Ribolov na Jadranu 09/2011

Page 1



OD SADA SVOJ PRIMJERAK MJESEČNIKA RIBOLOV NA JADRANU POTRAžITE SVAKOG 30 U MJESECU

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale, automobil, ribolovni feljton, oprema...

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

PISMA ČITATELJA

LAGANA PANULA Nije sve u tunama, zubacima, gofovima... do tog stupnja ribolovnog iskustva s grabežljivcima treba prijeći dalek put, krenuti polako, stepenicu po stepenicu i puno sati provesti u bezuspješnom lovu. A lagana panula je idealna tehnika s kojom se brzo upoznaje more i život u njemu

STRANICA 20

NATJECANJE KRK

14 napisao Milivoj Jurić

POSTAVA MAMACA

50

napisao Mladen Marković

BORBENA STOLICA

56

napisao Mladen Marković

STAND UP

MARCOV UVOD U VERTICAL JIGGING II

12

62

napisao Mladen Marković

AVANTURA

76 napisao Marian Habič

Nastavljamo s Marcovim uvodom u disciplinu vertical jigginga, čiji smo prvi nastavak donijeli u broju sedam koji je izišao u srpnju. U ovom broju Marc piše o stvarima koje bi trebao znati svaki ribič koji se odluči loviti na ovakav način

NAORY

88 napisao Simone Bini

OKUMA

100

SIGURNOST PLOVIDBE

STRANICA 30

102

napisao Stjepo Martinović

POČETAK LOVA LIGNJE

PREMA SVECU I TROPAR

Vjerojatno nema čovjeka na Mediteranu koji neće spomenuti lignju, kada se povede razgovor među sportskim i profesionalnim ribičima i kao rijetko kada, svi će se složiti – lignja je delicija bez premca

napisao Stjepo Martinović

CAR I FJAKA

118 napisao Igor Nuić

NAJAVA SP PAŠTICADA

STRANICA 66

108

124

napisala Valentina Prokić

128

napisao Draško Momirski

RUBRIKE UVODNIK PISMA ČITALACA NAGRADNA IGRA BIG GAME NATJECANJE RIBOLOV IZ BRODICE VERTICAL JIGGING BIG GAME RIBOLOV IZ BRODICE

7 12 13 14 15 20 30 38 66

PUTOPIS RIBOLOV S OBALE OPREMA SVIJET NAUTIKE MOTORI ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV GASTROKUTAK

76 88 98 102 108 116 118 128

5 napisao Mladen Marković


Dragi prijatelji mora i ribolova!

M

Judi moji! Ma ne mogu van reć u kakvom san bija straju jerbo nam je bivši pricidnik tija ić spašavat Gadafija! Ma, ne da san bija u straju, nego san se usra od straja da mi bivši pricidnik negdje ne pogine spašavajuć onega krasnega čovika ča jaše devu. A jaha je i svoj narod kako san svatija. En ti jarca, koja bi to bila slika – oni jahač deve viri ispod kreveta, i najedanput dojaše naš bivši pricidnik na devi i opasan bombama i livorverom oslobađa Gadafija! Jebate, kako bi bija ponosan na našega bivšeg pricidnika. Em jaše devu, em oslobađa onega finega čovika, em ima bombe i livorvere! Joj lipote! Ma kako misliš da zajebajen? Ozbiljno mislin, nego ča! A kako san tek ponosan na ovo ča se sad događa kod nas Rvata! Lipi moj, ponos me uvatija ka da san uvatija tunu! Je, jer kako me neće uvatit ponos, kad svaki pravi Rvat mora biti ponosan na naš lipi život koji imamo. Eto ponosno otvaramo nove mostove, škole, vrtiće, proizvodne pogone za nova radna mjesta... a ponosno otvaramo i sama nova radna mjesta u Remetincu – dobro ne baš radna mjesta, tu san malo... A ponosan san ča nam raste i bruto dohodak, iako ka mali obični čovik volin pitati di je neto... di je neto ćaća vas vaš! Ja ne živin od bruto nego neto, a on mi je teška mižerija lipi moj. Ma škužajte, malo san pomiša nike stvari! Ma kad dođeš u nike godine, malo ti se sve izmiša. E, to znate, reka san van ča mi se događa, kada mi se izmiša u glavi. A najviše san ti ponosan na onega pricidnika seljačke stranke, kad je reka da bi tribalo malo istražit guvernera nacionalne banke. E tu san puka i nisan se moga nadivit temu lipemu čoviku ča onako lipo i razumno govori. Ma kad slušaš glavnog seljaka u Rvata odmah ti dođe da se upišeš u tu krasnu stranku čiji pricidnik tako pametno i razu-

mno govori. A uvatija me ponos kad san čuja da je glavni policijot reka da je kontra antifašizma! Ma judi moji samo ča nisam zaplaka od ponosa! Tako triba moj ministre, nek se oni lipo... Zna se ča! E! A kakav me tek ponos uvati kada oni haenesovac veli da će bit na čelu devet ministarstava! Jebate, od ponosa ne vidin da radnicima u svojen poduzeću, pardon, u poduzeću svoje žene, plaće baš ne idu svaki misec, a kako pišedu ozbiljne novine, ne plaćaju ni doprinose ! Ali čovik kaže da će zaposlit sve koji ne radu i kako neću biti ponosan. Ili kako neću biti ponosan na onega oporbenog šefa

koalicije koja kukuriče ka pijetao, a koke iz njegovog jata malo kljucaju s njim, malo s nekim drugim, a sve su ostalo nijanse. Oni mali bonkulović iz Istre kljuca zrnje di stigne i kako nećeš bit ponosan na njega. Malo od kukuriku jata, malo od Jacina jata, malo od... ma mali je lukav ka lisica. Eto lipi moji zašto san van ponosan ča san Rvat! Pogotovo ča san pročita da mi nismo Slaveni nego Balkanci i da smo tu oduvik! 25 ijad godin sinko moj! Eee! 25 ijad! Ma kako sad ko to kaže? Pa ja ti kažen cukunu jedan, jerbo san to pročita u novine! A to je reka oni naš bivši pricidnički kandidat. Ma judi moji, prava je pizdarija ča je

pobidija na izbore ovi sadašnji pricidnik Josipović. Ma zamislite da je pobidija ovi siesajovac – di bi nam bija kraj. Ma sigurno bi dokaza da su svi ostali narodi na svijetu postali od nas Rvata i neka zapamete da nas moraju zvati tata. Je ča se čudite? Mi smo najveći narod na svitu, mi smo Balkanci. Bogati, još i ne virujete! Ako ne virujete onemu forenzičaru, ajte vi lipo doma, uzmite ščape u ruke pa na more, jerbo još malo pa je tuna gotova i kreće lignja, najveća delicija iz Jadrana. A da i ne dajte na se, tako van porijekla balkanskog, starog 25 ijad godin! Mladen Marković

7



pisma čitatelja

ZUBATAC s Oliba B

ata Sašo, kćerka Anja i njihov prijatelj Daniel su tik uz obalu Oliba uhvatili lijepog zubonju od četiri kilograma. Zubonja je ulovljen na živu iglicu na dubini od 26 metara. Brzina je bila 1,6 čvora, a lovili su iz prekrasnog fishermana Carilina Skif na kojem je motor Optimax 150 s trolom. Nakon ovog zubonje imali su još jedan griz koji je odnio zadnji dio iglice. Dakle, rezultat je bio 1:1. Zubatac je “stradao” od pribora u kojem je bio štap Taigra Troll 2030, kupljen u Maguro Shopu u Ljubljani, rola Shimano Torsa koju je dobio na poklon po preporuci urednika ovog časopisa, a olovo je bilo teško 500 grama, proizvod legende iz Novalje, Tvrtka Hrgića. Sašo i Daniel su bili dio ekipe koja je bila u Cabo San Lucasu prije nekoliko godina.

12


ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr


Big Game

OSVRT NA

Big Game - Komiža 2011.

N

atjecanje u big game ribolovu održanom na otoku Visu dobilo je sve hvalospjeve s raznih strana, a najviše ocjene je dobilo upravo od samih natjecatelja. No što misle oni najzaslužniji, bez čije pomoći i angažmana teško da bi bilo to ostvarivo. Dobili smo izjave od ljudi čijom "krivicom" je natjecanje jednoglasno proglašeno najboljim do sada održanim u našem dijelu Jadrana, kad je big game ribolov u pitanju. Tu prije svega mislimo na državnog tajnika Tončija Božanića iz Ministarstva ribarstva, državnog tajnika Branka Grgića iz Ministarstva turizma, koji su prepoznali ideju i dali svoju potporu i angažman natjecanju, kao doprinos novoj vrijednosti, a to je turistička ponuda big game chartera. Osim njih imamo i izjavu gradonačelnice Komiže, gospođe Tonke Ivčević te predsjednika kluba Borisa Županovića, čovjeka koji je sve počeo i koji je svojim angažmanom izgurao sve Scile i Haribde zvane osnivanje Big Game kluba Croatia i prvo natjecanje u Komiži. Uz njega donosimo i izjavu žene koja je muški odradila svoj posao i preko čijih se leđa prelomilo sve događanje u Komiži za vrijeme natjecanja, gdje je odrađivala ulogu direktorice natjecanja. A svakako bi bilo nepravedno ne objaviti izjavu glavnog suca natjecanja Zorana Mijata, koji je natjecanje, uz pomoć svog pomoćnika Tončija Lukete, suvereno doveo do kraja.

14


SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Branko Grgić - državni tajnik u Ministarstvu turizma Razvoj suvremenog turizma podrazumijeva prije svega kreiranje posebnih oblika turističke ponude. Kada su ti posebni oblici spoj prirodnih i kulturnih vrijednosti s aktivnim sudjelovanjem posjetitelja onda je to "pun pogodak". Upravo takav vid ponude je završeno big game natjecanje u Komiži. Svaka pojedina destinacija mora stvarati svoju osobnu, turističkom tržištu prepoznatljivu sliku koja će se stapati u hrvatski turistički mozaik. Uspjeh ove manifestacije i njezina internacionalna dimenzija mora prerasti u tradiciju kako bi Komiža postala brand na svjetskoj big game karti. Takvom ćemo ponudom povećavati turistički promet i naš turizam učiniti intenzivnijim i konkurentnijim, pri čemu zasigurno neće izostati podrška Ministarstva turizma.

15


SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA Tonći Božanić - državni tajnik i Ministarstvu ribarstva Izuzetno mi je drago što je došlo do povećanja interesa za big game ribolov. Održava se sve više natjecanja i biraju se nova mjesta. Vezano za po prvi put održano natjecanje "velike igre" u Komiži, moram pohvaliti organizatore koji su mene, a i građane Komiže ugodno iznenadili odličnom organizacijom natjecanja. Volio bih da je ukupni ulov bio veći, međutim baš u tom razdoblju kada se odvijalo natjecanje, velike tune malo ima u Jadranu iz razloga što odlazi na mrijest u Mediteranu. No, mislim da su sudionici bili zadovoljni postignutim ulovom. Ovakva natjecanja imaju velik značaj za sva priobalna i otočka mjesta i u turističkom smislu naročito ako se događaju izvan špice sezone. Komiža je tih dana živnula, tražilo se mjesto više i u kafićima i u restoranima. Značaj big game ribolova nije samo u održavanju natjecanja, već pretpostavka da će strani gosti koji vole ribolov sve više prepoznavati naš dio Jadrana kao odličnu destinaciju za takvu vrstu ribolova. Izmjenama propisa definirali smo mogućnost ribolova "ulovi i pusti" što omogućava lov na tunu i nakon ulova dozvoljene kvote. Otvorili smo mogućnost lova na tunu i igluna kroz cijelu godinu što do sada nije bilo moguće. Omogućili smo od 1. srpnja kupnju dozvola za big game i rekreacijski ribolov preko interneta, a od 1. siječnja 2012. to će biti moguće i za športski ribolov. Donijeli smo novi Zakon o morskom ribarstvu i prateće propise koji omogućavaju gospodarskim ribarima obavljanje ribolovnog turizma. Ribe se lovi sve manje i osobno smatram da bi se preorijentacijom dijela ribara s aktivnog ribolova na ribolovni turizam smanjio ukupni ribolovni napor, a da bi ti ribari manje radili, a više zarađivali. Zašto ne bi netko od mojih komiških ribara organizirao sebi posao da umjesto cjelodnevnog dizanja parangala desecima milja daleko od Komiže, ukrca 4-5 ili više gostiju i ode s njima ujutro dva sata dizati vrše ili mriže ili potegnut' koču, spremit' ručak od ulovljene ribe na brodu, a ostalo vrijeme loviti tune, iglune gofe… Siguran sam da bi interesa za takvim ponudama bilo puno više nego što možemo pretpostaviti. Mišljenja sam da se s big game ribolovom otvaraju nove mogućnosti turističkih prihoda koje nam naše more pruža. Imamo dvije visoko vrijedne vrste riba: plavorepu tunu i sabljarku, vjerojatnost ulova je mnogo veća nego na drugim poznatijim destinacijama, imamo bezbroj otoka, dobrih restorana. Neoprostivo bi bilo da u bližoj budućnosti ne uspijemo te naše prednosti na pravi način prezentirati i privući barem jedan dio od milijuna ribolovaca koji lete diljem oceana u potrazi za svojim trofejima.

Tonka Ivčević - gradonačelnica Komiže Big game natjecanje u Komiži je bilo iznad svih naših očekivanja. Mislim da će se sa mnom složiti i sami organizatori. Komiža ima sve predispozicije za organizaciju big game ribolova – ribarsku tradiciju, ribarski gradić na čijoj rivi se sve odvija, lučku infrastrukturu i ono što je najvažnije – ribare, male ribarske obrte koji podržavaju ovo natjecanje i među kojima se već sada pojavio interes za ovakvom vrstom ribolova i oblikom turističke ponude. Uz projekt gradnje ribarske luke, projekt ekomuzeja, Komiža ima poseban naglasak na maritimnu baštinu Komiže. Ova manifestacija zasigurno znači početak nove Komiže i težnje da Komiža postane Hrvatski Cabo San Lucas.

16


SLUŽBENE STRANICE BIG GAME KLUBA CROATIA

Partneri BIG GAME KLUBA CROATIA MERIDIAN PROJEKT – Zagreb - elektronika Lowrance - 20% popusta - kartografija Navionics Platinum Plus - 15% popusta FRIGO MARINE – Zagreb Icey-Tek jacere - 20% za modele 50, 70 i 90 l - 25 % za model od 115 l - 30% za modele 160 i 260 l BARKA – Podstrana ribički pribor i oprema - 15% popusta SIL-EM (FISH & FUN) – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta NAVIGO SISTEMI – Zagreb Garmin elektronika - 20% popusta Henry Lloyd odjeća - 20% popusta LUNA MARIS ribički pribor i oprema - 10% popusta PREDATOR – Zagreb ribički pribor i oprema - 15% popusta UDICA – Zadar ribički pribor i oprema - 15% popusta T. P. OLIVARI - ribički pribor i oprema (kupnja moguća samo u Predatoru, Barci i Udici) - 15% popusta ŠKORPION D. N. C. – Zagreb ribički pribor i oprema - 10% popusta EUNICE – Pula brum - 20% popusta TAMARACOM - Čavle Seaguar - 10% popusta Kupovina vrijedi uz predočenje članske i iskaznice kluba i osobne iskaznice. Pozivamo sve ribiče da se pridruže BIG GAME CROATIA obitelji jer članstvom stječu znatne popuste kod kupovine ribičkog pribora, elektronike, odjeće, jacera...

Informacije ŠRK BIG GAME CROATIA Tučepska 6, 21 000 Split OIB: 84899479039 Mob. 095 818 2132 Fax. 021 407 701 E-mail. info@bgfc.hr www.big-game-fishing-croatia.hr

17


Natjecanje

6. KUP GRADA KRKA

u sportskom ribolovu Napisao i snimio Milivoj Jurić

U

organizaciji športskog ribolovnog društva Lovrata iz Krka održano je međunarodno natjecanje iz usidrene brodice pod nazivom 6. kup Grada Krka 2011. Nastupilo je 20 dvočlanih ekipa iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Lovilo se u krčkom akvatoriju, točnije na pličini But koja je udaljena od Krka dvije nautičke milje. Lovilo se punih 5 sati, uz vrlo lijepo vrijeme i mirno more. Majstori sportskog udičarenja na ovom kupu uhvatili su 784 primjerka riba ukupne težine 75,898 grama, a lovile su se pretežno bukve, modraci i arbuni. Pobjednik 6. kupa Grada Krka postala je ekipa DSNM Volosko u sastavu Igor Plahuta i Josip Zrinšćak koja je uhvatila 105 riba težine 11,606 grama. Druga je bila ekipa ŠRK Jadran iz Opatije u sastavu Radoslav Medica i Robert Premer s ulovljenih 79 riba ukupne težine 7354 grama, dok je treće mjesto

REZULTATI 1. Volosko (Plahuta, Zrinšćak) 11606, 2. Jadran Opatija (Medica, Premer) 7354, 3. Lovrata 2 Krk (Prebeg, Pavičić) 7146, 4. Piran (Kokot, Cerc), 5. Meduza (Strossmayer, Soldatić) 5896, 6. Plomin (Kežman, Barak), 7. Luben Rijeka (Skandović, Elkasović) 4402, 8. Solinar Strunjan (Martinčić, Veldin) 4082, 9. Aero Celje (Šalamon, Manfreda) 3990, 10. Oradela Piran (Druschovich, Torej) 3418, 11. Lovrata 1 Krk (Babić, Dika) 3286, 12. Tunera Jadranovo (Budisavljević, Mavrinac) 3284, 13. Oslić Selce (Borbelj, Petrić) 2152, 14. Arbun Crikvenica (Krištafor, Lovrić) 1926, 15. Menola Izola (Forlani, Pucihar) 1726, 16. Kostrena (Čubranić, Šiša) 1062, 17. La Fortezza (Di San Lorenzo, Durizzo) 926, 18. Marinar Kranj (Veselič, Cvrn) 870, 19. Čikavica Šilo (Dunato, Glavaš) 738, 20. Zubatac Lovran (Šobot, Bertok) 230. Redosljed Barkarijola: 1. Martin Žužić, 2. Nedjeljko Žmirić, 3. Dragutin Vincan, 4. Ivan Pavičić, 5. Kristijan Brusić, 6. Milivoj Troskot, 7. David Sokolić, 8. Mladen Fugošić, 9. Pino Bačić, 10. Mićo Rakić, 11. Nikola Končarević, 12. Branko Kinkela, 13. Denis Stolfa, 14. Ivan Kramar, 15. Dejan Kosić, 16. Željko Sokolić, 17. Neven Ban, 18. Sandro Franolić. Milivoj Jurić, Krk

18

osvojila domaća ekipa ŠRD Lovrata 2 u sastavu Zdravko Prebeg i Marko Pavičić s ulovljenom 91 ribom težine 7146 grama. Najveću ribu ulovio je Vladislav Krištafor član PŠRD Arbun Crikvenica i to arbuna od 346 grama te za nagradu dobio posebno izrađenu Lovratu iz Galerije Krčanka vlasnika Ivice Štefančića iz Krka. Najbolji barkarijol bio je Martin Žužić, a kup je odlično odsudio profesor Antun Lončar. Nagrade su podijelili krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i predsjednik Lovrate Krk Otelo Stolfa i to prvoplasiranima je uručena slika iz Galerije Stanić i dvije litre domaćeg ulja konobe Nono, drugoplasiranima po pola litre domaćeg ulja te trećeplasiranima proizvodi Krajan d.o.o. Za prva tri barkarijola uručene su zlatna, srebrna i brončana plaketa, a ostalim barkarijolima su uručeni poklon bonovi raznih ugostiteljskih, trgovačkih i turističkih firmi. Glavni pokrovitelj natjecanja bio je Grad Krk te sponzori TZ Krk, Ponikva Krk, Galerija Krčanka, Galerija Stanić, Pekarna Ilirija, Konoba Nono Krk, Kafe bar Mare, Konoba Bracera Malinska, Pizzeria Matteo Malinska, Frizeraj Maestro Krk, Restaurant Bor Krk, Mladen Milohnić, Autocentar Krk, Brod Mali Pin, Konoba Galija, Maritim Krk, Tamaracom Čavle, Hotel Malin, Restoran Frankopan, Pinel Krk, Brod Tajana, Krajan, Casa del Frangipane.


Vijesti

Maruto udice 230 Albacore

M

arutova udica 230 Albacore je kovana, ima ušicu, black nickel presvlaku, a dostupna je u veličinama od 4/0 do 10/0. Udica 230 Albacore je pogodna za izradu predInformacije veza za jigging i za sav dubinski T.P. OLIVARI d.o.o. ribolov. Kao što se zna, Maruto 10430 Samobor, Gajeva 49 je japanski brand, koji je pojam Telefon 01 / 3366 - 042 kvalitete.

Oprema za brodove

S

vaki čamac treba imati opremu kao što je prva pomoć, baklje, signalne svjetiljke, signaln e si r e n e . . . zapravo svaka brodica treba masu sitne opreme koja ponekad znači život. U prodavaonicama tvrtke Mikeli Trade ste na pravom mjestu. Zakon je neumoljiv i kaže da jedan dio opreme moramo imati po “slovu zakona”, no ima nekih sitnica koje će svatko trebati od čepova u slučaju probijanja korita do raznih traka za lijepljenje koje nisu propisane, ali ih svi i te kako trebamo kod svakodnevInformacije ne vožnje brodicom, a sve je to MIKELI TRADE moguće kupiti u Mikelija, kako 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a ribiči i vlasnici brodova kažu. Telefon 023 / 224 - 860

Yamashita EGI Q LIVE (warm jacket)

I

za ovog imena, EGI Q LIVE, krije se skosavica koja ima posebno pletenje na sebi i koja svjetlost pretvara u toplinu, za razliku od standardnih varalica za lignju koje toplinu pretvaraju u svjetlost. Yamashita je ovom varalicom i te kako digla standard jer se pokazalo da ove skosavice dvostruko bolje love nego ostale bez “toplog prsluka” kojim su obavijene. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Sunline najlon i fluorokarboni

J

apanska tvrtka Sunline je jedan od najboljih proizvođača najlona uopće u svijetu i svaki najlon koji dolazi s njihovim potpisom je “prva liga”. To znaju i u zadarskoj Udici i nikada ne propuštamo kada smo u Zadru da se ne opremimo ovim sjajnim najlonima i fluorokarbonima. Naime, otkad su se pojavili na našem tržištu, Informacije naš redakcijski tim koristi iskljuUDICA - SONIK čivo njih, naravno, izuzev big ga23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 me ribolova, pa svaki put u Zadar Telefon 023 / 305-398 iskoristimo da kupimo i dopunimo svoj “arsenal”.

19


Ribolov iz brodice

LAGANA panula


Nije sve u tunama, zubacima, gofovima... do tog stupnja ribolovnog iskustva s grabežljivcima treba prijeći dalek put, krenuti polako, stepenicu po stepenicu i puno sati provesti u bezuspješnom lovu. A lagana panula je idealna tehnika s kojom se brzo upoznaje more i život u njemu Napisao Marin Huzjak, snimili Zdenko Huzjak i Marin Huzjak

S

jećam se svoje prve ribe ulovljene na panulu, tamo negdje u ljeto poslije 4. razreda osnovne škole. Ćaća je u to vrijeme dosta lovio panulom brancine, a u svojoj “kutiji s tunjama“ imao je jednu šarenu varalicu, za slatkovodni ribolov, koja mu očito nije trebala. Mene su varalice oduvijek fascinirale, onako šarene i sjajne, naoružane rampinima. Svojim izgledom su odavale da se tu radi o nečem puno ozbiljnijem od pukog naganjanja glavoča, špara i kneza po portu, odmetom nadivenim komadićem ugrca. Samu varalicu sam tada nazivao panulom, nisam znao da je to u stvari naziv za cijelu konstrukciju, štoviše, cijeli koncept lova. A kad sam užicao tu “panulu“, i prebacio je u svoj pribor, ni’ko sretniji od mene. Sutradan sam otišao u zoru na kamenja iza parapeta na rivi. Montirao sam svoju panulu na štap, metar poviše nje stavio 2 olovnice od 3 grama, i sve to zabacio što sam dalje mogao. Kad je panula pala i potonula u po’ dna, počeo sam vući s kratkim ali energičnim trzajevima. Nakon desetak metara udarila mi je riba, kontrirao sam i počeo je privlačiti. S obzirom da se radnja odvijala iznad pijeska, mogao sam i pretpostaviti što je napalo moju “panulu“. Dovukao sam velikog pauka žutca iliti ranja. Pošto sam znao da taj teren obiluje ranjima, sastavni dio mog ribolovnog pribora u to vrijeme činila je i letva, tanji komad drvene daske kojim bi primirio opasnog ranja (čitaj: rascopao mu glavu) da mi ne stvara probleme dok ga skidam s udice. Iako se tehnika s kojom sam ga ulovio danas naziva spin, meni je to u ono

vrijeme bio lov panulom. Odmah sam se zaljubio u panulu, i nastavio to jutro spinati ranje dok god su grizli. Panula je po meni značila dvostruki uspjeh, dvostruki ulov, dvostruku prevaru. Ne samo da bi riba zagrizla nešto što ne smije, nego bi je prevario da zagrize i nešto što nije jestivo. To su meni bili strašni gušti, uostalom, tako je i danas, panula je kraljica svih ribolovnih tehnika.

I perga je predator Ubrzo me ćaća počeo voditi sobom na brancine. E to je tek bila prava zaraza, posebna priča koju ću opisati u jednom od narednih brojeva. Uglavnom, ništa mi se u ribolovu nije moglo mjeriti s panulom. Najveći gušt bi mi bio uzeti varalicu i rastegnuti je iza sebe u gumenjaku. Potraga za predatorom, varanje lovca, da lovac postane lovina. Vrlo brzo sam počeo upoznavati more na jedan drugačiji, dinamičniji način. Najprije sam počeo loviti po kraju, vukući panulu u potrazi za brancinom, pritom upoznavajući obalu, dno i predatore koji se tuda kreću. Jedna od riba koja se u toplijim mjesecima drži plićaka je perga. Perga (ili pirka) je dalji rođak kirnje i predator je baš poput nje. Obično vreba plijen u zaklonu pored nekog kamena. Vrlo je proždrljiva pa ju se lako lovi varalicom. Ni jedan oblik ribolova nije za podcijeniti. Pogotovo ne kad su u pitanju početnici. Upravo ciljani lov perge može poslužiti kao odličan uvod u osnove panule. Od varalica su najbolji vobleri, teturavci, jer za silikoncima – twisterima i raglouima nije toliko luda. Odličnim se pokazao rapalin original floating u boji S (shad). U to vrijeme sam lovio brancine s veličinom 7 cm i ta je ludo lovila perge po plića-


ku, međutim, veća od 9 cm je bolja, pa čak nećete pogriješiti ni s 11 cm. Dobri su i srebrnkasti pin’s-evi, međutim perga više preferira nešto zdepastije varalice, s jako teturavom akcijom. Sitan, prefin rad nije toliko ubitačan. Nisu modeli toliko ni bitni, pa ni boja, jer perga napada “ranjenu ribicu“ (vašu varalicu) i kad nije gladan ako ju provučete dovoljno blizu velikih usta. U toplijem dijelu godine perge su u samom kraju od 0-4 m dubine. Najbolje sam ih lovio sredinom dana po najjačem suncu i laganom maestralu. Konstrukcijski je panula jako jednostavna. Jako volim loviti iz ruke pa bih na motovilo namotao osnovni najlon 0,35-0,45 mm. Pri kraju osnove stavljam jedno do dva mala olova od 3 grama, i to ona olova koja se stisnu uz najlon, kao “sačma“, međutim ona duguljasta koja pružaju manji otpor u moru. Neposredno iza olova na kraju osnove slijedi mali zogulin, na čijem drugom kraju vežem oko 5 metara predveza debljine 0,25-0,35 mm. Na kraju predveza vezujem varalicu, i to obavezno čvorom koji tvori omču unutar koje slobodno “pleše“ alkica varalice. Nikad nemojte vezivati varalicu čvorom koji se skroz stisne uz alkicu varalice, jer joj smanjuje pravilnost rada. Kod malih varalica je to posebno izraženo.

