Ribolov na Jadranu 12/2009 by brankarel

ISSN 1847-2915

Ribolov s obale i barke, big game, podvodni ribolov, nautika

Noćno špinanje lubina * Terhi 475 Open FC * Jadranske kirnje * Štap za orade

Izvučeni dobitnici nagradne igre!!! GODINA V - BROJ 12 - PROSINAC 2009. - 25 KN - 3.80 EUR - 7 KM - 250 DIN - 6 SFR

Sretan Božić i Nova godina!

SADRŽAJ U OVOME BROJU

UVODNIK

Svijet ribolova, vijesti, auto za ribolov, podvodni ribolov, svijet nautike, ribolov iz barke, ribolov s obale

7 napisao Mladen Marković

NAGRADNA IGRA

NOĆNO ŠPINANJE Primjetio sam da svjetleće varalice mnogo bolje love. Mišljenja sam da je razlog fluorescentna boja tijela koja može dočarati boju lignje. Kada bacamo naše varalice u lučkom području, bitno je promatrati varalicu u trenutku kada nam se približava dok je vadimo

XII. ORADELA KUP

24 napisao Boris Bulić

RIBLJA PAMET

24 napisao Mlađan Vrcan

LIGNJA PO LIGNJA...

46 napisao Mlađan Vrcan

STRANICA 34

RIBOLOV U AKVATORIJU SVECA

JADRANSKE KIRNJE

napisao Neven Šerić

Na područjima oko Lastova i Komiže postoje ribari koji su orijentirani na lov ove vrste pa se nerijetko vraćaju u luku s ribama preko 70 kilograma. U podvodnom ribolovu poznajem samo jednog lovca koji je uhvatio nekoliko komada ove vrste veličina kojih su za nju bili mizerni - do 20 kilograma

galebovi hrvatske

napisao Krešimir Leskovar

namjenske olovnice

70 napisao Boris Bulić

STRANICA 90

navigo sistem

ŠTAP ZA ORADE

napisala Božena Prelec - Krapinec

Kod ribolova po jačem vjetru dugi i masivni surf štapovi će se tresti i poskakivati i na taj način bitno umanjiti mogućnost uočavanja prvog kontakta ribe s ponuđenom ješkom, a kvalitetu čeke bitno umanjiti. Kod tankih carp štapova takva situacija je izbjegnuta jer svojim blankovima manjeg obima lakše odolijevaju naletima vjetra

lowrance na akciji

TERHI 420 open fc

napisao Mladen Marković

MUzej podvodnih dejavnosti 112 napisao Boris Bulić

STRANICA 42

RUBRIKE UVODNIK NAGRADNA IGRA VIJESTI ULOVI PISMA ČITATELJA NATJECANJE SVIJET RIBOLOVA RIBOLOV S OBALE RIBOLOV IZ BARKE RIBOLOVNI FELJTON ŽIVOT UZ MORE

MAZDA CX - 7 7 12 17 18 20 22 30 34 46 50 58

RIČ RIBARSKA METEOROLOGIJA OPREMA ELEKTRONIKA BROD ZA RIBOLOV MOTORI PODVODNI RIBOLOV SCUBA AUTOMOBIL ZA RIBOLOV SAJMOVI MALI OGLASI

64 66 70 78 82 88 90 112 114 124 132

114 napisao Mladen Marković

Biograd boat show

124 napisao Boris Bulić

Dragi prijatelji mora i ribolova!

aša nagradna igra je završila, nagrade su izvučene o čemu možete čitati na narednim stranicama. Jedna je igra završila, a druga će startati početkom slijedeće godine kada ćete biti upoznati s novim nagradama i pravilima igre. Čestitam svim dobitnicima i nadam se da će nagrade u ribolovu dobro iskoristiti. Dragi prijatelji mora i ribolova. Ma muči me jedna stvar! Mala Hrvatska brodogradnja dovedena je na prosjački štap imbecilnim zakonom, pa je čak i Jaca rekla da je napravljena greška u koracima i da je to bilo nesmotreno. Dakle, stidljivo je najavljeno da bi se nešto možda moglo ispraviti. Ono što me čudi je da su se javili ‘spasioci’ male hrvatske brodogradnje koji nude sve i svašta, sada kada je izvjesno da bi ta budalaština mogla pasti. Ja se duboko nadam da će ljudi iz hrvatske male brodogradnje koji se muče da održe bilo kakvu proizvodnju u ovim tužnim vremenima uspjeti prepoznati te ‘dobročinitelje’ i da se neće dati zavesti nekakvim pustim obećanjima. Ma ljudi moji, ne vjerujte Danajcima ni kad darove nose! Ma mora san reć, jerbo me ovih dana tuku s televizije, iz novina, s jumbo plakata neki smišni judi ča govoridu da će orat ka konji, ka traktori, da će za pet miseci iskorinit kriminal, da će dat da judi u Rvatskoj bolje žividu, da će... Ma ja ne razumin kako pricidnik Rvacke more orat ka konj, da prostite. Jer ča će onda u svitu reć, kakvi smo to judi kada nam je pricidnik konj? Ili kakva je to država di je pricidnik traktor! En ti jarca, odma san se oznojio. A tek ča govoridu jedan o drugom. Te ovaj ča je od rata naovamo sakupija veliko bogatstvo koje se more mirit u milijunima, ne kuna sinko moj nego eura, je uteka iz Splita kad je počeja rat. Ma bar tako veli drugi ča je prava poštenjačina, koji nije uzeja ni kune, kako veli, a koji je štitija i štiti onega ministra ča ga je Jaca

sminila jer je kupija vojne kamijone. I svi se sada pitaju di su šoldi od tega. Onda ovi pošteni, ča štiti onoga ča je ukra pineze od kamijoni, govori za onega ča malo čudno gleda da je dezerter i da je pobiga u Jameriku kad je počeja rat. Onda je ovi ča se budi u pet da bi moga trčat u šest i koji govori da voli životinje pojubija nekog pasa, pa ga je oti pas tija ugrist, jerbo mu se ti kandidat nije svidija. A kako će se pasu svidit kad je zakupija sve jumbo plakate, sve TV programe i novine svih orijentacija, pa za njega sigurno vridi ona Stipina da ga možeš očekivat da skoči iz paštete. Sigurno se ćuko pita otkud mu šoldi za to reklamiranje! A on lipo pasu more reć ‘da puno dela’ pa je zaradija. Je, puno ‘dela’ reći će taj kandidat, koji s kajkavskim ima veze ko Marica s krivin... Ma ne bojte se neću beštimat, ne da mi ova moja Božena ča pazi na mene ka kobra. Jebate (ovo nije vidila), koji sam ja siromaj! Doma imam jednu, a sad san u redakciji dobija drugu kobru! En ti život kad nesmiš reć ni rič! Nego ča san... A da! Da je taj kandidat ča ga je oti pas tija ugrist dobar čovik govori i to ča je svome kumu da, da radi sve posle u Zagrebu čiji je gradonačelnik i koji su se dali radit te da mu je platija deset puta više nego ča vridi posal. Ma znan da će te vi sada cvilit da ti posli koje je radija kum puno koštaju! A ča bi vi tili? Ma kako neće koštat kad je kum u pitanju! Ako nećeš kumu, jebate (ni ovo Božena nije vidila) kome ćeš onda! I ča vi sada oćete! Čovik lipo veli da idemo radit jer je on valjda s kumom radija, dok smo se mi ostali zaj... ma znate već (judi moji nesmin kazat onako po srcu, gleda me ova mala). Ma ke parola? Idemo raditi! Bogati! A tek ova parola - treći hrvatski predsjednik! Ili ona – Za europsku i ponosnu Hrvatsku! Ma puštimo mi bezvezne parole, jer ovi smišni judi obećavaju ono ča ne mogu ispunit, jerbo ustav naše države jasno veli ko ima vlast. Pricidnik to sasvim sigurno nema i zato nam triba čovjek koji će biti pošten, koji će nas

zastupati u svitu, a mi nećemo doma crveniti od srama. Ne može Hrvatska biti Zagrebački holding, koji je usput rečeno Zagreb doveo do pred bankrot. I ne može Hrvatska biti nečija prćija gdje se krade, uzima, daje netjacima, kumovima, rodbini i nakon toga bez srama stane pred lice nas običnih judi i kaže – moramo ‘delati’! Judi moji, prijatelji mora i ribolova! Pustite lažna obećanja i dobro razmislite kome treba vjerovati, predsjedničkim kandidatima koji obmanjuju i daju lažna obećanja, iako po našem ustavu nemaju ovlaštenja ili ćete svoj glas dati čovjeku koji je dostojan te časti. Ja san za onoga koji je pošten i zbog kojega neću sutra crveniti u licu kada ga negdje spomenu. A kada se neću crvenit u licu, onda ću

lakše ić na ribolov. Ma moran se pofalit! Bija san na Rabu, lovija Tatakijem lignje i lipo san se družija s prijateljima, sa Giovanijem koji toči pravi omjer vina i vode, s njegovim bratom Žarkom kojeg zovu Lovac i sa Srećkom koji maestralno vladaju pekom. Skužajte, tija san reć da Giovani toči pravi omjer vode u čašu, a da Lovac i Srećko maestralno barataju Bioaktivom i mlikom (ma moran ovo napisat zbog one moje druge kobre doma, jer stalno govori - nesmiš ist, nesmiš pit!). Ma koji puta se eto malo smantan i ne znam ča san tija zapravo reć! Možda da lipo idete na lignje... Ma ajte lipo na more, puštite sve lipo k vragu i ne dajte na se! Mladen Marković

TRI RAZLOGA

za feštu

Izvlačenje dobitnika nagradne igre časopisa Ribolov na Jadranu, obilježavanje jubilarnog 50. broja te promocija knjige Mladena Markovića ‘Ribolov iz brodice’ odrađena je u jednoj večeri uz najbliže prijatelje i poslovne partnere Napisala Božena Prelec - Krapinec, snimio Željko Sokač

akon šest mjeseci iščekivanja, strpljivog sakupljanja i lijepljenja kupona, 24. studenog u restoranu Šparka nasuprot naše

i vaše redakcije Ribolova na Jadranu, izvučeni su dobitnici nagradne igre. Sigurna sam da sve vas zanimaju imena sretnica i sretnika, i da se još uvijek nadate da ćete u redovima koji slijede pročitati upravo svoje ime.

