Ribolov na Jadranu 11/2009 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Tataki by Yamashita * Jezera 2009. * Euroafričko prvenstvo * Plitko šuljanje

Broj

GODINA V - BROJ 11 - STUDENI 2009. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* Nenadmašni Raglou * 25. Nautica - Rijeka

Čudak 730

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

TATAKI BY YAMASHITA Lignje su noću aktivne i prilaze obali u potrazi za lakim plijenom ili zato što su privučene svjetlom. To nikome nije tajna. No danju je stvar potpuno drukčija. Lignje se za dana drže dubljeg mora, dalje od obale, uglavnom pri dnu. Razlog tome je ponajviše strah od predatora poput gofa i zubaca koji ih nemilosrdno proganjaju

7 napisao Mladen Marković

ULOVI

PODLANICE U PLIVARICI

ZLATNI RIBON 2009.

24 napisao Boris Bulić

PROPAST MALE BRODOGRADNJE 30 napisao Boris Bulić

STRANICA 50

ribolov u bistrom moru

Jezera 2009.

napisao Boris Bulić

Novost na natjecanju bilo je obavezno prisustvo suca prilikom izvlačenja, prvenstveno zbog novog catch&release pravila. Natjecatelji su tako nakon prijave ribe na štapu morali pričekati dolazak sudačkog broda pri čemu je riba sve do dolaska suca morala biti u moru

ribolov u akvatoriju jabuke - 2 58 napisao Neven Šerić

nenadmašni raglOu

70 napisao Boris Bulić

STRANICA 32

šator glavu čuva

EUROAFRIČKO PRVENSTVO

STRANICA 92

RUBRIKE 7 12 15 16 21 28 32 44 50 58

EKOLOGIJA RIČ RIBARSKA OPREMA BROD ZA RIBOLOV SVIJET NAUTIKE ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV PODVODNA FOTOGRAFIJA AUTOMOBIL ZA RIBOLOV SAJAM

72 napisao Boris Bulić

Za novi vrhunski rezultat zaslužni su Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Dario Marinov (Zubatac Zadar) i Branko Ikić (Medulin), Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) i Josip Urti (Medulin) te izbornik Livio Fiorentin i trener Boris Reinić

UVODNIK ULOVI PISMA ČITATELJA NATJECANJA VIJESTI ZAKONODAVSTVO BIG GAME FISHING SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON

64 66 70 78 87 88 92 114 118 126

lowrance hds

89 napisao Dražen Paunović

plitko šuljanje

100

kup podvodne fotografije

114

MAHINDRA GOA SUV GLX

118

napisao Mladen Marković

25. NAUTICA

126 napisao Mladen Marković

Dragi prijatelji mora i ribolova!

rvo malo o nagradnoj igri. Primili smo na gomilu pisama s kuponima za nagradnu igru. Mnogima nije bilo jasno kako igrati jer je kupon broj 6 na ‘nezgodnom’ mjestu za rezanje. No ne brinite, pošaljite izrezanu stranicu na kojoj su zalijepljeni kuponi 1, 2, 3, 4, 5, a kupon broj 6 je ionako na njoj. Sistem je osmišljen na ovaj način kako se ne bi mogle slati nikakve fotokopije ili slični ‘domaći zadaci’, na što ste nas upozorili baš vi, naši čitaoci. Dragi prijatelji mora i ribolova! Javno izvlačenje zakazano je za 24. studeni 2009., a ako želite prisustvovati javite se na redakcijski telefon 01/3691-693. No na taj dan ne izvlačimo samo nagrade. Tog dana imamo i promociju knjige Ribolov iz brodice koja će se uskoro, da se malo pohvalim, prodavati na njemačkom, talijanskom i češkom jeziku. Slavimo i jubilej, izlazak pedesetog broja časopisa prije Pesca in Mare, a sada Ribolov na Jadranu. Pedeset mjeseci je dug period u kojem je naša redakcija doživjela mnoge promjene, ali tako je to u životu. Neki suradnici su morali otpasti jer je naše pravilo da su samo stručnost i poštenje kriterij za pisanje u časopisu, a neki se suradnici toga nisu držali. No zato smo dobili ‘neke nove klince’ koji sjajno poznaju ribolov i od kojih i mi stariji članovi redakcijskog tima možemo štošta naučiti. Nažalost, s nama više nije naš suradnik Željko Bulovec čije srce nije izdržalo svakodnevne pritiske i koji nas je napustio zauvijek. No Željko će uvijek biti s nama, dok god postojimo i živimo. Dragi moji prijatelji mora i ribolova! Kada smo kod učenja i ja sam pod stare dane bio u maloj ribičkoj školi! Je, je! Moj kolega (ali ne Živko) iz Zadra, Boris, inače naš urednik i ja učili smo dva dana novu japansku tehniku lova lignji – tataki. Mjesto radnje, akvatorij zadarskih otoka. Odmah da kažemo, Japanci

su stvarno ‘ludi’ kada se radi o ribolovu! Tataki pakleno lovi lignje. U ovom broju donosimo prikaz te ‘male škole’, a na našem potralu ribolov-hrvatska. com možete pogledati službeni video snimak. Uz tataki ponovo smo učili i vertical jigging. Moram se opet pohvaliti, konačno sam svladao i tehniku vertical jigginga, đaka-đaka koja mi je zadavala dosta muke. Kada se već hvalim moram reći da sam učio od legende talijanskog ribolova Piera San Bacinija, zatim od suradnika u knjizi Ribolov iz brodice Simonea Binia te Danija Braunera, vlasnika tvrtke Blue Springs koja uvozi Yamashitine i Marine proizvode u Europu. Dakako da smo iskoristili priliku da utvrdimo gradivo u lovu tehnikom zvanom kabura i tehnikom light eging. No o tome u sljedećim brojevima Ribolova na Jadranu. Dragi prijatelji mora i ribolova! A sada nažalost o šporkim stvarima. Naime, poštenje i moral je nešto što se pomalo zaboravlja u ovoj zemlji, što je vjerojatno posljedica trenutačnog stanja u Hrvatskoj gdje su najviše rangirani političari ogrezli u mnoge kriminalne radnje. Sve to ovih dana izlazi na vidjelo. Naime, mnogi misle da je normalno uzeti tuđe jer zašto se sam mučiti kada možeš ukrasti. Svi tekstovi, slike i crteži koje smo objavili u časopisu su naše vlasništvo i bez dozvole nitko ne smije uzeti i objaviti ništa. Dakako, kada nam se netko obratio uvijek smo izlazili u susret. No neki kao da ne znaju da su ISSN brojem prava zaštićena, a i mi dodatno u impressumu imamo crticu da su sva prava pridržana. No, za neke ta pravila ne važe, a primjer je portal Pijani tvor. Naime, gospoda iz Pijanog tvora prenose cijele naše članke sa slikama, crtežima, bez imalo krzmanja i naravno, potpisuju ih svojim “nikovima”. Jednako tako uzimaju i od drugih časopisa također potpisujući sebe! Koji su to ljudi koji se kite tuđim perjem, zaista ne znam, no morat ćemo potražiti zadovoljštinu na sudu. A da to nije izdvojen slučaj mo-

ramo reći da smo protiv jednog takvog ‘majstora’ dobili sudski spor i taj će ubuduće dobro razmisliti hoće li uopće sjesti pred računalo. Da na internetu vlada anarhija dobro je poznato, no neki nikako da nauče i jedino što možeš je opaliti ih po džepu. Dragi prijatelji mora i ribolova! Pustimo pijane tvorove organima gonjenja i sudu i vratimo se na važnije stvari! Ma koja je ono važnija stvar... Politika? A ne! Neću politiku u svoju butigu! Ma ni najmanje! S druge strane puka bi ako bi muča. Ma moran vas pitat ili ću umrit! Oli ste vidili našu Jadranku i Slovenca Boruta? Ma pare ka upravo vjenčani par! Lipo se gledaju, lipo se smijulje, lipo se diraju... U straju sam da se ne ožene i onda smo najdrapali jer će Jadranka dat Rvacku u miraz! Je, ča se čudite? Lipo se ožene i onda nastane nova država, recimo Hrslovenija, a glavni grad može biti recimo Bregana! Je Bregana! Zajebajen? Ma naravno da zajebajen! Fala Bogu da se to konačno rješava, jer moramo mi dat nešto Slovencima, a moraju i Slovenci dat nešto nama. Sujeno nam je da živimo ka prijateji. Uvik smo i bili prijateji. Ma politika je kurba i može posvadit rod rođeni, a kamoli dva

naroda. Sudbina nam je dodilila suside i tako mora ostat, a ne da se gledamo ka pas i maška. E! Ma iman li još čagod... Ma niman jer san van davno reka da je sve u lipom redu! Je! Vlada radi svoj posal kako triba! Stranke lipo surađuju za boljitak Rvacke, a ne boljitak onih desetak judi koji ih vode. Sindikati i sindikalni vođe rade dobro za nas radne jude i slučajno imaju plaće ka ministri! Ministri su nam puno pametni i zato je sve u redu u gospodarstvu, zdravstvu, graditeljstvu, poljoprivredi, ribarstvu... A kad smo kod ribarstva tu je sve u najboljem redu. Eto niki dan je opet jedna koča vukla mrižu uz samu obalu. Biće ispirala mriže i judi su s obale beštimali i pritili stisnutom šakom. Ma koji su to judi da prite kočarima koji plovu uz samu obalu? Ma vidi ti njih! Bogati! Ne daju kočarima da plove uz samu obalu! E! Pa neće valjda koča vuć mriže daleko na pučini? Je! I zato dragi moji prijateji mora i ribolova, ostavite te jadne kočare na miru i lipo šćape i tunje na brodice i na more. Lignje su počele i ča se čeka? I ča san ono tija... Ma ne dajte na se, eto ča san tija! Mladen Marković

Pisma čitatelja

PODLANICE u plivarici P

oštovana redakcijo, pišem vam jer ne znam više kome da se obratim. Kome sam se god do sada obratio, svi su samo slijegali ramenima i govorili da se tu ništa ne može. Prije nekoliko dana, točnije 21. listopada oko 10 sati ujutro u zadarsku je luku uplovila plivarica ‘Lampuga’ čija je paluba bila doslovno zatrpana kašetama punih podlanica koje su ribari odmah

nakon pristajanja počeli prodavati na rivi. Prva stvar koja je svima koji išta znaju o ribama i ribolovu upala u oči je to da su podlanice bile još žive. Svi znamo da podlanica više od dvadeset minuta nakon što se izvadi iz mora ne može ostati živa, što znači da je ‘Lampuga’ tu ribu izvukla neposredno pred lukom što su svi mogli i vidjeti. Posebno je ironično što je postaja zadarske Pomorske policije smještena na samoj rivi, na

ulazu u gradsku luku, tako da su djelatnici postaje sve mogli kroz prozore gledati, i izlov i prodaju, pri čemu uopće nisu reagirali. Nikome nije smetalo što plivarica lovi neposredno pred lukom i što lovi ribu koju po Zakonu ne bi smjela loviti. Kada sam se obratio Policiji najprije su me pitali kako se zovem, što iz jasnih razloga nisam htio reći. Na sve drugo što sam rekao u vezi ovog krivolova, jer to što je ‘Lampuga’ napravila nije ništa drugo nego krivolov, nisu

ništa poduzeli. Prije nepunih mjesec dana ekipa iz Kaštel Kambelovca s brodom makarskih registarskih oznaka na isti je način u Zadru digla 3 500 kilograma podlanica! Kako pokrenuti Pomorsku policiju i natjerati ih da reagiraju na ovakve prekršaje? Ne mogu vjerovati da se na sve to zatvaraju oči. Kome se još mogu obratiti, jer kad se obratim policiji njih samo zanima tko zove. Što čovjek treba napraviti da bi

se ovakve stvari prestale događati? Šaljem vam i snimke na kojima se vide ulovljene podlanice i plivarica ‘Lampuga’. Budući da moj telefonski poziv policiji nije donio nikakve rezultate, ne vjerujem ni da će ove fotografije biti neki dokaz, ali vas molim da ih objavite tako da svi vide što se događa na zadarskoj Rivi, 500 metara od postaje pomorske policije. N.G.

Nažalost, ovo je samo još jedan fragment naše surove stvarnosti. Činjenica je da prilikom prijavljivanja bilo kakvog oblika krivolova niste dužni dati svoje podatke, a policija je dužna reagirati na vaš poziv. Teško je dati bilo kakav smisleni komentar na ovaj događaj. Pismo smo, kao što vidite objavili u cijelosti u nadi da će ga vidjeti netko tko ima savjest i tko bi možda i mogao nešto učiniti.

Natjecanja

KUP KARINSKOG i Novigradskog mora Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić, Vladimir Bulić i Stanko Panić

subotu 3. listopada, u organizaciji ŠRD Sipa – Benkovac, održano je sada već tradicionalno natjecanje u ribolovu panulom, deseti Kup Karinskog i Novigradskog mora. Natjecanju su se odazvale 22 ekipe iz pet klubova: ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠRD

Podlanica – Biograd na moru, ŠRK Donat – Zadar, ŠRD Zubatac – Zadar, te klub-domaćin ŠRD Sipa – Benkovac. Zborno mjesto je kao i prethodnih godina bilo na Plaži u Karinu Donjem, gdje je bio podignut veliki paviljonski šator u čijoj je pozadini od ranog jutra intenzivno radila cijela vojska kuhara.

Naime, na ovom je kupu tradicija dobra spiza i to u količinama koje su uglavnom pretjerane i za najveće izjelice. Kreće se sa slanim inćunima, preko tripica i bravetine s kupusom, do crnog rižota, prženih liganja i gambora, a u finalu tune na gradelama. Razumljivo je da se u takvom okruženju nikome ne ide doma.

Rekordan odaziv juniora

Juniori su lovili u zavjetrini

Lovna zona bila je cijelo Karinsko i Novigradsko more te Velebitski kanal, sve do Starigrada. Propozicije se nisu mijenjale tako da je bio dopušten lov jednim priborom, a dozvoljen je bio i jedan pribor za lov ješke. Dozvoljeni bočni razmak među brodicama je 30, a u brazdi 200 metara. Bodovana je riba iznad 400 grama težine po principu jedan gram – jedan bod, dok je propozicijama bio predviđen i bonus od 500 bodova za ulove teže od 5 000 grama. Nažalost, unatoč neizmjernoj volji organizatora i natjecatelja, natjecanje nije moglo početi u dogovoreno vrijeme. Bura koja je počela prethodne noći more je pretvorila u zapjenjenu bijelu površinu po kojoj se nije moglo ni ploviti, a kamoli loviti. Stisnuti oko jutarnje kave, svi su potražili zaklon u šatoru. No negdje oko deset sati bura je donekle pala, tako da je isplovljavanje ipak bilo moguće. Neg-

Pala je palamida

Nikola Ĺ utija sa svojim brancinom

dje u to vrijeme pokrenuli su se i najmlađi, za koje je u okviru Kupa bilo organizirano natjecanje u ribolovu štapom s obale. Tako su čak 52 juniora (respektabilan odaziv!) prebačena na sjevernu stranu Karinskog mora gdje je vladala kakva-takva zavjetrina u kojoj se moglo loviti. Lovina su, kako se i očekivalo, bili uglavnom glavoči i pivci uz tek poneku cincelu i špara. Na-

ravno, to mlade ribolovce nije nimalo obeshrabrilo tako da su za sva tri sata natjecanja neumorno ‘grizli’ kao da je riječ o natjecanju najvišeg ranga. Vaganje je odrađeno u šatoru iza 13 sati, gdje je gladnim malim natjecateljima ponuđena gradelada koja je više nego izvrsno prihvaćena. Prvo je mjesto ‘ulovio’ Jere Brzić iz Biogradske Podlanice sa čak

Druženje nam je osnovni cilj Kako je sve počelo, tko je idejni začetnik, što je Sipa i kako to da benkovčani love ribu, tek su neka od pitanja koja smo postavili tajniku ŠRD Sipa – Benkovac Ivi Grubiću. RnJ: Kako je sve krenulo? Kad je Sipa osnovana i kako je zapravo pokrenut ovaj kup? I. G. : Sipa je osnovana 1997 godine. Želja nam je bila osnovati svoj klub jer svi imamo brodove i u ribolovu provodimo gotovo svo slobodno vrijeme. U početku je bilo teško, trebalo je stvoriti statut, povezati se s drugim ŠRD-ima, no malo po malo došli smo do današnjeg statusa. Htjeli smo imati svoje natjecanje u panuli. Prvi koraci su napravljeni uz pomoć Zvone Anića, vlasnika restorana Tisno u Ribnici. Učinilo nam se zgodno povezati feštu Kuzme i Damjana (27. rujna) s našim natjecanjem, tako da se prvih godina kup zvao ‘Kup Kuzme i Damjana’. S vremenom smo dobili glavnog sponzora – Grad Benkovac kojem su se ubrzo priključili i mnogi drugi. Tako nas, primjerice, pekarnica Andrea redovito opskrbljuje kruhom, dok nas Benkovački mesari nesebično daruju svojim proizvodima. Nadalje, treba spomenuti Žuvelu, hvarskog poduzetnika, a svoj doprinos daju i Maraska d.d., Job Branko, Vinarija Benkovac, OTP banka, Gojko Kamber te lovačka udruga Benkovac. Tako se ukazala prilika da organiziramo natjecanje baš onako kako se nama sviđa. Pronašli smo mjesto i način i evo, ispalo je dobro. RnJ: Koliko je Sipa trenutno velika i jaka? I. G. : Sipa trenutno broji preko 90 članova, a očito ima namjeru još rasti. Odnedavno imamo i 28 juniora-udičara u kategoriji U-16 i dvojicu u kategoriji U-21 koji su vrlo aktivni i zahvaljujući našoj školi ribolova ostvaruju vrlo dobre rezultate na natjecanjima višeg ranga. Aktivni smo na natjecanjima koje organiziraju drugi klubovi kao što je npr, Oluja kup u organizaciji ŠRD Donat – Zadar ili Kup Nikole Repanića u organizaciji ŠRD Zubatac – Zadar. Nama jednako tako dolaze dečki iz zadarskog Zubaca, biogradske Podlanice, trogirskog Jastoga, iz Vrsi i Obrovca. Moram reći da u samom početku ovaj naš kup očito nije bio prepoznat, niti toliko zanimljiv kao sada. No danas smo organizacijski prilično izrasli tako da slobodno mogu reći da je Kup Karinskog i Novigradskog mora trenutno jedno od prestižnijih natjecanja na našem moru. RnJ: Pod šatorom bude cijela vojska ljudi koji neprekidno rade oko kuhinje, stolova... Jesu li to sve članovi Sipe? I. G. :- Kuharsko osoblje čine profesionalci, a podmladak je Sipin. Cilj nam je bio ostvariti jedno ugodno druženje, zabavu ili ako hoćeš - feštu, u kojoj će se usput loviti riba, a jedina korist koju imamo je zadovoljstvo svih prisutnih. Nama je prvenstveni cilj druženje, a to je postignuto. Karin je nakon zatvaranja sezone prilično pusto mjesto, no na dan održavanja kupa ponovo oživi, što je nama kao organizatorima izuzetno drago.

Zlatom se okitio Ivo Taraš 21 ulovljenom ribom ukupne težine 237 grama. Srebro je pripalo Hrvoju Kneževiću iz zadarskog Donata koji je ulovio 14 riba ukupne težine 224 grama, a bronca Esteri Bajlo iz zadarskog Zubaca sa 7 ulovljenih riba ukupne težine 217 grama. Uz pehare, prvoplasirani su na poklon dobili knjigu Mladena Markovića ‘Ribolov iz brodice’ te diplome koje su dobili i svi ostali sudionici natjecanja. Dok su djeca guštala u ćevapima i pljeskavicama za-

lijevajući ih voćnim sokovima, panulaši su uporno obilazili sve izgledne pozicije.

Ušata i želva Jedan je dio panulaša svoje brodice držao na vezu na sjevernoj strani Karinskog mora tako da je manevar isplovljavanja bio donekle olakšan, no oni koji su svoje brodice prebacili na južnu stranu ispred šatora imali su ozbiljnih problema pri isplovljavanju. Ipak, 22 brodice, neka

Slučajni ulov Ivice Bulića je nakon fotografiranja pušten u more

Srebro je osvojio Igor Palić

Klara je ulovila svoju ribu

Bronca je pripala Nikoli Šutiji malo prije neka malo kasnije, isplovile su prema Ždrilu koja vodi u Novigradsko more gdje je bura bila nešto slabija. Povlačili su se razni pribori, od Rapala do živih iglica, nažalost, s očajno lošim rezultatima. Zapjenjena je površina ribu doslovno otjerala tako da su svi brižno pripremljeni pribori bili vučeni praznim morem. Ipak, nisu svi panulaši ostali bez ulova. Čak je pet natjecatelja ostvarilo ulove od kojih su dva doduše bili nevalidni. Ušatu, tešku 194 grama ulovio

je Zvonko Gašpar, dok je drugi nevalidan, ali vrlo neobičan ulov ulovio Ivica Bulić koji je u Karinskom moru nasuprot skakaonice u potrazi za licom ili palamidom povlačeći živu iglicu za nogu zakačio želvu tešku oko 20 kilograma. Naravno, nesretnu je želvu Ivica vratio u more potpuno neozlijeđenu.

Pehar, pribor i knjiga Natjecanje se polako bližilo kraju, panulaši su se jedan po

Diplome su dobili svi juniori

Srebrni Hrvoje Knežević

Zlatni junior – Jere Brzić jedan vraćali u bazu gdje ih je čekala vruća spiza koja je itekako prijala nakon cijelog dana

provedenog na burnom moru. Jedna po jedna slagale su se prazne najlonske vreće, no po-

javile su se tri s ulovom. Pala su dva brancina i jedna palamida koji su vrlo brzo završili na va-

Pojedinačni poredak - panula Natjecatelj

Klub

ukupan ulov

Ivo Taraš

ŠRD Sipa – Benkovac

3554

Igor Palić

ŠRD Sipa – Benkovac

2526

Nikola Šutija

ŠRD Sipa – Benkovac

2230

Klub

ukupan ulov

ŠRD Podlanica – Biograd n/m

237

ŠRK Donat - Zadar

224

ŠRD Zubatac - Zadar

217

Pojedinačni poredak za U-16 Natjecatelj

Jere Brzić

Hrvoje Knežević

Estera Bajlo

Brončana Estera Bajlo gi, nakon čega je ustanovljen konačan poredak pa se moglo pristupiti proglašenju pobjednika. Prvo mjesto, pehar za najveću ulovljenu ribu (brancin težak 237 grama) i štap za panulu osvojio je Ivo Taraš. Drugo mjesto, pehar i štap za panulu osvojio je Igor Palić, dok su brončani pehar i rola pripali trećeplasiranom Nikoli Šutiji. Osim spomenutih nagrada, prvoplasirani su na poklon dobili i knjigu Mladena Markovića ‘Ribolov iz brodice’. I dok je dan polako gasnuo fešta u šatoru je rasla. Gosti su dolazili, spiza je bila sve bogatija, a vino i pivo su tekli potocima. Sipa je još jednom pokazala zavidan nivo organizacije u svim segmentima i dokazala da se unatoč teškim vremenskim uvjetima u jednom danu mogu održati dva natjecanja. Što reći, nego veliki bravo i vidimo se dogodine!

Vijesti

Lignja Yo - zuri

Štap Sepia

rijeme panule na krupne predatore je upravo pred nama. Najbolja je ješka po mnogim autoritetima živa lignja, no ova najnovija Yo-zurijeva varalica duga 140 milimetara ozbiljno konkurira svemu do sada viđenom. Svojim koloritom vjerno oponaša uznemirenu lignju, što je u panuli provjeren okidač za uspješan lov. Tome doprinosi veliko holografski dotjerano oko, dok su stabilizatori zaduženi za uron i ‘ples’ posebno uspješno dorađeni. Ovoj će varalici teško odoljeti zubaci i gofovi. Na vama je samo da je potopite i provučete po svojim omiljenim poštama.

sezoni liganja koja je pred nama štap Sepia zasigurno će pronaći mjesto u priboru velikog broja zaljubljenika o ovakav način ribolova. Štap je dovoljno krut da s lakoćom odrađuje pretraživanje i po većim dubinama, a istovremeno dovoljno mekan da omogući optimalno izvlačenje osjetljivih liganja. Štap Sepia dvodijelne je konstrukcije, ima devet vodilica, a dostupan je u dvije dužine: 1,60 i 1,80 metara. Maloprodajna cijena za kraću varijantu iznosi 99 kuna. Informacije

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Kutije na tri kata

otreba za organizacijom pribora nikako nije stvar ribičkih ‘mušica’, nego neophodnost bez koje ribolov nema smisla. Za pravu organizaciju i smještaj sitnog pribora nema bolje stvari od praktične ribolovne kutije, a upravo takve u ponudi ima zadarski Mikeli Trade. Ove kutije imaju dva snažna zaponca koja se ne mogu slučajno otvoriti, dok unu-

Energy Catalyst 850 WRC i 860 WRC

trašnjost krije niz komora na tri kata uz slobodnu unutrašnjost velike zapremine. Kutije su dostupne u dvije veličine. Cijena većeg modela je 175, a manjeg 145 kuna. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

va je rola namijenjena svim ljubiteljima lakih rola koje s lakoćom s v la d a va j u t e š ke zadatke, kakav je primjerice, nasukavanje petkilogramske podlanice. Rola je opremljena sa osam kugličnih i jednim nepovratnim ležajem, rezervnom špulom i mehanizmom slobodnog hoda špule. Zahvaljujući state-ofthe-art worm shaft tehnologiji namatanje strune je upravo savršeno. Inače, rola ima kapacitet 200m/0,30 mm odnosno 220m/0,35mm u zavisnosti od modela. Ova je serija rola na popustu od 20 posto tako da model 850

AKCIJ

WRC sada košta 576,60, a model 860 WRC 563,20 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Natjecanja

CRIKVENIČKI Kup prijatelja Napisao i snimio Albin Pobor

ugi niz godina održava se tradicionalno druženje između ribolovnih klubova grada Crikvenice – ŠRK Oslić – Selce, PŠRD Arbun – Crikvenica, SRD Lovrata – Dramalj i ŠRD Tunera – Jadranovo. Tako je i ove godine pod pokroviteljstvom grada Crikvenice 4. listopada održan Kup prijatelja. Domaćin je ovog puta bio ŠRK Oslić – Selce. Za seniore u disciplini štap – barka natjecanje je bilo ekipno pri čemu su ekipe mogle biti miješane (senior, seniorka ili U-21), dok je za juniore U-16 natjecanje bilo pojedinačno u disciplini štap – obala. Svi natjecatelji su se morali pridržavati naredbe o zaštiti

Ekipni poredak, štap - barka Natjecatelj

Klub

Plasmanski bodovi

Mirjana Pobor i Albin Pobor

ŠRK Oslić - Selce

4822

Tanja Mavrić i Anton Borbelj

ŠRK Oslić - Selce

2608

Božidar Sambolek i Stanko Car

SRD Lovrata - Dramalj

2103

Klub

Ukupan ulov

Pojedinačni poredak za U-16 štap - obala Natjecatelj 1

Edi Serdarević

ŠRK Oslić - Selce

1032

Albert Basha

SRD Lovrata - Dramalj

732

Mauro Lukšić

PŠRD Arbun - Crikvenica

702

Pobjednici Kupa u disciplini štap - barka

Najveća riba natjecanja Edi Serdarević, najuspješniji junior na Kupu prijatelja

ribe uz odredbu domaćina po kojoj se na vagu smjelo donijeti samo deset riba iste vrste. Broj vrsta nije bio ograničen, no nisu smjele biti kraće od 15 centimetara za ekipe koje su lovile iz barki, dok je kod ribolovaca s obale donja granica bila 10 centimetara. Po lijepom i sunčanom danu natjecanju se odazvala 31 ekipa za ribolov iz barke te 28 juniora U-16. Ulovljeno je ukupno 39,43 kilograma ribe iz barke (arbuni, knezi, mendulice, bugve, kovač i špari), a s obale 7,68 kilogra-

ma (arbuni, knezi, glavoči…). U konkurenciji štap-barka najtežu ribu natjecanja, kovača teškog 800 grama ulovila je Mirjana Pobor, dok je u konkurenciji juniora U-16 najtežu ribu, glavoča teškog 248 grama ulovio Edi Serdarević. Najuspješniji klub ove godine je bio klub domaćin ŠRK Oslić – Selce, koji je osvojio prijelazni pehar za najklub na Kupu prijatelja 2009. Nakon vaganja i podjele medalja nastavljeno je druženje uz roštiljadu u sportskom centru Matkino u Selcu.

Natjecanja

ZLATNI ribon 2009. Napisao i snimio Boris Bulić

nedjelju 25. listopada, u domaćinstvu ŠRD Meduza - Rovinj održan je 43. po redu Zlatni ribon – Ribon d’ oro. Radi se o jednom od najprestižnijih međunarodnih kupova sjevernog Jadrana u kojem se boduje samo jedna vrsta – arbun. Ove je godine kup doživio pravi ekoiskorak jer su propozicije pomakle minimalnu dimenziju ulova s 15 na 17 centimetara.

Bogati ulovi Natjecanju je pristupilo 38 dvočlanih ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Kup je počeo u 8 sati ujutro, izlaskom u centar

ribolovne zone omeđene puntom Figarola i Puntom križa na ulasku u Limski kanal te trima bovama milju i pol od kraja. Zona je obuhvaćala dvije izrazito kvalitetne šeke – Lamiere i Eldorado. Brodice nisu smjele prilaziti obali bliže od 100 metara tako da su svi natjecatelji za

svih pet sati natjecanja mogli vidjeti jedni druge. Ješka je bila po izboru natjecatelja, no i ove se godine kao i svih prethodnih najjačom ješkom pokazao škrdobul, veliki rak samac kojeg arbun napada bez imalo opreza. Natjecanje je trajalo pet sati tako da su natjecatelji svoj ulov u

Konačni poredak Natjecatelj 1

D Pinezić i K. Sponza

Z. Grgurović i N. Kocijanić

D. Juzbašić i Zajačko

Klub

Ukupan ulov

Meduza II

6820

Menula

6515

Delfin

6350

13 sati predali na matični brod usidren neposredno ispred Rovinja glavnom sucu Draženu Bužanu iz Raše. Ulov je u prosjeku bio težak oko četiri kilograma po ekipi, što naravno, nije vrijedilo za prvoplasiranu ekipu Meduza II u sastavu D. Pinezić i K. Sponza koji su ulovili 6820 kilograma arbuna. Osim toga ulovili su i najveći primjerak težak 308 grama što se smatra svojevrsnim rekordom. Naime, u ovom akvatoriju arbuni nisu tako veliki, a ovako velik nije ulovljen u posjednjih desetak godina. Iako su se na udicama našle i druge atraktivne vrste poput orada i fratara, na vagu su išli samo arbuni dok je sav ostali ulov ostao

Pobjednici ‘Ribona’ s najtežom ribom natjecanja

Pobjednici 43. Zlatnog ribona

Bojan Loboda i Attilio La Porta su se također natjecali

AKCIJA “A” SERIJA -20%

Sudac Dražen Bušan je bio neutralac iz Raše (ne)sretnim natjecateljima.

Pokloni svima Vaganje je odrađeno na terasi Delfina gdje je odmah formirana plasmanska lista. Žalbeni rok je protekao u seobi jer se dodjela medalja, pehara i ostalih prigodnih nagrada, kao i svečanog ručka odigrala malo dalje, u atraktivnom prostoru konobe smještene na samoj obali. Svaki je sudionik i gost natjecanja dobio prigodni poklon paket, dok su prvoplasirani pored pehara i medalja dobili i poklon redakcije Ribolov na Jadranu, knjigu Mladena Markovića ‘Ribolov iz brodice’. Nagrađeni su i najuspješniji barkarioli koji su za poklon dobili štap, rolu i najlon.

