Ribolov na Jadranu 10/2009 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Kup Nikole Repanića * Careve varalice * Ribolov pod Jabukom * Šuljanjem do ulova

Nagradna igra ARBA 500!!! GODINA V - BROJ 10 - LISTOPAD 2009. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* Put oko svijeta * Adriatic Boat Show 2009.

TOYOTA Avensis 2,0

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

XI KUP NIKOLE REPANIĆA Posljednjeg kolovoškog vikenda, točnije u subotu 29. kolovoza, u organizaciji ŠRD Zubatac – Zadar održano je tradicionalno panulaško natjecanje, Kup Nikole Repanića

7 napisao Mladen Marković

NAGRADNA IGRA

ULOVI

TEHNO TRAMATA

VODIČKI KUP PRVAKA

napisao Tomislav Mirkov

STRANICA 22

ČVRSTE MONTAŽE

CAREVE VARALICE

48 napisao Boris Bulić

-Kožicu za izradu panule valja vrlo pažljivo odabrati. Prvo, to ne može biti bilo koja riba. Najkvalitetnija koža je koža od brancina. Dimenzije gotove varalice određuju i dimenziju ribe priča barba Ive

VRSTE KOJE TREBAMO ČUVATI

napisao Boris Bulić

PUT OKO SVIJETA

74 napisao Željko Vinčić

STRANICA 54

GARMINov AUTOPILOT GHP 10V 95

RIBOLOV POD JABUKOM

RONITE U PARU

106

STRANICA 78

TROFEJNA KIRNJA

110

napisala Valentina Prokić

RUBRIKE UVODNIK NAGRADNA IGRA VIJESTI ULOVI PISMA ČITATELJA ZAKONODAVSTVO NATJECANJA BIG GAME FISHING SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV IZ BARKE ČVOROVI

PUT U NEPOZNATO

Samotna vulkanska hrid, kao izgubljena na pučini, pravi je izazov za odlazak u ribolov. Naravno, samo u situaciji kada je moguće pouzdati se u vremenske prilike i uz dugoročno stabilnu vremensku prognozu

7 12 15 16 18 20 22 32 36 54 60

EKOLOGIJA RIČ RIBARSKA RIBOLOV U SVIJETU RIBOLOVNI FELJTON OPREMA FISHING SHOP ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV APNEA AUTOMOBIL ZA RIBOLOV SAJAM

64 72 74 78 86 92 95 96 112 116 124

TOYOTA AVENSIS 2,0

116

napisao Mladen Marković

Adriatic boat show 2009.

124

napisao Boris Bulić

Dragi prijatelji mora i ribolova!

vo došli smo do kraja nagradne igre! Pred vama je šesti kupon, ka r t ica , jo ke r kupon pa sada brzo na posao. Lijepite kupone, stavite ih u kuvertu i šaljite čim prije. Šaljite i fotografije koje ste snimili pod morem. Arba 500 s Yamaha motorom u vrijednosti 60 000 kuna. Maria Steady jigging štap s Shimanovom Stellom u vrijednosti 8000 kuna, Icey Tek jacera od 1775 kuna, Sea Tec X – Fire 95 od 1699 kuna, te Maresov regulator Rebel, osvojit će neki sretnici. Izvlačenje 24. studenog 2009. godine će biti javno, a održat ćemo ga u restoranu Šparka koji se nalazi tik do naše redakcije. Ukoliko želite prisustvovati, javite se na telefon 01/3691 693. Nagrade izvlači javni bilježnik i njegov tim, a cijeli će proces budno pratiti kamere. Snimke javnog izvlačenja moći ćete vidjeti na našem portalu www. ribolov-hrvatska.com. O podvodnim fotografijama odlučuje povjerenstvo u sastavu Mladen

Marković, Hrvoje Žućko i Dražen Šimić. Nagrade ste mogli vidjeti na sajmovima u Šibeniku i Rijeci gdje ste nas posjetili. Razgledavali ste izloženo, vrtjeli Stellu i na kraju odlazili s uzdahom – da barem osvojim neku nagradu. Ovim vrijednim nagradama željeli smo se odužiti našim vjernim čitaocima, a ako se dogodi da ne uspijete ovaj put, ne brinite. S novom godinom krećemo s još bogatijim nagradama u novoj nagradnoj igri, o čemu ćete čitati u sljedećem broju. Dragi prijatelji mora i ribolova! Iako san reka da neću politiku u svoju butigu, ne mogu a da malo ne… Ma znate mene? Umra bi kad ne bi reka. A kako i neću kad van moran reć da niste u pravu. Niste! Ne mogu vas razumit. Judi moji, ne mogu vas razumit! Koji je vama vrag? Stalno vam nešto nije pravo! Te jude iz HEP-a triba u pržun, te nije van pravo ča je sada glavni u HEP-u oni ča je triba pazit da ovi do sada ne kradu… Ma judi moji, koji van je vrag! Ča je tu čudno? Čovik zna kako su ovi do

sada krali! Neće valjda postavit nekoga koji pojma nima kako se kradu miljuni našeg novca. Bogati! Eto veli i Jaca da je čovik dobro nadzira HEP. I vidija je ča i kako radu i sada lipo zna ča mu je činit! Ja virujen Jaci! Oli niste vidili kako je žena stala kontra stari partijaši, skužajte mislija san na stare hadezejce, od kojih su neki… Ma nećemo o tome, jer ako je dragi barba Luka i bija u partiji, sve je to prošlost, jer se vidi da je čovik zaposlija svoje jude iz zavičaja. Ma dođe mi da napišem i ja pismo dragom baraba Luki, ma ja ne bi neki posal, nego bi tija lovit ribe, a da me ova država za to plaća. Koji bi to bija đir! Ma da se ja vratim na vas dragi moji prijatelji mora i ribolova! Oli ste šempjasti? Smeta vas i ovo s onom firmon ča konstruira mostove, a smeta vas i ono s onom firmon ča ih radi. Ma ne mogu se sitit kako se zovu. Nešto kao IGH i Konstruktor… Ili možda slično... Ča vi oćete? Tvrtke rade jer su najboje i tu nema nekakve protekcije, da znate. A ne vi stalno nešto prigovarate. Ne samo da

prigovarate nego ste izmislili i koristite oni ružni izraz - harač! Sramota! Sva srića da su tu pravi judi koji vam mogu rastumačit te stvari. Eto dragi nam Andrija Kandidat, skužajte, Hebrang, veli da je pojam harač – „zlonamjerno nametnut“. A tek onaj Boris Kunst, koji je najviše poznat po tome da se u sindikatu „borija za radnika“ i ka kurba uteka u vladajuću stranku di su pinezi. Veli Boro, bivši sindikalni „borac za radnika“, da je to gruba rič i da je harač turski porez koji se naplaćiva od svake muške muslimanske glave ka vrsta otkupa. I da svako ko koristi taj izraz podmuklo vriđa Islam i hrvatske građane muslimane. Ma judi moji, moran reć - hvala Bogu i Alahu na Borisu Kunstu, bivšem borcu za radnička prava. Dragi prijatelji mora i ribolova! Ma neću dalje, samo van moran reć da se urazumite. Najboji judi Rvacke rade za vas i zato lipo šćape na leđa i u ribolov. Pustite sve ostalo, samo nemojte dat na se! Mladen Marković

Ulovi

ROMANOVA LICA iz Karinskog mora Da se običan ribolov brancina može pretvoriti u pravu dramu dokaz je ulov Romana Šimunkovića, člana benkovačke Sipe. Pokušavajući panulom uloviti pokojeg brancina, Roman je s 500-gramskim otežanjem potopio živu iglicu na nekih 70 metara iza barke kada je osjetio nesvakidašnje snažan udarac. Prije nego se snašao riba je izvukla dvjestotinjak metara najlona. Budući da je sve prijetilo pucanjem najlona i gubitkom lovine, Roman je motorom popratio ribu, izvukao se iz kanala koji spaja Novigradsko i Karinsko more pa je, zauzevši relativno sigurnu poziciju, podigao motor. Naime, riba je nekoliko puta podvlačila najlon pod brodicu, a bura koja se počela dizati nije nimalo olakšavala stanje. Da stvar bude teža, štap je

Romanova kapitalna lica

bio prastari Germinin, a ni Okumina rola namotana s Climaxovim najlonskim mono-

filom 0,50 mm nije bila ništa mlađa. Borba je trajala gotovo dva sata, a rezultat možete

vidjeti na fotografiji. Lica je bila duga 1,35 metar i teška više od 28 kilograma!

TROFEJ od 55 kila Štovana redakcijo Ribolova na Jadranu, šaljem vam slike s ulovom sabljarke. Ukratko, posada broda More mati u sastavu Rube, Robi, Guzela i Guste uhvatili su ovaj trofej od 55 kila u Blitveničkoj kotlini. Borba je trajala 65 minuta, a zahvaljujući upornošću i srići danas djelimo tako rijedak ulov sa svim ljubiteljima ribolova. Lijep pozdrav!

TVRTKOVI arbuni

U subotu 19. rujna prijatelj Rafael iz Karlovca, sin i ja bili smo na ribolovu u području Oliba, od 7 ujutro do 14 sati popodne. Vrijeme je bilo sunčano uz umjerenu tramuntanu s dosta jakim korentom, tako da smo na dubini od 24 – 26 metara lovili usidreni. Kao ješku smo koristili živog morskog crva. Svaki od nas je lovio s po jednim štapom s dvije udice. Osnova je bila upredenica, brage najlonske promjera 0,22 milimetra, a udice Owner 5111 broj 4. Lovilo se izuzetno dobro tako da smo se dogovorili da svu ribu ispod 20 centimetara odmah vraćamo u more. Ukupno smo ulovili nešto manje od 15 kila ribe, uglavnom arbuna, nekoliko fratara i jednu

oradu od tridesetak centimetara. Sutradan oko podneva smo Rafo i ja ponovo otišli na istu poziciju, kako bi potrošili preostala tri crva koja smo imali. Iako su crvi već bili krepani odlično su radili, valjda zbog korenta koji je izgledao kao divlje vode. Rafo je ulovio 33 arbuna ukupne težine 4,92 kila, a ja 37 komada ukupne težine 4,78 kilograma. Preporučujem svim ribolovcima na moru da se drže spomenutih dubina po padinama brakova. Temperatura mora je bila 22.3 C, pa ako vam temperatura mora bude nešto niža od toga, za svaki stupanj niže držite se 2 metra dublje. Tvrtko Hrgić

PODLANICA iz Sukošana

Lucijan Torbarina uhvatio je podlanicu tešku 2,90 kila u Sukošanu. Korišten je surf štap Quantum, rola, također Quantum. Riba je uhvaćena pred neveru u 10 sati ujutro na usoljenog crva. Borba je trajala oko 20 minuta, ali uz Lucijanovo iskustvo nije imala šanse. Ovo je prvi put da objavljuje ulov i nadamo se da neće biti zadnji.

Pisma čitatelja

TEHNO -

tramata

oštovana redakcijo, Ono što je nekada bila tramata (fružata) i ludar, ono što nam se činilo kao riblji pakao, ono što smo smatrali najgorim što je zadesilo ovo naše jadno more i što smo oduvijek krivili za manjak oborite ribe, ono za što smo govorili da pustoši priobalni pojas prelovljavajući bespoštedno i veliko i malo, sada će nam pojavom nove tramate izgledati kao lijepa priča iz davnine koje ćemo se sa sjetom prisjećati.

Tramataši, njih desetak – petnaestak, izgoreni od sunca koji vuku i spuštaju mreže golim rukama, nestaju, odlaze u povijest zajedno s tom našom posebnošću i tradicijom na koju su se ‘čuvari mora’ uvijek pozivali kad bi htjeli obraniti taj ribolovni alat. Vjetar profita i brzog bogaćenja bez skrupula zavukao se svuda pa tako ni tramata nije ostala pošteđena. Javno dobro, u ovom slučaju more, nije više nešto što nam omogućuje jedan način života koji traje i kakvim su živjeli tradicionalni tramataši

decenijama. More je sada nešto što treba što brže iscrpiti, ugrabiti priliku, a kada se taj resurs iscrpi što brže se prebaciti na neki novi ‘business’. Ono što je sporno u novoj tramati je upotreba hidrauličnog vitla. Vitlo je u ostalim vrstama ribolova mrežama stajaćicama pomoćno sredstvo, dok je kod ‘tehno-tramate’ postalo glavno. Konopi okićeni plašilima, potežu se vitlom bez zastoja mnogo brže nego ručno. Plovci (plastične kante od dvadesetak litara) koji drže okićeni konopac iznad samog dna

sprečavaju njegovo zapinjanje, a povećavaju učinak plašenja ribe do te mjere da su npr. jata velikih gofova postali uobičajena lovina, dok se u tradicionalnoj tramati to događalo iznimno rijetko. Otpor pri potezanju koji pružaju plovci sa svojim okomitim konopcima kao nosačima okićenog konopca, a kojih zna biti do dvjesto, upotrebom vinča ne stvaraju nikakav problem, isto kao i količina komada najlona (običnih najlon-vrećica) upletenih u okićeni konopac koja je tolika da se konopac i ne vidi.

Dozvoljenih dvije tisuće metara konopca za plašenje je sada višestruko povećano zbrojem okomitih konopaca (nosača) čime se riba natjerava po čitavoj dubini mora. Tradicionalnim načinom potezanja, dakle ručno, takva plutajuća zavjesa konopaca i najlona se ne bi mogla niti pomaknuti s mjesta, a sada to ide glatko preko vinča bez zastoja, praktički ribi ne dajući nikakvu priliku za bijeg, već je u jatu navodi u mrežu i zatvara. Sam ribolov ovom ‘tehno-tramatom’ više nalikuje na nekakvu koču za oboritu ribu. Višestruko povećani učinak plašenja (izluđivanja) vidi se po ulovima koji tradicionalni tramataši nisu mogli ni zamisliti u svojim najvećim fantazijama. Čuvena racionalizacija očistila je i družine tramataša, pa kod ove no-

ve ‘tehno-tramate’ sve obavlja uz troje, četvero, maksimalno petoro ‘nazovi ribara’, dok ih je ranije bilo desetak, petnaestak. Kakav će to učinak imati na i ovako osiromašeno more, saznati ćemo, nažalost, vrlo brzo. Sporohodni monitorinzi i studije neće imati prostora ni vremena i bit će zastarjeli i prije negoli krene njihova realizacija. Što očekivati od zakonodavca koji je ovo i omogućio malobrojnoj družini novih ‘tehnotramataša’, a na štetu svih onih koji od mora i za more žive? Da li stvarno sve treba uništiti da bi se nešto naučilo? Vidi li ribarska inspekcija što im se događa ispred nosa kad ne poduzimaju ništa? U Pravilniku o ribolovu zagonicom, ludrom i fružatom iz 2005. ozakonjeni su plovci kao nosači okićenog konopca (sada je očito

da to nije bilo slučajno), ali nije naveden i njihov maksimalan broj. Upotreba hidrauličnog vitla, koji u ovom slučaju nije samo ispomoć u nekoj fazi izlova, već bih ga nazvao osnovnim alatom, pa je čitav tradicionalni način izokrenuo naopako, u istom Pravilniku nigdje se i ne spominje. Pa nije valjda isto dizanje poponice ili neke slične mreže preko vinča kao i ribolov tramatom pomoću tog istog vinča? Kako hidraulično vitlo nije navedeno u Pravilniku, značilo bi da nije ni dozvoljeno, a ako nije dozvoljeno, onda bi nadležne službe trebale i reagirati, a ne stajati sa strane i čekati da im se koji zubatac nađe u brodu, jer bi ga uskoro i mi i oni mogli vrlo lako gledati samo na slikama. S poštovanjem, P. N.

ažalost, na ovo se nema što dodati jer je sve navedeno gorka istina i realnost. Zakon kao da ide na ruku svima koji od mora žele načiniti pustoš. Umjesto da se uočavanjem propusta učinjenih u kreiranju zakona ‘na suhom’ isti propusti po uočenom ispravljaju, na njih se gleda kao na nešto što će možda ispraviti netko drugi u nekom drugom vremenu. A možda i neće, jer naprosto neće biti potrebe za ispravljanjem. Ribe neće biti, pa će se sve samo od sebe razriješiti. Okrivit ćemo evoluciju ili najbliže susjede, slegnuti ramenima i potražiti kakav novi prirodni resurs koji bi mogli eksploatirati, dok i taj ne usahne. A ribe… Da, one će biti samo priča iz davnine…

GET THE WHOLE PICTURE Novi panoramski LSS-1 Structure ScanTM ‘‘Black Box’’ za Lowrance HDS uređaje.

Vidi Bolje. Pokazuje Više. Pronalazi ribu kao nikada do sada! Predstavljamo Vam novi spyware za ribu - novi Lowrance LSS-1 StructureScan sustav za HDS. Ova dodatna opcija otkriva sve, savršene detalje ribe i strukture dna lijevo i desno od plovila plus ekskluzivni DownScan prikaz. Pomoću Lowrance HDS sustava s LSS-1 pregledajte i snimite „vruće“ ribolovne lokacije sa sinkroniziranim TrackBack-om. Povežite i dijelite prikaz StructureScan-a sa do tri dodatna HDS ekrana. Jednostavno prilagodite veličinu, boju i sadržaj u do četiri prozora prikaza sonara i GPS-a. Od sada sa HDS-om i StructureScan prikazom sonara, ribe Vas se doista trebaju bojati.

MERIDIAN PROJEKT

Starotrnjanska 10, 10 000 Zagreb | T: 01 6176 364 | F: 01 6165 080 E: navman@meridianprojekt.com | www.meridianprojekt.com

Svijet ribolova

NEK SE VIJE

barjak parangalski Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

ko vam je izbor ili sudbina baviti se ribolovom, a trudite se raditi sve po Zakonu i važećim propisima, sigurno ćete brzo ispasti teška budala, prvo u očima drugih, a onda u svojima. Bolje je odmah to riješiti u svojoj glavi i prihvatiti da takva osoba ne postoji, a ako je slučajno i postojala, dijeli sudbinu dinosaura, od-

nosno nije sposobna preživjeti u šumi propisa koji se kose s realnošću. Jedan od takvih kobnih propisa je onaj iz Pravilnika o ribolovnim alatima, članak 39. „Označavanje ribolovnih alata i opreme“. Ispravio bih se i nazvao ga djelomično logičnim. Označavanje parangala je logično, jer ako ga ne označite, za razliku od mreža, onda ga nećete više ni naći. Zašto to baš mora biti zastavica od 5 dm2, plovak

od 5 litara i štap od jednog metra iznad površine? Još kada dodamo pola metra ispod površine s otežanjem da bi zastavica mogla stajati uspravno! Oni koji se bave bacanjem teških parangala na otvorenom moru stavit će zastavicu i većih dimenzija da bi je mogle uočiti koće iz veće daljine i na vrijeme izbjeći, i kako bi lakše našli početak i kraj parangala. Na vrhove takvih kavicala stavljaju se svjetla, pa u

ovoj vrsti ribolova parangalima propis ima smisla. Kako to izgleda kod bacanja lakih, najlonskih parangala uz obalu teško je zamisliti. Parangali koji imaju desetak, dvadeset udica moraju imati iste oznake kao parangali u vanjskom, otvorenom moru. Ako kao profesionalni ribar bacate dvadesetak parangala, što je vrlo skroman broj, od deset, dvadeset udica na malim i kratkim poštama, značilo bi da

morate imati na raspolaganju četrdeset zastavica od 1,5 metra, sa četrdeset pripadajućih plovaka od 5 litara koji se sa svojom nezahvalnom konstrukcijom baš i ne daju lako slagati. Pošto još uvijek nisu izumljene propisne instant zastavice koje bi zauzimale malo prostora, a nakon upotrebe rastapale se u moru, tada vam, ako ste osoba s početka teksta, ne preostaje drugo nego za sobom potezati pomoćni brodić u kojem ćete sve potrebne zastavice odlagati i po potrebi uzimati. U slučaju da vam je sve navedeno uspjelo, u ljetnim mjesecima kada se vratite tražiti svoje parangale, dobar dio će ih nedostajati i nemojte se začuditi što se dijete na pramcu unajmljenog čamca igra s vašom zastavicom. Budući da je ogroman broj pošti očišćen do te mjere da one više i ne postoje, nakon višednevnog sondiranja i promašaja našli ste konačno nedirnuti dio. Bacili ste parangal, propisno označili zastavicama i konačno, tridesetak kilograma pagara nalazi se u vašem brodu. Smjestili ste sve u prenosni hladnjak i dobro se namučili teret odnijeti iz broda do kuće. Vlasnik obližnjeg restorana zahvalan vam je do groba jer je sezona na vrhuncu. Spremate se za sljedeći dan, puni poleta, prebirete parangale i ne možete dočekati zoru. Ipak je došla i vi se približavate svojoj novoj pošti i razočarano ustanovljavate da vaša pošta

nije samo vaša, na što vas upozoravaju oznake nečijih mreža. Shvaćate da su uvijek budne oči iz obližnjeg kafića pravilno procijenile težinu vaše škrinje, a i zastavice vašeg parangala vidljive su iz velike daljine. Opet ste ispali budala jer ste se držali propisa, zato vam ne preostaje drugo nego da svu tu gomilu pisanog mrtvila pustite da pluta nekim svojim morem, a vi nastavite svojim modrim tragom.

HIGH QUALITY SQUID JIGS

SVIJETLEĆI GLAVOČ Težine: - 18 gr - 27 gr - 35 gr - 45 gr - 55 gr - 75 gr - 100 gr

 SVIJETLI PO NOĆI  DVIJE BOJE LEĀA (CRVENA, ZELENA)

MPC 45,00 Kn

DTD izvozi u: Španjolsku, Portugal, Francusku, Italiju, Grčku, Tursku, Maltu, Cipar, Sloveniju, Crnu Goru i Australiju

DTD • 21315 DUGI RAT • Tel.: 021/ 73 52 77 • www.dtd.hr 21

Natjecanja

XI KUP

Nikole Repanića Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Vladimir Bulić

osljednjeg kolovoškog vikenda, točnije u subotu 29. kolovoza, u organizaciji ŠRD Zubatac – Zadar održano je tradicionalno panulaško natjecanje, Kup Nikole Repanića. Natjecanju se odazvalo 27 dvočlanih ekipa sastavljenih od barkariola i panulaša. Natjecanje je, kao i svih proteklih godina, započelo u ponoć s petka na subotu što nije bez razloga. Time je naime, svim natjecateljima omogućeno da osiguraju najkvalitetniju ješku za zubaca i gofa, živu lignju. Područje lova je bilo veliko, a zaokruživalo je akvatorij PP Telašćica od vrha Mrzlovica na vanjskoj strani Dugog otoka oko Sestrica preko Katine, pa oko Žuta sve do Brušnjaka, te odatle gotovo okomito na sje-

ver prema Pašmanu oko Gangarola i Sita, da bi zaokruživši oko Balabre između Vele i Male Lavdare završilo prema Dugom otoku.

Donatovci prvi Svatko je od natjecatelja odabrao svoju zonu, sve prema osobnim iskustvima i informacijama koje su se skupljale po-

sljednjih tjedan dana. Naime, unatoč općenito povoljnim uvjetima, zubaci su se već duže vrijeme slabo lovili, dok su se od gofova lovili samo feluni i to pod klifovima oko Garmenjaka. Ipak, unatoč tako obeshrabrujućoj prognozi, mobitel Miće Mataka, glavnog suca natjecanja, zazvonio je već u 6:30. - Pao je prvi zubatac težak oko dva kilograma.

Ulov je prijavila ekipa zadarskog Donata u sastavu Tomislav Matulović i Tomislav Reichenfreir. Prema propozicijama svaki se ulov morao odmah po izvlačenju ribe dojaviti glavnom sucu. Iza 8:30 mobitel opet zvoni. Ista ekipa javlja: - Još jedan zubatac… Oko osam do devet kilograma… Jutro je odmicalo, a neumoljivo

Konačni poredak Natjecatelj i barkariol

Klub

ukupan ulov

Damir Tomić i Zoran Tomić

ŠRD Zubatac - Zadar

34 000

Bruno Dragičević i Tomislav Šintić

ŠD Kornatar - Murter

15 425

Tomislav Matulović i Tomislav Reichenfreir

ŠRK Donat - Donat

12 450

Iako velik, Marinov zubatac nije bio dostatan za medalju

Bilo je i feluna kolovosko sunce se dizalo, dok su, istina rijeđe od očekivanog, prijave ipak stizale. Na moru nije bilo ni daška vjetra. Krpe izmaglice su se vukle po otocima i kanalima čineći dan još sparnijim i težim. Ciklona koja je nadirala sa sjevera i koja je tu večer trebala donijeti dugo očekivano zahlađenje, buru i kišu, samo je natiskivala vrućinu. Pomogla joj je i druga ciklona koja je nadirala s jugozapada, a koja se baš kao i sjeverna više mogla osjetiti nego vidjeti. Natjecateljima su lov otežavali i nebrojeni turisti koji su bez ikakvog obzira presijecali lovne brazde u neposrednoj blizini brodica, rasipajući sve svoje konje bez

Braća Tomić sa svojim kapitalcem

ikakve milosti i obzira. Bez obzira na sve, svi su natjecatelji stoički podnosili nevolje, nadajući se da će se ipak dignuti kakav takav vjetar koji je u pravilu okidač za uspjeh u panuli. A onda je iza 13 sati mobitel još jednom zazvonio: - Damir Tomić i Zoran Tomić, natjecateljski broj 13 prijavljuju ulov gofa. - Koliki je? - Mislim da će stati u vreću…

Vaga kaže 34 Ekipa s ‘nesretnim’ brojem trinaest se vrlo brzo pojavila na pristaništu u Telašćici gdje su

Treće mjesto su osvojili ‘dva Tomislava’

Prošlogodišnji je prvak na ovom kupu ulovio tek manjeg pagra

Donatovci su prvi prijavili ulov dočekani s ovacijama i neskrivenim divljenjem. Na suho su iznijeli ogromnog gofa. Naravno, uslijedio je dugi fotosession u svim mogućim pozama, a onda je isrksnuo problem. Naime, nitko nije imao vagu dovoljno nosivu za tako veliku ribu. Počelo je odmjeravanje i procjenjivanje pri čemu niti jedna

procjena nije išla ispod 32 kilograma. Napokon je pronađena vaga, stari ‘kantar’ za vaganje krumpira. - Dodaj po kile.. Ne, sad oduzmi! Prebaci na drugu bandu ova dva… Vaga se smirila na ravno 34 kilograma. Iako natjecanje još traje, medalja je tu. Ovo je teško oboriti. Na

Sit se polakomio Pribor kojim je kapitalni gof Damira Tomića izvučen bila je klasična panula s kuglom. Osnova je bila 0,90 milimetara s predvezom dužine desetak metara promjera 0,80 milimetara. Predvez je s osnovom spojen preko trokrakog zogulina na čijem je trećem oku bila vezana kugla od 450 grama na 0,60 milimetarskom najlonu dužine dva metra. Lignja je bila armana s dva rampina i jednom vodećom udicom. Kada je gof izvučen, u ustima je imao srednji rampin dok je zadnji bio zabijen izvana u škržni zaklopac, što znači da je lignju udario po sredini. Posebno je zanimljivo da je gof u trenutku kad je lignju progutao, zapravo bio sit. Naime, nakon što je otvoren ustanovljeno je da je želudac bio pun ribe. Posebno je zanimljivo da su većinu sadržaja želuca činili zmijačnjaci repaši (Lepidopus caudatus, Euphrasen, 1788.) dužine oko 40 centimetara, ribe koje u pravilu žive na dubinama od 100 do 250 metara, što jasno govori o dubini na kojoj se ova riba hranila. Osim impresivne težine od 34 kilograma, zadivljuje i dužina od 154 centimetra, kao i širina od 31 centimetra na najširem dijelu.

vagi je najjveća riba natjecanja ikada ulovljena na Kupu Nikole Repanića. Pobjednici ne kriju zadovoljstvo. Još su u transu od sreće, tako da im osmjeh ne silazi sa lica. Riba je predana i sjeda se na zasluženo piće. Svi žele saznati detalje. Na što, gdje, kada, kako…

Čin očajnika - Lovili smo cilo vrime po poštama po kojima inače lovimo, ali bez ikakvog uspjeha. Sve moguće punte i skaline smo prošli, od 22 do 50 metara i nismo našli ribu. Negdi prije nego će podne, pustili smo panulu s krepanom lignjom od skoro pola kile na duboko, što je zapravo bio čin

očajnika. Kad neće zubatac, neka dođe pas ili velika raža. Rekli smo ‘Peska - eska’ kako je po komiški znao reći pokojni barba Mike. Tako smo se pustili od Vele Sestrice prema kulfu i na nekih 83 metra dubine je udrija. Mislio sam da je kugla zapela jer se ništa nije micalo. Potezao sam i izgledalo je kao da sve miruje. Tek sam nakon dva tri paša zapravo osjetio ukopanu ribu. A onda se pomakla i shvatio sam da nije mala. Zavezli smo prema vanka i borba je počela. Riba je u startu izvukla još najmanje 50 metara i stala. Nisam je mogao pomaknuti i to je trajalo skoro pola sata, a onda je krenulo. Počeo sam je izvlačiti. Vrlo brzo se našla na površini pa sam

U želucu kapitalnog gofa pronađeni su zmijačnjaci repaši Gof je na čišćenje otišao kariolom

Kup barba Mike Kup Nikole Repanića je pokrenut prije punih 11 godina i tada se zvao Kup Donata. Prvi je kup održan u Salima na Dugom otoku, drugi u Suhoj Punti, da bi već iduće godine bio prebačen u Telašćicu koja je do danas ostala baza ovog natjecanja. Kup 1999. godine dobiva ime po sada pokojnom Nikoli Repaniću - barba Miki, jednom od utemeljitelja ŠRD Zubatac – Zadar, istaknutom natjecatelju sa zapaženim uspjesima na međunarodni natjecanjima. Ovaj je kup natjecanje međunarodnog karaktera i u pravilu okuplja najkvalitetnije panulaše Jadrana.

