Ribolov na Jadranu 10/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - LISTOPAD 2010.

IGLUN trofejna lovina * * * *

Naval 19 Crveni sparidi Big Game Fishing Tataki u novoj sezoni

GODINA VI - BROJ 10 - LISTOPAD 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* BAITCASTERI * DTD u novom ruhu

ZLATO GOSPIÄ&#x2020;U i Hrvatskoj

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

LISTOPAD

24 napisao Milan Sijerković

IGLUN Iglun je jedna od najatraktivnijih riba u svjetskim morima, a tako i kod nas, u našem dijelu Jadrana. Dragocjeno iskustvo ekipe s broda Shiraza III prenosimo iz pera zapovjednika, prvog IGFA kapetana u Hrvata

NA jesenje ciple

28 napisao Boris Bulić

S TUNA VELOG

36 napisao Tomislav Mirkov

TATAKI U NOVOJ SEZONI

STRANICA 48

VODIČKI KUP PRVAKA

BIG GAME 2010.

napisao Boris Bulić

BIG OM

U ovom broju donosimo pregled s prestižnih natjecanja u big game fishingu - Vodički kup prvaka, Big OM, Big game fishing Jezera 2010.

napisao Zlatko Kamenić

JEZERA 2010.

64 napisao Boris Bulić

BAITCASTERI

STRANICA 56

70 napisao Mladen Marković

ZLATO GOSPIĆU I HRVATSKOJ

DTD u novom ruhu

STRANICA 110

RUBRIKE UVODNIK ULOVI VIJESTI PISMA ČITATELJA NATJECANJA RIČ RIBARSKA METEOROLOGIJA RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE

napisao Boris Bulić

RIBOLOV NA PAGU

napisao Mladen Marković

PREMUDA III. NAVAL 19

napisao Neven Šerić

BIG GAME FISHING OPREMA RIBOLOVNI TURIZAM RIBOLOVNI FELJTON ČVOROVI FISHING BOAT PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI MALI OGLASI

48 70 88 92 98 100 110 126 132

100

napisao Mladen Marković

CRVENI SPARIDI 7 12 14 15 16 22 24 28 42

napisao Boris Bulić

120 napisao Pero Ugarković

ADRIATIC BOAT SHOW

126

napisao Boris Bulić

marina Kornati - Biograd na Moru - Hrvatska - Tel: +385 (0)23 386 147 • Fax: +385 (0)23 384 500

12. BIOGRAD BOAT SHOW www.bbs.com.hr

21.-24.10.2010.

Nakon 11 godina kontinuiranog rasta očekujemo ga i za 12-ti BBS, čime bi postao najveća izložba brodova u Hrvatskoj. 2009. godine, više od 250 plovila predstavljeno je u ugodnoj atmosferi sa najboljim zabavnim programom sadržanim od 10 zabava otvorenog tipa.

Organizer / Organizator

Dragi prijatelji mora i ribolova!

snimio Dušan Runjajić

a sve nešto čitan novine i moran reć da mi ništa nije jasno. Eto sad su na cestu izašle neke radnice ča radu odiću, a u slobodno vrime malo ka štrajkaju glađu. Ma ča cestu lipi moj, na trg! Je trg! En ti miša i to ne bilo kakav trg, nego izašle na trg Francuske revolucije! Je! Francuske revolucije sinko moj! Ma ča ste vi mislili da će ić na trg oca domovine ča je reka da imamo Rvacku? Jok, sinko moj! Nego ravno na Francusku revoluciju! Ravno na Bastilju, lipi moj! Te se ne šale, jer kako oni novi ministar gospodarstva, ma znate oni ča se proda za šaku šoldi, nije doša na razgovor, odma su lipo pošle kući radit spizu i naranit gladnu čeljad! Ma da van pravo kažen, ja to ne razumnin ča bi one tile? Diretur im oće kupit ćevape, a one ni ćut! Ma diretur se samo smije i nudi ćevape, a one zapele di su pinezi, di su pinezi! En ti jarca, ča će in šoldi, ionako će ih potrošit na spizu! Jel tako? Pa bolje da ih onda diretur čuva, dok one rade spizu! E! Dragi moji prijatelji mora i ribolova! Moran van reć da san prisritan da se vladajući i oporba tako lipo slažu i odma mi je lakše pri srcu kada vidin kako se lipo ponašaju u saboru, onem visokem domu, koji je tako visok da mu početno slovo od radosti pišen malim slovon. Ma judi moji, koje lipe riči jedni drugima govoridu! Ma, dršćen od dragosti kad ih čujen! A bogme dršćen od dragosti kad vidin kako vlada ova vlada! Ti Boga, od drščanja ću obolit, pa eto ti štete! Odma ću past na teret države i socijalnog i eto ti odma lipog sranja! Ma neću se dat drščanju makar puka od dragosti! En ti jarca, ma vidin da san počeja govorit neke nove riči, ka drščanje, sve zato što dršćen kada vidin kako nam vlada vlada! Uf, kako san ovo lipo reka! Nego lipi moji ostavimo mi vladu koja sada dršće od straja da ne izgubi izbore, a i ministri sada dršću jerbo im šefica priti otkazom i dok ćete ovo čitati si-

gurno će neki već biti bivši, jer lipi moj ako se malo zamiriš šefici svih šefica Suzani, letiš ka tica, lipi moj! Ka galeb! E, galeb, ča se čudite! Ma ne ... Ne onaj galeb Livingston, nego ka galeb Polančec, koji je odma odletija iz stranke. Ma znate da galebi uvik udare na ranjenog galeba i da ga ubiju i zato kad ga uvatite na udicu i oslobodite, biži ka lud samo da ga ne uvate ostali iz jata. Jebiga sinko moj, galeba Polančeca uvatili! I sad ga oće zatuć jer je reka da su i ostali iz jata galebova krali i znali za sve one monade ča su činili s našin šoldima! Ma znan da ovo s galebima malo zvuči čudno, ma san siguran da ste vi iskusni ribiči i da dobro znate ponašanje onih grabežljivih ptica i da ste razumili ča san tija reć. Jer sinko moj, ne paziš li odma ti galeb ukrade ribu ča si je uvatija! Jel tako? Znan, znan, što san stariji sve san kompliciraniji. Dragi prijatelji mora i ribolova! Neću da čujen ništa kontra ... Galebova, a ča ste vi mislili? Kontra Splita? Oli si lud sinko moj, ja kontra Splita? Ma ne lipi

moj, Split ti je uvik Split i nisu ga mogli uništit svi tirani neće ni ovi ... Mislin neman ja ništa kontra Splita! Dapače nisan tamo bija već dva miseca i fali mi ona fina spiza u Fife. Fali ka suza u oku! E jesan ovo lipo reka, ka pisnik! Nego tija san van nešto lipo reć! Bija san na sajmu u Rijeci i da van pravo kažen, uživa san ka prajac. Sićate se one brodice Naval 19 čiju smo pred premijeru najavili u broju 8 od kolovoza. Ma da ste samo vidili kako su judi navalili na njega? Ma pari se da su mali judi dobili barku kakvu naš čovik triba i moran se pofalit da je naša najava bila veliki „krivac“ za tu navalu, a napravija san i pravi test, koji morete pročitat u ovon broju. Dragi moji prijatelji mora i ribolova! Nije bilo čovika na sajmu koji me nije pita za moj cukar i moran reć da me to dirnulo ravno u srce i da mi je to dalo snage da izdržin na dijetalnioj spizi. Je! Ija san samo bakalar na bilo, slane inćune, pečenog zubaca, janetinu i teletinu ispod peke ... Same dijetalne stvari! Da me je vidija moj dotur Slavek sigurno

bi me pofalija! Ali znaš sinko moj kako je to, od nečeg tribaš umrit! E! Nego dragi moji prijatelji mora i ribolova, došla je i naša ura. Počeja je ribolov jerbo nima onih nesritnika furešta, a počelo je lipo s pobjedom našim podvodnjaka na svjetskom prvenstvu u Malom Lošinju. Iskrene čestitke našim majstorima, ma ča majstorima, velemajstorima da se poslužim šahovskim terminom, Danielu Gospiću, Antoniu Buratoviću te cijeloj reprezentaciji za veličanstvenu pobjedu, u koju nisan ni malo sumnja! E! Pitali me prije prvog dana na radio Puli ča mislim o temu i ja san reka da smo sigurni mi pobidnici i da se tu nima ča govorit! I tako je i bilo! Svaka čast našoj sjajnoj generaciji, koja se upisala zlatnim slovon u povist! Nego ča san ono ... A da judi! Lipo šćape u ruke junačke i na more. Govoridu da je lignja lipo počela, pa nemojte kasnit i tako van Boga ne dajte na se ili prevedeno na naše - ne dajte se ... Mladen Marković

Ulovi

DOMINIKOVI ulovi D

ominik Rilov iz Rijeke ima 12 godina i najljepše trenutke svojih školskih praznika provodi loveći ribu s barke na Pagu. Tako je bilo i ovog ljeta, kada je samo za jedno predvečerje sam ulovio preko 3,5 kilograma arbuna i jednog lubena od kile. To je za Dominika bilo nezaboravno iskustvo jer je arbune lovio i prije, ali luben je ipak nešto posebno. Bilo je to jedno lijepo i mirno predvečerje kad su Dominik i prijatelji otišli baciti udicu s barke od 19 do 21 sat da se vrate taman na večeru. Međutim, čim su se usidrili nasred paške vale počeli su gristi arbuni, a Dominik ih je sam dizao i po dva odjednom. Kada je bila kanta puna, on i društvo su sretno krenuli su kući. Dominiku tada sine ideja da proba usput uloviti i neku ušatu na panulu. Ali nakon 5 do 10 minuta osjeti jak trzaj, naglo skoči i počne izvlačiti lubena od ravno jedne kile na nekih 100 metara od obale. Dominik će taj ulov pamtiti dok je živ jer je inače strastveni ribolovac s nekoliko vrijednih i kvalitetnih ulova. A kada još nešto toliko jako želiš da ti se dogodi, onda ti se i ostvari. Dominiku se ostvarilo u dvanaestoj godini, a i nekoliko puta ranije. Nadamo se da će dogodine biti još bolje.

EDIJEVE kraljice L

oveći na svojoj omiljenoj lokaciji koju krije kao zmija noge, Edi Kamenarik je u samo sat vremena ranojutarnjeg ribolova u kolovozu iz ruke na volka ulovio ove dvije prekrasne podlanice. Jedna je bila teška 3980, a druga 4045 grama. - Čini se kao da podlanicama u posljednje vrijeme prijaju ove sparine koje nas guše. Lovim posebnim sistemom koji je osmislio moj brat Mladen, a koji sam ja dotjerao i usavršio. Ribi pustim i preko dvadeset metara prije nego kontriram, a jedino puštajući tunju kroz prste mogu ocijeniti pravi trenutak zbog čega nemam propuštenih i promašenih poteza – rekao nam je Edi. Iako je gotovo sve detalje odlučio zadržati za sebe, Edi je obećao da će nam, ukoliko mu se zalomi još koji kapitalniji ulov, odmah javiti i ipak otkriti poneku sitnicu što s nestrpljenjem očekujemo.

PETROVE hobotnice Luben na cipla O N

aš vjerni čitatelj od prvog broja, D a r ko M a r j a nović, javio nam se sa novim ulovom. Dana 18.08. ujutro u bakarskom zaljevu panulom sa živom ješkom (cipal) ulovio je lubena od 6,40 kg, dužine 85 cm. Luben je ulovljen na dubini od 24 metra uz upotrebu olova čuvara. Čestitke Darku od cijele redakcije!

malom Petru Perkovu i njegovim ulovima već ste imali prilike čitati u ljetnim brojevima Ribolova na Jadranu. Ponovo nam se javio s novim zanimljivostima. Pred sam kraj ljetnih praznika i neposredno pred povratak u Zagreb, Petar je uspio na Hvarskoj rivi u rano jutro nešto prije 7 sati prvo uloviti hobotnicu od 1,2 kilograma, a potom u devet sati još jednu dvostruko težu. Ulovio ih je na umjetnog R.A.P.-ovog raka jarke crvene boje za kojeg je privezao i škrpunića kojeg je dan ranije ulovio. Zanimljivo je da je veća hobotnica prilikom izvlačenja svojim kracima držala ne samo raka već i staklenu bocu Coca-Cole koju je ispustila tek pri samom kraju izvlačenja na suho.

Ulovi

NAKON ORADA - brancini P

rije par godina Igor Martinčić iz Moščeničke Drage javio nam se s ulovom orada i kako kaže, sada su na redu brancini. Evo Igorove priče o brancinima! Dana 03.09. u večernjim satima moj prijatelj Hinko sa dvanaestogodišnjim sinom Ivom i ja krenuli smo naoružani alatom, ješkom (inčun i sardela) te s puno volje ispred lučice u Mošćeničkoj Dragi kako bi proveli jednu ugodnu rujansku večer i eventualno nešto digli na pajole. Oko 20,00 h već smo bili vezani na bovi, gdje se do 21,00 h ništa nije događalo, da bi potom uvijek prisutne bube (bukve) počele “maltretirati” ješku te smo u slijedećih 20 minuta digli nešto većih i manjih primjeraka.Prvi ozbiljniji “skos” upravo je mali Ivo osjetio i najavio moguć ulov. Najve-

ći problem predstavljao nam je mrak, koji smo prebrodili sa led lampama na glavi i svjetlima okolnih restorana i kafića. Budući da smo lovili na “ruku” a ne na štapove, povremeno je dolazilo da malih problema sa čvorovima koji su nam ponekad oduzimali nešto vremena kako bi se odmrsili, pogotovo Ivi, u čemu mu je pomogao tata Hinko. Usprkos tome, negdje oko 21,40 nešto je snažno povuklo na moj najlon POWER od 0,25 mm - pala je kontra i borba s ribom je počela. Prema natezanju i trzajima osjećao sam da je nešto veće, te je nakon nekoliko minuta borbe u tami izronio lijep primjerak brancina koji se u sljedećim trenu uz pomoć mirne ruke Hinka, koji je držao sak, našao na pajolima, a potom i u bujolu. Prema našoj procijeni težio je preko 2,5 kg, a naknadnim vaganjem utvrđeno je 3.10 kg! Moram pri-

Igor uspješno lovi i orade

Brancin od 4.65 kg

znati da su mi noge klecale, ali za to nije bilo puno vremena jer je naš najmlađi član ekipe već vukao sljedeći primjerak od 0,75 kg što je za njega bio prvi veći ulov, da bi isti momak u slijedećim bacanjima digao i oradu od 0,5 kg. Njegovoj sreći, a i našoj nije bilo kraja. Nakon toga je sve stalo kao i na početku. Namamljeni, slijedeće večeri 04.09. odlučili smo ponoviti stvar, ali u okrnjenom sastavu (bez Ive) te smo namjeravali krenuti na isto mjesto. Na naše iznenađenje, budući da se vijest proširila po Dragi, već su na pozicijama bile dvije barke naoružane s alatom do zubi, što nas nije omelo, te smo našli treću bovu i tamo se vezali. Imali smo i sličnu situaciju da nije baš grizlo, ali ipak smo nešto digli (malu oradu,

bube, plavice), da bi potom opet na moj POWER od 0,25 mm oko 22.00 sati povuklo nešto još veće od prethodnog dana. Iz prve je vukao na dno, pa lijevo pa desno, pa malo gore, ali nakon 5 - 7 minuta borbe ipak se umorio te uz pomoć mirne Hinkove ruke sa sakom uletio na pajole. U bojol skoro da nije stao te smo morali staviti poklopac kako ne bi iskočio. Naknadnim vaganjem ustanovili smo vrlo lijepih 4,65 kg. Ovaj put noge i ruke nisu prestajale tresti i sreći nije bilo kraja, a bogami pala je i pjesma, što je malo i iritiralo susjede na obližnjim barkama. Za sada toliko, a nadam se da ću se i u slijedećim zgodama javiti sa drugim ulovima! Srdačan pozdrav, Igor Martinčić

Vijesti

Kabura by Oceanov termo kombinezon Braid

ova tehnika koja nam dolazi s Dalekog istoka, kabura, sa sobom donosi i nove varalice. To su varalice kod kojih su na metalnu ‘glavu’ montirane dvije ubojito oštre udice okružene prozračnom suknjicom silikonskih niti od kojih su dvije nešto duže i šire. Zbog specifično kreirane ‘glave’ zadjevi su svedeni na minimum, a zahvaljujući velikom oku i posebno osmišljenoj ‘suknjici’ provokacija je izrazito uspješna. Iako ima više tvrtki čije su varalice lovne, ove kabura varalice koje nam dolaze s američkog tržišta predstavljaju pravi revolucionarni pomak u lovu ovom tehnikom. Savršen balans uz nevjerojatno oštre udice s kutom uboda koji ne prašta ni slučajni dodir, ove varalice stavlja u sam vrh ponude.

imski dani i noći uzimaju svoj danak jer je osjećaj još jači zbog vlage. Rješenje je Oceanov termo kombinezon, koji jamči toplinu i u najhladnijim danima i noćima. I naš redakcijski tim je proveo mnoge zimske dane i noći «naoružan» s ovim kombinezonima. Kombinezon s eoblači preko neke tanke trenirke i zima za ribiča više ne postoji. Nogavice se daju smičkom cijele otvoriti tako da se jednostavno oblači i svlači. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ryobi Metaroyal Udice Mustad Big game Safari 5000A

ovoj roli smo dosta pisali, što nije čudo jer se radi o moćnom stroju koji je predviđen za hard core ribolov, počevši od vertical jigginga do ribolova na dubokim brakovima. Ono što je najbolje kod ove role je da je znatno jeftinija od

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

dugih rola namijenjenih vertical jiggingu. Slobodno možemo reći da je to sjajno uložen novac kada znamo o kakvoj se kvaliteti radi. Tijelo, rotor i ručica izrađeni su od najboljeg marine aluminija, dok je unutrašnjost nehrđajući čelik. Rola ima sedam nehrđajućih kugličnih ležajeva, a prijenos joj je 4,9 : 1, dok se kočnica može stisnuti na 10 kilograma.

ustadove udice ne treba posebno hvaliti ili predstavljati. Kvaliteta koja je sa strane svih udičara prepoznata od prvog pojavljivanja ovog poznatog branda na našim prostorima, nije ni malo oslabila. Dapače, Mustadove su udice danas kvalitetnije nego ikada do sada. Osim što su prihvaćene u klasičnom udičarenju, Mustadove su udice izvanredno dobro prihvaćene i u big game fishingu. Kvaliteta obrade, garantirani kemijski sastav, nosivost i kutevi pod kojima udica u trenutku kačenja prodire, rezultat su izrazito pedantnog pristupa Mustadovih stručnjaka tako da su ove udice od samog pojavljivanja na tržištu ušle u sami vrh udica namijenjenih big game fishingu. U ponudi su vrhunski modeli 10874NPBLN i 10884NPBLN, dostupni u veličinama 7/0, 8/0 i 9/0.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Pisma čitatelja

NIJE DROZD već podujka

olim Vas možete li nam odgovoriti o kojoj vrsti ribe se radi. Riba je ulovljena na sjevernoj strani otoka Vira ovaj vikend i odmah puštena. Do sada je nikada nismo ulovili, a htjeli bi znati o kojoj se vrsti radi, da li je to možda drozd koji je zaštićena vrsta? S poštovanjem, Tatjana Kovačević Riba koju ste ulovili nije drozd (Labrus viridis, Linnaeus 1758.) već podujka (Symphodus (Crenilabrus) mediterraneus, Linnaeus, 1758.). Podujka je riba iz obitelji usnjača (Labridae) i naraste do maksimalno 18 centimetara duljine. Zreli mužjaci imaju živoplave i jasnožute šare. Primjerak koji ste vi ulovili je prosječne veličine. Inače, podujka je dosta česta riba koja nastanjuje zaraštena priobalna dna. Često se ulovi ukoliko se koriste

Podujka je česta vrsta

sitne udice, što je vjerojatno osnovni razlog zbog kojega do

sada niste naišli na ovu vrstu. Iako nije drozd, i ne spada u

zaštićene vrste, pohvalno je što ste je pustili natrag u more.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Natjecanja

XII kuP Nikole Repanića Napisao i snimio Boris Bulić

osljednjeg kolovoškog vikenda, u organizaciji ŠRD Zubatac – Zadar održano je tradicionalno natjecanje u ribolovu panulom, Kup Nikole Repanića. Ovom prestižnom panulaškom natjecanju odazvalo se 10 klubova – ŠRD Uligna – Kukljica,

ŠRD Orada – Pag, PŠD Vila Bobovišća – Brač, ŠRD Sipa – Benkovac, ŠRK Donat – Zadar, KŠR Uljanik – Pula, ŠRD Podlanica – Biograd na moru, ŠRD Jastog – Trogir, klub domaćin ŠRD Zubatac – Zadar te ŠRU Puč Pomer – Pomer koji je natjecanju pristupio u posljednji tren. Baza je nakon neprekinutih sedam godina prebačena

sa Telašćice na Dugom Otoku u Kukljicu, točnije Zelenu Puntu na otoku Ugljanu. Prema riječima organizatora dva su osnovna razloga za ovakvom promjenom – prvi je promjena lovne zone radi razbijanja monotonije koja je posljedica lova na uvijek istim terenima, a drugi blizina kopna i bolja trajektna povezanost što je svakako svo-

jevrsna garancija sigurnosti. Lovna je zona bila uistinu velika , od Tuna Velog kao najsjevernije točke do Vrgade na samom jugu. Propozicije u bile manje-više iste kao i lani. Brodice su smjele loviti samo jednim priborom, a nisu se smjele približavati jedna drugoj na udaljenost manju od 200 metara po brazdi i 30 metara po

Konačni plasman XII kupa Nikole Repanića

Natjecatelji

Barkariol

Klub

Ukupni ulov

Marin Kapitanović

Vladimir Jureško

ŠRD Podlanica – Biograd na moru

2286

Branimir Kraljić

Renato Pavin

ŠRD Zubatac - Zadar

1678

Neven Pedišić

Antonio Krnčević

ŠRD Zubatac - Zadar

890

Drama u kanalu Nestabilno je vrijeme obilježilo početak i kraj ovog natjecanja na vrlo surov način. Večer neposredno prije natjecanja, jako nevrijeme popraćeno škurom burom, kišom i grmljavinom koje je pogodilo šire zadarsko područje, zabrinulo je kako organizatore, tako i natjecatelje. Ali do ponoći, kada je natjecanje i službeno otvoreno, vrijeme se ipak smirilo. Samo je natjecanje proteklo bez ikakvog straha od vremenskih nepogoda, no po završetku natjecanja se nad Velebitom jasno mogla vidjeti karakteristična kapa koja je prijetila na isti način kao i prošle godine. Naime, prošle je godine na nekoliko brodova u zaštićenom dijelu Telašćice, pred odmaralištem uz slano jezero Mir, bura iščupala sidra što je srećom prošlo samo uz cjelonoćno bdijenje, ali bez žrtava i materijalne štete. Natjecatelj Marino Buljanović koji je, želeći preduhitriti nadolazeću buru, krenuo doma na Pag odmah po završetku natjecanja, morao je neposredno pred Pagom nožem doslovno razrezati kremenu tendu na svom Galebu da se ne bi potopio. Srećom, stradala je samo tenda dok su se Marino i njegov barkariol Amir Arnautović prestravljeni ali neozlijeđeni, sretno vratili kući. Nažalost, ovogodišnji povratak sa kupa Nikole Repanića za Jusufa Idrizija, natjecatelja s Paga, nije prošao tako ‘glatko’. Jusuf je u povratku kući bezuspješno se pokušavajući probiti kroz Paška vrata, ostao burom zarobljen u Velebitskom kanalu. Nacionalna središnjica za spašavanje je preko Centra 112 u 20 sati i 20 minuta od Jusufove supruge Vesne dobila dojavu o kritičnoj situaciji u kojoj se Jusuf nalazi. Nakon što su sa Jusufom preko mobitela stupili u kontakt, ustanovili su da se Jusuf sa svojim plovilom nalazi između hridi Šestakovci i uvale Gorička te mu predložili da se skloni u uvalu Gorička ili uvalu Movra. Jusuf ih nije poslušao jer nije htio riskirati potapanje broda. Naime, visoki valovi i jaka paška bura jednostavno nisu dozvoljavali nikakav manevar prijeteći trenutnim potapanjem plovila usred kanala. Jusuf je održavao svoju poziciju dok je imao goriva nakon čega je u potpunosti bio prepušten na milost i nemilost pobunjenim elementima. Kada ga je bura doplavila u blizinu obale, Jusuf je spašavajući goli život skočio u more, dok je gliser potpuno razbijen na stijenama. Nesretnog Jusufa je na osnovi podataka dobivenih od pilota zrakoplova Zapovjedništva hrvatske ratne mornarice, spasila posada plovila Lučke kapetanije ‘Senj’ u 11:20 sati idućeg dana.

Marinu Kapitanoviću i Vladimiru Jurešku ovaj je zubatac donio zlato

boku. Bodovala se lovina teža od 400 grama, s tim da su ulovi teži od 5000 grama donosili dodatnih 500 bodova. Nisu se bodovali samo ulovi tune, igluna, iglana, trupca i palamide. Natjecanje je trajalo punih 15 sati. Počelo je u ponoć s petka na subotu kada su 23 brodice napustile Zelenu Puntu u potrazi za lignjama, uz žive iglice ješkom broj jedan na ovom natjecanju. I dok se nekima posrećilo tako da su liganja imali u izobilju, neki su morali čekati dan da bi uspjeli uloviti iglicu. Budući da je lovni akvatorij bio uistinu velik, organizatori nisu uspjeli organizirati sudačko-interventnu brodicu što je

na natjecanjima inače običaj. Natjecatelji su stoga bili dužni svaki eventualni ulov mobitelom odmah dojaviti glavnom sucu Ivanu Đaniju Duki ili delegatu Ninu Fabcu. Nažalost, kako je natjecanje odmicalo muk koji je vladao na oba mobitela počeo je ispunjavati sumnjom organizatorsku logistiku ali i sve ostale pratioce natjecanja. Iako su se i proteklih natjecanja najveći obrati znali dogoditi u posljednjem satu, sumnja u okončanje natjecanja okrunjeno ribolovnim trofejima sve je više rasla. Jedine tri dojave koje su do 14:30 sati stigle na mobitele suca bile su vrlo mršave. U 12:30 je Neven Pedišić s barkariolom

Branimir Kraljić je ulovio podlanicu

Antonijem Krnčevićem dojavio ulov pauka mrkulja teškog 890 grama kojeg je ulovio oko zadnje punte Žuta. Branimir Kraljić s barkariolom Renatom Pavinom je nedugo iza toga prijavio ulov podlanice

Neven Pedišić sa svojim ranjem

teške nešto ispod dva kilograma, a Zvonko Gašpar s barkariolom Ivicom Bulićem lampugu tešku 390 grama ulovljenu na varalicu. I to je bilo sve. Nešto prije okončanja natjecanja hitno su dovezene podlani-

ce i brancini iz Cenmara kako bi se osigurala večera za natjecatelje i uzvanike. No u posljednjim minutama natjecanja je ipak uslijedilo malo iznenađenje. Marin Kapitanović s barkariolom Vladimi-

rom Jureškom je prijavio ulov zubaca teškog nešto manje od tri kilograma. Zubatac je ulovljen na najjužnijoj točki lovne zone na dubini od 32 metra na živu lignju. Iako je do vage došao živ, torimetrom je najprije ustanovljeno da je zubatac svjež nakon čega je mogao biti i izvagan. Plasmansku listu nikada nije bilo lakše formirati. Prvo je mjesto pripalo Marinu Kapitanoviću, srebrom se okitio Branimir Kraljić, dok je bronca pripala Nevenu Pedišiću. Razloga za ovako loš lov bilo je puno. More je bilo neuobičajeno hladno za ovo doba godine što je u kanalskom moru odigralo značajnu ulogu. Nestabilno vrijeme pred buru je jednako tako bilo nepovoljna okolnost no glavni krivac za katastrofalno loše rezultate je prelov ribe u ovom akvatoriju svim zamislivim mrežama među kojima prednjači ludar. Ne smijemo zaboraviti ni nerazumnu odluku o ukidanju lovostaja za zubaca čije su posljedice već vidljive.

Vijesti

Skosavice Yo-Zuri

ad bi se nekim slučajem mogle na gomilu staviti sve lignje koje su ulovljene Yo-zurijevim skosavicama i peškafondima, to bi bio prestrašan prizor. Poznata je stvar da Yo-zurijeve skosavice ne praštaju ni slučajne dodire, a najnovija tehnologija koja uključuje posebnu površinsku obradu ne odbija lignje nakon prvog dodira, što je za sve lignjolovce od velike važnosti. Kad tome dodamo nevjerojatno veliki izbor boja, Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

oblika i gramaža, nije ni čudo što je liganja u moru sve manje. Barka u svojoj ponudi ima kompletnu paletu ovih skosavica, tako da i najkompliciraniji probirljivci lako mogu pronaći traženi model.

Rola Smart Surf

a sve ribolovce koji preferiraju beskompromisni ribolov u kojem ne postoji popuštanje, rola Smart Surf je savršen izbor. Rola je robusna, uležištena sa šest kvalitetnih ležajeva i u osnovi namijenjena obalnom ribolovu. Ima snažnu preklopnu oprugu koja uz veliki roler savršeno namata strunu. Pogonska je ručica velika i uz ergonomski rukohvat o m o g u ć u j e la ko zamaranje i najvećih riba. Kočnica je pouzdana, a kalem role može primiti 300 metara 0,33 milimetarske strune. Maloprodajna cijena role Smart Surf iznosi 445 kuna.

Tycir TY 200LX by Okuma

eđu bacačkim multiplikatorima Okumin m o d e l Ty c i r 200LX svakako zauzima posebno mjesto. Multiplikator ima 3+1 kuglična ležaja, quick set anti-reverse, mesingani zupčanik izrađen iz jednog dijela, multi-disc rulidium ko č i o n i s i s t e m , large arbor aluminijsku špulu, duplu balansiranu ručicu, prijenos 6.2:1 te kapacitet od 140 metara, 0,30 milimetarske strune. Multiplikator je sirove sive boje što samo potvrđuje kompaktnost izrade uz veliku rezervu snage.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Skosavice za lignje DIKI DIKI

ignje su počele raditi i samo treba izaći na more. Mnogi ribiče se kunu u pojedine skosavice koje ponekad koštaju bezobrazno skupo, no istina je da lovi svaka koja je u moru. Nekada jedna boja, nekada druga boja, no moramo znati da i one najskuplje i one najjeftinije ponekad love jednako. Luna Maris nudi skosavice Diki Diki po odličnoj cijeni u svim bojama, daleko jeftinije nego li neki poznati japanski brand, a i mi iz redakcijskog tima često vrlo uspješno lovimo njima.