E pa moramo vas razočarati, jer dobitnici su već obavješteni! Nagrade su bile zaista vrijedne, počevši od glavne – fenomenalnog broda Arba 500 s Yamaha motorom čija je vrijednost 60 000 kuna, do posljednje -

podvodne puške X Fire 95. Od nekoliko tisuća pristiglih pisama koje smo jedva ugurali u Icey-Tek jaceru, trebali smo samo četiri. Jedno za Arbu 500, jedno za štap Maria Steady Jigging sa Shimanovom rolom

Gosti iz slovenske Oradele tradicionalno su donijeli poklone

Hrvoje Žučko proglasio je dobitnika najbolje podvodne fotografije

Pisma su bila ‘ugurana’ u jaceru Icey – Tek

Puška je bila četvrta nagrada

Stella 10 000 SW, jedno za jaceru Icey-Tek i jedno za podvodnu pušku X Fire 95. Apsolutno najsretnija dobitnica te večeri bila je Đurđa Rodić iz

Senja. Između gomile pristiglih kuverti , upravo je njeno izvučeno, čime je postala sretna vlasnica prekrasnog fishermana. Stjepo Martinović koji je te

Dobitnike je izvlačio Sebastian Fleiss

večeri održao uvodno slovo opisao je ovaj brod kao najspektakularniju nagradu koju časopis morske tematike može ponuditi svojim čitateljima. Gospođa Đurđa za svoj dobitak mora zahvaliti i Sebastianu Fleissu, najboljem hrvatskom snowboarderu i odličnom podvodnom ribolovcu koji je dobio čast iz jacere izvlačiti sretne dobitnike. Dobitnik druge nagrade, štapa Maria Steady Jigging sa Shimanovom rolom Stella 10 000 SW čija je ukupna vrijednost 8 000 kuna jest Damir Koraca iz Pule. Jacera Icey-Tek vrijedna 1 775 kuna, koja nam je poslužila i kao kutija za izvlačenje, otišla je u Obrovac k Slobodanu Šimurini. Četvrtu nagradu, podvodnu pušku X – Fire 95 vrijednu 1 699 kuna dobio je Josip Oltram iz Nina. Regularnost izvlačenja pratio je

javni bilježnik sa svojim stručnim timom, a osim toga, cijelo su događanje zabilježile kamere tako da izvlačenje možete pogledati na našem portalu www.ribolov-hrvatska.com Osim dobitnika nagradne igre koja se temeljila prvenstveno na sreći, izvučen je i dobitnik Maresovog regulatora Rebel 12. U ovom nagradnoj igri pravila su bila drugačija – dobitnik se morao dokazati u podvodnoj fotografiji. Stručni žiri u sastavu Mladen Marković, Dražen Šimić i Hrvoje Žučko, odlučio je da je od pedesetak pristiglih izvrsnih podvodnih fotografija najkvalitenija i najbolja ona Igora Čebohina iz Ostrošinca s motivom morskog konjica. Ovim vrijednim nagradama htjeli smo se odužiti našim vjernim čitateljima pa ako svoje ime niste pročitali ovaj put, ne brinite, bit će još prilika. Izvlačenje pobjednika nagradne igre nije bio

Nikome se nije išlo kući jedini povod za okupljanje naše redakcije, prijatelja i poslovnih partnera. Ovom smo prilikom obilježili jubilarni 50. broj časo-

pisa Ribolov na Jadranu te održali promociju knjige ‘Ribolov iz brodice’ koju je napisao naš urednik Mladen Marković. Oku-

Ovaj su komplet mnogi željeli dobiti

pljenih sedamdesetak prijatelja ribolova pozdravio je autor knjige koji je u svom i više nego dirljivom govoru opisao poče-

tak i razvoj časopisa, od hrvatskog izdanja Pesca in Mare do današnjeg Ribolova na Jadranu. Jer pedeset brojeva jednog mjesečnika je u današnje vrijeme hvalevrijedan rezultat, kako kaže naš urednik: - Nije to samo pedeset brojeva nekog časopisa. To je pedeset mjeseci rada, kako na terenu tako i u redakciji. Pedeset je to mjeseci putovanja po nemogućim uvjetima, spavanja na moru i uz more...O fešti koja je uslijedila nakon službenog dijela programa još će se dugo pričati. Dovoljno je reći da su u igri bile četiri gitare, Zeleni silvanac i Sivi pinot poznatog samoborskog vinara Stjepana Župančića, Ptiček i sitni sitni sati. Naravno tu su bile i delicije iz “našeg” restorana “Šparka”. Nitko od prisutnih te noći nije spavao, bez obzira na sutrašnji radni dan. A na iduću proslavu, proslavu stotog jubileja, donijeti ćemo još bogatije nagrade i još pokoju gitaru.

Vijesti

Yo-Zurijev brojač YCM 4

Varalice Delande

oliko je važan podatak o količini otpuštene strune ponajbolje znaju varaličari i to pr venstveno panulaši. Duljina ispuštene strune u uskoj vezi s brzinom povlačenja i koeficijentom tonjenja s dodatkom olovnog opterećenja matematički je zadatak koji panulaši neprestano rješavaju. Naime, izračun svih tih podataka nam govori na kojoj se dubini nalazi naša varalica. No muke oko takvih računanja više nema. Yo-Zuri je na tržište plasirao brojač strune YCM 4 koji mjeri svaki otpušteni centimetar. Jednostavno se montira,

ve su varalice potpuna novost na našem tržištu. Izrađene su od mekog silikona koji u povlačenju izrazito vjerno oponaša pješčane jeguljice kojima predatori poput brancina nikada nisu mogli odoljeti. Varalice imaju živo oko i jigg glavu kojom su omogućeni daleki izbačaju. Osim toga opremljene su i metalnim stabilizatorom na čijem je kraju provrt koji se preko kopče montira na predvez. Varalice su dostupne u svim bojama i veličinama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Skosavica Color Oita

a sve koji vole lignjolov s obale ili niz korenat a bez ferala, Color Oita iz poznatog DTD-a je više nego izvrstan izbor. Color Oita mijenja boju u moru, a obložena je gustim i mekanim platnom fine teksture. Naoružana je dvostrukom inox krunicom, a uz izvrstan balans i hidrodinamičnu liniju, otežana je i hidrodinamički oblikovanim olovom. Color Oita je dostupna u tri veličine – 2,5, 3,0 i 3,5 i u pet boja leđa - plavoj, zelenoj, crvenoj, narančastoj i pink. Maloprodajna cijena ove skosavice je 49 kuna. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

a na vama je samo da očitavate vrijednosti koje pokazuju posloženi brojevi. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Rapala i Storm u Adriani

aralice s potpisom Rapala i Storm ne treba posebno predstavljati. Nema ribolovca koji za njih nije čuo, niti ozbiljnijeg spinnera koji u svojoj kutiji nema nekoliko ovih varalica. I dok su Rapaline varalice poznate po svojoj teturavoj akciji, Stormove su

varalice najčešće silikonske realistične imitacije. Sada su i jedne i druge dostupne u svim Adrianinim trgovinama u svim bojama i veličinama. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Ulovi

TOMISLAVOVA brancinka

Ovu brancinku tešku ravno tri kilograma ulovio je Tomislav Jakominić, pred zoru 29. listopada na Preluci. Zagrizla je na tunju namijenjenu ugoru. Osnova je bila najlon za parangal promjera jedan milimetar, a predvez 0,8 milimetara, udica kovanica (prokromska) Mustad 7/0, ješka mrtvi šarun. Sistem kojim je ulovljena govori o tome koliko ženke brancina polude prije mrijesta. Riba je bila teška tri kilograma.

ULOV za pet U srijedu 28. listopada vrijeme je bilo sunčano i lijepo. Negdje oko 9 sati ekipa za ribolov sastala se na jutarnjoj kavi. Razgovaralo se o neuspjelom odlasku na ribolov dva dana ranije. Razgovor ide u smjeru prognoza za današnji dan, da li ići na more ili ne, kakve su prognoze, a prognoza je bila slaba do umjerena bura. Razilazimo se neodlučni i bez dogovora. U 11 sati zvoni mobitel, kratak razgovor, sastanak na vezu. Isplovljavamo na pozicije od prije dva dana. Spuštamo peškafonde, dugo iščekivanje. Konačno ulov od četiri lignje. Odluka pada, spuštamo panulu u more sa živom lignjom, pogledi usmjereni prema sondama i nakon izvjesnog vremena na sonaru se ukazuje mogući plijen. Nije prošlo dugo vremena, snažan udarac i uzvik - Evo ga! Izvlačimo panulu i zubatac je na brodu. Ponavljamo radnju (stavljamo lignju), vraćamo se na poziciju. Nakon koje minute evo i drugog. Ponavljamo radnju i treći je na brodu. Četvrta lignja je u moru, kratki udarac, ali nema ulova pa izvlačimo panulu i gle, nema ni udice, ni olova, sve je ostalo u moru. Stavljamo nove udice, ali nema lignje nema mamca. 15 je sati. Dogovaramo se vratiti na poziciju gdje smo ulovili one četiri lignje. Na poziciji smo, bacamo peškafonde i gle čuda, u roku od pola sata osam lignji je u kanti. Kratki dogovor, vraćamo se na poziciju na kojoj smo ulovili zubace. Već poznati postupak. Za relativno kratko vrijeme uspjeli smo nanizati još dva zubaca. Vrijeme ne dozvoljava više aktivnosti i tročlana posada vraća se u luku s velikim osmijehom na licu. Za ovako uspješan ulov zaslužan veliki majstor panule Marinko. Ova priča se dogodila u akvatoriju Malog Lošinja i nadamo se da će se ovo uskoro ponoviti. Član uspješne ekipe, Salih Đozlić, umirovljenik

ANTINI šanpjeri

Poštovana redakcijo, javljam vam se po prvi put iako sam stari i stalni čitatelj još od vrimena Pesca in Mare. Povod mog javljanja su razni komentari na forumu koji savjetuju jedni kako ribu loviti, koja tehnika, koji predvez, koja ješka. Sva su ta iskustva OK i dobrodošla,međutim, valja i ona stara ribarska - kada riba grize, onda grize, a kada neće onda nema te tehnike, veza ili ješke koja će nas dovesti kući zadovoljne ulovom. Šaljem vam slike svojih nesvakidašnjh i netipičnih ulova. Radi se o dva šanpjera uhvaćena u roku pola sata na dubini od 54 metra, kančanicom s osnovom od 0,5 i predvezom 0,25 na Ownerove udice broj 8. Ješka je bila kozica jer se išlo na ulov arbuna, kanjaca ili gira. Jedan je bio težak 1,90, drugi 1,20 kg. Ulov je ostvaren oko 9 sati ujutro na ulazu u uvalu Rogoznica. Na kraju,čestitam za jubilej i samo tako dalje. Sa štovanjem, Ante Ćubelić

GOF na lignju Poštovani, Vjerni sam čitatelj vašeg časopisa i strastveni panulaš pa mi se posrećio i ovaj gof od 35 kilograma. Ulovljen je na panulu na lignu po južnom vjetru na dubini od 25 metara u blizini otočića Laganj. Alen Faflja

NIKOLINA kapitalka

Dok je još u rujnu Karinskim morem vukao živu iglicu iščekujući udarac nekog većeg brancina, Nikoli Šutiji članu ŠRD Sipa – Benkovac na panulu je udarila lica. Iako je ranije uspješno nasukao licu tešku 12 kilograma zakačenu za leđa, s ovom je ribom bio posebno oprezan jer je osjetio da je puno teža. Osnova panule je bila tek 0,70, kao i fluorokarbonski predvez pa je borba trajala cijelih sat vremena nakon čega se riba ipak predala. Vlasnik broda Stjepan Kušter, inače Nikolin stalni panulaški kumpanjo, kukom je pokušao ubaciti ribu na pajole, ali nije uspio. Tek je Nikola nakon muškog potezanja za škrge bio uspješan. Vaga je pokazala 29,5 kilograma nakon čega radosti i veselju dvojice prijatelja nije bilo kraja.

