prije pet šest godina naletio na Heinera Grossmanna i otkrio njegov konektor koji se prodaje pod komercijalnim imenom DEGA O.B.S. Quick – Bead – System, kompletirao sam svoju posta-

Ručno rađeni štap s ABU niskoprofilnim multiplikatorom Revo Toro 60

vu od koje ne odustajem ni pod kakvim uvjetima. Dugo mi je trebalo da nagovorim nekog uvoznika ribičkog pribora na uvoz ovih čarobnih konektora koji zaslužuju da ih se ponovo posebno spomene. Dakako, na tržištu ima još nekih spojeva predveza i prame, no DEGA konektori su apsolutni šampioni jer jednim predvezom i pramama znam loviti sve dok mi ribe zubima ne otkinu udicu. DEGA konektor se okreće na predvezu, dok se prama

okreće u njemu i gotovo nikada nema petljanja najlona koji se, gle vraga, zapetlja baš onda kada imamo ribu na udici.

Udice za lov na dubokim brakovima Pošto na dubokom braku može zagristi veća riba, dobro je loviti s kombinacijom veće i manje udice. Jedna udica neka bude primjerena većim ribama, a jedna, barem za po-

Avet multiplikator s prijenosom 8,0 : 1, snaga i brzina izvlačenja

Everol multiplikator napravljen po konceptu našeg prijatelja Piera San Baccinia

Shimano Thorsa – vrh vrhova

četak neka bude manji broj. Već prvim ugrizima i ribama znate, doduše otprilike, sa čim ste se uhvatili u koštac. Osobno volim VMC udice Fast Grip s tri kontrakuke koje sa-

vršeno kvače ribu koja nema ama baš nikakve šanse da se oslobodi. Uz njih koristim i Ownerice 5111, sjajne gotovo za sav ribolov. One su standard za lov orade s kopna, a

na dubokim brakovima pokazuju zašto su najcjenjenije udice na tržištu. Uz njih na dubokim brakovima koristim i Mustadove te Sasame udice, dok kod ribolova bulentinom neizostavno lovim VMC duratin udicama dugačkog vrata koje proštrikavaju usta svake ribe. U svojem ‘novčaniku’ za udice imam razne veličine udica spremne za upotrebu koje sam na miru vezao kod kuće, jednako kao i predveze, tako da u sekundi mogu reagirati i mijenjati veličine po potrebi.

Ješka za lov na dubokim brakovima

Sunline Fluorokarbon Siglon odličan je odabir za izradu prama

Naši susjedi Talijani pravi su specijalisti kada je u pitanju lov na velikom dubinama, o čemu ste mogli čitati u prošlim brojevima Ribolova, a pošto drugujemo s jednom talijanskom ribičkom ekipom pomalo smo usvojili njihova

mjerila kada je u pitanju ješka. Zapravo tu dileme nema jer je srdela na dubokim brakovima ješka prvi i najbolji izbor. Ako imate manje primjerke, možete srdelu staviti cijelu na dvije udice ili je možete rezati na dva dijela. Repni dio stavljate na udicu bez peraja koje se odrežu. Uz srdelu odlična ješka za lov na dubokim brakovima je kozica od koće, bobići, kraci hobotnice, trake muzgavca, trake lignje, a Boris je dokazao da na stotinjak metara dubine radi i dagnja omotana filo elasticom. Uz ješku važan dio ribolova je i brumanje jer brumom svakako postižemo bolje rezultate. O tome smo pisali u prošlom broju Ribolova na Jadranu. Vrijeme lova okana, i ne samo njih, na dubokim brakovima je pred nama i ako imate priliku iskoristite to vrijeme, pogotovo jer meteorolozi predviđaju lijepu jesen, zapravo bolje rečeno, bablje ljeto.

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

Ribolov iz barke

NA KANALSKIM brakovima Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić, Oliver Alaburić

rakovi svojim neistraženim padinama i nepredvidivim ulovima oduvijek magično privlače sve ribolovce. Očekivanja su uvijek iznad granica realnog, zbog čega je svaki ulov u izvlačenju ispunjen krajnjom neizvjesnošću. Izvlačenjem ribe na površinu magična opijenost ne prestaje – ako je ulov ispod očekivanja strast raste jer se u idućem spuštanju očekuje na-

pokon nešto pravo, ako je pak ulov iznad očekivanog, tada adrenalin dosiže krajnje granice jer se u idućem spuštanju očekuje još više.

Kvalitetna oprema Brakovi su mjesta na kojima se uistinu može svašta uloviti. Takva mjesta kočari i ostali mrežari uglavnom izbjegavaju, a ono malo ribara koji tope parangale i vrše ne ugrožavaju riblji fond ovih malih biocenoza.

Naravno, to je teorija. Praksa je zapravo znatno surovija. Neprestani pritisak ribolovnih alata najrazličitijih izvedbi pritisak je kojem se riblji fond teško opire, a posljedice se osjećaju. No svejedno, unatoč tom pritisku i devastaciji, brakovi su i dalje destinacija No 1 za sve zagrižene udičare.

Brakovi su mjesta na kojima se uistinu može svašta uloviti. Takva mjesta kočari i ostali mrežari uglavnom izbjegavaju Oprema za lov na brakovima je nešto robusnija od klasične udičarske opreme i to prvenstveno zbog napora kojima je izložena. Olovnica od svojih stotinjak grama nakon što potone na dubinu od pedesetak i više metara nema više istu težinu, a ako je na udici još i riba ili više njih, tada jeftileni i oprema srednje klase pada na ispitu izdržljivosti. Jedino kvalitetne role i štapovi mogu odraditi posao izvlačenja lovine s tih dubina bez posljedica. Pritom ne smijemo smetnuti s uma da se lovi upredenicama koje pored neistezljivosti imaju sposobnost piljenja svega što je mekše od njih. Obične vodilice na štapovima, jeftini roleri na rolama, vrhovi, sve to pada na ispitu izdržljivosti ako nije uistinu visoke kvalitete.

Štapovi Na pravom smo mjestu

Štap za lov nad brakovima ne

mora nužno biti štap za big game. Ukoliko ima kvalitetan blank i kvalitetne provodnike dobro raspoređene i navezane, štap može biti zapravo bilo kakve izvedbe. Naravno, akcija i težina izbačaja moraju biti u skladu s očekivanom dubinom i lovinom tako da s modelima ispod CW 120 grama nema smisla loviti. Dužina takvih štapova može varirati – od ultra kratkih modela dužine 110 centimetara do štapova dužine 3,60 metara. Naravno, mnogi će autoriteti reći da sa štapovima tako ‘male’ gramaže ne-

mamo što tražiti nad dubinama od preko pedeset metara, no doživljaj koji fina oprema može pružiti u izvlačenju velikih riba je nenadomjestiv. Štapovima jače gramaže ili libraže poput onih namijenjenih vertical jiggingu ili little big gameu jednako se jasno mogu osjetiti riblji potezi, no u izvlačenje manjih i riba srednje veličine što i jeste najčešći slučaj u ribolovu, ribolovac često do posljednjih nekoliko metara nije siguran ima li ribu na udici ili ne. Ipak, mora se priznati da su ovakvi štapovi, unatoč ‘smanjenom’ guštu, u

borbi s velikom ribom u prednosti nad lakšim modelima. Ako se rabe predvezi s kraćim pramama s međusobno manjom udaljenošću (što znači da kompletna duljina predveza ne prelazi 1,20 metara) tada su kratki štapovi sasvim dostatni, no ako se rabe predvezi duže konstrukcije i štap bi trebao biti duljine adekvatne duljini predveza.

Role Role prvenstveno moraju biti snažnog prijenosa i pouzdane

Dva po dva kočnice. To znači da moraju s lakoćom izdržati udarce ribe u izvlačenju kao i težinu olovnice koja je sve samo ne zanemariva.

Kapacitet role mora biti u skladu s dubinom na kojoj lovimo tako da ispod modela koji mogu primiti 150 metara upredenice promjera 0,25 milimetara ne bi trebalo ići

Nije velik al’ dušu veseli

Kočnica pritom mora savršeno odrađivati svoj posao i proklizavati ne slučajno, već isključivo kada mi to želimo. Kapacitet role mora biti u skladu s dubinom na kojoj lovimo tako da ispod modela koji mogu primiti 150 metara upredenice promjera 0,25 milimetara ne bi trebalo ići. Osim stacionarnih rola, za

lov na brakovima izvrsnima su se pokazali mali multiplikatori i to prvenstveno zbog snage koja je u odnosu na stacionarne role poprilično iznad. Iako su role sa slobodnim hodom špule namijenjene ponajprije ribolovu plahih šparida s obale, u ovakvom su ribolovu sve zastupljenije. Naime, prilikom izvlačenja sistema i najvještijim ribolovcima se dogodi da strunu namotaju previše tako da vrh prijeti pucanjem. Dodatno zatezanje strune koje je kod klasičnih stacionarnih rola neophodan korak u oslobađanju preklopnika često je ‘kap preko ruba’ zbog koje vrh puca. Kod rola sa slobodnim hodom špule potrebno je samo prebaciti preklopnik i problem je riješen.

Ostali pribor Struna, kao što sam već rekao, mora biti isključivo upredenica. Razlog takvog izbora leži prvenstveno u njenoj neistezljivosti koja garantira najneposredniji

kontakt s lovinom. Osim toga, zahvaljujući ekstremnoj nosivosti, u radu s upredenicama se mogu rabiti tanki promjeri što bitno smanjuje otpor u kurentu, što je pak od neizmjerne važnosti kad imamo primjerice kontrakurenat – površinsko strujanje potpomognuto vjetrom u jednom, a dubinsko strujanje u drugom pravcu.

U radu s upredenicama se mogu rabiti tanki promjeri što bitno smanjuje otpor u kurentu, što je pak od neizmjerne važnosti kad imamo primjerice kontrakurenat – površinsko strujanje potpomognuto vjetrom u jednom, a dubinsko strujanje u drugom pravcu Zogulini preko kojih se ostvaruje spoj s predvezom moraju jednako tako biti vrhunske izvedbe kako bi besprijekorno odrađivali svoju ulogu i na taj način i pri najvećim opterećenjima sprječavali sukanje i kovrčanje strune.

Predvez bi trebao biti fluorokarbonske izvedbe. Oko same izvedbe predveza mišljenja su podijeljena pri čemu se spor među autoritetima vodi oko dvije osnovne konstrukcije. Prva podrazumijeva kratke prame dužine do 15 centimetara iznad olovnice na osnovi ne dužoj od 70 centimetara, dok su kod druge izvedbe prame duge i do trideset centimetara, s tim da donja prama lovi ispod olovnice, dok se dužina kompletnog predveza kreće od 120 do 150 centimetara. Osnova predveza bi u skladu s očekivanom lovinom trebala biti promjera između 0,40 i 0,45, a same prame između 0,28 i 0,35 milimetara. Idealno je da prame budu od žilavije strune kako bi se eventualno mršenje svelo na minimum. Spoj osnove i prama se kao i u svim drugim oblicima udičarenja može izvoditi na razne načine, no zbog velikog puta prilikom tonjenja i izvlačenja idealno je imati rotirajuće sisteme. Da li će to biti Dega quick bead ili popularne tehnosfere, stvar je osobnog izbora. Da bi izbjegli mršenje prama oko osnove, mnogi ribolovci koriste razne odstojnike. Kod nekih su to trostrani zogulini, kod nekih pak ‘T’ cjevčice, dok treći koriste žičane odstojnike u dužinama od pet do petnaest centimetara. U principu, odstojnici su nepotrebni na dubinama do pedeset metara. Udice svojom konstrukcijom moraju udovoljavati naporima koje nameće ovakav ribolov što znači da tankim žičanim i crystal modelima ovdje nije mjesto. Kovanice kraćeg vrata i oštrijeg kuta uboda koji će garantirati kvalitetnije kačenje i penetraciju s minimalnim oštećenjima tkiva pravi su izbor. Veličina? Širina luka ne bi trebala biti manja od 12 milimetara.

Ješka

Dagnja je još uvijek najdostupnija i najučinkovitija ješka

Mišljenja oko ‘prave’ ješke su prilično podijeljena. Dagnja, gambori, komadi bijelog pilećeg mesa su dobra ješka, no među ljubiteljima ribolova na

većim dubinama znatno su manje korišteni od ribljih fileta ili trakova lignji. Vrlo je učinkovit i veliki crv, no zbog visoke cijene relativno je slabo korištena ješka. Silikonski konac može biti od velike pomoći pri ribolovu rastresitijim ješkama poput dagnje.

Dagnja, gambori, komadi bijelog pilećeg mesa su dobra ješka, no među ljubiteljima ribolova na većim dubinama znatno su manje korišteni od ribljih fileta ili trakova lignji Važno je samo da ješka bude dovoljno velika i okusom i mirisom dovoljno privlačna pa rezultati ne mogu izostati.

Vjetar pod morem Većina kanalskih brakova srednje Dalmacije je obilježena strujanjima, odnosno kurentima. To se može usporediti sa

Fratri su uvijek dobrodošli stanjem na obali otoka ili kopna u neposrednoj blizini mora. Na mjestima na kojima je dominantan jedan vjetar, poput primjerice bure, svo je raslinje nagnuto prema jugu, a stabla sa sjeverne strane uglavnom ‘obrijana’. Pod morem nije ništa drugačije.

Užba uz plimu na pravoj pošti može biti dobitna kombinacija

Kanali koji su izloženiji južnim kurentima formirati će brakove koji su s južne strane kameniti, s izraženom stepenastom konfiguracijom na kojoj rastu grube trave i alge dok im je sjeverna strana uglavnom blaže položena i mahom pjeskovito muljevi-

ta. Brakovi koji su podjednako izloženi suprotnim kurentima najpogodniji su za lov s jedne od strana koje leže između pravaca strujanja. Na sonderu se taj prijelaz iz ravnog u stepenasto dno jasno

može vidjeti. Važno je dobro pročitati smjer strujanja kakao bismo se mogli kvalitetno sidriti. Kao i u svim situacijama kada postoji kurenat, sidro valja baciti ‘uzvodno’ tako da se nakon sidrenja i napinjanja sidrenog konopca nađemo iznad željene pozicije. Važno je samo s vremena na vrijeme pratiti promjene u kurentu koje nas mogu baciti s pozicije. U tom slučaju postupak valja ponoviti - kurenat ponovo pročitati te se usidriti u skladu s novonastalom situacijom. Iako u ovom periodu riba uglavnom dobro radi, na pojedinim mikrolokacijama uspjeh ovisi o pogođenoj dubini pri čemu razlika od nekoliko metara može značiti uspjeh, odnosno neuspjeh.