Informacije

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Natjecanja

IV ŠKOLSKI KUP

braće Škomerža Napisao i snimio Dušan Rebernik

r va subota u novoj školskoj godini već četvrtu godinu je rezervirana za n a t j e ca n j e u udičarenju učenika osnovnih škola Grada Crikvenice. U organizaciji PŠRD Arbun - Crikvenica, a u sklopu škole udičarenja i 44. ribarskog tjedna, u subotu 11. rujna održano je natjecanje u udičarenju za učenike OŠ Zvonko Car i OŠ Vladimir Nazor. Jak vjetar, bura snage i do 5 bofora, bili su razlog da se na natjecanje od prijavljenih 20 natjecatelja odazvalo njih tek 13. Natjecatelji su ždrijebom razvrstani u dva sektora, a lovilo se na ušću Dubračine od 8:15 – 11:15 sati. Bura je ometala natjecatelje tijekom cijelog natjecanja, daleki zabačaji su bili nemogući tako da je i ulov bio slabiji od očeki-

Pobjednici četvrtog školskog kupa braće Škomerža

Franko Car sa svojim ulovom

Bura je ometala natjecatelje

Pojedinačni plasman Natjecatelj

Škola

Bodovi

OŠ Vladimir Nazor

Franko Car

Mladen Benić

OŠ Zvonko Car

Marin Crnarić

OŠ Zvonko Car

Ekipni plasman Natjecatelji

Škola

Franko Car i Rene Todorović

OŠ Vladimir Nazor

Petra Stipeć i Marin Crnarić

OŠ Zvonko Car

Nevio Mijić i Lucijan Šoštarić

OŠ Zvonko Car

vanog. Sektorski suci su svaku ulovljenu ribu pažljivo bilježili na karton natjecatelja, a oni su ulov odmah vraćali u more. Svaka ulovljena riba se bodovala s jednim bodom, špar s 3 boda, a arbun s 5 bodova. Za konačnu pobjedu na nivou škola zbrajali su se bodovi od po tri ekipe. Ponovila se prošlogodišnja situacija, tako da je usprkos uvjerljivo osvojenom prvom mjestu u pojedinačnoj i u ekipnoj konkurenciji, presudila ujednačenost ekipa OŠ Zvonko Car. Stoga je i ove godine ukupna pobjeda pripala ‘plavoj’ školi. Najbolji pojedinci i ekipe dobili su medalje i pehare, a svi sudionici majicu Ribarskog tjedna. Natjecanje je već po tradiciji završilo uz roštilj kojeg su pripremili stariji članovi PŠRD Arbun.

Vijesti

Plivajuća lampa Blue jigging Shark by Alutecnos

obra baterijska s v j e t i l j ka j e na moru često važnija od bilo čega. Noć pretvara u dan, omogućuje ješkanje, izvlačenje ribe, točenje bevande… Nažalost, kad svjetiljka padne u more sva ta čarolija prestaje. Ova baterijska svjetiljka je kreirana upravo za takve situacije. Nakon pada u more, svjetiljka Shark pluta i nastavlja svijetliti. Opremljena je s čak tri načina rada, a u maloprodaji košta tek 39 kuna.

S Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Lineaeffini Teleskopski štapovi

vaka ribolovna disciplina zahtijeva svoj štap pri čemu je vertical jigging posebno zahtjevan. Štapovi za ovu tehniku moraju biti izrađeni od posebno žilavih i izdržljivih materijala sa savršeno navezanim vodilicama kao i blankom koji jednako savršeno leži u ruci. Upravo su takvi Alutecnosovi Blue jigging štapovi 13 – 30 libri, namijenjeni kako im i samo ime kaInformacije že, vertical jiggingu. Štapovi RIBOLOVNI CENTAR BARKA su prepoznatljivo plave boje 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a s ergonomskim rukohvatom. Telefon 021 / 334 - 340 Dostupni su u gramaži od 150 – 270 grama.

Braid zogulini

eleskopski štapovi Drago/ Lord se proizvode u dužinama od 1,2 do 4,5 metara. Svi su deklarirane snage od 20 do 50 grama, što odgovara svom ribolovu s obale i ne samo obale. Štapovi imaju 4 za najkraće i 8 sekcija za najdulje, a rade se u dvije boje. Dužine su 1.20, 1.50, 1.80, 2.10, 2.40, 2.70, 3.00, 3.30, 3.60 i 4.50 metara, a težina im se kreće od 56 do 380 grama.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

130

a veličina nije važna stara je priča u koju, istina, i ne vjeruju svi. Srećom postoje sitnice koje ovu tvrdnju potkrepljuju. Zogulini koje potpisuje američki Braid, prkose zakonima fizike. Ovi su mali giganti nosivi preko poznatih granica. Tako primjerice veličina 2 može podnijeti opterećenje od 100 libri, veličina 3 do 150, a veličina 4 čak 200 libri. Svi su modeli u slim izvedbi što ih čini svakako još Informacije atraktivnijima, a što je najljepše vrte se i okreću i pri najvećim ŠKORPION DNC opterećenjima. Tamne su boje, 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 a dostupni su u pakiranju od Telefon 01 / 2322 - 515 pet komada.

Vijesti

Rola Penn Mekane skosavice Spinfisher SSM Natural

ola Penn Spinfisher SSM je velika i jaka rola namijenjena težem ribolovu. U potpunosti je metalna (‘M’ u imenu znači ‘Metal’), ima 5+1 ležaj od nehrđajućeg čelika što u kombinaciji s kvalitetnom vodilicom najlona i velikom, čvrstom ručkom osigurava fini i miran rad pod opterećenjem. Prijenosni omjer je 4,6:1, a na aluminijsku špulu stane 384 metara najlona promjera 0,31 milimetara (model 750 SSM), 347 metara najlona promjera 0,46 milimetara (model 850 SSM) ili 411 metara najlona promjera 0,48 milimetara (model 950 SSM). Cijena navedenih rola je od 795 – 850 kuna, a možete ih naći u Adrianinoj trgovini u Splitu.

Informacije ADRIANA 21000 Split, Trumbićeva obala 12 Telefon 021/ 343 - 001

Crazy Charlie i Assist hook

z bogate palete DTD-ovih proizvoda u novoj sezoni izdvajamo mekane skosavice znakovitog i nadasve opravdanog naziva Natural. Riječ je o skosavicama koje imaju izuzetno mekano tijelo od super mekanog silikona. Skosavice Natural imaju odličan balans, fosforno tijelo obavijeno nježnim rastezljivim platnom, a sam spoj platnenog opšiva je upravo savršen i izuzetno izdržljiv. Skosavice Informacije su dostupne u tri veličine – 1,5, 2,0 i 2,5 u pet boja leđa. DTD Maloprodajna cijena ovog 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 lovno potvrđenog noviteta je Telefon 021/ 735 - 277 45 kuna.

Maruto Baitholder udice

va je varalica namijenjena lovu posebno lovnom tehnikom kabura. Princip lova je jednostavan. Varalica se spušta do dna nakon čega se ujednačeno sporim namatanjem postepeno povlači prema plovilu koje nosi kurenat. Na ovaj se način uspješno lovi većina udičarima i panulašima zanimljivih vrsta. Crazy Charlie je varalica hologramski obojena sa suknjicom koja krije dvije ubojite udice. Naravno nakon intenzivnog lova okrunjenog bogatim ulovima, udice valja zamijeniti novima koje se mogu kupiti odvojeno od varalice. Cijena varalice Crazy Charlie je 49,82 kune, a pričuvnih udica 31,88 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

aruto Baitholder udice nam dolaze iz Japana i izrađene su u potpunom skladu s japanskim perfekcionizmom. U ponudi je više modela. Model 3196-2XF je udica izrađena od fine žice, kovana, u izvedbi black nickel, round bend. Model DS4340 je kovana udica u izvedbi nickel / beak kao i model 5435. Modeli 0584, 9944, 5430 su kovani u nickel izvedbi. Važno Informacije je samo da budete izuzetno T.P. OLIVARI d.o.o. oprezni pri rukovanju jer se 10430 Samobor, Gajeva 49 ove udice doslovno lijepe za Telefon 01 / 3366 - 042 prste.

131

Meteorologija

LISTOPAD - zrela jesen Napisao mr. sc. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

istopad je deseti mjesec u godini; ima 31 dan. To je mjesec prave, pune, zrele jeseni. Pritom s početka nalikuje lijepoj ranoj jeseni, a na svršetku se naziru nemila obličja ružne kasne jeseni. Prisutna su prilično oprečna mišljenja stanovnika kopnenog i primorskog područja Hrvatske o osnovnim obilježjima listopadskog podneblja. Kontinentalci smatraju listopad ugodnim mjesecom, pretežito suhim i barem djelomice sunčanim. Nasuprot tome, primorci će više naglašavati njegovu povećanu naoblaku i kišovitost negoli razdoblja lijepa vremena. Pritom su i jedni i drugi u pravu. Kopneni je listopad utoliko ljepši od primorskog, što je manje kišovit. Zašto je to tako, treba uvelike zahvaliti obilježjima opće atmosferske cirkulacije. U listopadu u Hrvatskoj kao cjelini prevladavaju anticiklonalni

utjecaji na vrijeme. Doduše, tzv. azorska anticiklona, koja je posredstvom svojih odvojaka uvelike utjecala na vrijeme tijekom ljeta, posebice na Jadranu, više nije u igri. Oslabjela je i pomaknula se južnije, te se prilično udaljila od Hrvatske. Zauzvrat, u listopadu se često zamjećuje prisutnost srednjoeuropskih anticiklona. One su prilično postojane i dugotrajne, te njihov utjecaj traje danima, pa i nekoliko tjedana - s malim prestancima. Hrvatska se obično nalazi na južnom i jugozapadnom dijelu takvih anticiklona. One se najčešće zamjećuju i najviše utječu na vrijeme u sjevernim i istočnim kopnenim krajevima. No, zamjećuju se i na Jadranu, i to posebice na njegovu sjevernom dijelu. O tome svjedoči i podatak da je u Senju, primjerice, srednji mjesečni tlak u listopadu drugi u redoslijedu najviših u godini (najviši je u siječnju). Prisutnost listopadskih anticiklona jamči beskišno i sunča-

Ribarske izreke Bonaca tuče ribu! Jedna pjena, stotinu riba; jedna riba, stotinu pjena! Gospari jedu ribu kojoj je glava daleko od repa! Tko ne smoči guzice, ne ulovi ribice!

no vrijeme. A što je s kišonosnim ciklonama? U visokim širinama sjevernog Atlantika ima ih više nego u proteklim mjesecima, pri čemu su često olujne jakosti, a njihove su putanje smještene južnije nego u rujnu. Kad dospiju do Europe, najčešće zakreću na sjeveroistok, pa Hrvatsku malokad izravno zahvaćaju. No, umjesto njih, u listopadu se počinju češće zamjećivati sredozemne ciklone s atmosferskim frontama.

Sredozemne ciklone - kolo vode Sredozemne ciklone donose jadranskom području prepo-

znatljivu promjenu vremena. Početak je topla južina, jako jugo koje donosi topliji zrak na istočnoj, prednjoj strani ciklone. Zatim se naoblači, padne kiša, počesto obilna, a katkad i zagrmi. Kad prođe hladna fronta, tj. područje nadiranja hladnijeg zraka podrijetlom s viših širina, razvedri se, razbistri zrak, zahladni te zapuše bura. Kao posljedica češćeg utjecaja ciklona, više sredozemnih i jadranskih negoli atlantskih, listopad je na Jadranu vlažniji, oblačniji i kišovitiji mjesec nego rujan. Najviše se kiše izlije u Liburnijskom primorju: u Opatiji oko 200 mm. Na većem dijelu Jadrana padne manje od 100 mm kišnice. Kiša u listopadu pada na Jadranu prosječno svaki treći dan. Ribolovci bi svakako trebali uza se imati kišobran ili kišnu kabanicu ako planiraju boraviti na Jadranu nekoliko dana. Naravno, ako im meteorolozi, vremenski prognostičari, ne najave lijepu vijest o nastupu anticiklonalnog vremena.

Toplinska obilježja listopada

Jugo je u listopadu čest vjetar

Na njih presudno utječu astronomske okolnosti, a to su skraćivanje dana i veća nagnutost Sunčevih zraka. U cijelome mjesecu dan je kraći od noći. Početkom listopada je duljina svijetlog dijela dana petnaestak minuta manja od 12 sati, a na svršetku mjeseca dan je čak sat i pol kraći nego na njegovu početku. Početkom

Bura s nagovještajima zimskog ugođaja

zadnje trećine listopada podnevna je visina Sunca oko 34° iznad obzora, što je upola manja visina nego u doba ljetnog suncostaja. S obzirom na to, ne iznenađuje što je srednja mjesečna temperatura u listopadu oko zamjetnih 4-4,5 °C niža nego u rujnu. Iznosi oko 14-15 °C na sjevernom Jadranu, a 16-18 °C u Dalmaciji. Mogli bismo zaključiti da je listopad razmjerno svjež mjesec, premda se u njemu može zamijetiti topao dan, s najvišom dnevnom temperaturom 25 stupnjeva ili višom. Listopad nije sklon iznimno velikim kolebanjima temperature. “Hladni dani” s temperaturom nižom od Celzijeve ništice ili pak “vrući”, s najvišom dnevnom temperaturom 30 °C ili višom, velika su rijetkost. S gledišta listopada, ljeto je završeno već odavno, a zima je još predaleko. Zato u uobičajenim okolnostima u listopadu nema ljetnih vrućina, ali ni zimskih studeni. U listopadskom se vremenu katkad zamjećuju samo tužni ostaci ljeta, ali i upozoravajući komadići zime. Naravno, svi oni koji su ranoranioci, a ribolovci to počesto jesu, trebaju se ujutro toplije odjenuti. Ako se pak prevare

pa se danju, posebice popodne, predugo izlože Sunčevim zrakama, još se mogu oznojiti i ćutjeti neugodno toplo. I to unatoč tome što meteorolozi ne dojavljuju o previsokoj temperaturi izmjerenoj “u hladu” svoje termometrijske kućice.

Sveti Luka u jarbole lupa Kalendar vremenskih zbivanja u listopadu, kad im pridijelimo klimatska obilježja, ne upozorava na redovite ili osobito česte karakteristične i prepoznatljive događaje. Ipak, prema podacima o tlaku, temperaturi, naoblaci, oborini i vjetru uočavamo nekoliko pogoršanja vremena koja su uglavnom uzrokovana prolascima sredozemnih ciklona. U tome nema velike pravilnosti, pa ni mogućnosti uporabe takvih klimatskih obilježja u proricateljske svrhe. Ipak, moglo bi se, i to s mukom, prepoznati otprilike šest zamjetnih vremenskih pogoršanja, po dva u svakoj trećini mjeseca. Puk u svojoj iskustvenoj meteorologiji ne razglaba mnogo o svecima i vjerskim blagdanima u listopadu kojima bi pridijelio karakteristično vrijeme. To je možda zato što u listopadu

nema izrazito popularnih spomendana svetaca i vjerskih blagdana ili svetkovina. Kao iznimku možemo spomenuti sv. Luku, kojega je spomendan 18. listopada. Smatra se da u tome dijelu listopada, početkom druge polovine mjeseca, prilično zahladnjuje. S jedne strane, to je posljedica sustavnog smanjivanja Sunčevog zračenja zbog zamjetnog skraćivanja svijetlog dijela dana i veće ukošenosti Sunčevih zraka. No, još je vjerojatnije da je uočljivo zahladnjenje u tome dijelu listopada posljedica prilično redovitog prodora polarnoga zraka, koji uzrokuje prvi nastup zimskog vremena. Možda upravo to nasilno zahladnjenje čini vidljivijom prisutnost uobičajenog pada temperature u njezinu godišnjem hodu. Pritom spomenuto pogoršanje vremena često donosi olujnu i mrzlu buru, a gdjekad čak i snijeg. Zato diljem Jadrana kola mnoštvo izreka koje upozoravaju na neugodno, pa i opasno, vrijeme oko Sv. Luke. Spomenimo nekoliko najraširenijih: Sveti Luka, u nokte huka! Sveti Luka, snijeg zahuka! Sveti Luka, u jarbole lupa! O jednoj takvoj buri o Sv. Luki pisale su i davnašnje novine.

U Obzoru, 18. listopada 1905. objavljen je napis sljedećeg sadržaja: Senj, 18. listopada (brzojav). Od jutros biesni u cielom Kvarnerskom zaljevu žestoka bura. Iz senjske luke bura je odniela na more jednu ladju, koju su težkom mukom mornari spasili i konopima privezali u luci. Iz Senja zamoljen je brzojavno pomoćni brod, koji medjutim radi velike bure nije mogao odploviti iz Rieke radi pogibelji, da ne postane žrtva talasa. O podne bila je bura najžešća, tako, da se ni najboljim okom sa cjele hrvatske obale nije moglo vidjeti pojedina mjesta na otocima.

Jugo i južina Koliko god listopadska bura može itekako biti neugodna, u listopadu je češći jugoistočni vjetar kojega meteorolozi nazivaju jugo. Jugo je na Jadranu vjetar prijelaznih godišnjih doba, proljeća i jeseni, jer tada najčešće puše. Razglabati o listopadskom vremenu na Jadranu, a ne istaknuti jugo bilo bi neodgovorno, jer je upravo taj vjetar jedno od najvažnijih vremenskih i klimatskih obilježja toga mjeseca. Jugo je umjeren, jak ili čak

Škura tramuntana nikom nije draga

olujan, dugotrajni vjetar koji nastaje onda kad zračna struja iz južnoga ili jugoistočnoga kvadranta obzora zahvaća Jadran, a često i susjedne dijelove Sredozemlja i Balkanskog poluotoka. Opći smjer te struje određen je poljem tlaka u srednjoj i južnoj Europi. No, dio te struje blizu jadranske obale u svome se donjem dijelu prilagođava konfiguraciji kopna te se smiče uz primorske planine i usmjerava kanalima što ih čine otoci s kopnom ili s drugim otocima. Tako prizemni vjetar ima uz obalu smjer ESE, SE ili SSE, što ovisi o lokalnom reljefu i polju tlaka, ali svakako prevladava jugoistočnjak (SE). Jugo također nastaje na prednjoj strani jadranske ili neke druge ciklone u neposrednoj blizini. Tada već i zbog samog rasporeda tlaka u cikloni vjetar mijenja smjer od južnoga prema jugoistočnom idući od pučine prema obali.

Naziv jugo za jaki jugoistočnjak je poznat od davnina. Osim njega postoje još nazivi široko i šilok. Kad puše jugo vlada karakteristično vrijeme, koje prati prepoznatljivo stanje mora, pa se takvo vrijeme naziva južina. Takvo vrijeme je često neugodno i štetonosno, a kadšto i opasno po ljude, koje zatekne nespremne. *5. listopada 2003. na zapadnoj obali Istre puhalo je olujno jugo. U rovinjskoj luci vjetar i valovi uzrokovali su veliku štetu. Pet plovila je potopljeno, a dvadesetak teško oštećeno. Štete je bilo i na dijelu rive. I u Umagu je djelomice razorena riva, a potopljenih i oštećenih plovila bilo je i u drugim mjestima u tome dijelu Istre. U Makarskoj je bio tijekom juga i južine plimni val. Razina se mora povisila oko pola metra. Zato su prekinute pojedine trajektne linije, a neke su preusmjerene u druga pristaništa.

Tramuntana škurajugo dura! Početak juga najavljuju sljedeći prirodni znakovi: - pri tišini prisutno je “mrtvo more”- valovi bez vjetra koji se gibaju s jugoistoka; ili je morska struja iz toga smjera neuobičajeno jaka - razina mora diže se neuobičajeno visoko, posebice zimi - u toplome dijelu godine izostanak smorca i maestrala ili njihovo zakašnjenje u pojavljivanju - dugotrajno, postupno i osjetno snižavanje atmosferskog tlaka - naglo poboljšanje vidljivosti, posebice ako ljeti nestanu sumaglica i suha mutnoća - na južnoj strani primorskih planina nastanak karakterističnih gorskih oblaka ili se iznad otoka ustali oblačić - povećanje naoblake na zapadnom i sjeverozapadnom

obzoru (taj dio obzora naziva se tramontana). Otud izreka: Tramuntana škura - jugo dura; tramuntana čista - o´ juga ništa! - riba dobro grize!

Jugo i Kumičićev Jelkin bosiljak “Zrak bijaše posve miran, kadšto bi samo malo šušnulo lišće, ali morem se valjahu dugački i debeli valovi, dolazeći s daleka juga. Ovakvi valovi ne šume, niti se pjene; kad se dovaljaju do obale, ne razbiju se praskom, već se lijeno po grebenastom žalu prelijevaju. Vjetar izvana dopro je do Crnog rta u južnoj Istri, jer se na moru vidjela crna crta koja se protezala od Istre prema Osoru. Na rubu one crne crte kadšto se zapjeni more, vidi se nekoliko brodova koji su dojedrili do tišine gdje se sad pomiču lagano kao i vjetar koji polako u Kvarner zateže...”

Mali uređaj velikih mogućnosti Za još veći užitak u plovidbi, GPSMAP 526(S) nudi vam još jasniju i detaljniju grafiku na 5 inčnom zaslonu visoke rezolucije. Kompatibilan s NMEA 2000 lako se spaja u postojeću mrežu ili na kompatibilne senzore na vašem plovilu. Jednostavno umetnite karticu s nautičkom kartografijom BlueChart g2 Vision i prepustite se navigaciji. Model s oznakom S je kombinacija kvalitetnog plotera s integriranim sonderom snage 1kW.

Follow the leader. GMI 10 GPSMAP 526 S

VHF 200

www.garmin.hr GFS 10

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, gps@navigo-sistem.hr P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540,

Ribolov s obale

NA JESENJE ciple

Cipli su plahi i Ä?esto reagiraju na svaki nagliji pokret ili zvuk. Stoga u ribolovu cipala treba biti oprezan i ni pod koju cijenu ne dozvoliti rasipanje ili odlazak jata Napisao i snimio Boris BuliÄ&#x2021;

Klizni plovak za lov pod površinom

Spretnost na djelu

eto je ostalo za nama i prvi jesenji dani unatoč relativno visokim temperaturama nagovještavaju hladniji period. No ono što je važnije od temperatura i kraćih dana je činjenica da su turisti sa svojim jahtama, gumenjacima i potrebom da zauzmu svaku slobodnu hrid napustili obalu i otišli svojim kućama. To je donijelo dugoočekivani mir u najuži obalni pojas zbog čega su ljubitelji plovkarenja cipala napokon došli na svoje. Iako su cipli bili dostupni cijelo ljeto uspješan ribolov je zapravo bio teško ostvariv. Visoke temperature su svaki pokušaj dužeg sjedenja na obali pretvarale u pakleni doživljaj koji

Pristojna veličina

je prijetio sunčanicom ili bar manjim moždanim udarom, a osim toga brojni nadobudni kupači i kvazinautičari su remetili svaki ozbiljniji pokušaj lova.

Iako u Jadranu živi šest vrsta cipala udicom se najčešće love zlataci i bataši. Te dvije vrste zalaze u najpliće more u potrazi za svojom omiljenom hranom - nitastim algama Naime, cipli su, koliko god bili brojni i proždrljivi, ipak plahi tako da ih svaki nepromišljeni

pokret ili zvuk lako može otjerati iz lovne zone. Nadati se povratku istog jata ili dolasku novog bez ikakvog vidljivog povoda uistinu je korak očajnika. No sada, u prvim jesenjim danima cipli se vraćaju svojim pašnjacima u plićacima bez ikakvog straha što je za nas ribolovce idealna situacija.

Dva bruma Iako u Jadranu živi šest vrsta cipala udicom se najčešće love zlataci i bataši. Te dvije vrste zalaze u najpliće more u potrazi za svojom omiljenom hranom nitastim algama. Iako se mogu loviti na ‘viđeno’, što znači da se lovi tek nakon što se pronađe jato, puno se bolji rezultati mogu postići pomoću bruma. Cipal je temeljno biljojed no

teško odolijeva jačim okusima kakav je primjerice okus plave ribe, prvenstveno srdele. Osnovni sastojak bruma je najčešće izmrvljeni kruh u koji se mogu dodavati razni aditivi. Tako izmrvljen kruh zaliven salamurom od slanih srdele uz dodatak izmljevenih svježih srdela lako će privući i najsitijeg cipla u najkraćem vremenu. Ipak, ti se sastojci ne mogu bilo kako izmiješati ni plasirati. Brum mora biti dobro izmiješan i dovoljno rastresit i da bi ribu prvenstveno primamio, a nipošto nahranio. U principu se koriste dvije vrste bruma – potpuno rastresiti, gotovo tekući koji se nakon što padne na površinu mora pretvara u magličasti mirisni oblak, te potpuno suprotni, tvrdi brum koji se tek nakon što padne na dno

Školsko kačenje

počinje raspadati šireći oko sebe intenzivan miris. Prvi nije teško postići. Dovoljno je samo u fino izmiješani brum dodati dovoljnu količinu mora čime je

cilj u potpunosti postignut. Tako rastresiti brum se izbacuje pomoću ispolaca ili priručnih alata slične konstrukcije. Drugi, tvrdi brum se može postići

dodavanjem običnog ili još bolje pijeska za kućne ljubimce s kojim se nakon dodavanja tekućine lako mogu formirati kugle željenih dimenzija. Tako

formirane kugle se mogu izbaciti na veću udaljenost ili pak spustiti na veću dubinu bez većih teškoća.

Tvrdi brum se može postići dodavanjem običnog ili još bolje pijeska za kućne ljubimce s kojim se nakon dodavanja tekućine lako mogu formirati kugle željenih dimenzija Važno je samo da vezivo ne bude parfumirano, a brum dovoljno ‘siromašan’ kako ne bi nahranio ribu.

Plahe reakcije

Istaknuti pusti mulići su dobra mjesta za ribolov cipala

Brum treba odmah po dolasku izbaciti na željenu daljinu i dubinu. Naravno ako su cipli nekim slučajem već prisutni,

Rezultat brzog ribolova

tada se valja što je moguće nevidljivije pripremiti za ribolov – na poziciju donijeti sav potreban pribor, sjesti i početi loviti. Cipli su plahi i često reagiraju na svaki nagliji pokret ili zvuk. Ukoliko je nakon kačenja izvlačenje cipla bilo bučno, popra-

ćeno nespretnim korištenjem podmetača, vrlo je izgledno da se preostali dio jata donekle povukao. Stoga je poželjno nakon takve situacije izbaciti malo bruma kako bi ostatak jata potakli na hranjenje i smanjili oprez. Ukoliko je pak izvlače-

nje išlo glatko, naješkane udice treba što je moguće ranije ponovo plasirati na potpuno isto mjesto. Iako izrazito plahi, brzo se naviknu na zvuk hranjenja, tako da je njihova reakcija kako vrijeme prolazi sve brža. Jednako tako pad plovka

i naješkanih udica na površinu ‘čitaju’ kao obrok pa u skladu s opuštenošću i reagiraju odgovarajućom brzinom.

Dinamičan otpor Nakon što plovak zauzme radni položaj, riblji potez može biti trenutan, no isto tako može biti i potpuno nevidljiv.

Zakačeni cipal uvijek pruža izvanredno jak i dinamičan otpor. Izvlačenje je gotovo u pravilu začinjeno iskakanjem van mora što cijelom doživljaju daje poseban ugođaj

Ovako izgleda jato koje se hrani

Svakako, ukoliko se u prvih pola minute ništa ne dogodi, sistem valja pomaknuti oko

pola metra te pričekati reakciju. Ako se ni tada ništa ne dogodi sistem treba izvaditi pa ga preješkanog ponovo zabaciti. Prilikom konačnog izvlačenja štapom treba uvijek kontrirati kao da reagiramo na riblji potez. Upravo se u takvim ‘kontrolnim’ kontrama često zakači riba. Cipli će najčešće reagirati odmah nakon što plovak zauzme radni položaj. Povlačenje cipla rijetko ćemo na plovku vidjeti kao klasičan griz kod kojeg se plovak u potpunosti potapa. Najčešće će plovak zadrhtati, poći lagano u stranu ili se samo malo nakriviti što je uglavnom dostatan razlog za kontru. Nerijetko plovak potpuno legne na površinu što znači da je cipal ustima pokupio udicu i kompletan sistem izdigao prema površini. Na taj je način plovak ostao bez opterećenja što je izvrstan trenutak za kontru. Zakačeni cipal uvijek pruža izvanredno jak i dinamičan otpor. Izvlačenje je gotovo u

pravilu začinjeno iskakanjem van mora što cijelom doživljaju daje poseban ugođaj.

Štap za ribolov cipala treba biti dovoljno mekan da može kompenzirati silovitost trzaja zakačene ribe, a istovremeno dovoljno krut da s njim možemo dati pravovremenu kontru Pa iako ima mekana usta sklona pucanju što prijeti gubitkom lovine, cipla treba beskompromisno izvlačiti. Osnovni razlog je što svako odlaganje i kalkuliranje samo povećava mogućnost širenja ubodne rane i gubitka lovine. Snažne udare kojima se zakačeni cipal pokušava osloboditi treba amortizirati štapom i kočnicom role.

Šest vrsta Dvije vrste koje se najčešće love su cipal zlatac (Liza aurata, Risso, 1810.) koji naraste do 45 centimetara dužine i 1 kilograma težine te bataš (Chelon labrosus, Risso, 1826.) koji naraste do 60 centimetara i 6 kilograma težine. Mržnjak (Liza saliens, Risso, 1810.) se od ostalih vrsta najlakše razlikuje po nizu sitnih ljuskica koje ima između lijevih i desnih nosnih otvora. Naraste do 40 centimetara i 3,5 kilograma. Manđela (Mugil cephalus, Linnaeus, 1758.) je najveći od svih cipala. Mada su lovljeni primjerci i teži od osam kilograma, službeno naraste do 75 centimetara dužine i 6 kilograma težina. Putnik (Liza ramada, Risso, 1826.) naraste do 55 centimetara i može težiti 5 kilograma. Plutaš (Oedalechilus labeo, Cuvier 1829.) je najmanji od svih cipala. U dužinu naraste do svega 25 centimetara, a bude težak 0,20 kilograma.

Štapovi i role Štap za ribolov cipala treba biti dovoljno mekan da može kompenzirati silovitost trzaja zakačene ribe, a istovremeno dovoljno krut da s njim možemo dati pravovremenu kontru. Dužina štapa radi lakše manipulacije ne bi trebala biti ispod 2,70 metara. Naravno ako

se koriste bolognese modeli tada je dužina rijetko ispod 5 metara, no većina ribolovaca koji preferiraju ribolov cipala koristi modele koji su karakteristikama najsličniji match štapovima. Što se rola tiče, mali brzi modeli s pouzdanom kočnicom su idealni za ribolov cipala. Kapacitet ne treba biti iznad 100 metara 0,25 milime-

Trud se isplatio

Cipal zlatac

tarske strune. Važno je samo da kočnica reagira kada mi to poželimo. Jednako tako prilikom odabira role treba voditi računa i o činjenici da je rola u ribolovu cipala izložena većoj dinamici nego u ostalim tehnikama tako da će modeli slabije

Na paši

kvalitete vrlo brzo pasti na ispitu izdržljivosti.