A50 Ploter 5” A50D F/F Ploter 5” sa sondom po krmi A57D F/F Ploter 5,7” sa sondom po krmi A70 Ploter 6,4” A70D F/F Ploter 6,4” sa sondom po krmi PDV uključen u cijenu

- Ugrađena GPS antena - Ugrađena NAVIONICS kartografija - Ugrađen HD digitalni fishfinder modul - Ugrađen sustav za slaganje kabela Nova A serija uključuje jasan zaslon vidljiv na suncu 5 načina rada na 3 veličine zaslona prema izboru.Možete dodatno instalirati Navionics Gold ili Platinum kao i AIS / Navtex ili sustav nadzora motora.

Loredana Plazibat je ove kokote umjesto na vagu odnijela doma

A Serija Kompaktna, snažna sa mnogo dodataka. Za više informacija kontaktirajte Belcon d.o.o. na 051 645400 ili www.belcon.hr BELCON d.o.o. Crnčićeva 5 51000 Rijeka belcon1@ri.t-com.hr

8.528,00 kn 9.748,00 kn 12.188,00 kn 12.188,00 kn 14.628,00 kn

Vijesti

Princess Calamari

Veliki izbor Raglou varalica

l i g n jo l ov u n i pošto nije svejedno što se od varalica nalazi u moru. Upravo stoga lignjari obavezno imaju cijeli niz varalica koje izmjenjuju dok ne nađu onu pravu. Iako je takav pristup najizraženiji u klasičnom skosanju, ista je stvar s panulom. No zahvaljujući najnovijoj liniji panulaških skosavica Princess Calamari takvih nedoumica više nema. Varalice su kreirane tako da im lignja jednostavno ne može odoljeti. Akcija koju ostvaruju ove varalice u pravilu privlače prvenstveno velike lignje. U ponudi je cijeli niz boja od kojih posebno izdvajamo glow model koji svijetli cijelim tijelom.

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Cool ocean Surf AKCIJ A

vaj je Zebcov štap namijenjen dalekim izbačajima. Riječ je o trodijelnim štapovima opremljenima sa šest posebno jakih vodilica koje ravnomjerno raspoređuju opterećenje na blank štapa. Dostupan je u idealnoj dimenziji od 3,60 metara s akcijom od 120 do 180 grama. Transportna dužina ovog štapa je 1,85 metara, a težina 760 grama. Cijena ovog izvrsnog štapa je zahvaljujući popustu od 20 posto sada samo 132,80 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

ve varalice su do sada nebrojeno puta dokazale i potvrdile svoju lovnost. Zna se da za brancina nema bolje varalice od Ragloua. Jedini je problem bio izbor prave boje. No sada je i taj problem otklonjen. U ponudi su svi mogući modeli i boje tako da mjesta za promašaje više nema. Iako ne izgleda fensi, stvar jednostavno radi već desetljećima. Za malo novaca ovdje dobivate izuzetno lovnu varalicu koja često ulovima nadmašuje i one dvadesetak puta skuplje. Dovoljno je potopiti varalicu u

more, dati malo gasa i zavesti oko najbliže punte. Ne zaboravite na vrijeme raširiti opraru jer je potez više nego siguran. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Najlon Hurricane Power

urricane Power je monofil izrađen po USA tehnologiji. To je vrlo kvalitetan najlonski monofil koji se odlikuje velikom otpornošću na abraziju, ima izvrsnu linearnu nosivost, kao i nosivost na čvoru. Tako, primjerice, dijametar od 0,30 milimetara može izdržati opterećenje od 8,6 kilograma. Hurricane Power je dostupan u promjerima od 0,21, 0,24, 0,30 i 0,44 milimetara, u pakiranjima od 100 metara, a na svakom pakiranju stoji znakoviti logo ‘Fish ‘N Win!’.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Zakonodavstvo

VRŠA bez izlaza

Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

rša, ribolovni alat iz davnih vremena preživio je do danas, a naši zakonod a v ci s u m u dali mjesto u gospodarskom, malom i rekreacijskom ribolovu. Način na koji se ribe, rakovi i glavonošci love ostao je isti kao i nekada, dok su se promjene događale samo u oblicima i materijalima koji se upotrebljavaju za njihovu izradu. Materijali koji se danas koriste za izradu vrša dijelovi su čvršćih ribarskih mreža i sve žičane i plastične mreže koje se upotrebljavaju, nećete vjerovati - uglavnom u poljoprivredi. Osnovni način

djelovanja ove klopke je da ono što u nju uđe primamljeno mamcem ili umjetnom hladovinom treba tamo i ostati, i to naravno u što većoj količini. Različitost oblika, a naročito formiranja i postavljanja ulaza u samu vršu, vrši selekciju onoga što će u nju ući, a veličina oka mrežnog tega (žičanog ili plastičnog) određuje što će u njoj ostati, a što slobodno izaći, mada ni bijeg kroz ulaz nije isključen. Budući da svojom konstrukcijom zauzima podosta prostora, na tržištu se pojavljuje sve više sklopivih vrša. Ribari u gospodarskom ribolovu koriste vrše za ribu, škampe, velike rakove i jegulje, dok druge dvije katego-

rije ribolovaca smiju loviti samo vršama za ribu i to ograničeno na tri komada. Pravilno, tj. zakonsko korištenje vrša poštuje se uglavnom u gospodarskom ribolovu koji je s obzirom na način ribolova izloženiji kontrolama nadležnih. Improvizacije na brakovima otvorenog mora i poštama od škampa i jastoga prevelik je i potpuno nepotreban rizik, prvenstveno zbog velikog broja vrša s kojima se radi. Lovine tih vrša su ciljane, a svi slučajno ulovljeni nedorasli primjerci su samo nepotreban balast svakom ribaru. Označavanje vrša je također propisano - okrugla plutača ili više njih koje upozoravaju

ostale ribare na prisutnost točno određenog alata u moru. Nasuprot tome, situacija kod malih i rekreativnih ribara u potpunosti je drukčija. Tu se vrša doživljava kao prirodno, naslijeđeno pravo, kao nešto što nema veze sa zakonom jer su još i naši stari bacali vrše. Takav nemaran odnos je očit i prema propisanim mjerama riba, kao i veličini oka vrše. Najčešće je oko mreže od koje je vrša izrađena manje od dozvoljenog (32 mm), a takve se nažalost, mogu kupiti i gotove u prodavaonicama ribarske opreme. Pošto je vršu jednostavno napraviti po sistemu ‘sam svoj majstor’ onda takav majstor bira i veličinu

oka koja mu odgovara, a obično odgovara ona koja će zadržati apsolutno sve što u nju uđe. Takvih vrša ima posvuda i to u količinama koje su sve samo ne zanemarive, a sve učestalijim progonom ribljeg svijeta njihov se broj povećava. Najviše ih je u malim portima i lukama manjih mjesta, naseljenim uvalicama i posvuda gdje ima kuća pored mora. A kakvi su ulovi tih vrša? Nađe se tu i većih primjeraka cipala, orade, brancina, ovčice, ugora i ušata, ali glavnina ulova su ipak nedorasle ribe istih tih vrsta i svih ostalih koje se u početku svog života zadržavaju u plićem moru i u blizini naseljenih mjesta još nesvjesne prijetećih opasnosti, a privučene bogatijom ispašom zatvorenih uvala s obiljem organskih otpadaka. Taj riblji sitniš, kao nadomjestak već polovljenih odraslih primjeraka, svoj kratki životni vijek završavaju frigani, u brodetu ili kao gusta riblja juha. Nabrojao bih samo neke od zaštićenih ribljih vrsta koje stradavaju u vršama te njihove minimalno dozvoljene lovne veličine. Arbun 12 cm; fratar, pic i šarag 15 cm; kantar 18 cm; komarča 20 cm; lubin 23 cm. Svi koji su se barem jednom susreli s ovim ribljim vrstama, poznaju njihov oblik i dobro znaju bez

ikakve provjere da se od svih navedenih riba jedino eventualno arbun može provući iz vrše u slobodu kroz dozvoljeno oko od 32 mm. Ostale navedene zaštićene vrste proći će vroz nju jedino u mljevenom obliku, čak i u manjim dimenzijama oka od dozvoljenih. Minimalan napor i izgubljeno vrijeme koje je potrebno za lov vršama tzv. rekreacijskog ili maloribolovnog tipa osnova je privlačnosti takvog ribolova. Vrše se može obići bilo kada poslijepodne, ujutro, prilikom povratka s višednevnog putovanja… One se bacaju u plitkom moru gdje nije potrebna velika fizička snaga za njeno vađenje. Vrša lovi bez prestanka i što se duže baca na isto mjesto to je učinkovitija jer se riba nauči na njeno prisustvo i postaje sastavni dio njenog okruženja. Ograničenje broja vrša na tri komada je u najmanju ruku smiješno, jer nitko ne vadi i baca sve vrše odjednom. Takvih vrša možete imati koliko god želite. Vrše u navedenim vrstama ribolova se označavaju tako da, ako uopće i imaju ikakvu vidljivu oznaku, morate dobro razmisliti što se ispod nje krije. U pravilu se takve vrše ne označavaju radi drugih, već samo radi sebe. Njihov kavical potapa se metar,

dva ispod površine mora i vadi se mezomarinerom ili malim drakmarom posebno napravljenim za tu svrhu. Ako ste kojim slučajem bacili parangal na terenu s tako sakrivenim vršama, otkrivate ih tek pri podizanju parangala u trenutku kada vaše udice zapnu za konopce potopljenih kavicala. Potežući panulu, umjesto ribe života zbog koje vam je srce skoro iskočilo iz grudi, na vašoj rapali zakačena se našla upravo tako označena vrša. Na takve ribare ribarska inspekcija u pravilu ne obraća pozornost jer su za njih oni baš kao i njihov ulov - sitne ribe. Osim toga, teško su uhvatljivi jer inspektora je malo, a takvih ‘ribara’ puno. Ta oni ionako love samo malu ribu, jedini je problem što ih ima mnogo. Što uraditi u slučaju da se takav prekršitelj ulovi na djelu? Oduzeti ulov i napraviti zapisnik. To bi još moglo proći, ali gdje s prljavim i smrdljivim kavezom punim raspadnute i trule ješke? Što ako je više takvih vrša? I njih treba oduzeti, što znači ukrcati na brod i smjestiti negdje da ne smetaju. Miris koje šire oko sebe je nezaobilazan problem, da ne govorimo o tome koliko mjesta na brodu zauzimaju i da će se s njima možda trebati voziti

sljedećih nekoliko dana koliko traje ophodnja. Morat će ih i vezati, učvrstiti da ne padaju po uzburkanom moru u brodu. Po zakonu se vrše ne smiju uništiti na licu mjesta. Moraju se uskladištiti dok ne završi prekršajni postupak, što nikada nije ‘odmah i sad’. Do tada će oduzete vrše širiti svoj miris s drugim manje mirisnim, jednako tako oduzetim alatima. Jedna oduzeta vrša čija je vrijednost vrlo mala ili gotovo nikakva zauzima prostor koliko i 400 ili 500 metara mreža čija je vrijednost višestruko veća. Tako vrša svoj ribolovni put završava kao sudski i komunalni problem. Vlasnicima je lakše i jeftinije napraviti novu vršu nego tražiti povrat stare i kopati po gradskim policijskim skladištima već korodirani i propali alat. Koliko se god vrša činila kao minoran problem u ovom našem moru velikih morskih problema, pokušajte zamisliti koliko je nedoraslih riba ušlo u takve vrše u trenucima dok ovo čitate. Koliko vrša sada, u ovom trenutku, lovi na 6278 kilometara naše obale? Koliko je tog ulova ispod svih mjera, i zakonskih i etičkih, ljudskih i prirodnih? Nažalost, izlaz se ne vidi - pokrila ga ruzina i alge obrasle po vrši malog rekreativnog ribolovca…

Zakonodavstvo

PROPAST

male brodogradnje Napisao i snimio Boris Bulić

o k vi r u ko n f e rencijskog dijela programa na ovogodišnjem sajmu nautike u Biogradu na moru, 23. listopada održan je okrugli stol malih brodograditelja. Baš kao i u Šibeniku prije mjesec dana, okruglom je stolu predsjedavao Boris Vukušić, predsjednik Udruženja malih brodograditelja pri HGK, dok od predstavnika Vlade nije bilo nikoga. Dnevni red je imao šest točaka od kojih su posebno za-

nimljive druga i treća. U drugoj je točki dnevnog reda Marinko Popović predsjednik Hrvatskog registra brodova upoznao prisutne sa zakonskim odredbama vezanima uz posjedovanje certifikata neophodnih za proizvodnju i prodaju plovila male brodogradnje, kao i za upis u Registar. Trenutno je stanje poražavajuće. Od postojeća 103 mala brodograditelja, tek ih je polovica upisana u Hrvatski registar brodova. Veliki problem su prema riječima prisutnih brodograditelja i

‘ilegalci’, kako su mali brodograditelji nazvali svoje kolege koji nemaju valjani certifikat o obrtu, odnosno svoje brodice grade ‘na ledinama i u garaži’. Budući da ne podliježu svim davanjima koja toliko muče legalne brodograditelje, a ravnopravno sudjeluju na javnim natječajima, razlog negodovanja je više nego opravdan. Da stvar bude gora Kapetanija uredno registrira plovila takvih proizvođača koji nemaju uredan certifikat o obrtu. No to je boljka koja brodogra-

ditelje ne tišti od jučer i na rješavanju tog problema bi prema mišljenju većine trebalo raditi kroz duži period. - Nažalost, čini se da ćemo prije ući u Uniju i podleći europskim zakonima, nego riješiti ‘domaće’ probleme - istaknuo je na kraju svog izlaganja Marinko Popović. Pravu eksploziju emocija i opravdanog gnjeva izazvala je treća točka dnevnog reda u kojoj je Mario Polla iznio aktualno stanje u maloj brodogradnji. Izloženi brojevi i statistike su

bili poražavajući. Pa iako je većina prisutnih bila dobro upoznata sa svim detaljima nisu svi znali baš sve. Posebno je bio zanimljiv, da ne kažemo zabrinjavajuće površan i neodgovoran, odgovor Ministarstva na prijedlog malih brodograditelja vezan uz izračun trošarina. Da podsjetimo, 1. kolovoza ove godine je na snagu stupila izmjena Zakona o porezima na plovila pri čemu je izjednačen kriterij primijenjen na oporezivanje aviona i automobila s kriterijima oporezivanja plovila. Tako primjerice ‘porez na luksuz’ za plovila koja koštaju do 50 tisuća kuna iznosi čak 13 posto uz povećani PDV. Tako visoke trošarine su doslovno izazvale kolaps proizvodnje brodica i njihove prodaje i bacile malu brodogradnju na koljena. U protekla tri mjeseca koliko traje ovaj kaos, u cijeloj je Hrvatskoj u stotinjak brodogradilišta naručeno tek desetak brodica od čega je otkazano 20 posto. Uz već zamjetan pad broja zaposlenih u periodu prije kolovoza, od donošenja izmjene Zakona još je 20 posto zaposlenika završilo na zavodu za zapošljavanje. Ministarstvu je od strane Udruženja malih brodograditelja dostavljen prijedlog oporezivanja plovila koji bi donekle ublažio teret trošarina koja pritišću brodograditelje i istovremeno omogućio državi punjenje proračuna. Prema tom prijedlogu ne bi se oporezivale samo brodice do 7 metara. Za plovila od 7 do 8 metara porez bi iznosio 15 000 kuna, od 8 do 10 metara 30 000 kuna, od 10 do 12 metara 60 000 kuna, od 12 do 15 metara 120 000 kuna + 10 posto na iznos preko 2,5 milijuna kuna, od 15 do 24 metra 240 000 kuna + 10 posto na iznos preko 3,5 milijuna kuna, te iznad 24 metra 480 000 kuna + 40 posto na iznos preko 10 milijuna kuna. Iako su mnoga obećanja govorila o tome da bi se ta neodrživa situacija trebala razriješiti na sjednici Sabora 15. listopada, do danas se taj problem nije pomaknuo s mrtve točke. Zapravo, bilo bi pravilnije reći da je dodatno utonuo u mrtvu

točku. U međuvremenu je procjena carinika na koju se tako dugo čekalo postala važeća i zakonita. Ta je procjena, kako je predsjedavajući Boris Vukušić istakao, povjerena gospođi koja je svoj prijedlog (bez konzultiranja struke!) formirala na temelju prodanih i ocarinjenih plovila iz godine 2007! - Ona je dobila zadatak da napravi nešto što će napuniti državni proračun. To je otišlo toliko daleko da je prema njenim procjenama dobit od 150 milijuna kuna koju bi država trebala dobiti u idućoj godini ovakvim načinom oporezivanja, već ušla u državni proračun. Novac koji ne postoji niti će ikada postojati osnova je na kojoj trenutno gradimo našu budućnost u 2010. godini, istakao je Boris Vukušić. Naravno da je rasprava na tu temu izazvala pravu provalu opravdanog gnjeva okupljenih brodograditelja. Čuli su se i prijedlozi da se pred Vladu izađe ne s prijedlogom, već sa zahtjevom za porez od 0 posto. - Ako ova država zadnjih 11 godina ima nepromijenjen zakon o oporezivanju plovila (pri čemu se plovila do 8 metara ne oporezuju), tada treba inzistirati na tome da taj zakon i ostane na snazi. A ako već žele nešto oporezivati, neka oporezuju jače motore, rekao je Drago Tare. U nastavku rasprave brodograditelji su zaključili da je ministar Ivan Šuker trenutno najveći problem i prepreka na putu ka rješavanju ovog problema. Da li je ovo kraj hrvatske male brodogradnje i tko će od brodograditelja uspjeti preživjeti kraj ove godine, pitanje je koje muči sve male brodograditelje. A da li će se naše brodice registrirati pod stranim zastavama, u našoj Vladi čini se, nikoga posebno ne brine. Mala brodogradnja u Hrvatskoj tone i nikako se ne možemo oteti dojmu da bi taj pad, baš kao i mnogi dosada već viđeni brodolomi, mogao biti tek dobro osmišljen scenarij u čijem se finalu krije samo još jedno ostvarivanje interesa neimenovanih centara moći.

Big Game Fishing

JEZERA 2009. Napisao i snimio Boris Bulić

ve je go d i n e jedanaesto po redu natjecanje u big game fishingu, u organizaciji ŠRD Punta Rata - Jezera u Jezerima na Murteru okupilo izuzetno velik broj natjecatelja. Natjecanju je pristupilo čak 55 posada iz 10 zemalja. U lovnom akvatoriju od čak 180 kvadratnih milja (od Purare preko Blitvenice do južne punte Žirja, 12 milja prema kulfu) u čijem je središtu, naravno, bila Blitvenica, a koji je zbog lakšeg nadgledanja bio podijeljen u četiri zone, štapove su ukrstili Italija, Njemačka, Slovenija, Slovačka, Danska, SAD, Švedska, Austrija, Crna gora (prvi puta!), i Hrvatska.

Dubrovčani su se upisali

Meridijan projekt i Frigo Marine I ove su godine sponzori i pokrovitelji nagrada bili izdašni i široke ruke. Tvrtka Meridian projekt nastupila je kao generalni sponzor natjecanja i pokrovitelj prve nagrade, dok je tvrtka Frigo Marine d.o.o. nastupila kao pokrovitelj prve, druge i treće nagrade. U okviru događanja vezanih uz natjecanje posjetitelji i natjecatelji mogli su vidjeti izložene najsuvremenije navigacijske uređaje Lowrance i Simrad, među kojima su bile i dvije hrvatske premijere Lowrance HDS Broad Band Sonder i Simrad NSE. O njima možete nešto više saznati na stranicama ovog broja Ribolova na Jadranu. Pored sofisticirane elektronike koja je plijenila izuzetno mnogo pažnje svih prisutnih, bile su izložene nenadmašne, sada već legendarne Icey–tek jacere. Naravno, svi detalji u vezi rada instrumenata, instalacije i mogućnosti kupnje mogli su se doznati iz prve ruke. Hrvoje Tomašković i Nenad Špiranec neprestano su bili na usluzi svim posjetiteljima ovog prestižnog natjecanja. - Ciljano smo sponzorirali ovo natjecanje jer smatramo da ljubitelje mora i ribolova Hrvoje Tomašković i Nenad Špiranec treba stimulirati. Lowrance kao vodeći proizvođač sondera uvijek je prisutan na velikim natjecanjima, ujedno i kao najveći sponzor svih svjetskih natjecanja. Budući da je ovo natjecanje jedino internacionalno natjecanje u big game fishingu u Hrvatskoj bilo je logično da nastavimo sponzorsku tradiciju. Nastupili smo kao sponzori i zato što imamo najbolje uređaje za ribolov. Tako smo na ovom natjecanju, osim već viđene Lowrance i Simrad elektronike, premijerno prikazali i dva izuzetna uređaja - Lowrance HDS Broad Band Sonder i Simrad NSE koji su u stanju ‘vidjeti’ sve detalje na dubini od 100 metara, čak i pri brzini od 30 milja. O kvaliteti naših usluga dodatno govori činjenica da u ponudi imamo 21 model sondi koje su prilagođene različitim tipovima brodskih trupova, zahvaljujući čemu se dobiva najkvalitetnija slika – rekao je Hrvoje Tomašković.

Iako je natjecanje službeno trajalo od 20. do 26. rujna lovilo se kao i dosadašnjih godina, samo tri dana.

Propozicije i ograničenja Propozicije se nisu bitno mijenjale u odnosu na prethodne godine. Lovilo se prema standardnim IGFA pravilima. Bila su dozvoljena četiri štapa, pri čemu su natjecatelji mogli loviti trolling, drifting ili deep sea jigging tehnikama, dok je dopuštena klasa pribora bila ograničena na 130 libri. Težina ulova bila je ograničena. Tako je minimalna težina za plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus, Linnaeus, 1758.) bila 50, a za igluna (Xiphias gladius, Linnaeus, 1758.) 40 kilogra-

Pobjednik kupa u izvlačenju ulova

Nedorasli su se primjerci neozlijeđeni puštali

Samo po jedna tuna Budući da je za ovo natjecanje od strane Ministarstva odobrena posebna kvota za izlov tune od ukupno 1 300 kilograma za cijelo natjecanje, za druge ribe s lovne liste nema količinskog ograničenja. Zato se u brod dnevno izvlači samo po jedna tuna od minimalno 50 kilograma. Manje tune neće biti bodovane. Svaka sljedeća tuna istog dana na istome brodu treba biti prijavljena, odmah nakon griza i držana na udici do dolaska sudačkog broda kada mora biti puštena. Ona će biti bodovana sa 100 bodova, bez obzira na veličinu. Natjecateljski tim može taktički sam odlučiti koju će tunu zadržati na brodu, odnosno prijaviti kao prvu za vaganje. Ona može biti zakačena kao druga, treća ili četvrta. Naravno, sve prethodne trebaju biti prijavljene za puštanje i puštene. Izvod iz programa i pravilnika natjecanja

Blizina sudačkog broda često je ometala ribolovce pri zamaranju zakačenih tuna

ma, s tim da je tuna bodovana s po pet bodova po kilogramu, a iglun sa šest. Šest bodova je donosio i ulov iglana (Tetrapterus belone, Rafinesque, 1810.) s minimalnom težinom od 20 kilograma. Ostale vrste, poput gofa, albakora i goluba bodovane su s dva boda, ali jedino ako su bile teže od pet kilograma. Pravilo je bilo i da sve ribe iz obitelji tunida moraju biti iskrvljene odmah po ulovu. Sve vrste morskih pasa, kao i slučajni ulovi nejestivih vrsta ili želvi morali su biti odmah vraćeni u more. Novost na natjecanju bilo je obavezno prisustvo suca prilikom izvlačenja, prvenstveno zbog novog catch&release pravila. Natjecatelji su tako nakon prijave ribe na štapu morali pričekati dolazak sudačkog broda pri čemu je riba sve do dolaska suca morala biti u moru. Naime, natjecateljske ekipe su mogle na brod izvući samo jednu tunu dnevno, dok su ostale morale biti puštene. Zbog te odredbe su Natko Giljević, Željko Labura, Antonio Kursar i Milan Čanković, inače

Iglan je svog bucnja vratio u more službeni suci ovog natjecanja, unatoč podijeljenosti lovne zone na spomenuta četiri sektora, imali pune ruke posla. Mnogim je natjecateljima takav postupak zadao i priličnu glavobolju jer bi se zakačene, i iako već prilično zamorene tune,

Corto je bucnja, unatoč pravilima, zadržao

dolaskom i stalnim kruženjem sudačkog broda u neposrednoj blizini toliko uznemirile da je završna borba do puštanja uglavnom trajala dulje od očekivanog. Ukupan izlov na natjecanju je odlukom Uprave za ribarstvo

Ministarstva poljoprivrede bio ograničen na tek 1300 kilograma tune.

Dan prvi Prvi je dan protekao kao i uvijek, u velikom nestrpljenju i

Logistika je dočekivala ulovljene tune na kraju dana

Konačni poredak natjecatelj 1

Ivan Ledenko, Alen Ledenko, Ivan Kelam, Ivan Kuzmanić i Gordon Svalina

Zrinoslav Huljić, Marino Feretić, Pave Cindrić, Zajim Fetahović

Ivan Babić, Ivan Babić

Brod (grad)

Bodovi

STARAC (Kaštel Štafilić)

960

VITO II (Omišalj)

790

GRAL (Zagreb)

497,5

Kraj borbe očekivanju. U more je bačena ogromna količina šćama, tako da ulova nije nedostajalo. Osim toga, natjecali su se prokušani majstori, pa ni s te strane nije bilo sumnje u uspjeh. Prva je prijava kačenja tune, nažalost ispod mjere, zabrujala na kanalu 16 već u osam sati, na samom početku natjecanja. Nakon toga je uslijedila kraća stanka, da bi iza deset sati počele stizati nove prijave. Prvu, naizgled validnu tunu, je oko deset sati izvukao Niko Galić s broda Bonito. Nažalost, nakon što je otkrvljena, vaga se zaustavila na 47 kilograma. Još su četiri ekipe prvog dana imale ispodmjerske ulove. Ivan Babić, brod Gral, imao je tunu tek 500 grama lakšu od 50 kilograma. Zadarski Biggy I te Time Plus iz Crne Gore

su također imali ispodmjerske ulove, kao i Igor Visković s broda Smrska, koji je na vagu donio goluba teškog 4900 grama. Jedinu validnu tunu, tešku 67 kilograma, ulovila je ekipa Zrinoslava Huljića s broda Vitto II. Ostale ekipe, njih pet, morale su se zadovoljiti bodovima bez vaganja (100 bodova za svaku puštenu tunu) jer su njihove tune bile ispodmjerske i kao takve odmah po dolasku suca vraćene u more.

Kukom na bucnja U utorak, drugog dana natjecanja situacija je bila slična. Ulovilo se osam ispodmjerskih tuna koje su neozlijeđene vraćene u more, veći broj ispodmjerskih goluba koji su

Pobjednička ekipa s najvećom ribom natjecanja - tunom teškom 134 kilograma jednako prošli, a ulovljena su i dva bucnja. Nažalost, samo je jedan neozlijeđen vraćen u more. Posada broda Corto, unatoč glasnom prosvjedovanju prisutnih novinara i upozorenju sudaca, nesretnu su ribu kukama izvukli na palubu. Veliki je problem imala posada broda Biggi I kojoj se prilikom zamaranja lovine zapalio motor. Da stvar bude gora, elektroinstalacija je toliko stradala pa nisu uspjeli dati točan položaj prilikom prijavljivanja ribe na štapu. Ipak, unatoč neprisustvu sudaca prilikom izvlačenja ribe, njihov je ulov priznat. Najtežu borbu vodio je Ivan Ledenko koji je svoj ulov, tunu tešku 134 kilograma, stand-up tehnikom na full strike-u zamarao gotovo puna četiri sata. Sam kraj natjecanja drugog dana začinila su dva Ivana, otac i sin s broda Gral koji su prijavili ribu na štapu svega tri minute prije kraja lova. Iako je tuna težila ravno 99,5 kilogra-

ma, mladi ju je sedamnaestogodišnji Ivan nasukao za svega dvadesetak minuta.

Dosegnut limit U četvrtak, trećeg lovnog dana, pušteno je najviše tuna. Razlog nisu bile ispodmjerske lovine, već spomenuto ograničenje Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Naime, ulovima prvog i drugog dana dopuštena se kvota smanjila tako da se trećeg smjelo uloviti tek 450 kilograma. Ta je činjenica natjerala sve ekipe na što intenzivnije brumanje kojim su pokušali, prije no što ostali ispune zajedničku kvotu, ostvariti validne ulove. U takvoj utrci za prvo mjesto moglo se vidjeti ono što se inače ne viđa. Na udice su postavljani cijeli totani, a nakon što su privučena jata albakora, mnogi su ih pokušavali nasukati vertical jiggingom.

Tako se ulovom lampuge okitio Vlatko Kolombo, dok je Michele Tesotto vlasnik broda Michelangelo, dugog preko dvadeset metara i teškog preko tri milijuna eura, ulovio igluna težine 40,2 kilograma. Ulov tune teške 58 kilograma ostvario je Ivan Ledenko, čime je uvjerljivo izbio na prvo mjesto. Tu mu je poziciju dodatno potvrdila i osigurala ekipa Shimana iz Slovačke koja je oko tri sata prije završetka natjecanja ulovila posljednju validnu tunu, čime je dosegnut propisani limit i ispunjena dozvoljena kvota natjecanja. Nakon toga su sve tune, bez obzira na veličinu, morale biti puštene. Time je natjecateljski dio 11. Big game fishing susreta u Jezerima okončan. Ostalo je još samo podijeliti medalje i priznanja što je odrađeno u subotu, posljednjeg službenog dana natjecanja. Kao i prethod-

Posada Biggi I sa svojim ulovom

Svaka je tuna morala biti otkrvljena nih godina, dobit od uplaćenih kotizacija je velikom dijelom vraćena prvoplasiranima. Tako je prvoplasirani Ivan Ledenko pored pehara i oficijelne pozivnice IGFA-e za sudjelovanje na

svjetskom prvenstvu u big game fishingu u Meksiku u Cabo San Lucasu 2010., dobio poklon generalnog sponzora tvrtke Meridian projekt – premijerno prikazan najnoviji Lowrance

Svi na provi HDS Broad Band Sonder u vrijednosti od 15 000 kn, te poklon generalnog pokrovitelja Frigo Marine d.o.o. jaceru Icey-tek zapremine 100 litara i brodski hladnjak piva Waeco. Drugopla-

sirana ekipa je uz pehar dobila poklon Frigo Marine d.o.o., jaceru Icey-tek zapremine 90 litara, dok je trećeplasirana ekipa uz pehar dobila i jaceru Icey- tek zapremine 70 litara.