Samo je ‘kantar’ mogao izvagati pobjedničku lovinu napokon bio siguran da je u pitanju veliki gof. Iako sam ga skoro sat vremena imao na tunji bio sam iznenađen veličinom. Nisam koristio kuku već sam mu gurnuo ruku u škrge i povukao ga preko bande. Bio mi je tako težak da me skoro povukao u more. Tek sam ga iz drugog pokušaja uspio ubaciti u brod – ne krijući ništa, svima je pričao zadovoljni Damir.

Nagrade, fešta i bura Iako su nakon Damirovog gofa do 16:30 pristigli i svoje ulove predali ostali natjecatelji, prvo mjesto nije bilo ugroženo. Ukupno je sedam natjecatelja predalo ulove dok su ostali donijeli tek prazne vreće. ‘Dva Tomislava’ iz Donata su sa svojim zubacima teškim 12

Srebrni Kurnatari

Pobjednici XI. Kupa Nikole Repanića 450 grama osvojili broncu, dok su Bruno Dragičević i Tomislav Šintić iz Kurnatara s dva zubaca ukupne težine 15 425 grama osvojili srebro. Iako velik, zubatac Marina Kapitanovića bio je težak ‚tek’ 6055 grama što ga je smjestilo na četvrto mjesto. Naravno, prvo je mjesto pripalo braći Tomić. Osim prelaznog pehara, osvojili su stalni pehar, kao i pehar za najveću ulovljenu ribu. Pripao im je i poklon bon u vrijednosti od 3000 kuna generalnog sponzora natjecanja zadarskog Tankerkomerca, kao i godišnja pretplata na časopis Ribolov na Jadranu. Drugoplasirani su uz pehar dobili poklon bon u vrijednosti od 2000 kuna, te pretplatu na Ribolov na Jadranu od 6 mjeseci, dok

su trećeplasirani dobili poklon bon u vrijednosti od 1000 kuna i pretplatu na Ribolov na Jadranu od 3 mjeseca. Svi natjecatelji koji su ostvarili ulov dobili su prigodne Maresove torbe, dok su svi ostali sudionici dobili minijaturne oprare, poklon Tankerkomerca iz Zadra. Naravno, uslijedila je fešta u kojoj je većina ulova završila na gradelama, dok je ostatak poslužen kao vrhunska lešada. I baš negdje pri kraju fešte, mogao se osjetiti hladni dah očekivane bure. Nekoliko najhrabrijih se unatoč buri koja je rasla ipak odlučilo na povratak kući, dok su ostali samo provjerili i učvrstili vezove i Telašćicu napustili tek sutra s obećanjem da se iduće godine sigurno ponovo vidimo.

Natjecanja

12. KUP Čikavice Napisao i snimio Milivoj Jurić

ovodom dana Rokova u Šilu je održan tradicionalni 12. Kup Čikavice 2009. Domaćin natjecanja bio je ŠRD Čikavica Šilo koji se i ovoga puta pokazao kao vrlo dobar organizator. Natjecalo se u kategorijama U-16, seniorke s obale i seniori iz brodice, a nastupilo je 26 natjecatelja iz tri kluba. Natjecatelje vrijeme nije mazilo, puhala je na mahove vrlo jaka bura, ali ni to nije omelo strastvene ribiče. Ulovljeno je 641 riba ukupne težine 22765 grama u kojoj su s kraja uglavnom prevladavali knezi, a s barke arbuni. Kod juniora U-16 pobjedio je Dorijan Janeš iz Lovrate Krk koji je ulovio 40 riba ukupne težine 1030 grama, drugi je bio njegov klupski kolega Dominik Leskovšek s ulovljenih 50 riba težine 920 grama, dok je treći bio Kristijan Žic iz Arbun Punat s ulovljenih 29 riba težine 785 grama. Ukupni pobjednici kod juniora U-16 su Lovrata 1 Krk u sastavu Dorijan Janeš Svi nagrađeni i Dominik Leskovšek, drugi su Arbun 2 Punat Kristijan Žic i Denis Županec, dok su treći također Puntari Marko Žic i Ivan Orlić. Seniori su ovog puta dokazali da se i po jakoj buri može dobro loviti. Naime, njih šestorica su uhvatili 153 ribe ukupne težine 9555 grama. Prvi je bio Refik Piragić iz Čikavica 2 Šilo s ulovljenom 51 ribom težine 3055 grama. Piragić je uhvatio i najveću ribu natjecanja, arbuna od 180 grama. Drugi je bio Vladimir Kreko s ulovljenih 30 riba težine 1990 grama, dok je treće mjesto osvojio Šefik Karić s 28 riba težine 1450 grama. Ekipno je prva bila druga ekipa Čikavice u sastavu Piragić i Karić, druga je bila treća ekipa Čikavice Boroš i Kreko, dok je treće mjesto pripalo najstarijoj i najiskusnijoj ekipi Čikavice 1 u sastavu Marijan Dunat i Ivan Glavaš. Kod seniorki je po tko zna koji put, trijumfirala je reprezentativka iz Selca Mirjana Pobor s ulovljenih 50 riba ukupne težine 1370 grama, druga je bila dvostruka svjetska prvakinja Nataša Rogina s ulovljene 34 ribe težine 1210 grama, dok je treća bila Puntarka Marija Gržančić s 33 riba ukupne težine 1180 grama. Ekipni pobjednik postala je ekipa Čikavice 1 Šilo u sastavu Nataša Rogina i Ljiljana Birio, drugo mjesto uzela je ekipa Oslić iz Selca koju je zastupala Mirjana Pobor, a treće Arbun Punat koju je predstavljala Marija Gržančić.

Pojedinačni rezultati U-16 1. Dorijan Janeš (Lovrata 1 Krk) 1030 grama, 2. Dominik Leskovšek (Lovrata 1 Krk) 920, 3. Kristijan Žic (Arbun 2 Punat) 785, 4. Marko Žic (Arbun 1 Punat) 560, 5. Dino Janeš (Lovrata 2 Krk) 900, 6. Denis Županec (Arbun 2 Punat) 840, 7. Ivan Orlić (Arbun 1 Punat) 700, 8. Đani Petrović (Čikavica 1 Šilo) 470, 9. Tamara Boroš (Čikavica 4 Šilo)...

Ekipni rezultati SENIORI 1. Čikavica 2 Šilo (Piragić, Karić), 2. Čikavica 3 Šilo (Boroš, Kreko), 3. Čikavica 1 Šilo (Dunato, Glavaš).

Pojedinačni rezultati SENIORKE Ekipni rezultati U-16 1. Lovrata 1 Krk (Do.Janeš, Leskovšek), 2. Arbun 2 Punat (Županec, Žic), 3. Arbun 1 Punat (Žic, Orlić), 4. Lovrata 2 Krk (Di.Janeš, -), 5. Čikavica 1 Šilo (Đ.Petrović, M.Petrović), 6, Čikavica 4 Šilo (Boroš, Karić), 7. Čikavica 2 Šilo (Brozović, Matošić), 8. Čikavica 3 Šilo (Lovro, Crnčić)...

Ekipni rezultati SENIORKE 1. Čikavica 1 Šilo (Rogina, Biro), 2. Oslić 1 Selce (Pobor,-), 3. Arbun 1 Punat (Gržančić, -), 4. Čikavica 2 Šilo (Kamenarić, -).

1. Mirjana Pobor (Oslić 1 Selce) 1370, 2. Nataša Rogina (Čikavica 1 Šilo) 1210, 3. Marija Gržančić (Arbun 1 Punat) 1180, 4. Ljiljana Biro (Čikavica 1 Šilo) 1150, 5. Stanka Kamenarić (Čikavica 2 Šilo) 740.

Pojedinačni rezultati SENIORI 1. Refik Piragić (Čikavica 2 Šilo) 3055 grama, 2. Vladimir Kreko (Čikavica 3 Šilo) 1990, 3. Šefik Karić (Čikavica 2 Šilo) 1450, 4. Marijan Dunato (Čikavica 1 Šilo) 1300, 5. Ivan Glavaš (Čikavica 1 Šilo) 1150, 6. Ferika Boroš (Čikavica 3 Šilo) 610.

Vijesti

Spremnici za predveze

Nove skosavice

alo je prodavaonica ribolovne opreme koje se mogu pohvaliti tako velikim izborom varalica za lignje. Škorpion DNC svojim kupcima nudi doslovno čitav zid skosavica peškafonda i panula namijenjenih lovu ovih uvijek traženih krakatih delicija. Najnovija pošiljka Yamashite, Rapale i DTD-a dodatno je obogatila ovu ponudu, tako da sada perfekcionistički nastrojeni lignjari lako pronalaze model koji zadovoljava njihove visoke kriterije i ispunjava očekivanja. Važna napomena: u ponudi nema modela koji ne lovi!

redvezi su mnogim ribolovcima prava noćna mora. Ma kako ih god pokušali skladištiti oni se mrse, oštećuju pa uskoro postaju i potpuno neupotrebljivi. Trabucove praktične torbice za predveze imaju krute okvire, a istovremeno omogućuju kvalitetno skladištenje mnoštva najrazličitijih tipova predveza. S jedne strane imaju mekane kukice koje ne oštećuju najlon dok

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

s druge strane imaju neoprenski sloj u koji se mogu zabiti udice bez straha od zatupljenja. U ponudi su dva modela, manji po cijeni od 51,68 i veći od 66,46 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Odijela IdraSub

Black Hawk

irektan i ekskluzivan uvoz omogućuju kreiranje cijena daleko ispod očekivanog. Upravo je takav slučaj i s IdraSub odijelima u trgovini Big Blue. Odijela su dostupna u debljinama od 3, 5, 6,5 i 8 milimetara, a svi su modeli krojeni tako da savršeno prianjanju, bez zatezanja i bez ‘džepova’. U ponudi su različito obojeni modeli, no najtraženiji su oni s aerografskim uzorkom, budući da pod morem ostvaruju posebno učinkovit maskirni efekt. Dostupne su veličine S, M, X, XL i XXL, s tim da možete birati između konfekcijskih krojeva i krojeva po mjeri.

eđu štapovima namijenjenima srednjeteškom ribolovu koje možete po cijeli dan držati u ruci a da se pritom ne zamorite, Duelovi modeli iz serije Black Hawk zauzimaju nedvojbeno posebno mjesto. Štap je dostupan u dužini 2,10 metara, a opremljen je s tri izmjenjiva put in vrha različite gramaže. Zahvaljujući upravo tim multicolor vrhovima koji otkrivaju i najmanji pomak na dnu mora ovaj štap ima raspon od 30 do 120 grama. Svaki vrh ima svoju plastičnu tubu tako da je uz pravilno rukovanje životni vijek ovih štapova izrazito duži od običnih modela. Pristupačnom cijenom i dopadljivim dizajnom Black Hawk je štap koji bi svatko poželio imati.

Informacije

BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayerova bb Telefon 023/ 235 - 924

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Natjecanja

Pojedinačni pobjednici

TREĆI ŠKOLSKI KUP braće Škomerža Napisao i snimio Dušan Rebernik

organizaciji PŠRD Arbun Cr i k v e n i ca , a u sklopu škole udičarenja i 43. ribarskog tjedna, u subotu 12. rujna održano je natjecanje u udičarenju za učenike osnovnih škola grada Crikvenice. Loše vrijeme, kišica i vjetar bili su razlog zbog kojeg se na natjecanje od prijavljenih 20 natjecatelja odazvalo tek 14. Natjecatelji su ždrijebom razvrstani u tri sektora u lovnoj zoni na nasipu lučice Podvorska. Lovilo se od 8:30 do 11:30 sati. Vrijeme se ubrzo popravilo, ka-

banice su se skinule i tmurno jutro je zaboravljeno. Na sreću riba je radila od samog početka, tako da su svi natjecatelji vrlo brzo ostvarili svoje prve ulove. Sektorski suci su svaku ulovljenu ribu pažljivo bilježili na karton natjecatelja, a oni su ulov odmah vraćali u more. Većinu ulova činili su špari, knezi i glavoči, dok je arbuna ulovilo osam natjecatelja. Za konačnu pobjedu na nivou škola zbrajali su se bodovi od po tri ekipe. OŠ Zvonko Car osvojila je prvo i drugo mjesto u pojedinačnoj kategoriji i prvo u ekipnoj konkurenciji. U konačnici presudila je ujednače-

Najbolje ekipe

Ekipni poredak Natjecatelji

Osnovna škola

Mauro Lukšić i Alan Begić

OŠ Zvonko Car

Ornela Domijan i Franko Car

OŠ Vladimir Nazor

Kalista i Bruna Pohl

OŠ Vladimir Nazor

Pojedinačni poredak Natjecatelj

Osnovna škola

Br. ulovljenih primjeraka

Mauro Lukšić

OŠ Zvonko Car

Alan Begić

OŠ Zvonko Car

Franko Car

OŠ Vladimir Nazor

nost ekipa OŠ Vladimir Nazor. Najbolji pojedinci i ekipe dobili su medalje i pehare, a svi sudionici majicu Ribarskog tjedna. Sve natjecatelje koji su ostvarili

ulov arbuna organizator je posebno nagradio. Natjecanje je već po tradiciji završilo uz roštilj koji su pripremili stariji članovi PŠRD Arbun - Crikvenica.

Mauro s arbunom

Natjecanja

OLUJA kup 2009. Napisao i snimio Boris Bulić

akon dvije odgode, jedanaesti po redu Oluja kup je 12. rujna napokon održan. Iako je bura tog jutra većinu lokalnih brodica zarobila na vezu, natjecanju je ipak pristupilo 16 brodica s dvočlanim ekipama. Budući da je ovaj kup vezan uz vojno redarstvenu akciju Oluja iz Domovinskog rata, natjecanju tradicionalno prisustvuju i natjecatelji iz HVIDR-e. Lovna je zona bila od Foše do Lanterne na Puntamici u širini do pola Zadarskog kanala. Tek je nekoliko brodica odabralo južni dio zone dok se većina držala sjevernog dijela, bliže Puntamici. Lovilo se po uobičajenim pravilima – brod na sidru, štap s maksimalno tri udice, olovnica na dnu i ješka po izboru. Jedina

je novost u odnosu na prethodne ‘Oluje’ bio broj riba koje su se donosile na vagu. Bodovala se sva riba iznad petnaest centimetara, a na vagu se donosilo

samo trideset primjeraka po izboru natjecatelja. Iako se činilo jednostavnim, neke ekipe ipak nisu uspjele dosegnuti taj limit. Ješku su birali natjecatelji pa

se na brodicama našlo svega, od velikog crva preko liganja do prstavaca, no dagnja je, kao i inače, bila favorit. Lovilo se od 8:30 do 13:30 sati

HVIDR-a Natjecatelji

Ekipa

Plasmanski bodovi

Ćurković / Radić

HVIDR-a - Zadar

1709

Vajdić / Horvatić

HVIDR-a - Zagreb

292

Ukupni poredak Natjecatelji

Ekipa

Plasmanski bodovi

Pejdo / Perić

Orada – Zubatac - Zadar

3388

Štkalj / Slavko

Donat – Zadar

3191

Bakotić / Valisić

Poljud 1 - Split

3172

Fair Play Nakon što je žalbeni rok prošao, a ulov već prebačen iz natjecateljskih vrećica u jaceru i u njima pomiješan, nastao je ozbiljan problem. Nekoliko je natjecatelja primijetilo kako je težinski rezultat ekipe Donat – Zadar u sastavu Tomislav i Slavko Štrkalj pogrešno zapisan zbog čega su Tomislav i Slavko u konačnom poretku bili na prvom mjestu. Zbog već pomiješanog ulova nije bilo moguće ponoviti vaganje, no dilemu je razriješio sam Slavko Štrkalj koji se bez rezerve složio s prigovorom i potvrdio da je težina ulova pogrešno zapisana. - Nismo ulovili 3919 nego 3191 grama ribe – rekao je Slavko. Time je s prvog, na plasmanskoj listi sišao na drugo mjesto, što je gesta koja se ne viđa često.

Tko kaže da nema ribe

HVIDR-a je bila vrlo vesela zbog svojih ulova

Seniorke Natjecatelji

Ekipa

Volarević / Marijanović

Donat 2 - Zadar

Dukovac / Sikirić

Zubatac 1 - Zadar

Štrkalj / Ivanović

Donat – Zadar 3 - Zadar

Seniori Natjecatelji

Ekipa

Pejdo / Perić

Orada – Zubatac - Zadar

Štkalj / Štrkalj

Donat - Zadar

Bakotić / Valisić

Poljud 1 - Split

Najstariji sudionik Oluja kupa Joško Koludrović izvukao je krasnu vranu bez ikakvih zastoja. Lovina je bila šarena – lužine, knezovi, pauci, fratri i posebno mnogo Plasmanski bodovi arbuna koji su plijenili pažnju brojne publike prilikom preda2234 je ulova. Vaganje je obavljeno na terasi hotela Zagreb, gdje je 2031 poslužen svečani ručak i uprili1768 čena dodjela medalja. Dodijeljena su priznanja za prva tri mjesta u ukupnom poretku, kao i u posebnim kategorijama - seniori, seniorke i HVIDR-a. Nije zaboravljen ni najbarkariol Tomislav Kalmeta Plasmanski bodovi koji je vodio pobjedničku eki3388 pu, kao ni najstariji natjecatelj Joško Koludrović. 3191 Nagrađen je i najulov, arbun te3172 žak 301 grama kojeg je na vagu donijela trećeplasirana ekipa Splićana, Poljud 1.

Big Game Fishing

VODIČKI Kup prvaka Napisao i snimio Tomislav Mirkov

Vodicama se 29. kolovoza okupilo 14 ekipa samo s jednim ciljem – uloviti najveću ribu i osvojiti pobjednički pehar. Organizator i domaćin natjecanja ŠRD Mali Porat, iako neiskusan u organizaciji ovako velikih događanja, svoj je posao odradio besprijekorno. Za svoje prvo natjecanje u big game fishingu ‘Kup prvaka Vodice – 2009.’ pozvali su tek 15 prokušanih i iskusnih

ekipa od kojih se samo jedna, i to iz opravdanih razloga, nije odazvala. Naziv kupa je također opravdan jer je većina sudionika bila okićena medaljama i priznanjima s prethodnih natjecanja.

Samo 200 kilograma Propozicije natjecanja su bile malo drukčije od uobičajenih. Naime, zbog odredbe Ribarske uprave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gos-

Zlatne lampuge

Pucanje štapa...

podarstva, a uvjetovane odlukom Međunarodne organizacije za lov i zaštitu tuna koja je za ovo natjecanje dozvolila izlov samo 200 kilograma plavoperajne tune, većina je ulovljene ribe nakon bilježenja osvojenih bodova neozlijeđena vraćena u more. Bodovala se plavoperajna tuna, iglan i iglun iznad 30 kilograma te albakor, lampuga

i gof teži od 5 kilograma. Bodovalo se po principu – plavoperajna tuna 200 bodova, iglun i iglan 300, a sva ostala riba po 40 bodova. To je Zoranu Mijatu i Željku Laburi, sucima natjecanja, zadalo prilične muke. Morali su biti prisutni kod svakog kačenja i procjenjivati težinu ribe dok je još bila u moru. Srećom, svi su natjecatelji bili

Tri tune u isto vrijeme

vrlo iskusni, tako da su njihove osobne procjene uglavnom bile točne i naravno, od velike pomoći uhodanom sudačkom dvojcu. Da bi natjecanje bilo zanimljivije pobrinuo se ribarski inspektor iz Zadra Marko Pupić Bakrač koji je kao krunski kontrolor natjecatelje dočekao kod Blitvenice. Natjecateljska zona protezala se pet milja od Pura-

re do Mažurina kod Žirja, zatim pet milja od Svilana pred Rogoznicom pa do 10 milja od Blitvenice prema otvorenom moru.

Tko prvi - njemu pehar Prognoze su bile više nego dobre jer je more neprestano kuhalo od sitne plave ribe. Na-

Srebro

Konačni poredak

Plasman

Brod

Natjecatelji

Bodovi

Baracuda - Vodice 1

Zoran Srdarev, Toni Španja

880

Bakul - Vodice

Antun Roca, Damir Brajković, Ivo Vulin, Bruno Čorić

800

Shiraz III - Zagreb

Saša Rakar, Tvrtko Tvrdeić, Wilim Dušak, Nal Kralj

800

Pehar za najveću ribu natjecanja

Bronca

Sve ispodmjerske ribe su vraćene u more

tjecatelji su se uglavnom držali Blitvenice loveći provjereno učinkovitim driftingom. Ipak, unatoč velikoj količini uznemirene sitne plave ribe, prvi je ulov prijavljen tek nakon dva sata lova. Brod Lovača Aljoše Hribara prijavio je prvu tunu koja je odmah, budući da je bila manja od dozvoljenog, neozlijeđena vraćena u more. Prijava za prvi važeći ulov, plavoperajnu tunu tešku 37,2 kilograma, dolazi pola sata kasnije s broda Saše Habiča, Real Pleasure. Tek petnaest minuta kasnije Bakul također prijavljuje validni ulov, tunu od 30,2 kilograma. Zanimljivo je da je ekipa Shiraza, pokušavajući izbjeći nedorasle tune, često mijenjala poziciju što ih je u konačnici koštalo drugog mjesta. Naime, iako je Shiraz imao isti broj ulovljenih riba kao i Bakul, drugo je mjesto pripalo Bakulu jer je prvi ulov prijavio prije Shiraza. Najveću ribu natjecanja, tunu tešku 60,2 kilograma ulo-

vio je Boris Županović s broda Svetac. Dozvoljena kvota je ispunjena već prije 14 sati, ulovom tune teške 32 kilograma. Taj je ulov prijavio Iglan sa skiperom Andrijom Gudeljevićem. Od tog trenutka pa do 18 sati sve su ulovljene tune, njih gotovo 40, bez obzira na veličinu i težinu puštane u more.

Potvrdili premoć Na dodjeli priznanja, kako i pristoji, bilo je živo i dinamično. Pa iako su većinu ulova činile tune, pobjednika su do medalje dovele lampuge. Ekipa s broda Baracuda u sastavu Zoran Srdarev - Mure i Toni Španja zasluženo su zauzeli prvo mjesto u konačnom poretku. Prijepodne su ulovili jednu, a popodne tri tune teže od 30 kilograma, što je uz dvije Murine lampuge bilo dovoljno za zlato. Srebro je zbog spomenutog prvog ulova pripalo Bakulu, a bronca Shirazu.

Vijesti

Fin’s varalice

Najlon Samurai

ilikonske su varalice odavno prepoznate kao najubojitije varalice. Bez obzira koju vrstu pokušali prevariti, silikonci su jednostavno nenadmašni i nezamjenjivi. Fin’s varalice su izrađene od mekog silikona i kao takve namijenjene doslovno varaličarenju svih vrsta, kako se u ribičkim krugovima može čuti - od tune do podmornice. Izgledom odgovaraju sitnoj plavoj ribi koja je temeljna hrana većine predatora, dok konstrukcijski uz pravilno montiranu udicu ostvaruju savršeno provokativnu akciju kojoj lovci naprosto ne mogu odoljeti.

ovost na tržištu je svakako i novi najlonski monofil zvučnog i znakovitog imena Samurai. Ovaj nam najlon dolazi s dalekog istoka i kao što je uobičajeno za sve proizvode izrađene po japanskoj tehnologiji, ima upravo izvrsne performanse. Samurai posjeduje veliku linearnu nosivost pa tako promjer od 0,30 milimetara može podnijeti opterećenje od čak 11 kilograma. Posebno se ističe svojom uistinu velikom otpornošću na abraziju. Najlon Samurai je dostupan u pakiranjima od 100 metara u veličinama od 0,10, 0,12, 0,14, 0,16, 0,18, 0,20, 0,22, 0,25, 0,30 i 0,35 milimetara, sada po iznimno po-

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

AKCIJ A -20%

voljnoj maloprodajnoj cijeni od 23,20 kuna, bez obzira na promjer.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Trabuco SHIMANO Baitrunner DL i ST kutijice

d ove godine nove serije rola Baitrunner DL i ST učinile su vrhunsku Shimano tehnologiju dostupnu širem krugu ribolovaca. Serija DL odlikuje se tamnoplavim tijelom i tamnosivom aluminijskom špulom uz koju dolazi i rezervna XT7 špula. U rolama se nalazi Zinc Diecast Drive pogonski zupčanik, četiri zaštićena ležaja i sistem oscilacije Varispeed. Serija ST ima sve osobine serije DL, a razlika je špula od XT7 materijala i dva ležaja manje. Oba modela imaju velike kapacitete strune – 500m/0,30mm (model 10000) i 270m/0,30 (model 6000). Premda danas podosta tvrtki nudi role

slobodnog hoda špule, postoji samo jedna originalna, Shimano Baitrunner, i to za vrlo povoljnu cijenu.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

otreba za organizacijom pribora nije stvar ribičkih ‘mušica’, već neophodnost bez koje ribolov nema smisla. Za pravu organizaciju i smještaj sitnog pribora nema bolje stvari od praktične ribolovne kutije, a upravo takve nudi zadarski Mikeli Trade. Riječ je o praktičnim kutijicama s mnoštvom pregradica u koje možete na vrlo prikladan način smjestiti hrpu sitnica koje su neophodne za ugodan i kvalitetan ribolov. Poklopčići kutijica su prozirni, a nakon zatvaranja, zahvaljujući kvalitetnim zaponcima, nema neželjenog otvaranja.

Cijena ovih kutijica se kreće od 10,48 za najmanje do 27,17 kuna za najveće modela.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Svijet ribolova

KUT UBODA udice

O načinu na koji će udica, nakon što se nađe u ribljim ustima, zakačiti ribu, velikom dijelom ovisi ishod ribolova. Ne kači svaka udica jednako, niti svaki vrh na isti način i pod istim kutem prodire kroz tkivo Napisao i snimio Boris Bulić

ut uboda udice nije teško odrediti, pogotovo ako znamo što određujemo. Stoga evo defi-

nicije: - Kut koji zatvara vrat udice, odnosno pravac protezanja ribolovne strune i pravac određen smjerom samog vrha udice jeste kut uboda udice. Teoretski gledano, što je kut

manji i bliži 00, šanse za kvalitetno kačenje su veće. No je li to tako i u praksi?

Nula se pomiče Ako usporedimo najlovnije modele udica ustanoviti ćemo da se kutovi uboda kreću od -50 na vršnom dijelu udica namijenjenih panuli poput Mustad 3407SSD preko najčešćih 10 0 kod klasičnih, do iznad 40 0 s

tendencijom kružnog penetriranja kod circle modela udice. Zašto ne 00? U čemu je kvaka? Jednostavnim pokusom možemo dobiti odgovor na ta pitanja. Dovoljno je pravilno zavezanu udicu vrhom osloniti o čvrsto uporište te uz lagano napinjanje strune promatrati što se događa. U prvom trenutku će se vrh udice poravnati u pravac paralelan pravcu napete strune, no daljnjim potezanjem udica

će zauzeti nešto drukčiji položaj. U tom potonjem položaju kut uboda je nešto drugačiji, što nikako nije slučajno. Ukoliko taj pokus ponovimo s nekoliko različitih modela udica ustanoviti ćemo da se svaki model drugačije izvija. Prilično jasan prikaz kuta uboda i kuta nakon potpune penetracije možemo

dobiti na vrlo jednostavan način. Vrh vezane udice naslonimo na krumpir te povlačenjem strune simuliramo kačenje ribe. Presjekom krumpira na mjestu uboda jasno ćemo vidjeti put koji je prilikom prodora udica ostvarila. U našem smo pokusu primijetili da se udica pri snažnijem zate-

zanju donekle izvija. Ukoliko udici omogućimo penetraciju do maksimuma, vidjeti ćemo da se udica u svojoj ulaznoj putanji ne zavlači pravocrtno već kružno. Kad dosegne svoj penetracijski maksimum vrh prestaje biti bitan i tad sve počiva na izdržljivosti i pravilnom obliku

Udica za sigurno kačenje

Ovdje je pogođen optimum luka udice. U tom maksimalno dubokom ubodu vrh je kod većine modela poravnat s pravcem zatezanja strune i ostvaruje savršeni kut uboda od 00. Sve izvan toga nepravilno opterećuje konstrukciju udice proširujući mjesto uboda i dovodeći u pitanje konačan ishod.

Kut od 0º

Bent hook i Owner Prvi i presudni trenutak u kačenju ribe je nedvojbeno trenutak uboda. Upravo u tom trenutku kut uboda udice ima najvažniju ulogu. Zbog posebno izlomljenog luka. tzv. bent hook udice su svojevremeno bile pravi hit.