Strune i predvezi Iako je upredenica ušla u gotovo sve oblike i tehnike ribolova, u ribolovu cipala je naj-

lonska struna još uvijek ispred upredenice. S obzirom na tip strune treba birati mekše monofile s većim koeficijentom istezljivosti što je svakako prednost u zamaranju cipala. Predvezi bi trebali biti fluorokarbonski, a udice tanke žičane tipa Crystal, osim u situacijama kada znamo da su cipli teži od pola kilograma. Tada papagajke debljeg presjeka širine luka 15 i iznad 15 milimetara dolaze u prvi plan. Predvez se slaže na klasičan način. Gledano od štapa prema udicama na osnovnu strunu se najprije postavlja klizni čvorić, zatim plovak, nakon čega slijedi perla čuvar čvora pa zogulin. Od zogulina slijedi fluorokarbonski predvez s kliznim olovom tipa oliva težine odgovarajuće nosivosti plovka, ispod kojega se nalazi jedna do dvije udice. Olovnicu u hodu prema udicama ograničava silikonski stoper ili sačmasta mikro olovnica. Ukoliko se lovi bolognesom tada se najčešće koriste standardni bolognese predve-

zi s logaritamskim postavama olovne sačme. Iako biljojedi, cipli ne zaziru od animalnih ješki među kojima su na prvom mjestu crijeva srdele. Za njom slijede fileti manula, bugava, šaruna i ostalih sličnih riba. Od ješki biljnog porijekla je najčešće korišten kruh, a za njim i sve moguće verzije bazirane na tijestu. Cipli posebno vole sirne okuse među kojima prednjače tamniji okusi sireva s porijeklom kakav je primjerice Parmezan, Grana Padano, Gligora… Cipli se kao pravi predstavnici bijele ribe odlični pečeni na žaru ali i kuhani. Važno je samo prilikom čišćenja pažljivo odstraniti crnu pokožicu s unutrašnje strane trbušne stjenke koja ukoliko se ne očisti može mesu dati gorkast metalan okus. Inače se cipli izvrsno sljubljuju s većinom plemenitih vina što je svakako dodatan razlog zbog kojeg treba posjetiti prvu valu, zabaciti svoj sistem i čekati da se plovak malo nagne.

Vijesti

Green Line mini pack 240

Stand up Albacore

ransportna dužina je često stavka koja odbija ribolovce od kupovine štapova. Ovaj je štap namijenjen lakom ribolovu pri čemu je zbog svojih dimenzija nakon sklapanja idealan za transport. Riječ je o štapu iz linije Green Line mini pack 240. S ovim ćete štapom osjetiti sav očekivani užitak ribolova, bilo da ste varaličar, plovkaroš ili lignjar. Uparite ga s rolom odgovarajuće veličine i izvedbe i dobili ste pravi putni komplet koji stane u svaku torbu. Cijena modela Green Line Mini Pack 240 je u maloprodaji 199 kuna.

a sve ljubitelje stand up ribolova velike morske divljači, Alutecnos je na tržište izbacio još jedno savršenstvo. Riječ je o štapu Stand up Albacore. Ovaj štap ima izuzetno kvalitetnu konstrukciju blanka te tipično zakrivljen kraj blanka s križnim elementom na kraju štapa. 6 vrhunskih vodilica je savršeno navezano tako da se opterećenja na štapu ravnomjerno raspoređuju. Štap je deklarirane

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

snage 80 – 130 libri što je idealno za sve koji vole grubu igru sa savršenim ‘igračkama’.

Fin Ocean ribarsko odijelo Flyer

ema profesionalnog ribara na ovome svijetu koji barem jednom nije imao ovo ribarsko odijelo. Tvrtka Ocean ih prodaje po cijelome svijetu, a i mi sportski ribiči smo ih i te kako prihvatili. Vrhunske izrade i kvalitete ovo se odijelo navlači na toplu odjeću jer je apsolutno nepromočivo, a jednako ne propušta ni vjetar. Oceanovo ribarsko odijelo je idealno baš za jesenske i zimske dane koji su pred nama.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

anula velikih pučinskih predatora je u punom zamahu i svi koji imaju ikakvo plovilo koje se može nositi s pučinskim nemanima, na moru su. Ipak, iako im upornosti ne nedostaje, ne polučuju svi priželjkivane rezultate i to ponajviše stoga što nikako nije svejedno što se za brodom povlači. Ove su varalice namijenjene upravo površinskom panulanju pri čemu uspješno simuliraju površinsku plavu ribu u bijegu. Predimenzionirane stilizirane peraje su stabilizatori koji u povlačenju daju život varalici istovremeno oponašajući poletuše, omiljenu hranu pučinskih predatora. Naravno, umjesto repa imaju izrazito nosivu i oštru udicu, što je prevara koja se uvijek kasno otkriva.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ribolov s obale

S TUNA VELOG na ribu malu

U sutonu, jedna ferma (ona s knezom) zazviždi snažno. Trk do nje... Kontra. U tvrdo! Dok izvlačim osjećam batrganje, karakteristično uvijanje sa snažnim neprekidnim udarcima, a cijelo vrijeme težina i jak otpor. Ugor! I to ne mali. Još samo dvadesetak metara. A onda sve stane, naglo, prenaglo Napisao i snimio Tomislav Mirkov

an je uistinu obećavao. Sve je bilo spremno. Goran će me zvati oko dva sata i već oko dva i po’ bit ćemo na putu za Maknare. U mislima prelazim preko svih stvari i pokušavam se sjetiti jesam li što zaboravio. Mobitel je napokon zapištao i za manje od dvadeset minuta brod je već zadovoljno brektao napuštajući puntu Vitrenjaka na izlazu iz zadarske

Marine. Utrljavamo zaštitne faktore sa tri znamenke (i na deklaraciji i na cijeni) i, po običaju, u posljednji tren prekrajamo planove. Nekoliko je dobrih pozicija gdje bi me mogli iskrcati. Goranov punac, koji poznaje Maknare kao svoj džep, a koji je usput i vlasnik broda i neprikosnoveni cjeloživotni skiper, predlaže Tun Veli. I tako u razgovoru polako zavrćemo oko Punte Križa i prilazimo kamenitoj obali tog nenaseljenog otoka. Iskrcavanje prolazi glat-

ko, a zvuk motora, izgubivši se, ostavlja ugodnu tišinu koju remeti samo lagano zapljuskivanje valova o stijene. Rutinski razvlačim opremu i uživam u svemu – tišini, mirisima, zvukovima, toplini sunca, u nadi...

Borba s duhom Ferme love same. Sad mogu sjesti i za plovak i uloviti nešto ješke za noć. Dubina oko osam metara, pola metra iznad dna. Špar, knez, špar, knez, špar... Uobičajena lovina. U jednom trenu, izvlačeći kneza, iznenađujuće snažno, riba mi podvuče sistem pod stijenu.

Ferme love same. Sad mogu sjesti i za plovak i uloviti nešto ješke za noć. Dubina oko osam metara Nije bilo druge nego prekinuti najlon i vezati novi predvez. Jedna udica manje nije strašan gubitak. Preživjet ću… Odlučim staviti kneza na fermu, na najjači sistem sa sajlom. Dok izvlačim, na najlonu osjećam

Ferme su šutjele

ono karakteristično struganje. Treba biti vražje sreće pa udicu s ješkom ubaciti na čistinu usred trave, ako takva čistina uopće i postoji unutar dometa moje artiljerije. Moram produžiti predveze i staviti tirolsko drvce umjesto klasičnog olova. To je sve što mogu učiniti. Doduše, mogao bih se i premjestiti južnije, prema punti, no to znači pakiranje pa ponovno raspakiranje, a sa svom mojom opremom... Ne, ostajem tu gdje jesam. Na fermama bonaca, a na plovku klasika. Par špara, knezovi i gdjekoja pirga, ukratko ništa oborito, ništa plemenito. U sutonu, jedna ferma (ona s knezom) zazviždi snažno. Trk do nje… Kontra. U tvrdo! Dok izvlačim osjećam batrganje, karakteristično uvijanje sa snažnim

neprekidnim udarcima, a svo vrijeme težina i jak otpor. Ugor! I to ne mali. Još samo dvadesetak metara. A onda sve stane, naglo, prenaglo. Sve je negdje pod stijenom. Više se ne rita, samo je sve zategnuto. Ne preostaje mi ništa drugo nego cijeli sistem olabaviti. Čekao sam i pokušavao pokrenuti ribu petnaestak minuta, a onda je sve završilo jednako naglo kao što je i počelo. Izvlačim tirolsko drvce i zogulin. Predvez sa sajlom je ostao negdje u mahi u stijenama. Nadam se samo da će riba preživjeti i osloboditi se mog pirsinga.

Bugve, bugve… Zbog laganog burina komaraca gotovo da i nema. Starleta na plovku miruje. Izgleda da sve

Razbojnik je završio u brudetu

spava u toj tišini osim mene. Odjednom jedna ferma zasvira. Kontra u tvrdo. Na najlonu opet struganje, samo ovaj puta drugačije. Uvijajući se tijelom oko predveza, mačka se pokušava osloboditi. Izvlačim je bez panike. Ona nije ugor. Niti će se zavući u škrapu, niti će pregristi najlon. Ubrzo pliva u čuvarici, a oči joj se pod baterijskim svjetlom krijese zeleno. Gdje mi je plovak?

Srećom sam štap, skačući prema fermi, zaglavio u nosaču. Vrh štapa se trese, a povijen je više od polovice Pogledom letim po tamnoj površini, ali ga ne vidim. Srećom sam štap, skačući prema fermi, zaglavio u nosaču. Vrh štapa se trese, a povijen je više od polovice. Brzo, brzo, van s njom. Kao što sam i mislio, bugva. Pa dobro, lovit ću bugve. Fermu ponovo zabacujem, a

Povratak u suton

Knezovi su bili napasni

na plovku smanjujem dubinu na oko tri metra. Udice ješkam što je moguće većom ješkom i zabacujem što mogu dalje. Čim se plovak ispravi, ukosi se i pođe u stranu. Kontra i stalno u tvrdo. Bugve su pravi borci. Čak

i one od 15 deka pružaju užitak u izvlačenju. Šteta što ne rastu do nekoliko kilograma. Opet velike ješke, opet daleko, samo ovaj put na metar i po’ dubine i opet bugva. I tako stalno. Oprara neprestano ra-

di. Ferme šute dok bugve rade.

Noć bez sna Negdje iza dva sata mjesec izlazi, a s njim eto i kurenta. Najloni se zatežu u desno, on-

Mačka je bila najteža lovina

da se opuštaju, pa se ponovo zatežu u lijevo. A indikatori se u svakom opuštanju i zatezanju tužno glasaju: - Piiii... piiii... – baš poput nekih barskih ptica. Spava mi se. Izvlačim plovak. Ferme dotegnem, pa polako u vreću. Sa svih strana bode. Razmišljam o onim samonapuhavajućim prostirkama. Bi li one izdržale ove zube?

u lice. A ovaj vjetar... Okrenut ću vreću. Tek što sam se smjestio, ferma zasvira. Trk! Još jedna mačka, gotovo ista kao ona od prije, osamdesetak deka. Nagnuvši se nad čuvaricu

ugledam grmalja, kako privučen ribom, pokušava otkriti ulaz. Brzim pokretom ruke mu pomažem i jedan od temeljnih začina mog brudeta je unutra. Pogled na sat i nebo mi otkriva-

ju zoru. Vraćam se plovku. Još par bugvi, a onda opet špari i knezovi. Gle čuda! Knez koga sam upravo izvukao ima ukras. Moja udica od jučer popodne, sa isto tako prepoznatljivim

Tek što sam se smjestio, ferma zasvira. Trk! Još jedna mačka, gotovo ista kao ona od prije, osamdesetak deka Pokušavam zaspati, ali mi indikatori ne dozvoljavaju. Svako malo: – Piiii... piiii... Na moja četiri udisaja jedan ‘piiii...’. Kurenat se opet mijenja. Osim toga, mjesec se sad digao toliko da mi svijetli

Povratak

Dvije dnevne

mojim komadićem najlona viri mu iz usta. Sad mi se čini da onaj ugor od jučer uistinu ima šansi.

Dobro ili loše

Špari su bili rijetki

Još nije sedam sati, a ja sam već u moru. Vruće je. Tek što sam izašao mobitel zacvili. Goran je. Doći će po mene oko jedanaest. Spremanje stvari i vaganje. Vaga pokazuje nešto preko 3 kilograma bugvi i 1,6 kilograma mačaka za zadržati.

Mada su nam alati, ciljevi i stavovi o ribolovu gotovo na suprotnim stranama, oko toga se slažemo. More je prelovljeno Ostatak od oko još dva kilograma puštam. S obzirom na teren

i mahu – jako dobro, s obzirom na očekivano – strašno loše. Na brodu saznajem da su Goran i punac digli zubaca od ‘nešto ispo’ dva i škrpinu nešto ispo’ dva i po kila, malo trlja, par arbuna i fratara...’ , a tu su bile mreže, parangali... Ni oni nisu zadovoljni, jedva da su se pokrili. Razumijem ih. Oni su ‘pravi ribari’, za razliku od mene, običnog sportskog ribolovca. - Ribe nema - kažu. - Pa i nema - slažem se s njima. Mada su nam alati, ciljevi i stavovi o ribolovu gotovo na suprotnim stranama, oko toga se slažemo. More je prelovljeno. Ja u ovom ribolovu nisam ulovio niti jednog fratra, pica, kantara, da i ne spominjem zubaca i ostalu plemenitu svojtu. Stajemo u jednoj vali na Rivnju i dok njih dvojica peru mreže, ja oslonjen na bandu broda spavam pokušavajući nadoknaditi besanu noć. Spavam i sanjam o vremenu kad je ribe uistinu bilo...

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

Ribolov iz barke

TATAKI U

novoj sezoni

Napisao i snimio Boris Bulić

ataki je tehnika koja je k nama stigla s Dalekog Istoka. Iako se od strane pojedinih lignjolovaca može čuti da je ta tehnika na našem moru bila prisutna i prije dvadesetak godina, takve su tvrdnje neistinite i to ponajprije stoga jer prije dvadesetak godina uopće nije postojala oprema s kojom bi se Tataki mogao izvoditi. Paleta skosavica je bila vrlo ograničena baš kao i materijali za izradu štapova dok upredenice u to vrijeme uopće nisu postojale.

Skosavice za Tataki Skosavice za Tataki tehniku su izrađene od pomno biranih materijala. U principu postoje dvije osnovne varijante – skosavice izrađene od tvrde plastike te skosavice izrađene od mekog silikona odjevenog u platno. Bez obzira na vrstu

materijala od kojeg je skosavica za Tataki izrađena jedna od glavnih karakteristika je savršen balans. Naime zbog specifičnosti rada s ovom tehnikom

od neizmjerne je važnosti da skosavica zauzima potpuno vodoravan položaj u trenutku mirovanja i to ispravljajući se trenutno, ne postepeno.

Nadalje, skosavice su opremljene s jednom ili dvije krunice čije su iglice ekstremno oštre te kače i pri najneznatnijem dodiru. Kut pod kojim su

savijene ne zahtijeva posebno ‘tijesan’ kontakt. I najmanji dodir lignje je dovoljan da iglice krunice penetriraju pod kutom koji osigurava kvalitetno kačenje.

Skosavice su opremljene s jednom ili dvije krunice čije su iglice ekstremno oštre te kače i pri najneznatnijem dodiru

U ponudi je nekoliko modela skosavica - Chibiika, Oppai, Oppai Sutte i Chibiebi.

Chibiika skosavice proizvode se u dimenzijama od 5 centimetara u 14 različitih boja. Izrađene su od tvrde i nesavitljive plastike i imaju samo jednu krunicu. Radi postizanja potrebnog balansa te dodatne vizualne provokacije u sredini tijela imaju zarobljen mjehurić zraka. Iako obložene svilom, Chibiika skosavice su prozirne. Sam vrh skosavice je obrađen tako da omogućuje savršenu montažu za Tataki tehniku. Oppai skosavice su izrađene od mekanog silikona, a izrađuju se s jednom i s dvije krunice. Modeli s jednom krunicom dostupni su u 14 boja u dvije veličine - 5 i 7 centimetara, dok su modeli s dvije krunice dostupni u 12 boja u samo jednoj veličini od 7 centimetara. Oppai Sutte su skosavice s integriranim zogulinom tako da se pored montaže za Tataki mogu koristiti i u klasičnom lignjolovu u kombinaciji s olovnicom ili peškafondom, sa štapom ili iz ruke. Oppai Sutte imaju dvije krunice i izrađene su od mekanog silikona. Dostupne su u dvije veličine, 9,5 i 10 centimetara te 10 vrlo realističnih dezena. Chibiebi su tvrde varalice duge 5 centimetara koje oblikom podsjećaju na malog škampa. Imaju samo jednu krunicu i posebno istaknuto veliko oko. Dostupne su u pet različitih boja. Novitet na tržištu svakako predstavlja novih pet silikon-

skih modela skosavice Oppai Sutte Glow koji za razliku od dosada viđenih imaju jezgru izrađenu od fluo materijala. Dovoljno je skosavicu kratko izložiti izvoru svjetla nakon čega i same postaju svjetleće. Skosavice su vrlo mekane, prozirne i naoružane s dvije ekstremno oštre krunice.

neizostavno mora biti upredenica, što je moguće manjeg promjera radi lakšeg svladavanja otpora u kurentu. Višebojne upredenice poput Sunline Deep One nosivosti od 10 do 20 libri s kojima uvijek znate na kojoj ste dubini, u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ove tehnike.

Ostala oprema

Prosječna veličina

Štap za Tataki je jednako poseban i specifičan. Zahtjevi koje pred štap postavlja Tataki tehnika nisu nimalo jednostavni. Blank i vodilice su u ovakvom lignjolovu izloženi velikom naporu tako da moraju biti izrađeni od vrhunskih materijala, što potreba za podatnošću i ultra osjetljivim vrhom još više ističe. Štapovi za Tataki imaju akciju od 5 do 150 grama zbog čega su zapravo jedinstveni na tržištu. Žilavost i mala težina uz ekstremno veliku rezervu snage čine ove štapove uistinu savršenima za ovu tehniku. Role moraju biti kvalitetne, namijenjene radu s upredenicom. Naravno, mogu se koristiti i mali multiplikatori posljednje generacije koji savršeno kompenziraju sve napore koje pred njih postavlja Tataki. Struna

Štapovi za Tataki imaju akciju od 5 do 150 grama zbog čega su zapravo jedinstveni na tržištu. Žilavost i mala težina čine ove štapove uistinu savršenima za ovu tehniku Poželjno je da predvez bude fluorokarbonski. Idealan je izbor Maria Hyper Fluoro 30 lbs koji je uz potpunu nevidljivost i dovoljno nosiv za ovu tehniku. Važan element za Tataki je svakako i lančani zogulin. Ovaj je zogulin izrađen od pet segmenata koji i pri najvećim opterećenjima uredno odrađuju svoj posao sprječavajući bilo kakvo uvrtanje strune. Osim toga, pomno birani materijali od kojih

je zogulin izrađen garancija su dugovječnosti i velike nosivosti. Olovnica koja je potrebna za Tataki ima oblik suze, a težina joj se kreće od 100 do 150 grama. Ostale su još samo kopče preko kojih se skosavice montiraju na predvez. Ove su kopče za razliku od klasičnih kopčica savijene pod malo drugačiji kutom tako da se savršeno uklapaju u otvor na kvadratnom vrhu skosavice. Jednostavne su za montažu i brzu izmjenu skosavica prema trenutnim zahtjevima na terenu.

Tataki tehnika Predvez za lov Tataki tehnikom se formira od tri skosavice međusobno udaljene 60 do 80 centimetara, olovnicom na kraju sistema dok su predvez i osnova spojeni preko petsegmentnog lančanog zogulina. Najpraktičnije je u sistem postaviti tri različite skosavice s

tim da je najveća uvijek na najdonjoj poziciji. Ukoliko se lignje uvijek love samo na jednu veličinu i boju tada se ostale nelovne skosavice jednostavno zamijene lovnim modelom. Sama tehnika lova je, iako relativno fizički zahtjevna, ipak vrlo jednostavna. Sistem se spušta do dna nakon čega se kratkim i energičnim pokretima gore-dolje štap počinje tresti na način da vrh zavibrira sedam do deset puta nakon čega se štap umiri te sporim ali neprekinutim pokretom podiže visoko gore. U tom podizanju se vrlo jasno može ocijeniti je li lignja na skosavici ili nije. Ukoliko se ništa nije dogodilo, sistem se odiže za metar, metar i pol, te se cijeli postupak ponavlja. Kada se lignja ulovi, u sljedećem se spuštanju valja zaustaviti na istoj dubini u čemu nam od velike pomoći može biti spomenuta višebojna upredenica. Na opisani način se vrlo lako i brzo može pretražiti cijeli vodeni stupac. Ako su lignje u blizini, ulov provjereno neće izostati. Tajna uspjeha Tatakija počiva na osnovnoj činjenici da lignja ove male skosavice napada dok miruju, a to se događa u trenutku kada se cijeli sistem zategne. Upravo je stoga po-

trebna tako teška olovnica i kvalitetni lančani zogulin kako bi se cijeli sistem u trenutku kada prestanu vibracije štapa trenutno zategao i umirio. Naravno, od presudnog su značaja skosavice koje su izbalansirane tako da u stanju mirovanja, odnosno u trenutku zatezanja sistema zauzimaju vodoravan položaj što je s klasičnim skosavicama nemoguće postići.

Tajna uspjeha Tatakija počiva na osnovnoj činjenici da lignja ove male skosavice napada dok miruju, a to se događa u trenutku kada se cijeli sistem zategne Svakako valja istaknuti da je rukovanje Marijinim štapom Tataki uistinu poseban doživljaj. Jedino je visoka cijena štapa ono što nas donekle odbija, no kada znamo da štap može naći primjenu i u drugim specijaliziranim tehnikama poput Kabure ili Inchiku, da ne spominjemo bulentin, tada ku-

povina ovakvog štapa postaje vrlo opravdana. Upredenica Deep One od osam fila je jednako tako stavka koja oduševljava. Naime zbog iznimne nosivosti mogu se koristiti vrlo tanki promjeri što je za ovu tehniku s obzirom na potrebu svladavanje otpora kurenta i samih pokreta koje nameće Tataki od ogromnog značaja. I na kraju, skosavice, iako puno manje od onih s kojima smo do sada navikli loviti, polučuju rezultate koje, moramo priznati, nismo uspjeli ostvariti klasičnim skosanjem, s peškafondom ili bez njega. Tataki je tehnika koja je našla svoje mjesto pod Jadranskim suncem. Iako najbolje rezultate daje u posljednjih sat vremena prije zalaza sunca, i po mraku je, zahvaljujući novim Oppai Sutte Glow modelima, daleko ispred konkurencije. Na vama je samo da potopite svoj Tataki sistem na samo vama znanoj pošti, zatresete štapom i nasučete liganja više nego ste i sanjali da možete nasukati. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

NOVO ZA TATAKI!

Dostupno preko ovlaštenih distributera Yamashite u Hrvatskoj

Big Game

Napisao IGFA kapetan Saša Rakar, fotografije arhiva autora

ig game fishing u Jadranskom moru ograničen je, nažalost, na nekoliko ribljih vrsta, no srećom ne i na brojnost primjeraka koji plivaju u ovom akvatoriju. U sezoni 2010. najzastupljenija je bluefin tuna, kako po koli-

čini ulova, tako i po brojnosti i veličini pojedinih primjeraka tune ulovljenih uz hrvatsku obalu. No, da smisao sportskog ribolova nije samo u brojevima, potvrđuje sezona kada je i ugriz tune bio stvar prestiža. Ova sezona je svojevrsna nagrada za upornost u sezoni kada je prethodni brod Shiraz II

zabilježio trideset izlazaka bez rezultata i signala na sonaru, ponekad udaljen 37 nautičkih milja od Blitvenice, u okruženju talijanskih tunara, a zbog tih katastrofalnih rezultata i loše karme, za “kaznu” je bio i prodan. Tih dana ni novi brod Shiraz III, a ni drugi brodovi nisu bilježili značajnije rezulta-

te. Ovosezonski ulovi riba i od preko 200 kg brodova Bonito, Bakul, Baracuda i Charli, potiču na prisjećanje na dane kada su se pamtili i po kafićima prepričavali mnogo skromniji ulovi, kako se ribolovci ne bi obeshrabrili i odustali. Ulovi i brodovi se s godinama mijenjaju, no jedna stvar uvijek ostaje

IGLUN

ciljana lovina ili slučajan ulov

Iglun je jedna od najatraktivnijih riba u svjetskim morima, a tako i kod nas u našem dijelu Jadrana. Dragocjeno iskustvo ekipe s broda Shiraza III prenosimo iz pera zapovjednika, prvog IGFA kapetana u Hrvata

ista. Ulov igluna (Swordfish, Xiphias gladius, Broadbill), ukoliko je unutar zakonskih okvira, prestižan je i trofejan. Ovaj članak opisuje moja i iskustva drugih ribolovaca u lovu na ovu predivnu i atraktivnu ribu, a nadam se da će i rezultati, pošto je najbolje vrijeme za lov na igluna pred nama, biti

jednako atraktivni. Sedmog svibnja 1953. godine u mjestu Iquique u Chileu stanoviti Louis Marron ulovom igluna od 536,15 kg postavio je svjetski All tackle i Line class (130 lb) rekord u ulovu ribe i time letvicu postavio tako visoko da i danas ribolovci o sličnom pothvatu mogu samo sanjati. Izgleda da

je lov na igluna u to vrijeme bio obiteljska zabava jer je godinu dana nakon Marronovog rekorda i njegova supruga postavila ženski rekord u Line class kategoriji (80 lb) ulovom igluna od 350,17 kg, u istom akvatoriju. U zadnje vrijeme sva se akcija prebacila na obale Floride i Novog Zelanda gdje juniori

postavljaju svoje rekorde. Aktualni rekord za dječake iznosi 177,6 kg a drži ga James Angus iz Novog Zelanda. Ženski i dječji rekordi posebno su poticajni u trenucima kad riba dobro izmuči, kao, na primjer, u četverosatnoj noćnoj bitci broda Jinkai s tunom. Nezanemariva je činjenica da je iglun sposo-

ban zaplivati 80 km/h, a karakterističan je i po naglim promjenama dubine i iskakanju iz vode prilikom pokušaja da se oslobodi udice, što postavljene rekorde čini veličanstvenima. Iglun je u svijetu poznat i cijenjen kao najveći gladijator u pučinskim prostranstvima. Osim privrednog ribolova, neprijatelj mu je jedino morski pas mako, prvenstveno zbog svoje izuzetne brzine, no i on

nerijetko biva poražen i proboden iglunovom sabljom. Taj izuzetni predator u stanju je činiti svakakve nepodopštine ne bi li se oslobodio udice, u čemu ne posustaje ni kad je uvučen u brod, stoga je potreban veliki oprez za zaštitu od ozljeda. Prilikom susreta s iglunom, svaki put iznova zapanjuje ljepota ljubičastih i crnih nijansi koje se prelijevaju na njegovom moćnom tijelu. Za razliku od tune, Xiphias gladius nije riba jata. U potrazi za hranom, iglun se kreće sam, što ne znači da je u bližoj okolici nemoguće uloviti još kojeg. Poput svih predatora u Jadranu, on slijedi jata sardela, skuša, šaruna i lignjuna te se često zna dogoditi da se ulovi na udicu namijenjenu tuni ili da ga zapaše plivarica zajedno s plavom ribom. Iglun je jedna od 22 vrste morskih riba u svijetu koja ima prilagodbu zagrijavanja cijelog ili dijela tijela što mu omogućuje nagle promjene dubine i temperature mora, a zagrijava dio glave (mozak i oči). Uz to, iglun ima izuzetan vid, no u kombinaciji sa znatiželjom i privučen raznim izvorima svjetlosti s većih udaljenosti, može i nastradati. Lov letećim parangalima te lov na igluna nezamislivi su bez upotrebe svjetlećih teasera koji privlače predatore te sitnu ribu i planktone. Kad se cijeli hranidbeni lanac nađe na okupu, obavljeno je i pola posla. Priprema, oprema, razna inovativna rješenja i mogućnosti

improvizacije ovaj ribolov čine atraktivnim, a ulov još vrijednijim. Na obalama Floride lov na igluna predstavlja posebnu disciplinu. U tu svrhu organiziraju se i specijalizirani turniri koji su izuzetno posjećeni, a koriste se i charter brodovi koji su orijentirani isključivo na lov igluna. U trgovinama se mogu pronaći i specijalizirani swordfishequipment odjeli. Iglun se zadržava oko pučinskih brakova, na dijelovima gdje se bilježe promjene u strukturi dna, područjima temperaturnih razlika, kurentima te u blizini jata sitnijih riba na pučini. Lov igluna na obalama Floride i u Jadranu u principu je sličan, no ne smiju se zanemariti dubine koje su u oceanu puno veće nego u našem moru. Manje dubine Jadrana donose više prednosti za lov na igluna, pojednostavnjuju ribolov, a i razlika između dnevnog i noćnog ribolova je manja. U broju dnevnih ulova igluna u oceanima značajan porast zabilježen je tek pojavom upredenica i

električnih rola koje omogućavaju ribolov i na dubinama većim od 300 metara. Dubine od 300 metara su startne dubine za dnevni ribolov, a lovi se i na dvostruko većim. Iglun se danju zadržava na većim dubinama, no hrani se i kroz dan, što isključuje teorije o iglunu kao isključivo noćnom lovcu. Budući da se kod nas rijetko lovi na dubini većoj od 200 metara, oprema za tunolov dovoljna je za lov na igluna. Potrebno je napomenuti razliku u prezentaciji mamaca na nekim dubinama koje možda nisu isprobane u tunolovu, te korištenje svjetlosnih i mirisnih teasera koje će u tunolovu zapravo dodatno doprinijeti ostvarenju boljih rezultata, dapače, tuna će vjerojatno zasjeniti igluna brojem zagriza na postave dodatno opremljene atraktivnim teaserima. Budući da iglun ima mekana usta zbog čega se povećava postotak otkvačivanja, kočnica bi trebala biti namještena na maksimalno 11 kilograma. Šanse se mogu povećati i korištenjem namjenskih tzv. Swordfish hook udica ili udica ravnog tijela, koje dopiru do utrobe ribe. Što se tiče debljine osnovnog najlona ili upredenice, najskloniji sam backupu od dakrona ili spectre te najlonskoj osnovi od 100 lb. Debljina leadera može biti različita, osobno koristim fluorocarbon 125 lb, a iznimno za duboke prezentacije 175 lb. Zagovornik sam kvalitetne opreme koja posadu neće baciti u očaj, a ribu s ostacima udica i najlona u konačnici ubiti. U prilog tome, zbog gubitka dvije ribe te pojave velikih primjeraka u akvatoriju u kojemu lovimo, sa Shiraza III su privremeno povučene Stelle 20000, iako je prošle godine u okršajima Stelle i tune rezultat bio 7:1. Također sam pobornik pažljivog i temeljitog izvlačenja u kojemu se može uživati. Forsiranje u izvlačenju potrebno je izbjegavati jer, ukoliko izgubite ribu forsirajući, ispadate smiješni u očima zagovaratelja brzog izvlačenja. Da izbjegnemo debate i prepustimo ih ribolovnim

forumima, nastavit ću o ribolovu na igluna. Preporučljivi su, uvjetno rečeno, mekši štapovi pošto se ovdje radi o ribama čiji prosječni ulovi u Jadranu iznose od 40 do 110 kilograma. Najbolje od svega je to što neka stroga pravila ipak ne postoje, samo je nebo granica mašti i inovativnosti koju možete primijeniti u svojim prezentacijama. Dnevni i noćni predvezi koje koristimo ne razlikuju se, osim po dubini na kojoj se prezentiraju ribi. Danju ćemo, da bi bili učinkovitiji, pretraživati područje od dna do pola dubi-

