Ribolov na Jadranu 11/2010 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

GODINA VI - STUDENI 2010.

LIGHT EGGING uz Naory

* * * *

Shark Fishing Lignjolov podvodnom puškom Skosavica - zaboravljena tehnika Ribolov bez granica

GODINA VI - BROJ 11 - STUDENI 2010. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

* 46. svjetsko prvenstvo * Zodiac MILPRO

NAUTICA 2010.

SADRŽAJ U OVOME BROJU Svijet ribolova, vijesti, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

LIGHT EGGING UZ NAORY Prilikom povlačenja prema obali, ove se varalice kreću u stranu i to pri svakom trzaju u drugom pravcu. Tako izlomljenom kretanju jednostavno ne mogu odoljeti ni najsitnije lignje, što ih, u dodiru sa savršeno oštrim krunicama, dovodi ravno pod vaše noge

UVODNIK

7 napisao Mladen Marković

OTKRIVANJE KARATA

46. SVJETSKO PRVENSTVO

napisao Vlada Vuković

STUDENI - KASNA JESEN

napisao Milan Sijerković

RIBOLOV BEZ GRANICA

napisao Mladen Marković

STRANICA 62

RAPSKI OBRAČUN

VRHUNSKI IZAZOV

56 napisao Mladen Marković

Svaka vrsta bori se na svoj način, potpuno drukčije od druge pa su, prema tome, mogući i različiti ishodi borbe, npr. stijena može prekinuti strunu, drugi pas nasrnuti na naš plijen ili nam pregristi strunu u trenu, može naići pas goleme veličine, udica puknuti jer se ne uspije zabiti u nepce lovine…

FERMA PRIJE SVEGA

76 napisao Boris Bulić

PROČITAJTE NOVE POŠTE

napisao Boris Bulić

ZAGLAVIĆ

86 napisao Boris Bulić

STRANICA 88

SKOSAVICA Zaboravljena tehnika U kasnojesnsko i zimsko predvečerje ili sumrak, na lignjarskim poštama u blizini porta, mogu se vidjeti male batele kako se zagonetno vrte u krug. U njima pogrbljene siluete lagano skosaju i svako malo vade tunju. To starci u batelama skosavicom vade lignju za lignjom

VALOVI SVE OTKRIVAJU

96 napisao Boris Bulić

PREMUDA IV.

108 napisao Neven Šerić

ZODIAC MILPRO

114 napisala Božena Krapinec

GHP12 - AUTOPILOT

116

STRANICA 100

LIGNJOLOV PODVODNOM PUŠKOM 118

RUBRIKE UVODNIK ULOVI ZAKONODAVSTVO VIJESTI NATJECANJA EKOLOGIJA METEOROLOGIJA RIČ RIBARSKA SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE

napisao Pero Ugarković 7 13 14 20 22 38 40 44 46 62

ROCKFISHING SHARK FISHING SURFCASTING RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON SVIJET NAUTIKE ELEKTRONIKA PODVODNI RIBOLOV SAJMOVI MALI OGLASI

82 88 96 100 108 114 116 118 130 132

KAVALA

122 napisao Neven Šerić

NAUTICA 2010.

130

napisao Mladen Marković

5 napisao Mladen Marković

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Dragi prijatelji mora i ribolova!

oran van reć da mi je lipo pri srcu kada vidin kako je lip ovi život u našoj Rvackoj. Ma judi moji ja mislin da takvog života ni nigdi na cilemu svitu! Je! Ma ča mislin? Znan! Je, znan, jer di si vidija da je sve u najbojem redu. Nigdi sinko moj! Recimo di si vidija da judi kopaju po kantama za smeće? Di si vidija da judi ne dobiju plaću misecima? Di si vidija da su nekada najboje tvrtke prodane za kunu najbojim judima! Je najbojim, ča se čudiš? I di si vidija da su ih najboji judi lipo najboje uništili? Di si vidija... Ma di si vidija što mi gledamo svaki dan! Nigdi, sinko moj! A recimo di si vidija ovakve političare ča su naši? I di si vidija da političari uđu u politiku s rupom u cipeli i za godinu dana su bogati krezovi? Di? Nigdi sinko moj! A kako je to moguće? A lipo sinko moj! Lipo! Samo moraš biti poslušan i kimati glavon kako ti kaže tvoj stranački šef i sve je u redu! Nima brige za tvoj džep! Lipo samo kimaš glavon i dižeš ruku kada tvoji narede i šoldi sami lete. Ma judi moji, takve harmonije u politici i među političarima nima na cilemu svitu, a jedino ča kvari lipu sliku su ove novinarske kurbe koje izmišjaju i pišedu dežgracije o najbojim sinovima i ćerima naše Rvacke. Tako i ja u svojen kurbinskom điru koji put nešto beštiman, makar kad si boje razmislin nisan u pravu! Je! Nisan u pravu u mnogim stvarima! Recimo stalno nešto bezobrazno pišen o našoj šefici vlade! Te Jaca ovo, te Jaca ono, ma baš san neki! Dođe mi da sam sebi udarim trisku! Je trisku, nego ča! I baš mi je ža kako san tako pisa o njoj, a ona je - Drita ka kolona! Je, drita ka kolona, kako kaže pisma. Eto, jel je lipo rekla: - Kud dragi Ivo tud i ja! Je tako je rekla, no kad je dragi Ivo pobiga lipo ga je odma izbacila iz - zna se stranke. Ma nije zatvorija ni vrata na – “zna se” stranci i već je bija u autu! Je autu! Ma ne u autu BMW serije 7, nego onem prave autu ka

u Maksimiru ili na Poljudu. Je, je temu autu! Ma jest ga Jaca dobro udrila nogon i pljeska joj je cili Rvacki narod. Ma tija joj je uzet – “zna se” stranku, ali ga je Jaca udrila nogom u guzicu, da prostiš, tako da je odletija do Jamerike. I sve bi bilo dobro da onaj galeb ča je odletija... Ma kako ne znaš koji galeb? Čitaš li ti mene... Pa Polančec lipi moj! Polančec ča je propiva ka grdelin. E, ča se čudiš, galeb koji piva ka grdelin i koji je zapiva pismu o Podravki, HEP-u, INI... Ma nima pisme koju nije otpiva u pržunu. Tako je lipo piva da se dragi Ivo mora vratit iz Jamerike jer ga grdelin optužija za sve. I pazi lipi moj, grdelin je optužija i Jacu, jer da je znala ča je radija! Kako bi Jaca znala? Ma ona nije mogla znat koje dežgracije on i dragi Ivo rade... Ma oli ste popizdili... I vi mislite da je ona znala? Ma to što je baš ona potpisala one nesritne ugovore? Ma to nima veze! Ni oni ministar, Smješko u čizmama, nije zna što potpisuje jer nije čita dokument pa zato nije bija kriv. Pa kako bi onda Jaca mogla biti kriva jer joj je dragi Ivo samo reka potpiši i ona je potpisala. Ma judi moji imamo sriću jer je jadna mogla potpisati i vlastitu smrt. Jer kad dragi Ivo da na potpis, ča se tu jema čitati? Ništa, samo šuti i potpiši, pa uvik moreš reć - ja nisan čitala i nisan kriva ča su onaj grdelin i

dragi Ivo napisali na dokumente! I da nisam više ništa čuja kontra Jace! Sritni smo ča je jemamo, jer takve odlučne žene nima niko na cilemu svitu! Ma ča je ona ingleška Čelična Lady prema našoj Jaci? Ma niko i ništa! Kad Jaca nešto kaže ta i to provede, nima šnjon zajebancije sinko moj! Dragi prijateji mora i ribolova sad kada san spomenija Ingleže, oli ste vidili onega njihovog premijera? Ma taj ne pita nikoga nego je lipo uveja straovladu! Je sinko moj, kako neće bit straovlada kad oće otpustit višak judi u državnim tvrtkama i ne samo njima. Ma taj prodaje i borbene reoplane, borbene brodove i sad san u straju za Inglešku! Ma kako će sad jadni Ingleži kad će in kurbin sin prodati borbene reoplane! I to pazi kome? Nama Rvatima i Slovencima, jerbo ćemo imati zajedničku obranu ne samo Rvacke, Slovenije, nego i Bosne i Hercegovine, a bogumi i Crne Gore! A ako neko napadne Inglešku, zajedničke eskadrile Hrvatske i Slovenije obranit će i njih! Recimo poleti Ingleški reoplan, koji je sada Rvacko-Slovenski pa na repu ima i šahovnica i Triglav, s aerodroma u Rvackoj i preleti Sloveniju u minuti i odma napadne neprijatelje onih jadnih Ingleža ča su ostali bez posla i ruju po kontenjerima za plastič-

nim flašama. Ili recimo polete zajedničke zračne snage Rvacke i Slovenije s Cerklja i počnu napadati neprijatelje Ingleške hrvatskim bombama punjenim slavonskim kulenom, kulenovom sekom i dalmatinskim pršutom, a Slovenci ubace u reoplane bombe punjene crvenim cvičekom! Judi moji odma mi je isprid očiju slika naše RvackoSlovenske eskadrile, koja na repu reoplana ima šahovnicu i Triglav, kako spašava one jadne Ingleže od kopanja po kontenjerima! Judi moji koje lipote? Mi i Slovenci postajemo moćna reoplanska sila u Europi, koja zapravo brani cilu Europu! Uf, judi moji odma mi je vruće kod srca! Ma ča vruće! Unaprid san ponosan na združene reoplanske snage koje bi se mogle zvat Matan&Kekec Battle Group. Dragi moji prijatelji more i ribolova! Znate mene! I ja san samo mali čovik koji ne može na drugi način iskazati svoje nezadovoljstvo osim u mojim uvodnicima. Nažalost svjedoci smo mižerije nad mižerijama, koju su nam servirali vlada, ustavni sud, najviši dužnosnici upleteni u najveći kriminal. Zato da si olakšate uzmite skosavice u ruke junačke i ne dajte na sebe... Zapravo dobro razmislite kada dođu izbori, a moraju doći skoro ili smo u... Banani, dakako! Mladen Marković

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD A ZA SAM O 30 kn

KAPITALAC za sjećanje

ko zna zna, stara je uzrečica koja se izvrsno uklapa u ovaj ulov. Panulavajući po poštama sjevernog dijela Dugog otoka, Edo Kovačević je svoju panulu provukao i između Velikog i Malog Lagna. To je pozicija poznata po kvalitetnim ulovima liganja, ali i velikih gofova. Procjena se pokazala dobrom jer je već u prvom provlačenju panule riba prihvatila ponuđenu lignju. Računajući s brzim izvlačenjem, Edo je tunju zategao do granice pucanja, no ribu, koja se očito ukopala, nije uspio pomaknuti. Dapače, uslijedio je bijeg u dubinu, zatim još jedan i tako nekoliko puta. Ukratko, borba je trajala sat i pol vremena, no realno riba zapravo i nije imala nekakve šanse. Rutiniranom strpljivošću i taktiziranjem, Edo je ribu uspješno dovukao na površinu te je kukom ubacio u brod. Vaga je pokazala ravno trideset kilograma težine.

Zakonodavstvo

OTKRIVANJE

karata B

esprijekorna organizacija i upravo savršena atmosfera obilježili su ovo natjecanje. Organizator je još jednom dokazao svoje vrhunske organizatorske sposobnosti dok su suci svoj posao odradili upravo briljantno. Ukratko, natjecanje je prošlo bez ijednog incidenta tako da možemo samo čestitati kako organizatoru tako i sucima i natjecateljima koji su se do posljednje sekunde natjecanja ponašali fer i sportski. Svaki bi klub organizator volio ovako nešto pročitati o svom natjecanju. Nažalost, ovakvi su izvještaji rijetki, točnije rečeno potpuno neistiniti i lažni jer opisane briljantne i savršene situacije u sportskoribolovnim natjecanjima ne postoje. Povremeni izvještaji koji se

Sav ulov se izvaže, prebroji i baci

mogu pročitati na tu temu uglavnom su nategnuti kako bi donekle sačuvali ozbiljno poremećeno dostojanstvo kluba organizatora i nedužnih članova. Naravno, riječ je o natjecanjima koje organizira krovna organizacija hrvatskih sportskih ribolovaca HSŠRM.

Tri primjera pozitivnog pristupa natjecanju No, što je s prigodnim kupovima koje organiziraju manje pompozni organizatori ili pak ‘nevidljivi’ klubovi za koje se slučajno sazna ili se pak uopće ne sazna? Na takvim natjecanjima, unatoč nepokrivenosti krovnim ljudima, delegatima i svom pratećom svitom, natjecanje protekne u ugodnom nenametljivom druženju bez zategnutih odnosa, grubih riječi ili kršenja pravila koja su, usput budi rečeno, fleksibilnija od ‘zakonskih odredbi’ koja prate natjecanja pod okriljem HSŠRM-a, a istovremeno puno bliža prirodnim zakonima. Pozitivni primjeri? Ima ih bezbroj… Zadarski Donat je organizator Oluja kupa na kojem se boduje isključivo riba iznad petnaest centimetara dok se na vagu donosi samo trideset primjeraka po izboru natjecatelja, a riba nakon vaganja dijelom završi na gradelama, a dijelom bude donirana Domu za stare i nemoćne. Na kupu Crikvenice koji se od ove godine naziva Grand Prix Crikvenice, riba je radi bodovanja podijeljena u tri katego-

Na prigodnim natjecanjima natjecatelji su u startu okrenuti krupnijim ulovima rije, a primjerci ispod 17 centi- ra! Rezultat takvog odnosa su nih u četiri kategorije – senio- nerijetko donose i preko pet metara dužine moraju se neo- pune najlonske vrećice riblje ri, seniorke, U-16 i U-21, s tim kilograma ribe. zlijeđeni vratiti u more. Ako na mlađi koja nakon vaganja zavrda samo U-16 i seniorke ne lo- Da ne bismo iznosili samo vagu ipak dospije primjerak ši ili bačena na dno mora ili u ve iz barke. Iako se dogodi da paušalne i fiktivne ocjene, ispod mjere, to za sobom po- prvom kontejneru. A nije ni čuponeki ribolovac ulovi ispod evo i konkretnog podatka. Na vlači diskvalifikaciju. do da tu ribu nitko neće. Osim prosjeka, većina ribolovaca međužupanijskom prvenstvu Na kupu Tribunja na vagu se što je premala za bilo što, riba na vagu donosi preko dva kilo- u kategorijama U-16 i U-21 u donosi tek dvadeset najve- nakon vaganja ide na ‘stručno’ grama ribe, dok prvoplasirani disciplini štap - obala prije tri ćih riba što ribolovce u star- pregledavanje i prebrojavatu usmjerava prema većim nje od strane Instituta kako bi udicama i ribama. U svakom ustanovili brojnost riblje popuslučaju, pravila hvalevrijedna lacije, mada bi bilo pravilnije i dostojna pravog sportskog reći da nakon takvog sortiranja ribolova. i prebrojavanja možemo ustanoviti samo koliko riblje mlađi Bačeno 4706 riba ima manje u moru. Spomenuto pregledavanje nikada ne traje Nasuprot spomenutim natje- samo deset minuta, a nakon canjima, službena natjecanja što riba bude pregledana, još HSŠRM-a, unatoč silnom tru- neko vrijeme odstoji na suncu, du oko deklarativno budne i nakon čega je i lokalne mačke uvijek prisutne eko svijesti s izbjegavaju u širokom luku. ciljem zaštite podmorja, pre- Na nekakvom natjecanju višeg ma istom se podmorju odno- ranga, primjerice na međužuse vrlo genocidno. Minimalna panijskom natjecanju, lovi se veličina ulova koja se smije dva dana. Na natjecanju naloviti iznosi tek 12 centimeta- stupa 48 ribolovaca podijeljeBudući da je manji od 15 centimetara, ubijen je a potom i bačen

godine, ulovljeno je 4706 riba ukupne težine 167,714 kilograma! Naravno, sve je pažljivo izvagano, prebrojeno, sortirano i bačeno. Da ne zaboravimo – uz blagoslov HSŠRM-a!

E moj kadija Srećom, tu su suci koji se brinu da sve prođe po regulama. Strogo se gleda da slučajno ne bi koja ispodmjerska riba s popisa zakonom zaštićenih vrsta dospjela na vagu. Nažalost, to im je krajnji doseg djelovanja. Mada će mnogi reći da se suci brinu i za izračun plasmanskih lista, to danas rade računalni programi, a oni koji još uvijek računaju ‘pješice’ samo dokazuju svoju informatičku neobrazovanost. Neki će reći i da se brinu da natjecatelji ne dolaze u sukob oko sektora, no to se u pravilu ostavlja samim natjecateljima. Ako pak i dođe do nekog

Rezultat natjecanja jedne ekipe – bitno da nijedan fratar nije ispod 15, za knezove baš nas briga

Paška je Orada sa svojim predsjednikom Ivicom Bobićem poznata po kovanju pravde po vlastitim mjerilima

sukoba pri čemu bi natjecatelj imao kakvu primjedbu, ta se primjedba ili ne uvažava ili se pak natjecatelj dodatno kazni. Primjer? Barem toga ima… Na Pagu je održano Međužupanijsko natjecanje u kategoriji seniora u disciplini štapbrod. Unatoč jakoj buri, barke su isplovile i našle zaklon ispod hridi Maškalic. Dolaskom sudačkog broda na kojem su bili prisutni glavni sudac i opunomoćenik HSŠRM-a, natjecatelj Katunarić se potpuno opravdano potužio na nepoštivanje pravila. Naime, četiri su barke bile toliko blizu obali da su se odgurivali nogama od kraja (razmak između brodica mora biti najmanje 30 metara u krug), pri čemu je jedna barka prešla Katunariću preko predveza zbog čega je izgubio ribu. Sve je to i bez prigovora natjecatelja bilo više nego dovoljno za sudačku reakciju, no reakcija je izostala. Na vaganju je uložen pismeni prigovor što je glatko odbijeno. Rezultat svega je suspenzija Katunarića koju je zaradio već na prvom idućem natjecanju dok su sudac, odnosno sutkinja i opunomoćenik HSŠRM-a prošli

bez ikakvih sankcija. Dapače, dotična sutkinja je trenutno predsjednica sudačke komisije pri HSŠRM-u, a opunomoćenik, odnosno opunomoćenica HSŠRM-a, predsjednica zbora sudaca Zadarske županije. Bio bi grijeh ne spomenuti i domaćina natjecanja predsjednika ŠRD Orada-Pag koji se bez ikakvih podpitanja glatko poltronski složio sa sutkinjom i opunomoćenikom mada uopće nije bio na mjestu događaja. Razlog? Pa trebao mu je ‘dobar glas’ za domaćinstvo za iduća natjecanja višeg ranga, gdje se opet može ... Kadija te tuži, kadija te sudi…

Ima se Savez boji preko 30 000 članova. Naravno da ih ima toliko kad je u pitanju monopol. Tko god želi utopiti udicu u more, a ne biti u prekršaju, mora biti član HSŠRM-a. Svakako, to se odnosi i na turiste, dnevne, trodnevne, višednevne… Cijena dozvola? Sitnica. Ne treba neko veliko poznavanje matematike da bi se shvatilo koliko se novaca godišnje

slijeva u kasicu Saveza. Zato Savez i može nastupati u velikom stilu na međunarodnim i svjetskim natjecanjima. Trenirke, oprema, put, smještaj, sve to košta, no dok je naših 30 000 članova straha nema. Bit će para… Naravno, ako se zaviri u knjige, sve je transparentno. Na 12. sjednici lzvršnog odbora HSŠRM-a održanoj 19. lipnja ove godine između ostalih točaka dnevnog reda na raspravu je došla i molba za financijsku pomoć ŠRD Lovrata-Krk. Rezultat je sljedeći: - Odobrena su sredstva u visini od 10 000 kuna ŠRD LovrataKrk kao ispomoć u financiranju troškova nastalih iz osnova sudjelovanja imenovanog kluba na Europskom prvenstvu u ribolovu rukom iz brodice u Herceg Novom od 18. - 23. 05. 2010. godine. Uistinu lijepa i plemenita gesta. U godini recesije ne nailazi se na svakom koraku na tako vrijedne poklone kao što je gotovinska bespovratna pomoć u visini od 10 000 kuna. Istina je da su dečki iz Krka otišli na jug i osvojili ekipno zlato i da je to vrijedno odličje, no ostaje činjenica da je u pitanju bilo četvrto Europsko prvenstvo u ribolovu rukom iz barke koje nije čak ni u kalendaru natjecanja HSŠRM-a i na koje je svaki klub iz Europe mogao otići o svom trošku. Domaćin natjecanja je bio Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, grad doma-

U prebiranju ulova sve ispod mjere se baca u more

ćin Herceg Novi, a klubovi domaćini KSR Igalo i KSR Jugole Grakalić. Teško je za povjerovati da HSŠRM nije mogao smisliti pametniji način za potrošiti 10 000 kuna. A ako i prihvatimo opravdanje da je Lovrati ipak trebalo pomoći pošto su se odvažili na tako veliki put koji je očito bio pun nepredviđenih troškova (i sami smo bili i vidjeli!), tada bi sa barem 5 000 kuna trebalo pomoći i KŠR Zenta-Split koji je osvojio 7. mjesto.

Nije li se ova riba mogla vratiti u more dok je bila živa?

Srećom 30000 članova puta 550 kuna… Ima se!

Ključne stvari Pored fizičke nebrige za more, fiktivnih sudačkih ovlasti i rasipničkog karaktera, HSŠRM se kroz požrtvovnu borbu za moralno-etički pravičan zakon o morskom ribarstvu jednakom brigom brine i za buduća pokoljenja. Tako je na spomenutoj 12. sjednici lzvršnog odbora HSŠRM-a predsjednik istog HSŠRM-a istaknuo kako je vrlo zadovoljan novim Zakonom o morskom ribarstvu: - Najvažnije je da je u Zakonu ostala članska iskaznica Saveza što garantira opstanak Saveza. I dozvole će ostati. Koliki će biti prihod Saveza ovisit će o visini postotka (udjela u cijeni) koji će pripasti Savezu od prodaje dozvola. Ključne stvari smo dobili. Valjda je zaboravio da je na sjednici održanoj 6. siječnja ove godine rekao: - Svakako ću razmisliti o tome da odstupim s položaja predsjednika HSŠRM-a ukoliko bude prihvaćen Zakon o morskom ribarstvu koji će davati

manje nego smo imali do sada u Zakonu. Dobro, nije mu za zamjeriti. Realno, nije rekao da će odstupiti već samo da će razmisliti. Jedini koji se nije složio sa zadovoljstvom predsjednika bio je Nikola Kuljiš. On je iznio stav Skupštine Saveza za sportski ribolov na moru Splitsko-dalmatinske županije u kojem se ističe nezadovoljstvo ostvarenim rezultatima u vezi novog Zakona o morskom ribarstvu kroz nekoliko stavki među kojima je posebno zanimljiva napomena državnog tajnika koji je rekao da su članovi Saveza samo oni koji se natječu. Dogodilo se čudo! Čovjek je napokon rekao nešto što ima smisla! Unatoč nezadovoljstvu Kuljiša, Mirko Rudić (predsjednik Županijskog saveza Zadarske županije za sportski ribolov na moru) i Đuro Marinović su ostali pri stavu da se načinom na koji se HSŠRM postavio u cijeloj priči oko izrade i donošenja novog Zakona postiglo mnogo za HSŠRM. Pritom su vjerojatno mislili na opstanak fotelja predsjedniš-

tva Izvršnog i Nazornog odbora čiji sastav neodoljivo podsjeća na nezaboravnog Kurčubića iz svojevremeno vrlo popularne TV serije ‘Bolji život’. Naime, ni oni, baš kao ni Kurčubić, ne padaju nikad dalje od fotelje, u najgorem slučaju prve susjedne. Zaboraviti da se Savez ne sastoji samo od uprave i reprezentacije (što je manje od 0,3 posto broja svih članova Saveza!) već od svih ribolovaca, uključujući i one koji se ne natječu nego samo vole more i ribolov, svojstveno je ‘glavi’ našeg dičnog Saveza.

Tko je taj pokemon? No, briga za buduća pokoljenja se ne vidi samo kroz zalaganje i borbu za pravedni zakon. Tu je i škola udičarenja za najmlađe! I dok te škole udičarenja, unatoč svemu, u većini malih klubova ipak dobro funkcioniraju, na nivou Saveza stvar dobrano šteka. Kako? Evo konkretnog primjera. HSŠRM ima trenera male škole udičarenja. To je osoba koja se svojevremeno okitila medaljama i pokalima državnog, evropskog i mediteranskog prvaka te je na osnovu tih zasluga postavljen na mjesto trenera za najmlađe. U tom

smislu taj vrli trener obilazi klubove diljem naše lijepe jadranske obale i osposobljava djecu u udičarenju. U tome je jako štedljiv, jer kako inače tumačiti da u eri tehnosfera i perlica taj trener djecu uči kako ugrijanom iglom probušiti komadić štapića za čišćenje ušiju i taj komadić iskoristiti kao tehnosferu. Udice vezuje osmicom jer je to jedan od «najpouzdanijih čvorova», a otišao je čak toliko daleko da je i napisao skriptu škole ribolova. Kad čovjek zaviri unutar tih nekoliko stranica, odmah ga obuzmu pobožne misli: - Bože sačuvaj… No, ima taj trener i praktičnih dosega. Na svjetskom prvenstvu u Barceloni prije dvije godine bio je voditelj za U-16. Jako se dobro slagao sa svojim učenicima, toliko dobro da je sebi mogao dozvoliti potpuno opuštanje. Toliko se ‘opustio’ da su ga djeca pod ruku vodila u sobu dok je on usput povraćao. Naravno, Savez je po povratku iz Barcelone reagirao primjereno i očekivano. - No, no! – priprijetili su mu prstom i dodali: - Znaš da se ne smije miješati. Naravno da dotični nije sankcioniran, kao što ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje njegovo stručno vodstvo. Kako

Je li dovoljno velik za baciti?

bi i moglo kad ga je postavio Savez, a svi znamo da Savez najbolje zna. Rezultat je da je i ove godine isti trener bio stručni predavač u ljetnom kampu na Šolti. Važna su stavka i financije, pošto Savez ima sredstva za sve te škole. Stoga, većina klubova koji se natječu za dodjelu sredstava ipak ih uspiju dobiti. Neki klubovi tako traže dvije pa dobiju tisuću kuna, neki drugi traže 70000 pa dobiju 70000. Evo za razonodu i jedno kvizpitanje? Pogodite čiji klub ima najveće apetite? Pa vi ste vidoviti! Tako je, pogodili ste

Male škole udičarenja na nivou klubova bez upliva ‘stručnjaka’ iz HSŠRM-a savršeno funkcioniraju

– klub samog ‘prezidentea’ saveza.

Eko frakcije Ostaje još samo jedan detalj na koji je Savez jako ponosan, a to su eko-akcije. Sama ideja kao ideja uopće nije loša. Zagađenje svega, pa tako i mora i podmorja, svakog je dana sve veće, ako ni zbog čega onda zbog činjenice da broj stanovnika ove planete neizbježno raste tako da je širenje eko svijesti i čišćenje tragova nesavjesnih i neodgovornih uistinu više nego dobrodošlo. No, kada je eko akcija samo izgovor… Tako je posljednji zahtjev (iako ga nazivaju prijedlogom) Izvršnog odbora upućenog Ministarstvu za financijsku podršku akcijama čišćenja mora i obale bio zahtjev za 100 000 kuna. Da, dobro ste pročitali, sto tisuća kuna i brojkom i slovima. A te akcije su uistinu impresivne. Iako postoje klubovi koji uistinu čiste more i podmorje, većina akcija se svodi na okupljanje dvadeset do trideset ‘ekologa’, dvadestminutno šetanje po žalu i čuđenje nad naplavinama te zajednički ručak ili s ražnja ili pod pekom. Nemojte se čuditi, trudbenicima treba okrepa. Sve se to uredno naplati, a pravda se ‘projektima’. Projekti dolaze popraćeni foto-

grafijama za koje bi se lako ustanovilo, kad bi se bar malo bolje pogledalo, da često prikazuju iste dijelove obale ili kontejnera snimljene iz različitih kutova ili, još bolje, od prošle godine. Nažalost, pravih neprofitabilnih eko akcija o kojima povremeno možete čitati na našim stranicama je malo i premalo.

Brojke i slova Pored zahtjeva za podršku eko-akcijama, tu je i zahtjev za promidžbu sportskog ribolova od 100 000 kuna, a za studiju ekonomske analize sportskog ribolova 500 000 kuna! Hoćete slovima? Najprije sto tisuća kuna, a potom još petsto tisuća kuna. Nekako mi je to jako slično nedavno otkrivenoj aferi kada je USKOK podigao optužnicu protiv Polančeca i Miletića zbog Polančecove odluke da se Miletiću za izradu studije ‘Konvalidacija radnog staža i mirovina stečenih na području Republike Hrvatske pod upravom i mandatom Ujedinjenih nacija od 3. prosinca 1991. do 15 siječnja 1998.’ isplati pola milijuna kuna. ‘Projekt’ je opravdan s utrošenih 550 radnih sati pri čemu je cijena izračunata po odvjetničkoj tarifi na koju je dodao PDV. To što je Miletić studiju prepisao od Mladena Obrenovića sporedna je stavka.

Finale eko akcije

Ipak, teško nam je povjerovati da bi se i HSŠRM mogao baviti tako opasnim i prozirnim radnjama. Projekt ‘Studije ekonomske analize sportskog ribolova’ je vjerojatno nešto bez čega se u ovom trenutku nikako ne može uloviti riba ili barem vezati udica. Strah me samo da u ovim recesijskim uvjetima Ministarstvo ne zatvori pipu pa da HSŠRM ne ostane bez tih pola milijuna kuna. No, zapravo straha nema – riba se može uloviti pomoću skripte prije spomenutog trenera, a udice ćemo vezivati osmicom i problem riješen. Čega nema

bez toga se mora! Ili može?

Zaključak Da rezimiramo, činjenica je da Savez očito postoji isključivo radi očuvanja osobnih interesa nekolicine ljudi koji su zasjeli na vodećim funkcijama i samo se sele s jedne funkcije na drugu. HSŠRM kao organizacija ima svoje mjesto pod suncem hrvatske politike, a njegovi ljudi imaju svoje mandate nakon čijeg se isteka samo zamijene fotelje. Činjenica je isto tako da Ministarstvo prilično blagonaklono gleda na cijelu stvar i

unatoč vrlo visokim novčanim zahtjevima u ovom kriznom razdoblju prešutno daje blagoslov na sve spomenuto. Sjetimo se samo ‘posljednje kapi’ – ukidanja lovostaja na zubaca koji je prošao jednoglasno. Gdje smo svi mi u svemu tome, jednako je jasno. Naravno, pristojnost nas priječi da upotrijebimo adekvatni izraz. Možda se ulaskom u EU nešto i promijeni. Kažem možda, jer je i spomenuti Kurčubić nakon pada sistema i sjedanja u novu fotelju rekao: - Što se čudite? Pa mene svaki sistem treba.

AKCIJA ZA KODEN RIBARSKE DUBINOMJERE I RADARE KONTAKT: BELCON D.O.O.

PROFI PORODICA 8,4” ZASLON CVS-126

SONDER CVS-128

600W, 5,7” TFT, 64 boje sa brončanom sondom kroz trup. Klasa profi ribarskog dubinomjera. Cijena 6.400,00 kn +PDV

8.4” TFT 64 boje, 600W/1kW 50/200 kHz do 1200m sa brončanom sondom 600W Cijena 9.800,00 kn +PDV

RADAR MDC-920 8.4” TFT 64 boje, 4kW zatvorena antena 48Nm, ATA I AIS Opcija,opseg od 0,0625-48 Nm. Cijena 22.000,00 kn +PDV

Crnčićeva 5 51000 Rijeka Tel 051 645-400 Fax 041645-401 Mail: belcon1@ri.t-com.hr www.belcon.hr

Vijesti

Liganj by DTD

rijeme panule na krupne predatore upravo je pred nama. Najbolja je ješka po mnogim autoritetima živa lignja, no ova najnovija DTD-ova varalica ozbiljno konkurira svemu dosad viđenom. Svojim koloritom vjerno oponaša uznemirenu lignju što je u panuli provjereni okidač za uspješan lov. Tome svakako doprinosi i veliko holografski dotjerano oko, dok su stabilizatori zaduženi za uron i ‘ples’ posebno uspješno dorađeni. Ovoj će varalici teško odoljeti i jedan zubatac ili gof koji je ugleda. Na vama je samo da je potopite i provučete po svojim omiljenim poštama. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Varalice Mini Eel

Chub Sat-A-Lite

edna od najmanjih i najlakših naglavnih lampi na tržištu je definitivno lampa SL100. Mali uski profil i mogućnost namještanja nagiba te dva različita izvora svjetlosti osnovne su tehničke karakteristike. U komplet su uključene tri AAA Duracell baterije. Model SL200 koristi najsofisticiraniju LED tehnologiju. Lampa ima središnju jaku LED žaruljicu koja daje snažno osvjetljenje, tzv. night vision, i tri manje LED žaruljice za kombinaciju diskretnijeg i mekšeg osvijetljenja. U komplet su uključene 3 x AAA Duracell baterije. SL300 model je Chub multifunkcionalne kamp lampe velike svjetlosne snage koja na jačem modu svijetli 3 dana, a na štedInformacije nom modu čak 6 dana. Postoji mogućnost skidanja leće kao T.P. OLIVARI d.o.o. bi se dobilo jako usmjereno 10430 Samobor, Gajeva 49 svijetlo. U lampu idu 3 baterije Telefon 01 / 3366 - 042 od 1.5 V veličine D.

Ferali za lignje

agana panula za brancina u ovim hladnim zimskim danima nezamisliva je bez Mini Eel varalica. Ove male imitacije pješčanih jegulja svojom posebno provokativnom akcijom potpomognutom specijalno dizajniranim repom ostvaruju vibraciju kojoj brancini naprosto ne mogu odoljeti. Važno je samo vući je s minimalnim gasom bez opterećenja ili, ako je već potrebno, sa što manjom težinom olovnica smještenih što dalje od varalice. Ove su varalice dostupne u dvije veličine, 5 i 9 centimetara, s tim da je model od pet centimetara dostupan u bojama transparent, silver blue i glow in the dark po cijeni od 11,70 kuna po komadu, Informacije dok je model od 9 centimetara LUNA MARIS d.o.o. dostupan u bojama silver blue i 10000 Zagreb, Dobojska 38e glow in the dark po cijeni od 18 Telefon 01 / 3098 - 625 kuna.

vićanje je uvijek aktualno, a u danima koji su upravo pred nama sve je više zaljubljenika u lignjolov koji će noći provoditi grijući se uz svoj feral. Kvalitetne ferale od 400 kandela za duge hladne noći u ponudi ima Ribolovni centar Barka. Ovi su ferali posebno omiljeni među ljubiteljima sviće i to ne bez razloga. Trajni su, skladno dizajnirani i, što je najvažnije, svojim rasponom kandela uvijek lovni, bez obzira da li ste u potrazi za molima, srdelama ili lignjama. Maloprodajna cijena ovog ferala je 911,78 kuna. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Natjecanja

46. Svjetsko prvenstvo Crna Gora je na kongresu FIPS-M-a dobila povjerenje za organizaciju 46. Svjetskog prvenstva u ribolovu na moru u disciplini štap-barka, što je za domaćine bila velika čast. Tako je od 26. rujna do 1. listopada Budva postala svjetsko središte u okupljanju najboljih ribolovaca Napisao i snimio Vlada Vuković

ao i na svakom svjetskom prvenstvu, mnogi su najprije došli na ‘aklimatizaciju’, što zapravo znači da su došli izvidjeti teren, vidjeti što se lovi, koliko se lovi, kako se lovi... Došli, vidjeli i pobijedili. Većina natjecatelja je prije početka natjecanja imala sve pozicije ribolova u Budvi. Navodili su iskusne barkariole da ‘poklo-

pe’ kamenje lukobrana s Vilom Manojlović i tko zna što još sve ne. Jedan barkariol je izjavio: ‘Možete li me naučiti da ovako pecam? Odmah ću baciti sve svoje mreže!’ Tako je bilo i na neslužbenim treninzima i na službenom treningu. Barkarioli su kućama ponijeli ribe za 10 dana, a na službenom mjerenju rezultati su govorili sami za sebe. Došao je na red i sastanak kapetana. Postavljaju se razna

pitanja, neka od njih pomalo i smiješna. Situacija pomalo nalikuje na skup mladih ljudi koji umirovljenicima u domu umirovljenika nastoje objasniti kako je neka tehnologija zastarjela. Grci nemaju pravilnik FIPS-M-a, Južna Afrika traži kuku za prihvat ribe, delegatu program saveza za mjerenje i uvjeravanja potpredsjednika FIPS-M-a, koji je ujedno i kapetan talijanske reprezentacije, ne pomažu i sl. Ti umirovljeni-

ci na svim natjecanjima prave probleme. Unatoč tome, na kraju se ipak nekako uspijevamo dogovoriti, zapisujemo sve što je rečeno i razilazimo se u strahu da netko ponovno ne pokrene neko pitanje. Natjecanje napokon može početi.