Osnove se brzo uče Iza sebe je dovoljno ispustiti oko 50-60 m tunje, a idealna

22

brzina je oko 3-4 čvora, manje varalice traže manju brzinu, a veće veću. Perga se drži samog dna i tu joj treba i servirati varalicu. To je pomalo rizičan lov, jer uspjeh ovisi o tome koliko je varalica blizu dna. S obzirom na gore opisanu konstrukciju ove panule, idealno je loviti na dubinama od 1,5 do 3 m. I to je rizično, pogotovo s većim plovilom. Tu bi manji gumenjak bio idealan jer se vizualnim pregledom uspije pratiti

otprilike dubinu kao i opasne stijene koje su tik pod površinom. Iz opisanog proizlazi kako se već ovdje, kod ovog banalnog početničkog lova panulom, može naučiti pratiti dubinu dna kao i pratiti položaj plovila u odnosu na kraj. Najbolje mi se pokazala kamenita obala koja se relativno strmo spušta u more, kao i nešto ravniji tereni s puno škrapa na lovnoj dubini. Kod ovog lova ćete naučiti u koje doba dana koja brzina paše

ribi koju lovite, kao i caku u kojem trenutku se naglim dodavanjem gasa i povećanjem brzine može isprovocirati predatora, u ovom slučaju pergu, na griz. Perga se na varalicu u njenom “dometu“ baca brzo i silovito. Razmjerno veličini ribe, prvi udarac je snažan, no međutim, perga se baš kao i njezini ostali srodnici nakon toga opusti i tek tu i tamo pruži malo otpora. Pritom se najčešće vrti u krug i zasvrdlava najlon. Perga je jedna


od najljepših riba u moru, uvik je lijepo vidjeti njene boje koje se presijavaju na podnevnom suncu. Velika perga je izuzetno ukusna riba, po meni nezasluženo podcijenjena, a i puno ukusnija od mnogih drugih razvikanijih vrsta. Izvrsna je u brudetu, kao i lešo zalivena domaćim maslinovim uljem.

Ušata Ušata je manji sparidni predator poznat po svome oprezu. Naime, kod ušate su jako razvijena dva osjetila. Prvo je znatno izražena bočna pruga, preko koje osjeća i najmanje vibracije u morskom okolišu oko sebe. Zato se lovi ludrom u velikim količinama jer ju plaše vibracije uze (konopa) od ludra. Također ima vrlo razvijeno osjetilo vida. Velikim očima, po kojima je dobila svoj drugi naziv – očada, vidi sve oko sebe pa je među ostalim jako osjetljiva i na debljinu najlona. Kombinacija ova dva osjetila je od nje učinila često izuzetno opreznu ribu. Taj oprez ljudi ponekad zamjenjuju s lukavstvom i inteligencijom, osobinama koje su pretjerano izmistificirane kod ušate. Ne radi se tu ni o kakvoj posebnoj pameti; prenaglašeni oprez je čisti instinkt kao rezultat dobrih osjetila. Ušata voli manje, bijele i svjetlucave varalice. Odlično sam ih lovio s varalicama sa sitnim, finim radom, i to razni pinsevi plavkastosrebrnastih boja, dalje s bjelkastima, a poseban hit noću po mjesečini

je red head uzorak. U prolazima s jakim korentom lovio sam ih dobro na male poluprozirne žute twistere, kao i na silikonce koje sam sam izrađivao od običnog prozirnog staklarskog silikona. Kod lova očade panulom treba obratiti pozornost na nekoliko detalja. Prva stvar je tanak najlon. Predvez ne bi smio biti deblji od 0,30 mm nikako, a dobro bi bilo koristiti kvalitetni najlon debljine 0,20 mm. Ima situacija kad očade ludo grizu i na višestruko deblje najlone, ali takve situacije su ipak iznimka, a ne pravilo.

23


Ako hoćete igrati na sigurno, tanak najlon je imperativ. Ni osnova ne bi smjela biti znatno deblja od predveza. Drugo, ušate su bojažljive i oprezne pa je potrebno ispuštati 70 i više metara tunje iza sebe. Treće, pjena nam je najbolji saveznik jer osim što prikriva prevaru u obliku umjetne varalice i najlona, ona predstavlja prirodni ambijent u kojem ušata najčešće lovi. Zato iskoristite pjenu koju stvaraju valovi udarajući o stijene. Kod manjih plovila je ponekad dobra i pjena koju motor ostavi iza sebe. Tako sam namjerno s malim gumenjakom vozio, sjedeći što više po krmi da gumenjak ore i u kombinaciji s povećanim okretajima pente pravi puno pjene u kojoj bi mi “bubale“ očade u sred dana po najvećem suncu. Preporučam predveze duljine 10 metara, kao i vrlo malo olova na osnovi u blizini predveza. Brzina panulivanja ovisi o uvjetima, međutim, generalno je pravilo da je što svjetlije i sunčanije te da je brzina veća.

Panceta – prirodna varalica Tako da se po danu može loviti i brzinom od 5 čvorova, dok će to noću ponegdje biti samo 2 čvora. Vrlo dobra metoda panulivanja očadi je na trakicu pancete (špeka, slanine). Izrežite komadić bijelog masnog dijela pancete, i to duljine 5-7 centimetara, a širine 4-8 milimetara. Trakica se nadiva na 2 male udice, koje su vezane u nizu jedna iza druge, na razmaku od 3-4 centimetra. Jedna se udica kači u početak trakice, a druga gdje stigne prema duljini razmaka s prvom udicom. S obzirom da je ovdje ješka prirodnog porijekla, brzina panulivanja može biti znatno manja jer će ušatu svejedno namamiti miris i okus pancete. A nije ni luda, zna ona što valja. Međutim, s obzirom da se većom brzinom stigne pretražiti znatno više terena, kao optimum mi se čini brzina od neka 3 čvora. Ušata voli strme odvaljene terene, kao i

24

isturene punte i prolaze s jakim korentom. Ima je dosta i u uvalama koje su stalno posjećene od strane turističkih brodova s kojih se bacaju komadići hrane. No u takvim uvjetima očade najčešće nisu raspoložene za napad na varalicu. Ušate se kreću dok love u srednjim i gornjim slojevima mora, najčešće zalijećući se za lovinom prema površini. Ulovio sam ju i par puta na tešku panulu uz dno na 30 metara dubine, no to su ipak iznimke. Ušata najčešće napada varalicu s repa, i to udara istu silovito te se cijelo vrijeme snažno bori. S obzirom da je velik borac, a lovi se tankim najlonima, idealna je početnicima za istrenirati osjećaj za popuštanje, meko držanje najlona da ne bi došlo do pucanja sistema, ali isto tako i za naučiti kad se treba snažno privlačiti k sebi i pokazati tko kontrolira situaciju – tko je lovac, a tko lovina.

Iglica Iglica je sitni plavi predator kojeg veći dio godine nalazimo posvuda uz obalu i u kanalima. Omiljena hrana su joj gavuni,


ali i ona sama je omiljena hrana tunama, gofovima te većim palamidama. Iglica krajem proljeća i početkom ljeta migrira u kulf na otvoreno more radi mrijesta i to je period u kojem ju je najteže uloviti uz obalu jer se panulivanje svodi na traženje zaostalih jedinki koje još nisu otišle u kulf, ili su se prerano vratile, ili ni neće sudjelovati u mrijestu. Iglica se dosta dobro lovi na manje sitne srebrnkaste varalice, slično kao ušata. Najbolje su one koje imitiraju gavuna, kao npr. yo-zuri pin’s minnow duljine 5 i 7 centimetara. Neloše su i takozvane “žlice“ koje svojim sjajnim komadićem metala neodoljivo privlači iglice, međutim, postotak kačenja je nešto manji. Konstrukcijski panula za lov iglice je vrlo slična onoj za ušate uz pokoju manju razliku. Ne treba ispuštati puno najlona iza sebe, eventualno tek kad se prođe plovilom nekoliko puta preko istog mjesta pa se iglice baraju i rasplaše. Budući da iglica lovi uz samu površinu, nikakvo otežanje nije potrebno, osim u slučaju valovitog mora kad bi dobro bilo staviti malo olovo do 3 grama težine. Osobno najviše volim loviti iglice na vunicu, matassinu, u koju se ova zaplete brojnim sitnim zubićima u svom “kljunu“. Idealna brzina kojom lovim iglice na vunicu je oko 3,5 čvorova, a sama boja vunice bijela, narančasta i žuta, iako se mnogi kunu u crvenu i plavu. Iglica se odlično, možda čak i najbolje lovi na trakicu slanine kao što je to gore opisano za

ušatu. Međutim, ima jedna bitna razlika u načinu kontriranja. Najlon panule se za vrijeme povlačenja drži samo lagano, mekano među prstima. Iglica daleko najčešće napada na način da prvo jednom samo udari, i to lagano. Nakon što tako jednom “tucne“, koju sekundu kasnije se vraća i napada ponovno, ovaj put uzimajući skroz ješku u usta i konačno je gutajući. Odakle takvo ponašanje iglice? Evo o čemu se tu zapravo radi. Iglica najprije samo udari plijen vrhom kljuna da ga onesposobi. Osim toga, vrh kljuna sadrži brojne

živčane završetke i receptore za okus pa iglica pritom i ocijeni je li napadnuti plijen jestiv.

Strpljiva kontra Tek kad je to obavila, iglica se ponovno vraća, uzima plijen te istoga guta. Poznavajući ovakvo ponašanje iglice, potrebno mu se prilagoditi, odnosno iskoristiti ga u panulivanju. Kad vam iglica prvi put udari, treba popustiti nekoliko metara, tako da se ješka zaustavi na mjestu, oponašajući ošamućenog gavuna ili kakav drugi uobičajeni pli-

jen iglice. Tad se iglica vraća na pancetu i guta je, a vama samo preostaje da kontrirate kako bi se udice zabile te da ju počnete izvlačiti. Iz ovakvoga lova se može jako dobro naučiti biti strpljiv u kontri prilikom panulivanja živim mamcima. To poslije možete jako dobro iskoristiti u lovu zubaca panulom sa živom ješkom, jer on ima poseban način napada na ješku, pa je od velike važnosti pravilna, što najčešće znači strpljiva kontra. Pozicije na kojima lovimo iglicu su raznovrsne. Obično se radi o plitkim i uglavnom uskim pro-

25


lazima s jakim korentom, kao i plitkim isturenim puntama stalno oplakivanim kurentom. Manje iglice se često love uz rubove i strmine vanjskih otoka. Ima je i u mnogim nešto plićim valama. Primijetio sam da se iglica na većini pozicija kad se vrati iz kulfa početkom srpnja najbolje lovi na dubini od 12-13 metara. Kako odmiču tjedni, ta se dubina smanjuje, tako da je to početkom kolovoza 8-9 metara, početkom rujna 6-7 metara, a u listopadu se najbolje love na svega 2-5 metara. Ulovljena iglica je snažan i zanimljiv borac. Kad kontrira, to čini izuzetno snažno, a kad se opusti, činit će vam se da je ispala, jer zbog hidrodinamičnog tijela ne stvara gotovo nikakav otpor opuštena u moru. Ono što voli raditi za vrijeme borbe je da pliva brzo prema vama, prestiže vas, tako da je najlon otpušten. To je opasno jer s opuštenim najlonom ima najviše šanse da se otkači ili da “ispljune varalicu“ . U borbi s iglicom ćete lako naučiti kako je zapravo u svakoj vrsti panule izuzetno bitno brzo skupljati olabavljeni najlon, pa čak i voziti da se najlon ne bi prilikom izvlačenja olabavio i time ribi dao nemalu šansu da pobjegne. Mnogi iglicu ne cijene u kužini zbog njenih zelenih kostiju, međutim veća iglica na gradele je prava slatka delicija. A ako ju ne želite jesti, uvijek je možete sačuvati živu u kakvom bazenu ili bujolu s morem pa ju na obližnjem bra-

26

ku s teškom panulom ponuditi gofu ili zubacu, ili pak u plitkom i mutnom moru lici i brancinu kapitalcu.

Plavi trio Vrlo zanimljiva i dinamična, a često i puna adrenalina je panula za manje plave predatore. Tu spadaju uglavnom šarun, skuša i lokarda, koji se zbog sličnog načina života love više-manje istom panulom. Dok su skuša i lokarda čiste plave ribe, sa

šarunom je priča malo kompliciranija. On je karangid, u istoj skupini s npr. gofom, porodica Carangidae. To su ribe bijelog mesa, dakle u gastronomskom smislu spadaju u bijelu ribu. Međutim, načinom života šarun bi se mogao svrstati u plavu ribu. Sve tri navedene vrste vole pučinu i otvoreno more te nisu vezane za određenu vrstu dna. Skupljaju se oko vrhova brakova koji se dižu iz dubine, a šarun jako voli i dublje morske prolaze s dosta korenta. Najstariji i vjerojatno najpoznatiji sportski lov ovih vrsta je onaj koji se izvodi turskom panulom ili sabikijem u pola dna. Razlika između sabikija i turske panule je u konceptu lova te vrsti i težini otežanja. Sabiki je u biti inačica vertical jigginga. Lovi se na mjestu spuštajući sistem ispod sebe, povremeno ga zaustavljajući i cimajući u slojevima u kojima očekujemo lovinu te isto tako vukući ga prema gore. Varalice za sabiki imate kupiti u ama baš svakoj prodavaonici ribolovnog pribora. Najbolje su one manjih dimenzija, bjelkaste s pokojim sjajnim detaljem. Na dnu sistema se vezuje olovo, obično težine od 40-150 grama. Turska panula je po svom

konceptu ipak panula. Varalice su iste ili slične kao za sabiki, međutim otežanje je posebno i kudikamo veće. Radi se o velikim olovnicama tipa torpedo – samo ime govori o obliku, težine od 350 pa čak do 1500 grama. Također se stave na dno (kraj) sistema kao u slučaju sa sabikijem, međutim, ne ispušta se okomito iza sebe nego se lagano vuče, brzinom od 1-2 milje kao kod teške panule. Isto se povremeno sistem spušta i diže, kao što se i cima rukom, te se tako pretražuju različiti slojevi na poziciji. Obične se lokarde, skuše i šaruni mogu vidjeti i na sonderu. Tursku panulu po kriteriju otežanja na sistemu ne bi mogli svrstati u lake panule, no ona ipak tu spada zbog ciljane lovine, ribe manjih dimenzija. Međutim, oko zalaza sunca, u sumrak i u rano jutro, ove ribe se love laganim panulama na površini. Pošto su na površini plašljivije nego u dubljim slojevima, koristimo nešto tanje najlone, od 0,25 do 0,45 mm debljine. Zbog istog razloga, a posebno što je ovaj plavi trio osjetljiv na buku i vibracije motora, ispuštamo iza sebe barem 70 metara najlona, pa čak i 100. Tako je varalica dosta udalje-


na od brujećeg plovila, pa će u trenutku kad stigne do ribe ova već biti relaksirana i ponovo posvećena lovu i traženju hrane. Najbolje love manje varalice od 5-9 centimetara duljine, bjelkastih, srebrnkastih i plavih tonova. Izvrsno sam ih lovio na Rapalin original floating (plivajuća) plave boje (oznaka “B“ - blue), od 5 i 7 cm. Dobro je panulu otežati s nekoliko olovnica ukupne težine do 100 grama na ukupnom razmaku (između prvog i zadnjeg olova) ne duljem od 8 metara. Imam jednu vrlo zanimljivu poziciju na kojoj sam odlično lovio šarune i lokarde, a pogotovo noću po mjesečini. Radi se o izlazu iz jednog tjesnaca prema dubokom moru. Motaju se uvijek tuda, ali dobro grizu samo kad korenat nabija iz prolaza prema dubini. Grizli su vukući varalicu i u korenat i niz korenat. Međutim, bolje je

niz korenat, a to se najbolje očituje kad nemaju volju za gristi, jer se jedino niz korenat uspije prevariti pokoji primjerak.

Cake prave razliku Tu je yo-zuri pin’s minnow u boji red head od 7 centimetara radio lom. Po danu i oko zalaska sunca bi vozio brzinom od 3-4,5 milje, no kako pada noć ta se brzina smanjuje, da bi u noćima sa slabom mjesečinom povlačio varalicu brzinom od samo 2-2,5 milje. Tu ima jedna odlična caka, koja je svugdi primjenjiva u površinskom lovu panulom plave ribe. S obzirom da se navedeni trio boji motora, rastegao bih na poziciji 100-150 metara panule, ugasio motor i pričekao jednu do dvije minute. Tad bi se riba lagano smirila i opet digla uz površinu, a ja bi onda počeo k sebi rukama izvlačiti tunju

u kratkim energičnim trzajevima, tako da varalica radi poput lagano ranjenog gavuna koji bježi pred predatorom. S ovom cakom sam znao ludo namlatiti ribu koja se taj dan nije odlučila uloviti. Plava riba je izuzetno jaka i ima karakterističan način borbe. Jako je brza i puno pliva, često pokušava voziti u stranu, ili prestići plovilo iz kojeg lovite. Ono što najviše voli je podvlačiti se pod brod i propelu. Sjećam se svoje prve ribe ulovljene na tešku panulu, palamide od blizu 6 kila. Zadnjih 10 metara je uporno pokušavala podvući se ispod gumenjaka, a ja sam vozio brzinom od 2-3 milje da bi bio ispred nje. Kad je do nje ostalo još samo 2 metra, naglo i izuzetno brzo se zaletila ispod propele. Naglo sam na penti dao gas do kraja, tako da sam skoro ispao iz gumenjaka, ali sam uspio odlijepiti najlon od

propele, valjda u trenutku dok su ga dijelili centimetri od kidanja. S tako brzom vožnjom sam ju uspio iskontrolirati i izmoriti, tako da se niti minutu kasnije našla na suhome. Upravo se kod lova panulom plave ribe najbolje nauči koliko je važno voziti prilikom izvlačenja. Najveća glupost je prilikom drilanja ribe zaustaviti plovilo. Brod se uvijek mora kretati, uvijek biti ispred ribe. Tako ćemo postići jednu vrlo bitnu stvar, a to je da joj varalica ostane uvijek s iste strane usta. Jer ako ribu pustimo da ispod broda divlja po svome, ona će lako mijenjati smjer i varalica će joj “šetati“ po ustima, a tako će se mijenjati kut sile na udicu (ili trokuku) zabijenu u tkivu pa se riba lako otkači i pobjegne. Bitno je i da se najlon ne prebacuje po čeljusti punoj zubiju s jedne na drugu stranu, jer se tako pila i oštećuje. Mnogi su kapitalci ovako izgubljeni, baš zbog toga što ribolovac nije znao cijelo vrijeme voziti primjerenom brzinom da iskontrolira ribu. Upravo zato ne valja u ribolovu preskakati stepenice, treba korak po korak proći svaku tehniku da bi u onim kraljevskim i najzahtjevnijim znali gubitke svesti na nulu. Zato je lagana panula idealna za upoznavanje ovih osnovnih, ali iznimno bitnih stvari. Stoga ne zaboravite da ribu zakačenu panulom morate uvijek izvlačiti u vožnji, do samog kraja.

Palamida Gore sam se dotakao palamide. Palamida je izuzetno snažna riba, a zbog veličine

27


do koje može narasti spada u velike plave predatore zajedno s tunom, albakorom, lucom i trupcem (rumbac). Panula koja bi bila namijenjena isključivo palamidi, a pogotovo većim primjercima, teško da bi se mogla nazvati lakom panulom, jer bi se u stvari radilo o srednje teškoj panuli, zbog snažnih materijala, debljeg najlona i veće količine olova. Međutim, na mnogim terenima se love manje palamide do 2 kg, posebno u jesen. Površina mnogih kanala u to vrijeme “kuha“ od brojnih jata manjih palamida koje naganjaju sitnu ribu po površini. One se dosta uspješno mogu loviti lakom panulom i to onakvom gore opisanom za šarune, lokarde i skuše. Pored opisanih varalica, za manje palamide su odlični i manji ragloui do 12 cm duljine, i to ponajviše bijeli, s crvenim leđima po mogućnosti. Tu se jako uspješnom pokazala i obična slamka za sok. Odreže

se škarama komadić slamke duljine oko 7-8 centimetara, kroz nju se provuče najlon na čiji se kraj veže mali rampin, koji se za najlonom opet nazad navuče u slamku. S ovako jednostavnom panulom su se postizali fenomenalni rezultati. I opet, kao u slučaju ragloua, najbolja je slamka bijele boje s tankim crvenim crtama. Ponajbolje vrijeme za lov je skroz lagano jugo. Kad lovite palamide, nemojte prolaziti kroz sredinu jata da ga ne razbijete i poplašite ribu, već vozite po samim rubovima jata. U borbi s palamidama ćete dospjeti u više razrede što se tiče učenja kako ribi popuštati da najlon ne pukne.

Otrovna opasnost Pauk iliti ranj je posebno proždrljiva riba, a tu se zapravo vraćamo na početak ovog teksta. Laganom panulom se ponajviše love žuci koji žive po pijesku u

plićem u toplijem dijelu godine. Toliko je nasrtljiv da se ponekad diže s dna na dubini od 5-6 metara za varalicom na samoj površini. Loviti ranja panulom zaista nije neka mudrost. Potreban je plitki pješčani teren, s dubinom dna od oko 2-4 metra. Napada svakakve varalice, a najbolji su raznorazni vobleri s jakom akcijom. Dobro je opteretiti panulu olovnicama tako da varalica ipak bude bliže dnu. Debljina najlona ne igra ulogu, a nije potrebno ni ispuštati panulu daleko iza sebe, jer ranj nije plašljiv. Napadaju varalicu k’o ludi, međutim slabi su borci. Ali su zato izuzetno opasni zbog otrovnih bodlji na leđima i po jednoj na svakom škržnom poklopcu. Otrov je toliko jak da ako vas ubode u prst vjerojatno će vas cijela ruka do ramena boliti satima. Najbolje ga je prije skidanja s udice umrtviti s par udaraca po glavi tvrdim i tupim predmetom. Pazite, evolucijom je razradio sposobnost da se uvije, izmigolji i ubode. Mnogi su se išli praviti pametni s krpom, kroz koju ih je ranj vrlo jednostavno ubo. Živi ranj je odlična ješka za gofa i zubaca, al to je već ekstreman sport, zbog opasnosti od uboda prilikom nadivanja na predvez teške panule. Od sušene kože ranja se izrađuju izvrsne varalice za lov zubaca i brancina.

Plemenitaši brancin i zubac Brancin je posebna priča. Ni

28

jedna riba u moru ne prilagođava svoje ponašanje terenu kao on. Susrećemo ga svugdje osim pod strmim liticama. Na svakoj poziciji se lovi drugačije, ono što radi lom na jednoj uopće ne vrijedi na drugoj. Pa čak isti brancin na istom terenu mijenja ponašanje ovisno o dobu godine, pa čak i dobu dana. Lagana panula za brancina je zapravo najsofisticiranija panula, i to ne svojim konstrukcijskim karakteristikama nego činjenicom da je to riba koju je najteže uspješno loviti panulom. Puno više ima uspješnih panulaša na zubace nego na brancine. Zbog toga ću o panuli za brancina posvetiti cijeli jedan veliki tekst, a zasad ću samo reći da se na mnogim pozicijama relativno uspješno može loviti po plićaku panulom namijenjenoj manjoj lici, pergi i ušati. Kad smo već kod predatora “plave krvi“, za spomenuti je kako se krajem proljeća, ljeti i u ranu jesen mogu laganom panulom loviti i manji zubaci. Obično se radi o primjercima težine do 1,5 kilograma. Lovi se po plićem dijelu ne previše strmih kamenitih puntala, kao i oko malih hridi što vire iz mora te po vrlo plitkim brakovima, plićevima. Panula je sastavljena od osnove debljine 0,60 mm, po kojoj se stavlja ukupno od 20 do 150 grama olovnica, ovisno o poziciji. Predvez debljine 0,40-0,50 milimetara dug je oko 10 metara. Varalice su ponajbolje one što imitiraju skušu ili ciplića, duljine od 10-15 centimetara. Tu su


se jako dobrima pokazali rapalini magnum modeli, ali i plivajući original boje S (shad) većih dimenzija, od 11 cm na gore. Nikako ne smijem izostaviti yozuri umjetnu plastično-silikonsku lignju. Lovi se brzinom od 3,5 milja, tamo gdje je dno od 4-9 metara duboko, obavezno kamenito prošarano flekama posidonije. Povremeno će vas iznenaditi i veći zubac, kojeg je lako izgubiti jer je izuzetno snažan pa mu morate popuštati, a on će to iskoristiti da se zavuče u kakav procjep ili će prepilati najlon o oštru škrapu.

Felun i lica Felun je na jugu uobičajeni naziv za manjeg gofa, do 2-2,5 kg. Međutim otkad je interneta i ostalih sredstava brzog informiranja, spomenuti naziv se proširio svuda po Jadranu. Felun i lica su karangidi, u istoj porodici sa šarunom. Izuzetno su snažni, s tim što je lica razmjerno veličini još duplo snažnija od gofa. Feluni se u jesen grupiraju u brojna jata po rubovima kulfa, s tim što u srednjoj i južnoj Dalmaciji ulaze i u unutarnje kanale. Jako su nasrtljivi i lako se love. Potrebno je upozoriti da je gof riba koja naraste u Jadranu ponekad i preko 50 kilograma težine. No to su ipak rijetke jedinke, prosječni gof koji umre prirodnom smrću naraste do 40 kila. No to su izuzetno velike dimenzije, pa bi bilo mudro dopustiti mu da naraste i priušti nam

veliko zadovoljstvo u borbi s takvom ribetinom s teškom panulom ili puškom. Zato se suzdržite od uzimanja primjeraka ispod 1 kilograma, jer je to zaista šteta. Gof je zaštićen Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama, gdje je kao minimalna lovna mjera navedena duljina tijela od 45 centimetara. Feluni se u jesen bacaju na raznorazne varalice, ponajviše na voblere koji imitiraju cipliće, gavune, skušice, srdelice itd. Vrlo dobri su i ragloui, bjelkasti i plavkasti. Dok felune nalazimo uglavnom u bistrom moru, i na terenima s jakim korentom, manje lice ćemo nalaziti u mutnom moru s nedovoljno korenta. To su pozicije koje obiluju malim ciplima, omiljenoj hrani neve-

like lice. Odlične su raznorazne varalice, no rapalin plivajući original S je u samom vrhu, kao i sve varalice takvog oblika a posebno takve ili slične boje. Manje lice su posebno aktivne u proljeće i početkom jeseni.