LOV IGLUNA NOĆU

osnovna upredenica80 lbs spojena Top-shotom s wind-on-leaderom 7,62 metara wind-on-leader 125 lbs petljom spojen s wind-on-leaderom snage 175 lbs wind-on-leader snage 125 lbs

bljeskalica 3,35 metara iznad mamca

olovo 1 kg lignjun

vrtjelica snage 200 lbs

najlon snage 20 lbs, 3,4 m od mamca

petlje wind-on-leadera

break - away rig wind-on-leader snage 175 lbs

bljeskalica na vrhu predveza

ne mora, što naravno prekidamo ukoliko sonar pokazuje neki signal sitne ribe ili, još bolje, ukoliko nam direktno otkriva lovinu na zaslonu. Udice se momentalno usmjeruju i šalju na zadanu dubinu. Ako predvezi ne mogu doseći zadanu ili željenu dubinu, morate ih dodatno opteretiti olovima, koji, ovisno od slučaja, mogu biti težine i do par kilograma. Prilikom korištenja velikih otežanja posao ćete olakšati breakaway rigom, odnosno namještanjem otežanja na osnovu upotrebom tanjeg monofila koji prilikom ugriza ili povlačenja ribe puca čime vaš najlon ostaje slobodan. Udice za noćni ribolov dovoljno je rasporediti na dubine od 50 metara pa do površine, ovisno s koliko ćete pribora loviti. Onima koji ne namjeravaju eksperimentirati i traže nešto jednostavno a ubojito, preporučio bih svoj, dosad strogo čuvan, način pretraživanja svih dubina jednom posta-

bljeskalica 150 cm iznad mamca

vom. Prezentacija je namijenjena ribolovu u driftu i na svim dubinama. Mamac (lignjuna, sardelu, skušu ili šaruna) čvršće montirate na udicu na koju potom PVA koncem povežete otežanje. Onima koji se ne bave slatkovodnim ribolovom, potrebno je pojasniti da se PVA konac nakon kratkog vremena otapa u vodi zbog čega se otežanje oslobađa a udica i mamac ostaje slobodan, odnosno kako to kažu Amerikanci - freeline. Za otežanje se može koristiti kamen ili nešto slično s obzirom da nepovratno ostaje u moru. Ako je dubina veća potrebno je pojačati količinu otežanja ali i konca, zbog vremena tonjenja i otapanja konca. Tako pripremljeni mamac spuštamo do dna, a kad otežanje otpadne mamac se počinje uzdizati, ovisno o brzini drifta, dok

1,5 m najlona snage 50 lbs glavni uteg 6 kg

olovo 1 kg kratka petlja navezana na osnovu 30 cm najlona snage 20 lb spoj najlona 20 i 50 lb s aluminijskom puškicom

najlom 50 lb nosivosti prema glavnom utegu kratka petlja navezana na osnovu prema mamcu

ne dođe u freeline poziciju. Ako je dubina bila primjerice 150 m, udica je u konačnici, nakon pretraženih svih 150 metara dubine, isto toliko iza broda te ju možete lagano ili brzo, s više zastajkivanja, povući prema brodu. Potonje zna rezultirati napadom ribe koja je u tragu vašeg bruma. Postupak možete ponavljati koliko puta želite, te se nadam da će se isplatiti kao što se i meni. Potrebno je reći da će, ukoliko se radi o velikoj dubini, vrijeme putovanja mamca od dna do površine biti veće, a ova prezentacija nije zamorna za ribolovca jer jednom kad spustite mamac na dno više nije potrebna nikakva asistencija pošto će udica sama pronaći ribu na bilo kojoj dubini ako je ima. Za ribolov noću potrebno je samo dodati bljeskalicu. Kod upotrebe bljeskalica, starleta i sl. preporuča se, za dane punog mjeseca kad je vidljivost noću jaka, teaser približiti mamcu od 3 m nada-

lje, do samog mamca. Za vrijeme mraka i slabije vidljivosti teaser treba postaviti od 5 do 10 m dalje od mamca. Izvori svjetla privlače sitnu ribu koja se također hrani pa je m a m ce p o trebno kontrolirati. Za dnevni ribolov, po mom mišljenju, najbolji mamac je skuša, po mogućnosti što veća, a noću je ponekad jedina opcija lignjun, kojega ne treba zapostavljati ni danju. Vrlo je lukavo kod svakog stavljanja mamca na udicu, zubarskim koncem, voštanim koncem ili najlonom, povezati ili najjednostavnije zašiti glavu za tijelo ribe mamca, a čak i za udicu, da se ma-

mac ne bi raspao ili odvojio od udice prilikom napada igluna sabljom. U tom će slučaju iglun uzeti ostatke koji ravnomjerno padaju, a ne onaj komad koji ostaje neprirodno visjeti na udici ili, još gore, praznu udicu. Nije napomenuto, ali nadam se da se podrazumijeva da govorimo o mrtvim mamci-

ma. Korištenje živih je uvijek produktivno ali i nepraktično zbog spuštanja na veće dubine, zapetljavanja te velikog postotka otpadanja mamaca s udice od udaraca iglunove sablje. Postava na određenu dubinu zahtijeva veću količinu olova, na približno 12 – 15 m prije mamca, a potrebno je pri-

LOV IGLUNA DANJU DIZANJE JEŠKE NAKON OTPADANJA PVA UZICE

150 m

Break-away-rig spuštanje mamca pomoću PVA uzice

m 0m

osnovni najlon

150

vrtjelica

PVA uzica

kamen

premiti se na korištenje olova težine i do par kilograma, ovisno o brzini drifta i dubini koju želite postići. Inovativno je koristiti downrigger u driftu što prilikom griza ribe ostavlja slobodan najlon, bez olova i ostataka gumica. Ako na downrigger namotate upredenicu, povećat ćete mu kapacitet strune i postizat ćete veće dubine zbog manjeg dijametra upredenice. Postoji mišljenje da, prilikom trollinga, upredenica na downriggeru proizvodi vibracije pa vam savjetujem da to provjerite ukoliko ga koristite u trollingu. Bljeskalica ima raznih oblika i modela, najbolje je koristiti kvalitetnije i provjeriti deklariranu dubinu do koje mogu raditi zbog mogućnosti prodora vode uslijed velikog pritiska. Po mom mišljenju, najuspješnije boje su plava i zelena, a njihova kombinacija je hit na Floridi. Ako se stavljaju dvije bljeskalice, učinkovita je i crvena. Dvije bljeskalice trebaju biti razmaknute 5 metara. Za noćni ribolov opremljeni brodovi koriste podvodnu rasvjetu koja okuplja sitnu ribu, a to okupljanje predatorima ne može promaknuti. Rasvjeta hydroglow, koja se spušta s broda u vodu, proizvodi se isto u plavoj i zelenoj boji i standardna je oprema za svaki noćni ribolov. Kod igluna, kao i kod svakog predatora, osjetilo mirisa je vrlo razvijeno te svaki oblik mirisne primame može povećati šanse za ulov. Budući da se u većini slučajeva udice namijenjene iglunu nalaze puno dublje i daleko od traga vašeg bruma u driftu, morat ćete pribjeći velikim hranilicama s olovom ili čak vreći bruma umjesto olova. Velika mana dubinske mirisne primame su učestali napadi morskih pasa na mamce. Ove godine takav napad kod Blitvenice rezultirao je kačenjem 16 modrulja u rasponu od 10 do 150 kg, u razmaku od par sati, tako da je ribolov završio sa štetom od 7 bljeskalica, 9 udica i tko zna koliko metara fluorocarbona. Kad se modrulji namjere na vaše mamce možda je najbolja taktika pro-

mjeniti poziciju. Te noći bili smo usidreni na braku gdje nam se iglun par puta bacio par metara od broda pa promjena pozicije nije bila opcija. Najučinkovitiji način, po meni, je uštrcavanje ulja sardine ili lignje u lignjuna na udici, po mogućnosti svjetlećeg. Nakon stavljanja na udicu, lignjunu uštrcate ulje u tijelo te mu potom isto izbušite iglom na više mjesta kako bi se ulje polagano kroz rupice otpuštalo u more. U dubinama pučinskih pro-

stranstava teško je uočiti mamac pa svjetlosni i mirisni teaseri moraju biti nezaobilazni dio svake prezentacije. Ulja za dipanje mamca bez problema ćete naći u trgovinama ribolovnog pribora, isto kao i bljeskalice ili starlete, tako da vas ništa ne može spriječiti da ulovite svoj trofej i postanete dio sretnika koji su iskusili čar borbe s ovom izuzetnom ribom. Za kraj, oni koji znaju stanje skladišta na Shirazu III reći će da sam prešutio boje za bo-

janje mamca. Bojanje mamca uspješno se primjenjuje u svijetu. Lignjuni se boje u plavo, zeleno, narančasto, ljubičasto i crveno. Na Shirazu III u upotrebi su od početka godine, no još nije pronađena čarobna boja koja radi u Jadranu. U korištenju su me pokolebali ulovi na čiste mamce i zaobilaženje obojanih. Uz svu opremu, za dobar ulov potreban je i factor X ili nekad ‘osoba X’, a u mom slučaju on ima ime i prezime. Svaki put kada je, u protekle

dvije godine, sa mnom kao član posade plovio Dražen Mišura, ulovili smo igluna. I na ovogodišnjem big game turniru Kup prvaka u Vodicama, iglun je odlučio pobjednika, a na pobjedničkom brodu Iglan kapetana Andrije Gudeljevića spomenuti Mišura igrao je veliku ulogu. Prema tome, formulu za uspjeh čine dubina, bljeskalica, skuša i Mišura. Na kraju bih napomenuo da su metode opisane u ovom članku samo počeci ciljanog lova na igluna. Potrebno je malo vremena da isprobamo sve čime nas bombardira ribolovna industrija i kolege ribolovci s Floride, Novog Zelanda i Južne Afrike, kao najboljih destinacija za lov te veličanstvene ribe, te izgradimo neki svoj stil za bolje rezultate. Onima koji se ne zadovoljavaju mrvicama preporučio bih bespuća interneta. Krenite upisivanjem riječi sword fish tips i sami odlučite gdje ćete završiti. Pozdrav sa Shiraza III.

Big Game

VODIČKI Kup

prvaka 2010.

Napisao i snimio Boris Bulić

ve je godine 3. rujna ŠRD Mali porat organizirao svoje drugo po redu natjecanje u ribolovu krupne morske divljači, Kup prvaka – Vodice 2010. Od pozvanih 15, natjecanju se odazvalo 12 ekipa koji su se dva dana nadmetali u ovom po mnogima krunskom obliku sportskog ribolova. Osim dvostruko duže natjecateljske satnice, na radost svih natjecatelja na ovogodišnjem je natjecanju povećana dozvoljena kvota konačnog ulova tune, što je iznosilo 400 kilo-

grama. Inače, dozvoljena lovna veličina za tunu i igluna je bila 30 kilograma, a za iglana 20 kilograma. Albakor je morao biti teži od 5 kilograma kao i morska divljač, dok se psi nisu uopće bodovali. Kako se i priliči na ovakvim natjecanjima, lovna je zona bila velika. Granica prema kopnu je bila određena pravcem od Purare preko Blitvenice do Svilana ispred Rogoznice dok se prema pučini smjelo izaći od Purare i Svilana 5, a od Blitvenice 10 milja. Iako je područje bilo uistinu široko, većina je natjecatelja

Još malo pa gotovo…

Konačni poredak Brod

natjecatelji

bodovi

Iglan

Andrija Gudeljević, Miho i Vlaho Vidak Dražen Mišura

1540

Shiraz III

Saša i Max Rakar, Wiliam Dušek Tvrtko Tvrdeić

600

Adria

Srđan i Dragan Čoro, Jurica Volarević, Marojica Ucović

366,5

išla na ciljana područja koja su se pokazala najizdašnijima. Tako je najveći dio natjecatelja potopio svoje sisteme uz južni dio Žirja, poznato okupljalište sitne plave ribe. No nije samo prisustvo sitne plave ribe okupilo natjecatelje već i činjenica da se na tom području već danima uspješno love velike ribe.

Očekivanja su se pokazala opravdanima jer je već nakon dva sata brumanja Dubrovčanin Srđan Čoro dojavio prvu ribu na štapu. Ipak, lovina nije bila tuna već albakor težak 16,5 kilograma. Prvu je tunu na štap dobila i ubrzo izgubila posada broda Limini, no u podne Iglan na palubu izvlači prvu plavoperajnu ljepoticu tešku 41 kilogram. Slijedili su ulov za ulovom da bi pred kraj natjecanja prvog dana Antun Roca na udicu dobio psa lisicu koji se na samoj površini oslobodio. Drugoga je dana situacija bila slična s tim da su prvi ulovi krenuli sat kasnije u odnosu na prvi dan. Prvi je ulov ostvario Ivan Ledenko sa svojom posadom na brodu Starac. Uspjeli su zakačiti i izvući najveću ribu natjecanja tunu tešku 76 kilograma. Posebno je zanimljivo da je ta tuna imala pirsing – veliku udicu promjera 40 milimetara vezanu na predvez promjera 2,50 milimetara s olovnim zogulinom, očito dijelom parangala namijenjenog tunama kakvima se služe naši zapadni susjedi oko Sicilije. Negdje oko jedan sat posada Iglana izvlači na palubu igluna teškog 47 kilograma. Posljednju tunu natjecanja

Adria sa svojom tunom

Posada Iglana - pobjednici Kupa prvaka – Vodice 2010.

je izvukla posada broda Shiraz negdje oko 16 sati čime je ispunjena dozvoljena kvota, zbog čega je ekipa Nive svega nekoliko minuta nakon toga morala pustiti svoju tunu. Posebno je zanimljiv i zagonetan bio nerealiziran ulov posade Danka Vuljanića na brodu Rab 1. Oni su dobili ribu na štap negdje oko jedan sat iza podneva. Ipak unatoč svim naporima nisu je uspjeli vidjeti do kraja natjecanja. Riba bi bila validna da je do kačenja došlo u posljednjem satu natjecanja, no budući da je bila zakačena znatno ranije, suci i natjecatelji su u 17 sati na kraju natjecanja napustili bojište i otišli na vaganje i zasluženu večeru. A kako je ta borba završila i što se zbilo, na čuđenje svih, ostala je tajna.

Vijesti

Stand - up borbeni pojas

Ryobijeva rola Ecusima

tand – up tehnika izvlačenja ribolova ima svoje zakone, a pri tome je potrebno imati i posebne borbene pojaseve jer ploča dolazi na koljena jer ribič radi nogama. Alutecnosov stand – up borbeni pojas na p ra v lje n je kao kombinacija mekanog podstavljenog dijela koji ide na koljena i aluminijskog dijela koji učvršćuje štap prilikom izvlačenja. Marine aluminij je nesalomljiva slitina koja uz to što ne hrđa ima i zaštitni zlatni sloj.

cusima je rola namijenjena za lov upredenicama kod najzahtjevnijeg i teškog ribolova. Najveći model je namijenjen lovu na dubokim brakovima i lovu kaburom jer joj je kapacitet 230 m najlona debljine 0,405 mm, što se u verziji s upredenicom znatno povećava. Prijenos joj je 5,0 : 1, a kočnica se može stisnuti na 8 kilograma. Rola ima četiri nehrđajuća kuglična ležaja te nepovratni igličasti. Svi važni dijelovi su napravljeni od nehrđajućeg čelika i duraluminija, što je svrstava u ‘morske’ role. U manjim veličinama rola je odličan odabir za spining ili neku drugu tehniku.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Big Game

BIG OM 2010. Drugo po redu ovogodišnje natjecanje u lovu na veliku ribu, BIG-OM, održano je u Omišlju 10. i 11. rujna Napisao Zlatko Kamenić, snimili Zlatko Kamenić, Mladen Marković i Željko Sokač

ekordni broj od 31 ekipe, 10. i 11. rujna odmjerio je snage na petom po redu BIG-OM-u. Usprkos nepovoljnom vremenu, natjecanje je uspjelo, te su zadovoljni i učesnici i organizatori. Petnaest ekipa prijavilo se u Big Game konkurenciji i 16. u tzv. Middle Game-u ili palamijadi u kojem su se bodovale palamide, zubaci, gofovi, brancini i lampuge. Po prvi puta nastupila je i jedna ženska ekipa.

Prvi dan U subotu prvog dana bura je bila kreator taktike i mjesta ribolova. „Kapa“ od izduženih oblaka pokrivala je vrhove okolnih brda, a zna se da je to bura. No na trenutke snažni je vjetar posustajao dajući nadu da će se ipak moći izaći dalje od obale na željene pozicije.

Omiške Barakude pred start

Konačni plasman u middle game natjecanju “Palamijada” natjecatelji

ukupan ulov

Snježana Huljić, Tanja Grbac Saftić, Ranka Čandrlić, Jasna jovanović i Nives Spicijarić

5468 g

Dejan Bilicki i Damian Bilicki

5253 g

Konačni plasman u big game natjecanju natjecatelji 1

Pave Cindrić, Drago Jernej i Mak jernej

brod

ulov

Mahi Mahi

Tuna - 62 kg

Neke su brodice za vrijeme, uvjetno govoreći “bonace“, napuštale pozicije na kojima su satima bacale primamu u more i otplovile na željene pošte u Kvarneru i Srednjim vratima gdje su tijekom kolovoza i početkom rujna viđene i lovljene tune. No kad se nakon sat –dva vremena stvorio kakav takav trag od bruma koji bi mogao privući tunu, valjalo je paliti motore i bježati pred rastućim valovima i vjetrom. Na novoj poziciji počinjalo se od početka. Na taj je način puno vremena izgubljeno u premještanju i vožnji kad udice nisu u moru, umjesto da se upornim stajanjem na jednom mjestu pokušalo doći do uspjeha. Nešto iza podneva sudačkom brodu

javljena je riba na udici. Imao ju je Predrag negdje na liniji od Glavotoka prema Belom. Hrvajući se neodgovarajuće opremljen sa velikom ribom, nije se stigao odazivati na pozive mobitelom. Tražio ga je i sudački brod i oni natjecatelji koji su pretpostavili da tuna na udici nije jedina tuna na tom području. Kad je napokon njegov brod ugledan pod creskim stijenama prošlo je već nekoliko sati borbe, a brodica se nalazila 3-4 milje od pozicije gdje je riba zagrizla. Nismo davali prevelike šanse u ishod borbe u njegovu korist, ali on to nije znao. Na slonove se ne ide s praćkom, priznao je to i on sam nakon pet sati neizvjesnosti, uzaludne muke i na

Tko zna - zna

kraju neizvučene ribe. Vedrije vijesti stigle su iz lovne zone ispred Njivica. Za bovu na vrhu pličine vezala se brodica sa ženskom ekipom. Ribarice su ribarile i pored toga se uz pjesmu dobro zabavljale. U takvom raspoloženju, nesebično su nudile okrepu izmučenim muškim ekipama koje su se zatekle u blizini. A bilo je razloga njihovom veselju. Jedino su one imale izvučenu ribu na brodu, potvrdio je to i glavni sudac Franjo Matić. Dosta riba je tog dana viđeno i registrirano, no

Burno otvorenje

na suhom je završila jedna palamida, razlog veselja ženske ekipe Omiške Barakude. Bila je to u obje konkurencije jedina riba prvog dana.

Drugi dan Usprkos najavama o smirenju vjetar nije stao pa je i drugog dana stvarao neprilike ribolovcima. Kao i obično, stalno su primane nebrojene informacije o tunama, viđenim od Malinske do Brseća. To je ponovno ponukalo pojedine skipere da

gube vrijeme u stalnoj jurnjavi i promjeni terena. Logikom se poslužio lokalni majstor Pave Cindrić. Izabrao je zonu u kojoj je dan ranije Predrag izgubio borbu. Zahvaljujući dobrom brodu bura mu nije jače smetala.Probio se u kanal između Cresa i Krka što mu se i isplatilo. Drugi puta u dva dana u tom kanalu zagrizla je velika riba. Za vrijeme zamaranja, sakupilo se tamo pet-šest brodica očekujući još koju… Pave je uspješno okončao borbu, digao tunu na brod na zadovolj-

Ulov koji je osigurao prvo mjesto

stvo predsjednika Zubaca iz Omišlja Nikole Sparozića i svih koji su pet godina vjerovali da će ovo natjecanje postati pravi Big Game. I drugog dana natjecanja izgubljena je jedna velika riba, očito zbog neadekvatne opreme. Za dobre vijesti pobrinula se ponovno ženska ekipa. Iako bolje opremljene za teški ribolov od mnogih muških, one su odabrale manje ofenzivnu taktiku zadovoljivši se sa manjim ribama.Na klasičnu „drifting“ tehniku dobile su brancina od 3,2 kg s kojim su,

Predsjednik organizacionog odbora Sparožić uručuje nagradu prvopasiranoj ekipi u BG

Omiške Barakude s ulovom nakon prvog dana

Luben od 3,2 kilograma

Pobjednici big gamea

zajedno s ulovom prvog dana, postale konačne pobjednice u svojoj konkurenciji. Ekipa Big Gejmaša iz Opatije nešto prije završetka natjecanja u 17 sati javila je ribu na štapu, ali ni u regularnom dijelu, a niti u sudačkoj nadoknadi, nisu je izvukli. To im je uspjelo pred jutro drugog dana. Vaga je pokazala čak 165 kilograma! Iako bez plasmana, dečkima treba čestitati. Na rivi u Omišlju gdje se pri posjeti Hrvatskoj iskrcao papa Ivan Pavao, proglašeni su rezultati. Predsjednik organizacijskog odbora Tomo Sparozić pozvao je natjecatelje i okupljeno mnoštvo na besplatnu degustaciju ulova, tunu sa žara, koja je za čas podijeljena i pojedena. Ponovno se istaknula ženska ekipa poklonivši svoju nagradu u humanitarne svrhe.

Big Game

XII BiG GAME

Jezera 2010. Napisao i snimio Boris Bulić

ezera su i ove godine od 19. do 25. rujna bila centar svita za sve ljubitelje lova na tune i ostalu veliku morsku divljač. ŠRD Punta Rata je opravdala očekivanja i uspješno organizirala ovogodišnji dvanaesti po redu big game fishing. Natjecanju se od prijavljenih 65 odazvalo 59 ekipa iz deset zemalja – Češke, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije, Crne Gore, Australije i naravno, Hrvatske. Sponzor natjecanja su bili Hypo Group Alpe Adria, te Meridian Projekt kao generalni sponzor. Lovna je zona bila standardno ogromna, tako da je u 180 kvadratnih milja svatko mogao pronaći svoj komad mora i loviti potpuno opušteno. Tri lovna dana koliko ih ovo natjecanje predviđa, bila su jedan za drugim - od 21. do 23. rujna, što je za natjecatelje bilo malo naporno, ali zato za ribolov jako dobro. Konstantna prihrana je rezultirala izvanredno brojnim ulovima trećeg dana kada je ostvaren fantastično velik broj kačenja. Prva dva dana natjecatelje je

Unatoč temperamentu ulov je pušten

ometala povremeno vrlo jaka tramuntana, no zato je treći dan nastupila utiha pred dolazeće jugo.

Kvota do po bota Propozicije su ostale gotovo neizmijenjene u odnosu na prošlu godinu. Minimalna veličina za tunu je bila 50 kilograma, iglan nije smio biti

lakši od 20, iglun od 40, a sva ostala riba od 5 kilograma. Gof, ugor, golub, manta, bucanj i sve vrste morskih pasa nisu se bodovali. Lov je bio dozvoljen isključivo driftingom dok troling, odnosno panula nije bila dozvoljena. Osim toga, posada broda je mogla na palubu izvući samo jednu tunu dnevno po svom izboru nakon čega su sve ostale eventualno zaka-

čene morali pustiti u more. Niska kvota koju je Ministarstvo odredilo još u trećem mjesecu izazvala je veliko negodovanje i opće nezadovoljstvo dodatno začinjeno činjenicom da je natjecanju u Vodicama kvota od 250 kilograma kolika je bila 2009. godine ove godine podignuta na 500 kilograma, dok je Jezerima sa 1300 kilograma iz 2009. za ovu godinu spuštena

va Konačni poredak Brod

Skiper

Ulovljene ribe

PUštene ribe

Bodovi

Iglan

Andrija Gudeljević

2000

Starac

Ivan Ledenko

Tuna 57,50 kg

1787,5

Aurora

Giovanni Ferrarin

Albakor 12,5 kg

1525

Puštanje petnaeste tune s broda Starac

Humanitarno ozračje Iako je ovo natjecanje od samog početka začinjeno jednim humanitarnim aspektom, na big game u Jezerima ne gleda se blagonaklono. To je mišljenje kako organizatora, tako i samih sudionika. Jedan od glavnih razloga tako negativnog stava koji zauzima Ministarstvo, ali i HSŠRM kao krovna organizacija svih sportskih ribolovca Hrvatske je prodaja ulovljene tune. Istina jeste da se sportski ulovljena riba ne bi smjela stavljati u promet, no onda ostaje pitanje što s obzirom na prosječnu veličinu i težinu ulova učiniti s tom ribom. Prodajom ulovljene tune po popularnim cijenama i više od pola nižima od uobičajene, organizator ŠRD Punta Rata uspije skupiti novac s kojim pokrije jedan dio troškova oko organizacije dok preostali novac donira u humanitarne svrhe. Tako ŠRD Punta Rata u redovnom postupku već punih 12 godina sudjeluje u financijskom pomaganju crkve i Caritasa, veslačkog i malonogometnog kluba, siromašnih Jezerana i otočana, dok se veliki dio ulova donira Kninskoj bolnici i pučkoj kuhinji u Šibeniku što je često i do 70 posto ostvarenog ulova. Osim toga, česti su slučajevi gdje sami natjecatelji svoje nagrade koje su sve samo ne male i zanemarive u potpunosti doniraju. Tako je 2005. godine slovenac Aljoša Hribar donirao osvojenih 50 000 kuna hrvatskoj Udruzi Krijesnica za djecu oboljelu od malignih bolesti, a Dario Marjan se 2007. godine odrekao svoje nagrade u iznosu od 50% sakupljenog novca od kotizacije u prilog Odjela za plastičnu kirurgiju Splitske bolnice.

na 850 kilograma. Nažalost dopuštena je kvota postignuta trećeg dana u 12:30 nakon čega su sve zakačene tune morale biti puštene.

Riba za ribom I dok su prva dva dana provedena u valjanju otvorenog mora, treći je dan nastupila bonaca koju je već 20 minuta nakon početka natjecanja poremetio poziv preko radio stanice: - Shy zove sudački brod! Riba

I White shark je pustio svoj ulov

na štapu! Ponavljam, Riba na štapu… Još prije nego li je sudac uspio pokrenuti brod od crnogorske ekipe je stigla druga dojava: - Pirotina zove sudački brod! Riba na štapu… A onda je krenulo. Jedan je poziv stizao za drugim - Graal, Lena, Pirotina, pa opet Graal, El Patron, White Shark, Marlin… Suci kojih je očito bilo premalo za obići sve očekivanom brzinom bili su u neprekidnom pokretu. Povremeno su stizale

i četiri dojave o ribi na štapu unutar jedne minute. Nerijetko bi se dogodilo da bi sudački brod dolaskom na brod koji je dojavio ulov, zatekao dvojicu kako drže svaki svoju tunu, jedan na pramcu drugi na krmi. Svi su guštali osim sudaca koji su jedva stizali zapisati i obići sve ulove budući da se tuna mogla pustiti i time ostvariti sto bodova jedino uz prisutnost sudačkog broda. U 12:10 je ulov tune duge 163 centimetra prijavio brod Charlie, da bi nakon nepunih 20 minuta odobrena kvota bila dostignuta nakon čega je preko radio stanice objavljeno da se sve tune bez obzira na težinu od tog trenutka do kraja natjecanja moraju pustiti u more. Unatoč dostizanju kvote riblja se aktivnost nije smanjila. Dapače! U 13:50 se oglasio Starac objavljujući double strike. Ipak, bez obzira na intenzitet kojim su ribe primale ponuđenu ješku, i opće nezadovoljstvo odredbom o kvoti, zakon je ispoštovan tako da su sve

Sharky je nasukao svoj ulov

tune do kraja natjecanja puštane u more.

Izgubljena getriba i slomljeni štap Iako je riba izvanredno dobro primala nije svima išlo kao po

loju. Tako je Robert Lipovac drugog dana natjecanja zakačio veliku tunu i u manevru ostao bez getribe zbog čega naravno, više nije mogao manevrirati pa je izgubio i ribu. Fortuna nije bila naklonjena ni Miranu Propadalu na brodu

Mare kome je pukao štap od 130 libri i to tako da je na brodu ostao samo rukohvat dok je gornji dio štapa zajedno sa multiplikatorom koji očito nisu bili vezani završio na dvjestotinjak metara dubine. No bez obzira na ova dva ne-

Ovu ćemo uloviti dogodine

Iglan je sav svoj ulov puštao u more

Premala…

Ova je dovoljno mala za puštanje s prove

sretno okončana događaja, nikakvih teškoća ni problema vezanih uz organizatorski i natjecateljski dio nije bilo. Sve je prošlo besprijekorno. Organizatori su zadovoljni dobrim odzivom, a natjecatelji dobrim lovom. Konačni poredak nije bilo lako ustanoviti, naprosto zbog velike količine podataka koju su glavni sudac Goran Baranović i pomoćni suci Antonio

Kursar i Milan Čanković morali temeljito obraditi. Ipak to je na kraju napravljeno, tako da je u konačnom poretku prvo mjesto osvojila posada broda Iglan, drugo posada broda Starac, dok je treće pripalo talijanskoj ekipi s broda Aurora. Na ovom je natjecanju ukupno ulovljeno 449 kilograma tune i 200 kilograma albakora, a pušteno je čak 145 riba.

Vijesti

Ryobijeva rola Applause

Alutecnos borbeni pojas

pplause je rola napravljena od dur aluminija namijenjena teškom ribolovu. Unutrašnjost je nehrđajući čelik, a od istog materijala su i četiri kuglična ležaja. Prijenos je 5,0 : 1, dok je kapacitet 230 metara najlona debljine 0,405 milimetara za najveći model 8000. Kočnica se može stisnuti na 10 kilograma i pogodna je za ribolov na dubokim brakovima ili za nove tehnike japanske tehnike kaburu i inchiku gdje se lovi s varalicama preko 100 grama.

orbeni pojas mora biti na svakom brodu, dobro je znana stvar. Svejedno lovite li zubonju, gofa, luca ili albakora, trebate borbeni pojas jer ponekad borba s beštijom nije nimalo lagana. Alutecnosov borbeni pojas je izrađen dijelom iz kordure, dijelom iz aluminija i to ga dijeli od sličnih koji su izrađeni od plastike. Dio koji prianja tijelu je napravljeInformacije no od materijala koji ne žulja, dok je sama uložnica i ploča RIBOLOVNI CENTAR BARKA od marine aluminija izuzetno 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a tvrda i ne može je pomaknuti Telefon 021 / 334 - 340 nikakva riba, pa čak i da se radi o tuni.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Quantumov štap TX Surf 420

urf štapovi su namijenjeni dalekim izbačajima s obale i lovu priobalne ribe. Posebno su pogodni za nisko položene obale gdje se zadržavaju, ovčice, orade, picevi i ostala kvalitetna riba. Quantumov štap TX Surf 420 ima deklariranu nosivost od 120 do 150 grama, dužinu 4,20 metara, četiri sekcije i težinu od 400 grama, dok mu je transportna dužina 1,45 metara, a odnos cijene i kvalitete je sjajno pogođen.