Linija uboda kod tih udica poklapala se s linijom zatezanja strune pa je učinkovitost kačenja bila gotovo stopostotna. Ipak, unatoč tako kvalitetnom kačenju te su udice imale velik nedostatak. Kutevi luka udice nisu mogli podnijeti velika naprezanja. Stoga su svoju

Circle hook

primjenu našle u varaličarskom priboru kakav je npr. bio vrlo popularni banjo, za ribolov ne pretjerano velikih riba. Nasuprot tome, savršen primjer učinkovitosti kačenja i velike rezerve snage nalazimo primjerice kod Ownerovih Gorilla udica. Kut uboda je savršen, a nakon

Pokus s krumpirom daje jasnu sliku – ulazna će rana biti nešto proširena, ali će unatoč tome kačenje biti kvalitetno potpune penetracije ulazna je rana istog promjera kao i udica.

Brze i spore udice Univerzalna udica ne postoji. Različiti oblici i kutovi uboda su kreirani prema oblicima i unutarnjoj građi usta. Glupo bi

Kristalke su ‘brze’ udice

bilo pokušati loviti ciple circle modelima ili lucu ponuditi nekakav crystal model. Zavisno od očekivane lovine upotrijebiti ćemo udice različitih kutova uboda. Brze udice, poput Mustadovih Classic Crystal ili Quantumovih Sea primjerene su ribolovu kanjčeni-

Bent hook cama ili plovkom gdje široki kut uboda traži brzu kontru. Udice s kutom uboda oko 00 koriste se pri ribolovu krupnijih šparida ili u panuli pučinskih predatora. Modeli poput Owner Cuting point savršen su odgovor na popločena usta podlanice. Circle udice s kutom preko

granice od 00 izvrstan su izbor za sve sisteme u kojima se ribe love samoubadanjem. Ove spore udice su savršene za sve pučinske, ali i za dobar dio običnih parangala kao i za sve á volo montaže.

Najbolji od najboljih Izvijenost vrha u stranu u odnosu na središnjicu udice svakako pospješuje kačenje, ali se u konačnici najčešće loše odražava na snagu pa su modeli namijenjeni ribolovu kapitalnih riba uglavnom ravni. Svakako i način vezivanja igra ulogu u cijeloj priči. Nikako nije svejedno da li struna napušta čvor s vanjske ili unutarnje strane udice. Udice s okom su oslobođene tog problema pogotovo ukoliko se vezuju nekim od njišućih čvorova. I na kraju, možda najvažniji detalj je finalna obrada vrha udice. Mada svi proizvođači, pa čak i oni najlošiji, teže nekakvom savršenstvu tek je nekoliko brandova postiglo vrhunsku kvalitetu obrade vrha udice. Pravilan odnos kuta uboda, izbora zakrivljenosti luka i kvalitete garantiranog sastava udicu čine kvalitetnom. Na vama je da prepoznate kvalitetu i odaberete model koji najbolje odgovara vama, načinu na koji lovite i lovini koju očekujete.

Svijet ribolova

UNIVERZALNI predvez Napisao i snimio Boris BuliÄ&#x2021;

ije teško uloviti ribu kada se riba hrani i kada ribolovac ima odgovarajući pribor i kada se nalazi na pravoj poziciji, i kada ima pravu ješku, i… Da, puno se toga treba posložiti da bi ribolov bio uspješan. Nažalost, ili bi bilo bolje reći nasreću, mnogima se takve kockice rijetko kada poslože. Uglavnom nedostaje bar jedan od bitnih detalja kako bi se kući vratili s dovoljno bogatim ulovom.

Neće sreća svakoga Jedan je dio ribolovaca uvijek temeljit pa svakom pohodu pristupaju maksimalno studiozno. Znaju točno na kakav teren odlaze i kakvu lovinu mo-

Donje udice love krupniju ribu gu očekivati, u skladu s tim na poseban način slažu pribor. No nemaju svi ni dovoljno vremena, a ni znanja za tako detaljan pristup. Velik dio zaljubljenika u ribolov svoj pribor slaže na nekakav univerzalan način, računajući u velikom mjeri na sreću bez koje je bogat ulov praktički neostvariv. No ni Fortuna nije uvijek jednako raspoložena, bez obzira koliko joj se umilno smiješili. Baš se u slučajevima kad sreća okrene leđa najbolje vidi tko zapravo koliko vrijedi. Izbori najlona, udice, štapa ili role, u trenucima kada se sreća odluči baviti nekim drugim poslom, postaju temeljno važni detalji.

Bez predveza

Ulov ostvaren univerzalnim predvezom

Imao sam prilike čuti mnoge ribolovce kako govore da za ribolov ne treba sreća jer se i on, kao i većina drugih aktivnosti, temelji prije svega na znanju. Ja bih takve izjave svakako uzeo s rezervom. Znanje je važno, no praksa pokazuje da i potpune neznalice vrlo često ostvaruju izrazito velike, nerijetko kapitalne i bogate ulove. Izgleda da je u tim situacijama sreća nedvojbeno ključni faktor. No što napraviti ukoliko ne vjerujemo u sreću, pa se na nju

niti ne oslanjamo, a nemamo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu? Prijatelj nas je pozvao, odlazi se na dobru poštu, ješka je spremna, još samo treba ponijeti pribor… Naravno, gotovih predveza nema jer ih od posljednjeg ribolova nismo navezali, a posljednji put je bilo toliko loše da ga se ne treba ni sjećati… Poznato?

Predvez za svu ribu Ribolov na poznatim terenima podrazumijeva poznavanje očekivane lovine, no na nepoznatim terenima uz nedovoljnu prethodnu pripremu, predstavlja svojevrsni problem. Vezivanje kompliciranih predveza sa sitnim ili pak krupnim udicama može dovesti do potpunog promašaja i nepotrebnog gubljenja dragocjenog vremena. Lovimo li standardnu ili krupnu ribu? Arbune ili šarune? Knezove ili kantare? Rješenje je jednostavno. Potrebno je složiti predvez koji može uloviti sve, i što je najljepše, do površine dovući ulov bez straha da ga izgubimo. Takav je univerzalni predvez zapravo temelj svih ispitivačkih pokušaja ribolova na nepoznatim terenima, a uz malo spret-

UNIVERZALNI PREDVEZ

20 cm

osnova ø 0,33 mm

30 cm

ø 0,16 mm 15 cm

No 10

Tri prame Na osnovu predveza promjera 0,33 milimetra naizmjenično se navuku tri tehnosfere i tri granične perline. Najdonja se tehnosfera fiksira na 10 do 15 centimetara od olovnice. Sljedeća je udaljena još 35 centimetara, a najgornja još 30 centimetara. Najdonja prama promjera 0,26 milimetara je duga oko 20 centimetara, a na njoj je vezana udica broj šest. Srednja je prama istog promjera, dužine od 15 do 20 centimetara, s udicom broj osam, a najgornja je promjera 0,16, duga oko petnaestak centimetara s udicom broj 10. Gornje udice uglavnom ješkamo sitnijim komadićima

ješke, veličinom primjerenom veličini udica, dok najdonja udica mora biti bogato naješkana. Ukoliko koristimo dagnju ili neku drugu školjku, poželjno je najdonju ješku dodatno učvrstiti silikonskim koncem kako bi duže vremena mogla odoljeti napadima sitne ribe i dočekati lovinu kojoj je temeljno namijenjena. S ovakvim predvezom nakon nekoliko spuštanja nije teško ustanoviti što se na dnu događa, pa u skladu s istraženim možemo ostati na istom ili pak formirati predvez koji će biti primjereniji novootkrivenoj situaciji. Naravno, umjesto tehnosfera može se koristiti i bilo koji drugi način spajanja prama i osnove, no to je posebna tema koju ćemo obraditi u jednom od sljedećih brojeva.

ø 0,26 mm 15 cm

No 8

15 cm

nosti i dobre volje nije ga teško složiti.

30 cm

Velika ješka i strpljenje…

ø 0,26 mm 20 cm

No 6

Vijesti

Yo-zurijevi sprejevi

Tripod za surfere

vi ljubitelji surf casting ribolova znaju od kolike je važnosti kvalitetan tripod. Za pasionirane surfere koji od tripoda očekuju dugovječnost uz maksimalnu jednostavnost i šminkerski izgled, ovaj je tripod pravo rješenje. Izrađen je od crnog anodiziranog aluminija, namijenjen ribolovcima koji od pribora traže samo najbolje. Tripod ima istezljive teleskopske noge s ultra laganim i nadasve sigurnim ležištima za štapove. Sklopljen, lako se transportira zajedno sa štapovima u transportnoj torbi. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Montaža i demontaža su maksimalno jednostavni, dok se s teleskopskim nogama lako određuje i postiže potreban nagib.

Hypercast Tele Boat

uantumova serija štapova Hypercast tele boat u sebi objedinjuje sve osobine snažnih i izdržljivih bacačkih štapova i eleganciju laganih teleskopskih modela. Ova je serija posebno dizajnirana za udičarenje iz barke na Mediteranu i svim pripadajućim morima. Štapovi imaju izrazito osjetljiv stakloplastični vrh kojim se s lakoćom detektira i najmanji pomak na drugom kraju strune. Pored svega navedenog, ovi se štapovi odlikuju i izvrsno izbalansiranim težištem, što je kod ribolova koji traje više sati

AKCIJ A -20%

od neprocjenjive važnosti. U ponudi su modeli u dužini od 2,50, 3,00, 3,50 i 4,00 metara. Cijena ovih štapova se na akciji kreće od 154 za najkraći, do 276 kuna za najduži model. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

a lignjolov može bit i z na tn o uspješniji od uobičajenog znaju svi koji su probali ove sprejeve za primamu. Naravno, riječ je koncentratima koji svojim sastavom neodoljivo privlače lovinu. Dovoljno je malo poprs ka t i va ra l i cu , skosavicu ili pak samu ješku i rezultat neće izostati. Ukoliko je lignja pod brodicom, u ekstremno kratkom roku završiti će na pajolama. Ovaj extrakt jednako uspješno privlači lignje i ribe, što nije nikakvo čudo jer ga potpisuje Yo-Zuri. U ponudi je široka paleta mirisa

i okusa, sve prema sklonostima i ciljanom lovu. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Tica Sportera

vi koji su se imali prilike sresti s ovim jedinstvenim rolama upoznali su značenje ljubavi na prvi pogled. Miran rad, snažan prijenos, ogromna rezerva snage uz besprijekorno namatanje i otpuštanje strune glavne su karakteristike svih Ticinih rola, što je kod Sportere posebno izraženo. Rola ima slobodni hod špule pa predstavlja izvrstan izbor za obalni ribolov pridnenim postavama. Zbog smanjene težine jednako će biti zanimljiva i ribolovcima koji udičare iz plovila. Rola je uležištena sa četiri visokokva-

litetna ležaja i ima prijenos od 4,4:1. Jednim okretom ručice uvlači 86 centimetara strune. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Svijet ribolova

MORSKI VAL

topline Napisao i snimio Boris Bulić

ibe kao vodeni organizmi svojim su molekularnim sastavom u savršenom skladu s vodenom, odnosno morskom okolinom. Kožu im štite krljušt i sluz

koji su istovremeno dovoljno propusni za sve što je ribama potrebno – od izmjene temeljnih tvari do primanja potrebnih informacija. Tako ribe preko kože vrše izmjenu plinova i tvari otopljenih u tekućem mediju, ali i dobivaju

informacije o okolnom tlaku, svjetlosti i temperaturi. Najveći dio tih neophodnih informacija u središnji živčani centar dospijeva preko bočne linije formirane od niza sitnih cjevčica koje služe kao receptori, no dobar dio podražaja dolazi i direktno

preko kože, peraja, usta…

Riblji zimovnici Ribe vrlo dobro razlikuju temperaturne promjene i u skladu s tim biraju sloj mora u kojem će boraviti. Općepoznato je pravi-

Panulaši traže skaline Ribe se u toplom moru ponašaju tromo i lijeno pa su za ljetnih omara prilično indiferentne prema svim ponuđenim mamcima. Izuzetak čine tek nekoliko vrsta koje, realno gledajući, i u uobičajenim okolnostima odskaču

lo da u hladnijem dobu godine velik dio riba odlazi u svojevrsne zimovnike, slojeve mora koji nisu izloženi promjenama temperature specifičnim za gornje slojeve. Temperaturna stabilnost tih dubokih slojeva prvenstveno je uvjetovana dubinom koja vjetrovima ne dozv oljava miješanje toplijih i hladnijih slojeva mora. Dolaskom toplijeg dijela godine, površinska kolebanja postaju manje izražena pa riba koja je zimovala u dubini prilazi kraju, što raduje sve ljubitelje obalnog ribolova. Kao što reagiraju na zahlađenje, ribe reagiraju i na pretjerano zagrijavanje.

od ostalih. Takvi su u prvom redu špari, knezovi i glavoči, ali i salpe i vječno gladni cipli. Ipak, većina riba u ljetnom periodu pokazuje nezainteresiranost prema naješkanim udicama. Razlog treba tražiti u me-

tabolizmu i smanjenoj količini kisika što nas dovodi do davno ranije ispričane priče o omjeru uloženog i dobivenog. Naime, riba uvijek kalkulira o energetskoj isplativosti obroka – hoće li energija utrošena na hranje-

U obalnom ribolovu valja potražiti ljetnikovce

Poznavanje terena ključni je faktor nje biti nadomještena ostvarenim kalorijama koje taj obrok nosi.

Većina ribolovaca je shvatila da ribu i u ljetnom periodu, baš kao i u zimskom, treba tra-

žiti u slojevima mora koji nisu izraženi velikim oscilacijama, odnosno dubljim slojevima. U ribolovu iz brodice valja tražiti ‘skaline’ i brakove na kojima se svježi dubinski kurenti lome i donose svježinu, dok u obalnom ribolovu treba loviti s pozicija s kojih su dostupni duboki ‘ljetnikovci’. Ljetna situacija u moru je vrlo slična situaciji u kojoj se i sami nalazimo – većina nas za vrućina vrlo rado odlazi u planinske predjele s rjeđim i hladnijim zrakom.

Termoklin je granica

Elektronika jasno ocrtava temperaturne slojeve

Kada je riječ o ribolovu predatora panulom u ljetnom periodu, pored niza teorija najučestalije su polemike oko dubine na kojoj ribu treba tražiti. Dok jedan dio panulaša tvrdi da cara i gofa

nema smisla tražiti ispod dvadesetak metara, drugi se kunu da panula ne smije roniti dublje od 18 metara. Iako su u pitanju dvije potpuno oprečne teorije, zapravo su obje točne. Ključni detalj kojim se treba rukovoditi u ljetnoj panuli je prvenstveno termoklin. Najjednostavnije rečeno, to je granica koja razdvaja površinski topli sloj mora od dubljeg hladnog. Zavisno od konfiguracije dna i kurenata, termoklin se u ovo doba godine može nalaziti od svega petnaestak pa do gotovo četrdeset metara dubine. Predatori poput zubaca prate termoklin nalazeći se najčešće na samom rubu, u toplijem sloju mora, što znači da su obje spomenute teorije potpuno istinite jer nije važna dubina, nego toplina mora.

Gdje će biti riba? Vrućine koje vladaju na obali vladaju i u moru i na sveopću žalost nisu ograničene samo na umjereni i žarki pojas, već su dio priče o globalnom zatopljenju. Bolna je činjenica da posljednje dvije godine na Grenlandu nije pao snijeg, dok se ledenjaci na polarnim kapama tope kao sladoled u Grčkoj u osmom mjesecu. Mjerenja su pokazala da se prosječna temperatura mora u posljednjih 100 godina podigla za 1,33˚C, a predviđa se da bi u idućih 100 godina mogla porasti za nevjerojatnih 7˚C! Gdje ćemo tada tražiti ribu, bojim se da ni samo Nebo ne zna. Naravno, malo tko od nas trenutno postojećih će moći svjedočiti tom vremenu i reći jesu li predviđanja bila točna ili pogrešna. No to nimalo ne umanjuje našu odgovornost prema trenutnom stanju.

Na koju dubinu ćemo je potopiti?

AKCIJA “A” SERIJA -20%

A50 Ploter 5” A50D F/F Ploter 5” sa sondom po krmi A57D F/F Ploter 5,7” sa sondom po krmi A70 Ploter 6,4” A70D F/F Ploter 6,4” sa sondom po krmi PDV uključen u cijenu

8.528,00 kn 9.748,00 kn 12.188,00 kn 12.188,00 kn 14.628,00 kn

- Ugrađena GPS antena - Ugrađena NAVIONICS kartografija - Ugrađen HD digitalni fishfinder modul - Ugrađen sustav za slaganje kabela Nova A serija uključuje jasan zaslon vidljiv na suncu 5 načina rada na 3 veličine zaslona prema izboru.Možete dodatno instalirati Navionics Gold ili Platinum kao i AIS / Navtex ili sustav nadzora motora.

A Serija Kompaktna, snažna sa mnogo dodataka.

Ovaj je stradao na skalini

Za više informacija kontaktirajte Belcon d.o.o. na 051 645400 ili www.belcon.hr BELCON d.o.o. Crnčićeva 5 51000 Rijeka belcon1@ri.t-com.hr

Svijet ribolova

ČVRSTE

montaže

Mala ješka – mala riba, velika ješka – velika riba, davno je rečeno i ne bez razloga. Malo je velike ribe ulovljeno postavama s malim ješkama. To su u principu izdvojeni slučajevi koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke Napisao i snimio Boris Bulić

tedljivost, ili ako hoćete škrtost, kada je u pitanju ješka, rijetko kada daje očekivane rezultate. Tek je u nekim tehnikama, kao što je primjerice match, i to samo u određenim uvjetima i sa strogo određenim ribama, potrebno koristiti minimalne ješke. U principu je na snazi pravilo – kolika ješka – tolika riba.

Fratri i vrapci Ipak, samo postavljanje velike ješki nije garancija kapitalnog ulova. Za takav ulov je prije svega potrebno prisustvo takve lovine. S druge pak strane, kad bi

Tandem na worm hook udici

takva lovina bila uvijek i svuda prisutna, svi bi lovili kapitalce, što se mora priznati, u praksi nije potvrđeno. Ipak, pojedini se ribolovci u gotovo redovnom postupku kite velikim ribama, dok ostali love prosječne ili pak ispodprosječno velike ribe. Mnoštvo je faktora koji presuđuju u korist takvih ‘sretnika’, no jedan od ključnih je svakako spomenuta velika ješka. U ribolovu pridnenim postavama kakav je primjerice ribolov fermama, postavljanje neke male i nezamjetne ješke nema baš nekog smisla. Takvu će ješku otkriti samo nedorasli primjerci koji se skrivaju u okolnim rupama ili travi.

Postavljanjem nešto krupnije ješke izgledi za pravim ulovom rastu, no na takve se ješke love srednje velike ribe. Za velike bi trebalo postaviti pravi komad. Naravno, tu se odmah javlja dilema. Što je bolje, pet arbuna od petnaest deka ili jedan šarag od osamdeset? Sve to skupa jako liči na onu o vrapcu u ruci i golubu na grani. Odgovor nije lagan.

Kombinirane veličine U situacijama kada lovimo sitnu ribu poput manula ili knezova, postavljanje velikih ješki predstavlja nepotrebno rasipanje, a ulov će biti minimalan.

Filetirana srdela zahtijeva poseban tretman

Za tako sitnu ribu valja koristiti sitne udice, naješkane tako da ih ta sitna riba može bez velike muke usisati i pokušati progutatati. U situacijama kada pod brodicom imamo male, ili tek nešto veće arbune, za očekivati je da se među njima kreće i koji krupniji primjerak. Takvi mudraci nisu bez razloga veći. Oni lukavo čekaju na kraju reda i pozorno promatraju što se događa. Tek kada se uvjere da je situacija bezopasna kreću u akciju. Naravno, ako je ponuđena ješka mala, tada je mirisno-okusni impuls također slab, pa se neće ni zamarati prilaženjem. Osim toga, do te ješke neće

moći ni doći jer će sitniji i neoprezniji primjerci najvjerojatnije halapljivo progutati sve što je dovoljno sitno. Ako pak postavimo velike ješke na sve udice tada će ulov sitnijih, a ipak veličinom dostatnih riba, izostati. Rješenje je u kombiniranim veličinama. Na klasičnim postavama s tri prame i olovnicom na dnu, valja postaviti udice različite veličine od kojih će gornje biti manje a najdonja veća. Naravno, u skladu s veličinom udica ide i veličina ješki.

Silikonski konac U pridnenim postavama ta je

zakonitost još izraženija. Većina riba koja se lovi na ovaj način voli nepomičnu i bogatu ješku koja miriši, a veličinom i kvalitetom opravdava prilaz, otvaranje usta i žvakanje. Ne smijemo zaboraviti da velike ribe uvijek kalkuliraju oko isplativosti obroka. No postoje dva problema koja većinu udičara odbijaju od takvog pristupa. Prvi je sitna riba. Naime, nakon zabacivanja neke kvalitetne ješke poput crva, ili pak običnije a ukusne, poput srdele, sitna riba vrlo brzo tu ješku učini neupotrebljivom. Mali ali oštri zubi raščupaju

srdelu za tren oka, a od crva u najboljem slučaju ostave tek bezličnu i apsolutno neprivlačnu kožicu. Ipak, ma koliko se činilo beznadnim, ješka se može sačuvati. Rješenje je u silikonskom elastičnom koncu. Ovaj praktički nevidljivi končić valja mrežasto omotati oko ješke čime ćemo spriječiti destruktivnu invaziju sitneži. Bez obzira koju ješku koristili, silikonskim koncem uspješno možemo odbiti sitne zube i omogućiti ješki da sačeka ono po što smo zapravo došli. Naravno, ukoliko sitne ribe nema, kakav je slučaj u hladnijem dijelu godine koji je pred nama,

Mušun očito nije bio predugačak tada ju ni ne moramo čuvati.

Raspad sistema Drugi problem koji veliki dio udičara odbija od postavljanja velikih ješki je nepoznavanje načina montaže. Pokušaj nadijevanja velikog crva u dužini

Ovaj će donijeti ribu

od nekih petnaest do dvadeset centimetara, uz svu dobru volju, nakon zabačaja najčešće završava sluzavom gužvom stisnutom na vratu udice. Srdele se uglavnom raspadaju još u zraku, a bibiji zakačeni po sredini iscure prije nego što dotaknu dno. U korištenju sendvič

ješki, ukoliko sve komponente i ostanu na predvezu, kada dotaknu dno nisu ništa doli amorfna gužva koja možda miriši kako treba, ali oblikom nimalo ne udovoljava osnovnom preduvjetu mogućeg kačenja ribe. Zbog svega navedenog, puno je jednostavnije postavljati sitniju

ješku i zadovoljiti se vrapcem u ruci. Srećom, nismo svi skloni linijama manjeg otpora.

Sve preko igle Montaža dugačkih, amorfnih ili nezgrapnih ješki uopće nije teška. Važno je imati nekoliko

Najbolje ga je ješkati u komadu

Ovo nitko ne želi pomagala i poznavati osnovna pravila. Jedna od temeljnih sitnica je svakako igla za nadijevanje. Postoji nekoliko izvedbi igala, a sve imaju istu namjenu – navesti crvolike ješke na pramu iznad udice. Preko igala se, u pravilu, nadijevaju veliki crv, koreani, cordelle, bibiji i svi ostali kolutićavi srodnici. Na isti se način mogu montirati i kombinirane ješke sastavljenih od ribljih fileta, komada glavonožaca i rakova. Na iglu i oko igle se u valjkasto-crvolikom obliku formira željeni miks na-

Cordelle se nadjevaju preko igala kon čega se armira elastičnim koncem. Tako armiranu ‘kobasicu’ valja samo spustiti na predvez. Montaža traka lignje, sipe ili mušuna, ili pak cijele srdele je također jednostavna. Ješka se nadjene na iglu, a potom se spušta na pramu.

Grinner protiv klizanja No samim dovođenjem ješke na pramu gotov je tek dio posla. U pokušaju zabacivanja tako navedena ješka lako sklizne na

Bez silikonskog konca nema kvalitetne armature vrat udice i formira neželjenu sluzavu gužvu, što se lako može izbjeći, i to na nekoliko načina. Pri radu s tankim crvima kakvi su primjerice cordelle, koriste se tanke udice i tanki najloni. Jedan od svakako izrazito korisnih detalja je korištenje udica koje na vratu imaju kontra kukice. To su tzv. bait holder ili worm hook udice. Ipak, ma koliko bili korisni, ti će zazupci zadržati ješku samo na vratu udice. Da osiguramo ostajanje crva na prami, dovoljno je na nju, neposredno iznad udice, tankim najlonom promjera 0,10 milimetara, zavezati jedan do dva klizna čvorića grinnera. Nakon vezivanja je potrebno ostaviti repove čvora u dužini dva do tri milimetra. Ti će repovi biti dostatno osiguranje od klizanja.

Izlazak prije kraja Arbun se polakomio za dugim jezikom srčanke

Ukoliko radimo s težim ješka-

Trak lignje na worm hook udici

Pomoćna klizna udica za duge i glomazne ješke

Armirani veliki crv je s igle sišao na predvez

Ispravno montiran bibi

Fratar je pao na pedalj crva

ma kakav je primjerice veliki crv, tad grinneri ne pomažu. Korištenje worm hook udica ješku će držati u donjoj zoni, no na prami je može zadržati samo pravovremeno prošivanje ili silikonski konac kojeg je poželjno postaviti dok je crv još na igli. Nakon prebacivanja crva s igle na pramu, treba ga na samom kraju ponovo prošiti iglom jednom do dvaput i najlon provući tako da crv u gornjoj zoni ostane tako prošiven. To se može postići bez korištenja igle, no tada prilikom nadijevanja udica crva probija na više mjesta zbog čega znatno brže ugiba. Čvrsta se montaža može ostvariti i na način da prilikom nadijevanja crva na iglu oko dva centimetra prije kraja iglom izađemo sa strane. Nakon prebacivanja crva na pramu, dio koji visi učvrstiti ćemo čvorom bez čvora. Na isti se način montira srdela i inćun.

Naravno, ne možete pogriješiti ako sve dodatno učvrstite silikonskim koncem.

Garancija lovnosti Za dodatno učvršćivanje pojedini ribolovci koriste manju pomoćnu udicu koju vezuju na pramu samostalnim, tanjim najlonom. Tako vezana udica je klizna baš poput one u panuli, a služi samo držanju ješke u što je moguće prirodnijem opruženom položaju. Ribe koje se ulove na ovakve montaže nikada nisu ulovljene za rub usne ili za neki drugi kritični dio glave. Sve ulovljene ribe su imale udicu duboko u ustima što je svakako samo dodatna garancija učinkovitosti montaže. Velike ribe vole velike ješke i ne treba ih izbjegavati samo zato što smo lijeni uložiti nešto vremena u ispravnu montažu, a još ih manje treba izbjegavati zbog štedljivosti ili škrtosti.

Vijesti

Mann’s Olovni lignjar Stretch Textured Meka Papalina

korpion DNC nudi cijelu paletu Mann’sovih varalica koje su oduvijek dobro prihvaćene među ljubiteljima panule. Namijenjene su ribolovu velikih predatora i konstrukcijski su dovoljno izdržljive da s njima bez straha možete zamarati i kakav trajekt, tako da je svaka lovina koja se okači na ove varalice unaprijed osuđena. Stabilizatori ovim varalicama omogućuju duboke urone uz izrazito provokativnu akciju kojoj je teško odoljeti pri čemu se dvije ubojito oštre i snažne trokuke udice brinu za besprijekorno kačenje. Trenutačno su u ponudi pored Mann’s Stretch 30+ i Mann’s Stretch 25+ i manji modeli Mann’s Stretch 20+ i Mann’s Stretch 15+, savršeni modeli za ribolov zubaca.

z bogate DTD-ove produkcije varalica za lignje izdvajamo jednog od najboljih, ako ne i najbolji olovni lignjar - Meka Papalina. Ovaj je lignjar poseban po svom izuzetno mekanom tijelu koje ponajviše dolazi do izražaja kada lignje primaju oprezno pipajući. Lignjar ima velike crvene fluo oči, a nakon potapanja mijenja boju. Obložen je gustim platnom fine teksture i naoružan izrazito oštrom zaobljenom krunicom od inoxa. Maloprodajna cijena meke papaline je 39 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/735 - 161

IKELITE C-Lite 8

Torba za štapove Basic

vjetiljke iz serije Ikelite većina podvodnih ribolovaca već poznaje. Ikelite C-Lite 8 je nova svjetiljka iz te popularne obitelji. Opremljene je s tri izrazito jake 5 vatne led diode koje doslovno pretvaraju noć u dan. Napaja se pomoću osam baterijskih uložaka koji joj osiguravaju autonomiju od 10 sati. Svjetiljka je gumirana, a s njom se može ići i do 90 metara ispod površine. Ikelite C-Lite 8 je svakako svjetiljka visokih performansi koju bi svaki podvodnjak poželio u svojoj opremi.