reklama-studeni09.indd 1

17.11.2009 11:46:56

Pisma čitatelja

ZAKON SE

ipak poštuje! Š

tovani Borise, Javljam se iz kišovitih Igrana na makarskoj rivijeri s par riječi o novom broju uvijek rado čitanog časopisa Ribolov na Jadranu. Ono što mi se svidjelo je tataki tehnika za lov liganja. Vjerujem da si gušta loveći lignje na taj način. Tehnika je vrlo zanimljiva, no kao što si napisao, treba naba-

viti adekvatnu opremu koja nije jeftina. No, svaki se gušt plaća. Ovdje kod nas, a vjerujem da je tako i u ostalim regijama Dalmacije, uglavnom prakticiramo lov liganja štapom s obale, panulavanje i lov s peškafondom ‘ispod sebe’. Ja sam uvijek za prakticiranje i usavršavanje tehnika koje su kod nas do sada bile malo poznate, ali mislim da većina nije. Uglavnom, lignje su pristupile i dobri ulovi se ostva-

ruju, pogotovo panulavanjem i lovom peškafondom. Ribari iz Igrana vole ići na Hvar koji nije daleko (oko pola sata), tamo utope peškafonde i love. Neki dan je moj punac s prijateljem ulovio oko 8 kila što je respektabilan ulov, a i ostali su dobro prošli. Članak koji me duboko zgrozio govorio je o komarčocidu u tvom Zadru. Sportski sam ribolovac koji lovi štapovima s

obale i obožavam se nadigravat s kraljicom jer je uistinu specifična riba. Ali ono što su oni koji se nazivaju ribarima napravili, zločin je za svaku osudu. Koliko sam shvatio prošli su lišo, a plivaricom su utamanili cilo jato komarči. Pisalo je 3 i pol tone. Prestrašno je da se na takav način tamani kraljica Jadrana. Očigledno postoji rupa u zakonu koju oni koriste, ali ću ti isto tako reći da profesionalci s ovog

područja to ne rade. Kad sam tekst tog članka prenio mojim komarčerosima iz Makarske, bili su konsternirani. Komarča se ionako loše lovi ove godine na našem području, a ako se u doglednoj budućnosti budu dozvoljavali ovakve radnje, uskoro ćemo se samo prisjećati kako su mašinice zujale kada bi naša draga udarila. Trenutno se nešto komarči i ulovi, ali uglavnom manji primjerci, velike nema ni za lijek. Neki dan sam bio na pošti na kojoj rado lovim (plaža ispred Hotela Punta). Radila je sitna riba tako da sam se štufa i iša ća oko 11 uri. Poslije mene je došao kolega iz Makarske i oko dvi ure popodne, blizu kraja (oko 50 metara) maznija lipog zubonju (oko 3 kile ) i to na predvez od samo 0,30 sa naješkanom mujom od muzgavca. Vidio sam zubonju i čestitao mu na ulovu, no nažalost, mi ostali nismo bili te sreće (uredno nam

je kida predveze). Zadnje dvije godine car se pojavio na ovom području i često dolazi blizu kraja, pogotovo u devetom i desetom mjesecu, uglavnom za lijepog i mirnijeg vremena. Nažalost, malo tko od nas mari za to, jer mi lovimo komarče, piceve i šarge i tome smo prilagodili opremu. No ja sam odlučio to promjeniti, jer jedinstveni je doživljaj kada car uzme ješku s dna (uzima velikog crva, bibija, trak od lignje, muzgavca). Impresivna je njegova snaga, brzina i odlučnost što se dobro vidi po zujanju role koja se okreće velikom brzinom. Iduće sezone na rolu ide upredenica s predvezom (tri su solucije: upredenica, najlon 0,70-0,80, sajlica). Moram misliti i na zadjeve koji su na ovom terenu česti. Teren je mješovit, prošaran kamenjem, posidonijom i pjeskom, tako da moram dobro promisliti koji predvez staviti. Kao što sam pri-

je rekao, potezi zubaca su sve češći i češći. Šteta je ne učiniti nešto da se spriječi gubitak takve krasne ribe koja je vrlo borbena i jaka. U biti, lov zubaca s kraja je puno neizvjesniji i teži nego lov panulom gdje on nema puno šanse. Oprema je prilagođena tome, pa kad udari brzo ide prema gore, dok kod lova s kraja treba proći dosta prepreka. Prije par dana javili su mi iz Makarske da jedan poznanik nije uspio fermat zubonju kad je udarija. Izvukao mu je više od dvjesta metara najlona, nakon toga je zapelo. Vjerojatno je ušao u neku rupu i tako se škapula. Bila je to velika zvir, a da je imao pravu opremu možda bi ga i nasukao. Ja sam lani nasukao jednog od 3,80 kila i šaljem sliku. Ima sam sriće jer sam kontrira munjevito i okačija ga ispod usne tako da mi nije mogao cviknit predvez od 0,35

(fluorokarbon). Iduće godine, ako ulovim pravog macana, a vjerujem da hoću jer ću promjeniti pristup i opremu, poslat ću ti fotku za moj omiljeni časopis. Srdačan pozdrav, Dragan Dragane hvala ti na javljanju. Lijepo je znati da Makarani poštuju zakon, a još je ljepše to što uspijevate ostvariti krasne ulove, kao što je ovaj tvoj car na kojem ti svi članovi redakcije čestitaju. Vjerujem da će ti se želje vezane uz ulove u novoj sezoni ostvariti jer slijediš dokazani i provjereno uspješni ribolovni put. Samo neprestanim usavršavanjem i prilagođavanjem novonastalim situacijama možemo biti korak ispred. S nestrpljenjem čekamo novu fotku. Pozdrav, Boris

Natjecanje

BURNA VRŠKA Ulignjada Napisao i snimio Boris Bulić

osljednje subote u listopadu održana je tradicionalna vrška Ulignjada, natjecanje u lovu liganja iz brodice. Natjecanju su se odazvala 32 natjecatelja iz četiri kluba: ŠRD Donat – Zadar, ŠRD Zubatac – Zadar, ŠRD Sipa – Benkovac i ŠRD Vrsi – Vrsi. Više nego dobar odaziv, s obzirom na vremenske uvjete. Naime, prema najavljenoj prognozi te je večeri trebala puhati bura jačine do deset čvorova što je mnoge potencijalne lignjolov-

ce još prije izlaska iz kuće obeshrabrilo. Budući da su brodice u vrškom akvatoriju mahom batele, oprez i oklijevanje su itekako razumljivi i opravdani. Unatoč najavljenoj i prema najavama prisutnoj buri, brodice su jedna po jedna isplovile i lignjolov je u 16 sati počeo. Ekipe su bile tročlane, a bodovale su se pored liganja i sipe kao usputni ulov. Hobotnice i mušuni nisu donosili nikakve bodove. Lovilo se s južne strane Mišnjaka i Zečeva te u uvali Jasenovo jer je izlazak na sjevernu stranu Bodovale su se i sipe

Jedna po jedna pa se skupilo

prema Velebitskom kanalu za veliku većinu brodica bio prilično riskantan podvig. Najbolji rezultati su se postigli još za dnevnog svjetla puštanjem niz kurenat i vjetar s otežanom oitom. Tek kada je pao mrak, moglo se sidriti i pokušati peškafondom i skosavicama skosati pod feralom. A sam feral gotovo i da nije trebao budući da je mjesec bio tek dva dana od punog. Zbog bure koja je unatoč ‘zavitarju’ - kako kažu u Vrsima, doslovno pjenila more, ulovi su

bili mršavi. Ulovila bi se jedna do dvije lignje, nakon čega se valjalo seliti u potrazi za novom izglednijom poštom. Nažalost, ulovi su unatoč trudu i stalnim premještanjima zbog vremenskih uvjeta, ali i doba godine bili siromašni. Najveći dio ulova ostvaren je danju, dok je u noćnom dijelu lignjolova sreća bila presudni i čini se jedini faktor. Lov je okončan u 20 sati kada su se sve ekipe našle u prostorijama iza Boćarskog doma u Vrsima. Tamo je sav ulov izvagan, nakon čega

Ekipni poredak Natjecatelji

Toni Božić, Boris Bulić i Slavko Štrkalj

Andrija Maraš, Josip Gatara i Slavica Štrkalj

Milan Perković, Zdenka Dukovac i Davorka Volarević

Ekipa

Plasmanski bodovi

Vrsi-Zubatac- Donat II

2075

Vrsi-Donat

565

Vrsi-Zubatac- Donat I

477

Pobjednici ovogodišnje vrške Ulignjade je poslužena večera. Vratina s negdje u isto vrijeme se oglasigradela je odlično prihvaćena i la i harmonika u vještim rukama dobro zalivena, nakon čega se Josipa Velčića koji je to jutro u moglo pristupiti i proglašenju kulfu ulovio kapitalnog gofa od 40 kilograma. Razloga za slavpobjednika. Broncu su osvojili Milan Perko- lje i feštu nije nedostajalo pa je vić, Zdenka Dukovac i Davorka na kraju okupljenu ekipu bilo Volarević sa 477 bodova, srebro teže rastjerati nego na početku Andrija Maraš, Josip Gatara i natjecanja okupiti. Tako je još Slavica Štrkalj s 565 bodova, jedna lignjada privedena kraju. a zlato Toni Božić, Boris Bulić i Organizacija, spiza i vino su bili Slavko Štrkalj s 2075 bodova. na visokom nivou pa se dogodOdmah po proglašenju sav je ine opet vidimo, još jači i još ulov završio na gradelama, a spremniji.

Natjecanja

XIII. POKAL Oradela

Budući da su toga dana Savudrijski prosvjednici najavili mirni morski prosvjed i naša je ekipa Ribolova na Jadranu u sastavu Marković/Bulić odlučila dati svoj obol uspostavljanju mira na ovom dijelu Balkana. Otišli smo na Pokal Oradela, lovili arbune i orade, stekli nove prijatelje, i rekli - doći ćemo opet! Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Mladen Marković

subotu, 7. studenog, u Piranskom je zaljevu u organizaciji ŠRD Oradela – Piran održan tradicionalni, trinaesti po re-

du ‘Pokal Oradela’. Riječ je o međunarodnom natjecanju u disciplini štap/ruka – brodica. Natjecanju su pristupile 32 dvočlane ekipe iz pet zemalja – Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Propozicije su bile jednostavne i jasne. Lovilo se s jednim štapom s maksimalno tri udice. Dvočlane ekipe su bile razmještene tako da članovi ekipe nisu bili na istom brodu. Ješku su birali natjecatelji, a ribe su bodovane kroz tri kategorije. Tako su se grami ulovljenih orada množili sa deset, grami ulovljenih brancina, ovčica, šaraga, fratara, arbuna i kantara s tri, dok je špar bodovan po principu jedan gram – jedan bod. Ograničenja s obzirom na minimalnu dužinu riba su bile - za brancina 25, za oradu i ovčicu 20, za arbuna, špara i kantara 15, za fratra 18, te za šarga 23 centimetra. Ostale se vrste riba nisu bodovale.