Ulovi s dvije strane Spuštanjem udica na područje braka niz kurenat najčešće ćemo pronaći sitne arbune i pauke koji ukopani u pijesak ili mulj vrebaju svoj plijen. Budući da su vrlo pohlepni, često se prije drugih bacaju na ponuđene udice. Ako su veliki tada se takav ribolov ne mora nazvati

Nakon dva sata ribolova

Noćni ribolov nad brakom može biti pravi gušt lošim, no praksa je pokazala da je na takvim mjestima postotak primjeraka ispod 0,10 kilograma težine daleko iznad svih drugih ulova pa ih treba izbjegavati. Nasuprot tome, strana koja je izložena kurentu obiluje hranom i zaklonima što je osnovni preduvjet za zadržavanje kvalitetne ribe. Naravno, i ovdje

postoje bolje i lošije pozicije jer brakovi nikada nisu širine desetak metara. Spuštanjem udica valja napipati pravu poziciju nakon čega sve postaje znatno jednostavnije. Već prvi ulovi mogu jasno ocrtati stanje pod brodicom. Ulovi smokvi ili vrana jasno ukazuju na bogatu zaraštenost dna i brojne zaklone. Intenzivni broj-

ni grizevi mogu značiti da se pod nama nalaze manule ili bugve, što ako želite loviti upravo te vrste i nije loše, no ako ste došli po kvalitetniju lovinu tada se valja premještati. Odmjereni oštri udarci jasno govore o prisustvu arbuna. Ako se radi o prvim pokušajima lova bez sidra, tada u slučaju takvih grizeva valja zapamtiti poziciju da bi se mogli vratiti na nju. Odizanjem i naglim spuštanjem olovnice lako možemo ustanoviti kvalitetu i vrstu dna. Ako olovnica otkriva tvrdo dno, a vrh snažne odmjerene udarce na pravom smo mjestu. Na kamenim padinama brakova na dubinama od četrdeset do šezdeset metara mogu se ostvariti lijepi ulovi arbuna, okana, fratara, ali i brojne druge ribe. Molete, veći labridi i krupni kanjci mogu lijepo dopuniti ulov. S obzirom na doba dana, idealna su kasna popodneva s prijelazom na noć. Po danu se uspješno mogu loviti sve dnevne ribe pri čemu dominiraju arbuni, u sumrak na scenu dolaze okani, dok je noć rezervirana za fratre. Još ako je lagano jugo uz plimu, kući se lako možete vratiti s ramenom bolnim od izvlačenja lovine, što je zapravo želja svakog zagriženog ribolovca.

Vijesti

Skosavice Sklopive vrše by Ron Thompson za Tataki

radicionalni ribarski alati poput vrša nezaobilazni su za mnoge ribare kojima je ribarenje obiteljska tradicija. No ne mogu svi imati vrše jer naprosto zauzimaju veliki prostor. Stoga je Ron Thompson na tržište plasirao rješenje za sve koji žele raditi s vršama a nemaju prostora za njihovo skladištenje do pozicije. Riječ je o praktičnoj sklopivoj vrši izrađenoj na principu opruge. Vrša ima dva ulaza, praktični džep za stavInformacije ljanje ješke, a razvučena ima T.P. OLIVARI d.o.o. dimenzije 33 x 60 centimetara. 10430 Samobor, Gajeva 49 Naravno, sklopljena stane i u Telefon 01 / 3366 - 042 najmanju ribičku torbu.

Stren Original

Rola Fin-Nor Offshore 55

ve su role od samog pojavljivanja na tržištu zauzele vrh i tamo ostale do danas. Role Fin-Nor namijenjene su grubom offshore ribolovu pri čemu su im performanse jednake kao u kakvog rasnog multiplikatora. Prijenos snage kod ovih rola je u dlaku pogođen tako da uz minimalan potisak ručice ostvaruju maksimalan radni učinak. A što je posebno zanimljivo ni nakon više godina ne pokazuju znakove starenja. U ponudi je pet modela - Fin-Nor Offshore 55 za 1153 kuna, FinNor Offshore 65 za 1169 kuna, Fin-Nor Offshore 75 za 1218 kuna, Fin-Nor Offshore 85 za 1283 kuna te Fin-Nor Offshore 95 za 1346 kuna.

tren Original je najlon namijenjen morskom ribolovu. Glavne karakteristike ovog najlona su velika snage i visoka izdržljivost za što je zaslužna posebna patentirana Stren tehnologija koja se koristi u proizvodnji ovog najlona. Stren Original je praktički bez memorije, izuzetno jak na čvoru, otporan na abraziju, a istovremeno mek i vrlo podatan. Svojom se bojom odlično prilagođava trenutnim uvjetima na moru. Osim ovog najlona u ponudi su i vrhunske upredenice okruglog presjeka. Odnedavno ekskluzivno u Adrianinim trgovinama!

amashitine su skosavice svoju lovnost na našem moru dokazale u rekordno kratkom vremenu. Među njima posebno mjesto zauzimaju male skosavice namijenjene tataki tehnici. Ove su skosavice naoružane krunicama izuzetne oštrine i imaju posebno istaknuto oko. Dostupne su u više različitih boja i dezena, a montiraju se preko posebno konstruiranih karaInformacije bina ili pak direktno na osnovu predveza. Velika prednost ŠKORPION DNC ovih skosavica u odnosu na 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 ostale je u tome što ne opraTelefon 01 / 2322 - 515 štaju ni slučajni dodir.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Ribolovni feljton

PREMUDA II. dio Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision

vaj dio jadranskoga arhipelaga atraktivan je za sve vrste spor tskog ribolova zbog različite i neobične konfiguracije podmorja. Bogatstvo podmorske flore na ovome području upotpunjuju staništa većine ribljih vrsta koje obitavaju u Jadranu. Susreću se ovdje ribe tipične i za južni i za sjeverni Jadran.

Ribičke pošte u širem akvatoriju Premude Dobre pošte za sportski ribolov su na dubinama od sedam do tridesetak i više metara. Često su to podmorske seke ispresijecane dugim procjepima uokolo kojih su šargere. Riba se u toplijem dijelu godine, od kasnog proljeća do kasne jeseni do sredine dana na tim pozicijama zadržava nad procjepima u potrazi za hranom. U neprekidnom je kretanju.

Hrid Bračić

Nad sekom zapadno od hridi Hripa

Sredinom dana, kada je sunce u zenitu, riba zamiče u sjenovite procjepe. Ronioc će u tim procjepima susresti pored najčešćih fratara, ušata i piceva, i kavalu, šarga, škarpinu. Ponekad se u procjepu krije komarča, čak i zubatac. U podmorju Premude morsko dno je obraslo različitim vrstama podmorske flore. Ronioci će primijetiti da ovisno o prevladavajućim vrstama pod-

morske flore ovisi i učestalost pojedinih ribljih vrsta. Na nekim područjima s osobito bujnom podmorskom vegetacijom, netipičnom za akvatorij istočnoga dijela Jadrana, riba je skrivena upravo u njoj. Naizgled ribom siromašno okružje će iznenaditi ronioca kada puškom za podvodni ribolov razmakne gustu i gotovo metar visoku morsku travu. Iz gustiša će se odjednom poja-

Podmorska čipka

viti veliki pic, šarag, fratar, lubin... Česta su u ovome akvatoriju i jata zubataca. Kreću se prema nekom samo njima znanom dnevnom rasporedu, ali su tu. Komarče su također česte i rado zagrizaju teški odmet bačen s obale. Brojna su jata ušata i salpli. Salpe su manjih prosječnih primjeraka nego što bi se to očekivalo, ali je brojnost jedinki u jatu iznimna. Iznenaditi će i susret

Akvatorij sjeverno od Premude prema Grujici dobra je pozicija za panulu

s ovčicom, sve rjeđom u podmorju Jadrana. Posebno su ribom bogata staništa rubovi južnih podmorskih brakova. Pored pozicija koje se nalaze južno od Premude dobrih pošta ima i u zaleđu Premude. Područja za sondiranje dna treba odabrati prema nautičkoj karti, tamo gdje su evidentna veća odstupanja u oznakama dubine. Tako postoji jedna pozicija i

Podmorski greben

u Silbanskom kanalu na kojoj morsko dno ponire dublje od 116 metara. Podmorje između Grujice i Premude je blaže položeno. Tu su na dubinama do pedesetak metara dobre pošte za panulu, za lov na zubaca i gofa. Stjenovito dno je prošarano pjeskovitim oazama. Po tim pjeskovitim oazama miješa se ljušturasto dno na kome su učestali kanjci, pirke, fratri, trlje i druga riba

od kamena. Podmorje ovdje krije i mnoge neotkrivene arheološke lokalitete. Pisani izvori navode da su ovdje u širem akvatoriju potopljene mnoge galije iz doba Ilira, Grka i Rimljana.

Hridi pred južnom obalom Premude Kada se konačno do Premude doplovi mogući scenarij je

Podmorski vrtovi Premude

da upravo tog dana riba pod otokom ne radi. Tada vas čeka mukotrpno pretraživanje pozicija oko otoka. Ukoliko je pak riba pod otokom to je najlakše uočiti pod južnom obalom ovih hridi pred mjestom. Hridi se pružaju u smjeru istok-zapad i s obalom Premude zatvaraju plitku lagunu. Dubina između hridi i obale je od 3 – 5 metara. Tek je jedan nešto dublji koridor.

Rasjedi u dnu južno od hridi

Hridi s Premudom zatvaraju plitku lagunu

Boje i oblici

More je ovdje najveći dio godine iznimno bistro pa se s površine može promatrati kako u procjepe zamiču fratri, ušate, a nije rijetkost s površine primijetiti kavalu. Ukoliko se riba tu ne vidi znak je to da se maknula od kraja pa je treba potražiti s teškim odmetima na dubljim pozicijama. Panula će često raditi

ili samo s južne strane ili uz istočnu i zapadnu obalu Premude, ovisno o intenzitetu i smjeru morske struje. Sjeverni akvatorij Premude je posebna priča, tamo uvijek ima smisla okušati sreću. Pogotovo na nešto plićim terasama prema Grujici. Treba pažljivo odabrati mamce, prilagoditi i njih i ribolovni pribor godišnjem dobu i ciljanoj lovini. U slučaju odabira panule preporučljivi su isključivo živi mamci, prema iskustvima zadnjih godina. Zubatac se rado baca za iglicom. Nisu rijetki primjerci od 3-5 kilograma težine. Hridi u slijedu su Hripa, najdulja Masarine, Plitka sika i Bračić. Od zapadnog rta hridi Hripa nastavlja se podmorski brak čiji je najplići dio osam metara pod površinom. Taj brak je u biti kruna neobičnog klifa koji se izdiže iz plavetnila s dubine od če-

Jastog pred grotom

trdesetak metara. Dobra je to pozicija za podvodni ribolov na čeku, ali i panulu, uglavnom u jesen. Gof je učestao, a zabilježeni su ovdje ulovi kapitalnih primjeraka, uglavnom na panulu. Iznenađenja su moguća i u podvodnom

ribolovu, no gof se na ovoj poziciji kreće relativno brzo (obzirom na svoje uobičajeno ponašanje) pa su potrebni iznimno brzi refleksi podvodnog ribolovca. I gof i zubatac ovoj poziciji prilaze iz smjera sjeverozapada, a idealna po-

U procjepima Premude

Škarpina

Pod hridima

Komarča u procjepu

zicija za čeku je na središnjem dijelu braka. U procjepima i grotama podmorskog zida koji s braka ponire u plavetnilo skrivaju se pliće fratri i nešto dublje kavale. Veće primjerke u procjepima je teško uočiti bez podvodne svjetiljke. Praktična taktika su i podroni. Kavale se u grupama tada povuku dublje te se znatiželjno sporo kreću prema gore. Kombinacija podrona i poniranja s dugom puškom za podvodni ribolov može uroditi plodom da se na krajnjem dometu puške, tamo u plavetnilu, zasvijetli kakva velika kavala. Ima primjeraka i do dva kilograma težine (nekoliko ulova u periodu 2008-2009). Između niza hridi i naselja na obali pruža se plitko područ-

je. Dubine su tu ponegdje manje od pet metara. Dno je pjeskovito, mjestimice tek obraslo posidonijom. Susreće se tu komarča i lubin. Lubin se uspješno (u sezoni lova jesenzima) lovi na panulu, a komarča odmetom s obale. Šuljanje podvodnim ribolovcima na komarču ovdje danas daje skromne rezultate. Nekada je komarče bilo puno više pa se jednostavno lovila i ostima pod svijeću. Ukoliko se ovdje podvodni ribolovac ipak odluči okušati sreću šuljanjem, preporučljivo je to isključivo u rano jutro. Tada se na ovome prostoru još zadržava poneki veći primjerak komarče koji na prvi znak opasnosti strelovito bježi prema dubini kroz prolaze među hridima. U

Hridi Masarine i Hripa u pozadini

Hrid Hripa se nastavlja podmorskim grebenom

Plićina između hridi i južne obale Premude

Pod južnom obalom hridi Hripa

Iglica je na Premudi dobra ješka za zubaca

Južne pitome obale otoka Premude

prolazima među hridima jaka je struja uvjetovana strmom konfiguracijom morskog dna s južne strane. U smjeru pučine pružaju je nizovi procjepa, šargere i ponegdje razbacane kamene gromade. Manja riba se u jatima kreće od hridi u smjeru juga, a veći primjerci zastaju i prolaze kroz bezbrojne koridore u morskom dnu. Prvi prag koji paralelno prati hridi s južne strane je na desetak metara dubine. To je dobra pozicija

za sidrenje onima koji će okušati ribolov lakim omecem iz brodice. Podvodni ribolovci pak šuljanjem s donje strane praga mogu iznenaditi veliku salpu samicu, šarga i komarču. Dublje, po procjepima, učestala je tabinja i škarpina. Kada ima mora po plićacima među hridima se zadržavaju lijepi primjerci šarga. Picevi su učestali pod južnim obalama hridi i dobro se love tijekom poslijepodnevnih sati prema kraju.