Prvi dan Osvanuo je i prvi natjecateljski dan, kada se konačno sve karte polažu na stol. Natjecatelji izlaze i nose opremu. Možete li zamisliti koliko tu ima pribora kada je angažirano dostavno vozilo s 4 prikolice? Nakon toga slijedi ukrcavanje i polazak na poziciju. Signalna raketa označuje stvarni početak natjecanja. Protutnjao sam s ciljem da napravim par slika, no barkama se ne može prići. Ipak, koliko se može vidjeti, svi ‘grizu’. Ne može se vidjeti nikoga da doručkuje ili pije vodu. Ne gubi se nijedna sekunda. Svi rade! Pet sati takvog ribolova, ponovno raketa i povratak natrag. Ribolovna zona je bila kod Svetog Stefana koji predstavlja teren za svačiji ukus. Dubina od 20 do 45 metara, dno i kamen i pijesak. Da je teren raznolik, vidjelo se i na vagi. Mjerenje, naravno, počinje s problemima. Zamislite kakvi su problemi kada se Talijani ne žale na diskvali-

fikaciju svog natjecatelja. Alesandro Plazzi je diskvalificiran do kraja natjecanja. Međutim, majstori su majstori. Kraljevi sitne ribe su prvi na vagi. Rezultati su korektni, ali ima dosta prigovora na barke, ponašanje sudaca, sidrenje... Ja samo čekam hoće li i meni netko dati žuti karton, no strasti se polako stišavaju. Sutra je novi natjecateljski dan.

Dan drugi I drugi dan opremu vozi vozilo s četiri prikolice. Zona je

na području Platamuni. Fantastičan teren, dubine od 13 do 50 metara, kamen pijesak, koralji... Ali mudraci ne znaju da na moru ima i vjetra, te da također postoje i dva kurenta, gornji od vjetra i donji od morske struje. Upravo ta morska struja doprinijela je da drugi dan ribolova nalikuje pecanju na Dunavu! Kurenat je bio kao rijeka, tako jak da se barke nisu mogle sidriti. Ali i u takvim uvjetima Talijani su se pokazali kao majstori. Na vaganju ponovno prvi, Hrvatska druga, Francuska treća. Na osnovi

Pojedinačni poredak natjecatelj

država

1. dan

2.dan

3. dan

težina

bodovi

Mauro Salvatori

Italija

4.00

3.00

1.00

8,554

8.00

Marco Volpi

Italija

2.00

1.00

6.00

9,242

9.00

David Bajlo

Hrvatska

10.00

2.00

8,220

14.00

Pobjednici u pojedinačnoj konkurenciji

bodovne razlike naslućuje se da će se plasman teško izmijeniti. Međutim, ponovno kreću žalbe i komentari vezani za sidrenje, kurenat, način zabacivanja, ali, na moj užas, sada su upućeni meni. Pomišljam da sam sebi dam crveni karton i odem kući ili da se smirim i da im objasnim da sam ja samo tehničko osoblje koje treba izračunati tko ima najviše riba, a ne član organizacijskog od-

bora. Tako i biva. Uz par dobrih likova (svuda se nađe netko dobar) ispijam pivo i tako privodim drugi dan kraju.

Posljednji lovni dan Treći natjecateljski dan se lovi iznad starog grada. Popularna 3 jedra, dno prekriveno šljunkom i koraljima, s nešto manje pijeska. Kreće se u finiš. Matematika kaže da se sve može

promijeniti, no stvarnost je malo drugačija… Prve se vraćaju neke barke s Talijanima koji nisu oduševljeni rezultatom. Da se ne prepusti sve slučaju, žalba od strane Talijana se već piše, samo što još nitko, a vjerojatno ni oni sami, ne znaju za što. Stižu i ostale barke. Hrvatski natjecatelji već slave... Izgleda kao da su osvojili pet prvih mjesta. Razlog talijanske žalbe posta-

Ekipni poredak

država

1. dan

2.dan

3. dan

težina

bodovi

Italija

27870.00

Hrvatska

21768.00

Slovenija

16042.00

je očit. Nailazim na Francuze. Pognute im glave, totalni kiks! Sada više ništa nije jasno. Svi jure na vaganje. Vaganje nije ni, počelo a kreće žalba Talijana na ponašanje suca u nekoj barci koja je navodno ometala njihovog natjecatelja. Cilj i poanta žalbe je poništenje kompletnog trećeg dana. Računica je jasna. Ukoliko ih zbog podbačaja Hrvati prestignu u trećem danu, oni gube. Ukoliko im žalba prođe, tada se broje samo prvi i drugi dan pa bi Talijani u konačnici ipak bili prvi. Vaganje kreće. Nervoza, galama... Odjednom prekid. Delegat odstranjuje sve osim kapetana. I gle čuda! Italija je i pored podbačaja prva! Počinje slavlje, na žalbu nitko više ne misli. Hrvatska je druga, Slovenci treći. Iskoristili su slabost Francuza i dokopali se medalje. Svi sretni i zadovolj-

Zlato

Srebro ni osim Francuza, glave su im u šakama... Sada već počinju priče tipa što bi bilo da sam ja bio prvi u barci... Pobjednici slave, poraženi su nešto naučili, sport je to.

Na nekom drugom moru

Bronca

Petak je slobodan dan. Tko je na vrijeme otišao na spavanje imao je priliku brodom obići bokokotorski zaljev. Ja sređujem službenu papirologiju, delegat ponovo provjerava moje programe i odobrava tiskanje rezultata. Svečano zatvaranje

je počelo, proglašeni pobjednici, fotografiranje, dodjela medalja... Slijedi svečana večera, druženje, priča, pjesma do zore… Ja sam otišao srediti CD verziju da bi je mogao podijeliti sudionicima prije puta. Ustajem u 5:30, dolazim na recepciju i čekam kapetane. Dolaze, pozdravljaju se, zahvaljuju mi na mom radu, umijeću, mijenjamo dresove (kao u nogometu), izmjenjujemo kontakte... Do viđenja svima… Do nekog drugog prvenstva, s novom nadom i srećom, na nekom drugom moru…

Natjecanja

CRIKVENIČKI Kup prijatelja Napisao i snimio Dušan Rebernik

osljednjih petnaestak godina športsko ribolovna društva grada Crikvenice PŠRD Arbun - Crikvenica, ŠRD Lovrata - Dramalj, ŠRK Oslić - Selce i ŠRD Tunera - Jadranovo orga-

niziraju jednom godišnje Kup prijatelja, ribolovno natjecanje za dvočlane seniorske ekipe u udičarenju iz brodice i za kategoriju U-16 udičarenje štapom sa obale. Lovi se u akvatoriju grada, a nakon završetka ribolova ulov se donosi kod domaćina na vaganje. Domaćin je

ujedno organizator natjecanja za U-16 kategoriju. Kod ribolova iz brodice boduje se samo 10 riba od pojedine vrste, dužine preko 17 centimetara. Plasmani od tri najbolje plasirane seniorske ekipe i tri juniora svakog od klubova se zbrajaju i dobivaju bodovi na osnovu ko-

jih se određuje najuspješnije društvo u ukupnom plasmanu. Ovogodišnji domaćin natjecanja bilo je ŠRD Lovrata iz Dramlja. Za prvi termin 26. rujna prognoza nije bila najpovoljnija, što nije omelo ekipe da se sakupe ujutro ispred klubova i nakon toga vrate kućama jer

Konačni poredak u kategoriji Seniori Ekipa

Natjecatelji

Bodovi

ŠRD Lovrata - Dramalj

Đurđica Sambolek i Božidar Sambolek

3750

ŠRD Tunera - Jadranovo

Bruno Mavrinac i Siniša Budisavljević

3627

PŠRD Arbun – Crikvenica

Vladimir Ivančić i Dušan Rebernik

3103

Naj-seniori

Najbolji junior U-16

Dovoljno za treće mjesto

je natjecanje odgođeno zbog jake kiše i vjetra. Zato je sljedeće nedjelje, 3. listopada vrijeme bilo idealno, sunčano, bez vjetra, mirno more, a što je najvažnije i riba je dobro radila. Natjecanju se je odazvalo 28 seniorskih ekipa i 23 juniora. Kod juniora U-16 treće mjesto je osvojio Borna Batejčić iz eki-

pe domaćina s ulovom od 432 grama, drugo mjesto Sanjin Juretić sa ulovom od 444 grama, a prvo mjesto Antonio Grbčić s ulovom od 455 grama, obojica iz ŠRD Tunera - Jadranovo. Uspijeh Tunere je upotpunio Branko Grbčić s ulovom najteže ribe, širuna od 217 grama. Kod seniora treće mjesto s ulo-

vom od 3103 grama osvojila je ekipa PŠRD Arbun – Crikvenica u sastavu Vladimir Ivančić i Dušan Rebernik. Drugoplasirana s ulovom od 3627 grama je bila ekipa ŠRD Tunera - Jadranovo u sastavu Bruno Mavrinac i Siniša Budisavljević, koji su ulovili i najtežu ribu natjecanja, oslića od 432 grama dok je prvo mje-

sto sa ulovom od 3750 grama osvojila ekipa domaćina ŠRD Lovrata - Dramalj u sastavu Đurđica i Božidar Sambolek. Ekipnu pobjedu i prijelazni pehar osvojio je domaćin ŠRD Lovrata - Dramalj. Natjecanje je po tradiciji završilo zajedničkim druženjem i domjenkom uz uzornu organizaciju domaćina.

Konačni poredak u kategoriji U-16 Natjecatelj

Klub

Ukupan ulov

Antonio Grbčić

ŠRD Tunera - Jadranovo

455

Sanjin Juretić

ŠRD Tunera - Jadranovo

444

Borna Batejčić

ŠRD Lovrata - Dramalj

432

Natjecanja

XI KUP KARINSKOG

i Novigradskog mora Napisao Boris Bulić, fotografije arhiva ŠRD Sipa Benkovac

Karinu je u organizaciji ŠRD Sipa Benkovac, 2. listopada održano natjecanje u ribolovu panulom, svima znani Kup Karinskog i Novigradskog mora. Natjecanju je pristupilo 19 natjecatelja iz tri kluba, ŠRD Jastog – Trogir, ŠRD Iglica - Karin te domaćin ŠRD Sipa – Benko-

vac. I dok je prethodnih godina početak natjecanja zbog loših vremenskih uvjeta bio pomaknut, ove je godine sve išlo kako treba. Tako su se natjecatelji, u skladu s planiranim orarijem, u 8 sati s Karinske plaže otputili u potragu za kapitalcima ovog akvatorija. Lovna zona je bila cijelo Karinsko i Novigradsko more te Velebitski kanal sve do Stari-

Ante Šuto u potrazi za lovinom

Marko Stojak sa svojom podlanicom

grada. Propozicije se nisu mijenjale tako da je bio dopušten lov jednim priborom, a dozvoljen je bio i jedan pribor za lov ješke. Dozvoljeni bočni razmak među brodicama je 30, a u brazdi 200 metara. Bodovana je riba iznad 400 grama težine po principu jedan gram – jedan bod, dok je propozicijama bio predviđen i bonus od 500 bodova za ulove teže od 5 000 grama.

U -16 Osim natjecanja u panuli, benkovačka je sipa organizirala, sad već treću godinu zaredom, i prigodno natjecanje u kategoriji U-16 na koje se odazvao čak 51 natjecatelj iz 6 klubova: ŠRD Zubatac - Zadar, ŠRK Donat – Zadar, ŠRD Podlanica – Biograd na moru, ŠRD Vrsi – Vrsi, ŠDR Iglica – Karin i ŠRD Sipa – Benkovac. Natjecatelji su lovili na području od plaže

u Karinu Donjem prema Pridrazi, a lovina je po običaju bila sitna priobalna riba. Ipak, za te uvjete kapitalni ulov ostvario je Marko Stojak s podlanicom dugom 23 centimetra i teškom 149 grama. Po završetku natjecanja, u 12:30 sati najmlađi natjecatelji vratili su se u šator gdje ih je dočekala topla gradelada s ćevapima, pljeskavicama i bržolicama što je izazvalo pravu navalu oduševljenja. I dok su se oni krijepili, suci su odradili vaganje tako da je odmah formirana i plasmanska lista i podijeljena priznanja. Prvo je mjesto pripalo Marku Stojaku iz Vrsi s 591 bodom. Drugi je bio Lovre Milin iz Zubaca s 287 bodova, a treći Ivan Filip Pavić iz Donata s 249 bodova.

Nema gladi A dok su natjecatelji pokušavali nadmudriti ponekog kapitalca, dotle je na obali bilo vrlo živo. Cijela vojska kuhara i pomoćnog osoblja je zdušno radila na, pored ribolova, najvažnijem projektu, a to je da nitko nije smio ostati gladan i žedan. Ovaj je kup naime poznat po izuzetno ugodnoj atmosferi i izvrsnoj spizi koju

Zlatni dvojac

tko imalo drži do sebe ne propušta. Bilo je tu od slanih inćuna, preko tripica, kotlovine, koštradine s kupusom, fritade i gradelade, kozica, tune, do svih zamislivih i nezamislivih delicija od kojih se neopreznim posjetiteljima i gostima lako zavrti u glavi. A njih je bilo, kao i svake godine, sasvim dovoljno da ispune ogromni paviljonski šator za 300 ljudi.

Brancin i lampuga

Pobjednici natjecanja u kategoriji U-16

A onda su se iza 15 sati počeli vraćati i panulaši. Nažalost, nekoliko dana prije natjecanja mreže ciplare su desetkovale ovaj akvatorij tako da su juniori imali znatno više uspjeha. Iako su se očekivali, ako ništa drugo, ulovi palamida čija je sezona upravo počela, panulaši su uspjeli uloviti tek dvije

Konačni poredak U-16

Konačni poredak Panula

natjecatelj

klub

natjecatelj

klub

bodovi

Marko Stojak

Vrsi - Vrsi

591

Nikola Šutija

Sipa - Benkovac

3216

Lovre Milin

Zubatac - Zadar

287

Damir Pleša

Sipa - Benkovac

960

Ivan Filip Pavić

Donat - Zadar

249

Damir Vulelija

Sipa - Benkovac

ribe pa je vaganje odrađeno izuzetno brzo. Zlatnu medalju te Okumin multiplikator Titus 50 lbs, inače poklon sponzora natjecanjazadarske prodavaonice ribolovne opreme Big Blue, osvojio je Nikola Šutija ulovom brancina teškog 3216 grama. Drugo mjesto i srebrnu medalju uz Okumin panulaški štap Solterra 30-50 lbs osvojio je Damir Pleša s ulovom lampuge teške 960 grama, koja i nije tako uobičajena lovina ovog akvatorija. Budući da trećeg

Lampuga koja je donijela srebro

bodovi

ulova nije bilo, treće je mjesto ždrijebano. Tako je Nikola Šutija kao pobjednik kupa izvukao papirić s imenom Damira Vulelije čime mu je pripalo treće mjesto, brončana medalja i Lineaeffin štap i multiplikator. Činjenica da je ulov podbacio nikome nije posebno smetala. Nakon proglašenja, uz zadarsku klapu Marinero nastavljena je fešta do sitnih sati uz obećanje svih sudionika da se i dogodine vidimo na istom mjestu u još boljem raspoloženju.

Juniori u akciji

Vijesti

SPRO role Necton

AKCIJA

!!!

vječnoj potrazi za niskim cijenama i visokom kvalitetom ne treba ići daleko. Škorpion DNC je pokrenuo akcijsku prodaju rola namijenjenih srednjeteškom ribolovu. Riječ je o SP R O rola ma Necton koje su na akciji cijenom ispod 100 kuna. U ponudi su modeli 4500, 4400, 4300. Kapacitet ovih modela je 100 m / 0,50 mm, 100 m / 0,40 mm te 100 m / 0,30 mm. Role imaju četiri ležaja, metalnu špulu te rezervnu špulu. Ukratko, allround role.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Udice VMC 8117 S

vo je snažna udica namijenjena lovu grabežljivaca živim mamcem i to prvenstveno zubaca, pagra, gofa i krupnih lica, iako se odlično snalazi i na jakim parangalima kad se traži snažna i trajna udica. Izrađena je od nehrđajućeg čelika visoke elastičnosti i tvrdoće. Dobar omjer debljine i čvrstoće osigurava dobru penetraciju i držanje bez opasnosti od paranja gubice vašeg plijena, čak i kada pod navalom adrenalina malo pretjerate s drilom. Najčešće se koristi za armanje lignje, no ni iglice joj nisu strane. Kilaža i snaga ribe zakačene na ovu udicu potpuno je nebitna. Sve što možete izdržati vi i ostatak vašeg pribora, može i ona.

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Kabura Ron Thompsonovi by Maria noževi za filetiranje

olite sushi ili naprosto trebate filetirati ulovljenu ribu za gradele ili za ješku? Nikakav problem. Ron Thompsonovi noževi za filetiranje su pravi izbor za takve radnje. Duga oštrica je dovoljno elastična da se može prilagoditi svim vašim zahtjevima pri filetiranju ribljeg odreska, a istovremeno dovoljno žilava i tvrda da se neće zatupiti ni nakon dužeg korištenja. Sječivo je izrađeno od visokoInformacije kvalitetnog čelika, dok je drška gumirana i ergonomski oblikoT.P. OLIVARI d.o.o. vana. Noževi su dostupni u dvije 10430 Samobor, Gajeva 49 varijante - nož s brusom ili nož s Telefon 01 / 3366 - 042 grickalicom.

ova tehnika koja nam dolazi s Dalekog istoka, kabura, sa sobom donosi i nove varalice. To su varalice kod kojih su na metalnu ‘glavu’ montirane dvije ubojito oštre udice okružene prozračnom suknjicom silikonskih niti od kojih su dvije nešto duže i šire. Zbog specifično kreirane ‘glave’ zadjevi su svedeni na minimum, a zahvaljujući velikom oku i posebno osmišljenoj ‘suknjici’ provokacija je izrazito uspješna. Kabura varalice potpisuje Maria, a dostupne su u svim bojama i veličinama.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Natjecanja

KUKLJIŠKA Ulignjada Napisao i snimio Boris Bulić

Kukljici su se ove godine, u organizaciji ŠRD Uligna – Kukljica, prve subote u listopadu okupili ljubitelji lignjolova na sada već tradicionalnom natjecanju u lovu liganja, poznatoj kukljiškoj Ulignjadi. Vrijeme je bilo izvrsno, nebo gotovo potpuno vedro, u okretanju na lagano jugo. Lovna zona bila je u

zadarskom kanalu od otočića Lazareta do Mišnjaka. Nastupilo je ukupno 16 natjecatelja, među kojima su bile i dvije žene, a natjecanje je počelo u 15:30 i trajalo je do 20:00 sati. Za razliku od nekih drugih sličnih natjecanja na kojima se boduju svi glavonošci, na Ulignjadi se bodovala isključivo lignja i to po sistemu 1 gram = 1 bod. Nažalost, i ovdje su se jasno mogle vidjeti posljedice

Konačni plasman natjecatelj

plasmanski bodovi

Rade Martinović

556

Ante Otulan

410

Šime Ortulan

383 Lovilo se i štapom

Pobjednici Ulignjade u restoranu Stari mlin

Bilo je i žena

Vaganje je brzo prošlo

nekontroliranog lova. Na vagu je donesena ukupno samo 21 lignja ukupne težine tek 1786 grama, što znači da je prosječna lignja težila 85 grama. Valja naglasiti da čak osam natjecatelja nije ostvarilo nikakav ulov. Predaja ulova, vaganje, dodjela priznanja i svečana večera odrađeni su u restoranu Stari mlin u Kukljici gdje su gladne natjecatelje dočekale delicije poput crnog rižota, bijelog rižota i liganja, sve zaliveno izvrsnim vinom. A za izrazito ugodnu atmosferu pobrinula su se i dva vrsna glazbenika

koja su dalmatinskom pismom uz gitare stvorili pravi ribarsko-dalmatinski ugođaj. Organizator je predvidio i pehar za najteži ulovljeni primjerak. Prošle su godine dva natjecatelja imala jednako tešku najveću lignju, a ove godine čak trojica. Stoga se odlukom suca pristupilo ždrijebanju. Tako je između Rade Martinovića, Ante Ortulana i Šime Ortulana izvlačenjem papirića iz pehara najviše sreće imao Šime Ortulan kome je u konačnici i pripao pehar za najtežu ulovljenu lignju.

Natjecanja

DVADESETI KUP

Koversada Napisao i snimio Anton Prekalj

relijepog sunčanog dana sportsko-ribolovno društvo Baraj iz Vrsara, uz pomoć velikog broja svojih članova kao barkarijola, Općine Vrsar, TZO Vrsar, poduzeća Montraker i Maistre d.d. kao sponzora, u nedjelju 10. listopada po dvadeseti put bilo je domaćin međunarodnom natjecanju u sportskom ribolovu iz brodice, kupu ‘Koversada 2010.’. Ovogodišnji je kup, kao i prošlogodišnji, polučio mnoge vrijedne rezultate, kako u samom ribolovu, tako i u promociji Vrsara kao turističkog mjesta bogatog prirodnim ljepotama i

Lovilo se na sidru

Evo je!

poznatog po susretljivosti domaćina. Na kupu je sudjelovalo 106 natjecatelja podijeljenih u 53 ekipe raznih uzrasta oba spola iz Hrvatske, Slovenije i Italije, koji su zajedničkim snagama po prelijepom vremenu ulovili oko 210 kilograma razne ribe. Poslije četverosatne borbe s ribama i suparnicima, slijedilo je napeto vaganje ulova. Nekoliko pomoćnih sudaca u sastavu Mirka Gortana i Maria Glavića, na čelu s ‘čvrstom rukom’, sucem Klaudiom Ferlettom i Antonom Prekaljem za računalom, bilježilo je baš sve. Nakon vaganja, svi su učesnici krenuli u Maistrin restoran u TN Belvedere na ručak, gdje su nakon pozdravnih govora domaćina podijeljeni prigodni pokloni svim sudionicima. Igor Tomasich iz Umaga dobio je posebnu nagradu za ulovljenu najribu, ‘tenku’ od 326 grama. Trećeplasiranoj ekipi ‘Furlan & Trevisan’ u sastavu Adama Di Montea i Dine Finotta dodijeljene su brončane medalje i prikladni pokal za ulovljenih 8545 grama. Za drugo mjesto

Pobjednici kupa Koversada

Predaja ulova

i ulovljenih 10619 grama ekipi domaćina ‘Baraj I’ u sastavu Roberta Veggiana i Vedrana Hrelje uručene su srebrne medalje i malo veći pokal, dok su najveći pokal i najsjajnije

medalje osvojili članovi ekipe ‘Cormorano Monfalcone’ iz Monfalcona u Italiji, Roberto Furlanetto i Iacumin Alberto, koji su ulovili odličnih 12530 grama.

Nakon podjele poklona sudionicima i priznanja najboljima, domaćini su svima zaželjeli sretan povratak kućama i ponovni susret u Vrsaru na kupu Koversada 2011. godine.

Lijepo vrijeme i mirno more obilježili su ovaj kup

Konačni plasman ekipa

natjecatelji

ukupan ulov

Roberto Furlanetto i Iacumin Alberto

12530

Cormorano Monfalcone

Baraj I

Roberto Veggian i Vedran Hrelja

10619

Furlan & Trevisan

Adamo Di Monte i Dino Finotto

8545

Vijesti

Udice Maruto

aruto udice dolaze nam iz Japana i izrađene su u potpunom skladu s japanskim perfekcionizmom. U ponudi je više modela. Model 8832 je kovana udica s ušicom izrađena od visokolegiranog čelika u izvedbi black nickel. Zahvaljujući posebno kreiranom obliku, izuzetno je nosiva. Model MS4310 je kovana beak udica s ušicom, dok je model 230 albacore hook kreiran tako da je penetracija izuzetno laka i kvalitetna. Model SS1290-2X je udica kratkog vrata s ušicom dvostruko veće nosivosti u usporedbi s klasičnim modelima, namijenjena lovu Informacije uistinu snažnih i velikih riba. Bez obzira za koji se model odT.P. OLIVARI d.o.o. lučili, važno je samo da budete 10430 Samobor, Gajeva 49 izuzetno oprezni pri rukovanju Telefon 01 / 3366 - 042 jer se ove udice doslovno lijepe za prste.

Bolognese by Shimano

olognese štapovi su za mnoge ribolovce prvi izbor. Ribolov plahih cipala, ušata, bugava i mnogih drugih vrsta do kojih se ne može doći drukčije osim pomoću dugačkih štapova, praktički je nemoguć bez bolognese štapova. Ovi se štapovi ne odlikuju velikom brzinom, no zato izuzetno mekano i učinkovito mogu zamoriti i veće ribe. Glavna karakteristika bolognese štapova je velika duljina uz vrlo malu težinu, a najveći izbor ovih dugih štapova ima, naravno, Škorpion DNC. Dođite i uvjerite se. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Black Cat Skosavice Aurie Q Yakushima Slime Jacket

situacijama kada je lignja raspoložena za suradnju, uopće nije važno što imate na potopljenom kraju tunje. No, što staviti kada lignja ne radi, kada znate da je ima ali je ne možete dobiti? Pitanje zapravo uopće nije teško i dileme oko toga ne bi trebalo biti. Aurie ‘Q’ Yakushima su skosavice koje rade i kada nijedna druga skosavica ne radi. Svojim oblikom tijela, položajem i koloritom, provokacija je kojoj lignja naprosto ne može odoljeti. Aurie ‘Q’ Yakushima skosavice su naoružane s dvostrukom krunicom, a dostupne su u Informacije šest različitih boja i dvije težine, 1,8 i 2,0 grama, dok je TAMARACOM model Aurie Q dostupan u ve51219 Čavle, Čavle 245 ličinama 1,8, 2,0 i 2,5. Telefon 051 / 258 - 970

olekcija odjeće Black Cat je baš kao i sva ostala oprema iz te linije spoj suvremene tehnologije i niskih cijena. Over Jacket Black Cat je prepoznatljivo crne boje i u potpunosti štiti ribolovca od kiše, ali i prljanja odjeće. Naime, teško je izbjeći prljanje pogotovo prilikom fotografiranja sa svojom ribom života. S ovom jaknom, bez ikakvog straha od prljanja, svoj ulov možete podići na prsa bez obzira koliko bio sluzav ili ljepljiv. Jakna košta 152 kune i dostupna je u veličinama L, XL, XXL i XXXL.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

UPI TIZAVEL EPRODAJ U UL TI MATEF I SHI NGSTORE Sav s kac es t a1 821 0000Zagr eb T el / f ax : 0161 91 77 5 E mai l :magur o©magur oﬁs hi ng. c om www. magur opr os hop. c om

Ekologija

DINAMITAŠI nisu prošlost Napisao i snimio Boris Bulić

edan od najgorih, ako ne i najgori oblik nezakonitog ribolova je onaj uz pomoć eksplozivnih naprava. Dinamitaši, ćiketaši, mineri, bombaši ili kako ih se sve već ne naziva, pošast su koju na našem moru, nažalost, još nismo iskorijenili. Svijest ljudi koji koriste eksplozivna sredstva da bi se domogli ribe ne doseže dalje od jednokratne osobne dobiti pri čemu se nimalo ne obaziru na realne posljedice svoje prljave rabote.

Bez skrupula Najbrojniji slučajevi korištenja eksploziva s ciljem lova ribe su u pravilu na područjima slabo nadgledanima od strane policije, poput dijelova Velebitskog kanala u predjelu oko Paškog mosta, Ražanca, Vrsi i na ušću Zrmanje, ali isto tako i oko Rogoznice, Murtera, Drvenika, Šolte, Visa pa čak i Lastova. Zbog konfiguracije terena i preglednosti morske površine, policijski se brodovi izdaleka mogu vidjeti tako da neka organizirana straža ili nadgledanje dinamitašima nije potrebno. Dovoljno je pogledati po obzoru i uvjeriti se da nema nijednog većeg broda. U lagunarnim plitkim morima tako se najčešće love cipli ili brancini, pri čemu stradavanje

kompletnog života u moru na području eksplozije nimalo ne opterećuje savjest takvih kriminalaca. Nakon što odjekne eksplozija, manji dio ribe ispliva na površinu gdje se zadrži kraće vrijeme a nakon toga potone, dok veći dio ribe ostane pod morem izvan dohvata oprara i ostiju. Naravno, uz ciljanu lovinu dinamitaša strada mlađ, niži i viši beskralježnjaci, ukratko, sav život zahvaćen eksplozijom. Nerijetko se može vidjeti kako se iz umirućih grozdova daganja cijedi crna sluz pritom oslobađajući nesnosan smrad. Neupućeni uglavnom pomisle kako je riječ o nekom obliku zagađenja koje je izazvalo pomor školjkaša, pri čemu zapravo i nisu daleko od istine. Ljudi koji se koriste dinamitom u ribolovu i nisu drugo nego li ljudski otpad bez skrupula i odgovornosti.Na otvorenom se

pak moru dinamitom rastjerava velika plava riba da bi se došlo do male plave ribe što je, prema riječima policije, zadovoljavajuće objašnjenje. Naravno, policija pritom ne povlađuje niti opravdava upotrebu dinamita nego samo pojašnjava razloge mjesnog stanovništva.

Dvogodišnja kazna Osim pojedinih mještana, ‘malih ribolovaca’ koji se dinami-

tom služe za lov ribe uglavnom za osobne potrebe, u posljednje vrijeme na površinu isplivavaju sve brojniji slučajevi u kojima se eksploziv koristi i kao sredstvo u gospodarskom ribolovu, što predstavlja još veći supanj zagađenja, u kojemu se zbog korištenih alata i organizacije ribolova mogu ostvariti znatno veći rezultati nego u ostalim oblicima ribolova. Javna je tajna da privredni ribolovci u lovu plave ribe često koriste eksploziv. U situacijama kada se plava riba ne diže pod svjetlo, eksplozijom ispod plove ribe se natjera na podizanje, nakon čega slijedi izlov. I dok su u prijašnjim vremenima takvi krivolovci posezali za dinamitom, sada se mahom koriste ručne bombe koje su ‘preostale’ nakon rata. Bez obzira na tip eksplozivnog sredstva ne postavlja se pitanje o njegovom porijeklu. Na koji način netko može doći do dinamita ili bombe? Je li posjedovanje bombe kao ratnog suvenira krivično djelo? Na snazi je samo zakonska odredba koja kaže da uhvaćenima u lovu ribe minama, osim novčanih kazni i do 800 000

Legalno miniranje radi izmuljavanja kuna, prijeti i dvogodišnja zabrana ribolova.

Poput opruge A što se zapravo dogodi kada bomba, mina ili dinamit eksplodiraju pod morem? U trenutku eksplozije dolazi do detonacije koja u pravilu oslobađa ogromnu količinu kinetičke energije. Udarni val eksplozije koncentrično se širi brzinom većom od brzine zvuka, a prate ga i plinovi koji se šire na isti način, samo sporije. Plinovi se oblikuju u kuglu koja se zbog pojačanog

pritiska širi i na kraju doseže promjer čak 25 puta veći od početnog. No, to nije sve. Dosegnuvši svoj maksimum, mjehur se poput opruge počinje savijati da bi se, nakon što se savije na minimalnu dimenziju, opet počeo širiti. Taj se postupak ponavlja dok mjehur ne izbije na površinu. Da stvar bude gora, prisutna su još dva refleksna udarna vala. Jedan se odbija od dna, a drugi od površine. Oni mogu, ovisno o konfiguraciji terena te dubini, oslabiti ali i pojačati temeljni udarni val. Jačina udarnog vala prvenstveno ovisi o količini

Crna bilanca Koliko je opasno nestručno, ali i općenito rukovanje ovakvim eksplozivnim napravama jasno govori crna bilanca. Svi još pamtimo slučaj kada su prije desetak godina roneći u blizini Paškog mosta zbog mine bačene od strane lokalnog dinamitaša smrtno stradali otac i sin. 2001. godine je u blizini Lastova kraj otočića Sestrice zbog nestručnog rukovanja eksplozivnom napravom smrtno stradao pedesetdvogodišnji mještanin. Jedan od svježijih slučajeva je svakako prošloljetni slučaj u kojem je 9. lipnja dvadesetdevetogodišnji Zoran Arković iz Sumartina na Braču u pokušaju bacanja dinamita u more ostao bez šake. Protiv njega je Policijska uprava dubrovačka-neretvanska podnijela kaznenu prijavu zbog ugrožavanja života i imovine.

upotrijebljenog eksploziva, no isto tako i o dubini mora. Sve ribe koje se nađu unutar djelovanja udarnog vala trenutno ugibaju, a one koje se zateknu na rubu, ukoliko izbjegnu ranjavanje, najčešće pretrpe nepovratna oštećenja centra za ravnotežu i unutarnjih organa.

Udarni val eksplozije koncentrično se širi brzinom većom od brzine zvuka, a prate ga i plinovi koji se šire na isti način, samo sporije

Riblja mlađ koja se zatekne u zoni djelovanja eksplozije također trenutno ugiba, baš kao i svi ostali organizmi poput školjki, puževa, bodljikaša, rakova i dr. Ni sami dinamitaši nisu pošteđeni razornog djelovanja eksploziva najčešće vlastite izrade. Šokantan, ali vrlo realističan prikaz lova dinamitom kao i posljedice nestručnog rukova-

nja snimio je Darko Dušević s televizijskom ekipom HTV-a još davne 1974. Snimka je nažalost još uvijek aktualna, a može se pogledati na You tube-u na linku http://www.youtube.com/ watch?v=C9Ds7a8WP6U. Još je šokantnija činjenica da veći dio tih ljudi, iako su stradali od vlastite ruke, ne prestaju sa svojom prljavom rabotom. Tako je poznat slučaj jednog dinamitaša koji je, nakon što mu je mina eksplodirala u ruci zbog čega je ostao bez šake, i dalje nastavio na vrlo bizaran način eksplozivom loviti ribu. Zapalivši kordu cigaretom, pomoću tave vezane za ostatak ruke kao s teniskim reketom, i dalje je s očitom ovisnošću i jednakim žarom bacao mine.Stati na kraj ovakvom bezakonju nije nimalo lako. Samo neprestani nadzor i oštre kazne mogu obuzdati dinamitaše. Stoga, ukoliko uočite da netko primjenjuje eksploziv u moru, ali jednako tako i bilo kakav drugi oblik krivolova, nemojte biti lijeni i reći da nije to vaš problem. Nazovite policiju na broj 92 i ispričajte što ste vidjeli. Vi se pritom ne morate eksponirati, a policija je dužna reagirati.