Vijesti

Pioneerov fluorokarbon

ioneerova serija fluorokarbonskih struna Invisible potpuno svojim karakteristikama zadovaljava sve potrebe suvremenog ribolovca. Riječ je o stopostotnom fluorokarbonu izrazito otpornom na abraziju uz izvanredno veliku nosivost na čvoru. Ovi su fluorokarboni dostupni u blister pakiranjima od 25 metara u dimenzijama od 0,17, 0,21, 0,27, 0,30 i 0,33 milimetara što pokriva većinu zahtjeva u izradi predveza. Linearna nosivost ovih fluorokarbona je velika, pa tako primjerice promjer od 0,30 milimetra može podnijeti opterećenje od 10 libri. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Browningov Cenit’an

ovom će najlonskom monofilu znalci pronaći pouzdanog suradnika. Riječ je o Browningovom Cenit’an za čiju kvalitetu jamči osobno slavni Bob Nudd. Cenit’an je pakiran na špulama zapremine 100 metara, no na špulama je namotano i dodatnih gratis 25 metara. U ponudi su promjeri 0,105, 0,148, 0,165, 0,181, 0,203 i 0,225 milimetara. Ovaj se najlon odlikuje visokom nosivošću, pa tako primjerice, promjer od 0,26 može podnijeti opterećenje od 5,9 kilograma. Cijena Cenit’an s obzirom na odabrani promjer se kreće od 17 do 24 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Kuka za Varalice Offshore Angler prihvat ribe

pučinskom ribolovu varalice moraju biti dostojne lovine. Upravo takve, velike varalice za velike ribe, u ponudi ima Škorpion. Veliki rezanci za velike beštije proizvod su svjetski poznate američke tvrtke Offshore Angler koja svojim proizvodima opskrbljuje sve svjetske panulaše koji preferiraju lov velikih riba. I dok u svijetu ovim panulama love marline velikih dimenzija, kod nas se s ovim varalicama uspješno love velike tune, igluni i iglani.

obra kuka zlata vrijedi, pogotovo kada je u pitanju ulov ribe života. Ove su kuke izrađene od kvalitetnih materijala koji su u stanju izdržati velika naprezanja kojima je ovaj alat izložen prilikom prihvata velikih riba poput kapitalnih gofova, kirnji, tuna i igluna. Teleskopske je izvedbe tako da je prihvat ribe olakšan bez obzira na dimenziju brodice. Rukohvat je ergonomski dotjeran pa je onemogućeno proklizavanje ili neželjeno okretanje. Kut pod kojim je sama kuka savijena omogućuje maksimalan prodor uz minimalna oštećenja. Kuka ima integrirani plastični štitnik koji sprečava slučajne povrede.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

AKCIJ

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

Big game fishing

FINIM priborom

do adrenalina U svakom sportu pa tako i u ribolovu postoje oni koji vole promijeniti pristup i ustaljenu praksu. Neki to čine da povećaju uspješnost, a neki jer im nedostaje adrenalina koji polako opada sa iskustvom i rutinom Napisao Saša Rakar

ovom tekstu želim pisati skupini sportskih ribolovaca koja želi pojačati doživljaj u big gameu, disciplini ionako prepunoj akcije. Jednako tako moram napomenuti da sugestije u ovom članku neće umanjiti rezultate, dapače, moje je mišljenje da ih samo mogu povećati. Ali to ću ostaviti vama na prosudbu, kada pročitate tekst do kraja, ili prilikom povratka u matičnu luku nakon uspješnog dana u ribolovu.

Lijep je dan na moru, puše lagani jugozapadnjak u Jabučkoj kotlini noseći brod u driftu prema dobro nam poznatim obrisima Blitvenice, a sama blizina nje i njoj bliskih brakova obećava. Big game posada lijeno promatra balone kako poskakuju na valićima, vrhovi štapova od osamdeset libri stoje kao cijevi teške artiljerije upereni u Kornate. U ovom ribolovu i na ovom brodu ništa nije slučaj, sve je namjera, a to je uhvatiti i što prije ukrcati giant bluefin tunu. Multiplikatori namotani s kombinacijom dakrona i 130 li-

bri monofilamenta koji na kraju završava 150 libarskim fluorokarbonskim liderom slute svoju nadmoć nad beštijom i mirno ju čekaju. Kapetan s posadom pozitivno komentira okretanje vjetra na tramontanu i jačanje kurenta na 0.6 nm. Sonar alarm istovremeno javlja bananu koja se ocrtava na sedamdeset metara. Naš kapetan uzima dvije šake sardela te ih u širokom luku baca preko bande. Ponovo sonar alarm... Na četrdeset metara kosa crta prema gore. Ide gore, to bi trebalo biti to. Zvuk pucanja balona stopio se s

dobro poznatim rrrrr... rrrrrrrrr... Strike! Riba izvlači tridesetak metara najlona dok posada rutinirano izvlači ostale udice iz mora, nema straha ni uzbuđenja, to su već radili stotinu puta.

Opa, riba izvlači još dvadesetak metara. Sada se ispod naslaga monofila nazire dakron, a njega ima petstotinjak metara. Samo čisto zadovoljstvo zbog dobro odabrane pozicije. Kape-

tan uzima štap u ruke, namješta se u borbeni stolac i laganim pumpanjem štapa pokušava ocijeniti veličinu ribe, makar pogled u još uvijek punu rolu znači samo jedno, riba nije velika. Počinje namatati. Opa, riba izvlači još dvadesetak metara. Sada se ispod naslaga monofila nazire dakron, a njega ima petstotinjak metara. Nekoliko puta više nego što će ta riba preplivati u životu. Kapetan namješta polugu kočnice dva prsta preko straika, riba pokušava otplivati ravno u dubinu, ali joj kočnica ne dopušta. Još nekoliko uzaludnih trzaja glavom, no ne uspijeva

se osloboditi. Još jedan prst na kočnicu i namatanje sinkronizirano s pumpanjem štapa daje rezultate, riba se polako ali sigurno privlači prema brodu. Na petnaestak metara ispod broda ocrtava se dobro poznati sjajni obris tune. Riba teži pedesetak kila i lagano radi predvidive krugove koji iskusnom ribolovcu olakšavaju izvlačenje. Član posade zadužen za harpun nagnuo se nad morem u iščekivanju prilike za udarac. Riba izranja na pet metara od broda i bez otpora biva povučena prema brodu. Kočnica se vraća na strike za slučaj da tuna pogođena harpunom u smrtnom trzaju ne prekine oštećeni lider, ali to ovdje nije slučaj. Kraj. Kratki gaf u usta ribe i ona je na platformi. Daljnji postupci spadaju u postupke prerade i brige za kvalitetu mesa pa ih neću opisivati. Dok posada čisti krmu kapetan ponovo spušta udice u namjeri da ponovi postupak. Nema nekog pretjeranog slavlja. Borba, a ona je bila samo kod ribe, kratko je trajala i nije zadovoljila nikoga, osim možda ledenicu. Da već ne pokušava

zakačiti drugu ribu, kapetan bi se vjerojatno zapitao gdje je nestao čar, gdje su leptirići u trbuhu, da li je prestar za novu ljubav... Upravo je zbog navedenog osjećaja ribolovna industrija plasirala role koje mogu parirati mnogo snažnijim multiplikatorima.

Član posade zadužen za harpun nagnuo se nad morem u iščekivanju prilike za udarac. Riba izranja na pet metara od broda... Mogu vam vratiti adrenalin direktno u krvožilni sustav i u kombinaciji s pravim štapom pružiti osjećaj istinske borbe, a da se nimalo ne izgubi na efikasnosti. Na istom brodu, tamo kod Blitvenice kapetan je sumnjičavoj posadi pokazivao svoju novu igračku - Shimanova Stella 20000 na štapu Ocean Tackle Extreme Jigging 3. Tupo su gledali, imena im zvuče moć-

no, ali ono što vide više nalikuje priboru namijenjenom postavi za soma na Vrani. Objašnjenje da je rola punjena s 500 metara upredenice 80 libri i fluorokarbonskim liderom od 100 libri ne umiruje sad već zabrinutu posadu. Oni vide mali štap i malu rolu naspram čudovišta od riba. Istina je da čudovišta ne postoje, a iz sportskih enciklopedija znamo da loš igrač pred sobom vidi sićušan gol i ogromnog golmana, a dobar veliki gol i minijaturnog golmana. Ali naš kapetan ne odustaje i ozbiljan je u nakani da isproba svoju novu igračku. Sve je spremno, tanak štap i keramičke vodilice naspram moćnih tuna stickova i AFTCO rollera izaziva lagani podsmjeh i nezaustavljivu lavu šaljivih dosjetki na kapetanov račun. Na zvuk signala sa sonara pada ozbiljan prijedlog da se vadi dotična rola iz vode. Nije se stiglo ni razmisliti o tome kadli zzzzzzzzzzzzz i to beskonačni zzzzzzzz, uz očiglednu opasnu savijenost štapa u pokušaju da ostane u nosaču. Posada zbunjeno gleda u kapetana, on gleda kako upredenica svjetlo-

snom brzinom nestaje sa špule. Pritisak u glavi, konfuzija, naš cap ne zna što bi prije. Sve se zaboravilo, tolike ribe izvađene, ali na ovo nema odgovora. Ostali sudionici više nisu dobra posada, panično namataju ostale multiplikatore. Sudaraju se, sad je već jasno da neće uspjeti prije nego riba izvuče svu upredenicu. Situacija se pretvara u dramu. Riba ne posustaje nimalo! Da li je to moguće? Strike od 350 metara i ne staje. Ipak kapetan sada razmišlja tristo na sat, daje i prvu misaonu komandu. - Kreni brodom za ribom!!! Uzima štap u ruke i odlazi na pramac. Sada se baloni i preostale linije vuku za njima. Posada ih još uvijek panično namata, ali ta komanda je obranila prvi napad i sada brod ide za ribom, a kapetan isprva bojažljivo namata rolu. Pritisak mu ne popušta, no prvobitni simptomi panike polako nestaju. Primjećuje da se upredenica vraća na rolu gotovo jednako brzo koliko ju je i riba skidala, možda i brže. Stidljivi osmijeh najava je erupcije ushićenja. Posadu napušta stanje šoka i uključuju

se u borbu. Hvale brzinu namatanja i počinju vjerovati u povoljan ishod. Maštaju o veličini ribe, ali i vi i ja znamo da je to ona ista riba iz prve situacije. Okuražen, kapetan malo koči rolu, zaustavljaju brod, par namotaja u prazno i opet zzzzzzzzz bez kraja. Dvjesto i više metara je opet u moru. Upredenica je čas u plovu, čas okomito ispod broda. Kapetan je sada već sav mokar od napora, misli mu lete prema borbenoj stolici, ali to je na drugoj strani broda, a ima li smisla kada ovaj štap nema snagu za polugu kojom bi okrenuo ribu... Dodaje još kočnice, ispravna odluka odmah daje rezultate i riba izmorena dugim sprintevima popušta. Užitak je sve veći jer upredenica bez mogućnosti istezanja šalje svaki trzaj kao signal direktno u štap i ruke tako brzo da uz malo mašte kapetan zamišlja sliku događanja pod vodom. Rola je užarena, upredenica cvili po vodilicama kao struna na violini, ali sada svi na brodu znaju da imaju moćnu opremu i prepuštaju se ponovo otkrivenom užitku zamaranja ribe.

Riba polako dolazi pod brod praćena pogledima punim poštovanja i zahvale za predivnu borbu. Ne znam više da li ju je dočekao harpun, gaf ili je lider odrezan škarama kao na našoj slici, tu je uvijek odluka na vama i na vašem kapetanu. Što god odlučili, ispravno je. Napomenuo bi da ovdje nije riječ o snazi upredenice, jer ona može biti i puno tanja, nego samo o pojačavanju intenziteta i atraktivnosti borbe s ribom, a da to ne umanji šansu za povoljnim ishodom. Svako smanjivanje libraže upredenice svakako je više sportsko i pružit će još veći užitak, što pokoje pucanje upredene strune ne bi trebalo umanjiti. Za kraj, opis opreme koju koristi naš kapetan. To su Shimanova Stella 20000 STW, štap Ocean Tackle Extreme 3 jigging maksimalne snage na kočnici role 35 libri, 5OO m Momoi Takumi jigging line 82 libri, dupli uni čvor i 2 metra flouorokarbona Seguar 100 libri. Treba još reći da kapetan mijenja udice prema veličini i vrsti raspoloživog mamca, ali to je uvijek američki EagleClaw.

Svijet ribolova

MALO BOLJE sutra

Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

rvatski prosjek godišnje potrošnje ribe po stanovniku je 7 kilograma, dok je u EU 25 kilograma. Tako kažu stručnjaci. Ovaj me podatak ispunio sumnjom pošto znam da je mom susjedu ri-

ba skoro svakodnevno na jelovniku. Njegova četveročlana obitelj pojede prosječno oko 1 kg ribe na dan ulovljene njegovim rukama, što svježe, što iz pričuve u zamrzivaču. Nije on jedini, jer znam još dvadesetak bližih i daljih susjeda koji drže sličan ritam lova i prehrane. Malo mje-

sto na moru troši velike količine ribe za koju nitko ne zna da je ulovljena. Formular koji su tzv. mali ribari dužni ispuniti, popunjava se jednom godišnje i to u pravilu netom prije nego što se pošalje Upravi za ribarstvo, kako bi se izbjeglo plaćanje kazne koja iznosi nekoliko stotina ku-

na. Njegova točnost daleko je od stvarnog stanja jer se nikada ne zna gdje vreba nekakav novi porez i kako će vlast reagirati kada sazna pravu istinu. Ta je ulovljena riba prešućena jer nije kupljena. Ulovljena je i iz mora donesena kući, očišćena i skuhana, pečena ili spremljena

za dane kada se na more neće izlaziti zbog lošeg vremena. Pokušavam množiti i zbrajati - 365 dana u godini x 20 obitelji x 1 kg x broj sličnih malih mjesta kao što je moje… I tu odustajem od daljnjeg računanja tješeći se kako su državni statističari sve te parametre sigurno uzeli u obzir prije nego su izbacili okruglih 7 kg po stanovniku. Ili možda nisu? Sjedim ispred televizora, igram se s daljinskim upravljačem i zamišljam tu EU ribu. Uvjeren sam da su to neke velike, mesnate ribe. Već su propisno očišćene, bez kostiju i crijeva, jer ta masa ljudi koja jede 25 kg godišnje sigurno ne čisti ribu i pljucka sitne kosti sa strane tanjura. Vjerovatno i jedu toliko puno ribe jer se ne moraju gnjaviti sa oštrim kostima kao mi i time gubiti dragocjeno vrijeme. Tri četvrtine te ribe je upakirano, vakumirano u plastičnim paketima, dio je već termički obrađen, dio paniran, samljeven u riblje krokete, štapiće, loptice i tko zna što. Potrošeno vrijeme za

pripremu te ribe u mikrovalnoj mjeri se u sekundama. Na tim paketima su zalijepljene i vjerodostojne deklaracije tako da primjerice jedan Francuz sa stopostotnom sigurnošću zna da je na njegovom stolu panirani oslić iz Tunisa i ništa drugo. Taj francusko – tuniski oslić prošao je garantirano sve moguće kontrole zdravstvene ispravnosti. U njemu nema otrova, dioksina, teških metala, žive, itd. Apsolutno zdravi obrok. Budući da je počela sezona gira, susjed mi je dao dva kilograma jer je uhvatio dvadesetak i gotovo sve razdijelio prijateljima i rodbini. Ispekli smo ih na gradelama i zalili uljem i crnim vinom. - Nema ukusnije ribe, - mislio sam zadovoljno, dok sam svaki zalogaj ne štedeći zalijevao domaćim maslinovim uljem. A pošto me je proganjalo onih prokletih 7 kg po glavi stanovnika, poželio sam da se i ova moja dva kilograma manula nekako dodaju tom čudnom prosjeku. Nastavio sam razmišljati…

- Imamo tako dobre gire, a opet smo najgori. Što uraditi da svaki hrvatski državljanin dobije jedan mili-mili-gram ovih gira, da ne propadnu u tami konobe? Pa jednostavno, neka se pribroje da se i za njih zna. Ipak bi trebalo nekoga obavijestiti. Tako je! Nekog nadležnog… A onda se iza domaćeg vina i ulja javila i EU svijest: - A kakav je kemijski sastav ovih gira? Što im se sve nataložilo u tkivu? Je li se baš mudro upuštati se u ovakvu riskantnu avanturu? Da li se u njima kriju otrovi koji će uništiti generacije koje dolaze? Možda ćemo se deformirati? Potaknut EU promišljanjima ponovo se javio onaj prvi glas: - Istina, možda smo ih morali propisno očistiti, ali tako su slatke ovako pečene u cijelo. Najprije bi ih trebali odnijeti u veterinarsku stanicu na pregled, ali budući da oni rade samo ujutro, to više neće biti ove iste, svježe gire. Omamljenom dobrim vinom svašta mi se preturalo po glavi

dok mi nije sinulo rješenje. Problem je zapravo samo u tome što mi imamo previše vremena. Kada ne budemo imali vremena nećemo loviti gire, dijeliti ih po susjedstvu i tražiti rođake po mjestu. Raditi ćemo cijeli dan i biti zauzeti ozbiljnijim poslovima. Nećemo riskirati zdravlje u zadimljenoj konobi već ćemo gire kupovati u supermarketu. One će onda biti stručno obrađene, zdrave, bez kostiju i crijeva, a možda, bude li sreće i panirane. Najvažnije od svega, biti će zavedene, izbrojene i izvagane. I tada će se znati koliko mi stvarno ribe jedemo i jesmo li baš najgori? Siguran sam da ćemo biti pri samom vrhu, ako ne i prvi u EU. Zato istrpimo još malo ovo stanje. Ložimo gradele, kuhajmo brujete i gregade, pijmo vino i riskirajmo. Kada nam do sada ništa nije bilo, valjda neće ni još ovo malo vremena što je ispred nas. Vjerujte, brzo će proći, a tada ćemo sigurno biti prvaci kakvima nema ravnih.

Svijet ribolova

RIBOLOV u bistrom

moru

Napisao i snimio Boris Bulić

esenski, a za njim i zimski period koji je pred nama, uvjetuje specifične ribolovne pristupe u ribolovu udicom. Ribe u kraju još uvijek ima i još se relativno dobro lovi, no zbog niza okolnosti vezanih uz promjene koje nosi izmjena godišnjih doba, ribe postepeno mijenjaju stanište i prehrambene navike.

Bistro more Jesenski šparidi koji su većini obalnih udičara prva meta, u jesenskom ribolovu pokazuju za-

vidan nivo suradnje. Gladni su, dosta se često love, a veličinom uglavnom zadovoljavaju prohtjeve i najrazmaženijih ribolovaca. Ipak, kako temperature padaju tako se riba postepeno povlači u slojeve mora gdje su dnevno-noćne temperaturne oscilacije manje izražene. Osim toga, zbog pomaka kuta upada sunčevih zraka koji je u ljetnom periodu bio gotovo okomit, kroz morsku površinu prolazi znatno manje svjetla. Takva reducirana osvjetljenost kao posljedicu ima smanjenu količinu fitoplanktona i ostale flore, pogotovo u zoni plime i oseke. Zbog svega toga more dobiva karakteristič-

Obojani fluorokarboni nu prozirnost u kojoj uživaju jedino podvodni fotografi, dok ribolovci u pravilu muku muče. Velika prozirnost i dobra vidljivost ne trpe greške i propuste, pogotovo kada su u pitanju predvezi.

Fluorokarboni u boji Jedan od davno postavljenih imperativa u ribolovu udicom je fluorokarbon. Fluorokarbonska se struna odlikuje jednakim koeficijentom loma svjetlosti kao i more čime je dobivena maksimalna prozirnost, a time i nevidljivost. Suvremenije inačice su otišle i korak dalje tako da su fluorokarbonske strune uglavnom i specifičnom težinom jednake moru što im omogućuje suspending akciju,

Plovkaroši ne vole bistro more odnosno neutralan uzgon. Iako u pravilu bezbojne, prozirno-bijele ili neutralno-sivkasto-prozirne, najsuvremenije fluorokarbonske varijacije imaju i boju. Uglavnom je riječ o crvenkasto-narančastim ili zelenkasto-plavkastim nijansama kod kojih se boje pretapaju baš kao kod nekada davno vrlo popularnog Damylona. Takav isprekidani slijed boja dodatno vara riblje oko čineći strunu još teže vidljivom.

Uskladite nosivost Iako je tehnologija izrade struna danas na svom vrhuncu, činjenica da je fluorokarbon još uvijek manje nosiv od standardnih najlona odbija mnoge ribolovce od korištenja fluorokarbona. Iako je istina da flu-

orokarboni imaju znatno manju istezljivost i podatnost od običnih najlonskih monofila, ispravno korištenje ih postavlja daleko ispred običnih klasičnih najlona.

Produljenjem predveza se omogućuje prirodnija prezentacija ješke čime se smanjuje podozrivost i nepovjerenje lovine. Čvorovi moraju biti pažljivo vezani kako ne bi došlo do pucanja, pri čemu izbor čvora nije stvar proizvoljne odluke ribolovca. Na pakiranjima fluorokarbona uglavnom su naznačeni preporučeni čvorovi uz koje

Jesenji arbun

Crv izbija u prvi plan fluorokarboni mogu dati svoj maksimum. Pri izboru promjera fluorokarbona namijenjenih predvezu valja uskladiti linearnu nosivost koja kod nekih fluorokarbona može biti veća od linearne nosivosti osnove. Stoga, kada odabiremo, trebamo ponajprije

Izlomljeni boom odstojnici obratiti pažnju na nosivost pa tek onda na promjer.

Odstojnici i duge prame Duljina predveza u uskoj je vezi s vrstom koja se ciljano lovi, ali u uvjetima velike prozirnosti

Ulovi su nešto skromniji nego u toplijem dijelu godine

Škrdobuli su izvrsna ješka

Jesensko-zimski ribolov iz brodice traži dobro poznavanje terena i veliko strpljenje

mora predveze svakako valja produljiti. U principu se radi o produljenju od nekih 30 posto. Tako će uobičajeni predvez duljine trideset centimetara ‘narasti’ na četrdeset. Produljenjem predveza se omogućuje prirodnija prezentacija ješke čime se smanjuje podozrivost i nepovjerenje lovine. Ješka bi trebala biti krupnija i obilatija bez straha od sitnije ribe. Naravno, na mjestima gdje je prisutna sitna riba filo elastico biti će od velike pomoći. Ribolovci koji preferiraju ribolov tehnikama kod kojih se štap ne ispušta iz ruku, u tehnosferama će pronaći pouzdanog saveznika. Naravno i osnova predveza, baš kao i prame, treba biti duga fluorokarbonska. Ribolovci koji preferiraju ribolov pridnenim postavama tzv. fermama naći će da su izlomljeni boom odstojnici od velike pomoći pri radu s duljim predvezima. Tu su i plovkaroši koji

su zbog bistrine prisiljeni loviti kliznim plovcima neposredno iznad dna. U njihovim tehnikama fluorokarbonski predvezi zauzimaju posebno mjesto.

Jedna na dnu Ribe će, kako se bliži zimski period, sve neodučnije primati ponuđene ješke. Dok se još uvijek pohlepno bacaju gotovo za svakom jestivom ješkom, u zimskom će se periodu ponašati vrlo izbirljivo. Tako će veliki crv ponovo postati ješka broj jedan kojem će ozbiljno konkurirati jedino škrdobuli. Naravno, uvijek je aktualna i jednako ukusna, a i najjeftinija, svježa dagnja koju valja ješkati cijelu. I na kraju, bez obzira s koliko udica lovili, neka vam bar jedna bude veća, na posebno dugom fluorokarbonskom predvezu, postavljena tako da lovi na dnu. Ono što će se na tako postavljenu udicu baciti nipošto nije zanemarivo.

Vijesti

Zvona za parangale

Svjetleći glavoč DTD

kvaliteti olovnog opterećenja u velikoj mjeri ovisi i kvaliteta polaganja parangala i kavicala, odnosno njihova postojanost u kurentu. Najčešće korišten i općenito najprihvaćeniji oblik olovnica za takav način ribolova je popularno zvono. Ova olovnica ima stožasti oblik s velikim okom na najužem dijelu tako da je kopčanje preko

Mamci Berkley

karabina izrazito lako. Mikeli Trade u ponudi ima zvona u rasponu od 350 grama do jednog kilograma što će zadovoljiti i najprobirljivije parangaliste. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Adrianinim trgovinama možete pronaći veliki izbor Berkley silikonaca za varaličarenje. Ripple Shad i Pulse Shad su mamci idealni za varaličarenje jer su dizajnirani tako da se čak i pri malim pokretima u vodi brzo kreću i mame ribu. Na njih s lakoćom možete montirati bilo koji tip olovne glave. Ima ih u četiri boje i u veličinama od 6 - 12 centimetara. Tu su i Powerbait twisteri, idealni za manje udice i mamce i finiju prezentaciju. Informacije ZLATNA ROLA 10000 Zagreb, B. Magovca 69 Telefon 01 / 6671 - 679

eđu dobro poznatim Dežulovićevim peškafondima posebno mjesto zauzima popularni svjetleći glavoč. Riječ je o peškafondu koje zbog specifičnog pomno odabranog oblika prilikom skosanja ostvaruje jedinstvenu i izrazito provokativnu putanju. No nije samo akcija ono što ove varalice čini jedinstvenima. DTD glavoči su presvučeni platnom koje vjerno oponaša površinsku strukturu ribe, dok

tijelo nakon što se izloži svjetlu još dugo svijetli. Osim toga je uspješno ostvarena i površinska mekoća što je od velikog značaja kada lignja ‘pipa’ ili teško prima. S ovim peškafondima jednostavno nema promašaja. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Sklopive oprare

ako temeljno namijenjene mušičarima koji do pojasa love pastrve u kakvoj brzoj rječici, ove male oprare su se pokazale kao savršen izbor za sve ljubitelje ribolova iz barke. Vrlo su praktične i spakirane zauzimaju vrlo malo mjesta. Jednostavnim rasklapanjem postaju izuzetan pomagač u prihvatu ribe ili liganja, čija je sezona upravo pred nama. Rukohvat ove oprare je ergonomski prilagođen tako da nema straha od proklizavanja, a osim toga ima i konopac koji nakon omatanja oko ruke pruža dodatno osiguranje od ispadanja.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Ribolov iz barke

TATAKI

by Yamashita Napisali i snimili Boris Bulić i Mladen Marković

tataki tehnici se među ribolovcima već dosta dugo govori, no uglavnom ispod glasa i s popriličnom dozom tajanstvenosti što cijeloj priči daje prilično nejasne i uglavnom netočne obrise. Da bi razbili ili pak potkrijepili taj čudesni mit, otisnuli smo se na more s Yamashitinim timom i probali loviti lignje upravo tom mističnom tataki tehnikom.

Posljednja tri sata Tataki potječe s Dalekog istoka gdje se Japanci, inače najljući svjetski lignjolovci, neprestano natječu u inovacijama koje unaprijeđuju lov liganja. Njihova se osnovna razmišljanja vezana za lov tataki tehnikom baziraju

na analiziranju aktivnosti liganja za vrijeme dnevnog svjetla. Lignje su noću aktivne i prilaze obali u potrazi za lakim plijenom ili zato što su privučene svjetlom. To nikome nije tajna. No danju je stvar potpuno drukčija. Lignje se za dana drže dubljeg mora, dalje od obale, uglavnom pri dnu. Razlog tome je ponajviše strah od predatora poput gofa i zubaca koji ih nemilosrdno proganjaju. No istovremeno je stalno prisutna i potreba za hranom koja ove deseterokrake mekušce unatoč stalnom riziku tjera na neprestano kretanje. I tu nastupamo mi, lignjolovci. Tataki je dnevna tehnika u kojoj se nije potrebno sidriti. Najuspješnija je oko brakova gdje lignja može naći zaklon od predatora i istovremeno biti na rubu korenta i to u posljednja

Tataki štap je deklarirane snage 50 do 150 grama, ali unatoč velikoj deklariranoj snazi vrh je osjetljiv

Za tataki se mogu koristiti i stacionirane role veličina 2500 do 3000, kao i mali multiplikatori

Obavezan dio pribora je peterostruki lančani zogulin

tri sata dana, neposredno pred zalaz sunca.

Osnovni pribor Od opreme je potrebno istovremeno i jako puno i vrlo malo, naravno zavisno od pogleda na stvar. Štap koji preporučuju naši dalekoistočni učitelji ima nevjerojatno veliki raspon akcije od 5 do 150 grama, što zapravo nipošto nije bez razloga. Takav štap ima izuzetno veliku žilavost i ogromnu rezervu snage pri čemu zadržava posebno veliku vršnu osjetljivost. Nadalje, osnovna struna bi trebala biti višebojna upredenica poput Sunline upredenice Deep

One, tako da s lakoćom možete odrediti lovnu dubinu. Preporučeni promjer upredenice na čijem se kraju nalazi peterostruki lančani zogulin s kopčom je 10 do 20 libri i to prvenstveno zbog smanjenja otpora u kurentu. Predvez je obavezno fluorokarbonski. Naravno, rola treba biti primjerena situaciji, što znači da može podnijeti napore koje joj nameće ova tehnika i upredenica, a to znači veličina role 2500 do 3000 po Shimanu. Olovno opterećenje koje je smješteno na samom kraju predveza i sistema je minimalno teško 100, a penje se do 150 grama.

Potreban vam je još i Yamashitin gotovi predvez za tri varalice, a sami možete raditi predvez od fluorokarbona i malih kopči. Toplo preporučujemo fluorokarbon Maria Hyper Fluoro 30 lbs koji je, osim što je potpuno nevidljiv ujedno i dovoljno nosiv što je vrlo važno kod tataki tehnike, a Yamashitine kopče su tako napravljene da se nikada ne pletu.

Chibiika, Oppai, Oppai Sutte i Chibiebi Yamashitine skosavice namijenjene lovu liganja tataki tehnikom posebne su po mnogoče-

mu. Kolorit, tekstura, balans, prozirnost, oštrina i oblik krunica svaku skosavicu čine posebnom. U ponudi su četiri tipa skosavica. To su Chibiika, Oppai, Oppai sute i Chibiebi. Chibiika skosavice su izrađene od tvrde i nesavitljive plastike, a dostupne su u 14 različitih boja u dimenziji od pet centimetara. Naoružane su jednom krunicom, a radi balansa i dodatne vizualne provokacije u tijelu imaju i mjehurić zraka. Unatoč svilenoj oblozi zadržale su prozirnost. Vrh skosavice je dizajniran tako da se savršeno uklapa jedino s minijaturnim Yamashitinim kopčama.

Veliki izbor Yamashitinih skosavica Oppai skosavice su jedinstvene male skosavice izrađene od mekanog silikona. U ponudi su modeli s jednom i s dvije krunice. Kod modela s jednom krunicom na izboru je čak 14 boja u dvije veličine, 5 i 7 centimetara, dok je kod modela s dvije krunice u ponudi 12 boja u veličini od 7 centimetara. I ove skosavice, baš kao i Chibiika zbog specifičnog vrha, u montaži traže poseb-

ne Yamashitine kopče. Oppai Sutte su skosavice koje na vrhu imaju montiran zogulin, a naoružane su s dvije krunice. I one su izrađene od mekanog silikona, a dostupne su u veličinama od 9,5 i 10 centimetara kroz 10 boja od kojih su sve vrlo realistične. Chibiebi su male tvrde varalice koje oblikom podsjećaju na malog škampa. Naoružane su jednom krunicom, imaju posebno istaknuto oko, duge su pet centime-

Gotovi predvez by Yamashita

Između osnove i skosavice je petlja duga samo jedan centimetar

Za spoj skosavica i petlje koriste se posebne male kopče

Yamashitin predvez s pet skosavica tara i dostupne su u pet boja.