Varalice Dirty Harry

lint Eastwood se svojevremeno proslavio svojom ulogom beskompromisnog detektiva poznatog kao Prljavi Harry. Upravo je ta legendarna beskompromisnosrt inspirirala kreatore ovih varalica. Mustadove varalice Dirty Harry su brzotonuće varalice koje imaju izuzetne balističke performanse zahvaljujući kojima se mogu uistinu daleko izbaciti. Dostupne su u veličinama 7, 14, 18 i 25 grama u više boja. Posebno su zanimljivi modeli sa suknjicom na repu.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Oprema

Abu Revo Toro i Maria Squid Jive idelna kombinacija za Tataki tehniku

BAITCASTERI bacački multiplikatori Tekst o ABU-ovim niskoprofilnim bacačkim multiplikatorima, koje struka zove baitcasteri izazvao je pravu poplavu mailova i telefonskih poziva. Jesu li zaista toliko snažni? Ima li ih u Hrvatskoj? Gdje se mogu kupiti? Kako rade? Kolika im je cijena? U svakom slučaju postavlja se puno pitanja na koja treba odgovoriti Napisao Mladen Marković

otovo svi koji su me zvali, te male i lagane multiplikatore vidjeli su ili na TV p r o g ra m u Fish&Hunt, ili na svemoćnom You Tubeu, kako ih koriste Japanci, Amerikanci i mnogi drugi. Svi koji su nazvali ili poslali mailove prvenstveno su zadivljeni tim spravicama, no prisutno je i veliko nepovjerenje u njihovu snagu, bez obzira što sam napisao da ABU serija Revo ima kočnicu koja se može stisnuti na 10,9 kilograma. Ostala pitanja odnose se na njihovu cijenu, način upotrebe i ima li ih uopće i, ukoliko da, gdje se mogu nabaviti u Hrvatskoj. Prije svega, potrebno je upoznati se s osnovnim informacijama u vezi kočnica. Podatak od 10,9 kilograma, na koliko se može stisnuti jedna kočnica, govori o snazi neke role, odnosno o vršnoj snazi kočenja, koju je u praksi vrlo teško ili nemoguće dostići. Na potonje se nadovezuje pitanje zašto je uopće potrebna ta snaga. Možemo se našaliti i reći ‘ne ide se u svatove bez one stvari’, pa tako ni u ribolov. No, kada bi doista stisnuli kočnicu na Revo Toru na 10,9 kilograma, u najboljem slučaju popucao bi predvez, još gore upredenica, a u najgorem slučaju čak i štap, i to sve pod uvjetom da imate

Poluga slobodnog hoda špule na ABU Ambasadeur multiplikatora sa strane kućišta

izbalansirani pribor. Pod balansiranim priborom podrazumijeva se usklađen štap, rola, upredenica te monofilni predvez, odnosno fluorokarbon. Na primjer, moj komplet za ribolovne tehnike Tataki, Kaburu

i Inchiku je štap XZoga Taka JI 6312 deklarirane snage 150 g, niskoprofilni multiplikator ABU Revo STX, upredenica Power Pro koja odgovara klasifikaciji # PE 2.0 ili u prijevodu deklarirane nosivosti 10 kilograma.

Na upredenici je vezan Seaguar fluorokarbonski predvez debljine 0,35 mm, koji bi sigurno pucao ako bi kočnicu stegnuo na maksimum od 10,9 kilograma, jer je to u cijeloj kombinaciji najslabija točka. Zapravo,

Naš suradnik Simone Bini koristi male niskoprofilne multiplikatore za špinanje brancina

snaga kočnice mog STX daleko nadilazi snagu štapa i upredenice, a pogotovo fluorokarbonskog predveza. Na ovaj štap i

upredenicu mogao sam komotno staviti isti takav multiplikator kojemu se kočnica može stisnuti upola manje, odnosno

PRODAJA U HRVATSKOJ Škorpion DNC Shimano Citica 201 – 999 kn Šhimano Curado 201 – 1290 kn Shimano Curado 301 – 1950 kn SPRO RedArc Baitcast – 820 kn SPRO BlueArc Baitcast – 820 kn ABU Revo Toro Winch – 1590 kn ABU Revo premier – 1290 kn ABU Revo S – 950 kn ABU Black Max – 420 kn ABU Silver Max – 420 kn ABU Ambasadeauer PGS 3600 – 899 kn Penn Generation V75 – 499 kn

Fish & Fun Ryobi Aquila - 800 - 900 kn Ryobi Varius - 1336,27 kn Ryobi Ixorne - 719,11 kn

Udica Okuma Tor Tycir TY 200LX - 446 kn

5 kilograma, no dobro je uvijek imati neku rezervu snage.

Vrste multiplikatora Kada generalno govorimo o multiplikatorima, nema neke službene podjele i u principu se radi o, grubo rečeno, razlici u veličini, no kada se govori o namjeni možemo ih podijeliti na bacačke i nebacačke. Dakle, postoje veliki multiplikatori kojima lovimo tune, srednji koje koristimo za lov zubaca i gofova panulom, te bacački kojima lovimo sve, od najmanjih riba do zubaca i gofa, novim japanskim tehnikama Kabura, Inchiku i Tataki. Najveće daljine postižu se upravo bacačkim multiplikatorima i upravo su njima, a ne stacionarnom rolom, napravljeni svi rekordi.

Što su baitcasteri? Bacački multiplikatori namijenjeni su laganom, srednjem i teškom špinanju, no odlično se uklapaju i kod ribolova iz

brodice, odnosno lova kanjčenicom ili, kako se to moderno kaže, bulentinom. Kapacitet im se kreće od 145 metara monofila debljine 0,30 do 220 metara najlona debljine 0,40. Kapacitet im se znatno povećava u kombinaciji s upredenicom, tako da imate dovoljno niti u slučaju borbe s najvećim beštijama iz dubine. Zbog konstrukcije samog multiplikatora, gotovo svi imaju zvjezdastu kočnicu. Kako su namijenjeni spiningu, najveća pažnja pridaje se oslobađanju špule, odnosno bacanju. Neki od navedenih bacačkih multiplikatora imaju polugu za bacanje odmah ispod palca, a neki na lijevoj ili desnoj strani samog kućišta multiplikatora. Da bi se omogućilo bacanje bez zapetljavanja, neki bacački multiplikatori, uz centrifugalnu, imaju i magnetnu kočnicu koja služi boljoj kontroli leta varalice ili ješke bez zapetljavanja. Prednost pred klasičnim multiplikatorima daje im vodilica strune na beskonačnom vijku, koja

savršeno namata upredenicu ili najlon, bez petljanja i uvrtanja. Uz sve navedeno, kod ovih multiplikatora je potrebno samo malo pomaknuti ručicu i riba je, u slučaju ugriza, momentalno pod kontrolom.

Princip rada bacačkih multiplikatora I sam sam, kao mladi ribič, prošao zapetljavanje prilikom bacanja, zbog čega sam godinama izbjegavao ove multiplikatore. Pravilan rad i upotreba bacanje čine jednostavnijim, a može se reći i da se s malim laganim multiplikatorom, uz isprike zadrtim ‘stacionarcima’ kakav sam donedavno bio i sam, baca lakše i dalje od stacionarne role. Uz daleko bacanje prednost baitcastera je u tome da se upredenica ili najlon nikada ne mogu oštetiti prilikom izvlačenja najlona sa špule kod pritiska velike ribe. Naime, činjenica pred kojom

Simone Bini je krivac za sve ...

rado zatvaramo oči je da upredenica i najlon trpe velika trenja kod stacionarne role, kada najlon silazi sa špule, što uzrokuje velika oštećenja, uz vrlo

neugodno uvrtanje upredenice. Svaki bacački multiplikator ima iznimno laganu metalnu špulu s perforacijama radi što većeg olakšanja, jer, što je

špula lakša, lakše se i okreće i time je omogućeno dalje bacanje i najlakših varalica. Obratno, s multiplikatorima koji imaju tešku špulu, teško je ili nemoguće bacati lakše varalice.

Svaki bacački multiplikator ima iznimno laganu metalnu špulu s perforacijama radi što većeg olakšanja, što je špula lakša, lakše se i okreće

Pjero San Bacini s omiljenim ABU Ambasadeurom

Upredenica se namata pomoću vodilice koja se kreće po beskonačnom vijku, no, prilikom bacanja vodilica ostaje u jednom položaju, tako da nema otpora i bacanja su vrlo daleka. Iako to naizgled i nije logično, sve savršeno radi. Svaka špula je dobro opskrbljena kugličnim ležajevima koji dodatno olakšavaju okretanje, no to lagano okretanje proizvodi i prekomjernu brzinu špule zbog čega ju je potrebno balansirati pomoću centrifugalne i, na nekim multićima, magnetne kočnice, koje spre-

Palcem se pritisne poluga koja oslobađa špulu

Držeći pritisnutu špulu dižemo štap u položaj za bacanje

Oštro i brzo zamahnemo i podignemo palac s poluge i mamac leti

Varalica ili mamac trebaju biti dvadesetak centimetara od vrha štapa

Štap stavljamo pod pazuho i okretom ručice sve je spremno za ugriz ribe

čavaju prekomjerni okret špule, odnosno petljanje upredenice ili najlona.

Petljanje upredenice Baitcasteri savršeno bacaju

samo ako je inercijska centrifugalna kočnica ili dodatna magnetna kočnica pravilno podešena. Naime, prvi kritičan moment je kada započinjemo bacanje i kada je sila koja povlači strunu najveća, odnosno kada težina same va-

ralice izaziva preveliku rotaciju špule, a upredenica s nje ne silazi istom brzinom. Rezultat je velika količina upredenice upetljane u ‘gnijezdo’ koje je nemoguće raspetljati. Jedino rješenje je skidanje zapetljane upredenice uz pomoć oštrog noža ili škara i ponovno namatanje nove upredenice. Upotreba centrifugalne i magnetne kočnice rješava problem zapetljavanja u potpunosti, no potrebno je obratiti pozornost na težinu nove varalice. Ukoliko je nova varalica teža ili lakša od prethodne, obavezno je ponovno podešavanje kočnica jer u protivnom dobivate prije spomenuto ‘gnijezdo’. Drugi kritičan moment je kada varalica dosegne svoju točku padanja na površinu mora. Iako ste podesili kočnicu, pogledom pratite varalicu i, kada padne na površinu, palcem prekinite vrtnju špule, što je poprilično

jednostavno s obzirom da se nalazi direktno ispod palca. Kada zaustavimo okretanje špule, na nju prestaje djelovati sila povlačenja. Ukoliko ne zaustavimo palcem špulu, sila povlačenja djeluje i dalje, a špula se inercijom i dalje vrti te ponovno nastaje ‘gnijezdo’. Vrhunski majstori baratanja baitcasterima precizno koče isključivo palcem, pri čemu uopće ne griješe, no za to je potrebno veliko iskustvo. Stoga, barem zasad, svoje ABU Revo multiće balansiram uz pomoć kočnica. Doduše, brzo sam ušao u ‘trag’ zaustavljanju špule palcem pri dodiru varalice s površinom, no, moram priznati da sam nekoliko puta u žaru borbe zaboravio podesiti kočnice što je rezultiralo deset metara kraćom upredenicom na jednom od njih, a nekoliko puta zaboravio sam jednostavno zaštopati špulu. No, poznata je stvar da

je koji put potrebno malo i eksperimentirati.

Centrifugalna kočnica i magnetna kočnica Centrifugalna kočnica sastoji se od nekoliko elemenata koji, u kućištu i na samoj špuli, svojim trenjem sprečavaju nekontroliranu vrtnju same špule na početku bacanja i u trenutku kad varalica dodirne površinu vode. Magnetna kočnica sastoji se od nekoliko permanentnih magneta koji također sprečavaju preveliku vrtnju špule.

Magnetna kočnica svojim preciznim podešavanjem apsolutno poništava prekomjerno okretanje slobodne špule Za razliku od centrifugalne, magnetna se kočnica može izuzetno fino podešavati i tako potpuno onemogućiti preveliku vrtnju špule u trenutku najveće sile povlačenja, dok je kod dodira varalice s površinom nemoguće u potpunosti izbjeći podešavanje, no palac se vrlo brzo privikne na taj manevar.

Podešavanje centrifugalne i magnetne kočnice Na fluorokarbonski predvez veže se varalica prema čijoj težini se onda otprilike stegne centrifugalna kočnica. Palcem se pritisne kočnica da se oslobodi špula, koja tada ima slobodan hod. Ako varalica slobodno pada, centrifugalna se kočnica dodatno stegne do trenutka kada varalica na lagani pomak padne samo dvadesetak centimetara. Kada se regulira centrifugalna kočnica, magnetna kočnica, ako je rola ima, mora biti skroz otpuštena. Kada je slobodan

Majstori lova s baitcasterima često koriste palac kao kočnicu

hod špule namješten na težinu varalice, dodatno se podešava i magnetna kočnica ukoliko ju multiplikator ima. Magnetna kočnica svojim preciznim podešavanjem apsolutno poništava prekomjerno okretanje slobodne špule, no svejedno je potrebno, prilikom pada varalice ili utega na površinu, palcem zaustaviti okretanje špule. Isto tako, ako varalica ne pada kada palcem oslobodite slobodan hod špule, centrifugalna kočnica je pretegnuta i mora se popustiti tako da se varalica opet pomakne samo dvadesetak centimetara. Za svaku sljedeću varalicu koju stavimo, moramo ponovno podesiti kočnice, što kod stacionarnih rola nije potrebno.

Bacanje baitcasterima Iako baitcasteri imaju mnogo prednosti pred stacionarkama, postoje i neke stvari na koje se treba naviknuti, no za to su dovoljna svega dva ili tri bacanja. Postupak je jednostavan. Za razliku od stacionarki, baitcasteri trebaju veliku brzinu izbačaja, a to se jednostavno rješava tako da se varalica postavi

samo dvadesetak centimetara od vrha štapa. Držanjem palca na špuli, oslobađa se hod. Štapom se oštro zamahne i, u poziciji za izbačaj, jednostavno se podigne palac sa špule, pri čemu varalica leti na željeno mjesto. Pogledom pratite varalicu i isti čas kad padne na površinu mora, ponovno palcem pritisnite špulu i zaustavite slobodno okretanje. Iako se, prema ovom opisu, postupak čini poprilično kompliciran, u stvarnosti je jednostavan i dovoljno je svega nekoliko izbačaja da se savlada tehnika. Bacanje baitcasterima je ugodno i lagano, ponajviše zbog činjenice da su ti mali multiplikatori dvostruko lakši od stacionarki i da se njima baca dalje i preciznije. Mnogi od njih imaju ručicu na desnoj strani, što nekima nije po volji, no to ne treba zabrinjavati zato jer vodilica strune radi besprijekorno pa je svejedno jeste li ljevak ili dešnjak. Ipak, onima koji su naviknuti na stacionarne role, bacanje predstavlja manji problem pošto bacaju desnom rukom pri čemu štap trebaju prebaciti u lijevu. Osobno sam imao problema s tim, no naviknuo sam se brzo, a tome je pomogao lov

malim multiplikatorom Avet, kojim sam lovio prošle godine i koji nema vodilicu strune pa je potrebno lijevom rukom pomicati upredenicu da se ravnomjerno mota na špulu.

Baitcsasteri na hrvatskom tržištu Baitcastere na hrvatskom tržištu možete pronaći samo u nekim prodavaonicama ribičkog pribora i opreme. Cijena im nije mala, no za taj novac dobijete rolu koju možete danima držati u ruci bez da se umorite, a koja je dovoljno snažna da svlada gotovo svaku ribu, ne ubrojimo li tune i druge velike beštije iz dubina. Baitcasteri su kod nas još uvijek nepoznanica, pa ne čudi činjenica da su uvoznici ribičkog pribora ‘bježali’ od tih malih multiplikatora glavom bez obzira. Izuzetak je zagrebačka tvrtka Škorpion koja ih godinama ima u stalnoj ponudi. U zadnje vrijeme nudi ih i tvrtka SIL – EM iz Zagreba, u svojoj prodavaonici Fish&Fun, a u ponudi je i Okumin model Tor Tycir TY 200LX kojega možete kupiti u zadarskoj prodavaonici Udica.

Vijesti

Naglavne lampe Maramice za Xenon uklanjanje mirisa

olazi vrijeme ribolova s obale po noći gdje bez nekog svjetla nema montiranja ni ješka ni slaganje pribora. Naglavne lampe su prvenstveno bile namijenjene speleolozima, no mi ribiči smo ih objeručke prihvatili jer su nam njihovom upotrebom ruke slobodne. Predstavljamo naglavne lampe s LED diodama koje malo troše baterije a daju jaki snop svjetlosti, a vijek trajanja im je U ponudi su s naglavne LED lampe s dva moda i jednom ili sedam dioda.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Štap Imax Boat

AKCIJA

!!!

tap Imax Boat je namijenjen prvenstveno ribolovu krupnih riba i to u teškim uvjetima. Štap je dug 6’6’’ i ima akciju od 32 libre. Izuzetno je lagan, a na sebi ima kompletnu FUJI opremu - držač role i vodilice. Dvodijelne je izvedbe, a segmenti se spajaju neposredno nakon rukohvata zbog čega mu je rezerva snage

ravna onoj kod jednodijelnih štapova. Štap Imax Boat se isporučuje u tvrdoj zaštitnoj tubi od kordure, a od sada je dostupan i po nižoj akcijskoj cijeni što je prilika koju ne treba propustiti. Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

ibolov je uvijek gušt, no nakon povratka taj se gušt zbog neugodnih mirisa često pretvara u nešto sasvim suprotno. Odjeća se može presvući, no ruke bez obzira koliko ih prali, pogotovo nakon rada s ješkom poput primjerice srdela, uvijek zadržavaju onaj karakterističan, većini ljudi neugodan miris. Ipak rješenje postoji, a dolazi u obliku vlažnih maramica. Pakirane su u prikladnoj vodonepropusnoj ambalaži, a veličinom Informacije su dostatne i za najzaprljanije ruke. Pored maramica koje uklaŠKORPION DNC njaju neugodne mirise, u ponu10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 di su i maramice za uklanjanje Telefon 01 / 2322 - 515 masti i ostalih sličnih nečistoća.

Skosavice Linea Effe

inea Effe je na tržište izbacila tri nova vrlo zanimljiva modela skosavica. Prvi je popularnog Oita oblika i na prvi se pogled ne razlikuje od klasičnih Oita skosavica. No nakon potapanja zahvaljujući integriranoj maloj bljeskalici ova skosavica počinje emitirati blage svjetlosne impulse. Cijena ovog modela je 35,99 kuna. Drugi model je namijenjen panuli i izgledom i akcijom je najsličniji klasičnim rapalinim voblerima. Cijena mu je 32,99 kuna. Teći je model namijenjen Informacije tatakiju. To je mala silikonska MIKELI TRADE skosavica sa živim okom i dvo23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a strukom krunicom po cijeni od Telefon 023 / 224 - 860 38,99 kuna.

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Oprema

UDICA

koja se ne gubi Napisao i snimio Boris Bulić

ako u Njemačkoj živi već punih 40 godina, Ivan Orlović u Hrvatskoj provodi svako ljeto. Svoj godišnji odmor koristi kao i većina turista, kupajući se i povremeno loveći ribu. I sve bi ostalo na tome da prije nekoliko godina nije izgubio veliku oradu na dva metra od broda. Frustracija i razočarenje su bili tako veliki da nije mirovao dok nije smislio način na koji mu se takve situacije više nikada ne bi mogle ponoviti. Ivan je osmislio i izradio udicu s koje ribe ne mogu pasti. Ukoliko se

želi, ribu se neozlijeđenu može osloboditi i pustiti u more, a u ribolovu na dnu, bez obzira na sastav dna, ova udica ne može zapeti i ne može se izgubiti. Udica je izrađena od nehrđajućeg opružnog čelika, a princip na kojem počiva njena lovnost je uistinu jednostavan. Dva kraka udice se potiskivanjem prstena koji je vezan za najlon skupe i dovedu u položaj s najvećom kinetičkom energijom. U trenutku kada riba pokupi naješkanu udicu i povuče je, prsten koji je krakove udice držao spojenima, povlači se i oslobađa opružnu silu krakova. Krakovi udice se u tom

trenutku eksplozivnom brzinom opruge šire i zaglavljuju u ustima ribe nakon čega su svi pokušaji oslobađanja uzaludni. Nakon što se riba dovede na suho, jednostavnim potiskivanjem prstena, krakovi se skupljaju i riba ostaje potpuno neozlijeđena što je ‘zelene’ posebno oduševilo. Ivan ove udice izrađuje u svim dimenzijama, od najmanjih namijenjenih arbunima, preko onih za podlanice pa sve do velikih, namijenjenih najvećim predatorima poput tuna. Ove su udice posebnu primjenu našle u ribolovu ugora za koje vam više ne treba sajlica.

Informacije Ivan Orlović Gsm: + 385 (0) 99 791 1749 e-mail: info@fubi.de web: www.fubi.de

Naime, zbog specifične konstrukcije udica se zaglavljuje u samim ustima, pa stoga i nema onog pregrizanja najlona tako karakterističnog za ovu vrstu pa svaki zakačeni ugor bez problema ide van. Važno je samo da u sistemu olovnica bude dovoljno teška kako bi mogla pružiti potreban otpor za aktiviranje opruge. To

se može postići i zatezanjem kočnice štapa, no tada valja biti vrlo oprezan i štapove ne ispuštati iz vida da ne bi ostali bez njih. Jednako tako uspješno se love i jegulje koje se

nakon izvlačenja izrazito lako skidaju s udice, što s klasičnim udicama baš i nije jednostavan postupak. Ove udice se, osim u klasičnom pridnenom ribolovu, mo-

Najbolji inovator Ivan Orlović je prvenstveno svestran čovjek čiji inovatorski duh baš nikada ne miruje. 2004. je proglašen najboljim inovatorom Europe. U Zagrebu i Nürnbergu je za svoje izume dobio srebrnu, a u Bruxellesu i Ženevi brončanu medalju. Posebno je zanimljiv njegov izum iskorištavanja energije plime i oseke u jednom uređaju čime su Danci kao vodeća zemlja u istraživanju iskoristivosti morskih struja naprosto oduševljeni. Manje epohalan, ali za mnoge zanimljiviji je FuBi, Ivanova biljarska verzija stolnog nogometa. Zahvaljujući svojoj inovativnosti kreirao je i silikonsku varalicu s kojom uspješno lovi sipe, a čija je lovnost preko 40 posto iznad klasičnih varalica.

gu koristiti i u panuli, no za tu tehniku valja vezati još jedan mali komadić najlona s udicom koji ide od prstena kroz oko udice u tijelo ješke dok je osnovni najlon vezan za ‘oko’ na mjestu ovijanja krakova. U trenutku napada predatora, udica zakačena u ješku povlači prsten nakon čega slijedi otvaranje krakova udice i kačenje lovine. Velika prednost ovih udica leži

u činjenici da zbog konstrukcije ne mogu zapeti na dnu te da se vrlo jednostavno i praktički nevidljivo mogu postaviti u ribu poput primjerice srdele što je u panuli ili klasičnom tunolovu od velike važnosti. Ivan je svoj patent zaštitio, no udice pa i licenca lako mogu postati vaši. Dovoljno je samo okrenuti broj telefona ili poslati upit e-mailom nakon čega sve postaje vrlo dostupno.

Oprema

FUJINONOV DALEKOZOR Techno Stabi TS1440

Ponekad je na moru valovito do te mjere da dalekozor postaje beskoristan, a važno je da dobro vidite. Tada na scenu stupa Fujinonov dalekozor Techno Stabi TS1440 treće generacije ili, u prijevodu, dalekozor koji ‘vidi’ kada je more uzburkano i kad su drugi dalekozori hrpa bezvrijedne i nepotrebne opreme na brodu Napisao Mladen Marković

nogo puta bio sam na mukama koristivši dalekozor na uzburkanom moru. Na nemirnom brodu na poludjelim valovima, nemoguće je išta vidjeti, stoga sam s vremenom dalekozor počeo smatrati nepotrebnim pomagalom, iako je zakonom propisano držanje dalekozora na brodu. Nisam obraćao pažnju ni na dalekozore sa stabilizatorima, sve dok nisam naišao na Fujinonov dalekozor sa stabilizatorom Techno Stabi TS1440. Promijenio sam mišljenje u potpunosti i drago mi je kada je uz mene negdje na pučini. Techno Stabi je nezamjenjiv pri, na primjer, uočavanju dizanja i spuštanja galebova na pučini, kao sigurnog znaka prisustva tuna. Navest ću neke od karakteristika koje su zaslužne za to da dalekozor prikazuje zamrznutu sliku i u uvjetima najvećih valova i drmusanja broda. Radi se o moćnom dalekozoru 14 x 40 koji ima dva piaco električna žiro senzora i jedan senzor za poziciju, koji otkrivaju i najmanju vibraciju i taj podatak šalju internom kompjuteru. Kompjuter kontrolira EL i AZ, dva direktna motora koji, pojednostavljeno rečeno, sta-

Informacije

FUJINON (EUROPE) GmbH Halskestraße 4 D-47877 Willich, Njemačka http://www.fujinon.de

biliziraju sliku, a za električni napon koji sve pokreće koriste se 4 AA baterije. Jednim pritiskom na tipku Power Off uključujete, odnosno isključujete dalekozor, a pritiskom na drugu tipku s malim ispupčenjem koje olakšava korištenje u mraku, aktivirate poziciju Stand By. Drugim pritiskom na istu tipku aktivirate stabilizaciju. Pretraživanje površine mora u potrazi za ribom s ovim dalekozorom je jednostavno i stopostotnog učinka, jer nema šanse da vam promakne i najmanji pomak na horizontu, bilo jata riba ili jata galebova koje se obrušava na površinu za njim.

Tehničke karakteristike TS1440 14x40 Povećanje: 14 x Promjer leća (mm): 40 Stabilizacija: plus/minus 5 stupnjeva Očni reljef (mm): 13 Vidno polje: 4 stupnja Vidno polje na 1000 m (m): 70 Minimalna udaljenost fokusiranja (m):5 Exit Pupil (mm): 2,86 mm Relative Brigthness: 8,2 Dimenzije (mm): 186 x 148 x 86 Težina (g): približno 1,305,4 Baterije: Alkaline 4 x AA Temperaturno polje: od – 10 do + 50 stupnjeva Celzijusa Podešavanje dioptrije: od plus 4 do minus 4

Oprema

DTD

u novom ruhu Napisao Boris Bulić, slike arhiva DTD

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

ada pojedinci cijele godine uspješno love lignje, sezona lova na ove krakate delicije počinje hladnijim dijelom godine koji je upravo pred nama. No što vezati na kraj svoje tunje i čime pokušati prevariti lignju pitanje je koje muči mnoge lignjolovce. Odlazak u prodavaonicu ribolovnom opremom nerijetko zbuni i prokušane znalce, a da vikend lignjare i početnike ne spominjemo. Poplava najraznovrsnijih «jeftilena» ili pak s druge strane jednako nekvalitetnih proizvoda vješto upakiranih u šarenu ambalažu poduprtu visokim cijenama preplavile su police većine prodavaonica. Ipak, koliko se god trudili, nekvalitetan proizvod vrlo brzo ispliva i potone, dok prepoznata kvaliteta ostaje i opstaje unatoč svim tržišnim i recesijskim neverinima. DTD iz Dugog Rata uspješno odolijeva svim tim pritiscima i opstaje na tržištu. To je ime koje poznaju svi ribari i lignjolovci ne samo na našim prostori-

ma već i u cijelom Mediteranu, Europi pa i Japanu. Kako? Tajni nema. Kvaka je u kvaliteti, a o kvaliteti se daleko čuje.

Hrvatski proizvod Iako Japan mnogi autoriteti smatraju kolijevkom lignjolova ostaje činjenica da mnoge japanske, ali ne samo japanske već i mnoge druge skosavice, unatoč naizgled savršenom dizajnu i izradi, na našem moru ipak ne rade uvijek. Uz to ne možemo zaobići drugu činjenicu da su naši ljudi oduvijek lovili lignje i to davno prije pojave velikih brandova i zvučnih imena. Upravo se na tim temeljima zasniva cjelokupni koncept DTD-a – proizvesti varalicu za naše more, za našu lignju i za našeg čovjeka, ukratko hrvatski proizvod za hrvatskog ribara. Kvaliteta koja prati DTD od samog pojavljivanja neprestano je rasla tako da danas imamo skosavice i peškafonda izrađena od suvremenih materijala otpornih na abraziju i habanje. DTD već dugi niz godina uspješno prati trendove koji

Dio najnovije generacije DTD-ovih lignjara

S ove krunice lignja neće pasti

upravljaju našim tržištem usput neprestano osluškujući i uspješno odgovarajući na potrebe i zahtjeve domaćih ribara. Dovoljno je tek letimično retrospektivno pogledati paletu DTDovih proizvoda da bi se u to uvjerili. U ponudi su neprestano prisutni noviteti koji stalno donose poboljšanja u odnosu na prethodne modele - od prvih glavoča i bugava,

preko mekih papalina i profi bugava do najnovije generacije mekanih flash i natural skosavica i pešafonda.

Lovne kombinacije Lignjolov je jednostavan kad ima liganja i tada većina može ostvariti ulov. No kada lignja teško prima ili kada je nema, što je zahvaljujući konstantnom prelovu profesionalaca sve češći slučaj, tada nikako

nije svejedno što je na kraju tunje. Upravo stoga već duže vrijeme testiramo svu opremu od DTD-a i do sada nismo naišli na propust koji bi bio spomena vrijedan. Lovili smo sa svim DTD-ovim skosavicama i ostvarili upravo izvrsne rezultate. Jedina im je zapravo mana što se loveći s njima prebrzo dosegne maksimalno dopuštena granica ulovljenih liganja nakon čega valja poći doma. Do sada su nam se idealnima po-

Ni sipe im ne mogu odoljeti

kazale kombinacije u kojima je na kraju tunje peškafondo iznad kojega se nalaze dvije skosavice. Do prije nekog vremena to je bila kombinacija peškafonda Mekana Papalina i skosavica Profi Bukva i Kanjac, no sada je u igri peškafondo Flash Color Glavoč i skosavice Soft Flash i Soft Natural. Do promjene nije došlo zato što sa starom postavom nemamo rezultata već stoga što volimo promjene i rado testiramo sve što nam može donijeti ribu ili lignju više.

Soft noviteti O novim ste skosavicama i peškafondima mogli čitati prije dva broja no u međuvremenu se pojavilo i nešto novo. Najnovija Soft Flash silikonska skosavica ima nježno, mekano i svjetlucavo fluoroscentno tijelo koje mijenja boju nakon potapanja. Ima izvrstan balans što je od presudnog značaja za uspješan lignjolov. Naoružana je krunicom s izuzetno oštrim iglicama. Dostupna je u pet boja – plava, crvena, zelena, narančasta i pink, čiju osnovnu boju na leđima dodatno pojačava nova platnena flash obloga. Do

Nova soft generacija na djelu

sada su ovakve skosavice bile dostupne u dimenziji 2,5 no sada su u ponudi i manji modeli u veličini 2,0. Lignjolov s ovom najnovijom generacijom DTD-ovih skosavica predstavlja izuzetno zadovoljstvo, no ne samo zbog izvrsnih rezultata već ponajviše zbog onih pipavih situacija koje u lignjolovu s ovim skosavicama završavaju potpuno poražavajuće, naravno, za lignje. Naime, trenutke kad lignja oklijeva i samo lagano dodiruje skosavicu ne znaju svi uvijek prepoznati. U lovu s klasičnim skosavicama u takvim trenucima većina liganja odustaje i za lignjolovca uglavnom potpuno neopaženo napušta ponuđenu varalicu. No s najnovijom generacijom soft flash skosavica lignja nakon prvog dodira postaje samo još radoznalija i baš kao da se radi o pravoj ribi obuhvaća skosavicu u pokušaju da je odvuče.