Lignja I panula za lignje spada u lake panule. To je danas možda i najpopularnija panula, iako se njome ne lovi riba. U stvari tim više, jer lignju svi vole, a sama panula je relativno jednostavna. Uzmete varalicu za lignje rapalu, vežite na 5 metara predveza debljine 0,35 mm. Slijedi zogulin s osnovom debljine 0,50-0,60 mm. Po osnovi nije loše nanizati desetak olovnica od 3 do 6 grama, neposredno do zogulina na spoju s predvezom. U more se ispušta ukupno oko 60 metara panule. Lovi se po uvalama i plitkim puntama uglavnom od 9 do 3 m dubine, i to vukući varalicu brzinom od oko 2,5-3 čvora. Najbolje se lovi u sumrak i svitanje, ali za jake mjesečine dobar lov može potrajati veći dio noći. Najbolje se lovi u kasnu jesen i prvi dio zime.

Nepozvani gosti Brojni su drugi ulovi koji se mogu ostvariti panulom. Od

predatora tu se u novije vrijeme puno guraju škaram i strijelka, pa dalje mač, zmijičnjak repaš i lampuga. Ulovi se i riba gušter. Međutim, ono što zna posebno iznenaditi su vrste koje u osnovi nisu predatori. Doživio sam loveći laganom panulom po kraju zaista raznorazne ulove, ponajviše sitne ribe. Tako se na malog pin’sa zna uloviti podlanica. Ulovio sam i kantarića, kanjca, bugvu, fratrića. Kneza sam ulovio u više navrata, a nedavno, loveći brancine na rapalu original floating 11 S sam ulovio velikog mužjaka kneza, skoro duplo dužeg od same varalice (vidi sliku). Jednom sam ulovio i špara na silikonac vlastite izrade, uz jedan zid u prolazu s iznimno jakim korentom. Moguća su i brojna druga iznenađenja. Ono što je bitno naglasiti je da ćete loveći laganom panulom najbrže učiti o moru. Panula je dinamična, tjera vas da vodite računa o više stvari nego u statičnom lovu. Bolje se uočavaju faktori koji utječu na ribolov, sistematizira ih se, uočavaju se pravilnosti, pravila, iznimke od istih. Tako i kad se prešaltate na drugu tehniku ribolova, iskustvo u lakoj panuli je neprocjenjivo i može se jako dobro iskoristiti, npr. u potrazi za velikim zubatim beštijama.

29


Ribolovne tehnike


MARCOV UVOD u vertical jigging II

Nastavljamo s Marcovim uvodom u disciplinu vertical jigginga, čiji smo prvi nastavak donijeli u broju sedam koji je izišao u srpnju. U ovom broju Marc piše o stvarima koje bi trebao znati svaki ribič koji se odluči loviti na ovakav način Napisao Marc Inoue, fotografije arhiva RNJ

U

prošlom članku pisao sam o proizvođačima opreme i pribora za koje, na temelju mog iskustva, vjerujem da nude ponajbolje article potrebne u vertikalnoj panuli, a u ovom ću se usredotočiti na čvorove, pred-

veze i tehnike za koje sam se uvjerio da savršeno funkcioniraju. Naravno, opet podsjećam da nikad neću tvrditi kako je moj način vertikalnog jigginga neupitno najbolji – svatko od nas ima vlastita iskustva, pa time i spoznaje o optimalnomu, baš jednako kao i igrači golfa ili tenisa: svaki dolazi do pobjede

udarajući lopticu na svoj način. Počeo bih ispravnim namotavanjem najlona, odnosno upredenice, na kalem role ili multiplikatora. Mnogi od vas čuli su strašne priče o opasnosti proklizavanja niti na kalemu, kad se odmota do kraja, kao i o mogućnosti da se ona, zbog inercijskog okretanja kalema,

počne namotavati u suprotnom smjeru. Koješta! Ako to i jest u teoriji moguće, postoji način da se potpuno spriječi. Prvu ćete opasnost eliminirati tako što ćete, pri vezivanju niti za tijelo kalema, ostaviti 5-6 cm od čvora te zatim nit čvrsto namotati preko tog ostatka i kad ga potpuno prekrijete još jednom

Ribič mora koristiti obje ruke

31


vezati čvor – nema majci da dođe do proklizavanja. Drugu opasnost još je lakše spriječiti: kad prestane izvlačenje niti – prestaje i vrtnja kalema! Dakle, ruka treba biti na ručici role... a ne upotrijebljena za češkanje iza uha. Iskusni ribolovci služe se pri namotavanju niti na kalem posebnim mehanizmima koji omogućuju pravilno namotavanje, uz ravnomjeran raspored niti po tijelu kalema i eliminaciju uvrtanja. Ali, ako nemate to pomagalo, ništa ne brinite, nego postavite tvorničko pakovanje niti na odvijač ili štapić – može vam ga netko pridržati, a ima tisuću načina da i sami improvizirate takav „razboj“ – uz jedan važan uvjet: rukom (u rukavici, ili koristeći vlažan ručnik) tre-

Jednostavni uređaj za namatanje upredenice

ULANČENI ČVOR AG CHAIN

Da biste izveli ovaj čvor, trebate nekakvu pomoćnu cjevčicu,od koje treba odrezati komadić po potrebne/poželjne dužine. Prvo namaknite alkicu, odnosno prsten na pomoćnu cjevčicu i onda provedite predvez dva puta kroza nju. Pritegnite predvez (nit) tako da oblikuje petlju/ omču željene veličine, a onda pritegnite oba kraja, postupno jedan pa drugi, najmanje 8 puta. Dovršeni čvor bi trebao ovako izgledati

32


SPOOL KNOT

33


ba spriječiti labavo okretanje tvorničke „špule“ jer se nit mora na kalem namotati tvrdo i konzistentno. Samo ćete tako spriječiti da se ona, pod opterećenjem kad „drilate“ zakvačenu ribu, zasijeca u donje slojeve namotaja i time ih deformira, što kasnije dovodi do pucanja. Nakon što namotate osnovnu nit, na red dolazi fluorokarbonski predvez. Savjetujem vam da njegova duljina bude od minimalnih 3 m do maksimalnih 5 m – neki vezuju čak i 8 m, što smatram zaista nepotrebnim. Predvez se s glavnom niti vezuje trima, po mom mišljenju jednako valjanim, čvorovima: PR, FG ili Tony Pena – promotrite ih na slikama – s time što, ako mene pitate, smatram PR najpouzdanijim. Ne tvrdim ni da je FG loš, pravilno izveden

Na Floridi ima čudnih mjesta za ribolov

VEZIVANJE FG ČVORA

Počinjete dovodeći osnovnu nit i predvez u položaj pod kutom od 90 stupnjeva. Provucite osnovnu nit iznad i ispod predveza, naizmjenično s desne i lijeve strane – otprilike 20 puta. Ako ste pravilno radili, dobit ćete križanu spiralu od osnovne niti oko predveza. Vežite običan uzao, omotavajući osnovnu nit oko predveza, te opet oko osnovne niti. Pritegnite čvor ujednačenim zatezanjem s obiju strana: dovršite čvor naizmjeničnim poluuzlovima (kao pri dovršavanju čvora PR); propisno vezan, vaš čvor trebao bi ovako izgledati

34


PR ČVOR

Budući da smo vezivanje ovoga čvora opisali u prošlom članku, odnosno broju 7 'Ribolova na Jadranu', ovdje samo donosimo sliku pravilno vezanoga – eto, tako treba izgledati

gotovo je ravan čvoru PR po svim mehaničkim značajkama, dok čvor Tonyja Pene, premda se najlakše vezuje, nije tako izdržljiv kao prva dva. Budu-

ći da smo vezali i predvez, na redu je privezivanje čelične alkice; definitivno nema za tu poziciju boljega čvora nego što je lančani AG, izum Ponyja Liu-

Kada zagrize tarpon, borba može potrajati

ja, vlasnika kompanije Jigging Master i jednog od najboljih jiggera na svijetu. Nakon što ga je smislio, on je taj čvor usporedno testirao sa svima osta-

lima poznatim i zaključio da je njegov uvjerljivo najbolji. Sad još preostaje samo da pri alkici spojite varalicu s udicama – i možete u pohod na ribu! Kako sam i ranije napomenuo, vertikalna panula izrazito je tehnička disciplina: sve ovisi o vašem umijeću trzanja varalicom, bilo da se radi o baratanju kratkim i dugim varalicama, brzomu ili sporom jigganju. Dakako, pritom ne treba smetnuti s uma zlatno pravilo da svaki pokret/trzaj štapom treba popratiti pomakom ručice role ili multiplikatora za pola kruga. Kao i u svakom sportu, odnosno ribolovnoj tehnici, vježba stvara majstora: što budete dulje uvježbavali ovu tehniku, tim ćete ju bolje razumjeti, više uživati u njoj i svladavati ju do razine pronalaženja vlastitih „trikova zanata“... uza sve manje napora, a sve više ribolovnog uspjeha. Napominjem da ću, u suradnji s redakcijom Ribolova na Jadranu, uskoro održati i seminar za ljubitelje vertikalnog jigginga u Hrvatskoj – dakle, pratite ovaj časopis i, kad objavi mjesto i vrijeme pokazne vježbe, budite tamo s vašom opremom u rukama! Do sljedećeg nastavka, srdačan pozdrav svima!

35


VEZIVANJE TONY PENA ČVORA

Počinje se vezivanjem dvostrukoga običnog uzla na predvezu. Pritegnite da dobijete pravilnu 'osmicu'. Provucite osnovnu nit kroz obje očnice 'osmice'. Omotajte osnovnu nit 10-12 puta oko predveza prema gore i 10-12 puta prema dolje, ostavljajući'rupu' na krajevima namotaja, a zatim provucite krajeve osnovne niti kroz te 'rupe'. Navlažite niti i ravnomjerno ih pritegnite

TARPON NA VERTICAL JIGGING

Na Floridi sam uhvatio tarpona s Normic štapom za vertical jigging deklarirane snage 200 grama na kojemu je bila Shimanova rola Twin Power 8000SW. Upredenicu YGK WX6 sa Saltiga Schok Leaderom snage 60 libri sam vezao PR čvorom, a vrtilicu sam vezao AG chain čvorom

36


Vijesti

Boone Bird Gamakatsu pučinska varalica Grouper Hook

B

ird (ptica=galeb) svojim krilima lupa po površini kada se hrani sitnom plavom ribom, a to upravo radi i Boone Bird. Iza njega je vezano nekoliko manjih silikonaca koji imitiInformacije raju sitnu plavu ribu i na kraju jedan veći silikonac s udicom koji RIBOLOVNI CENTAR BARKA imitira plavicu ili palamidu, koju 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a tuna nepogrešivo vidi odozdo iz Telefon 021 / 334 - 340 svoje perspektive.

G

rouper udice su se pojavile tek ove godine i odmah su stekle mnoge sljedbenike. Nije ni čudo jer se radi o superkvalitetnim i superoštrim udicama, koje imaju poseban dizajn koji tuni ne prašta. Udice su nevjerojatno snažne, a dostupne su u veličinama 11/0, 12/0 i 13/0. Sam vrh je pomalo zakrivljen i lagano ulazi Informacije u meki i u tvrdi dio tuninih usta. ŠKORPION DNC Uz Ownerice još jedna udica bez 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 koje se ne bi smjelo izaći na akvaTelefon 01 / 2322 - 515 torij Blitvenice.

Poperi za lov velikih predatora Okumin štap Salina Sea Spin N

a policama Maguro Shopa u Ljubljani pronašli smo veliki izbor japanskih popera za tune. Jesen je vrijeme kada tune često love na površini i kada more kipi. Dovoljno je baciti odgovarajućim priborom ove Informacije popere u taj kovitlac i tuna će napasti. Poperi se moraju “naoMAGURO S.P. Marc Inaoue ružati” jakim trokukama, a za to 1000 Ljubljana, Batjurova 3 je najbolje koristiti Ownerov suTel. 00386 4053 5001 persnažni model SS.

B

rzi karbonski blankovi su specijalno dizajnirani za spinning na moru i zabacivanje varalica na velike daljine. Dvostopne “saltwater” vodilice su namijenjene ribolovu s upredenicama, a držač role je karbonski, posebno dizajniran za ovu seriju štapova s Fuji Gold Label “kapama”. U ponudi su dostupni modeli u sljedećim dužinama i gramažama; 8’ 10-40 g, 9’6’’ 15-45 g i 10’ 20-60 g.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

37


Big Game

MORSKIM PSOM na tune

Svi mi ribiči težimo za ulovom koji se pamti cijeloga života i koji ide od usta do usta širom ribičke populacije i kojim se ponosimo do kraja života, dok će drugi uvijek reći – ma to je čista izmišljotina, to ne može biti, to je ribička priča... Napisao Mladen Marković, snimila Ivana Lisak

K

ada moj Željko zapne, tu nema milosti! Makar sam se opravdavao na sto načina da ne mogu ići, nije pomoglo. Istine radi, godina proizvodnje mi govori da sam oldtajmer, a kako me čeka reparatura lijevog stajnog trapa, pomalo sam odgađao sve ribičke akcije, iako sam pozivan na

sve strane. Svima isprika i obećanje da kada mi uskoro ugrade novi kuglager koji se potrošio, eto mene, opet ću voziti kao novi Ferrari! Ma dobro, ne baš kao Ferrari, ali kao stara Olympia, tu nema dileme. Dakle pokušao sam Željku objasniti da mi se baš i ne ide truckati na brod, ali kad sivonja upre... tu nema pomoći. I pazi sad – sami nas dva inkognito... jer samo maznemo

kakvu tunicu od 40-50 kila i vraćamo se doma – tako je rekao, a ja labilan karakter kakav jesam kada je ribolov u pitanju, ipak sam se dao „nagovoriti“. Pokušao sam s onim – samo dva dana i vraćamo se doma – iako sam negdje u duši znao da sam sebi lažem kao pas. Uglavnom, krenuli smo natovareni do bola sa svim i svačim potrebitim, a boga mi i sa svim

nepotrebnim, iako „idemo na dan-dva“. No, došavši u Tribunj, odmah je krenulo onako kako ne treba. Naravno, najprije smo svratili kod našeg prijatelja Zdenka, gdje se uvijek nađe smokava, rakije i da ne nabrajam sve drugo, kao što je moja kćerka Ivana i zet Hrvoje, i umjesto da dođemo u luku na brod u pet sati popodne, došli smo na brod po mrkloj noći i onda


„veselje“. Netko od nautičara je otkopčao naš brod iz struje i Tribunjom se prosuo prekrasan miris usmrđene srdele koja je bila u ledenici. Pa zar opet... naime nedavno smo marinu Frapa napustili zbog iste stvari, samo su tamo to napravili mornari po naređenju vlasnika marine, iako je bilo drugačije dogovoreno. Nažalost, umjesto da uživamo, nastalo je čišćenje ledenice, ali i sami znate kakav je to Sizifof posao, te se na spavanje išlo kada već svi pošteni ljudi sanjaju slatke snove. Ne znam za Željka, ali ja sam sanjao sjekiricu, nož, pušku, bombu... za dragog

nepoznatog „dobročinitelja“ koji je otkopčao električni kabel od broda.

Dva ribiča, malo jača... Jutarnje buđenje je kako to obično biva bilo uz... zamalo da napišem rakiju od rogača, ali se bojim da ovo ne pročitaju moji doktori, pa ću reći uz jutarnju kratku kavu i jurnjavu u Jezera po ješku. No, kada si u Jezerima ne možeš a da ne ideš na doručak u Makinju, pa je jutro prošlo dok si rekao Popokatapetl. Tek je 12 sati... došlo mi je

Novi Pennov pojas za stand up tehniku smo dobro pripremili


Pokušali smo sa Sabikijem, ali plavice ni za lijek da zapjevam, na što je Željko tepajući rekao – Mladenček, imamo vremena, pa kam’ ti se žuri – što mi je definitivno ugasilo nadu u „dan-dva ribolova“. Ali, što se može, takav je ribolov, nepredvidljiv do bola. Uglavnom, konačno spremni, isplovili smo kada se pošteni ribiči vraćaju kućama, ali ionako se nismo htjeli vraćati u Tribunj jer je Stupica na Žirju naša stalna „spavaonica“. Osim toga je puni mjesec prikovao plivarice i kvalitetna ješka za udicu je bila čista utopija, a uvijek je

dobro malo mlatiti Sabikijem, jer plavica mi je omiljen mamac i zapravo sam nesretan kada je nemam. Uvijek kada idem na tune moram povući panulu, jer sam inače nesretan, pa makar i ne ulovio ništa, pa je i tada Tuna Fether, Cedar Plug i Yo-Zuri Hydro Magnum bio u moru. Na pet milja van Blitvenice zaustavljamo brod prije toga zovući galebove, kako to uvijek činimo. Prije samo tjedan dana Željko je, loveći s prijateljem Mladenom (nisam ja!) imao susret s dva morska psa koje je izvukao

Ješke sam postavio na 50, 35 i 25 metara dubine

40

Mirisni trag od srdele mami svaku tunu


Galebi su tuni signal – tu je hrana i pustio. – Ma to su ti naši domaći peseki, koji samo laju a ne ujedaju – zezao sam Željka, dok je on prijetio: – Vidjet ćeš ti ako nam zagrize! –Ma Željko ne boj se, dresirat ću ih da nam love tune – nisam propuštao zezanciju. – Dobro, dobro, buš ti videl – nije se dao. Zezancija je zezancija, ali kada je ribolov u pitanju, tu ne popuštam, pa sam tako dok smo panulali, prevezao sve nove predveze i stavio meni omiljene Ownerice Offshore i to jednu 4/0 i dvije 5/0. Fluorokarbon je bio Momoi 100 lb, dok su protektori bili dva klasična i jedan metalni, dakako Jinkai, a aluminijske puškice su bile Boone. Prije svakog postavlja-

nja ješke ponovo pažljivo pregledavam predvez i zaključivši da je sve u redu postavljam tri pribora. Na jedan stavljam srdele u T formaciju, na drugi tri srdele probodene udicom kroz oko, a na treći stavljam jednu jedinu plavicu koja se Božjim proviđenjem umiješala u srdele. Sardomat je odavno postao dio ribičkog pribora na mnogim brodovima pa smo i mi tako pokrenuli našeg električnog ščamingmena. U njemu je nož koji reže grube komade pa je lakše meni koji sam zadužen za ribički dio, dok je Željko zadužen za onaj dio u koji spada spiza piće, skiperaža... Sve je bilo po PS-u i lagano sam malo dremuckao, malo rezao srdele i pomagao sardomatu. Naravno, lagano

Sardomat je pomagač bez premca

Ješke ni od kuda jer je puni mjesec prikovao plivarice za kraj

41


Spojevima posvećujem posebnu pažnju

Ni panula nije dala naznake da su tune tu

Area Rule Ring & Grommet – sjajan izum američkih ribiča sam Željka zezao radi onih „ljutih pasa“ koji samo laju, ali ne grizu i u toj ribičkoj letargiji brzo smo dočekali i večer, kada odlazimo na Sabiki loviti plavicu, naravno neuspješno. Stupica, to prekrasno mjesto za odmor ribiča i ne samo ribiča, nas je dočekala prepuna jedrilica, a pala je i prava kuhana večera. Doduše, pegula s brodom se i dalje nastavila jer nam je naš agregat otkazao poslušnost. Naime otišao je impeler i električna energija je bila pravi luksuz koji smo koristili za spremanje večere. Taman smo počeli jesti kada me zove supruga i pita gdje sam i jesmo li jeli. Samo sam joj uspio reći da mi je Željko skuhao paštašutu i da se vrati doma i da ne smeta, na što je samo rekla – luđaci! Ne znam koji joj je vrag, ali često koristi tu riječ kada se Željko i ja dogovaramo za ribolov! Uglavnom, bilo je tu i malo tekućine koju ne smijem spominjati jer su mi doktori počeli čitati časopis (ma koji mi je bio vrag da im ga pokažem!) i kada me pitaju – piješ li ti – ja uvijek odgovorim – maaa kakviii!

Novi dan, ni tune ni morskih pasa

Oooo, da mi je samo jedna plavica

42

Ujutro pijemo kavu, a mali od kužine, Željko, radi jaja sa šunkom. Kod doručka kažem Željku: – Danas ćemo rasturiti i tune i morske kuce – na što se on samo kesi. – Nemoj spominjati morske kuce, dosta mi ih je od prošlog


Probao sam i Inchiku, ali uzalud puta! Rano ujutro smo na starom mjestu, dok drugi nisu ni isplovili iz Vodica i Jezera. Postupak isti, sistemi složeni s pažnjom, sardomat radi i tako cijeli dan. Ništa, nula, zero! – E moj Željko, ne da nema tuna, nego nema ni tvojih morskih kuca – zezam Željka. – Idemo mi u Tribunj, jer sutra najprije treba promijeniti impeler na agrega-

tu. Navečer se sastajem s kćerkom i zetom, koji su se vratili s izleta na Kornate i dogovaramo sutrašnji ribolov.

Morskim psom na tunu Jutro započinje izvlačenjem svega i svačega iz broda jer je agregat u trupu na nedostupnom mjestu i samo se naš Zdenko

može uvući do impelera koji za divno čudo brzo mijenjamo. Zovem Ivu, našeg dobavljača ješke koji mi kaže da je za sat kod nas s ješkom. No, to se produžuje do jedan sat i isplovljavamo zaista kasno. Ujutro, preko puta našeg broda na benzinskoj pumpi vidio sam prijatelja Muru koji toči gorivo i otišao sam ga pozdraviti. Mure mi je dao savjet za mjesto lova, koje je dvije

milje bliže od onog mjesta gdje je Željko lovio morske pse, što me razveselilo jer ako netko zna gdje treba tražiti beštiju, onda to zna Mure, legenda big game ribolova i pobjednik natjecanja u Komiži. I zaista, plovimo do određenog mjesta sada pojačani za moju kćerku Ivanu, koju odmah promoviramo u snimatelja i zeta Hrvoja koji je zadužen za sve ostalo, a najviše za to-

43


Žuti baloni nose sreću čenje osvježavajućih napitaka (hm... da). Postavljam tri štapa isto kao jučer, samo sada u gomili srdela pronalazim dvije krasne plavice koje mi daju nadu u ulov, jer čvrsto vjerujem u nju

Priručna borbena stolica

44

kao ješku. Postavljam balone i pokrećem našeg električnog ščamingmena, dok mu Hrvoje pomaže sijekući škarama srdelu na pola. Nakon nekog vremena želim podići galebe da malo lete

i bacam cijelu srdelu. Osim galeba dižem i Željka koji neumorno škljoca aparatom jer obožava slikati ove beštije kako se bore za srdele. Ivana predlaže da pojedemo nešto – jer tko zna

kako će biti kasnije kada se diže tramuntana. Pametno tatino dijete s Željkom priprema spizu koju žurno jedemo jer se zaista uskoro brod i te kako ljulja. Ponovo bacam nekoliko srdela, nažalost na slijepo, jer iako na brodu imamo super skupu elektroniku koja košta kao solidna brodica, mi nemamo pojma što je pod površinom. Ako zastupnik te elektronike, nakon bezbroj intervencija na kojima nije napravio apsolutno ništa, nešto ozbiljno ne napravi, morat ćemo je izbaciti s broda i uzeti onu za koju dam ruku u vatru. No, par šaka srdele je očigledno bio obarač i uskoro Tiagra na srednjem štapu na kojem je bila manja plavica svira najljepšu pjesmu. Ivana i Hrvoje su prvi put na brodu i big game ribolovu te su fascinirani zvukom role. Vadimo dva štapa i polagano stavljam novi Pennov borbeni pojas. Uzimam štap u ruke i zatežem. Odmah mi je jasno da je riba lijepa i da će to biti fenomenalan doživljaj za Ivanu i Hrvoja, a i ja sam predugo bio bez osjećaja tune na štapu.


45


Borba je krenula... Naime, druge ribičke discipline me vuku na svoju stranu pa na tune idem tek kada me Željko „prisili“. Tuna odmah izvlači 300 metara najlona i stotinjak metara dakrona, što sam primio

... i naš se novi Pennov pojas raspao kao stara krpa s respektom. Naime, Tiagre sam naoružao sa 700 metara dakrona, 300 metara Yinkai najlona, sa zogulinom sam spojio fluorokarbonski predvez, tako da uvijek znam na čemu sam. Pola-

Željko me nakon dva sata malo zamijenio

46

ko privlačim i namatam dakron i najlon i nakon sat i četrdeset minuta imam namotan gotovo sav najlon i sam sebi kažem – gotovo je! No, tuna se ne da i borba se produžuje na dva sata

i dvadeset minuta, kada zogulin izlazi na površinu i kada slavodobitno vičem – evo je! No tada se događa nešto nevjerojatno i mojih 300 metara najlona i pedesetak metara dakrona su izvučeni u jednom cugu s Tiagre. – Ne mogu vjerovat' – tiho je za sebe mrmljala Ivana. – Eto ti si mi svjedok, jer kada dečkima u kafiću pričam o ribolovu, uvijek mi se smiju i ne vjeruju da govorim istinu – kažem Ivani. Štap počinje vrhom raditi i odjednom me hvata strah – pa to nije tuna! Ne želim ništa govoriti, no kada štap i dalje počinje plesati vrhom, a ja ne mogu ribu privući ni centimetar, izražavam svoju sumnju – to je pas lisica, jer sam to već doživio. No tko ulovi psa lisicu, ima trofej za hvaliti se cijeli život, mislim u sebi. U taj čas štap se smiruje i ja polako počinjem privlačiti ribu, no moja godina proizvodnje stupa na scenu. Mišići na rukama me počinju boljeti i uskoro počinje grčenje, a ribu sam jedva digao do tridesetak metara


ispod površine koja počinje mirno kružiti. – Nadam se da će uskoro na površinu jer više nemam snage – govorim Ivani i tada ponovo pakao! Najlon se strelovito odmata i uskoro sam na samom početku dakrona, što me gotovo i fizički, a posebno moralno ubilo. Željko je na timunu, Hrvoje nema iskustva, Ivana se ne može nositi s beštijom i odjednom me hvata osjećaj – Pale sam na svijetu! Crni mi se pred očima jer sam već preko tri sata na privuci sto metara, a riba izvlači tristo metara i molim Ivanu da mi da moje tablete grožđanog šećera, koje me na kratko dižu. Uskače Željko koji me malo mijenja tek toliko da dođem k sebi. Nakon dvadesetak minuta sam opet spreman, no umor je toliko vidljiv da mi Ivana tiho govori: – Tata daj odustani, nemaš više snage i tko zna koliko će to trajati! E to mi nije smjela reći jer dobivam novu snagu i kroza zube sikćem:

Završni trenuci... – Kćeri moja, ne puštam je ni po cijenu života, kuda ona, tuda i ja! Odjednom se mogu boriti s beštijom i ponovo je privlačim, ali zaista zadnjim atomima snage.