Meteorologija

STUDENI - kasna jesen Napisao mr. sc. Milan Sijerković, snimio Boris Bulić

jesec studeni je pravi predstavnik ružne kasne jeseni. Studeni na Jadranu, prema svojim klimatskim obilježjima, pripada skupini najneugodnijih mjeseci u godini. Najvlažniji je, najoblačniji i najkišovitiji. Čini se kao da priroda svojim vremenskim ozračjem i izgledom zorno najavljuje skori nastup nemile zime. Ribolovcima je zacijelo najmanje važno što je studeni mjesec s najvećom relativnom vlažnosti u godini (ponegdje to prvo mjesto na ljestvici najvlažnijih dijeli s listopadom ili prosincem). Više nema visoke temperature zraka pa vlaga ne pridonosi neugodnoj sparini, a Jadran općenito nije maglovito područje pa zato ni visoka relativna vlažnost nije važna s obzirom na svoju poticajnu ulogu pri nastanku magle. Za ugođaj tijekom njihove ribičke razbibrige, a možda i za

uspješnost ulova ribe, zacijelo su važnije naoblaka i posebice oborine. Zato naznačimo da je srednja mjesečna naoblaka na sjevernom Jadranu veća (iznosi 6-6,5 desetina neba pokrivenog oblacima) nego u Dalmaciji (iznosi oko 5,5 desetina). Uz to, na dalmatinskim otocima prosinac je ipak oblačniji od studenog. Kad je posrijedi količina oborine, valja zamijetiti da su dalmatinski otoci, za razliku od drugih područja Jadrana, ipak najkišovitiji u prosincu. Što se tiče količine oborine, ona je u studenom općenito veća na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji. Na sjevernom Jadranu najmanje kiše padne na zapadnoj obali Istre (od 90 do 100 mm), a najviše u Liburnijskom primorju (oko 200 mm). U Dalmaciji najmanje kiše padne na vanjskim dalmatinskim otocima, dok u obalnom području ima malo više od 100 mm. Za sve one koje zanima uzrok takvom činjeničnom stanju,

Bura je u ovo doba godine posebno jaka i opasna

Ribarske izreke - Po buri riba slabije grize! - Sipa i mrkač brane se z črnilom, ranj, škarpoč i golob otrovnin bodilom! - Niti hobotnica riba, niti momče čovik!

podastrimo i tumačenje prisutnosti velike vlage, naoblake i količine oborine u studenome. Posrijedi je posljedica utjecaja opće atmosferske cirkulacije. U tom mjesecu utjecaji ciklona zamjetno su jači, a anticiklona slabiji, nego u proteklome dijelu jeseni. To je ponajviše povezano s povećanjem broja sredozemnih ciklona, kojih je upravo u studenome više nego u ikojem drugom mjesecu u godini. Anticiklone su manje prisutne jer su rjeđe i kraće traju.Ciklone potiču pritjecaj toplog i vlažnog zraka s juga i njegovo sučeljavanje s hladnijim zrakom koji pritječe s hrvatskog i europskog kopna. Pritom nastaju prostrani

oblačni sustavi koji su dovoljno debeli da u njima mogu nastati oborine, i to uglavnom kiša, a sasvim rijetko snijeg. Ciklone katkad nastupaju u slijedu, pa se čini kao da kiša danima rosi ili lijeva. Tijekom prolaska ciklona katkad i zagrmi. No, na temperaturne okolnosti u studenome, osim povremenog pritjecanja hladnog i toplog zraka, uvelike utječu astronomske okolnosti. Već početkom mjeseca svijetli dio dana kraći je od deset sati, a potkraj studenog je tek malo dulji od devet sati. Sunčeve zrake, i kad je ono najviše iznad obzora, prilično su zakošene, tako da je sredinom mjeseca podnevna visina Sunca tek malo veća od 26 °. Zbog prisutnosti oblaka, izloženost Sunčevim zrakama je manja nego u listopadu i znatno manja od teoretski najvećeg mogućeg osunčavanja. Dnevno osunčavanje iznosi na sjevernom Jadranu oko tri i pol sata, a u najsunčanijem dijelu Dalmacije oko sat dulje. S obzirom na to, i količina primljene Sunčeve energije je zamjetno manja nego u listopadu. Zato je i srednja mjesečna temperatura zraka na većem dijelu Jadrana oko četiri i pol Celzijeva stupnja niža nego u listopadu. U Puli, Rijeci i Rovinju iznosi oko 10 stupnjeva, u Crikvenici i Zadru 11, u Splitu i Šibeniku 12, a u Dubrovniku i na otocima Hvaru, Lastovu i Visu 13 -14 stupnjeva. Nije prehladno, zar ne? S obzirom na to, ne bi se mogao opravdati pučki naziv studeni

Lov pred jugo uvijek daje dobre rezultate

za jedanaesti mjesec u godini. Možda bi podrijetlo takva naziva mogli nazrijeti u onim slučajevima, doduše prilično rijetkim, prodora vrlo hladnog zraka s dalekog europskog sjevera na Jadran, kad se temperatura snizi do -5 °C. No, vjerojatnije je da je zastrašujuće ime mjeseca poteklo iz zamjetno hladnijih kopnenih krajeva Hrvatske.

Studeni u okrilju juga Zbog izrazite ciklonalne aktivnosti, studeni je na Jadranu jedan od najvjetrovitijih mjeseci u godini. Ima otprilike desetak dana s jakim vjetrom i nekoliko (uglavnom manje od pet) s olujnim. Pritom je u Dalmaciji jugo najčešće onaj vjetar koji je izrazito jak te, zajedno s visokim valovima koje potakne na moru, uzrokuje ozbiljne nevolje i štetu. I na otvorenome dijelu sjevernog Jadrana u studenom je najčešći jaki i olujni vjetar jugo, dok je u obalnome području to bura. *Godine 1910. u mjesecu studenom olujno je jugo odnijelo u more i usmrtilo tri mornara, člana posade, s austrougarskog ratnog broda što je plovio

iz Pule prema Malom Lošinju. *U studenom godine 1911. strahovito jako jugo izazvalo je havariju talijanskog broda “Romagna” na pučini između Rovinja i delte rijeke Po. U uzburkanim vodama sjevernog Jadrana u toj je unesreći izgubilo živote šezdesetak putnika i članova posade broda! *6. studenog godine 2000. u Istri je puhalo olujno jugo s visokim, moćnim valovima. Vjetar je iščupao i polomio brojno drveće i uzrokovao mnogu drugu štetu. U pulskoj luci potopio je 15 plovila, a 23 ih izbacio na obalu i oštetio. Na Valkanama su valovi razbacali teške betonske blokove. Valobran tvornice cementa u Koromačnu, na jugoistočnoj obali Istre, jako je oštećen. I u opatijskoj luci teško je oštećen lukobran, a golemi je val razbio izlog ugostiteljskog objekta koji je od obale udaljen dvadesetak metara. U Medveji je potopljena ribarica, a u Ičićima je potopljeno ili oštećeno šezdesetak brodica i razoreno 15 metara lukobrana.

Sveta Kata - snig na vrata! Kalendar vremenskih događaja u studenom presudno je

određen prepoznatljivim ciklonalnim promjenama vremena, od tople južine, naoblačenja s kišom, do razvedravanja i zahladnjenja s burom. No, valja istaknuti da se takve promjene vremena razlikuju od slučaja do slučaja, u ovisnosti o jakosti, blizine i, općenito, smještaja ciklone, do sadržaja vlage koju nosi sa sobom. U prvoj trećini studenoga još se miješaju utjecaji ciklona i anticiklona, jer je to prijelazno razdoblje između rane jeseni, u kojoj glavnu riječ imaju suhe anticiklone, i kasne jeseni, koja je u okrilju kišonosnih ciklona. Početkom studenog vrijeme je počesto razmjerno lijepo, donekle sunčano i ugodno toplo, kao jedan od zadnjih darova zakašnjelih jesenskih anticiklona. Takvo je razdoblje u primorskom puku poznato pod nazivom ‘babje’ ili ‘bablje ljeto’. Međutim, takvo vrijeme ne potraje dugo te naskoro slijedi dugi niz ciklonalnih vremenskih pogoršanja. Prvo od njih, koje može završiti i vrlo jakom burom, obično se događa sredinom prvoga desetodnevlja u studenom.

Na sljedeće pogoršanje obično ne treba dugo čekati, jer nastupa već potkraj prve ili početkom druge trećine mjeseca. Tada zapravo počinje razdoblje jeseni s izrazitom ciklonalnom aktivnošću, što obilježava nastup oblačne i kišovite kasne jeseni. Zatim se vrijeme ponekad, ali zasigurno ne svake godine, smiri i proljepša. Puk je zapamtio da se to katkad događa oko blagdana, spomendana Svetog Martina (Martinje). Taj se blagdan obično povezuje s “krštenjem vina”, na što upozorava i istarska narodna izreka: Sveti Martin bačve otpire! Zato se takvo zakašnjelo razdoblje sunčanog i razmjerno toplog vremena naziva ‘martinjsko ljeto’. No, već nakon nekoliko dana, ako ne prije, onda oko 17. ili 18., vrijeme se ponovno pogoršava na ustaljeni ciklonalni način. U zadnjem desetodnevlju studenog obično se zamjećuju dva izrazita vremenska pogoršanja. Jedno je oko sredine te trećine, a drugo potkraj mjeseca. U puku je najglasovitije pogoršanje vremena sa zahladnje-

Ovo ne sluti na dobro

njem oko spomendana svete Katarine, 25. studenog. Smatra se da tada može pasti i prvi obilniji snijeg. Klimatski se to uglavnom odnosi na kopnene krajeve Hrvatske. Unatoč tomu, izreka koja upozorava na snježno pogoršanje vremena proširila se i na sve krajeve Jadrana, premda se padanje snijega u primorju u to doba događa iznimno, iznimno rijetko. Svejedno, kola izreka: - Sveta Kata - snig na vrata! Slična joj je izreka s naglaskom na zahladnjenju zbog čega treba ugrijati noge tako da ih primaknemo bliže ognjištu: - Sveta Kate prigna ognju gnjate!

Voda - vodu zove! Plima i oseka su pojave dizanja i spuštanja razine mora

kao posljedice gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, pri čemu Mjesec zbog svoje blizine ima zamjetno veći učinak. Plima i oseka najveće su u doba Mjesečeva mlađaka i uštapa, sizigija, kad Mjesec i Sunce djeluju u istome pravcu. Takva razmjerno pravilna ‘morska doba’ mogu se izračunati mjesecima i godinama unaprijed. Međutim, razina mora često se mijenja nepravilno, zbog djelovanja drugih čimbenika. Pod utjecajem ‘niskotlačne’ ciklone diže se razina mora, ali je još važnije što vjetar pokreće vodene mase prema obali, gdje ih nagomilava pa razina mora prisilno i nepravilno raste (‘more plima’) Odatle potječu izreke: - Plimalo je - učinit će vrijeme! - Voda - vodu zove! Izraz ‘učinit će vrijeme’ u prvoj izreci znači da će se pogoršati

vrijeme, a ‘voda - vodu zove’ u drugoj znači da nakon porasta razine mora slijedi pogoršanje s kišom (vodom), što se obično i događa zbog približavanja kišonosne ciklone. Kad se razina mora diže neuobičajeno visoko (visoka voda), treba očekivati jugo, a vjerojatno i kišu. Nema trajnijeg poboljšanja vremena (makar nakon kiše nastupilo i razvedravanje) ako je razina mora ostala visoka. Anticiklona, koja je nositeljica lijepoga vremena, djeluje suprotno. Zbog višeg tlaka snižava razinu mora, a uz to njezini vjetrovi udaljavaju more od obale, što mu još više smanjuje raz. Ako promjene morske razine za lijepa vremena pravilno nailaze, ne treba se bojati skorog i zamjetnog vremenskog pogoršanja.

Niska razina mora (niska voda) znak je trajnosti lijepa vremena, a zimi često i bure.

Arija od bure S obzirom na to da u studenome bura može itekako ‘zasvirati’ zrakom, pogotovo u našem najburovitijem mjestu Senju, prigoda je predočiti dojmljivu pjesmicu Arija od bure, najvećeg suvremenog senjskog spisatelja Krešimira Stanišića: U našen gradu veramente bura sviri sve štrumente u Bušketu trun trunbetu kroz Lopicu tamburicu na Zvoniku violinu armuniku u Đardinu U von gradu svirit znadu i portuni i kantuni i u trunbi kad zavija to je naša melodija a raganj je - sinfonija. Lijepo, zar ne?

Vijesti

Yamashita tataki

amashitine su skosavice svoju lovnost na našem moru dokazale u rekordno kratkom vremenu. Među njima posebno mjesto zauzimaju male skosavice namijenjene tataki tehnici. Ove su skosavice naoružane krunicama izuzetne oštrine i imaju posebno istaknuto oko. Dostupne su u više različitih boja i dezena, a montiraju se kao preko posebno konstruiranih karabina ili pak direktno na osnovu predveza. Informacije Velika prednost ovih skosavica u odnosu na ostale je u RIBOLOVNI CENTAR BARKA tome što se doslovno lijepe i 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a za prste i za lignje što je jako Telefon 021 / 334 - 340 bitna stavka.

Catch Lures Sakai

z na j n ovi je palete Sakai varalica izd va ja m o ova j model namijenjen prvenstveno brzoj površinskoj panuli. Varalica je izrađena od niklovane tvrde plivajuće plastike koja svojim ribolikim oblikom podsjeća na popularni Cedar plug. No, za razliku od Cedar pluga ova varalica nema nikakvo otežanje. Dapače, ni dvokraka udica nije integrirana već se u vezivanju vratom uvlači u tijelo varalice. Ova je varalica kreirana za palamide i strijeljke koje se love pomoću sajli. Nakon što zagrize varalicu, dvokraka udica se lako oslobađa tijela varalice nakon čega ribolovac ostaje u najneposredInformacije nijem kontaktu s lovinom. Samo MIKELI TRADE tijelo varalice uspješno može 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a sakriti sajlicu što je itekako znaTelefon 023 / 224 - 860 čajna prednost.

Quantumovi bacački multiplikatori

uantumovi bacački multiplikatori su odavno našli svoje mjesto pod jadranskim suncem, a najnovija serija ovih izvrsnih multiplikatora svakako zaslužuje posebnu pozornost. Svi imaju prijenos 4,2:1, a jednim okretom ručice uvlače između 80 i 83 centimetra. U ponudi su modeli Hypercast Sea 150 RH po cijeni 377 kuna, Hypercast Sea 150LH po cijeni od 393 kune, Hypercast Sea 350 LHX po cijeni od 554 kune te Hypercast Sea 350 RHX s brojačem po cijeni od 585 kuna. Modeli Hypercast Sea 150 RH i Hypercast Sea 150LH imaju jedan, a modeli Hypercast Sea 350 LHX i Hypercast Sea 350 RHX tri ležaja. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

Štapovi Makaira

vi ljubitelji kvalitetnih štapova itekako dobro znaju koliko visoko kotiraju štapovi Makaira. Uz već poznate modele 5’10’’ / 80 libri, sada je ponuda proširena i s dva nova modela - 5’8’’ / 30 libri i 5’8’’ / 50 libri. Štapovi imaju provjereno dugotrajnu i izdržljivu E-glass konstrukcija blanka, ALPS RX roler vodilice, ALPS heavy duty Alu držač role, ALPS Alu but te prednji dio drške omotan kožom.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Rič ribarska

ŠKRPUN Napisao i snimio Boris Bulić

mra je Enio. Je, je… Umra je. Baš je zapravo umra, cili. Umra je i mi smo ga lipo pokopali. I tu bi bija kraj ove štorije da se meni nije dogodilo ono što mi se dogodilo. Prvo, tribate znati da ja ne virujen u svakakove monade i ono što babetine drobu. Drugo, ja to ne virujen i gotovo! Ma, isto se koji puta čoviku učini da i nije sve kako bi tribalo biti, kako je i kako se čini… Je me sad razumite? Dobro, dobro… Sve ću ja vama potanko… O’ma iza Vele Gospe, kad je učinila ona prva nevera što je Luciji pokidala mudante sa điramola i odvalila škure kad ih bena ni zatvorila, a znala je što se sprema, ma je bila sa onin svojin… Škužajte, jope san poša uširoko… Dakle, oma iza Vele Gospe, dva dana poslin one prve nevere, veli meni ona moja štriga: - Umra je Enio. Ja san jušto bija na pijatu i tribija po glave od gruga iz brudeta tako da san u pola zalogaja sta ka da me zalila sićon ledenog mora. - Umra? Ma kako? - Što kako? Umra je ka i svi drugi. Živija je pa više nije, i tako je umra. - Ma ne to šempjo, nago, kada? Od čega? Di? - Evo, nema ura vrimena, sad mi je rekla Marija – i okrene se da će poći. - Ma fermaj! Ti ne čuješ? Od čega je umra? Di je umra? - Ne pini bez veze. Umra je doma, za pijaton. Ija je i samo je glavinon bubnija u pijat. Iden viti je li onoj nesritnici triba što pomoći. Osta san sam i ositija kako mi ježuri prolazu po škini. - Umra je… - procidija san priko zalogaja.

- Umra na pijatu… Brzo san gurnija pijat i odmaka se od stola. Ma reka san van da ja nisan takovi da virujen sve i svašta, ma mi se u taj čas sve nekako poklopilo. Ja i pokojni Enio nekad smo bili jako dobri. Išli smo svuda skupa – i na more, i u ribe, i u đir, i cure ganjati, i u vojsku… E, mi smo godina! Oću reći, bili smo godina, jerbo on više nije, nego samo ja… E… Stalno smo bili skupa i sve smo dilili. Nikada se mi nismo svadili, ma smo se nekako, kad se on oženija malo ka ono, eli, razišli. Njegova je Petra tila da on bude gospodin čovik i da se ka takovi i drži, pa je tako moj Enio sve riđe zalazija u konobu. Osti mu je pojila ruzina, a batelu je proda i kupija gliser kojin su on i njegova Petra učinili ravno tri đira. Rekla je da njoj vitar smeta i da onda ima problema sa hunjavicon. Normalno da ima problema kad ima noliku nosinu. Jednon joj je Ruđi reka kad se obloka, da makne nos da more viti rivu, pa posli ni ona Enio nisu šnjin govorili dabi dvi godine. Oma kad se oženija, zaposlija se u Općini na izdavanju potvrda, tako da mu se život sveja na posa i doma. Cili se povuka. Jedino bi ga se još moglo viti po rivi di čini đir, ma uvik šotobraco s onon svojon pokoron koja ga je baš lipo uštrojila. Niko njemu to nije zamira, taj njegov način života. Čovik je tako odabra i s tin je biće i bija sritan na neki svoj način. Dice nisu imali. Neki su govorili da je to poradi nje, a neki da je poradi njega. Ja san ga samo jednon pita, pa mi je reka da što

će njemu dica. Vidija san da ga to nekako ružno tare, pa to više nisan ni spominja. A onda su ga polako stigle i godine. Pušta je drobinu, zgobija se i noge mu se nekako iskrivile. Kose nikad nije ima baš priko mire, pa mu je uglancana ćiverica došla nekako ka prirodno stanje. A jedino što ga je stvarno mučilo bija je tlak. Bija je tako crven da su ga još dok je u Općini radija prozvali Škamp. Dosta je bilo da mu neka sitnica nije toga trena bila po volji, on bi se oma zaškarpunija tako da se činilo ka da će mu oči štrknuti. A onda je prin nekih šes’ lita učinija neverin koji mu je u zadnjen dvoru srušija bor i to tako da se jedna grana naslonila na krov i polomila desetak kupa. Tribalo je to prominiti da ne kisne i tako je moj Enio lipo naslonija škale na gurlu i krenija se penjat ka da mu je dvadeset godina. I baš kad je doša do gurle, škale su pospuzle, gurla se imberlala i Enio je sa svojih

priko sto deset kili blebnija o parapet ka zrili pomidor. Je hitna oma došla i oma su ga odvezli u Grad i tamo ga krpali četire miseca, ali ga nisu uspili do kraja pokrpati. Bidni Enio, ni proša lišo… Dok je pada jedna ga je grana potegla drito u livo oko tako da je osta bez njega, pa se doma vratija sa frenjon namisto oka. Ma to nije bilo sve. Kuk koji je slomija su mu prominili, ma mu je noga od kolina doli ostala imberlana tako da je pored sve nevolje još bija i cotav i to lipo cotav. Da ste ga vidili kad je doša doma… Ni prije toga nije bija baš neka lipota, ma sada… Dica iz mista su ga gledala puna straja, a ni nama koji smo ga oduvik znali nije bilo baš svejedno. Ipak, ta ga dežgracija nije za-

štopala. I dalje je izlazija u đir, uvik jednako redovno i jednako otmjeno koliko su ga noga i drobina puštali da bude otmjen, i uvik svejednako šotobraco sa onon svojon štrigon koja je izgledala isto ka kad se udavala samo sada malo mršavija i nagrišpanija, baš ka ona tanka šterika kad dogori dopola. I tako je bidni Enio živija sve do iza ove Vele Gospe, kako san van i reka, kad je umra. A sprovod je bija odma, dva dana posli nego je umra. Svi smo došli i ispratili ga, i onda je bila misa, pa smo posli došli još i kod njega doma. - Uvik je tebe spominja… - procvilila je šterika kad san se doša pozdraviti jerbo je bilo vrime za poć. - Mene? Kako? Zašto? Zašto baš mene? - Je, je… Uvik te je spominja… Kako ste prin uvik bili skupa i da će on tebi doći kad-tad pa ćete vas dva… - i onda je zakopala onu svoju nosinu u facol tako da nisan čuja kraj. - Nemoj, nemoj sad plakat… umišala se ona moja štriga. Ja san tija pitati što je Enio reka, da što ćemo nas dva i kako to da je baš mene spominja, i zašto baš mene, i što znači ono kad-tad, ma su me mic po mic izgurali vanka tako da najvažnije detalje zapravo nisan uspija saznati. A vanka se nebo spustilo ka da će pasti na zemlju. I baš kad san uvatija kvaku od mog dvora zalampalo je tako da san se cili stresa. - Matero božja, cili svoj život se samo stresan i dršćen… - pomislija san dok san se sklanja od prvih kapi nevere. - Srića nas je vrime pustilo. Bidni Enio… Život ga na kraju baš i nije volija. A sićaš se ti kako ste vas dva prin bili dobri i kakove ste sve monade činili ka mularija? – upitala me ona moja kad smo došli doma. - A je, sićan se… - mada se baš toga trena nisan moga sititi nijedne monade jerbo mi je u gla-

vi bilo samo ono ‘kad-tad’. - A isto joj ni tribalo nako biti, ka drvena Marija… - Kome? Što? - Ma njoj, udovici… Nijednon se ni prikrižila. – nešto je kopala po škafetinu. Srsi su me prošli i to ne bez veze. Kad ova moja štriga kaže nešto tako, to je uvik sudbonosno. Oma san se sitija kako je na samom kraju mise, kad se posli Amena tribalo prikrižiti Rini pâ facol, pa san se ja sageja tako da se ni ja nisan prikrižija. - Sad ću ja to… Evo… - i upali lumin, - Što ti je? Zašto pališ lumin? - Tako… Da mu bude lakše… A i nama… Gleda san u onaj lumin, a srsi su me podilazili ka da će me groznica. Te noći nisan oka sklopija. Stalno san vidija Petru di mi govori: - Reka je doć po tebe, kad-tad… - ili bi jope vidija Enija di leži, a ona mu balinjera od oka gleda drito u mene. Prid zoru san ipak uspija zaspat. Kamo sriće da san osta budan… Sanjan ja tako da sidin uz Enija. Ka on je umra, a ja nisan nego ga ka nešto čuvan. A on se odjednon sidne i sav zaškarpunjen izbeči oči na mene. Sonin zdravin gleda treso, a onin staklenin u mene. Trese šakon i govori: - Škrrrpunnnn!!! Ja se diga s katrige, a on samo još jače škripje zubin i cidi: - Šrrrpunnn!!! Škrrrpunnn!!! Skoka san se sav u goloj vodi tako da se i ona moja štriga skokla jerbo je mislila da je potres ili kakova slična kataklizma. Dok nije svanulo leža san širon otvorenih očiju u goloj vodi. Čim bi ih zatvorija samo bi vidija onu balinjeru. - A poradi čega je toliko grih ako se ne prikrižiš na misi? – upita san onu svoju dežgraciju dok smo iduće juto pili kavu u tinelu. Bilo je vedro a sunce je grijalo ka da nikada nikakvoga neverina nije bilo. - Prvo, to nije lipo. A drugo to se ne čini i ne pristoji jerbo nije u redu. - Sad si mi stvarno sve lipo rekla. Sad mi je napokon sve ja-

sno. - Takovi je običaj. Što ti tu nije jasno? - Dobro, dobro… A je to more imati kakove veze sa onin, ka ajmo reći, duhovima? Nisan moga virovati da san to izgovorija. - Što to govoriš? Kakovin duhovima? - Ma znaš ono, kad se mrtvi ne mogu smiriti. Ka ono kad duše lutaju… Znaš ka u onon filmu… Pogledala me tako da san oma zamuka i požalija što san išta reka. - Ma to ja samo nako… Drugi je pogled bija još gori od prvog. - Da ti nisi nešto osta dužan nekome? Jope sudbonosno… Oma su me prošli srsi. - Ma jeee… Kome? Za što? – sve san više zamira dok su mi ježuri unatoč vedron i sunčanon jutru trčali maraton gori-doli uz škinu. Cili san dan proveja kontajući jesan li se kako ogrišija o pokojnog Enija. Što van tu nije jasno? Čovik me opsjeda! Dobro, ni baš čovik jerbo je umra, ali… Opsjeda me! Cilu prošlu noć. Pa sad san van reka… Do večeri nisan ništa uspija skontat nego samo ono jednon prin više od trijesipet godina kad me pita španjulet, a ja san ima samo dva pa mu nisan tija dati. Morebit je to to. Morebit se zato ne more smirit… Ma zašto onda jope spominje škrpuna? Noć je prošla isto ka i ona jučera. Nikako usnit, a kad san se prid zoru slomija i zaspa opet san zasanja istu sliku. Sidin ja tako uz Enija koji leži jerbo je umra i jope se on nako digne, zaškarpuni, zaškriplje dentijeron, izbeči s onon balinjeron i kroz zube procidi: - Škrrrrpunnn!!! Ujutro san jedva čeka da se ona moja štriga pojavi da joj moren reć što me muči i kakove more i duhovi mene noću opsjedaju, ma kad se digla oma je rekla da ide platiti ratu za Elektru, tako da joj ništa nisan tija govoriti da joj još više ne pokvarin dan. - Znaš, to ti je psiha – objasnija mi je Venci. Njega san odabra za podilit muku i nevolju.

- Ma dobro, neka bude psiha, ma zašto mene? Zašto meni dolazi? - Ne, ne… Ne dolazi on tebi niti te opsjeda nego si ti njega izmislija i uvalija sebi u glavu, e! - Aaa… Oćeš reći da on zapravo… Sve san razumija… Zafalija san se Venciju na objašnjenju i posla ga kvragu munjenoga i nepismenoga. Poša san u crkvu i drito kod popa. - Velečasni, iman jednu molbu. - Reci, ako mogu… - Ma tribate samo reći ‘Amen’. - Kako? - Nemojte me ništa pitati, nego samo recite… - Ma ne mogu ja smo tako… - Ma molin vas. Život je u pitanju… Moj… Samo jednu rič… Samo ‘Amen’. - A… Dobro… Amen… Prikrižija san se i ostavija popa neka se čudi. Iz crkve san poša na rivu, usput sta u trafiku i uzeja škatulu španjuleta, pa na batelu. Izveza san se oma iza punte i kala tunju. Fratar, pirga, kanj… Sve san pušta. I već kad san pomislija da ću morati doći drugi dan, obisija se i onaj po kojega san doša. - Evo ti tvoji španjuleti i tvoj glupi škrpun – stavija san cilu škatulu na grob i uz škatulu škrpuna. - Prikrižija san se, donija ti španjulete i ribu… - sta san i konta da li da nastavin. - Ma znaš što… Ti i ja zapravo nikada nismo bili tako dobri. Neman ja stebon ništa. Ti si umra, a ne ja i lipo sad stoj tu di si i mene pušti na miru, jerbo, znaš što… Ako mi dođeš samo još jednon… Tu san sta jer nisan zna što bi moga učinit ako mi jope dođe, ali san se na brzinu sitija kako on i nije bija baš neka inteligencija, i da će to što san reka zasigurno biti dosta. Te san noći spava ka miš u bumbaku. Ja u svojoj postelji, a Enio, Bog da mu dušu prosti, u svon odijelu od borovine ka što je i red. Na kraju krajeva, on je umra, a ne ja. A prid zoru san usnija kako šećen rivon a isprid mene iz mora na kraj izaša škrpun od dabi tri kvarta kile pa mi govori: - A znaš koja bi lešada od mene bila…

Svijet ribolova

RIBOLOV bez granica

Dobro je znana stvar da je u ribolov uvijek dobro poći s nekim tko odgovara vašem načinu lova ribe. Ima situacija da u ribolovu sudjeluje i cijela ekipa od nekoliko ribiča, pogotovo kada je u pitanju lov tune, no jeste li ikad bili u ribolovu s dvadeset šest ljudi na jednom brodu? Naravno da niste, jer je to moguće samo na Rabu. Donosimo samo dio atmosfere koja je u toku tri dana vladala na prekrasnom jedrenjaku Albatros II Napisao Mladen Marković

Kamporu na Rabu čuo sam za tradicionalni ribolov koji se održava već n e ko l i ko go dina i koji se s nestrpljenjem očekuje cijelu godinu. Nije mi bilo baš jasno o čemu se radi dok nisam i sam dobio pozivnicu da postanem

članom te ribarske đite. Moram priznati da me zaintrigiralo već samo pričanje mojih prijatelja iz Kampora, no ni u snu nisam mogao znati o kakvom se ribolovu i ribičkom druženju radi. Naime, na veliki drveni jedrenjak, koji u normalnim uvjetima vodi Europljane po Jadranu, ukrca se dvadeset šest Rabljana i njihovih gostiju pa

Srećko zvani Jura i Ivan zvani Điovani su specijalisti za palingar

uz četiri člana posade idu ribičkom rutom koju je odabrao vođa ribolova Ive, zvani Čok. Pripremiti ribolov za troje ljudi je velik posao, a pripremiti ribolovnu đitu za ekipu od dvadeset šest ljudi, koja je na moru tri dana i dvije noći, još je veći i teži posao. No, već je na početku bilo jasno da organizatori, Ive i njegova ekipa, znaju kako se to radi. Svatko je dobio određeni zadatak, a naš je bio da donesemo iz Zagreba pet kilograma teletine i sedam kilograma teleće jetrice. Naime, jelovnik je bio znalački sastavljen, a počeo je večer prije isplovljivanja. Naručeno smo, kao i svi, morali donijeti na brod. Veći dio ekipe već je bio tamo pa smo ‘morali’ probati kiselo zelje s ovčetinom te graševinu koju su pripremili naši organizatori. Na Albatrosu su već bili gosti iz Raba, Kampora, Zagreba, Rijeke i dr. Partenca je bila dogovorena za sutradan ujutro u osam, no ipak smo krenuli u osam i trideset. Nakon što smo se smjestili u kabine, što je bilo dogovoreno večer prije, i ukrcali naše ribičke arte, Albatros je krenuo na

đitu uz veselo druženje kod šanka, centralnog dijela brodskog salona.

Dan prvi Vrijeme se smilovalo i nakon nekoliko dana jake bure pratio nas je lagani burin. Dakako, vrijedna posada s kapetanom na čelu trudila se da gosti ne oskudijevaju ni u čemu, a ponajmanje u jelu i onoj graševini. Da ne bi bilo zabune, bilo je tu i rakije čičinkovice, viljamovke, a da ne spominjem rakiju od marelica. Dakako, bilo je tu i točenog piva pa smo se osjećali kao u nekom kafiću, samo što je taj kafić plovio prema prvoj ribičkoj stanici, hridi Biku, svima znanoj ribičkoj pošti, za koju je bilo predviđeno topljenje prvih paran-

... Prvo pa muško ...

Kaić za postavljanje palingara na teglju

gala. Naime, u programu ove ribičke đite je, uz lov tunjom, i lov parangalima. Tradicija kaže da se ova vesela kumpanija treba osladiti i carem o’rib, što, morate priznati, i nije tako loše.

Na veliki drveni jedrenjak ukrca se dvadeset šest Rabljana i njihovih gostiju pa uz četiri člana posade idu ribičkom rutom koju je odabrao vođa ribolova Ive, zvani Čok Kako Albatros relativno sporo plovi, pružila se prilika da se slože ribičke arte pa su se, u prekidima između slasnih zalogaja i još slađih gutljaja, svi počeli ‘naoružavati’. Naravno da je brod obilovao

pozitivnom energijom te su svi nesebično pomagali jedni drugima, kako u spremanju ribičkog pribora, tako i u slučaju ‘dehidracije’. Albatros je mirno plovio uz Veli i Mali Laganj te Dolfin prema Biku, Palacolu i Orudi. Budući da iz Albatrosa nije moguće polagati palingare za njim smo vukli Sagu, brod zagrebačkog Kamporca ili, bolje rečeno, kamporskog Zagrepčanina Boška Popare, koji je također bio član ribičke ekipe s posebnim zaduženjima. Na Biku, u Sagu čije je ime Ton Tina, ulazi ranije odabrana ekipa, svi dobri poznavaoci lova palingarom. Boško je skiper, Ive vođa ribolova, a Vinko, kojeg svi znaju kao Buzrina i koji poznaje ovaj teren, prije nekoliko dana tu je ulovio sedam zubataca. S nama je i Srećko kojeg zovu Jura, koji također poznaje ovaj teren kao svoj džep i kasnije će se pokazati kao prirodni GPS. U Sagu se ukrcavam i ja kao fotograf

Prije večere na Premudi zapjevao je i kapitano

Neželjeni gost na udici

koji će ovjekovječiti ulove. Brzo se rastajemo s ostatkom ekipe na Albatrosu koji odlazi put Grujice gdje će najprije tunjom loviti arbune i okane, a kada padne prvi mrak i lignje. Vinko pronalazi pravu poziciju te Ive uz Jurinu pomoć spušta palingare u dubinu. Potrebno je dosta vremena da se spusti palingar od 100 udica pa se,

Ulov jednog od palingara

da bi nam čekanje brže prošlo, pomalo krijepimo vinom, bijelim i crnim, za snagu koja je potrebna da se ti isti palingari dignu. I zaista, dižemo najprije zubaca, pa ugora, pa oradu, pa ugora... Dečki nekako nisu zadovoljni, no ja se itekako veselim fotografijama i samom ugođaju ovakvog lova. Iako sam dosta puta bio

Pripremu palingara kontrolirao je vođa ribolova Ive zvani Čok

na brodu gdje se lovilo ovom ribičkom disciplinom, palingar ipak nije moj fah. Trošimo dosta vremena i moramo natrag na Albatros, gdje nas čeka ručak i još dva palingara naješkana bibijem i velikim crvom, koje ćemo topiti oko Grujice. Postavljamo kod punte Radovana još dva parangala za zubaca i brzo se vraćamo natrag. Dok pristajemo na Albatros, drugi Ive, zvani Điovani, kaže mi da sam pogriješio i da su se na Albatrosu nalovili kao nikad do sad. Malo mi je žao jer obožavam loviti arbune i okane, no tješim se da ćemo ponovno nešto dignuti na palingare koje ćemo na plitkom podmorju Grujice ostaviti preko noći.

Kud plovi ovaj brod I zaista, vrijeme brzo teče i Čok zove natrag na Sagu da bismo brzo otplovili prema Grujici, dok se Albatros lijeno vuče prema Premudi, mjestu našeg

Pravac Bik, odredili su Vinko i Ive

noćenja, gdje se kod Celestina priprema teletina ispod peke za cijelu ekipu. Topimo palingar uz samu obalu Grujice, no vrijeme neumitno leti i već kod polovice prvog palingara pada noć. Drugoga spuštamo po već mrkloj noći i veselimo se završetku pošto nam misli sve više zaokuplja ona teletina ispod peke. No, sudba kleta se gadno poigrala s nama. Naime, Boško je ostavio brodski GPS u Zagrebu, a ja, kao za inat, misleći da danas svaki brod ima GPS, nisam uzeo svoj ručni Garmin, bez kojeg inače nikud ne idem. Srećko pogledom traži Premudu i kaže Bošku i Ivi da voze ravno prema njoj. Zatim sjeda do mene tako da smo okrenuti prema krmi te kratimo vrijeme pričajući o svemu i svačemu. Uz nas sjeda Vinko i povremeno odlazi na prednju klupu gdje je Boško koji je za timunom, a asistira mu Ive Čok. Gledam plivarice koje svijetle kao božićno drv-

Dokaz da Jane nema svaki puta čašu u rukama

ce i odjednom primjećujem da nešto ne štima. Budući da mi je neugodno reći da mi nešto nije jasno, pitam Srećka i Vinka o svjetlima koja vidim. Buzrin odmah odgovara da su to svjetla Unija, dok Srećko tvrdi da su to svjetla Malog Lošinja.