AKCIJ A -20%

Informacije BIG BLUE 23000 Zadar, J.J. Strossmayerova bb Telefon 023/ 235 - 924

obra torba u ribolovu znači mnogo. Zebcove su torbe rađene za sve zamislive oblike ribolova, a svojim dizajnom i multifunkcionalnošću udovoljavaju zahtjevima i najkompliciranijeg ribolovca. Modeli Basic imaju jedan centralni prostor s dva vanjska dže-

pa, a dostupni su u tri veličine - 1,25, 150, 1,75 metara po akcijskoj cijeni od 128, 144, 147,20 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ribolov iz barke

CAREVE

varalice za brancine Napisao i snimio Boris Bulić

današnje se vrijeme malo tko odlučuje za izradu vlastitih varalica, što nije nikakvo čudo jer ponuda nikada nije bila bogatija. Police i zidovi prodavaonica ribolovne opreme su doslovno zatrpani najrazličitijim varalicama za sve oblike panule, trollinga i spinninga, kao i za sve vrste riba. Od ra pa l i n i h O r i g i n al a i Minnowa, preko Williamsonovih offshore teasera, do Mari-

jinih i Yamashitinih Princess i Kabura varalica… Da, teško se odlučiti. No unatoč tako bogatoj, i moramo priznati dobrim dijelom vrlo lovnoj ponudi, pojedini se ribari još uvijek okreću tradiciji i sami izrađuju varalice.

Bez tajni U Crikvenici smo imali sreće i popričali s Ivanom Carom – Žvrkom koji ribu lovi otkako zna za sebe. Ivan je sada u mirovini, a na moru i dalje provodi što je

moguće više vremena, iako je to s obzirom na sve obaveze, a i godine, puno manje nego što bi želio. Strast mu je panula i to ne bilo kakva panula već isključivo ona u kojoj povlači varalice vlastite izrade. Kada smo to saznali pomislili smo da ćemo kod barba Ive zateći stolarsku radionicu prepunu piljevine i strugotine plemenitih i rijetkih vrsta drveta, no nije bilo tako. Barba Ive izrađuje i lovi varalice izrađene od riblje kože.

Mada se na prvi pogled sve može činiti kao samo još jedna od priča iz prošlih vremena, barba Ivini ulovi govore suprotno. Ove varalice rade i love bolje od industrijskih, a što je najljepše, barba Ivo je bio voljan otkriti sve tajne oko izrade varalica i njihove primjene.

Od škrga do repa - Kožicu za izradu panule valja vrlo pažljivo odabrati. Prvo, to ne može biti bilo koja riba. Najkvalitetnija koža je koža od

brancina. Dimenzije gotove varalice određuju i dimenziju ribe. Tako bi brancin kojeg namjeravamo oderati trebao biti dug barem 50 centimetara, što znači da bi trebao težiti u prosjeku od 1 do 1,75 kilograma – priča barba Ive. - Najprije se pažljivo treba očistiti krljušt, nakon čega se koža zareže od glave prema repu oko dva milimetra od leđne peraje. Na isti se način zareže po trbušnoj strani nakon čega se zarezuje i neposredno iza škržnih zaklopaca. Kožicu je najpraktičnije prihvatiti suhom krpom da se ne bi klizala pa se uz pomoć običnog džepnog noža polako povlačeći odvaja od mesa. Nakon odvojenih prvih 2 do 3 centimetra više nije potrebno zarezivanje jer se kožica može povlačenjem odvojiti u jednom potezu. Važno je da na kraju kožice ostanu niti izvučene s repa – objašnjava barba Ive. Za zarezivanje se ne preporučuje upotreba žileta ili skalpela budući da se njima kožica vrlo lako može oštetiti. Oguljenu kožicu treba položiti na dasku i ukoliko je potrebno, ukloniti komadiće mesa i žilice zaostale nakon deranja. Uglavnom se dogodi da na kožici po sredini pod bočnom linijom ostane traka tamnog, crve-

nog mesa koju uz malo pažnje nije teško očistiti.

Kao u herbariju - Oderanu i ostruganu kožicu treba isprati u slatkoj vodi nakon čega se odlaže na staklo, unutarnjom stranom prema dolje. Potrebno ju je poravnati tako da bočna linija bude ravna. Tako ispeglana kožica se treba u hladu sušiti bar dva tjedna nakon čega će se krajevi početi zavrtati prema gore što je siguran znak da je ta faza gotova – pojašnjava barba. Iako većina ribara smatra da je time postupak gotov, kožica zapravo mora proći još dosta toga. Potrebno ju je, baš poput rijetke biljke u herbariju, položiti između listova kakve teške knjige gdje ostaje nekoliko mjeseci nakon čega mora na suhom, u hladu, odležati barem još dvije godine. Iako se ova receptura neupućenima može učiniti kao bajka o sedam mora i sedam gora, razlog tako dugog odležavanja je vrlo konkretan. Naime, kožica koja nije tako odležala vrlo brzo dobije ‘trbuh’ baš kao da je ponovo na ribi, što prilikom povlačenja dovodi do neželjenih rotacija. Tako nestabilna kožica odbija

Barba Ive lovi samo svojim kreacijama ribu i uvrće najlon, što je unatoč svom uloženom trudu čini neupotrebljivom.

Dvije udice

Pravilno montirane udice

Nakon što je kožica odležala može se rezati u oblik koji nam odgovara. Najučinkovitiji i najlovniji oblik je onaj poput starog drvenog putokaza iz crtanih filmova, a pak najlovniji dio je centralni. Potrebno ga je izrezati tako da bočna linija bude po sredini panule, a kraj da završava na samom repnom dijelu. Panula se može izrezati tako da vrh bude zaobljen što je dobro ako je koža s kojoj radimo tanka, no ako je deblja bolje ju je izrezati oštro, u špic. Od dijela kože na kojem nema bočne linije također se mogu izraditi panule koje su zbog

Kraćenjem se postiže valovitost obojenosti (pogotovo svjetlija trbušna strana) pogodnije za panulanje ujutro i po mraku. Nakon što se izreže u željeni oblik valja izbušiti rupu na udaljenosti od oko dva milimetra od vrha kroz koju se provuče najlon i to s vanjske strane prema unutrašnjoj. Nakon provlačenja potrebno je vezati dvije udice. Poželjno je koristiti klasične udice s dužim vratom, kakve su primjerice Mustadove udice Aberdeen Hook 32620. Vezuju se tako da nakon vezivanja razmak među njima ne prelazi dva milimetra. Nadalje, najlon se uz vrat prve udice treba fiksirati, najbolje

pamučnim koncem crvene boje, negdje na posljednjoj trećini dužine vrata.

Četiri veličine Nakon što je najlon provučen kroz probušenu rupu na glavi panule i na njemu vezane dvije udice, na kožici se odmjeri dužina udice pa se sljedeća rupa kroz koji će udica vrhom probiti kožicu izbuši dva milimetra dalje od izmjerene dužine udice. Udica se vrhom provuče kroz otvor, nakon čega se na isti način odmjeri pozicija za drugu udicu. To je vrlo važno jer se na taj način postiže ključni detalj.

Naime, zbog tog kraćenja od dva milimetra po udici kožica u profilu ima valovitu formu zahvaljujući kojoj u povlačenju ostvaruje posebno provokativnu akciju. Ukoliko bi se udice montirale bez kraćenja, panula bi bila ravna a konačan uspjeh drastično lošiji. Prije upotrebe kožicu valja namočiti, a povlači se bez ikakvog opterećenja brzinom od 2 do 3 milje. Iako se može izrezati bilo kakav oblik bilo kojih dimenzija, barba Ive se drži provjerenih šablona. Razlikuje četiri veličine. Velika je kožica duga 160 milimetara, na glavi široka 12, a

Nacrt položaja rupa za najlon i udice na panuli

druga rupa

prva rupa

dužina udice skraćena za 2 mm 2 do 3 mm

treća rupa

dužina udice skraćena za 2 mm 2 mm između udica

na repu 6 do 8 milimetara. Mala kožica je pak duga od 90 do 100 milimetara. Na glavi je široka 8 do 9, a na repu tek 4 milimetra. Varijacija na temu je najmanja kožica dužine od 70 do 80 milimetara na koju se montira tek jedna udica, ponovo po sistemu kraćenja od dva milimetra radi postizanja valovitosti. Ova najmanja kožica je namijenjena palamidama, skušama i plavicama. Na ovu se panulu može staviti montažno olovo težine 20 do 25 grama na udaljenosti 7 do 8 paši od udice, pri čemu brzina povlačenja ostaje uvijek ista.

Panule izrađene od kože lice Za ušate se koristi isti princip s tim da je kožica duga tek 50 milimetara.

Milimetri i paši

Koža brancina je daleko najbolja za izradu panula

Shema zarezivanja kožice kod brancina

S obzirom na ciljani lov barba Ive koristi i različite debljine najlona. Tako promjer od 0,30 milimetra koristi za ribolov brancina, 0,35 do 0,40 za plavice, 0,45 do 0,50 za polande, dok za ušate koristi 0,35 na koji se preko zogulina vezuje predvez dug paš, paš i pol promjera, 0,16 do 0,18. Pored dimenzije najlona važna je i daljina na kojoj se panula vuče. Tako se za ušate panula iza brodice pušta 10 do 12 paši, za plavice i polande 16 do 20, a za brancine 19 paši. Naravno, osim kože brancina, može se koristiti i kožica ranja žutca minimalno dugog 40 centimetara. Dobra je i koža lice teške od 1 do 2 kilograma koja je izvrsna varalica za polande, dok je koža velike tamne ušate dobra za ušate i plavice. Naravno, bez obzira za koju se vrstu odlučili postupak je isti – deranje, sušenje, odležavanje… I mada se čini da je puno jednostavnije otići u prodavaonicu i kupiti gotovu panulu, za barba Ivu nema većeg gušta nego uloviti ribu na panulu koju sam izradi. Pokušajte i vi, možda vam se svidi.

Vijesti

SPRO štapovi za bulentin

ibolov ostima pod sviću je za mnoge ribolovce prioritetna tehnika kojoj nema premca. Slično razmišljaju i lignjari kojima je feral pored izvora svjetla ujedno i peć na kojoj se griju u hladnim noćima dok lignjaju i skosaju. No od ferala bez kvalitetne mrežice, tzv. redine, nema baš posebne koristi. Tankerkomerc u ponudi ima upravo takve, provjereno kvalitetne Luxorove redine za sve tipove ferala, od malih namijenjenih feralima od 400 do 800 kande-

ribolovu iz barke kvalitetan je štap od presudnog značaja. SPRO-ovi štapovi namijenjeni ovom obliku ribolova odlikuju se performansama koje nećete sresti kod drugih modela. Opremljeni su izrazito osjetljivim multicolor vrhovima koji ne praštaju ni slučajan dodir. Blank ovih štapova je, kao i vodilice, načinjen da traje tako da su ovi štapovi uz pravilno održavanje neuništivi. U ponudi je više modela u različitim dužinama tako da svatko može lako pronaći odgovarajući model. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

la pa do najvećih namijenjenih feralima od 2500 kandela. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Mitchell podmetač

Yo-zurijev Minnow Egi

rihvat ribe je u ribolovu najkritičniji t re n u ta k . Be z kvalitetnog podmetača tako je nešto uvijek rizično. Kvalitetne oprare dovoljno jake da mogu prihvatiti i divljeg zubaca, jednako kao i sve ostale sparide, u ponudi ima Adriana. Ove MiItchellove oprare su izrađene od kvalitetnih aluminijskih legura, imaju sklopivu, odnosno uvlačivu dršku, tako da u skladištenju i pri transportu zauzimaju minimalan prostor. Mrežni je dio vrlo mekan tako da ne oštećuje ribu, a istovremeno dovoljno dubok da sprečava eventualno iskakanje i gubitak lovine. Oprara se razvlači do 1,20 metara tako da je savršena za prihvat ribe iz barke.

erija panula za lov liganja Minnow egi je već nebrojeno puta dokazala i potvrdila svoju lovnost na svim, pa tako i na našem moru. Ove su varalice izvorno wobleri tako da su zadržale stabilizator i oblik tijela s jednom izmjenom - umjesto trokukih udica na repu imaju dvostruku krunicu. Zahvaljujući takvoj kreaciji Minnow egi ima izrazito

Redine za sviću

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

provokativan i lelujav rad u povlačenju kojem lignje teško odolijevaju. Minnow egi varalice su dostupne u veličinama od 85 i 110 milimetara u deset različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Čvorovi

DVIJE osmice Napisao i snimio Boris Bulić

alo je ribolovnih tehnika koje ne zahtijevaju upotrebu dodatnih prama. Načina na koje se dodatne prame mogu spojiti s osnovom ima uistinu mnogo, no malo ih je koje kva-

litetom zadovoljavaju osnovne karakteristike koje takav spoj čine dobrim. Od upotrijebljenog čvora se očekuje da dobro drži, što prvenstveno znači da prekidna čvrstoća na vezanom dijelu ne smije biti bitno drukčija od linearne. Naravno, čvor mora

biti čvrst tako da se ne može odvezati u upotrebi, a jednako tako mora biti veličinom i izgledom primjeren tehnici i promjerima struna koje koristimo. Čvor, popularno nazvan dvije osmice, prikladan je za formiranje prama na najlonskim monofilima tanjeg promjera do 0,35 milimetara. Jednostavan

je za vezivanje pa ga mnogi ribolovci rado koriste. Nosivost mu je kod prosječnih najlona vrlo blizu linearnoj tako da ga možemo smatrati dobrim i kvalitetnim. Prilikom fotografiranja su radi preglednosti upotrijebljene deblje plastične uzice, narančasta za osnovu, a zelena za pramu.

Dvije osmice 1

Na osnovi se na dijelu na kojem želimo vezati pramu formira klasična osmica. Dobijemo je tako da kraj strune dva puta provučemo kroz ‘oko’ čvora. Čvor ne zatežemo do kraja već ga ostavimo otvorenog. 3

Pramu sa čvrsto zategnutom osmicom potrebno je provući kroz ‘oko’ nedotegnute osmice na osnovi, i to na način da se kraj sa zategnutim čvorom dva puta provuče kroz ‘oko’, vodeći računa o tome da se oba puta provlači sa iste strane. Važno je da u tom provlačenju čvor prame izađe izvan ‘oka’ na osnovi.

Na prami koju želimo spojiti s osnovom, formira se čvor identičan opisanom, s tim da se ova osmica zategne do kraja i to na nekoliko centimetara od kraja prame. Čvor je prije zatezanja potrebno zasliniti. 4

Sad je potrebno zategnuti čvor na osnovi. Naravno neposredno prije zatezanja čvor se zaslini, a prama podesi tako da njen čvorić bude što je moguće bliže čvoru na osnovi.

Nakon što se čvor na osnovi zategne, pažljivim zatezanjem prame se čvor prame približi čvoru osnove. Još je potrebno samo odrezati višak strune na udaljenosti od dva milimetra. 6

Formirani čvor izgleda ovako. Ako je sve napravljeno i zategnuto kako valja, potezanjem prame se čvor mora samo još čvršće zategnuti.

Vijesti

DTD-ove skosavice

a sve koji vole lignjolov bilo s obale ili iz barke, teško da postoji nešto što može zamijeniti poznatu DTD-ovu paletu skosavica. U ponudi su klasične plutajuće skosavice, one s otežanjem, panulaški modeli i peškafondi. Zavisno od odabrane gramaže, ove skosavice imaju i različitu brzinu tonjenja, a u zavisnosti od odabrane boje u različitim trenucima ostvaruju različitu provokaciju. Tako primjerice Oita od 2 grama tone brzinom od 1m / 9,8 sec, a Oita od 3,5 grama brzi-

nom od 1m / 4.8 sec. Cijena skosavica se kreće od 36 do 59 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Sufix Synergy struna

va vrlo izdržljiva struna omogućuje vam da ulovite više ribe jer osigurava potrebnu snagu i trajnost u zahtjevnim uvjetima ribolova. Poznato je da nije presudno kolika je prekidna čvrstoća nove strune, nego koliko će struna nositi nakon korištenja u realnim uvjetima. Otpornost na abraziju je zahvaljujući ovoj novoj Super Bond tehnologiji obrade polimera deset puta veća nego što je to slučaj kod standardnih monofilnih struna istog promjera. Korištenjem Synergy strune možete s više sigurnosti loviti u blizini različitih prepreka u vodi ili na stjenovitoj obali.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Mitchell Hypercast Floating Minnow Epic Surf

AKCIJ A -20%

Mitchelovim varalicama Floating Minnow ne treba previše govoriti. Do sada su nebrojeno puno puta iskazale i dokazale svoju učinkovitost u varaličarenju bijele ribe, a pogotovo u obalnom spinanju brancina. Ove varalice imaju provjereno lovni minnow oblik. Uz savršeno pogođen balans i precizno postavljeni stabilizator ostvaruju jedinstve-

no lovnu akciju. Dostupne su u svim Adrianinim trgovinama u šest boja i više veličina tako da samo trebate doći i odabrati model koji vam najviše odgovara. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

unim imenom H y p e rca st E p i c Surf ova se rola dostatno predstavlja. Opremljena je s pet kugličnih i jednim nepovratnim ležajem. Ima prijenos od 4,4:1, a jednim okretom ručice uvlači 91 centimetar strune. Teška je 737 grama, a uz nju dolazi rezervna aluminijska špula. Za besprijekorno namotavanje brine se savršeni worm shaft system, a za laki silazak strune visoka konusna špula. S rolom Hypercast Epic Surf daljine od 150 metara postaju lako dostupne. Maloprodajna cijena ove role je na akciji. Prije je koštala 615, a sada samo 492 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Ekologija

PONOVNO u akciji Napisala i snimila Ivana Kristić

kcija čišćenja podmorja rogozničke rive i Stupina koja je pos ta la t ra d i ci ja osviještenih građana Rogoznice, održala se 12. rujna. U akciji su sudjelovali ronilački klub Pongo, ŠRD Gof, Ekopatrola, KPA Marsonija i Delfin, članica BIOS-a iz Splita, uz 37 ronioca, desetak brodova te 12 članova ŠRD Gofa. Izronjeno je dvije i pol tone krupnog otpada, sakupljeno oko 300 vreća otpada, velikih kamionskih guma, željeza, željeznih ograda i akumulatora. Iznenađujuća je činjenica da je pronađeno čak i streljivo JNA, za koje se pobrinula Policijska uprava Šibensko kninske županije. Na rogozničkom se području eko akcije održavaju tri puta godišnje, ne-

ke u moru, a neke na priobalju, a riva se čisti svake godinu. Stoga se treba zapitati otkuda dvije i pol tone otpada u moru! Predsjednik ŠRD Gof Tonči Perić bio je ugodno iznenađen brojnim odazivom, te je kazao kako mještani vole ovakve akcije, dodavši da je odaziv svakom akcijom sve veći, a posebno je pohvalio najmlađe članove Ekopatrole. Svim sudionicima koji su se odazvali dodijeljene su plakete i zahvalnice od strane organizatora, a eko dan je završio ugodnim domjenkom. Rogožnjani i dalje sanjaju o čistoj, lipoj Rogoznici, a s ovakvim rezultatima zasigurno će to i ostvariti. Sponzori ovoj hvalevrijednoj akciji bili su HSŠRM Rijeka, Lučka uprava Šibenik, Turistička zajednica, Škovacin d.o.o. i Općina Rogoznica.

Vijesti

Udice za Big Game Fishing

Shakespeare Beta Seat Box

otreba za kvalitetnom ribolovnom kutijom raste proporcionalno s ribolovnim stažem. Shakespeare Beta Seat Box je kutija za čuvanje, nošenje i organizaciju ribičkog pribora, a ujedno služi i kao sjedalica. Dostupna je u plavoj boji, a dimenzije su joj 45x37x39cm. Uz kutiju se može nabaviti doza, dvije vrste re-

mena za nošenje, podstavljena naramenica za jedno rame ili duple naramenice za leđa, kao na slici. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

MC 8705 TI i 8709 TI big game udice su upravo ono što vam treba ako krenete na veliku tunu, morskog psa ili rijetkog igluna. Sezona ovog tipa ribolova uvijek traje prekratko i zato si nemojte dozvoliti da zbog udice izgubite nekog od ovih veličanstvenih boraca. Ove udice osim što su proizvedene od čelika legiranog titanom, a što im daje izuzetnu čvrstoću uz istovremeno smanjenje težine, imaju i zavarenu ušicu koja garantira da se neće otvoriti ni pod najvećim opterećenjem, a neće ni oštetiti vaš predvez. Ovo su jedne od rijetkih udica koje se još uvijek mogu pohvaliti da su “made in EU”, točnije

u Francuskoj, a što je uz više od 100 godina iskustva dodatna garancija kvalitete. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Zebco Cool Ocean Boat

amashita je ime koje se već duže vrijeme u ribičkim krugovima izgovara s poštovanjem, a najnovija serija skosavica taj respekt opravdano produbljuje. Riječ je o minijaturnim izvedbama dugim tek sedam centimetara izrađenim od mekog silikona odjevenog u gotovo prozirnu svilu. Sve su skosavice opremljene samo jednom krunicom dok raspon od 14 boja pokriva sve situacije. Njihova je lovnost već provjerena i u praksi na našem moru, a ostvareni rezultati

vi su štapovi namijenjeni teškom ribolovu na velikim dubinama. To su dvodijelni štapovi opremljeni sa šest posebno jakih vodilica koje ravnomjerno raspoređuju opterećenje na blank štapa. Dostupni su u dimenzijama – 250 g / 2,70 m, 500 g / 2,40 m i 500 g / 2,70 m. Kreirani su za ribolov u dubokim norveškim fjordovima, no kod nas su svoje mjesto pod suncem našli u ribolovu

! VO NO

Nove Yamashita skosavice

stvaraju ozbiljne glavobolje konkurenciji. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

AKCIJ A -20%

na dubokim brakovima. Cijena ovih izvrsnih štapova se u zavisnosti od odabranog modela na akciji kreće od 114,40 do 135,20 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Ekologija

Drozd je u trajnoj zaštiti

VRSTE KOJE trebamo čuvati Napisao i snimio Boris Bulić

ore nije rupa bez dna. Iako je ta rečenica nebrojeno puta ponovljena, za mnoge nije ništa doli mrtvo slovo na papiru. Bespoštedno izlovljavanje preko svih zamislivih granica nastavlja se unedogled. Ljudska vrsta kao krunski produkt evolucije, umjesto da razumno gospoda-

ri, sve intenzivnije zlorabi svoju nadmoć. Srećom, čini se da ta superiorna destruktivnost nije genetski zapisana tako da nada, iako mala, ipak postoji.

Crvena knjiga i Narodne novine U prosincu 2008. se pojavila Crvena knjiga morskih riba Hrvatske, djelo skupine znanstveni-

ka predvođenih prof. dr. sc. Ivanom Jardasom. U toj su knjizi na pregledan način predstavljene ugrožene riblje vrste, s podjelom na nekoliko kategorija. Tako Jardas razlikuje Regionalno izumrle svojte (RE), Kritično ugrožene svojte (CR), Ugrožene svojte (EN), Osjetljive svojte (VU), Gotovo ugrožene svojte (NT), Najmanje zabrinjavajuće svojte (LC) te Nedovoljno po-

znate svojte (DD). Za razliku od tako temeljitog znanstvenog pristupa Zakon izdvaja tek nekoliko vrsta koje smatra ugroženima i propisuje Naredbu o zaštiti riba i drugih morskih organizama. Tako u Narodnim novinama (br. 101/02) stoji: - Vrijeme lovostaja, odnosno razdoblje u godini, u kojem se ribe ili drugi morski organiz-

Ugrožene vrste Prema podacima objavljenima u knjizi prof. dr. sc. Ivana Jardasa Crvena knjiga ugroženih riba Hrvatske ugrožene su vrste podijeljene u nekoliko kategorija. Tako se razlikuju: Regionalno izumrle svojte (RE) Acipenser sturio Jesetra , Argyrosomus regius Hama, Squatina oculata Sklat žutan Kritično ugrožene svojte (CR) Carcharias taurus Psina zmijozuba, Dipturus batis Volina, Isurus oxyrinchus Kučak, Lamna nasus Kučina, Squatina squatina Sklat sivac Ugrožene svojte (EN) Alosa fallax - Ćepa, Aphanius fasciatus - Obrvan 78, Carcharhinus plumbeus - Pas tupan, Carcharodon carcharias - Pas ljudožder, Cetorhinus maximus - Psina golema, Epinephelus marginatus - Kirnja, Galeorhinus gaqleus - Butor, Oxynotus centrina - Prasac Osjetljive svojte (VU) Acipenser naccarii - Jesetra tuponoska, Alopias vulpinus - Psina lisica, Dasyatis pastinaca - Žutuga, Dipturus oxyrinchus – Klinka, Hexanchus griseus - Glavonja, Hippocampus guttulatus - Morski konjić (dugokljunić), Labrus viridis – Drozd, Mugil cephalus - Cipal glavaš, Mustelus asterias - Pas mekaš, Pagrus pagrus – Pagar, Prionace glauca – Modrulj Gotovo ugrožene svojte (NT) Bothus podas - Razok, Chelon labrosus - Cipal putnik, Diplodus puntazzo – Pic, Diplodus sargus sargus – Šarag, Gobius cobitis - Glavoč pločar, Labrus merula – Vrana, Labrus mixtus – Smokva, Liza saliens - Cipal dugaš, Lophius piscatorius – Grdobina, Muraena helena Murina, Mustelus mustelus - Pas mekaš, Myliobatis aquila – Golub, Pegusa impar - List nosan, Platichthys flesus – Iverak, Psetta maxima – Oblić, Raja asterias - Raža zvjezdopjega, Raja clavata – Raža kamenica, Raja polystigma - Raža crnožiga, Sciaena umbra – Kavala, Scophthalmus rhombus - Oblić ljuskaš, Scorpaena scrofa – Škrpina, Scyliorhinus stellaris - Mačka mrkulja, Spondyliosoma cantharus – Kantar, Squalus acanthius – Kostelj, Squalus blainvillei - Kostelj, Trachinus araneus - Pauk crnac, Umbrina cirrosa – Koraf, Zeus faber Kovač Najmanje zabrinjavajuće svojte (LC) Aspitrigla cuculus - Kokot bijelac, Atherina boyeri – Oliga, Atherina hepsetus – Gavun, Chelidonichthys lucernus - Lastavica balavica, Dentex dentex- Zubatac, Dentex gibbosus - Zubatac krunaš, Dicentrarchus labrax – Lubin, Diplodus vulgaris – Fratar, Echiichthys vipera - Pauk žutac, Eutrigla gurnardus - Kokot sivac, Lepidorhombus boscii - Patarača crnopjega, Lepidorhombus whiffiagonis - Patarača oštronoska, Lichia amia – Lica, Lithognathus mormyrus – Ovčica, Liza aurata - Cipal zlatac, Liza ramada - Cipal balavac, Lophius budegassa - Grdobina žutka, Microchirus ocellatus - List pečatar, Mullus surmuletus - Trlja od kamena, Pagellus acarne – Batoglavac, Pagellus bogaraveo - Rumenac okan, Pagellus erythrinus – Arbun, Phycis phycis – Tabinja, Raja miraletus - Raža modropjega, Scyliorhinus canicula - Mačka bljedica, Seriola dumerili – Gof, Solea solea – List, Sparus aurata - Komarča, Symphodus tinca – Lumbrak, Synapturichthys kleinii - List crnorub, Syngnathus acus – Šilo, Syngnathus typhle - Šilo tupokljuno, Torpedo marmorata – Drhtulja, Trachinus radiatus - Pauk šarac, Trigla lyra - Lastavica prasica, Zosterisessor ophiocephalus - Glavoč travaš Nedovoljno poznate svojte (DD) Campogramma glayicos - Strijela šarulja, Dasyatis centroura - Žutuga dračorepa, Dicentrarchus punctatus - Lubin piknjavac, Epinephelus caninus - Kirnja zubuša, Gymnothorax unicolor - Murina crnka, Heptranchias perlo – Volonja, Hippocampus hippocampus - Morski konjić (kratkokljunić), Leucoraja circularis - Raža smeđa, Mobula mobular - Golub uhan, Mustelus punctulatus - Pas mekaš, Nerophis maculatus - Šilo oblokljuno, Nerophis ophidion - Šilo grebenkljuno, Odontaspis ferox - Psina zmijozuba, Ophisurus serpens - Zmija zubuša, Pegusa lascaris - List bradavkar, Petromyzon marinus - Paklara morska, Pleuronectes platessa - Iverak zlatopjeg, Polyprion americanus - Kirnja glavulja, Pteromylaeus bovinus - Golub ćukan, Pteroplatytrygon violacea - Žutuga ljubičasta, Raja montagui - Raža crnopjega, Raja radula - Raža tuponoska, Rostroraja alba - Raža bjelica, Salmo trutta trutta - Pastrva morska, Symphodus doderleini - Hinac dugorepac, Syngnathus abaster - Šilo kratkokljuno, Syngnathus phlegon - Šilo dračavo, Syngnathus tenuirostris - Šilo tankokljuno, Tunnus thynnus – Tuna, Torpedo nobiliana - Drhtulja mrkulja, Torpedo torpedo - Drhtulja pečatnica, Xiphias gladius – Iglun.

mi ne smiju loviti niti stavljati u promet, bilo živi ili u svježem stanju je: 1. Ribe (PISCES): Drozd (Labrus viridis) – trajno; Kavala (Sciena umbra) – od 15. svibnja do 15. srpnja; Kirnja (Epinephelus spp) – od 1. srpnja do 31. kolovoza; Šarag (Diplodus sargus) –

od 15. ožujka do 30. travnja; Zubatac (Dentex dentex) – od 15. travnja do 15. lipnja. 2. Rakovi (CRUSTACEA): Hlap (Hommarus gammarus) – od 1. rujna do 31. svibnja; Jastog (Palinurus elaphas) – od 1. rujna do 30. svibnja; Rakovica (Maja squinado) – od 1. lipnja do 30 studenoga.