Orade, arbuni i ovčice

Šaruni se nisu bodovali

Natjecanje je počelo u 8 sati kada su sve brodice isplovile u relativno usku ribolovnu zonu neposredno ispred Pirana. Iako je na svim brodicama za ješku bilo crva, bibija, daganja, kapalungi i tko zna čega sve ne, najviše se nade polagalo na škatare, velike rakove samce. Pa ipak, unatoč velikim nadama, ta ješka nije ostvarila očekivane rezultate. Nedvojbeno, najješka Pokala

Prosvjednici su izašli od Savudrije prema sredini zaljeva

Orade su bile uglavnom ispodmjerske

Slovenska i hrvatska policija udvojili su neupućenu posadu

Bilo je i ovakvih ulova Oradela je bio gambor ili medo, popularni račić kojem ribe nisu mogle odoljeti. Orade su uglavnom bile male ispodmjerske tako da ih je većina puštena natrag u more. Najveću, tešku 216 grama ulovio je Jure Draksler član ŠRD Aero - Celje 2. Arbuni su radili sporadično, na mahove, dok su od ostalih validnih vrsta ulovljene još samo dvije ovčice. Ulovljeno je i nekoliko šaruna, kokota i lužina koji unatoč veli-

čini nisu bodovani.

Povici u prosvjedu Negdje oko podneva na zapadnom se obzoru moglo vidjeti kako se pomaljaju ribarice. Najavljeni prosvjed Savudrijskih ribara unio je nešto živosti u spori ritam kojim su ribe primale ponuđene ješke. Ribarice su u linijskoj formaciji izašle na more, usput paleći baklje, polako zaokružile i nakon sat vreme-

na se povukle odakle su i došle. I kada smo već pomislili da je prosvjed gotov, odnekud se stvorila koća okićena s tri velike hrvatske zastave. Prolazeći neposredno uz natjecatelje mogli su se čuti iritantni povici neke žene koji su kreštali na temu hrvatskog mora u kojem mi, eto, besramno lovimo hrvatsku ribu. Vrišteći glas očito nije bio dobro upućen u trenutno stanje stvari pa je natjecatelje iz pet zemalja pro-

Pojedinačni poredak Natjecatelj

Klub

Plasmanski bodovi

Tone Veselič

ŠRD Marinar - Kranj

17780

Jure Draksler

ŠRD Aero - Celje 2

10548

Janez Pucihar

MRK Menola - Izola 1

9894

Klub

Plasmanski bodovi

ŠRD Marinar - Kranj

26402

ŠRD Aero - Celje 2

17240

MRK Menola - Izola 1

16304

Ekipni poredak Natjecatelji

Tone Veselič i Vlado Melinc

Jure Draksler i Aleš Manfreda

Valentin Valenčič i Janez Pucihar

glasio Slovencima i prozivao ih u skladu s tim. I kada smo već pomislili da taj glas nitko neće uspjeti nadglasati, pojavila su se dva policijska broda, jedan slovenski, drugi hrvatski. Nakon kraćeg uvjeravanja uspjeli su nadobudnu i neupućenu posadu uvjeriti da se vrati odakle je i došla.

Finale bez kraja Ulovljena je riba na brodicama predana barkariolima koji su sakupljeni ulov odnijeli glavnom sucu Mariju Druscovichu u restoran Pirat. Vaganje je u skladu s brojem utakmica u nogama teklo brzo tako da je plasmanska lista bila gotova prije nego je svečani ručak došao kraju. Slijedilo je svečano proglašenje pobjednika i to od posljednjeg, 64. mjesta prema prvom. Svaki od sudionika je dobio prikladan poklon, dok su prvoplasirani dobili vrijedne nagrade – akvarele Marka Jezernika, knjigu Mladena Markovića ‘Ribolov iz Brodice’, pehare, plakete. Naravno, podijeljene su i nagrade za ekipna postignuća nakon čega su natjecateljima dvije ruke bile malo jer naprosto više nisu mogli ponijeti sve odjednom. Izvrsno

Najuspješniji udičari Pokala Oradela

AKCIJA “A” SERIJA -20%

A50 Ploter 5” A50D F/F Ploter 5” sa sondom po krmi A57D F/F Ploter 5,7” sa sondom po krmi A70 Ploter 6,4” A70D F/F Ploter 6,4” sa sondom po krmi PDV uključen u cijenu

8.528,00 kn 9.748,00 kn 12.188,00 kn 12.188,00 kn 14.628,00 kn

Kokoti se nisu bodovali je prošla i zadnjeplasirana ekipa ŠRD Istra – Buje u sastavu Matija Panić i Miro Radošević jer su uz standardno bogate poklon pakete, kao utješnu nagradu dobili stroj za hot-dog, vrijedni Markov akvarel i dva para gumenih čizama do prepona. Time je protokolarni dio natjecanja okončan nakon čega je uslijedila fešta u kojoj je bilo zaista svega. Pilo se, jelo, pjevalo i sviralo do sitnih sati kada je nekolicina najumornijih išla

spavati, dok su ostali sačekali prvu smjenu konobara radi jutarnje kave. Nakon kave su probudili one što su otišli spavati, pa su nastavili… Izuzetna gostoljubivost kakva se rijetko vidi, a još rjeđe doživljava pratila nas je otkako smo ušli u Piran, sve dok se nismo zaputili kući. Hvala Branku, Mariju, Oradeli, svim dečkima i curama na svemu doživljenom uz obavezno – vidimo se dogodine.

- Ugrađena GPS antena - Ugrađena NAVIONICS kartografija - Ugrađen HD digitalni fishfinder modul - Ugrađen sustav za slaganje kabela Nova A serija uključuje jasan zaslon vidljiv na suncu 5 načina rada na 3 veličine zaslona prema izboru.Možete dodatno instalirati Navionics Gold ili Platinum kao i AIS / Navtex ili sustav nadzora motora.

A Serija Kompaktna, snažna sa mnogo dodataka. Za više informacija kontaktirajte Belcon d.o.o. na 051 645400 ili www.belcon.hr BELCON d.o.o. Crnčićeva 5 51000 Rijeka belcon1@ri.t-com.hr

Vijesti

Duelovi Jigovi Tamental

opularni vertical jigging nezamisliv je bez adekvatne opreme, pri čemu je u prvom redu naglasak na kvalitetnim varalicama. Iz bogate Duelove game izdvojili smo ubojite modele jigova pod imenom Tamentai. Jigovi su karakteristično metalik halogenih tonova i dostupni su u veličinama od 80, 100, 150, 200, 250 i 300 grama s dvjema posebno jakim i izdržljivim udicama već mon-

tiranih na glavi varalice. Izbor boja je jednako bogat, no najlovnijima su se pokazali crveni, plavi i zeleni modeli. Pored jigova u ponudi su i već navezane udice za vertical jigging. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Varalice Civelix

otreba za organizacijom pribora je imperativ pogotovo ako ste svestrani ribolovac. Naravno bez adekvatne kutije reda nema. Za pravu organizaciju i smještaj pribora nema bolje stvari od praktične ribolovne kutije s mnoštvom odvojenih podkutija, pregrada, katova. Upravo je takva ova kutija koju potpisuje talijanska tvrtka Plastica Panaro. Ima če-

tiri odvojive prozirne kutije za smještaj varalica i sitnog pribora te osnovnu gornju u koju stane sav sitni pribor.Lako se otvara i jednako sigurno zatvara. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Kanjac by DTD

eđu silikonskim varalicama namijenjenima obalnom varaličarenju varalice Civelix su među najpopularnijima. Zahvaljujući mekanom silikonskom tijelu i posebno elastičnom savijenom repu ove varalice i pri najmanjim brzinama povlačenja ostvaruju izuzetno provokativnu akciju. Istovremeno, zahvaljujući metalnoj jigg glavi s njima su dostupne daljine koje su s klasičnim silikoncima nedostižne. Uz živo oko i prozirno tijelo ispunjeno holo elementima ulov je zagarantiran. Odlične rezultate daje u kombinacijama koje su iscrtane na poleđini pakiranja.

Kutije Plastica Panaro

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

a razliku od mnogih nelovnih skosavica, ova je skosavica kreirana prvenstveno za lignjolov na našem moru. Vrlo realistični kolorit i tekstura koja vjerno oponaša kanjca ne ostavlja niti jednu lignju ravnodušnom. Skosavica ima prozirno fosforno tijelo i uočljive crno-crvene oči. Naoružana je dvostrukim inox kru-

nicama i izvrsno je izbalansirana. Dostupna je u četiri veličine – 1,5, 2,0, 2,5 i 3,0. Maloprodajna cijena DTD-ovog kanjca iznosi 45 kuna. Informacije DTD 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 Telefon 021/ 735 - 277

Vijesti

Joker lovački noževi

Shimano Speedmaster Kabura

oker su vrhunski lovački noževi svjetski poznatog proizvođača iz Španjolske i pogodni su za korištenje u svakoj prilici kao praktična pomoć svakom lovcu ribolovcu ili izletniku. Različitih su oblika i duljina oštrica prikladnih za raznolike vrste i načine korištenja, fiksnih i preklopnih oštrica, izrađenih od visokokvalitetnog i izuzetno izdržljivog Sandvik 12C27 čelika i visokokvalitetnog 440 Inox čelika. Ručke noževa obložene su izuzetnim materijalima poput roga jelena, bika i ovna, dok je od drvenih materijala korišteno maslinino i laminirano drvo. Kao posebnost treba naglasiti oblogu od sedefa. Za sve obloge od roga, masline i sedefa priloženi su certifikati o autentičnosti mate-

lankovi ovih posebnih štapova proizvedeni su od XT100 karbona pojačanog Biofibre vlaknima. Kao rezultat toga imaju vrlo malu težinu i veliku snagu te omogućuju udobno rukovanje bez zamora. Opremljeni su posebnim vodilicama strune v s okvirima od titana tako da je korozija stvar prošlosti, a SIC prsteni bez problema podnose pletene strune. U ponudi su dva modela, oba duljine 2,29 metara, deklarirane radne težine od 100 grama kod sla-

rijala. Fiksni lovački noževi dolaze u kompletu s vrlo praktičnim i jakim kožnim futrolama, dok su za preklopne noževe u prodaji posebno prilagođene kožne futrole.

bijeg ili 150 grama kod snažnijeg modela. Štapovi su namjenski vrhunski alat za inchiku, tehniku lova umjetnim mamcima ili pak tataki tehniku lova liganja.