Tataki tehnika Sam predvez je sastavljen od peterostrukog lančanog zogulina na mjestu spoja predveza i

osnove, tri skosavice međusobno udaljene od 60 do 80 centimetara te olovnice na samom kraju. Pravilo je da se najveće skosavice postavljaju na najdonju kopču. Na kraju predveza je olovo minimalne težine 100 do

Ova je pala na Chibiiku, tvrdu skosavicu

150 grama. Dolaskom na odabranu poziciju cijeli se sistem potapa na dno. Kada olovo dotakne dno sistem se rolom zateže. Nakon toga se štapom snažno zatrese tako da vrh zavibrira šest do sedam puta nakon

čega se štap mora zaustaviti u vodoravnom položaju. Za vrijeme dok štap vibrira, jednako snažno vibriraju i Yamashita varalice. Nakon što se vibracija zaustavila potrebno je pričekati dvadesetak sekundi i energično, no ne i euforično, vrhom štapa sistem odići prema gore. Za vrijeme stanke lignje bacaju svoje pipke na skosavice i kada se štapom krene prema gore, otklonom i savijanjem vrha je odmah jasno da li je lignja (ili dvije!) na štapu. Ukoliko nema lignje na skosavici, s nekoliko okreta ručice role sistem se odiže i sve se ponavlja. Na opisani način možete pretražiti vodeni stupac po cijeloj dužini, od dna do površine. Iako izgleda komplicirano, tehnika je vrlo jednostavna, a bazira se samo na vibraciji skosavica. Dakako, ako na mjestu na kojem lovite liganja nema, stvar je potpuno ista kao i s klasičnim skosavicama, no ukoliko je lignja u blizini dileme nema, ulov je zagarantiran. Tataki je nesumnjivo super uspješna tehnika,

Vrhom štapa se oštro i brzo zatrese gore-dolje

Štap se naglo zaustavi u vodoravnom položaju i to je trenutak u kojem lignja napada

Štap se polako ali dovoljno energično zateže prema gore i tada se može vidjeti svaka pojedina lignja na skosavici

u našoj dugoj ribičkoj karijeri. Druga stvar je super tanka upredenica, koja za razliku od klasičnih ima osam fila ili vlakana, koja je dimenzijama puno tanja od klasičnih, a nosivost joj je puno veća. Treća stvar su same Yamashita skosavice, koje su dimenzijama puno manje nego što smo navikli, ali su vrlo lovne

u kombinaciji s gore opisanim elementima. U tri dana koliko se ekipa Ribolova na Jadranu družila s Yamashitinim timom koju čine najbolji talijanski ribiči Pijero - San Bacini, Simone Bini i Dani Brauner, tataki tehnika nas je potpuno zaludila jer omogućuje ulov nevjerojatnog broja lignji. Naravno, tamo gdje

Tataki tehnika je posebno ubojita u posljednja tri sata prije mraka…

… a ubojita je i u samom mraku

ali ipak zahtjeva nekoliko detalja bez kojih je teško izvediva. Tu je prije svega sjajan Mariin štap Tataki snage od 50 do 150 grama super osjetljivog vrha, no loša strana mu je visoka cijena. Ipak, valja napomenuti da se radi o štapu koji se koristi i za tehniku kabura, a što se tiče bulentina nismo vidjeli boljeg

ih ima. Primjerice u lignjolovu kraj Rovinja nismo se baš proslavili, ali prvenstveno zato jer tih dana liganja naprosto nije bilo, što su nam potvrdili i domaći dečki. Što na kraju reći? Tataki je opaka disciplina, ako se ispune tri uvjeta - adekvatna oprema, ispravna tehnika i najvažnije, prisutnost lignji.

Vijesti

Skosavice Misaki

eliku novost za sve ljubitelje lignjolova predstavlja najnovija serija japanskih skosavica Misaki koju distribuira Colmic. Ove su skosavice tvrde plastične izvedbe. Prevučene su tkaninom posebne teksture dok im je unutrašnjost obogaćena vodenim, zračnim i uljnatim mjehurićima uz dodatak svjetlucavim holografskih zrnaca, sve u cilju što

Mustad Ayaka u matasama

kvalitetnije i lovnije prezentacije mamca i efikasnijeg ulova. Cijena skosavica Misaki kreće se od 27 do 40 kuna, u zavisnosti od odabranog modela i veličine. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

ustadov najlonski monofil Ayaka dostupan je i u matasama. Ovakav način pakiranja za kupca je uvijek povoljniji, kako cijenom tako i mogućnošću iskoristivosti. Ovaj je monofil izrazito povoljan za formiranje osnove kod parangala. Naravno, dimenzija od 1,2 milimetra jasno

govori o njegovoj hardcore namjeni. Matase su pakirane u velikim prozirnim najlonskim vrećama, a teže dva kilograma. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Godzilla Quantumove transportne torbe 80 - 80W

uantumove transportne torbe su izrađene od najlona 600 Oxford koji je izrazito otporan na habanje. Torbe su sivozelene boje, a zavisno o odabranom modelu, opremljene su rukohvatima koji su ujedno i remenje za nošenje na leđima. U ponudi su tri modela – prvi dužine 1,70 metara za dva štapa, drugi dužine 1,70 metara za tri štapa i treći dužine 210 metara za tri štapa. Sva tri modela su na akciji na kojoj im se cijena kreće od 218,40 do 300,80 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

AKCIJ

ovi Shakespearov multiplikator zvučnog imena Godzilla 80-80 W namijenjen je ribolovu velikih predatora. Bez obzira za koju se vrstu odlučili ovaj će multiplikator svoj dio posla odraditi bez greške. Godzilla 80-80 W ima dvije brzine, a deklarativno spada u multiplikatore klase od 30 do 80 libri. Kalem ovog multiplikatora može primiti 500 metara 0,70 milimetarske strune. Kompaktne je izvedbe pri čemu je poseban naglasak stavljen na ergonomiju i finalnu obradu. Dostupan je u dvije boje, zlatnoj i srebrnoj.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Ribolovni feljton

RIBOLOV

u akvatoriju

Jabuke 2. dio

Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Slobodan Cvijetić, Danijel Frka, Miljenko Galić, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo

J a bu ka je o d Šibenske Rogoznice udaljena stotinjak kilometara, tako da su se ovamo prošlih desetljeća u ribolov upućivale samo najsposobnije i fizički najizdržljivije ribarske družine. Jabuka je, nažalost, nekima postala i posljednje počivalište. More je u akvatoriju Jabuke redovito uzimalo danak. U akvatoriju Jabuke i danas su brodice rijetke, s izuzetkom poneke koćarice ili plivarice na horizontu. Otok je udaljen od plovnih koridora, tako da na njemu nikada nije bilo postavljeno obalno svjetlo. I dobro je da je tako, jer bi inače međunarodni plovni put bio posred Jabučke kotline. Balastne vode i moguće polucije zasigurno bi ostavile posljedice na podmorski svijet ovog jedinstvenoga akvatorija. Prema rijetkim zabilježenim događajima koji su se dogodili u akvatoriju Jabuke zna se

da se na otok iskrcavalo samo u slučaju neposredne životne opasnosti. Jedna od priča kazuje kako su u rujnu 1911. godine dvojica ribara iz Komiže dan i pol boravili u napola potopljenoj gajeti. Veslali su i izbacivali more koje je prodiralo u brod. Nisu se htjeli iskrcati na obalu. Nakon trideset i šest sati brodolomci su bili spašeni. Da su odlučili napustiti brodicu i popeti se na Jabuku, morske struje bi brod odvukle, a pitanje je i da li ih itko uočio gore, na stijeni. U toplijim periodima godine, kada pušu vjetrovi iz zapadnih smjerova, Jabuka je iz daljine teže uočljiva u morskoj izmaglici, kao i za ljetnih bonaca dok more isparava. Ponekad ju je teško uočiti i na udaljenosti od jedne milje. Učestala pojava u akvatoriju Jabuke je mrtvo more, koje stvara zaglušujući huk valova koji se lome na visokim hridima. Rijetki galebovi koji se gnijezde na vrhovima Jabuke osjete približavanje čamca i uz

Pod sjevernom stranom se može sidriti, ali oprezno!

glasno i prijeteće kliktanje tada uzlijeću i kruže nad njom. 12. veljače 1999. godine Jabuka se zabijelila od snijega koji je padao tijekom noći i prekrio otočić sve do mora. Na Jabuci je pristajanje manjom brodicom uz obalu moguće samo za rijetkih dana bez vjetra, kada je more mirno. Pored već spomenutih pozicija i na zapadnom klifu Jabuke ribari su

betonirali metalnu bitvu za koju se može privezati brod kada je smjer morske struje istok-zapad. Visoko na stijenama Jabuke katranom su nacrtana četiri križa, uspomena na nesretno stradale ribare s otoka Žirja. U situaciji kada bi iznenada zapuhala orkanska bura ribari koji bi se zatekli u akvatoriju Jabuke brod bi privezali u zavjetrini s južne strane otoka i penjali se

U procjepima Jabuke

do zakloništa, pod vrhom južnih litica. Hitro bi se iskrcavale stvari iz broda, provjeravalo konope kojima je brod privezan za bitve i skrivalo se u jedinoj spilji. Dok se strepilo hoće li konopi kojima je brod bio vezan izdržati, čekalo se da bura oslabi. Tijekom pustih noći stražarilo se na smjene i rastjerivalo štakore čija je kolonija i danas brojna, pa o tome treba voditi računa ukoliko planirate ovdje noćiti na sidru vezani konopom za obalu. Po pričama ribara, štakori s Jabuke u potrazi za hranom zalaze i u plićak sa sjeverne strane otoka. Od životinjskih vrsta na Jabuci se osim štakora susreće i endemska crna gušterica. Od rijetkih biljnih vrsta održale su se dvije endemska biljke – jabučka i fridrikova zečina, a u proljeće se otok na gornjim dijelovima prošara neobičnim koloritom divlje djeteline i poljskog

Jugoistočni rt smjer za penjanje do vrha

cvijeća. Do polovine 20. stoljeća na Jabuci je uspijevao i divlji, endemski karanfil. Saski kralj Fridrih August II., strastveni botaničar, na svom prvom putovanju Jadranom iskrcao se 1838. godine na Jabuci. Tada je među stijenama uočio prekrasan ružičasti karanfil koji je, nažalost, danas potpuno iskorijenjen. Karanfile su mladi ribari brali i nosili voljenoj djevojci kao znak ljubavi. Stari ribari su kazivali kako karanfile na Jabuci uzgajaju i njeguju vile s Velebita koje se u proljeće tamo dolaze kupati. Kada bi mladi ribari ubrali rijetki cvijet i nosili ga odabranici svoga srca, a tijekom plovidbe kući bi se pogoršali vremenski uvjeti, znalo se kazati da je to prokletstvo zbog ubranog, zabranjenog cvijeta. Kazivali su stari ribari: - Ne berite karanfile s Jabuke. Dok ih bude tamo, biti će i ribe oko otoka. Karanfil s Jabuke bio je neobičan i prekra-

Ulov na pličini Jabuke

Pred Jabukom san možda upravo zbog činjenice što je uspijevao na pragu tamnog svijeta smrti, kao da ga je priroda stvorila samo radi posljednjeg pogleda. Otkako su karanfili, nestali osiromašili su i ribarski ulovi oko Jabuke. Ono isto more gdje su se nekada redovito lovili jastozi teži od kilograma, kapitalne škarpine, kirnje i zubaci, danas

je manje izdašno. Usprkos svemu život u podmorju Jabuke i danas buja. Neposredno uz otok, pod strmim liticama susreću se veliki ugori, murine i tabinje, a brojna su i jata kantara. Zapadno od Jabuke nalazi se podmorska pličina. Vrh platoa je desetak metara pod morskom površinom, a na najplićoj

Neobični stanovnici podmorja Jabuke

Jabuka u bonaci

poziciji je na 7,5 metara. Plato se nepravilnim zidovima spušta prema dnu na svim stranama. Uz rubove pličine dobro se lovi zubaca, komarču, šarga, fratra, pagara, pica, ali i kirnju, gofa, palamidu i drugu ribu. U okruženju pličine ponekad površinu mora zapara tuna. Iz plavetnila se izdižu veliki morski golubovi i viže žutulje. Spuštanje uz zidove pličine ponekad predstavlja razočaranje jer su procjepi i grote prazni. Kada je dan od ribe iz tih istih procjepa vrebaju ugori i murine, a na malim izbočinama su česte škarpine. Moguć je ovdje i susret s modruljem, a nešto rjeđe s morskom lisicom. Za lov odmetom preporučljiv je podmorski zid s južne strane koji se spušta do dubine od 180 metara. Duboko u plavetnilu održale su se i naseobine crvenog jadranskog koralja. Pažljivim sondiranjem morskog dna između pličine i Jabuke očitat ćete i nekoliko dubokih

Strma zapadna obala

Nestvarno podmorje Jabuke

procjepa na dubini od tridesetak metara. U ovim okomitim procjepima se zadržava tijekom poslijepodneva svakovrsna riba. Pitanje je samo pravog odabira mamca. Usprkos negostoljubivom izgledu i tajanstvenom akvatoriju koji izaziva strahopoštovanje dok se na sonderu očitavaju neobične grote, usjeci i hridi, nad kojima more poprima čudnu, crno modru boju, Jabuka sportskim ribičima zrači nekom magičnom privlačnošću. Onaj magnetit iz crnih stijena

privlači sebi već za prve sljedeće utihe na moru. Jednom kada se ovamo doplovi, doživljaj divlje ljepote i opskurnosti Jabuke generira posebno čulno uzbuđenje, a pogled prema podmorskom bezdanu koji je okružuje nikoga ne može ostaviti hladnokrvnim. Jabuka usprkos slici bezdana u dubokom moru nakon prvog posjeta vezuje nevidljivim nitima i o njoj se od tog prvog susreta često razmišlja u toplini sobe, planirajući sljedeći susret s neobičnim pučinskim monolitom…

Ekologija

2DIVE

opet u akciji Napisao Boris Bulić, snimci arhiva 2Dive

nedjelju 27. rujna, klub za ronjenje na dah 2DIVE održao je još jednu eko akciju čišćenja podmorja. Na poziv direktorice turističke zajednice Nin, Marije Dejanović, odazvalo se dvadeset ronioca iz kluba 2DIVE. Iako im vrijeme nije išlo u prilog, naime, dan ranije kiša i jugo, a na dan održavanja bura u zaletu, vrijedni su podvodnjaci u more ušli oko 11 sati i u čišćenju podmorja ostali puna tri sata. U čišćenju su im se pridružila i četiri domaća kaića koji su prikupljeno smeće pomogli sabrati i odvesti na obalu. Očišćeno je podmorje od ninskog mosta pa sve do iza Punte, što znači da je proronjena gotovo cijela ninska

laguna. Zanimljivo je da unatoč očekivanju nije pronađena veća količina smeća, tek desetak vreća. Izronjeni se otpad mahom sastojao od odbačenih boca i stare odjeće. Tek su se jedan odbačeni monitor i prometni znak s natpisom ‘Vrsi’ mogli svrstati u krupniji otpad. Po završetku akcije, vrijedni su se ronici okrijepili u restoranu Branimir koji je nedavno, prema ocjeni Zadarskog lista, dobio titulu naj-restorana Zadarske županije. Da podsjetimo – klub 2DIVE je neprofitabilni klub koji je na usluzi svima koji vole čisto more i podmorje. Za pomoć u čišćenju podmorja dovoljno je nazvati Božidara Matkovića na telefon 091 / 5000 419. Klub će se sigurno odazvati.

Vijesti

Trabucco skosavice

ajnovija generacija Trabuccovih skosavica kvalitetom i cijenama doslovno prkosi tržišnim zakonitostima. U ponudi su tri modela u šest različitih boja. Dva modela imaju oblik klasične, olovom opterećene oite, dok treći ima oblik shrimp skosavice. Svi modeli i veličine su naoružane s dvije ekstra oštre krunice. Skosavice su dostupne u četiri veličine – 2, 2,5 i 3,5 grama po maloprodajnoj cijeni od nevjerojatnih 20 kuna. Izvrstan izbor, bez obzira lovili lignje ili sipe.

Skosavice Oppai

ve su skosavice odmah po izlasku iz Yamashite dokazale i neprestano potvrđuju svoju izuzetnu lovnost. Riječ je o skosavicama iz serije Oppai. Skosavice su duge sedam centimetara i naoružane su sa dvije do bola oštre krunice koje ne praštaju ni slučajni dodir. U ponudi je čak dvanaest boja, uglavnom prstenasto obojanih. Teško je reći koja je lovnija budući da su sve podjednako uspješne u svim uvjetima.

Informacije

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Shooter Invisible Velike i FC Sniper BMS oprare

hooter Invisible je fluorokarbon posebno kreiran za ribolov na dubinama preko 15 metara. Riječ je o smeđezelenkasto toniranom fluorokarbonu kod kojeg se svakih 15 centimetara mijenja boja, što znatno doprinosi njegovoj nevidljivosti. Pakiran je na špulama od 100 metara, a dostupan je u rasponu od 0,17 do 0,30 milimetara. FC Sniper BMS je stopostotni fluorokarbon kod kojega se jednako tako svakih 15 centimetara izmjenjuje druga boja u crvenonarančastom spektru što ga čini izvrsnim za ribolov na manjim dubinama. Pakiran

je na špulama zapremine 100 metara, a dostupan je u promjerima od 0,16 do 0,35 milimetara.

rihvat ribe je u ribolovu najkritičniji trenutak. Bez kvalitetnog podmetača tako nešto je uvijek rizično. Velike oprare dovoljno jake da mogu prihvatiti i najagresivnijeg zubaca u ponudi ima Barka. Oprare su izrađene od kvalitetnih aluminijskih legura, a imaju teleskopsku dršku tako da u skladištenju i pri transportu zauzimaju minimalan prostor. Mrežni je dio dovoljno dubok pa sprečava eventualno iskakanje lovine. Oprare su dovoljno duge te kao takve prikladne i za ribolov s visokih zidanih obala.

Informacije

BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Rič ribarska

BOKUN Napisao i snimio Boris Bulić

alo je ridikula ka što je naš Muto. Ma jesan i ja grezi… Triba bi reć’ Nikola, jerbo mu je to pravo ime, a ne Muto. A jope, oduvik ga tako cilo misto zove. I ćaća ga je tako zva sve dok nije umra. Jedino je materi svojoj uvik bija Nikola, oli Mike, kad bi mu bidna Marija ka svon ditetu tepala i milo govorila. Je, i ona je pokojna tako da je Muto osta sam samcijat. Nema ni brata ni sestre, a ono malo rodbine za koju se zna da je ima, stradalo je u Australiju još prije dabi petnajs godina od neke boleštine. Je, je, tako je to… Istina, oženija van se on, i ima tu svoju štrigu, ma to je njemu samo na pokoru. Njoj je jedino važno da joj je kotula oli vešta dva broja manja pa da se sa svin onin svojin ženskin piturama opitura i pomadama inkartije, pa onda tako inkartana učini đir po rivi ne bi li se koji muški za njon okrenija ili dobacija koju. A kakovi će jadni Muto biti, baš je briga. Nikada njih dvoje nisu skupa učinili đir njanci do butige. A nije van on nešto, ka što bi rekli, ‘eli, zaosta. Jedino po čemu je drugovačiji je što ne govori baš kako triba. Kad nešto oće reći onda se zamuca pa zapne na toj riči i ne bi ga maka lipo da ga matrakon opizdiš priko kosti ka staroga tovara. Onda, da bi se

pomoga, počne doli nogon tresti. Ma, ako ne pogodiš što je tija reć, tako će tresti pet dana i neće stat dok ne reče ono što je tija. Tribate viti kakovi to razgovori sa njin znaju biti. Krene on nešto reći, a oko njega bar osan judi. I onda on počne nogon tresti, a oni pogađaju, pa kad pogode, a on sav sritan oma ide reći nešto novo, nešto drugo. Kad bi neko gleda sa strane reka bi da igraju muru, ma samo Muto batije i udara štroc. Tako van je niko veče u konobi kod Zvone uletija Muto sav bez zraka i sve nešto broji, ma samo rukama na mote. Sija on drito među nas i oma počeja: - I – ihi – hi – i… - Aj polako… Lipo polako… - I – ihi – hi – i… ma - ahan bo – oo - okun… - Imaš bokun? Uvatija si bokun? – oma je počeja privađati dežurni simultanac, Šime Cota, a Muto bidan istoga trena počne tresti glavinon gori-doli. - Oho, pašće onda i marendin, ako je bokun u điru – nastavija se Zvone koji je oma donija još jedan žmul. A Muto bidan raskeljija onu svoju pećinu od usta od uva do uva i samo kima glavon. Strusija on oni žmul i o’ma nastavija. - I – ihi – hi – i… - Razumili smo, imaš bokun. Uvatija si bokun ribe, eli? - Ne, ne, ne, ne… - zatresa se Muto. A noga mu je plesala kako davno nije.

- I – ihi – hi – i – hi – man vi – vi – vi… - Ma što imaš? Ništa te ne razumin? - Vi – vi – vi… vi… Lignju! - Aaa… Lignju si uvatija. Sad razumin, bokun lignje si diga – nastavlja je svoju prevodilačku misiju Šime Cota. - E! - pobjedonosno je Muto jope raskeljija usta. I diga žmul, nesritno pogleda u njega i kad je vidija da je prazan još ga nesritnije vratija na tavajol. - Ajde Zvone, ulij mu još malo – pozva je Šime i oma nastavija: - I? Koliki je taj tvoj bokun od lignje? Ima po kile? Kako ga je Muto pogleda! Iskrivija je usta i polako počeja tresti glavon livo desno. - Kkkkkkk – kkkk – kkkkh… - Ma nema biće kil? Mutu je noga plesala ka da nije njegova, a glava samo išla gori–doli. - I – i – i… oho – ho – oho – osa…a… - Kil i osandeset? - E! E! Sad je Muto sav procvita. Mi stali pa se gledamo. Lignja od kil i osandeset se ne vidi svakoga dana. Muto je ridikul, ma nikada nije laga. Kil i osandeset! - A di si je diga? – upita Ruđi. - U kkkk- kkkkk- kkhh… - Ma pušti čovika. Neka popije žmul. Reće nan kad budemo za pijaton. Jel’ tako Muto? – prikine mu muku Šime Cota

- Je, je… - oma je zakima Muto u znak potvrde. Sad je noga mirovala, ma samo zato da uvati još jači zalet. - Onda. Kad ćemo je, a? – Ruđi ga nije pušta. - Ma molaj čovika. Sam je uvatija lignju pa neka je i sam pojide. Što mu činiš muku? prova san ja reći. - Ne, ne… - oma je uletija Muto. Diga se i počeja rukon mavati ka kad nekoga zove. - O’ma… o’ma… - Ma šta? Da o’ma idemo? Di? - Do – oho- oma… - Kod tebe? – svi smo stali u čudu? - E, e! - A biće oće da vidimo taj bokun? – sitija se Pino. Muto bidan nikada nikoga nije zva doma. - A ajmo, i nako smo već sve popili… I tako smo se lipo digli i pošli za Muton koji je bija sritan ka malo dite. Samo je kima glavinon i uvik isponova ponavlja onaj svoj poziv rukon. Bija je cilo vrime dva koraka isprid nas i stalno se ozira da vidi je li ga pratimo. Srića pa nije bilo daleko. Sa druge strane porta oma uz skaline od tete Gracijele ulazi se u njegov dvor. Ušli mi a ono miriše… Usrid tinela postavljen tavajol i sve… I pijati i pinjuri, na gvantijeri bocun i žmuli… - Muto, šta je ovo? – pitan ja. - Bo – o – oho – kun! – protisne sav sritan. - Pa ti si nas zva na vičeru? A Muto samo što ne procvita.

- Ajte, judi, ajte… Komodajte se… - pojavila se i zakokodakala ona njegova štriga, a cice samo što joj nisu ispale. Bila je ka i uvik ista, napiturana sa svin mogućin kolurima, jedino što je ovoga puta u rukama imala brunzin krcat rižota. Sili mi i u čudu se gledamo, a Muto samo cvita. - Da i mi koji put ugostimo prijatelje, jude od mora, da vi’te da i mi znamo učiniti spizu… - klepetala je štriga, ma je niko nije sluša. Prvi je Šime potega kacijolon, a onda i svi redon. - Lipo! Li-po! – procidija je Ruđi priko zalogaja. - Vidi se da je pravi bokun. Friški, a ne ka one gnjile patagonike ča Zvone servira fureštima – mulja je Šime Cota. - Je, je. Dobro govoriš, baš se vidi. Ositi se pod zubon… - mora san i ja koju reć. - Ma kojin zubon kad ti imaš dentijeru? - Ma to se tako reče… - A vidi se, vidi… Pravi bokun…. - Pogledaj koji botuni! - Ma reka bi da je obotnica kolike trake ima… - A šug… Mmmmm… Pijat, za pijaton, žmul za žmulon, sve dok nismo satrali cili brunzin i četire bocuna. - Ma sve je to lipo, ma nan nisi reka di si je diga? - vratija se Ruđi na svoje. - U kkkk- kkkkk- kkhh… - U kulfu? – a Muto se skoro privalija sa ka-

trige kako je zatresa glavinon. - Ma di u kulfu? Pa znaš kolika je njegova batela? – oma je dočeka Pino, a Muto je nastavija batiti nogon jer se bidan nije moga osloboditi otoga prvoga slova: - U kkkk- kkkkk- kkhh… I što je Muto više krklja to smo se svi više naginjali priko stola ka da će nan to pomoći da odgonetnemo koja je to punta ili vala di je diga tako dobar bokun, kad je jope zaklepetala ona njegova dežgracija: - U Kauflandu, u Kauflandu je naša. Po osamnajs kuna, za ne virovati, eli? Je totan, ali osamnajs kuna… Muto se napokon smirija. Noga više nije plesala, samo su mu usta bila još malo pa oko glave. Mi - ka posrani. Čunjke obisili, gledamo doli, niko da više takne žmul. Prvi se snaša Šime Cota. - Ajme, vidi koja je ura. Ubiće me ona moja… - Je, vrime je za poći… - svi smo uglas jedva dočekali. Prid vratima smo se razišli bez riči svaki na svoju stranu, samo je Ruđi prova reći: - Zna san ja… - ma smo ga uglas prisikli. - Ne seri! I dok san iša doma, sve mi se nešto dizalo od štumka. Ma ne po rižotu ni po totanu s Novoga Zelanda, nego po móni koju su od mene učinili moja uvik gladna gujca i prazna glava.

Vijesti

Marttini noževi

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

AKCIJ

kcija koja trenutno vlada u Luna Marisu nije zaobišla ni popularne pilkere. U ponudi su modeli Spitzkopf Prisma težine 55, 75, 100 i 125 grama, u tri boje - red, orange i black/red. Pilkeri imaju klasičan oblik sa živim okom, a naoružani su kvalitetnom trokukom udicom na donjem kraju. Zbog pogođene hidrodi-

Upredenica Stren Sonic

Lančani zogulini

predenice američkog proizvođača Stren noviteti su na našem tržištu. Dokazana kvaliteta i čvrstoća okruglih upredenica zadovoljit će apsolutno sve ribolovce koji od pribora traže i očekuju najviše performanse. Upredenica Stren Sonic je presvučena okrugla upredenica čije su odlike izuzetna čvrstoća, neupijanje

edno od pomagala bez kojih je ribolovni pribor nezamisliv je svakako nož. Bezbrojne su situacije u kojima je nož primarni alat. Finski noževi Marttini dio su pribora koje bi svaki ozbiljniji ribolovac poželio imati u svojoj ribolovnoj kutiju. Zahvaljujući ergonomskoj dršci savršeno leži u ruci, dok mu je sječivo, uz besprijekorno naoštrenu reznu stranu, izuzetno čvrsto s optimalno izvedenim napadnim kutom tako da s lakoćom prodire u sve što mu se nađe na putu. Noževi su sklopivi i izuzetno praktični, dostupni u više različitih veličina.

Pilkeri Spitzkopf Prisma

vode i potpuna neistezljivost. Dostupna je u pakiranjima od 110 i 270 metara, u žutoj i tamnozelenoj boji. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

zvorno ime ovih zogulina, budući da potječu s Dalekog istoka, teško je izgovorivo, tako da su poznatiji kao 5 swivels ili jednostavno, lančani zogulini. Izrazito su pogodni za tehnike kao što je tataki ili kabura, ali i za sve klasične tehnike u kojima obični zogulini zakazuju. Tajna pouzdanosti je u lančanom povezivanju pet zogulina koji se pouzdano vrte,

namične linije tonu vrlo brzo, a izuzetno su dobri i za daleke izbačaje tako da se mogu koristiti i kao Cast Masteri u ribolovu plave ribe dok igra po površini. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

kako pri najvećim naprezanjima, tako i kada su u pitanju tehnike gotovo bez opterećenja, kakav je primjerice spinning s najlakšim silikoncima. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

IznenaujuÊe jednostavna navigacija Na moru ili na cesti, Garminov dvonamjenski ureaj GPSMAP 620 vodit Êe vas do odredišta lako i sigurno. Postavljanjem na brodski nosaË, ovaj robusni, vodootporni ploter sa širokim zaslonom na dodir omoguÊit Êe vam navoenje gdje god se nalazili. Uz opcionalnu G2 Vision nautiËku kartu doživite 3D prikaz iznad i ispod vodene linije i jedinstvenu funkciju automatskog kreiranja sigurne rute. Kad pristanete, odaberite ponovno cestovni naËin rada i odvezite se sigurno kuÊi ili do novog uzbudljivog cilja. Kompletnu ponudu GARMIN ureaja pogledajte na www.garmin.com.hr

Prijenosni ploter s zaslonom na dodir 5,2“ za brod i auto

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4K, Tel. 01/2334-033, Fax. 01/2334-035, PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/503-540, Fax. 021/503-539, E-mail: gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.com.hr Prodajna mjesta: Aqua Mare d.o.o. Dubrovnik, Apnea d.o.o. Dubrovnik, T.O. Patricia Makarska, B.J. Nautic Split, Brodomerkur d.d. Split, Frone d.o.o.,Komiža, otok Vis, Kimer d.o.o. Šibenik, TEA NAUTES Biograd n/m, RIZ-ITEA d.o.o. Zadar, Mikeli trade Zadar, Elektro Rab, Rab, Marine electronics Punat, otok Krk, Luridus d.o.o. Rijeka, DIA-MAR Rijeka, Elektro servis “VANJA” Novi Vinodolski, Rijeka, Frigobox d.o.o. Pula, Navigo 2000 d.o.o. Pula, Tehnoline d.o.o. Pula, Hydra Umag, Chipoteka d.o.o. Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Techno Max d.o.o. Zagreb, Rijeka, Tea Elektronik d.o.o. Zagreb

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF •

AUTOPILOTI • SENZORI ZA VJETAR • FISHFINDERI

• RU»NI UREÐAJI

Oprema

NENADMAŠNI

Raglou Napisao i snimio Boris Bulić

Ne postoji ribolovac koji nije čuo za Raglou varalice, a među panulašima nema onog koji nije bar jednom provukao ovu ubojitu varalicu. Ulovi koji se ostvaruju Raglou varalicama uvijek su atraktivni, a najveća posebnost leži u činjenici da Raglou radi i kad nijedna druga varalica ne radi. U čemu je tajna? Objašnjenje je zapravo vrlo jednostavno. Omiljena hrana većine predatora su male pješčane jeguljice, kao i većina crvolikih beskralježnjaka. Raglou vrlo vjerno oponaša upravo takve hranjive i ukusne obroke kojima ribe ne mogu odoljeti. No nije tajna samo u obliku. Specifično kreirane varalice prilikom povlačenja ostvaruju posebno provokativnu akciju. Uvijanje prednjeg dijela varalice upotpunjeno je nervoznom vibracijom shadowski spljoštenog repa koja odašilje jasnu poruku. Raglou varalice predatori doživljavaju kao lak i ukusan plijen koji unatoč silnom trudu ne može brže zaplivati. Iako se na našem moru Raglou koristi prvenstveno za ribolov brancina, na Mediteranu, a i na svim ostalim morskim područjima, ovu varalicu uspješno koriste za ribolov doslovno svih predatora. Stoga je ponuda Ragota, firme koja proizvodi Raglou varalice, proširena u bogatu paletu, od najmanjeg Ragloua dugog svega 55 milimetara do najvećeg modela u dužini od čak 220 milimetara. Među njima je na raspolaganju još sedam veličina – 65, 85, 105, 120, 140, 160 i 180 milimetara, s tim da svaka veličina ima dvije izvedbe X3 i X25. Boje su zasebna priča. U ponudi je dvadeset različitih boja tako da Raglou doslovno pokriva sve situacije u varaličarenju, bilo s obale ili iz plovila. Pored spomenutih kalsičnih Raglou varalica u ponudi su i najnoviji modeli Tigre, Spid, Star, Traine, Watoo, Ragbar i Civelix.