I to je sve - pet riba i tri raka.

Ne oklijevajmo Ostale vrste koje se smatraju djelomično ugroženima štite se Propisom o minimalnim veličinama. Naravno, to su gospodarski važne vrste. Tako se lov tih vrsta ispod propisane veli-

čine smatra prekršajem. U skladu s tom odredbom arbun dug 12 centimetara smatra se ribom dovoljno velikom za ‘odstrel’. Dosegavši tih svojih ključnih 12 centimetara arbun je postigao spolnu zrelost, stigao se mrijestiti i produljiti svoju vrstu, te se kao takav vjerojatno stigao i naživjeti. Zašto onda oklijevati?

Najmanje veličine gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet jesu: ZA RIBE Naziv

Veličina

Naziv

Veličina

Arbun (Pagellus erythrinus)

12 cm

Hlap (Hommarus gammarus)

24 cm

Cipal bataš (Mugil cephalus)

20 cm

Jastog (Palinurus elaphas)

24 cm

Cipli (Liza sp., Chelon sp.)

16 cm

Rakovica (Maja squinado)

10 cm

Fratar, pic, šarag (Diplodus spp.)

15 cm

Škamp (Nephrops norvegicus)

7 cm

Gof (Seriola dumerili)

45 cm

Grdobina (Lophius spp.)

30 cm

Iglan (Tetrapturus belone)

120 cm

Iglun (Xiphias gladius)

120 cm

Inćun (Engraulis encrasicolus)

9 cm

Jakovljeva kapica (Pecten jacobaeus)

10 cm

Kantar (Spondyliosoma cantharus)

18 cm

Kokoš, prnjavica (Venus spp.)

2,5 cm

Kavala (Sciaena umbra)

30 cm

Kućica (Ruditapes decussatus)

2,5 cm

Kirnja (Epinephelus spp.)

45 cm

Kunjka (Arca noae)

5 cm

Komarča (Sparus aurata)

20 cm

List (Solea vulgaris)

20 cm

Lubin (Dicentrarchus labrax)

23 cm

Oslić (Merluccius merluccius)

16 cm

Pagar (Pagrus pagrus)

30 cm

Palamida (Sarda sarda)

45 cm

Papalina (Sprattus phalericus)

8 cm

Skuša (Scomber scombrus)

18 cm

Srdela (Sardina pilchardus )

10 cm

Škrpina (Scorpaena scrofa)

25 cm

Trlja (Mullus spp.)

11 cm 70 cm (6,4 kg) 30 cm

Tunj (Thunnus thynnus) Zubatac (Dentex dentex)

Kirnje su u zaštiti od 1. srpnja do 31. kolovoza

ZA RAKOVE

ZA ŠKOLJKE Naziv

Veličina

Kavala nije uspjela izbjeći mrežu

Jednako tako i podlanica svoj rasplodno-konzumni vrhunac dosiže s 20, grdobina s 30, a kantar s navršenih 18 centimetara duljine. Pretpostavljam da je grdobina od 30 centimetara nakon deranja i kompletnog čišćenja najprimjerenija za kakav hot-dog. Sportski ribolov je u nekim slučajevima znatno humaniji (ako se taj izraz uopće može primijeniti na ribe) budući da se u ribolovu iz barke boduje samo riba iznad 15 centimetara duljine. Za razliku od službenih natjecanja HSŠRM-a, na prigodnim su

kupovima propozicijama nerijetko određene minimalne veličine od 17 pa i od 20 centimetra, što je, mora se priznati, ipak nešto više od 12 centimetara.

Svijest i rupe u Zakonu I dok se na natjecanjima, bez obzira na organizatora i domaćina, nekakva kontrola ulova ipak provodi, u slobodnom ribolovu izbor je prepušten samo svijesti ribolovca.

Loveći na nekoj osamljenoj stijeni, nakon što ulovi lipanjsku kavalu, njeno puštanje ovisi isključivo o volji ribolovca. Šanse da netko kontrolira torbu ili jaceru zanesenjaka na stijenama su minimalne pa jedino senzibilitet samog ribolovca odlučuje o sudbini ugrožene ribe. U privrednom je pak ribolovu ta kontrola i svijest prilično ograničena. U jednom potezanju bilo kakve povlačne mreže neizbježno dolazi do neželjenog ulova. To je posebno izraženo kod koćarica koje na svom putu kupe sve što se ne stigne ukloniti. Nakon izvlačenja mreže zanemarivo je mali broj organizama u stanju preživjeti povratak u more. Hrpe nedorasle ribe, premalih lignjica i rakova, koji se nigdje u Europi legalno ne mogu staviti u promet, završavaju bačene preko palube zajedno s algama, spužvama, muljem…S druge pak strane, veliki je broj privrednih ribolovaca koji zlorabe suvremenu tehnologiju i rupe u Zakonu, pa koriste ribolovne alate na neprimjeren način i na zakonom zaštićenim područjima.

Jastozi su sve manji i manji

Što se može Pitanje je što može običan čovjek koji voli more i ribolov učiniti da bi zaštitio more i život u njemu. Zakonski su propisi očito nedo-

Rakovice su sve rjeđe

Zubatac se ne lovi od 15. travnja do 15. lipnja

statni i manjkavi, kao i njihovo provođenje, pa nam ne preostaje ništa drugo nego taj isti Zakon proširiti. Dimenzije lovljene ribe treba povećati na konzumnu veličinu, što znači da spomenutog malog arbuna, bez obzira na ozakonjenih 12 centimetara neozlijeđenog treba vratiti u more. Ne treba koristiti neselektivne ribolovne alate. Ne treba uzimati nedoraslu ribu kao ni vrste koje nam ne treba-

ju, a sve ulovljene primjerke nedoraslih i ugroženih vrsta neozlijeđene vratiti u more. Ne treba loviti na mjestima na kojima možemo očekivati ulov vrsta koje se u tom periodu mrijeste. Ne treba ignorirati prekršitelje pod izgovorom – Što ja tu mogu… I naravno, svaki uočeni prekršaj treba prijaviti prvoj policijskoj postaji. More i ja ćemo vam reći hvala.

Vijesti

Gamakatsu G Power X8 PE

ada se od opreme očekuje maksimum tada svaki detalj mora biti pomno odabran. Jedan od ključnih je svakako i odabir adekvatne strune. Upredenica Gamakatsu G-Power X8 PE je izrađena posebnom tehnologijom kod koje je upredeno osam niti. Naravno, svaka je od tih niti upredenica za sebe, a takvim uplitanjem dobivena je izrazito nosiva struna. Tako primjerice promjer od 0,40 milimetara može podnijeti linearno opterećenje od nevjerojatnih 36 kilograma. Gamakatsu G Power X8 PE svojim karakteristikama u potpunosti udovoljava najekstremnijim oblicima ribolova kakav je primjerice vertical jigging ili ribolov na dubinskim brakovima u kojem se love prave nemani. Osim toga, zahva-

ljujući konstrukciji od osam fili ova upredenica ne svira prilikom namatanja, dok su dometi s tanjim profilima kod surf castinga na granici nemogućeg. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

eliki crv je daleko najjača ješka za sve okrunjene obalne šparide, ali i većinu ostalih riba Jadrana. No nije ga uvijek lako održati živim, pogotovo ako je ozlijeđen. Praktične kante za čuvanje crva nam olakšavaju brigu oko ove osjetljive ješke. Kante su opremljene mrežastim uloškom tako da je izmjena mora više nego jednostavna. A ako ste na brodu, uložak jednostavno izvadite iz kante i spustite u more. Ako ste pak ljubitelji panule spoznat ćete da u ovim kantama lignje znatno dulje žive ne-

Falcon Match Super Soft

Štap Sibilla

alconovi su najlonski monofili sa svojim performansama odavno osvojili tržište i srca i kutije mnogih zaljubljenika u udičarenje. Iz najkvalitetnije generacije Falconovih najlona izdvojili smo Match Super Soft koji je svojim karakteristikama najbliži idealu kojem streme naši udičari. Match Super Soft je match najlon, podatan i brz u kontri, dostupan u dimenzijama 0,25, 0,30, 0,35 i 0,40 mm. Match Super Soft ima izrazito veliku otpornost na abraziju, a pakiran je na špulama zapremine

z bogate ponude Trabucovih štapova izdvojili smo upravo izvrstan surf štap. Riječ je o štapu Sibilla Pro cast 4205 – 150. Dug je 4,20 metara i ima akciju od 150 grama. Teleskopske je izvedbe s pet sekcija, a krajnji dio blanka je gumiran tako da omogućuje kvalitetan prihvat duge poluge prilikom dalekih izbačaja. Za sve ljubitelje surf castinga, što podrazumijeva daljinu izbačaja preko 100 metara, ovaj je štap izvrstan izbor. Maloprodajna cijena Sibilla Pro cast 4205 – 150 je 578,26 kuna.

Kante za živu ješku

300 metara u dimenzijama od 0,20, 0,24, 0,26, 0,28 i 0,30 mm. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

go u običnim bujolima. Kante su dostupne u veličinama od 3 do 7 litara po cijeni od 65 do 79 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Vijesti

Holographic Tuna Plug

DTD-ova Trlja

ovnost DTD-ovih skosavica je neupitna i nebrojeno puta dokazana. Najnoviji model Trlja samo je logičan nastavak progresivne produkcije DTD-a. Varalica je dostupna u veličinama 1,5, 2,0, 2,5 i 3,0 u plavoj, zelenoj, crvenoj, narančastoj i pink boji. Lovnosti svakako doprinose velike crvene fluo oči kao i transparentno fos-

forno tijelo obloženo platnom ekstra fine teksture. Krunice su od inoxa, dvostruke i zaobljene. Maloprodajna cijena ove skosavice iznosi samo 49 kuna. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/735 - 161

illiamson Holographic Tuna Plug, ustvari je osuvremenjena verzija Cedar Tuna Pluga koji se već desetljećima koristi u ribolovu tune trolling tehnikom. Varalica neobična izgleda ulovila je na desetke tisuća tuna diljem svijeta, a posljednjih nekoliko godina dokazala se i na Jadranu gdje svake godine sve

veći broj big game ribolovaca počinje upražnjavati trolling tehniku lova na ove veličanstvene ribe. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Rič ribarska

GNJAT Napisao i snimio Boris Bulić

ija van je jednon jedan čovik koji nije moga uvatiti njanka je’nu ribu. Bija je uporan i strpljiv za nevirovat, a kako je samo teme-

ljito študira sve one gropove i tunje, oblike udica, pjumbine… I koliko se god bidan gura, nikada ništa. Što god bi prova, riba – nula. I na peškariji je isto tako prolazija. Sve je bilo uzalud. Kad bi

prova uzeti ribu s banka ili bi ga neki mulac gurnija, ili bi se riba na neki čudni način sklizla, ili bi ga ćapa grč u ruku pa bi se trga ka da ga je trpina stresla. A jednon se zbilo da je kad je posega za ribon, pâ plafon od

peškarije. Je istina je da je bija star, sav popucan i na čok, ma je isto tako istina da je pâ baš kad je ovaj nesritnjak taka ribu. Posli toga više nikad nije uša na peškariju. A onda, jednoga dana, i njemu

svane sunce. Doša neki ridikul ka što je i sam bija i da on zna di ima ribe. Da ima neki škoj di niko ne lovi i da se riba ne boji i da će on tamo sigurno uvatiti pravi bokun. Kako je ovaj bija sritan! Cili je dan samo đira i sebi u bradu mlija: - Uvatiću je, tu ću je sigurno uvatiti... Moju prvu ribu… Ljudi moji, što je on sa sebon ponija, pa to je čudo jedno! Da je sve šolde za neke štape, tunje su bile iz Amerike, špecijalno kovane udice, pa ono što svira i pišti… A za pod more? Koji je to veštid bija… Na neke šare piture, pa

puška, pa laštiki, pa oni pjumbini što dođu oko pasa i na pleća… A onda je i poša. Iskrcalo ga i ostavilo. Kako je on bija sritan, to ste tribali viti! Bija je na pošti na kojoj niko prin njega nije bija. Tu niko nikada nije lovija. A ribe… U more ti nisi moga ući koliko je ribe bilo. Lovija je cile dane, cile noći, bez stati, bez isti i spati i… A što ste mislili? Ništa! Ništa nije uvatija, jerbo je bija pegula. Njanka je’na riba nije tila na njegovu tunju. Cilu se šetemanu bidan tako ubija po stinama

i babuljima, i ispuca je baš sve što je ima, sve tunje, štape, pjumbine i inžinje, cilu je opremu iskoristija i svu svoju dobru volju. Sija je tako bidan na stinu jušto povr’ mora i gleda di se ribe svitle i okriću ispod njega. Suze su mu bidnon nesritnjaku došle na oči. A onda se sitija da ima i oni šari veštid. Biće je od sunca i glada pomalo i porebambija pa se nije odma moga svega ni sititi. E! Nije to ništa čudno. To se dogodi. Meni je isto tako jednon došlo… Ne, ne… To ću van jedan drugi puta… Obučiva van je on taj svoj veštid i sve dršća, što od uzbuđenja, a što od zimice jerbo je bilo friško, a bija je i gladan. Reka je da neće nositi ništa za isti, što je biće triba biti neki stimulans za taj njegov ribolov. Što bi sad da za paštetu ili koju konžervu gulaša ili fažola. Ono, kad te bura dikod zatvori, pa se u kabinu zatvoriš. Konžerva zakipi, baciš još malo soli, narižeš kapulu, pa kruvon točaš, a bura neka sviri… Ma nije on bidan ima ni kabinu, a kamoli fažol i kapulu. Dršća je on i zato jerbo se sitija plafona na peškariji. Istina, o’di nema plafona, ma… Pogleda je gori i zamislija kako mu nebo pada na kosti. Napokon je uša, cili se potopija i vidija – ništa! Pustoš. Gola pustoš, eto što je vidija. Dok je još priteza one svoje tirake od veštida moga je viti kako ribe kruže, kako se svitle i izvijaju, ma sada, kad je uša nije bilo viti njanka jednog mota. Dofinto su se ježi i zvizde zavukli pod kamenja i nestali s vidika. Napeta mu je puška bila atento dok je sve dublje i dublje uranja. Onda mu je nestalo arije, pa je izronija. Pa jope doli, pa gori. Ka pravi šototajer. Ma šanse za opalit nije dobija. Nigdi nije bilo nijedne ribe. Sve su pošle i isparile kad je bidan zagazija u more. U stvari, tribalo bi reći skoro sve, jerbo je jedna riba ipak bila u blizini... Ton su van ribon upravljali oni pradavni instinkti. Dobro, dobro, možda san previše blenija u onu škatulu pa sad pričan ka i oni špikeri.

Ma isto, instinkt možda i nije prava rič za opisat štumak i zube bez ikakvog kontakta s mozgon. I dok se naš nesritnjak sprema za svoj osandeset i sedmi uron, kučak je doša s leđa i u jednon ga je gucu proguca. Zapravo, nije ga cilog… Komad noge, gnjat, u bičvi s onon špecijalnon perajon je pasu nekako promaka, potonija i posli dvi tri ure ispliva na žalo. E, sad, onon drugon nesritnjaku, što je ovoga, sada pokojnoga, doveja na ovu poštu, počeli su crvi radit u guzici. Šetemana je prošla, a od ovoga ni traga ni glasa. Organizira van je on ekspediciju od još dva takova ka što je i sam bija, i pošli van oni istražiti misterij. A baš balin… K vragu, moran prestati gledati one serije i počet normalno govoriti… Stigli su, dakle, oni svojin kaićen na škoj i drito na ono žalo. Oma su ga pripoznali, jerbo takvih gnjatova baš i nema na svakon koraku. To ih je tako jako potreslo, da su odma donili odluku. Pokopaće ga bez obzira što je od njega osta samo taj gnjat. I ne samo to. Ukop mora biti svečan, savršen, sa cilin protokolon kako se spada i pristoji. Gnjat su uzeli u najlon, ponili u Misto, i na dan ukopa ga izložili u maloj šesnoj škatuli od borovine. Položili su ga na grimizni kušin sa prstima prema gori, a crni čipkasti lancunić, navukli visoko da se ne bi vidija onaj grezi kraj. Ma to je i u redu jerbo je tu bilo žena, dice i starijih ljudi slabijeg srca. Najbliži su dolazili i davali mu zadnju počast poljupcen u savršeno manikirani palac, dok je nesritna udovica kroz suze govorila: - Samo ga nemojte ozdola, po tabanu... Bija je škakljiv... … Ljudi moji, skoro me kolpalo kako san se ja trga! - Bogu fala da si se probudija. Mislila san da ćeš cilu noć. Biće su te čuli doli do benzinske… Sutra jope poji tri pijata fažola pa ćeš ispilati još više drva…

Ribolov u svijetu

PUT

oko svijeta Arona Medera

Arona Medera ulovili smo u jednom od rijetkih trenutaka predaha, u Puli, na stanci između sljedeće dionice puta. Taj hrabri Mađar već tri godine plovi jedrilicom oko svijeta, a samo za naš časopis otkrio je s kojim se sve ribama susreo i na koje je načine lovio na svom putovanju Napisao i snimio Željko Vinčić

ladi Mađar Aron Meder krenuo je prije tri godine na put oko svijeta. Ne bi tu bilo ništa posebno neobično da ne putuje u šestmetarskoj jedrilici ‘Carina’ koja je stara tridesetak godina i namijenjena plovidbi po Balatonu, mirnom mađarskom ‘moru’.

Posljednja dionica puta Hrabri je Aron svoj naum nakon tri godine priveo kraju. Oplovio je planetu putanjom Koper –

Poperi su urodili plodom...

Gibraltar – Zelenortski otoci – Panama – Galapagos – Marquesas – Fiji – Australia – Papua Nova Gvineja – Indonesia – Šri Lanka – Adenski zaliv – Crveno more – Suez – Grčka – Italija. Trenutno u Puli hvata snagu za posljednju dionicu do Kopra. Tijekom njegovog putovanja bili smo u kontaktu pa sam bio u prilici razmijeniti par riječi s njim. Ovoga puta nismo razgovarali o samom putovanju, o tome je sve već napisano i ilustrirano na web stranici www.meder.hu. Više me interesirao ribolov kao neizostavni dio takvog putovanja.

Razne improvizacije varalica

Ulovi Arona Medera na njegovom putovanju

Aron Meder u Puli

Konzervirano meso mahi-mahija upotrebljivo je sedam dana

Različite ribe toplih južnih mora

Ozbiljan ribolov U prvom dijelu proputovanja Aron se uopće nije trudio loviti ribu jer je bio okupiran drugim, u tom trenutku važnijim stvarima. Atlantski ocean bio je prevelik izazov pa su sve njegove snage bile usmjerene na uspješan prelazak prvog od tri

velika oceana. Ozbiljan ribolov započeo je tek u Tihom oceanu gdje je koristio razne vrste varalica, od poppera do različitih improvizacija, sve s izvrsnim uspjehom. - Nema tu neke posebne tehnike, kaže Aron – jednostavno pustim površinsku panulu na 50 i više metara iza broda. Moja

putna brzina koja pri jedrenju iznosi 2 – 2 ,5 čvorova pokazala se idealnom, tako da ovakvi ulovi nisu bili rijetkost.

Mahi-mahi Na upit o vrstama ribe koje se tamo love odgovorio je da tuna nije rijetkost, ali najviše je lampugi koje ondje nazivaju mahi-mahi. Vrlo su ukusne, čak i u oskudnim uvjetima, naime Aron je rezao meso na trake i sušio ga. Tako konzervirano meso upotrebljivo je sljedećih sedam dana. - Sve sam ulove ostvario na ruku jer u mom malom brodu za štap i drugu opremu nije bilo mjesta. Nekada bi izvlačenje bilo vrlo bolno i naporno, često bi riba otpala, a nerijetko se događalo da udar skoro ne osjetim i jednostavno izvučem prerezan najlon.

Usputno je napomenuo da je ribom najbogatiji Tihi ocean, zatim Indijski. Oko ekvatora jednostavno je nemoguće ne uloviti nešto, tako da mu prehrana nije bila problem.

Kančenicom na Novom Zelandu - Na Novom Zelandu okušao sam se u ribolovu iz usidrenog broda. Lovili smo sistemom koji vi nazivate kanjčenica, a ješka je bila svježa lignja. I tamo je ulov bio bogat. Ni ne znam nazive svih tih riba kojima obiluju topla južna mora. Na kraju razgovora upitao me je za neku poštu uz put, kaže, mama mu je naručila svježu ribu na povratku. Oprostio sam se od Arona uz zdravicu zaželivši mu mirno more na ovom komadiću puta koji mu je preostao.

Ribolovni feljton

RIBOLOV

pod Jabukom Dok mladost odlazi, sjene me vode daleko na pučinu, gdje izranjaju uspomene, dok sam u brodici sam… Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Slobodan Cvijetić, Danijel Frka, Miljenko Galić, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo

aljubljenici jadranske pučine će kazati kako je Palagruža prekrasna, ali kako je Jabuka posebna. Ribiči će kazati da je Palagruža sigurnije odredište, ali Jabuka je kopnu bliže... Samotna vulkanska hrid, kao izgubljena na pučini, pravi je izazov za odlazak u ribolov. Naravno, samo u situaciji kada je moguće pouzdati se u vremenske prili-

ke i uz dugoročno stabilnu vremensku prognozu. Do Jabuke ribiči često odabiru rutu iz smjera Primoštena, a ribari ovamo najčešće plove iz smjera Biševa i Sveca. Za plovidbu treba odabrati stabilne vremenske prilike, kada tijekom ranog jutra oko Jabuke vlada utiha na moru. Sredinom dana tada obično jača zapadnjak koji se drži do večeri. Najugodniji je povratak s valovima u krmu prema Visu.

Ribari na kolpo mortu pod južnom obalom

Tijekom ranog jutra u toplijem dijelu godine oko Jabuke su na moru učestale izmaglice, tako će se za plovidbe teško primijetiti i mnogo veći Svetac. Kurs treba odrediti prema GPS-u i Jabuka će odjednom izroniti iz sumaglice koja je obavija. Ukoliko se prema njoj plovi iz smjera Sveca, to je 14 nautičkih milja plovidbe, odnosno tridesetak milja od otoka Visa. Visoka i strma stijena Jabuka svojim tamnim konturama ostavlja do-

jam monolita koji se svom silinom zabio u Jadransko more. Akvatorij Jabuke ulijeva strahopoštovanje. Kao da su i galebovi toga svjesni, kao da je izbjegavaju. I boja mora oko nje izrazito je tamna, gotovo crna. Morske struje su snažne i ponekad nepredvidive, a mrtvo more s teškim valovima učestala je pojava, čak i kada je u akvatoriju Visa more mirno. Ni iznenadne promjene vremena s neverinima ovdje nisu rijetkost. Kada se, konačno, doplovi do

Jabuke doživljaj je jedinstven. Preporučljivo ju je oploviti i sonderom pažljivo pregledati podmorje. Riba ovdje često mijenja pozicije na kojima se zadržava, a iznenađenja su redovita. Tijekom jutra u rano ljeto i jesen ponekad se na sjevernoj i jugozapadnoj strani mogu pronaći jata doista velikih fratara, pa treba odmah okušati sreću. Kada zubaci rade, često su na strminama pod jugozapadnim dijelom. Škarpina, pagar i šarag su česti ispod jugoistočnog dijela.

Jabuka, promatrana iz blizine, surova je i ostavlja dojam teške pristupačnosti svom vrhu. Na južnoj strani se često odronjava kamenje. Magnetit u stijenama stvara smetnje radio valovima. Ribari upozoravaju da se za grmljavine treba odmaći od nje jer joj stijene privlače gromove. Kod Jabuke je moguće sidriti. Sa sjeveroistočne strane podmorski dio ponire blaže u odnosu na konfiguraciju nadvodnog dijela stijene. Tu se pruža pliće područje na kojem je za stabil-

na vremena moguće sidrenje na dubini od desetak metara.

Samotna vulkanska hrid, kao izgubljena na pučini, pravi je izazov za odlazak u ribolov

Sjeverozapadne i južne obale Jabuke poniru strmim podmor-

skim zidovima u tamni, zastrašujući morski bezdan. Na tim se pozicijama za utihe izvrsno lovi niz struju. Ušata, bukva, modrak, tek su neke vrste s kojima ribič može uživati u satima zabave. Tanki jugoistočni rt otoka dijeli pliću stranu hridi od strmog podmorskog zida s njene južne strane. Boje mora oko Jabuke prelijevaju se od srebrene na istočnom dijelu, preko tamno modre do olovno sive pod sjeverozapadnom obalom. Nijanse mora prate konfiguraciju

morskog dna. Jabuka je duga 250 metara, a na svom najširem dijelu mjeri stotinjak metara. Neobičnim stožastim oblikom i strminama ostavlja uži dojam. Avanturisti će u penjanju po Jabuci lako potrošiti koji sat. Klisure ove hridi

su strme, okomite na zapadnoj strani, gdje se zid pod kutom od 90 stupnjeva izdiže do najvišeg vrha hridi. S južne strane nad morem strše neobične isturene hridi koje tvore specifične kamene koridore. Iskrcaj iz manje brodice je moguć na sjeveroza-

U procjepima s južne strane česta je tabinja

padnom niskom rtu. Odatle se može penjati u smjeru istoka, a dolaskom nad jugoistočni rt sjevernim obodom prema vrhu stijene na 97 metara nadmorske visine. To je najlakši put, ukoliko poželite osvojiti vrh Jabuke. U prolje-

će Jabuka zazeleni lišajevima. Tijekom ljeta zelene nijanse nestaju i zadržavaju se tek pri vrhovima hridi.

Ušata, bukva, modrak, tek su neke vrste s kojima ribič može uživati u satima zabave

Hrid Jabuka je najviši dio Jabučke kotline, jednog od ribom najbogatijih područja u Jadranu. Moguće je u ovome akvatoriju susresti i uloviti gotovo sve vrste riba koje stalno ili povremeno obitavaju u Jadranskom moru. Koncem svibnja 2003. na milju i pol udaljenosti od otoka ulovljen je i kapitalni primjerak bijele morske psine, duljine šest metara i težine dvije tone. Slučajno se zapleo u mrežu tu-

Ribolov na braku kod Jabuke

U procjepima Jabuke

Pod sjevernom stranom se mo탑e sidriti, ali oprez!

Voda koju piju štakori pod vrhom Jabuke naru. Širi akvatorij Jabuke je i jedno od posljednjih stratišta atlantske tune, koja je zbog neprimjerenih zakonskih odredbi o zaštiti posljednjih godina ovdje gotovo potpuno istrebljena. U podmorju pažnju privlače neobične, tamne i glatke vulkanske stijene otoka koje su uz obod otoka potpuno gole. Morsko dno na sjeveroistočnoj strani Jabuke stepenasto ponire, tako da su veće dubine na udaljenosti pedesetak metara od otoka.

Dublje se nalazi podmorski prag, nakon kojeg se morsko dno strmo ruši do pješčanih padina na dnu Jabučke kotline, na 250 metara dubine. Nad podmorskim pragovima često se u proljeće, ljeto i jesen zadržavaju jata velikih kantara, a uz pragove su picevi i fratri najveći koje sam ikada vidio u podmorju Jadrana. Nisu rijetkost kantari teži od dva kilograma i fratri teži od kilograma. Zapadna obala Jabuke najstrmiji je dio stijene. Glatki tamni zid strmo se ruši u morsku dubinu.

Gof nad pličinom Jabuka

Pogled s istoka Pod ovom tamnom liticom ljeti i u proljeće zadržavaju se nedorasli gofovi. Jugozapadni rt otoka ponire do podmorskog platoa koji se nalazi na dubini od tridesetak metara.

Hrid Jabuka je najviši dio Jabučke kotline, jednog od ribom najbogatijih područja u Jadranu

Ulov pod Jabukom

Nad ovim platoom čest je šarag, a u procjepima podmorskog zida pod njim susreću se velike murine i ugori. U proljeće se u plavetnilu zadržavaju velika jata lokardi i palamide koje ih okružuju. Južna obala Jabuke se pod morem spuša strmim zidovima uz koje vrludaju jata velikih salpi i sveprisutni kantari. Na središnjem dijelu južne obale moguć je privez i sidrenje

Plića sjeverna strana Jabuke na manjem platou. Tu su ljeti položena kolpo morta ribara sa Sveca i iz Komiže, koji u širem akvatoriju obavljaju višednevni lov na jastoge. Dublje, na rijetkim izbočinama na stijenama leže manji primjerci škarpina, a još dublje vrebaju ugori. Na stijenama pod samom morskom površinom velike su kolonije lupara. Ronilačka maska

Prema vrhu i dobar nož, i eto dobrog rižota za ručak. Južni vjetrovi ovdje razvijaju iznimno velike valove koji se o stijene Jabuke razbijaju i osam metara visoko nad morem. Za snažnog juga najimpresivnija pojava je nešto što ribari nazivaju ribarski vodoskok. Ova prirodna pojava rezultat je sabijanja mora u prostranom

podmorskom plićaku uz jugoistočni rt stijena na kojem se veliki valovi pri svom poniranju i ponovnom penjanju raspršuju u golemi mlaz koji stvara iluziju vodoskoka. Podmorska flora s južne strane Jabuke uspijeva tek par metara pod površinom, a dublji dio podmorskog zida gusto je obrastao morskim algama među kojima dominiraju

žute i crvene gorgonije. S južne i zapadne strane Jabuke desetak metara od obale dubine dosežu šezdesetak i više metara. Na nekim dijelovima kamene litice završavaju neobičnim, strmim pješčanim padinama. U sljedećem ćemo nastavku još dublje zaviriti objektivom u to tajanstveno podmorje.