Vijesti

Sea Bass by Trabucco

Topic Universal

aleki izbačaji i zamaranje velikih riba s obale nisu izvedivi bez adekvatnog pribora. Trabuccov štap Sea Bass u potpunosti udovoljava upravo tim zahtjevima. U ponudi su dva modela duga 300 odnosno 350 centimetara. I jedan i drugi model imaju akciju ‘up to 250 grama’, četiri sekcije i crveno obojen vršni segment radi lakše detekcije ribljeg poteza. Maloprodajna cijena ovog štapa je 111, odnosno 123 kune. Na vama je samo da zabacite dobro naješkanu udicu i nakon poteza se izguštate u borbi života.

iske cijene raduju svakoga, a kada je u pitanju kvalitetan ribički pribor tada je radost još veća. Trenutno je u izrazito povoljnoj ponudi Zebcov najlon Topic Universal. Za svega 18 kuna možete dobiti 100 metara u promjeru koji upravo vama odgovara. U ponudi su promjeri od 0,16, 0,18, 0,20, 0,25, 0,30, 0,35 i 0,40 milimetara, a sve po istoj cijeni. Topic Universal ima pored uistinu velike otpornosti na abraziju i veliku nosivost. Tako primjerice promjer od 0,20 milimetara može podnijeti linearno opterećenje od tri kilograma.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Štapovi Savagear Shimano Baitrunner 8000 XLNT

alo je ribolovaca ko j i n e rade s rolama sa slobodnim hodom špule, popularnim baitrunnericama. Te su role posebno omiljene kod ribolovaca koji preferiraju ribolov plahih i podozrivih sparida, no sve su popularnije i kod natjecatelja kojima uspješno čuvaju osjetljive i skupe natjecateljske vrhove. Barka u ponudi ima, po mišljenju većine autoriteta, najbolje baitrunnerice ikada napravljene. Riječ je o vrhunskim Shimano Baitrunner 8000 rolama. Ove su role do sada nasukale Informacije gomile podlanica, kantara, šaraga i fratara tako da je njihova RIBOLOVNI CENTAR BARKA lovnost i pouzdanost u praksi 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a nebrojeno puta dokazana i poTelefon 021 / 334 - 340 tvrđena.

tapovi Savagear XLNT su dostojan nasljednik vrlo uspješne Tournament serije. Serija se sastoji od modela Bushwhacker namijenjenim za ribolov klasičnim rolama i Butch Light namijenjenim za ribolov multirolama. Blankovi su kod ovih štapova izrađeni od visokomoduliranih karbonskih vlakana i zbog toga su izuzetno brzi i lagani. Drška je kombinacija portugalskog pluta AAA gradacije i japanskog EVA materijala. Držač role je FUJI Gold label dok su vodilice visokokvalitet-

ne SIC. U ponudi su Bushwhacker štapovi dvodijelne konstrukcije dugi 213 centimetara akcije 10 – 30 grama, 228 centimetara akcije 3 - 18 grama, 243 centimetara akcije 15 - 50 grama te 258 centimetara akcije 20 - 60 grama, kao i modeli Butch Light dugi 205 centimetara akcije 15 – 60 grama odnosno 205 centimetara akcije 40 – 100 grama. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Svijet nautike

BRODSKE oči Kult očiju je nastao u davnim vremenima kada su se pomorci suočeni sa silama pobunjenih elemenata vjetra i mora uz svoje ograničeno znanje i opremu mogli pouzdati samo u nadnaravne sile koje su ih za oluja mogle pouzdano dovesti u sigurnost luke Napisao i snimio Boris Bulić

anas malo koje plovilo isplovljava bez elektronike, pa makar to bio GPS na mobitelu. U vrijeme dok je nautika bila još u povojima, jedini oslonac je bio vizualni kontakt s poznatim obalama i zviježđima. No u magli, ili još gore, u olujnoj noći zvijezde i obale se nisu mogle vidjeti pa su se u tim situacijama pomorci oslanjali isključivo na sreću i providnost. A da bi sreća i providnost lakše vodili brod i vidjeli siguran put do luke, brodovi su morali imati oči. Stari mornari i nautičari cijelog starog svijeta, od Mediterana do Ki-

Ovakve su prove danas rijetke

neskog mora, na brodovima su crtali takve oči kao izraz vjere u moć bogova mora koji vode i štite brodove.

Sveta voda i šampanjac Vjerovanje u brodske oči koje mogu vidjeti preko i ispod olujnog vala niklo je još u doba ‘pogana’ na Knososu gdje su pronađeni najstariji ostaci takvih očiju. Oči su se nalazile na obje strane pramca tako da lakše mogu vidjeti put i sigurno voditi brod i posadu. Te su oči indicirale kretsku Veliku Božicu koja je između svih ostalih zaduženja imala na brizi sigurnost brodova i mor-

nara. S malim vremenskim i zemljopisnim pomakom ta se funcija kod Egipćana utjelovila u boginji Izidi. Dolaskom kršćanstva briga oko pomoraca i njihovih plovila prelazi na Majku Božju, u to vrijeme znanu kao Stella Maris – morska zvijezda katoličkih mornara i ribara. Uz brojne zavjetne darove, od nje je iskan siguran put do odredišta i povratak u luku. U to se vrijeme umjesto očiju pojavljuje simbol zvijezde petokrake koji se osim na pramcima brodova postavlja i pod sve lukove (prolaze) na brodu. Mjesto tih zvijezda je u katoličkim zemljama religiozno ceremonijalna jer je upravo na tom mjestu sveće-

nik blagoslovio plovilo pri porinuću. Stoga je zvijezda vrlo brzo dospjela i na krmu broda. U današnje je vrijeme sveta vodica zamijenjena bocom šampanjca koja se s jednakom simbolikom pri porinuću razbija o bok broda.

Oko i sunce Od najranijih dana brodogradnje na Mediteranu postoje prilično jasni tragovi i spoznaje o ugradnji očiju na plovilima. Takav je postupak u ta davna vremena bio uobičajen i nimalo neobičan.

Vjerovanje u brodske oči koje mogu vidjeti preko i ispod olujnog vala niklo je u doba ‘pogana’ Najstarije oko, Horusovo oko, pronađeno je u Egiptu na brodu koji je preko Nila prevozio mrtve do njihovih grobnica. To se isto oko nalazilo na brodovima i lađama namijenjenima trgovini, ribarstvu, zadovoljstvu i sportu. Većina je egipatskih plovila pored Horusovog svetog oka nosila i zrakasto ucrtano sunce. Bodući da su prema ondašnjem vjerovanju Horus i Amon Ra bili u zavadi, bilo je mudro na brodu imati oba znaka, što je za posadu značilo izbjegavanje bilo kakve nesreće. Zani-

mljivo je da je Horusovo oko ucrtavano na sarkofage i to iz dva razloga – da bi pokojnik pomoću njega mogao vidjeti van groba i da bi oko svojom čistoćom spriječilo onečišćenje okoline raspadanjem trupla. Ta sposobnost gledanja koju duša stiče ucrtavanjem oka na sarkofag potpuno je ista kao i sposobnost gledanja broda u oluji.

Životinjski elementi

Otvori za sidrene konope nemaju veze s kultom očiju

Feničani su kao istaknuti pomorski narod također vjerovali u moć ‘očiju’, pa ih osim na brodovima nalazimo i na njihovom novcu. Ta su fenička brodska oka bila grubog, jednostavnog i okrutnog dizajna, no u usporedbi s grčkim

Još jedna prova s očima

i egipatskim, neusporedivo veća. Bila su ovalnog ili okruglog oblika, karakterističnog za brodove iz Palerma, stare feničke kolonije, a onda i kartaškog uporišta. Kartaške su se pak oči sastojale od grubo ucrtanih bijelih krugova s bijelim zjenicama. Nasuprot tome u Siciliji i ponegdje u Grčkoj, utjecaj klasičnih vremena je ostao dominantan tako da su oči bile pravilnog oblika, nerijetko poput ljudskog oka. Na ostacima pronađenih plovila iz V i VI stoljeća prije Krista, ratnih transportnih i ribarskih brodova, oči su bile obavezan dio dekora. U pravilu su bile vjeran prikaz ljudskog oka, no pojedini su autori unosili promjene tako da je oko ponekad imalo i elemente iz životinjskog svijeta. Slične primjere nalazimo na oslikanim vazama kao i na novcu iz tog vremena. Okupacijom Grčke koja je do tog vremena bila najmoćnija pomorska sila na Mediteranu, Rimljani preuzimaju

100

‘oči’ te ih u skladu sa svojim običajima ističu bojajući ih žarkim i upadljivim bojama. Kolonizacijom Rimljani proširuju postavljanje očiju na plovila, što znači da je gotovo cijeli Mediteran imao brodove s očima. No pojavom i jačanjem kršćanstva, na prostoru Sicilije, Malte, Portugala, juga Španjolske, cijele Italije, nekih grčkih otoka, Cipra i južne obale Francuske oko se u potpunosti zamjenjuje zvijezdom. Taj čin zamjene oka zvijezdom dar je kojim se izražava posvećenost mornara Madoni. Na ostalom su pak dijelu Mediterana oči nestale pod utjecajem muslimana kada je njihov prorok Muhamed zabranio sve oblike pokazivanja ljudskog tijela i njegovih dijelova. Ovaj je utjecaj kao posljedicu imao uklanjanje očiju sa svih brodova s područja sjeverne Afrike, Palestine, Sirije, Turske i Male Azije. Zanimljivo je da Perzijski zaljev, zapadna oba-

la Indije i Malajski otoci nemaju baš nikakvih tragova o brodskim očima, s izuzetkom manjeg broja neislamskih brodova, uglavnom kineskih koji su povremeno dolazili na spomenuta područja. Nasuprot tome brodovi s očima su i danas prisutni u malim ribolovnim lukama Crvenoga mora i na istočnoj obali Afrike. Na Zanzibaru i Komorskim otocima još uvijek imaju jednostavne okrugle ‘oči’ koje se ucrtavaju na pramcu i na krmi, tako da njihovi brodovi imaju četiri oka. Razlozi razlika u oslikanosti brodova prvenstveno su vjerske prirode (brahmanizam i islam). U centralnoj Indiji postoje božanstva čiji su zaštitni znakovi upravo oči što upućuje na drevno vjerovanje, puno starije od kršćanstva i Islama.

Madiri, kolumbe i oči Današnji su brodovi s očima

ukrašenim pramcima na našem moru rijetki. Razlozi zbog kojih se oči nalaze na tim brodovima vlasnicima plovila su uglavnom nepoznati. Najčešće je samo riječ o turističkoj atrakciji koja nema neku dublju povijesnu ili religijsku osnovu. Rijetki su brodovi koji su iz davnina u naslijeđe pored starih madira i kolumbi donijeli i oči. Poneki su tumači skloni očima proglasiti sidrene ili bitvene otvore na pramcima, no takvi su otvori samo posljedica visokog pramčanog nadgrađa i nemaju direktne veze s kultom očiju. Ipak, bez obzira na razlog zbog kojeg oči na pramcu postoje, ti brodovi uvijek bude zanimanje, a putnici koji se ukrcaju na njih uz malo mašte se lako mogu vratiti u vrijeme kada su oči na pramcu bile jedino pouzdano navigacijsko pomagalo, a sudbina plovila, posade i putnika na moru bila isključivo u rukama Fortune.

Mustad ne samo da je vodeći svjetski proizvođač udica, nego i jedan od vodećih proizvođača raznovrsne ribolovne opreme i potrepština. Provjerite ponudu Mustad ribolovne opreme kod vaših lokalnih trgovaca.

VELEPRODAJA RIBOLOVNOG PRIBORA Gajeva 49, 10430 Samobor Tel. 01/ 3366 042 Fax. 01/3366 041 e-mail: olivari@olivari.hr www.olivari.hr

www.mustad.no

A world of fishing luck!

Elektronika

FUSION SERIJA ®

600 marine uređaja

usion, vodeći svjetski proizvođač auto i marine audio opreme, stavio je u prodaju tri nova marine uređaja visokih performansi: MS-IP600, MSCD600, MS-AV600. Serija 600 nudi poboljšanu hardware platformu i predstavlja napredne funkcije. 40 posto je snažniji od bilo kojeg konkurentnog uređaja u ponudi. Nova marine stereo rješenja omogućavaju čistu audio reprodukciju i dinamiku u kojoj možete uživati unatoč zvukovima motora, vjetra i ostalim zvukovima koji su tipični za plovidbu. MS-AV600 donosi maksimum zabave s mogućnošću reprodukcije DVD-a pomoću plug-and-play konektora.Ponuđena je potpuna iPod integracija koja je dostupna samo putem Fusion uređaja, potpuno marinizirani MS-IP600 je Fusion uređaj nove generacije s iPod docking sistemom. Korisnici mogu odabirati pjesme po različitim kategorijama, po izvođaču, imenu pjesme, albumu ili žanru direktno putem stereo sučelja. Poboljšani marinizirani dizajn MS-CD600 omogućava pomorcima reprodukciju CD i MP3 audia, dok novi MS-AV600 nudi dodatnu funkciju reprodukcije videa putem integriranog CD/ DVD drivea i infracrvenog bežičnog upravljača. Oba uređaja, MS-CD600 i MS-AV600 omogućavaju konekciju s iPod uređajima putem vanjskog voodotpornog kučišta, MS-IPDock. Pružajući najveći broj potpuno mariniziranih rješenja, svaki Fusion uređaj serije 600 uključuje AM/FM tuner. Omogućena su četiri audio kanala od 70 vata izlazne snage po zoni. Podešava-

nje jačine i kvalitete zvuka se može vršiti za svaku zonu posebno ili u ovisnosti jedna o drugoj. Dostupni u metalnoj sivoj boji, novi Fusion uređaji su smješteni u die-cast okviru koji razgrađuje toplinu uobičajenu za marine okruženje. Ostale specifikacije uključuju 2.7 inčni FSTN LCD 240x160 pikselni display s varijabilnim pozadinskim osvjetljenjem, kružnom rotirajućom tipkom, 12/24 satom, elektroničkim basom, kontrolom treblea i balansa, aux-in port za mogućnost proširenja. MS-IP600 i MS-IPDock su kompatibilni s Apple iPod Touch, iPod Nano (Gen 2-4), iPod Classic (Gen 5-6) kao i iPhone 3G i svim ostalima iPhone 3G S. MS-CD600 i MS-AV600 podržavaju tradicionalne CD, CD-R, CD-WR formate kao i MP3 reprodukciju. MS-AV600 također podržava DVD i reproducira video putem plug-and-play konektora za dva ekrana. MS-WR600 Marine Wired Remote Control ne koristi vanjsko napajanje i kompatibilni su sa CD, iPod i DVD stereo uređajima putem CANbus sučelja. Fusion MS-IP600, MS-CD600 i MS-AV600 uređaji imaju trogodišnje jamstvo i svi su kategorije IP65. Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon: 01/ 6176 - 364

BIG-OM 2010. Peti BIG-OM Omišalj 10. do 12. rujna

Organizator: ŠRD Zubatac - Omišalj

LITTLE BIG GAME

Informacije: Nikola Hary Sprožić 098 887 565

BIG GAME

Vijesti

Maruto udice

Sabiki by Yamashita

ada je idealno vrijeme za sve ljubitelje lagane panule. Dovoljno je u suton ili rano jutro za sobom povući sabiki ili popularno nazvanu tursku panulu i uspjeh ne može izostati. Veliki izbor gotovih predveza za ovakav način ribolova u ponudi ima renomirana tvrtka Škorpion. U ponudi su predvezi za sabiki koje potpisuje Yamashita. U izradi su korišteni suvremeni Informacije materijali i izrazito kvalitetne komponente, od udica, prama, ŠKORPION DNC lamela... Ukratko najbolje od 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 najboljeg. Potopite svoj sabiki Telefon 01 / 2322 - 515 i nalovite se ribe.

Colmicov Shock-Leader

Normic i Duel AKCIJ na akciji A

kvaliteti shock-leadera uvelike ovisi krajnji domet, a to ljubitelji dalekih izbačaja jako dobro znaju. Najnovija generacija Colmicovih shock-leadera objedinila je performanse o kojima smo do sada mogli samo sanjati. Velika nosivost, kako linearna tako i ona na čvoru, uz visok stupanj otpornosti na abraziju kao i izvrsnu podatnost omogućuje mekano i lako rukovanje. S ovim shock-leaderima nema straha od pucanja i pri najeksplozivnijim izbačajima. Shock-leaderi su dostupni u pakiranju od 10 spojenih predveza dužine 15 metara u dimenzijama od 0,23 do 0,57 milimetara.