Raglou Tigre je varalica dostupna u sedam različitih boja, od crvene, preko plave do prozirno bijele, u pet različitih dužina 65, 85, 120, 140 i 160 milimetara, a svaka dužina u dva modela X2 i X25. Kao što joj i naziv govori, riječ je o tigrasto prošaranoj inačici. Varalica je opremljena i realističnim živim okom. Raglou Spid je varalica koja je predviđena za rad s jigg udicom koja ima integriranu olovnu glavu. Ova je varalica dostupna u tri dužine 65, 85 i 120 milimetara, te u četiri boje. Raglou Star je višebojna varalica kod koje se boje prelijevaju na vrlo prirodan i nipošto nasumičan način. Odnos boja pomno su birali Ragbarovi kreatori čija se iskustva temelje na osobnim i iskustvima ribolovaca koji ovim varalicama izuzetno uspješno love. Varalica je dostupna u tri dužine 85, 120 i 140 milimetara, u rasponu od

sedam različitih kombinacija boja. I ovaj model ima živo oko. Raglou Traine je varalica namijenjena dinamičnom pučinskom varaličarenju. Pored osnovnog Raglou gumenog tijela, opremljena je octopus suknjicom i integriranom obojanom olovnom glavom teškom 115 grama. Varalica je dostupna samo u jednoj veličini i u tri boje. Watoo Watoo je varalica vrlo slična prethodnom modelu s tim da umjesto octopus suknjice ima suknjicu od lamela i perja. Duga je 160 milimetara, teška 20 grama i dostupna u pet različitih boja. Može se koristiti kao klasični Raglou, ali i kao streamer.

limetara i težak 55 grama, a drugi s jednom jednokukom udicom okrenutom prema gore u dužinama 120 i 140 milimetara, u težinama 25 i 30 grama. Varalice imaju živo oko, a dostupne su u četiri različite boje.

Ragbar je specifična varalica kojoj je prednji dio olovni, a stražnji gumen. U ponudi su dva osnovna modela – prvi s dvije trokuke udice dug 160 mi-

Civeliks je, iako samo varijacija na temu, vrlo uspješna varalica. Riječ je o modelu koji ima olovnu glavu s gumenim tijelom koje završava repom zavrnutim

kao kod klasičnih kovrdžavaca (curly tail). U ponudi su tri dužine – 80, 120 i 160 milimetara, u težinama 3 i 8 grama, a sve u osam različitih boja. Informacije SIL-EM 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Oprema

ŠATOR glavu čuva Jesen je pred nama i odlasci u ribolov nisu više bezazleni poput ljetnih. Noći su vlažne, sve hladnije, a kiše nepredvidive. Jednodnevni su izleti uglavnom jednostavni, no ukoliko namjeravate provesti nekoliko noći na otvorenom, valja dobro razmisliti Napisao i snimio Boris Bulić

ko god je imao priliku noćiti na otvorenom, taj zna koliko dobar šator može olakšati boravak u prirodi. Još ako je padala kiša ili puhao vjetar... Slobodno bismo mogli onu staru, poznatu krilaticu promijeniti u Šator glavu čuva, šubara je kvar! Ali što dobar šator čini dobrim i na što treba

obratiti pažnju prilikom kupovine? Da li kupiti šator od 60 ili 6 000 kuna?

Waterproof, windproof and breathable Danas se šatori proizvode za sve moguće i nemoguće namjene, od ogromnih paviljonskih,

površine nekoliko stotina kvadrata, do jednosobnih solo tent modela. Ono što nas zanima su šatori koji nama, sportskim ribolovcima, mogu olakšati i učiniti ugodnijim boravak uz more. Takvi modeli su najčešće predviđeni za dvije do tri osobe, rjeđe za četiri, a konstrukcijska i ostala tehnička rješenja su brojna i raznolika. Na deklaraciji najčešće postoji dovoljan broj

podataka koji govore o tome što se u vreći zapravo nalazi. Na tom komadiću papira trebao bi biti naveden barem proizvođač, tip šatora, težina, veličina i materijal koji je upotrijebljen. Jedan od osnovnih faktora, presudnih za kvalitetu, je upravo materijal od kojega je šator napravljen. Nekada su se šatori proizvodili od navoštenog platna, a bili su

najčešće oblika prizme. Današnja tehnologija omogućuje primjenu i korištenje suvremenih materijala. To su u prvom redu polyester, polycotton i polyamid, no ako biramo najbolje, onda je to Gore-Tex. Taj je materijal zbog svoje posebne strukture vodootporan, vjetronepropusan, a ipak prozračan. Naši narodni nazivi za to su waterproof, windproof and breathable.

Suho i čvrsto Dno šatora je uglavnom impregnirano, izvedeno pojačanim materijalima, (npr. polypropolen) i integrirano s plaštem, no

postoje i modeli kojima se dno može odvojiti. Postoje mjesta na kojima je iz ekoloških razloga zabranjeno podizanje šatora s dnom, a osim toga, na zaleđenom jezeru je teško otvoriti rupu pod šatorom koji ima dno. Istina da je kod nas takav oblik ribolova zabranjen, ali je isto tako istina da se šatori ne podižu samo kod nas. Podrazumijeva se da su kvalitetnijim modelima spojevi

nakon šivanja dodatno ojačani lijepljenjem ili taljenjem. Kostur šatora je najčešće načinjen od stakloplastičnih šipaka, tzv. glass fibre, s aluminijskim ojačanjima na krajevima. Neki tipovi šatora imaju aluminijski kostur, dok su najkvalitetniji izvedeni od izrazito čvrstih, a opet nevjerojatno laganih, no nažalost, izrazito skupih legura.

Teško mi je putovati S obzirom na slojevitost, razlikujemo dva tipa šatora – jednoslojni i dvoslojni. Dvoslojni šator je termički postojaniji, a

zbog sloja zraka između dviju stijenki ne dolazi do kondenziranja na unutarnjem zidu šatora. Osim toga, dva sloja su uvijek bolja zaštita od kiše. No uz sve te prednosti dvoslojni šatori imaju jednu manu - teži su. Težina šatora je u nekim situacijama od presudne važnosti. Ako ribolovni pohod uključuje višesatno hodanje, ili ribolov na nekoliko udaljenih pozicija, zbog čega moramo logor premještati možda i više puta u toku istog dana, tada šator mora biti dovoljno lagan da bismo ga mogli ponijeti, najčešće okačenog za ranac na leđima. Optimalna težina za takav šator ne bi trebala prelaziti 3,5 kg.

Još da ima balkon Šator može imati jedan ili dva ulaza. Bez obzira na broj, poželjno je da ulazi imaju nadstrešnicu koja će osigurati da stvari ostavljene van šatora ostanu suhe. Osim toga, to je ujedno i predsoblje u kojem se ostavlja obuća i ostali pribor koji može zaprljati unutrašnjost. Negativnost modela s nadstrešnicama je u tome što se kod jačeg vjetra mogu ponašati kao jedro pa mogu oštetiti

šator. Bolji modeli imaju mogućnost skupljanja i zakopčavanja produžetaka, što šator za kratko vrijeme dovodi na najmanju moguću dimenziju. Ulazi bi svakako trebali imati i dupla vrata kod kojih je unutrašnji sloj napravljen od mrežastog materijala koji je odlična zaštita od komaraca, a ujedno omogućava strujanje zraka. Strujanju zraka svakako pomaže i mrežasti otvor na vrhu šatora koji se po potrebi lako može zatvoriti ili prekriti za to predviđenim elementom. Jedna od nezaobilaznih stavki je brzina i jednostavnost podizanja i rušenja šatora. Ta karakteristika je tražena zbog praktičnosti, a onaj tko je bar jednom pokušao podići šator noću ili za jačeg vjetra, zna o čemu govorim. Naravno da nije svejedno koliko je šator prostran, da li je za jednu, dvije ili tri osobe, da li ima više ulaza ili prozora, da li je dvoslojni ili jednoslojni. Sve te

karakteristike određuju krajnju namjenu šatora. Modeli koje danas možemo pronaći na tržištu lako zbune i znalca. Često se dogodi da dolaskom na ribolovnu poziciju ustanovimo da šator koji smo odabrali, a prije dolaska neoprezno nismo isprobali, nije onakav kakvim smo ga zamišljali, pa zato prilikom kupovine moramo znati za što nam zapravo treba.

Carp, Salmo i De Sade Ukoliko je ribolovna pozicija na kojoj namjeravamo loviti lako dostupna i može joj se i automobilom prići dovoljno blizu, tada možemo ponijeti sav luksuz, pogotovo ako ostajemo više dana. Šaranaši su za to najbolji primjer. Oni nose obilje svega što im padne na pamet jer imaju to gdje smjestiti. Njihovi šatori su pravljeni za višednevne kampanje, a nude

uvjete kakve ima jedan dnevni boravak na trećem katu neke novogradnje. Uglavnom su dovoljno prostrani da mogu skloniti nekoliko ljudi ako pada kiša ili se igra bela. Nešto skromniji po komforu i najčešće susretani na našim prostorima su ‘dvosobni’ kupolasti šatori. Kostur im je izveden od stakloplastičnih utičnih šipaka koje provlačenjem kroz vodilice napinju plašt i šatoru daju karakterističan oblik polulopte. Takvi šatori su na našem tržištu uglavnom poznati kao igloo šatori. Ukoliko je dovoljno dobro učvršćen, a ribolovac nije zahtjevan, pružiti će relativno dobru zaštitu za dva do tri dana. Solo tent, jednoležajni model prati liniju spavača. Često se nalazi kao dodatni šator kod modela pod nazivom 2 pole bivy. Ako se na pohod nose oba šatora, tada se prvi i osnovni šator koristi za smještaj prtljage i opreme u baznom logoru, dok se u manjem spava, bilo

u logoru ili van njega. Solo tent je najprikladniji za višednevne pohode koji uključuju dugotrajna hodanja. Ovakav model koriste ribiči za koje je komfor samo strana riječ od šest slova koja počinje na ”k”, a završava na ”r”. Ne treba posebno naglašavati da su takve osobe najčešće pritajeni mazohisti. U pojedinim katalozima takvi šatori se i ne nazivaju šatorima već samo skloništima bivy shelter i nalaze se na posebnim stranicama.

Nekoliko savjeta Mjesto za podizanje šatora često nije onakvo kakvim ga zamišljamo i nije tamo gdje bismo mi htjeli. Često ne možemo birati i tada improviziramo. Ali ako možemo birati, tada bi to mjesto trebalo biti lagano ukošeno i izdignuto od ostalog terena, što garantira suhe uvjete.

Ukoliko šator podižemo kraj drveća, neka to bude na rubu, a nikako u samoj šumi. U slučaju jačeg nevremena slomljeno granje i eventualno srušeno drveće može stvoriti, najblaže rečeno, ozbiljne teškoće. Osim toga, pod drvećem još dugo kapa nakon što kiša stane. Jednako tako treba izbjegavati podizanje šatora ispod osamljenog drveća zbog toga jer su takva mjesta često na udaru gromova. Ako se šator podiže pod stijenama treba voditi računa o mogućim odronima. Ako smo prisiljeni postaviti šator na vlažnom tlu, dobro je pod šator postaviti vodonepropusnu foliju kao dodatnu izolaciju. Kamenite terene bi trebalo izbjegavati, no ribolov na stjenovitoj morskoj obali daje i najbolje rezultate. Da bismo sačuvali šator i produžili mu životni vijek dobro je imati klasično šatorsko krilo, koje tada koristimo kao podlogu. Kod podizanja šatora u neposrednoj blizini mora, treba voditi računa o zoni plime i oseke, pa ga je svakako potrebno podići van dosega plimnog vala.

Još nekoliko savjeta Vjetar, ukoliko ga možete predvidjeti, treba zaobići postavljanjem ulaza sa suprotne strane. Nikada nemojte zaboraviti kolčiće. Kvalitetan šator s kvadratnom bazom ih uvijek ima više od četiri. Uvijek ih sve iskoristite i pri tome ne budite površni, a ukoliko se kolčići pokažu prekratkima, improvizirajte. Čak se sa džepnim nožićem za kratko vrijeme može istesati dovoljan broj dovoljno dugih drvenih kolčića. Komarce je lako izbjeći pravovremenim zatvaranjem mrežastih zastora. Ukoliko se ipak uvuku u unutrašnjost, upaljena spirala će ih brzo eliminirati. Samo oprez! Požar u šatoru ekstremno je opasna situacija. Miševe ćete teško izbjeći ukoliko otpatke od hrane ili otvorene namirnice držite u šatoru ili u neposrednoj blizini. Zmije izbjegavaju čistine i blizinu logorske vatre. Znači, dalje

od grmlja. Ali, baš kao i miševi, vole otpatke hrane i to prvenstveno mliječnih proizvoda.

Servis na svakih 10000 km Šator, kao i svaki drugi dio ribolovne opreme, zahtijeva određeno održavanje, što zapravo uopće nije komplicirano. Ako ste u mogućnosti, šator uvijek složite tek nakon što se potpuno osuši, a ako ga već i morate složiti mokrog, raširite ga i osušite čim budete u prilici. Nakon vlažne ili kišne noći najpraktičnije je samo sačekati da se sunce digne dovoljno visoko. Blato i pijesak nemojte strugati dok je šator vlažan. Dovoljno ga je lagano protresti kad se osuši. Ukoliko je šator ipak toliko zaprljan da zahtijeva pranje, to učinite tako da podignut i dobro zatvoren šator isperete laganim mlazom vode, simulirajući jaču kišu. Jače uprljana mjesta operite blagim deterdžentom koristeći pri tom mekanu spužvu. U pranju nikad ne koristite perilicu, aceton i benzin za čišćenje.

Naše tržište Slobodno bismo mogli reći da je na našem tržištu kupovina šatora prije svega stvar sreće nego znanja i iskustva. Malobrojni su potpuno upućeni u sve što može pomoći pri odabiru pravog šatora, a trgovci su najčešće nezainteresirani. Trgovine koje drže kvalitetnu i deklaracijski pokrivenu robu se nalaze mahom u većim gradovima, Zagrebu, Karlovcu, Splitu... Da li ćete kupiti Zebco, JRC, Tundru ili Tibet, Superbait ili Lark, stvar je prvenstveno vaših potreba i platežne moći. Nadam se da ćete nakon čitanja ovog teksta u trgovini ipak moći procijeniti i uočiti razliku između Carp domea i Nash oval plus overwrapa. Suho i toplo vam bilo!

Vijesti

Special Oita

a sve koji vole lignjolov s obale ili niz korenat, a bez ferala, Special Oita od poznatog DTD-a je više nego izvrstan izbor. Special Oita ima zacrnjenu glavu, crno crvene oči, a površinskom teksturom vjerno oponaša riblju krljušt što je od velike važnosti kad lignja neodlučno ‘pipka’. Osim toga i fosforesciraju, čime se lignje dodatno privlače. Oita ima dvostruke inox krunice što omogućuje znatno lakše i kvalitetnije kačenje. Zavisno

Trostrani zogulini

od odabrane gramaže, ove skosavice imaju i različitu brzinu tonjenja. Tako Oita od 2 grama tone brzinom od 1m / 9,8sec, a Oita od 3,5 grama brzinom od 1m / 4.8 sec. U ponudi su veličine 2,0, 2.5, 2.8, 3.0 i 3.5 u bojama plava, zelena, crvena, narančasta i pink.

a sve ljubitelje ribolova bulentinom u ponudi je izvrsni VMC 3546 BK, Pater noster perles phospho, ili jednostavno rečeno trostrani zogulin. Ovaj zogulin osim što odrađuje svoj antitwist posao ima i umetnutu fosfornu perlicu koje svojim svjetlucanjem u morskim dubinama provjereno učinkovito privlači vašu lovinu. Izuzetna čvrstoća i velika nosivost ove zoguline svrstavaju u sam vrh, pa ako vam trebaju ne trebate dalje tražiti. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Trabucco Stella, TwinPowers štapovi i Saros

himanove su role oduvijek sinonim posebno visoke kvalitete i izdržljivosti te kao takve izvrsno prihvaćene od strane svih vrsnih ribolovaca. Posebno mjesto svakako zauzimaju role Stella 2500, Twin Power 2500FC, TwinPower 2500FB i Saros 3000F. Ove role zahvaljujući posebno biranim materijalima i izuzetno pogođenom i lakom prijenosu ne poznaju kompromis. To su male role izuzetno velike snage i kao takve idelne za zahtjevne tehnike kao što je tataki ili kabura.

adarski Mikeli Trade svoju je ponudu obogatio novom Trabuccovom serijom surf štapova po izuzetno povoljnim cijenama. Hydrus je surf štap dužine 4 metra. Ima pet sekcija, akciju od 80 do 150 grama, a košta 434 kune. 7 Sea je štap dužine 4 metra. Ima pet sekcija sa sklopivom prvom vodilicom, akciju od 150 grama, a košta 421 kunu. Up-Tide je štap dug 4 metra. Ima akciju od 80 do 150 grama, pet vodilica i košta 417 kuna.

Informacije

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

Brod za ribolov

Brod zvan

Čudak

Graditelji Čudaka imali su potpuno pravo kada su ovaj brod nazvali ovim neobičnim imenom jer on zaista jest prepun čuda. Spomenimo za početak samo dva - bezbroj spremišta u koje stane sva brodska i ribička oprema te otvor u trupu kroz koji se može očistiti propela bez da se ulazi u more Napisao i snimio Mladen Marković

ada stupite na ovaj brod, morate se začuditi svim čudima na koje ćete naići. Naime, raspametit će vas broj spremišta na palubi i u kabini, jer se to može vidjeti na malokojem brodu. Jednako tako fascinantna je činjenica da Čudak ima bužu za čišćenje propele, a da se ne mora ući u more. Graditelji su uz mnoge druge dosjetke, kada je u pitanju iskoristivost prostora, jednostavno na cijev koja sprečava ulijevanje mora postavili poklopac koji ulazi u cijev i koji je učvršćen vijcima, a po potrebi poklopac se skine i nakon čišćenja ponovo pričvrsti inox leptir maticama. Na Čudaku je ‘čudna’ i sama unutrašnja oplata. U prvi mah čini se da je unutrašnjost obložena brodskim podom obojenim bijelom lazurom, no to je

ustvari stakloplastika, koja je napravljena tako da se daska određene strukture pjeskarila i po njoj kaširala obloga. Neobično, no održavanje je nevjerojatno lako. Malo vode i kakva krpa, i to je to. Testni brod bio je opremljen s dva stolca za skipera i putnika koji su pravo malo remek djelo pameti samog vlasnika koji je time dobio sjedala i obilje prostora kada se pomaknu u stranu. Zapravo, mnogo detalja govori o velikom iskustvu gradi-

telja koji je iskoristio sav mogući prostor, što se ne viđa često.

Oprema Graditelj pri kupnji isporučuje brod s prednjom kabinom, duplim ležajem, ormarićem, policama, pregradom, zadnjim klupama, pločom za kuhinju s ormarićem, ladicama, poklopcem motora te tapeciranim jastucima na klupi i krevetu. Brod dolazi s okvirima i staklima, ledenicom, navigacijskom rasvje-

tom, hidrauličkim kormilom, spremnicima za gorivo i vodu, ogradom, rukohvatima i jarbolom, bitvama, ljestvama za ulazak u brod, plastičnim WC-om s vodokotlićem i električnom pumpom, električnim pražnjenjem crnih voda, tušem s električnom pumpom, radiom sa CD sviračem, busolom, brisačem prednjeg stakla, sudoperom s plinskim kuhalom, te otvorom za čišćenje propelera. Kao do-

datna oprema može se naručiti električni vinč, ledenica, bazen za živu ješku, solarni panel i pramčani električni motor.

Paluba Na palubu Čudaka ulazi se kroz otvor na krmenoj stijeni s platforme na kojoj se nalaze ljestve za silazak i ulazak u brod te držač rezervnog motora. S lijeve i desne strane na krmenom di-

jelu nalaze se dvije buže koje služe kao spremišta za opremu za čišćenje (spužve, četke i slično). Na palubu se ulazi preko malog praga, koji je ustvari poklopac na buži u kojoj se nalazi hidraulika kormila koja je samim time lagano dostupna. Na krmenoj stijeni s unutrašnje strane smještena su lijevo i desno dva velika spremišta koja ujedno služe i kao sjedala. Razma je neobično široka i u njoj se također nalazi prostor za

spremanje raznih stvari, a sve je dostupno jer se u stijenama nalaze veliki otvori. Pod također ima velika spremišta, a jednako tako i stepenica koja vodi na razmu, odnosno prolaz na provu. U podu su i spremnici za gorivo i vodu, a tu je i ta čuvena buža za čišćenje propele. Kada smo rekli da je Čudak ‘čudan’, nismo pogriješili, pogotovo kada se pogledaju vrata za ulazak u salon. Naime, vrata su patent graditelja i zapravo možemo go-

voriti i o stijeni koja zatvara salon, no nećemo pogriješiti ako kažemo da su to jednostruka, dvostruka, trostruka i četverostruka vrata. Kako to, zapitat ćete se. Naime, vrata se daju sklopiti i tada s krme izgleda kao da je sve otvoreno, no vrata se dijele na više dijelova pa se po potrebi otvaraju koliko želite, što možete vidjeti na fotografijama. S lijeve strane salona nalazi se klupa ispod koje je ledenica, dok se na desnoj strani ispod

klupe nalazi WC. U klupama su dodatne ladice, a ladica ima i po cijelom salonu. Konzola s komandama, timunom i elektronikom motora nalazi se s desne strane. U kabini ima mjesta za spavanje troje ribiča ili manje obitelji, a visina od dva metra omogućuje stajanje visokim ribičima.

Trup i mogućnosti Formom oplakanog dijela trupa Čudak je gliser s dubokim V ko-

Uvjeti na testu More: Teret: Putna brzina: Maksimalna brzina:

lagana mareta Dvije osobe, pun spremnik 18 nm/ 3200 okretaja 24 nm / 3800 okretaja

Motor Motor:

125 KS Yanmar

Ribickim okom Nosači štapova: Spremnik za živu ješku: Spremnik za ulov:

opcija opcija DA

Tehnicki podaci Dužina preko svega: Osnovna dužina: Širina::

7,30 m 6,60 m 2,60 m

Težina:

2000 kg

Preporučena snaga motora:

50 - 160 KS

ritom koji ima i malu kobilicu, što mu daje stabilnost. U plovidbi moćno razgrće valove, a u naglom okretu poslušno sluša timun, odnosno komande skipera. Preporučena snaga motora je od 50 do 160 konja, a maksimalna brzina 27 čvorova, dok mu je putna brzina 20 čvorova.

Ribičkim okom Nevjerojatan broj spremišta, boravak i spavanje za tročlanu ribičku klapu, mogućnost plo-

vidbe i sidrenja na vanjskim brakovima, mogućnost postavljanja bazena za živu ješku, široka razma za ugradnju nosača štapova i downriggera, sigurna plovidba... Sve to govori u prilog ovom čudesnom i neobičnom brodu. Informacije

DAVIDMARINE Telefon 091/ 517 - 1135 www.davidmarine.hr 85

Vijesti

Udice Fastgrip

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

dice VMC 7240 TI namijenjene su ribolovu surfcasting t e h n i ko m . M e đ u mnoštvom sličnih ističu se visokom kvalitetom legure s visokim sadržajem Vanadiuma koji im daje lakoću i žilavost te s dvije mikro kontra kukice na vratu udice koje osiguravaju bolje držanje mamca. Najveću prednost daje im fastgrip vrh udice koji se sastoji od tri kontrakuke za čije je ubadanje potrebna znatno manja sila nego za ubadanje klasične kontrakuke, a istovremeno bolje drže svoj ulov. Naravno, i ove udice su “Made in France”.

Seaguarovi fluorokarboni

isokokvalitetne performanse svjetski poznatih Seaguarovih fluorokarbona ne treba posebno predstavljati. Tankerkomerc u svojoj ponudi ima vrhunske Carbon Pro, Red Label i Inviz-X, strune od 100 postotnog fluorokarbona. Ti su fluorokarboni proizvod japanske tvornice Kureha Chemicals, te kao stopostotni fluorokarboni imaju 60% manji indeks refrakcije od klasičnih najlona. Osim toga, svi Seaguarovi fluorokarbonski monofili se odlikuju istom specifičnom težinom što ih svrstava u suspending strune kojih je na tržištu zapravo vrlo malo. Uz odličnu nosivost na čvoru i činjenicu

Chibiika, Chibiebi i Oppai

amashita je ime koje se već duže vrijeme u ribičkim krugovima izgovara s velikim poštovanjem, a najnovija serija skosavica Chibiika taj respekt dodatno produbljuje. Riječ je o minijaturnim izvedbama dugim tek pet do sedam centimetara, izrađenim od mekog silikona odjevenog u gotovo prozirnu svilu. Sve su skosavice opremljene samo jednom krunicom dok raspon od 14 boja pokriva doslovno sve situacije. Njihova je lovnost

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Maratech Dinard

da je sve navedeno nebrojeno puta potvrđeno i u praksi, ovim se fluorokarbonima svakako može pokloniti puno povjerenje.

već provjerena i u praksi na našem moru, a ostvareni rezultati stvaraju ozbiljne glavobolje konkurenciji. Pored Chibiika skosavica, u ponudi su modeli Chibiebi, tvrda imitacija škampa, kao i nešto veći modeli skosavica Oppai u čak četrdeset boja.

odonepropusna Maratech Dinard jakna ima izduženu prilagodljivu kapuljaču za maksimalnu zaštitu u nepovoljnim uvjetima. Dvostruko prošiveni šavovi, klapna za brzo zatvaranje i duboke manžete na rukavima garantiraju potpunu nepromočivost. U kombinaciji s hlačama s tregerima Patra vaša odjeća će ostati suha i nakon višesatnog izlaganja vodi i pljuskanju morskih valova. Savršen izbor za vlažne i hladne jesenje i zimske noći. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Svijet nautike

Informacije INTERADRIA SC 51215 Kastav, Ćikovići 73 C Telefon 051/ 705 563

KEY LARGO 20 S

essa Marine je za s e zo n u 2009/10. lansirala pet novih modela - C 68, F 54, C 38, Key Lar-

go 27 i Key Largo 20, te Dorado 26 s vanbrodskim motorom o kojem smo nedavno pisali. Nama najinteresantniji model, Key Largo 20, ujedno je najmanji član Sessa obitelji. Sportski

Tehničke karakteristike Osnovna dužina

4.95 m

Dužina preko svega

6.10 m

Maksimalna širina

2.30 m

Visina

1.95 m

Kapacitet

8 ljudi

Spremnik za gorivo

200 litara

Spremnik za vodu

45 litara

Maksimalna snaga motora Dizajn

150 KS/110 KW Christian Grande

duh i udobnost karakteristike su koje definiraju Key Largo 20. Brod manji po dimenzijama, međutim veoma brz i snažan, s Yamahinim F115 AETL motorom garantira odlične performanse. Ovaj Open model zadivljujućeg dizajna trupa, karakterističnog za Sessu, vjerno prati svoje uspješne prethodnike Key Largo 24 i 27.

Uz atraktivan dizajn ovaj model je bogato opremljen standardom opremom od koje valja izdvojiti: kompas, jastuke za kokpit, tuš, automatsku kaljužnu pumpu, kontrolnu ploču u boji šampanjca, držače ribičkih štapova, ljestve, sklopku za bateriju, rukohvate u tikovini na bočnim stanama broda i pramčani kliznik sidra.

Elektronika

POVIJEST Simrada

Od samih početaka povijest Simrada je puna poduzetnika i pionira čiji su marljiv rad, strast prema poslu i tehničko znanje, stvorili jednu od svjetski najpoznatijih imena u polju brodske elektronike. Priča počinje 1947. godine kada je stanoviti Willy Simonsen počeo proizvodnju visokokvalitetnih radio uređaja za ribarske brodice. Kombinirajući prva tri slova njegova prezimena i prva tri slova njegovog prvog proizvoda, stvoreno je ime Simrad. Od tada pa do danas Simrad ime postalo je sinonim za visokokvalitetne proizvode brodske elektronike. S preko 60 godina iskustva u proizvodnji i inovaciji, Simrad brodska elektronika uspješna je u proizvodnji nekih od najpouzdanijih sustava dostupnih na tržištu za profesionalnu i rekreacijsku plovidbu. Prvi napredni sustav za automatsko kormilarenje koji je lansiran za profesionalno tržište bio je Simrad autopilot, a Simrad je osvojio više nagrada za svoje autopilote nego svi ostali brandovi zajedno, još uvijek vodeći u sektoru razvoja proizvoda te vrste. Simrad brand proizvodi širok spektar opreme, uključujući sustave za navigaciju, auto pilote, sigurnosne sustave, komunikacijske sustave, sondere, a sve navedeno je dizajnirano i proizvedeno za one koji traže savršenstvo. NAVICO je krovna organizacija sedam poznatih imena u pomorskoj elektronici: B&G, Eagle, Lowrance, MX Marine, Naman, Northstar i Simrad. U Navicu je otprilike 2,800 zaposlenih širom svijeta. Godine 2006. prihodi su im iznosili blizu 320 milijuna američkih dolara. Sjedište Navica je u Oslu. Navico organizacija ima svoje razvojne i proizvodne pogone u Tulsi, Oklahomi, Actonu, Massachusettsu, Torranceu, Californiji, Ensenadi, Meksiku, Egersundu, Norveškoj Romseyu, Velikoj Britaniji i u Aucklandu na Novom Zelandu. Distributer Brandova Simrad, Eagle, Lowrance, Northstar i B&G za Hrvatsku je tvrtka Meridian Projekt d.o.o.

Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT d.o.o. 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 364

Elektronika

LOWRANCE HDS Napisao Dražen Paunović

eridian Projekt d.o.o. iz Zagreba po prvi je puta službeno predstavio novu generaciju Lowrance uređaja u Hrvatskoj i to kao generalni sponzor big game natjecanja u Jezerima na otoku Murteru. Da podsjetimo, tvrtka Navico vlasnik je pet najpoznatijih brandova brodske elektronike: Northstar, Lowrance, Simrad B&G i Eagle, a tvrtka Meridian projekt je njihov zastupnik. U prijašnim brojevima prenjeli smo vam britanska iskustva, a ovaj put smo se uvjerili u učinkovitost proizvoda

u realnim uvjetima na našem moru. Naime, radi se o novom Lowrance HDS (High Definition System) digitalnom fishfinderu koji posjeduje i mogućnost bočnog prikaza ciljeva te pretraživanja i prikaza dna s vrlo vjernim prikazom, što je vrlo bitno prilikom tehnika kao što je big game. Uz navedeni fishfinder, novi HDS radar također predstavlja novu eru u brodskoj elektronici. Kolor LCD ekran vidljiv na suncu, solidno kućište i tipkovnica daju naslutiti da je Lowrance izradio odličan uređaj. HDS tehnologija u kombinaciji s brzim procesorom za obradu dobivenog signala iz sonde prikazuje dno i pri naj-

većim brzinama bez da dolazi do gubitka signala. Ne treba ni spominjati da se na uređaj može integrirati radar i Navionicsova nautička karta, AIS te sučelje za kontrolu rada motora, što ovaj uređaj svrstava u sam vrh trenutačne ponude. Za novi HDS širokopojasni radar specifično je da se može koristiti i na manjim plovilima budući da ne koristi, sada već možemo reći zastarjelu tehnologiju s magnetronom, nego širokopojasni snop male snage poznat od prije u vojnoj i zrakoplovnoj industriji. Za ovaj radar karakteristično je da nema slijepe točke (kod magnetrosnkih radara ona iznosi oko 30 metara od

plovila) te prepoznaje ciljeve udaljene neposredno do plovila. Također, karakterizira ga i mala količina zračenja pa je potpuno bezopasan za čovjeka, čak i ako zagrlite antenu u radu. S veseljem možemo reći da su ovakvi uređaji od sada montirani i na hrvatske brodove što će našim ribarima i sportskim ribolovcima uvelike olakšati potragu za ribom i omogućiti im veću sigurnost na moru. Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01/ 6176 - 364

Vijesti

Termo kombinezon Peškafondo Debela Španjolka Baleno Artic

vi peškafondi DTD-a su provjereno lovni, a peškafondo Debela Španjolka, kao osuvremenjena verzija svojevremeno najpoznatijeg i najlovnijeg peškafonda – Španjolke je posebno uspješan. Ovaj je peškafondo dostupan u težinama od 20, 35, 55, 75 i 100 grama u četiri boje – crvenoj, žutoj, zelenoj i narančastoj. Ima dvostruku oblogu od mekog platna fine teksture čime ostvaruje uvijek traženi soft touch. Potapanjem u more mijenja boju. Maloprodajna cijena ovog peškafonda iznosi tek 39 kuna.

Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Colmicovi vrhovi

rvi su počeli natjecatelji, a onda i svi ostali. Naravno, riječ je o izmjenjivim vrhovima, obojanima tako da se i najmanji potez na drugom kraju najlona lako uočava. Tamaracom u ponudi ima mnoštvo, kako smo navikli ih zvati, multicolor vrhova. Vrhove potpisuje Colmic, što je dostatna garancija visoke kvalitete, a dostupni su u dužinama od 60 do 70 centimetara, te u promjerima od 4,5 do 6 milimetara, u tri različite akcije. Cijena ovih vrhova je tek 55 kuna.

ko god se bavi ribolovom i zimi, zna što znači dobra zaštita od vode i hladnoće. Za tu svrhu idealno rješenje je termo kombinezon Baleno Artic. Dostupan i kao odijelo, štiti vas od glave do pete. Na njemu se nalazi mnoštvo džepova za pribor kojeg na ribolovu nikad dosta, kao i unutrašnji džep. Manžete su na čičak, a na nogavicama s patentnim zatvaračem. Kapuljača se može uredno složiti i zakopčati unutar kragne. Odijelo se zakopčava velikim patentnim zatvaračem na prsima koji dodatno preko sebe ima klapnu na čičak radi bolje nepropusnosti. Proizvodi se u veličini do čak 4XL! Dostupno u svim Adrianinim trgovinama.

Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Rola Crypton Surf 660 FD

a sve ljubitelje dalekih izbačaja kakvi su neophodni u surf casting disciplinama, rola Crypton Surf 660FD je više nego dobar izbor. Pored relativno plitke flat surf long cast špule rola se odlikuje snažnim prijenosnim mehanizmom. Uležištena je sa šest nehrđajućih kugličnih i jednim pouzdanim igličastim nepovratnim ležajem. Prijenos ove role je 4,5:1, a kočnica je prednja. Težina role je 737 grama, a jednim okretom ručice uvlači 110 centimetara strune. Ova je rola trenutno na akciji i košta samo 626,40 kuna.

Informacije

TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

AKCIJ

Elektronika

Nova linija

malih plotera

Cijene (MPC) GPSMAP 421

GPSMAP 521

GPSMAP 525

4.435 kn

6.049 kn

7.863 kn

GPSMAP 421s

GPSMAP 521s

GPSMAP 525s

4.838 kn (bez sonde)

6.388 kn (bez sonde)

8.458 kn (bez sonde)

armin International započeo je sa isporukom nove linije malih plotera pod nazivom GPSMAP 421/521/525 veličine ekrana 4” i 5”. Osnovne razlike, u odnosu na svoje prethodnike, vidljive su već po prvom uključenju. Ekrani su izuzetno svijetli (800 nits) i jasni, a brzi procesor omogućava skoro trenutno pomicanje po karti i zumiranje u detalj. I ove uređaje Garmin je opremio s nekoliko vrsta kartografije kao što su satelitske snimke kopna, 3D pogledi iznad i ispod vode te ribarske karte. Jedinstvena funkcija automatskog navođenja još bolje definira vaš brod nudeći sve bolje i bolje rute. Pretraživanje točaka, ruta, ali i imena priobalnih mjesta, izvedeno je na brz i razumljiv način, a u Garminovoj BlueChart g2 Vision nautičkoj karti koja je kompatibilna s ovim uređajima, korisnik može vidjeti na stotine fotografija preuzetih iz peljara našeg državnog hidrografskog institute. Ploteri GPSMAP 421/521 i 525 potpuno su vodootporni i imaju ugrađen visoko osjetljivi GPS prijemnik koji pronalazi satelite i računa poziciju u svega par sekundi nakon uključenja. Treba naglasiti da su svi navedeni ploteri NMEA 2000 certificirani, a njihovo spajanje na razne senzore (gorivo, vjetar, tlak, temperatura i sl.) je jednostavno i brzo. Podrška spajanja ovih uređaja na motore s NMEA 2000 izlazom predviđena je za prvo tromjesječje iduće godine u obliku besplatne softverske nadogradnje pa će korisnici na ekranu svog plotera imati uvid u potpuni management motora. Moderno dizajnirani izbornici skrivaju mnoštvo novih funkcija i mogućnosti. Posebno treba istaknuti povezivanje ovih plotera s Garminovim autopilotom GHP 10 putem NMEA 2000 protokola. Ova veza omogućila je slanje rute dobivene automatskim navođenjem u autopilot putem samo jedne jedine komande. Garmin je također proizveo verzije navedenih novih plotera s ugrađenim fishfinderom: GPSMAP 421s/521i s/525s. Prva dva uređaja imaju dvofrekvencijski sonar snage 500 W, dok GPSMAP 525s ima ugrađen sonar snage 1000 W (1 kW). Informacije Informacije NAVIGO SISTEM d.o.o. 10000 Zagreb, Karlovačka 4K Telefon: 01/233 - 4034

Podvodni ribolov

HRVATSKA

treća reprezentacija

Europe i Afrike Napisala i snimila Valentina Prokić

oš jedan sjajan rezultat hrvatskih podvodnih ribolovaca koji su na Euro-afričkom prvenstvu održanom od 14. do 18. listopada u akvatoriju gradića Tipase u Alžiru osvojili treće mjesto u ekipnoj konkurenciji. Za novi vrhunski rezultat zaslužni su Daniel Gospić i Đani Uhač (Škarpina Nerezine), Dario Marinov (Zubatac Zadar) i Branko Ikić (Medulin), Antonio Buratović (Pelegrin Hvar) i Josip Urti (Medulin) te izbornik Livio Fiorentin i trener Boris Reinić. Hrvatski su reprezentativci u dva dana natjecanja sakupili 276,700 postotnih bodova, samo tisućinku više od četvrte reprezentacije, domaćina Alžira. Uvjerljivo prvi u ekipnoj konkurenciji su Špa-

njolci – Pedro Carbonell, Joseba Kerejeta i Santiago Lopez sa 454,949 postotnih bodova, dok su drugi Talijani – Stefano Bellani, Nicola Riolo i Maurizio Ramaciotti koji su imali 323,457 postotnih bodova. - Treće mjesto je fantastičan rezultat! Konstantni smo, što je najvažnije. Znali smo uoči odlaska da neće biti lako, bojali smo se mutne vode, a to smo dobili. Španjolce je teško pobjediti, oni voze u šestoj brzini, a mi u petoj. Talijanima su pomogla tri, četiri dana pregleda više od nas, da smo to imali i nama bi bilo više toga jasnije, rekao je izbornik reprezentacije Livio Fiorentin. Novi euroafrički prvak je Španjolac Pedro Carbonell, kojemu je to četvrti naslov u karijeri, a uz njih ima još tri naslova

Ispod površine Dno lovnih zona u akvatoriju alžirske Tipase je granitno, sastavljeno od ploča i gromada, zatim sika. Rijetka trava i gorgonije, a do 15 metara dubine ima i posidonije. Sve je prošarano pijeskom i finim muljem bez kamenja koji zamuti more kada je kurenat. Ribe ima u velikim količinama. Najviše kirnji, galinjača, šargi, šargi faraona, piceva, zubatca, zubatca krunaša, orada, kavala i murina. Struja je jaka ovisno o zoni, negdje ima, negdje nema, a na nekim mjestima je toliko jaka da je nemoguće loviti. U kraju nema ničega, ni salpi, ni cipla. U Alžiru je Zakonom zabranjeno korištenje baterijske svjetiljke u ribolovu. Ribolovci su stoga tražili rupe s više izlaza kako bi što više svjetla prodiralo u njih. A osim po rupama lovilo se u padanju, na čeku i šuljanje.

Ekipni rezultati u postotnim bodovima: 1. Španjolska 454,949 2. Italija 323,457 3. HRVATSKA 276,700 4. Alžir 276,699 5. Portugal 199,060 6. Grčka 181,565 7. Bugarska 177,623 8. Ukrajina 108,840 9. Finska 79,602 10. Rusija 68,609 svjetskog prvaka i osam prvaka Španjolske. Carbonell je ukupno imao 177,770 postotnih bodova. Drugo mjesto pripalo je domaćem lovcu, Samiru Tiblaliu sa 169,049 bodova, dok je treći završio aktualni svjetski prvak Španjolac Joseba Kerejeta sa 163,686 bodova. Najbolji

hrvatski predstavnik je Dario Marinov, ribolovac zadarskog Zubaca koji se plasirao na sjajno četvrto mjesto sa 138,348 bodova. Sad već bivši euroafrički prvak Daniel Gospić iz nerezinske Škarpine završio je jedanaesti sa 78,843 bodova, dok je Hvaranin Antonio Burato-

Pojedinačni rezultati u postotnim bodovima: 1. Pedro Carbonell (Španjolska) 177,770 2. Samir Tiblali (Alžir) 169,049 3. Joseba Kerejeta (Španjolska) 163,686 4. DARIO MARINOV (HRVATSKA) 138,348 5. Stefano Bellani (Italija) 132,667 6. Giannis Sideris (Grčka) 123,475 7. Santiago Lopez (Španjolska) 113,493 8. Plamen Arabadjiev (Bugarska) 102,440 9. Nicola Riolo (Italija) 100,474 10. Maurizio Ramaciotti (Italija) 90,316 11. DANIEL GOSPIĆ (HRVATSKA) 78,843 15. ANTONIO BURATOVIĆ (HRVATSKA) 59,509

vić petnaesti sa 59,509 bodova. – Carbonell je dokazao da još nije zaruzinao. Bio je smiren, ništa ga tijekom natjecanja nije moglo pokolebati, ni mutna, ni bistra voda, ni kurenat. Doista

je majstor, rekao je Fiorentin. A sve je počelo kao apsolutni odlazak u nepoznato. Informacije iz Alžira bile su šture, reprezentativci zapravo nisu znali što ih očekuje. U noći dolaska

Hrvatska reprezentacija – izbornik Livio Fiorentin, Daniel Gospić, Antonio Buratović, trener Boris Reinić, Branko Ikić, Josip Urti, Đani Uhač i Dario Marinov

na alžirski aerodrom, uz tajnika saveza dočekala ih je policija u civilu. Znalo se da će osiguranje biti na visokoj razini, ali nitko nije očekivao službeno policijsko vozilo s rotacijom i još jed-

no neoznačeno s policajcima u civilu kao pratnju do Tipase i hotela Zlatni rog. Prije polaska trebalo je proći proceduru zbog GPS uređaja i pušaka koje su na kraju ostale na aerodromu uz

Dario Marinov i desna mu ruka Branko Ikić s ulovom prvog dana

Antonio Buratović i njegov pomoćnik Josip Urti prvog dana natjecanja obećanje da će za koji dan biti dopremljene u hotel. Iznenadila je količina policije i vojske na cesti između glavnog grada Alžira i Tipase, u 84 kilometra bilo je čak pet policijskih blokada s ježevima za bušenje guma. Jutro je donijelo novo iznenađenje – nema izlaska iz hotela bez policijske pratnje, a u hotelu zapravo nema ničega. Skromni bungalovi s terasom, restoran koji se zatvarao već u 22 sata i

malena trgovina. Oko hotela i u hotelu jake mjere osiguranja, a zapravo nitko nije znao pravi razlog tome. Tipasa je gradić s oko 6000 stanovnika, nikakvih incidenata nije bilo. Tek nakon nekoliko dana doznala se pozadina - nakon ubojstva tri Britanca, britanski savez poslao je pismo CMAS-u kako Alžir nije sigurna zemlja i kako njihova reprezentacija neće sudjelovati na Euro-afričkom prvenstvu. Antonio Buratović s ulovom prvog dana

Daniel Gospić s ulovom prvog dana

CMAS je pismo proslijedio Alžircima uz nalog da se sudionicima ništa ne smije dogoditi. Alžirci su to vrlo ozbiljno shvatili i organizirali ‘zatvor’ za sve. Na raspolaganju je bio vatrogasac Lyes, dio organizacijskog tima sa svojim prastarim Peugeotom 504 koji je svakodnevno vozikao članove reprezentacija u Tipasu, Hadjout u obilazak ili kupovinu. Jasno, s njim je uvijek išao jedan ili više policajaca u neoznačenom vozilu, ovisno o broju reprezentativaca koji su izlazili. Jezik je bio problem – Alžirci govore ili francuski ili arapski, rijetki su oni koji razumiju nešto engleskog, tako da se sporazumjevalo ‘i rukama i nogama’. Nakon dogovora oko gumenjaka, prvi je na more otišao Dario Marinov i njegova desna ruka Branko Ikić. Nakon četiri sata vratili su se zadovoljni, bistro je i ima ribe. I doista, od idućeg dana sva tri tima, pojačana s izbornikom Fiorentinom i tre-

nerom Reinićem vraćala su se iz pretrage zona lova najčešće zadovoljni pronađenim pozicijama. Daniel Gospić i Đani Uhač te Boris Reinić jednog su dana naišli na mjesta s puno kirnji koje su praktički bile pitome. Jednu je Gospić čak rukom uhvatio za oči u rupi. Moglo ih se uhvatiti bez lampadine, što je bilo vrlo važno, obzirom da je ona u Alžiru zakonom zabranjena. Antonio Buratović i njegov pomoćnik Josip Urti nekoliko su dana bili bez sondera, no i oni su pronašli prave pozicije. Temeljiti Marinov i iskusni Ikić nisu bili od puno riječi, ali zadovoljstva nije nedostajalo. Što se drugih reprezentacija tiče, priče su bile oprečne, neki su bili jako zadovoljni, neki su se žalili. Južnoafrikancima je ribe bilo malo, jer su kod njih količine puno veće, no usporedno s hrvatskim podmorjem, alžirsko je bilo kao akvarij. I baš kada se sve uhodalo, stiglo je novo iznenađenje, veći plastični

brodovi zamjenjeni su manjim gumenjacima. Puške su stigle, svima osim Južnoafrikancima čiji je barkariol završio u zatvoru jer ih je odvezao u grad s gumenjakom. Nakon prijetnje da će se povući iz natjecanja, situaciju je sredio predsjednik alžirskog saveza, a barkariolu se službeno ispričao i šef policije. Vraćen je Južnoafrikancima, kao i puške idućeg dana i sve se opet vratilo u normalu. Nakon što su članovi nekih reprezentacija izašli u nekoliko navrata u lov ispred hotela, stigla je uredba kako je to park i zabranjena zona za ribolov. Nikad dosad nije bilo slučaja da se reprezentacijama zabrani probni lov, pa su organizatori odredili jedan dan za ribolov onima koji žele ići. Upravo tog dana uvjeti su bili strašni, puhao je sjeverni vjetar koji vidljivost smanji gotovo na nulu, struja je bila jaka, kao i mareta. Kako se približavao početak natjecanja uvjeti su se pogoršavali. Svakodnevna razmjena iskustava ispod površine prerasla je u brigu oko slabe ili nikakve vidljivosti. – Trebat će tražiti bistru vodu, a možda na takvim mjestima ribe neće biti. Prave pozicije uvijek ostaju prave, i nije teško odabrati kada je vidljivost dobra, jer ribe ima za sve, nitko ne bi nikome smetao. Iako se miče, nije ju problem naći, ali s lošom

vidljivošću i jakim kurentom sve se mijenja, govorio je Daniel Gospić. Izbornici su bili zabrinuti, temeljita priprema je bila blizu toga da propadne. Prognoza je najavljivala teške uvjete, jak sjeverni vjetar, valove, jaku struju pa je čak održavanje prvog dana natjecanja bilo pod upitnikom.

Teški uvjeti u prvoj zoni Svečanost otvaranja održana je u školskoj sportskoj dvorani Tipase. Domaćini su se potrudili približiti svoju kulturu i običaje, no tribine ipak nisu bile pune, bez obzira na velik broj djece, barkariola, osiguranja i policije. Kako u Alžiru satnica nije pravilo koje se poštuje, sastanak izbornika održan je tek kasno navečer i završio je iza ponoći što nije išlo na ruku izbornicima koji su ujedno i natjecatelji. Odlučeno je da će se loviti prva zona, koja je bila i bliža, jer je prognoza za drugi dan natjecanja bila puno povoljnija. Prema programu start je trebao biti u 8, no bio je sat kasnije. U hotelskom portu ujutro je osvanulo 30 novih gumenjaka, kupljenih upravo zbog Euro-afričkog prvenstva. Svaka je reprezentacija dobila dva velika i jedan manji, a sami reprezentativci su ždrijebom odlučivali tko će u koji. Gužva, dozivanje, ukrcaj, Najveću kirnju 20820 grama ulovio je turski ribolovac Recep Aslan prvog dana natjecanja

Antonio Buratović s ulovom drugog dana, s njim su u brodu bili trener Boris Reinić i Josip Urti

pravi ranojutarnji ‘šušur’, no svi su bili sretni jer je konačno počelo. Vrlo brzo nakon starta pokazalo se da su uvjeti ispod površine teški, struja je bila vrlo jaka, vidljivost slaba, a sjeverni je vjetar počeo jačati oko podneva. Svaki je izbornik dobio gumenjak, tako da su bili stalno upućeni u ulove svojih natjecatelja. Izbornik Fiorentin nije mirovao, ali bio je i zabrinut. Buratović je prvu ribu ulovio nakon pola sata, Marinov nakon sat, a Gospić nakon čak dva i pol sata. Buratović je krenuo u dublje, po galinjače, a zatim se preselio u pliće. Vidljivost se mjenjala, ovisno o struji koja je također jačala dizanjem sjevernog vje-

tra. Pronio se glas kako je Španjolac Kerejeta ulovio veliku kirnju, svi su prijavljivali par riba, tri, četiri, ali tome nije uvijek za vjerovat. No, s osmijehom je Fiorentin prijavio veliku kirnju koju je ulovio Dario Marinov, dva sata prije kraja natjecanja. Zadnji od šest sati natjecanja bio je najgori i najduži, valovi su se povećali s vjetrom. Svi su, i oni u moru i oni na gumenjacima jedva čekali kraj natjecanja. Koliko je bilo teško govori i podatak da je jedan od barkariola, neki su bili vrlo neiskusni za taj odgovoran posao, izgubio svog natjecatelja. Srećom bugarski ribolovac koji je lovio u kraju se na kraju ipak uspio naći sa svo-

jim barkariolom bez posljedica. Slovenskog ribolovca Morena Matijašića barkariol je izbacio u more nakon što je, neiskusan, pogodio u val. Matijašić doista nema sreće s barkariolima. Sličnu, ali težu nezgodu imao je na svjetskoj smotri prije tri godine u Portugalu. Riba se predavala u portu u kojem je sudionike dočekalo petstotinjak ljudi koji su vikom i pljeskom nagradili svaki ulov. Razumljivo, Alžirci su dočekani najglasnije. Nije čest slučaj da su podvodni ribolovci zvijezde, i to ne samo najbolji, svi su bili zvijezde. Svakoga se barem jednom zaustavilo radi slikanja ili davanja autograma. Iako nisu navikli na takvu pozornost, ribolovcima je bilo drago, jer tko zna kada će opet to doživjeti. Prognoze prije vaganja bile su na strani Alžirca Tiblalia i Španjolca Kerejete. Hrvatski je tabor bio djelomično zadovoljan, samo je Dario Marinov imao toliko važnu veliku kirnju, no i Buratović i Gospić imali su ulov, što je najvažnije. Neugodno iznenađenje bili su Južnoa-

frikanci koji su bili bez ijedne ribe.

Alžircu pobjeda, Marinov peti Vaganje je organizirano u svojevrsnom amfiteatru u krugu hotela. Interesa nije nedostajalo, svi koji su dočekali ribolovce u portu preselili su se u amfiteatar. Organizacija je malo zakazala kod prvog dana vaganja. Čovjek zadužen za vagu brinuo se više o predstavi, manje o pravilnom baratanju s ribom i vaganju, tako da i nije iznenadilo kada je oko 22 sata stigla rezultatska lista – kriva. Srećom, većina izbornika, pa tako i hrvatski, marljivo pišu svaku ribu u svoje bilježnice, pa su prigovori uvaženi, a rezultati ispravljeni. Vaga je pokazala da je Alžirac Tiblali prvi s 20 riba, deset šargi, devet kavala i jednom vranom, ukupno 27440, odnosno 100 000 postotnih bodova. Drugi je bio Španjolac Kerejeta sa sedam riba – kirnjom, zubatcem krunašem, dvije galinjače, dva šarga i picom, što mu je

Južnoafrikanac Crieg Heslop sa zubatcem ulovljenim drugi dan

Južnoafrikanac Angelo Spada ulovio je samo jednu ribu u dva dana donijelo 26920 bodova, odnosno 98,105 postotnih bodova. Zanimljivo krunaša je Kerejeta ulovio na 38 metara dubine, a zaron je trajao dvije minute i 45 sekundi. Talijan Stefano Bellani završio je treći s devet riba – četiri šarga, kavalom, murinom, dvije galinjače i kirnjom, vrijednih 23960 bodova, odnosno 87,318 postotnih bodova. Pedro Carbonell iz Španjolske bio je četvrti s 13 ulovljenih riba – devet šargi, šargom faraonom, dvije galinjače i kavalom, što mu je donijelo 21340 bodova, 77,770 postotnih bodova. Vaga je pokazala da je Dario Marinov peti. Marinov je na žici imao kirnju od 18860 grama, tri kavale ukupne težine 4520 grama i kantarom od 880 grama. Ukupna vrijednost bila je 20400 bodova, u postocima 74,344. – Na početku sam odmah išao na kirnju, ali su uvjeti bili katastrofalni. Nakon tri zarona, vidio sam da neće biti ništa. Nisam mogao prepoznati ništa na dnu, vidljivost je bila metar, a kurenat tri čvora. Onda sam bovu usidrio 100 metara prije pozici-

je, pa sam se 50 metara pripremao, a drugih 50 me nosilo za vrijeme poniranja i ponovno nisam mogao naći poziciju. To me jako frustriralo pa sam promijenio taktiku. Vratio sam se na početak zone gdje je vidljivost bila četiri, pet metara, a kurenat 1,5 čvora. Ulovio sam kavalu, vidio zubace, ali mi je kurenat potezao bovu tako da nisam mogao mirovati. Nakon toga sam preselio na glave blizu kirnje, gdje sam ulovio dvije kavale, i onda sam se nakon tri sata opet odlučio vratiti po kirnju. Zaronio sam iz prve na pravo mjesto, došuljao se do rupe na 29 metara. Kirnja je bila u rupi jer sam vidio oblak pijeska ispred, bila je očito neposredno prije ušla. Vidio sam joj oči i bradu, pucao s dva metra udaljenosti i pogodio u mozak. Nije bilo problema kod izvlačenja. Još sam išao na neke pozicije, ali uvjeti su bili nenormalni. U kraju je bilo i kontra kurenta, prezadovoljan sam jer je bilo strašno, analizirao je učinjeno Dario Marinov. Daniel Gospić završio je na 14. mjestu. Imao je šest riba – šar-

ga, tri kavala i dvije galinjače, 11440 bodova, odnosno 41,691 postotnih bodova. – Ribe nije bilo na pozicijama, a kurenat je vozio kao rijeka. Pucao sam na slijepo, u siluetu. Na nekim mjestima vidljivost je bila dobra, kako je kurenat nosio. Kavale sam ulovio na 30 metara, vidljivost je bila metar. Nakon sat vremena morao sam promijeniti odijelo u deblje jer je bilo hladno. Nakon kavala ulovio sam galinjače, a zatim šarga. Na kraju kurenat je pojačao do iznemoglosti, rekao je Gospić nadajući se da će drugi dan biti bolji. Antonio Buratović dan je završio kao osamnaesti. Ulovio je četiri ribe – dva kavala ukupne težine 2560 grama, galinjaču od 3140 grama i šarga od 1180 grama. Bodova je imao 8860, u postocima 32,289. - U prvoj zoni nisam imao puno kirnji. Prvu poziciju nisam uspio pronaći, zbog loše vidljivosti. Išao sam na dublje glave do 34 metra gdje sam ulovio galinjače. Kada sam se umorio, otišao sam u pliće gdje sam ulovio ostalu ribu. Uvjeti su stvarno

bili teški, imao sam i mali gumenjak, i vožnja me ubila, dodao je Buratović. Bez obzira na nešto slabiji rezultat Buratović i Gospić bili su ‘nabrijani’ večer uoči drugog dana natjecanja. Buratović je za drugu zonu govorio da mu je pet puta bolja, a Gospić je najavio da će odloviti kako zna, s nadom da će ribe ovaj puta biti na pozicijama i da će se uvjeti popraviti. Da možda i nije sve bilo po pravilniku potvrdila je priča Grka Siderisa koji je nakon završetka natjecanja u 15 sati zatekao alžirskog ribolovca u moru. Tri puta ga je upozorio da je natjecanje završeno i Alžirac mu je tri puta odgovorio kako je u krivu jer natjecanje traje do 15,30. A svi znamo što pola sata duže u moru znači. No, kako grčki kapetan nije bio siguran u broj gumenjaka, žalba je izostala. – Ne vjerujem da je toliko šargi i kavala ulovio bez lampadine. Dva, tri da, ali deset! To je u ovakvim uvjetima nemoguće. Na sastanku izbornika bio je prijedlog da Alžirci imaju flaster u brodu, no nitko se nije javio i mogli su raditi što Santiago Lopez i desna ruka Miguel Galera iz Španjolske s bogatim ulovom su htjeli, komentirao je izbornik Fiorentin.

Vanserijski Carbonell

Prekrasnog zubatca ulovio je Carlos Osorio iz Portugala prvog dana

Drugi dan natjecanja vrijeme se ipak smilovalo. Sjeverni vjetar je oslabio, vidljivost se na nekim mjestima u drugoj, udaljenijoj zoni popravila što je rezultiralo i većom količinom ribe za vaganje. Umjesto šest sati, trajanje natjecanja je skraćeno na pet, kako bi se sve stiglo napraviti bar donekle po satnici. Jer nakon vaganja i proglašenja bila je zakazana zajednička večera. Kroz jutro broj policajaca i vojnika se utrostručio, razlog - dolazak ministra sporta na vaganje, ali i još nekih konzula, odnosno ambasadora među kojima je bio i hrvatski. Vijesti s mora sporadično su pristizale, ali bilo je više ribe. Publika ponovno nije zakazala, još jednom su ribolovci u portu dočekani

glasnim odobravanjem i fotoaparatima. Hrvatski izbornik Fiorentin pristao je sa smiješkom, ulov njegovih odabranika bio je dobar. Marinov je ponovno ulovio kirnju, ali je to pošlo za rukom i Gospiću. Prema viđenim ulovima jasno je bilo da će Alžirac Tiblali ponovno biti u vrhu. Španjolac Kerejeta više je bio nervozan, nego zadovoljan, nije imao prebogat ulov, ali je zato njegov reprezentativni kolega Pedro Carbonell ‘rasturio’. Vaganje je bilo dugo i neizvjesno, a kako se približavao kraj gužva se sve više povećavala. Krenulo se obrnutim redoslijedom, prvo su vagani ulovi reprezentacija koje prvog dana nisu imale ništa ili vrlo malo. Južnoafrikanci su se popravili, sva su trojica donijela po ribu, kirnju, zubaca i šarga. Šarga je ulovio Angelo Spada koji je doživio i bolan bliski susret glavom o stijenu. Dario Marinov ponovno sjajan peti – kirnja od 18800 grama,

galinjača od 6600, te kaval i šarag ukupne težine 3260 grama. Ukupno 24360, odnosno 64,004 postotnih bodova. Daniel Gospić ulovio je kirnju od 10980 grama, te šarga i tabinju od 1660 grama, ukupne vrijednosti 14140, u postocima 37,152 što je bilo dovoljno za 12. mjesto. Antonio Buratović ponovno nije imao sreće – prvi dan mu je jedna galinjača otpala jer je imala 20 grama manje od dva kilograma, a drugi dan jer je imala 60 grama manje. Od važećeg ulova imao je kirnju od 8440 grama i šarga od 920. Završio je šesnaesti s 10360 bodova, odnosno 27,220 postotnih bodova. Kod Talijana podbacio je Ramaciotti donijevši samo dva zubatca. Bellani je ponovno bio dobar s 11 riba, dok je Nicola Riolo imao 13 riba. Pedro Carbonell na vaganje je donio devet riba, murinu, kirnju od 8180 grama, pet galinjača, šarga i pica. Kerejeta sedam riba, a Lopez čak 14. Četvrto mjesto Alžircima donijela su i druga dva lovca koji su drugi dan imali puno bolji ulov od prvog. No, viceprvak Tiblali imao je 13 riba i zasluženo se popeo na drugu stepenicu pobjedničkog postolja. Portugalski delegat Gomez nikako nije htio otkriti rezultate prije proglašenja, bez obzira na sve računice hrvatski tabor nije bio siguran jesu li ispred ili iza Talijana. Nakon što je španjolski kapetan Salas izračunao da je Carbonell novi euroafrički

prvak i da su plasmani ostale dvojice brončanog Kerejete i sedmog Lopeza dovoljni za prvo ekipno mjesto, španjolsko slavlje je počelo. Svi su htjeli čestitati, zagrliti ili se pak slikati s legendarnim Carbonellom koji je dokazao da još uvijek nije za staro željezo. Oproštaj je najavio prije tri godine na Svjetskom prvenstvu u portugalskom Sinesu, zatim lani u Venezueli, no ipak ništa od toga. Bez obzira što ima koji kilogram više, iskustvo, znanje, tehnika, sve još uvijek radi kao švicarski sat. Svaka čast Pedro, najveći si!

Treći za tisućinku Nikakve smicalice nisu pomogle da se od Gomeza doznaju rezultati, no ipak sveprisutni ribolovac iz San Marina Domenico Macaluso, koji možda nije prvak u lovu, ali je svakako prvak u pričanju, jer Domenica svi poznaju i Domenico poznaje sve, uspio je fotografirati ekran Gomezova računala s ekipnim rezultatima. Konačna potvrda bila je da je Italija druga, a Hrvatska treća. Radosti nije bilo kraja. Nažalost, u prvim trenucima veselja Daria Marinova koji je petim mjestom drugi dan završio ukupno četvrti, nije bilo, zbog doping kontrole koja je potrajala. Alžirci su bili presretni. Samir Tiblali je euroafrički viceprvak, a dodatni razlog za zadovoljstvo hrvatskih ribolovaca je što su za tisućinku postotnih

Viceprvak Europe Alžirac Samir Tiblali s ulovom drugog dana

Daniel Gospić s ulovom prvog dana bodova treći, ispred domaće ovih rezultata, zaključio je Marinov svoju priču. Treba reći da ekipe. – Dva puta sam bio šesti, sada je Marinovu drugog dana pukla sam četvrti, nemam rezultatskih jedna plućna alveola, tako da je odstupanja. Prezadovoljan sam nakon zarona dubljeg od 23 mejer biti četvrti je ogromna stvar tra imao problema s iskašljavačak i na našem državnom, a ka- njem krvi. moli tu. Nisam imao šanse za Daniel Gospić nije bio zadovotreće mjesto, ovo je bio maksi- ljan, nije očekivao da će obranimum. Drugi dan je bilo lakše lo- ti naslov, ali bolji rezultat od 11. viti, bilo je manje kurenta i vje- mjesta, jest. tra, bistrije, ali lakše je i osta- – Nisam zadovoljan, ne svojim lima. Znao sam puno pozicija, postupcima, nego onim što sam ali nakon sat vremena više ne našao u moru tijekom natjeznaš tko je gdje bio, pa taktika canja. Ulovio sam sve što sam od ujutro više ne vrijedi, tako da vidio, ali taktički sam dijelom sam išao redom po pozicijama. podbacio. Ova gara mi nije leProtiv vremena nismo mogli, gla od prvog dana dolaska, sve pripreme smo kvalitetno iskori- mi je bilo čudno i nisam imao stili, sve smo dane bili na moru, dobar osjećaj. Dao sam sve od čak i kada uvjeti nisu bili do- sebe, ali jednostavno nije išlo. bri. Biti ekipno ispred domaćih Bazirao sam lov na veću ribu, lovaca je velika stvar, a Italija i koja je na kraju donijela prvo Španjolska su uvijek u vrhu, kao mjesto, no nije išlo. Uvjeti su i mi, rekao je Marinov dodavši se mjenjali iz dana u dan, riba kako bez pomoći Branka Ikića koju bi našli nije bila tamo, na ne bi bilo lako doći do četvrtog pregledu je bilo mnogo ribe. Mjenjala je mjesta i navike, a tu mjesta i trećeg ekipnog. – Branko je čovjek s ogromnim je još i jak kurenat i nikakva vidiskustvom i izuzetno sam mu ljivost, tako da je teško bilo dozahvalan na pomoći koju mi je nijeti neki generalni zaključak i pružio, bez njega ne bi bilo ni po tome odrediti taktiku. Ostali

Talijan Maurizio Ramaciotti s ulovom prvog dana smo na ekipnom rezultatskom nivou i to je najvažnije, mišljenja je bio Gospić koji se prije svega zahvalio Đaniju Uhaču i treneru Reiniću na pomoći prilikom pregleda i natjecanja. Antonio Buratović završio je na petnaestom mjestu koje ni njemu nije donijelo zadovoljstvo. – Uvjeti su bili takvi kakvi jesu, loša vidljivost i kurenat. Prva zona mi je bila lošija. Ispala mi je jedna riba od pet kila koju sam pucao u rupi. Ni pretraga nije išla po planu. Kada mi je sonder konačno proradio, uvjeti su se pogoršali, nisam mogao provjeriti pozicije. Mali gumenjak me ubio prvi dan, svi su mi se mišići napeli, tako da sam se drugi dan puno više odmarao između zarona, a ronio sam duboko do 35 metara. Josip Urti mi je bio dobra pomoć, našli smo ribu zajedno, zahvalan sam mu na svemu, poručio je hvarski ribolovac.