Vijesti

Obnovljen Rapalin Yo-zurijev program Flash dancer

nogi zagriženi lignjolovci gotovo nikada ne koriste klasične skosavice u kombinaciji s peškafondom, već prioritet daju panuli. Rapaline vobler-skosavice su za takav oblik ribolova nenadmašne. Ubojitost ovih skosavica se zasniva na teturavom hodu koji se postiže stabilizatorom, plastičnim izdankom koji omogućuje zaranjanje i karakteristični ples prilikom povlačenja. Na repu ovih voblera umjesto trokukih udica stoji dvostruka krunica koja ne oprašta ni slučajni dodir. Kolorit Rapalinih varalica pokriva sve situacije u kojima se lignjolo-

vac može naći, od ardure, preko škurog pa sve do uštapa. Naravno, sve to i mnogo više ima zadarski Tankerkomerc.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Rola Crypton Inferno

Savršeno brumanje

va je Quantumova rola konstruirana da traje. Kompletno je kućište izrađeno od metala, a deset ležajeva brinu se za besprijekoran i pouzdan rad. Rubni je dio špule metaliziran titanom, a sama je špula perforirana zbog smanjenja mase. Jednim okretom ručice rola uvlači od 58 do 72 centimetra strune, a teži od 291 do 342 grama, zavisno od modela. U ponudi su tri modela - 1020FD Metal, 1030FD Metal i 1040FD Metal. Kapacitet Cryptona Inferno je 170m/0,20mm, odnosno 225m/0,25mm. Cijena rola je smanjena za 20 posto, tako da sad koštaju tek 297,60 kuna.

rum je u ribolovu za konačan uspjeh često presudan faktor. Jednostavno je prosuti pripremljen brum kada su u pitanju površinske tehnike ili tehnike koje podrazumijevaju ribolov na dnu. No kako brumati u pola dna? Barka ima rješenje. Brumalicu je potrebno napuniti brumom, zatvoriti i jednostavno pustiti preko bande broda na željenu dubinu. Povremenim povlačenjem konopa brum se zahvaljujući kliznom potiskivaču istiskuje kroz otvore formirajući provokativni oblak. Brumalica je izrađena od inoxa tako da je trajnost neupitna. Pomoću ove brumalice uspjeh je zajamčen.

ignjolov je osjetljiva disciplina u kojoj često sitnice imaju odlučujuću ulogu. Ispravan odabir boje u kombinaciji s dostupnim svjetlom nije svaki puta lako pogoditi. Najnoviji lignjar iz Yo-zurija, Flash dancer ima specifično hologramski obojano tijelo tako da nije ovisan o količini ili kutu svjetla poput ostalih skosavica. Naime Flash dancer pri svakom pomaku reflektira niz svjetlosnih impulsa koji u kombinaciji s velikim i ‘živim’ okom neodoljivo privlače lignje. Dostupan je u osam boja i veličini 3,25 grama.

AKCIJ A -20%

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

22 - 25.10.2009.

BIOGRAD BOAT SHOW Marina Kornati • Biograd, Croatia YEA

11 RS O F

GOD

INA

TRA

Organizer / Organizator

DITI

Najveći nautički jesenski sajam u Hrvatskoj

DICI

Visoko pokroviteljstvo:

Ministarstvo turizma

R E P U B L I K E H R VAT S K E

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministry of Sea, Transport and Infrastructure

www.bbs.com.hr www.marinakornati.com Tel: +385 (0)23 383 800 • Fax:+385 (0)23 384 500

Oprema

INDIKATORI, MAJMUNI i ostale tu탑ibabe

Uz ovakvu signalizaciju mirne duše može se spavati. Svaki pomak se čuje i vidi, ma koliko tvrdo snivali. Da stvar bude ljepša, tehnika je otišla korak dalje tako da postoje i daljinski dojavljivači. U trenutku kada se indikator na obali mora aktivira, istovremeno se aktivira i daljinski dojavljivač koji ribolovac nosi oko vrata ili u džepu Hangeri su važna komponenta u ribolovu podlanica

Napisao i snimio Boris Bulić

edna od najvažnijih stvari u ribolovu udicom je na vrijeme uočiti riblji griz. Čupkanje i probno grickanje ješke najčešće prođe nezapaženo pa trenutak u kojem treba dati kontru jednako tako često promakne. To su situacije kada smo ribu na trenutak imali, a već sljedećeg trenutka izgubili.

Ograničeni plovak Naravno, otkada ribolov postoji ribolovci na raznorazne načine pokušavaju doskočiti tom problemu. Jedno od najstarijih rješenja, koje je zapravo samo usputno rješenje, je plovak. Usputno zbog toga jer mu je prva i osnovna namjena prezentacija ješke u strogo određenom sloju mora dok mu je indikatorska funkcija samo usputna. Preko plovka se lako može uočiti većina ribljih aktivnosti. I najmanje potapanje plovka, klizanje, naginjanje ili drhtanje, iskusnom su oku dovoljni pokazatelji riblje aktivnosti uz koje nije teško odrediti pravovremeni trenutak za kontru. Ipak, koliko god bio jednostavan, plovak je prilično ograničen. Plovak uglavnom koristimo za gornji i srednji sloj mora dok su za ribolov na dnu u kojem ješka mora mirovati primjerenije neke druge tehnike i metode.

Osjetljivi vrhovi Jedna od prilično korištenih tehnika je ona u kojoj se koriste štapovi osjetljivih višebojnih vrhova. Nakon izbačaja struna se zateže dok se vrh štapa lagano

ne povije. Održavajući strunu napetom i gledajući sami vrh štapa lako se može vidjeti svako povlačenje naješkane prame. Trenutak kada ćemo kontrirati ovisi o nekoliko faktora. U prvom redu o vrsti lovine, jer ne grize sva riba na isti način. Jednako tako nije svejedno lovimo li uprednicom ili najlonskim monofilom ponajviše zbog drukčijeg stupnja rastezljivosti i samim time različite osjetljivosti. Osim toga, na različitim terenima treba različito reagirati što iskusniji ribolovci koriste kao prednost. No i ova tehnika kao i plovak ima svoju ograničenost. Naime, da bismo uspješno reagirali, štap ne smijemo ispuštati iz ruku, dok struna mora biti neprestano napeta. To je zanimljivo neko vrijeme, čak i više sati, koliko u prosjeku traje neko ribolovno natjecanje, ali cijelonoćno ili višednevno držanje štapa, osim što je neizvedivo, nipošto ne može biti zanimljivo.

U tvrdo Jedan od najčešćih sportsko ribolovnih načina kojim se na našoj obali udicom lovi oborita riba jesu ferme. Ovaj prastari način ribolova podrazumijeva izbačaj otežanog pribora s naješkanom udicom u more, nakon čega se pribor odlaže na obalu čekajući da riba proguta ponuđenu ješku s vješto podmetnutom udicom. vOvako loveći istovremeno se može koristiti više pribora pri čemu je najvažniji trenutak, naravno, trenutak kontre. Određivanje tog trenutka u prvom redu ovisi o pravovremenom uočavanju ribljeg poteza.

Plovci su ograničeni prostorom djelovanja Kao i u svim ostalim tehnikama širom svijeta i ovdje postoji nebrojeno mnogo rješenja pri čemu se sva zasnivaju na istoj osnovi.Grubo gledano, dva su osnovna principa na kojima se temelji indiciranje ribljih grizeva na fermama. Prvi je ‘u tvrdo’ što znači da je sistem osiguran od izvlačenja te da u principu sam lovi i kači ribu. U tom je slučaju pribor nakon zabacivanja

čvrsto fiksiran na obali i ne dozvoljava ribi bilo kakvo izvlačenje strune. Tako se primjerice love zubaci na većem dijelu obale Podvelebitskog kanala. Ješka je najčešće živi knez na većoj udici, a tunja se nakon izbačaja vezuje za čvrsto uporište poput obalne bitve. Na strunu se postavlja manji komadić stiropora tako da se već na prvi pogled može

Ribolov žličicom izvediv je samo na uređenim obalama vidjeti ima li smisla prilaziti sistemu ili ne.

S kamenčićem Drugi, znatno rasprostranjeniji sistem podrazumijeva opuštenu strunu tako da riba nakon uzimanja ješke može otplivati bez osjećaja otpora koji pruža zategnuti sistem. Tako se lovi većina plemenitih šparida.

Ribolov u kojem se oslanjamo na čegrtaljku i napeti vrh zahtijeva neprestanu pažnju

Jedan od najstarijih načina indiciranja riblje aktivnosti je pomoću kamenčića. Struna se nakon izbačaja napne pa malo olabavi. Na obali se s motovila odmota još tri do četiri metra strune nakon čega se motovilo učvršćuje da bi izbjegli eventualno neželjeno odvlačenje cijelog pribora u more. Struna se omata oko manjeg kamenčića koji se postavlja na vidljivo mje-

Indikator svijetli, a hanger poskakuje - vrijeme je za kontru! sto što je moguće bliže moru. Nakon što riba uzme ponuđenu ješku i pokuša otplivati, struna će se zategnuti i za sobom povući kamenčić koji će pasti u more, tako da osim vizualnog imamo i zvučni efekt. Naravno sve se podesi toliko mekano da riba u odvlačenju ješke ne osjeća nikakav otpor.

Tiha čegrtaljka

Ovog je arbuna majmun koštao života

Osim kamenčića, možete postaviti doslovno sve što vam padne na pamet. Naravno, osnovni je smisao da sve što postavljate bude vidljivo i zvučno. Ipak, ma koliko god svi ovi sistemi izgledali jednostavni i u svojoj jednostavnosti savršeni, nakon pojave ribolovnih štapova stvar se prilično zakomplicirala. Sistemi sa izvučenim strunama na štapovima ‘ne hodaju’ iz vrlo razumljivih i očitih razloga. Srećom, ribolovna je industrija u inovativnom smislu uvijek bila jaka tako da ni ovaj segment nije prepušten slučaju. Većina je rola opremljena zvučnom čegrtaljkom, malim opruž-

nim izdankom koji u trenutku proklizavanja špule udara u drugi, zupčasti element i na taj način proizvodi čegrtav zvuk. Pa iako je takav detalj vrlo koristan, u mnogim se situacijama pokazao nedostatnim. Zvuk vjetra, popraćen zvukom razbijanja valova o obalu često prigušuju takve relativno tihe zvukove tako da je zapravo tek manji broj ukupnih ulova realiziran na temelju dojave čegrtaljke.

Kockice, novčići i majmuni Sljedeći logičan korak bilo je kombiniranje već postojećih sistema i elemenata. Tako mnogi ribiči koriste svjetleće ampule, popularne starlete, koje se na ovaj ili onaj način pričvršćuju na vršni segment. Uz osluškivanje i neprestano promatranje svjetlećih vrhova, mora se priznati, ulovljeno je prilično ribe. Varijacija na temu je uključivala i kockicu stiropora s umetnutom starletom. Kockica bi se zarezala i navukla na strunu neposredno nad rolom, a kočnica

popustila. Izvlačenje strune bi povuklo kockicu, rola bi zazujala, a konačan ishod je ovisio o spretnosti ribolovca i naravno, sreći. Mora se spomenuti i sistem s otvorenom rolom i novčićem koji je sprečavao odmotavanje strune i ujedno bio zvučni indikator. Naravno, sistem je radio samo po mirnom vremenu. Druga je verzija podrazumijevala korištenje elastičnih prstenova, popularno nazvanih majmuni. Zapravo, svi dojavljivači čiji se koncept temeljio na poskakivanju imaju to ime. Prsten se vješao o strunu između drugog i trećeg provodnika (gledano od role prema vrhu) na način da bi se izvuklo dva do tri metra strune koja je zahvaljujući težini majmuna visila manje-više ravno. Štap je pritom morao biti od okomice lagano ukošen, otprilike pod kutom od 800. Nakon ribljeg poteza majmun bi poskočio i polako, ili pak brzo, krenuo prema gore tako da je ribolovac u principu uvijek imao dovoljno vremena za pravovremenu reakciju. Ipak, sistem je imao ozbiljnu manu. Zbog vjetra, ali i žilavosti strune nerijetko bi se izvučena i majmunom opterećena struna usukala što bi u kontriranju, pogotovo ako

Stalno budan… riba ne bi do kraja nategla strunu, dovodilo do mršenja sistema. Naravno, nikli su majmuni s distancerima koji su strunu držali raširenom, ali prvenstveno kao proizvodi iz kućne radinosti.

Savijena žličica Druga verzija majmuna koja je jednako, ako ne i više popular-

Izmjenjivi multicolor vrhovi dobri su indikatori u nekim tehnikama

na bila je savijena žličica za kavu. Sistem je zahtijevao ležeći štap s kojeg bi se na već opisani način izvlačila struna, s tim da bi umjesto visećeg majmuna na strunu bila zakačena mala metalna žličica. Nakon što bi riba počela odvlačiti udicu, struna bi se zatezala, a žličica počela zveketati. Naravno, za ovako što potrebna je uređena obala, s betoniranim ili popločenim rubom po kojem bi ta žličica mogla plesati i zveckati. Ipak, unatoč svim prednostima opisanih sistema javlja se jedan ozbiljan nedostatak. Naime, sve to manje-više ili više-manje štima u situacijama u kojima riba udicu odvlači od obale, no situacije u kojima riba s udicom u ustima ide prema obali,

pomoću klasičnih dojavljivača nijedan spomenuti indikator nije mogao vidjeti. Tek bi slučajni pogled prema pretjerano opuštenoj struni mogao naslutiti razvoj događaja.

Rješenje je u hangeru I kao većina kompliciranih detalja i opreme koja se danas koristi na moru, tako je i ovoga puta rješenje došlo sa slatkih voda. Šaranaši su se s ovim problemom davno susreli i naravno, dosjetili se rješenju. Konstruirani su elektronski indikatori, popularno nazvani buzzeri, tužibabe, pištavci… Princip rada ovih dojavljivača je zapravo vrlo jednostavan. Štap se postavlja

Indikatori se mogu koristiti i ovako

u ležište na indikatoru, pri čemu struna prolazi preko valjčića. Izvlačenje strune prema van okreće valjčić koji svojim osovinskim nastavkom u okretanju ostvaruje elektro impuls koji pak aktivira svjetlosni i zvučni signal. Da, do ove se točke elektronski indikatori zapravo nimalo ne razlikuju od prethodnih rješenja. No postavljanjem hangera, stvar se bitno mijenja. Hanger (eng. - vješalica, viseći nosač, kuka u smislu onaj koji visi) koji je najčešće kreiran kao mala otežana štipaljka i nije ništa drugo doli protuuteg, kači se na strunu sa strane koja je bliža roli. Struna se zategne do željene napetosti, kočnica na roli se popusti, nakon čega se hanger jednostavno objesi. U trenutku kada riba s udicom u ustima zapliva prema obali, struna će se opustiti zbog čega će hanger ‘pasti’ i svojom težinom provući strunu preko valjčića na indikatoru. Slijedi pisak, svjetlo, kontra, zamaranje…

Uz majmune ribolov je nešto opušteniji

Nije kraj Uz ovakvu signalizaciju mirne duše može se spavati. Svaki pomak se čuje i vidi ma koliko god tvrdo spavali. Da stvar bude ljepša, tehnika je otišla korak dalje tako da postoje i daljinski dojavljivači. U trenutku kada se indikator na obali mora aktivira,

istovremeno se aktivira i daljinski dojavljivač koji ribolovac nosi oko vrata ili u džepu. Domet ovih dojavljivača varira, no daljina od stotinjak metara nije problem. Naravno, iako se čini da je dosegnut vrh, ribolovna industrija ne miruje. Dojavljivači su sve suvremeniji i sofisticiraniji. Većina ih je otporna na

kišu, upadanje u more, udarce i gaženje, a dizajnom podsjećaju na oružja iz SF filmova. A kako se stvari razvijaju, uskoro možemo očekivati dojavljivače koji će osim ribljeg poteza istovremeno i očitavati koja nam vrsta ribe grize i koliko je teška, da znamo isplati li se uopće izvlačiti iz vreće za spavanje.

Fishing shop

AKCIJA u

prodavaonicama Luna Maris

SE ZO AK NSK -20CIJA A %

Cijela šuma štapova jeftinija za 20 posto Napisao i snimio Boris Bulić

una Maris već gotovo puno desetljeće opskrbljuje naše tržište ribolovnom opremom. Iako se u bogatom asortimanu može naći svega, temeljni brandovi su Quantum, Zebco, Browning i Rhino. Na policama Luna Marisa nalazi se doslovno sve što može zatrebati ribolovcu bez obzira na ribolovnu tehniku osobne sklonosti i disciplinu. Ravnopravno je zastupljen program za obalni ribolov i ribolov iz brodice. U ponudi prodavaonica tvrtke Luna Maris nalaze se

skosavice, peškafonda, jiggovi, štapovi i role, čuvarice, kape, ferali, parangali, pente, doslovno sve, a što je najljepše, neprestano su u toku nekakve akcije. Trenutno je na snazi akcija od nevjerojatnih -20 posto na više od 600 artikala. Takvo se sniženje cijena ne viđa svakog dana, a mudri ljudi će ih znati iskoristiti. Mi smo sami otišli i evo što smo vidjeli. Među sniženim strunama posebno nam se svidjela Quantumova Quatron Braid upredenica u pakiranju od 275 metara o čijim ste karakteristikama već mogli čitati na našim stranica-

Udice po povoljnim cijenama

Peškafonda ispod 20 kuna

Sve su ove role na akciji

Najloni, upredenice, fluorokarboni - sve jeftinije za 20 posto

Pilkeri nikad jeftiniji

ma. Jednako su zanimljivi najlonski monofili Samurai, Sea Energy u dimenziji 0,29 milimetara, dok je od fluorokabona na sniženju Quatron. Od Zebcovih struna na akciji su Zebco Topic, a od Browningovih Centian i Feeda line. Akcija nije zaobišla ni peškafonda koje potpisuje Linea Effe, kao ni Quantumove predveze za sabiki Quantum Sea.

Zebco Topic i Quantum Sea udice te Quantumovi zogulini jeftiniji su nego ikada. Pilkeri Jumper Pilker u težinama od 50, 75, 100 i 125 grama pravi su izazov s obzirom na trenutnu cijenu. A tek štapovi… Na popustu su trodijelni Carp modeli, Quantumovi Tele Pilk, Boat i Surf Hypercast štapovi, kao i Zebcovi dvodijelni Cool štapovi. Od

Browningovih štapova sniženi su Ambition Bolognese, Beryllium te Carboxy Ultra Speed. S rolama pogođenim ovim sniženjem teško se suzdržati od kupovine. Na popustu su male, velike, srednje, s prednjim i stražnjim kočnicama, sa slobodnim hodom špule, kod Quantuma Specimen, kod Rhina cijela serija. Uistinu je teško i nemoguće

nabrojati sve što je sniženo na ovako malo prostora. Ovo izrazito povoljno sezonsko akcijsko sniženje traje do isteka zaliha pa stoga požurite. Luna Maris čeka na vas. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Vijesti

Oprara Rapaline iz Tankerkomerca skosavice

prara je na brodu u nekim situacijama potrebnija od kvalitetne udice štapa ili role. Upravo takve oprare u koje se možete pouzdati u ponudi ima zadarski Tankerkomerc. Oprare imaju drvenu dršku i mrežni okvir od inoxa. Duge su 1,5 metara s mrežnom vrećom dovoljno dubokom da spriječi iskakanje i najživčanijeg ugora. Oblikom nisu predimenzionirane tako da skladištenje na brodu ne predstavlja nikakav problem. U sezoni panule koja je upravo pred nama, ovakva je oprara svakako alat bez kojeg se ne može.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

apaline skosavice namijenjene panuli na lignje svim su ljubiteljima skosanja itekako dobro poznate. Njihova ubojitost u trenucima kad ništa drugo ne radi znana je svim panulašima. D ovolj n o i h je samo pustiti na tridesetak metara iza barke i polako na minimumu gasa proći svoje pošte. Tamaracom u ponudi ima najlovnije modele u veličinama 9 i 11 centimetara po cijeni od samo 42, odnosno 43,50 kuna u uistinu impresivnoj paleti boja.

Fluoro Shimano AX Boat Beast Master Carbon

eško da postoji bolje. Shimanovi štapovi namijenjeni lovu na velikim dubinama popularnim bulentin tehnikama, u modelima AX Boat Beast Master dosegli su svoj vrhunac. Štapovi su izrazito lagani s ergonomski krojenim rukohvatom, što je izrazito važna stavka kod višesatnog ribolova kao i kod zamaranja većih primjeraka. Vrhovi ovih štapova s lakoćom detektiraju grizove, a progresivna akcija se prema potrebi proporcionalno progresivno prenosi na cijeli blank. Naravno, osim za velike dubine, ovi su štapovi idealni i za bilo kakav oblik ribolova iz barke u kojem olovnica leži na dnu. Ukratko, štapovi koje bi svaki ozbiljniji ribolovac trebao imati na svojoj brodici.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

luorokarboni su odavno postali imperativ u ribolovu na moru, prvenstveno u ribolovu na plemenite šparide poput podlanice, fratra, pica... Ovaj Quantumov fluorokarbon predstavlja savršen izbor upravo u ribolovu osjetljivih vrsta. Odlikuje ga potpuna nevidljivost, rezistentnost na abraziju, izvanredno velika nosivost na čvoru te potvrđena deklarirana linearna nosivost. Tako primjerice, fluorokarbon promjera 0,45 milimetara ima nosivost od čitavih 10 kilograma! Ovaj izvrsni fluorokarbon dostupan je u četiri različita promjera. Trenutno je na akciji od -20 posto, zbog čega mu je cijena pala s 37 na 29,60 kuna za najtanji, odnosno sa 64 na 51,20 kuna za najdeblji promjer.

Na vama je samo da dođete i odaberete.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

AKCIJ A -20%

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Elektronika

GARMINOV

autopilot

GHP 10V

Garmin nastavlja širiti svoju gamu nautičkih uređaja. Ovaj puta riječ je o novom autopilotu GHP 10V proizvedenim specijalno za IPS pogon i slične izvedenice

vr tka Garmin International nedavno je proširila svoju ponudu autopilota. Novitet je uređaj GHP 10V namijenjen brodovima s Volvo Penta IPS pogonom i ostalim sličnim tipovima pogona koji su upravljivi putem Joysticka. GHP 10V je inačica sada već dobro poznatog, prošle godine predstavljenog GHP 10 autopilota koji je u nautiku unio mnoge funkcije iz aeronautike. Nautičari sad mogu izvesti manevar izbjegavanja bez ručnog isključivanja autopilota (Shadow drive tehnologija), a autopilot će sam ponovo

preuzeti navigaciju brodom nakon što osjeti nepromijenjen kurs. Uz pomoć ugrađenog giro kompasa, autopilot je dovoljno jak da održi ravan kurs broda većeg od 70 stopa i po vrlo jakom nevremenu ili u slučaju otkazivanja jednog motora. GHP 10V je certificiran od strane Volvo Penta tvornice, a jedan od prvih velikih kupaca koji će serijski ugrađivati navedeni autopilot je poznato britansko brodogradilište luksuznih jahti Fairline. Pored GHP 10V autopilota, u sve Fairlineove brodove ugrađivati će se i ostala Garminova elektronika: 15“ touchscreen ploter, GMR radar visoke definicije te VHF stanica.

Informacije Informacije NAVIGO SISTEM Karlovačka cesta 4K, 10000 Zagreb Tel.: 01/2334-033

GHP 10V serijski će se ugrađivati na Fairline jahte

Podvodni ribolov

PUT u nepoznato Napisala Valentina Prokić, slike arhiva Valentina Prokić

rvatska reprezentacija u podvodnom ribo lovu protekli je mjesec tjedan dana provela na pripremama u Malom Lošinju za Svjetsko prvenstvo koje će se iduće godine u rujnu održati u tamošnjem akvatoriju. Bilo je to i posljednje okupljanje reprezentacije uoči odlaska u Alžir gdje će se od 14. do 18. listopada održati Euro-afričko prvenstvo. Izbornik Livio Fiorentin sastav reprezentacije za Alžir, ali i za svjetsku smotru iduće godine, odredio je već nakon prvenstva Hrvatske u srpnju. U sasta-

vu su Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Branko Ikić i Josip Urti (Medulin), Dario Marinov (Zubatac Zadar) i Antonio Buratović (Pelegrin Hvar). Desna ruka izborniku Fiorentinu biti će Boris Reinić koji je odlukom Izvršnog odbora HSŠRMa postao trenerom.

Prve pripreme za svjetsku smotru – Bili smo u Lošinju i napravili ogroman posao kojim sam jako zadovoljan. Svi su lovci u kondiciji, riba se traži na strašnim dubinama, koje se povećavaju iz godine u godinu. Bilo je bistro

Dario Marinov prije dvije godine na Euro-afričkom prvenstvu u Španjolskoj

Iskusni Branko Ikić

i toplo i imali smo priliku vidjeti situaciju ispod površine u nekoliko vremenskih uvjeta. Jedino nije bilo jake bure, a želio sam vidjeti što se događa kada se vrijeme naglo promijeni jer bih bio sigurniji u odlukama ukoliko dođe do toga. No biti će još prilike tijekom priprema iduće godine, kratko je komentirao lošinjske pripreme Livio Fiorentin. Domaćini SRD Udica i SD Škarpina iz Nerezina doista su se potrudili i uz potporu Grada

Malog Lošinja i Turističke zajednice omogućili reprezentativcima prve kvalitetne pripreme za svjetsku smotru. Reprezentativcima će do početka Svjetskog prvenstva iduće godine biti omogućeni najbolji uvjeti kako bi se što bolje pripremili i krenuli u pohod na najsjajnije odličje, kako u ekipnoj, tako i u pojedinačnoj konkurenciji. Treba istaknuti da su u isto vrijeme na upoznavanju s lošinjskim akvatorijem bili i Španjolci,

aktualni svjetski prvak Joseba Kerejeta, Santiago Lopes i Juan Fuentes. Takvih će posjeta do rujna iduće godine biti još, ne samo španjolskih, već i talijanskih, grčkih i brojnih drugih reprezentacija koje žele vrhunski rezultat.

Alžirske nepoznanice No, lošinjska priča mora malo sa strane, Alžir je pred vratima, a hrvatska vrsta ima obvezu nastaviti sa sjajnim rezultatima. Prošle godine bili su treći ekipno na svjetskoj smotri u Venezueli, a prije dvije godine na Euro-afričkom prvenstvu u Španjolskoj Daniel Gospić postao je europski prvak, a u ekipnoj konkurenciji, zajedno s Buratovićem i Marinovim, osvojeno je srebro. U Alžiru hrvatski će dečki pokušati sve ne bi li uspjeli ponoviti rezultate. - Sva trojica koji budu lovili moraju se plasirati među prvih deset, a ekipno ne smijemo biti slabiji od trećeg mjesta. Jasno,

mnogo faktora odlučuje o svemu tome. Činjenica je da za razliku od Venezuele gdje smo bili ranije na pripremama, nemamo nikakvih iskustava iz Alžira. Nismo mogli ići na pripreme, ali znamo da je bogato ribom. Pretpostavljam da će biti bistro i toplo, to je Mediteran, ako još budemo imali brodove, hranu i smještaj kako treba, vremena imamo dovoljno za pripremu pa rezultat ne bi trebao izostati, kaže izbornik Livio Fiorentin. Alžir je dosta zatvorena zemlja i nitko nije previše posjećivao akvatorij Tipase radi priprema, jer su kontrole vrlo stroge, a administracija zahtjevna. Prema tamošnjim zakonima zabranjeno je korištenje lampadine u lovu, a kruži priča da se sonderi i GPS neće moći unijeti u zemlju. No, i ako je ponešto od toga pretjerivanje, pravo stanje stvari se neće znati dok se ne stigne u Tipasu. Izbornik Fiorentin već zna da će se natjecati Gospić i Marinov, o trećem lovcu još nije odlučio, u najužim kombinacijama su Buratović i Urti. Daniel Gospić, aktualni europ-

Đani Uhač, brončani s ovogodišnjeg prvenstva Hrvatske i desna ruka Daniela Gospića

Izbornik Livio Fiorentin

Josip Urti, mladom Medulincu ovo je prvo veliko međunarodno natjecanje

ski i hrvatski prvak imat će zasigurno najteži posao. Od njega se očekuje obrana naslova ili barem plasman među prva tri. Nitko sretniji od njega ako uspije ponoviti rezultat iz Španjolske, ali Gospić je svjestan da je teško išta prognozirati kada se uopće ne zna što te čeka u Alžiru. – Dat ću sve od sebe kao i uvijek, kad vidim stanje u moru, znat ću više. Nadam se dobrom rezultatu, bio bih zadovoljan i da budem među prvih pet. Đani Uhač će mi biti desna ruka i u pretrazi i na gari, kao i prije dvije godine, a mi smo dobitna kombinacija. Situacija je u Alžiru osjetljiva, nitko baš nije previše išao tamo. Talijani su u prednosti jer je njihov lovac Nicola Riolo pobijedio u istom akvatoriju na Kupu Europe 1988. godine, a on će i sada loviti. Bilo je to davno, ali uvjeti se nisu puno promijenili. No, imamo dosta dana za pregled, kaže Daniel Gospić.