104

aruto udice spadaju u one koje se same lijepe za prste, a svojim performansama znatno odskaču od uobičajenih standarda. To zapravo nije nikakvo čudo kada znamo da potječu iz perfekcionistički orijentiranog Dalekog istoka. U ponudi je veliki izbor nickl udica popularnih oblika - cristal i limerick. Udice su dostupne u šest modela u više veličina koje pokrivaju sve potrebe ribolovaca. Informacije Na vama je samo da navežete model koji odgovara vašim zaT.P. OLIVARI d.o.o. htjevima i prepustite se uživa10430 Samobor, Gajeva 49 nju u ribolovu koji ne poznaje Telefon 01 / 3366 - 042 promašaje.

vi koji su tražili savršene multiplikatore napokon mogu završiti svoju potragu. U zadarskom ribomaterijalu Sonik u ponudi se nalaze jedinstveni Duelovi i Normicovi multiplikatori. Ovi multiplikatori imaju na sebi sva suvremena tehnička rješenja od smanjene težine uz bolji prijenos snage, do legiranih materijala rezistentnih na sve negativne utjecaje

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

hard big game fishinga. Kočnica je na ovim multiplikatorima fine gradacije i izrazito pouzdana tako da neće doći do proklizavanja osim ako vi to ne želite. Sada su Duelovi i Normicovi multiplikatori na posebnoj akciji od nevjerojatnih - 40 posto na gotovinsko plaćanje što neizostavno treba iskoristiti.

Elektronika

GARMIN AIS 600 i 300

Sigurnosti nikad dosta prilikom plovidbe, a zahvaljujući Garminovim uređajima AIS 600 i AIS 300 možete biti sigurni od sudara na moru AIS 600 Garmin AIS 600 uređaj pruža novu razinu sigurnosti svakom brodu. Ovaj AIS primopredajnik omogućuje nautičarima primanje i slanje podataka o poziciji, brzini i kursu broda u području plovidbe. Uređaj AIS 600 pomaže u izbjegavanju sudara na moru jer prati i omogućava kontakt svih plovila s VHF stanicom i MMSI brojem. AIS 600 je NMEA 2000 kompatibilan te se jednostavno priključuje u postojeću NMEA 2000 brodsku mrežu. Nautičari sada mogu biti opušteniji jer na ekranu plotera imaju prikazan promet oko njih, a njihov je brod vidljiv drugim korisnicima koji upotrebljavaju AIS prijemnik.

AIS 300 Garminov AIS 300 prijemnik omogućava praćenje AIS-om opremljenih plovila koja predstavljaju potencionalnu opasnost od sudara. Konektiran na kompatibilni Garminov ploter i Garminovu VHF stanicu putem NMEA 2000 protokola, AIS 300 prikazuje AIS ciljeve na ekranu te omogućava pozivanje drugog plovila direktno s ekrana plotera. Garminov AIS 300 prijemnik podržava Klasu A i Klasu B prijema što osigurava dekodiranje AIS prometa komercijalnih i privatnih plovila. Upotrebom ugrađene „Closest Point of Approach“ funkcije na nekom od kompatibilnih plotera, AIS 300 može alarmirati na potencijalni rizik od sudara. Više detalja o oba uređaja potražite na www.garmin.hr

Informacije Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Telefon 01/ 2334 - 033

Podvodni ribolov

SALPA

vegetarijanac na meti Salpa je jedna od brojnijih vrsta riba koje ćemo sresti šuljanjem uz obalu, no mnogi je neće loviti jer traže ‘bolju’ ribu Napisao i snimio Pero Ugarković

a salpu se misli da je riba slabije kvalitete, žilavog i bezukusnog mesa, riba koja ne može dugo držati svježinu. Zato se i na ribarnicama prodaju povoljnije od ostale ribe, a u restoranskoj ponudi je gotovo nema. No ima iznimaka. Postoje mjesta u Dalmaciji, posebice južni jadranski otoci, u kojima je salpa cijenjena i tražena vrsta. Tamo će stanovnici radije odabrati zalogaj salpe nego najkvalitetnije oborite ribe. Mnogi taj fenomen različitosti pronalaze u tradiciji lova u tim krajevima gdje se stanovništvo orijentiralo na lov tradicionalnim alatima poput pletenih vrša i uzobalnih povlačnih

mreža, čak i dinamita. Desetljećima su salpe bile primarna meta koja je po brojnosti, veličini ribe i učestalosti pojave u plitkom području mogla prehranjivati velik broj ljudi. Još i danas se na spomen pojave salpe ljudima ubrza rad srca i razmišljaju o metodi kako da pohvataju cijelo jato koje pase obalne alge. Nažalost, salpe su jedan od razloga zašto se i danas usprkos svim poznatim opasnostima i zakonima i dalje baca dinamit. Neka područja južnog jadrana bolje je izbjegavati i u njima ne roniti jer gotovo uvijek netko vreba i očekuje brzu zaradu sa sredstvom koje potencijalno može ubiti ronioca. Osim dinamitom, najviše salpi uhvati se tramatom a nešto manje vršama kojih na nekim područ-

Salpu očistite odmah nakon ulova

jima ima mnogo više nego što bi ih trebalo biti.

O salpi Salpa (Sarpa salpa) je jedan od najvećih vegetarijanaca Jadrana. Obožava sve vrste morskih algi, a najveća su joj poslastica zelene alge koje su se nakon oseke osušile na suncu. Mlađi primjerci salpi rado će pojesti i poneki životinjski organizam, dok nakon zrelosti prelaze na pravo vegetarijanstvo. Tijelo joj je srebrnasto sa zlatnim bočnim prugama. Salpe se najčešće druže u većim jatima i zajedno pustoše polja morskih algi. Nije rijetkost sresti ni salpu samicu koja se iz nekog razloga odvojila od jata i hrani se uz obalu. Takva je salpa nešto lakša lovina od onih u jatu. Vrlo opreznim i plašljivim salpama sigurnost jata i brojnost osjetila donosi spokoj, čak i kada cijelo jato navali na hranu netko je uvijek na straži. Na prvi znak opasnosti salpa koja ju je uočila munjevito kreće u bijeg, a sve ostale istog trenutka za njom. I druge vrste riba (pic, orada, šarag...) ponekad ulaze u jata salpi i iskorištavaju njihov oprez i sposobnost pronalaska hrane, a često se dogodi da preplašene salpe izvedu pravi stampedo koji svu ribu u okolini upozori na opasnost. Salpe u pravilu ne zalaze duboko, rijetko preko 40 metara, ako moraju prijeći preko dubljeg terena da bi došle do sljedećeg hranilišta radije će

plivati na pola dubine nego uz dno. Salpe koje preživaju hranu obično se drže u pola dna i lebde u velikom jatu. Te salpe nemoguće je uloviti, osim možda čekom daleko od jata, no zbog tromosti salpe se neće kretati prema roniocu. Što god mislili o njoj, ukoliko vam se nađe na jelovniku preporučljivo je netom ulovljenu salpu odmah očistiti jer je vegetarijanska utroba lako kvarljiva, a s njom se pokvari i vrlo mekano i nježno meso. Obično se nakon pogotka u stomak duga crijeva povlače iz salpe.

Ova vrsta ribe jedna je od rijetkih koja će nam u većini situacija dopustiti da ulovimo više riba jednim hicem U prirodi biljožderi imaju duža crijeva pa je tako i u ribljem svijetu dužina crijeva od salpe višestruko duža od ostalih vrsta. Ako slučajno ostane neko vrijeme na suncu, meso joj toliko omekša da se pretvori u žitku kašu i tada definitivno nije za konzumaciju. Salpe mogu narasti do 3 kg težine, a takve divove najčešće susrećemo na pučinskim otocima gdje se puno manje lovi nego uz obalu. U posljednje vrijeme učestalim zapasom nakon tramata te bacanjem vrša i

eksploziva pojava tih velikih salpi je prava rijetkost, a salpe od preko 1 kg su već pravi trofeji. Salpa je jedini predstavnik svog roda Sarpa, a najsličnija joj je riba iz Indijskog oceana (Crenidens crenidens).

Više riba jednim hicem Ova vrsta ribe jedna je od rijetkih koja će nam u većini situacija dopustiti da ulovimo više riba jednim hicem. Osim klasično, kada cijelo jato privučemo na čeku, najlakše ih je na ovaj način uhvatiti ako se prišuljamo jatu koje se hrani. Salpe se hrane tako da zgusnutim jatom zajednički odgrizaju alge na uskom području. Nije im se lako došuljati salpama jer ih ima mnogo pa je dio jata uvijek na oprezu. Ako ugledamo jato probajte se priljubiti uz obalu i lagano se kretati prema njemu bez naglih poteza. Kada dođete blizu gađajte prvu veliku salpu i s njom ćete skupiti i one koje se nalaze iza nje. Često se dogodi da se pogodi i više od tri ribe pa čak i šest, što je moj rekord. Jedino nezgodno što se zna dogoditi u ovakvoj situaciji je da se one salpe koje nismo ciljali skinu sa strijele

Salpe van dometa

Prepoznatljive žute pruge

zbog mekanog mesa. Salpa se ne predaje lako kada je na strijeli pa će, ukoliko nije pogođena na pravo mjesto, lako izmaći sa strijele. Najbolji način šuljanja ribi je ako idemo niz kurenat i ako se šuljamo na način da nam je sunce iza leđa. Kada se spuštamo niz kurenat i sa suncem iza leđa, čak i u slučaju da su nas salpe

uočile, krenut će prema našem smjeru pa imamo šansu pogoditi koju dok se udaljava od obale. Salpe se mogu uloviti i klasičnim ribolovom ‘bez tehnike’ na način da uočimo jato i lagano mu se približavamo. Ako nisu previše preplašene, počet će se udaljavati paralelno sa nama pa im se možemo približiti na domet. Ovakve situacije su rijetke i ne smije biti previše buke u moru koja je već ranije salpe učinila nervoznima. Velike salpe puno će češće biti iznimno oprezne i neće se dati prevariti pa treba raditi čeku. Salpu je puno lakše uhvatiti na čeku ako na mjestu ima kurenta, no tada kao što je poznato, preciznost nije ono na što se trebamo osloniti. Velike salpe na strmim obalama znaju izluditi podvodne ribolovce držeći se u pola dna i mirujući. Njih možete probati uloviti samo čekom, no uspjeh neće biti toliki kao u lovu šuljanjem. Još jedan od načina na koji možemo prevariti salpu je ako stanemo negdje uz obalu i mirujemo, pogotovo ako obala ima sjenu.

Velike salpe bit će zainteresirane i prolazit će tik uz obalu, točnije tamo gdje su nam u dometu. Iako su u većini situacija salpe slične po veličini kada se nalaze u jatima, veliko jato salpi zna sadržavati ribe različitih veličina, ali one najveće nam privuku najviše pažnje. Budite strpljivi kad salpe prolaze kraj vas i samo malo pričekajte da prođe veliki komad. Ako smo nestrpljivi pa okrećemo pušku vrlo lako se dogodi da se najstrašljivija salpa uplaši i ostale krenu za njom. Kada naiđemo na jato riba od preko 30 komada veća je vjerojatnost da će u tom jatu biti jako oprezna i plašljiva riba i bez obzira što su ostale neustrašive i odvažne, ta jedna će biti povod da ostanemo bez lovine. Osim u lovu na čeku i šuljanjem salpe se vrlo uspješno mogu loviti i po rupama, što mnogi podvodni ribolovci ne znaju. Za vrijeme turističke buke i nakon što se jato malo rasprši i nahrani salpe se obožavaju zavlačiti u uske procjepe. Čak nekada budu pomiješane s ostalim vrstama kao što su fratri, picevi i šar-

Jedan s(p)retan hitac

zi. Na ovaj način najlakše je uloviti veliku salpu jer će od svih navedenih vrsta biti prva na udaru u tom procjepu i najmanje će se plaštiti kada vidi podvodnog ribolovca na ulazu procjepa. Ako je u rupi nekoliko komada najčešće nakon ulova ostale ostanu u rupi.

Potraga za boljom ribom Kada se salpe skupe u plićaku to znači da je dobar dan i za lov ostalih riba šuljanjem. Obično se salpe pojavljuju u plitkom pojasu mora za vrijeme visoke plime i laganog kurenta kada miris plićih osunčanih algi postane neodoljiv. Vrste poput pica, šarga i komarče odabiru jata salpi kao pratioce koje će im dati sigurnost i zajednički iskopati kakvu hranu. Ove vrste riba bit će opreznije od jata salpi pa će najčešće

prve izletjeti iza stijene ako se salpe prepadnu. No zna se dogoditi i da zadnje izlete jer nisu sigurne u kojem smjeru da krenu. Ako vam je lov na ove vrste riba draži od lova na salpe pričekajte da cijelo jato ode, ali ako niste ulovili ništa, salpe vam se nažalost neće vratiti. Osim gotovo svih sparidnih vrsta, salpe često pružaju sigurnost i većim ribama poput lubina, cipla, raznih vrsta bitnica. Ako privučemo pozornost salpi na čeku i one se ne prepadnu podvodnog ribolovca, puno ćemo lakše ostvariti ulov ostalih vrsta riba koje se nalaze u blizini jer su sve te ribe po prirodi naučile da mirne salpe znače da i same mogu biti mirnije. Tako da čak i ako ne lovite salpe u podvodnom ribolovu, probajte iskoristiti njihovo prisutstvo da ulovite neku drugu lovinu koja vas raduje.

Salpe - otrovne ribe? Jednom se u novinama pojavio naslov da je neki Britanac otrovan ribom, a na slici se pojavila salpa. Doista, u tim se krajevima salpa smatra potencijalno otrovnom vrstom, no nema straha u slučaju mediteranskih salpi jer ne radi se o njihovom mesu već o algama koje jedu. Otrov se manifestira s probavnim smetnjama te halucinacijama koje smetaju oboljelom puna dva dana nakon konzumacije. Otrovnih, točnije halucinogenih algi, u našem moru nema pa možemo biti mirni i jesti bilo koju ribu bez ikakvog straha. Jedina opasnost koja prijeti od mesa salpe u nas je ta da se u njezinoj utrobi formiraju bakterije ako je ne očistimo vrlo brzo. Te bakterije brzo zahvate i meso, no osim probavnih smetnji neće izazvati nikakve teže posljedice.

Podvodni ribolov

NE PADA LJUSKA daleko od ribe

Ne pada jabuka daleko od stabla rekli bi voćari. Šumari imaju uzrečicu da ne pada iver daleko od stabla, a u ribara se potvrdilo da ljuska ne pada daleko od ribe. Ovo je priča o ocu i sinu koji se jednako zovu - Cico Napisao i snimio Zlatko Kamenić

vijek se rado vraćam na Rab. Uživam u dragom mi hobiju, podvodnom ribolovu koji uvijek ispočetka diže adrenalin. I tako već ravno četiri desetljeća. Ljetos sam lovio u ugodnom društvu mlađeg kolege Marina Javorana kojeg zovu Cico. Proveli smo nekoliko lijepih jutara na moru u akvatoriju otoka Raba i Paga pokušavajući uloviti koju ribu. Ja sam njemu otkrio neke pozicije za koje nije znao, a on je meni demonstrirao kako lovi mlađa generacija. Pričao mi je o svojim nastupima, pobjedama i dobrim plasmanima na natjecanjima za što nažalost nema više vremena. Baviti se danas

vrhunskim natjecateljskim podvodnim ribolovom znači odreći se svega ostalog i odvojiti mnogo novaca i vremena. Vidio sam kod njega i neka nova moderna rješenja pušaka koja ću sigurno kopirati. Nisam znao da ovi ‘mladci’ treniraju bez puške roneći u dubinu usavršavajući tehniku zadržavanja daha. To je neka vrsta kondicionog treninga, što je novost u odnosu na ranije generacije i svakako prava stvar jer tako nešto postoji u svim drugim sportovima. Njegovi rezultati su odlični, na 25 metara dubine zadrška od 2,15 minuta, što je vrijedan rezultat. A da takvo vježbanje ima praktični značaj potvrdio je ulovivši par lijepih riba. U dugotrajnim razgovorima i izmjeni iskustava kako je ne-

kad bilo i kako se lovilo a kako je danas, nismo mogli da ne spomenemo njegovog oca Slavka kojeg također zovu Cico. I on je bio podvodni ribolovac. I to kakav!