Po arduri i kurentu Pored soft dodira presudni su svakako i balans na koji u ovom slučaju nemamo baš nikakav prigovor. Bilo da ste pobornik klasičnog skosanja, bilo da ste ljubitelj suvremenih tehnika poput tatakija, s ovim skosavicama ne možete pogriješiti. Dovoljno ih je ubaciti u kantu s morem nakon čega se može vidjeti kako skosavice

Prevarile su je prirodne boje

Sve su provjereno lovne

zauzimaju svoj lovni položaj identičan položaju ranjive i lako ulovljive ribe. Osim toga kad uzimate tako mokru skosavicu u ruke dojam dodira žive ribe je više nego stvaran. Krunice na

ovim skosavicama su povijene pod kutem koji omogućuje kvalitetno kačenje bez zasijecanja što osigurava sigurno izvlačenje. U testu nam se niti jedna lignja nije otkačila, bilo na

peškafondu, bilo na skosavici. Pod feralom, ali i bez njega, po užbi ili škurome, po arduri i kurentu, iz ruke ili sa štapom, ove skosavice provjereno rade. Stoga u vremenu koje je pred

nama DTD skosavice će svakako biti u stalnoj postavi u našim ribolovno-lignjolovnim kutijama tako da ih možemo iskoristiti kad god za to bude prilike i zgode.

Vijesti

Savagear Sandeel

ve pješčane jeguljice su upravo savršene varalice za ribolov brancina koji im naprosto ne mogu odoljeti. Duge su 12,5 centimetara i teže 23 grama. Imaju metalnu glavu sa živim okom i alkom za vezivanje na gornjoj strani glave te silikonsko tijelo s karakterističnim spljoštenim repom. U ponudi je veći izbor boja, kako glava, tako i silikonskih tijela. Savagear Sandeel varalice su pakirane u prikladnoj ambalaži pri čemu se u paketu nalaze dva tijela i jedna realistična jig glava.

va upredenica nikada ne zapinje na špuli, ne upija i ne zadržava vodu, namata se i slaže savršeno te uopće nema memoriju. PowerPro upredenica ima savršen odnos snage i promjera uz izvrsnu otpornost na abraziju pri čemu za razliku od klasičnih upredenica ne oštećuje vodilice strune. 15 puta je čvršća od čelika, izdržljivija od poliestera i ima 40 posto veću čvrstoću nego aramidna vlakna. I na kraju samo jedno upozorenje – PowerPro je izuzetno tanka i jaka upredenica pa je nikada ne pokušavajte prekinuti omatanjem oko prstiju. Ako je trebate prekinuti omotajte je oko nekog čvrstog predmeta pa je povlačenjem prekinite ili naprosto prerežite.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Borbeni pojas Braid

amaranje ribe u big game fishingu je izvedivo na dva načina. Jedan je iz borbene sjedalice, dok je drugi puno zanimljiviji poznat kao stand-up. Za prvi vam treba sjedalica, a za drugi borbeni pojas. Svi su štapovi za big game opremljeni križnim utorom na kraju blanka koji služi za lakše i pravilnije držanje štapa pri zamaranju ribe, pri čemu je to u stand up ribolovu jednostavno neizvedivo bez adekvatnog borbenog pojasa koji ima ležište za takav završetak štapa. Braid borbeni pojasevi su lagani i istovremeno dovoljno čvrsti, tako da je borba s velikim ribama uz njih pravi gušt. Osim pojasa u ponudi je prsluk s podesivim remenjem koji znatno olakšava zamaranje velikih riba.

PowerPro upredenica

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Rola Penn Captiva 8000

va rola ima tzv. Te c h n o b a lanced rotor system koji sprječava trešnju kalema u radu pod opterećenjem. Zbog svog konstrukcijskog rješenja koji su razvili stručnjaci iz Penn-a ova rola izuzetno lijepo slaže strunu što olakšava ribolov s upredenicom, dok najlonski monofil ostaje kvalitetno namotan i nakon puno izbačaja. Rola Penn Captiva 8000 ima prijenosni omjer 4,7:1, dvije aluminijske špule, a možete je naći i dobiti više informacija o njoj u prodavaonici Adriana u Splitu.

Informacije ADRIANA 21000 Split, Trumbićeva obala 12 Telefon 021/ 343 - 001

Ribolovni turizam

RIBOLOV

na Pagu

Mnogi ribiči zovu našu redakciju uvijek kad se spremaju ići na ribolov. Uvijek je diskutabilno gdje su najbolji tereni za ribolov na Jadranu, no za terene oko otoka Paga uvijek možemo jamčiti, pogotovo ako je vaš domaćin iskusni ribič koji zna ‘gdje ribe idu spavat’ Napisao Mladen Marković, fotografije arhiva RNJ

ije nikakva tajna da tereni oko otoka Paga uvijek donesu i poneku ribu više. Svejedno na kojoj strani lovite, onoj sa strane kopna ili onoj okrenutoj vanjskim otocima, ribolov je uvijek bogat i uzbudljiv. Vanjska strana okrenuta je vanjskim otocima Silbi, Olibu, Premudi, Lošinju, i

manjim otocima Maunu, Velim i Malim Brušnjacima, Lukru, Škrdi, Pohlibu. Ako polazište za ribolov lociramo u Šimunima, dolazimo do sjajnih terena za ribolov, od kojih možemo izdvojiti Maun s Malim i Velim Brušnjacima. Nažalost, Maun je pod stalnim pritiskom raznih ribarskih alata, kao što je ludar, koji sustavno uništavaju riblji fond, no unatoč tome i dalje je odličan hot spot za ribo-

lov, posebice prostor između Mauna i Velikog i Malog Brušnjaka, među ribičima popularno nazvan ‘vražji trokut’. Na ovom prostoru često se mogu vidjeti jata iglica kako bjesomučno skaču, čak i na obalu, u bijegu pred nekim gofom ili nekom drugom beštijom, što mjesto čini dobrim za povući panulu, i onu dubinsku i onu površinsku, a pogotovo tursku. Područje od Velog Brušnjaka

Oliverova konoba odiše odličnom ribičkom atmosferom

Pet grijanih apartmana

Oliver i njegove delicije

Peka je sastavni dio ugođaja

prema rtu Zaglav sjajno je područje za lov liganja. S vanjske strane Mauna nalazi se uvala Koromačno, sigurno lovište po buri, koje će uvijek dati arbune, fratre i ostale delicije s dna, a teren je posebno dobar za lov noću. Škrda je otok također na ‘puškomet’ od Šimuna, gdje se preporuča povući panulu za lubina, pošto je teren odličan za

ovu vrstu ribolova. Panulu za lubina treba povući i na unutrašnjoj strani Mauna, pogotovo na prolazu između ta dva otoka, a tu je i sjajno mjesto za lov liganja. Odlično mjesto za lov bilo riba bilo liganja nalazi se oko Pohliba, Planika i Planičića, a posebno u akvatoriju oko plića Morovnika ili hridi Veli Brak s desne, ili, za more

Sunca ne nedostaje

oko Škarde, s druge strane Oliba. Uz to, dovoljno je reći da je u blizini Škarde i Premuda, raj na zemlji i u pogledu prirode i u pogledu bogatstva mora i ribljeg fonda. No, ostavimo vanjsku stranu otoka Paga i vratimo se strani okrenutoj kopnu. Naime, iz Paške vale kroz Paška vrata ulazimo u carstvo Velebitskog kanala, zasigurno

jedne od još uvijek top destinacija za ribolov uz nužnu opasku – Velebitski kanal pružit će vam velike užitke, no uvijek budite oprezni jer pape Velebit i kćerka bura se ne šale. Slušajte pomorski radio te, posebno, iskusne ribiče s Paga jer po oblacima ili, kako kažu, ‘po kapi na Velebitu znaju kakvo će vrime!’ Na pitanje što možete loviti u

Kod Olivera je uvijek veselo

Velebitskom kanalu može se odgovoriti pitanjem što nećete uloviti u Velebitskom kanalu, pošto je još uvijek iznimno bogat ribom. Svejedno lovite li s jedne ili druge strane Paga, potrebno je uz sebe imati nekog potpuno upoznatog s područjem, odnosno ribičkog vodiča.

Vodič po ribolovnim terenima oko Paga U svijetu je naširoko poznat termin fishing guide ili, u prijevodu, ribički vodič. Fishing guide je zanimanje koje je u svijetu cijenjeno i poprilično prestižno, a neki od ribičkih vodiča postali su i svojevrsne legende o kojima se i danas priča iako su odavno mrtvi. Tako se među mušičarima i danas sa strahopoštovanjem izgovara ime Gebetsroither, iako je čovjek desetljećima mrtav, i stvar je prestiža sjesti za stol za kojim je sjedio i jeo, a

Oliverova barcheta mia

tu sam priliku i čast i sam imao prije desetak godina. Naime, u Gmundenu u Austriji, i danas stol stoji u kutu onakav kakav je bio dok je Gebestroiter za njim sjedio, iako su hotel

Kruh ispod peke i kamenice se odlično slažu

Car o’ rib i car o’ kužine

obnovili već nekoliko puta. Legenda se ne dira, nikada pa ni onda! Ipak je to ribolov! No, vratimo se Pagu i našem vodiču po području o kojem govorimo. Naš fishing guide je Oliver Alaburić, vrstan ribič i poznati natjecatelj, sjajan kuhar, vlasnik brodice i vlasnik najbolje konobe na ovemu svitu. S tim će se složiti gotovo svi ribiči na Pagu i šire, a malo ih je koji je nisu posjetili. Naime, Oliver je napravio i pet novih apartmana za ribiče, a za sebe i svoje prijatelje ima skrovito mjesto u kojemu dominira veliko ognjište na kojemu sprema nadaleko poznate delicije, od ribe do janjetine, a ne bi bilo pravedno da ne spomenemo i njegov neponovljivi kruh ispod

peke. Isto tako, možemo vam garantirati da nitko neće ostati ni žedan. Oliver nudi ribičima aranžman od tri dana koji uključuje spavanje u grijanom apartmanu, svu hranu i piće iz njegove konobe, ješku, vožnju brodom na najbolje hot spotove oko otoka Paga, te stručnu pomoć kod ribolova za cijenu od 270 eura po osobi, što smatramo pristojnim jer je u cijenu aranžmana zaista uključeno sve. Zapravo, Oliver nudi ribičku đitu za sjećanje. Informacije Informacije OLIVER ALABURIĆ Tel 098/ 331 - 484 e-mail: oliver.alaburic@zd.t-com.hr

Ribolovni feljton

PREMUDA III. dio Napisao Neven Šerić, fotografije Davor Dragojević i arhiva Auto Moto Nautic Vision

nekadašnjem bogatstvu podmorskog života u ovome dijelu akvatorija Premude danas se prepričavaju priče i legende, među kojima je posebice dojmljiva istinita priča o ulovu jedne od najvećih hobotnica u akvatoriju istočnoga dijela Jadrana. Ulovljena je s vanjske strane hridi pred mjestom, pe-

desetih godina XX. stoljeća.

Ulov jedne od najvećih jadranskih hobotnica Trojica vojnika ondašnje JNA koji su služili vojni rok na Premudi jedne su se nedjelje otisnuli do obližnjih hridi s malom barkom na vesla. U barci je bila rashodovana vojna maska i

puška federača posuđena od dežurnog oficira. Kako priča Sreten Vesović koji je spomenutu hobotnicu i ulovio, za nabijanje te puške od 2 metra trebala su dvojica. Doplovivši do hridi promatrali su procjepe s južne strane ne bi li uočili neko od tada brojnih jata kavali. Kako Sreten priča, pred roniocem bi se kavale samo zavukle u sjenu procjepa, te se i s primitivnom puškom za podvodni ribolov

jednim hicem moglo uloviti i po dva lijepa primjerka, često teža od kilograma. Prateći kavale pogledom kroz mirnu morsku površinu, ugledali su izdužene krakove debljine ljudske ruke. Krakovi su se spajali u ogromnu gomilu koja je nalikovala kakvoj manjoj podmorskoj kamenoj nastambi. Vidjevši golemo krakato čudovište u podmorju, Sreten i prijatelji su prvo poželjeli hitro odveslati natrag, put

obale. Ipak, sakupivši hrabrost odlučili su okušati sreću. Izvlačili su šibicu ne bi li tako odlučili tko će s federačom zaroniti prema čudovištu. Odluka je pala na Sretena. Nakon što su u barci nabili veliku pušku, za rukohvat su vezali čvrst konopac. Drugu stanu konopca su vezali za metalni kolut na provi barčice. Sreten je zaronio prema velikoj hobotnici koja je mirno stajala izdignuta na hridi. Po njegovom sjećanju bila je na dubini od svega dva metra. Isturio je pušku naprijed i iz neposredne blizine ispalio harpun među oči golemoga glavonošca. Odmah je izronio i popeo se u barku. Uzeli su vesla u ruke i počeli snažno veslati kako bi hobotnicu odlijepili od dna. Desetak minuta su veslali u mjestu i hobotnica je polako

ipak počela popuštati. Nakon nekog vremena odlijepila se, te su zaveslali prema obali. Priskočili su mještani i golemu hobotnicu zajedno izvukli na suho. Vaga je izmjerila težinu iznad 30 kilograma. Tog poslijepodneva hobotnica je pripremljena na brujet u velikom bronzinu. Kuhala se satima.....

Duboki rasjedi – južno od hridi Južno od ovih hridi morsko se dno stepenasto nastavlja u plavetnilo. Rasjeda i procjepa je toliko da je teško odlučiti kojim ih redoslijedom pretraživati. Čak i sredinom dana, kada je sunce visoko u sjeni ovih procjepa može se iznenaditi kavalu, škarpinu ili komarču koja

Carstvo velike hobotnice

Svijet tišine u podmorju Premude

Hobotnica u groti

Naplavine u uvali Dobra

Južne pitome obale otoka Premude

je lijeno legla na dno, pa čak i zubaca. Na dubljim pozicijama, tridesetak metara i više, tijekom ranijih jutarnjih sati može iznenaditi i susret s kirnjom. Vidljivost je na ovome području najčešće izuzetna, no podvodnog ribolovca ometa izražena i snažna morska struja. Stalno je prisutna jer je ovo pozicija podmorskog grebena koji se

strmo uzdiže i završava nizom hridi pred Premudom. Dobar se ulov može ostvariti i tehnikom poniranja, no preporučljivo je da se isto prakticira niz struju, uz stalnu pratnju barkariola jer forsiranje jake morske struje u prakticiranju lova na većoj dubini na ovakvim pozicijama može imati za posljedicu i gubitak svijesti uslijed velikih naprezanja. Kada obučeni ronioc ovdje prvi put zaroni do tridesetak metara sve će biti jasno. Na ovoj poziciji podmorje nezadrživo privlači podvodnog ribolovca sve dublje i dublje u svoja njedra. Ribe su dolje sve veće i veće..... Podvodni ribolovci će po rubovima podmorskih seka primijetiti i siluetu kirnje koja hitro nestaje niz podmorski zid u plavetnilo.

Kavale u rasjedima podmorja Premude Na istim lokacijama čekom se može, u danima kada riba radi, naići na kakvog kapitalnog gofa i veliku palamidu, no treba se psihički pripremiti, jer je moguć i susret s kakvim drugim predatorom, većom barakudom, modruljem, morskom lisicom. Naslušali smo se svakakvih priča u razgovoru s vremešnim

stanovnicima Premude koji ne zapisuju, ali pamte...

Lift u paru Ovo je izvrsna pozicija i za čeku u modro. U tehnici poniranja na dnu se može doslovce pasti na kakvu lijepu škarpinu. Od te pozicije pruža se podvodni greben

Niske južne obale Premude ponegdje u podmorju kriju zidove s grotama

U južnim privjetrinama Premude koji na plićim dijelovima tvori više manjih seka pod čijim se krunama tijekom čitavog dana zadržava različita riba. Moguće ga je locirati pomoću eho sondera. Ovdje se na pojavu sjenke podvodnog ribolovca riba iz područja krune spušta desetak metara dublje u sjenu podmorskog zida. U podvodnom ribolovu na ovakvim pozicijama korisno je prakticirati tzv. tehniku lifta u paru. Ova tehnika zarona potječe iz Francuske, a primjenjuje se na dubokim sekama kako bi lovac utrošio što manje zraka dok ne propadne do dubine na kojoj će

ciljati ribu u poniranju. Pomoćnik drži podvodnog lovca za zglavke nogu, lovac se savije u struku, a pomoćnik ga potiskuje prema dnu. Podvodni lovac je potpuno miran, otkucaji srca su usporeni, a prema dnu ga gura partner snažnim zamasima vlastitih peraja. Na dvadesetak metara dubine podvodni lovac je u području negativne plovnosti. Partner ga tada ispušta i izranja na površinu. Podvodni lovac u mrtvom padu promatra podmorski zid uz koji ponire, te vreba ulov u dometu puške. Nakon odapinjanja

Podmorski zidovi u kojima su grote

Podmorska fauna Premude

Uvale Zapora i Široka

Uvala Dobra

Pod hridima

Rt Bale

Plitka čeka pod hridima

Šarag zavučen u procjepu

strijele prema ulovu otpušta mulinel i olova, koja ostaju na plutači, a ribolovac kreće prema površini. Tehnika je zahtjevna i traži dobru fizičku pripremu, no korisna je upravo na ovakvim lovnim pozicijama. Nautičari na Premudi najče-

šće sidre u južnim uvalama Premude i Zapora, u uvjetima anticiklone, za lijepa vremena. Istočno od njih je i uvala Široka na čijem se središnjem dijelu nalazi brak čiji je najplići dio 6 metara pod površinom. I ovo je pozicija od zubaca kada je izražena morska struja u smjeru

sjever-jug. Obala otoka se dalje nastavlja rtom Bale. Pod ovim rtom morsko dno strmo ponire. Tu na dubinama od petnaestak metara možete pronaći živopisne podmorske pećine s mnoštvom procjepa i šargera. Ukoliko se zavlači u koju od tih pećina, ribu treba potražiti i po

procjepima u plafonu. Ponekad će se upravo tamo uočiti silueta kavale. Posljednja s južne strane je najistočnija uvala Dobra. Uvala s najljepšim otočnim žalom, na žalost potpuno prekrivenim naplavinama i smećem koje tu godinama more nanosi.

Vijesti

Mekane Sklopivi Flash skosavice podmetač

ekane su skosavice od svog pojavljivanja preplavile tržište i to ne bez razloga. Pr vi kontakt skosavice s lignjom je nerijetko i najvažniji. Najnovija generacija DTD-ovih mekanih skosavica je doživjela revolucionarno poboljšanje. Veličina 2,0 se sada radi u novoj varijanti s još mekšim platnom. Iako na prvi pogled izgleda isto, efekt mekoće se približio NatuInformacije ral skosavicama. Ove mekane skosavice ostvaruju nevjeroDTD jatno realističan dojam žive 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 ribe. Skosavice su dostupne u Telefon 021/ 735 - 277 pet boja po cijeni od 49 kuna.

Rola trio by Okuma

kumine role Trio imaju prepoznatljiv crossover dizajn izrađen u kombinaciji aluminija i karbona, DFD dupli kočioni sistem, 9+1 ležaj, mesingani zupčanik izrađen iz jednog dijela, CRC specijalan premaz protiv korozije, HDGII visokokvalitetne ležaje otporne na koroziju, EOS patentirani sistem namatanja, kovanu aluminijsku dršku, RESII računalno balansiran rotor, hydro block - vodootporni kočioni sistem, prijenos 5.0:1 te kapacitet od 140 metara 0,25 milimetarske strune za model Trio – 30, odnosno 170 metara 0,30 milimetarske strune za model Trio – 40.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

prara je na brodu u nekim situacijama potrebnija od kvalitetne udice štapa ili role. Prihvat ribe je u ribolovu najkritičniji trenutak u cijelom događanju. Bez kvalitetnog podmetača je tako nešto uvijek rizično. Ipak, svaki brod nema opraru odgovarajuće veličine i to ponajviše zbog prostorne ograničenosti. No rješenje postoji. Tamaracom ima oprare kod kojih se glava sklapa i tako štedi na prostoru. Oprara je izrađena od kvalitetnih aluminijskih legura, a vrećasti mrežni dio od posebno mekog mrežnog tkanja. Maloprodajna cijena ovog podmetača je 220 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Braid Inchiku varalice

nchiku je tehnika koja nama, kao i njoj vrlo bliska Kabura, dolazi s Dalekog Istoka. Riječ je o varaličarskoj tehnici kod koje se varalica vuče za plovilom pri čemu je akcija varalice koja udara po dnu provokativna do te mjere da će se sve i jedna riba koja se nađe u blizini baciti za njom. No varalice su zato stigle sa zapada, točnije iz Amerike, a potpisuje ih Braid. Varalice su kreirane tako da se na teški metalni dio koji omogućuje specifične kretnje nastavlja dio varalice koji zbog nitaste suknjice podsjeća na glavonošca u čijim se kracima kriju ubojito oštre udice koje su zbog nosivosti i oštrine upravo jedinstvene na tržištu.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Čvorovi

SNELLING a hook Napisao i snimio Boris Bulić

nelling a hook je jedan od osnovnih čvorova kojima se vezuje udica i

koji bi svaki ribolovac morao poznavati. Mada postoji više načina na koji se ovaj čvor može formirati, ovaj je najpouzdaniji i to prvenstveno sto-

ga jer namotaji čvora drže jedni druge, a nakon zatezanja struna neposredno uz udicu ostaje ravna i nedeformirana što je jako važno pogotovo u

ribolovu plahih vrsta. Vezuje se toliko jednostavno da ga i potpuni početnik nakon nekoliko pokušaja može vezati zatvorenih očiju.

Snelling a hook 1

Uz udicu se polaže struna na način da formira polupetlju promjera 7 do 8 centimetara. 3

Ušica udice zajedno sa udvojenom strunom se prihvati palcem i kažiprstom jedne ruke, dok se u polupetlju postave kažiprst i srednjak druge ruke. 4

Pažljivim okretanjem polupetlje na vratu udice se formiraju ovoji. Važno je da dio strune koji je položen uz udicu uvijek ostane u istom položaju. To se postiže tako da se prsti nakon svakog novog ovoja oko vrata udice ponovo vrate u početni položaj.

Snelling a hook 5

Održavajući strunu konstantno zategnutom, na vratu udice se formira pet do sedam namotaja.

Čvor je prije zatezanja potrebno zasliniti i jednako pažljivo zatežući krajeve strune dotegnuti ga do kraja.

Još je samo potrebno odrezati višak strune i udica je vezana.

Fishing boat

NAVAL 19

100

HRVATSKA PREMIJERA Kada smo u broju 8 predstavili brodicu Naval 19 znali smo da pišemo o brodu kakav je potreban našem malom čovjeku, ribaru, težaku... I svakom onom koji živi i umire s morem. Naime, Naval 19 je brodica kakva je othranila generacije i generacije ljudi uz more, a ljudi su ga poznavali kao Dalmatinku. Ili bolje rečeno, Naval 19 je moderna Dalmatinka, koja je namijenjena i sportskom ribiču i ribaru, i svakom onom tko uživa u moru. A da je tome tako govori činjenica da je na Riječkom sajmu Naval 19 bio istinska zvijezda što je rezultiralo nezabilježenom prodajom i u konačnici dobivenom nagradom Grand Prix, koju dodjeljuje riječki sajam Nautica Napisao i snimio Mladen Marković

Otvori za sidrene konope nemaju veze s kultom očiju

101

vi se sjećamo b r o d i ca ko j e smo voljeli i s kojima smo živjeli, a koje su promijenile život ljudi uz more. Zvali smo ih Pasara, Dalmatinka, Primorka ... Bile su to prve barke od stakloplastike od kojih mnoge i danas plove. Bile su onda revolucija jer više nije trebalo piturat drvenu barku jednom ili dva puta godišnje. Bile su to barke koje se nisu rasušile kada su bile izvučene na kopno. Bile su to barke koje nisu trebale posebnu njegu, nego je trebalo par sićeva vode i sve je bilo čisto i uredno. Bile su to barke koje su promijenile mnoge stvari i u Dalmaciji više nije ništa bilo isto, no vremenom su i one morale prepustiti mjesto modernim fishermanima koji su počeli tamo gdje su Pasara, Dalmatinka i ostale brodice stale. Pasare su se vratile u dobro poznatom obliku, sada već čuvene Arbe i bilo je samo pitanje kada će se pojaviti Dalmatinka u modernoj verziji. I pojavila se u obliku Navala

102

Prostor nadkabine s ulazom u kabinu

19, koji je na prvom predstavljanju na riječkom sajmu Nautika doživio slavu kakvu davno već neki brod nije imao. Naime dvocifren broj prodanih Navala 19 u Rijeci samo dokazuje da je Jadranskom moru bila potrebna brodica koja će naslijediti

slavu i praktičnost Dalmatinke, ali mnogo boljih karakteristika u plovidbi i samoj namjeni broda. Kupci su dolazili iz Dubrovnika, Korčule ... iz mnogih gradova i svi su govorili isto – To je brod za mene! Bilo je zapravo nevjerojatno

vidjeti gužvu oko Navala 19, jer od dva izložena primjerka, jedan je stalno bio na probnoj vožnji, a posebno je iznenadio kupac iz Dubrovnika koji je uzeo jedan Naval 19 za sebe, a jedan za svog prijatelja. Zašto je nastala takva navala na Na-

val 19? Jednostavno rečeno sve je sažeto u toj rečenici koju su gotovo svi kupci govorili – To je brod za mene!

Paluba Naval 19 ima veliku palubu za svoju dužinu, a sve još više izgleda veće jer nadkabina daje dojam da je prostor veći nego što stvarno jest. Na krmenom dijelu se nalaze dvije

Kabina za trojicu ribiča

platforme u na kojoj se nalazi držač pomoćnog motora i ljestve za ulazak ili silazak u more, a između njih je smješten motor. Na krmenoj stijeni na kojoj je motor sa svake strane nalaze se dva velika spremišta, a u jednom je bazen za živu ješku, dok je drugom namjena mnogostruka. S unutrašnje strane krmene stijene ništa ne strši i to palubi daje veličinu. Naime nema nikakvih klupa

koje zauzimaju dragocjen prostor i koje iz nekog razloga svi brodograditelji uporno stavljaju, a pri ribolovu i ne samo pri njemu smetaju. Zapravo kod ribolova možete stajati uz samu krmenu stijenu i nogama se upirati u nju, a da stvar bude bolja, krmena stijena je dosta visoka tako da se možete boriti i s većom beštijom iz dubina. S lijeve i desne strane su klupe, koje su u stvari boksevi

od kojih je jedan izoliran, koji su pričvršćeni za bočnu stijenu jednostavnim mehanizmom, koji dopušta da te kutije za led ili ulovljenu ribu te razne druge stvari pomičete po palubi kako vam drago. Tako imate izbor da ih maknete i da imate neometan pristup bočnoj stijeni u slučaju da niste na ribolovu nego nešto prevozite i treba vam prostor. S desne strane je sjedalica koja se može preklo-

Skiperovo mjesto

103

Klupa - spremište

piti tako da možete upravljati stojećki, jer nadkabina ima dovoljnu visinu. Kolo kormila je točno „pod rukom“ a ispred skipera je sve potrebno. S lijeve strane na testnom modelu nije bilo sjedalice, a na tom mjestu se može uz doplatu staviti mala kuhinja ili sudoper ili već prema afinitetu. U podu palube ima mjesta za spremiti sve potrebno i nepotrebno za plovidbu, jer je prostora kao u priči. Nadkabina je taman toliko visoka da pod nju stanu

104

i neki dugonje, a s druge strane ne previsoka pa ne izgleda poput papamobila kod nekih brodova. U sredini je ulaz u kabinu, a iznad njega ima mjesta za razne sitnice, karte i druge drangulije koje su potrebne na brodu. Vrata za ulazak u kabinu su klasika poznata već stoljećima, samo što su kod Navala lijepo okružena drvetom. Poklopac se diže dovoljno visoko da se komotno ulazi u kabinu, a za pomoć služi i rukohvat na lijevoj strani.

Skiperova stolica

Kabina U kabini s desne strane ispod upravljačkog mjesta je kutija u kojoj se nalazi instalacija, a u kabini su prekidači na dohvat ruke s palube, no za radio se baš mora ući u kabinu. Naval 19 u kabini ima ležaj po cijelom pramčanom dijelu s mogućnošću spavanja tri ribiča, s time da se središnji dio može odstraniti pa su u kabini samo dva ležaja. Pod ležajima su

Tuš s toplom i hladnom vodom

spremišta za odlaganje svega potrebnoga za život na brodu. Postoji mogućnost i stavljanja stola na središnji dio, no to je stvar dogovora s brodograditeljem. Na krovu kabine je prozor za provjetravanje, a sa strane su dva prozora na otvaranje.

Oprema U standardnu opremu na Navalu 19 idu dvije prijenosne klupe u kojima su spremišta

od kojih je jedno izolirano, gumena bokoštitnica s inox završetcima, dvije platforme s poklopcima, dva bočna prozora u kabini, vrata za kabinu, špirun, inox ograda i rukohvati, navigacijska i sidrena rasvjeta, sidrena pregrada s poklopcem, četiri bitve, tri U ušice, ormarić za struju u kabini s vratašcima, bazen za živu ješku, kolo upravljača s mehanizmom i sajlom, vratašca na krmi 200 x 300 mm te samoprazneći

sistem s ventilom. U dodatnu opremu ide nadkabina s kontraštampom, plexiglas 6 mm za nadkabinu, inox tenda, navigacijska i sidrena LED rasvjeta, krmeno LED svjetlo, plafonjera, podno svjetlo i podvodni reflektor LED, kaljužna pumpa, radio MP3 i antena, panel s osiguračima i 6 ili 8 prekidača, vodootporni zvučnici, hladnjak s ledenicom 12V 43 litre, sirena s tipkalom, utičnica 12V, nosač pomoćnog motora, standardni

Instrumenti zaštićeni pokrivnom pločom

105

Električni prekidači i radio

i klizni, podizač poklopca na ključ, uljev s ključem gorivo/ voda, tapecirani jastuci u kabini, sjedalo s nosačem, preklopne stepenice, krovni prozor u

Bazen za živu ješku

kabini i nadkabini, ugradbeni tank za gorivo 95 litara, ugradbeni tank za vodu 60 litara, kemijski WC, sistem za živu ješku s tušem, prekidač s vremen-

skim relejem, separator goriva, priprema za akumulator sa sklopkom, brodski akumulator 108 Ah, kolotur na špirunu, 1 sloj antiosmoznog premaza, 1

sloj antivegetativnog premaza, nosač ribolovnih štapova, krmena ariš klupa (pasarela), preklopno ugradbeno plinsko kuhalo, kuhinjski element s poklopcem te elektronika po narudžbi.