Nijedan od ta dva odgovora ne čini mi se logičnim, no šutim misleći na to da se radi o domaćim ljudima kojima ne treba GPS za razliku od mene, jadnog žabara. No, žabar u meni ne da mi mira i sada s opravdanom sumnjom kažem Sreć-

Ulov sa još jednog palingara

I Buzrin je drugi dan propustio palingare

ku da nešto ne štima. Ma ća ne štima – pita Srećko i konačno se diže jer smo došli do neke kamene obale koja se jedva vidi u noći. Ma ća činite, koji van je vrag – Srećko vikne Bošku, Ivi i Vinku. Pa oli ste ludi, kako ste opet došli do punte Radovana? Naime, naš skiper Boško i njegovi sekundanti su pogriješili pravac, tako da smo umjesto na Premudu došli na Ilovik! Nevjerojatna pogreška koštala nas je dvostruko vremena pa su nas, pošto je večera bila spremna, već htjeli ići tražiti. Dakako, odmah su se pojavili prijedlozi da Boškovom broduTon Tina ime treba promijeniti

u Kud plovi ovaj brod! Jednako tako, i Boško i Ive i Vinko su bili predmet šala na Albatrosu, pa su tako Vinku drugi dan na klupu na kojoj je sjedio donijeli i peljar i karte i ostalu opremu za navigaciju. Osobno sam bio zadovoljan što sam primijetio da nešto ne štima i reagirao, pogotovo zato što sam često lovio na tom terenu. Nakon večere na red su došle pjesme, a posebno ona o onom variocu koji i tokari, pa se još u dva mogao čuti Điovani i njegov cimer kako pjevaju – kako ću joj reć da varim, povremeno i tokarim... Znate onu pjesmu kad on pita bi li mu dala kad bi znala? Teške li situa-

Pali su prvi arbuni na tunju

Grizli su i veći arbuni

cije, ljudi moji!

Drugi dan Điovani mi je napunio glavu pričom kako su na Albatrosu lovili po tri komada arbuna, tako da sam Bošku odmah rekao da sutra Ton Tina ili, ako hoćete, Kuda plovi ovaj brod ide na palingare bez mene i da, ako nešto ima, neka snimi svojim fotoaparatom. Pripremio sam svoj štap XZogu i ABU-ov STX na kojem je #PE 2 upredenica i čekao da dođemo na položaj kod Grujice. Brod staje i već prvi zabačaj i prvi trzaji na štapu govore mi da su u pitanju knezovi. Ma ne valjda opet? Nekako mi, u zadnje vrijeme, idu samo kanjci i kneževi te hitno

Dva puta dva su... Puno

Spremala se nevera pa smo krenuli prema Rabu

trebam neku poštenu ribu da skine tu zlu karmu. I moji prijatelji koji su se poredali na jednoj strani Albatrosa imaju iste muke, no moj prvi susjed lovi lijepog arbuna i nakon toga kreće. Vadimo arbune i okane brzinom svjetlosti. Po jedan, po dva, po tri, riba nevjerojatno dobro grize. Kad prestanu arbuni i okani, trese bugva, što me baš i ne raduje, no sve popravlja arbun, pa čak i jedan fratar. Žao mi je što nema Boška jer znam da obožava ovakav ribolov, no on je na zadatku vađenja palingara oko Premude koje su postavili prošlu noć te onih nesretnih oko Grujice, koji su krivi za naše lutanje po mrkloj noći. Kurent pomiče Albatros pa nas

U Mandrama se spremao ulov na roštilju ...

kapetan stalno vraća na istu poziciju tako da svi sjajno lovimo. Ljudi, imamo preko 100 kila arbuna i okana – obavještava nas Jane, čovjek koji mi

se žali da ga unuk pita zašto je uvijek na svim fotografijama s čašom u ruci. Ali što zna dijete što je čaša? Ja sam svjedok da to nije istina i da sam ga u tri dana snimio jednom bez nje! Istina, to mogu potvrditi svi koji su se rado okupljali oko šanka u salonu na Albatrosu, a nisam vidio nijednog koji nije bio prisutan, izuzev naših palingaraca koji nam donose tabinje, kantare, orade i dr., a koji su zasigurno patili na Ton Tini pošto tamo nije bilo ničeg osim nekoliko boca graševine i par boca crnoga što također mogu potvrditi svi na brodu. Kapetan nas sve poziva u salon na ručak. Fenomenalan je osjećaj objedovati nasred pučine kada je more mirno i ne čuje se makinja nego samo zveket čaša i pribora za jelo. U planu je odlazak prema Iloviku gdje trebamo noćiti, no vremenska prognoza govori o olujnoj buri i kapetan se odlučuje za plovidbu u Mandre na Pagu. Pa di ćeš mene u Man-

Dva dana + dvadeset i šest ribiča = preko sto kilograma ribe

Ekipa na krmi je bila glasna ali tim na provi je bio bolji ...

... Evo dokaza za krmu ...

... iako su i oni odlično lovili ...

dre? Pa tamo je Koma u kojoj sam se nekoliko puta ukomirao, ni pomislit na kopno – gunđam sebi u bradu. Dvosatna plovidba nije bila posebna ni po čemu osim po tome što je naš prijatelj iz Slovenije izvukao harmoniku, a na brodu je bila i gitara pa se pjevalo sve u šesnaest. Zasvirao je čak i Ive Čok koji je na zadnjoj điti gita-

ru svirao okrenutu naopačke pa je događaj i fotodokumentiran. Pjesma nije prestajala ni kada smo došli u Mandre, a zastala je samo kada je kapetan počeo na roštilju peći zubaca, orade, kantare, tabinje... Kao što rekoh, plovidba nije bila ništa posebno! Neki su ipak iskoristili prisutnost Kome, no ja sam se poprilično ukomirao

Najvažnije poslove na brodu radio je naš kapitano osobno!

na Albatrosu pa sam se povukao u donje odaje, tj. kabinu, gdje je Boško već blaženo hrkao... Mislim, spavao naglas!

Treći dan Negdje pred jutro se budim i osluškujem umilnu pjesmu s gornjeg kata, odnosno s gornjeg ležaja gdje spava Boško i nekako u tom ritmu čujem kišne kapi po brodu. Kiša pojačava i nekako me uspavljuje, uz basiranje Boška s gornjeg ležaja. Od ribolova ništa i to je signal kapetanu da nakon doručka krenemo bliže prema našoj polaznoj stanici, gradu Rabu. No, kako još nismo dirnuli ona teleća jetrica kapetan skreće prema Novalji. Dobro raspoloženje i pjesma ne prestaje i veselo ulazimo u Novalju, gdje se odmah pali roštilj na brodu i gdje se odmaramo nekoliko sati. Ma napor je to, ljudi moji! Dobro raspoloženje nastavlja se i dalje kada,

pošto se kapetanu nije svidio neverin koji je divljao na našem pravcu plovidbe, krećemo prema Rabu. Plovimo, a pjesma se ori sve jače kako se približavamo neverinu. No, tada kreće kiša koja napokon umiruje buru koja se ubrzo smiruje. Doduše, Ton Tina na teglju posrće i svako malo valovi prelaze preko nje, ali vjerujte, dobro izdržava tako da joj novo ime Kuda plovi ovaj brod ipak ne stoji. Uplovljavamo u Rab uz pjesmu koju nije zaustavilo ni otpadanje konopa kojim je vezana Ton Tina koju smo morali malo i loviti što su neki opet zlobno povezali s njezinim drugim imenom Kud plovi ovaj brod. U Rabu nas je dočekao Ive kojeg zovu Cipelić i koji u Kamporu čak ima svoj trg, Trg Ive Cipelića, a rijetkost je da živi čovjek ima svoj trg, no to je već neka druga priča koju možda jednog dana i ispričam. No, najbolje da pitate Kamporce, oni znaju o čemu je riječ.

Svi sudionici nezaboravnog ribolova o kojem će se pričati i kada nas više ne bude

Samo što je brod pristao, po naše prijatelje iz Slovenije su došle njihove supruge i odmah ih strpale u automobile za Sloveniju, a mi smo si prije rastanka imali ponešto za reći. Svi smo se, osim jednoga koji je morao otići na lagani oporavak u kabinu a čije ime neću otkriti, složili da jedva čekamo sljedeću Rapsku đitu. Neka ime tog jednog nepoznatog ostane među nama

Kamporcima. Da, mi Kamporci, Boško i ja, morali smo po jakoj buri ploviti iz Raba do Kampora, matične luke Ton Tine. Svi znaju da rt Kalifront nije nimalo ugodan za plovidbu po buri, no morali smo krenuti. Uz pozdrave smo se rastali s našim ugodnim i veselim društvom te nakon uzimanja goriva krenuli put Kampora. Nismo zaboravili ni Điovanija, koji je prije puta stavio nekoliko boca graševine

Nevera nije smetala ekipu oko šanka ...

u brod da nam se nađe ukoliko zatreba. I trebalo je na Kalifrontu.

Epilog Rijetko se može naći tako skladno društvo kakvo sam upoznao na Albatrosu. Nije važno tko si! Nije važno kakav ti je status! Nije važno jesi li doktor nauka, težak ili ribar! Nije važno kojoj stranci pripa-

daš, osim ono malo za podbadanje i zafrkanciju! Nije važno ništa osim dobrog društva, opuštanja uz pjesmu i šale! Nije važno ništa osim da si čovjek, ma kako danas to teško zvučalo! Dao Bog da svaki ribič jednom u životu bude u društvu s više takvih dragih ljudi kakve sam upoznao na Albatrosu i naravno da s velikim veseljem i nestrpljenjem iščekujem sljedeću godinu.

Kamporska veza - Giovanni, Jura, Boško i Ive Cipelić

Svijet nautike

ALBATROS II Napisao i snimio Mladen Marković

lbatros II je jedrenjak s dva jarbola napravljen davne 1935. Jedrenjak je detaljno obnovljen 2002. i sada pruža odličan komfor. Albatros je dugačak 29 metara i ima palubu na dva nivoa površine čak 120 metara kvadratnih. Brod ima 11 dvokrevetnih i 2 trokrevetne kabine s vlastitim tušem i WC-om. Brod plovi pod sigurnom rukom vlasnika i kapetana Alana Stančića koji sa svojom posadom redovito održava turističke đite, a uz to i ribičku đitu svake godine, na kojoj sam prvi put sudjelovao.

Prekrasan salon za uživanje

Informacije I.D. RIVA Istra 52440 Poreč Partizanska 4/1 Tel. 052/452002 Fax. 0527452019 www.idriva.com

Albatros dva - u svojoj ljepoti drvenog broda

S lijeva na desno: Ante Goleš, alfa i omega na brodu, kogo Stanko Ferić, Kapetan Alan Stančić i mali od palube i kužine Dominik, zvani Dume koji povremeno uskače u pomoć

Vijesti

Yamashitine skosavice

ajnovija serija Yamashitinih skosavica bitno se razlikuje od svega dosad viđenog. Integrirana olovnica ima hidrodinamični i aerodinamični oblik zbog čega je s ovim skosavicama izbačaj znatno lakši, a daljine znatno veće, dok u moru skosavice zauzimaju poseban položaj lako ranjive ribe. Osim toga, olovnice imaju provrte koji prilikom povlačenja emitiraju vibracije koje su jasan signal Informacije svim lignjama koje se nađu u blizini. Naravno, dodir ove RIBOLOVNI CENTAR BARKA skosavice svim je glavonošci21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a ma koban. U ponudi je veliki Telefon 021 / 334 - 340 izbor boja i veličina.

Zebcove Termo čizme

ladne i mokre noge su mora svakog ribolovca, a u danima koji su upravo pred nama izgledi za takav scenarij bez adekvatne obuće su veliki. Zebcove termo čizme su savršeno rješenje za mokro-hladne uvjete. Čizme su gumene, s unutrašnjom neoprenskom oblogom debljine tri milimetra. Uz ove čizme možete stajati na najhladnijoj kiši cijelu noć, potpuno suhih i toplih nogu. Čizme su dostupne u brojevima 43, 44, 45 i 46 po maloprodajnoj cijeni od 415 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

Maria jiggovi

vertical jiggingu pored izvrsne kondicije, dobro odabrane pozicije i dobro izbalansiranog pribora, konačan uspjeh svakako ovisi i o dobro odabranoj varalici. Maria jiggovi su svakako dobar izbor kada je riječ o vertical jiggingu. Jiggovi su dostupni u svim bojama i težinama. Svojim koloritom su u stanju isprovocirati napad i najsitijeg zubaca. Posebno je atraktivna simulacija Informacije živog oka koje je holografski uokvireno. Ove varalice prilikom ŠKORPION DNC jigganja ostvaruju vrlo provo10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 kativan hod što u konačnici Telefon 01 / 2322 - 515 svakako znači ribu više.

Okuma Reflexions Spin

vaj varaličarski štap je izrađen od IM6 karbona, s tim da ima i karbonski umetak na držaču role. Opremljen je niskoprofilnim provodnicima s metalnim okvirom i hard zirconium umetcima. Reflexions spin je dvodijelna konstrukcija i ima izuzetno brzu akciju. Dostupan je u dvije dimenzije, dužine 6’6, 1/4 - 5/8 oz težina mamaca, akcija M te dužine 6’6, 1/4 Informacije - 1 oz težina mamaca, akcija sekcija MH. Valja naglasiti da T.P. OLIVARI d.o.o. su ovi štapovi rađeni za ame10430 Samobor, Gajeva 49 ričko tržište, što je dostatna Telefon 01 / 3366 - 042 garancija kvalitete.

Svijet ribolova

RAPSKI obračun

Međusobno natjecanje neke ekipe na brodu nije nepoznanica, no kad ste izazvani morate dostojno odgovoriti. Doduše, bura je naše malo natjecanje učinila neregularnim, no ipak smo pokazali da nije samo ribolov važan, nego je još važnije druženje ribiča i uživanje u najlipšem moru na svitu Napisao Mladen Marković

ao i svakog dana, među našom malom ribičkom klapom raspredalo se o kurbinskom vrimenu ća čoviku ne da na more. Uobičajeni stol za kojim sjedi naša klapa u našem omiljenom restoranu Šparka, mjesto je gdje se svakodnevno održa-

va svojevrsna javna tribina o ribama, ribolovu i ribarskom prigovaranju. Tako se povremeno mogu čuti i nevjerojatne stvari, pa je u jednom trenutku Branko, jedan iz klape, neoprezno izjavio da je spreman na ogled u ribolovu sa mnom, a da stvar bude zaista nevjerojatna odmah je zaključio da se radi o ozbiljnom natjecanju s poslje-

dicama. Uz to je za člana svoje ekipe odabrao najmlađeg člana naše javne ribičke tribine, mladog ribiča, svježe oženjenog juniora i budućeg tatu Gorana. Meni je u ekipu pripao najstariji član našeg kružoka, Boško, Goranov tata i poznati graditelj najbolje pasare na svitu i okolici. Odmah sam prihvatio izazov, a kao izazvanom mi je prepuštena odluka o načinu kako ćemo to ‘pravno’ riješiti.

Ribe koje su slobodno plivale burnim morem oko Raba nisu imale pojma kakva im opasnost prijeti

Abuov multić nema milosti

Dosjetio sam se i odlučio da gubitnik mora pobjedniku javno iskazati veliko poštovanje na način da mu se ponizno nakloni i traži dopuštenje da uopće bude u njegovoj blizini, bez obzira na mjesto na kojem se nalazili, bilo na ribolovu, kazalištu ili rodilištu. Ni Boško ni ja nismo se mogli načuditi što smo izazvani. Već sljedeći dan krenuli smo put Raba, odnosno Kampora, gdje je domaća ekipa ribiča već čekala s

vinom, gavunima i drugim čudima. No, ona kurba Eol, bog vjetra, imao je svoju đitu i nije ga zanimalo što smo ponosna ekipa Jarun, kako zovu Boška, Branka i Gorana, i ja kao pridruženi član, htjeli napraviti interno natjecanje i čisti ribocid. Isto tako, ribe koje su slobodno plivale burnim morem oko Raba nisu imale pojma kakva im opasnost prijeti. Zapravo, mogli bismo reći da nisu bile svjesne napaljenih Hotentota koji žele njihovu smrt pa su nonšalantno i dalje plivale, ne mareći za naše Pedro lignje izrezane za ješku. Takvo sramotno ponašanje rapskih riba nije bilo za očekivati pa smo se htjeli osvetiti na lignjama. Bilo kako bilo,

Josip Brna i Jadranko Matusan s gofom maskiranim u licu i par lijepih podlanica

Boško i ja smo uhvatili nešto pirki, nešto knezova i tri lijepe lignje prvi dan, no naši protivnici su zaključili da je to, zbog jake bure, bio samo trening. Dakako da smo morali prihvatiti ovo opravdanje, jer kada bura puše neki love a neki ne, pa je logično da se rezultat tada ne računa. Morali smo se, zna se, i malo podružiti s našim Kamproskim prijateljima. U Kamporu su vam neki čudni ljudi, naručuju vino, naručuju rakiju čićinku, uporno naručuju. Kažem vam, skroz su čudni. Uz to što su takvi, pravi su majstori palingara, kako oni zovu ono što mi zovemo parangal. Dokaz su zubaci koje nam je pokazao Vinko Španjol i njegov kolega Slavko Makus.

Ma dođe ti da sam zagrizeš ovu srdelu ča je lipa ...

Puštite vi te vaše šćape i lovite palingarom, savjeti su koje su nam dijelili naši prijatelji no koje mi nismo htjeli čuti.

U Kamporu su vam neki čudni ljudi, naručuju vino, naručuju rakiju čićinku, uporno naručuju. Kažem vam, skroz su čudni Drugo jutro Eol je još žešće pokazao svoju moć i postalo je jasno da ne treba isploviti, no ipak smo se odlučili za područje oko Golog otoka i Grgura, iako su nas neki domaći odgovarali i savjetovali da idemo na drugu stranu. Nažalost, pred nama je bilo razbješnjelo more koje smo tukli zahvaljujući sjajnom norveškom brodu Sagi, koji je relativno laga-

Vinko Španjol znani kao Buzrin s dva lipa cara

no prošao otvorenim dijelom. Došavši u zavjetrinu Grgura, odmah smo prionuli našem internom natjecanju jer je bilo krajnje vrijeme da ribe dobiju

Tek toliko da pokažemo ribu protivnicima

Noć je rezervirana za Yo-Zuri

Uz srdelu imali smo i menulu

Konačno! I slijepa koka pogodi zrno

po kostima. Već pri prvom pokušaju Boško hvata lijepu pirku, pa ja hvatam pirku i uglavnom tako. Goran nije da nije lovio, lovio je neke knezove. Uči dijete, to se vidi! Jabuka ne pada daleko od Arbe, stara je poslovica. Ne mogu više izdržati pa Branku pokazujem kako izgleda pirka, sve u nadi da će konačno početi loviti, ali taj ne haje! Pali cigaretu za cigaretom i vidjevši da je čovjek tako smiren prekidam natjecanje, jer, nema smisla natjecati se ako netko namjerno ne želi loviti. To je konačno pomoglo pa

i Branko upisuje pirku. Za kraj lovim najmanju ribu na natjecanju, samo da čovjek zna da ipak ima riba u moru. More se u podne sasvim smiruje i to koristim za posjet Golom otoku, simbolu patnje i mučenja ljudi koji su svojim golim rukama obrađivali tvrdi kamen. U kasno poslijepodne bura opet pojačava i plovimo prema poziciji za lignje, no i tu ista priča. Uz rapske ribe, i rapske lignje su pokazale neviđeni bezobrazluk. Nijedna se nije ulovila! Stvarno čudno. Mi ne odustajemo, unatoč tome što

Tukla nas bura, nosili nas vali ...

Triba znati sinko moj ...

domaći ribiči kreću barkama u luku uz napomenu da danas nije dobar dan. Kako nije dobar dan? Kako? Čudimo se ali

se ne vraćamo jer čekamo domaću ekipu s Raba. Naime, Josip Brna i njegov prijatelj Jadranko Matusan nazva-

Lovčev arsenal za lignje

A i mi smo trebali malo ješke

li su nas i molili da ih pričekamo jer žele da ih slikamo s licom od 8 kilograma.

Teško okrećem svoju rolu i odjednom osjećam da je pritisak upola manji. Žalosno obavještavam Boška i Lovca da je jedna otišla. Izvlačim lignju i nastaje veselje na brodu Josipa zasigurno znate kao onog malog koji radi rapsku tortu, a da zna i nešto dru-

go osim torte, dokazuje lica. Međutim, ispostavlja se da je ipak bolji slastičar nego ribič jer je njegova lica zapravo gof. Razlog za ovu zabunu leži u grbi koju je gof negdje dobio u mladosti, ili od mreže ili od ostiju ili podvodne puške... Vesela ekipa se vraća na noćni lov, a mi se vraćamo u luku gdje nas opet čeka vino, čićinka rakija i ostalo. Navečer se sastajemo s Žarkom, ribičem specijalistom za lov palingarom i pešklafondom, koga iz nekog razloga zovu Lovac. Lovac odlično poznaje akvatorij Raba pa se kratko dogovaramo za sljedeći dan kad kreće s nama.

Prve lignje se bacaju u vodu, zlobno su rekli naši protivnici

Kome je suđeno ...

Ma kad se sve zbroji, zna se ... Tko lovi, a tko ne!

Veselim se lovu parangalom jer to dosta odstupa od moga načina lova riba, no dobro je poznato da se sve mora isprobati.

Kako smo spustili parangal načičkan srdelom ili menulama, tako smo ga i izvadili. Naime, ribe zaista nisu radile, jer su gotovo sve srdele bile gotovo netaknute Treći dan ujutro opet puše bura, ali u opadanju, a Boško, Lo-

vac i ja idemo na područje Golog i Grgura postaviti parangale, dok Branko i Goran idu na drugu stranu, prema jugu. Lovac i Boško pripremaju parangale i nakon malo orijentacije topimo parangal u dubinu. Vrijeme kratimo razgledavanjem Grgura, odnosno zatvora za žene i muškarce, političke zatvorenike. Vraćamo se izvaditi parangale koji ne pokazuju zadovoljavajući pomak. Kako smo spustili parangal načičkan srdelom ili menulama, tako smo ga i izvadili. Naime, ribe zaista nisu radile, jer su gotovo sve srdele bile gotovo netaknute. No, tada rapske lignje naglo popušta-

Ženski logor na Grguru, spomenik nekim gadnim vremenima

Muški logor na Grguru, ne ponovilo se nikada i nikome

ju! Ipak je s nama Lovac, stari mačak koji zna gdje lignje idu spavati! Na spavanju uhićuje jednu,

«Omražena» protivnička ekipa

pa drugu, pa treću i tako dalje. Eto što radi peškafondo, no frigaj ga kada to nije moj alat. Ja najprije isprobam Tataki pa kada ne ide uzimam Yo-Zurijeve šuštavice. Tri Jozine šuštavice i na kraju olovo predstavljaju dobitnu kombinaciju i moja XZoga se opasno savija. Teško okrećem svoju rolu i odjednom osjećam da je pritisak upola manji. Žalosno obavještavam Boška i Lovca da je jedna otišla. Izvlačim lignju i nastaje veselje na brodu. Fotografiram, najprije Boška, pa on zatim mene, a bljeskanje blica na fotoaparatu našim ‘protivnicima’ Branku i Goranu daje jasan signal da smo nešto ćapali, kako to kažu domaći. Umor ipak radi svoje i vraćamo se prebijeni u luku i pravac u krevet. Bura i valovi su učinili svoje i praktično nema pobjednika u ovom rapskom odmjeravanju snaga, no natjecanje se nastavlja, budite sigurni u to.

Ribolov s obale

LIGHT EGGING uz Naory

Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić, Simone Bini i arhiva Blue Springs

Light Egging je primjenjiv i kao dnevna tehnika

imski lignjolov je za mnoge, i ne bez razloga, poseban iza zov. Zbog niskih temperatura i karakterističnog loma svjetlosti u smiraju dana, lignje prilaze obali do samog ruba gdje love gavune i drugu sitnu ribu koja se zadržava u kraju. I dok ljubitelji lignjolova iz barke svoje krakate delicije pokušavaju nasukati klasičnim skosanjem ili suvremenim tatakijem, obalni ribolovci prakticiraju isprobanu tehniku lova liganja

s osvijetljenih lučkih riva.

Tradicionalne verzije Tradicionalni obalni lignjolov ima nekoliko verzija. Jedna od najstarijih je ona u kojoj se na struni vezana svježa riba, najčešće srdela, bugva ili cipal, izbacuje u more. Ta riba nije naoružana nikakvim kukicama, krunicama ili udicama već je jednostavno samo vezana, uglavnom za rep. Dok tako vezana riba sporo tone, lignja je prihvaća što se na obali vidi

kao napinjanje strune. Lignjolovac tada sporim izvlačenjem lignju dovodi na domet ostiju kojima je gađa. Druga verzija također podrazumijeva rad sa svježom ribom koja se po dužini, od glave prema repu, probada šipčicom na čijem su kraju jedan ili dva vjenčića povezanih iglica, tzv. krunica. Najčešće se radi s dva pribora, pri čemu se naizmjenično sporo privlače ne dopuštajući da iglice padnu na dno. U trećoj verziji se ne koristi svježa riba već varalica s otežanjem koja se izbacuje što je mogu-

će dalje te se sporo privlačeći, uz povremene trzaje, nastoji isprovocirati napad lignje. Varalice koje se koriste u ovakvom lignjolovu uglavnom su popularnog Oita oblika. Pored spomenutih Oita varalica, često se koriste i varalice sa stabilizatorom, popularno nazvane Rapala skosavice. Ove varalice omogućuju brži i učinkovitiji pregled terena, no za kvalitetan rad zahtijevaju štap i rolu čime napuštamo tradicionalni lignjolov i dolazimo do suvremenog obalnog lignjolova.

Deklaracija jasno govori o namijeni

Yamashita i Naory Suvremeni obalni lignjolov ima mnoštvo inačica i najraznovrsnijih verzija, no svima je zajedničko da se, bez obzira na korišteni tip varalice, nakon izbačaja skosavice namatanjem strune uz povremeno cimanje pokušava isprovocirati napad lignje.

Naory štapovi Feeling Shaft LT802ML namijenjeni Light Eggingu su dvodijelne izvedbe, opremljeni najsuvremenijim Fuji SIC provodnicima

Većina lignjolovaca, unatoč dugogodišnjoj upornosti i intenzivnim izlascima na obalu, zapravo ne zna kako se njiho-

va varalica pod morem ponaša. Deklarativna svojstva ne govore puno, tako da se najveći broj lignjolovaca pouzdaje u sreću. No, sreća je tek manji segment u lignjolovu što su dokazali kreatori najsuvremenijih varalica za obalni lignjolov. Naravno, riječ je o Japancima i njihovoj perfekcionistički orijentiranoj ribolovnoj i lignjolovnoj tehnologiji u kojoj vodeće mjesto zauzima Yamashita. Tako je ova velika korporacija formirala Naory, brand koji je opremu za obalni lignjolov doveo do savršenstva. Sam su obalni lignjolov nazvali Light Eggingom i za njega kreirali potpuno novu liniju proizvoda. Od strune, preko štapa do samih skosavica, koje su sve samo ne obične. No, ono po čemu se uistinu razlikuju od svega dosad viđenog je njihova lovnost. One su očiti dokaz da u obalnom lignjolovu skosavica lovi lignju, a sreća služi samo da pritom ne upadnemo u more.

Na ambalaži skosavica je jasno naznačena brzina tonjenja

Posljednji metar strune je fluorokarbonski

Štapovi i upredenica Naory je brand koji ništa nije prepustio slučaju, što je očito na svakom dijelu opreme. Naory štapovi Feeling Shaft LT802ML namijenjeni Light Eggingu su dvodijelne izvedbe, opremljeni najsuvremenijim Fuji SIC provodnicima, izuzetno lagani i osjetljive akcije, tako da je lov s njima pravo zadovoljstvo. Odlikuje ih primjerena žilavost i elastičnost zahvaljujući kojima s lakoćom kompenziraju nagla povlačenja liganja zbog kojih se, kod rada s grubljim priborom, ulov često izgubi. Rola za ovu tehniku mora biti mala ali izuzetno kvalitetna, jer se u Naory Light Eggingu koristi upredenica. Budući da je Light Egging zapravo spinning, rola je ponajviše na udaru jer odrađuje dvostruko,

Basic je uzeo svoj danak

ako ne i trostruko veći posao nego u klasičnom ribolovu. Iako se može koristiti svaka tanja upredenica, naš je izbor i preporuka korištenje Sunline upredenica PE–Egi MS. Ove upredenice su nosivije od svega do sad viđenog.

I Shallow i Basic skosavice imaju izuzetno kvalitetno pogođen balans tako da prilikom izbačaja omogućuju izrazito dalek domet

Trud se isplatio

Uz promjer manji za 20 posto, upredenica PE-Egi je zadržala istu nosivost kao i upredenice iz linije Super PE. Osim toga, ova upredenica ima karakteristiku medium sinking koja je čini idealnom za rad s Naory skosavicama namijenjenim Light Eggingu. PE-Egi upredenica tone srednje brzo tako da savršeno prati sve kretnje varalica. Obojana je upadljivo žuto ili

pink tako da, i pri najmanjoj količini svjetla, s lakoćom možemo odrediti pravac pružanja naše strune. Dostupna je u svim dimenzijama. Naravno, za Light Egging biramo najtanji promjer od 0,08 do najviše 0,14 milimetara. Ipak, unatoč svim kvalitetama upredenice, posljednji metar do skosavice treba biti fluorokarbonski, ne deblji od 0,23 milimetra.

Shallow i Basic Iako su štapovi Naory i upredenica PE-Egi uistinu izuzetni, ono što tehniku Light Egging čini posebnom su skosavice. Japanski tim inovatora je kreirao dva modela s kojima su napravili pravu revoluciju u obalnom lignjolovu. To su Shallow i Basic. Shallow skosavice se najlakše mogu prepoznati po karakteristično plavim očima. U ponudi su dvije veličine, 1,8 i 2,2. Te se oznake ne odnose na grame ili centimetre već su dio japanske numeričke oznake. Tako je primjerice skosavica Shallow 2,2 teška 6,5 grama. Ono što je najvažnije znati o ovoj varalici je njezina brzina tonjenja. Shallow varalica će nakon izbačaja za 7 do 9 se-

Sve što je potrebno za Naory lignjolov

kundi potonuti jedan metar. Ako znamo na kojoj se dubini nalazi dno, ili na kojoj su dubini lignje, nakon izbačaja uz malo brojanja nije teško pogoditi lovnu zonu kroz koju trebamo provući varalicu. Basic skosavice za razliku od Shallow modela imaju tamne oči, a integrirano olovno op-

terećenje je smješteno znatno bliže vrhu skosavice tako da Basic model tone dvostruko brže od Shallow modela. Brzini tonjenja svakako pomaže i težina. Tako je skosavica Basic u veličini 2,2 teška 8 grama. I Shallow i Basic skosavice su dostupne u osam različitih boja, s tim da su tri boje s plat-

nenom oblogom dok su ostale ‘gole’.

Tehnika lova I Shallow i Basic skosavice imaju izuzetno kvalitetno pogođen balans tako da prilikom izbačaja omogućuju izrazito dalek domet. Zahvaljujući re-

Pala je još jedna

lativno brzom tonjenju s ovim se skosavicama vrlo brzo može pretražiti veće područje. Tako primjerice, da bi potonula na desetak metara, što je u većini slučajeva idealna dubina, varalici Basic treba oko pola minute. Iako se Light Egging može činiti kao obična i već viđena tehnika, nekoliko je bitnih detalja čini drukčijom i, kao što smo rekli, lovnijom od klasičnih metoda što i jest najbitnije u cijeloj priči. Nakon što varalica dosegne željenu dubinu treba je povući, no nipošto na klasičan način. Povlačenje treba izvesti uz skosanje i istovremeno namatanje strune, baš kao kod vertical jigginga. Dovoljna su tri do četiri trzaja uz okrete ručice, poslije čega treba zastati i omogućiti varalici da ponovo potone u lovnu zonu. Nakon što je tonula desetak sekundi postupak se ponavlja dok se lignja ne zakači ili se varalica ne dovuče blizu obale. Ovakav je način povlačenja izuzetno bitan jer ove varali-

Shallow Pink je ubojita skosavica

ce nemaju pravocrtno gibanje kao klasični modeli. Prilikom povlačenja prema obali, ove se varalice kreću u stranu i to pri svakom trzaju u drugom pravcu. Tako izlomljenom kretanju jednostavno ne mogu odoljeti ni najsitnije lignje, što ih, u dodiru sa savršeno oštrim krunicama, dovodi ravno pod vaše noge. Na ovakav se način vrlo brzo može pretražiti šire područje u svim smjero-

Naory spremnik za skosavice omogućuje kvalitetno spremanje i preglednost

vima i po svim slojevima što ne ostavlja puno prostora za promašaje. Ukoliko je lignja prisutna bilo gdje na području koje pretražujemo, ulov neće izostati. Light Egging tehnikom se lignje mogu loviti doslovno na svim tipovima obala, a što je najljepše, s jednakim uspjehom pred kraj dana, u sumrak, svitanje, kao i cijele noći. Da biste se u pretraživanju obalnog pojasa mogli ne-

Basic model ima olovnicu jako blizu vrhu skosavice

Plavooki Shallow sporije tone

Naory pojas omogućuje nošenje štapa bez pomoći ruku

smetano kretati praznih ruku, od velike je pomoći i torbica koja se nosi oko struka. U ovu torbicu stane dovoljno skosavica i ostalog sitnog pribora dok posebno kreiran nastavak omogućuje odlaganje štapa tako da ga ne morate držati, što u hladnim zimskim noćima može biti od velike koristi. Pored torbica, u ponudi su i

kvalitetne prozirne meke kutije za smještaj varalica u čiju smo se praktičnost i svrsishodnost i sami uvjerili. Informacije BLUE SPRINGS Telefon +39 (0) 422 634. 083 E-mail info@bluesprings.it

Vijesti

Torbice Capture

ve su torbice namijenjene prvenstveno ribolovcima koji preferiraju kvalitetnu organizaciju pribora. Manja torbica je predviđena za čuvanje prama i predveza. Opremljena je čičkovom trakom na koju se kači dvadeset prozirnih košuljica s predvezima. Cijena ovog modela je 110 kuna. Veći je model predviđen za čuvanje i transport skosavica ili varalica. Može primiti 24 varalice, međusobInformacije no odijeljene plastičnim pregradama. Cijena ove torbice je MIKELI TRADE 170 kuna. Inače, torbice su dio 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a palete poznatije pod nazivom Telefon 023 / 224 - 860 Ultimate Collection.

Naory Basic i Shallow

aory je i m e ko j e je itekako poznato svim ljubiteljima obalnog lignjolova. To je brand koji se specijalizirao za proizvodnju opreme namijenjene ovom nadasve zanimljivom obliku lova liganja. Prvi model varalice nosi naziv Shallow. Ono što je bitno i važno znati o ovim varalicama je da će nakon izbačaja za 7 do 9 sekundi potonuti jedan metar. Drugi model se zove Basic. Kod ove se skosavice olovno opterećenje nalazi bliže glavi tako da skosavica nakon izbačaja tone duplo brže od Shallowa. Informacije Obje su varalice dostupne u BLUE SPRINGS deset različitih boja i dvije veliTelefon +39 (0) 422 634. 083 čine, 1,8 i 2,2. Tri su ‘odjevene’ E-mail info@bluesprings.it dok ih je sedam ‘golo’.