Cico brancinaš Još prije puno godina govorilo se u društvu vrhunskih podvodnih ribolovaca, ako ne možeš potegnuti na dvije banke ostavi se toga jer nećeš ništa postići. Svi su bili opsjednuti dubinom, trenirala se inspiratorna i ekspiratorna apnea, lov na ‘brazilijanu’. Kada se govorilo o ulovima svi su oni navodno bili ostvareni na dvadeset metara ili tu negdje. Tamo žive kirnje i druge ‘prave’ ribe, a plićak je ostavljen onima koji ne znaju i koji se nika-

da neće naloviti prave ribe. U vrijeme kada sam već bio natjecatelj drugokategornik, stekao određeno iskustvo i donekle poznavao prilike i odnose u podvodnom ribolovu, životni put me odveo na Rab. Uspostavivši veze s lokalnim ribolovcima krenuli smo u ribolov. - Ti si cili dan njoril i latil dva lenca, naš Cico za uru ćapa punu kašetu lubeni - rekao mi je to barkajol za kojeg sam procijenio da nema veze i da lupa gluposti. Pa lovio sam na Novogodišnjem kupu u konkurenciji najboljih naših i svjetskih lovaca, znam donekle odnose i koliko vrijedim. Da me netko odere deset puta, to je nemoguće. Ko je taj Cico? Da je neka marka već bi čuo za njega, ali ti otočani su

Otac i sin Cico

111

Medalja Cice oca s Lošinja

uvijek kivni na Zagrepčane, mislio sam u sebi. Svejedno sam se potajno raspitao koja je to pozicija na kojoj taj majstor lovi. I naravno obišao sam je narednog dana. Vidio sam dva mala, hitac nisam ispalio, a kamoli što ulovio. Znači, ne postoji neko bogom dano mjesto koje vrvi brancinima koji sami skaču na osti, već ih treba znati i moći uloviti. Kada smo se upoznali i popili piće nisam puno ispitivao kako lovi, htio sam provjeriti

112

na zajedničkom ribolovu koji smo dogovorili. Odmjerili smo snage oko otoka Plavnika. Skor, omjer koliko sam ja ulovio, a koliko on neću niti spominjati. Struktura njegovog ulova - uglavnom brancini i pokoja orada. Radna dubina bila mu je otprilike takva da je u svakom trenutku mogao stajati na dnu. Srušile su mi se one teorije o dvadeset metara. Priča se brzo proširila među podvodnim ribolovcima, doživjela dodat-

ke, interpretacije i komentare. Jedan Puležan je lansirao teoriju da Cico lovi u širokim gaćama koje prije natopi u salamuri što ribe neodoljivo privlači, a on ih samo egzekutira i pospremi u iste te gaće. Drugi je autoritet analizirajući uspješnost našao ključ uspjeha u pušci, ne znajući da dotični lovi s ‘federačom’, puškom na oprugu. Treći su pojednostavili stvar smatrajući sve izmišljotinom pa su mene kao autora podrugljivo

nazvali Cico Brancinaš. No pravi je Cico svoju vještinu nebrojeno puta kasnije dokazao pa i rezultatima na natjecanjima. Kaže mi neki dan izbornik Livio Fiorentin – Podvodni ribolov je ribolov devedeset posto znanja i samo 10 posto sreće. Cico je znao to znanje.Gledajući kako mlađi Cico vješto lovi i kako mu je u tome sigurno pomoglo nasljeđe i savjeti oca rodila se nova uzrečica: Ne pada ljuska daleko od ribe.

Vijesti

Termo odijela viking

ustadova plutajuća termo odijela znakovitog imena Viking predstavljaju vrlo atraktivnu i funkcionalnu odjeću koja može spasiti život u kritičnim situacijama. Ova su odijela dostupna u dvodijelnim i jednodijelnim izvedbama. Odijela imaju veliku kapuljaču sa žičanim umetkom na prednjem dijelu koja se može spremiti u ovratnik, hand warmer džepove, kvalitetne zip i velcro zatvarače, ugrađeni remen, reflektirajuće folije na strateškim mjestima za bolje uočavanje po noći, veliki unutarnji džep sa zipom, a kvalitetu svega navedenog jamči EN393 certifikat. Uz odijelo dobivate i zviždaljku za poziv u pomoć.

Mekane skosavice Natural

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

z bogate palete DTD-ovih proizvoda u novoj sezoni izdvajamo mekane skosavice znakovitog i nadasve opravdanog naziva Natural. Riječ je o skosavicama koje imaju izuzetno mekano tijelo od super mekanog silikona. Skosavice Natural imaju odličan balans i fosforno tijelo obavijeno nježnim rastezljivim platnom. Sam spoj platnenog opšiva je upravo savršen i izuzetno izdržljiv. Informacije Skosavice su dostupne u tri DTD veličine – 1,5, 2,0 i 2,5 u pet 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 boja leđa. Maloprodajna ciTelefon 021/ 735 - 277 jena ovog lovno potvrđenog noviteta je 45 kuna.

Perle Ragot

Quantumova rola

onačni ribolovni uspjeh u mnogim situacijama ovisi prvenstveno o kvaliteti predveza. Predvezi opremljeni rotirajućim perlicama najkvalitetnije su rješenje, a vrlo kvalitetne perle poznatog francuskog proizvođača pribora i opreme za ribolov Ragot sada možete naći i u Adrianinim trgovinama. Prozirne i dvostrano probušene omogućuju vašem sistemu rotaciju za punih 360 stupnjeva. Dostupne su u pakiranju od 50 komada po vrećici, a koštaju svega 14 do 18 kuna, ovisno o odabranoj veličini. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama.

va je rola upravo savršen izbor za sve ljubitelje dalekih izbačaja. Rola je uležištena sa šest kugličnih i jednim nepovratnim ležajem koji se brinu za miran i uravnotežen rad dok je worm shaft zadužen za besprijekorno namatanje strune. Kapacitet role je 340 metara 0,40 milimetarske strune, a uz rolu ide i

Smart Surf 670

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

rezervni aluminijski kalem. Maloprodajna cijena role Smart Surf 670 je 445,81 kunu što je uistinu izvrstan odnos cijene i kvalitete.

113

Podvodni ribolov

NOVOGODIŠNJI KUP u Malom Lošinju

Rad je objavljen na međunarodnom zdravstvenom skupu ‘Menadžment u sportu i turizmu’ u Zagrebu 2004. godine. Zlatko Kamenić, prof. mr.sc. Ljubomir Antekolović, Karlo Kamenić

odvodni ribolov noviji je član porodice vodenih sportova, razmjerno manje poznat, ali atraktivan, kao natjecateljska disciplina vrlo zahtjevan. Primjerice, niti u jednom sportu natjecanje ne traje šest uzastopnih sati. Ribolov pod morem obavlja se ronjenjem na dah, bez ikakvih pomagala ili opreme

114

koja omogućava produljenje boravka pod vodom. Riba se gađa podvodnom puškom. U Europi i na Mediteranu se javlja početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća, nešto kasnije na našem dijelu Jadrana. Prvi klub osnovan je u Parizu 1934. godine. Prva natjecanja priređena su pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Od tada se redovno održavaju domaća, europska i svjetska prvenstva.

Spona sporta i turizma Spominjanje Malog Lošinja, našeg najvećeg otočkog naselja, asocira na novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu. Kontinuitet održavanja Kupa gradova i Kupa zemalja traje još malo pa pola stoljeća. Zadnjih dana prošle godine po 43 puta u vodama Lošinjskog akvatorija odmjerili su snage ponajbolji podvodni

ribolovci. Turističkoj promidžbi Lošinja Novogodišnji kup pridonosi više od bilo koje druge vrste klasične propagande - rekli su lošinjski turistički radnici na savjetovanju o podvodnom ribolovu još 1975. godine. Počelo je davne 1960. godine kada je lošinjski veterinar dr. Zvonko Balenović i sam podvodni ribolovac, zajedno s nekolicinom klupskih kolega došao na neobičnu ideju o

Prodane dozvole za strane turiste i ukupni dani korištenja na Lošinju i Krku 2000.-2002. god. Lošinj God.

broj dozvola

Krk dani korištenja

broj dozvola

dani korištenja

2000.

1605

12.880

1209

9818

2001.

1830

19.654

1315

10997

2002.

1606

10.493

1273

5360

Broj ostvarenih noćenja uvijek je veći na Krku i do 50% (2001. god.). Na Krku veći broj gostiju kupuje manji broj dozvola, pa je i u tim relativnim razmjerima prednost Lošinja još izraženija.

Usporedba broja noćenja na Lošinju i Krku 2000.-2002. God.

Krk broj noćenja

Lošinj broj noćenja

2000.

2,007.501

1,722.400

2001.

2,901.117

1,851.298

2002.

2,978.127

1,844.983

održavanju natjecanja u zimi – za Novu godinu. Obzirom da se podvodni ribolov odvija u moru, smatrao se tipičnim sezonskim, ljetnim sportom u vrijeme kada su i hidrometeorološke prilike najpovoljnije. Kako je gosp. Balenović ujedno bio predsjednik turističke zajednice dobio je s te strane podršku, makar, mislili su neki, se odazvala nekolicina poznanika, prvenstveno radi dočeka Nove godine u krugu prijatelja. Bilo je skromno tog 31. prosinca 1960. Svega četiri ekipe, dobrano se smrznuvši u ondašnjim ronilačkim odijelima, nalovilo je dosta ribe za oko četiri sata koliko je trajalo natjecanje. Sportska upornost dala je članovima lošinjskog kluba ribolovaca Udica podstrek i hrabrost da nastave. Jednakim žarom ogledali su se kao natjecatelji, suci i barkarioli, obavljajući volonterski organizacione i razne druge poslove zajedno s turističkim djelatnicima. Dio sredstava boravišne takse koji je bio namijenjen za financiranje

natjecanja bio je nagovještaj razumijevanja grada i općine. Još je jedan detalj doprinio da gostiju i natjecatelja iz godine u godinu bude sve više – Nova godina na moru, u mediteranskom okružju, bila je novina za razliku od tada uobičajenog dočeka u planinama, na snijegu. Misli se da su tu modu prvi inaugurirali baš Lošinjani. Redovno su nastupali i strani natjecatelji, među njima i tadašnji šampioni i vodeća imena svijeta dubina, iz Italije, Francuske i Španjolske. Tradicija dolaska i nastupa najboljih europskih i svjetskih podvodnih ribolovaca ostala je i do današnjih dana, što je priredbi osiguralo konstantu vrhunsku konkurenciju. Od Guida Treleania, Massima Scarpatia, Jean- Baptista Esclapeza, Hose Eminquala, Renzza Mazzarija do današnjih dana svi su se svjetski prvaci okušali u vodama lošinjskog akvatorija. Svjetska ronilačka konfederacija CMAS (CONFEDERATION DES AKTIVITATES SUBAQUATIC) godine 1965. uvela je još

jedno, sestrinsko natjecanje – Kup zemalja, na kojem su nastupile tročlane nacionalne vrste. Kasnije se ono godinama bodovalo za Euroafrički kup i Kup Europe.

Međunarodna godina turizma Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Ženevi je djelovalo konzultativno tijelo Ujedinjenih naroda pod imenom UNION INTERNATIONALE DES ORGANISMES OFFICIELLES DE TURISME u koju je bilo učlanjeno 99 zemalja svijeta i 3.000 raznih agencija koje su svoje prihode temeljile na raznim vidovima kretanja ljudi diljem svijeta. Na njihov prijedlog, 1967. godina proglašena je Međunarodnom godinom turizma, s motom ‘Turizam – putovnica mira’. Za domaćina je nekim čudom određeno na turističkoj karti svijeta malo otočko mjesto – Mali Lošinj! Termin otvaranja 1. siječnja i zatvaranja 31. prosinca poklopio se s održavanjem natjecanja. Turističkim djelatnicima i lo-

šinjskim sportašima bila je to potvrda njihovog dotadašnjeg pravog puta, a tadašnjoj državi, u to vrijeme predvodniku pokreta nesvrstanosti, značajan politički bod. U obilne pripreme tadašnja je vlast uključila sve strukture, savezne, republičke i lokalne razine, političke, privredne, turističke i sportske čimbenike. Lošinj nije sam mogao podnijeti financijski teret organizacije pa je pomoć stizala sa svih strana, čak su pojedina turistička mjesta (Makarska) samodoprinosima pojačala proračun. Grad i otočka mjesta su pripremljena za doček gostiju, obnovljena je infrastruktura, prošireni su smještajni i ugostiteljski kapaciteti. Izgrađen je hotel Belevue u kojem je godinama kasnije bio stožer natjecanja i smještaj sudionika. U tom hotelu je od 1972. do 1986. godine ostvareno 10,4 posto više noćenja stranaca nego u cijelom Lošinju zajedno. Lošinj je tom priredbom i natjecanjem dobio nemjerivo snažan impuls za dalji razvitak.

115

Manifestacija je privukla i okupila stručnjake raznih područja komplementarnih s turizmom i sportom, zatim brojne turoperatere i menadžere. Ekipe novinskih i TV kuća popratile su događaj dojmljivim prilozima i reportažama otkrivajući ljepote Jadranskog mora i obale i hrvatske turističke potencijale. Od prvih dana dobar običaj (i promišljen potez) organizatora bilo je pozivanje i ugošćavanje novinara, naših i inozemnih, koji su pozitivno pisali i govorili o onom što su vidjeli i doživjeli prilikom boravka na Lošinju. Doajen našeg novinarstva Hrvoje Macanović godinama je dolazio na Lošinj, svojim iskustvom i savjetima pomagao organizatorima, predlažući različita organizacijska osvježenja i nove sadržaje. Tako su održavana razna popratna natjecanja, manifestacije i savjetovanja, kao npr. kada je 1985. obavljeno i prvo poribljavanje Jadrana, a iskustvo u organizaciji velikih sportskih priredbi donijelo je Lošinju i organizaciju Svjetskog padobranskog prvenstva 1985. god. Ukupna bilanca sudionika dosadašnjih natjecanja u podvodnom ribolovu su 1.654 ekipe i 3.318 natjecatelja, iz 34 zemlje i preko 100 gradova.