Zadovoljan plasmanom među deset Dario Marinov glasi za najtemeljitijeg hrvatskog lovca kada je pretraga u pitanju. Marinov

Slavlje reprezentativaca zbog osvojene bronce na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Venezueli je dugi niz godina u vrhu hrvatskog podvodnog ribolova, stalni je reprezentativac i jedna od konstanta izbornika Fiorentina. – Nekako se više razmišlja o Svjetskom prvenstvu u Lošinju, nego Alžiru. Nemam pojma što bih rekao. Vjerojatno ćemo dobro odraditi posao, ali zbog zatvorenosti Alžira teško je doći

do pametne informacije. Na zadnja dva Euro-afrička prvenstva bio sam šesti, a to se može usporediti sa svjetskom smotrom jer poredak u prvih deset kroje europske zemlje. Bio bih zadovoljan da sam među deset. Favoriti su uvijek isti, Španjolci, Talijani, Portugalci, mi, ali teško je bez informacija bilo što najaviti, rekao je Marinov kojemu je na Lošinju na pripremama, a biti će i u Alžiru, desna ruka najiskusniji hrvatski ribolovac Branko Ikić. Iako Ikić uoči odlaska nije u konkurenciji za natjecateljsku trojku, situacija se može u Alžiru možda promijeniti. Iskusni Ikić ima odliku velike snalažljivosti u nepoznatim uvjetima, što je rezultat dugogodišnjeg iskustva. No, bodovna ljestvica mu ne ide u prilog, tako da će najvjerojatnije pomagati Marinovu. - Istina je da se uvijek snađem, brzo otkrijem kako i što treba loviti, no drugi su lovci ispred mene, tako da ću pomoći Dariju najviše što mogu, kratak je bio Ikić.

Nesigurna zemlja

Antonio Buratović

Treći hrvatski dvojac su Antonio Buratović i Josip Urti. Radili su zajedno pretragu na Lošinju, a tako će biti i u Alžiru. Fiorentin

će na licu mjesta odlučiti koji će od njih dvojice nastupiti. Buratović već ima iskustva, Urtiju je ovo prvo veliko natjecanje. S reprezentacijom je dosad nastupio samo na Kupu Mediterana na Sardiniji. – Biti će to dobro iskustvo za mene. Toni i ja funkcioniramo odlično, nema problema. Nemam tremu, ali ne znam što bih mislio o Alžiru. Čitam da se ružne stvari događaju u toj zemlji, izgleda dosta nesigurno, ne znam što će se tamo događati. Nadam se da će sve biti u redu, da nećemo imati nikakvih problema, da ćemo se moći posvetiti samo traženju pozicija i ostvarenju što boljeg rezultata, poručuje Josip Urti. Antonio Buratović nikada nije bio od velikih najava. On je jedan od lovaca koji se nimalo ne opterećuju rezultatom. Trenutno ga više zabrinjavaju priče da neće biti sondera, GPSa i lampadine. – Treba vidjeti teren i kako se lovi bez lampadine. Ako ima puno ribe biti će to svačiji teren, tu i sreća igra veliku ulogu. Mislim da ćemo ekipno biti dobri, a mene osobno bi zadovoljio plasman među prvih deset. No, možemo mi svašta pričati kada uopće ne znamo što nas dolje čeka, zaokružio je Buratović alžirsku priču.

Boris Reinić preuzeo je funkciju trenera reprezentacije, desna ruka izbornika Fiorentina

Daniel Gospić na tronu euro-afričkog prvaka

Činjenica je da je pred hrvatskim ribolovcima put u nepoznato. No, i ranije je bilo takvih, pa su se uvijek vraćali s rezulta-

tima, sigurno će i sada opravdati povjerenje i još jednom potvrditi vrhunsku klasu u svijetu podvodnog ribolova.

Podvodni ribolov

Cipal je učestala lovina

ŠULJANJEM

do ulova Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

danima pogoršanih hidrometeoroloških prilika moguć je uspješan ribolov šuljanjem tijekom čitavog dana. Moguća lovina je komarča, pic, šarag, lubin, cipal, salpa, ovčica, lica, trlja i vrana. Određene vrste riba često se pojedinačno pojavljuju

100

prilikom šuljanja u sličnim daljinskim i vremenskim intervalima. To se pokazuje kao pravilo na nekim terenima za komarču i pica. Na području gdje se naiđe na jedan do dva primjerka na sličnoj udaljenosti, situacija će se vjerojatno nastaviti i kasnije. Drukčije je sa ciplima, salpama i ovčicama. Njih se češće susreće

u manjim grupama u uvjetima kada su morske struje slabije. Uočena jata riba treba pratiti na sigurnoj udaljenosti. Kraćim zastancima u zaklonima treba zainteresirati pojedini primjerak da se odvoji od jata i uputi prema podvodnom ribolovcu. Nakon što se ribu pogodi treba se povući u suprotnom smjeru i ponovno nastaviti s

praćenjem jata. Upravo ovakvom taktikom Rudolf Balarin u praksi ulovi i više od desetak riba iz jata koje slijedi šuljanjem.

Zakloni Kod šuljanja sva trojica podvodnih ribolovaca o kojima je bilo riječi u prošlom broju preporučuju maksimalno korištenje

Dobro je da je šara odijela prilagođena području gdje se roni

Istureni otočići svih raspoloživih prirodnih i umjetnih zaklona (npr. brodica vezanih za kolpo morta u uvalama, betonirane mulove i slično). Slobodnom se rukom podvodni ribolovac povlači uz obalu ili po dnu koristeći hridi iza kojih se zaklanja od pogleda riba. Koristeći se prikrivanjem šumova i kretnji valovima moguće je ribu primijetiti prije nego što ona

osjeti vibracije koje podvodni ribolovac stvara.

Pozicija za čeku Kada se riba uoči treba se zaustaviti i skriti iza najbližeg zaklona. Oprezno se izviruje i procjenjuje daljnje kretnje ribe. Ukoliko je smjer kretanja ribe prema podvodnom ribolovcu, preporučljivo se postaviti u za-

klonu i mirno, bez kretnji, postaviti se u poziciji za čeku. Ukoliko se riba zadržava na poziciji ili se odmiče u suprotnom smjeru, potrebno je nakon kraće stanke odabrati put kojim će se nastaviti slijediti ribu. Odabire se smjer kretanja koji nudi moguće zaklone iza kojih se izvode kraće čeke. Ukoliko postoji opasnost da riba osjeti približavanje podvodnog ribolovca,

napredovanje treba zaustaviti i malo se povući u suprotnom smjeru. Nakon kraće stanke nastavlja se sa šuljanjem, dok se riba ponovno ne uoči. Tijekom približavanja napreduje se onda kada je riba zaokupljena potragom za hranom. Dok se riba kreće s podignutim perajama primjereno je zaustaviti se i potpuno se umiriti. Približavanje se izvodi bez pokreta

Korištenje zaklona u šuljanju

101

perajama. Slobodnom rukom se povlači po dnu, a tijelo se mrtvo vuče bez suvišnih pokreta. Preporučljivo je da su olovnice na pojasu obložene tekstilom koji će prigušiti slučajne udarce o stijene.

Pravila šuljanja Temeljna pravila šuljanja koja prakticiraju sva trojica spomenutih podvodnih ribolovaca: - Dobra psihofizička kondicija koja pretpostavlja učestale plitke čeke - Tijelo se povlači slobodnom rukom po morskom dnu. Da bi se ovo provodilo bez napora potrebno je imati negativnu plovnost (olovnice na nogama, te olovnu ploču na leđima) - Pravilno izbalansirati olovnice kombinirajući prsluk za šuljanje i olovnice na pojasu i na nogama - Kretnje svesti na najmanju moguću mjeru, vodeći računa da se peraje ne dodiruju međusobno, niti da se s njima udara u stijene - Opremu za šuljanje prilagoditi terenu lova (izbor šare odijela, boje listova peraja i dr.). Šuljanje se provodi uz samo dno, primicanjem uočenoj ribi. U praksi se susreću različite taktike među kojima podvodni ribolovac odabire onu koja mu najviše odgovara na lovnom području. Prikradanje uočenoj lovini uz samo dno, pogotovo kada se to dešava na većim dubinama, jer i to je lov prikradanjem, spada u najsloženije

Lubin je učestala lovina šuljanjem taktike. Takvo šuljanje podrazumijeva dulju apneu, dobru koncentraciju i prikrivanje. Postoji i taktika šuljanja po površini koju lako prakticiraju podvodni ribolovci s kraćom apneom.

Šuljanje po površini Šuljanje po površini najjednostavnija je varijanta ove tehnike. Provodi se na način da se odabere smjer kretanja uz oba-

lu koji omogućava da se lijeva ruka nalazi uz obalu. Lijevom rukom se povlači za stijene, dok se u desnoj drži pripremljena puška za podvodni ribolov. Ljevaci prakticiraju obrnuto, ali čak i nije pravilo, tako da je kod nekih praktikanata puška u ruci uz obalu. Praktikanti ovakvog načina smatraju da im je tako lakše kamuflirati pušku, pa da riba zbog toga sporije reagira. Iza svakog

većeg kamena i na svakom rtu moguć je susret s ribom. Zbog toga na takvim mjestima kretanje treba usporiti na način da se napreduje doslovno u centimetrima. Korisno je poznavati konfiguraciju dna i ponašanje vrsta riba koje se na nekom mjestu zadržavaju. Preduvjet da bi postojale šanse za ulov su meteorološki uvjeti (o čemu je već bilo govora), temperatura mora i odgovarajuća mjesečeva

Plitki odroni

Plitko šuljanje nad odronima - kavala

102

Tijekom šuljanja treba koristiti sve prirodne zaklone

mijena. Riba nije uvijek u plićaku, niti redovito pliva u gornjim slojevima mora. Riba u plićake zalazi kada se hrani, posebno nakon oseka, kada dolazi plima. Naplavljivanje uskog obalnog pojasa, kada dolazi plima, rezultira manjim migracijama puževa, račića i drugih morskih organizama. Ukoliko je more valovito u plićacima se kotrlja

Ovom tehnikom se naiđe i na ugora

kamenje, kidaju se dijelovi algi i morske trave. More je u takvim uvjetima zasićeno kisikom, što je idealno za stvaranje guste planktonske mase. U takvim uvjetima se zatvara hranidbeni lanac, manje ribe su neoprezne dok se hrane planktonskom masom, a veće su neoprezne jer vrebaju one manje. To su idealni uvjeti za podvod-

nog ribolovca jer je pažnja ciljne lovine usmjerena na nešto drugo. Ukoliko je vjetar jak, a valovi veći to su pak uvjeti koji više pogoduju plitkoj čeki zbog težeg kontroliranja položaja podvodnog ribolovca tijekom ciljanja i gađanja ribe.

Pozicije za čeku Preporučene pozicije za prakticiranje plitke čeke su hridinasta dna oko plitkih rtova, hridi i grebena koji izviruju iz mora, plitki odroni, umjetni nasipi, lukobrani i tome slično. Šuljanje po površini je moguće prakticirati tijekom čitave godine na područjima gdje se riba zadržava u plitkom priobalnom pojasu. Na području srednje i južne Dalmacije po plićacima ribe je najviše u jesen. U plićacima se tada susreću cipli, salpe, picevi, šarzi, komarče i lubini. Obali se u pravilu približava i lica, a ponekad i gof. U iznimnim situacijama, uz uvjet potpune kontrole pokreta i šumova koje

podvodni ribolovac stvara, moguć je ulov zubaca, a na određenim pozicijama i kirnje, na primjer na vanjskim obalama pučinskih otoka.

Znakovi na morskom dnu Treba prepoznavati tragove na morskom dnu, kao na primjer, ljušture školjaka i ostatke ježinaca koji signaliziraju prisutnost ribe. Kada se uoče ti znakovi treba usporiti kretanje i izvirivati iza stijena koje se koriste kao zaklon, sve dok se ne uoče ribe. P onekad se iza stijena primijeti stražnji dio tijela pica, šarga ili komarče na paši. Takva pozicija će često osigurati ručak jer se radi o primjerku od pola kilograma ili težem. Taktika šuljanja po površini je posebno uspješna kada ju je moguće kombinirati s plitkom čekom i poniranjem, na pozicijama uz obale koje strmo poniru podmorskim zidovima.

103

Vijesti

Haruna Seamaster

US Baitrunner by Shimano

luorokarbonski predvezi su postali imperativ u ribolovu, tako da je Haruna Seamaster upravo ono što je potrebno svakom ozbiljnijem ribolovcu. Harunu potpisuje svjetski poznati Climax što je dostatna garancija kvalitete. Bez obzira kakvim se ribolovom bavili, ovom fluorokarbonu sa stopostotnom sigurnošću možete pokloniti svoje povjerenje. Ako se okrenete unatrag otkriti ćete da je prošlih godina većina ulova ostvarena upravo ovim fluorokarbonom pa stoga požurite, jer je vrijeme lova na velike ribe upravo pred vama. U ponudi su promjeri od 0,60,

alo je ribolovaca koji ne rade s rolama sa slobodnim hodom špule, popularnim baitrunnericama. Te su role posebno omiljene kod ribolovaca koji preferiraju ribolov plahih i podozrivih sparida, no sve su popularnije i kod natjecatelja kojima uspješno čuvaju osjetljive i skupe natjecateljske vrhove. Škorpion DNC nudi, po mišljenju većine autoriteta, najbolje baitrunnerice ikad proizvedene. Riječ je o vrhunskim US Baitrunner rolama koje su do sada nasukale gomile podlanica, kantara, šaraga i fratara, tako da je njihova lovnost i pouzdanost u

0,70, 0,80, 0,90, 1,00, 1,30, 1,50 i 1,70 milimetara.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Rola Topic 460FD i 480FD

ve su role namijenjene srednjeteškom ribolovu. Imaju prednju finopodesivu i pouzdanu kočnicu kojom se lako i jednostavno upravlja. Kapacitet rola je 340 metara 0,30 milimetarske strune, odnosno 300 metara 0,40 milimetarske strune. Ro l e i ma j u četiri kuglična ležaja uz jedan nepovratni. Robusne, s metalik plavo obojanim kućištem i srebrno eloksiranim detaljima, odaju snagu i pouzdanost. U ponudi su dvije veličine 460 FD i 480 FD, a maloprodajna cijena rola Topic smanjena je s 240 i 246 kuna na 192 i 195 kuna.

104

AKCIJ A -20%

praksi nebrojeno puta dokazana i potvrđena.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Live Ballyhoo Combo

illiamson Live Ballyhoo Combo, kombinacija je silikonske ribe, snažne jednostruke VMC udice i suknjice s poper glavom. Ovaj mamac se vuče iza broda po površini brzinom od 5 čvorova na više. Poper glava, osim što povremeno proizvodi zvuk koji potiče tunu da se digne iz dubine, ujedno formira zračni mjehur koji se kroz suknjicu raspršuje u zračni trag koji dodatno stimulira napad. Ovo bi svakako trebao biti mamac na jednom od vaših trolling štapova.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Podvodni ribolov

RONITE u paru

Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

vaki zaron dublji od petnaestak metara može predstavljati rizik. Pa i pliće od toga, ukoliko se prakticira produljenje boravka pod morem do krajnjih granica kapaciteta pluća. Zbog toga

svaki podvodni ribolovac mora sam sebi postaviti sigurnosne kriterije u kontekstu radne dubine na kojoj planira određenog dana loviti ribu. Ono što je još važnije je da se u skladu s time mora i ponašati. Što konkretno pod time mislim slikovito ću pojasniti kroz aneg-

dotu iz lipnja ove godine.

Podsvijest na dobroj strani Pod južnim obalama Lastova jedno sam se poslijepodne koncentrirao na traženje kirnji. Na-

kon par sati potrage nad jednim grebenom sam uočio primjerak vrijedan pokušaja ulova na dubini 20+ metara. Prateći njeno ponašanje, s površine sam sam sebi rekao da ću, ukoliko riba krene niz drugi prag prema dubini od tridesetak metara, isključivo pucati u poniranju. Da

je neću niti pokušati slijediti do njenog skrovišta i riskirati da se u natezanju s pogođenom i zaglavljenom ribom dovedem do granice kondicione izdržljivosti, koje svaki podvodni ribolovac u svakom lovu mora biti svjestan. Zaputio sam se prema silueti ribe koja je u trenutku kada sam bio na petnaestak metara udaljen krenula dublje prema svome skrovištu. Ubrzavajući poniranje na dubini od 25 metara (prilikom dubljih zarona redovito na satu pratim dubinu na kojoj se nalazim) konačno sam je dobio na krajnji domet, naciljao i propucao kroz kralježnicu prema glavi. Krenuo sam u izron polako i kontrolirano popuštajući konop iz mulinela jer je riba bila teža od procjene pa je snažno kontrirala i vukla prema dubljem pragu. Nekoliko puta je silovito povukla pokušavajući se zavući u neki od procjepa. No bila je propucana pa joj je strijela duljine 170 cm to priječila. Prilikom jednog od tih trzaja osjetio sam da je zapeo konopac u koloturniku. Nastavljajući izron jednom rukom oslobodio sam konop. Izranjavao sam sporo, sporadično, kontrirajući kirnji i privlačeći se prema obali. Na nekih pet metara pod površinom, nakon tri do četiri nagla trzaja ribe, konopac se ponovno zaglavio oko gornjeg dijela koloturnika. Slobodnom rukom nisam više mogao ništa napraviti, a rezerva zraka u plućima bila je pri kraju. Otkačio sam

Izvlačenje zaglavljenoga ugora

gambet koji mi je bio okačen za pojas i plutaču, zakačio ga za pušku i nastavljajući lagano kontrirati dodani konopac od plutače izronio na zrak. Privukavši kirnju površini primijetio sam da mi u koricama na nozi nema noža. Kao da sam sanjao, kroz glavu mi je proletjela misao da sam tijekom onog izvlačenja i druge blokade mulinela posegnuo za nožem, za slučaj da se pokaže nužnim presjeći konop, te da tako barem sačuvam pušku, a izgubim strijelu i ribu. Ono što me zbunjivalo je bila činjenica da nisam bio svjestan da li sam doista tada nož izvukao iz korica i držao ga u ruci.

More je neobično. More nas uvijek iznova iznenađuje i mudrima će ponovno osigurati nezaboravne susrete

Kirnju sam ubacio u gumenjak i vratio se na poziciju na kojoj sam izvlačio ribu. Zaronivši prema dnu, duboko dolje sam uočio nož. Dakle, podsvijest je radila neovisno. Nož je pao duboko. Možda i tridesetak metara. To je trenutno moja granična dubina ispod koje me ne bi povukao nikakav kapitalac. Zaronio sam i pokupio nož. Dubinomjer je zabilježio 28 metara.

Izranjavati uvijek treba mirno i bez panike U konačnici sam bio siguran da sam prilikom ponovnog zapinjanja konopa oko mulinela podsvjesno u slobodnu ruku uzeo nož, no svijest je reagirala logičnom prosudbom da ne treba ništa žrtvovati, već samo otkačiti gambet, s ronilačkog pojasa nož sam očito ispustio kada sam posegao za gambetom. Disciplinirani podvodni ribolovac pored svjesnog promišljanja očito ponekad ima i podsvijest na svojoj strani.

Rizik S druge strane, nema tog kapi-

talca za kojim bih se zaputio, ili pogođene ribe sa strijelom koju ne bih svjesno izgubio da smanjim rizik još veće štete (gubitka puške), a pogotovo dovođenja sebe u pogibeljnu situaciju. More je neobično. More nas uvijek iznova iznenađuje i mudrima će ponovno osigurati nezaboravne susrete. Govorim iz osobnog iskustva. S druge strane, bez obzira na našu fizičku pripremljenost, kada stvari krenu po zlu i u podvodnom ribolovu Murphyjevo pravilo se potvrđuje. Problem za problemom, a rizik konačnog utapanja u svakom djeliću se-

Konačno na površini

107

kudne raste. Do trenutka kada će nam glava nesvjesno klonuti, uslijedit će nesvjestica, propadanje u plavetnilo i nakon par minuta nekontrolirani udah kojim ćemo povući u pluća smrtonosnu količinu mora...

Ronjenje u paru Jedno od temeljnih pravila kada se roni na većim dubinama je ronjenje u paru. Kako bi se kolege međusobno obavještavale što su primijetili, koje će radnje izvršiti i kada će poduzeti dublje zarone.

Jedno od temeljnih pravila kada se roni na većim dubinama je ronjenje u paru Oprez pri zavlačenju u grote Ukoliko nastanu problemi, prilikom izvlačenja lovine partneri će se smjenjivati i teško da će se netko naći u situaciji na rezervi zraka u plućima. Ronjenje u paru, pogotovo na područjima na kojima se ne osjećate ugodno zbog otvorenog mora i eventualnog nailaska kakvog glisirajućeg plovila, pa i mogućnosti susreta s morskim psom, dokazano smanjuje uzbuđenje, lakše se smiruje ritam disanja i sporije se troši zrak prilikom zarona. Ne vjerujete?

Pokušajte sljedeće ronjenje, tamo pred ambisima Lastova, Sušca, Premude ili drugdje odraditi u paru. Naravno, važno je da se i u tom slučaju krajnja radna dubina utvrdi na granici koju oba partnera mogu doseći, jer kakva korist ako kolega ne može zaroniti do zgrčene siluete onesvještenog ronioca koja polako propada u plavetnilo! Prilikom ronjenja u paru najsigurnije je zaranjati naizmjenično. Jedan zaranja, a drugi s površine nad njim promatra

Pravilno izvođenje dekompresije

108

Opuštanje na površini prije dubokog zarona

Ronilački nož - zalog sigurnosti

što se dešava u podmorju, te po potrebi zaranja u pomoć pri izvlačenju u rupi zaglavljene ribe. No ronjenje u paru se nipošto ne bi smjelo prakticirati prvenstveno da se dosegnu krajnje granice, pa da se izranjava u polusvjesnom stanju uz pomoć partnera. Nasmijali ste se na ovo? Poznat mi je slučaj izvrsno utreniranog ronioca iz Šibenika koji je tijekom jednog dubokog ronjenja s kolegom upozoravao istog kada ide preko granice, a ovaj ga je promatrao odozgo da ga prilikom izrona prihvati i izvuče. Prema riječima partnera, tijekom tog jutra tri puta ga je izvlačio na granici nesvjestice. Potom bi se dubinac popeo uz njegovu pomoć u čamac, odmarao se dvadesetak minuta i nastavljao s podvodnim ribolovom u paru. Da nije istina, ovome bi se trebalo nasmijati.

Lift Postoji jedna praktična tehnika kada se roni u paru na veće dubine. Naziva se lift. Ribolovac koji kreće u zaron se potpuno opusti na površini, napuni pluća kisikom i savije se u struku. Partner ga potisne u dubinu držeći ga za zglavke nogu. Potiskuje ga petnaestak metara duboko gdje ga pušta, a ovaj zbog negativne plovnosti potpuno miran nastavlja propadanje prema dnu. Naravno do planirane, za njega sigurne dubine. Podvodnog ribolovca u dubljem zaronu

S kirnjom u izron

Za konop plutače se po potrebi može okačiti puška s pogođenom velikom ribom

najlakše zavara osjećaj ugodnosti na dubini. Isti nastaje zbog učestalog smirivanja rada srca prilikom zarona, opuštanja mišića i slobodnog propadanja prema dnu. Dolje, u plavetnilu osjećamo se ugodno i mirno, zaboravljajući da pravi fizički napor, pogotovo s ustrijeljenom kakvom većom ribom, tek slijedi. Miran i kontroliran zaron na veću dubinu, bez značajnijih fizičkih naprezanja, rezultira i manjim stvorenim količinama ugljičnog dioksida. Da je fizički napor prilikom zarona bio izraženiji, stvorila bi se i veća količina ugljičnog dioksida, te bi i

onaj osjećaj ugode na dnu bio bliži nelagodi.

Plutača glavu čuva Ukoliko smo na dnu nastojali provesti što više vremena, prilikom ubrzanog izrona prema površini i olovni utezi nam se čine teži, a napredovanje sporo. Kada mi se javi taj osjećaj primjenjujem tehniku bacanja pojasa s olovima, koje nakon izrona izvlačim konopcem kojim sam vezan za ronilačku plutaču. Eto još jednog argumenta zašto uvijek treba roniti s plutačom.

109

Podvodni ribolov

TROFEJNA kirnja

Napisala Valentina Prokić, slike Tomislav Orlić

o m is la v O r l i ć , 29-godišnji podvodni ribolovac Udice iz Malog Lošinja do kraja života će pamtiti ovogodišnji rujan, i to po dobrome. Naime, Orlić je u jednom lovu na vanjskoj strani Dugog otoka ulovio bijelu kirnju. Nesvakidašnji ulov u svakom slučaju, a posebno kada se tome doda podatak da je imala 25 kilograma. – Bili smo u lovu, Radoslav Jakupović i ja, a Marin Kraljić nam je bio barkariol. Ribe nije bilo po poznatim pozicijama pa sam kopao dalje. U jednom podronu sam vidio kako je ušla u rupu. Dubina je bila 24 metra, vratio sam se s Legolasom, pogodio ju i izvukao u tom drugom zaronu, prenio je Tomislav Orlić. Malološinjskom podvodnom ribolovcu ovo nije prvi put da je ulovio bijelu kirnju. Prije par godina ulovio je jednu od 15 kilograma. Ova od 25 kilograma prema pričama podvodnih ribolovaca zasad je najveća, no svakako je netko mogao uloviti i veću, a da se za nju ne zna. Drugi malološinjanin Daniel Gospić ulovio je prije pet godina bijelu kirnju od 16 kilograma. - Sa svima s kojima sam pričao kažu da je moja najveća, zaključio je Orlić koji se podvodnim ribolovom bavi od svoje 16 godine. Bijele kirnje obitavaju na južnom Jadranu, a vrlo su rijetke na sjevernom. Što se tiče kilaže, ima i puno većih od 25 kilograma, mogu narasti do težine od 60. No, bez obzira na to, bijela kirnja će naći posebno mjesto u slikovitim uspomenama, ali i ribarskim pričama Tomislava Orlića.

110

Vijesti

Fendreel big game Raglou u Trender svim bojama

svijetu big game fishinga kao i u klasičnoj teškoj panuli ne smije biti propusta. Svaki detalj opreme treba biti pomno odabran i ukomponiran, inače u trenutku pravog ribljeg poteza sve može poći po zlu. Jedan od najvažnijih detalja je svakako i dobro odabran najlon. S Colmicovim najlonskim monofilom Fendreel big game Trender propusti su svedeni na minimum. Ovaj je najlon promjera 1,20 milimetara, što odgovara nosivosti od 130 libri, pakiran na kalemima od 800 me-

tara po cijeni od samo 580 kuna. Prilika koju valja iskoristiti.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

agana panula za brancina u ovim hladnim zimskim danima nezamisliva je bez R a g l o u v a r a l i ca . Ove male imitacije pješčanih jegulja zbog svoje posebno provokativne akcije potpomognute specijalno dizajniranim repom ostvaruju vibraciju kojoj brancini naprosto ne mogu odoljeti. Važno je samo vući je s minimalnim gasom bez opterećenja ili ako je već potrebno, sa što manjom težinom olovnica smještenima što dalje od varalice. Nebrojeno puta dokazane i za brancine tako pogubne Raglou varalice sada su dostupne u

Mitchell Avocet Steel

Trabucov nož

itchell Avocet Steel je lagana rola koja je svojom konstrukcijom i veličinom kao stvorena za ribolov na moru. Kojom god tehnikom ribolova se bavili, ako želite izvući veću ribu treba vam rola s kočnicom i performansama koje nisu samo mrtvo slovo na papiru. A Mitchellova kočnica uistinu radi. Ova rola ima jedan kuglični i jedan nepovratni ležaj te aluminijski kalem. Na rolu veličine 4000 stane 185 metara najlona 0,30 milimetara dok na model 6000 stane 220 metara 0,30 milimetarske strune. Prijenosni omjer je 5,2:1,

rabucov ribarski nož vrhunski je proizvod iz bogatog Tubertinijevog asortimana noževa. Upravo zbog mogućnosti spremanja u priloženu futrolu naći će mjesto za vašim pojasom, na brodu ili u kuhinji. Izuzetno oštra, s jedne strane nazubljena čvrsta oštrica izrađena je od vrhunskog čelika. U kombinaciji s gumiranim rukohvatom rukovanje ovim nožem čini sigurnim i jednostavnim. Uz dužan oprez po vaše prste, s ovim alatom ćete s lakoćom obraditi i najveće pripadnike ribljih vrsta. Cijena ovog noža je 64 kune.

a rola je teška 290, odnosno 340 grama.