No u zao čas jer se najlon ponovo odmata, strelovitom brzinom i štap vrhom opet počinje raditi. Četiri sata i dvadeset minuta borio sam se s beštijom iz dubi-

na, ja uspijem namotati, a ona odmata i tada moram priznati poraz i stavljam štap u uložnicu. Zapravo, Hrvoje mi pomaže sa štapom jer više rukama ne

... i tuna je na brodu

47


Eto kako se morski pas koristi u tunolovu

Ne bih volio sresti zube koji su ovo napravili

mogu ni maknuti. Željko proviruje iz kabine i ja mu ozbiljno govorim: – Ja se vraćam na svoje omiljene arbune a ti se j... s tunama kak' znaš! Željko, Ivana i Hrvoje se smiju, a meni nije do smijeha jer ne mogu maknuti rukama od bolova. Željko brodom tunu drži jer se ne da ni pomaknuti od dna, a ja sjedim i samo pogledom pratim vrh štapa. – Tuna ti je konačno pokazala

konačno se pojavljuje tuna na površini. No, ni tada se beštija ne predaje i tek nakon desetak minuta konačno je harpuniram i izvlačim na brod. Zadnja tri sata s nama je bila i ribarska inspekcija koja je sve pratila s pristojne udaljenosti i koja odmah pristaje uz nas. – Mislili smo da je tuna od 400 kila – pomalo su razočarani, no kada su vidjeli ugrize morskog

da imaš šezdeset godina – kaže ona moja mudrica tiho. Bome imaš pravo, Ivek moj – mislim u sebi, kada Željko iz kabine viče – tuna se diže! kao da me ubola igla skačem i vrtim ručicu role jer mi je jasno da se konačno nešto opako dogodilo i da je bez problema vučem na površinu. Isprva zaboravljam na bol u rukama, no brzo se opet sve ponavlja i zovem Hrvoja koji namata do kraja i nakon pet sati

Željkov 'prijatelj' od prije sedam dana

48

psa, odmah su nam čestitali na borbi. Pregledaju nam dozvole i zadovoljni odlaze, a mi krećemo put Tribunja jer je trebalo spremiti tunu. Stalno njurgam jer me mišići na rukama paklenski bole, a Željac se smije: – Pa kaj oćeš, barem se možeš pohvaliti da tune loviš morskim pesom. Možda si ga dresirao da tuni pušta krv, da ju lakše možeš izvaditi – kesi se baraba,


Dok glavni ribič odmara – posada čist brod

Dokaz za moje prijatelje s jutarnje kave

dok meni nije do smijeha. Šalu na stranu, tuna je bila dugačka 188 centimetara, a vaga je pokazala 134 kilograma. Vjerojatno bi tuna bila vani za dva i pol sata da se tada nije umiješao morski pas, koji je imao drugačije planove. Iskreno, vjerojatno se radi od jednom od onih naših domaćih koji „samo laju, a ne grizu“, ali ipak sam zadovoljan što taj tren nisam ja plivao akvatorijem Blitvenice. A borba s tunom i onim nepoznatim morskim psom – to je za mene jedan od dokaza da je

ribolov sport koji donosi mnoga iznenađenja i radosti kao ni jedan drugi, a prijatelji iz kafića s kojima pijem jutarnju kavicu i koji ne vjeruju u ovakve priče, ionako neće povjerovati ni u ovu, iako su i te kako povjerovali carpacciu koji sam donio na prvu jutarnju kavu na povratku u Samobor. Ne samo povjerovali, nego sam drugi dan morao to potvrditi i s par ispečenih šnicli od tune prelivenih maslinovim uljem, a u to svatko mora povjerovati, ma što god mislio o ribolovu.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

49


Big Game

POSTAVA MAMCA za lov tune

Tuna ima veliko oko kojim sjajno vidi i često je nije lako prevariti. Naime, ponekad bjesomučno napadne postavljeni mamac, a ponekad je vrlo osjetljiva i oprezna i ne da se lako prevariti. Dobro postavljen mamac ponekad je presudan faktor koji određuje uspješnost lova toga dana. Kako pripremiti mamac, često je pitanje koje ribiči postavljaju Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ i PIM

U

zadnje vrijeme pojavili su se mnogi novi brodovi i njihovi vlasnici koje je zaintrigirao lov tuna. Iako neki stari tunolovci baš i ne gledaju blagonaklono na novajlije, to je dobro, jer skidanjem kvote i lov po sistemu ulovi i pusti će donijeti novi oblik ribičkog turizma, kao na nekim prestižnim destinacijama kao što je Cabo San Lucas. Njihova pitanja svakodnevno dolaze u našu redakciju i jedno od najčešćih je kako pravilno postaviti mamac na koji će tuna najbrže zagristi. Nažalost, na pitanje kada će tuna zagristi ne možemo odgovoriti jer to ni mi ne znamo, a vjerujem da nitko na to pitanje ni ne može odgovoriti, ali kako postaviti mamac, e to je već nešto drugo. U principu osnova za prihranu je srdela, svejedno radi li se o sasvim svježoj ili

1.

Provučemo udicu kroz usta

50

smrznutoj. Srdela je i prirodni mamac i stavlja se na udicu kada je potpuno svježa, no kada ima plavice mnogi će radije staviti nju na udicu, a ponekad se stavlja i šarun koji je također odličan mamac, pogotovo kada je veći. Svejedno radi li se o srdeli, plavici ili šarunu, mamac koji se stavlja na udicu treba biti svjež, a postavlja se na sljedeće načine.

Cijela udica u ribi mamcu Kod srdele je to dosta teško, odnosno udica mora biti manja, no kod plavice ili šaruna udica se jednostavno stavlja cijela u usta. Udica se najprije kroz usta provuče i izvlači kroz škrge i tek se tada pažljivo postavlja kako je to prikazano na slici. Usta mamca se zatvore komadićem tankog najlona i to tako da se nožem malo zareže gornja i donja

Udica špicom van malog mamca

2.

Udicu prstima okrenemo tako da je udica lukom uz tijelo mamca


usnica ribe i u napravljeni rez se uvuče najlon i stisne običnim čvorom, tako da samo predvez ide iz ustiju.

ide samo predvez, dok udica svojim vrhom viri sa strane mamca i to tako da je vršni dio sasvim uz tijelo srdele.

Mali mamac – velika Dvije srdele na udici udica? Ponekad nema vremena za bilo

Često imamo situaciju da jednostavno nemamo drugog mamca osim srdele, a imamo veću udicu. Udica se postavlja kao kad je cijela u ribi, samo je zbog veće udice nije moguće cijelu sakriti pa se postavlja tako da iz usta

kakvu ozbiljniju montažu i tada imamo trik s dvije ili tri srdele na udici. To je situacija kada se treba brzo reagirati kada tune dođu pod sam brod i udica se provlači kroz očnu šupljinu. Uvijek imam jedan pribor u rezervi s Circle Hook udicom, koja je

3.

Udicu pažljivo probodemo kroz tijelo tako da vrh izlazi na stranu

namijenjena upravo za ovakve panik-situacije. Uz ovo često znam postaviti srdele u formaciju T slova i to tako da prvoj ribi udicom prođem po sredini dužine ispod glavne kosti, dok drugu srdelu montiram tako da joj udicom prođem kroz očnu šupljinu.

Srdela, plavica, šarun? Koji je mamac najbolji? Na to pitanje odgovor je jednostavan! Onaj koji lovi – rekao mi jednom

jedan iskusni big game majstor. Da to je istina – onaj koji lovi. Na zadnjem big game ribolovu u sezoni 2009. godine moj kumpanjo Željko i ja smo poveli našeg dragog prijatelja Ćiću na tunolov iako je već tada bio dobro načet opakom bolešću, od koje je nažalost izgubio bitku. Imali smo srdelu, doduše dosta kvalitetnu, no vrag mi nije dao mira i na jedan pribor sam postavio jednu od iglica koje sam usput uhvatio. Na naše čuđenje tuna je zagrizla baš na nju, iako su druga dva štapa bila naješka

4.

Vežemo usta i mamac je spreman

51


1.

2.

Udicu pažljivo provlačimo uz oko tako da ga ne oštetimo

1.

52

Udica provučena kroz oko

1.

2.

2.

Srdelu po sredini probodemo udicom

Sljedeću srdelu probodemo vrhom udice i dobijemo T formaciju

Usta mamaca obavezno treba vezati najlonom

na s plavicama. Izgubivši tunu nakon sat vremena, prevezao sam predvez i ponovo naješkao isti pribor s još jednom iglicom i ponovo se dogodila ista stvar! Tuna je ponovo uzela iglicu, na naše čuđenje, no istina je da je

iglica i te kakva poslastica za beštiju iz dubina. No usprkos tome, duboko vjerujem u plavicu i ako imam mogućnost, uvijek ću staviti nju na udicu. Možda je to samo moja fantazija, no s njom nikad ribolov ne omane.


Vijesti

Beastmaster Boat 3Q 2,40

S

himanov štap Beastmaster Boat je verzija poznatog štapa u četiri dijela, koja je namijenjena ribičima putnicima, a koji žele svoj štap pod svaku cijenu. Primjerice, ovaj štap je odličan za putovanje avionom. Radi se o sjajnom štapu kojim se može loviti na dubinama, a isto tako može poslužiti i za teški spinning ili bilo koji drugi oblik težeg ribolova.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Shimano Tiagra

O

wnerove i Gamakatsu udice, Seaguar predvezi, Jinkai najlon... fali samo Shimanov multiplikator Tiagra i imate najbolje složen pribor za big game. Sve to možete nabaviti na jednom mjestu, a to je zagrebački Škorpion. O Tiagri također ne treba previše razmišljati, jer se definitivno radi o najboljem multiplikatoru za big game fishing, a i ovaj na slici je već u upotre- Informacije bi nekoliko godina bez ikakvih ŠKORPION DNC intervencija, a još neće skoro u 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 penziju, jer zašto mijenjati nešto Telefon 01 / 2322 - 515 što je savršeno.

Sunline SQUID Line

J

apanska tvrtka Sunline radi sjajne upredenice i najlone, a novi proizvod je i Squid Line, najlon namijenjen lovu lignji. Najlon je namotan na špule od 100 metara i spojen po 10 špula. Tvrtka Sunline je poznata po svojim specijalnim serijama, koje su zaista superkvalitetne, a jedna od tih serija je i Squid Line. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Hexana Spin 9’10 - 35G

U

z poznate modele 7’5-20 g i 8’10-36 g ponuda je proširena modelom 9’10-35 g. Hexana 30t ima IM8 karbon, brza akciju blanka, split dršku izrađenu od kvalitetnog japanskog EVA materijala, zakačku za udicu, titanium oxide vodilice, a dvodijelne je konstrukcije. Hexana ima odličan odnos cijene i kvalitete, a gramaža pokriva sav morski špineraj s kraja.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

53


Big Game

PRIHRANA kod tunolova Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

K

od lova tuna srdela je nezaobilazan dio procesa, jer je srdela prirodna hrana mnogim vrstama, pa tako i tuni. Svaki bigejmaš ima svoj način prihrane, no mogli bismo reći da generalno tunu mamimo cijelim srdelama, rezanom srdelom na pola ili tri dijela. Trag koji srdela ostavlja u kurentu zovemo mirisni trag, a za poboljšanje mirisnog traga neki ribiči koriste i vreće u koje stavljaju srdelu i sve vežu tako da je vreća pri samoj površini, a valovi koji oplakuju brod šire komadiće krljušti i samog srdelinog mesa. Ribička industrija je napravila električne rezače srdela, takozvane sardomate koji uvelike pomažu onome koji je zadužen na brodu za prihranu. Uz sardomat se može kupiti i nekoliko vrsta noževa koji drobe srdelu i ukoliko koristite najveći nož to je dovoljno da se mirisni trag stvori i samo je potrebno povremeno dodavati ili polovice ili cijele srdele. Dobro je prije dolaska na mjesto ribolova jednu milju bacati srdele kojima zovemo galebe koji neće propustiti gozbu. Kada se dolaskom utvrdi smjer kurenta uz hranjenje, mirisni trag će otići onoliko daleko koliko je kurenat jak pa se ponekad taj trag zna vući i preko milje. Poznato je da na Blitvenici zna biti i kalma bonaca, no isto tako znaju biti i te kakvi kurenti i prema njemu treba odrediti dubinu na kojoj je ješka. Prihrana treba biti konstantna, iako ima slučajeva kada se prekida prihrana jer i to ponekad zna biti „obarač“. Naš redakcijski tim obično koristi i sardomat s najvećim nožem te cijelom i rezanom srdelom po sistemu "jedna cijela, jedna rezana na pola, jedna rezana na tri dijela, pa opet jedna cijela"... Dakako da će netko drugi raditi neku dugu varijantu, ali ova se nama pokazala uspješna i ne kanimo je mijenjati, bar ne dok se ne uvjerimo u neki drugi sistem. Tako mnogi koriste sistem s nekoliko rezanih pa onda cijela, ali kao što reče Balašević... sve su to varijante. Kako bacati srdelu? Kao što smo rekli, sardomat ostavljamo da radi i pljucka komadiće zdrobljene srdele, a mi srdelu i rezanu i cijelu bacamo tako da kada s površine nestane ono što smo bacili, bacamo novu rundu. Kod prihrane je važno da tunu ne nahranimo pa ako malo pretjeramo, zaustavljamo i sardomat i slobodno bacanje srdele iz ruke. No, kada na ekranu vidite ili tune uočite pri samoj površini, slobodno bacite pet šest srdela odjednom, jer je to koji put dobitna kombinacija.

54


Vijesti

Fin Flyer varalica

Galis JigMan WX YGK Ultra PE

učinska panula ima svoje zakonitosti, a jedan od važnih faktora su upravo varalice. Fin Flyer je imitacija lastavice koja se vuče tik ispod površine i koja djelomično izletava iznad nje što predatori odmah jasno uočavaju kao trag od mjehurića i prskanja. Kako dolazi vrijeme kada se plavi predatori počinju “šetati” po površini, Fin Flyer je jedna od mogućih dobitnih kombinacija.

ada se među iskusnim jiggerima ili ribičima koji love poperima povede diskusija, jedino oko čega će se svi složiti je izbor upredenica. Naime, YGK upredenice su apsolutno najbolje upredenice koje se mogu naći na tržištu. Upredenice se rade od onih namijenjenih za Light Jigging pa do „čudovišta“ kakvo je na slici, koje služi za lov tuna jigovima.

P

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

K

Informacije MAGURO S.P. Marc Inaoue 1000 Ljubljana, Batjurova 3 Tel. 00386 4053 5001

Rapaline varalice za panulati lignje Catalina Boat

R

apala je najstarija tvrtka koja je počela raditi varalice za ribolov, a prvi su bili i kada su se radile varalice za panulati lignje. Barka iz Podstrane nudi sve veličine i cijelu paletu ovih varalica za panulanje lignji. Rapala je poznata po kvaliteti izrade i same lovnosti svojih proizvoda, a takve su i ove varalice za panulanje lignji.

C

atalina ima 24t karbonski blank s pojačanjima od pletene karbonske trake, EVA dršku s križem, dvodijelnu konstrukciju, S-light dvostopne vodilice s aluoxid umecima, a dostupni su modeli 6’6 20-30lb i 6’6 30-50lb. Catalina je štap široke uporabe, a snage pokrivaju mnoge ribičke discipline.

Informacije

Informacije

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

55


Big Game

BORBENA STOLICA

za big game

Kojim načinom izvlačiti velike ribe u big game ribolovu zaista je teško reći, no borbena stolica kudikamo olakšava svladavanje velike tune, svejedno kakva je – luksuzna s prekrasnim drvenim dijelovima ili samo aluminijska kakve najčešće stavljamo na brod Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

B

orbeni stolac ili stand up tehnika izvlačenjem pitanje je sad? No moram priznati da bih sve dao da sam imao borbenu stolicu prilikom izvlačenja tune, koju je sa svoje strane u dubini napa-

dao morski pas. Borbenih stolica ima raznih vrsta, od onih jednostavnih do onih s naslonima i uporištem za noge, ali o brodu ovisi gdje će se montirati. Iako često kupujemo prema onome što nam se sviđa, sama postava broda određuje gdje ćemo montirati

Borbena stolica montirana na provi

56

ovo i te kako vrijedno pomagalo.

Ugradnja borbene stolice na krmi Najčešće se na fishermanima borbena stolica ugrađuje na

krmenom dijelu, a o samom mjestu odlučuju mnogi faktori. Kako često lovimo s brodova kojima i nije striktna namjena ribolov, borbene se stolice postavljaju i na platforme ako su dovoljno široke. Dakako da kod ove postave treba koristiti klasik štapove dužine 2,20, a ukoliko postoji mogućnost, treba uvijek kupiti i svijenu dršku koja omogućava lakše izvlačenje. Pri montaži na krmi treba paziti da najlon ni u kojem trenutku ne dodiruje platformu ili vanjski dio krmene stijene ako nema platforme, no to ionako rješavamo „bijegom“ pred tunom koja želi pod brod. Poneki ribiči ugrađuju borbenu stolicu i na samu krmenu stijenu, ako


je dovoljno široka i jaka, jer tada imaju totalni pregled situacije te mogu pravovremeno davati upute skiperu koji je i te kako važan član ribičke posade.

Zapravo, montiranje borbene stolice ipak treba prepustiti spretnim rukama profesionalaca koji i te kako dobro znaju kamo na koji brod može ići montaža No, pozicija na samoj krmenoj bandi nosi i dio rizika za ribiča koji sjedi u borbenoj stolici, a

po riječima jednog našeg iskusnog bigejmaša koji je lovio na jednoj prestižnoj svjetskoj destinaciji, to mu je bilo vrlo neugodno iskustvo jer se nikako nije mogao priviknuti na činjenicu da je bio vrlo visoko, praktično iznad mora, pa je cijelo vrijeme osjećao nelagodu da će završiti u moru. Zapravo, montiranje borbene stolice ipak treba prepustiti spretnim rukama profesionalaca koji i te kako dobro znaju kamo na koji brod može ići montaža. Kod brodova koji imaju motore sa Z nogom i koji nisu strogo namijenjeni za big game ribolov no njihovi vlasnici ipak love, borbenu stolicu je dobro montirati tako da je najlon siguran od Z noga, a da istovre-

meno ribič nesmetano ima kontrolu nad ribom. Na brodovima koji imaju motore izvan pod palube borbena stolica se stavlja na poklopce, ali se pri tome s donje strane treba staviti pojačanje, što je također dobro dati nekom iskusnom servisu za brodove. Kada je borbena stolica ugrađena na krmenom dijelu broda, olakšana je borba, jer je ribu lagano kontrolirati zato što ju istovremeno vučemo na površinu i bježimo ispred nje da ne uđe ispod broda pa je zamaranje kudikamo lakše. Često se može vidjeti da se držači štapova postavljaju i na strani broda, odnosno u uložnice montirane na bočnu ogradu i kod griza tune ribič tada mora po krmenoj

bandi balansirati i vući štap do borbene stolice, što je totalno neispravno jer se može izgubiti ravnoteža, oštetiti najlon i slično. Bolje je koristiti kopče koje se zakvače za ogradu sa strane, a štapovi i dalje miruju u uložnicama na krmi. Kada tuna napadne, najlon iz štipaljke ispadne i riba je pod kontrolom.

Ugradnja borbene stolice na pramcu Ugradnja borbene stolice na provi se koristi kada ribički brod ima izvanbrodske motore, jer je vrlo opasno imati najlon blizu njih i njihovih elisa. No, kao i kod krmene montaže, uvijek

57


treba predvidjeti eventualne prepreke koje najlon ne smije dotaknuti.

Kada je borbena stolica ugrađena na krmenom dijelu broda, olakšana je borba, ribu je lagano kontrolirati zato što ju istovremeno vučemo na površinu i bježimo ispred nje da ne uđe ispod broda, pa je zamaranje lakše Montaža mora biti čim više na samom špicu prove i štap mora imati radijus od najmanje 180 stupnjeva, a jedan od mogućih problema je samo mjesto montaže koje mora biti vrlo čvrsto, iako znamo da na pramčanom dijelu i nema baš takvih mjesta. Kao i kod mon-

58

Borbena stolica postavljena na krmenu stijenu


Borbeni stup kao jedna od opcija taže na krmu, i za provu pronađite nekog iskusnog servisera, koji odlično poznaje vaše plovilo i koji će znati odrediti gdje postaviti borbenu stolicu, jer u protivnom ćete kod prve borbe završiti u moru, zajedno sa stolicom i dijelom plastične oplate koja nije bila dovoljno čvrsta za „sudar“ s nekom beštijom iz dubina. Staklopastika je danas vrlo čvrsta za hodanje, no naprezanje ju lagano ošteti.

U svako slučaju, kod pramčanog montiranja borbene stolice nemojte škrtariti s vodonepropusnom debelom šperpločom, koja može biti kontrateža podivljaloj tuni koja se bori za život. Ribič kod ovako montirane borbene stolice ima samo jednu mogućnost uzmaka, a ta ovisi o skiperu koji jedino vožnjom unatrag može pomoći ribiču u stolici, a to je ponekad zbog grubog mora nemoguće, a rijet-

Skica rada kod izvlačenja borbenom stolicom

59


Borbena stolica pričvršćena za platformu

Borbena stolica montirana na krmi

Može i bez borbene stolica

60

ki su skiperi koji mogu pomoći ribiču da vožnjom prate ribu sa strane i pritom lagano skreću, tako da tuna ne može disati, odnosno uzimati more u dovoljnoj količini kojim hladi krv. Naime, tuna je toplokrvna životinja i kada je udica u ustima kod bočnog pritiska, odnosno kod vučenja u stranu, ne može gutati

more kojim hladi krv, a kad joj krv diže temperaturu, tuna sve više slabi. Često se čuje da je tuna odjednom podivljala nakon par sati, no ona nije podivljala, nego je ribič dopustio da opet guta more i hladi krv, a kad hladi krv, jednako je jaka kao i onda kada je zagrizla prvi put.


Vijesti

Fin Flyer varalica

Normicovi gafovi

ukavice su nekada bile šminkerski dio ribičkog pribora, pa i danas poneki misle da je to nepotreban dio opreme, no moderna industrija koja prati ribolov je napravila sjajne rukavice koje ne samo da se moraju koristiti, nego je ponekad vrlo opasno biti bez njih. Natezati se s tunom daleko je ugodnije nego bez njih, a da ne spominjemo moderne discipline kao što

ormicovi gafovi i harpun koji nudi Barka iz Podstrane idu u kategoriju vrhunskih proizvoda. Drške su napravljene od aluminija koji je dodatno zlatno eloksiran pa je kao takav jako otporan na more i njegov salinitet, a na njemu su napravljene drške od neke vrste gume za ruke, dok su same kuke napravljene od visokokvalitetnog nehrđajućeg čelika. Harpu8n i Fly gaf su opremljeni kvalitetnim konopcem.

N

R

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije je vertical jigging, gdje se bez njih ne može. Škorpion nudi najbolje od najboljega, a to su rukavice Pelagic i AFTCO, koje su bez premca na tržištu.

Pin’s i Princeza varalice

U

Udici iz Zadra smo našli veliki izbor novih Maria varalica. Fake Baits, Blues code, Princess u svim mogućim veličinama i težinama. Kada znamo da Maria varalice radi u nekoliko težina u istoj dužini, jasno je da je njima moguć lov na sve predatoInformacije re koji plivaju u moru. A kako to raditi uputit će vas ekipa iz Udice UDICA - SONIK jer su opaki ribiči koji barataju 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 svim ribičkim disciplinama i odTelefon 023 / 305-398 lično poznaju Marijine varalice.

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

R.T. Tyran Manie

P

opularna Tyran serija spin štapova proširena je još jednim novim modelom imena Tyran Manie. Radi se o spin štapovima u dužinama 270 i 300 cm, akcije 20-60 g, dvodijelne konstrukcije. Štapovi su rađeni od visokomoduliranog karbonskog blanka u kombinaciji s PBO vlaknima, tzv. nano tehnologijom za koju licencu ima svega nekolicina tvornica za izradu štapova. Manie serija ima plutenu dršku iz pogodne su za ribolov dva dijela, držač role upredenicama. Glavne je od grafita, a kvakarakteristike Manie serilitetne SIC vodilice je su: tanki promjer blanka, brza akcija i osjetljiv vrh za savršenu kontrolu varalica. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

61


Big Game

STAND UP tehnika

62


Stand up tehnika dizanja riba ima veliki broj poklonika, a prihvatljiva je iskusnim bigejmašima i potpuno neiskusnim ribičima, samo se mora pribor uskladiti Napisao Mladen Marković, fotografije Ivana Lisak

K

od ribolova u stand upu, posebno kod ribolova na tunu, štap se oslanja na ploču koja se nalazi na bedrima, a rola se nalazi u visini prepona na bedrima, spojena na kopče bubrežnog remena ili prsluka. Kod ovog načina ruke se gotovo i ne koriste, već se savijanjem koljena štap zateže. Odnosno, težinom tijela ribič se suprotstavlja snazi tune. Zapravo, štap je za ribiča vezan pomoću širokog remena koji ide oko pasa, bolje reći oko bubrega, a često se koristi i prsluk koji se također spaja na štap i rolu.

Kako se ne smije koristiti tehnika stand up U ovom broju pišemo o lovu tune koju je osim nas napao i morski pas.

Iako na brodu imamo sve potrebno, splet okolnosti je htio da stand up tehniku koristimo onako kako se ona ne smije, no nažalost to je bio jedini način da svladamo tunu. Iako na brodu imamo štapove namijenjene lovu iz borbene stolice, sama borbena stolica nije montirana jer je cijelu ekipu posao odvukao na drugu stranu pa se to nije stiglo napraviti, a kada smo uhvatili termin bilo je kasno za bilo kakvu nadogradnju. Idemo, idemo – bio je prioritet, a fućkaš borbenu stolicu kada tune grizu! Uostalom, imamo novi novcati Pennov borbeni prsluk za stand up tehniku i uostalom love se male tune oko šezdesetak kilograma, tješili smo sami sebe. Klasik štapovi i stand up prsluk, već to miriše na katastrofu, da ne spominjem da se isti rasparao nakon nekoliko udaraca tune, iako je bio novi novcati, kupljen ove godine na sajmu u Düsseldorfu. Iako se kruške i jabuke nikada ne mije-

Prsluk pomaže kod stand up tehnike samo ako je ispravan šaju i iako znamo da smo stvar postavili naglavce, uzmaka nije bilo i mi smo isplovili te uhvatili tunu, o čemu možete čitati na drugim stranicama. Što je sve bilo krivo?