Informacije

SHAKESPEARE 44000 Sisak, Rimska 7 Telefon 044/523-450

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Svijet ribolova

RIBLJA pamet Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

akvo je samo olakšanje i sreća nakon življenja u neznanju i tami zabluda konačno progledati i pronaći pravu istinu. U trenu se ponovno rodi izgubljena nada i vjera da ipak postoji budućnost i da još nije došlo vrijeme za očajavanje i prepuštanje rezignaciji u koju sam kao i mnogi drugi ribolovci poprilično zagli-

bio. Krenimo od početka. Pošto ribarim često i uglavnom na istom teritoriju, s vremenom sam stvorio potpuno krivu sliku o stanju mora i količini ribe u njemu. Nekada bogati ulovi iz godine u godinu drastično su se smanjivali. Ono što je prije desetak godina bio ispodprosječan ulov, u današnje vrijeme se slobodno može nazvati obilnim. Nisam ja jedini kojeg je zadesila takva sudbina. To

je postalo opće stanje stvari i svi koji ribare ponavljali su kao papagaji iste svima znane jednostavne rečenice poput “Nema ribe” ili “Sve je polovljeno”. Ovu moju, odnosno našu ribarsku zabludu potvrđivale su i brojne stručne analize stanja mora koje su išle u prilog ovim tvrdnjama. Bacao sam parangale ovog ljeta već zatupljenim automatizmom, po starim poštama na

kojima se tek tu i tamo uhvatila poneka. Mislio sam naivno, pukim slučajem preživjela riba. Slažući prazne udice ugledao sam neveliku družinu tramataša. Opasali su dio mora na kojem sam lovio dan prije i uhvatio jedva nekoliko oradica. Danas se more zabijeljelo od kanti i mreža. Kada su bili pri samom kraju ribolova približio sam se družini ne bih li zadovoljio svoju radoznalost. Pomišljao sam

da ćemo podijeliti tužnu ribarsku sudbinu, ali Bogu hvala, nije bilo tako. Nisam mogao ni sanjati da na mjestu koje je kao ‘dobra pošta’ izbrisano iz moje ribarske karte obitava tolika količina ribe. Tu je bilo na stotine kilograma velikih i onih manje velikih zubataca, jer malih uopće nije bilo. Oradi svih veličina od nekoliko kilograma, pa do pola kilograma. Šaraga pocrnjelih od starosti, fratara kapitalaca. Salpi i ušata bilo je toliko da su kvarile pogled na zubace i ostalu oboritu ribu, a činilo mi se da su i samim ribarima predstavljale smetnju jer su ih vraćali natrag u more. U toj masi ribe najveći su nered pravili gofovi od desetak kilograma koji su divljali po uskom prostoru prskajući sve oko sebe. Pa gdje je sva ta riba bila jučer kada sam lovio na ovom istom mjestu? Tako se moja zabluda o opustošenom i prelovljenom moru raspršila kao morska pjena. Ribe ima koliko ti srce želi, samo je treba znati uloviti. Opametila se, ne da se lako prevariti

i uhvatiti kao nekada. Naši ribolovni alati su zastarjeli i možemo mi bacati sve više i više parangala, udica i mreža, neumitno ćemo loviti sve manje i manje. Ne zato što ribe nema, nego zato što se ona školovala u borbi za opstanak i naučila odakle joj prijeti opasnost pa sve vještije izbjegava raznovrsne prevare kao što je zapetljavanje u mrežu ili naivno zagrizanje udice. Slušao sam često žalopojke podvodnih ribolovaca kako u pet sati ronjenja ne mogu vidjeti ni ribice u moru. Pa naravno da ne mogu, riba je pametna i dobro se skriva. Bježi da ju ne stignu ni vidjeti. Prazne šargijere nisu prazne. Šargi su tu, ali su postali nevidljivi, čuvaju se opasnih pogleda. Jednako tako i kavale, škarpine, fratri i sva druga riba i rakovi. Sve je puno ribe, samo se dobro skriva u dubinama mora. Nešto se radikalno treba promijeniti ako želimo prevariti i uloviti mudru ribu. Čak su i znanstvenici dokazali da veličina mozga nema veze s pameti. Možda je mali ri-

blji mozak postao pametniji od našeg. No ipak smo barem malo doskočili ribljoj pameti s tramatom koja je pokazala svu snagu i nepokorivost ljudskog uma. Taj način ribolova daje nadu da ipak nije sve izgubljeno i samo razumom možemo savladati prepreke koje nam je postavila riblja inteligencija. To je primjer na koji se trebamo ugledati, ne zaustavljati se, gledati i ići naprijed. Uvjeren sam da rezultati neće izostati. Pa nećemo valjda dozvoliti da nam riba umire od starosti i trune na morskom dnu? Trebali bi prestati optuživati jedni druge za tobožnju prelovljenost mora. Razjedinjeni smo, slabi, a riba našu neslogu koristi, množi se, živi i ugiba u morskim dubinama. Morali bi se udružiti svi zajedno, sportaši, mali ribari i profesionalci i tražiti svoje ministarstvo, a ne gužvati se s poljoprivrednicima i ruralnim razvojem. Nije li ponižavajuće da je naš glavni čovjek nekakav državni tajnik koji mora gurati na potpis ministru pravilnike i ponizno slušati svaka-

kve radne grupe zabavljene virtualnim ribarstvom koje je daleko, daleko od stvarnosti? Treba pustiti da rade oni koji stvarno znaju. Kako se radi pokazala je tramata i nećemo valjda sad na tome stati! Mjesec dana nakon tramate bacio sam parangal na pošti na kojoj sam doživio prosvjetljenje i naravno da su se sve moje nade ispunile. Nisam ulovio ništa, i ne samo to, čak je i ješka ostala nedirnuta. - Eto tako se to radi – mrmljao sam zadovoljno. Sada sam siguran da smo joj stali na kraj. Neće valjda obična riba biti pametnija od nas, najviše karike u evolucijskom lancu - ljudskog roda. Ovo je bila stvarna pobjeda nad prirodom i svim zamkama koje nam svakodnevno sprema. Vraćao sam se kući praznog bujola, ali srca ispunjenog i zadovoljnog. Spoznaja da sam mali dio nečeg velikog što ne pozna granice i ne zna za predaju, nečeg što se može svemu suprostaviti, bila mi je draža i važnija od svih riba ovog svijeta.

Svijet ribolova

ZADNJI trzaji

Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

edan od glavnih ciljeva svake razvijene demokratske vlasti trebao bi biti materijalno i duhovno bogatstvo njenih građana. Tako bi i ova naša vlast trebala o tome brinuti mnogo više nego što sada brine, barem u malim stvarima, ako su nam već velike uskraćene. Silom prilika i neprilika dovedeni smo u situaciju jedinog pristupačnog, uživanju u isposništvu i u svakodnevnom odricanju od materijalnog. Ponuda duhovnih sadržaja uglavnom je oskudna, ali vjerojatno prikladna trenutku u kojem se nalazimo. Iz palete oduzetih nam užitaka izvukao bih jedan mali užitak, vezan za

more, čisto materijalan, ali od kojeg se zbog svoje specifičnosti često i ljudska duša osjeća okrijepljeno i uzneseno. Radi se, dakako, o prstacu. Razlozi zbog kojih je ta školjkica zabranjena u svim varijantama korištenja, pa čak izaziva strah i osjećaj krivnje, tema je mnogih polemika između ljudi s mora. Prstac je postao zabranjena tema osim kao podatak o zapljenama iz crnih kronika. Nema mjesta promišljanju ni o kakvom kompromisu. A koji su pravi razlozi ustrajanju na tako tvrdim stavovima? Da li je to samo pokazivanje mišića na jednoj marginalnoj životnoj temi? Da li su svi ti argumenti za apsolutnu zabranu stvarno toliko jaki da se nema o čemu više

raspravljati, i koji su to uopće argumenti? Prvi argument je taj da su sve mediteranske zemlje zabranile izlov prstaca, pa smo to učinili je i mi, vječni pratioci pametnijih. To je prilično uvjerljiv argument za zabranu, kao i u brojnim sličnim slučajevima kada su drugi nešto odlučivali, a mi prihvaćali. Time smo po tko zna koji put poništili našu posebnost. Zakonodavna se tijela takvim sitnicama više ne moraju zamarati, mogu se posvetiti daljnjem

kopiranju tuđih pravila i tako nas poštedjeti opasnosti gubitka orijentacije tik pred vratima Europske Unije. Drugi argument je uništavanje biljnog i životinjskog svijeta koji obitava na ‘poljima’ prstaca. Prstac živi do dvadesetak metara dubine u vapnenačkoj stijeni, goloj ili obrasloj raznim algama. Uništavanje algi je zanemariv argument. One vrlo brzo rastu i ako prođe godina dana samo će znalac prepoznati da je netko baš na toj stijeni vadio prstace.

Prstac je postao zabranjena tema osim kao podatak o zapljenama iz crnih kronika. Nema mjesta promišljanju ni o kakvom kompromisu Rupice po kojima se prepoznaje nastamba prstaca sitne su i tek ponegde iz njih viri sasvim mali dio školjke, tako da je kao potencijalno sklonište ribica i rakova neupotrebljivo jer je već zauzeto živim prstacem. U slučaju vađenja prstaca, što znači da skidanjem sloja kamena od dva do tri centimetra ostaje mnoštvo praznih rupa koje tek tada postaju prava skloništa raznih sitnih morskih organizama. Usporedba štete koju predstavlja vađenje prstaca s količi-

Za ovo se dozvola dobije dok trepneš okom nom štete koje naprave sve vrste povlačnih mreža tom svijetu tek započetih morskih života nemoguća je i besmislena. Treći i najjači argument je nepovratno uništavanje obalnog pojasa. To je uništenje u kojem se skida dva do tri centimetra površinskog sloja vapnenačke stijene koje će se ponoviti na istom mjestu možda tek za tridesetak i više godina. Tu je problem u čistom subjektivnom doživljaju pojedinca koji roneći nailazi na mjesto gdje je nedavno netko vadio prstace. Bijele stijene i izvaljeni komadići kamenja stvaraju donekle neugodnu sliku i ronilac-promatrač prizora ima stvaran dojam uništene obale što ga opravdano revoltira jer je očekivao idiličan, opuštajuć i nedirnut podvodni svijet. Ali podignite glavu iznad mora i pogledajte obalu. Tamo se nalazi pravo uništenje, na koje smo već nažalost navikli i pored kojeg svakodnevno prolazimo i odvraćamo pogled na drugu stranu da bi se poštedjeli zgražanja. To je postala naša svakodnevnica. Na tisuće muleta, betoniranih platoa, ozidanih i ograđenih ‘privatnih plaža’, nakaznih polupravno i bespravno izgrađenih i nadograđenih megalomanskih zdanja prepunih klima uređaja i tabli zimmer frei. Sve je to gledano kroz prste, ili su naplaćene simbolične kazne ako ih usporedimo s kaznama koje plaćaju krivolovci na prstace. To nije jedna, dvije nazovi kuće, to su čitava naselja nabacana zbrda-zdola kojima se ne zna ni kraj ni početak. Kakav li to tek izaziva osjećaj? Možda bi kompromisno rješe-

nje u pogledu vađenja prstaca bilo da zakonodavac odredi slobodne zone za izlov prstaca koje bi se poklapale sa zonama gore navedene gradnje. Ispred svakog takvog zdanja na našoj obali mogli bi se vaditi prstaci. Zbog čega bi netko tko je svima nama na neki način zagorčao život bio dodatno nagrađen nedirnutom morskom prirodom na svojoj ‘privatnoj plaži’? Za vjerovati je da onima koji nađu svoj duševni mir i odmor u takvoj vrsti naselja neće smetati malo zabijeljenog kamenog dna kojeg će eventualno vidjeti tek pri kupanju. Takvih zona ima toliko da ćemo slobodno moći uživati u prstacima narednih desetljeća. Nepotrebno će biti skrivati se i sramotiti u vlastitoj kući jedući ‘jadranski ćevap’, kako je u šaljivoj opasci preimenovan prstac. Neće nam se ni strani gosti smijati naručujući zabranjeno voće u restoranima koje je postalo time još slađe. Oslobađanjem takvih zona za izlov i profesionaliziranjem takve aktivnosti smanjio bi se sadašnji ilegalni pritisak na druge, nedirnute dijelove obale, a i država bi imala koristi od ubiranja poreza, pa onda i svi mi. Sve one na silu podignute vile, apartmani i ‘kućice’ na tri kata imale bi ispred svog travnjaka, cvjetnjaka ili najčešće parkirnog prostora svakog dana u zoni plime i oseke bar jednog prstacoklesara. Ne, nemojte misliti da je to nešto strašno. Tako bi vlasnici tih ‘kućica-slobodica’ svojim gostima, a i sebi mogli priuštiti svježe delicije kojih gotovo nigdje drugdje u Europi nema.