Savagear podmetači

rihvat ribe je u cijelom ribolovnom procesu najkritičniji trenutak. Bez kvalitetnog podmetača, tako nešto je uvijek rizično. Tvrtka Olivari u ponudi ima vrlo kvalitetne aluminijske podmetače iz kojih ulov nikada ne ispada. Podmetači imaju aluminijski preklopni okvir i aluminijsku dršku što ih čini pogodnima za rukovanje i u manjim brodicama. Mrežni dio podmetača je gumiran, a podmetač je dostupan u dvije dimenzije, L dimenziji 65x50 centimetara te XL dimenziji 70x85 centimetara.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Ryobi Stamina

ostojanost i snaga ime je koje ova rola u potpunosti zaslužuje. Stamina je u cijelosti izrađena od legure lakih metala što uz provjereni dizajn getribe potpomognute najkvalitetnijim japanskim ležajevima garantira dugotrajan rad i pri povećanim naporima, a čemu je prilagođena i kočnica čija je snaga podignuta na 6 kilograma kako biste uvijek imali dovoljno snage u rezervi. Svi dijelovi izrađeni su od materijala posebno otpornih na koroziju pa ni dugotrajno korištenje u morskim uvjetima na Stamini ne ostavlja traga. Zbog kompaktnosti kućišta vizualno nije moguInformacije će dočarati snagu ove role sve dok je ne primite u ruke nakon FISH & FUN čega će vam biti jasno da se u 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 ovome malom tijelu krije veliTelefon 01 / 3878 - 331 ko srce.

SLIDE

1/125 F 11 -

25-3

RSI STEFANO CO Pro Angler |

KODAK

Dostupno preko: BLUE SPRINGS srl www.bluesprings.it E-mail: info@bluesprings.it Tel. (+39) 0422/634083 Fax (+39) 0422/633834

il ga n ja i si p a

j e n r e č a i l a Va r

n a t ržišt u za

N a j n o v i je

KOMBAT!

Ribolov s obale

PROČITAJTE nove pošte Napisao i snimio Boris Bulić

ećina ribolovaca jako dobro poznaje svoj domaći akvatorij. Pozicije na koje se odlazi loviti riba poznaju kao svoj džep i jako se dobro zna da se upravo iza onog velikog kamena kriju salpe, a na onoj skalini na osamdeset metara veliki bokadori ili kantari. No što je s pozicijama koje su nam nove, koje ne poznajemo i na koje dolazimo prvi puta? Kako ih prepoznati i na njima ostvariti dobar ulov ili ih pak zbog loših izgleda izbjeći i sebe poštedjeti lošeg iskustva i izgubljenog vremena, pitanje je koje oduvijek muči većinu ribolovaca.

Nastavak obale Prva stvar na koju valja obratiti pažnju je konfiguracija obalnog terena. Naime, podmorje je najčešće tek nastavak obalnog slijeda i stoga je uglavnom vrlo predvidivo. Strme obale koje se ruše u more pod površinom uglavnom nastavljaju svoj pad što je očito i po tamnoj, plavoljubičastoj boji mora uz samu obalu. Nasuprot tome, blago položene obale nastavljaju svoj blagi spust i pod morem. Ukoliko je teren pjeskovit, more je uglavnom zelenkaste boje, dok su eventualne tamnije zone područja zaraštena algama, najčešće posidonijom.

Ukoliko je tako položen teren kamenit, tada se položaj kamenja i stijena zbog plitkog mora jasno razabire. Ukoliko je dubina tolika da se dno ne vidi, a opet ne toliko velika kao na obalama s liticama, tada opet valja obratiti pažnju na obalnu konfiguraciju koja nam jasno govori o tipu dna. S obzirom na smjer i kut pružanja kamenih slojeva na kopnenom dijelu nije teško iščitati način na koji su stijene položene na morskom dnu, odnosno ustanovi-

ti pružaju li se ‘kanjoni’ okomito na obalnu liniju ili pak leže paralelno s obalom. Ako se pažljivim vizualnim pregledom terena ustanovi da su izgledi za normalan ribolov ostvarivi, ostaje još samo ustanoviti ima li kakvih iznenađenja koja na prvi pogled nismo vidjeli.

S obzirom na smjer i kut pružanja kamenih slojeva na kopnenom dijelu nije teško iščitati način na koji su stijene položene na morskom dnu Dovoljno je na strunu vezati olovnicu do 50 grama, pustiti je da nakon izbačaja padne na dno pa sporim povlačenjem ‘iščitati’ strukturu, zaraštenost, eventualne skaline i ostale slične neočekivane prepreke. Još ako je za to korištena struna upredenica, pažljivim

višekratnim provlačenjem brzo se može dobiti detaljan uvid u sastav morskog dna. Ako je teren, odnosno dno dobro pročitano, tada nije teško odrediti ispravan pristup.

Dva terena Dva su tipa terena koji odbijaju većinu obalnih ribolovaca. Prvi je definitivno plitko položena pješčana obala koja se općenito smatra beživotnom što je naravno, neistinita tvrdnja. Na takvim je obalama moguće ostvariti uistinu lijepe ulove za što je potrebno samo odabrati pravu opremu i ješku. Ljubitelji dalekih izbačaja će na ovakvim terenima uživati u surfcastingu i ribolovu ovčica, paukova, listova i ostalih pridnenih vrsta koje preferiraju ovakav tip dna. Nije isključen ni ulov brancina koji nerijetko krstare ovakvim terenima pri čemu pasionirani varaličari mogu uživati u nadmudrivanju na viđeno, dok ljubitelji plovkarenja mogu vrlo uspješno loviti ciple. Drugi teren koji odbija ribo-

Ovakve su pozicije uglavnom loš izbor za obalni ribolov

Osim što je nepristupačna, ova se obala i pod morem strmo ruši

lovce je kamenito dno sa stepenicom ili više njih koje se protežu paralelno s obalom. Takvi su tereni upravo zbog takve konfiguracije nerijetko stanište većine udičarima atraktivnih vrsta. Varaličari ovdje mogu pronaći predatore poput brancina, lica i feluna koji na skalini traže svoj plijen. Osim njih, neposredno ispod takvih stepenica zaklon često pronalaze fratri, kantari, picevi i ostali okrunjeni šparidi. Klasičan pridneni pristup će nakon eventualnog kačenja ribe završiti uglavnom zadjevom u kojem će se pored lovine izgubiti i dio opreme, da živce ne spominjemo.

Smjer i jačina kurenta često su ključni faktori koje unatoč važnosti mnogi ribolovci ignoriraju ili, još gore, ni ne primjećuju No rješenje za takav teren i takvu lovinu ipak postoji, a zove se teški waggler. Izbacivanjem dobro balansi-

Pješčane obale ne moraju nužno biti beživotne

ranog waggler plovka i njemu prilagođenog predveza, lako ćemo naše udice plasirati na pravu dubinu neposredno iza stepenice gdje gladna usta čekaju svoj obrok. Naravno da struna u tom slučaju mora biti nešto deblja od uobičajene

Mjesta poput ovoga obiluju zadjevima i ribom

kako bismo ribu u bijegu mogli pravovremeno zaustaviti.

Uz kurenat Osim na čitanje dna, pažnju treba obratiti i na kurenat. Smjer i jačina kurenta često su

ključni faktori koje unatoč važnosti mnogi ribolovci ignoriraju ili, još gore, ni ne primjećuju. Kurenti su uglavnom stalni i uvijek povezani s mjesečevom fazom, odnosno s plimom i osekom, tako da ih nije teško predvidjeti. Rastom mjeseca intenzitet izmjene plime i oseke se pojačava, pri čemu se vrijeme nastupanja rasta, odnosno povlačenja mora može vidjeti ili jednostavno izračunati usporedbom sa sinusoidama plime i oseke koje se mogu naći na stranicama Ribolova na Jadranu ili na internetskim stranicama. Stalne morske mijene mogu omesti ili poremetiti jaki vjetrovi, pogotovo ako pušu duže vrijeme iz istog smjera. Tako jugo može izazvati veće plime od uobičajenih, a bura drastičnije oseke, pogotovo ako pušu više dana uzastopce. Većina udičarima zanimljivih vrsta će u periodu hranjenja uvijek odabrati sloj mora na rubu kurenta tako da mogu biti dovoljno blizu hrani koju kurenat donosi, a opet dovoljno na rubu da se ne moraju plivanjem neprestano boriti protiv struje. Izuzetak su naravno vječni plivači poput pelagičkih

Jasno se vidi granica između pijeska i posidonije

Boja mora i konfiguracija terena jasno govore o velikoj dubini

Stepenica je vidljiva i manje vještima

vrsta kao što su lokarde, šaruni, iglice, ali i brancini, lice i feluni koje se vole zadržavati upravo u kurentu. Upravo stoga u svoje lovne pozicije treba ukalkulirati i stavku kurenat te ribolov prilagoditi očekivanom smjeru i jačini.

Ne odustajte

Nije svejedno s koje će se strane punte loviti

Dolaskom na nepoznatu poziciju nije teško procijeniti ribolovne izglede i u skladu s procjenom odrediti najizgledniji ribolovni pribor. U nekim će si-

tuacijama biti dovoljno izvaditi drugi štap ili složiti drugačiji predvez, dok će u situacijama ciljanog ribolova možda biti najpraktičnije potražiti drugu poštu. Ponekad se druga pošta nalazi svega stotinjak metara dalje. Ono što nikako ne treba učiniti je odustati. Možda lovina uvijek i neće biti ona po koju ste došli ili je bar očekivali uloviti, no to nikako ne smije biti razlog odustajanja jer vam možda upravo već prvi zabačaj donese ribu koju čekate cijelog života.

Vijesti

Yo-Zuri Skosavice

a sve koji vole lignjolov, bilo s obale ili iz barke, teško da postoji nešto što može zamijeniti poznatu Yo-Zurijevu paletu skosavica. U ponudi su klasične plutajuće skosavice, one s otežanjem, panulaški modeli i peškafondi. Ovisno o odabranoj gramaži ove skosavice imaju i različitu brzinu tonjenja, a ovisno o odabranoj boji u različitim trenucima ostvaruju različitu provokaciju. Na vama je samo da odaberete poziciju, izbacite odabranu skosavicu u more i uživate u izvlačenju krakatih delicija.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Mustadov brojač strune

oliko je važan podatak o količini otpuštene strune ponajbolje znaju varaličari i to prvenstveno panulaši. Duljina ispuštene strune u uskoj vezi s brzinom povlačenja i koeficijentom tonjenja s dodatkom olovnog opterećenja, matematički je zadatak koji panulaši neprestano rješavaju. Naime, izračun svih tih podataka govori nam na kojoj se dubini nalazi naša varalica. No, muke oko takvih računanja više nema. Mustad je na tržište izbacio brojač strune koji mjeri svaki otpušteni centimetar tako da je dovoljan letimičan Informacije pogled da bismo ustanovili koliko je strune otpušteno. ReT.P. OLIVARI d.o.o. setiranje je jednostavno, priti10430 Samobor, Gajeva 49 skom na gumb s prednje strane Telefon 01 / 3366 - 042 svi se brojevi vraćaju na nulu.

Sitni pribor by Sunline

otreba za ‘ si tnicama’ raste proporci o na l n o sa stupnjem informiranosti i svestranosti. Tako su neke ‘ s i t n i ce ’ o d neizmjerne važnosti. Minijaturne kopčice s oznakom 000 su nevjerojatno nosive i mogu podnijeti neusporedivo veće opterećenje od višestruko većih i naizgled robusnijih kopči. U ponudi je i specijalni razdjelnik za formiranje predveza s dvije udice čija je uloga razdvajanje Informacije prama, dok je kopča s kliznom oprugom točka na ‘i’ koju su BLUE SPRINGS mnogi pasionirani ribolovci s Telefon +39 (0) 422 634. 083 oduševljenjem dočekali. E-mail info@bluesprings.it

Green Line Spin

lcedovi su štapovi za mnoge ribolovce postali standard što nije nikakvo čudo jer razumna cijena uz visoku kvalitetu vrlo lako pronalazi svoj put na tržištu. Štap Green Line Spin je dug 180, odnosno 210 centimetara i ima akciju 10 – 30 grama. To je štap namijenjen lakšem varaličarenju gdje varalica ne prelazi težinu 10 - 30 grama. Iako se čini krhak, ovaj vam štap upravo zbog svoje senzibilnosti može pružiti vrhunski doživljaj u zamaranju lovine. Maloprodajna cijena ovog malog spinnera je 149, odnosno 155 kuna, ovisno o odabranom modelu.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Ribolov s obale

FERMA

prije svega

Ribolov fermama je jedan od najstarijih načina ribolova plahih oboritih vrsta. Ulov koji se ostvari ovom tehnikom u pravilu nije brojan, ali kvalitetom i veličinom ulovljenih primjeraka nadmašuje sve ostale obalne tehnike Napisao i snimio Boris Bulić

esen je doba kada su vrućine već za nama. Kupača i plovila ima znatno manje nego u proteklom periodu, tako da je riba znatno opuštenija, a time i raspoloženija za suradnju. Jutra su mirna i upravo zovu na ribolov iz snova. Jedino se treba malo ranije ustati i doći na omiljenu poziciju prije ostalih što nijednom zagriženom ribolovcu ne bi trebao biti problem. Ribolov fermama je zapravo vrlo jednostavan. Bilo da se lovi iz ruke ili štapom, sistem se odbacuje od trideset do pe-

deset metara od obale, pušta da padne na dno nakon čega se oslobađa dio strune kako bi riba u trenutku kad pokupi naješkanu udicu, mogla odvući sistem bez ikakvog otpora bar još desetak metara.

Tradicionalna montaža Iako pristupa i tehnika ima koliko i ribolovaca, u pridnenom ribolovu s kraja, takozvanim fermama, najčešće se koristimo tek s tri montaže, pri čemu je osnovna razlika među njima zapravo samo u položaju i tipu olovnice. Prva i najstarija montaža po-

drazumijeva kliznu olovnicu smještenu na osnovnoj struni na koju je vezana i sama udica. Ovaj sistem nema nikakav predvez pa ni zogulin, tako da je kontakt između ribolovca i ribe najneposredniji. Najčešće korištena olovnica za ovakav pristup je osmerostrana plosnata klizna olovnica ili pak valjkasta klizna olovnica. Na dnu leži neposredno u naješkanu udicu što je prema mišljenju većine tradicionalista najbolji mogući položaj. Iako smatram da treba poštovati mišljenja tradicionalno orijentiranih ribolovaca, iz prakse znam isto tako da je većina takvih ribolovaca zapravo škr-

ta potrošiti koju kunu više za zogulin ili komad fluorokarbona, dok je barem polovica preostalih neupućena u suvremena dostignuća na području ribolovne opreme.

Dvije verzije Druga montaža koja je u posljednje vrijeme nasukala najviše plemenitih riba podrazumijeva fluorokarbonski predvez dug od trideset do osamdeset centimetara koji se s osnovom spaja preko zogulina. Na osnovi se nalazi klizna olovnica najčešće oblika suze s integriranim zogulinom, a između olovnice i spojnog

Dobar razlog za rano ustajanje

Sve je spremno

zogulina gumena perla, čuvar čvora. Osim što čuva čvor, ova perla onemogućuje zaglavljivanje olovnice na čvoru spojnog zogulina dok istovremeno omogućuje ribama nesmetano odvlačenje ješke. Kod treće montaže olovnica se nalazi na kraju sistema dok se fluorokarbonski predvez preko kliznog zogulina nalazi na osnovi. I ovdje je, kao i u prethodno opisanom sistemu, perla-čuvar čvora obavezan element koji čuva čvor na olovnici od oštećenja i sprječava zaglavljivanje predveza.

Tripod, jedan štap i malo strpljenja

očekivanoj vrsti koju lovimo. Tako se primjerice u ribolovu podlanice mogu koristiti najlakše valjkaste olovnice, težine od svega 30 grama. Iako se ta težina može učiniti pretjerano laganom, u većini je slučajeva sasvim dostatna.

Olovnice

Iako se mogu koristiti raznovrsne olovnice, kod fermi se najčešće rabe olovnice oblika suze s integriranim zogulinom

Iako se mogu koristiti raznovrsne olovnice, kod fermi se najčešće rabe olovnice oblika suze s integriranim zogulinom, tirolska drvca, te spomenute osmerostrane plosnate i valjkaste klizne olovnice. Primjena određenog tipa olovnica u uskoj je vezi s tipom dna te

Naime, podlanica preferira zaljevske terene na kojima kurenat nije izražen ili ga uopće nema, tako da nema potrebe za otežanjem koje bi spriječilo mršenje strune ili kotrljanje ješke po dnu. Za hranom koju sačinjavaju mahom školjkaši,

Najčešće korištene olovnice

podlanica dolazi u vrlo plitko more tako da se sistemi ne trebaju izbacivati na posebno veliku daljinu. Većina najvećih podlanica lovljenih na ferme ulovljena je tek na tridesetak metara od obale. Ako lovimo fratre tada olovnice ne bi trebale biti lakše od šezdesetak grama. Dubina na kojoj očekujemo ovu vrstu nešto je veća, a teren, mahom hridinast, često je izložen kurentima. Osim toga, nakon što struna legne na dno nerijetko se zaplete u raslinje ili oštre hridinaste izdanke nakon čega

Tirolska drvca za zaraštena dna

je ribu vrlo često teško izvući. Stoga strunu valja napeti, što je bez dovoljno teške olovnice neizvedivo. Ako pak lovimo na vrlo zaraštenom dnu gdje je velika mogućnost zadijeva, tada su najprimjerenije olovnice tirolska drvca koja će sistem držati iznad potencijalno opasnih mjesta. Na ovakvim su terenima česta lovina veliki labridi i picevi. Nasuprot svemu spomenutom, ribolov na pješčanom dnu s izraženim kurentima zahtijeva specijalne namjenske olovnice poput obrnute pira-

mide ili pak sidrenih olovnica koje sprječavaju kotrljanje po dnu. No takve su situacije na našem moru ipak rjeđe i prije pripadaju surf castingu nego ribolovu fermama.

Štapovi i role Bez obzira na teren i lovinu, idealno je imati štapove dulje od četiri metra, akcije primjerene maksimalnoj težini olovnica s kojima ćemo raditi. Akcija do 120 grama u principu udovoljava većini situacija. Štapovi veće akcije ili jače

težine izbačaja (CW) jednako će kvalitetno ili možda čak i kvalitetnije odraditi izvlačenje lovine, no gušt koji će pritom pružiti neizmjerno je manji nego pri radu s mekšim i osjetljivijim štapovima. Što se tiče vrha štapa, mišljenja su i tu podijeljena. Dok jedni zastupaju štapove sa stalnim vrhovima poput surf modela, drugi su pak pobornici štapova s izmjenjivim vrhovima. Razlika je zapravo samo u načinu indikacije ribljeg poteza. Oni koji se oslanjaju isključivo na signalizaciju preko vrha štapa orijentirani su na modele s izmjenjivim multicolor vrhovima. U principu se tada rabe teže olovnice kako bi struna mogla biti dovoljno napeta između olovnice i vrha štapa, a sam vrh blago povijen. Oni koji se oslanjaju na elektronske indikatore i hangere, skloniji su surf modelima kod kojih indikacija poteza nema veze s vrhom.

Idealno je imati štapove dulje od četiri metra, akcije primjerene maksimalnoj težini olovnica s kojima ćemo raditi

Evo zbog čega postoje ferme

Rola mora biti veličinom i kvalitetom dorasla naporima koje ovakav način ribolova name-

Indikator je zasvijetlio

će. Modeli ne bi trebali biti manji od klase 40 što znači da je kapacitet kalema 100 metara 0,40 milimetarske strune. Kočnica mora biti finopodesiva s mikrozupčanicima i kvalitetnim kočionim pločicama, a bilo bi i jako dobro da rola ima i slobodni hod špule kod kojega se stražnja kočnica može podesiti tako da struna izlazi bez ikakvog otpora.

Strune Struna koja se koristi u ri-

Sad će, samo što nije

bolovu fermama mora biti dovoljno žilava da možemo pružiti pravovremenu kontru u trenutku kada mi to poželimo, a istovremeno dovoljno mekana da joj memorija ne smeta. Naime, kod žilavijih je struna teško izbjeći kovrčanje nakon što izbacimo sistem u lovnu zonu, zbog čega uvijek ostaje određeni postotak praznog hoda u kontriranju kojim najprije izravnavamo ‘navoje’ pa tek onda pomičemo udicu. Nasuprot žilavim strunama stoje mekane kod kojih je

istezljivost rijetko kada ispod 10 posto što znači da na daljini od četrdeset metara moramo savladati najprije četiri metra elasticiteta pa tek onda ostvariti kontakt s ribom. Idealno je naći kompromis, strunu koja je žilava, a bez memorije. Iako takvi modeli u praksi zapravo ne postoje, sve je više hibridnih struna koje uspijevaju objediniti tražena svojstva. Upredenice u ribolovu fermama definitivno treba izbjegavati jer je praktički nemoguće ostvariti da struna prije ili kasnije ne le-

gne na dno. I najmanje struganje po stijenama upredenicu lako može oštetiti do te mjere da postaje potpuno neupotrebljiva za daljnji ribolov.

Upredenice u ribolovu fermama definitivno treba izbjegavati jer je praktički nemoguće ostvariti da struna prije ili kasnije ne legne na dno Udice su uglavnom stvar osobnog izbora, no u praksi se najčešće koriste popularne kovane papagajke. Ove su udice znatno otpornije na izvijanje, što je od osobite važnosti u trenucima kada se na udici nađe veća riba. A ješka… To je svakako tema za sebe kao i načini montaže na udice o čemu ćemo detaljno pisati u jednom od sljedećih brojeva. Do tada pokušajte složiti svoj idealni komplet za samo vama znanu poštu na kojoj vas čeka vaša riba života.

Vijesti

Ryobi Amazon

Zebcove naglavne lampe

ola je namijenjena ribolovcima koji preferiraju stražnju kočnicu, a nisu se spremni odreći snage i preciznosti koja uglavnom dolazi uz smještaj kočnice u samu špulu. U Ryobiju su ovo tako dobro riješili da nećete ni primijetiti razliku u snazi i ravnomjernosti kojom radi kočnica ove role. Getriba je već provjerenog dizajna, najsličnija onoj kod Ecusime, uz nužne prepravke za prilagodbu smještaja stražnje kočnice. Amazon se najbolje snalazi na matcherima i bologneseima mada im, ovisno o odabiru veličine, ni lak do srednje težak varaličarski ribolov nije stran. Jednako važan detalj je da za rolu Amazon nije potrebno odvojiti cijelo boInformacije gatstvo već se cijene, ovisno o veličini, kreću ispod 400 kuna FISH & FUN što je i više nego primjereno za 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331 kvalitetu koju za taj novac dobivate.

oćni ribolov bez adekvatne rasvjete je misija u startu osuđena na propast. No, nikako nije svejedno kakvu rasvjetu odaberete. Zebco u ponudi ima izvrsne naglavne lampe koje ribolovcima ostavljaju slobodne ruke što je od velike važnosti. Model LED Head Lamp ima tri LED diode i u maloprodaji košta 38 kuna. Model Power LED Headlamp ima 17 LED dioda koje noć pretvaraju u dan. Ovaj model u maloprodaji košta 76 kuna.

Gavun Calamari

z najnovije palete DTD-ovih proizvoda namijenjenih lovu liganja izdvajamo vrhunsku varalicu namijenjenu panuli, Gavun Calamari. Ova je varalica izrađena tako da u povlačenju ostvaruje akciju kojoj lignje provjereno ne mogu odoljeti. Gavun Calamari je dostupan u četiri boje i tri veličine, 9, 12 i 13 centimetara. Svi modeli su plutajući, a nakon što ih se obasja dugo Informacije svjetle mekanim transparentnim odsjajem koji je lignjama DTD itekako privlačan. Malopro21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 dajna cijena ovih novih varaliTelefon 021/ 735 - 277 ca je 59 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

Yamashita varalice

amashitine varalice su poznate po izuzetno velikoj lovnosti. Bez obzira za koji se model odlučili, rezultat ne može izostati. Sve varalice imaju pomno usavršenu akciju tako da ribe njihovom plesu naprosto ne mogu odoljeti. Poznati su slučajevi gdje su se velike podlanice za ovim varalicama podizale s dubine od preko dvadeset metara. Najveći izbor ovih varalica nalazi se na policama Škorpiona gdje i najveći probirači vrlo brzo pronalaze model koji upravo njima odgovara.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Rock Fishing

SVI PUTEVI vode na Zaglavić Napisao i snimio Tomislav Mirkov

ad si našao krepati – Robert je nervoznom kretnjom spustio mobitel. Sparušeno grmlje je prolazilo pored nas dok smo se vozili prema jugu. Dugi otok se ništa nije promijenio. Suh i spržen, negostoljubiv i krut, a opet tako privlačan. Barem meni. - Čuj, ja bih da probamo na Lopatu. Moji dečki tamo idu redovito... Kažu da ima put... Put za Lopatu... Ja sam ga tražio toliko puta i nisam ga uspio pronaći. Doduše, svaki put bih do zadnjeg prijevoja došao krepan, a sada je do tamo, kako kažu Robertovi dečki, probijen ‘autoput’, pa kad stignemo mogu malo i istraživati. Ako ništa

drugo, put do Zaglavića poznajem jako dobro.

Hrabrost na djelu Prvotni plan je bio otići u Brbišćicu, uvalu nasuprot Brbinju, na vanjskoj strani Dugog otoka. Prevagu u izboru pozicije je odnijela činjenica da do dna Brbišćice postoji neprekinuti sloj asfalta. No kada smo stigli, ustanovili smo da je vala donekle promijenila izgled. Dva žala, jedna betonska nagrda i plitko more s gustom posidonijom gotovo do obala natjerali su nas da se okrenemo. Mada je postojalo još nekoliko dostupnih vala, priče koje je Robert čuo o Lopati dojmile su ga se očito više nego sva moja nagovaranja.

Čak ni činjenica da na nogama ima samo šlape, a pred sobom nepoznatu stazu, nije uspjela poljuljati njegovu odluku da osvoji Lopatu. Ja sam pri tom zaključio da je Robert prilično... hmm... hrabar! Da, hrabar čovjek! Upravo sam to htio reći. I tako smo se vozili prema jugu, komunicirali s Robertovim dečkima i dobili detaljne upute za poznati dio puta. A kada je razgovor došao do dijela kad smo napokon trebali saznati gdje se s ‘autoputa’ skreće za Lopatu, signala više nije bilo. Robertovom avanturističkom duhu (a moram priznati ni mojem) nije padalo na pamet vratiti se po signal i korisne informacije. Ipak, jedna se poruka u okuci probila. Poruka je bila koncizna, jezovita i plastično opisna: - Komarci Ni točke ni zareza. Trenutno sam se počeo češati.

Tri lopate

Murina u procjepu

Parkirali smo i izašli. Dalje se moglo samo pješice. Mada je put koji se spominjao postojao, ovaj je auto imao vrlo osjetljivog vlasnika. Put je vodio paralelno s meni poznatom stazom do zadnjeg prijevoja, do iste one točke na kojoj sam toliko puta bezuspješno tražio put za Lopatu. Mir i tišina Dugog otoka bili su posvuda oko nas. - Robi, postoji ova Lopata, postoji Lopata na Saharunu, a postoji lopata i na bauštelu. Na kojoj su bili to tvoji dečki? - Na ovoj, na ovoj...

Gazili smo krčevinom dovoljno širokom za šleper, opremljeni... Pa osim frižidera kojeg bih, da sam znao kud idemo, zamijenio čuvaricom, bio sam spreman za ono što slijedi. Robert je bio nešto lakši, no udvoje smo pa ćemo se snaći. - Gle! Robert je pokazivao prstom. Na nepunih 30 metara pred nama, stajao je muflon. Ponosna životinja nas je netremice gledala par sekundi, a potom zadivljujućom spretnošću nestala. - Sve je onako kako su opisali... - A jeste li se sjetili razgovarati o odvojku za Lopatu? - Tu je negdje... Mora biti...

Na rubu svijeta Pogledom sam tražio bilo kakav

nagovještaj staze. Grubo ranjena zemlja, bagerom zgrnuta u stranu, sakrivala je sve prodore u stijenama i travi. Ako je kakav početak staze i postojao, nije se mogao vidjeti, bar ne odavde. Pokušavam shvatiti smisao probijanja puta do ove točke. Bezuspješno. Ostavio sam Roberta i rastovaren pošao potražiti stazu. Krivudavo sam se kretao, oprezno pipajući svaki korak, jer se od visoke suhe trave škrape nisu mogle vidjeti. Tako sam pratio nevidljive usjeke i prosjeke, stijene i škrape, cijelo vrijeme pazeći da ne ostavim nogu u nekom procijepu. Već sam izlazio iz dometa Robertovog glasa kad sam je ugledao. Stajao sam na rubu padine, neposredno nad Lopatom. Odavde se činilo da

Stisak kliješta i sve je gotovo za tren

rubovi horizonta padaju, kao da se prostim okom vidi da je Zemlja okrugla. Put do dolje je strm pa bi se čovjek bez tereta nekako još i mogao spustiti. Međutim, nas dvojica bili smo sve samo ne čovjek bez tereta. Pažljivo sam pogledom pretraživao cijelu padinu ne bih li uočio bilo kakav nagovještaj staze. Nula! Staze niotkud. Razočarano sam se okrenuo i pošao natrag. Ustanovio sam da se ne krećem istim putem kojim sam došao. Pratio sam novu stazu i na krčevinu izbio desetak metara dalje od mjesta na kojem sam je napustio. Robert je stajao tamo gdje sam ga i ostavio. Valjda je mislio da je jedan muflon dnevno sasvim dovoljan.

Promjena plana - Robi, imamo sat vremena do zalaska sunca. Lopata je odavde nedostupna. Nema se smisla vraćati i tražiti drugu poziciju. Idemo na Zaglavić...

Do Zaglavića je put bio poznat

- A kaj ćemo ako je i dolje trava? - Nemamo baš puno izbora... Ako je trava, lovit ćemo u travi, a ako nije... Staza je ovdje desno, ako se dobro sjećam. Zagazio sam na nevidljivi puteljak i u tom trenu... Teško je to objasniti. Kao da sam se vratio... Nešto kao – doma sam. Film se odvrtio unatrag i činilo se kao da nisam ni odlazio s ovog mjesta i da je sve ono što se događalo u vremenu od mog zadnjeg posjeta ovoj strmini tek san... Na polovici spusta leži zmija. Nije poskok, ali nije ni blavor. Jedan kamen, tek da je uplaši i gazimo dalje. - Jesi li siguran da je otišla? Kaj je to bilo? – slušam Roberta u panici za svojim leđima. - Jesi li siguran da smo na pravoj stazi?

Napokon smo stigli Sjećam se nelagode koju sam osjećao prvi put hodajući ovu-

Kantari su bili minijaturni da. Put, umjesto da vodi u uvalu, odlazi desno, prema van, i tek na polovici oštro savija u pravom smjeru, prema dnu uvale. - Robi, dođi da vidiš gdje sam jednom za nevere proveo noć. Pokazujem mu rupu promjera nešto manjeg od metra u čudnoj građevini što se nastavlja na minijaturno istezalište. - Ti si lud…

Nekoliko prilično oštećenih plastičnjaka leži dnom prema gore, a gomila zaruzinanih vrša nabacanih uz stijene polako propada. Čini se da tu dugo, dugo nitko nije dolazio. Da, ovo je mjesto stvarno Bogu iza nogu. Robert me strpljivo sluša dok mu prepričavam detalje iz mojih prošlih pohoda na Zaglavić. A onda slijedi i posljednja dionica. Po stijenama, mic po mic,

sa škrape u rupu, sa žileta na britvu, i napokon smo na točki preko koje nikada nisam išao. Dovoljno smo van uvale, a opet ne predaleko. Dno se crni od posidonije. Samo je uski pojas uz obalu, možda nekih petnaestak metara, nepokriven i kamenit. Tek što smo se počeli raspremati, do ušiju mi dopre poznati zvuk. Čini se kao da nije ni prestajao. Krvopije Dugog otoka su nas pronašle. Ostavljam sve i zašpricavam se repelentima. Sad cijela uvala miriši kao loše provjetrena parfumerija.

Na po zalogaja Vadim crve iz frižidera i mijenjam im more. Živi su. Zabacujem štapove i napokon sjedam. A Robert... Ne mogu vjerovati... Iz svog frižidera vadi kuglice zaleđenog bruma i ispucava ih u more. Na Zaglavić je teglio brum! Svaka čast! To znači imati volju! - Vidjet ćeš... Jednom će ovo moje prihranjivanje i upaliti, a tada... - Samo ti brumaj... Drago je meni... – odgovaram mu punim ustima. Nadao sam se da ću svoj obrok pojesti u miru, ali mi je već sljedeći zalogaj prekinut zujanjem

Ugori su bili redovna lovina

Nedostižna Lopata je bila pod nogama, a Zemlja očito okrugla čegrtaljke na roli. Kontra mi donosi mini-pirgu. Prezabacujem i vraćam se svom obroku. Tek što sam otvorio usta za zalogaj, ponovo zujanje. Ovaj put neprekinut. Kontra u tvrdo! Rola svoj posao odrađuje savršeno, a lagani štap akcije 60-80 grama do mene prenosi sve, i jedan treptaj ribe.

Borba je prilično neravnopravna i uskoro se fratar od gotovo pola kilograma smiruje u frižideru. Ponovo sjedam, ali ne ide. Isti štap. Isti zvuk. Nešto manji fratar. Sjedam još jednom, ali ovaj puta s čvrstom odlukom da ću svoj obrok pojesti bez prekida, ne obazirući se na čegrtanja i

zujanja. Kao da su mi pročitali misli, moji štapovi šute i puštaju me na miru.

Svakome svoje Odjednom, u tišini, Robert skače, kontrira i namata. - Što je? – pitam, gledajući povijeni vrh koji se baš i ne trese. - Nešto imam, ali ne znam što... A onda iznenađenja za obojicu. Murina žutošarka! - Roberte bravo! Upisao si se! Robert je bio zadovoljan, ali me ipak zbunjeno gledao. Kao da želi izazvati dodatnu zbrku, Robertova murina spadne sa udice. Poput opruge sam skočio za njom. Srećom je upala u škrapu. Stao sam između nje i mora. Nije velika, ali zbog toga nije ništa manje opasna. Pokušava me ugristi za nogu. Uto stiže i Robert. Precizan ubod nožem i prihvat kliještima odmah iza glave ne pružaju ribi nikakve izglede za bilo kakve pregovore. Iako mrtva, ne izgleda ništa manje jezovito. Vratio sam se svom sjedalu od vreće za spavanje i napokon dovršio svoj obrok. A tada se

i meni dogodilo. Vrh štapa se malo povio, a kočnica napravila cvrk-crr-tk... Skok preko škrape uz neizbježno grebanje i sudaranje sa stijenama, kontra i... teret. Samo teret, gotovo bez ikakvih udarca. Kao da vučem gomilu trave koja tu i tamo malo zastruže po dnu. Ipak, namatam brzo. Zubi Dugog otoka ne praštaju propuste i oklijevanja. Navlačim ribu na kosinu podno nogu. Na udici se uvija gužva od najlona, sajle i mišića. Još jedna murina. Dobro je zakačena, za sredinu donje vilice. A tada započinje drugi dio predstave. Dok je držim u zraku, uvijanjem tijela formira čvorove, a potom ih svlačeći preko glave prenosi na najlon, skraćujući ga i penjući se prema mojoj ruci. Ne ostavlja mi previše izbora. Stisak kliještima iza očiju pretvara klupko mišića u mlohavu i opuštenu masu. Oslobađam udicu i gledam predvez. Kao da ga je krava žvakala. Naravno, morska krava.