Lošinj danas U svijetu ribiča Lošinj je postao izuzetno poznat, stvorena je percepcija o tom akvatoriju kao pogodnom ne samo za podvodni nego i ribolov udicom. Razumljivo da takva reputacija privlači hobiste i rekreativce koji baš tamo, gdje love najbolji, žele ispro-

Sudionici 1. novogodišnjeg kupa gradova, snimljeni 31. prosinca 1960. na matičnom brodu prije početka natjecanja. Stoje: Anton Corsano, Renato Toić, Dubravko Balenović, Jerko Domančić, Ico Pedrini, Dinko Pocrnja, Josip Medur. Čuće: Vlado Balenović i Ivo Lovrić

bati sreću i svoje mogućnosti. Lošinj je od ribolova stvorio turistički proizvod. Analizirajući vremensko razdoblje 2000. do 2002. godine može se vidjeti je da se na otoku Lošinju prodaje veći broj dozvola za strane turiste nego na drugim otocima, pa i čitavim zonama na Jadranu. Za usporedbu su uzeti podaci sa susjednog otoka Krka koji se nalazi u istoj zoni i koji je ujedno najveći jadranski otok. Količine prodanih dozvola na Lošinju osciliraju iz godine u godinu do 10 posto. Slično je i na Krku. Veća je razlika u danima korištenja, od godine do

LITERATURA Bartoluci M. Čavlek N. (1998). Turizam i sport. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, Ekonomski fakultet SRD «Udica» (1998). Sportski ribolov na Lošinju Turistička zajednica otoka Krka 2000.-2002., Turistički promet Turistička zajednica Lošinj 2000.-2003., Turistički promet

116

godine varira i do 90 posto, ponovno u korist Lošinja, kao npr. 2002. godine. Obzirom da su i jedan i drugi akvatorij u istom režimu ribolova, jednakog ili sličnog boniteta, i da ne mogu ponuditi neku prednost koju konkurent nema, ne preostaje nego zaključiti kako uspješnost Lošinja treba pripisati njegovom imidžu.Kada se pak Lošinj usporedi s npr. zadarsko-šibenskim okružjem i pripada-

jućim otocima, broj prodanih dozvola na Lošinju je za nekih 30 do 40 posto veći nego na cijelom tom području. Slično je sa srednjom i južnom Dalmacijom, na širokom potezu od Trogira do Molunta, s otocima Šolta, Brač, Hvar, poluotokom Pelješac i Elafitima. (Napomena: predmet rada nije statistička obrada podataka, već razmatranje na temelju okvirne, grube usporedbe brojaka.)

Zaključak Novogodišnja natjecanja primjer su uspješne povezanosti sporta i turizma i dokaz da se ove djelatnosti uzajamno isprepliću i nadopunjuju. Lošinj je od podvodnog ribolova stvorio poznati sport, a podvodni ribolov je promovirao Lošinj u ribičku Meku. Mjesta kao što je Lošinj trebaju se izboriti za zakonsku regulativu i zaštitu te namjensko i kontrolirano iskorištavanje najvažnijeg resursa. Proglašenje posebnih zona namijenjenih samo sportskom ribolovu poznata je kategorija susjednih zemalja, npr. Italiji i Španjolskoj. To treba provesti i u nas, što bi uz odgovarajući marketing još više pojačalo zanimanje i povećalo dolazak gostiju.

Vijesti

Kofe za parangale

ABU multiplikatori

najbolje složeni parangal bez kvalitetne kofe ne traje dugo. Kada se kofa raspe tada je upravo nemoguće pobrati sadržaj i ponovo ga učiniti upotrebljivim. Ove su kofe kreirane tako da traju i čuvaju svoj sadržaj. Dostupne su u više veličina i boja, dok je neoprenski obod žute boje. Veličine 1 i 2 su primjere- Informacije nije za manje parangale do 50 udica dok su kofe veličine 2,5, RIBOLOVNI CENTAR BARKA 3 i 4 namijenjene velikim paran- 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340 galima.

LQ kutije za pribor

Squid Killer

otreba za organizacijom pribora nije stvar ribičkih ‘mušica’, već je neophodnost bez koje ribolov nema smisla. Za pravu organizaciju i smještaj sitnog pribora nema bolje stvari od praktične ribolovne kutije, a upravo takve u ponudi ima tvrtka Olivari. Ove kutije i koferi imaju snažne zaponce koji se ne mogu slučajno otvoriti, dok unutrašnjost krije više prostora nego što očekujete. Izrađeni su od čvrste plastike, a u ponudi su tri modela malih kutijica za sitni pribor i varalice te jedan model kofera u dvije boje.

BU je ime koje među znalcima znači snagu, pouzdanost i dugovječnost. Ovi multiplikatori u potpunosti opravdavaju svu kvalitetu na kojoj počiva ABU tradicija. Riječ je o niskoprofilnim multiplikatorima koji imaju snagu kočenja do nevjerojatnih 10,9 kilograma. Jednostavno rečeno - najbolje od najboljeg. S ovim se multiplikatorima s povjerenjem možete upustiti u borbu s bilo kojom ribom na Jadranu i iz borbe Informacije izaći kao pobjednik. Testove izdržljivosti na kojima padaju ŠKORPION DNC naizgled puno jači mehaniz10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 mi, ABU multiplikatori prolaze Telefon 01 / 2322 - 515 s lakoćom.

quid Killer je varalica koja je temeljno namijenjena kaburi, sve popularnijoj tehnici koja je do nas stigla s Dalekog istoka. Varalica izgledom podsjeća na stiliziranog glavonošca koji svojom suknjicom naprosto zove sva gladna usta podmorja. Mjesto vezivanja je pomaknuto iz težišta tako da je hod pojačano provokativan. Varalica Squid Killer je dostupna u pet težina – 60 grama za 45 kuna, 80 grama za 52 kune, 100 grama za 57 kuna, 120 grama za 64 kune te 150 grama za 73 kune. Informacije

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

117

Iskustva

UTJECAJ HRVATA u svijetu ronjenja

ušan Runjajić direktor je marketinga i prodaje Maresa za područje Europe, Bliskog Istoka i Azije. S njim smo razgovarali ususret nadolazećeg 27. svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu koje će se održati u Malom Lošinju od 14. do 19. rujna, a kojem je Mares glavni sportski sponzor. RNJ: Možete li nam za početak reći nešto kratko o sebi? DR: Do predškolskog doba sam odrastao u Dalmaciji, točnije u Sinju. Kratko pred polazak u školu su me roditelji poveli sa sobom u Njemačku. Svako ljeto mog djetinjstva sam provodio na Korčuli te sam čak 3. i 4. razred srednje škole pohađao u Sinju. Pri početku fakulteta sam se ponovo vratio u Njemačku. RNJ: Kako ste počeli baviti ronjenjem? DR: Koliko se sjećam svi su naši susjedi u Prigradici, maloj uvali na Korčuli, mislili

da sa mnom nešto nije kako treba jer kao dijete doslovce nisam skidao masku s glave. Podvodni svijet me je oduvijek fascinirao i nisam se mogao nagledati života pod površinom mora. U Njemačkoj sam postao član DLRG-a, institucije za spašavanje sa sekcijom ronioca spasitelja. Od tog trenutka mi se u životu počelo sve vrtiti oko ronjenja. RNJ: Kako je počela vaša karijera u Maresu? DR: Još za vrijeme studija sam igrom slučaja kao mladi instruktor ronjenja upoznao jednog Maresovog menadžera. Isti mi je omogućio ulazak u tadašnji Mares Pro Team, grupu od 15-ak ronilaca koji su širom svijeta testirali Mares opremu pod svim mogućim uvjetima. 1996 godinesam unutar Maresa počeo raditi kao product manager u razvoju. Od 2000. sam se sve više orijentirao u pravac marketinga i prodaje da bi od kraja 2005. preuzeo odgovornost kao sales & marketing manager za njemačko govorno područje, a od 2007. i za

Dušan Runjajić

Hrvatsku i Sloveniju. Početkom ovog ljeta sam se vratio u Italiju na poziciju sales & marketing director EMEA što znači da sam odgovoran za sve zemlje Europe, Srednjeg Istoka i Afrike. O drugoj polovici svjetskih tržišta se brine kolega koji na njegovu nesreću mora savladati još daleko veće udaljenosti, da ne govorim o vremenskim zonama. RNJ: Kako vidite ronilačku branšu u Hrvatskoj?

Tvrtka Mares je prošle godine proslavila 60. godišnjicu svog postojanja

118

DR: Mjereći internacionalnim razmjerima bi volumen ronilačke branše na području Hrvatske metaforično opisao ‘preglednim’. Međutim smatram da je Hrvatsko tržište bez

obzira na mali volumen internacionalno jako značajno jer su ronilački centri prilagođeni turistima, tj. gostima koji se bave ronjenjem. To je inače segment prema kojem smo mi kao Mares jako orijentirani. RNJ: Kako vidite mogućnosti i perspektive ronjenja, tj. ronilačkog turizma u Hrvatskoj? DR: Sa strane turističke zajednice i nadležnog ministarstva ima još dosta rada da bi se stvorili uvjeti slični razvijenim turističkim zemljama. Nažalost, nekim se odlukama nije doprinijelo istinski zdravom i suvremenom razvoju ronjenja u Hrvatskoj. Treba se i dalje nadati jer bi ronjenje moglo

općenito doprinijeti razvoju turizma s popratnim ograncima gospodarstva, kao npr. ugostiteljstvom. RNJ: Kako vidite budućnost ronilačke industrije u svijetu? DR: Za nekoliko velikih proizvođača sigurno pozitivno, neke manje manufakture će kao i do sada tražiti svoj kutak s proizvodnjom određenog specijaliziranog segmenta. Za sve što se nalazi između se bojim. No to je na neki način situacija koju doživljavamo u svim branšama. RNJ: Zašto se Mares odlučio na sponzorstvo SP-a? DR: Niz godina smo se skoro u potpunosti distancirali od segmenta podvodnog ribolova. Prije četiri godine smo shvatili da se ne želimo i ne smijemo odreći naših korijena i povijesti tvrtke. Odlučili smo se što intenzivnije posvetiti određenim tržištima, među ostalim i Hrvatskom koja svojom tradicijom u podvodnom ribolovu igra veliku internacionalnu ulogu. Činjenica da smo u Hrvatskoj intenzivirali naše prisustvo te da se na našem prostoru održava SP, motiviralo nas je da ponudimo sponzorstvo domaćinima SP. Svakako je i moje osobno porijeklo pridonijelo lakšem

Mares je glavni sportski sponzor SP-a u Malom Lošinj

donošenju takve odluke. Podvodni ribolov je na internacionalnoj razini prošao teške trenutke u posljednjih 10 godina. Reputacija tog sporta je patila zbog mnogobrojnih konflikata interesa i time povezano dobivala neopravdane kritike. Mares je ime koje u svijetu podvodnih sportova ima veliku internacionalnu reputaciju. Našim povratkom na svjetsko tržište i direktnim angažmanom na SP se jasno opredjeljujemo i potvrđujemo

nas stav prema tom sportu. RNJ: Što očekujete od prvenstva? DR: Kao prvo se radujemo da domaćine SP možemo podržati u najvećoj sportskoj manifestaciji koja se ove godine održava na tlu Hrvatske. Na Malom Lošinju se očekuje svjetska elita podvodnog ribolova i vjerujemo da ćemo tijekom prvenstva doživjeti vrhunski dvoboj među najbo-

ljim podvodnim ribolovcima današnjice. Takva koncentracija kvalitete se samo može doživjeti na SP. Vjerujemo da ćemo uvjetovano iskustvom domaćina Malog Lošinja doživjeti vrhunske sportske rezultate te da ćemo svi zajedno prezentirati pored podvodnog ribolova Mali Lošinj i Hrvatsku kao perfektnog domaćina pred cijelim svijetom. Takve prilike se ne nude često. RNJ: Mares i Mali Lošinj, što ih povezuje?

S nedavno održane prezentacije u Zagrebu

DR: Prvo na što pomislim su pojmovi tradicija i reputacija. Mali Lošinj i Mares stoje kao sinonimi tradicije podvodnog ribolova. Mali Lošinj desetljećima održava Novogodišnji kup u podvodnom ribolovu i uživa jedinstvenu internacionalnu reputaciju. Mi kao Mares smo prošle godine proslavili 60. godišnjicu našeg postojanja te nas se povezuje s podvodnim ribolovom kao ni jednu drugu kompaniju u svijetu. Ne sumnjam da bi se Ludovico Mares, koji je rođen i odrastao u Rijeci više nego radovao našem angažmanu i prisustvu na Malom Lošinju.

119

Podvodni ribolov

SVJETSKO prvenstvo u

Malom Lošinju

U Lošinju, koji je sinonim za podvodni ribolov, teku završne pripreme za organizaciju XXVII svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, a vrijedni domaćini su i te kako iskusni u pripremi velikih natjecanja lova podvodnom puškom Napisao i snimio Zlatko Kamenić

avne 1957. godine članovima SRD Udica iz Malog Lošinja sinula je, u ono vrijeme, pomalo bizarna ideja. Organizirati svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu. Ništa manje nego svjetsko prvenstvo! I to prvo. Lov ribe puškom, ronjenjem pod morem, bio je u to vrijeme sport u začetku, donekle razvijen na Mediteranu, ponajviše u Francuskoj i Italiji, a kod nas najviše na Lošinju. Natjecanje je prvotno zamišljeno kao europsko prvenstvo, a onda se prijavio jedan Amerikanac pa je postalo svjetsko. No to ne umanjuje značaj kojim je taj čin zlatnim slovima upisan u povijest ovog sporta. Svaka čast lošinjskim entuzijastima i pokazat će budućnost, vidovnjacima, koji su polučili dugoročne rezultate ne samo na sportskom već i na turističkom planu promovirajući Lošinj. Naime, nakon par godina ohrabreni uspješnom organizacijom svjetskog prvenstva i zahvaljujući blagodatima mediteranske klime javila se nova originalna ideja. Organizirati Novogodišnji kup u podvodnom ribolovu. Za Novu godinu

120

se skija, sportske aktivnosti svode se na dvoranske sportove, ali roniti usred zime, bila je u to vrijeme iznimna hrabrost i prkošenje prirodi. Za podvodne ribolovce ništa čudno. Zadnjeg dana 1960. godine osam zanesenjaka koji su nastupili za

svijetu, a u narednim godinama broj sudionika je rastao. Natjecanje je postalo međunarodno, a redovno su nastupali Talijani, Francuzi i Španjolci, trolist najuspješnijih nacija u tom sportu. Nakon samo tri godine interes za nastup je toliko pora-

natjecatelja srdačno prihvatili. Od 1965. do 1997. godine, dan prije Kupa gradova održavano je još jedno natjecanje, Kup nacija na kojemu su se ogledale državne reprezentacije. U Lošinjskom akvatoriju 1970. godine održano je i prvenstvo Europe u podvodnom ribolovu.