Stand up način izvlačenja velikih riba

Stand Up tehnika s dugačkim štapom

Osim što koristi kratke štapove, najčešće 1,80 m, borba u stand up položaju sama za sebe predstavlja pravi način ribolova. Iz toga proizlazi da se mora prakticirati po točno utvrđenim pravilima, a ne kako smo to mi „izmiješali“ zbog spleta okolnosti. Osim kratkih štapova koji drastično mijenjaju tehniku izvlačenja ribe, za stand up borbu potrebni su i posebni borbeni pojasevi koji se stavljaju jedan oko pojasa odnosno oko

63


bubrežnog dijela, a koji imaju kopče na remenima, kojima se spajaju na multiplikator. Uz ovo se može staviti prsluk koji uz pumpanje nogama pomaže i radom ramenima, a koji također ima trake s kopčama kojima se spaja rola. Stand up način ribolova je jednak kao da se koristi borbena stolica, ako se pravilno složi cijeli sistem. Naime, kod ove tehnike tijelo svojom težinom daje kontratežu ribi pa sa strane izgleda kao da sjedite nagnuti unazad, iako vas samo otpor ribe drži. Kod ove tehnike je dobro da imate nekoga iza sebe, jer u slučaju pucanja najlona neminovno ribič pada na leđa. Naj-

bolji borbeni pojasevi za stand up tehniku imaju na leđima rukohvat, tako da jedan član ekipe za njega drži ribiča tijekom cijele borbe, zlu ne trebalo, jer se ponekad ribič nalazi na samom rubu broda nagnut nad more i tu bi moglo doći do ozljeda, ili u najboljem slučaju pada na leđa u more.

Stand up ili borbena stolica Kao i uvijek kada su ribiči u pitanju, nema pravila, no bilo koju varijantu upotrijebili, pažljivo uskladite pribor da vam se ne dogodi situacija koju smo

Tehnika izvlačenja ribe Stand Up tehnikom

Tehnika izvlačenja ribe Stand Up tehnikom

64

mi imali. Ako imate borbenu stolicu, koristite klasik štapove dužine 2,20 m, a ako koristite stand up tehniku izvlačenja, koristite kratke štapove jer je u našim prodavaonicama zastupljena sva svjetska produkcija. Jednako je i s pojasevima, no kod kupnje je ipak bolje koristiti najbolje kao što je onaj američke tvrtke Braid, koji prodaje zagrebačka tvrtka Škorpion koji

doduše košta popriličan novac, no sigurno se neće dogoditi da se jedna kopča jednostavno potrga. Ako vas put nanese u Ameriku, ne propustite kupiti Numark Stand Up Kit, AFTCO, a posebno ne propustite kupiti Black Magic Belt & Harness Set, koji je najbolji po mišljenju mnogih svjetskih časopisa specijaliziranih za big game ribolov.


EGI-O Q LIVE PRVA SKOSAVICA KOJA ZAHVALJUJUCI MATERIJALU OSJETLJIVOM NA SVJETLOST, ISKORISTAVA SPOSOBNOST LIGNJI DA PREPOZNAJU TOPLINSKO POLJE NJIHOVA PLIJENA!

BY

DostupnoÊ preko: BLUEÊ SPRINGS www.bluesprings.it info@bluesprings.it

65


Ribolov iz brodice

66


LIGNJA -

taj mračni predmet želja

Vjerojatno nema čovjeka na Mediteranu koji neće spomenuti lignju, kada se povede razgovor među sportskim i profesionalnim ribičima i kao rijetko kada, svi će se složiti – lignja je delicija bez premca Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

Š

to se tiče nas iz redakcije RNJ – lignja, taj grabežljivi glavonožac daje dvostruki gušt i kod lova i na stolu, pečena, frigana ili spremljena na neki drugi način. No, kada bismo trebali odlučiti što je bolje, sam lignjolov ili jelo, birali bismo lov ove poslasti-

ce. To je gušt do bola – kako to zna reći jedan član naše ekipe. Nema tu nekog specijalnog drila, nema tu nekog velikog otpora, no isto tako, ako se uhvati veliki komad, ribičkog užitka odjednom na pretek. Iako je kolovoz bio vruć kao nikada, iako su se ljudi držali hlada, iz nekog razloga povremeno su naši prijatelji lovili lignje s dosta uspje-

ha, no dolaskom Male gospe i rujna, situacija će se i te kako izmijeniti, jer se lignja zadnjih godina odlično lovila već u rujnu. Doduše samo na nekim područjima, dok se istovremeno na nekima nije dala vidjeti ni za lijek. Doduše to dosta ovisi i o načinu lova, jer mogli bismo ribiče grubo podijeliti na tvrde tradicionaliste koji love olovnicom koju

sami rade, umjerene moderniste koji rado koriste skosavice kupljene u prodavaonici ribičkog pribora i super moderniste koji prihvaćaju sve novosti koje dolaze, a otkuda drugdje nego iz Japana. Uostalom, Japanci imaju i najveće proizvođače opreme za lov lignji, od kojih su nama Europljanima najpoznatiji Yo-Zuri i Yamashita, koji

67


su uostalom i najzastupljeniji na tržištu. Kojim načinom loviti lignju? Tvrdi tradicionalisti, kakvi su na Malom Lošinju s prezirom gledaju na moderne skosavice šarenih boja koje zovu brankarela i odmah da kažem, gledajući kako love i trebaju ostati na tom principu. Naime, kada nađu lignje, svakom ulovljenom lignjom krate za jedan metar osnovni najlon gdje je vezana samo jedna olovna skosavica i tako malo po malo cijelo jato lignji dižu prema površini, a kad ga jednom dobiju gore, jatu nema spasa. Zapravo je ovaj način najfascinantniji, no iako sam probao, imao sam jadne rezultate, ma kako god se trudio i ma kako god mi jedan dobro upućeni starosjedilac pokazivao. Umjereni modernisti, a takvih je većina, jednostavno će otići u prodavaonicu i kupiti skosavice ili šuštavice, a za otežanje će uzeti ili olovo ili olovnu skosavicu. Treći, supermodernisti će loviti Tatakijem, novošću iz Japana, bar po danu na braku, dok će u noć krenuti s dobro poznatim Jozom ili Yamashitom, kako radimo mi iz redakcije, što se i te kako dobro pokazalo. Istine radi, moramo reći da se iz super modernista vrlo brzo transformiramo u tradicionaliste, jer ne treba robovati dogmama, nego treba izmiješati sva tri načina, ako je nekada lignja neodlučna

Naory varalice za lov s obale

68

Talijani su sve naučili od Japanaca ...


i ne uzima mamac. Uz japanske varalice za lignje najčešće korištene su one domaće proizvodnje. Domaće je domaće – da parafraziramo onu reklamu iz prehrambene industrije. Naime, domaći proizvođač DTD iz Dugog Rata radi sjajne varalice za lignje, koje su svojom lovnošću stekle poklonike ne samo u Hrvatskoj, nego širom Mediterana, a o njihovoj kvaliteti govori činjenica da profesionalni ribari sa Sardinije koriste ove varalice.

Lov lignji s obale Lov lignji s kraja je jedan od najstarijih načina kojim su lovili i naši preci. U principu se u globalu ništa nije promijenilo, osim što sada koristimo moderne štapove, role, upredenice kojima možemo bacati skosavicu u daljinu koja je rukom nedostupna. Zapravo se radi o spin tehnici, kojom se varalica povlači u trzajima. Skosavica tone, mi ju malo cimnemo vrhom štapa i lignju to natjera na

S mrakom stiže i slatka delicija

Naš redakcijski komplet DTD varalica za lignje

... a mi smo sva naučili od Talijana

Sve je spremno za novu sezonu

69


U „borbenom“ kompletu imamo i Yo Zuri varalice

A isto tako imamo i EGI-O Q Live i Tataki varalice

Tradicija je tradicija napad. Posebno je to došlo do izražaja kod nove tehnike Naory, za koju su Japanci „izmislili“ nove štapove, nove upredenice pletene od osam niti, nove varalice... Nova disciplina se bazira na vrlo dalekom izbačaju i povremenom sporom radu sa štapom tako da varalica tone, mi je štapom dignemo i puštamo da slobodno ponovo tone. Dakao da se i drugim „običnim“ skosavicama mogu loviti lignje s obale i tu se najčešće koriste skosavice s olovnim utegom. O Naory tehnici smo već pisali i to će biti u jesenjem i zimskom periodu ponovo tema, jer krakata delicija pomalo napada skosavice, kako saznajemo od naših čitalaca.

Lov lignji iz brodice Koji je to gušt

70

Na stotine barki svih fela i oblika svake se godine iznova mogu vidjeti na pučini. Zapravo,

ponekad se cijelo mjesto sjati na jednu jedinu poziciju, za koju se zna da daje odlične rezultate. Dok tradicionalisti love peškafondom, najčešći oblik je ipak lov s olovom ili peškafondom kao utegom i dvije ili tri skosavice iznad. Na ovaj način se skosavice nikada ne gube jer uvijek ostane olovo kada se zapne, a taj sistem odlično lovi i iznad morske alge. Na pješčanim terenima neki ribiči stavljaju i peškafondo kao treću varalicu, koji lovi sasvim pri dnu, no osobno volim više olovo. Nova japanska tehnika Tataki je svojom pojavom izazvala pravi mali rat među ribičima, gdje su jedni zastupali teoriju da je ta tehnika sasvim bez veze, dok su drugi uredno lovili. Tko je u pravu? Ne bih htio biti sudac, no meni i mojim prijateljima je Tataki donio mnoge lijepe lignje i dalje ću ga i te kako koristiti. Tehnika se bazira na


XZoga i Revo STX, pribor vrhunske kvalitete vibriranju malih skosavica koje su pomoću male kopče vezane direktno na najlon. Vibracija se dobiva trešnjom vrha štapa, dok je 150-gramsko olovo uteg koji zateže upredenicu na kojoj je zogulinom vezan predvez s varalicama. Tatakijem se lovi po danu obično na nekom priobalnom braku, gdje se lignja drži samog vrha braka u strahu od zubataca ili gofova. O Tatakiju će biti još riječi u RNJ-u, jer

Tataki radi i s jednom varalicom

nemojmo zaboraviti da sezona lova lignji tek počinje. Koliko je Tataki dobar po danu, toliko su klasične skosavice dobre po noći i redovito ih koristim kada padne mrak. Svejedno radi li se o Jozi, Yamashiti ili DTD-u, pribor uvijek slažem jednako i to tako da uzimam ili Yamashitin predvez s tri kopče ili sam radim isti i prije spomenuto olovo na dnu. Što se tiče skosavica, veličina i boja, tu jednostavno

Nije velika, ali je ribič zadovoljan

71


postoji najbolji način, a to je sistem pokušaja i promašaja. U kutiji s varalice za lignje uvijek postoji jedna koja taj dan lovi, samo je treba pronaći i to može malo potrajati, ali ako ste uporni, uspjeh neće izostati.

Lov lignje panulom Panula je panula, svejedno o kojoj se radi. Kada je u pitanju ona za lov lignje, treba reći da se panulom love veći primjerci, a bilo je primjeraka koji idu

Naoryiem se lovi po danu

72

u rubriku – vjerovali ili ne! Uz prije spomenute Yo-Zuri, Yamashita i DTD varalice trebamo obavezno spomenuti i čuveni Rapalu, od koje su i sve varalice potekle. Naime, njihova varalica za lov lignji panulom je konstanta i vjerojatno je ulovila najviše lignji tim načinom do sada. Princip je jednostavan. Varalica se vuče potopljena nekim otežanjem, a kombinacija ima bezbroj. Dok jedni vuku jednu varalicu, drugi vuku čak po tri, stvar je samo o tehnici

Tata ima Tataki


Kada padne noć Yo Zuri je favorit

73


Ooo tajo kako si ti vješt sa štapom i rolom koja se primjeni. Jedni koriste olovna torpeda, drugi lead core, upredenicu u kojoj je olovna mekana žica, treći koriste... Na tržištu ima mnogo sistema za potapljanje mamaca kod panu-

Pribor za Naory s obale

74

le, pa tako i kod ove za lignje.

Pribor za lov lignji Za lov lignji s obale treba vam špinerski lagani pribor jer sko-

savice su lagane i debljim najlonom je to dosta teško bacati. Štap bi trebao biti deklarirane snage od 5 do 25 grama, može i do 30 grama, srednje mekane akcije. Redakcijski tim koristi

dva Maria Spin štapa deklarirane snage od 5 do 25 grama, s kojima smo uparili ABU-ove role Revo Neos 30S te dva brza Okumina štapa Octana Spin deklarirane snage od 10 do 40 grama s rolama Ryobi ExciaMx 400. Upredenica na Revo Neos rolama je Sunline PE-EGI MS 0,8# koja ima nosivost 5,6 kilograma, a na Ryobicama imamo namotanu istu upredenicu pletenu od osam niti, samo broj 1#, koja ima nosivost od 7,5 kilograma. Za Tataki koristimo XZogu JI 6312 deklarirane snage od 150 grama, kojim ujedno lovimo i kod light jigginga. Na XZogi je montiran ABU-ov niskoprofilni multiplikator Revo Toro za lijevu ruku, sa Sunline upredenicom Super PE deklarirane snage 20 libri. Uz Xzogu koristimo i tri štapa ručno rađena za nas na kojima je također Revo Toro, samo za desnu ruku. Ovim štapovima lovimo i kod standardnih skosavica jer su idealni za lov lignji iz brodice, kao uostalom i za sav ribolov kanjčenicom. Zapravo za lov


Ako s esve dobro posloži ponekad je ovako ...

.. a ima i toga ...

... a samo rijetko ovako liganja iz brodice imamo četiri kompleta s Revo Toro multićima, što nam se pokazalo vrlo uspješno, iako i s Octanom jednako možemo loviti lignje.

Varalice za lov lignji Na tržištu uma bezbroj varalica za lignju od onih koje koštaju nešto preko deset kuna, pa do onih koje koštaju i preko sto kuna. Koje varalice kupiti pita-

Naory varalica je opaka stvar nje je sad? Neki tvrde da one od desetak kuna love kao i one od preko sto kuna i na to moram odmah reći da je to čista glupost. Naime te varalice niti su balansirane, niti su lovne, niti su kvalitetne, a raspadnu se nakon prve lignje, ako uopće lignja i zagrize. Pa kako se onda snaći u toj poplavi varalica za lignjolov? U svakom slučaju one iza kojih stoji neko ime imaju svoj standard koji je vrlo visok,

jer teško da će Yo-Zuri, Yamashita ili DTD dati na tržište nešto nekvalitetno, jer ime se teško stvara, a vrlo brzo gubi, a s gubitkom rejtinga gubi se i veliki novac. Da je to tako treba samo pogledati nove varalice koje dolaze iz Yo-Zurija, Yamashite ili DTD-a. Nove presvlake sa sedefastim ili bisernim odsjajem rijetko možete vidjeti na onim jeftilenima, a da o novoj Yamashitinoj seriji EGI-O Q Live ni ne

govorimo. Naime, svjetlo ovoj varalici stvara temperaturu koju lignja odmah prepoznaje. Yamashita je tu varalicu ispitivala po cijelom svijetu tri godine prije nego su je ove godine izbacili na tržište. To teško možete vidjeti kod onih nesretnih imitacija, koje istina koštaju malo, ali isto tako mizerno love, ma što god trgovci govorili. Uostalom to stalno ponavljam, trgovac neće s vama u lignjolov!

75


Ribolov u svijetu


AVANTURA

ludog ribiča

Kad se ribič sprema u planine, nema u glavi samo planinarenje, uvijek mu u glavi ostaje želja po ribolovu. Tako je bilo i sa mnom Napisao Marjan Habić, fotografije arhiva autora

P

ut me je vodio u daleku Afriku, u želji da se popnem na Mt. Kenyu i Kilimanjaro. Prvi vrh na koji bi se popeli bio je Mt. Kenya visok 4995 m. Uz prateću ekipu popeli smo se do jezera Ellis na visini od 3300 m, gdje smo imali plan noćiti. Kad sam ugledao jezero, od-

mah je došla asocijacija – gdje je jezero, tamo mora biti i ribe. Odmah je proradila organizacija i idemo loviti pastrmke! Prateća domaća ekipa odmah je organizirala "štapove", najlone i čudo od kolekcije različitih udica... Tako smo odmah počeli loviti večeru. Da ne bude zabune, s takvom opremom sam lovio prije 60 godina na rijeci Muri i to s uspje-

hom. Tako je bilo i ovdje! Nalovili smo večeru za 16-člansku ekspediciju i pratioce. Poslije uspješnog penjanja na red je došao Kili. Tada je proradila u meni želja po ribolovu i odustala želja po planinarenju. Tako sam uhvatio prvi avion za Zanzibar, da se isprobam u ribolovu na sailfish, morske pse, lampuge i vahue. Ostala ekipa, koja nije imala iste želje kao ja,

ostala je i popela se na Kilimanjaro te uživala na safariju.

Zanzibar Lijep otok s prljavim starim gradom, koji je u početku prvog stoljeća bio skoro centar svijeta uz rame New yorku, Londonu, Parizu i drugim svjetskim gradovima, a poslije Drugog svjetskog rata došlo je do za-

Jezero ispod Mt. Kenije

77


Tamo koriste 'najmodernije' štapove tona tog nekada divnog grada i otoka. Ali nisam došao na taj otok zbog prirode, nego zbog ribolova. Prvo razočaranje je

uslijedilo odmah! Turističkim ribolovom se bavi malo ribiča, a ti su uglavnom Englezi kojima je bitno kako uzeti lovu turisti-

ma, a ne kako uloviti ribu. Zbog toga upozorenje: ako nemate unaprijed dogovoren ribolov i to provjeren, bit ćete razočarani,

a i bez novca. Mene su uputili na sjeverozapadni dio otoka, to jest Pemba Beach, gdje je navodno najbolji ribolov i gdje je more puno ribe – lampuga, morskih pasa i sailfisha, najvećih na svijetu.

Odmah je proradila organizacija i idemo loviti pastrmke! Prateća domaća ekipa odmah je organizirala "štapove", najlone i čudo od kolekcije različitih udica... Tako smo odmah počeli loviti večeru

Ribolov na visokoj nadmorskoj visini od 3300 metara

78

Tamo je bila jedna agencija, koja je organizirala deep fishing i odmah sam se zainteresirao za ribolov, ali... brojka koja se pojavila bila je malo previsoka


za mene pa sam čekao grupu s kojom ću podijeliti trošak. Konačno smo se zajedno s nekim Talijanima dogovorili za ribolov i otišli rano, a rano je devet sati ujutro... Brod je bio OK, oprema također, ali skiper i mate bili su malo čudni. Kad smo ih pitali gdje ćemo loviti, rekli su "tu vani" i pokazali na more. Kojom opremom ćemo loviti i što ćemo loviti, odgovor je bio "s opremom kojom želite ribu, koju vi želite." Kad smo isplovili i izašli cca 2 milje su rekli "sad možete loviti". Budući da ipak znam nešto malo o deep sea fishingu – pitam za ješku. Odgovor je bio "nemamo, ali imamo varalice". Tako sam iz kante s varalicama uspio naći nekoliko komada koje su mi se činile najmanje zahrđale. Montirao sam ih te zamolio kapetana da malo skrene prema otvorenom moru. Odmah je došlo do male sva-

Plemenski poglavica s ulovom đe, da to nije bilo u programu i dogovoru. Ipak smo uspeli izaći nekoliko milja, kad su otprilike za sat i pol najedanput javili

da se moramo vratiti jer nemamo više benzina. Na kraju smo se posvađali s njima jer smo bili natrag u luci u pola jedan.

Probali su nas udobrovoljiti s pričom da sutra dolaze gazde broda koji znaju puno više o ribolovu.

Plemenski poglavica sa suradnicima koristi najnoviji pribor

79


Plemenski poglavica dogovara ribolov

Dobar brod, ali ribolov kratko traje

Kapetan duge plovidbe

Meni je bilo dosta tog deep fishinga pa sam tražio odgovor na pitanje tko u stvari lovi ribe, jer ih je na tržnici uvijek bilo mnogo. Počeo sam tražiti lokalne ribiče i našao ih na tržnici i počeo s njima razgovor (rukama), mogu li ići s njima u ribolov. Na kraju sam uspio uvjeriti jednog kapetana da me uzme sa sobom, ali pod sljedećim uvjetima: lovi se cijelu noć na mrežu, spava se na brodu i u jutro se vraća s ulovom doma. Kad nemaš ništa drugo za birati, prihvaćaš ono što se ti nudi, poznata je stvar. Krenuli smo u četiri poslijepod-

Super moderna luka za ribarske brodove

80

ne umjesto prije dogovorenog sat ranije. Do broda smo morali gacati po moru i popeti se na njega, tako da sam bio već do broda sav mokar, a more je bilo 2/3, možda na otvorenom moru i više. Podigli smo jedra i odjedrili prema otvorenom moru bez sonara, GPS-a, radio stanice, kaljužnih pumpa, akumulatora, svjetla... Dok smo plovili, more nas je prelijevalo. Svaki od članova posade je imao kantu kojom smo praznili brod. Na moje pitanje kad će se more smiriti dobio sam odgovor da će biti bolje


Pirati s Kariba kad bacimo mrežu, ali poslije ponoći će se more skroz smiriti... "Hvala Bogu", mislio sam u sebi. Koliko je brod jedrilica bio nikakav, mreža je bila super, potpuno nova.

Na kraju sam uspio uvjeriti jednog kapetana da me uzme sa sobom, ali pod sljedećim uvjetima: lovi se cijelu noć na mrežu, spava se na brodu i u jutro se vraća s ulovom doma

I mante jedu, zar ne?

Sva je blještila od fluorescentnih loptica koje su bile po cijeloj dužini navezane na mrežu (zelene, plave, crvene). Poslije bacanja u dužini kilometra, možda i više, došlo je spavanja

81


Lokalni prodavač sailfisha

Peškarija po Zanzibarsku na prostoru gdje je bila složena mreža. Spavanje je izgledalo ovako – savio sam se u sredinu rezervne najlonske mreže i legao na drveno dno. Uskoro je to mirno more, kako su rekli, pokazalo svoju ćud kad je pljusnuo val preko mene pa sam na

82

Moderni patrolni brodovi kraju ustanovio da spavam napola u moru, koje je bilo na dnu čamca. Ustanovio sam da to more "lijepo miriše"... jer nitko od posade nije išao mokriti preko ograde, jer je bilo previše opasno. Ujutro smo izvukli mrežu i rezultat

je bio: jedan trofejni sailfish težak cca 60kg, jedna manta od 20 kilograma, jedna tuna i jedna baby tuna. Bili su sretni zbog sailfisha, jer je bila to za njih dobra zarada, a mene su počastili, jer sam im donio sreću, i odmah me

bukirali za naredni dan, da im donesem još jednu... Hvala Bogu, sljedećeg je dana bilo jako nevrijeme i ribolov je otpao. A i došlo je vrijeme da se vratim kući i probam sreću u ribolovu na Jadranu oko Blitvenice i Jabuke, gdje i inače idem loviti.


Vijesti

Sunline FC Sniper

Shimano TLD 2 Speed

S

unlineov FC Sniper jedan je od najtvrđih fluorokarbona na tržištu. Koliko je tvrd govori činjenica da je nekoliko naših prijatelja uništilo caklinu na zubima jer su nadobudno htjeli pregristi ovaj najlon. To ne preporučamo nikome jer je FC Sniper tvrd, a tako se i ponaša na vodi pa mu ne mogu ništa ni zubi nekih zubatih riba, za razliku od standardnog najlona. FC Sniper je namotan na špulama od 150 metara, a iako je prvenstveno namijenjen za lov lubina, sjajno se koristi i za ostali ribolov.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

XZoga Shock Leader Taka SK

U

Barci su dostupni Shimanovi modeli TLD 20A, TLD 30A te TLD 50 LRSA. Namjena im je lagana do srednje teška panula, a manji model 20A je odličan izbor za dubinski ribolov. Svi navedeni multiplikatori imaju dvije brzine i polužnu kočnicu, Informacije a kapacitet im je od 410 m/30 lb RIBOLOVNI CENTAR BARKA za najmanji, 550 m/30 lb i 640 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a m/50 libri. Telefon 021 / 334 - 340

Okumin štap Stand Up 7’ 100-250g

O

S

hock Leaderi su najloni koji imaju određeno kontrolirano istezanje, koje sprječava pucanje sistema kod udara velike ribe. Pogotovo je to važno kod lova poperima ili kod vertical jigginga, gdje su udari veoma Informacije jaki i gdje bi moglo doći do izgubljene ribe. Mnogi iskusni jiggeri MAGURO S.P. Marc Inaoue isključivo koriste Shock Leadere 1000 Ljubljana, Batjurova 3 umjesto fluorokarbona. XZoga taTel. 00386 4053 5001 ka SK je sama špica ponude.

va serija Okuminih štapova je namijenjena ribolovu najvećih morskih beštija. Rola ima dvostopne “saltwater” vodilice namijenjene ribolovu upredenicama, jedinstveni karbonski držač role s Fuji Gold label “kapama”, a dvodijelne je konstrukcije i ima dvostruku EVA dršku s križem. Ne treba ni spominjati da mu je namjena za lov vertical jiggingom.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

83


RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn


Vijesti

Line One Sufixov najlon Hollow Speciable Xcelon

J

S

erry Brown Industries radi sjajni dakron u tri boje koji se jednostavno Top Shotom može spajati s fluorokarbonom. Proizvodi Jerry Brown su u Americi Top One, a vjerojatno se radi o najjačem dakronu kojemu su baza Spectra vlakna, koja se koriste i kod čuvenih neprobojnih prsluka Safariland. Naime, iz Spectra vlakna se pletu “tkanine” Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

koje zaustavljaju i metak AK-47. U škorpionu imaju ponudu u tri boje, a od toga je jedna u više boja kao kod upredenice za vertical jigging.

ufixov najlon Xcelon je namijenjen bacačkim disciplinama od spinninga do lova s obale i dalekom izbačaju. Najlon ima visoku nosivost na čvoru, odličnu rastezljivost te otpornost na abraziju. Kao i svi najloni iz proizvodnog programa Sufix, i ovaj je visoko kvalitetni najlon, no uz sve krasi ga i odlična cijena u odnosu na kvalitetu. Najlon top klase pakiran je na špule od 300 metara.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Jigging Master Soltera Boat Power Spell PE-4 5’6 30-50 lb

S

oletara štap ima visokomodulirani karbon, ALPS Pyramid aluminijski držač role, ALPS HiRise 316 stainless steel vodilice koje odlično podnose upredenice, vršnu i zadnju roler vodilicu, dršku obloženu Japanskim EVA materijalom, a sve govori u prilog da se radi o jakom štapu za sav dubinski ribolov, a snaga odgovara i za panulu na zubaca i gofa.