Pod oštrim kutom Uzimam lagani teleskop. Još kad bi bilo bugava ili ušata...

Podešavam dubinu na pola metra, aktiviram starletu za plovak i ispucavam zelenu iskru. - Hej! Bacio si mi preko najlona! - Robi, najloni su ti koso dolje, duboko, a moj plovak je na površini. - A zašto ne bi bacio desno, iznad svojih najlona? - Pa... Čudno je to. Ispada da na vanjskoj strani Dugog otoka, gotovo u kulfu, nema mjesta za dva ozbiljna punoljetna ribiča. Istina je, doduše, da je u posljednjem ribolovu zbog jakog korenta i plićeg mora, a većeg razmaka između udica i plovka, ponekad, zapravo dosta često, dolazilo do petljanja mog i Robertovog pribora. Ali korenat je mogao nositi i ulijevo, pa bi se tada samo meni mrsili najloni i... Što više razmišljam o tome Robert mi je sve čudniji. Pa što onda ako se ponekad, dobro, svako malo nešto najlona pogužva! Je li toliko teško vezati novu udicu? Kao da mora stalno loviti. A ima i nove rezervne najlone, vidio sam... Baš je grintav. Osim toga, obala nije ravna, tako da kad ja bacam ispred sebe...

Neki su zoru dočekali s olakšanjem

Čvor tetiva i histerije - Gle čuda, nešto grize! - Znam... – Robert se češao. - Ne, ne... Ne komarci... U moru... Grizlo je desno, iznad mojih najlona. Kontra! Mali kantar, ali baš mali. Drugi zabačaj mi donosi još jednog, jednako sitnog. Iduće zabacivanje ista stvar. Ostavljam se plovka. Očito je jato mlađi ispred mene. Bugve i ušate ću loviti neki drugi put na nekom drugom mjestu.

Selim ceradu s vrećom za spavanje u susjednu škrapu u kojoj mi leže ferme. Pokušavam formirati ležaj što nije nimalo laka stvar. Stijene su položene pod kutom od 75 stupnjeva što je u stvari dobro jer garantira brzu akciju čak i ako zaspim. Loše je samo to što neprestano klizim, osim ako se ne zaglavim koljenima, kukovima i laktovima, što opet boli... Kao da znaju za moje muke i žele mi nauditi, role svako ma-

lo cvrkuću. Nažalost, većina tih poteza odlazi u prazno, a onaj manji dio tvrdih kontri je pretvrd i završava pod stijenama i u škrapama. Povremeno ipak izvučem ribu. Uglavnom su to ugori dovoljno mali da mi ih bude žao i dovoljno veliki da naprave štetu. Naime, ugori se rijetko kače “školski”, za usta. Redovito gutaju do zogulina, ma kako mali bili. U jednom takvom kontriranju kačim još jednu murinu, manju od prve, ali zato jednako agresivnu i živčanu. Jegulje i ugori znaju napraviti nered, ali murine... Neizreciva količina snage i upornosti sabijena u čvoru što visi na najlonu. Do glave ne uspijevam doći tako da murina u čvoru, zajedno s nekoliko metara najlona, završava u frižideru.

Sve je isto Mjesec polako tone ka zapadu, a moj se frižider polako, ali uporno puni. Većinu ulova čine fratri. Nažalost, podlanice i zubaci krstare po nekim drugim podmorskim livadama. Robertu u jednom trenu, od siline poteza, štap gotovo ispada iz ležišta rod-poda. Njegova kontra ide u tvrdo, ali pretvrdo. Još jedan zadjev i odlazak u boks. Na istoku se nad prijevojem javlja sivilo zore. Svjetiljke nam više i ne trebaju. Uzimam plovak i pokušavam, zabacujući paralelno s obalom, pronaći ponekog pica. Dobijem samo jednog omanjeg fratra i nekoliko sitnih kantara, vjerojatno dio onog noćnog jata. Ako želimo stići na trajekt u 9:10, vrijeme je za pakiranje. Kao i uvijek, najdosadniji, ali i najtužniji trenutak. Sve stvari spremam preko volje. Kao da se budim iz nekog čudesnog, nedosanjanog sna, znajući da neću tako skoro zaspati. Penjemo se. Naporno je, ali grabimo. Korak po korak. Dodatnu snagu mi daje pomisao da bi nas, ukoliko ne požurimo, sunce moglo dohvatiti. Na polovici uspona bacam još jedan pogled na Zaglavić i nedostižnu Lopatu. Izbijamo na prijevoj već odavno

Ferme se nisu nešto posebno često oglašavale obasjan nemilosrdnim ljetnim suncem. Tek je 7:30 a cvrčci već buče. Srećom, do auta je nizbrdo, a i nije daleko. Bit će ugodno sjesti na nešto ravno nakon noći provedene na stijenama Dugog otoka. A tamo smo obojica zajedno ostavili tridesetak predveza. Meni nije žao nijednog. Kako kažu, gdje nema zadjeva nema ni ribe. Mada je Robert čekao neke kapitalce, kao uostalom

i svaki ribolovac, ja im se baš i nisam previše nadao. Ulovio sam dovoljno ribe za dobru, dobru gradeladu, a naći će se i za bar dva brudeta tako da ne mogu biti nezadovoljan. Brzo smo stigli do Brbinja gdje se susrećemo s poslovično uobičajenim zaboravljanjem vraćanja ostatka novca po plaćanju računa. Po ostatak moram za šank i to neposredno pred isplovljavanje.

- Škužajte, nisan dobija munitu... Konobar me mrko gleda i teška srca vraća osam kuna. Na Dugom otoku se uistinu ništa nije promijenilo. Zaglavić je i dalje negostoljubiv, Lopata nedostupna, a konobari jednako pohlepni. Hoću li opet doći? Svakako, prvom prilikom. Pravo na Lopatu. Hoću li je pronaći, ne znam, no put do Zaglavića dobro poznajem. Ide preko prijevoja...

Shark Fishing

VRHUNSKI

izazov

Krajnji napor, zubi, krv... Ribolov morskih pasa s oceanske plaže vrhunski je izazov i jedinstveni doživljaj Napisao i snimio Vittorio Azzano, prevela dr. sc. Nada Bulić

ibolov s mediteranskih plaža u svakom pogledu zaljubljenicima nudi brojne mogućnosti za odmjeravanje snaga s ribom. Otprije nekoliko godina, ribolov strijelki postao je obična stvar. U nekim zonama sasvim je izgledno uloviti licu bjelicu, gofa ili lampugu. Ribolov brancina uvijek je atraktivan, kad sa živom ješkom ili varalicom istražujemo marete, od kasne jesni sve do poodmakle zime. Sve su se ove vrste pokazale dostojnim protivnicima. Ali, po mom skromnom mišljenju, u cijeloj mojoj ribolovnoj karijeri ribolovca s plaža, uvijek mi je nedostajao susret s protivnikom broj jedan, posljednjom

Tipična ješka

karikom u prehrambenom lancu – morskim psom. Nove zračne linije, za svega nekoliko sati leta od kuće, svakome tko želi omogućuju da se suoči s ribom takvog ugleda. Postoje mnogi centri koje možete kontaktirati za pomoć pri organizaciji boravka na ribolovnoj poziciji. Najpoznatije i ribolovcima, bez daljnjeg, najprimamljivije takvo odredište su Kapverdski otoci, nekoć portugalska kolonija, danas neovisna republika. Cilj može biti različit, ovisno o dubini džepa, plijenu koji se kani uloviti i mogućnostima svakog pojedinca. Kapverdsko otočje primjereno je upravo za one koji se žele po prvi put okušati u ovakvom ribolovu. Ima još puno mjesta koja su pravi raj za lov na morske

pse, ali su, nažalost, vrlo udaljena od Italije. Namibija, Južna Afrika, Australija i Teksas najbolje su pozicije na svijetu za ovaj vrhunski izazov. U Italiji je lov na morske pse nekako ograničen pa i samozvani ‘stručnjaci’ vrlo često prave grube pogreške, čak i kod samog determiniranja vrste lovine. Borba s morskim psom jedinstven je i neopisiv doživljaj. Svaka vrsta bori se na svoj način, potpuno drukčije od druge pa su, prema tome, mogući i različiti ishodi borbe, npr. stijena može prekinuti strunu, drugi pas nasrnuti na naš plijen ili nam pregristi strunu u trenu, može naići pas goleme veličine, udica puknuti jer se ne uspije zabiti u nepce lovine, struna se presjeći o rep ili kožu velikog psa… A sve to počinje pozivom stjuardese da zakopčamo pojaseve jer ubrzo polijećemo. Slijedi snažno ubrzanje, a nakon toga onaj poseban osjećaj da visiš negdje u zraku.

Borba s psom Shark fishing je ciljana tehnika

Ulov bull sharka

Arsenal je spreman ribolova koja zahtijeva određeno iskustvo, uz poznavanje navika svake pojedine vrste. Teoretski, za ribolov s plaže na morske pse vrijedi isto što i za

ribolov bilo koje vrste ribe. U praksi, međutim, stvari su bitno drugačije. Lovinu možemo podijeliti u dvije grupe prema prosječnoj veličini plijena. U

prvu kategoriju spadaju oni koje iskusni majstori nazivaju top five. Radi se o pet vrsta koje privlače ljubitelje ove tehnike jer dosegnu veliku težinu i izuzet-

no ih je teško uloviti, a to su, po redu važnosti, sljedeće: bijela psina (Carcharodon carcharias), mako (Isurus oxyrinchus), tigar (Galeocerdo cuvier), bull shark (Carcharhinus leucas) te bronze whaler (Carcharhinus brachyurus). Drugu kategoriju čine sve ostale vrste pasa, uključujući one koje se obično love: lemon shark (Negaprion brevirostris), sivi pas (Carcharhinus plumbeus), dvije vrste crnoperajnog psa (Carcharhinus limbatus i Carcharhinus melanopterus), pas tigar od pijeska (Eugomphodus taurus), pas dadilja (Ginglymostoma cirratum), pas violina (Rhinobatos lentiginosus), šestoškržni pas (Notorynchus cepedianus) i razne vrste mekaša-butoraka i pasa čekića. Postoji više škola koje zagovaraju različit pristup i opremu za lov pasa. Prema skromnom mišljenju autora, sve su valjane i ovise o vrsti na koju smo naišli i uvjetima koje moramo zadovoljiti. U Europi je uvriježen stav da štap mora biti dužine maksimalno 4 metra, dvodijelni, s krutim vršnim dijelom i rukohvatom elastičnim tako da se psa može zamarati silom štapa pri izvlačenju, a bez prevelikog fizičkog naprezanja ribolovca. Ovo je moguće kad nam je lovina srednje težine, između 30 i 70 kilograma, koja vrlo rijetko nađe način da pobjegne i koja nam je uobičajeni protivnik. Južnoafrička škola savjetuje uporabu jednodijelnog štapa specijalne izrade, poput legendarnog Assasin Strong štapa,

Udice moraju biti vrhunske

Trofejni bull shark minimalne duljine 4,20 metara, uparenog s rolom od 50 libri. Način djelovanja ovakve opreme najbolje opisuje izraz split spiere, što na afričkom znači ‘cjepač mišića’. Vrh je donekle i savitljiv, no prema rukohvatu se neelastičnost povećava do potpune nesavitljivosti. Rukohvat je tako ugođen da može podnijeti ekstremna naprezanja, a prednost ovakve opreme vidi se u činjenici da se njome, u rukama iskusnog ribolovca, ostvaruju ulovi teški preko 200 kilograma. Ovakvi

Zamaranje

štapovi, međutim, ne dopuštaju pogreške pa je uz dobru opremu potrebna i dobra fizička pripremljenost ribolovca te pravilno držanje križa i nogu kako bi ribolov primjeraka srednje težine i onih iznad 100 kilograma bio uspješan. Pozornost moramo obratiti na još jedan faktor. Ovakvi štapovi vrlo loše podnose bočna naprezanja, a upravo je to način borbe nekih carcharhinida, stoga se u tom slučaju moramo pouzdati u dobre noge i biti spremni potrčati kako bi između nas i psa struna stajala uvijek napeta što je moguće više okomito na plažu. Pri ovoj vrsti ribolova prednost imaju dugi štapovi radi zabacivanja ješke na daljinu između 30 i 60 metara. Nasuprot ovome, američka škola ne stavlja naglasak na karakteristike štapa i fizičku spremu ribolovca, nego na svojstva role i kočnice. Ribolov morskih pasa u SAD-u prakticira se gotovo isključivo pomoću malih tendera i kajaka koji transportiraju ješku do pozicije, na udaljenost koja varira između 200 i 500 metara od obale. Štap koji upotrebljavaju vrlo je nalik štapu za big game samo mu je duljina komprimirana na 2,20 do 2,60 metara, a akcija 130 – 160 libri. Izvodi se kao grupni ribolov u kojem se ješka s velikim

Ulov u zoru

komadima raže ili barakude prešanima na težinu od 4 do 15 kilograma. Ovo vam se može činiti nevjerojatnim, ali budite sigurni da jedan pas tigar, koji je u stanju jednim ugrizom presjeći napola morsku kornjaču, bez problema u jednom zalogaju proguta ražu od 50 kilograma. Također treba reći i da se radi o vrlo jednostavnoj tehnici koja se svodi na sljedeće: ribolovac zamara psa u moru silom napetosti strune koja treba biti dobro podešena s obzirom na daljinu jer, kad se bijes ribe utiša, nastupa druga faza, faza izvlačenja velike lovine na suho što može izgledati kao lagana stvar. Kruta struna nije primjerena za ovakav ribolov, a često se ispostavi da je i nema dovoljno. Sve to čini ovakvu vrstu ribolova statusnim simbolom.

Ješka za psa Razgovarao sam s prijateljima u nedavnom pohodu na morske pse u Hantie’s Bayu u Namibiji. Imali su preko 300 udara pasa vrste Carcharhinus ramatus. Kad sam im rekao da je jedan talijanski stručnjak za lov na ove pse kao glavnu ješku naveo komade žutoperajne tune skoro su se udavili od smijeha. Nedvojbena je istina da morski psi love pomoću jako razvije-

Nasukani bull shark nog čula mirisa, ali moramo paziti da ne upadnemo u zamku i pomislimo da to savršeno čulo mirisa znači da oni mogu lokalizirati neku kapljicu otopine u vodi među milijunima drugih kapljica. Više ćete uspjeha, prema mom iskustvu, imati ako svoje nade položite u krvavi komad ješke jer ako psi nisu u lovu u glavnom kurentu teško će primijetiti vaše prizivanje. Dakle, osnovno je u ribolovu na ovom našem mjestu izbacivanje bruma u ‘industrijskim’ količinama. Radi se o smjesi krvi i samljevenim ostacima ribe zvanoj chumming. Vreća mora biti puna pasture, na obali učvršćena kolčićem, a postavljena vodeći računa o plimnom valu kako bi pri podizanju mora izbjegli da nam vreća nestane u vodi, a morski psi nam je

Trofejni ulov opljačkaju. Kad stignemo na plažu i postavimo vreću, istog trena moramo odrediti smjer kurenta, teče li paralelno s obalom ili vuče prema pučini. Kad smo to obavili, prelazimo na ri-

Noćni ulov

bolovnu taktiku koja se sastoji od izbora štapa kojim ćemo loviti i odabira položaja na obali s obzirom na njenu strukturu. Upravo se u ovim odabirima, jer su osobne prirode, očituje

osobnost svakog pojedinog ribolovca. Pri tom je uputno imati na umu prosječnu veličinu pasa koji se love na toj poziciji. Što je pas manji, to su kraći periodi aktivnosti hranjenja, počesto

koncentrirani u trenucima precizno određenim unutar dvadeset i četiri sata. Nasuprot tome, što je pas veći, to je veći i razmak među periodima u kojima je pas aktivan radi hranjenja. U ovome ne postoje neka čvrsta pravila jer se populacije pasa različito ponašaju, ovisno o zoni koju koloniziraju. Međutim, u načelu, period najveće aktivnosti kod malih pasa i onih srednje veličine pada u vrijeme između zalaska sunca do neposredno nakon svitanja. Neke pak vrste carcharina vole loviti blizu obale u najtoplijim dijelovima dana, štoviše, upravo kad je sunce u zenitu. Danju ćemo u blizini obale vjerojatno naići na pse srednje veličine. Noću se psi manje veličine obično zadržavaju na grebenastim zonama, a ne love na otvorenim plažama jer u to doba njome vladaju veliki psi. Ješkanje ovisi o vrsti ješke koja se koristi. Komadi ribe nisu baš selektivna ješka, pogotovo ako su mali, jer su privlačni i manjim psima veličine ispod 10 kila koje u ovoj vrsti ribolova smatraju ‘sitnjavorom’ koji samo smeta.

U žaru borbe

Ješkanje U slučaju kada nam je ješka skuša ili lokarda, ješkati možemo na dva načina. Cijela riba se ješka na način da se udicom prošiva ispod kože na leđima ili da se prepolovi, pri čemu udica ulazi kroz usta, a vrh joj viri s trbušne strane ili kroz oko. Živa ješka je, po mom mišljenju, najbolji izbor. Ovisno o vrsti i veličini, ješkamo s jednom ili dvije udice, a kako bismo povećali učinkovitost nužno je pribjeći krvavoj operaciji. S oštrim nožem ili škarama, kad radimo sa sitnijom ribom, zarežemo rez

Noćni ulov bull sharka

od analnog otvora prema glavi u duljini od 1,5 centimetara, a ako nam je ješka srednje veličine, poput šarga, odrežemo joj repnu peraju. Riba se na dnu batrga, a pas, pomoću posebnih neuroreceptora, Lorenzinijevih ampula smještenih u njušci, lokalizira našu ješku i na udaljenosti od tri kilometra. Kada dođe u zonu, nailazi i na mirisni trag bruma koji ga dodatno razdražuje i stoga teško da će promašiti sastanak s našom udicom. Treći i posljednji način podrazu-

mijeva ribolov prema mjeri veličine psa. U ovom slučaju ješka nam mora biti neka velika riba, raža ili barakuda, mrtva i po mogućnosti čitava. Kao ješku možemo koristiti i ono što afrički majstori nazivaju ‘polpeta’ – mješavinu ribljih škrga, mesa i jetre, a sve uvezano silikonskim koncem. U taj komad, koji ne teži manje od pola kilograma, utaknu se udice. Nije potrebno naglasiti da, kad se jednom ta smjesa nađe u moru, nikome ne smije pasti na pamet kupanje. Pas, ako i nije u normalnom

stanju nasilan, kad je razdražen postaje nepredvidiv. Čak i jednostavne radnje, poput pranja ruku ili izvlačenja ulova tako da se uđe u more makar samo do koljena, trebaju se izvršavati s maksimalnim oprezom, a osobito ako lovimo noću.

Posljednji metar U ribolovu pasa, u 90 posto slučajeva, neophodna je čelična sajla. Ovo nipošto ne znači da smo se time osigurali da ćemo ga zasigurno izvući na suho ili

da nam plijen neće prekinuti strunu. Čuo sam za slučajeve pasa tako velikih da su jednim ugrizom pregrizli čeličnu sajlu od 74 niti. Vjerojatno se radilo o velikim primjercima pasa tigrova. Odabir sajle ovisi o ješki koju kanimo koristiti i o vrsti na koju smo naišli. Čeličnu sajlu koristimo da preduhitrimo problem koji bi nastao uslijed pritiska vilice psa. Predvez se slaže iz tri dijela: na krajevima dvaju sajli duljine između 50 i 100 centimetara s naješkanim udicama postavlja se škopac, a sajle se zatvaraju s puškicama zalijepljenima ljepilom tipa Bostic i prekrivenima omotačem otpornim na toplinu. Na to nadovezujemo komad sajle ili monofila velikog promjera na čijem je kraju zogulin tipa rolling, a koji ima zadaću spriječiti moguće kidanje uslijed trenja o kožu psa ili kontakta s njegovim repom. Preko zogulina spajamo osnovnu strunu, a preko karabina manje nosivosti od osnovnog kačimo zaseban najlon s olovnim otežanjem. Duljina i vrsta materijala onog dijela između sajle s udicama i osnovnog najlona u osnovi ovisi o veličini psa kojeg kanimo prevariti, da-

Sivi pas

Ovakve nemani zahtjevaju posebnu montažu ljini na koju ga trebamo dovući te o nagibu plaže. Ja preferiram uporabu višenitne sajle Piano Whire u prvom metru koja garantira veliku pokretljivost uz sigurnosni dio izveden u jednonitnoj sajli. Pri ribolovu sa živom ješkom i na čistome dnu, taj dio izrađujem od monofila

promjera 1,50 milimetara duljine 2 metra. Ne postoji neka standardna veličina udice, jer se biraju prema vrsti ješke, a svakako ih se treba naoštriti prije ribolova. Što se tiče dimenzija strune, s vremenom sam napustio udice srednje kvalitete na struni

srednje čvrstoće. Sad preferiram udice vrhunske kvalitete sa srednjeelastičnom strunom. Jedina primjedba koju mogu dati iz svog iskustva jest da u slučaju da naiđete na crnoperajnog ili crnoperajnog grebenskog psa savršeno sakrijete udice, osobito u noći punog mjeseca. Loveći na Kapverdskom otočju s mrtvom ješkom činilo mi se da se zabavljaju kidajući ješku tek nekoliko milimetara od udice. Postoje mnoge varijante tipova predveza, pomno ispitane od strane ribolovnih majstora ove tehnike s bogatim iskustvom. U doglednoj budućnosti sigurno će biti prilike da i o njima detaljno progovorimo. Zaključimo ovaj mali prikaz konstatacijom da su morski psi sjajne životinje, ali je shark fishing svakako tehnika koja može biti vrlo opasna, posebno kada se pas nalazi izvan vode. Tada treba povećati oprez kako bi izbjegli da ulov za naslovnicu postane iskustvo koje vas za čitav život može lišiti sna. Stoga, tretirajmo i najmanje pse s najvećim uvažavanjem i pozornošću, a na kraju, nakon fotografiranja za vrijeme kojeg smo psa cijelo vrijeme zalijevali morem, pustimo ga na slobodu.

Surf Casting

VALOVI

sve otkrivaju Napisao Tomislav Mirkov, snimio Boris Bulić

ribolovu s položenih pješčanih obala malo je ribolovaca koji točno znaju kamo i na kakav način valja zabaciti svoj sistem. Većina ih se rukovodi općim dojmom ili pak informacijama skupljenima od strane ribolovaca koji su već lovili na tom terenu. No, uz malo truda i pažljivog promatranja nije teško iščitati strukturu dna i, što je još važnije, smjer gibanja vodene mase o kojem ponajviše ovisi konačan ribolovni uspjeh.

Bez zaklona Većina udičarima zanimljivih

vrsta preferira dio mora u kojem se morske struje sudaraju zbog čega su takva mjesta uvijek nepresušni izvor obroka. Na takvim je mjestima, u pravilu, uvijek lako naći položaj odakle se može uz minimalan trud održavati poziciju s još lakšim eksplozivnim izletima s ciljem pribavljanja obroka. Većina predatora za zasjedu odabire mjesto na rubu kurenta, odakle može nesmetano promatrati sve što se događa te se po potrebi baciti za neopreznim plijenom bez velikog truda. Na puntama i strmo položenim obalama, kao i nad kamenitim hridinastim dnom na kojem prevladavaju škrape i grote, takve zaklone nije teško pronaći. Tu stoluju i caruju

zubaci, škrpine i kirnje. Na pješčanom dnu takvih pravih zaklona zapravo i nema. Pješčano je dno uglavnom golo, a ono malo ‘okupljenog’ kamenja pruža slab zaklon. Jedino rubni dijelovi posidonije ili kakvih drugih algi i trava mogu pružiti kakav-takav zaklon. Ipak, unatoč tako lošim izgledima za pronalaženje kvalitetnog zaklona, predatora na takvom terenu ne manjka. To su u prvom redu brancini, a za njima iglice, ušate, lice…

Područje utihe Iako se dno može ‘čitati’ i neposredno prije samog ribolova, to je najpraktičnije učiniti ranije i to za oseke. Bez obzira na stanje mora, na našoj je obali veći dio vremena prisutan dnevni vjetar koji puše od mora prema kopnu.

Iako se dno može ‘čitati’ i neposredno prije samog ribolova, to je najpraktičnije učiniti ranije i to za oseke

Za bonace se dno lako može vidjeti

Taj vjetar uvijek formira valove koji se u kontinuitetu kreću prema obali gdje, lomeći se na plićinama, gube kreste te jenjavaju u samom kraju. Pažljivim promatranjem nije teško ustanoviti da, unatoč kontinuitetu vjetra, valovi nemaju jednaku formu cijelom dužinom.

Gledano od mora prema obali, površina mora je manje-više konstantno namreškana, do granice koja se nalazi od 50 do 100 metara od kraja. Na toj se udaljenosti najčešće pojavljuju prve kreste valova ili valovi postaju bar nešto viši i izraženiji. Iza tog pojasa rasta vala slijedi dio mora koji je gotovo jednak vanjskom moru. To je područje utihe u kojoj su valovi podjednake veličine i podjednako neizražajni. No, na udaljenosti od tridesetak metara od kraja ponovo se formiraju kreste. Val ponovo raste, kreste se lome i, obrušavajući se, u samom kraju svu svoju snagu predaju pješčanoj obali koja na tom dijelu neprestano mijenja oblik. Naravno, ovo je samo shematski prikaz mogućeg loma vala. Na našoj obali češće se

Oseka je otkrila sprud

događa da umjesto dva pojasa rasta valova imamo samo jedan, što zapravo nije ništa neobično.

Dva loma Dakle, dolaskom na obalu za oseke nije teško uočiti područja na kojima se lome valovi. To se može uočiti i za plime, no oseka nam znatno jasnije ocrtava stanje u podmorju. Opisani lom vala ne događa se bez razloga. Vodena masa koja se konstantno kreće prema obali na svom putu nailazi na prepreku. To je pješčani nanos zbog kojega se more u svom kretanju, pokušavajući inercijom zadržati konstantu sinusoidnog gibanja, naglo izdiže. Pojednostavljeno rečeno, vodena masa naglo ostaje bez potrebnog prostora te se, zbog izdignutog dna, i sama izdiže. Nad mjestom na kojem se nalazi takav pješčani nanos val se izdiže

i, ako je veći, uglavnom lomi. Pješčani nanos nije beskonačan. Poput dina u pustinji i ovdje se spušta u novu dolinu u kojoj se more smiruje. Iako smirena, vodena masa ne prekida svoje gibanje. S nešto manjom silinom i dalje nastavlja svoj put ka obali. No, na spomenutih tridesetak metara more nailazi na novi pješčani nanos zbog čega se vodena masa ponovo sabija i izdiže što se na površini vidi kao novi val.

Otvorena vrata Sve opisano jasno se može vidjeti s obale tako da možemo steći prilično plastičan pregled morskog dna, odnosno mjesta na kojima se nalaze pješčani nanosi. Naime, dijelovi mora između pješčanih nanosa su, u pravilu, pozicije na kojima predatori poput brancina čekaju ne-

Ovakvi su ulovi česti

Riba je iza kreste

Na ovoj se obali teško može uloviti veća riba

Pješčani nanos ovdje nije daleko

I ovdje oseka otkriva strukturu dna

oprezne ribe koje valovi ubacuju preko vanjskog nanosa. No, brancini nikako nisu preskakali pješčane nanose. Pažljivim promatranjem lako se mogu otkriti ‘vrata’ kroz koja predatori ulaze i izlaze iz bazena. Na mjestima na kojima je pješčana barijera probijena val je prekinut i na tom mjestu nema karakteristične neprekinute kreste. Valovi se uvijaju i formiraju nemirnu, ali znatno mirniju površinu od okolnog mora. Pod takvom se ‘bonacom’ kriju vrata, na čijim rubovima gladna usta čekaju da im more donese obrok. Na takvim je mjestima komešanje vode nepredvidivo pa je sitna riba zahvaćena vrtložnim strujanjima u tom dijelu mora uglavnom dezorijentirana te predstavlja izrazito lak plijen. Da ne bi bilo zabune, glavni kurenat koji je prisutan u pro-

Za ovo se vrijedi potruditi

Lom vala otkriva nanos

Ovaj brancin preko četiri kilograma težine snimljen je u moru plićem od metra

Povratni val se nalazi na desnoj strani

doru ide od obale prema van. Svo more koje valovi nanesu u blizinu obale izlijeva se upravo kroz takav otvor što spretnom ribolovcu otvara velike mogućnosti. Izbacivanje varalice ili ješke u tom slučaju uopće ne mora biti dalekometno. Prilikom otjecanja mora iz kanalskog dijela, strujanje je uglavnom dovoljno jako da može otplaviti sitnije i lakše varalice kao i većinu ješki postavljenih á volo. Umjetne građevine poput lukobrana ili pak prirodni rtovi koji se pružaju u more također do-

prinose formiranju povratnih strujanja, tako da je ribolov na samim ‘glavama’ rtova ili gatova uvijek dobra opcija. Zapravo, poanta je u tome da se, pri odabiru dobre i izgledne pozicije za uspješan ribolov na pješčanoj obali, treba odabrati mjesto koje se razlikuje od jednolične obale. Takva su mjesta, u pravilu, dobre ribolovne pozicije i uvijek ih treba pokušati iskoristiti. A što ponuditi ribama na takvim pozicijama tema je za sebe, o čemu ćemo pisati u jednom od idućih brojeva.

Ribolov iz barke

Zimski kraken

SKOSAVICA -

zaboravljena tehnika U kasnojesnsko i zimsko predvečerje ili sumrak, na lignjarskim poštama u blizini porta, mogu se vidjeti male batele kako se zagonetno vrte u krug. U njima pogrbljene siluete lagano skosaju i svako malo vade tunju. Novijim generacijama nije jasno što to oni rade, i nemaju pojma što se tu ustvari događa. A starci u batelama muče i skosavicom vade lignju za lignjom Napisao i snimio Marin Huzjak

oliko god lignja bila jednostavna i priglupa životinja, isto toliko je neistražena i ćudljiva.Tim pojmom “ćudljiva“ zapravo želimo prikriti naše neznanje i nesposobnost da proniknemo ponašanje lignje. Međutim, neke stvari o lignji i njenom ponašanju ipak znamo, a upravo bi to valjalo iskoristiti u ribolovu i prema tome prilagoditi tehnike lignjolova. Lignja se danas najčešće lovi peškafondom i panulom (rapalom). Peškafondo je u igri danju, u sumrak i zoru, te po mraku pod lampom, uglavnom u kombinaciji s mrkvom – lebdećom (plivajućom) skosavicom. U sumrak i noću po mjesečini se povlači rapala (naziv za tehniku panulanja lignje prema nazivu firme koja proizvodi varalice koje se najčešće koriste na panuli). Rapalu posebno vole nešto mlađe generacije lignjolovaca. Daje dobre rezultate, jednostavno se njome lovi. Konstrukcija nije nimalo komplicirana, a sam lov se svodi na puko dosadno povlačenje u plitkome blizu kraja. S raznoraznim oblicima panulivanja se susrećem od malih nogu pa dobro znam da

se nijedan oblik panulivanja ne smije podcijeniti, ali u odnosu na tehniku skosavice, rapala je dječja igra.

Nije jednostavno Naprotiv, skosavica zahtijeva poznavanje mikrolokacija, vrstu dna, vrijeme i način na koji lignja prilazi kraju, osjećaj za brzinu povlačenja, skosan-

Skosavica

ja, udaljavanja i približavanja obali, spuštanja blizu dna – osjećaj mora biti na 100%. Mlađim generacijama je to sve prekomplicirano te bez treninga i iskustva prilično sumnjivo i sa slabim rezultatima pa nije nikakvo čudo da se odlučuju za jednostavnu i relativno učinkovitu rapalu. Tako skosavica kao tehnika postaje pomalo zaboravljena

i zapostavljena, prakticirana uglavnom kod starijih generacija i pojedinih znalaca. Ali, postoje periodi navečer ili noću kad je skosavica kudikamo učinkovitija od rapale. A zašto to ne iskoristiti? Pojam skosavica se, ovisno o kontekstu, upotrebljava u tri različita značenja. Varalica skosavica je platična imitacija ribice, obično presvučena tkaninom

raznoraznih boja i uzoraka, s krunicom (vijenac) od inox iglica koju ustvari imaju sve vrste varalica za lignjolov. Za skosavicu je karakterističan olovni stabilizator s donje strane ispod očiju, koji ju drži u pravilnom položaju i daje joj laganu negativnu plovnost. Naziv skosavica se dalje koristi za kompletiran pribor, gotovu konstrukciju s takvom varalicom na kraju. I konačno, skosavica je naziv za tehniku lova s tako konstruiranim alatom.

Ćudljive lignje Prije opisa konstrukcije i same tehnike lova, najprije valja nešto reći o ponašanju lignje. U toplijem dijelu godine, u proljeće i ljeto, lignje se uglavnom drže u kulfu, u dubljem na otvorenom moru. Veliku većinu populacije u tom pe-

Razni modeli skosavica

riodu čine male lignjice, koje se u najranijem razvoju hrane planktonima. Kako rastu, tako se sve više hrane manjim ribama i račićima. Negdje sredinom ljeta, kad prva veća ljetna kiša (neverin) površinu mora ohladi za koji stupanj, lignje se sramežljivo primiču kraju, malo po malo. U tom periodu su uglavnom male, ali lignja je jako proždrljiva i pojedine agresivnije jedinke se hrane više i brže pa takve već u tom periodu budu pristojne veličine, oko 15-20 dekagrama. U rujnu se već na udaljenijim

Najslađe je kad vam ovakva šlapa zapumpa na skosavici

Nabrzinu smo pokupili masicu

područjima na rubovima kulfa počnu solidno loviti, da bi u listopadu i studenome počele dolaziti u masama i do prosinca ispunile sve kanale i zatvorena mora uz kraj. U tom periodu se intenzivno hrane i vrlo brzo rastu. Na većem dijelu Jadrana lov kulminira u danima neposredno pred Božić. U veljači i ožujku napuštaju priobalno područje i vraćaju se u kulf. Zapravo, dio liganja ugine nakon mrijesta u priobalnom području, a dio u kulfu. Rijetke su jedinke koje požive i sljedeću jesen i zimu. U vezi perioda

samog mrijesta, mišljenja su podijeljena.

Mrijest kroz cijelu godinu? Nekad se mislilo da se lignja mrijesti zimi, pa poslije da to obavlja u kasnu jesen i početkom proljeća. Novija iskustva i zapažanja pokazuju da se lignja mrijesti gotovo cijele godine, ne izbacuje cijelu butargu odjednom, što osobno mogu potvrditi jer cijele godine lovim butargane jedinke. Radi li se o prilagodbi ili evoluciji? Pitanje ostaje otvoreno. Ovdje moram napomenuti da jedan manji dio liganja ipak ne migrira u kulf, nego je prisutan tijekom cijele godine uz obalu. Nekim jedinkama očito odgovaraju uvjeti uzobalnog mora kroz cijelu godinu, počevši od najranijeg razvoja pa do uginuća. To su takozvane “domaćice“ koje su spas za panulaše koji ih zbog toga mogu loviti i koristiti kao ješku na panuli cijelu godinu. U prosjeku su manje od “zimske lignje“, meso im je malo tvrđe (žilavije) za jesti, a i nešto su plašljivije i opreznije. Zbog te opreznosti ju je teže loviti nego zimsku lignju, ali o cakama za lov domaćice ću pisati u posebnom članku pred ljeto kad panulašima postane problem nabaviti lignju za ješku.