Dno i mogućnosti

Skinut poklopac instrumenata

106

Naval 19 je formom oplakanog trupa poludeplasmanac dužine 6,20, odnosno 6,80 preko svega i širine 2,10 metara te 800 kilograma težine. Na testnom brodu je bio Evinrude E –Tec snage 40 konja, doduše previsoko montiran, no usprkos tome i krivoj propeli postigli smo brzinu od gotovo 20 čvorova. Naval 19 je čvrst brod i to pokazuje u svakom trenutku plovidbe. Pramac moćno razgrće valove, no nema nekog prevelikog špricanja valova izuzev kada se naleti na veći val koji Naval doslovno rasturi. U punoj brzini u pravcu mirno drži kurs, a kad smo kolo timuna naglo okretali Naval se

jedva bočno naginjao, što još govori u prilog dobro pogođenom trupu. Naval 19 „izlazi“ iz mora u kratkom vremenu gotovo kao gliser i to potvrđuje da je brodograditelj GATAPORT iz Zagreba dobro pogodio korito. Najveća preporučena snaga motora je 50 konja, no i s 40 konja Naval 19 je brzo plovilo kojim se u slučaju nevere mo-

Boćni prozor

že sigurno pobjeći u najbližu luku. U svakom slučaju Naval 19 se odlično ponaša na moru bez obzira na val što je dokaz o robusnosti same brodice. Sve ovo govori da je Naval 19 brodica koja može biti i ribarica i radno plovilo po ukusu nas Hrvata, a tome u prilog govori i sjajna prodaja na prvom sajmu na kojem se pojavila. Sigurni

smo da će i na sajmu u Biogradu ovaj mjesec Naval 19 biti predmet mnogih razgovora i probnih vožnji, jer zaista se radi o brodici koja nudi mnogo za relativno malo novaca.

Ribičkim okom Naval 19 može biti, kao što smo rekli, brodica i za ribara i

za sportskog ribolovca i za težaka, no kod sportskog ribolova zaista daje puno. Izuzetno visoke bočne strane daju oslonac ribiču za noge, odnosno za koljena. Jedna izolirana kutija za led ili spremanje ribe, bazen za živu ješku, mala potrošnja goriva, spavanje za troje ribiča, velika platforma u odnosu na samu dužinu brodice, nadka-

izolirana klupa za led i ribu

107

Pogled iz kabine

Preklopljena skiperova stolica

Tehnički podaci

bina ispod koje se može loviti i kada pada kiša... Već i sve ovo nabrojeno, uz odlične plovne karakteristike, govori da hrvatski ribiči imaju plovilo s kojim mogu i na lignju i na zubaca i na gofa, pa ako treba i na kakvu veću beštiju iz dubina. Naval 19 je zaista brodica po mjeri

Kategorija projektiranja

Dužina preko svega

6,80 m

Dužina na vodenoj liniji

6,20 m

Širina

2,11 m

Težina

800 kg

Spremnik za vodu

60 l

Spremnik za gorivo

95 l

Maksimalna snaga motora

50 KS

Ribičkim okom DA

Nosači štapova

Spremnik za vodu

Motor Motor

108

Evinrude E- Tec 40 KS

Informacije Informacije GATAPORT d.o.o. 10000 Zagreb, Gata 34 Telefon 098/ 3412 - 066

Uvjeti na testu More

mirno

Teret

1 čovjek, puni spremnik

Postignuta brzina na testu

Bazen za živu ješku

nas malih ljudi, koji vole ribolov i more, a za to sve skupa ne trebaju neke puste šolde.

cca 20 milja

Cijena NAVALA Cijena s osnovnom opremom

2.181,00

Ukupno

45.801,05

PDV

10.534,25

Sveukupno

56.335,25

Vijesti

Varalice Maria

Alutecnos leđni pojas

aralice Maria poznate su po svojoj izrazito lovno provokativnoj akciji. Za ovim se varalicama s dvadesetak metara dubine orade dižu pod samu površinu. Takva je lovnost logična posljedica detaljnog pristupa istraživačkog tima koji je kreirao ove varalice. Zahvaljujući posebno konstruiranim stabilizatorima ove varalice ne gube na akciji ni pri većim brzinama tako da su pogodne za većinu spinnerskih aktivnosti. Varalice su dostupne u više boja i dvije veličine – 45 milimetara i 3,4 grama te 50 milimetara i 3,3 grama. Oba modela rone do 1,5 metara.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

eki borbeni pojasevi za borbu s beštijama imaju i leđni dio koji omogućuje ribičima lakšu borbu s velikim ribama. Alutecnosov leđni pojas je ugodan za nošenje i kod dugotrajne borbe, zahvaljujući ponajboljim materijalima, kodure i spužvaste podstave, koja ne oštećuje ribičeva leđa. Ovaj pojas se može koristiti i kod stand – up-a i kod klasične tehnike iz stolca.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Kutije Brownigova Savagear rola Extreme 760

ao što samo ime govori radi se o roli namijenjenoj srednje teškom ribolovu koja ima kapacitet od 150 metara najlona debljine 0,30 milimetara. Aluminijska špula je posebno naglašeno konusna što omogućuje daleke izbačaje. Rola ima 7 kugličnih ležajeva, prednju kočnicu, snažan preklopnik i aluminijsku ručicu s anatomski oblikovanom dršInformacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

kom. U svakom slučaju odlična rola za varaličarenje, kako na moru, tako i na slatkoj vodi.

ez adekvatnih kutija za sitni pribor reda nema. Ove Savagearove kutije su iznimno čvrste i dugovječne. Imaju čvrste zatvarače koji neće oslabiti ni nakon višegodišnjeg intenzivnog korištenja. Unutar kutije koja je potpuno prozirna, moguće je kreiranje vlastitog rasporeda prema osobnim potrebama pomoću pomičnih pregrada. U ponudi su dva modela - Standard i Deep & Big. Dimenzije ovih kutija su 27x18x4 centimetara za model Standard, odnosno 36x22x8 centimetara za model Deep & Big .

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

109

Podvodni ribolov

ZLATO GOSPIĆU i Hrvatskoj

Hrvatski podvodni ribolovac Daniel Gospić (Škarpina Nerezine) novi je prvak svijeta u pojedinačnoj konkurenciji, Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) postao je viceprvak svijeta, a hrvatski reprezentativci osvojili su i zlato u ekipnom poretku na 27. Svjetskom prvenstvu koje je održano u organizaciji malološinjske Udice i Škarpine iz Nerezina u akvatoriju Lošinja Napisao i snimio Zlatko Kamenić

ospiću je uspjelo ono što je svojedobno uspjelo i Talijanu Mazzariu, a to je da oba dana natjecanja bude prvi i završi natjecanje sa 41,484 težinskih, odnosno 200 postotnih bodova. Antonio Buratović prvog je dana bio treći, drugog dana drugi, što je bilo dovoljno za srebro. Buratović je sakupio 28,993 težinskih i 144,100 postotnih bodova. Za ekipno zlato pobrinuo se i iskusni Dario Marinov (Zubatac Zadar) koji je svjetsku smotru završio na petom mjestu s jednim petim i osmim mjestom, ukupno 20,592 težinskih i 103,740 postotnih bodova. Uz tri ribolovca ispod površine u zlato su svoj rad

ugradila i trojica ribolovaca koji su sve vrijeme bili desne ruke natjecateljima, Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Josip Urti (Medulin) i Branko Ikić (Medulin). Dio stručnog stožera uz izbornika Livia Fiorentina je i trener – doktor Boris Reinić. Brončano odličje u pojedinačnom poretku pripalo je Talijanu Brunu De Silvestriju sa četvrtim i trećim mjestom. De Silvestri je ulovio ribe u vrijednosti 27,100 težinskih, ukupno 133,420 postotnih bodova. – Godinu i pol dana pripreme je zaslužno za ovaj rezultat. Nitko na svjetskim smotrama dosad nije imao 200 posto, kao Daniel. Ima 28 godina, tako kvalitetnog lovca rijetko se vidi. Sigurno će u svojoj karijeri imati još sjajnih rezultata. Antonio i Dario također su se dokazali.

Antonio Buratović s ulovom prvog dana

Svi zajedno pobijedili su velesilu kao što je Španjolska. Prezadovoljan sam, - rekao je presretni izbornik hrvatske reprezentacije Fiorentin neposredno po završetku prvenstva.

Naporne pripreme Pedro Carbonell Španjolska

Većina reprezentacija u Mali Lošinj stigla je tijekom kolovo-

za ili početkom rujna tako da odrade što kvalitetniju pripremu zona natjecanja, akvatorija Punta Križe i Unija. Hrvatskim reprezentativcima najveća prijetnja bili su Španjolci i Talijani, reprezentacije koje su tradicionalno u svjetskom vrhu podvodnog ribolova. I jedni i drugi dali su si truda i uložili puno novaca i napornog rada

kako bi se što bolje pripremili za dvodnevno natjecanje. No, osim Hrvatske, Španjolske i Italije i ostale zemlje, njih 17 odvojile su manje ili više vremena za pripremu zona lova. Informacije i dojmovi koji su svakodnevno stizali sa mora bili su podjednaki. Malo ribe, više ugora, hladno. Bolji poznavatelji pratili su i kraj, odnosno pojavljivanje ribe u kraju, jer i to je bio važan djelić mozaika. Trostruki svjetski, četverostruki euroafrički i osmerostruki prvak Španjolske Pedro Carbonell koji uvijek slovi za jednog od favorita bio je neposredno prije početka zadovoljan obavljenim poslom. Carbonell je previše iskusan podvodni ribolovac da bi davao velike rezultatske najave uoči prvenstva, no vjerovao je da će biti visoko plasiran. – Natjecanje neće biti lijepo za gledatelje jer će najviše biti ugora. Taktika će odigrati veliku ulogu u ovom natjecanju i ja sam za to spreman, - rekao je legendarni Španjolac. Njegovi reprezentativni kolege Santiago Lopez i branitelj naslova

Joseba Kerejeta, uz talijansku trojku Stefana Bellania, Massimiliana Bartelonia i Bruna De Silvestria te Grka Giannisa Siderisa slovili su kao najopasniji konkurenti hrvatskoj trojci. Vrijeme je, dane uoči početka natjecanja, služilo organizatore, a jedina stvar koja je brinula izbornike i natjecatelje je bila najava jakoga juga i ružnog vremena jer to je značilo i promjenu situacije ispod površine. – Bili smo vani i po jugu i po buri, čak smo i simulirali natjecanje, skakali po pozicijama u vremenu koliko traje dan natjecanja. Sve smo pripremili i mislim da smo napravili dobar posao i da smo spremni za najsjajnije odličje, - zborio je uoči početka natjecanja izbornik Fiorentin. Trojka Gospić, Marinov i Buratović nije krila zadovoljstvo, ali nisu se upuštali ni u prognoze. Organizatori Udica i Škarpina te pokrovitelji Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica doista su se potrudili da sudionicima ništa ne nedostaje. Bazni hotel bio je Aurora, a svečanost otvaranja priređena

Talijan Bruno De Silvestri s ulovom prvog dana

111

je na središnjem trgu na koji su reprezentativci stigli u povorci praćeni pljeskanjem, navijanjem i blicevima fotoaparata. Svaka je reprezentacija izašla na pozornicu pred više stotina ljudi, a čast da podigne zastavu Hrvatske i CMAS-a ukazana je najstarijem malološinjskom podvodnom ribolovcu 82-godišnjem Antonu Corsanu, dok su natjecanje zajednički otvorili izaslanik CMAS-a Xavier Duran i malološinjski gradonačelnik Gari Cappeli. Nakon svečanosti brojne reprezentacije nisu propustile iskoristiti priliku za slikanje ispred jedinog spomenika podvodnom ribolovcu na svijetu. U danu uoči natjecanja Turistička zajednica organizirala je izlet u Osor i Nerezine, nakon čega je u more ispred kampa Poljane zahvaljujući donaciji tvrtke More iz Malog Lošinja, vlasnika Ante Dragoslavića, pušteno između 2500 i 3000 mlađi orade i brancina. Udica i Škarpina akciju su organizirale pod motom «Što smo uzeli, to smo i vratili». Priliku za puštanje mlađi imali su i ribolovci i svi koji su se okupili u Poljani da bi svjedočili tom hvalevrijednom potezu, koji je oduševio predsjednika Talijanske federacije Azzalia i koji je odmah svojim suradnicima najavio da bi se i uoči njihovih natjecanja moglo tako nešto organizirati.

Svi Gospićevi ugori

Đani Uhač i Daniel Gospić s ulovom prvog dana natjecanja

Kako su meteorolozi i najavili, ružno vrijeme stiglo je u Mali Lošinj. Jako jugo, kiša, mareta

sve je to dočekalo natjecatelje i sudionike svjetske smotre u trenutku kada su prošli malo-

Vigo domaćin Svjetskog prvenstva 2012. Jose Senra Lago, predsjednik federacije španjolske Galicije u Mali Lošinj je stigao kako bi prezentirao domaćina idućeg Svjetskog prvenstva 2012. godine, španjolski grad Vigo koji je na sjeveru zemlje, na Atlantiku. Španjolci su već počeli sa pripremama za tu svjetsku smotru koje bi se trebalo održati početkom lipnja. Naime, tada je najmanja mogućnost za loše uvjete na moru. Prema informacijama nema puno vrsta ribe, ali ima jako puno ribe i minimalna težina biti će jedan kilogram. Galicija ima registriranih 7000 podvodnih ribolovaca, a obzirom da je Vigo prva ribarska luka svijeta, nema sumnje da će vaganje ulova u Vigu trajati dugo.

112

lošinjski most i izašli u akvatorij Punta Križe. No, bez obzira na kišu ispraćaj je iz luke i tijekom prolaska kanalom bio burno praćen. Petosatno natjecanje startalo je na znak talijanskog suca Marca Pagginia točno u 10 sati. Odbrojavanje do isteka petog sata krenulo je, a kako se primicalo kraju nervoza je bila sve veća i veća. Izbornik Livio Fiorentin i trener Boris Reinić, izbornikovim su legendarnim Boston Whalerom krstarili zonom unatoč teškim uvjetima na moru pokušavajući biti u tijeku sa ulovom ne samo hrvatskih reprezentativaca, već i njihovih glavnih konkurenata. U svom prvom

zaronu Dario Marinov odmah je ulovio ugora, nije trebalo niti pet minuta od starta, no zatim su na tu poziciju skočili Buratović i Talijan Barteloni, tako da je ona brzo očišćena. Daniel Gospić posvetio se ugorima, i nakon tri sata natjecanja imao je osam komada. No, nedostajalo je ribe. Buratoviću je išlo nešto teže, prvog je ugora ulovio nakon 45. minuta jer na prve četiri pliće pozicije ugora nije bilo, pa se odlučio sa 20 metara prebaciti na deset metara dublje gdje su bili ugori samci. – Na jednoj poziciji od Reinića sam ulovio vranu i oradu, na Urtijevoj još jednu vranu. Prebacio sam se u pliće zbog ribe,

ali ništa nisam našao. Još mi se jedan ugor inkaštrao, ali zadovoljan sam, sedam ugora i četiri ribe, super - komentirao je Buratović. Posve pogrešnu taktiku odabrao je Španjolac Lopez koji se posvetio kraju u kojem ribe nije bilo. Starog lisca Pedra Carbonella ništa nije moglo prevariti, ulovio je sedam ugora i četiri ribe, sasvim dovoljno za prvi dan natjecanja. Marinov je nakon prvog ulovljenog ugora nastavio loviti isto, ali nakon pola sata već nije znao tko je na koju poziciju skočio i jesu li se ugori makli ili ih je netko ulovio. – Svakih 45. minuta sam ulovio nešto. Imao sam još i jednu vranu koja mi je pobjegla u travu. Moram priznati da su me uvjeti iznenadili, valovi, jak kurenat, oblačno, - kazao je Marinov. Gospić je nakon osam ugora imao sat i pol u kojem nije ulovio ništa. Briga se ocrtavala na licu njegove desne ruke Đanija Uhača, no zatim je u posljednjih 45. minuta ulovio još dva ugora, vranu i oradu.

Daniel Gospić u akciji

– Lovio sam od 5 do 33 metra, ugora nije bilo, pa sam se vraćao na početak i nalazio ih na drugim, nesigurnim pozicijama. Jako jugo i valovi ometali

Čileanac Miguel Soto s jedinom ulovljenom kirnjom

su mi brzu vožnju i premještanje s pozicija, a bilo je i jako puno kurenta - rekao je Gospić. Ipak njegovih deset ugora i dvije ribe, vrijednih 17,586 bodova nitko nije uspio dostići te je zasjeo na vrh poretka sa 100,000 posto. Težinska granica je povišena u odnosu na domaće prvenstvo, riba je morala imati 500 grama. Španjolac Carbonell prvoga je dana bio plasiran odmah iza Gospića sa 15444 bodova, odnosno 87,820 postotna boda. Buratović je bio treći, također kao i Carbonell je imao sedam ugora i četiri ribe, teške 15160 ili 86,250 p.b. Talijan De Silvestri četvrti sa malim zaostatkom, sedam ugora i dvije ribe 13330 bodova, odnosno 75,800 p.b. Dario Marinov smjestio se na petom mjestu, za vagu je imao šest ugora i dvije ribe vrijedne 11704 bodova ili 66,550 p.b. U ulovima su prevladavali ugori. No Tahićanin Taeatua na vagu je donio čak osam riba, no većina mu nije bila validna. Njegov kolega Lamartiniere ulovio je jednu, ali najvrjedniju ribu, kavalu od 1432 grama. Najteži ulovljen primjerak bio je Gospićev ugor od 14460 grama. Doček ribolovaca u luci je unatoč kiši bio spektakularan. Malološinjani su pohrlili vidjeti ulove na predaji i podržati

Daniela Gospića i hrvatsku izabranu vrstu. Aparati, pjesma, sirene, baklje, pravi spektakl zbog kojega je i bilo važno da domaćin Svjetskog prvenstva bude Mali Lošinj. Prava je šteta da to nije bilo tako i prije 12 godina. Mali Lošinj je kolijevka podvodnog ribolova i njegovi stanovnici znaju cijeniti i podržati jedno tako veliko natjecanje, a atmosferu koju mogu stvoriti, malo tko može. Dokazali su to i na vaganju koje se zbog lošeg vremena održavalo u malološinjskoj sportskoj dvorani koja je bila dupkom puna, nije mogla stati niti igla, mnogi su bili prisiljeni otići ili pak čekati ispred dvorane da vaga odluči o poretku. Pljeskom se pratio svaki ulov, nije bilo važno od kuda je ribolovac došao jer trud i rad koji je potreban za podvodni ribolov treba nagraditi.

Spektakl za pamćenje Ništa puno bolje vrijeme nije bilo ni drugog, odlučujućeg dana natjecanja koji se održavao u akvatoriju Unija. Na putu prema Unijama jedan od ukrajinskih barkariola nezgodno je pao u gumenjaku i razbio glavu. Promptno je prebačen

113

u bolnicu, a ozljeda koja nije bila teška je sanirana. Iako su hrvatski reprezentativci bili u prednosti pred ostalima, ništa još nije bilo gotovo. Trebalo je jednako uspješno odraditi drugi dan natjecanja koji je što se uvjeta tiče bio još i teži. Nakon 45. minuta jakog juga, stigla je nevera i naglo je počela puhati jaka bura, tako da je bilo jako teško, za neke i nemoguće ići na pozicije na sjevernoj strani otoka, a onima koji su se tamo zatekli, poput Južnoafrikanaca nije bilo nimalo ugodno. I to se promijenilo. Na povratku je uz jugo zapuhao i levant, kiša je padala i povratak je bio također težak. No, tijek lova bio je obećavajući što se tiče Daniela Gospića. Od samog jutra krenuo je redom i počeo vaditi ugore, a zatim i ribu. Kako je «obavještajna mreža» na moru jako dobro radila, znalo se što su i koliko favoriti ulovili. Španjolci Kerejeta i Lopez podbacili su, Carbonell je ponovno bio dobar, ali nedovoljno da stigne Gospića koji je sat vremena prije kraja natjecanja već imao 10 ugora i šest riba, više nego dovoljnih za naslov svjetskog prvaka. Dan je išao loše za Daria Marinova. Njegov barkariol Ikić dugo je vremena prijavljivao

po dva ugora i dvije ribe, dok je Buratoviću puno bolje išao lov ribe, nego pronalaženje ugora. Dva ugora i osam riba bilo je puno, no dosta je na žici imao i Talijan De Silvestri, a i Španjolac Carbonell. Za ekipni poredak nije bilo brige, obzirom da su druga dva španjolska predstavnika lovila začuđujuće slabo. To je promijenilo i ekipni poredak jer je bilo izvjesno da će Talijani preskočiti Španjolce. Vijest da Gospiću nitko ne može preoteti titulu svjetskog prvaka brzo se proširila Malim Lošinjem, tako da je doček bio još spektakularniji, toliko da su mnogima suze došle na oči. Pjesma, sirene, bakljada, prizor broda Vid Lučke kapetanije sa brojnim upaljenim bakljama, na čijem je vrhu bio Gospić sa jednom, nezaboravan je. Svi su željeli čestitati njemu, Buratoviću i Marinovu na zlatu, a oni su uzvratili, imali su vremena za svakoga, bez obzira šv to su još bili u odijelima. Bilo je tu i slavljeničkog kupanja, zajedničkog skakanja sa gumenjaka, a mnoštvo je to pratilo. Spektakl kakav je teško ponoviti i koji će se pamtiti generacijama i ostati upisan u povijest. Sportska dvorana ponovno dupkom puna, više od dvije tisuće ljudi došlo je pozdraviti

Dario Marinov s ulovom prvog dana

šampione i ispratiti vaganje do zadnje ribe.

Čileanac i jedina kirnja

Proslava naslova prvaka u prepunoj dvorani

114

Običaj je da se drugog dana važe od najslabijeg prema najjačem, tako da je Hrvatska došla posljednja na red, a erupciju oduševljenja nitko nije mogao zaustaviti. Gospićevih deset ugora i šest riba teških 23898 bodova bilo je dovoljno za još jedan stopostotni ulov i prvo mjesto. Dva dana prvi na Svjetskom prvenstvu još nitko dosad nije bio. Buratovića, Talijan De Silvestri nije uspio prestići, Hvaranin je imao drugi ulov toga dana dva ugora i osam riba vrijednih 13825 bodova, odnosno 57,850 postotnih bodova.

De Silvestri je završio treći sa četiri ugora i šest riba koje su mu donijele 13770 bodova, u postocima 57,620. Grčki reprezentativac Giannis Sideris drugoga je dana završio četvrti. Ulovio je tri ugora i pet riba, 12210 bodova, odnosno 51,090 p.b. Slovenac Moreno Matijašič peti sa 11300 bodova ili 47,280 p.b. Dario Marinov osmi sa tri ugora i četiri ribe i 8888 bodova, 37,190 u postocima. No, i to je bilo više nego dovoljno da Hrvatska postane ekipni prvak svijeta uz pojedinačno zlato i srebro. Biti dio takve euforije, sreće, zadovoljstva i slavlja, nezaboravan je trenutak života. Svi su htjeli čestitati redom osmorici članova reprezentacije Hrvatske koja će to pamtiti do kraja života. Ukazano povjerenje i trud Malološinjana uložen u organizaciju vratili su na najbolji mogući način. Treba spomenuti da je za najvrjedniju ribu nagradu odnio Tahićanin Tetuanui, ulovio je

Daniel Gospić s netom ulovljenim šargom na kraju natjecanja drugog dana

licu od 3500 grama, Gospić je ponovno imao najtežeg ugora, a zanimljivo, na vagu je stigla i jedna jedina kirnja teška 3452 grama, a ulovio ju je na opće zadovoljstvo Čileanac Soto.

Nakon podijele nagrada i zatvaranja prvenstva te predaje CMAS-ove zastave idućem domaćinu Vigu, prvenstvo je zaključeno spektakularnim vatrometom kojega nije poremetilo ni loše vrijeme. Sudionici su zajedničku svečanu večeru imali u hotelu Aurora, a koliko cijene Gospićev i uspjeh Hrvatske pokazali su i Talijani i Španjolci koji su nazdravili u njihovo ime.

Siguran u rad Izbornik Livio Fiorentin dočekao je najsvjetliji trenutak svoje karijere u podvodnom ribolovu, i kao natjecatelj i kao izbornik. Toliko očekivano zlato je stiglo

Antonio Buratović s ulovom drugog dana

i to ne jedno, već dva, a uz njih još i srebro. Velesile su pobijeđene. - Hvala HSŠRM-u koji je omogućio kandidaturu i domaćinstvo pravoga domaćina sa dugogodišnjom tradicijom u organizaciji jer Mali Lošinj je bio domaćin i prvog Svjetskog prvenstva 1957. godine. Zbog toga mi je posebno drago što smo ovim ljudima donijeli pobjedu. Svjesni smo bili da će biti teško, ali dečki su dali sve od sebe, žrtvovali su i slobodne dane i jako puno svojih novaca za ovaj rezultat. Hvala njima na radu i trudu i njihovim obiteljima koje su to sve morale trpjeti proteklih godinu i pol dana. Posebno hvala dopredsjedniku Udice i tehničkom direktoru Ro-

Borba s ugorom

115

bertu Nikoliću koji je odradio sjajan posao. Moram reći da je ovo Svjetsko prvenstvo osvojeno na pošten način, jer smo konkurentima omogućili sve, sjajne uvjete i ništa im nismo branili, samo da ne bude primjedbi. Ovo je druga svjetska smotra u Hrvatskoj, ali onda nije bilo pravih ljudi, ni logistike za naslov. Malološinjani su znali što treba, a sada imamo i prave lovce za naslov i s time ne možete kiksati - analizirao je uzbuđeno izbornik Fiorentin čija je obitelj također puno žrtvovala za ovaj, ali i sve prošle rezultate kao i najbliži ostalih reprezentativaca te je ovo i njima nagrada za odricanje. Pritisak izbornik Fiorentin nije osjećao jer je bio siguran u ono što se radilo. – Rezultat je 90 posto znanja i 10 posto sreće, a nama se sve poklopilo. Bio sam siguran u dečke, zajednički smo radili, dogovarali se, taktizirali. Nije moglo završiti nego ovako. Hvala svima na prekrasnoj i neponovljivoj atmosferi - zaključio je Fiorentin koji će kao i svi ostali reprezentativci još danima prebirati po dojmovima. Prepun dojmova bio je Daniel Gospić i još će proći dugo vremena dok mu se slegnu. Svjetski prvak je priznao da je ujutro prije starta drugog dana natjecanja bio malo nervozan. – Malo su mi rezultati prolazili kroz glavu, Carbonell mi je bio blizu, ali čim sam se bacio u more to je prošlo. Kako sam isplanirao dan tako je i prošlo, maksimalno smireno. Pozicije sam odrađivao bez problema,

Hrvatska na vrhu svijeta

jer mi nitko nije skakao po njima. Prvo sam ulovio dva ugora, pa tabinje, onda mi se jedan ugor inkaštrao i nisam se htio time mučiti nego sam krenuo dalje po tabinju, a zatim opet na ugore. Vratio sam se i po toga koji se inkaštrao. Na kraju sam uhvatio još i dva šarga. Ni jednu izgubljenu ribu nisam imao u dva dana. Prvi dan sam imao 116, a drugi 113 zarona rekao je Daniel Gospić. S osjećajima i dojmovima Gospić će se još dugo baviti, jer popeti se na vrh svijeta san je svih pod-

116

vodnih ribolovaca. – Neopisivo, dokazati se doma svima mojima, i onda još svima ostalima. Zlato smo osvojili Đani Uhač i ja, bez njega toga ne bi bilo, kao ni bez pomoći prijatelja iz Lošinja koji su pomogli sa pozicijama - dodao je Gospić. Pred njime su dani slave, zapravo godine, jer do idućeg Svjetskog ima tri godine. Još će ga ljudi «rastezati», ali ne smeta, dva naslova domaćeg prvaka, jedan euroafričkog i jedan svjetskog velika su stvar.

Konačni poredak Natjecatelj

Težinski bodovi

Postotni bodovi

Daniel Gospić (HR)

41,484

200,000

Antonio Buratović (HR)

28,993

144,100

Bruno De Silvestri (ITA)

27,100

133,420

Težinski bodovi

Postotni bodovi

Ekipni poredak Država 1

Hrvatska

91,069

447,844

Italija

53,700

260,814

Španjolska

49,916

251,084

- Što dalje? Vidjet ćemo što će biti sa ovim sportom. Nekako mi se čini da ide nizbrdo - zaključio je malološinjski svjetski prvak. Antonio Buratović očekivao je da će biti među prvih pet, potajno se nadao plasmanu među prva tri. – O prvom mjestu nisam razmišljao jer mi je nekako bilo logično da je to Danijelovo mjesto. Sretan sam isto kao da sam prvi. Nervoze nije bilo, osim one pozitivne. Možda čak i manje nego prije našeg državnog. Prvi dan mi je bio teži, bio sam u debljem odijelu, drugi dan sam promijenio pa mi je bilo lakše. Ugora sam odmah ulovio u prvom zaronu, drugi i treći zaron po tabinju, a onda je zavladala stvaralačka pauza. Puno pozicija sam prošao koje su i drugi znali, otišao sam malo u kraj, a zatim na sjevernu stranu gdje je bila bura, ali i riba, baš gdje sam očekivao - rekao je Buratović. Dario Marinov, najstariji reprezentativac od trojke koja se natjecala godinama, ne oscilira puno u svojim rezultatima na velikim natjecanjima. Petim mjestom je prezadovoljan, a o ekipnom zlatu ne treba ni govoriti.

– Ekipni svjetski prvak na zalazu karijere, ma nema boljega. Ne mislim se još oprostiti, ali pomalo ide prema kraju. Danas sam shvatio da zapravo idem za Danielom, dio ribe mi se makao, a dio je već on pokupio sa pozicija koje su nam ostale još od prvenstva Hrvatske. Nisam bio pod pritiskom, već sam ležerno lovio, čak i kad su pozicije bile prazne nije me hvatala nervoza. Problem je bila naoblaka, koja je smanjivala vidljivost, jak kurenat, jer ja sam tehničar i to me sve usporava. U prvih deset minuta već sam imao ugora, a zatim sam ulovio i dva nevalidna, krenuo sam na ribu na dublje pozicije, 32 metra, pa se opet vraćao na ugore, ali ih nije bilo - prenio je Marinov. A što reći o organizaciji? Samo riječi hvale na adresu Milana Mužića, predsjednika Udice i Ferdinanda Zorovića, predsjednika Škarpine i svim njihovim suradnicima, kao i Turističkoj zajednici i Gradu Malom Lošinju te svim stanovnicima Malog Lošinja koji su se potrudili da prvenstvo bude savršeno organizacijski i da atmosfera bude jedinstvena i neponovljiva. Baš kakvu prvaci, ali i svi sudionici i zaslužuju!

117

Vijesti

Braid jiggovi

raid je na tržište izbacio cijeli niz noviteta među kojima ove varalice zauzimaju svakako posebno mjesto. Mogu se koristiti kao klasični jiggovi ili pilkeri u kom se slučaju udice montiraju u skladu s izabranom tehnikom, no jednako se tako mogu koristiti i kao površinske varalice. Ovi jiggovi imaju pored alke na glavi i provrt na repnom dijelu preko kojega se jednostavno može montirati jednokuka ili Informacije trokuka udica čime varalica postaje savršena za daleke izbačaŠKORPION DNC je i ultrabrzi spin, ili pak za brzu 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 panulu. Za koju se god varijantu Telefon 01 / 2322 - 515 odlučili rezultat neće izostati.