I

ako to nama Europljanima tako ne izgleda, puno je lakše jiggati kada se koristi multiplikator i kada je ručica na desnoj strani. Iako Jigging Master radi multiće i za lijevu i za desnu ruku, predstavljamo još jedan dragulj toga proizvođača. Naime, veličina PE-4 odgovara light jiggingu, no ovaj Informacije multiplikator ima kočnicu koja se može stisnuti na 50 libri, odnoMAGURO S.P. Marc Inaoue sno na 25 kilograma pa je njime 1000 Ljubljana, Batjurova 3 moguće izvući doslovno sve što Tel. 00386 4053 5001 napadne jig.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

85


Oprema

GRAND SLAM SELECT

ČUDO SE ZOVE

kopolimer G rand Slam Select trgovačko je ime novoga „najlona“ poznate tvornice ribolovnog pribora i opreme HI-SEAS – pri čemu smo riječ najlon namjerno stavili u navodnike, jer se radi o monofilamentu iz 100-postotnog kopolimera, izvanredne mehaničke čvrstoće i otpornosti na habanje. Namijenjen svim vrstama ribolova, novi proizvod – po navodima proizvođača – praktično se ne isteže pa omogućuje besprijekornu kontrolu mamca, odnosno varalice, kao i zakvačene ribe, a zahvaljujući fluorescentnoj svijetloplavoj boji lako se okom prati izvan vode, dok je u vodi posve nevidljiv. Oni koji su ga već isprobali tvrde da je po svojstvima neobično blizak upredenici – mekan, a čvrst, izuzetno niske memorije i izvanredno čvrstu na čvoru, zbog čega mu se predviđa velika budućnost kao natjecateljske niti u raznim disciplinama, posebice ako se pri njegovom vezivanju bude koristio samo čvor palomar.

.com e r i w g hin s i f n a c i mer www.a


Vijesti

Konopi za brodove

U

Mikeliju smo pronašli ogromni asortiman raznih brodskih konopa, svejedno imate li mali kaić ili imate jahtu veliku kao nogometni stadion. Naime, svatko će naći za sebe onu dimenziju koja mu treba. Osim promjera, u ponudi je i cijela paleta različitih konopaca od onih jednostavnih do konopa koji su Informacije mješavina modernih materijala, a koji su vrlo jaki. Svi konopi su MIKELI TRADE na kolutima i vrlo se jednostav23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a no može izmjeriti vama potrebTelefon 023 / 224 - 860 na dužina.

Okumini štapovi Makaira

V

rijeme je big game ribolova i ako trebate nove štapove za tu atraktivnu disciplinu, u zadarskoj Udici nude cijelu paletu okuminih štapova za big game Makaira. Ovi štapovi su dokazali svoju vrijednost i možemo ih vidjeti na mnogim brodovima, a tako je i bilo na netom završenom natjecanju u big game ribolovu u Komiži, gdje su poneki brodovi bili prava mala izložba ovih Okuminih štapova.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

87


Ribolov s obale

NAORY tata-mata za ljigavce

Fluorescentne varalice za lov glavonožaca, razvijene u tvornici Yamashita, testirali smo u vodama Sardinije s prezentacijskom momčadi proizvođača, na čelu sa starim znancem Eisukeom Kawakamijem – i što da vam kažemo, uspjeh je bio odista za pamćenje Tekst i fotografije Simone Bini

U

ljetnim mjesecima, posebice u srpnju, ulov lignje s obale prije je teška iznimka negoli pravilo, a ako uopće postoje područja u kojima se i tada ti glavonošci love u znatnijim količinama, onda su to akvatoriji pučinskih otoka – i zato smo se otputili prema Sardiniji, točnije u vode oko Maddalene, poznate kao jedno od najizdašnijih lignjolovnih

odredišta oko Apeninskog poluotoka uopće. Tamo se lignje love gotovo isključivo iz brodice, i to skosanjem s pomoću varalica Tataki, redovito s velikim uspjehom. Međutim, to nije tvornicu Yamashita spriječilo da poradi i na razvoju varalica za povlačenje, tim više što se tijekom istraživanja pokazalo da takve „špinerske“ varalice, osim liganja, rado napadaju i velike sipe. Dakle, ne samo što su valjane, nego i univerzalne. Da bismo

provjerili kakvima će se nove „prijevare“ pokazati u vodama Sredozemnoga mora, pozvali smo staroga znanca Eisukea Kawakamija, službenog prezentera te kompanije, da nas dođe upoznati s raznim načinima njihova korištenja – a svakako da nas je radovala još jedna prigoda da nešto naučimo od čovjeka koji je svojim umijećem i iskustvom izgradio ugled prvorazrednog „manekena“ kuće Yamashita.

Prije izlaska na more održali smo kratak radni sastanak, kako bismo se s novim varalicama upoznali „nasuho“, te – na temelju njihovih performansa - pretpostavili u kojem bi akvatoriju koju liniju valjano iskušati. U svakom slučaju, ovaj inovativni način „špinanja“ na lignje bogomdana je tehnika za mediteranske uvjete, jer postoje mnoga područja u kojima su karakteristike obale, mora i populacije glavonožaca upravo


89


savršeno prikladne za njegovu primjenu. Naime, kao što iskusni lignjolovci dobro znaju, u lovu na tog glavonošca ambijent igra najveću ulogu, jer se lignja primiče obali u velikom broju jednako ovisno o izdašnosti hrane – sitne ribe, koja se zadržava u skrovitim zaljevima – kao i geofizičkim uvjetima: mjesečevim fazama i kretanju plime i oseke. Stoga je itekako važno pratiti te pokazatelje u području u kojem najčešće lovite, budući da se izgledi, u ovisnosti o njima, mogu kretati od „nula bodova“ do legendarne „kante od jupola“. Dakako, mjesečnu prognozu mjesečevih mijena i plime, odnosno oseke, redovito objavljujemo i u našoj reviji.

Vodite računa o svim faktorima Od ostalih faktora koji utječu na uspješnost lova liganja svakako treba spomenuti doba dana: od rane jeseni do kasnog proljeća omiljeno im je razdoblje svitanje i sumrak, i to produljeni za dva-tri sata u slučaju oblačna vremena, a i više, ako se radi o teškoj južini s povremenom

90

kišom. Izgledi za dobar ulov rastu ako imate na raspolaganju mjesto s popriličnom dubinom – ponajbolje s livadama posidonije za područjem šljunka i pijesna, odnosno stijena – a dobro osvijetljeno, bilo javnom rasvjetom na obali, ili vašom vlastitom uperenom s brodice u more. Što se dubine tiče, zamjetne su značajne sezonske i lokalne varijacije: u toplim mjesecima lignje se drže velikih dubina, dok u hladnima nisu rijetki ulovi na dubini od 3-4 metra. Ako često lovite na istoj pošti, sigurno nećete pogriješiti ako ljeti budete zabacivali što dalje možete, s pretpostavkom da je dubina na rubu vašeg izbačaja 40-50 m, a zimi zabacivali u istom smjeru, ali svega petnaestak metara daleko, te počinjali skosati na dubini od 4-5 metara. Lignja se, naime, jednako brzo i bez ikakvih teškoća u prilagođavanju pritisku vodenog stupca, kreće po svim dubinama horizontalno, kao i vertikalno – ali ne mijenjajući značajnije smjer. Dakle, ako ih zamijetite, bilo pod svjetlom kad pojure za vašom varalicom, pa naglo odustanu i krenu natraške, sa-


mo zabacujte u tom smjeru, jer se one neće raspršiti poput preplašene ribe. Ako je uvala u kojoj lovite puna sitne ribe, obratite pažnju i na aktivnost liganja na samoj površini: kad zamijetite njihov karakterističan mlaz vode pri promjeni smjera kretanja, znajte da su u lovačkoj euforiji i da im je oprez opao dovoljno da se bace i na vaše varalice. Da se vratimo našem izletu: na otoko Caprera unajmili smo brodicu i u kasno popodne zaplovili prema području djevičanski čistoga mora poznatog po bogatstvu sredozemne faune i flore. S nama su bili – osim gosta iz Japana – i ljudi iz toskanskog zastupstva kuće Yamashita, na čelu s vlasnikom tvrtke Blue Springs Gianlucom Giannellijem. Do odabranoga mjesta plovili smo nešto više od sata, i to poprilično opasnim akvatorijem s bezbroj manje ili više uronjenih hridi, ali smo namjerno odabrali rutu između pustih otočića pokrivenih škrtom makijom jer nas je ona vodila do područja upravo savršenog za provjeru vrijednosti novih varalica. Na kraju smo se iskrcali na odabrani škoj, te još sat vremena pješačili također nimalo lako prohodnom stazom po kamenjaru – ali jedinom do mjesta koje je po izdašnosti liganja vrijedno svakog napora. Konačno na odredištu, na plažici od gruboga šljunka, mi nesvikli na takav „štrapac“ prali smo bezbrojne ogrebotine po nogama i rukama – neke

i dobrano krvave – dok se naš japanski gost stoički počeo pripremati za akciju. U potpunoj tišini izložio je pred nama svoj prebogati arsenal čudesnih lignjarića kolekcije Sunline, specijalno razvijene za sistem Naory, te pripremio i poseban štap: Naory Feeling Shaft od maksimalno 3 gr (Light Eging model), s dvodjelnim vodilicama Fuji Sic – sve u skladu s temeljnom karakteristikom ove (sub)discipline, odnosno korištenjem izuzetno laganih štapova izuzetno jake parabolične akcije. Uz tako

91


osjetljive štapove idu lagane role i vrlo tanak najlon, pa smo se opredijelili za Super PE od 8 lb i PE-EGI MS, također od 8 lb, crvene boje, također iz kolekcije Sunline, vrhunskih mehaničkih svojstava. Lignjarići Naory izrađuju se u varijantama „basic“ i „shallow“, a obje u nekoliko težina, tako da uvijek postoji mogućnost odabira optimalne, ovisno o potrebnoj udaljenosti zabacivanja, brzini morske struje i sl. Odlikuju se specifičnom „kožom“, izuzetno atraktivnom, bilo da je glatka (plastična) ili izvedena kao navučena pletena „livreja“. Oko im je nadasve izvrsno izvedeno, a olovni uteg – koji se nalazi pod glavom – hidrodinamičkog je oblika i savršeno uravnotežuje cijelo tijelo varalice, omogućuju joj pravilo kretanje pri povlačenju.

Kad udari – ne pušćajte! Rekao bih još riječ-dvije o boji ovih varalica: nešto slično dosada se zaista nije moglo vidjeti na našem tržištu – nema sumnje da su u tvornici Yamashita uložili golem napor u njihov

92

razvoj. Njihovo postavljanje je klasično: na kraj osnovne niti treba nadovezati oko 1 m fluorokarbonskog predveza i na njegov kraj malu vrtilicu, te njom zakvačiti očnicu na lignjariću. Kad smo pripremili opremu, a i došli sebi od pentranja krševitim škojem, rasporedili smo se obalom – procijenili smo da je na 25-35 m od kraja dubina oko 15 m. Dakle, po savjetima našega japanskog instruktora, trebalo je zabaciti, te pričekati 5 do 10 sekunda da varalica nešto potone, a zatim ju povlačiti trzajima štapom, u intervalima od 5-10 sekunda, uz odgovarajuće privlačenje namotavanjem najlona. Ove varalice lignja napada u fazi tonjenja, nakon povlačenja – i tako je i bilo, ubrzo smo doživjeli cijelu agresiju glavonožaca, odnosno seriju udara, što nas je primoralo da primijenimo sistem izvlačenja ulova po Kawatamijevim savjetima: kad lignja zgrabi varalicu, treba kontrirati štapom, podići ga i nastaviti kontinuirano vući, te – jer krunica ove varalice može poderati krakove lignje ako ju njom dižemo iz vode – svakako ulov pothvatiti podmetačem.


Prvi je sjajan ulov imao naš prijatelj Gianluca, a onda i Eisuke, koji je – zakvačivši trofejni primjerak – imao kao naručenu prigodu da nam demonstrira sve faze rada novom varalicom. Tako smo imali prilike uvjeriti se ne samo u „lovnost“ varalice, nego i u superiornu kvalitetu spomenutoga štapa; štoviše, koju minutu kasnije našem se gostu omakao „hattrick“ – odjednom je ulovio dvije pozamašne lignje... profesorski,

izvan svake sumnje. Do punoga mraka ulovili smo još desetak komada, provjeravajući uspješnost svih varalica iz našeg arsenala; uvjerili smo se da su najuspješnije bile one prirodnih boja, što smo pripisali izvanrednoj bistrini mora. Na kraju se prevarila i jedna omanja sipa, koja je pojurila za varalicom u jednom trenutku spuštenom na dno, a sve nam se to dogodilo pod svjetlom s neba, mjesečevim i zvjezda-

93


konop ručke

šarke / panti visoke čvrstoće

termoelastične kopče

L / D drenažni ventili 25mm

FRIGO MARINE d.o.o. | Dobojska 36 | 10000 Zagreb tel/fax: +385 1 66 085 96 | mob: +385 95 906 5918 e-mail: info@frigomarine.hr | web: www.frigomarine.hr

nim, bez ikakvoga umjetnog, kao u davna vremena. Povratak je bio grrrozan! Sva ona bodljikava makija i oštro kamenje po mraku su nas još grđe izboli, izgrebli, izranili... ali ništa nije moglo pokvariti naše zadovoljstvo. Dakako, odlučili smo u prvom sljedećoj prigodi iskušati nove varalice i na toskanskoj obali, odnosno na mjestima do kojih je lakše i manje bolno stići! Na kraju, varalice linije Naory toplo preporučujem svim pasioniranim lignjolovcima, bilo

94

da love iz brodice ili s obale, odnosno sa stijena, lukobrana i sl., jer će njima – nakon što, uz malo strpljenja, odaberu ponajbolju za određene vremenske uvjete i mjesto, odnosno stanje i bistrinu mora, svakako ostvariti izvanredne ulove. Još nešto: postoje mjesta na kojima je mudro loviti pretraživanjem određenoga poteza obale, kao u „špinanju“ na ribu, a za takve je prigode Yamashita proizvela posebnu torbicu za varalice koja se remenom pričvrsti oko pojasa. Više nego praktično!


Vijesti

Sidra i oprema

Okuma Magda Pro

S

vako plovilo treba sidro, a Mikeli nudi ogromnu paletu modela i tipova te težina. Svejedno za koje se odlučite, na policama se mogu vidjeti, odabrati i kupiti. Sidrenje i sidra su ozbiljna stvar i svatko mora znati kakvo mu sidro najviše odgovara s obzirom na dio Jadrana na kojem se najčešće sidri. Uz sidra, tu je i oprema za vezanje s konopom ili lancem i sve potrebno da se vaša brodica ili brod sigurno usidri i kada je grubo vrime.

M

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Maria duboko roneće varalice

N

ajnoviji modeli duboko ronećih Maria varalica se mogu koristiti i kod spinninga i kod trolinga. Prirodno rone do 3 metra i idealne su za lov pučinskih predatora kao što je luc, palamida... U zadarskoj Udici nude cijelu paletu ovih vrhunskih varalica u svim bojama. Varalice su napravljene od tvrde plastike i za razliku od onih izrađenih od balse, odlično se nose s oštrim zubima Informacije zubatih riba. Sve Maria varalice, UDICA - SONIK pa tako i ove, “naoružane” su 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Ownerovim trokukama koje su Telefon 023 / 305-398 superoštre.

agda Pro ima 2 stainless steel kuglična ležaja, kućište izrađeno od grafita pojačanog titanijumom, marine grade brončane zupčanike, stainless steel vodilice strune i dršku, brojač strune u ft, samopodmazujući sistem zupčanika, a dostupni su modeli 30DLX za lijevu ruku, s prijenosom 4.0:1 i Informacije kapacitetom od 420m/0,40mm T.P. OLIVARI d.o.o. te model 45DX za desnu ruku s 10430 Samobor, Gajeva 49 prijenosom 4.0:1 i kapacitetom Telefon 01 / 3366 - 042 od 360m/0,50mm.

Jinkai najlon za big game

A

merički ribolovci su odavno rekli da je Jinkai jedan od najboljih najlona za big game, a u to se mogla uvjeriti i naša big game scena. Vjerojatno nema broda, a da na multićima nije namotan Jinkai, što i nije čudo, jer rijetke su situacije da ovaj najlon pukne ako, naravno, nije oštećen. Najlon je dobar koliko je novi, a upravo dolazi nova pošiljka ovog sjajnog najlona u Informacije zagrebački Škorpion, pa ne treba propustiti priliku za obnovu najloŠKORPION DNC na na rolama. 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

95


96


Vijesti

Okuma Distance Carp Pro Integrator 80

R

ola ima blade body dizajn, worm shaft oscilation sistem namatanja najlona, 9+1 čeličnih ležajeva, multidisc karbonski, kovanu aluminijsku špulu, integrirani podešavajući baitfeeder pretvarač, čvrstu aluminijsku dršku te kapacitet 430m/0,35mm. Distance Carp Pro Integrator 80 je surf rola s integriranim sistemom za slobodan hod špule koji se nalazi na vrhu same špule.

Igloo jacere

R

ibolov, obiteljske đite, turistička plovidba, čarter... ma što god da nabrojimo na brodici, moramo imati prijenosnu jaceru u koju stavimo led i imamo cijeli dan hladno pivo, na primjer. Naime, ako koristimo jacere u koje se stavlja led, kao što je to Igloo, imamo savršeno hladnu i spizu i spremište za ribu, jer ulovite li ribu primjerice ujutro, a kanite loviti cijeli dan, za sat-dva će biti taman kuhana na suncu. Zato je Igloo jacera idealan partner svakom ribiču, podvodnjaku...

Informacije

Informacije

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Ownerove udice Sufixov najlon za big game Supreme

N

ema nikakve dileme, od kada se pojavio Ownerov model udica Offshore Cutting Point, zavladale su big game scenom. Fenomenalno oštre pravog oblika, uhvatile su gomilu tuna i rijetko se koja oslobodila s ove udice. Jednako tako i model Gorilla ima Cutting Point brušenje vrha koji probada i najtvrđu hrskavicu. Dodamo li tome i čuveni model Mutu, dobili smo sjajnu paletu udica, bez kojih ni jedan ozbiljan big game brod ne bi smio na Blitvenicu.

K

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

opolimer najloni su rađeni posebnom tehnikom hlađenja i zato su izuzetno mekani. Naš redakcijski tim ih koristi kod lova na dubokim brakovima kao osnovni najlon, a često od njih radimo i sisteme za lov. Supreme je tipičan predstavnik kopolimer najlona koji ima visoku nosivost na čvoru, visoku otpornost na abraziju i veliku snagu. Top klasa najlona po sjajnoj cijeni!

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

97


Oprema

MARIA STEADY Jigging

Napisao Carlo Leone, fotografije arhiva RNJ

U

više nego bogatoj ponudi štapova za vetikalni jigging, kolekcija Steady Jigging iz proizvodnog programa tvrtke Yamashita, odnosno njihovog branda Maria, neupitno pripada svjetskom vrhu, posebice po i najiskusnijima u ovoj disciplini značajnom svojstvu: malom zamaranju ruke. Lagani, elastični gdje treba, a kruti također na poželjnim mjestima, ovi se štapovi odlikuju nadasve izvanrednom uravnoteženošću, što je postignuto korištenjem raznih materijala, od karbona do stakloplastike. U našim uvjetima svakako će najbolje rezultate pokazati verzije od 50/120 grama, 80/200 grama i 100/250 grama, jednako prikladne za sve vrste varalica – od teških jiggova do inchikua – te neovisno o dubini do koje ih budete potapali. Jednako tako savršeno reagiraju na napad ribe, bilo da se radi o nevelikoj škarpini ili golemoj tuni, kirnji ili gofu. Oni od 50/120 grama duljine su 1,75 m, srednji su dugački 1,70 (izrađuju se u dvjema varijantama, za pričvršćivanje ili stacionarne role ili multiplikatora), dok su najteži dugački 1,60 m (također se nude u dvjema verzijama).


Nova, redizajnirana linija shndera echo™ s Garmin HD-ID™ tehnologijom, donosi razlučivost terena i ribe kakvu ribari trebaju i očekuju. Od ekonomičnog uređaja echo 100 s prikazom u 8 nivoa sive boje, preko monokromatskih dual-beam uređaja echo 150 i echo 200, te čitljivim na suncu u boji uređaja echo 300 i echo 500c, do vrhunskog shndera echo 550c, 5 inčnog prikaza video kvalitete s 2 frekvencije (200 i 77kHz) i izlazne snage od 500W, odaberite odgovarajući uređaj za sebe. Svi shnderi isporučuju se sa sondom i nosačem kako biste isplovili brže i lakše.

Follow the leader. www.garmin.hr

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033 P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-036, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540


Oprema

OKUMINE ROLE za jigging i bulentin

Ribičke discipline vertical jigging i bulentin traže određeni pribor i opremu, a to je posebno izraženo kada su u pitanju role. Primjerice, kod vertical jigginga rola je jedan od najvažnijih dijelova pribora. Štap i ne treba biti iz serije ‘nedodirljivih’, no kod role se ne smije ‘stiskati’ i tu nema dileme – samo najbolje role mogu izdržati brutalnu snagu ove discipline. Okumine role za VJ su vjerojatno najprodavanije u nas, jer imaju odličan odnos cijene i kvalitete. Tekst i fotografije arhiva IVCOMM-V

RAW Raw ima aluminijsku konstrukciju kućišta i rotora, EOS II Saltwater pogonske zupčanike, DFDII – novi ekstremni dupli kočioni sistem, HDGII – super snažne pogonske zupčanike otporne na koroziju, rezervnu aluminijsku špulu, 10+1 visokokvalitetnih ležajeva otpornih na koroziju te aluminijsku dršku. Rola Okuma Raw je dostupna u veličinama 40 s prijenosom od 5.0:1 te kapacitetom od 170 m/0,30 mm i 55 s prijenosom od 4.5:1 i kapacitetom od 200 m/0,40 mm.

SALINA Salina ima DFD (dual force drag) kočioni sistem, 4+1 visokokvalitetna ležaja otporna na koroziju, HDGII – super snažne pogonske zupčanike otporne na koroziju, aluminijsko tijelo, aluminijsku špulu, aluminijsku dršku, termički tretiranu glavnu osovinu, vodootporan kočioni sistem, patentirani EOS – Elliptical oscillation system namatanja strune, CRC (corrosion resistant coating proces) – antikorozivni premaz na metalnim dijelovima role, HDGII (corrosion resistant, high density gearing) – izuzetno snažna legura sa specijalnim premazom protiv korozije od koje su napravljeni zupčanici i ostali unutarnji pogonski dijelovi role, čvrsti aluminijski anodizirani preklopnik, RESII – kompjutersko balansirani rotor. Salina je dostupna u veličinama 40 s prijenosom 5.0:1 i kapacitetom od 170 m/0,30 mm te veličinom 55 koja ima prijenos 4.5:1 i kapacitet od 200 m/0,40 mm.


CEDROS HIGH SPEED Cedros High Speed rola je specijalno dizajnirana za ribolov na moru. Rola ima čvrsto aluminijsko tijelo, DFD –dupli kočioni sistem, HDGII – super snažne pogonske zupčanike koji su otporni na koroziju, brzi prijenos, specijalnu jig aluminijsku ručicu, patentirani EOS sistem namatanja strune, 4+1 visokokvalitetan ležaj otporan na koroziju, aluminijsku anodiziranu špulu, Hydro Block zaštićenu kočnicu. Rola ima Blade body dizajn, kovanu aluminijsku dršku, kovanu osovinu ručice, a oznaka „S“ odnosi se na brzi prijenos. Rola ima RESII računalno balansiran rotor, CRC (corrosion resistant coating proces) antikorozivni premaz na metalnim dijelovima role, a dostupne su veličine 40S s prijenosom 6,2 : 1 i kapacitetom od 170 m/0,30 mm, veličina 55S s prijenosom 6,2:1 i kapacitetom od 260 m/0,35 mm, veličina 65S s prijenosom 5,7:1 i kapacitetom od 260 m/0,40 mm te veličina 80S s prijenosom od 5,7:1 i kapacitetom od 220 m/0,50 mm.

SALINA II HIGH SPEED – NOVO UPRAVO STIGLO Salina II High Speed DFD je novi model s duplim kočionim sistemom, 8+1 visokokvalitetnim ležajem otpornim na koroziju, HDGII – super snažnim pogonskim zupčanicima otpornima na koroziju, Crossover dizajnom tijela i rotora, kombinacijom aluminija i grafita te patentiranim EOS sistemom namatanja strune. Rola ima kovanu aluminijsku dršku, Hydro Block zaštićenu kočnicu, RESII – računalno balansiran rotor, čvrsti aluminijski anodizirani preklopnik te CRC (corrosion resistant coating proces) antikorozivni premaz na metalnim dijelovima role. Rola je dostupna u veličini 10000S i ima prijenos 6.2:1 i kapacitet od 330 m/0,40 mm.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042


Svijet nautike

JADRAN

kakav nije bio

Namjerno sam u naslovu onaj debilni slogan Hrvatske turističke zajednice prometnuo u negativan 'preslik', jer naše more – u smislu bezbrižnog uživanja u plovidbi, bilo radi ozbiljnog ribolova ili samo do izletišta na kupanje i gradelavanje – definitivno više nije što je bilo... a što će tek biti? Napisao Stjepo Martinović, fotografije arhiva RNJ

N

ema onoga među nama tko je preplovio jadranski akvatorij od Istre do Konavala a da nije – vidio svoga boga! Posejdona, iliti (romaniziranog) Neptuna, koji mu je pokazao dio tijela što ga pristojno nazivamo donjim dijelom leđa, te ga iz visina sa-

Trista metara od obale?

102

moumišljenoga moreplovca spustio u ponor umalo-brodolomca, koji se spašava držeći se grčevito rukama za bandu broda ili zubima za zrak. Jer, kako je to slikovito rekao Pelle Peterson, znameniti švedski jedriličar i projektant turističkih i regatnih brodova (bio je i komodor projekta Sweden u America’s Cupu), Jadransko je

more prekrasno – i opako zaguljeno. Najljepši zaljev Sredozemnoga, a obilježen svim ekstremima mediteranskoga geografsko-klimatološkog pojasa, od divlje senjske bure, koja ubija žestinom vjetra, potiskivanjem kisika "morskom prašinom" te strmim i kratkim valom (ali i visine veće od 7 m), do južine iz Otranta koja na pučini sjeverno-

ga dijela Jadrana stvara valove visine od (izmjerenih) 10,80 m... a da ne govorimo o kaosu što nastaje križanjem lebića i juga, ili kobnim kombinacijama zbivanja u atmosferi (nagloga pada tlaka zraka) i na moru, kad se javljaju "jadranski tsunami", pijavice i druge nepogode. Ali, neće u ovom prilogu biti riječi o pogibeljima kojima se izlažu oni kojima je more do koljena, isplovljavajući u danima kad ni galebovi ne polijeću, nego o ugrozama kojima neki među nama kumuju iz tzv. subjektivnih razloga, famoznim ljudskim faktorom. Dakle, ponašanjem nadahnutim bogatom lepezom mentalnih stanja u rasponu od nevine gluposti i samoprecjenjivanja do omalo-


Divljaštvo je način ponašanja važavanja uvjeta na moru i sirove bahatosti.

Oni idu na nas!