Sve naopako Iako se može loviti tokom cijele godine, pravi lov počinje u jesen, kad obali nahrupi zimska lignja, i traje do kraja zime. Ljeto je najgore godišnje doba za lignjolov, liganja je malo ili ih uopće nema, plašljive su (domaćice) i jako se teško love. Znao sam se pošteno izmrcvariti da bi imao sutradan nekoliko komada za panulu. U jesen lignje dolaze iz kulfa u masama i halapljivo napadaju sve što im se svidi. Pa opet, svaka je godina drugačija te nije ista situacija na svim dijelovima Jadrana. Ova godina je kod mene po svemu naopaka. Početkom srpnja,

I gof voli lignju

kad se inače jako slabo love lignje, lovile su se dobro. Sljedeća neuobičajena stvar za taj period je to da lignje nisu bile male, nego osrednje i nešto veće. Što je uzrok tome? Možda to što je na mnogim mjestima postojao samo jedan termoklin (granica između dva temperaturna sloja morske vode po vertikalnom stupcu) koji je bio jako visoko, na svega par metara. Ispod je more bilo jako hladno, što lignji (a i njenoj spizi) inače paše, pa je mogla loviti i u plitkome te tako brzo rasti. Ali to je samo teorija. Zna li netko od vas točan uzrok? Posebno bih izdvojio da je bilo jako puno dana kad bi se lignja lovila još za dana po suncu, a kad bi sunce zašlo, lignje bi stale gristi iako je inače upravo to trenutak kad se počnu dobro loviti pa lov kulminira u sumrak. U kolovozu se opet lovila slabije. Ljudi iz Istre i Kvarnera su se hvalili u kolovozu kako odlično love, pa je u rujnu stalo. Kod mene se u rujnu pojavila lignja u velikom broju, ali malotko je to primjetio. Zašto? Lignje trenutno ima dosta više

nego zadnjih godina u ovo doba. Nisam siguran što je uzrok njenom ranijem dolasku, no uvjeti za sam lov (prehranu) joj još uvijek ne pašu. More još nije dovoljno hladno pa se nije u kraju pojavila ni sitna riba. Gira (oblica, manula) je tu jako važna, a znamo da ona ulazi u plitko tek kad se temperatura mora dosta snizi. To su onda uvjeti kad lignja u masama ulazi u plićake i halapljivo se gosti gavunima, girama i naravno, našim skosavicama. Pa kako onda znam da lignje ima? Lignja je blizu kraja, ali se drži duboko. Čak i noću rijetko ulazi u kraj pliće od 20 metara. Ovo govorim za većinu jedinki, naravno da ima iznimki i da ćete pokoju uloviti i u samom kraju. Tako da se većina lignji još uvijek drži dublje i čeka povoljne uvjete. Dotad su plašljive (jer se predatori još nisu povukli u duboke slojeve) i sramežljive, slabo se bacaju na peškafondo. Jaki skosevi nikako ne pašu, samo fino, polako, lagano i s puno osjećaja. Zna se dogoditi da cijelu večer samo piklaju, a teško se kače. Treba ju isprovocirati, a i treba

se dosta seljakati da se pogodi masicu. S takvim radom se ipak može uloviti i to solidno, a neki i odlično, što dovoljno govori o količini lignje koja je prisutna. Sve ovo što navodim za moj kraj vrijedi za vanjske pozicije prema rubovima kulfa. U unutarnjim kanalima je situacija loša i čeka se studeni da lignja uđe. I na mnogim drugim dijelovima Jadrana se dobro lovi, pogotovo na vanjskim pozicijama. Samo je uže splitsko područje već nekoliko godina zakinuto za lignje i s najslabijim rezultatima

U sumrak Smatra se za lignje da su noćni lovci i da njihova lovačka aktivnost počinje zalaskom sunca i traje sve do izlaska. Iako je lignja proždrljiva pa će napasti varalicu jako često, pa i preko dana ako joj je servirate, smatram da su u pravilu 3 perioda kad se najintenzivnije hrane. To su sumrak, svitanje i sredina dana oko podneva! Da, dobro ste pročitali, podne. To što je lignja danju u dubljem ne znači da posti cijeli dan. Imao

103

sam izuzetno dobre ulove liganja između 12 i 14 sati, i to ne samo zimi. No dnevni lignjolov će biti tema neki drugi put. Danju su lignje u dubljem, da bi se u sumrak primakle kraju u potrazi za plijenom kojeg obično čine gire, gavuni, bugve i ostala sitnjarija. To što lignja dolazi noću u kraj ne znači da se hrani samo noću, već da joj lov u plitkom pojasu paše samo pod okriljem tame. U kraj dolaze u masicama na točno određena mjesta da bi se nastupom noći raštrkale uz obalu, i zato obično love u paru kažemo da su parice. Upravo se lov skosavicom zasniva na presretanju masice liganja skosavicom na takvom mjestu. U tom trenutku su lignje najgladnije i najneopreznije, napadaju sve živo. Zgusnute su u masici na uskom području i lako je u kratkom roku pokupiti priličan broj.

Skosavicom se ljeti u sumrak ulovi liganja i za panulu

Konstrukcija

Najlipša za pojist

104

Tehnika lova skosavicom se izvodi iz ruke. Konstrukcijski skosavica liči na mini tešku panulu. Koncept je slijedeći: po osnovi (osnovni najlon) je kao otežanje naslagano nekoliko kliznih olovnica, slijedi predvez sa skosavicom na kraju. Na motovilo od stiropora namotajte osnovni najlon. Debljinu same osnove određuje nekoliko faktora. Tu debljina ne utječe na lignje jer je u trenutku napada lignje na skosavicu (varalicu) osnova zbog predveza udaljena. S tanjim najlonom osnove postizat ćete veće dubine s manjim otežanjem. Međutim skroz tanki najlon “reže“ prste i diktira još tanji predvez što može rezultirati brzim gubitkom pribora ako skosavica zapne za dno. S druge strane, s predebelim najlonom se gubi osjećaj. Prema ovome prosudite sami koja vam debljina paše. Osobno koristim najlon debljine 0,50 mm, s njim imam najbolji osjećaj. Na kraj osnovnog najlona vežite mali zogulin. Bolje je da je što manji, jer stvara manji otpor u moru prilikom po-

vlačenja. Međutim, mora biti dovoljno čvrst i od materijala otpornog na koroziju, inače će ga ruzina i galvanske struje brzo “pojesti“ pa će puknuti u trenutku izvlačenja ulova. Prije nego što ste zavezali zogulin, navucite na osnovu 12 malih kliznih olovnica od 3 grama. Prvo olovo do zogulina (dakle ono najbliže predvezu) stisnite (fiksirajte) kliještima na 20 centimetara od zogulina. Drugo olovo stisnite na 10 cm od prvoga, treće na 13 cm od drugoga, četvrto 16 cm od trećega, peto 19 cm od četvrtog, i tako dalje svaki sljedeći razmak između olova povećavajte za 3 centimetra. Iza zadnjeg olova nije potreban zogulin, nema razloga da kidate osnovu. Samo bi povećao otpor, a svi znamo da zogulini uglavnom nikako ne sprječavaju uvrtanje. Ako vam se najlon usukao (ako je bilo uvrtanja), problem se može riješiti namatanjem, odnosno odmotavanjem najlona s prave strane motovila, već ćete vidjeti po najlonu na koju stranu traži. Na zogulin na kraju osnove vezujete predvez. Kao duljina predveza, meni se najbolja pokazala 5 metara.

Tanki predvez! Iako mnogi pripadnici starije generacije ističu kako debljina predveza ne utječe na lignju, iskustva pokazuju suprotno. Tanji najlon primjetno bolje lovi, a to je posebno izraženo kad lignja ima slabiju volju, kad grize s po volje. Tu opet treba paziti da ne bude pretanak jer se pribor lako gubi prilikom zapinjanja. Treba pronaći neki balans između dobre lovnosti i realne šanse da spasite pribor kad skosavica zapne za dno ili kakvu mrežu kojih je more puno. Meni se idealnim pokazao predvez debljine 0,25 mm. Na kraj predveza se vezuje varalica – skosavica. Upravo je olovni stabilizator ključan jer, uz posebno zakrivljen oblik tijela skosavice, omogućuje izrazito provokativan rad prilikom skosanja. Veličine koje se najčešće koriste variraju od 2.0 do 3.5. Meni se najboljom pokazala veličina 3.0. Boje koje igraju su uglavnom crvena (roza), narančasta i zelena, a neki se kunu u plavu. Preferiram narančastu tokom cijele godine. Kod nas su najzastupljeniji modeli proizvođača DTD, Yamashita i legendarni Yo-zuri s čijim skosavicama isključivo lovim. Dobro je da su na skosavici veće i istaknutije oči te da je platno kvalitetno i mekano jer tada lignja neće pustiti skosavicu na prvi dodir. Boje trebaju biti jarke, zasićene, lignja ne voli blijedu skosavicu

Nezamjenjiva na teškoj panuli

Zubac joj ne moze odoliti

pa stare izlizane treba zamijeniti novima. Poželjno bi bilo da je ispod platna (tkanine) tijelo skosavice od fosforescentne plastike, tako da skosavicu možete nasvitliti. Takva lovi bolje u tamnijim uvjetima, a i vidljivija je, lakše ju lignja uoči s veće udaljenosti. Skosavicom se lovi u pokretu. Postavlja se pitanje koliko metara najlona tako kompletirane skosavice ispustiti u more prilikom lova. To ćete sami ispitati, već prema osobnim sklonostima, brzini plovila kojom lovite, dubini terena itd. Preporučio bih početnicima da nakon olova najbližeg mo-

tovilu odmotaju još 22 metra i označe tu duljinu. Označite tih 22 metra s običnom gumicom koju navučete preko motovila okomito na smjer ostatka najlona na motovilu. Ako vam slučajno zapne skosavica za dno u vožnji, lako se u brzini skine gumica i brzo odmota još najlona da sistem ne pukne uslijed prezategnutosti. Tako kompletirana skosavica duga je oko 30 metara od motovila do varalice.

U zavjetrini od korenta Osim činjenice da se lovi u pokretu, skosavica i konstrukcijski podsjeća na panulu za lignje, no tu sve sličnosti prestaju. Lignjolov skosavicom je početniku puno teži i kompliciraniji, ali kad se nauči nerijetko je puno izdašniji nego lov panulom. Za razliku od panule, gdje se vozi brže i pretražuje veći teren, skosavicom se odrađuje jedna mikrolokacija, često površina koja je veličine samo 50 metara u promjeru. Tajna je u tome da je to mjesto na kojem lignje u masama ulaze u sam kraj u sumrak. Preduvjet je poznavanje terena, no iskusni lignjolovci – skosavičari već znaju kako

takvo mjesto izgleda u teoriji pa će ga uglavnom iz prve pogoditi i na novom terenu na kojem love prvi put. Obično su to male valice ili položeniji puntali na ulazu u neku veću valu ili zaljev. Isto tako, to su mjesta na kojima ste u sumrak imali puno ulova ili grizeva na rapalu prilikom panulivanja lignje. Izvrsni su i pojedini plitki brakovi. Jedna od važnijih stvari je da na poziciji ne bude korenta ili da ga bude vrlo malo jer lignja ne voli korenat. Tako treba uvijek loviti na onoj strani otoka, braka ili puntala koja je u zavjetrini od korenta. Lovi se u pokretu, kao kod panulivanja, s tom razlikom što je brzina povlačenja u prosjeku nešto manja nego kod lova panulom, od pola do maksimalno 2,5 čvora. Može se loviti vozeći paralelno s obalom prateći određenu dubinu, ali pravi lov skosavicom se zapravo izvodi drugačije.

Tajnoviti krugovi Najbolji način je na poziciji od lignje voziti u krugu promjera 15-50 metara, ovisno o konfiguraciji terena. Vozi se tako da se u dijelu kruga koji je najbliže kraju (ili plićem dijelu braka) ne ide u pliće od 4 metra,

105

a u dijelu kruga najdaljem od obale ne prelazi 20-25 metara. Na strmijem terenu krugovi biti uži (promjera otprilike 15 m) nego uz obalu koja se blago spušta u dubinu (promjer kruga do 50 m). Puno je bolje da se vozi na trzajeve, što znači da motorom (ili pentom) zavezete dok ne postignete brzinu od otprilike 2 čvora pa stavite u ler dok ta brzina ne padne na pola čvora, da bi potom opet malo zavezli. Na taj način skosavica svako malo ide gore, odnosno dolje, i ima rad koji je ubitačan za lignju. Upravo to tonjenje i dizanje skosavice, koja kruži terenom te u jednom dijelu kruga ide prema obali, a u drugom od obale prema dubini, neodoljivo privlači lignju. U tome je tajna skosavice! Uglavnom kružim na dubinama od 8 do 18 metara. Svakih nekoliko sekundi skosnem (trznem) za oko pola metra. Upravo po tom skosanju je varalica i cijela ova tehnika dobila ime. Ako lignje imaju dobru volju (ako dobro rade), ovaj rad je najbolji, ali ako nisu od volje bolje je uopće ne skosati. Ideja skosavice je da u kratko vrijeme pokupite što više liganja iz mase na takvom mjestu gdje je masa aktivnih liganja ušla u pliće. To se obično događa neposredno iza zalaska sunca i lovi se dok potpuno ne zavlada mrak. Problem mraka je u tome što nam pri skosanju smeta ardura, ardurivanje mora. To je svjetlucanje koje izazivaju planktoni

U bazenu je živo

106

u kovitlacima uzburkanog mora. Skosavica za sobom ostavlja svjetlosni trag koji jako plaši lignje i lignjolov u takvim uvjetima postaje nemoguć. Međutim, ako ima nešto jače mjesečine, ardure nema pa se lov nastavlja. U blizini umjetne rasvjete u naseljima na obali može se loviti cijelu noć, ovisno o tome ima li lignje i koliku volju ima. Daljnji problem predstavlja činjenica da se lignje iz masice raštrkaju svuda uz obalu kad nastupi mrak, pa ih je teže “skupljati“ skosavicom. Tada je rapala nerijetko učinkovitija zbog brže pretrage velikog dijela terena na kojem su lignje raštrkane. Naravno, uvjet za rapalivanje je mjesečina jer je u protivnom ardura još i jača nego kod lova skosavicom. Međutim, ima situacija u kojima rapala čak plaši lignju! Lignja je tu, ali joj rapalin rad nikako ne odgovara. Tome se može doskočiti tako da umjesto rapale spustite skosavicu i vozite jednoličnom brzinom od oko 1,5-2 čvora obavezno bez skosanja. Znao sam tako napraviti lom.

Meko vrijeme Bonaca je za skosanje izvrsna, a od vjetrova mi se najboljom pokazala bura, kao i za većinu drugih morskih predatora. Mnogi hvale jugo kao izvrstan vjetar za lignju, međutim, ja se po jugu nikad nisam baš nalovio. Tramuntana mi je uvjerlji-

Rujanske lignje ulovljene u sumrak još uvijek nisu velike

vo najgori vjetar za lignjolov. Najbolje vrijeme mi je mirno, bonaca bez vjetra, meko vrime. Skosavica će početnicima biti jako apstraktna. Potrebno je iskustvo za uspješan lov, dobro poznavanje terena, osjećaj za dobar krug. Dobar krug ne znači pravilnu geometrijsku kružnicu, već pozicioniranje istoga na udarnih 20-30 metara terena, adekvatnu brzinu povlačenja koja provocira lignju i tako dalje. Vrlo brzo ćete naučiti koliko vam roni skosavica pri kojoj brzini, te dobiti osjećaj koliko možete usporiti da vam skosavica dođe skroz blizu dna a da ne zapne. Ako dotaknete dno, izvucite i provjerite vijenac s iglicama na skosavici, na njemu ne smije biti trave ili šporkice jer to lignji smeta. Nije dobro ni da ima crnila i sluzi. Skosavicom se može loviti tokom cijele go-

dine. Najbolje se lovi u drugoj polovini jeseni, uostalom kao i ostalim tehnikama. Međutim, i u dijelovima godine kad se najteže ili nikako ne lovi, ovo je najučinkovitija tehnika za uloviti 3-4 lignje u kratko vrijeme, pogotovo ako vam trebaju za panulu. Kad zakačite lignju nemojte je pošto-poto izvlačiti na silu, amortizirajte joj udarce (pumpanje) da ne ispadne sa skosavice. Ja je kad je dovučem do broda podignem iznad mora i ubacim direktno u brod, bez oprare (špurtila, podmetača). Samo ako se radi o primjercima preko nekih 70 dekagrama, uhvatim je dok je još na površini rukom neposredno iza glave, za “vrat“ i podignem u brod. I što onda s ulovljenom lignjom? Pofrigajte je što prije, ili je spremite u bazen pa je ujutro ponudite zubacu!

Vijesti

Nove Rapale

Zebcovi provodnici

apala je ime koje definitivno ne treba posebno predstavljati. Varalice ove renomirane tvrtke nasukale su dosad svu silu najrazličitijih riba na svim morima svijeta, pa tako i u Jadranu. No, na staroj se slavi ne živi tako da Rapala na tržište neprestano izbacuje nove modele. Izuzetno velik izbor upravo takvih, najnovijih modela Rapalinih varalica u svojoj ponudi ima Ribolovni centar Barka. Bilo da ste spinner, panulaš, lignjolovac ili biggejmaš, u Barci ćete sigurno pronaći idealan model za sebe i svoju lovinu.

trenucima kada vodilice na vašem omiljenom štapu stradaju što od nekvalitete, što od zuba vremena, ne treba očajavati. Zamjena je jednostavna i zahtijeva samo malo truda i odlazak do najbliže prodavaonice tvrtke Luna Maris koja u ponudi ima izvrsne Zebcove provodnike. Na izboru su vršni provodnici, provodnici za teleskopske štapove, jednostopne i dvostopne izvedbe s keramičkim ili SIC prstenovima. Cijena provodnika se kreće već od 5,80 kuna.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Flash Glavoč by DTD

z najnovije palete DTD-ovih panula svakako treba izdvojiti varalicu Flash Glavoč. Ova varalica obložena je mekanim svjetlucavim platnom koje vrlo vjerno simulira riblju krljušt što je jako važno u trenucima kada lignje otežano primaju. Varalice su dostupne u pet boja leđa – zelenoj, plavoj, narančastoj, crvenoj i ružičastoj i to u dvije dimenzije, 9 i 11 centimetara. NaoruInformacije žane su vrhunski naoštrenim dvostrukim krunicama koje DTD ne praštaju ni slučajni dodir. 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Maloprodajna cijena varalice Telefon 021/ 735 - 277 Flash Glavoč je 49 kuna.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

LineaEffin 10Kilos Surf

eđu surf štapovima svjetski poznatog branda LineaEffe štap 10Kilos Surf svakako zauzima posebno mjesto. Štap je dug 3,90, odnosno 4,20 metara, a ima akciju 80 i 120 grama. Riječ je o štapovima najnovije generacije kod kojih je pri formiranju blanka korištena posebna S-curves tehnologija. Time ti štapovi postaju praktički nesalomljivi što deklarativni natpis Unbrekable samo potvrđuje. Uz pravilno rukovanje i odgovarajuće olovno otežanje, daljine izbačaja preko 150 metara s ovim štapom postaju lako dostižne. Cijena 10Kilos Surf štapa u maloprodaji iznosi 491,50 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 212 - 262

107

Ribolovni feljton

PREMUDA IV. dio Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision

ajzapadniji rt P re m u d e za tvara uvalu Nozdra. Dobro je zaklonište od jugoistočnih i sjeveroistočnih vjetrova. Riba ovdje radi uglavnom tijekom jutra, dok je u poslijepodnevnim satima područje izvan uvale preporučljivo za lov panulom. Na sjeverozapadnom rtu uvale konfiguracija u moru strmija je od obalne. Na ovoj poziciji se dobro lovi odmetom s obale, a u podvodnom ribolovu šuljanjem na desetak metara dubine. Kada riba prilazi obali zbog konfiguracije podmorja zadržava se na dubinama 3 – 5 metara. Zbog toga uz ovaj dio Premude podvodni lovci šuljanje trebaju prakticirati iz dubljeg prema obali i površini. Čim se otvori južna obala Premude mogući su susreti sa zubacima, ali na ovome dijelu se zadržavaju na petnaestak i više metara dubine. Malo je dobrih pozicija za čeku te je, zbog toga, za zubaca učinkovitija panula sa živom iglicom. Zabilježeni su i ulovi težine 5 i više kilograma. Pitanje je samo hoće li takvi kapitalci prići na do-

met puške za podvodni ribolov i da li se podvodni lovac dobro prikrio.

Lutrošnjak Zapadno od Premude dva su otočića. Udaljeniji Lutrošnjak je nizak, s blago položenom hridinastom obalom. I podmorje s južne strane otočića je, poput njegove obale, vrlo blagog nagiba. Po gusto obraslom dnu buja život svekolike podmorske flore i faune. U gustoj, ponegdje i metar visokoj morskoj travi kojom je obrastao veći dio podmorja sa sjeverne strane otočića skrivaju se picevi, salpe i poneki šarag. Podvodnim ribolovcima ovo područje može na niski osigurati lijepe primjerke pica, teže od pola kilograma, a prošlog ljeta, prilikom posljednjeg posjeta ovoj lokaciji, obradovao nas je i primjerak težine jednog kilograma. S vanjske strane Lutrošnjaka morsko dno je pretežito pjeskovito. Vidljivost nije najbolja, ali je to područje na kojem se u sezoni može iznenaditi lubina. Ribolov odmetom s obale, prema iskustvima domaćih ribara, ovdje nije pretjerano uspješan, osim

Lutrošnjak panorama

Hobotnice su uÄ?estale pod sjevernom obalom Premude

JednoliÄ?na sjeverna obala Premude

Na pjeskovitom dnu sjeverno od Premude naselja su zaštićene periske tijekom noći. U ranim jutarnjim satima čitava južna strana otočića je preporučljiva za šuljanje uz obalu. Zbog nepravilno razbacanog stijenja po plićaku preporučljivo je na pojasu imati tekstilom obložene olovnice, te slično dorađene peraje, kako bi se neprirodni zvukovi sveli na najmanju moguću mjeru. Ulov tada neće izostati. Na ovome potezu šarzi se zadržavaju u pjeni plićaka, tako da se ponekad pod obalom iznad površine može primijetiti njihova nako-

Na rtu Lopata cipal je čest ulov

striješena leđna peraja. Prije tridesetak godina lokalni ribari s Premude su upravo na ovoj lokaciji uspješno po plićacima ribu lovili mrežnjacima, ostima i ručijakom.

Kamenjak Otočić Kamenjak je bliži Premudi. Na zapadnom rtu je tu izgrađeno obalno svjetlo. Na sjevernoj strani morsko dno je blaže položeno, a na dnu prevladava posidonija nad kojom se redo-

Rijetki nautičari pred glavnim pristanom vito zadržavaju salpe i fratri, a u jesen i velika jata cipli. Ovo je i pozicija od zubaca, no uglavnom za lov panulom. Južnu obalu Kamenjaka oplakuje škriljasto dno s tek ponegdje razbacanim stijenama i šargerama. Ovdje su učestali komarča i šarag, ali prosječno manji primjerci do pola kilograma. Južno od Kamenjaka je nekoliko dobrih pozicija od zubaca, do dvadeset metara dubine. Tek nekoliko pozicija zgodno je za prikrivanje na čeki. Dublje podvodni lo-

vac može naići na škarpinu. No, čak ni u jesen škarpina na ovoj poziciji ne dolazi pliće. Za ribolov iz čamca najbolje pozicije su jugoistočno od Kamenjaka. Kanjac, škarpina i nešto rjeđe pagar prihvatit će ješku od velikog crva.

Sjeverna i istočna obala Premude Sjevernu obalu Premude karakteriziraju nešto veće dubine na sjeverozapadnom dijelu, iza rta

Podmorska fauna Premude

Medvidnjak sve do uvale Driveni u kojoj je izgrađen rezervni otočni pristan. U danima kada snažni južni vjetrovi razvijaju velike valove, dnevna brodska linija iz Zadra pristaje na sjevernoj obali otoka. Sjeverna obala Premude je niska, a uzobalna podmorska konfiguracija je jednolična, s rijetkim hridima, posidonijom, te ponekim procjepom. Potez od uvale s pristanom do istočnog rta je dobro područje za šuljanje u rano ju-

Škarpina u procjepu

tro, te za lov s obale na komarču i cipla. Cipli se zadržavaju uz male rtove, a komarča je svuda učestala. Nešto dalje od obale na pojedinim se pozicijama susreću zubaci, te redovito fratri. Neobični oblici hridi u ovome dijelu podmorja Premude priča su za sebe, kao stijene koje nalikuju kamenim sarkofazima na fotografiji. Sjeverna obala Premude je i dobro lovište hobotnica. Oko najistočnijega otočnog rta Lopate prostire se uzobalna

Ranojutarnje šuljanje uz jugoistočni rt Premude

Na rtu Medvijak

Podmorje sjeverne obale Premude

Uzobalno šuljanje kod rta Medvijak

Otočić Kamenjak i uvala Nozdra u zaleđu

plićina koja s jugoistočne strane prati nisku obalu sve do, ranije spomenute, uvale Dobra. Ovo je područje lubina (uglavnom zimi) i komarče, te svuda prisutne salpe. Izvan rta Lopata dobre su pozicije za ribolov iz brodice. Dobar ulov je ovdje moguće ostvariti i noćnim lovom s obale. Treba koristiti teški odmet, jer je pred rtom široko područje na kojem su dubine tek do 5 metara. Na rubu plićine dno blago ponire, te se nastavlja još jednim podmorskim brakom čiji je vrh 11 metara pod površinom. Premuda je usprkos

svemu ćudljiva po pitanju ribolovne sreće. Određenih dana u godini se riba iz dubine privuče obalama otoka, pod same hridi, i u velikim se količinama tu zadržava nekoliko sati. Ribiči sretnici koji se za takvih dana nađu na spomenutim pozicijama doživjet će nezaboravno iskustvo, bilo udičari, bilo podvodni ribolovci. Nažalost, teško je predvidjeti kada slijede takvi dani od ribe. Možda da se na Premudu preseli par tjedana i čeka taj dan... Kao što tamo, u plavetnilu Premude gof čeka palamidu, a palamida bukvu.....

Vijesti

Special Sea Jigger

Maria rukavice

a sve ribolovce koji u ribolovu očekuju malo grublju igru prvi izbor svakako trebaju biti robusniji štapovi. Jedan od vrlo kvalitetnih štapova dostupan po izuzetno povoljnoj cijeni je svakako SPRO štap Special Sea Jigger. Ovaj je štap dvodijelne konstrukcije sa spojem neposredno iznad rukohvata što ga praktički čini jednodijelnim. Special Sea Jigger je svakako dobar izbor za vertical jigging, ali jednako tako i za bilo koji oblik little big game fishinga kao i za panulu.

panuli, a poglavito u big gameu, bez obzira da li je riječ o trollingu ili driftingu, ruke su ribolovca neprestano izložene riziku od povreda. To mogu biti posjekotine od najlona, upredenice ili sajle, ali i duboke povrede nastale prihvatom ribe. Da bi olakšali manipuliranje grubim priborom i sam prihvat velike i opasne lovine, od neizmjerne su pomoći Maria rukavice. Ove su rukavice izrađene od suvremenih, izrazito jakih vlakana, otpornih na abraziju uz zaštitu od proklizavanja. OboInformacije jane su u diskretno plavo-sivoj kombinaciji, a elastični dio na ŠKORPION DNC zapešću u kombinaciji s čičko10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 vom trakom uspješno sprječava Telefon 01 / 2322 - 515 nehotično skidanje.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Ayaka Troll by Mustad

Aurie Q-RS i Ace

big game fishingu kao ni u teškoj panuli nikako nije svejedno kakva je struna namotana na multiplikator. U trenutku kada velika riba proguta ponuđenu ješku ili varalicu s udicom, sva težina ribe, uključujući trzaje, bjegove i strahovito snažne udarce, počiva na struni. Mustadova struna Ayaka Troll proizvedena je u Japanu i kreirana specijalno za trolling i drifting. Dostupna je u dimenzijama 0,55 mm / 40 lb / 18,2kg / 650m, 0,62mm / 50lb / 22,65 kg / 650 m, 0,70 mm / 80 lb / 36,24 kg / 650 m, 0,80 mm / 100 lb / 45,3 kg / 900 m, te1,00 mm / 130 lb / 58,89 kg / 800 m.

z najnovije palete Yo-zurijevih skosavica izdvajamo dva izrazito lovna modela. To su Aurie Q-RS i Ace skosavice. Odlikuje ih savršena izrada uz besprijekorno oštre krunice koje se doslovno same lijepe za prste. Aurie Q-RS i Ace skosavice imaju popularni Oita oblik što ih čini izvrsnima za obalni lignjolov, ali i za lignjolov iz barke u kurentu. Obloga im daje izrazito realističnu strukturu, tako da je do u tančine pogođena simulacija riblje krljušti. Uz dobro odabranu boju, lignje im ne mogu odoljeti. U ponudi su veličine 1,8, 2,0, 2,5 i 3,0.

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

113

Svijet nautike

Zodiac MILPRO Napisala Božena Krapinec

este li znali da je Zodiac vodeći svjetski proizvođač gumenih č a m a c a ko j i , osim čamaca za rekreaciju, isporučuje i čamce za profesionalnu i vojnu uporabu? Zodiac Marine & Pool grupa djeluje u tri sektora. Profesionalni sektor Zodiaca MILPRO profesionalne korisnike poput vojske, policije, obalne straže, specijalnih snaga i anti-terorističkih jedinica, vatrogasnih ekipa i sl. opskrbljuje gumenjacima s polu-krutim trupovima. Brodovi se proizvode u rasponu od 4.7 metara do 12 metara dužine i dostupni su u raznim varijantama. Zodiac SOLAS sektor obuhvaća splavi za spašavanje za trgovačke brodove, trajekte i putničke brodove te osigurava potpun sustav spašavanja. Nama najpoznatiji sektor, rekrea-

114

cijski, sadrži Zodiac gumenjake za uživanje i ribolov.

Zodiac pomaže u Pakistanu Gotovo 80 Zodiac gumenjaka pomoći će u borbi protiv poplava u Pakistanu. Razni Zodiac čamci uzeti su iz zaliha tvrtki u Europi, na Bliskom Istoku i Sjevernoj Americi. Na taj način kupcima je, bilo gdje u svijetu, osigurana neposredna provedba. Postoji preko 40 različitih modela Zodiac MILPRO brodova, a značajan dio isporuke koja je otišla u Pakistan sastojao se od Zodiac Futura Commando 470 gumenjaka. Ti brodovi dužine 4,7 metara mogu primiti do 10 ljudi, a pogonjeni su jednim vanbrodskim motorom od 40 KS. Upotrebljavaju ih brojne oružane snage

diljem svijeta. Zodiac već otprije ima iskustva u pomoći i sanaciji u izvanrednim situacijama, poput posljedica uragana Katrine u New Orleansu. To iskustvo dovelo je do novog i poboljšanog dizajna brodova za pomoć. ERB raspon se sastoji od tri modela koji su uveli neke nove vrijedne značajke, poput kata visokog tlaka koji se može brzo napuhati iz ronilačkog spremnika. Samo je nekolicina tih novih brodova dostupna za implementaciju u Pakistanu, ali očekuje se da će njihove značajke postati uobičajene u budućim intervencijama te da će njihova uporaba postati šire rasprostranjena. Zodiac MILPRO predlaže i uvođenje sustava zajedničke rezerve zaliha zemljama i organizacijama koje bi mogle zatrebati plovila za hitne slučajeve. U tom slučaju postojala bi zaliha

brodova koja bi biti na raspolaganju za hitno slanje. Shema bi funkcionirala poput UN-ovih rezerva hrane, no još uvijek je u ranoj fazi razvoja.

Zodiac prošao kanadski North West prolaz Jedan brod iz Zodiacove MILPRO linije upisan je u povijest kao prvi gumenjak koji je prošao kanadski North West prolaz. Zodiac HURRICANE (uragan) Mach II RIB uspješno je proveo tim od 6 ljudi, pod vodstvom pustolova Beara Gryllsa, kroz zloglasni North West prolaz u Kanadi. Tim je 31. kolovoza krenuo na putovanje dugo 1700 nautičkih milja, zapadno od Pond Inleta na kanadskoj sjeveroistočnoj arktičkoj obali. Prije dolaska u Tuktoyaktukon 9. rujna borili su se protiv leda i ekstremnih

uvjeta na moru. Ekspedicija je ovom avanturom skrenula pozornost na posljedice klimatskih promjena na temperature mora i pokazala da je putovanje koje se prethodno smatralo nemogućim ostvarivo. Iako je bilo situacija kada se, kroz labirinte ledenjaka i smrznute vode, brodom moralo pažljivo upravljati, bilo je mnogo otvorenog mora gdje je gumenjak mogao pokazati svu svoju snagu s tri Mercury vanbrodska motora snage 300 KS. Tijekom deset dana putovanja uvjeti na moru su se mijenjali, od zrcalno glatkog mora do divlje arktičke bure. Jedanest metara dugačak Zodiac HURRICANE MACH II gumenjak prilagođen je kanadskoj ekspediciji. Instaliran mu je prvi Shockwave ICE (Integrated Control Environment) unutar sastavnog područja konzole. Posada (i instrumentarij broda) je pomoću njega izdržala neprekidno lupanje uzrokovano prelaskom preko vode u velikoj brzini. Osim Beara Gryllsa, u ekipi je bio Tim Levy, čija je tvrtka Future Capital Partners glavni sponzor ekspedicije, Dave Pearce je bio kormilar i medicinski časnik, Ben Jones inženjer RIB-a, David Segelwas glavni navigator, a David Smith glavni vozač RIB-a te vlasnik i ujedno

i predsjednik RIB Shockwavea. Zapisivanjem u dnevnik ekspedicije, Bear Grylls se prisjetio njihova prolaska kroz Barrow Strait: ‘Dave je vodio brod s besprijekornom vještinom. Vodio je nas nekih stvarno strmim, uskim putevima, a opet nas je i brod održao u jednom komadu! Brod je zaista oživio u njegovim rukama, a iako smo bili u strahu, ispostavilo se da je to najizuzetniji gumenjak na svijetu’. Na web stranici ekspedicije je dodao: ‘To je bez sumnje najopakiji, najsposobniji RIB u proizvodnji. Super glatka vožnja, velik brod, brz, suh, sigurno stoji na moru’. Brod ima jedinstven aluminijski Zodiac Military Air Channeled Hull (MACH) koji usmjerava zrak prema kobilici kako bi smanjio otpor. Sposoban je za brzine do 62 čvorova, što ga čini jednim od najbržih gumenjaka na svijetu, a njegove jedine modifikacije bile su dodatak dugog spremnika za gorivo koji sadrži preko 2.000 litara goriva i grijalice. Osim 1.700 milja prolaza, gumenjak je morao isploviti iz Halifaxa u Novoj Scotiji i doći na svoje polazište u Pond Inlet. On je sada na putu od Tuktoyaktukanda, oko obale Aljaske, do Vancouvera kao završne faze putovanja koje će obuhvatiti ukupno 5.700 nautičkih milja.

Novi Suzukijevi motori Novi Suzukijevi motori, o kojima smo pisali u broju 5, napokon su nam, nakon Miami International Boat Showa gdje su imali svoju svjetsku premijeru, došli bliže. U Europi su prvi put bili predstavljeni 18. 09. na nizozemskom sajmu INTERBOAT u Friedrichshafenu, a već par dana kasnije predstavljeni su na sajmu Nautike u Rijeci. Na domaći teren dovela ih je riječka tvrtka Motonavis. Radi se o modelima DF 40QH snage 234 KS, DF50T/40T snage 225 Ks te DF50TH snage 238 KS. Svi motori su trocilindrični, četverotaktni DHOC s 12 ventila i Multi Point Seqential Fuel Injection sistemom napajanja goriva. Svi modeli imaju elektro pokretač i 941 cm kubnih.