Štap Simplex

a sve koji od opreme očekuju jednostavnost bez prevelikih komplikacija štap Simpleks je izvrstan izbor. To je štap namijenjen ribolovu iz barke. Dug je 4 metra, no po potrebi se može ‘skratiti’ na dimenziju od 3 metra. Ima dva izmjenjiva vrha različite gramaže čime mu je radni opseg znatno širi. Štap je lagan i vrlo osjetljiv zbog čega ćete prilikom ribolova uistinu uživati. Štap Simplex potpisuje Colmic što je svakako garancija kvalitete. U maloprodaji ovaj štap košta 759 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

118

Termo kombinezon Baleno Artic

vatko tko se bavi ribolovom i zimi, zna što znači dobra zaštita od vode i hladnoće. Za tu svrhu je termo kombinezon Baleno Artic idealno rješenje. Dostupan i kao odijelo, štiti vas od glave do pete. Na njemu je mnoštvo džepova za pribor kojeg na ribolovu nikad dosta, kao i unutrašnji džep. Manžete su na čičak, a na nogavicama sa patentnim zatvaračem. Kapuljača se može uredno složiti i zakopčati unutar kragne. Zakopčava se velikim patentnim zatvaračem na prsima, koji još preko sebe ima klapnu na čičak radi bolje nepropusnosti. Proizvodi se u veličini do čak 4XL! Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Skosavice Naory

aory je ime koje je itekako poznato svim ljubiteljima obalnog lignjolova. U ponudi su dva modela skosavica. Prvi je Shallow i ima plave oči. Dostupan je u dvije veličine, 1,8 i 2,2, što su zapravo samo japanske oznake i nemaju veze sa gramima ili centimetrima što se na prvi pogled može pomisliti. Tako primjerice skosavica Shallow 2,2 ima težinu od 6,5 grama. Ono što je bitno i važno znati o ovoj varalici je da će nakon izbačaja za 7 do 9 sekundi potonuti jedan metar. Kod drugog modela, Basic-a, olovno opterećenje se nalazi bliže glavi tako da skosavica nakon izbačaja tone duplo brže od Shallow -a. Basic u dimenziji 2,2 teži osam grama, a obje su varalice dostupne u deset različitih boja. Tri su ‘odjevene’ dok ih je sedam ‘golo’.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Podvodni ribolov

CRVENI sparidi Postoje ribe koje su ribolovno izazovnije od ostalih, a crveni sparidi svakako spadaju u tu skupinu Napisao i snimio Pero Ugarković

od trofejne ribe bi se, prema nekoj definiciji, trebale svrstavati ribe koje se najteže hvataju, ribe koje su najukusnije i najcjenjenije te ribe koje mogu narasti do iznadprosječnih dimenzija. Crveni sparidi ispunjavaju sva tri navedena kriterija pa ih slobodno možemo svrstati u red najtrofejnijih ulova što možemo ostvariti. Nisu svi ribolovci znanstvenici,

a ni obratno, pa ne čudi da jako malo ljudi razumije biologiju ribljih vrsta ili zna razlikovati neke osnovne ribe koje se nalaze u našem moru. Prvenstveno se to odnosi na razlikovanje riba iz naše priče, zubaca krunaša i pagra (barjaktara), a neznanje nekih ribolovaca je toliko da nisu upoznati ni s osnovnim značajkama arbuna, pagra i sličnih riba, pa ih, i kad ulove neku od navedenih vrsta, često pomiješaju. Mnogi se ribolovci, nažalost, drže izreke ‘riba je riba’,

Zubatac, najčešći crveni sparid u podvodnom ribolovu

120

pa njihovo neznanje i nezainteresiranost, a onda i ekološka neosviještenost, djelomično uzrokuju nestanak ribe u moru. Da bismo razvili ekološku svijest i postali uspješni ribolovci, moramo usvojiti potrebna znanja.

Pagar Pagar (Pagrus pagrus), fantastična i misteriozna riba dubljeg mora, gotovo nedostupnog za podvodne ribolovce,

predator je poput zubaca ali ponašanja sličnog komarči pošto se, prema prilici, hrani bilo kojim morskim organizmom pri dnu. Iako se pagar svrstava među brojnije vrste u Jadranu, a čak se nalazi i u crvenoj knjizi ugroženih vrsta, o njemu se ne zna mnogo. Često se lovi parangalima, panulama i vertical jiggom. Rijetki primjerci koje podvodni ribolovci uspiju uloviti obično su manjih dimenzija, do 2 kilograma, ulovljeni u plićem moru, na strmijim

Pagar

pozicijama i strmim vanjskim obalama otoka. Pagari obično žive u hladnijem sloju mora pa im odgovara boravak ispod termokline. Budući da najmanji pagari vole obalno područje, a posebno polja posidonije, često ih se može vidjeti u ronjenju, no tako male ribe nisu interesantne za lov u podvodnom ribolovu. Pagar se može loviti na čeku, koristeći duže i brže puške, i poniranjem. Poniranje se odnosi na padanje niz vertikalno dno pri čemu se pagar lagano udaljuje od nas i poprilično ga je teško sustići, za razliku od kantara. Čim dobijete prvu priliku gađajte. Budući da je pagar jako oprezan, što pomalo iznenađuje s obzirom na to da se vjerojatno nikad prije nije susreo s čovjekom, nije ga

jednostavno dozvati na čeku. Puno češće ga se može vidjeti kako odlazi umjesto da se približava. Pagar se uzgaja i u nekim ribogojilištima, a zna se dogoditi da otamo pobjegne. Uzgojen pagar je izrazito taman, gotovo crn, a lovci koji ga ponekad uhvate mrežom ili parangalom su uvjereni da se radi o novoj ili nepoznatoj vrsti ribe. Pagar je inače jako rasprostranjen pa ga se može uhvatiti gotovo bilo gdje u Atlantskom oceanu.

Svi love nepostojeće pagare barjaktare U literaturi se spominje da u Jadranu obitavaju dvije vrste

pagra. Pagrus pagrus je obični i standardni pagar kojeg svi love. Druga vrsta koja se spominje je Pagrus caeruleostictus, nazvan pagar barjaktar zbog izražajnih šipčica na leđnoj peraji. Upravo su leđne peraje zaslužne za pomutnju u ribolovnim krugovima i navođenje ljudi na pogrešan trag. U Jadranu pagra barjaktara nema ni u tragovima. Spominjanje istog kao vrste u Jadranu je ili pogreška ili se odnosi na jedini uhvaćeni primjerak ove vrste na jugu Albanije. S drukčijim podacima ne raspolažemo. Pagar barjaktar živi u južnom dijelu Mediterana gdje se najčešće lovi parangalima ili podvodnom puškom. Pokušat ćemo opisati kako i zašto najčešće dolazi do zabune.

Prilikom lova udicom u unutrašnjim kanalima, poglavito tijekom zimskih mjeseci, mogu se uloviti neki crveni sparidi s dugim leđnim perajama. Te nestandardne ribe nitko ne može povezati ni s jednom njima poznatom vrstom, pa se ribolovci konzultiraju s tzv. znalcima ili pogledaju literaturu u kojoj se navodi da u Jadranu žive pagari barjaktari s dugim leđnim perajama. Mnogi se povesele da su ulovili pagra barjaktara, no, pošto se pagar barjaktar ipak ne navodi kao jadranska vrsta svugdje u literaturi, ribari su problem riješili tako da su ribu nazvali ‘arbun perjaš’ jer ih podsjeća na arbuna s velikim perajama. Međutim, radi se o nečemu što i nije tako fascinantan ulov, a u neku ruku

121

Česti udičarski ulov – mali krunaš

je možda i neetičan. Iako su primjerci veličine od 30 do 40 dekagrama itekako vrijedna lovina u prilično škrtim unutrašnjim kanalima gdje grizu ribe poput girica, manjih arbuna i čučina, ovdje se radi o nedoraslim zubacima krunašima koji postaju spolno zreli kad narastu do veličine od 3 kg, a inače mogu narasti do 30 kg. Prema tome, riba koja može narasti do 30 kilograma, a ulovljena je pri veličini od tek 30 dkg, ne predstavlja posebno značajan ulov. Potrebno je shvatiti važnost puštanja nedoraslih riba

i zaštiti mlade zubace perjaše.

Zubatac krunaš Zubatac krunaš (Dentex gibbosus), dok ne naraste do veličine 3-4 kg, ima jako duge šipčice leđne peraje, a sazrelom zubatcu te peraje otpadaju. Pagar barjaktar ima, otprilike, velikih prvih desetak šipčica leđne peraje, koja je samo duplo duža od standardnog pagra, a poprilično kraća od leđne peraje zubačića. Mladog pagra barjaktara jedinstvenim čini velik broj kričavo plavih točkica po-

Zubatac krunaš prije odbacivanja leđne peraje

122

Veliki krunaš

sutih po većem dijelu trupa, dok su točkice posute po tijelu zubaca krunaša manje i slabo izražajne. Najznačajnija razlika odnosi se na zubalo. Zubaci imaju oštre očnjake, a pagri i očnjake i ‘kutnjake’, odnosno zube za drobljenje, slične oradi. Veliki pagar barjaktar u potpunosti se razlikuje od mladog i ne zamjenjuje ga se s drugim vrstama ribe. Zubaci krunaši žive u dubinama većim od 50 metara, a najčešće se skupljaju oko morskih grebena, manjih brakova i potonulih brodova. Krajem ljeta, kad se zbog poriva za razmnožavanjem približavaju obali, lovi ih se u većim količinama sportskim priborima, parangalima, panulama, a nekad, iako rijetko jer se i onda zadržavaju na dubinama od tridesetak metara, i podvodnom puškom. Krunaši imaju

svoje standardne pošte na kojima se mrijeste, najčešće duge i dublje uvale s pritocima ili izvorima slatke vode. Vjerojatno se većina ostvarenih ulova zubaca krunaša u Jadranu bilježi krajem ljeta i početkom jeseni, kada se približavaju obalnom području. Zubace krunaše s velikom leđnom perajom također se češće lovi početkom jeseni, no ulovi se bilježe tokom cijele godine. Po pričama lovaca koji su ih ulovili, jasno je da je moguće uspješno koristiti sve tehnike, čeku, padanje, a, posebno za one najveće, ribolov po dubljim rupama. Određeni ribolovci tvrde da su zubaca jednostavno ulovili kada bi poluošamućeni došao u plitko, no takvi ulovi su, iako iznimno rijetko, mogući kod svih vrsta i ne možemo ih shvaćati kao ozbiljnu ribolovnu tehniku. Ove ribe svoj život započinju na mjestima gdje su se mrijestile zrele ribe, žive u kanalima te s vremenom migriraju na područja pogodna za život velikih krunaša, na duboke brakove i strmine. Kao što je već spomenuto, najtrofejnije ribe su one koje je

Pagar

teško uhvatiti, a uz to narastu velike i cijenjene. Veliki krunaši obožavaju pećine i potopljene brodove, stoga je potrebno

da lovac, da bi ostvario trofejni ulov, poznaje takve pozicije na većim dubinama. Budući da su velike ribe tako daleko i du-

boko, na udice se obično love mlade i nezrele ribe. Problem je u tome što ljudi, zbog neznanja i nezainteresiranosti, velike krunaše nazivaju pagarima.

Pagar ili zubatac krunaš

Pagra barjaktara u Jadranu nema (slika iz Izraela)

Zubi su jasan znak razlikovanja zubaca od ostalih crvenih riba. Zubaci su izraziti grabežljivci i nemaju zube za drobljenje, dok su pagari, oni standardni pošto, kao što je rečeno, nema službenih dokaza o postojanju barjaktara u Jadranu, i grabežljivci i sakupljači. Veliki zubaci krunaši također se nazivaju pagarima, međutim, ovdje se ne radi o zabuni, već o jednom od lokalnih naziva za ovu ribu, pri čemu je potrebno spomenuti da ne mora svako ime biti službeno, osim jedinstvenog znanstvenog naziva neke vrste. Neki doista misle da se radi o pagru, dok ga neki tako zovu jer ga se tako naziva tradicionalno, unatoč tome što znaju

123

da se radi o krunašu. Osnovna razlika između ove dvije vrste trebala bi biti kruna na glavi zrelog krunaša, no pošto krune imaju samo mužjaci, potrebno je dodatno provjeriti radi li se o pagru ili ženki krunaša. Kričavo plava boja na oba kraja repne peraje ukazuje da se radi o pagru, dok kričava boja samo donjeg dijela repne peraje ukazuje da se radi o krunašu. Pagar ima izražajnu tamnu bordo boju koja se pruža od oka pa sve do usta, dok zubaci krunaši zatamnjenje imaju na području vrha škržnog poklopca. Na području Mediterana, a posebno u južnim krajevima, lovi se jedna prekrasna vrsta pagra, Pagrus Auriga, koja nema hrvatski naziv. Prema nekim talijanskim izvorima, Pagrus Auriga uhvaćen je u području južne Italije, na jadranskoj strani, no na hrvatskoj strani Jadrana nije zabilježen ulov ove vrste pagra. Prije desetak godina, kraj Silbe je zabilježen ulov vrste Pagrus major. Radi se o vrsti koja živi na području zapadnog Pacifika, a kod nas je poznata pod nazivom japanska

Velika ženka krunaša

komarča. Japanska komarča uspješno se uzgaja u kavezima, a tijekom uzgoja u Jadranu provukla se kroz kaveze, no nije se zadržala u Jadranskom moru niti se danas više uzgaja. Poznata je i još jedna vrsta

zubaca. Zubačić rumeni (Dentex macrophthalmus), brojna je riba malih dimenzija, a živi u kanalima cijelog Jadrana. Pravi zubatac (Dentex dentex), jedan od najzahtjevnijih trofeja podvodnog ribolova, od svih navedenih vrsta u ovom tekstu najlakša je i najčešća lovina, iz čega se može zaključiti kako je teško uloviti ostale. Ovaj tekst ipak se neće detaljnije baviti ovim zubacem, pošto je isti česta tema mnogih tekstova o podvodnom ribolovu, a i dalje će se obrađivati.

Arbuni u podvodnom ribolovu

Pagar

124

Arbun pripada još jednoj brojnoj vrsti ribe koju se gotovo svakodnevno lovi udičarskim alatima, dok se u podvodnom ribolovu jedva susreće. Arbuni ne žive na velikim dubinama, udicom ih se može uhvatiti i na dubinama od desetak metara, pa se postavlja pitanje zašto ih onda ne viđamo ni lovimo. Uglavnom vidimo najmanje primjerke arbuna koji nisu vrijedni ispaljivanja puške. Velike arbune, veće od pola kilograma,

moguće je uloviti podvodnom puškom na gotovo svakom području Jadrana, pa se takvi ulovi sporadično i ostvare. Podvodni ribolovci koji su imali sreće i podvodnom puškom ulovili većeg arbuna, na pitanje na koji način su to ostvarili, odgovaraju jednostavno na čeku ili šuljanjem po dnu, što i dalje ne razrješava misterij slabijeg susretanja arbuna. Rješenje bi se moglo pronaći u činjenici da je arbun riba koja se u opasnosti voli zakopati u pijesak. Slično se ponaša i njegov bliski srodnik batoglavac (Pagellus acarne), čiju aktivnost možemo uočiti u obalnom području u večernjim satima kad se otkopava iz muljevitog i pješčanog dna ako legnemo na dno gdje je zakopano cijelo jato. Bez obzira na rijetkost, arbun nam je sasvim zanimljiva i poželjna lovina jer može narasti do 3 kilograma. Okan (Pagellus bogaraveo) je vrsta ribe iz iste obitelji kao arbun, a može narasti i do veličine iznad 3 kilograma. Veliki okani, od svih sparida u Jadranu, obitavaju na najvećim dubinama pa je takav ulov na pušku gotovo i nezamisliv. No, šansa uvijek postoji.

Vijesti

Silikonci Berkley

Magnetix MG-30 LS i MG-45LS

Adrianinim trgovinama možete pronaći veliki izbor Berkley silikonaca za varaličarenje. Ripple Shad i Pulse Shad su varalice idealne za varaličarenje jer su dizajnirane tako da se čak i pri malim pokretima u vodi brzo kreću i takvim pokretima mame ribu. Na njih s lakoćom možete montirati bilo koji tip olovne glave. Dostupni su u više boja te u veličinama od 6 -12 Informacije centimetara. Tu su i Powerbait tvisteri, idealni za manje udice RIBOMATERIJAL i mamce i finiju prezentaciju. 23000 Zadar, Liburnijska obala 3 Dostupni su u Adrianinim trgoTelefon 023 / 250 - 968 vinama u Zadru i Splitu.

ultiplikatori Magnetix imaju čvrsto grafitno kućište, magnetsku kočnicu, 2+1 ležaja, rulidium kočioni sistem, aluminijsku špulu, mesingani zupčanik, čeličnu dršku, prijenosni omjer od 6,2:1, kapacitet od 230 metara 0,50 milimetarske strune za model Magnetix MG-30LS te 310 metara 0,50 Informacije milimetarske strune za model Magnetix MG-45LS. Crne su T.P. OLIVARI d.o.o. boje za zlatno eloksiranim de10430 Samobor, Gajeva 49 taljima što ostavlja dojam ariTelefon 01 / 3366 - 042 stokratske elegancije.

Ryobijeva rola Zauber

Platneni Španjolac

yobijeva rola Zauber je namijenjena grubom ribolovu i ima 8 kugličnih i jedan igličasti nepovratni ležaj. Kapacitet najvećeg modela 4000 je 200 metara najlona debljine 0,285 milimetara. Preklopnik je posebno jak, a kočnica se može stisnuti na 5 kilograma što je dovoljno za sva špinanja upredenicom. Rola precizno namotava jer ima Warm Shaft, a prijenos joj je 5,0 : 1, što je stavlja u red brzih rola. Rola je napravljena od duraluminija, dok je unutrašnjost od nehrđajućeg čelika.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

vi peškafondi iz ove ‘obitelji’ su provjereno lovni. Ova osuvremenjena verzija svojevremeno najpoznatijeg i najlovnijeg peškafonda, španjolke, je posebno uspješna. Ovaj je peškafondo klasičnog oblika s dvostrukom krunicom. Tijelo im je dvobojno, crveno - bijelo, a vezuje se kao tradicionalni peškafondi preko končića. Ima oblogu od Informacije mekog platna fine teksture čime ostvaruje uvijek traženi soft toMIKELI TRADE uch. Maloprodajna cijena ovog 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a peškafonda iznosi tek 43,35 kuTelefon 023 / 224 - 860 na.

125

Sajmovi

ADRIATIC

Boat Show 2010.

U šibenskoj je Mandalini i ove godine u trajanju od 16. do 19. rujna održan međunarodni sajam nautike Adriatic Boat Show Napisao i snimio Boris Bulić

vogodišnji treći po redu međunarodni sajam nautike Adriatic Boat Show je kao i prethodnih godina održan u prostoru Šibenske Madaline. Organizator sajma, agencija Media IN, inače najmlađa članica NCP Grupe uspjela je okupiti 175 izlagača koji su izlagali na površini od 160.000 četvornih metara uključujući i akvatorij, od čega je 4700 četvornih metara bilo natkriveno, dok je 2800 četvornih metara bio otvoreni izložbeni prostor. Ove je godine na ABS-u predstavljeno 150 novih i rabljenih plovila od čega je 100 plovila biti izloženo u moru, a 50 u otvorenim i zatvorenim izložbenim prostorima na kopnu.Iako je najavljeno da će sajam otvoriti predsjednik Ivo Josipović, sajam je otvorio gradonačelnik Šibenika Ante Županović: - Drago mi je što je upravo meni pripala čast otvoriti sajam. Šibenik i ovaj akvatorij su Bogom

dani za nautički turizam, iako je cijela naša obala lijepa, mislim da je ipak ovaj srednji dio Jadrana najljepši i najprivlačniji za sve ljude koji vole ploviti, za sve nautičare. Isto tako mislim da je projekt nove marine na Kulinama jedinstven i to je jedan hvalevrijedan posao koji će se u Šibeniku kvalitetno odraditi. Na ovom je ‘sajmu po mjeri čovjeka’ kako ga je nazvala direktorica sajma Ivana Prgin, poseban naglasak stavljen na rabljena plovila. - Gospodarska kriza utječe na sve veći broj onih koji se odriču svojih brodova, no vjerujem da će neki od posjetitelja ABS-a upravo u većoj ponudi rabljenih brodova pronaći svoju priliku za kupnju. Iskreno, malo smo se dvoumili hoćemo li organizirati sajam upravo zbog situacije na tržištu, no mislim da ipak trebamo nastaviti raditi ovakve manifestacije jer je jako važno da se okupe svi glavni akteri u nautičkoj industriji da vidimo kako vratiti vitalnost nautičkom

sektoru koji je bio jedna od najpropulzivnijih gospodarskih grana do 2008. godine. Stoga smo organizirali i prvi hrvatski Nautički forum na kojem smo okupili predstavnike ministarstava, nautičkih udruga i struke kako bi svi zajedno sjeli za isti stol i ponudili konkretna rješenja gorućih pitanja – istakla je prigodom svečanog otvorenja Ivana Prgin. Pa iako je prema njenim riječima Adriatic Boat Show matični sajam klastera male brodogradnje, tek se manji dio malih brodograditelja odlučio na izlaganje svojih proizvoda. Pritisci kojima je u dužem proteklom periodu bila izložena mala brodogradnja ostavili su itekako vidljive tragove. Od mnoštva izlagača koji su se do prije tri godine mogli vidjeti na našim sajmovima ove ih je godine nastupilo tek nekoliko. Veliku su pažnju izazvala plovila Murterino izrazito niskih cijena koje su iznenadile, kako posjetitelje, tako i izlagače pri čemu je Murterino 28 imao svoj

svjetski pretpremijerni nastup. Nažalost, od nama zanimljivih i očekivanih izlagača ribolovne opreme na ovom je sajmu kao i prošle godine nastupio samo jedan, šibenska Busola sa svojim uobičajenom ponudom. Posebnu pažnju je privukla i 22 metra duga megajahta Sunseeker Predator 72 zvučnog imena Amber, inače vlasništvo Gorana Ivaniševića koja se prodavala za 1.800.000 eura. Sajam je, kako je i uobičajeno, bio obilježen i bogatim konferencijskim, sportsko-nautičarskim i zabavnim sadržajima koji su prema očekivanjima naišli na očekivani odaziv. Ipak, unatoč velikom broju posjetitelja sajma rezultati su bili ispod očekivanog. Jedini koji su ovim sajmom donekle profitirali su bili čarteraši. Ostali su imali priliku osjetiti posljedice recesije koja je uzela svoj danak, tako da je prodaja i potpisivanje ugovora u najvećem dijelu izostala. Očekivanja zastupnika dilera i trgovaca su uglavnom ostala na nivou očekivanja.

Ručicom otvorili gradilište

Statisktike

Simboličnim pomicanjem ručice bagera, predsjednik Uprave NCP-a Goran Prgin i njegov partner turska tvrtka Dougs grupa, odnosno predsjednik Uprave Hunsnu Akhan uz nazočnost turskog veleposlanika u RH Buraka Ozugergina, najavljen je početak realizacije projekta izgradnje pristaništa za megajahte vrijednog oko 17 milijuna eura, za koji će potpuna dokumentacija za izvršenje projekta biti gotova za mjesec dana. Prema planu, infrastrukturni radovi u Marini započinju netom po završetku sajma. - Konačno je došao i taj dan. Malo kasnimo, jednu godinu, ali to nije ništa čudno, obzirom da su mnogi projekti u Hrvatskoj i svijetu propali uslijed ove krize. Bitno je da mi krećemo u realizaciju sa izvanrednim partnerima iz Turske. Očekujemo da ćemo slijedeće godine dovršiti dokumentaciju i za hotelski kompleks pa da, kako smo obećali, napravimo ovaj projekt do kraja. Također, prema najavama, kreću i dobri projekti u remontnom brodogradilištu NCP-a, tako da očekujemo ekspanziju i u toj djelatnosti - ne krijući zadovoljstvo rekao je Goran Prgin. Buduća bi marina za megajahte trebala imati 79 vezova za brodove do 100 metara dužine, veliku zgradu s recepcijom te dva restorana u stilu Captain’s club.

Prema izvještaju organizatora, sajam je u četiri dana trajanja ostvario izrazito dobru atmosferu i probudio nadu u bolje sutra i to prvenstveno zahvaljujući ostvarenim razgovorima između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Klastera male brodogradnje, čarteraša, nautičkih udruga i struke. Prema riječima Joška Bonaćija, voditelja press centra, možemo očekivati ‘kako ćemo iduće godine s drugog nautičkog foruma donijeti vijest kako je sve navedeno ove godine tek ružna uspomena’. Jedini tvrtka koja je uspjela ostvariti prodaju je tvrtka ABC Plovila sa prodanih pet ‘Murterina 21’, zbog čega je proglašena najuspješnijim izlagačem sajma. Od ostalih trgovačkih poduhvata zabilježene su tek indicije i to u sektoru rabljenih plovila: - Više nego ranijih godina sajam je ponudio i rabljena plovila, zapravo budemo iskreni i kažimo bilo ih je u većini, jer zbog kriznog razdoblja, novi se gotovo nisu ni gradili. Pouzdano doznajemo kako su i takvi već “razrađeni” pronašli nove vlasnike. – istakao je Joško Bonaći. A na samom kraju, prilikom zatvaranja sajma, izvučen je i sretni kupon nagradne igre u kojoj su sudjelovali svi posjetitelji, s kojim je Ante Petričević postao vlasnik nove pasare Paško.

127

128

MONACHUS

JLM PERKOVIĆ

Monachus 45, predstavljen u zeleno sivoj verziji je izazvao zanimanje i uzdahe mnogih posjetitelja.

Tvrtka JLM – Perković je na sajmu izložila Perkinsove brodske motore i brodske kopče. Marinizacija svih izloženih motora kao i brodske kopče djelo je izlagača JLM Perković.

DUNKIĆ

GRAŠO

Sa svojim Šibenikom 800 Dunkić je kao i inače izazvao veliku pozornost.

Modeli Grašo su bili dosta dobro posjećeni brodovi. Odlična izrada za pripadajuću cjenovnu kategoriju.

MEHANIC NAUTIC

SAS VECTOR

Mehanic Nautic je na ovom sajmu nastupio sa svojim uvijek traženim plovilima od kojih je posebno zanimljiv bio Arvor 280 RS.

Šinjorina je svoje zamamne bokove i ove godine zaljuljala u Šibenskoj Mandalini i izazvala mnogo uzdaha.

ABC PLOVILA

ARBA NAUTIKA

Ova je tvrtka sa svojim plovilima Murterino iznenađujuće niskih cijena izazvala veliko zanimanje, kako posjetitelja, tako i ostalih izlagača

Arba nautika je nastupila sa svojim najprodavanijim proizvodom Arbom 500. Svi su se htjeli popeti, sjesti, vidjeti, tako da je oko broda vladala neprestana gužva.

UNIMAR RIJEKA

DANG

Unimar je u ponudi imao proizvode iz programa Osculati, Lewmar i Vetus pri čemu su posebno zanimljivi bili Evinrude vanbrodski motori.

Dang je na svom prostoru predstavio brodske motore Sole diesel bazirane na Mitcubishi tehnologiji u rasponu od 10 do 230 hp, impelere, umjetnu tikovinu, cink protektore, ukratko kompletnu nautičku opremu.

BUSOLA SIT

MRS SERVIS

Busola, jedini štand s ribolovnom opremom bio je stalno i bogato posjećen za cijelo vrijeme trajanja sajma.

MRS Servis je izazvao veliku pozornost desalinizatorima Shenker, brodskim motorima VM i Lombardini, kao i propelama Michigan.

129

SYKORA NAUTIKA

Velika ponuda Yamahinih proizvoda privukla je mnoge posjetitelje tako da je na ovom štandu uvijek bila gužva. Osim Yamahe u ponudi su bili i Marvel gliseri.

Petmetarska pasara s kabinom, Arta Vela II i manja open verzija Arta Mala, bile su jako dobro posjećene. Prilagođene za veće brzine privukle su veliki broj posjetitelja.

MLAKA ŠPORT

SCAM

Klasična pasara s kabinom M-SPORT 500 namijenjena je u prvom redu za ribolov i razonodu. Odnos cijene i kvalitete je zainteresirao priličan broj posjetitelja sajma.

Scamove motore ne treba posebno predstavljati. Širok raspon radnih performansi i primjena u najtežim uvjetima ove je motore stavila u sami vrh. Na sajmu su pobudili veliki interes.

Foto arhiva ABS

PRIBUDIĆ & BORČIĆ

130

Vijesti

Rukavice za ribolov

Adrenalin Spinning i Adrenalin Big Fish

ladni dan i noći nekako prvo udare na ruke ribiča, jer su zapravo stalno mokre. Rješenje su dakako rukavice, no s druge strane rukavice i te kako smetaju kod ribolova. Gdje je rješenje? Rješenje su prave ribičke rukavice na kojima se prsti mogu izvući jednostavnim pokretom. Prazni naprstak se preklopi i čičkom pričvrsti za ostali dio rukavice tako da pri ribolovu prazni naprstak ne smeta. Ribiču su tri prsta van rukavica i njima može primjerice stavljati mamac, a nakon stavljanja prsti se opet uvuku u rukavicu.

ve Savagearove upredenice prvenstvene su namijenjene radu s varalicama. Adrenalin Spinning upredenica je dostupna u dvije boje - titan grey i fluo orange, kao i u dva pakiranja - 120 i 300 metara. U ponudi su dimenzije 0,13 mm / 6,5 kg, 0,15 mm / 8,6 kg, 0,19 mm / 11 kg i 0 ,22 mm / 16 kg. Adrenalin Big Fish upredenica je predviđena za ribolov velikih riba velikim varalicama. Izuzetno je čvrsta i otporna na abraziju. Dostupna je u olive boji u dva pakiranja - 120 i 300 metara u dimenzijama od 0,24 mm / 16,8 kg, 0,28 mm / 20 kg, 0,32 mm / 23 kg te 0,37 mm / 27,3kg. Posebno je zanimljivo da su obje upredenice na akciji što svakako valja iskoristiti.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Kliješta Braid Multi Plier

Princess Calamari

va su kliješta izrađena prema najvišim standardima. Namijenjena su radu sa najgrubljim i najzahtijevnijim materijalima poput monela i upredenice koje presijecaju izuzetnom lakoćom i kirurški čistim rezom. Sva su kliješta multifunkcionalna tako da osim za krimpanje mogu poslužiti i kao sjekaća ili prihvatna kliješta, kliješta za otvaranje split ringova, vađenje udica… Kliješta imaju ergonomske mekane rukohvate tako da je rad s njima uvijek ugodan bez obzira na težinu zahvata. U ponudi je više modela tako da su pokrivene sve potrebe bez obzira koju ribolovnu tehniku preferirali. Kliješta potpisuje Braid, što je svakako sinonim vrhunske kvalitete.

lignjolovu nikako nije svejedno što se od varalica nalazi u moru. Upravo stoga lignjari obavezno imaju cijeli niz varalica s kojima kalkuliraju izmjenjujući ih dok ne nađu onu pravu. Iako je takav pristup najizraženiji u klasičnom skosanju, ista je stvar i s panulom. No zahvaljujući najnovijoj liniji panulaških skosavica Princess Calamari, takvih nedoumica više nema. Varalice su kreirane tako da im lignja jednostavno ne može odoljeti. Akcija koju ostvaruju ove varalice u pravilu privlače prvenstveno veInformacije like lignje. U ponudi su modeli u dužini od 100 i 130 milimetara u RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a svim bojama od kojih posebno Telefon 021 / 334 - 340 izdvajamo glow model koji svijetli cijelim tijelom.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

131