Blamaža

ekipe Malog i Velikog Lošinja, Rijeke i Zagreba izdržalo je preko četiri sata u hladnom moru. Nije važno tko je pobijedio. Pobijedila je ideja. Rođen je Kup gradova, najpoznatije natjecanje u podvodnom ribolovu na

stao da se pomišljalo na ograničenje broja sudionika jer se teško mogla organizirati logistika za više od 50 ekipa. Ipak su lošinjski entuzijasti izašli na kraj sa svim nedaćama i za svaki problem našli rješenje, a svakog

Doprinos Lošinjana razvoju i popularizaciji podvodnog ribolova nemjerljiv je. Malo je natjecanja s takvom tradicijom u bilo kojem drugom sportu. Organizacijsko iskustvo usavršavano je desetljećima, cijeli grad i otok žive za Novogodišnji kup. Stoga je, nakon što je 1998. godine CMAS (Svjetska ronilačka federacija) Hrvatskoj dodijelila domaćinstvo svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, s opravdanjem bilo očekivati da se ono održi na Lošinju. Ali ne. Politika čini čuda od kojih se jedno dogodilo i tada kada je

organizacija dodijeljena – Zadru. Poznavaoci prilika su upozoravali da u tom gradu nikada nije održano niti jedno natjecanje u podvodnom ribolovu, da iz te sredine nije stasao niti jedan natjecatelj, a oni koji to trebaju organizirati svjetsko prvenstvo ni ne poznaju taj sport. Uzalud. Vidila žaba kako potkivaju konja pa i ona digla nogu. Dogodilo se najgore. Blamaža kakvu Hrvatska kao jedna od osnivača Svjetske federacije nije zaslužila. Radi nesnalaženja i gafova organizatora dan prije početka nastup je otkazala reprezentacija Francuske koja je na pripreme potrošila nekoliko tjedana pregledavajući teren. Pakirajući kofere na bojkot su pozvali sve ostale reprezentacije. Bilo je doslovce potezanja za ruku, nagovaranja poznanika: Ne, nemojte otići, neće više biti propusta. Ipak su i Portugalci otišli. Reakcija CMAS-a bila je drakonska. Hrvatskoj je na neko vrijeme

zabranjena organizacija natjecanja u podvodnom ribolovu. Kako nesreća nikada ne dolazi sama, a jedna greška uzrokuje sljedeću, tako su se nevolje nastavile a sramota produbila. Delegacija našeg Saveza predvođena tadašnjim predsjednikom tražila je u sjedištu CMASa u Rimu oprost ili ublažavanje kazne. U to vrijeme tamo se održavalo nekakvo natjecanje u gađanju mete pod vodom pa su učešće uzeli i članovi te naše delegacije. Dakle, ne kao što bi to bilo logično, momci iz sastava podvodno ribolovačke reprezentacije, nego funkcioneri koji u životu glavu pod vodu nisu umočili. Da, bila je tamo i činovnica iz kancelarije Saveza. Netko je to doznao pa se priča povlačila tjednima po novinskim stupcima. Izborniku reprezentacije koji je primjereno reagirao osudivši tu lakrdiju zaprijetili su smjenom. Ukratko skandal kakav nam nije trebao, a sve je

počelo krađom natjecanja koje je po svakoj logici pripadalo Lošinjanima.

Daj materi dite! Pravda je ipak zadovoljena, sa zakašnjenjem ali ipak. Od 14. do 19. rujna na Lošinju, gdje je prije pedeset i tri godine organizirano prvo, sada se održava XXVII Svjetsko prvenstvo u

podvodnom ribolovu. Lošinjska Udica i Nerezinska Škarpina, klubovi koji su dali brojne šampione i odlične organizatore, podnijet će teret organizacije. Uz njih su i sve gradske i općinske strukture. Kao i u proteklih pet desetljeća, Lošinj će potvrditi svoj epitet svjetskog centra podvodnog ribolova. A sve s jakom ekonomskom osnovom na dobrobit.

Velika imena Na natjecanjima u Lošinju od prvog dana nastupala su vodeća imena iz svijeta podvodnog ribolova. Šezdesetih godina bio je to Francuz Tony Salvatori. Sedamdesetih godina Talijan Massimo Scarpati, dvostruki svjetski prvak. Redovno je za svoj Maseillez nastupao simpatični Jean Baptiste Esclapez koji će svjetskim prvakom postati u kasnim sedamdesetim. Pamtimo njegovu izreku da bi unaprijed potpisao plasman među deset ekipa što oslikava jačinu konkurencije na Novogodišnjem kupu. Omaleni Španjolac Jose Amengual koji se tri puta okitio krunom svjetskog prvaka, nastupao je za svoj rodni gradić Llosetu na Mallorci i pobjedio 1985. Renzo Mazzari također višestruki svjetski prvak, ostat će zapamćen po tome što je čim bi izašao iz mora zaigrao nogomet.

121

Vijesti

Najloni Lurs Big Game

urs Big Game najloni su novost u ponudi Tamaracoma. Riječ je o najlonima za big game fishing koji svojim karakteristikama nadmašuju sve ostale. Naravno, pored big game fishinga Lurs Big Game najloni su našli primjenu i u svim ostalim tehnikama u kojima se od najlona traži velika nosivost, izrazita otpornost na abraziju i štetna UV zračenja, držanje na čvoru i prikladna veličina pakiranja. Poznato je da Colmicovi najloni ne pokazuju oscilacije u odnosu na suho i mokro okruInformacije ženje što je od velike važnosti TAMARACOM kada su u pitanju naprezanja 51219 Čavle, Čavle 245 kakva nameće ribolov poput Telefon 051 / 258 - 970 big gamea.

Big Tuna

rijeme panule je upravo pred nama i na red dolaze svi koji preferiraju ovakav ribolov. Bilo da ste ljubitelj little big gamea ili klasičan panulaš u ovom ćete štapu pronaći upravo ono što vama treba. Riječ je o jednodijelnom štapu Big Tuna kojeg potpisuje Trabucco. Ovaj je štap opremljen kvalitetnim kliznim vodilicama i ima akciju 50 do 80 libri što je više nego dovoljno za većinu riba s kojima se možete sresti na našem moru. Štap je dug 1,8 metara, a u maloprodaji košta 478 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

122

Inchiku varalice

nchiku je tehnika koja nam, kao i vrlo bliska joj kabura dolazi s Dalekog istoka. Riječ je o varaličarskoj tehnici kod koje se varalica vuče za plovilom pri čemu je akcija varalice koja udara po dnu provokativna do te mjere da će se sve ribe koje se nađu u blizini baciti za njom. Varalice su kreirane tako da se na teški metalni dio koji omogućuje specifične kretnje nastavlja plastični dio varalice koji podsjeća na glavonošca u čijim se kracima kriju ubojito oštre udice.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Momoi

fluorokarboni

luorokarboni su odavno postali imperativ u ribolovu na moru, prvenstveno u ribolovu na plemenite šparide, no jednako tako na veliku divljač poput tune, igluna i iglana za koje su Momoi fluorokarbonski monofili savršen izbor. Ovaj fluorokarbon odlikuje potpuna nevidljivost, rezistentnost na abraziju, izvanredno velika nosivost na čvoru te Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

testom potvrđena deklarirana linearna nosivost. Momoi fluorokarbon je dostupan u pakiranju od 20 metara nosivosti 150 libri.

marina Kornati - Biograd na Moru - Hrvatska - Tel: +385 (0)23 386 147 • Fax: +385 (0)23 384 500

12. BIOGRAD BOAT SHOW www.bbs.com.hr

21.-24.10.2010.

Nakon 11 godina kontinuiranog rasta očekujemo ga i za 12-ti BBS, čime bi postao najveća izložba brodova u Hrvatskoj. 2009. godine, više od 250 plovila predstavljeno je u ugodnoj atmosferi sa najboljim zabavnim programom sadržanim od 10 zabava otvorenog tipa.

Organizer / Organizator

Podvodni ribolov

U LOV na zlato Napisala Valentina Prokić, fotografije arhiva Valentina Prokić

onačno rujan i početak 27. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu! Niti jedno natjecanje među hrvatskim ribolovcima nije toliko dugo bilo iščekivano kao okupljanje reprezentacija na svjetskoj smotri u kolijevci podvodnog ribolova koju zajedničkim snagama organiziraju malološinjska Udica i nerezinska Škarpina, pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice Malog Lošinja. Gotovo sve reprezentacije su već stigle u Mali Lošinj na pregled zona natjecanja, a one koje nisu imaju priliku do 14. rujna kada službeno kreće svjetsko prvenstvo. Hrvatska reprezentacija je u temeljitim pripremama već duže vrijeme. Šestorka koju čine Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina - Nerezine), Dario Marinov

(Zubatac - Zadar), Antonio Buratović (Pelegrin - Hvar) te Branko Ikić i Josip Urti (Medulin) puno su vremena odvojili za kvalitetan pregled i pripremu zona natjecanja. Izbornik Livio Fiorentin svakodnevno je u pregledu sa svoja tri pulena Gospića, Marinova i Buratovića koji će uz pomoć svojih desnih ruku Uhača, Ikića i Urtija braniti boje Hrvatske na predstojećoj smotri.

Cilj je zlato Nakon što su domaćini i organizatori te HSŠRM osigurali sve uvjete za dobru pripremu, cilj je sasvim jasan i to još od prošlog Svjetskog prvenstva u Venezueli kada je kandidatura Malog Lošinja službeno predstavljena. To je osvajanje zlatne medalje u ekipnoj, ali i u pojedinačnoj konkurenciji. – Očekujem zlato, iskreno kažem, posebno nakon priprema

u kojima dosad nismo zanemarili niti jedan detalj. Jasno, treba se umiješati i malo sreće. Vjerujem da će nam vremenske prilike ići na ruku, da neće biti drastičnih promjena, no ako ih i bude spremni smo za to. Ništa nas neće iznenaditi, kaže izbornik hrvatske reprezentacije Livio Fiorentin. Najveća opasnost prijeti od Španjolske i Italije, reprezentacije koje su godinama u vrhu, bez obzira na trajanje priprema. No, prednost Fiorentin vidi u tome što su prilike u moru bile puno drugačije u vremenu kada su konkurenti bili na pripremama. No, to ne mora ništa značiti jer će obje reprezentacije uoči prvenstva imati 15-tak dana za pripremu i ponavljanje gradiva, odnosno učenje novoga. Tu je i reprezentacija Slovenije koju ne treba podcjenjivati zbog dosadašnjih slabih rezultata jer su oni konstantno tijekom

cijele godine prisutni u lošinjskom akvatoriju i posvetili su puno vremena kvalitetnoj pripremi. – I Slovenci su njuškali svaki tjedan. Nikoga ne treba podcjenjivati bez obzira je li proveo mjesec ili 15 dana u pretrazi. Zbog poremećaja u moru i nižih temperatura prava priprema za rezultat će biti posljednjih 15, 20 dana prije početka prvenstva. Tada će svi oni raditi posao najbolje što mogu. Mi se nikako ne smijemo opustiti i moramo biti oprezni. Fizički su dečki spremni, a ni s psihičke strane ne osjećam napetost u njima. Jasno, pritisak će rasti kako se početak bude približavao, ali siguran sam da se svi mi možemo nositi s time, dodaje Fiorentin. Hrvatskom izborniku je drago što su Mali Lošinj i Hrvatska domaćin Svjetskog prvenstva i učinit će sve kako bi repre-

zentacija opravdala povjerenje. Dobivanje organizacije nije samo rezultat rada pojedinca ili kluba, već i cijelog Saveza te lokalne samouprave. – To je sjajno za podvodni ribolov i hrvatski sport uopće. Vjerujem da će sve proći organizacijski kako treba, a da ćemo mi staviti točku na i osvajanjem najsjajnijih odličja, zaključio je izbornik Livio Fiorentin.

što će zadnjih 15 dana biti 60 ribolovaca u vodi. No, tada ćemo mi samo utvrđivati već pronađene pozicije i pripremati pravu taktiku ovisno o vremenskim prilikama i prilikama u moru. Vrlo lako se može dogoditi kao i na državnom da nema ribe. Ne znam može li se more tako brzo zagrijati, ako još nije. No, vidjet ćemo posljednjih dana prije početka - dodaje Gospić.

Bez pritiska

Opasni Španjolci, Talijani i Grk

Malološinjski ribolovac Daniel Gospić možda će biti pod najvećim pritiskom. Ipak, on je tu doma, a nakon europske titule, očekuje se i osvajanje svjetske. No, Gospić ne podliježe nametnutim pritiscima i pričama o favoritu. I predobro je svjestan da u podvodnom ribolovu nema sigurnih prognoza. – Ja ću se kao i uvijek boriti najbolje što znam, pa šta bude. 18. rujna predvečer ćemo sve znati. Pritisak? Ni ne znam šta ta riječ znači. Nemam tremu, pripremam se kao da je neko obično natjecanje, poručuje Gospić. Bez obzira što je tijekom ljeta situacija ispod površine bila neočekivano previše hladna, što je utjecalo na brojnost ribe koje baš i nije bilo, sve bi se to trebalo promijeniti do početka natjecanja. – Našao sam puno pozicija, a naći ću još kada dođe vrijeme za to, nema brige, bez obzira

I Gospić kao glavne konkurente ističe Španjolce – aktualnog svjetskog prvaka Josebu Kerejetu, aktualnog euroafričkog prvaka Pedra Carbonella i španjolskog prvaka Santiaga Lopeza. Koliko su Španjolci ozbiljni dovoljno govori podatak da je reprezentacija sastavljena od čak devet ribolovaca koje predvode dva kapetana Bartolome Salas i Emilio Cedres. Uz njih, Gospić ističe Talijane Stefana Bellania, Massimiliana Bartelonia i Bruna De Silvestria kojima su ‘secondi’ Franco Villani, Concetto Felice i Nicola Smeraldi. Talijani se nisu nagledali dobrih pozicija ribe i ugora kada su bili tijekom srpnja na pripremama, no to ne treba baš ništa značiti. – Uz Španjolsku i Italiju još bih izdvojio Grka Siderisa koji je dubok lovac, a nije isključeno ni da bi Slovenci mogli poremetiti nekome planove jer

125

su stalno u našem akvatoriju - zaključuje Gospić.

Prednost Buratoviću i Gospiću Splitski reprezentativac Dario Marinov također je jako puno vremena proveo u pregledu, zahvaljujući ne samo Savezu, već i Maresu te Gradu Zadru. – Očekujem da ćemo biti u vrhu, težimo tome i dat ćemo sve od sebe. Puno pozicija znamo, ali teško je reći tko će biti prvi, drugi ili treći. Ekipno bi trebali sigurno biti prvi. Polažem velike nade u članove naše reprezentacije, Daniela i Antonia, no i ja ću dati sve od sebe kao i na svakom natjecanju. No mora se dosta stvari poklopiti, da je riba na mjestu na prvih par pozicija, da nitko nije skočio na sljedeće pozicije, malo sreće je uvijek potrebno - kaže iskusni Dario Marinov. Splitski ribolovac ističe Antonia Buratovića i Daniela Gospića kao potencijalne kandidate za vrh. Razlog je to što su u odličnoj formi, posebno Buratović koji je u velikom zamahu i u Lošinj stiže na krilima pobjede iz JAR-a i prvenstva Hrvatske. Iskustva već u lošinjskom akvatoriju ima, fizički je sjajno spreman. Što se Gospića tiče, Marinov smatra da je lošinjski akvatorij prije svega njegov domaći teren, a uz to odličan je ribolovac, brz i spreman. – Ma neću se ja predati bez ispaljenog metka, pokušat ću i pomrsiti račune. Ja sam od njih trojice najstariji, imam pamet i iskustvo, ali oni su brži i snažniji. No, ja ću taktiku prilagoditi tome. Osjećam samo pozitivan pritisak i jedva

čekam da počne. Taktiku već znam, a kada uhvatim pušku i posvetim se ribi jedan na jedan, nema ni treme, ni pritiska, kaže Marinov. To što je tijekom priprema hladan sloj utjecao na brojnost ribe, a još je i vidljivost bila slaba, može samo ići u prilog hrvatskim reprezentativcima. Dečki znaju što će biti u rujnu tijekom svjetske smotre i što promjene nose, a to je prednost, dok svi ostali možda neće znati što treba napraviti.