Presijecanje najlona kod panule je normalna stvar za neke

Vjerujem da svatko od nas ima u memoriji priču od koje mu se uvijek, bez obzira na u međuvremenu protekle godine, digne svaka vlas na glavi. Onu iz koje ste jednako mogli isplivati, kao i nestati u njoj, tj. jadranskim dubinama – a iz koje ste se škapulali s tvrdim obećanjem svetomu Nikoli, svetoj Luciji, svetomu Luki... da vam se slična lakomislenost nikada više neće dogoditi, jer znate da bi (za razliku od zapamćene) posljednja bila. Meni se takva zbila potkraj kolovoza 1985. godine, oko milju i pol

103


Nesmanjenom brzinom uz brodove koji čekaju tune od obale, odnosno cavtatskoga Rta Zarubača, za posve nevinoga dizanja parangala po laganom južinu, oko 7.30 ujutro. Moj (tada petogodišnji) sinčić i ja isplovili smo gumenjakom Maestral 18 s legendarnim Tomosom 4E na krmenom zrcalu, lako našli završni senjal i počeli salpavat’ parangalčić od svega 125 udica (ali originalne izvedbe, polulebdeći, što je neka druga tema), sretni i veseli jer je otprilike na svakoj trećoj

Divljanje počinje već u luci

104

udici bila poneka riba. Doduše, ništa trofejno, ali količinski itekako zanimljivo: tri-četiri lijepe tabinje, jedna poveća škrpina, pa pet-šest ugora, od glista do macana od oko 5 kg, jedan kovač, pozamašan oslić... da bih, začuvši potmuli zvuk snažnih brodskih motora iz smjera juga, pogledao prema stijenama ispod Močića i vidio kako velika motorna jahta punom brzinom plovi ravno na nas! Počekao sam desetak sekunda da vidim

hoće li kormilar ipak odabrati kurs podalje od obale, pa nas obići na pristojnoj i sigurnoj udaljenosti – ali ne: taj je brod (procijenio sam, duljine oko 15 m) visoko podignutoga pramca i dalje jurio točno prema name, ne skrećući lijevo ni desno. Shvatio sam da se događa nešto zlokobno, jer bi svaki razuman čovjek za komandama tog broda već bio zamijetio jarko narančasti gumenjak obasjan jutarnjim suncem i počeo ma-

nevar obilaženja, a i smanjio brzinu jer nije bilo teško pretpostaviti da u tako maloj šešuli, bez obzira na uzgon što joj ga daju pneumatske komore, nije ugodno kad ju sustigne val visine najmanje metra i pol, a baze kraće od metra! Ukratko, bacio sam košaru s izvađenom polovicom parangala u more, kantu s ribom gurnuo pod pramčanu "palubicu" od gumiranoga platna, sjeo na sredinu poda u kokpitu sa sinom u naručju i

Policija ima premalo brodova za akvatorij Jadrana


Koga briga za eventualne kupače dao pun gas prema otvorenomu moru. Shvatio sam, naime, da „pijani idioti“ na jahti – kako sam ih krstio (ubrzo ću spoznati: savršeno točno) – neće mijenjati kurs, nego slijediti liniju obale na udaljenosti od pola do tričetvrt milje od kraja i nastaviti prema kanalu između otočića Mrkana i poluotoka Sustjepan, pa da nam je bolje odmaknuti se od njihovih valova prema pučini, nego se naći između njih

Ni usidreni brodovi u mirnim valama ne znače divljacima ništa i obale i izložiti se križanomu moru od odbijenih pramčanih i pristiglih krmenih valova. I doista, "pijani idioti" – četvorica dripaca u kokpitu velikoga Chris Crafta hercegnovske registracije – nisu promijenili rutu ni za milimetar, nego protutnjali stotinjak metara od našega gumenjaka "s provom u nebo", uopće ne reagirajući na moje domahivanje i bijesne geste. Kad su nas njihovi valovi sustigli, na

jedvite sam jade uspijevao bježati pred njima dok nisu oslabili, ali su nas svejedno zalili preko krme pa se riba iz kante "razbježala" kokpitom – moj se sin prestrašio kako samo dijete te dobi može, rasplakao i umalo me ugušio grčevitim stiskanjem uza me. Kad je opasnost prošla, pokupio sam ribu, izbacio more iz gumenjaka, smirio dijete – srećom, imao sam pitke vode, pa ga umio i dao mu da pije – te

se vratio po parangal. Košaru s izvađenim dijelom nisam našao, pijani su idioti protutnjali preko nje, a povlačeći ostatak s drugoga senjala spasio sam pedesetak udica i još pet-šest riba, među njima i trofejnog pauka „crnca“ od 3,50 kg! Umoran i više vodeći računa o sinu nego o bilo komu ili čemu, ranja sam samo poduhvatio pothvatačom i tako ga u zraku za krmom donio u porat. Kad sam odveo dije-

Nekako je najljepše uz obalu... misle mnogi neodgovorni

105


Po novome red na moru radi i policijski helikopter te i odnio ribu kući, otišao sam na rivu da vidim pijane idiote, jer sam zamijetio da su skrenuli u Cavtat, a ne nastavili prema Dubrovniku. Jest, bili su pijani – i kompletni idioti. Nikakav papir ne bi podnio ono što sam im rekao – bahato se smijući, nisu priznali ni da su nas vidjeli! – a kad sam htio podnijeti prijavu ispostavi lučke kapetanije, ka-

petan mi je rekao da bi mi uzalud bilo, jer nemam svjedoka... a ni sin mi nije imao sigurnosni prsluk na sebi. Točno: kapetan je to znao, jer su se oba prsluka moje djece žutjela u kokpitu naše male jedrilice na vezu kraj vaterpolskog igrališta. Dakle, ako s morem još i ima šale – pa ste eventualno obilate sreće, iskustvom nadoknadite počet-

Mnogi talijanski nautičari tijekom ljeta daju oduška svojoj sujeti

106

nu lakomislenost, spasi vas pouzdanost broda... – s nepažljivim, osionim, pijanim, drogiranim, ili jednostavno neukim nautičarima zaista nema. A takvih je na Jadranu sve više, kao i onih genija koji na more krcato plovilima svih vrsta u rukama kojekakvih kormilara isplove otprilike poput one im subraće po gluposti koja na autocestu

izlazi u krivom smjeru, ili se vraća po ženinu torbicu! Ali, koliko god treba paziti na ponašanje drugih, uvijek krenite od sebe: ne sjedajte za kormilo umorni ni alkoholizirani – smanjena pažnja i sposobnost hitre i inteligentne reakcije u nevolji ne pomaže ni kad Bog još nije posve digao ruke od vas. Imajte na brodu svu sigurnosnu opremu i


Bezobzirno presijecanje pravca vašeg broda

Tik do obale! A kupaći? to u funkciji, a ne u spremištu; ne štedite struju za signalna svjetla kad plovite noću ili u uvjetima slabije vidljivosti, ako imate rad-ar neka i rad-i, kad vidite da netko divlja nepažljivo ploveći prema vama, upotrijebite trubu, nemojte mu mahati jer će pomisliti da ga pozdravljate s divljenjem... pridržavajte se svih pravila i svakog propisa o izbjegavanju sudara; od viška

Ovakvih brodova bi trebalo biti više discipline sigurno neće biti štete, od dobrohotnog prelaženja preko tuđih malih propusta još manje – od „izdajničkog“ prijavljivanja prekršitelja policiji ponajmanje! Kao i u cestovnom prometu – a naše more, s pola milijuna plovila u turističkoj sezoni, itekako se može uspoređivati s Autobahnom – budite svjesni da je prostranost akvatorija relativan pojam, jer se 90

posto rekreacijsko-turističkih i ribolovnih brodica kreće u vrlo tijesnomu priobalnom pojasu. A tu vas, osim izazova zadanih konfiguracijom obale, reljefom (hridima i sikama), meteorološkim uvjetima i gustoćom prometa čeka još i faktor pogibelji što ga nije moguće definirati nikakvom prognozom: diletantizam velikoga dijela posjednika dozvole, alkoholiziranog i

drogiranost značajnoga dijela njih, sklonost kurčenju brodovlasnika-skorojevića s mnogo konja u strojarnici i tovarom za timunom... Zato, u najboljem interesu vlastite sigurnosti, svjesni odgovornosti za druge na vašem brodu (djeci obavezno vežite prsluke!) i zarad užitka u svemu čarobnom što more pruža – ne budite jedan od tih!

107


Motori

PREMA SVECU i tropar


Žalosna je istina da su na našem dijelu Jadrana one brodice koje najčešće odlaze u ribolov mahom opremljene posve pogrešnim motorima – pri čemu neznanje nije nikom isprika Napisao Stjepo Martinović Snimio Mladen Marković

A

ko vam se tvrdnja iz podnaslova čini neutemeljenom – još jednom pročitajte naslov; tropar je, naime, stari narodni izraz za (svetački) oreol – što hoće reći da bi svaki svetac trebao biti prikazan s onolikim svijetlim krugom oko glave koliki mu po svetosti pripada. E, upravo bi tako svaka ribolovna brodica trebala nositi optimalan motor, i to u svjetlu funkcionalnosti, ekonomičnosti i univerzalnosti primjene. Idemo redom: optimalno funkcionalan motor u prijevodu znači onaj koji ponajbolje odgovara plovilu koje pokreće... i eto ti ga na – odmah upadosmo u kašetu brokav! Što to, naime, znači ponajbolje? Netko će reći da to znači stići brzo na poštu, valjano poslužiti pri najčešćoj vrsti ribolova – panuli, lovu u struji (driftingu), bulentinu, polaganju parangala – i jednako omogućiti brz povratak s mora, ili bijeg pred neverinom. U redu, ali koliko ta komocija košta? Je li racionalno (funkcionalno!) zbiti cijelu ergelu konja ispod poda kokpita ili ih objesiti o krmeno zrcalo da bismo dojurili do mjesta ribolova i pobjegli otamo k’o stekli... a prije i poslije toga ubijali dosadu u lokalnoj konobi? Pravdajući se, kada dođe chi paga stasera da baš i nismo pri lovi jer smo je ostavili lopinama na benzinskoj... Ekonomičnost – was is das? Sprdam se uvodeći jezik notornih ekonomista zato jer u nas ta kategorija jednostavno nije poznata. Po lučicama ćete vidjeti apsolutno sve varijante pretjerivanja s konjskim snagama i varijantama pogona, od stabilnih motora dostatnih za komu-

nalni trajekt i izvanbrodskih prikladnih za off-shore utrke do bizarnih kombinacija kao što su rezervni motori snage gotovo jednake glavnima ili (najnovije) gluposti poput dizelsko-električnog pogona. Dakle, ta idiotarija zaslužuje riječ-dvije: navodno ekološka sprega sastoji se od dizelskoga motora – koji, jasno, troši naftu – snaga kojega se ne prenosi na vijke, nego se njom pokreće elektroagregat... koji pokreće vijke.

Po lučicama ćete vidjeti sve varijante pretjerivanja s konjskim snagama i varijantama pogona, od stabilnih motora dostatnih za komunalni trajekt i izvanbrodskih prikladnih za off-shore utrke Onaj tko ikad izumi pretvaranje jedne vrste energije u drugu bez gubitaka osvojio je Nobelovu nagradu prije nego što se i rodio! Za ozbiljne: taj sustav izumili su Nijemci (a tko bi drugi?) u vrijeme kad su shvatili da je podmornica najopakiji ratni stroj na, odnosno, u moru jer je trebalo riješiti problem propulzije za ronjenja pod površinom, odnosno pokretanja bez vanjskoga kisika; stoga su, kao glavni primijenjeni elektromotori, a kao pomoćni – za punjenje akumulatora i plovidbu površinom – dizelski... ali, bogec moj, valjda brodicama za rekreacijski ribolov još nismo zašli pod valove?! Univerzalnost primjene u našem slučaju znači dvoje: prikladnost za sve


Moderni talijanski fisherman s primjerenim vanbrodskim motorom uobičajene vrste ribolova – plus za obiteljske izlete, jer golema većina malih plovila služi u obje svrhe. Toliko o načelima!

Pravilo desne ruke Sad o varijantama. Budući da ne govorimo o velikim brodovima za rekreacijski ribolov, nego o brodicama u rasponu od jadranske pasare do solidnog, ali ne bijesnog, fishermana, ne griješimo ako kažemo da se ta plo-

vila pokreću jednim od sljedećih pet propulzijskih sustava: izvanbrodskim motorom male do umjerene snage, izvanbrodskim motorom (ili više njih) velike snage, jednim centralno ugrađenim (stabilnim) motorom s prijenosom linijskom osovinom, dvama centralno ugrađenim motorima s prijenosom linijskim osovinama te prikrmenim ugrađenim motorom s prijenosom jednom ili dvjema Z-stopama (nogama). Ovdje

Aluminijski čamac ne treba veliku snagu motora

ona izreka iz naslova savršeno dolazi do izražaja. Naime, mala barka – pasara, gumenjak s krutim koritom – zaista ne treba više od izvanbrodskog motora umjerene snage, poželjno četverotaktnog, jer omogućuje višesatnu plovidbu pod malim gasom, brzinom od dva do četiri čvora, prikladnom za panulu živim mamcem. Popnemo li se za stepenicu više, nalazimo obiteljsku brodicu duljine oko 7 metara... a sad, bogo moj?

Dileme, zapravo nema: ako je istisninskoga korita, optimalan pogon za nju bit će centralno ugrađeni motor, dizelski ili benzinski (iskreno, raduje me da se benzinci vraćaju – oduvijek sam ih cijenio, ponajviše zbog tihog rada i izvrsnog odnosa potrošenoga goriva i prijeđenih milja; danas im povratak otvara i izjednačena cijena dizelskoga goriva i motornih benzina). Ako je korito vašega broda glisersko, ono zahtijeva i odgovara-

Deplasmana s ugrađenim motorom


SCAM - jedan od najboljih motora za manje barke jući pogon – već od duljine od 7 m naviše i dva motora, snage dovoljne za besprijekorno glisiranje, jer jedino tada možete štedjeti gorivo. Nije šala: u glisirajućem režimu plovidbe brodovi te vrste troše manje nego lažni polugliseri, odnosno poludeplasmanci (nema toga!), s obzirom na to da većim dijelom korita svladavaju otpor rijetkoga medija, zraka, a ne gustoga,

vode. To vam je izvrnuto pravilo desne ruke: vektor brzine stupa na scenu samo u sprezi s fizičkim okolnostima koje mu eliminiraju otpor gustoga medija. Zašto ne vjerujem u polurješenja? Načelno, korito koje do prelaska u glisiranje plovi u istisninskom režimu, a kad se dvjema trećinama vodne linije digne izvan vode i počne glisirati – i glisira, trebalo biti se

tako nazvati. Ali, ali... činjenica je da takvi brodovi do prelaska u glisiranje plove u bastardnom režimu, gurajući pred sobom vodu i stvarajući mnogo više hidrodinamičkog otpora – čitaj: rasipajući gorivo – nego čistokrvni deplasmanci. Također, nakon što izglisiraju, takvi brodovi zapravo rijetko zaista glisiraju: plove u režimu što ga se nikako ne može nazvati gliserskim, jer

su gotovo cijelom vodnom linijom i dalje u moru, a po krmi – bez obzira na dograđene „bubrege“, spojlere i slične varalice za naivne – ostavljaju toliko turbulencije da je jasno kako lijep dio goriva troše na preoravanje mora. Bez uvrede, to vrijedi za sve tzv. modernizirane klasične brodove, od ligurskih i balearskih guceva do brodova nastalih na tragu tradicionalnih plovila jadranske brodogradnje.

Plovidba nije prijevoz!

Naš Galeb je "naoružan" SCAMOM

Spomenuo sam prikrmene ugrađene motore s prijenosom na Z-stope; iako ih neki vlasnici koriste i za ribolov, ti su brodovi vjerojatno jedno od izuzetno neprikladnih rješenja – gotovo rame uz rame s gliserom za šminkersko divljanje morem. Zaista biste morali imati paklene mašte da zamislite nekoga kako panulaje iz glisera marke Riva ili sličnog! Nije riječ samo o manjku radnog prostora u kokpitu i mogućnosti zapinjanja najlona o vijke, nego i o distri-


Fisherman ili trkači čamac? Oboje! buciji težine koja itekako utječe na držanje korita u plovidbi, a time i na režim kretanja i potrošnju goriva. Dakle, što i kako odabrati? U prvom redu, većina brodograditelja ili već ima u ponudi optimalan motor za plovilo iz svoga programa – što ne znači da je taj savršen i za ribolovne potrebe – a tako se često može znatno uštedjeti, jer proizvođači motora daju popuste ugovornim partnerima. Ali, ako birate po sistemu à la carte, zasebno brod i njegovu opremu,

Carolina Skif s Mercury pogonom

a zasebno motor, vratite se na početak ovoga teksta pa se upitajte što vam zaista treba, koliko to možete platiti i kako podmirivati troškove korištenja i održavanja, te koliko ćete sati ukupno ploviti godišnje, u ribolovu i vozeći familiju do plaže. Da se sad malo poigramo optimalne kombinacije. Recimo da bi prosječnoj obitelji s četiri člana i dvoje-troje povremenih gostiju najbolje odgovarala istisninska brodica duljine oko 8 m. Dakle, plovilo koje će se koristiti isključivo za neki užitak,

odnosno razonodu u ribolovu ili ljetne radosti – što znači da vrijedi pravilo odnija java prišu. Plovit ćete brzinom od 8 do 12 čvorova, doživljavajući plovidbu kao dio užitka, a ne „prijevoz od točke A do točke B“. Takav brod optimalno će se kretati s pomoću dvaju motora umjerene snage, od 50 do 75 KS, kako biste vozili pod umjerenim gasom, ne opterećujući motore ni prijenosni sustav, a trošeći umjerenu količinu goriva po preplovljenoj milji. Ako ste ljubitelj dizelskih motora,

preporučio bih vam marinizirane Volkswagenove motore od 75 KS (u automobilskoj verziji pokreću Passat, Škodu Octaviu, Seat Toledo itd.), a ako se opredijelite za benzinske, izbor je bogat i delikatan – navodno su najpouzdaniji američki marke Crusader, koji se temelje na izvorno za automobilsku industriju razvijenim agregatima marke GM, o čemu ćete na internetu naći cijelu biblioteku podataka. Bilo da odaberete dizelaša ili benzinca, svakako uzmite i prigušnicu (trolling valve) koja omogućuje višesatnu plovidbu pod malim brojem okretanja, primjerice za panulanja, a bez pregrijavanja motora ili prekomjerne potrošnje ulja. Na kraju, imajte na umu da je s brodskim motorima kao i sa ženama: prvi dojam može biti sjajan, ali je pouzdanost u dugotrajnoj eksploataciji ono u čemu se krije stvarna vrijednost. A ako vam je zaista do zaštite okoliša, opremite brod solarnim ćelijama za kontinuirano dopunjavanje akumulatora pa ćete uvijek imati dovoljno struje na brodu, akumulatori će dulje potrajati... a i ulovljena riba će svježa dočekati iskrcavanje s broda.


Vijesti

Sufixov najlon Tritanium

Okumini EPIX V2 Carp štapovi

Š

tapovi imaju 30t IM8 karbonski blank, dršku od japanskog shrink tube materijala, dvostopne titanium vodilice sa SIC umetcima, dvodijelne su konstrukcije, a dostupni su modeli 12’ 3lb, 12’ 3,5lb, 13’ 3,5lb i Spod 12’. 12’ 3,5lb, 13’ 3,5lb i Spod 12’ imaju prvu ulaznu vodilicu promjera 50mm pa je njima moguće daleko bacanje i debljim najlonom, što je ponekad veoma važno kod oštrog i kamenitog dna.

S

ufixov najlon Tritanijum je pakiran na špulama po 1120 metara i namijenjen je za puniti role kao što su one za surf tehniku. Osim velike nosivosti na čvoru, odlične otpornosti na Informacije abraziju, Tritanijum ima i odličRIBOLOVNI CENTAR BARKA nu vidljivost za ribiča, dok ga ri21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ba slabije zapaža jer, primjerice, Telefon 021 / 334 - 340 crvena boja je nevidljiva u moru nakon nekoliko metara.

Seaguar big game predvezi

K

ao i kod Ownerica, tako i kod Seaguara vrijedi pravilo – Seaguar je Seaguar, a ostalo su fluorokarboni, kada je big game u pitanju. Škorpion nudi cijelu paletu snaga i to 66 lb, 80 lb, 125 lb, 175,lb, 220 lb i 250 libri, a to pokriva sav ribolov od luceva pa do najvećih tuna koje plivaju Informacije u Jadranskom moru. Seaguar je pakiran u plastične vrećice po 30 ŠKORPION DNC metara. Seaguar je najlon Made 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 in Japan koji radi japanski kemijTelefon 01 / 2322 - 515 ski div Kureha.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Yamashita EGI Sutter

J

oš jedna Yamashitina skosavica za lignje koja svojom lovnošću odstupa od sličnih varalica. Yamashita je novom paletom skosavica otišla daleko naprijed i konkurencija će morati dobro zasukati rukave. Ovo je dobro i za nas ribiče, jer dok se tvrtke Informacije natječu tko će napraviti bolju skosavicu, mi ribiči koristimo TAMARACOM priliku i lovimo kao nikad do sa51219 Čavle, Čavle 245 da, a da se na nekim mjestima Telefon 051 / 258 - 970 lignja počela loviti, nije nikakva tajna.

113


Elektronika

FUJINON PRISTUPIO

grupaciji Fujifilm europe

K

ompanija Fujinon Europe GmbH 27. srpnja pristupila je grupaciji FUJIFILM Europe GmbH, što je značajan korak u konsolidaciji poslovanja cijele korporacije FUJIFILM, započetoj 2010. godine fuzijom kompanija toga industrijskog diva u Japanu. Tako ojačana grupacija očekuje preuzimanje još većega tržišnog udjela na području medicinskih uređaja (endoskopskih pomagala) i optičkih instrumenata. Naime, FUJIFILM Europe sada

ima u Europi više od 50 učlanjenih poduzeća, s više od 5.000 zaposlenih u istraživanju i razvoju proizvoda, samoj proizvodnji te marketingu, prodaji i potpori kupcima nakon prodaje. Djelujući iz Dusseldorfa, ova megakompanija ostvaruje izvanredno značajan promet u plasmanu proizvoda namijenjenih medicini, grafičkoj industriji, likovnim umjetnostima, filmu i fotografiji te u industriji nosača slike i zvuka.

www.fujinon.de


Lowrance 2011 NOVO Elite™ DSI i Mark™ DSI DownScan Imaging Sonar

5’’ekran | 455/800kHz | dubina/temp

MERIDIAN PROJEKT d.o.o. | Ekskluzivni uvoznik i distributer za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu | PRODAJNA MJESTA: Beli Manastir ŽABICA 031/700 990 | Dubrovnik SVETAC d.o.o. 020/357 017 | Hvar BOLTANO d.o.o. 021/717 735; 021/766 211 | Korčula EGON d.o.o. 020/721 172 | Labin MOTOMAR MILETIĆ TEDI 052/851 194 | Marina BOLTANO d.o.o. 021/889 023 | Murter Mehanic-Nautic d.o.o. 022/434 763 | Novigrad MARSERVIS d.o.o. 052/758 150 | Osijek MOTO PLUS IKICA 031/284 707; MOTO-NAUTIKA d.o.o. 031/283 683 | Pula NAVIGO 2000 d.o.o. 052/500 500; EUNICE 052/570 203; Adriana Nautica d.o.o. 052/506 925 | Rijeka GUMI CENTAR d.o.o. 051/623 079; Elektro servis VANJA 051/244 656 | Rogoznica BOLTANO PJ FRAPA 091/4801 005 | Split IGLUN1 021/338 510; IGLUN2 021/388 721; SERIOLA d.o.o. 021/583 067; BOLTANO d.o.o. 021/398 577; ANTARTIKA d.o.o. 098/822 322 | Šibenik KIMER d.o.o. 022/212 118 | Umag ALMI d.o.o. 052/741 065 | Vinkovci ORBAN d.o.o. 032/308 463 | Vodice Fred Bobek d.o.o. 022/443 300 | Zadar RIZ-ITEA commerce d.o.o. 023/305 777; SERVIS BRODSKE ELEKTRONIKE MARIO 091/5035 115 | Zagreb ŠKORPION DNC d.o.o. 01/2322 515; PREDATOR 01/3817 890; PREDATOR II 01/6646 200; NAUTIKA STORE 01/3820 115; SIBEG d.o.o. 01/6697 197; FRANKA MARINE d.o.o 01/2040 560; SVIBEN MARINE d.o.o. 01/3435 880; IN MARINE d.o.o. 01/3664 257; CV SISTEMI d.o.o. 01/2395 774; REFUL MARINE d.o.o. 098/319 265

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: lowrance@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com


Elektronika

MONTANA Najrobusniji ručni uređaj na dodir daje novo značenje višenamjenskoj primjeni GPS-a Tekst i fotografije arhiva Navigo Sistemi