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

svim bojama od kojih izdvajamo gliter plavu i srebrnu kao posebno ubojite.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224-860

111

Apnea

RONILAČKI

klub Croatia Apnea Napisala i snimila Valentina Prokić

o n i la č ki kl u b Croatia Apnea otvoren je 13. kolovoza u Rovinju. Novi klub, namjenjen isključivo ronjenju na dah, sjedište ima u istim prostorijama gdje već 35 godina obitava Klub podvodnih aktivnosti Rovinj koji se uz ronjenje na dah bavi i ronjenjem s bocama, podvodnom fotografijom i plivanjem s perajama. Al-

fa i omega novog kluba Croatia Apnea koji ima već 15 članova je Siniša Cerin koji se ronjenjem na dah bavi dugi niz godina, a završio je i poznatu Apnea Academy Umberta Pelizzaria.

Član Pelizzarieva tima – Prije deset godina sam se počeo ozbiljno baviti ronjenjem na

Ronjenje povodom osnivanja kluba

Siniša Cerin prati jednog od ronioca

112

dah, a počeo sam još u prvom razredu osnovne škole. Zezali su me da sam kao bova, pa sam počeo roniti. Kasnije mi se pružila prilika upoznati Pelizzaria koji mi je otkrio sve čari toga sporta. Završio sam njegov tečaj u Rovinju 2001. godine. Iduće godine sam išao s njim u Egipat, Pelizzari i njegov tim prepoznali su moje potencijale tako da sam odradio sve njegove tečajeve i prošao selekciju za potencijalnog instruktora. Nakon toga sam polagao za instruktora 2006. godine i završio među prvih deset te ušao u Pelizzariev tim, počeo je svoju priču Siniša Cerin koji je osim što je priznati instruktor, zanimljivo, mesar. Put do instruktora nije nimalo jednostavan, treba proći tri breveta, postati pomoćnik instruktora, a zatim odraditi dva tečaja s drugim instruktorom za provjeru. Nakon toga slijedi selekcija i stječe se pravo odlaska na tečaj za instruktora.

Nakon što je postao instruktor Cerin je radio s Pelizzarievim timom u Italiji, Grčkoj, Egiptu, no nikada nije radio kod kuće i to je ono što ga je potaklo na otvaranje kluba u Rovinju.

Tečajevi i zimi – Instruktor sam i bilo bi nelogično da ne otvorim školu. Apnea Academy je najpoznatija na svijetu i smetalo mi je da naši dečki ne mogu ići na te tečajeve jer su obično u kolovozu, a tada većina radi. Talijani dolaze ovdje na tečaj jer im je jeftinije. Tako sam se odlučio otvoriti školu i organizirati ću tečajeve većinom u zimskim periodima, od veljače do srpnja, kako bi što više naših ljudi moglo ići, kaže Cerin. Rovinjski instruktor jedini je ovlašten od strane Apnea Academy za držanje tečajeva. Pravila postoje i ona su vrlo stroga. Tijekom tečaja instruktor može u vodi raditi najviše sa osam

Ronioci su se borili s jakim kurentom

Cerin s roniocima ispred sjedišta KPA Rovinj i Croatia Apnee

Siniša Cerin i Aleksandar Rajić – Sumo

Siniša Cerin u zaronu ljudi, no Cerin radi sa šest. – Ne mogu imati potpunu kontrolu sa osam ljudi, a tečaj se sastoji od četiri izlaska na more po dva sata, četiri sata bazena po dva sata teorije. Traje oko mjesec dana, jer radimo dva puta tjedno, pojašnjava Siniša. Cijena tečaja iznosit će 1500 kuna. Suradnja postoji i s dvije talijanske škole, Apnea Evolution iz Lignana Sabbia d’Oro i Apnea Padova s kojima se organizira tradicionalni vikend No Limits, krajem svibnja i početkom lipnja. Uz to iduće godine u lipnju

će tečaj održati sam Umberto Pelizzari i to će postati fiksni termin njegova tečaja. Cerin planira i dva tečaja u kojima će objediniti apneu i podvodni ribolov koja bi trebala raditi dvojica velikana iz oba područja. Imena još nije htio otkriti, ali sigurno će biti zvučna. – Sve što sam dosada radio, radio sam vani, a s našim instruktorima imam slabe kontakte. Volio bih kada bi se netko jako zainteresirao i želio baviti s time kao ja, da mu pomognem da sve prođe i to postigne. Ovdje je manji in-

113

Članovi grupe koji su ronili sa Cerinom teres za samo ronjenje na dah, više dolaze podvodni ribolovci koji si žele produžiti čeku, kaže Cerin.

Ronjenje i fešta Povodom osnutka novoga kluba organizirano je i ronjenje na

dah u rovinjskom akvatoriju na seki od Rubini. Vrh se nalazi na 18 metara i spušta se sve do 42 metra dubine. Matični brod bio je Hrvatica kapetana Giuseppea Garbina, osim ronioca na dah i članovi KPA Rovinj su odradili stažno ronjenje s bocama. Uz Cerina

Polazak na ronjenje s Hrvaticom

Siniša Cerin za kormilom svog upečatljivog gumenjaka

114

urone je odrađivalo još sedam ronioca. Posao je bio težak jer je kurenat bio vrlo jak, ispod površine je bilo vrlo mutno. No ipak, dečki su sat i pol vremena vježbali urone. Predsjednik Croatia Apnee Siniša Cerin organizirao je i malu proslavu povodom osnivanja svoga kluba na kojoj je podijelio zahvalnice i prigodne majice sponzora proizvođača opreme za ronjenje Cressia. – Zahvalio bih se prije svega članovima KPA Rovinj, posebno predsjedniku Robertu Caffoli i Aleksan-

dru Rajiću – Sumu bez kojih do osnivanja kluba uopće ne bi ni došlo. Također i svom sponzoru talijanskom prvoizvođaču Cressiu te svima koji me podržavaju u mom projektu, rekao je Siniša Cerin. Prva priznanja novoga kluba uz Caffolu i Rajića zaslužili su Alen Božac, Alex Grušković, Alen i Massimo Najareto, Alen Golja, Sanjin Modrušan, Ivan Brkić, Toni Ivančić, Marsej Markovski, Marko Srećec, Elvis Gržinić, Ivan Ivančić, Roberto Modrušan i Roberto Laković.

Automobili

EKSPLOZIJA

Toyota Avensis Executive s 2.0 motorom Valvematic i mjenjačem Multidrive S CVT paklena je kombinacija užitka vožnje kakvog pruža rijetko koji automobil, bez obzira vozite li po autocesti Zagreb – Split ili zavojitom cestom od trajekta u Meragu do Nerezina na Lošinju Napisao i snimio Mladen Marković

GUŠTA

TOYOTA AVENSIS 2.0 VALVEMATIC

reuzevši Toyotu Avensis krenuli smo za Zadar gdje nas je čekao test broda Čudak o kojem također možete čitati u ovom broju, a jednako tako, imali smo dogovoren poslovni razgovor u Splitu. Zagreb – Zadar (test broda) – Split –Zagreb, popriličan je zadatak za jedan dan! Dodamo li janjetinu između testa broda i Splita, jasno je da smo odrađivali nimalo lagan zadatak. No, na našoj strani bila je olakotna okolnost - Toyota Avensis koja je odradila najveći dio posla. Da ne bi bilo zabune, ni nakon cijelog dana nismo bili umorni, dapače, mogli smo komotno ponovo natrag za Split. Dakako, sve zahvaljujući ovom sjajnom automobilu koji vozaču omogućuje opuštenu vožnju, svejedno vozi li na ‘nož’ igrajući se s mjenjačem brzina na upravljaču, s mjenjačem na

118

konzoli između sjedala, ili pak sve prepušta automatici.

Oprema Kada se radi o opremi ovog au-

tomobila bolje se zapitati što nema jer je testni model imao najbolju opremu Executive koja je nastavak na pakete Terra, Luna i Sol. Što to znači? Paket opreme Terra sadrži VSC, TRC,

ABS, BA, EBD i EBS sustave sigurnosti kod vožnje, što pojednostavljeno znači da je Avensis jedno od najsigurnijih vozila koje smo ikada imali na testu. U ovaj paket dolaze i zračni ja-

stuci za vozača i suvozača s dvostupanjskim djelovanjem, bočni zračni jastuci, bočne zračne zavjese sprijeda i straga, zračni jastuk za koljena vozača, uzdužni krovni držači, električna parkirna kočnica, funkcija samostalnog zaključavanja vrata, signal kod naglog kočenja i otvor u naslonu stražnje klupe. Na ovaj paket nastavlja se Luna u koji ulazi automatski klima

uređaj s dvopodručnim djelovanjem, upravljač i ručica mjenjača presvučeni kožom, senzor za kišu, električni podizači prozora sprijeda i straga, prednja svjetla za maglu, pregrade u prtljažniku, elektrokromatski retrovizor i vanjski retrovizori s električnim preklapanjem, tempomat i prednji naslon podesiv u četiri smjera. Na sve nabrojeno nadovezuje se Sol u koji ula-

119

ze kožna sjedala i unutrašnjost, grijana prednja sjedala, kartica ključ, upravljač podesiv po visini i dubini sa sustavom lakog ulaska u vozilo, sustav pokretanja vozila pritiskom na tipku te CD MP3 RDS radio sustav s 11 zvučnika. Na sve ovo, kao šlag na tortu, testni automobil imao je Bi – Xenon prednja svjetla s automatskim sustavom praćenja ceste, pranje prednjih svjetala, kit za jednostavan popravak probušene gume, posebne aluminijske naplatke 18 cola Executive s gumama dimenzija 225/45 R18, električno grijano prednje staklo, panoramski krov, stražnje i prednje parkirne senzore s kamerom za pomoć pri parkiranju unatrag, navigacijski sustav sa 7’’ ekranom u boji osjetljiv na dodir, 40 GB hard disk, Bluetooth sustav za telefon i prijenos glazbe (A2DP), i na kraju, senzor za kišu koji nepogrešivo uključuje brisače stakla na odgovarajuću brzinu. Iz ovog opisa je jasno da tes-

120

tni automobil ima i više nego bogatu opremu koja vozaču i putnicima donosi čisti komfor i sigurnost pri putovanju.

Motor i mjenjač Motor i mjenjač Toyote Avensis predstavlja simbiozu precizne tehnologije u najboljem smislu. Motor Valvematic, radnog obujma od 1987 kubika i snage 152 konja u kombinaciji sa sjajnim Multidrive S CVT mjenjačem daje nevjerojatnu kombinaciju snage i brzine. Motor ubrzava onoliko koliko ste spretni s mjenjačem. Ukoliko sve prepustite automatici, možete ekonomično voziti, o čemu vas informira malo zeleno svjetlo koje signalizira da vozite optimalno. No, ukoliko iz mirne vožnje želite izvući maksimum snage dovoljno je da lijevom rukom pokrenete ručicu s lijeve strane volana označenu znakom minusa, i tada se događa eksplozija, pogotovo ako ste prije toga pritisnuli tipku na kojoj piše SPORT.

Auto jurne svom silinom, a vozač i suvozači su pritisnuti na sjedala svom snagom, jer Avensis moćno ubrzava bez imalo kompromisa. Ukoliko ste vješti na tipkama na upravljaču kojim mijenjate brzine postajete pakleno brzi, pogotovo na zavojitoj cesti kada su ostali automobili samo smetnja koju, doduše jednostavno, odstranjujete. Ako ste u jakom zavoju i upravljač je okrenut pa ne možete do tipke kojom mijenjate brzine, tu je ručica na konzoli koju pomaknete ulijevo i tada se brzine mijenjaju pokretima gore-dolje. Sve u svemu, htjeli vi to ili ne, brzina kojom prolazite zavoje je daleko od one koju ima prosječni vozač, no ni u jednom trenutku ne gubite ‘tlo pod nogama’, što je izvrstan osjećaj. Mjenjač sam osjeti da ste ponovo prešli u mirnu vožnju i odmah se vraća na automatiku i ekonomičnu vožnju, što

se itekako osjeti na potrošnji. Naime, obujam i snaga motora te pritisak na papučicu gasa osjetno diktiraju potrošnju. No mi se nismo previše osvrtali na tu ‘sitnicu’, vozili smo na ‘nož’, što se od nas, u krajnjoj liniji i očekuje. Potrošnja se kretala preko ‘sedmice’ Tifonovog Euro Class goriva u mješovitoj vožnji, koja je djelomično bila gradska, djelomično na otvorenoj autocesti, a djelomično na zavojitoj cesti od trajekta do Malog Lošinja, odnosno naše oaze mira u Nerezinama.

Vozne karakteristike Kao što smo rekli, Toyota Avensis je zasigurno jedan od najsigurnijih automobila koji smo imali na testu. Što to znači? Upotrebom mjenjača na upravljaču i ručicom mjenjača na konzoli između sjedala i automatskim mjenjačem, postizali

121

smo nevjerojatne prosjeke vožnje, a da pritom ni u jednom trenutku nismo imali ‘plivanja’, ni u najvećim zavojima. Naime, i kada u zavoj uđete prevelikom brzinom ne trebate ‘tapkati’ po kočnici, što je uvijek u zavojima opasno. Dovoljno je da ručicu s lijeve strane upravljača lagano dotaknete i Avensis odmah gubi brzinu jer se u djeliću sekunde automatika prebacuje na brzinu niže pa automobil usporava s povećanom turažom motora, što vam omogućuje da pritiskom na papučicu gasa u pola zavoja ubrzavate i automobil brzo i sigurno izlazi iz zavoja. Vama samo preostaje da desnom ručicom na upravljaču prebacite u odgovarajuću višu brzinu i da zavoj savladavate tempom koji vas mora oduševiti. Ukoliko nastavite s istim tempom, automatika ponovo preuzima svoju ulogu, pali se zele-

122

Tehnički podaci Motor: Snaga:

1987 cm3 152 KS

Mjenjač:

Multidrive S CVT

Najveća brzina na testu:

180 km/h cca 7 l/100 km – kombinirane vožnje

Potrošnja goriva:

na lampica za ekonomičnu vožnju, odnosno potrošnju, i vozite mirno, no tempom koji vas pretvara u opakog vozača, iako to u principu i niste. Dakako, svi sigurnosni sustavi ugrađeni u ovaj automobil samo dodatno pružaju dojam onoga što možemo podvesti pod jednu cjelinu, a to je gušt putovanja, svejedno

kamo ste se zaputili!

Ribičkim okom Karavanske verzije automobila dušu su dale za nas ribiče, kolege lovce, i sve koji vole prirodu i koji lutaju u potrazi za novim i uzbudljivim. Kako se tu uklapa Toyota Avensis? Odgovor je

Zapremina prtljažnika uz podignuta zadnja sjedala:

543 l

Zapremina prtljažnika sa spuštenim zadnjim sjedalima:

1609 l

jednostavan. Putničkim prostorom za petero ribiča, velikim tovarnim prostorom iza zadnjih sjedala od 543 ili čak 1609 litara sa preklopljenim stražnjim sjedalima, moćnim voznim karakteristikama, sigurnošću vozača i putnika te udobnošću, Toyota Avensis je automobil kakav samo možete poželjeti.

A cijena? Htjeli ste nešto posebno? Nažalost to se uvijek i plaća posebno! Informacije TOYOTA CROATIA d.o.o. Bani 75a, Buzin 10010 Novi Zagreb Telefon 01/ 6659 - 930

123

Sajmovi

ADRIATIC

Boat Show 2009.

FOTO: Arhiva ABS

Napisao i snimio Boris Bulić

ove su se godine na prostoru Šibenske marine Mandalina u organizaciji Nautičkog Centra Prgin, okupili brojni izlagači. Drugi po redu, Adriatic Boat Show unatoč nepovoljnim poslovnim okolnostima ipak je uspio predstaviti većinu malih brodograditelja. I mada službeni izvori govore o većem odazivu nego prošle godine, prema mišljenju samih izlagača, odaziv je bio ipak nešto slabiji. Tom su dojmu doprinosili i mnogi izložbeni prostori koji su zjapili prazni, vjerojatno u posljednji trenutak otkazani. Iako je recesija, i sve što ide

124

uz nju, virila iz mnogih pultova i izvan ograde sajma, Adriatic Boat Show je uz bogat i raznovrstan kongresni program, pomoću kvalitetnih prezentacija i dobro organiziranog izložbenog prostora ipak bio uspješan, a izlagači i posjetitelji zadovoljni. No vratimo se službenim statistikama. Sajam su otvorili državni tajnik za more Branko Bačić, uz nazočnost državnog tajnika za turizam Branka Grgića, župana Šibensko kninske županije Gorana Pauka, šibenskog grdonačelnika Ante Županovića te predstavnika sponzora, Jadranske banke i Jadranskog osiguranja. Na ovogodišnjem Adriatic Boat Showu, u trajanju od 17. do 21

rujna je na 160 000 m2 170 izlagača (12 posto više nego prošle godine) izložilo 180 što novih, što rabljenih plovila, s mnoštvom najraznovrsnije nautičke opreme i velikog broja unutarnjih i vanjskih brodskih motora. Sajam je posjetilo oko 22 000 posjetitelja. Iako se na sajmu moglo vidjeti i podosta megajahti (primjerice, jahta Mates u vlasništvu Gorana Štroka je duga čak 35 metara i ‘teška’ četiri milijuna eura!) naglasak je u prvom redu bio na isticanju potrebe očuvanja i zaštite male brodogradnje koja je trenutno zbog Vladinih proračunskih mjera oko novog poreza na plovila vrlo ugrožena. Bilo je izloženo i podosta rabljenih plovila, no

prodaja i potpisivanje ugovora je u najvećem dijelu izostala. Očekivanja zastupnika, dealera i trgovaca su uglavnom ostala na nivou očekivanja. Zanimljivo je da je broj izlagača ribolovne opreme bio iznimno malen. Tek se šibenska Busola odazvala i izložila svoj ribolovni program. Iako tek drugi po redu, ovogodišnji Adriatic Boat Show je ipak u potpunosti opravdao očekivanja i možemo reći da je uspio. Izlagači i organizatori se iskreno nadaju da će iduće godine političko-poslovna situacija biti znatno povoljnija pa će odaziv, a time i ostvareni poslovni kontakti na svim razinama biti puno bolji i uspješniji.

Drugi međunarodni sajam nautike Adriatic Boat Show trajao je pet dana, a posjetilo ga je 22 000 posjetitelja Zaradili na parkingu Veliki i zapravo jedini prigovor sajmu dolazi upravo od samih izlagača, a odnosi se na naplatu parkirnog prostora. Naime, prvog je dana sajma prilikom preuzimanja akreditacija većina izlagača kupila i parkirnu kartu za cijelo vrijeme sajma čija je cijena iznosila 20 eura. No izlagači su se vrlo neugodno iznenadili kada su saznali da cijena naplate parkirnog prostora za posjetitelje iznosi tek 20 kuna za cijeli dan što znači da su izlagači kupovinom petodnevne parkirne karte izdvojili novca bar za dva dana više. - Bilo bi fer da nam je organizator omogućio besplatan parkirni prostor s obzirom na cijenu izložbenog prostora, a ne da nas na ovako jeftin način nasanjka – riječi su jednog ogorčenog izlagača.

Prijedlog novih trošarina

U okviru kongresnih događanja, drugog je dana sajma održan okrugli stol na temu prijedloga novog zakona o posebnim porezima na plovila. Stolu su predsjedavali predsjednik Udruženja malih brodograditelja pri HGK Boris Vukušić, direktor NCP brodogradilišta i predsjednik Udruženja hrvatskih marina Ivan Soža te direktor Klastera male brodogradnje Mario Krizman. Glavnu je riječ vodio Boris Vukušić koji je na vrlo konkretan način istakao negativnu stranu Vladinog prijedloga izmjene Zakona o porezima na plovila. Izjednačavanje kriterija primjenjenih na oprezivanje aviona i automobila s kriterijima oporezivanja plovila, direktan je udar na opstojnost malih brodograditelja. Naime, trošarine koje su neprimjereno velike, izazvale su od kolovoza do danas potpun zastoj u proizvodnji i prodaji malih brodica. Za plovila koja koštaju do 50 tisuća kuna, trošarine iznose 13 posto, a uz to, ne zaboravimo, povećan je PDV. Kako se cijena plovila povećava, tako linearno rastu trošarine. Ovaj pokušaj Vlade da dopuni i oživi državni proračun ovakvim nametom mogao bi, ukoliko u potpunosti zaživi, biti osuđen na potpuni fijasko sa strašnim posljedicama. Većina brodograditelja bi morala zatvoriti svoja brodogradilišta, pri čemu bi se prema prvim grubim izračunima na Zavodu za zapošljvanje našlo čak preko 2 500 ljudi kojima bi država prva tri mjeseca morala isplaćivati 4000, a nakon toga 1000 kuna mjesečno. Nije teško izračunati koliko je to novca i koliko je takav razvoj događaja poguban za brodograditelje i za državu koja bi izgubila planirani i očekivani PDV, a dobila samo dodatne milijunske troškove za zbrinjavanje novonezaposlenih. Ipak, čini se da nada postoji, jer će Sabor na svojoj sjednici polovicom ovog mjeseca razmotriti osnovanost funkcionalnosti ovog prijedloga. Sami iznosi novih trošarina još se uvijek ne znaju jer se za njihovo konačno utvrđivanje čeka riječ Carine, što dodatno povećava ionako veliku napetost u krugu malih brodograditelja. Da bi preduhitrili donošenje lošeg i nerazumnog zakona, Udruženje malih brodograditelja je donijelo svoj prijedlog oporezivanja plovila koji je iznio i objasnio Boris Vukušić. Prema tom prijedlogu ne bi se oporezivale samo brodice do 7 metara. Za plovila od 7 do 8 metara porez bi iznosio 15 000 kuna, od 8 do 10 metara 30 000 kuna, od 10 do 12 metara 60 000 kuna, od 12 do 15 metara 120 000 kuna + 10 posto na iznos preko 2,5 milijuna kuna, od 15 do 24 metra 240 000 kuna + 10 posto na iznos preko 3,5 milijuna kuna, te iznad 24 metra 480 000 kuna + 40 posto na iznos preko 10 milijuna kuna. Iako se na prvi pogled takav prijedlog učinio idealnim, neki su mali brodograditelji bili vrlo skeptični smatrajući kako kompromisi nisu dobro rješenje jer bi iz njih vrlo lako mogao proizaći nekakav treći prijedlog koji bi još više mogao ugroziti opstojnost hrvatske male brodogradnje. Tako je Josip Zanze rekao: - Strah me da od izmjena zakona 15. listopada neće biti ništa i da će biti sretni oni koji budu mogli prodati svoje hale za neke druge namjene. Sličnog je mišljenja i Drago Tare, s tim da je dodao da nije trebalo slati nikakav prijedlog o izmjenama trošarina, već zahtjev za potpunim ukidanjem trošarina.

125

MONACHUS

Monachus 45, predstavljen u zeleno sivoj verziji, izazvao je zanimanje mnogih posjetitelja, ali i izlagača.

126

VEMAX NAUTIKA

Vemax Nautika je nastupila sa svojim najprodavanijim proizvodom, Arbom 500 koju možete osvojiti kao prvu nagradu u našem i vašem Ribolovu na Jadranu. Bilo ju je gotovo nemoguće snimiti jer su je svi htjeli dotaknuti, vidjeti, sjesti u nju…

GALEB I JA

GRAŠO

I ove je godine u moru bio Gull 745 GT koji je izazvao podosta interesa, nažalost bez konkretne ponude.

Modeli Grašo 19 i Grašo 20 bili su dosta dobro posjećeni brodovi. Odlična izrada za pripadajuću cjenovnu kategoriju.

DUNKIĆ

MEHANIC NAUTIC

Sa svojim Šibenikom 800 Dunkić je izazvao mnogo pozornosti. Interes je bio vrlo velik tim više što je najavljena i ribarska verzija koja bi se trebala pojaviti do kraja godine.

Mehanic Nautic je na ovom sajmu nastupio sa svojim uvijek traženim plovilima od kojih je posebno zanimljiv bio Arvor 215.

ZB MARINE

RIVA

Gropo 25 je kao višenamjenska stakloplastična brodica projektirana za sportski ili profesionalni ribolov i obiteljska krstarenja izazvala veliko zanimanje posjetitelja sajma.

Riva d.o.o. je servis za popravak, projektiranje i gradnju jahti iz suvremenih materijla. Na ovom je sajmu izložila model Prvić 25.

SAS VECTOR

FRED BOBEK

Šinjorina je svoje zamamne bokove utopila u Šibenskoj Mandalini i izazvala mnogo uzdaha.

Honda marine je, uz standardnu ponudu vanbrodskih motora i plovila, premijerno predstavila novi vanbrodski motor - BF 60 standardni model i BFP 60 POWER TRUST - model s pojačanom stopom za radne brodove.

TERHI

DIOKOM NOVI

Brodice Terhi su dobro poznate svim našim čitateljima. U Šibeniku su izazvale veliko zanimanje. Izloženi su bili modeli Nordic 60 20 C, More Fun i FC 475.

Diokom se nakon četiri godine stanke napokon trgnuo i pojavio u javnosti s gumenjakom ANC 470. Osim ovog modela u ponudi je i ANC 350 kao i ANC 250 PS.

127

128

NAVELA

DVORNIK 1474

Navela je pažnju privukla svojim moćnim Yanmar motorima – 6BY2-260, 2T350, 6LY3-STP, 3YM20, 3YM30, 2YM15, te 2GYM.

Dvornik 1474 predstavio je Johnsonove kaljužne pumpe i Beta Marine brodske motore.

SIBNAVAL

JLM PERKOVIĆ

Ova je firma izložila vlastite proizvode od inoxa - bitve, priveznice, sidra...

Tvrtka JLM – Perković na sajmu je izložila Perkinsove brodske motore i brodske kopče. Marinizacija svih izloženih motora, kao i brodske kopče, djelo je izlagača JLM Perković.

LANAC

BETINA

Lanac d.o.o. je nastupio je sa širokim asortimanom čeličnog i inox programa - lanaca za nošenje tereta, priveznica s mehanizmom, turpija, rašpi, inox AISI 316 ponude, nosivih i veznih elemenata, lanaca i sajli.

Svima znana Betina izložila je dva modela - Betina 700 i Betina 490. Betina je u suradnji tvrtkom Pabulum d.o.o., koja je novi zastupnik i dealer za Nanni diesel motore, izložila dva motora N 4,38 i N3,30.

ZANZINI

PAVIĆ JAHTE

Premijerno na ovom sajmu, Zanzini je izložio najnovije dno za Galeba. Riječ je o gliserskom dnu koje bi trebalo povećati maritimne sposobnosti ovog prilično cijenjenog plovila.

Tvrtka Pavić Jahte d.o.o. plijenila je pažnju svojim Donzi jurilicama. Pažnja je bila posebno velika nakon što bi se pokrenuo motor koji u sebi krije nekoliko vrhunskih ergela konjskih snaga.

BEST BOAT YACHTING

PRIBUDIĆ & BORČIĆ

Gumenjaci Pirelli pobudili su podosta interesa svojim prepoznatljivim dizajnom, koji neodoljivo podsjeća na luksuz.

SYKORA NAUTIKA

Petmetarska pasara s kabinom Arta Vela II bila je vrlo dobro posjećena. Prilagođena za veće brzine privukla je veliki broj posjetitelja.

Velika ponuda Yamahinih proizvoda privukla je mnoge posjetitelje, tako da je na ovom štandu uvijek bila gužva. Osim Yamahe u ponudi su bili Marvel gliseri te Novamarove gume.

MLAKA ŠPORT

Klasična pasara s kabinom M-SPORT 500 namijenjena je u prvom redu za ribolov i razonodu. Odnos cijene i kvalitete zainteresirao je priličan broj posjetitelja sajma.

129

130

BUSOLA SIT

CUMMINS ADRIATIC

Busola, jedini štand s ribolovnom opremom bio je stalno posjećen. Najnovija serija Yamashitinih skosavica, kao i standardna ponuda Carsona i ostalih brandova, zbog izuzetno povoljnih sajamskih cijena dobro se prodavala svih pet dana.

Cummins Adriatic su i ove godine, kao i prethodnih, nastupili sa svojim motorima i generatorima.

ADRIATIC PROPELERI

DANG

Zadarska tvrtka Adriatic Propeleri predstavili su ponudu reparacije i dotjerivanja pogonskih propelera.

Dang d.o.o. predstavio je brodske motore Sole diesel bazirane na Mitsubishi tehnologiji u rasponu od 10 do 230 hp - impelere, umjetnu tikovinu, cink protektore, ukratko, kompletnu nautičku opremu.

M.A.G.D.D.

RIBOLOV NA JADRANU

M.A.G.D.D. je izložio bogatu ponudu nautičke opreme. U prvom su planu bili akumulatori, pumpe, komande, jacere, te kompletan asortiman potrošnog materijala.

Da, bili smo i mi. Osim relativno novog imena, nova je i knjiga Mladena Markovića ‘Ribolov iz Brodice’ koja je napokon ugledala svjetlo dana. Ne treba posebno naglašavati da je doslovno razgrabljena.

ONL I NEČASOPI S