Spinning

NOĆNO ŠPINANJE

lubina

Lubin je tijekom godina u meni probudio poseban znanstveni interes, a zahvaljujući velikoj strasti koju imam prema sportskom ribolovu, odlučio sam izvršiti biološko istraživanje ponašanja i hranjenja ove ribe Napisao Simone Bini, fotografije autorova arhiva

oveći nekoliko godina špinanjem i nakon brojnih ispitivanja opreme i mamaca, značajno sam povećao broj zagriza lubina, uspijevajući uloviti primjerke značajnih veličina. Danju ove predatore najviše volim loviti na ušćima rijeka, dok noću posjećujem područja luka, lukobrana i grebena. Po-

remećaj vremena, mjesečeve mijene, fotoperiod, odnosno postotak svjetlosti koja prodire kroz vodeni stupac, veoma su važni faktori koje svaki ribolovac mora analizirati kako bi izbjegao manje pogodne trenutke za ribolov. Prije nekoliko godina, Blue Springs, poznata tvrtka opreme za sportski ribolov, uvezla je iz Japana proizvode tvrtke Yamashita-Maria, jedne od najstarijih i vodećih tvrtki

u sektoru ribolova. Među mnogim varalicama, dizajniranim, proizvedenim i ispitanim prije marketinga, ubrajaju se i svjetleće. Te su varalice premazane fluorescentnom bojom koja, nakon što je izložena izvoru svjetlosti, kao što je na primjer blic fotografskog aparata ili klasična čeona lampa, omogućuje da mamac svijetli određenim odsjajem. Takve su varalice dostupne na tržištu u različitim modelima,

mjerama i bojama i predstavljaju veliku inovaciju ovog sektora koji se razvija zahvaljujući neprestanom traženju novih kombinacija, ovisno o uvjetima ribolova zbog čega određene modele riba češće napada. Mnogi stručnjaci smatraju da lubin napada varalice zbog kretanja i vibracije koju prenosi umjetni mamac što je bez dvojbe točno, ali i boje imaju veliku važnost. Varalice koje najbolje rade u bistroj vodi su crne, prozirne i bijele boje, no da bi se dobio pozitivan ishod, moraju se uvijek nanovo isprobavati i ostale boje. Protekle dvije godine primijetio sam da svjetleće varalice mnogo bolje love. Mišljenja sam da je razlog fluorescentna boja tijela koja može dočarati boju lignje. Kada bacamo naše varalice u lučkom području, bitno je

promatrati varalicu u trenutku kada nam se približava dok je vadimo i razmotriti moguće potjere predatora. Često se dogodi da lubin, nakon što je progonio varalicu do obale, pokuša napasti u trenutku kada se mamac zaustavi i čeka novo bacanje. Uvjeravam vas da je ‘ribolov na pogled’ vrlo zanimljiv, čak i ako je potreban izvor svjetla kako bi se moglo pažljivo promatrati zrcaljenje vode. Noću lubin voli loviti ispod kobilica brodova, pontona i u blizini izvora svjetlosti. Kada svjetlo sa svjetionika ili ulične rasvjete osvijetli vodu, ovi se predatori približavaju obali jer svjetlo privlače male ribe koje im predstavljaju savršenu hranu. Najveći primjerci ostaju na

mračnijem mjestu gdje je postotak svjetlosti manji, dok se mali lubini od 200 do 300 grama vole približiti i loviti ispod izvora svjetla.

Mnogi stručnjaci smatraju da lubin napada varalice zbog kretanja i vibracije koju prenosi umjetni mamac što je bez dvojbe točno, ali i boje imaju veliku važnost Zamasi štapom koje ćemo u tim situacijama vršiti trebaju biti iznimno mirni i precizni jer ako

lubin ne napadne varalicu nakon dva do tri zamaha na uobičajeno mjesto, savjetujem vam da se premjestite. Jedan noćni ribolov započeo sam lovom malih primjeraka lubina koje odmah puštamo nakon što ih oslobodimo od mamca. Mnogi šaruni, koji su se nalazili ispod izvora svjetlosti, onemogućavali su mi lov lubina malim varalicama koje su napadali čim bi pali u vodu. Stoga sam odlučio povećati ve-

ličinu varalica nadajući se da ću izbjeći šarune koji u ovom slučaju nisu bili lovina koju sam tražio. Želio sam lubina po mogućnosti značajne veličine. Pozornost mi je iznenada privukao prijatelj Alessandro koji se oprezno zabavljao borbom s lubinom od oko kilogram težine. Taj je lubin ulovljen s Maria Spin Shiner varalicom težine 25 grama. Zbog krila koja se okreću za 360° preko zogulina s kugličnim ležajem na repu mam-

ca, ova varalica ima iznimne karakteristike. Ohrabreni nakon prvog ulova, uporno nastavljamo špinati, ali s neznatnim uspjehom. Hladnoća vjetra nas ne hrabri da nastavimo, ali strast koju imamo prelazi sve prepreke i konačno, nakon jednog sata moj štap Steady Spinning se dobro savija. Dvodijelni štap djelo je japanske tvrtke Maria. Dijelovi se spajaju pomoću spigota koji omogućava izvrsnu paraboličnu akciju i veliku snagu zahvaljujući kvalitetnim materijalima od kojih je proizveden. Usprkos lakoći namijenjen je lovu velikih predatora. Vađenje postaje zabavno jer je ulov postao ‘nemiran’ kada je nakon nekoliko bjegova isplivao na površinu s leđnom perajom koja izviruje iz površine. Lubin od 2,400 grama je zahvaljujući varalici Maria Princess Floating sa crvenom glavom postao prvi ulov kojeg vrijedi

slikati i ponovno pustiti. U trenutku kada smo se odlučili premjestiti u dublje vode, budući da je na površinskom sloju bilo malo ribe, nešto je s velikom žestinom potpuno savilo blank moga štapa. Na kraju smo bili nagrađeni lubinom od oko 4.200 kg koji nije odolio vibracijama Maria Top Sea Ami Sinking od osam centimetara, žute i bijele boje.

Špinanje na moru, s obzirom na druge tehnike, karakterizira to da tijekom lova udice ne oštećuju unutrašnje organe pa se stoga ribe mogu mirno pustiti Uskoro je Alessandro odlučio loviti šarune s Maria Flying Diver varalicom od tri grama, čime

smo zaključili zabavni lov jedne hladne zimske noći. Vratit ćemo se na našu poštu uskoro jer je u ovom razdoblju druženje sa cijenjenim ribljim vrstama idealno. Te vrste mogu biti korisne za ispitivanje, ali i probuđuju strast koja nas tjera da se dižemo usred noći i prijeđemo mnogo kilometara u potrazi za kraljem. Špinanje na moru, s obzirom na druge tehnike, karakterizira to da tijekom lova udice ne oštećuju unutrašnje organe pa se stoga ribe mogu mirno pustiti. Smatram da je ovaj sportski aspekt veoma važan jer štiti riblju populaciju i održava dovoljan broj jedinki, i to naročito primjerke u mladom stadiju. U prošlosti sam godinama lovio na moru tehnikom bolognese s kojom sam doživio nezaboravne ribolove. U posljednje sam se vrijeme posvetio pretežno špinanju jer se radi o pokretnom ribolovu u kojem ribolovac traži predatore, dok se kod drugih tehnika

ribe prilikom hranjenja približavaju ribolovcu. Tijekom noćnog ribolova lovio sam šarune, lubine, barakude i male lice, a ulovi pomoću svjetlećih mamaca su uistinu najčešći. Najvažnije je poznavati područje ribolova. Bio sam u noćnim ribolovima na nekim novim mjestima, ali isprva sa slabim rezultatima. No nakon pažljive analize mjesta ulovio sam čak i primjerke značajnih veličina. Izbor varalica koje nudi Blue Springs čini niz proizvoda koje udovoljavaju zahtjevima ribolovaca koji love umjetnim mamcima, a koje pak mogu upotrebljavati u različitim situacijama ribolova, kako noćnim tako i dnevnim. Nadam se da svatko od vas sa svojim prijateljima može podijeliti zabavne ribolove špinanjem duž obale Hrvatske i da proživljavate posebno emocionalno iskustvo u potrazi za kraljem koji uspijeva probuditi strast za ovom tehnikom ribolova kod svakoga od nas.

Vijesti

Rapala Countdown

Deep Kalamar

amashita je ime koje je logaritamskom brzinom našlo svoje mjesto pod jadranskim suncem. Serija varalica namijenjenih predatorima velikog zuba Deep Kalamar doslovno je stala rame uz rame živim lignjama do kojih nije baš uvijek lako doći. Ove su varalice izrađene od kombinacije tvrde i meke gume, dok se među kracima krije vrlo oštra i nepogrešiva udica. Varalice su duge 20 centimetara i dostupne u svim bojama tako da mjesta propustu naprosto nema.

vo je jedan od najstarijih i nebrojeno puta dokazan model varalica iz asortimana finske Rapale. Tehnika lova za koju je razvijena ova varalica omogućava vam da varalicu ponudite ribi koja se nalazi na određenoj dubini, uz neku prepreku ili samo dno. Nakon bacanja popuštanjem strune i odbrojavanjem pratimo na kojoj se dubini varalica nalazi i kada dosegne željenu dubinu

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Udice Fastgrip

Pumpica AP-2502

dice VMC 7240 TI namijenjene su ribolovu surfcasting tehnikom. Među mnoštvom sličnih ističu se visokom kvalitetom legure s visokim sadržajem Vanadiuma koji im daje lakoću i žilavost, te s dvije mikro kontrakukice na vratu udice koje osiguravaju bolje držanje mamca. Najveću prednost daje im fastgrip - vrh udice koji se sastoji od tri kontrakuke za čije je ubadanje potrebna znatno manja sila nego za ubadanje klasične kontrakuke, a istovremeno bolje drže svoj ulov. Naravno i ove udice su “Made in France”.

a panulu nema boljeg od ž i v e j e š ke . No nažalost, nije ju uvijek jednostavno održati živom do trenutka nadijevanja. Povremeno mijenjati more u jaceri često nije dovoljno. Ipak, rješenje je jednostavno, a zove se AP-2502. Riječ je o pumpici za aeraciju mora. Pumpica je teška tek 200 grama, a ima kapacitet od 0,5 l/ min. S pripadajućim baterijskim uloškom ima autonomiju od 18 sati. Ješka koja se s ovakvom pumpicom održava manje se oštećuje nego pri čestim izmjenama mora.

počinjemo s povlačenjem. Ovi se modeli zbog povećane mase odlično bacaju, a paleta boja pokriva sve uvjete na terenu. Za naše terene najboljima su se pokazali modeli duljine 5, 7 i 9 centimetara.

Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Ribolov s obale

ODABIR ŠTAPA za lov orade Napisao i snimio Marjan Križan

ugi se niz godina bavim ribolovom i za to su mi vrijeme kroz ruke prošli štapovi gotovo svih proizvođača. Uglavnom sam koristio razne vrste surf štapova i druge izvedenice različitih oblika, dužina i akcija. A u toj gustoj i nepreglednoj šumi štapova za lov orade idealnim mi se pokazao dvodijelni carp program.

Surf i carp Riječ je o štapovima dužine od 3,60 do 3,90 metara jačine od 2,5 do 3,5 libre. To su štapovi elegantnih blankova i pravilno raspoređenih vodilica. Svima nam je manje

više poznato da su carpovi konstruirani i izrađeni za lov ogromnih, teških i nadasve borbenih šarana pri čemu se često, zbog prepreka pod vodom kao što su panjevi, oborena stabla, trstika i slično, od štapova traži maksimum. I mada većina ribolovaca misli da orada nema gotovo nikakvih dodirnih točaka sa šaranom, ipak se, baš poput šarana, kreće takvim terenom. To su tereni s mnoštvom rupa, procijepa, kolonija školjki i nerijetko potopljenih plovila. Stoga slobodno možemo zaključiti da carp program nije predviđen samo za lov šarana već i njemu podjednako mudre i slične, strahovito nepredvidive orade. Više sam puta neke poznanike koji love surf štapovima pokušavao nagovoriti da počnu koristiti

carp program, no nažalost uglavnom bezuspješno. Jer svi kao jedan nalaze zamjerku u transportnoj dužini koja, istini za volju, nikad ne pada ispod 180 centimetara. Ali jednako tako nakon tog argumenta, uglavnom naglo mijenjaju temu jer naprosto ne znaju što bi, osim toga, istaknuli kao negativnost. Nažalost, većina naših obalnih udičara o toj materiji gotovo da nema znanja i nekog većeg iskustva. Jednom sam prilikom u lovu nakon tvrde kontre, kada sam osjetio da na štapu imam oradu od oko tri kilograma, prijatelju koji inače lovi surfom dao svoj štap u ruke. Borba je bila relativno kratka nakon čega je zauvijek promijenio mišljenje o carp štapovima. A da bi jednom za svagda stali na kraj dvojbama i skinuli mrak s očiju na-

ših komarčerosa, usporedimo na tren program carp i surf štapova.

Dužina i mikrooštećenja Dogodi vam se da lovite iz broda sa ceradom ili nadkabinom, a nekada vam je lovna pozicija, što čak nije niti tako rijetko, ispod golemog razgranatog bora? U takvim situacijama carp sa svojih 3,60 metara dužine daje vam koliko-toliko mjesta za uspješan ribolov, dok surf sa 4,20 metara zapinje za grane bora, udara u konstrukciju tende ili natkabine i zbog tih visinskih prepreka stvara nesigurnost i slabi učinak prilikom kontre. Samo izvlačenje ribe postaje otežano, osim ako niste planirali skraćivati štap

sklapanjem sekcija pri čemu će oslabiti napetost najlona, što orada koja na kontri nije dobro zakačena itekako dobro zna iskoristiti. Baš taj djelić sekunde, pa odleprša u plavo i sa sobom povuče ostatak jata. Dogodi se i to da lovite na poziciji gdje se doslovno leđima oslanjate na stijenu. Carp će vas u ovakvoj situaciji ugodno iznenaditi jer je konstrukcijski doveden do savršenstva i prilagođen izbačajima na skučenom prostoru. Čak se može reći da su carp štapovi na takvom terenu bez premca jer postižu fantastične rezultate izbačaja što kod surfa nije slučaj. Sljedeća prednost carp štapova se očituje pri lovu na terenima gdje vam je pod nogama pijesak i sitan kamen. Teleskopski će vam surf zasigurno pri sklapanju

povući sitne fragmente tvrdog materijala kojeg ćete se kasnije teško riješiti, a koji će prilikom sljedećeg razvlačenja izazvati mikrooštećenja. A baš ta mikro oštećenja kasnije mogu dovesti do strašnih posljedica. Jedna od njih je i vrlo izgledan lom štapa pri izbačaju ili jakoj kontri. A tada se obično pitamo kako se to dogodilo, jer smo bili sigurni u kvalitetu i ispravnost cijelog postupka, a štapu smo poklonili svo svoje povjerenje. I sam sam sebi to pitanje postavljao, čak tri puta na tri različita surfa.

Vodilice Što se vodilica tiče, prednost je definitivno na strani carp štapova. Blank kod carp

štapova je cijelom svojom dužinom opremljen vodilicama. Taj broj ovisno o proizvođaču varira između šest i osam, tako da je cjelokupan borbeni teret raspoređen duž čitavog blanka štapa što kod surfa sa četiri ili pet vodilica na vidno duljem štapu nipošto nije slučaj. Osim toga, opterećenje prilikom borbe najviše leži na vršnoj i drugoj sekciji što također može dovesti do pucanja.

Lakše do podmetača Što se završnog navođenja ribe u podmetač tiče, prednost opet dajem carp štapovima. U ovoj situaciji, pogotovo ako ste sami, dužina carp štapa dolazi do punog izražaja. Ribu je znatno lakše navući, a spomenuti broj vodilica će ravnomjerno rasporediti sav teret zadnjeg, često i najjačeg udarca ribe na cijelu dužinu štapa. Za razliku od

carpa kod surfa će, kao što sam rekao, biti preopterećena vršna i druga sekcija, što oradi omogućuje bijeg u stranu odakle se često ni ne vrati. Recimo i to da su carp štapovi daleko lakši od masivnih surf štapova, a njihove ergonomske ručke ostvaruju efekt produžene ruke što je kod surf štapova ostvareno samo kod skupih natjecateljskih izvedbi. Kod ribolova po jačem vjetru dugi i masivni surf štapovi će se tresti i poskakivati i na taj način bitno umanjiti mogućnost uočavanja prvog kontakta ribe s ponuđenom ješkom, a kvalitetu čeke bitno umanjiti. Kod tankih carp štapova takva situacija je izbjegnuta jer svojim blankovima manjeg obima lakše odolijevaju naletima vjetra. Ipak, u takvim nepovoljnim uvjetima bez obzira kojom vrstom štapa lovili, vrhove potopite ispod površine mora. Uspjeh je daleko izgledniji.

Vijesti

Powercarbon by Duel

Cannelle vodilice

ovitet na našem tržištu su francuske vršne vodilice Cannelle. Ring je izrađen od titana, što je garancija kvalitete i otpornosti na neželjeni lom jer su legure od titana mehanički izrazito izdržljive, a istovremeno izuzetno lagane. Iako se takve karakteristike najčešće skupo plaćaju, ove su vodilice cijenom vrlo povoljne. U

maloprodaji vodilice Cannelle koštaju samo 10 do 23 kune. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

Shimano Alivio rola

vojom dokazanom izdržljivošću u najtežim uvjetima ova je rola pokazala da se može usporediti i s dvostruko skupljim konkurentima na tržištu. Alivio nosi mnoge značajke provjerene Shimano tehnologije kao što su antikorozivno tijelo od XT7 kompozita, Varispeed sistem slaganja strune, Super Stopper II valjkasti ležaj, Power Roller vodilicu strune, Dynabalance sistem protiv vibracija itd. U ponudi postoji nekoliko veličina, a model može biti s prednjom ili stražnjom kočnicom. Serija Alivio je Shimano kvaliteta dostupna svim ribolovcima.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

ajnovija generacija duelovih fluorokarbonskih struna ugodno iznenađuje svojim karakteristikama. Osim pojačane linearne nosivosti, ovi fluorokarboni izvrsno drže i na čvoru. Pakirani su na kalemima od 50 metara, a dostupni su u dimenzijama od 0,19, 0,205, 0,220, 0,235, 0,266 i 0,285. Strune su izrađene od stopostotnog fluorokarbona i doslovno su nevidljive nakon potapanja. Proizvođač je na deklaraciji istaknuo šest osnovnih karakteristika – knot, power, handling, soft, senzitive i clear, što vrlo vjerno opisuje ovu strunu.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Tica Scepter GE 8000

i c a S ce p t e r G E 8000 je rola s kojom se mogu pokriti gotovo svi oblici i tehnike ribolova na moru. Ovom rolom možete jednako kvalitetno panulati palamide, surfati na kakvom pješčanom žalu ili loviti fratre u rock fishingu. Tajna uspjeha leži u visokoj kvaliteti temeljne i finalne obrade. Prijenos je savršen, dok je namatenje besprijekorno. Ručica je robusna i ergonomska tako da je zamaranje lovine jednostavno i lako. Pored svega, dizajn ostavlja bez daha. Ukratko – pravi biser među Ticinim rolama. Maloprodajna cijena ove role je 444 kune.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Ribolov iz barke

LIGNJA

po lignja... Napisao Mlađan Vrcan, snimio Boris Bulić

d svih ribolovnih tema u razgovorima ribolovaca uvjerljivo prvo mjesto posljednjih desetak godina pripada lignjolovu. Priče o panuli i parangalima uglavnom su ograničene na pojedince i manje skupine. Lignjolov je postao neka vrsta društvenog fenomena, pojave koja se raširila cijelom dužinom naše obale. Vrijednost lignje nije samo u njenoj hranjivosti, jedinstvenom okusu ili težini pretvorenoj u novac. Lignjolov ima i izraženu socijalnu dimenziju u kojoj ravnopravno sudjeluju muškarci i žene.

Tajne nema Sam lov liganja na prvi pogled izgleda istinski dosadno i monotono. Peškafondo se povlači gore - dolje i čeka se da se lignja zakači. U međuvremenu možete drijemati, tražiti stanicu na radiju, jesti, piti i što sve već ne. Oni koji malo više zagrizu u lignjolov vrlo brzo shvate da u moru ne postoji više nepredvidive i ćudljivije lovine. Sa svim iskustvom, gomilom raznoraznih skosavica u svim duginim bojama i peškafondima, nerijetko će vam se dogoditi da netko tko je izašao lignjariti pet puta u životu pored vašeg broda vadi lignje jednu za drugom, dok vi bespomoćno gledate i razbijate glavu pokušavajući otkriti njegovu tajnu koje zapravo nema. Jednostavno, lignja je takva. Ono što lovi danas, sutra ne lovi. Ima mnogo pravila koja daju rezultate, ali jednako tako ima i mnogo odstupanja od istih. Niti vi znate zašto on ili ona lovi, niti onaj koji lovi zna zašto ih baš on lovi. Za nekoliko trenutaka sve se može promijeniti, vi postajete onaj koji zna, a svi ostali oko vas neznalice. Ipak, nekoliko kilograma liganja u bujolu priznanje je da ste nešto dobro napravili.