Nepredvidiv kurenat Izbornik Livio Fiorentin posljednjeg je dana u Alžiru održao

sastanak s reprezentativcima. Tema je bila analiza alžirskog prvenstva, učinjeno i ono što se možda moglo učiniti drugačije. – Napravili smo pripremu u bistrom moru, nije bila najbolja, mogli smo još bolje. Nismo pripremili malu ribu i kraj, trebalo je još malo razmišljati. No, nikada nismo lovili u takvom moru, u kvadrantu sa sjevernim vjetrom koji muti vodu i koja se mijenja iz dana u dan. Nismo pohvatali kako kurenat radi. Nepredvidiv je, svaki se dan mjenjao, nije imao veze s mjesečevim mijenama ni sa snagom vjetra koja se također mjenjala iz sata u sat bez nekakvog reda. U prvoj zoni je punta bila nekakva prekretnica za kurenat. Da smo to bolje shvatili, bili bi nonšalantno drugi. No to nas je omelo jer smo našli pozicije s kirnjama i velikom ribom. Moram reći da nismo navikli loviti bez lampadine i da smo se zato opredjelili za veću ribu, počeo je analizu Fiorentin. Hrvatski izbornik se dotakao učinka svakog ribolovca ponaosob. - Dario je odradio fantastičan

Daniel Gospić ulovio je kirnju drugog dana posao, pripremio je zone temeljito, nije se dao smetati. Veliki je tehničar, radio je bez greške. Ima iskustva s kirnjom što je dokazao jer ju je ulovio oba dana i to je donijelo rezultat. Daniel je dobro radio, imao je jako puno zarona, radio je brzo na velikim dubinama, u vrlo je dobroj kondiciji. Mutna voda ga je zeznula, nije realizirao zamišljeno. Opredjelio se za veću ribu, a nedostajala mu je kirnja koju nije ulovio prvog dana. Daniel je odmah uz bok prvih deset, ali on može puno bolje, znamo njegove kvalitete i mogućnosti, no postoje dani kada ti baš ne ide. Antonio je podbacio. Drugi dan je imao manje snage, izgubio je puno vremena na jednom dotu, četiri, pet zarona u jednom satu, sa velikim pauzama odmora, a riba je na kraju bila nevalidna. On ima iskustva, dubinaš je i fantastičan lovac, trebao je bolje procijeniti, dodao je Fiorentin. Prvim trenerskim ispitom zadovoljan je Boris Reinić. – Bio je to logičan slijed događaja, nakon što sam se oprostio. Nedostajala mi je malo natjecatelj-

ska napetost, ali kada se prebaciš u drugu ulogu, to je to, nemaš s tim problema. Puno znači još jedan ribolovac u pripremi, a ja sam se trudio svima pomoći, kratko je ocijenio Reinić. Sve u svemu hrvatskim ribolovcima treba čestitati. Održali su rezultatski nivo uoči godine kada će se svjetska smotra održati u Malom Lošinju. Čestitke dečki na trudu i muci te sjajnom rezultatu iskovanom u teškim uvjetima! Alžirci su se potrudili oko organizacije, neke stvari nisu funkcionirale, poput vaganja prvog dana, konstantnog kašnjenja i odgode sastanka kapetana. Smještaju je nedostajala određena komotnost jer je Zlatni rog sagrađen davnih godina. Problem je bio i ograničeno kretanje jer nismo naučeni biti zatvoreni. No, kako izbornik Fiorentin kaže bolje smo se upoznali, jer smo se više družili i međusobno pričali ne samo unutar tima, već i s drugim sudionicima. Alžir je bio iskustvo iz kojeg će se mnogo naučiti, za neka druga natjecanja u sličnim uvjetima.

Podvodni ribolov

PLITKO šuljanje Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

Plitko šuljanje za razliku od površinskog podrazumijeva nešto bolju psihofizičku pripremljenost i dulju apneu podvodnog ribolovca. Prakticira se kada se zaroni na dno. Složenija je taktika, a uspjeh u njenoj primjeni se temelji na mnoštvu malih tajni koje se rijetko prenose. Rino, Rudi i Toni za čitatelje časopisa Ribolov na Jadranu otkrili su dio svojih tajni. Taktika se usavrša-

100

va individualno i prilagođava se sposobnostima pojedinca i području gdje se prakticira.

Male tajne Prvenstveno je potrebno koncentrirati se na produljenje apnee, polazeći od pretpostavke da će se praćenje ribe, približavanje, ciljanje i gađanje, te povlačenje s ulovom izvoditi pri jednom zaronu. Kada se zna da za približavanje ribi koju se prati treba odabirati najprikladnije,

a ne najkraće putove, jasno je zašto je potrebna solidna psihofizička pripremljenost podvodnog ribolovca. U prakticiranju ove taktike vrijede slična pravila površinskog šuljanja. Posebno treba voditi računa o koordinaciji kretnji, jer će inače ribi biti izuzetno teško prići na domet puške. Duljine putova kojima se ribi približava ponekad su doista impresivne pa treba voditi računa o optimalnom razmještaju olovnih utega na pojasu, leđima i zglavcima

nogu radi ravnoteže peraja. No upravo će peraje ponekad dodirnuti dno i signalizirati ribi da se nešto događa u blizini. Više od 50 % ukupne težine olovnica preporučljivo je držati na pojasu zbog sigurnosnih razloga, a omjer težine na zglavcima nogu i na leđima prilagođava se konfiguraciji dna po kojem se šulja. Ukoliko je konfiguracija dna s više izbočina i neravnina, opterećenje na zglavcima nogu treba biti manje, kako bi se lakše amortiziralo peraje u

izbjegavanju mogućih dodira s dnom. Prilaženje ribi koju se prati izvodi se u fazama, s kraćim stankama. Eventualan izron na površinu, radi uzimanja zraka tijekom približavanja, ribi će signalizirati prisutnost podvodnog ribolovca i riba će pobjeći. Plitkim šuljanjem se brže napreduje kroz lovnu zonu, pa se ribu može ponekad iznenaditi kratkotrajnim ubrzanjem kretanja. Dulja apnea i primjereno prikrivanje mogu osigurati ulov većeg broja primjeraka iz istog

jata. Sunce treba biti iza leđa podvodnom ribolovcu, a kretanje suprotno morskoj struji ponekad će osigurati ulov veće komarče na krajnjem dometu podvodne puške. No ovo ne treba shvatiti kao pravilo, već kao mogućnost, kako kazuju naši eksperti šuljanja. Moguće je tijekom šuljanja naići i na druge ribe. Rudolf Balarin na područjima Lastovnjaka u kasnu jesen redovito nailazi na ugora, murinu i škarpinu. U takvim situacijama se zaustavi i pričeka da se

jato riba koje prati malo odmakne, potom ulovi ugora, murinu ili škarpinu i nastavlja s praćenjem ranije uočenog jata riba.

Oprema za šuljanje Kako ističu praktikanti, šuljanje je posebno zahtjevna tehnika pa se u odabiru opreme ništa ne smije prepuštati slučaju. Od posebne je važnosti udobnost opreme i dobra pokretljivost podvodnog ribolovca. Ponekad su korisne brze reakcije i star-

tovi uz maksimalnu preciznost pušaka za podvodni ribolov. Ribu se često cilja na krajnjem dometu puške. Prikrivanje, odnosno kamuflaža podvodnog ribolovca od posebne je važnosti. Potrebno je nositi i nešto veću količinu olovnica pa je važno da su na primjereni način raspoređene na tijelu podvodnog ribolovca. Olovnu ploču za leđa (koja se danas s remenjem može i kupiti u trgovinama ronilačkom opremom) češće se zamjenjuje posebnim

101

prslucima s olovnicama koje su raspoređene na način da su kretnje podvodnog ribolovca koji se šulja olakšane i lakše se koordiniraju. Ronilačke maske koje se koriste u tehnici šuljanjem širokog su vidnog polja. Preporučljivo je koristiti one zatamnjenih stakala jer riba lako uočava pokrete bjeloočnica podvodnog ribolovca. Na terenima gdje se rjeđe prakticira šuljanje korisne su i ronilačke maske s refleksnim staklima. Efekt ogledala će često zaintrigirati ribu koja će se na trenutak zaustaviti u promatranju odraza okoline. Obrazine maske i disalicu preporučljivo je premazati specijalnim maskirnim bojama. Disalice trebaju biti kraće i širih promjera, postavljene blago prema natrag kako bi se što manje isticale na silueti podvodnog ribolovca. Odijelo za podvodni ribolov šuljanjem debljinom treba biti prilagođeno temperaturi mora, obzirom da je kod ovakvog lova koncentracija izuzetno važna. Dakle podvodnom ribolovcu ne smije biti ni previše toplo, ni hladno. Zbog nužne negativne plovnosti treba odabrati udobna tanja odijela primjerene toplinske izolacije, obzirom na temperaturu mora gdje se lovi. Maskirna šara ronilačkog odijela pomaže u prikrivanju, ali je važno da se odabere nijansa odijela koja je prilagođena prevladavajućim bojama područja gdje se lovi. Zanimljiva su i iskustva sa standardnim

Plitki odroni

102

Cipal je čest plijen plitkog šuljanja nijansama odijela za podvodni ribolov kod kojih su gornji i donji dio odijela različitih nijansi. Praktikanti ističu kako se na taj način silueta podvodnog ribolovca rastavlja na dva dijela. Preporučljive su kvalitetne neoprenske rukavice s vanjske strane ojačanim prstima jer se slobodnom rukom povlači po dnu, pa su učestali kontakti s oštrim površinama na kojima se obične rukavice brzo unište, a i ježevi prijete na svakom koraku. Listove peraja i stopala također

Plitko šuljanje

Šuljanje u kraju

Šuljanje je bilo uspješno

Ribe se često zadržava u području pjene je preporučljivo premazati maskirnim bojama. Posebno je važno šare dobro napraviti na donjoj strani listova koji su stalno okrenuti prema gore. Trebalo bi izbjegavati pe-

Ulov šuljanjem

raje s osjetljivim listovima. Ukoliko se ipak odlučite za peraje s karbonskim listovima, iste se može obložiti tekstilnom tkaninom koja će ih donekle zaštiti, ali i prigušiti njihove kretnje.

Pave Zaninović - rezultat ulova šuljanjem Koristan je i odabir peraja s prozirnim listovima.

Odabir puške Od opreme za šuljanje posebno je važan odabir puške za podvodni ribolov. Različite taktike šuljanja i različita lovna područja podrazumijevaju različite modele pušaka. U pravilu se koriste laštikače lagane konstrukcije jer je važno da svi zvukovi koji nastaju prilikom gađanja budu što tiši. Dužina puške se određuje prema taktici i vrsti ribe koja se očekuje i trebala bi biti prilagođena načinu njenog držanja tijekom šuljanja. Kada se puška drži uz tijelo u ruci koja je bliže obali koriste se kraće puške od 90 cm, ponekad čak i 75 cm. Kada se lovi izvan područja morske pjene, u uvjetima dobre vidljivosti koriste se duge laštikače. Preporučuju su pod-

vodne puške s lašticima manjih promjera, a domet i probojnost se regulira višestrukim lašticima. Bira se pušku s manjim promjerom tijela zbog njene mobilnosti pri brzim promjenama smjera ciljanja. Oprema treba biti prilagođena, a podvodni ribolovac se s njom mora osjećati ugodno kada prakticira ribolov šuljanjem, ali nikakva oprema ne može nadoknaditi iskustvo u čemu se slažu sva trojica naših sugovornika. Usavršavanje tehnike šuljanja i dobar ulov postiže se isključivo cjelogodišnjim prakticiranjem ovakvog lova, praćenjem ponašanja riba i dobrom orijentacijom u području lova. Drugim riječima, kada se upamti raspored postojećih zaklona i smjerovi nailaska ribe na pojedinim pozicijama, ulov za večeru nikada neće izostati. Slažu se u tome Rino, Rudi i Toni.Rudi i Toni.

103

Vijesti

Etui za predveze

ribolovu je iznimno važno reagirati na vrijeme. U trenutku kada vam zatreba adekvatan predvez, a nije vam pri ruci, ribolov se naglo pretvara u noćnu moru. Zebco je na tržište plasirao izvrsno organizirani veliki etui 32 x 23 centimetra za predveze, u potpunosti izrađen od najkvalitetnijeg najlona presvučenog PVC-om. Etui je jednako pogodan surferima kao i varaličari-

AKCIJ

ma ili pak onima koji preferiraju ribolov plemenitih šparida, gdje je pravovremeni pristup predvezima od izuzetne važnosti. Cijena ovog etuia trenutno iznosi 69,60 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Pioneerov Crest

a sve one koji vole obalni ribolov u kojem su cilj plahi šparidi, Pioneerov najlonski monofil Crest je više nego dobar izbor. Ovaj se najlon odlikuje izrazito visokom otpornošću na abraziju, ima mekoću neophodnu za daleke izbačaje, a držanje na čvoru je upravo izvrsno. Najlon je pakiran na kalemima zapremine 200 metara, a dostupan je u dimenzijama od 0,26 do 0,40 milimetara, što pokriva većinu ribolovnih potreba klasičnog ribolovca. Linearna nosivost najlona Crest je vrlo visoka. Tako, primjerice, promjer od 0,33

104

milimetra može podnijeti opterećenje od 15 libri, odnosno 6,80 kilograma.

Yamashitine skosavice

amashitine su skosavice od samog pojavljivanja na našem tržištu osvojile srca i kutije mnogih lignjolovaca. Škorpion u svojoj bogatoj ponudi ima veliki izbor ovih nadasve lovnih skosavica. Egi Sutte, Oppai, Oppai Sutte, Chibiika i Chibi Ebi tek su neki od modela koji krase ovaj zid. Sve su skosavice dostupne u svim bojama i veličinama, a svaka

ima svoju akciju i namjenu. Na vama je samo da odaberete model koji vam odgovara, potopite ga u more i nasučete svoju lignju života. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Praktična grampa

agnja je uvijek tražena ješka, no zimi često nije tako lako doći do nje. One s ribarnica su često prevelike, a one idealne što rastu na rivi su nedostupne. No rješenje postoji, a zove se grampa. Ovaj se alat sastoji od kvadratnog mrežastog dijela s ozubljenjem s jedne strane, poput ozubljenja kod grablji. Cijela konstrukcija ima dovoljno dugačku dršku kojom s lakoćom možete dohvatiti svoje dagnje. Dagnje je dovoljno sastrugati nakon čega će pasti u mrežni dio. Cijela je konstrukcija izrađena od inoxa tako da je dugi vijek proizvoda zajamčen. U ponudi je i manji model s oblo savijenim šipčicama.

Informacije

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Podvodni ribolov

RIZICI

u podvodnom ribolovu

Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

zranjanje pri negativnoj plovnosti koja se u pravilu očituje dublje od desetak metara, zahtijeva snažniji rad mišića ekstremiteta. Trošenjem staničnih zaliha kisika u tijelu pojačano se troše i rezerve kisika iz krvi, što zbog naglih promjena tlaka tijekom izrona može rezultirati nesvjesticom. Zbog toga izron treba izvesti bez panike i naglog ubrzavanja. Brzinu perajanja pri izronu treba prilagoditi vlastitoj fizičkoj kondiciji. Nekontroliranom brzinom izranjanja ubrzano se troši kisik. Zbog toga u slučaju panike treba se nastojati smiriti i u izron krenuti polako, ritmičkim zamasima peraja. Ukoliko je panika još prisutna, ne preporučuje se zabaciti glavu i pogled usmjeriti

Plutača upozorava na ronioca

prema površini. Na većoj dubini udaljenost može izgledati veća i stvoriti dodatnu paniku. Pored toga, istezanje glave prema natrag može smanjiti protok krvi u karotidnoj arteriji, čime se smanjuje protok krvi kroz mozak što također može za posljedicu imati kratkotrajnu nesvjesticu.

Olovnice na leđima Ima i jedna mala tajna vezana za raspored olovnica na pojasu. Pojedinci me često pitaju zašto ih ne rasporedim proporcionalno, i sprijeda i straga. Dva su razloga zašto sve olovnice držim na leđima. Prvi, da imam dovoljno slobodnog prostora sprijeda za kačenje gambeta s konopcem i plutačom lijevo ili desno, ovisno o smjeru morske struje i pravcu ronjenja, te da mi prilikom paničnog izrona

Mirno ka površini

Izranjavati uvijek treba mirno i bez panike

More je neobično. More nas uvijek iznova iznenađuje i mudrima će ponovno osigurati nezaboravne susrete

Čeka u modro - još jedna tehnika lova koja traži posebnu psihofizičku pripremu i eventualne nesvjestice koja može uslijediti na površini olovnice ipak tijelo vuku na leđa, umjesto da mi potope lice u more.

Bilo kakvi trnci u ekstremitetima ozbiljan su znak upozorenja da odmah treba prekinuti s podvodnim ribolovom. Zbog ovog razloga tehnika odbacivanja olovnica može biti izuzetno opasna ukoliko se roni sam. Nesvjestica na površini rezultirati će najčešće i licem pod morem. U zoni pozitivne plovnosti preporučljivo je odustati od odbacivanja remena, pogotovo ukoliko se roni sam. Za početnike, u vezi balasta olovnica koje se koriste, pravilo je da na površini u uspravnom položaju tijelo bude uronjeno do nosa. Iskusniji podvodni ribolovci prakticiraju težinu

olovnica s kojom neutralnu plovnost postižu na polovini radne dubine. Dakle, ako love do dvadesetak metara duboko, na pojas postavljaju toliko olovnica s kojima, kada se umire na deset metara pod površinom, neće propadati dublje niti će ih more podizati prema površini.

Trnci u ekstremitetima Liječnici pomorske medicine posebno upozoravaju da se ne preporučuje odlaziti u podvodni ribolov umoran, neispavan, pothlađen, a pogotovo nakon ronjenja s ronilačkim aparatom. Kao dugogodišnji darivatelj krvi iskustvo mi je pokazalo da se tijekom podvodnog ribolova i trideset sati nakon davanja krvi vrlo lako dolazi u stanje pospanosti. Bilo kakvi trnci u ekstremitetima ozbiljan su znak upozorenja da odmah treba prekinuti s podvodnim ribolovom. Tijekom ronjenja potrebno je

Treba voditi računa o rasporedu olovnica - za svaki slučaj

107

i učestalo izjednačavati tlak. Ukoliko se javljaju problemi s ušima preporuka je taj dan prekinuti ronjenje. Moguće su ozljede bubnjića i posljedice po sluh. Praktična vježba za uši koju mi je pokazala jedna liječnica iz Poljske - prilikom pijenja tekućine s dva prsta začepite nos. Kompenziranje pritiska prilikom zarona najbolje je započeti čim prije i nastavljati u slijedu do konačne dubine zarona. Tijekom kompenzacije pritiska glava bi trebala biti u pravilnom položaju u odnosu na os tijela, a ne s istegnutim vratom. Manji problemi prilikom izjednačavanja tlaka u sinusima rješivi su usporavanjem zarona. Eventualne blokade u sinusima su pak znak da bi bilo preporučljivo taj dan odustati od daljnjeg ronjenja.

Hiperventilacija O opasnostima hiperventilacije, vjerujem, ne treba posebno upozoravati. Usprkos svim upozorenjima hiperventilacija je još uvijek jedan od najčešćih uzroka smrtnog stradavanja podvodnih ribolovaca. Poslje-

A sada put površine dice hiperventilacije su kobne jer ona značajno smanjuje razinu ugljičnog dioksida u krvi. S druge strane, upravo rast razine ugljičnog dioksida u krvi potiče na disanje, te u slučaju prakticiranja hiperventilacije upozorenje da smo pri kraju s kisikom dolazi prekasno. A hiperventilacija prije zarona trenutačno smanjuje razinu ugljičnog dioksida u krvi. Pored toga povećava i mišićnu nape-

tost i ubrzava rad srca. Umjesto hiperventiliranja koje se provodi brzim udisajima i izdisajima, prije zarona se na površini treba opustiti, dobro promotriti područje zarona i usporiti ritam disanja, nastojeći smiriti rad srca. Mišiće također treba opustiti prije nego što se krene u zaron. Liječnici preporučuju da trajanje izdisaja bude dvostruko dulje od trajanja udisaja. Ovim

ritmom disanja rizik snižavanja razine ugljičnog dioksida u krvi je otklonjen. Ukoliko su temperature visoke, preporuča se pustiti malo mora u odjelo, no samo da osvježi, ne da pothladi. Treba voditi računa i o naprezanju koje će uslijediti u slušnom aparatu. Liječnici preporučuju da se i u kapuljaču pusti malo mora kako bi zaštitilo bubnjiće od oštećenja.

Ekstremni dubinac

Lov na ovakvom terenu zahtijeva iznimnu psihofizičku spremnost

108

Nakon uspješno odrađenog zarona tijelu treba dati dovoljno vremena da se pripremi za sljedeći zaron. Koliko je to vremena, individualna je stvar. Jednom prilikom sam pratio ritam ekstremnog dubinca. Locirao je kirnje na dubini od 43 metra. Dobro pripremljen i utreniran, s partnerom koji je također mogao zaroniti na tu dubinu, desetak minuta se na morskoj površini pripremao za uron, nakon kojeg bi se sljedećih desetak minuta odmarao na tubusu gumenjaka. Tek onda je slijedio novi zaron. Nakon svakog zarona preporučljivo je da se odnos plinova u krvi vrati na uobičajenu razinu. U suprotnom se stvara lažan osjećaj da se na dnu može ostajati sve dulje i dulje, a radi se o zavaravajućim znakovima koji su posljedica poremećenoga odnosa ugljičnog dioksida

Borba s ovakvom kirnjom može biti rizična u krvi. Osobno primjenjujem praktično pravilo da mi odmor nakon dubljeg zarona traje trostruko više od trajanja zarona. Kvalificirani instruktori ronjenja sugeriraju i vađenje disalice iz usta prije urona radi lakšeg

izjednačavanja tlaka u ušima i smanjivanja rizika od udaha mora u pluća. Istina je da u slučaju nesvjestice disalica u ustima olakšava prodor vode u pluća, a time se i skraćuje vrijeme tijekom kojeg je moguće pomo-

Izvlačenje kirnje iz rupe na dubini uvijek je rizik

Glisirajuća plovila ljeti ponekad prolaze uz samu obalu ći unesrećenom ribolovcu. Ukoliko je podvodni ribolovac uspio izroniti na površinu te ga je tu zadesila nesvjestica, disalica u ustima će vrlo vjerojatno zbog klonutosti glave biti uronjena u more, pa će prvim instiktivnim

udahom, nakon što se osvijesti, također povući more u pluća. Dovoljno je argumenata da se svi mladi uče ronjenju s vađenjem disalice iz usta. Mi s dugogodišnjim iskustvom u podvodnom ribolovu teže prihvaćamo promjenu, usprkos činjenici da disalica u ustima podrazumijeva dodatni napor da se more u njoj nakon izrona, a prije prvog udaha, izbaci. Snažno izdisanje radi izbacivanja mora iz disalice kada su rezerve kisika potrošene također može rezultirati nesvjesticom. Taj rizik otklanjam na način da efektivnu radnu dubinu smanjim na dva metra od one na kojoj doista mogu raditi. Ukoliko su nepovoljne vremenske prilike na površini (izrazito valovito more) radnu dubinu smanjujem na dodatne metre. Namjerno neću napisati koliko, jer je to vrlo individualno i ovisi o još mnogo drugih varijabli: prevladavajućoj taktici lova koja se primjenjuje, plovnosti, opremi, čak i vrsti peraja koje se koriste, vrstama ulova (obzirom na procijenjeni gubitak vremena kupljenja lovine sa strijelom) i dr. A sve su to teme za nove tekstove.

109

Podvodni ribolov

Zajedničko izvlačenje zaglavljene kirnje

POMOĆ

unesrećenom ribolovcu Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

pravo zbog usvajanja temeljnih znanja kako pomoći unesrećenom podvodnom ribolovcu preporučljivo je da svaki podvodni ribolovac prođe tečaj koji organiziraju verificirani liječnici pomorske medicine. Što i kojim redoslijedom poduzeti u situaciji kada se, usprkos svemu, dogodio nesretan slučaj s kolegom podvodnim ribolovcem te je nastupila nesvjestica. Radnje koje u takvim situacijama treba poduzeti imaju svoj

slijed kako bi se postigao cilj - vraćanje vitalnih funkcija unesrećenom podvodnom ribolovcu. Postupak koji se uvježbava na tečajevima usavršio se s najnovijim spoznajama u kontekstu fiziologije ronjenja na dah, ali i praktičnim iskustvima onih koji su se igrom slučaja zatekli u situaciji da život nekog podvodnog ribolovca ovisi o brzini, redoslijedu i ispravnosti njihovih reakcija. Napomenuo bih da je medicina u kontekstu podvodnog ribolova posebno područje kojim se

bave kompetentni stručnjaci, stoga nije cilj da se u ovome prilogu ulazi kompleksnije u problematiku. Osnove o medicini, vezano uz prakticiranje podvodnog ribolova, treba usvojiti na tečajevima ovlaštenih instruktora ronjenja na dah (AIDA), među kojima su i verificirani liječnici. Tekst koji slijedi rezultat je više od dvadeset i pet godina iskustva u podvodnom ribolovu, dugogodišnjeg prijateljstva s nekoliko sportskih liječnika, ali i osobnog iskustva spašavanja unesrećenog ronioca (hipoksi-

ja) – izvlačenje i reanimaca na natjecanju u podvodnom ribolovu u zadarskom arhipelagu 2005. godine. Kratkotrajna nesvjestica prilikom izrona s veće dubine je realna opasnost. Sretna je okolnost ukoliko se isto dogodi na površini, nakon izrona u prisustvu kolege ronioca. To najčešće završava bez posljedica. Problem nastaje u situaciji kada se roni sam ili kolega podvodni ribolovac nije u blizini. Posljednji nesretni slučaj u podvodnom ribolovu desio se u zajedničkom lovu četvorice podvod-

nih ribolovaca. Do nesvjestice smrtno stradalog lovca došlo je ili pri izronu ili na površini. Olovnice postavljene na prednjem dijelu ronilačkog pojasa su uzrokovale da unesrećenome glava klone u more, a nitko od kolega nije bio u blizini, ili nije pravovremeno reagirao. Isključivo pravovremenost reakcije podvodnog ribolovca partnera, pretpostavka je spašavanja unesrećenog.

Najsigurniji podvodni ribolov je kada se kolege podvodni ribolovci međusobno nadziru i zaranjaju jedan za drugim. Da bi se osigurala pravovremenost preporučuje se roniti u paru. Zaroni se rade naizmjence, tako da je jedan partner uvijek na površini i promatra što se dešava u podmorju. Tako je bilo i u zadarskom arhipelagu. Kao službeni snimatelj

natjecanja odabrao sam jednog natjecatelja i stalno mu bio u pratnji. Nisam ga ometao jer je lovinu tražio na dubini od gotovo tridesetak metara u Rivanjskom kanalu. More je bilo mutno, vidljivost desetak metara. Zaronio bih kamerom za lovcem prateći ga desetak metara te nakon tih kadrova izronio i nakon protoka određenog vremena krenuo u plavetnilo uz konopac od plutače s nadom da ću ga pri izronu susresti s kakvim ulovom u rukama. Prilikom jednog takvog zarona lovca nisam susreo, a već sam bio prošao petnaestak metara. Vratio sam se na površinu prateći vrijeme na satu. Nakon dvije i pol minute od njegova zarona snažno sam cimnuo konopac od plutače. Kao da je konopac bio za nešto usidren. Kameru sam dao pratitelju u čamcu i krenuo uz konop prema dnu. Približavajući se dnu naježio sam se kada sam vidio da je konop od plutače vezan za pušku čija je strijela bila zaglavljena pod nekim velikim kamenom.

Izron

Barkarijol uvijek zlata vrijedi Podvodnog ribolovca nigdje! Okrećući se u svim smjerovima prilikom izrona primijetio sam kao fetus zgrbljenu siluetu lovca kako propada prema dnu u morskoj struji koja je nosila tijelo. Ostatak ove istinite priče ima sretan završetak, a moj Jure će se ove dogodovštine prisjetiti i na drugom dijelu svijeta dok

bude čitao ovaj članak...

Nekoliko pravila U konkretnom slučaju pravovremenost je bila osigurana, premda je trebalo i malo sreće da bi se uočila silueta onesviještenog ribolovca u mutnom moru. Na površini su u čamcu bili moji prijatelji koji su odmah prisko-

Nakon ulova

111

čili i s reanimacijom smo počeli odmah. No vratimo se na početak. 1. Najsigurniji podvodni ribolov je kada se kolege podvodni ribolovci međusobno nadziru i zaranjaju jedan za drugim. 2. Ukoliko se roni u paru, kada se zaroni izvode na dubljem terenu preporučljivo je da kolega s površine zaroni prema lovcu koji izranja kako bi ga ispratio do površine posljednjih petnaestak metara. U praksi se pokazuje da upravo u tih zadnjih petnaestak metara najčešće nastupi nesvjestica prilikom nekontroliranog izrona s velike dubine. 3. Ukoliko se ne roni u paru, barkariol (pratitelj u čamcu) bi trebao biti u neposrednoj blizini ronioca kojeg prati, s pripremljenom ronilačkom opremom za zaron (barem u shory ronilačkom odijelu s olovnicama na pojasu te maskom i ronilač-

Nakon ulova

Osobiti oprez kod čeke na zubace

Procijenite u bazenu vaš kapacitet

Ronite u paru

112

kim perajama na dohvat ruke). Od nepripremljenog barkariola nema ozbiljne pomoći, ukoliko je podvodni ribolovac sam pod morem. 4. Ukoliko pratimo izron kolege, ono na što treba obratiti pažnju su sljedeći znakovi: nepravilni, nesinhronizirani i neritmički zamasi perajama; ispuštanje dijelova opreme iz ruku – puške, ulova; značajnije ispuštanje zraka (mjehurići). Ti znakovi su alarm da hitno treba zaroniti do njega i zajedno nastaviti izron. Nemojte procjenjivati da li reagirati ili ne. Radije reagirajte pa makar bilo i nepotrebno. Kolega će barem drugi put voditi raču-

na da vas nekim radnjama pri izronu nepotrebno ne preplaši. 5. Ukoliko smo prilikom zarona do kolege kod kojeg smo primijetili neke znakove (pod točkom 4.) utvrdili da je na granici nesvjestice, ili je ona već nastupila, trebamo se psihički pripremiti na ono što slijedi. 6. Iskustvo uči da se kratko onesviješteni podvodni ribolovac najčešće osvijesti čim ga se dovede na površinu, na zrak. Ukoliko se to ne desi treba postupiti točnim redoslijedom radnji jer što je unesrećeni dulje u prekidu disanja moguće posljedice takvog stanja su ozbiljnije.