Deset ugora po danu za među tri Hvaranin Antonio Buratović na pripremama je bio tijekom lipnja. Mišljenja je da će najbolji posao napraviti od početka rujna pa do natjecanja. – Ako bude kao lani u rujnu, sve će biti ok. Ako su riba i ugori na pozicijama nemamo se čega bojati. Daniel i Dario bi trebali biti bolji od mene, ali može se i meni poklopiti. Ne bojim se ja nikoga. Urti i ja ćemo tih deset dana napraviti dobar posao. I klupski kolega Čokolić mi je dao neke pozicije. Mislim da mogu završiti među prvih pet, ali nikad ne znaš. Teško je reći tko će pojedinačno od nas iskočiti, ali prvi bi ukupno morali biti, smatra Antonio Buratović. Hvarski reprezentativac upozorava da neće biti lako, da su i talijanski i španjolski ribolovci ekstra klasa i da će se nešto od pozicija podijeliti. – Nema za njih previše nepoznanica, iskusni su i dobri. Ugore bi mogli mi po deset svaki, a za ribu će biti gusto. Tko ulovi svaki dan deset ugora sigurno je među tri, to je moje mišljenje. Kada jedan

Sudjeluje 21 zemlja Uz Hrvatsku na 27. Svjetskom prvenstvu sudjelovat će Španjolska, Italija, Alžir, Portugal, Grčka, Bugarska, Ukrajina, Finska, Rusija, Turska, Slovenija, Južnoafrička Republika, San Marino, Velika Britanija, Peru, Brazil, Sjedinjene Američke Države, Venezuela, Čile i Tahiti. Glavni sudac CMAS-a biti će Talijan Marco Paggini.

126

ribolovac gleda, izgleda to puno pozicija i puno ugora, ali kada svi skoče, tko zna kako će to izgledati - zaključuje Buratović.

Organizacija teče dobro Što se organizacijskih priprema tiče, čelnik Udice Milan Mužić i prvi čovjek Škarpine Ferdinand Zorović imaju pune ruke posla, no sve ide prema planu. Velika pomoć i podrška je malološinjska Turistička zajednica na čelu s direktoricom Đurđicom Šimičić, a tu je i Grad s gradonačelnikom Gariem Cappeliem. Prema riječima Milana Mužića gumenjaci zagrebačke tvrtke Hermes Nautice nazvani Bura su spremni. Njih 50 komada od 4,60 metara uz još dva veća koji će se moći i kupiti po završetku prvenstva po prigodnim cijenama. Svjetska smotra

bit će u znaku Maresa, jednog od najvećih proizvođača opreme za ronjenje i ribolov koji je glavni pokrovitelj ovog velikog natjecanja. Početak se očekuje s nestrpljenjem. Nema sumnje da će Lošinjani na najbolji način ugostiti 21 reprezentaciju sudionicu prvenstva. Svi oni će iz Malog Lošinja otići s prekrasnim dojmovima i još će dugo u svijetu podvodnih ribolovaca pričati o jednom sjajnom prvenstvu. Hrvatski reprezentativci nebrojeno su se puta dokazali rezultatski na svjetskoj sceni i nema nikakve sumnje da će i sada opravdati ukazano povjerenje i učiniti sve ne bi li osvojili najvišu stepenicu pobjedničkog postolja. Pozivnica je ovo svim ljubiteljima ribolova, ali i onima koji to nisu da svrate u Mali Lošinj tijekom prvenstva, budu dio spektakla i pruže podršku hrvatskim reprezentativcima.

Program svjetskog prvenstva Prema rasporedu 14. rujna sve reprezentacije stižu u hotel Aurora koji će biti središnji sve do 19. rujna kada je planiran odlazak s Lošinja. Istog dana bit će upriličena svečana večera. Dan kasnije, 15. rujna svečanost otvaranja s mimohodom reprezentacija počinje u 17 i traje sve do 19 sati na središnjoj Rivi lošinjskih kapetana. Dva sata kasnije održat će se sastanak izbornika reprezentacija. 16. rujna reprezentativci mogu na izlet u Osor i Nerezine u organizaciji TZ Grada Lošinja, slijedi ručak u Poljani i poribljavanje mora. 17. rujna prvi je dan natjecanja. Start je u 10, završetak u 15 sati, a vaganje na trgu počinje u 17 sati. Drugi dan natjecanja satnica je ista samo će još nakon vaganja biti održano i proglašenje pobjednika, a zatim svečana večera u Aurori i coctail beach party na Velom Žalu.

Vijesti

Evo Concept Scuba PowerPro i Tele Buscle upredenica

vo su štapovi koji su vrlo brzo stekli veliku popularnost u ribolovu na moru. Odlikuju se čvrstom kompozitnom konstrukcijom, a imaju dršku izrađenu od japanskog EVA materijala. Evo Concept Scuba su jednodijelni štapovi dužine 140 centimetara akcije 40 – 80 grama i imaju višebojni quiver vrh. Evo Concept Tele Buscle je teleskopske konstrukcije dug 150 i 190 centimetara, akcije 50 – 100 grama s višebojnim quiver vrhom. Oba modela su upravo savršena za ribolov na Informacije moru jer svojom konstrukcijom i kvalitetom u potpunosti udoT.P. OLIVARI d.o.o. voljavaju visokim zahtjevima 10430 Samobor, Gajeva 49 koje pred opremu postavlja Telefon 01 / 3366 - 042 morski ribolov.

Pilker Crazy Charlie

ve se varalice oblikom i akcijom bitno razlikuje od svih dosadašnjih modela namijenjenih vertical jiggingu. Riječ je o varalici Crazy Charlie koja oblikom podsjeća na ranjivu ribu. Zbog mjesta vezivanja koje nije u centru težišta varalica ostvaruje vrlo provokativan hod. Zelene je boje s glavom kao u ribe s krupnim okom. Crazy Charlie je naoružan s dvije do bola oštre udice. Varalica je dostupna u pet težina – 60 grama za 45 kuna, 80 grama za 52 kune, 100 grama za 57 kuna, 120 grama za 64 kune te 150 grama za 73 kune. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

va upredenica nikada ne zapinje na špuli, ne upija i ne zadržava vodu, namata se i slaže savršeno te uopće nema memoriju. PowerPro upredenica ima savršen odnos snage i promjera uz izvrsnu otpornost na abraziju pri čemu za razliku od klasičnih upredenica ne oštećuje vodilice strune. 15 puta je čvršća od čelika, izdržljivija od poliestera i ima 40 posto veću čvrstoću nego aramidna vlakna. I na kraju samo jedno upozorenje – PowerPro je izuzetno tanka i jaka upredenica pa je nikada ne pokušavajte prekinuti omatanjem oko prstiju. Radije je omo- Informacije tajte oko nekog čvrstog predme- RIBOLOVNI CENTAR BARKA ta pa je prekinite povlačenjem 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ili naprosto prerežite. Telefon 021 / 334 - 340

Colmicova upredenica

Vastar

vo je još jedan izvrstan proizvod koji nam dolazi iz Colmicovih kreatorskih laboratorija. Riječ je o upredenici Vastar izrađenoj od posebno dizajniranog materijala Spectra fibera - koji prema deklaracijskim performansama nadmašuje dosad viđene upredenice. Izvrsno drži na čvoru i ima visoku otpornost na abraziju. Tretirana je posebnim postupkom Double Nano-Pigment, a zahvaljujući mekanoj strukturi omogućuje izrazito Informacije daleke izbačaje. Vastar je dostupan u svim promjerima, a TAMARACOM pakiran je na špulama zapremi51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970 ne 150, odnosno 300 jardi.

127

Fotografija

GOSPIĆ NA

milenijskoj fotografiji

petak 20. kolovoza, oko 19 sati u Nerezinama na otoku Lošinju snimljena je 208. po redu milenijska fotografija Šime Strikomana. Mještani i turisti iz Slovenije, Njemačke, Italije i Austrije oblikovali su figuru podvodnog ribolovca Danijela Gospića iz Malog Lošinja, hrvatskog reprezentativca i aktualnog europskog prvaka u podvodnom ribolovu. Fotografija je snimljena s 30 metara visine iz košare autoljestava JVP grada Malog Lošinja. Višesatnu feštu prilikom snimanja organizirala je Turistička zajednica Malog Lošinja i Mjesni odbor Nerezine. Budući da se u akvatoriju otoka Lošinja od 14. do 19. rujna održava Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu, snimanje ove milenijske fotografije najava je tog spektakularnog događaja.

Vijesti

Max gavun 130 by DTD

ored odličnih skosavica i peškafonda DTD se dokazao i kao izvrstan kreator i proizvođač varalica za ribe. Jedan od takvih najnovijih proizvoda je Max Gavun 130, varalica namijenjena prvenstveno lovu zubaca i brancina. Kako se i iz naziva može vidjeti varalica je duga 130 milimetara. Max Gavun 130 ima hologramsko tijelo naoružano s tri trokrake udice, a dostupan je u dvije boje leđa - gavun i skuša. Maloprodajna cijena Max Gavuna 130 je 59 kuna.

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Nove Yamashita skosavice

ajnovija generacija Yamashitinih varalica namijenjenih lovu liganja tataki tehnikom sve je iznenadila svojom lovnošću. Varalice su tipično male i mekane naoružane s dvije nevjerojatno oštre krunice, dok im je plastična osnova izrađena od svijetleće plastike. Varalice je dovoljno kratko obasjati jačim izvorom svjetla nakon čega je uspjeh zagarantiInformacije ran. Za razliku od ostalih sličnih proizvoda ove skosavice BLUE SPRINGS jednako dobro rade po mraTelefon +39 (0) 422 634. 083 ku, sutonu i punom mjesecu. E-mail info@bluesprings.it

Tiagra I.G.F.A.

AKCIJ A -25%

iagra I.G.F.A. struna posebno je razvijena za ribolov na moru, točnije big game. Posjeduje nevjerojatnu otpornost na površinska o š t e će n j a i istovremeno ima malu rastezljivost i memoriju. Pakira se na kalemima koji kapacitetom odgovaraju nekoj od multirola serije TLD ili Tiagra. Ne samo da dobivate vrhunski najlon već nema nepotrebnog bacanja. Može se kupiti u ocean blue plavoj boji.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

JRC Contact

vreća za spavanje

zuzetno praktična i lagana vreća za spavanje prvenstveno će vam služiti u hladnim noćima provedenima uz more. Ocijenjena kao vreća za tri sezone, ova vreća za spavanje je punjena specijalnim šupljikavim vlaknima koja zadržavaju topli zrak. Vanjsko platno je izrađeno od poliestera koji provjereno uspješno štiti od vlage. Vreća ima dva zip zatvarača, a isporučuje se u vlastitoj transportnoj vreći. JRC Contact vreća za spavanje je dostupna u svim Adrianinim trgovinama po maloprodajnoj cijeni od 326 kuna.

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

129

Sajmovi

SAJAMSKA

jesen 2010. Napisala Božena Prelec - Krapinec, fotografije arhiva Ribolov na Jadranu

rošlogodišnje jesenske sajmove obilježile su nepovoljne poslovne okolnosti izazvane recesijom i nove trošarine na plovila. Premda smo se nadali da će ova godina donijeti poboljšanja, ostali smo više nego razočarani. Nadamo se da će vrijedni organizatori sajmova spasiti nadolazeću sezonu jer bez obzira na situaciju, brodovlasnici nakon ljetne sezone žele nova, veća i brža plovila, a vlasnici čarter tvrtki razmišljaju o dodatnim ulaganjima. Ne sumnjamo da će malobrojni sretnici uspjeti obnoviti svoj nautički vozni park, a većina ostalih uživat će u pogledu na pomorske ljepotane na tri mjesta na Jadranu, u Šibeniku, Rijeci i Biogradu. Svi nadolazeći sajmovi se održavaju u svom prirodnom ambijentu - na moru.

Adriatic Boat Show - Šibenik O

vaj sajam koji aktivno promovira hrvatsku malu brodogradnju i sektor megajahti održat će se u terminu od 16. do 19. rujna u šibenskoj Mandalina marini. Adriatic Boat Show je međunarodni sajam novih i rabljenih plovila i matični je sajam hrvatskog Klastera male brodogradnje. U sklopu kongresnog programa ABS-a lani su se povukli konkretni potezi na temu smanjenja trošarina, progovorilo se i krenulo prema rješavanju problema nemogućnosti cjelogodišnjeg boravka posada s megajahti u hrvatskim marinama, a i ekologija i očuvanje morskog dna su teme koje svake godine izazovu popriličnu pozornost nautičara i šire javnosti. Ove godine, na Adriatic Boat Showu održat će se prvi Šibenski Adriatic Boat Show održat će se od 16. do 19. rujna Nautički forum. Riječ je o cjelodnevnoj prezentaciji i diskusiji o najaktualnijim temama hrvatskog nautičkog sektora. Na ovom sajmu su zastupljene brodice svih namjena i veličina, a svake godine izlažu zastupnici najuglednijih svjetskih proizvođača motornih brodova i jedrilica, a tu je i bogata ponuda nautičke opreme. Ove godine Adriatic Boat Show će doživjeti svoje treće izdanje, i bez obzira što je jedan od najmlađih sajmova u Hrvatskoj, imamo samo riječi hvale za njega.

130

Nautica - Rijeka O

d 22. do 26. rujna u samom središtu Rijeke na prostorima Putničke obale održat će se najstariji hrvatski nautički sajam, 26. NAUTICA. Na izložbenim prostorima sajma od 10.000 četvornih metara NAUTICA 2010 na moru i kopnu će izložiti sve vrste plovila te ostali program nautičke i prateće opreme. Riječki sajam također nastoji motivirati i propagirati domaću nautičku proizvodnju. Uz brojne stručne skupove i prezentacije i ove godine najboljim izlagačima i izlošcima dodijelit će se tradicionalna nagrada ZLATNO JEDRO. Dugogodišnja sastavnica nautičkog sajma je Izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu. Na ovogodišnjoj, 15. po redu Izložbi inovacija, posjetitelji će imati priliku vidjeti inovacije iz cijele Hrvatske. Organizatori su prošle godine odradili dobar posao i 25. Nautica je doista bila izlog male hrvatske brodogradnje na kojoj su bili predstavljeni svi relevantni mali brodograditelji.

Nautica 2010. u Rijeci traje od 22. do 26. rujna

Biograd Boat Show

ajveći jesenski sajam, onaj u Biogradu, i ove godine zatvara sezonu. Sajam prepoznat po posebnoj gostoljubivoj atmosferi primorskog grada Biograda bit će održan od 21. do 24. listopada. Unatoč nezavidnom stanju globalnog tržišta i novim trošarinama na plovila, sajam je prošle godine uspio privući rekordan broj od 185 izlagača s preko 250 plovila, a isto se očekuje i ove jeseni za 12. Biograd Boat Show. Pokretni pontonski most povezuje centralnu marinu Kornati s marinom Kornati zapad, nudeći jedinstven i atraktivan izlagački doživljaj s bogatom ponudom večernjeg programa. Prošli sajam nam je ostao u sjećanju i po jako kišovitom vremenu, jedinoj stvari na koju organizatori ne mogu utjecati, pa se iskreno nadamo da će ove godine imati više sreće.

Zadnji ovogodišnji sajam, Biograd Boat Show, možete razgledati od 21. do 24. listopada

131