G

armin, vodeći proizvođač uređaja za satelitsku navigaciju predstavio je polovicom svibnja svoj novi ručni GPS uređaj – Montana, najnapredniji Garminov ručni uređaj robusnog dizajna s više različitih opcija montaže i napajanja, dvojakom orijentacijom i raznim opcijama prikaza na zaslonu, uz kompatibilnost sa svim dostupnim Garmin kartografijama. Uređaj ima barometarski visinomjer za iscrtavanje visinskog profila i sposobnost iscrtavanja rute pomoću uključenog visinskog modela cijelog svijeta. Troosni kompas daje Montani smjer i kad stojite na mjestu ili ga ne držite ravno. Montana je vodootporna, ima

zaslon čitljiv na direktnom suncu, prikladan za upravljanje u rukavicama, koji pravovremeno odgovara na svaku naredbu. Zaslon je izuzetno velikih 4-inča dijagonale (10,2cm), a fotografije slikane 5-megapixelnom autofokus kamerom (modeli 650 i 650t) prikazat će se na jasnom zaslonu u sjajnim bojama. “Montana je dizajnirana da bude otporan, prijenosan i izuzetno višenamjenski uređaj za sve ljubitelje avanture”, izjavio je Dan Bartel, Garminov potpredsjednik zadužen za prodaju u cijelom svijetu. “Sada imamo jedan uređaj koji će ispuniti sve zahtjeve korisnika GPS uređaja u prirodi; bilo da se uputite na avanturu u neistraženo, cestom ili na moru. Od plovidbe u vašem brodu, avanture u džipu


ili šetnje Alpama, do glasovnog navođenja na putu do novog trgovačkog centra, Montana je prilagodljiva i podržava sve karte koje su vam potrebne.” Bilo kuda i svuda: S Montaninim novim robusnim dizajnom ne trebate više brinuti, kako god zahtjevna bila avantura u koju se upuštate. Montana je potpuno vodootporna i podnijet će sve blato i prašinu kojom ćete ju zasuti, čak i kad je spojena na opcionalno napajanje i nosač. Nosač možete koristiti i uz City Navigator kartografiju za glasovno, turn-by-turn navođenje, ili upotrijebite robusni nosač za vožnju na motoru. Ako pješačite, utaknite slušalice u audio ulaz za slušanje glasovnih uputa navođenja. Na stranici proizvođača, www.garmin.com/Montana provjerite kako izgleda Montana u akciji. Montana podržava sve Garmin kompatibilne kartografije, uključujući nautičku i cestovnu. Također podržava i novu BirDSEyE™ Select kartografiju i BirDSEyE™ satelitske snimke (zahtjeva pretplatu) koje Vam omogućuju da učitate prilagođena područja vaših rasterskih karata ili satelitskih snimaka u vaš uređaj. A kada spojite Montanu na računalo, možete koristiti bilo koju od tih karata u BaseCamp-u, Garminovom besplatnom programu za planiranje ruta, dizajniranom da vam pomogne detaljno isplanirati i ponovno pregledati vaše putovanje u najmanjim detaljima. Ostanite aktivni: Montana nudi dvije opcije napajanja koje vam omogućuju da uređaj ostane u funkciji tijekom dugih planinarenja ili drugih avantura u prirodi. Kad imate mogućnost odmoriti se i napuniti uređaj svake noći, tanka i lagana litij-ionska baterija koju dobivate u pakiranju, trajat će i do 16 sati. Za one neplanirane situacije, Montana radi i na tri AA baterije omogućujući dodatno napajanje za sljedeća 22 sata. Putujte bez papira: Montana podržava geocaching GPX datoteke, pomoću kojih učitavate geocacheve i detalje direktno u uređaj. Montana pohranjuje i prikazuje ključne informacije, uključujući lokaciju, teren, težinu, sugestije i opise, što znači da nema više ruč-

nog unosa koordinata i papirnatih ispisa! Jednostavno učitajte GPX datoteku u uređaj i započnite lov na cacheve s besplatne online zajednice ljubitelja geocachinga iz cijelog svijeta www.OpenCaching. com. Dok lutate prirodom zabilježite najljepše slike divljine i stvorite drage uspomene pomoću Montanine 5-megapikselne kamere. Svaka fotografija je automatski georeferencirana s lokacijom na kojoj je snimljena, što vam omogućuje da se bilo kada vratite na točno istu poziciju. Slike pregledajte u položenom ili uspravnom formatu, a za dodatni memorijski prostor umetnite microSD karticu, pomoću koje ćete na Montani moći pregledati i fotografije snimljene drugim uređajima. Montana dolazi u tri modela – 600 s baznom kartom svijeta, 650 s baznom kartom svijeta i 5-megapixelnom kamerom, te 650t s baznom kartom svijeta, Euro Topo kartom i 5 megapixelnom kamerom. Predviđena maloprodajna cijena kretat će se od 3.899 kn za Montanu 600, Montana 650 biti će u prodaji po 4.599 kn, dok će top model s topografijom cijele Europe koštati 4.899 kn. Montana je najnapredniji ručni uređaj tvrtke Garmin, koja je provela više od 20 godina razvijajući tehnologije i inovacije da poboljša život korisnika GPS-a te pretvorila brand Garmin u generičko ime za navigaciju po cesti, u zrakoplovima, plovilima, u prirodi i za sport. Za dodatne informacije o ovom i ostalim Garmin proizvodima posjetite www.garmin.hr. Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K Tel. 01/2334 033, e-mail: ana@navigo-sistem.hr

117


Podvodni ribolov

KAD CARA

uvati fjaka – zubatac u rupi

Skinuti krunu caru riba u podvodnom ribolovu uvijek je stvar prestiža. Zubaca redovito love samo najiskusniji podvodnjaci koji su veliki broj sati u moru posvetili proučavanju njegova ponašanja i traženju kvalitetnih pozicija na kojima se uspješno lovi. Također je poznato da lov na ovu ribu zahtijeva duboke urone i dugačke čeke na dnu, koje rijetki mogu kvalitetno i sigurno izvoditi, te posebnu opremu pri čemu mislim na jake puške s dvije ili više guma Napisao Igor Nuić, snimili Igor Nuić, Frane Škara i Marin Huzjak

U

natoč tome u moru pravila n e ma i p un o toga ne ovisi samo o lovcu već i o brojnim drugim faktorima od kojih je često najvažnija sreća. Zahvaljujući tim "ostalim" faktorima rijetki-

ma se dogodi da preskoče teški put i trofejni ulov ostvare bez puno muke tako što pronađu zubaca u rupi. Takav ulov događa se vrlo rijetko, pamti se dugo vremena i predstavlja poseban užitak. Kao obožavatelju lova po rupama, oduvijek mi je bio san

pronaći i uhvatiti zubaca u rupi. Taj san bio je nedosanjan sve do prošlog ljeta. Sezona lova na zubace bila je debelo ispod prosjeka, poremećeni vremenski uvjeti uzrokovali su nestabilan termoklin koji zubacima nije pružao dovoljno ugode kako bi se digli na dubine

dostupne podvodnim ribolovcima pa je i ulov izostajao. Zbog toga sam svoj lov bazirao na drugoj, dostupnijoj ribi, najviše škrpinama, šarzima i kavalama, kojih je bilo posebno obilato te godine. Cijelo ljeto pretražujem rupe, procjepe i zidove, unatoč izostanku zubataca ulovom sam zadovoljan, pa nemam potrebe mijenjati strategiju. Malo po malo i došao je rujan, mjesec kada se pokoja kirnja uspije prevariti na plitkom. Zato sam cijelo vrijeme lova u napetosti, iščekujem prepoznatljivu siluetu kirnje "u svići".

Iznenađenje u rupi Krenuo sam u lov kao svaki drugi, isplovljavam sam u svom gumenjaku s voljom na minimumu jer mi unatoč dobrim ulovima posljednjih dana postaje monotono. Poželio sam neki trofej i susret s kirnjom. Stižem na poziciju i odmah po ulasku u more vidim da riba ne radi, nema sitne ribe, ništa se ne pomiče, čak su i crneji statični. Kurenta nema, kao ni vjetra, morska površina je potpuno mirna tako da pri izronu


vidim svoj odraz kao u ogledalu. Radim par bezuspješnih urona na zidu koji počinje na deset metara i spušta se do dubina koje su poznate samo sonderu. Pomalo bez ideje stojim na površini, pripremam sljedeći

uron i u vrhu zida ju konačno ugledam... kirnja. Okrenuta okomito i maše bočnim perajama uz sami zid, sekundu je promatram, a onda tiho uranjam i krećem prema njoj. Riba se ne boji,

ali što joj se više približavam sve mi je čudniji njen obris. Dobro je proučavam i kada sam se približio na par metara shvatim da se ne radi o kirnji već o zubacu. Pomalo sam zbunjen ovakvim netipičnim ponašanjem jer sam ga do sada navikao vidjeti samo kako pliva po vrhovima brakova i isturenim puntama, nikada kako miruje uza zid. Tako zbunjen zaboravljam pucati iz puške i dajem mu dovoljno vremena za bijeg, no na moje čuđenje nije nestao negdje u dubinu već se zabio u najbliži procjep u zidu. Polako ga pratim do procjepa i bez lampadine ga uspijevam vidjeti kako bočno leži na pješčanom dnu procjepa. U takvoj situaciji siguran i precizan hitac nije problem i car je brzo vani. Mom čuđenju nema kraja, čuđenje se polako pretvara u sreću pa u

neobično zadovoljstvo, unatoč tome što se radi o zubacu od samo tri kile.

Sezona lova na zubace bila je debelo ispod prosjeka, poremećeni vremenski uvjeti uzrokovali su nestabilan termoklin koji zubacima nije pružao dovoljno ugode kako bi se digli na dubine dostupne podvodnim ribolovcima pa je i ulov izostajao Do kraja dana riba je ipak proradila i uspio sam uhvatit još par kavala, ali svaki naknadni ulov djeluje nezanimljivo u usporedbi sa zubacem iz rupe. Počinjem

119


se pitati što ga je navelo na takvo ponašanje. Jedino što uspijevam primjetiti je da mu je stomak napuhnut sitnom ribom, odnosno da je prežderan. Zbog toga zaključujem da ga je samo uhvatila fjaka iza objeda pa je pošao malo prileći. Kad sam ga čistio ustanovio sam da je pojeo četiri ušate. Budući da još nisu bile raspadnute, odnosno da ih još nije počeo probavljati sa sigurnošću mogu reći da ih je tek uhvatio. Kada sam došao kući na pamet mi padaju razne teorije o tome zašto zubatac pođe u rupu. Vjerojatno su malo zbunjeni zbog prije spomenutih velikih oscilacija u temperaturi mora.

Teorije Možda to na njih djeluje kao jugo na čovjeka, jednostavno nisu uračunljivi. Ipak riba živi u težem i ekstremnijem ambijentu pa je logično da i vre-

120

menske prilike više utječu na njeno ponašanje. Ulov me je toliko fascinirao da odlučujem dublje istražiti situaciju. Zovem živuću legendu podvodnog ribolova, Daniela Gospića koji mi ljubazno objašnjava da zubaci najviše vole leći u duboke rupe zimi, posebno kada puše bura. Pošto nije bila bura, a još manje zima, zajednički zaključujemo da je u ovom mom slučaju najvjerojatnije upravo prejedanje bilo razlog odlaska u rupu. Zimi ih navodno temperatura mora tjera na više mirovanja, zato što je zubacima kao hladnokrvnim ribama u hladnome moru teže loviti jer teže postižu povoljnu temperaturu u mišićima koji im omogućuju brzo plivanje, odnosno lov. Iz tih razloga teže dolaze do hrane pa nemaju dovoljno energije za cjelodnevno plivanje i skloniji su odmaranju u rupama. Takvo ponašanje još je


izraženije u burnim danima jer je bura hladan vjetar pa dodatno spušta temperaturu mora i onda je pojava zubaca u rupi još izraženija. Zadovoljavam se objašnjenjem i polako pripremam opremu za sutrašnji lov. Ustajanje u rano podne i isplovljavanje na istu poštu. Ponovno lov po rupama u potpuno drugačijim uvjetima nego jučer. Cijelo popodne puše maeštral, vidljivost je smanjena, jedino je žega jaka kao i jučer. Ponovno sam na zidu, svega stotinjak metara od onog jučerašnjeg na kojem sam uhvatio zubaca te primjećujem nekoliko pristojnih piceva kako se vrte oko rupe.

Okrenuta okomito i maše bočnim perajama uz sami zid, sekundu je promatram, a onda tiho uranjam i krećem prema njoj. Riba se ne boji, ali što joj se više približavam sve mi je čudniji njen obris Zaranjam prema njima pa se skrivaju u rupu pokraj koje su plivali. Pratim ih do rupe, palim lampadinu i trenutak prije nego ću pucati u jednog nesretnika primijetim veliki rozi rep dublje u procjepu... ponovno zubatac. Ovaj puta lov traje malo duže jer je sramežljivo skrivao glavu u rupi te uporno okretao rep. Tek ga u trećem zaronu uspijevam dobro pogoditi i izvući van. Sada već ne mogu vjerovati kolika me sreća prati. Odmah prekidam lov i krećem kući razmišljajući o brojevima lota koje ću uplatiti kad me već ovako dobro krenilo i načinu pripreme zubaca. Možda bi najbolje bilo ispeći ga cijeloga na gradelama za prijatelje, ipak takav ulov zaslužuje fešticu. Vidim da i ovaj primjerak ima stomak napuhnut ušatama i manulama i to potvrđuje jučerašnju teoriju o zubačevoj fjaki iza objeda.

Pun želudac ušata i manula Iako nije neki veliki i reprezentativni uzorak za donositi zaključke, ipak mi se čini da počinjem uviđati neke parametre koji zubaca tjeraju u rupu. Dolazim kući i ponovno se hvatam telefona. Zovem prijatelja panulaša koji mi je najavio da će taj dan također biti na moru i loviti panulom. Od njega saznajem da su zubaci radili i hranili se kroz jutro, dok popodne nije "čuo" nijednog.

121


Njegovo iskustvo od tog dana također ide u prilog teoriji o ljenčarenju nakon prejedanja, jer sam ja svoj ulov u rupi ostvario u popodnevnim satima. A teško se nama ribolovcima umisliti. Dobijemo brzo krila pa sam tako i ja sebe već zamislio kako od sada svaki dan donosim po dva-tri zubaca iz rupe, jer sam ih sada kao skužio. Naravno da poslije toga do kraja ljeta nisam u rupi uhvatio više nijednog. Došlo je novo ljeto, ponovno sam dan za danom na moru i ponovno najviše primjenjujem svoju najdražu tehniku lova po rupama. Prošlogodišnji duo lijenih zubataca skoro je zaboravljen, sve do neki dan. Isti tereni kao prošle godine, strmi zidovi puni rupa, vremenske prilike uobičajene za ljetni dan, jaka žega uz malo maestrala i slab kurenat. Dolazim na poznatu šargeru, već a površine uočavam par porcijaša kako se motaju oko ulaza. Prilikom mog

122


urona zabijaju se duboko u rupu pa ih pratim s lampadinom. Čim sam upalio lampadinu iznenađenje... opaa... zubonja. Izvalio se na škalju i lagano se njiše kao da hoće počešati svoj upravo natrpani stomak. Kratko ga promatram, namještam pušku i kirurški ga pogađam u glavu.

Čim se počelo nazirati dno, primjećujem da je bačena mreža preko cijelog terena. Iako mi nije jasno kako je nisam prije primijetio, pada mi na pamet da bi to mogao biti razlog zbog kojega se moj zubatac skrio u rupu Dok izranjam razmišljam kako će biti dobro glavno jelo za sutrašnji ručak i nadam se da mene nitko neće dirati, kao ja njega, kad se iza ručka izvalim na počinak. No ipak, kada sam izronio na površinu vidim da ovaj nema napuhnut stomak, čak izgleda dosta gladno. Pomalo sam zbunjen i pokušavam skužiti što ga je drugo natjeralo u rupu, no lov još uvijek traje i nemam puno vremena za gubljenje pa nastavljam dalje. Zaranjam i padam na kamen samo desetak metara udaljen od rupe u kojoj sam uhvatio današnjeg zubaca. Čim se počelo nazirati dno, primjećujem da je bačena mreža preko cijelog terena. Iako mi nije jasno kako je nisam prije primijetio, pada mi na pamet da bi to mogao biti razlog zbog kojega se moj zubatac skrio u rupu.

Ljudski faktor Primjećujem da je mreža bačena polukružno oko rupe u kojoj je boravio te je moguće da mu je ona sa više strana slala vibracije na bočnu liniju koje su ga zbunile te je u strahu odlučio na bijeg u rupu. Naravno, to bi se vjerojatno pokazalo i kao dobar izbor da nisam naišao ja.

Sada već imam treću teoriju o razlozima zbog kojih se zubatac može odlučiti za privremeno naseljavanje neke rupe. Gotovo da bi se mogao nazvati ljudski faktor jer je teško zamisliti prirodne uvjete koji bi mogli zubacu stvoriti tako bezizlaznu situaciju kao ribarske mreže, kako stajačice tako i potegače. Zubatac u moru gotovo da i ne-

ma prirodnih neprijatelja, a jako je vješt i brz plivač pa i kada bi se našao u opasnosti od nekog jata većih riba vjerojatno bi mogao bijegom izbjeći nevolju. Kasnije sam kroz razgovore s drugim kolegama lovcima saznao da se na mjestima gdje se poteže ludar, tramata i slične arte zubatac redovno pronalazi u rupama. To mi je potvrdilo

teoriju o ljudskom faktoru. Iako vjerujem da su moje teorije o zubacima u rupama vrlo blizu istine, takav ulov ostaje velikim dijelom ovisan o sreći, jer ipak rupa nije zubačeva tipična okolina. I dalje ću zubaca u rupi samo sanjati, a dočekati samo onda kada se najmanje nadam i kada me božica fortuna posebno voli.

123


Podvodni ribolov

Jaroslav Jakupić


IMPROVIZACIJA

u godini nakon zlata Europsko prvenstvo u podvodnom ribolovu održava se u Portugalu Tekst i arhiva Valentina Prokić

H

rvatska reprezentacija u podvodno m ri bo lovu u sastavu Daniel Gospić (Škarpina Nerezine), Dario Marinov (Zubatac Zadar), Antonio Buratović (Pelegrin Hvar), Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj), Mario Dodici (Rovinj) i Slaven Čubrić (DPS Zagreb), predvođena izbornikom Liviom Fiorentinom i trenerom Brankom Ikićem 12. rujna putuje na Europsko prvenstvo koje će se održati od 16. do 18.

Bruno Di Silvestri

rujna u akvatoriju portugalskog grada Penichea. Hrvatski reprezentativci u Peniche stižu kao aktualni svjetski ekipni prvaci te sa svjetskim prvakom Gospićem i viceprvakom Buratovićem. No, bez obzira na osvojene titule koje donose status favorita, hrvatski ribolovci imat će na raspolaganju samo tri dana za pregled zona natjecanja i to ukoliko ih vrijeme bude služilo. U Atlantiku, u zonama koje su u većini pješčane, ta tri dana ne znače baš ništa, tako da nema niti rezultatskih očekivanja. Od-

luku o rezanju sredstava donio je HSSRM na čelu s predsjednikom Marinovićem.

Korak natrag – Ovime se vraćamo 20 godina unatrag i to u godini nakon zlata. Fond je srezan, iako mi

nismo bili s tim upoznati na vrijeme, pa da dečki pokušaju pronaći novac putem svojih sponzora. Prije 18 godina uspjeli smo u Penicheu samo jedan dan ići s brodom u pregled, a imali smo pet dana na raspolaganju. Preostala dva dana smo skakali s obale. Tamo su uvjeti

Antonio Burlatović

125


teški, more je valovito, vjetrovi su jaki. Ne piše nam se dobro – rekao je izbornik Livio Fiorentin. Tih davnih dana u Penicheu zona je bila mala, a na ovogodišnjem natjecanju ta će zona biti rezervna. Dvije glavne zone su vrlo velike oko 12 nautičkih milja i 80 posto je pijesak. – Tada smo taj dio plivali i vidljivost je nula kada se pijesak digne. Bit će jako teška gara, ribu će uloviti oni koji dobro poznaju teren i netko je u savezu trebao razmišljati o tome. Teški uvjeti, malo vremena za pripremu, nećemo se stići ni prilagoditi. Imat ćemo vremena samo za provozat se po zoni. Neka iskustva i kvalitete imamo, dat ćemo sve od sebe, ali to će biti najviše improvizacije – dodao je Fiorentin. S obzirom da je zbog obveza Josip Urti (Medulin) morao odustati od odlaska na europsku smotru, putuje idući s rang liste Slaven Čubrić. Zbog oproštaja Ikića i Uhača, došlo je do smjene generacija u reprezentaciji te će osim Čubrića po prvi put putovati Jakupović i Dodici. – Došlo je vrijeme mlađih. Nažalost, neće imati puno prilike za vidjeti i iskušati Atlantik u tri dana. Lovit će ista trojka sa Svjetskog prvenstva – tu nema dvojbi, poručio je hrvatski izbornik.

Daniel Gospić

Sramotan udar na karijere Aktualni svjetski prvak Daniel Gospić bio je poprilično ogorčen i ljut nakon što je doznao da će imati samo tri dana pregleda uoči nastupa na Europskom prvenstvu. – Ništa se ne može očekivati. Mogli su nam na vrijeme reći pa da sami nađemo novce, a ne to skrivati do zadnjeg trena. Ako bude vrijeme loše, moguće je

da nećemo imati ni ta tri dana, a zone su ogromne. Ja ću dati sve od sebe i napraviti što mogu. Morat ću nekom skakat na leđa, neće biti druge. Sramota je da nam se to radi u godini nakon Svjetskog prvenstva. Mogu shvatiti kaznu od dvije tisuće kuna jer smo nosili krive majice na Mallorci, ali ne želim da mi uništavaju karijeru. Ja sam uložio deset i više godina truda, novca i rada u ovo i sada kažu da ne možemo imati prave

pripreme i napravit' rezultat – počeo je Daniel Gospić. Gospićevo ogorčenje sasvim je razumljivo, svjestan je ograničenih mogućnosti i malo vremena na raspolaganju. – Natjecat ću se bez ikakve nade. Neće doći kvaliteta do izražaja, nego samo improvizacija. Nekome u savezu očito ne odgovaraju rezultati, to je moja procjena. Sramotno je da se ljude na vrhuncu karijere sprečava da nastave s rezultatima – zaključio je Daniel Gospić.

Snađi se kako znaš

HR - 1

126

Aktualni prvak Hrvatske Dario Marinov pomirio se s odlukom Saveza svjestan da se baš ništa ne može učiniti. – Kao natjecatelji ne možemo na to utjecati. Moramo se prilagoditi što bolje možemo. U Atlantiku sam lovio četiri puta, nepredvidljiv je. Morat ćemo se snaći na licu mjesta tijekom natjecanja. Ja sam poznat po temeljitom pregledu, ali sada za to nema vremena. Trebat će cijelu zonu proći na brzinu, vidjeti gdje je bistro, gdje je mutno, kako radi kurenat i onda na gari se snaći najbolje što se može – kazao je Dario Marinov. Zanimljivo je da čak ni Nikola Kuljiš, predsjednik Komisije za podvodni ribolov nije bio ranije


Ikić i Fiorentin

Slaven Čubrić upoznat s odlukom o minimalnom broju dana za pripremu, iako je on član i Izvršnog odbora saveza. Sve u svemu zlatna priča iz 2010. dobit će, nažalost, drugu dimenziju i boju. Šteta jer je kvaliteta hrvatskih ribolovaca neupitna i to su dokazali, ne jednom, vrhunskim rezultatima.

Svježa krv

Dario Marinov

Bit će to zanimljivo i neizvjesno Europsko prvenstvo. Španjolska reprezentacija u Peniche je otputovala još zadnjih dana kolovoza. I njihov se sastav dosta promijenio. Trojka za lov je Jose Manuel Garcia, Antonio Linares i Santiago Lopez Cid, a uz njih će biti Jaime Heras, Andres Pita i David Primo, izbornik je Andres Sureda Milan. Neće biti velikog Pedra Carbonella, no nije isključeno da ga neće

biti iduće godine na Svjetskom prvenstvu u španjolskom Vigu. Španjolci su uvijek favoriti. Vremena za pripremu imat će sasvim dovoljno, a njihovi rezultati nikada nisu izostali. Podosta izmjena doživjela je i talijanska izabrana vrsta, ali sve su to kvalitetni ribolovci, kao i Španjolci. Uz brončanog iz Malog Lošinja Bruna De Silvestria, u reprezentaciji su još Stefano Claut, Nicola Smeraldi, Fabio Figlioli, Concetto Felice i Andrea Settimi, a izbornik je Pietro Milano. Najveći favoriti svakako su Portugalci, prije svih iskusni Rui Torres čija je karijera puna sjajnih rezultata. No, i uz favorite uvijek se dogodi poneko iznenađenje, posebno ako se prilike ispod površine promijene u vrijeme natjecanja. Prilika je to i za hrvatske ribolovce, kojima će ovaj put ipak biti znatno teže ostvariti rezultat.

127


Gastrokutak

PAŠTICADA od tune

Danas je mnogima lov na tunu povezan sa zaglušujućom bukom Detroit Diesela, sjajem multiplikatora nataknutih na načičkane štapove moćnih libraža, borbene stolice, borbene pojaseve, svakojaku borbenu opremu… Lovi, kuha, piše i snima Draško Momirski

N

e tako davno u pišćanskom akvatoriju Vruje (predio Dubci), tuna se lovila s kraja. Još postoje ostaci kamenih čeka u kojima su pojari čekali dolazak jata tunja. Nakon što su ih ugledali, javljali bi ribarima u leutima da ih pašu mrežama tunjarama, a

mještani bi se sjurili na obalu da prihvate krila zapasane mreže. Lovilo se u potpunoj tišini, a dreka se prvi put čula kada su tunji ušli u gaju – središnji dio mreže iz koje tuna više nije mogla pobjeći. Ulov iz gaje vadili su samo najsnažniji i najiskusniji, a kapitalci od preko 100 kg tada nisu bili rijetkost. Četvrti mjesec bio je stađun od

tune i svi su odgađali svoje težačke poslove i spremali se za ribolov, jer dobar ulov značio je puno za džep svakog mištanina. Lovilo se puno, i do po vagona nádan. Dio ulova na vesla je vožen prema Splitu i otoku Braču da bi bio prodan na peškariji, dio je magarcima nošen iza brda i mijenjan za brašno, kukuruz, krumpir. Manji dio

ulova spremao se po hladnim pećinama i čuvao par dana, da bi se postupno pekao i spremao na saur (marinada), a događalo se da se nešto ulova baci nazad u more… Sportskog ribolova na tune u to vrijeme nije bilo, zvuk praznog droba bio je jači, a ako bi koja tuna i zapela za udicu – borba je bila kratka. Naš ribarski uzor


Živko bi rekao – “došla, nasmišila mi se i okidala.” Tunjevina se pripremala na jednostavan način, s onim čega je bilo. Kapula, kvasina, ulje, vino, mrkva, malo pancete. Jednostavni recepti koji se danas kuju do nebesa, a mislim da su i zaslužili. Između mnogo recepata za tunjevinu odabrali smo nama najdraži otočki – viški, koji sadrži samo sastojke iz dvora i konobe. Recept je ubrala lipa viška

nevista Rose iz Piska, od stare none čije nas je kužinavanje sve ostavljalo bez riječi.

Sastojci Riba – odresci od tunjevine Marinada – voda, kvasina, lovorov list, ružmarin, krupna morska sol, papar Za šug – crveni luk, bijeli luk,mrkva, panceta, pelati, bijelo vino, prošek


b

Marinada Odreske tunjevine špikamo sa bijelim lukom, pancetom i mrkvom. Solimo, paprimo i prelijevamo sa litrom vode u koju smo ulili 2 decilitra domaće kvasine, dodajemo listove lovora i ružmarin. Mariniramo 15 minuta.

Pašticada Crveni luk, mrkvu, pancetu, bijeli luk režemo na krupno. Marinirane odreske kratko pre-

pečemo na maslinovom ulju, vadimo ih, a u posudu stavljamo krupno sjeckano povrće s pancetom. Nakon što je povrće dinstano, dodajemo pelate i bijeli luk, vraćamo odreske i zalijevamo sve sokom iz marinade. Vatru smanjimo, i lagano krčkamo oko 45 minuta. Dok jelo krčka, više puta probamo i po želji dolijevamo bijelo vino i prošek. Nakon 45 minuta pasiramo šug, i prelijevamo ga preko odrezaka složenih na pliticu. Uz pašticadu serviramo njoke, a za popit serviramo dobro crno vino.


Preporučeno vino – Castilo de Molina Cabernet Sauvignon Reserva Castilo de Molina Cabernet Sauvignon Reserva San Pedro je čileansko vrhunsko suho vino s 14 posto alkohola, proizvedeno 2007. godine. Popularne dnevne novine, Večernji list je u broju od 5. lipnja 2011. napisao: Izvrsno. Elegantno, puno, kompleksno, zaobljeno, živo. Začini, crno voće, čokolada, mineralnost. Ovim jednostavnim,a vrlo jasnim riječima sve je rečeno o ovom vinu koje toplo preporučamo uz pašticadu od tune.

Informacije VRUTAK Vodovodna 20A 10000 Zagreb, Croatia Tel/Fax. : +385 1 3643 355



Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.