Informacije MOTONAVIS 51000 Rijeka, J. Vlahovića BB Tel. 051 213 955

115

v Elektronika

GHP12 -

autopilot sustav za jedrilice

avigo Sistem je predstavio novi GHP 12 autopilot sustav s unaprijeđenim linearnim sustavom upravljanja, robusnog izgleda i sofisticiranih upravljačkih mogućnosti, dizajniran za jedrilice dužine od 6 do 21 metar. Osmišljen prema potrebama jedriličara, GHP 12 je nastao kao rezultat razvoja već poznatog GHP 10 autopilot sustava. GHP 12 je potpalubni autopilot sustav koji, radeći uz minimalnu potrošnju energije, djeluje kao drugi par ruku na plovilu. Ovaj novi sustav dostupan je u dvije linearne mogućnosti upravljanja: Klasa A namijenjena je jedrilicama do 13000 kg istisnine te Klasa B većim jedrilicama do 36000 kg istisnine. Dodavanjem ovih dviju linearnih mogućnosti upravljanja i usavršavanjem posebnog softvera za jedrenje, GHP 12 je postao Garminova vodeća uzdanica u tehnologiji na tržištu jedrilica, a čiju će vrijednost znati prepoznati vjerni korisnici Garmin uređaja. Za optimalan rad, GHP 12 ima ugrađen žiroskop koji precizno reagira na okrete i kontrolu stabilnosti. Osim toga, tu je i otklon kormila koji je jednostavan za ugradnju, a pruža iznimnu preciznost.

Nautičari također mogu očekivati Garminovu jednostavnost i kad je riječ o konfiguraciji i kontroli autopilota. S 3,5-inčnim ekranom u boji, GHC ™ 10 je kontrolna jedinica autopilota koja služi za uključivanje i isključivanje GHP 12 autopilota. Na jedan GHP 12 autopilot sustav moguće je spojiti tri GHC 10 kontrolera koji, iako smješteni na izdvojenim mjestima na plovilu, ne umanjuju funkcionalnost autopilota. Povezan s Garminovim GWS 10 ™ ili drugim kompatibilnim senzorom za vjetar, GPS-om i mrežnom elektronikom, GHP 12 može podržati funkcije za štednju vremena upravljanja, kao što su držanje kursa, držanje vjetra, okret za određeni stupanj, automatski okret za 90 stupnjeva ili po potrebi, plotere za praćenje rute itd. Ovaj novi sustav, osim što saInformacije Informacije drži poseban softver za jedrenje, koristi i NMEA 2000 protoNAVIGO SISTEM kol osiguravajući jednostavnu 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4K instalaciju i pristup mreži glavTel. 01 2334 033 nih podataka autopilota.

Dovedite luku na svoj dlan. Vrijeme je da si poklonite Garmin GPS. Uskoro će početi sezona darivanja drugih, pa iskoristite ovo vrijeme da kupite nešto za sebe. GPSMAP® 78 modernizirani je nasljednik našeg nautičkog ručnog GPS miljenika. Uz odličan TFT zaslon u boji, s visokoosjetljivim GPS prijemnikom i HotFix™ tehnologijom, ovaj višenamjenski uređaj objedinjuje sve napredne funkcije ručnih uređaja, baznu kartu svijeta, AdriaTOPO Lite kartu HR, SLO i BiH, čvrsto kućište s gumenim okvirom, dugu autonomiju baterije, microSD slot i 1,7 Gb interne memorije za sve dodatne nautičke, topografske ili cestovne karte. Svi modeli ove serije su IPX7 vodootporni i plutaju na vodi, dok S modeli imaju ugrađen kompas i barometarski visinomjer. učitana karta na poklon

Vodootporan

Pluta na vodi

g2Vision kompatibilan

3-osni kompas

Follow the leader.

Navigo sistem d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4K, tel: 01/2334-033, gps@navigo-sistem.hr, www.garmin.hr, P.J. Zagreb, Nemčićeva 10, tel: 01/2334-035, P.J. Split, Kralja Zvonimira 85, tel: 021/503-540

Podvodni ribolov

LIGNJOLOV

podvodnom puškom Lignje u podvodnom ribolovu… Zašto ne? Napisao i snimio Pero Ugarković

nazivu podvodni ribolov naglasak je na riječi ribolov što znači lov riba. No, podvodni r i b ol ov na m , na sreću, daje širu mogućnost lova nekih drugih morskih organizama koju su itekako interesantna lovina, bilo kao plijen bilo kao gastronomski užitak. Glavonošci su jako čest plijen, a najčešće se radi o hobotnicama i sipama. Od svih raširenijih i razvikanijih

glavonožaca u našem moru, lignja je sigurno najteža za uhvatiti. Lignje su bića koja bi, po svim pravilima, trebala biti češća meta podvodnih ribolovaca jer je njihov broj, naročito u jesenskom razdoblju, jako velik. Lignje su uglavnom noćni lovci, dok su preko dana u dubini, no to nije pravilo koje vrijedi svakodnevno jer su mnogi iskusni lignjolovci lovili lignje i u podne. Isto tako, prema svjedočenjima onih koji su imali sreće uhvatiti lignju u podvodnom ribolovu, jasno je

Zimsko šuljanje

Uspomena sa Krka

da se one ne plaše prisutnosti podvodnih ribolovaca zbog čega je još čudnije da ih se među ulovima ne susreće često. Kad bi podvodni ribolov bio dopušten noću, lignja bi, pošto se stalno susreće u turističkim noćnim ronjenjima, vjerojatno bila puno češći ulov. Ono što je sigurno jest činjenica da se lignje u podvodnom ribolovu mogu očekivati od kraja jeseni pa sve do sredine proljeća. Za razliku od udičara koji lignje prestaju loviti sredinom zime, u podvodnom ribolovu se baš tada najviše spominje njena prisutnost i lov. Za podvodni ribolov nije važno to što lignje

tada nemaju izraženu želju za hranom ili nešto drugo, već činjenica da ih baš tada možemo uhvatiti. U svakom slučaju, lignje se love kada je more hladno, a u ljetnim mjesecima ih je u podvodnom ribolovu gotovo nemoguće susresti, osim dakako nekih sitnih lignji koje se ne isplati gađati.

Načini lova Prema iskustvima podvodnih ribolovaca da se zaključiti da lignje nemaju neko posebno ponašanje ili ribolovnu tehniku koja daje više rezultata. Naravno, najprisutnija je pri-

ča da je lignja stajala poviše dna, najčešće posidonije, ili se lagano udaljavala od podvodnog ribolovca. Ta priča je najzastupljenija jer je takva vrsta ribolova najjednostavnija pa je gotovo svi primjenjuju. Velik broj podvodnih ribolovaca objašnjava kako im je lignja došla na čeku, pogotovo veliko jato koje se vrti oko neke pozicije i stalno kruži, ne pomišljajući na udaljavanje. Kod ova dva načina lignje su pokazale jako malu dozu plašljivosti i rijetko bi se, zbog prisutnosti podvodnog ribolovca, hitro dale u bijeg. No, postoji još jedna interesantna priča o načinu lova na lignje, a ta je da su lignje ulazile i izlazile iz neke pećinice gdje su očito polagale jajašca na njezin strop. Taj lov bio je jako plodonosan i jednostavan, no naići na takvu situaciju ravno je dobitku na lutriji. Dakle, svaka ribolovna

Bogat dan

119

tehnika ostavlja nam mogućnost lova na lignju, no svaka radi u svoje vrijeme. Ako je more bogato sitnom ribom, onda će se lignje vjerojatnije loviti na čeku, ako je more mrtvo, treba ih tražiti po dnu. Naravno, jasno je da je i svaka vrsta puški dobra za njezin lov, a pošto se obično love lignje većih dimenzija, teško da će je i pogodak ostima raspoloviti, što bi sigurno bio slučaj ukoliko bi se radilo o manjoj lignji. Pogodak ostima trebao bi šokirati lignju i pogoditi je kroz najtvrđi dio. Pogodak harpunom mora biti jako precizan, inače će se lignja, pogotovo velika, rastrgati zbog svoje snage propulzije.

Iskustva lova liganja Kako se u podvodnom ribolovu najčešće naiđe na lignju tijekom čeke, tako ju je tada i sasvim jednostavno uhvatiti. Jedino je važno da je lignja većih dimenzija, da bi imali što veću mogućnost sigurnog pogotka. Većina liganja koje su ulovljene podvodnom puškom bile su izrazito velikih dimenzija, čak i preko 2 kg. Rijetko se radi o lignjama manjim od pola kilograma, što je ustvari i normalno za zimsko razdoblje kada je prosječna lignja već prerasla veličinu one koja se lovi na jesen. Interesantno je također i to da se lignje najčešće love na manjim dubinama, do 10 metara. Razlog je vjerojatno u tome što je pliće svjetlo dosta jače i tako nam pomaže uočiti inače teško uočljivu lignju. Također, oblačno vrijeme se pokazalo pogodnijim, za lov liganja podvodnom puškom što je možda također rezultat puno lakše vidljivosti. Postoji još mnogo zanimljivosti glede lova liganja podvodnom puškom pa tako i priča jednog kolege koji govori kako je gledao lignje kako stoje pri dnu dok mu zubaci dolaze na čeku, što bi panulašima vjerojatno bilo interesantno dok je podvodnim ribolovcima obično puno važnije doći do

120

zubaca nego do lignje. Jedan podvodni ribolovac čak je i uhvatio lignju s udicom zabijenom u njezin plašt, što znači da se lignja nekako skinula s panule. Za razliku od sipa koje je potrebno pažljivo skidati sa strijele jer znaju ugristi, lignje nemaju takav mehanizam pa ih se može samouvjereno uzeti

u ruku.Iz klasičnog ribolova je poznato da lignje žive na gotovo cijelom Jadranu, od ušća rijeka pa do otvorenog mora, stoga je jasno da se u podvodnom ribolovu lignja može očekivati bilo gdje pa čak i tamo gdje se udičarski ne ulovi često. Ostale vrste roda liganja još su rjeđe jer gotovo sve

žive u jako velikim dubinama u kojima se mogu loviti samo uz pomoć koća. Koliko mi je poznato, našeg najvećeg predstavnika tog roda, lignjuna totana, uhvatilo je u podvodnom ribolovu nekoliko ljudi u Italiji i Španjolskoj, stoga, treba samo roniti i sreća će se javiti sama.

Vijesti

Booneve Fluorokarbon pučinske varalice by Yamashita

roljeće je savršeno doba za pučinsku panulu u kojoj su najčešća lovina lucevi, no uvijek ostaje dovoljno prostora za iznenađenja. Ribolovni centar Barka u ponudi ima impresivni izbor Boone pučinskih varalica za ovakvu vrstu ribolova. To su u prvom redu varalice Mahi Jet, Hoo Lili i Gatlin-Jet, a sve s istom ključnom karakteristikom – lovne su do bola. Izbor boja i veličina je jednako bogat tako da je teško naći čega nema. Stoga požurite, uzmite i potopite svoju varalicu, dajte gasa i nasučite ribu života.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

isokokvalitetne performanse svjetski poznatih Yamashitinih proizvoda ne treba posebno predstavljati. Iz najnovije ponude izdvajamo fluorokarbon New Kuro od 120 i 150 libri pakiran u matasama od 100 metara. To je izuzetno mekan i podatan fluorokarbon tako da je savršen izbor bilo za drifting, bilo za trolling. New kuro izvrsno drži na čvoru tako da je prekidna čvrstoća vrlo blizu onoj osnovnoj lineranoj. Budući da je vrijeme Informacije big game fishinga u punom jeku, nema dvojbe da je YamashiŠKORPION DNC ta New Kuro pravi izbor. 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Unbreakable Cool Solid

Skosavice Natural Color

vaj štap namijenjen je ribolovu iz brodice. Dostupan je u tri veličine – 1,00, 1,20 i 1,50 metara. Svi modeli su jednodijelni, a težina izbačaja je, bez obzira na model, od 100 do 200 grama. Štap Cool Solid je izvrsno balansiran što u potpunosti dolazi do izražaja pri maksimalnom opterećenju. Tako će ovaj štap u trenutku kada se čini da je došao do krajnjih granica izdržljivosti otkriti uistinu impresivnu rezervu snage,

amashitine su skosavice nasukale batele i batele liganja. U tome su se posebno proslavile skosavice odjevene u prirodne uzorke. Ove skosavice vrlo vjerno oponašaju kanjca, trlju, kneza, cipla, skušu, srdelu… U moru ih je uistinu teško razlikovati. Skosavice imaju otežanje s donje strane i dostupne su u veličinama 2, 2,5, 3 i 3,5. Svi su modeli opremljeni dvostrukim inox krunicama koje se ne tupe ni nakon nekoliko seInformacije zona. A što je najljepše, jednako učinkovito love i lignje UDICA - SONIK i sipe pri čemu ni hobotnice 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 nisu pošteđene njihove kobTelefon 023 / 305-398 ne privlačnosti.

što svakako naglašava i epitet Unbreakable koji prati ovu seriju. Maloprodajna cijena ovih štapova se, ovisno o odabranom modelu, kreće od 65 do 89 kuna što je više nego povoljno. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Dobojska 38e Telefon 01 / 3098 - 625

121

Podvodni ribolov

KAVALA -

tajanstvena sjenka u podmorju Napisao i snimio Neven Šerić

danas se sjećam prvog susreta s većim primjerkom kavale, težim od pola kilograma. Roneći na jugoistočnom dijelu otoka Brača promatrao sam morsko dno s površine. Odjednom sam ostao zatečen neobičnom si-

luetom veće ribe koja je lijeno lelujala pred uskim uzdužnim procjepom, na desetak metara dubine, neposredno pod obalom. Razveselio sam se lakom plijenu, no prije nego sam zaronio na domet medistena s kojim sam tada lovio, u trenutku je nestala u obalnom procjepu. Računao sam da je sigurno moja, spuštao sam se

pred procjep i uporno svijetlio unutra. Ništa. Niti krajeve peraja nisam primijetio. Sljedeće jutro sam se vratio na istu poziciju i s površine uočio tri primjerka! No, od ulova opet nije bilo ništa. Kao da su ribe nestale u svom skrovištu. Tek mnogo godina kasnije sam spoznao da njihovo skrovište tek počinje, tamo u tamnim rubovima procjepa koji je moguće vidjeti. Duboki koridori u kojima se skrivaju su najčešće nedostupni i svjetlu podvodne svjetiljke, a kamoli roniocu.

Prema literaturi, kavala može narasti i preko 52 cm duljine te težiti do 4 kilograma težine

Neobični podmorski reljefi staništa kavala

Kasnije, nakon prvih uspješnih ulova većih kavali, lovio sam ih posvuda, od Molunta, preko Cavtatskih i Elafitskih otoka, pod liticama Sušca i Lastova, ali i nad lažinom otočića pred šibenskom Rogoznicom, na vanjskim obalama Žirja, pod kosama južnih obala Dugog otoka, u procjepima Premude i drugdje. Kasnije, kada mi je fotoaparat i kamera postala glavno oružje jednako sam se veselio susretu s ovom neobično lijepom i elegantnom ribom

zlatasta odsjaja. Kavala pripada obitelji sjenki prepoznatljivim po tijelu s visokim hrbatom i dominantnom glavom. Široke peraje s preljevima zlatne boje uočljive su s površine, zbog kontrasta u odnosu na tamno smeđu boju tijela. Prema literaturi, kavala može narasti i preko 52 cm duljine te težiti do 4 kilograma težine. Takvi kapitalni primjerci danas su u Jadranu vrlo rijetki, a kolege podvodni ribolovci su ih nekada lovili u širem akvatoriju Lošinja. Naselja kavali su danas na većim dubinama. Tamo su sigurne od mreža i pušaka za podvodni ribolov. Upravo poponice, koje ponegdje gotovo

stalno stoje u moru, a vade se tek da se iz njih izvadi riba, uzrok su preseljenja staništa kavali u dublja područja. Tamo gdje se ne može sidriti, a morsko dno nije prikladno za lov ribe mrežom i danas ćete se iznenaditi susretom s kakvom velikom kavalom. Naravno, ne one kapitalne veličine, kakve su pred četrdesetak godina učestalo lovljene u Istri. Danas najveći ulovljeni primjerci mjere oko 2,5 kilograma težine i pretežito bivaju plijenom podvodnih ribolovaca. Kavala noću rado zagriza velikog crva na odmet bačenog s obale. U nekim je godinama rijetka, a u nekim učestalija. Još uvijek se mogu susresti i jata od dva-

Pozicije koje kriju mračne duge koridore s kavalama u samoj obali

Staništa kavale

desetak primjeraka ove ribe, uglavnom na dubinama od tridesetak metara na područjima koja se na nautičkim kartama označavaju sa kor.

Danas najveći ulovljeni primjerci mjere oko 2,5 kilograma težine i pretežito bivaju plijenom podvodnih ribolovaca Staništa kavale su po čitavom Jadranu, ali su brojnija naselja u blizini manjih otoka i hridi, te po pučinskim brakovima srednjeg Jadrana. U podvodnom ribolovu kavala se najbolje lovi ili u rano jutro ili kasno poslijepodne. Sredinom dana, čak

i na mjestima gdje joj je stalno stanište, zavlači se u duboke i mračne procjepe ili lebdi pri dnu podmorskih zidova, na sigurnoj udaljenosti od podvodnog lovca. Veći primjerci kavale se danas rijetko susreću pliće od petnaestak metara, a sredinom dana se povlače još dublje. Noću kavala izlazi u lov na sitnu ribu i račiće. Tada se može uspješno loviti odmetom s obale. Tu se zadržava do prvih sunčanih zraka, nakon čega ponovno nestaje u dubljem moru. Zbog takve navike hranjenja kavala se nekada često lovila ostima pod svijeću. U zoru se kavale zadržavaju u blizini rtova pučinskih otočića i hridi. Lijeno lelujaju nad posidonijom. Čim se neki od primjeraka uznemiri nestaje cijela grupa. Kavale međusobno komunici-

Procjepi u kojima su kavale su uski i rizični za zavlačenje

Prepoznatljiva pozicija sa skrovištima kavale u obali

Objekt fotografije Podvodni fotografi kavalu vrebaju noću, no kako je sve rjeđa teže postaje objektom fotografije. Praktičan savjet podvodnim fotografima je da uočenu kavalu, koja je zamakla u uski procjep u koji se ni ne može zaviriti, ciljaju objektivom nasumice. Ako pak pri ruci imate i kompaktni fotoaparat u manjem kućištu, zavucite ga duboko u procjep i okidajte. Možete se iznenaditi lijepim fotografijama. Neke od ovih su nastale upravo takvom tehnikom snimanja sredinom dana na južnoj obali Pelješca. Kavala u svom skrovištu

raju ispuštajući neobične zvukove koji nalikuju kuckanju zubima. Tijekom dana, dok su skrivene u procjepima upravo se po tim zvukovima mogu pronaći. Kada kuckanje prestane, to je znak da su osjetile uljeza i zavukle se dublje u svoja skrovišta.

Danas su staništa kavala u plićem moru samo dugi i mračni podvodni labirinti u kojima je potpuno sigurna od svog glavnog neprijatelja čovjeka Neobično elegantnih i naizgled usporenih pokreta, kavala je poseban ukras podmorja istočnoga Jadrana. No sve je rjeđa i sve se teže lovi. Poneka lovna godina ugodno iznenadi, pa se kavale češće uoče. No, kao i druga riba promijenile su staništa i ponašanje, te hitro zamiču u svoja skrovišta na nailazak ronioca. Danas su staništa kavala u pli-

U uskom procjepu gdje se ne može zavući glava, ali može fotoaparat

ćem moru samo dugi i mračni podvodni labirinti u kojima je potpuno sigurna od svog glavnog neprijatelja - čovjeka. Kavala se zadržava i na kamenitom dnu prekrivenom gustim livadama posidonije. Na takvim terenima lebdi nad posidonijom, a na prvi znak opa-

Vrijeme za ribolov na kavalu

U dubokim procjepima

Ogrlice od kavale U koščatim izbočinama na kostima glave kavale mineralne su nakupine sedefastog sjaja. Ove nakupine su okruglasta oblika i lako se obrađuju u pravilan oblik. Nekada su ribari od njih nizali ogrlicu koju su poklanjali kćerima za udaju. Što je primjerak kavale veći, znatno je veća i ta nakupina. Kod kapitalnih primjeraka ova nakupina je veličine palčanog nokta.

snosti nestaje u travi, povlačeći se prema dubini. Ponekad, na područjima gdje se učestalo ne roni, kavala će nakon što se zavuče u posidoniju izviriti iz nje i promatrati ronioca. Na takvim mjestima se u kasno ljeto tijekom večernjih sati mogu nad posidonijom uočiti jata kavali kako lelujaju kao kakve prikaze. Na prvi znak opasnosti nestaju u travi ostavljajući promatrača u pitanju jesu li mu se kavale tek pričinile ili su doista bile tu, pred njim. Pretraživanje procjepa u kojima se skrivaju kavale s podvodnom svjetiljkom rijetko će

uroditi plodom. Kavale bježe od svjetla i zavlače se u ljudskom oku nedostupne krajeve labirinta u stijenama. Na nekim lokacijama njihova staništa su otkrivena nekoliko metara duboko u uskim obalnim procjepima. Treba hrabrosti i ludosti za zavući se u uske procjepe gdje je to uopće moguće. O takvim pozicijama na otoku Visu priča jedan od najiskusnijih lokalnih ronilaca, Siniša Ižaković. Takvi labirinti postoje i pod južnim obalama Brača, po svjedočenju Renata Semiza, nekadašnjeg državnog prvaka u podvodnom ribolovu. I sam

Kada se zavuče fotoaparat tamo gdje ronioc ne može

sam otkrio neke takve pozicije. Prošlo ljeto sam jednu otkrio pod južnom obalom Lastova. U pećini u kojoj postoji zračni džep, a do koje se stiže uskim podmorskim koridorom, pred mojim je očima lelujalo dvadesetak lijepih kavali. Na pojavu ronioca u trenutku su se razbježale, ali sam jednu uspio ovjekovječiti fotografskim aparatom. Na područjima pod po-

sebnim režimima zaštite, kao na primjer u Nacionalnim Parkovima Kornati i Brijuni kavalu se i danas može lako pronaći i fotografirati. U literaturi se navodi podatak kako se kavale zadržavaju i na ušćima rijeka te u blizini izvora slatke vode. No, sve veća količina otpadnih voda koje se na takvim mjestima ispušta u more sa slatkom vodom uzrokom je potpunog ne-

U dnu pećine počinju koridori u kojima su kavale

stajanja kavali s tih područja.

I ako ih ne vidite u korama i procjepima gdje su nekada obitavale, pažljivo osluškujte i možda začujete prepoznatljivi zvuk, kao cvokotanje zubima, kojim one komuniciraju Sportski ribiči danas kavalu još uvijek uspješno love pod Konavoskim stijenama, po vanjskim obalama Elafita, uz sjevernu i južnu obalu Mljeta, na određenim pozicijama u Lastovskom arhipelagu, na jugozapadnim dijelovima Šolte, po vanjskim otocima Šibenskog arhipelaga, uz južnu obalu Dugog Otoka, te u širem akvatoriju Lošinja i Cresa. Učestalija je na vanjskim obalama otoka,

no to nije pravilo. Bolje se lovi u kasnijim poslijepodnevnim satima, a ponuđeni mamac na udici rado i grabežljivo uzima noću, osim u periodu punog mjeseca. Noću se lovi, po svjedočanstvima udičara, i uz rubove livada posidonije na zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima otoka. Južne obale Korčule, nekada vrlo bogato područje kavalama, opustošeno je noćnim krivolovom. Tako je tamo kavala, nekad učestala riba, danas prava rijetkost. Kavala, mada danas rijetka, možda će i vas iznenaditi na nekom pustom području. I ako ih ne vidite u korama i procjepima gdje su nekada obitavale, pažljivo osluškujte i možda začujete prepoznatljivi zvuk, kao cvokotanje zubima, kojim one komuniciraju. Približite se izvoru zvuka i u uski procjep zavucite fotografski aparat. Možda ćete uloviti barem fotografiju...

Vijesti

Ron Thompsonove Thermal-Trouser torbe s kutijama i Thermal-Jacket

ećina je ribolovnih tehnika, a pogotovo varaličarenje, naprosto nezamislivo bez dobro organizirane i pregledno posložene opreme. Ron Thompsonove torbe s varalicama upravo su idealne za pregledno i kvalitetno skladištenje i transport sitnog ribolovnog pribora i varalica. Torbe su izrađene od pletenog poliester materijala. Model Fieldgear XP 6 BOX SYSTEM ima dimenzije 39x25x29 centimetara, a sadrži šest kutija dimenzija 27,5x18x4 centimetra uz dva vanjska bočna pretinca i jedan veliki prednji. Model Fieldgear XP 4 BOX System ima Informacije dimenzije 47x27x24 centimetara, a sadrži četiri kutije diT.P. OLIVARI d.o.o. menzija 35x22x5 centimetara 10430 Samobor, Gajeva 49 uz dva vanjska bočna pretinca Telefon 01 / 3366 - 042 i jedan veliki prednji.

valitetno termo odijelo je, u uvjetima kakvi trenutno vladaju, od neprocjenjive važnosti bez obzira kakvim se oblikom ribolova bavili. Od dobrog se odijela očekuje da je toplo, dovoljno meko i savitljivo i naravno vodootporno. Upravo takvo odijelo je Zebcovo dvodijelno termo odijelo, s tim da je donji dio na tregere s visokim leđnim i grudnim dijelom što sprječava bilo kakav gubitak topline. Ovo odijelo je izrađeno od 320 gramskog Oxford najlona, podstavljeno flisom te kao takvo toplo i potpuno vodootporno pa se s njim bez straha možete uputiti u ribolov i po najvećem pljusku. Cijena donjeg dijela je 380 kuna, a gorInformacije njeg 465 kuna. Odijelo LUNA MARIS d.o.o. je dostupno 10000 Zagreb, Dobojska 38e u veličinama Telefon 01 / 3098 - 625 L, XL i XXL.

Basic i Shallow

Booneov alat

amashitine skosavice namijenjene obalnom lignjolovu izuzetno su dobro prihvaćene i to ne bez razloga. Bez obzira na teren ili trenutne uvjete, ove su se skosavice pokazale izuzetno lovnima. Ukoliko je makar jedna lignja u blizini, ove će je skosavice magnetnom privlačnošću natjerati na napad, a potom i na susret s najoštrijim krunicama. Glavna karakteristika ovih skosavica je da se prilikom povlačenja ne kreću prvocrtno već u stranu. U ponudi su dva modela, Basic i Shallow, svaki u dvije dimenzije, a razlika među njima je ponajviše u brzini tonjenja. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

oone je ime koje se u ribičkim krugovima izgovara s velikim poštovanjem, i to ne bez razloga. Sav alat ove renomirane tvrtke odlikuje visoka kvaliteta, kako u izboru materijala od kojih je izrađen, tako i u njegovoj praktičnosti. Bez obzira kakav alat odabrali, ne možete pogriješiti. Ribolovni centar Barka u svojoj ponudi ima kompletan asortiman, od kliješta za krimpaInformacije nje, preko kliješta za vađenje udica, škara, noževa… Trebate RIBOLOVNI CENTAR BARKA samo doći i odabrati alat, a 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a vrijeme će pokazati da izbor Telefon 021 / 334 - 340 nije mogao biti bolji.

127

Podvodni ribolov

MEDULIN

najbolji kod kuće 17. Ekipno prvenstvo Hrvatske u podvodnom ribolovu 23. listopada Napisala Valentina Prokić

odvodni ribolovci Medulina – B ra n ko Ikić, Josip Urti i Ozren Božić pobjednici su 17. izdanja ekipnog prvenstva Hrvatske održanog u organizaciji Marlere iz Ližnjana. Ikić, Urti i Božić tijekom petosatnog su lova u akvatoriju Medulinskog zaljeva i Premanture ulovili 37 riba, ukupne težine 21384 bodova, što im je donijelo 36184 postotnih bodova. - Stvarno smo dobro lovili. Dva dana smo išli u pregled naših starih pozicija. Ribe je bilo stvarno puno, a na gari su se uvjeti promijenili, bilo je malo mutnije i sva riba koju smo vidjeli u pregledu je išla količinski u pola. No i tako je bilo jako puno. Ribe su bile od pola kile do kile i pol, ne više, jako puno kavala i tabinja. Kurenat je bio jak oko Premanture, uvijek je tako kada je pun mjesec, bilo je teško za raditi, ali kako

nama, tako i ostalima, rekao je najiskusniji Medulinac Branko Ikić. Drugo mjesto u konkurenciji 19 ekipa osvojili su ribolovci Tribunja, Stjepko Kesić, Antonio Kulušić i Ivan Borozan sa ulovljene 22 ribe, teške 14100 težinskih bodova, odnosno 22900 bodova. Treće mjesto pripalo je Škarpini iz Nerezina za koju su lovili Đani Uhač, Daniel i Marko Gospić. Škarpinini ribolovci imali su 17 riba i tri divljači, ukupne težine 18456, što im je donijelo 21125 bodova. Organizatori i sudionici imali su sreće sa vremenom, malo laganog burina, a zatim jugozapadnjaka, no to im nije stvaralo nikakvih problema. No, ispod površine situacija nije bila nimalo jednostavna jer je struja bila vrlo jaka te je zbog toga većina ekipa lovila u Medulinskom zaljevu, a tek dvije, tri ispred Premanture. Zanimljivo, od 19 ekipa samo je jedna natjecanje završila bez važećeg ulova.

Božić, Urti i Ikić

Vijesti

Skosavice by Yamashita

Okuma Solterra

amashitine su skosavice stekle svoju slavu na svim morima pa tako i na našem. Prepoznatljiva kvaliteta, kako samog tijela tako i krunica, naprosto oduševljava. U zadarskoj prodavaonici ribolovnom opremom Mikeli Trade na raspolaganju stoji cijela paleta ovih skosavica. U ponudi su modeli tipa Oita s integriranim olovnim otežanjem po cijeni od 57 kuna, klasične plivajuće skosavice po cijeni od 47 kuna te mekane silikonske skosavice najnovije generacije za popularnu tataki tehniku po cijeni od 66 kuna.

kuma je na tržište izbacila tri nova modela multiplikatora - SLR15CS, SLR-30II te SLR50WII. Multiplikatori imaju spiralno obrađen pogonski i glavni zupčanik izrađen od 303-grade čelika, kovanu aluminijsku adoniziranu špulu, specijalni kočioni sistem izrađen od kombinacije metala i karbonskih vlakana te kovanu aluminijsku dršku s ergo gripom. Model SLR-15CS ima 5+1 ležaj, prijenos 6,2:1, kapacitet 340m / 0,50 mm i nema vodilicu strune. Model SLR-30II ima 5 lagera, dvije brzine, prijenosi 3,8:1 / 1,7:1 te kapacitet 700 m / 0,50 mm. Model SLR50WII ima 5 ležajeva, dvije brzine, prijenos 3,2:1 / 1,3:1 te kapacitet 640 m / 0,70 mm.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Alcedo Pride Boat

lcedo štapovi najnovije generacije predstavljaju pravi spoj suvremene tehnologije i nesagledivog iskustva. Alcedo Pride Boat su brodski štapovi tipa bolentino, izrađeni od visoko moduliranog radial karbona s nevjerojatno funkcionalno upletenim ojačanjima. Vodilice su iznimno lake SIC s okvirom od inoxa 18/8. Ovaj štap ima tri utična vrha različitih jačina koji su u stanju detektirati i najmanji pomak na drugoj strani najlona. Alcedo Pride Boat štapovi su dostupni u dužinama 2,5, 3, 3,5 i 4 metra po maloprodajnoj cijeni u rasponu od 340 do 499 kuna, ovisno o odabranom modelu. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Informacije T.P. OLIVARI d.o.o. 10430 Samobor, Gajeva 49 Telefon 01 / 3366 - 042

Udice VMC 7199 BN

vo je zasigurno jedna od najpopularnijih VMC udica koje se koriste na našem dijelu Jadrana. Svojim Octopus oblikom, ovisno o odabranoj veličini, pokriva skoro sve načine ribolova s obale i iz barke. Izrađena od visokolegiranog čelika poboljšanog vanadijem odlikuje se izuzetnom čvrstoćom i elastičnošću koja iznenađuje u usporedbi s udicama izrađenim od žice iste i veće debljine. Lovnost ovog oblika udice dokazala se kroz bezbrojne ulove svih vrsta riba pa je praktično svi proizvođači imaju u svojoj ponudi. Vrh ove udice izrađuje se istiskivanjem materijala što joj daje znatnu prednost u odnosu na udice kod kojih se vrh dobiInformacije ja odsijecanjem jer se na ovaj način dobija znatno trajnija FISH & FUN i čvršća struktura materijala 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 što vrh čini znatno čvršćim i Telefon 01 / 3878 - 331 trajnijim.

129

Sajmovi

NAUTICA 2010. Riječki sajam se profilirao kao sajam za domaću brodogradnju i nije čudo da su se pretežito mogla vidjeti plovila i oprema izrađena u Hrvatskoj Napisao Mladen Marković

vjedoci smo teških vremena i stanja koje se, nažalost, još produbljuje i guši domaće proizvođače plovila i opreme. Vlada je uvođenjem trošarina dodatno zagorčala život cijeloj zajednici domaćih brodograditelja i pravo je čudo da netko još uopće proizvodi plovila. Zbog toga je na riječkom gatu

bilo lijepo vidjeti toliko brodova i brodica iz domaće proizvodnje. Sam sajam je ove godine dobro organiziran, ne računamo li neke sitne propuste koji u konačnici nisu mogli umanjiti pozitivni dojam. Riječka Nautica se definitivno opredijelila kao sajam kojemu je primarna domaća brodogradnja. Da je tome tako, dokaz su i izloženi radni brodovi na koje se ne

plaća ni trošarina ni PDV, što pojeftinjuje samu cijenu plovila. Tako se mogla vidjeti radna verzija Šibenika 800, Gulla 745 GR te Raba 830. Posebno veseli što su pojedini brodograditelji napravili brodice po vrlo pristupačnim cijenama, pa nije čudo da je Naval 19 s cijenom od zamalo sto tisuća kuna bio pravi hit, što potvrđuje i prodaja od desetak primjeraka. Naval 19 je, uz Pharos 45

koji je imao propulzijski sustav Cummins MerCruiser, osvojio i Grand Prix sajma, odnosno nagradu su dobile tvrtke Gata Port iz Zagreba i Monachus iz Splita. U toj klasi jeftinijih plovila bio je i Murterino 21, a bilo je tu i luksuznih brodova poput Sesse F54, kojoj je pripalo Zlatno jedro. Na sajmu se mogao vidjeti i Grašo 19 i 20 stopa, Leidi 600, Bakan 6.30, Harpoon 550, Labin 500 Atba

500 u standardnoj i Fisch verziji te Tušekove brodice Gringo 500 i Cobra 499. Na sajmu se mogla vidjeti i bogata ponuda gumenjaka pa su potencijalni kupci mogli isprobati Barracuda, Ragusa i Dumi gumenjake, a na sajmu su se mogle vidjeti i prestižne gumice poput Zodiaca, Nautice i Nautice Fisherman 560 Cabin. Što se tiče motora, najveća zvijezda je bio Suzuki 50, koji se samo

kratko nakon premijere u Friedrischafenu mogao vidjeti i u Rijeci, a o kojem više pišemo u ovom broju. Dakako, na sajmu se uvijek mogu vidjeti i motori Evinrude, a jedan je bio montiran na apsolutni hit sajma, Naval 19. Od stabilnih motora, i ne samo motora, prije svega treba spomenuti SCAM, čudo s Viškova. Naime, radi se o sjajnim motorima koji su napravljeni na bazi Kubo-

te. Na sajmu se mogla vidjeti i elektronika, no, nažalost, nisu izlagali uvoznici nego pojedini prodavači pa se tako Garmin mogao vidjeti na dva štanda. Uz prije spomenute Naval 19 i Pharoh 45 te Sessu F54, zlatno jedro je dobio Dunkić iz Šibenika za radnu verziju brodice Šibenik 800, Raguž Marine za višenamjenski gumenjak Ragusa 1000, prof.dr.sc. Pavao Komadina za doprinos razvoju

sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša na Jadranu te Prikolice Bertinec. Na kraju treba reći da je sajam Nautica iz Rijeke krenuo u odličnom smjeru i nadamo se da će ubuduće na sajmu izlagati još više domaćih izlagača, jer, kako kaže pjesma, poslije svake kiše dolazi sunce, a nadamo se i da će nakon ovih tužnih godina sunce jednom obasjati i Lijepu našu.

131