Vijesti

Rapaline skosavice

nogi zagriženi lignjolovci gotovo nikada ne koriste klasične skosavice u kombinaciji s peškafondom, već prioritet daju panuli. Rapaline wobler-skosavice su za takav oblik ribolova nenadmašne. Ubojitost ovih skosavica se zasniva na teturavom hodu koji se postiže stabilizatorom, plastičnim izdankom koji omogućuje zaranjanje i karakteristični ples prilikom povlačenja. Na repu ovih

voblera umjesto trokukih udica stoji dvostruka krunica koja ništa ne prepušta slučaju. Kolorit Rapalinih varalica pokriva sve situacije u kojima se lignjolovac može naći, od ardure, preko škurog pa sve do uštapa. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Raglou u Tankerkomercu

agana panula za brancina u ovim hladnim zimskim danima je nezamisliva bez Raglou varalica. Ove male imitacije pješčanih jegulja zbog svoje posebno provokativne akcije, potpomognute specijalno dizajniranim repom, ostvaruju vibraciju kojoj brancini naprosto ne mogu odoljeti. Važno je samo vući je s minimalnim gasom bez opterećenja ili, ako je već potrebno, sa što manjom težinom olovnica smještenima što dalje od varalice. Nebrojeno puta dokazane i za brancine tako pogubne Raglou varalice sada su dostupne u svim bojama od kojih izdvajamo gliter plavu i srebrnu kao posebno ubojite.

Varalice Civelix

eđu silikonskim varalicama namijenjenima obalnom varaličarenju varalice Civelix su među najpopularnijima. Zahvaljujući mekanom silikonskom tijelu i posebno elastičnom savijenom repu ove varalice i pri najmanjim brzinama povlačenja ostvaruju izuzetno provokativnu akciju. Istovremeno, zahvaljujući metalnoj jigg glavi s ovim varalicama su dostupne daljine koje su s klasičnim silikoncima nedostižne. Uz živo oko i prozirno tijelo ispunjeno holo elementima ulov je zagarantiran. Odlične rezultate daje u kombinacijama koje su iscrtane na poleđini pakiranja.

Informacije

Rhino teleskopi

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

AKCIJ

va vrlo slična, a opet tako različita štapa našla su se rame uz rame na akcijskom popustu od 20 posto. Riječ je o Rhino teleskopskim štapovima Rhino DF Tele Pike i Rhino DF Tele Zander. Prvi je model dug 3,50 metara, ima šest sekcija i c.w. 50-100 grama. Drugi je model dug 3,80 metara, ima sedam sekcija i c.w. 40-80 grama. Oba modela imaju transportnu dužinu 0,95 metara i teže samo 325 grama. Rhino DF Tele Pike sada košta 585,80, a Rhino DF Tele Zander 604 kune.

Informacije

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

113

Podvodna fotografija

KUP HRVATSKE u podvodnoj fotografiji

organizaciji Hrvatskog roni lačkog saveza i domaćina KPA Rovinj – CAS Rovigno u Rovinju je od 2. do 4. listopada održan otvoreni Kup Hrvatske u podvodnoj fotografiji pod nazivom 7. Memorijal Antun Gavranić. Na prijavnoj listi natjecatelja prije ukrcaja u brodove bilo je 19 natjecatelja iz 11 ronilačkih klubova Hrvatske, Slovenije i Italije. Većina fotografa se natjecala u kategoriji refleksnih aparata, njih čak 15, što je do sada najveći broj refleksnih aparata na jednom natjecanju

u nas. Zbog toga su u HRS-u posebno zadovoljni jer, kako kažu, to je dokaz da njihovi članovi ulažu u svoje znanje i opremu kako bi u podvodnoj fotografiji mogli napredovati i uključiti se u borbu za ulazak u reprezentaciju. Naime, ovo natjecanje je uz državno prvenstvo izlučno za dva najbolja podvodna fotografa koji će kao predstavnici

naše zemlje otići na svijetsko prvenstvo u podvodnoj fotografiji koje se održava svake dvije godine. Ove godine su se natjecatelji, kao i do sada, natjecali u dvije kategorije fotoaparata, refleksnim i kompaktnim (amfibijskim). Natjecateljskih kategorija bilo je četiri: riba, makro, ambijent s modelom i ambijent bez modela. Uvođenjem ova-

Najbolja fotografija – Dražen Stojčić

kvog modela natjecateljskih kategorija željelo se što više približiti načinu natjecanja na svijetskom prvenstvu kako bi naši natjecatelji bili spremni na takav model natjecanja. U subotnje jutro oko 9 sati, uz pekrasno sunčano vrijeme, s mola ispred klupskih prostorija KPA Rovinja isplovila su dva broda, Hrvatica i Stupica, s na-

tjecateljima i njihovim modelima. Jedan brod je otplovio do otočića San Giovanni, a drugi na otočić Banjole koji se nalazi neposredno ispred starog grada Rovinja. San Giovanni je natjecateljma ponudio više mogućnosti za slikanje kategorije riba i makro, dok je na Banjolama, koji obiluje podvodnim špiljama i prolazima, bio pogodniji za slikanje ambijentalnih fotografija. Nakon dva sata službenog vremena brodovi su se vratili u bazu kako bi se natjecatelji okrijepili, napunili ronilačke boce i promijenili objektive na fotoaparatima. U drugom uronu brodovi su zamijenili pozicije tako da su svi natjecatelji imali iste uvjete sli-

kanja. Nakon popodnevnih dva sata dozvoljenih za natjecatelje u moru, brodovi su se vratili u bazu. Nervoza natjecatelja bila je vidljiva, kao i pokušaji da se ulovi poneki detalj o tome kako su slikali suparnici. S obzirom na uvijete koji su vladali pod morem, vrlo jake struje, lošu vidljivost i puno suspenzije, natjecatelji su imali težak zadatak. Nakon dolaska u klub, svi su predali memorijske kartice na kopiranje koje su im nakon toga vraćene, tako da se klub vrlo brzo ispraznio jer su svi željeli što prije doći do računala i pogledati svoje fotografije. Po odabiru najboljih fotografija, fotografi su ih predali na ocjenu žiriju. U žiriju su sjedila dva majstora podvodne fotografije Gianni Pecchiar i Aleksandar Adamec te profesorica likovne umjetnosti Dubravka Svetličić. Po završetku četverosatnog rada žirija svečana dodjela nagrada najboljima održana je u nedjelju u multimedijalnom centru u Rovinju. Žiri je odlučio da je na ovom Kupu najbolji bio Osječanin Dražen Stojčić iz RC Osijek, drugoplasirani je bio Danijel Frka iz KPA Adria iz Kraljevice, a trećeplasirani Andrea Tosi, također iz KPA Adria. Na otvorenom dijelu natjecanja s trećeg je mjesta Andreu Tosia potisnuo Oskar Musič iz DMR Ljubljana. Uz odličnu organizaciju natjecanja KPA Rovinja, u čemu su se složili svi natjecatelji, uz pokoju dobru kapljicu, pršut i sir kojima su domaćini počastili sve koji su došli u Rovinj, podvodni fotografi su se pozdravili do sljedećeg kupa.

Vijesti

Kabura varalice Rikola olovnice

ova tehnika koja nam dolazi s Dalekog istoka, kabura, sa sobom donosi i nove varalice. To su varalice kod kojih su na metalnu ‘glavu’ montirane dvije ubojito oštre udice okružene prozračnom suknjicom silikonskih niti od kojih su dvije nešto duže i šire. Zbog specifično kreirane ‘glave’ zadjevi su svedeni na

minimum, a zahvaljujući velikom oku i posebno osmišljenoj ‘suknjici’ provokacija je izrazito uspješna. Kabura varalice su dostupne u više boja i veličina.

Igle s krunicama

bogatoj ponudi zadarske Udice nalazi se i Yamashitina igla s krunicom, namijenjena lovu liganja. Ovaj će alat ponajviše biti od koristi tradicionalistima koji vole raditi sa živom ješkom. Ribu (srdelu, manulu, ciplića) se jednostavno nadjene na iglu, nakon čega se dostatno učvrsti žičicom. U ponudi su dva modela, duži s fluo glavom na suprotnom kraju i s dvije krunice, te kraći s jednom krunicom i klasičnim završetkom.

Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

panuli je u svakom trenutku vrlo važno znati gdje je panula u odnosu na dno. Neki panulaši računaju, množe i zbrajaju, drugi se pouzdaju u sreću, a pametni imaju olovačuvare. No iako olova-čuvari pouzdano ‘govore’ gdje je dno, njihova rotacija mnogima smeta. Stoga su kreirana pouzdana olova-čuvari, tzv. rikola olovnice. Ova olova imaju produžetak poput stabilizatora koji omogućuje zadržavanje položaja bez

neželjenih rotacija. U ponudi su olovnice u težini od 250 grama. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Gamakatsu Zexxer

vaj je štap, kako su ga nazvali njegovi konstruktori ‘uvod u legendu’. Riječ je o varaličarskom štapu nevjerojatno visokih performansi. U ponudi je čak sedam modela – Zexxer B63MH Ex-Fast, Zexxer S63MH ExFast, Zexxer B63H Ex-Fast, Zexxer S63H Ex-Fast, Zexxer B68XXH Heavy Duty, Zexxer B80XH Active Fast i Svi se modeli odlikuju izrazito velikom žilavošću i ogromnom rezervom snage. Raspon CW se kreće od 7/35 grama kod najlakšeg modela do 40/130 grama kod najtežeg modela. Svi modeli su dvodijelni, a dužina im se kreće od 1,90 do 2,40 metara.

Informacije

UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

117

Automobili

INDIJAC U Indijska tvrtka Mahindra & Mahindra je za vrijeme Drugog svjetskog rata licencno radila Willys Jeep, čuveno terensko ratno vozilo, a dio te tradicije prenijelo se na Mahindru GOA SUV Glx, doduše uz obilnu pomoć svjetski poznatih tvrtki - Lotus, AVL, Lear, Dana, Bosch, Lucas, Fuji, Visteon i BorgWarner. Rezultat je uvjerljiv automobil, kombinacija SUV-a i čistog terenca Napisao i snimio Mladen Marković

MAHINDRA GOA SUV Glx

EUROPI

ada smo na test dobili najnovije SUV vozilo na našem tržištu, Mahindru GOA SUV Glx, nismo mnogo znali o njemu osim površnog pregleda na sajmu u Zagrebu. Uostalom, daleka je Indija! Ljudi često imaju predrasude unaprijed, a moramo skrušeno priznati da smo i mi bili u velikoj zabludi, jer kao što rekosmo, daleko je Indija. Kao prvo, površna šetnja po sajmu automobila prošle godine, gdje su po prvi put predstavljeni Mahindra terenci, nije rezultirala oduševljenjem, budimo iskreni, o Indiji uvijek sudimo po nekakvim emisijama na televiziji o kraljevskoj kobri, lovu na tigove, slonovima... Da, slonovima na kojima se putuje kada se ide u lov na tigra. Do tigrovog staništa može samo slon koji nosi lovce na leđima, i tu dolazimo do poante. Mahindra GOA je takav ‘slon’ koji će vas bez problema odvesti na neprohodne terene u

120

lov ili ribolov, jer je to po nama, čisti terenac, iako u imenu ima oznaku SUV. Za ostalo, što će iznenaditi svakog ljubitelja terena i terenske vožnje zadužena je oznaka Glx koja kazuje da se doduše radi o terencu, no terencu koji ima sve ono što imaju

najskuplja vozila te vrste koja se rade u Europi. Kao prvo, Mahindra GOA dizajnirana je u najboljoj maniri japanske ili europske tradicije i na semaforu se ne mora sramiti niti jednog automobila iz velike palete konkurencije koji se zau-

stavi pored uz nju. Dapače, pogotovo kada znamo da većina takvih SUV vozila ne smije ni na mokru pokošenu travu na maksimirskom stadionu, a kamoli da se uputi u nedođiju gdje je Mahindra GOA ‘slon’. Kao takva jedina se može nositi čak i sa

čuvenom Ladom Nivom ili Land Roverom Defenderom.

Oprema Mahindra GOA SUV Glx jedina, za razliku od dva prava konkurenta, Nive i Defendera, ima i ono što danas svi traže, a to je sva sila opreme i moderan pristup izradi automobila. Europska i japanska ruka primjenila

je na ovu Mahindru sva potrebna čuda moderne tehnologije i dosjetki. Standardna serijska oprema sadrži klima uređaj s regulacijom za putnike na stražnjoj klupi, daljinsko centralno zaključavanje, alarmni sustav protiv provale, radio s MP3, CD-om i USB-om te prednja i stražnja svjetla za maglu. U standardnu opremu ulazi grijač zadnjeg stakla s brisačem, alu-

121

minijski pragovi, servo upravljač podesiv po visini, brisač zadnjeg stakla, električni podizači stakla na sva četiri prozora, nasloni za ruke na prednjim sjedalima te blokada diferencijala. No sve ovo je vidljivo, a Mahindra GOA ima i bogatu serijsku opremu koja se na vidi na prvi pogled. Ona podrazumijeva Follow me home sustav - mogućnost da svjetla svijetle 30 sekundi nakon zaključavanja automobila, zatim Child lock sustav - zaštitu za djecu koja se voze na zadnjem sjedištu i koja onemogućava otvaranje vrata, zatim indikaciju otvorenih vrata na instrument ploči, osvjetljenje brave volana kada se otvore vrata, 12 V utičnice na komandnoj ploči i na stražnjoj centralnoj konzoli te dvostupanjsku klimu s Low i High brzinom rada kompresora klime. Treba napomenuti da Mahindra ima mogućnost blokiranja spuštanja stakla na zadnjoj klupi radi djece, treće stop svjetlo, krovne nosače te lampicu u motornom dijelu na unutrašnjoj

122

strani poklopca motora, a osim toga može se programirati prvu brzinu brisača u interval od 5 do 60 sekundi uz standardne 4 brzine rada brisača. Testni automobil je dodatno imao metalik boju i prednji bul bar izrađen od inoxa. Kao dodatna opcija moguće je ugraditi ABS uređaj i zračne jastuke, a testno vozilo je imalo aluminijske kotače i kuku za vuču. Treba napomenuti da je ovim automobilom dozvoljena vuča prikolice od 2500 kilograma, što je daleko ispred konkurencije.

Motor, mjenjač i pogon Mahindru pokreće četverocilindrični Diesel Turbo Intercooler s direktnim Common rail ubrizgavanjem druge generacije, Euro 4 norme koji je dizajniran za lagano pretvaranje u Euro 5 normu, samo treba reprogramirati software koji je razvijala austrijska tvrtka AVL. Pumpu za gorivo i elektroniku izradio

je Bosh. Uz spomenute tvrtke na ovom automobilu su radila i druga renomirana imena, kao što su Lucas, Visteo, Fuji, Behr, Borg-Warner. Mjenjač je ručni s pet brzina, a prijenosni omjer u prvoj brzini je 3,79, u drugoj 3,78, trećoj 1,38, u četvrtoj 1,00 i petoj 0,79, dok je u zadnjoj brzini 3,35. Pogon je 4 Wheel Drive Shift s elektronskim mijenjanjem pogona: stražnji, 4x4, reduktor, plus 80 posto LSD (Limited Sleep Diferencial) blokada diferencijala. Prednje kočnice su samoventilirajući diskovi, dok su zadnje kočnice - bubanj. Mahindra GOA ima neovisni ovjes kotača sa spiralnim oprugama i amortizerima.

Vozne karakteristike Iako Mahindra GOA ne pripada kategoriji malih SUV vozila, ili bolje rečeno, terenskim vozilima, putnike će iznenaditi položaj vozača i suvozača. Naime, sjedala nemaju velik put pomaka prema natrag i dosta je teško smjestiti se ako ste malo

krupnije građe, a takvi smo mi iz redakcije koja se nalazi preko puta (ah veselja!) Šparke, jednog od najboljih zagrebačkih restorana u kojem se jede vrhunska domaća hrana (ovo nije opravdanje, dapače, ponosni smo na naš izgled pravih hrvatskih muževa). Osjećaj skučenosti još više pojačava vjetrobran koji je nadohvat ruke. U prvi mah ne možemo izbjeći mali napad klaustofobije, no on kratko traje jer se vozač u trenu snađe za volanom. Doduše, mi smo morali podignuti upravljač na najviše (zahvaljujući spomenutoj Šparki) i tada je sve sjelo na mjesto. U sedam dana koliko smo imali ovo vozilo na testu sasvim smo se sljubili s njim, pogotovo kada smo shvatili što taj automobil može na terenu, onuda kuda smiju samo odabrani terenci. Ali ni na cesti nije za odbaciti! No, svatko tko sjedne u ovaj automobil mora biti svjestan činjenice da sjedi u terencu, i tada je sve logično. Lijeva noga leži dosta duboko u odnosu na papučicu spojke. U prvi mah

123

nas je smetao taj raskorak, no brzo smo i to uhvatili. Nakon prvog dojma stvar se stubokom izmijenila jer smo se vrlo brzo navikli na vjetrobransko staklo na pola metra od lica, visoku papučicu spojke, mali pomak sjedala unatrag i visoku poziciju, koja pruža dojam kao da ste na slonu i lovite tigrove. Vozili smo autocestom od Zagreba do Gornje Ploče preko Obrovca prema Karinu gdje se

124

održavalo natjecanje u panuli. Po ravnoj autocesti Mahindra klizi mirno i gubi se osjećaj terenskog vozila. No kada se skrene na neravan asfalt automobil kao da kaže: - Halooo, gospodo ja sam terenac! Uostalom tko želi automobil koji nije tvrd kao Mahindra GOA, neka kupi nešto drugo. Kada se skrene sa ceste, nastaje uživancija. Jednom, kada sam bio vrlo mlad, ‘šetao’ sam s jednom Ladom Nivom po

Samoborskom gorju, po drčama kroz koje se spuštaju oborena stabla u šumi. Vožnja Mahindrom po terenu podsjetila me upravo na taj sretni period života. Naime, ni za Mahindru nema prepreka, i zapravo, pažljivom vožnjom s mijenjanjem brzina na vrijeme možete kuda god hoćete. Naravno uz dužno poštovanje vozila, terena, a i vozačkog umijeća. Kao jedinu ozbiljnu manu ovog automobila smatramo lošu pasivnu sigurnost jer Mahindra GOA nema zračne jastuke u standardnoj

opremi, nego se moraju dokupiti.

Ribičkim okom Mahindra GOA je radno terensko vozilo s kojim možete na svaki teren, bez obzira radi li se o asfaltu, blatu, pijesku, travi... Jednako tako ovo vozilo je idealno za kolege lovce koji također voze po nekim nedođijama. Mahindra GOA je rješenje za šumare, vatrogasce, cestovne radnike, ali i za nas ribiče. Zapravo Mahindrom možete na

Tehnički podaci Motor:

2.5 CRDe

Zapremnina:

2498 cm3

Snaga:

108 KS

Mjenjač:

ručni, 5 brzina

Spremnik za gorivo:

55 l

Najveća brzina na testu:

148 km/h

svaki ribolov, bez obzira idete li u slatkovodne ribičke ture ili se spuštate po uskim puteljcima sa ceste na zabite plaže otocima. Iako u Mahindri ima mjesta za pet osoba, u ribičkoj verziji

četiri ribiča s punom opremom mogu kuda god zažele, pogotovo jer se na držače na krovu može montirati kutija za štapove koji su uvijek problematični pri transportu.

Informacije PANDA d.o.o. Uvoznik Mahindra i Lada vozila te distributer Citroen vozila 43000 Čakovec, Zrinsko-Frankopanska bb Tel: 040/328 - 530

125

Sajmovi

25. NAUTICA

25. izdanje Nautice, međunarodnog nautičkog sajma u Rijeci održano je po lijepom vremenu. Unatoč činjenici da je sajam bio dobro organiziran, dojma smo da Rijeka i Riječani ne mare mnogo za njega Napisao Mladen Marković, snimili Željko Sokač i Mladen Marković

ažalost, naš najstariji sajam je očigledno nahoče Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, a jednako tako i građanima Rijeke koji ga nisu posjetili u većem broju. Unatoč tome, vrijedni organizatori su svoj dio odradili solidno. No, kao i u Šibeniku postavlja se pitanje kome treba sajam koji počinje u srijedu i završava u nedjelju kasno poslijepodne. Iz iskustva se zna da na sajam posjetitelji dolaze u petak popodne, udarni dan je subota, dok je nedjelja dan kada se većina drži

126

kruga svojih obitelji pa ne čudi da je sajam tada gotovo prazan. Organizatori u pravilu barataju brojkama koje govore da je posjetitelja bilo, u najmanju ruku, nekoliko desetaka tisuća iako je u srijedu ili četvrtak po pontonu prošlo katastrofalno malo ljudi, ne računamo li djecu iz vrtića i škola. Organizatori sajmova, pa tako i riječkog, moraju znati da izlagače takva situacija stoji gomilu novaca, jer biti na sajmu od srijede, kada se mora doći na sajam i postaviti štand, do 19 sati u nedjelju nije mala stvar. Tu je spavanje, tu je jelo, tu su mnoge neplanirane stvari koje

koštaju novaca kojeg je danas teško zaraditi. U svakom slučaju, mnogi izlagači nisu ni došli jer jednostavno treba shvatiti što su sajmovi u Hrvatskoj, pogotovo u ozračju katastrofalno loše politike koju vodi ova vlada sustavno uništavajući sve pa tako i domaću malu brodogradnju. A baš je nje bilo najviše na ovom sajmu. Osim toga, sajam za sajmom s razmakom od samo dan ili dva, kao što je to ove godine. Kome to treba, pitamo otvoreno. Izlagači i ljudi zainteresirani za prezentaciju svojih plovila i opreme sasvim će sigurno mo-

rati odlučiti na koje će sajmove dolaziti, a koje propuštati, jer se dobro zna što je sajam u Zagrebu, što je sajam u Splitu, u Šibeniku, ovaj sajam u Rijeci ili sajam u Biogradu dva tjedna kasnije! Ispada da smo velesila u maloj brodogradnji kada imamo toliko sajmova, a istina je sasvim drukčija, pogotovo kada je plitka politika rekla svoje i pogotovo zato jer su mali brodograditelji pred kolapsom. No vratimo se 25. Nautici koja je, kao što rekosmo, bila svojevrsni izlog male hrvatske brodogradnje jer su na njoj bili zastupljeni svi relevantni mali brodograditelji.

VEMAX NAUTIKA

Arba 500 plovi širom Jadrana i nije tajna da je jedna od najboljih brodica u svojoj klasi, što dokazuje činjenica da se na nju može staviti motor od 40 konja. Na sajmu je bila izložena baš ona koju će neki sretnik dobiti u našoj nagradnoj igri, a uz nju dolazi Yamaha od 15 konja.

GALEB I JA

Novo ruho Galeba plijenilo je pažnju mnogih posjetitelja. Nije ni čudo, radi se o obiteljskoj barci koja je dobro poznata mnogim našim ribičima, i ne samo njima.

TUŠEK, SYKORA NAUTIKA, MLAKA ŠPORT

MATOŠIĆ

Na Nautici su rame uz rame stajale brodice koje se proizvode u Ivanić Gradu, Zagrebu i Velikoj Mlaci, dakle daleko od mora, ali koje se dobro snalaze u slanom mediju.

Obrt za popravak i gradnju brodica iz Selca Matošić izložio je na kopnu Bakan 5, dok je u moru bio Bakan 6,30. ‘Petica’ je već poznata, a 6,30 je ‘novost’ koja je našla put do kupaca.

DIA MAR

LEIDI

O Marinu smo pisali nekoliko brojeva unatrag i još stojimo kod toga da se radi o jednom od najboljih uradaka hrvatske male brodogradnje. Solidna gradnja uz sudjelovanje Brodarskog instituta u Zagrebu rezultirala je odličnim brodom za obiteljske đite i ribolov.

Brod neobične prove bio je meta pogleda, a mnogi su poželjeli isprobati ovaj najnoviji uradak obrta Leidi iz Pule. Prova pomalo podsjeća na američke TUG-ove, no koliko to ima smisla pokazat će vrijeme.

127

128

DUNKIĆ

KVARNERPLASTIKA

O Šibeniku 800 smo već mnogo puta pisali, a treba reći da se radi o brodu lijepih linija i precizne izrade. Valja pripomenuti da se više radi o obiteljskom, a manje ribičkom plovilu, no to je stvar individualnog pogleda.

Otvorene brodice Kvarnerplastike su pomalo odskakale svojom zelenom bojom od mora, no moramo im priznati da se radi o barkama s kojih se može dobro loviti riba u priobalju.

GRAŠO

RAGUŽ MARINE

Sajam u Rijeci je domaći teren za pulskog brodogarditelja Grašu koji je izložio našim ribičima dobro poznate brodove. Naime, mnogi od naših čitatelja imaju ove brodove u svom vlasništvu i s njih uspješno plove i ribu love.

Raguž Marine premijerno je predstavio Ragusu 595, a mogla se vidjeti i ostala paleta ovih moćnih ‘gumica’.

INTERADRIA SC

LALIZAS MARINA

Sessina plovila Key Largo i Dorado imali smo na testu i o njima ne treba previše govoriti. Radi se o vrhunskim brodovima za obitelj i ribolov, a tu se pogotovo misli na Dorado 32, jedan od najljepših brodova za big game koji plovi Jadranom.

Lalizas Marina je preko svoje poslovnice iz Rijeke izložila bogat dio svoje opreme za brodove, plovidbu i ribolov. Naime, ova tvrtka je specijalizirana za prodaju opreme za brod i ima svoje prodavaonice u većim centrima.

BARRACUDA BRODOVI

MOTONAVIS

Barracuda 590a još je jedan gumenjak visoke kvalitete proizveden u Hrvatskoj. Jedan od laureata riječkog sajma samo potvrđuje činjenicu da smo i u ovom segmentu savladali gradivo, samo nam treba dopustiti da radimo i uspjeh neće izostati.

Na sajmu su se mogli vidjeti i talijanski fishermani Saver, jednako kao i gumenjaki Zodiak. Savera 22 smo imali na testu i bili smo oduševljeni.

INTERADRIA SC

SCAM MARINE

Mogli su se vidjeti i Yamahini motori, koji po novom imaju zastupništvo u Hrvatskoj, a na sajmu ih je izložila tvrtka Interadria iz Kastava.

Što reći o motorima SCAM? Da su nepoderivi! Da su najbolji! To ionako svi znaju i to ne samo u Hrvatskoj. Kvaliteta iz Viškova uspješno se dokazuje i u Europi, jer Mauro i ekipa ne puštaju proizvod na tržište dok ne prođe strogu kontrolu unutar tvrtke.

JLM PERKOVIĆ

UNIMAR

Dobri stari Perkins! Nekada su ovo bili nezamjenjivi motori, a i danas mnogi od njih uredno brundaju u mnogim plovilima. Novu generaciju Perkins motora zastupa tvrtka JLM Perković iz Matulja.

Trebate li bilo što na brodu, ne brinite. Tvrtka Unimar iz Rijeke ima sve za brod i oko broda. Bez obzira o kojem se dijelu brodske opreme radi, u Unimaru ga imaju na skladištu, a kupcima je na raspolaganju bogat katalog na hrvatskom jeziku.

129

130

TAMARACOM

MOTONAVIS

Sajam nautike ne može proći a da na njemu nema tvrtke Tamaracom iz Čavli koja je jedina izložila ribičku opremu, kao i svake godine. Bila je to prilika da ribiči, posjetioci sajma, kupe kvalitetan pribor po povoljnijoj cijeni, stoga nije čudo da su mnogi šetali sajmom s novim štapom u ruci.

Sjajne vanbrodske Suzukijeve motore predstavila je tvrtka Motonavis iz Rijeke. Kada smo kod Suzukijevih motora moramo upozoriti kolege ribiče da je Motonavis jedini pravi zastupnik u Hrvatskoj i da samo motori kupljeni u Motonavisu i njihovoj mreži prodaje imaju garanciju i tehničku podršku.

BURZA NAUTIKE

STEYR MOTORS

Na štandu Burze Nautike mogli su se kupiti stari brojevi i CD-i po godištima. Mogla se i dobiti informacija o Marinu 22, brodu koji je zasigurno privukao mnogo pažnje posjetilaca.

Ovi se motori u zadnje vrijeme često postavljaju u nove brodove koji se proizvode u Hrvatskoj, a jedan će pokretati i novi fisherman koji se užurbano završava. S ponosom moramo reći da smo sudjelovali kao konzultanti na izradi ovog broda, no o tome kada dođe vrijeme.

TEHNOLINE

POSJETITELJI

Tvrtka Tehnoline iz Pule izložila je poznatu elektroniku Garmin. Bila je to prilka da posjetioci dobiju pravu informaciju iz prve ruke. Naime, dobro je poznato da mnogi ribiči koriste samo mali dio mogućnosti ovih uređaja jer smatraju da je korištenje kompliciran. Naprotiv, kada dobro znate svoju elektroniku, riba se lakše lovi.

Riječani i stanovnici okolnog kraja očigledno su imali nekakvog važnog posla pa su na sajam poslali pomladak. Treba li komentara?

Vijesti

G Power ultra braid x 8

svijetu upredenica nije svejedno što namotavate na svoju najdražu rolu. Pritom nije pitanje samo nosivost ili profil presjeka koji se najčešće spominje. Gamakatsu upredenica G Power ultra braid x 8 je sastavljena od osam upleta ili kako smo od naših susjeda pokupili, osam fila. Ova je upredenica upravo savršena za najzahtjevnije tehnike poput vertical jigginga, kabure ili tatakija. Ova

upredenica pri radu ne ‘svira’ po vodilicama, a zahvaljujući posebnoj tehnologiji slaganja niti, ima još veću nosivost od uobičajene. Tako, primjerice, promjer od 0,14 milimetara može podnijeti opterećenje od čak 4,8 kilograma. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Duel Powercarbon

ajnovija generacija Duelovih fluorokarbonskih st r una u p ra vo iznenađuje svojim karakteristikama. Osim pojačane linearne nosivosti, ovi fluorokarboni izvrsno drže i na čvoru. Pakirani su na kalemima od 50 metara, a dostupni su u dimenzijama od 0,19, 0,205, 0,220, 0,235, 0,266 i 0,285 milimetara. Strune su izrađene od stopostotnog fluorokarbona i doslovno su nevidljive nakon potapanja. Proizvođač je na deklaraciji istakao šest osnovnih karakteristika – knot, power, handling,

soft, senzitive i clear, što vrlo vjerno i rječito opisuje ovu strunu. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Colmicove udice

olmicova linija udica namijenjenih ribolovu u moru dobila je krunu pod znakovitim imenom Nuclear. Ove su udice kemijski oštrene pa imaju, kako to proizvođač voli naglasiti, vrh poput laserske igle, što ne ostavlja prostora za promašaje. Koncipirana tako da prodire praktički bez otpora pravi je izbor za ribolov svih plemenitih šparida. Udica je izrađena od visokokvalitetnog inoxa ukomponiranog s karbonom 110 s velikom otpornošću na negativni i razorni utjecaj agresivne morske sredine. Model MR42 omiljen je među ribolovcima koji preferi-

raju ribolov okrunjenih šparida, upravo zbog visoke otpornosti na habanje i velike nosivosti. Maloprodajna cijena ovih udica je 12 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Yo-zurijev Crystal Minnow

panuli nipošto nije svejedno što se za barkom vuče. Iako je zima, brancini su vrlo probirljivi. Srećom postoje varalice koje ne ostavljaju puno prostora za premišljanje i kalkuliranje. Tako ubojiti modeli su provjereno lovne varalice iz svima znane Yo-zurijeve serije Crystal Minnow kojima brancini nikako ne mogu odoljeti bez obzira na trenutnu sitost ili nezainteresiranost. Varalice su duge 70 milimetara i teže sedam grama, što je idealna veličina za laganu panulu. Naravno, uz brancina se na Crystal Minnowa u pravilu zalijeću i svi ostali morski predatori.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

131