Slobodno pitajte U suton po bandi

Pošto sam i ja prolazio sve izazove lignjarenja i potrošio

dobar dio vremena s peškafondom u ruci, došao sam do nekih svojih pravila za uspješan lov. U pogledu pribora, najvažnija je jednostavnost. Izmišljanje novih sustava kojima ćete napraviti lignjocid, pretvoriti će se samo u puno bačenih dragocjenih sati i dana u nepovrat. Vrijeme ćete uštedjeti tako da jednostavno kopirate onog koji već uspješno lovi na dijelu obale gdje i vi planirate loviti. Svi vole da ih se pita i uglavnom rado pokazuju kako i sa čime love, osim ako ne naletite na neku iznimku. Svaki dio obale ima neke svoje posebnosti koje treba uvažavati, u smislu dubina, kurenata, vrste dna, ribe kojom se lignja hrani… Tako sam i ja u početnoj fazi pitao i dobio znanje koje mi i danas koristi. S vremenom se lovine povećavaju, nakon čega neizbježno dolazite u fazu stagnacije, što je sasvim normalno. Problem nastaje kada se vaša priroda s tim teško može pomiriti jer vi želite i mislite da možete više bolje.

Dva neprijatelja

Još jedna

Da, teško je prihvatiti stagnaciju jer upravo ste se zagrijali. Količine čudotvornih i neophodnih lignjarića, ribica, peškafonda, raznoraznih oblika koje su postale vaše vlasništvo u toj fazi gomilaju se nezamislivom brzinom, dok se jednakom, ako ne i većom brzinom vaš novčanik uporno prazni. Tako je i moja zbirka sada već prašnjavog i oksidiranog pribora pozamašna. Tu fazu grozničavog kupovanja i neurotičnog mijenjanja ribica i peškafonda najbolje je preskočiti jer nesigurnost i nepovjerenje u vlastiti pribor najgori je neprijatelj svakog ribolovca. Drugi neprijatelj, jednako tako bitan, odsutnost je misli za vrijeme lignjarenja, iako se lignja često zna uloviti taman kad idete nešto dohvatiti, javiti se na mobitel… U pravilu, važno je stvoriti mentalnu sliku vašeg pribora u dubini i njenog okoliša s potencijalnim lignjama u blizini. U toj slici treba loviti i pokušti isprovocirati lovinu da

se baci na vaš pribor. Jednom je to samo kratko i odlučno potezanje, a onda desetak, dvadeset sekundi apsolutnog mirovanja pa ponavljanje potezanja što okomitije ispod brodice. Podizanje pribora nekoliko metara iznad dna, kratko zadržavanje u mjestu, pa ponovno puštanje nazad, često isprovocira lignju i donosi ulov. Drugi put je to odbacivanje pribora daleko od brodice, puštanje do dna i zatezanje tako da peškafondo, s ribicom ili bez nje, sporom kretnjom nastoji doći ispod broda slušajući gravitaciju. Svaki put kada dodirne dno podižete ga oko jedan metar i u međuvremenu skosate nekoliko puta dok ponovno ne dotakne dno, pa sve to ponavljate dok ne dođe sasvim ispod brodice. Tada sistem vadite i sve jednako radite, ali s druge strane broda, a možete se i pomaknuti desetak metara dalje. Ako ste uhvatili lignju, pokušavate što brže pogoditi isto mjesto ponovnim bacanjem. To su neka osnovna pravila koja ja poštujem i koja često znaju donijeti lovinu. Iz ovog početka možete razvijati i svoje varijante lignjarenja.

Lignja party Socijalna vrijednost lignjolova naročito je izražena u manjim primorskim mjestima, dok je u većim lukama gradova izgubljena u mnoštvu drugih mogućnosti, pa je tema samo manjeg broja ljudi zatvorenih u raznim lučicama i klupskim prostorijama. Mala mjesta i primorski gradići jenjavanjem turističke sezone, jematve i sličnih radova postaju mala lignjarska svetišta u kojima se o lignjama priča na rivi, u samoposluzi, pošti, kafiću i baš svuda gdje se ljudi susreću ili sastaju. U sredinama siromašnima društvenim događanjima masovni pohod u lignjolov ima i svoju socijalnu vrijednost. Nerijetko bračni parovi, pa i čitave obitelji nakon obavljenih dnevnih poslova u predvečerje odlaze na poštu od liganja. Izdaleka gledan prizor od pedesetak grupiranih upaljenih ferala izgleda kao nekakva posebna pučinska svečanost. Taj lignja party u kojem se po bonaci u daljini čuju dobacivanja, smijeh, a ponekad i ljutita vika onih čije je sidro zakačilo tuđe ili je zbog narušene privatnosti pretjeranim približavanjem susjeda, svake večeri traje i po nekoliko

Kalma bonaca i lignja sati. Ti su događaji sutrašnja tema broj jedan u kojima lignja često ima sporednu ulogu. Glavna pripada karakternim osobinama pojedinaca, njiho-

vim postupcima i ispadima. Oni koji su se prethodne večeri istaknuli u lovu izazivaju bezazlenu zavist u kojoj jednako uživaju i oni koji su ulovili i oni koji nisu, a zabavljaju se čak i rijetki koji lignje uopće ne love.

Nekoliko razloga

Jedna po jedna, pa se skupi

Jedan od temeljnih razloga koji lignjolov čine tako privlačnim leži i u vrlo jednostavnom početku i prestanku lova. Svjetlo se ugasi (lampa ili plinski feral), motovilo smota i za deset minuta ste u toplini svoga doma. Brodica ne mora imati nikakve skupe sondere i opremu. Dovoljna je pasarica od 4 metra, mala penta, dva vesla, sidro i spremni ste. Velik broj vlasnika brodica izlazi na more samo u sezoni lignjolova dok ih ostale vrste ribolova i morskih radosti malo ili uopće ne zanimaju. Zahvalnost lignje kao obroka svima je vrlo dobro znana. Sprema se na sto načina i uvijek je odlična. Lako se pakira i formira da ne zauzima puno prostora u

zamrzivaču, a duže vrijeme ne gubi na kvaliteti. Kao ‘dopunski dohodak’ umirovljenicima, a i onima sa mizernijim plaćama koje su u današnje vrijeme više pravilo nego izuzetak, lignja je često ozbiljni podupirač kućnog proračuna. Ona ima stabilnu cijenu i potražnju, jer domaćih liganja uvijek nedostaje, a njihov je ukus neusporediv s ukusom raznoraznih uvoznih afričkih, japanskih i ostalih. Vrijednost lignje kao poklona posebna je u svim zamislivim slučajevima. Vlasnici apartmana vrlo dobro znaju koliko su gostima važne pune gradele liganja zalivene domaćim vinom iz konobe, i koliko mogu utjecati na odabir destinacije za sljedeći godišnji odmor. Slasne lignje sva vrata otvaraju i onaj tko ih primi na dar ne zaboravlja ih lako, i uvijek je spreman pokazati svoju zahvalnost. Zato, ako ste od svih ovih navedenih razloga za lov liganja našli samo jedan koji vam se čini dobar i onaj pravi, požurite jer vrijeme liganja iako je tu, ipak polako ističe.

Vijesti

Vito Spro Gamakatsu trodijelno odijelo Light

valitetno ribolovno odijelo je u uvjetima kakvi vladaju noću na moru od neprocijenjive važnosti, bez obzira kakvim se oblikom ribolova bavili. Od dobrog se odijela očekuje da je toplo, prozračno, dovoljno meko, savitljivo i naravno, vodootporno jer čak i kada kiša ne pada, vlaga koja se zadržava nad morem može biti vrlo neugodna. Spro Gamakatsu trodijelna odijela upravo su savršena zaštita od takvih neugodnosti. Sastoje se od hlača s naramenicama, jakne te uloška od flisa. Dostupna su u svim veličinama i potpuno vodootporna tako da se s njima bez straha možete uputiti u ribolov i po najvećem pljusku.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Pioneer Crest

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Trostrani zogulini

a sve one ko j i vo l e obalni ribolov u kojem su cilj plahi šparidi, Pioneerov najlonski monofil Crest više je nego dobar izbor. Ovaj se najlon odlikuje izrazito visokom otpornošću na abraziju, ima mekoću neophodnu za daleke izbačaje, a držanje na čvoru je upravo izvrsno. Najlon je pakiran na kalemima zapremine 200 metara, a dostupan je u dimenzijama od 0,26 do 0,40 što pokriva većinu ribolovnih potreba klasičnog ribolovca. Linearna nosivost najlona Crest je vrlo visoka. Tako najlon

z bogatog asortimana rasvjetnih tijela prodavaonice Mikeli Trade ovoga smo puta izdvojili reflektorske svjetiljke Vito Light. U ponudi je šest različitih modela čija se autonomija kreće od 20 do 30 sati neprekidnog rada. Ove svjetiljke doslovno pretvaraju noć u dan. Osim reflektora koji je uglavnom halogen, pojedini modeli imaju i neonske cijevi za osvjetljavanje radnog prostora. Svjetiljke imaju mogućnost punjenja preko priključka za izmjeničnu struju od 220 V, kao i za istosmjernu od 12 V.

promjera od 0,33 milimetra može podnijeti opterećenje od 15 libri, odnosno 6,80 kilograma.

a sve ljubitelje ribolova bulentinom u ponudi je izvrsni VMC 3546 BK, Pater noster perles phospho, ili jednostavno rečeno, trostrani zogulin. Ovaj zogulin, osim što odrađuje svoj antitwist posao, ima i umetnutu fosfornu perlicu koja svojim svjetlucanjem u morskim dubinama provjereno učinkovito privlači vašu lovinu. Izuzetna čvrstoća i velika nosivost ove zoguline svrstava u sam vrh, pa ako vam trebaju, ne trebate dalje tražiti.

Informacije

TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

Ribolovni feljton

RIBOLOV

u akvatoriju Sveca,

otoka Zankijevih Kao što je Jure Kaštelan zbilježio u svojim stihovima: “Začarao sam more jedno pogledom i svuda me prati. Jedno daleko tiho more ja sam vidio u snu...”, tako je svakome prvi susret s ovim jedinstvenim pučinskim otokom nezaboravan doživljaj Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo, Hrvoje Vranješ, Jakov Zanki Jakov, Vlasta Zanki

tok Svetac udaljen je od Komiže na Visu petnaest nautičkih milja. Za vedra dana njegova se visoka silueta jasno ocrtava zapadno od Visa. Najviši vrh otoka je na 311 metara nadmorske visine. Otok je izduženog, ovalnog oblika, položen u smjeru sjeveroistok-jugozapad, ukupne površine 4,6 kvadratnih kilometara. Atraktivnosti otoka,

promatrano iz zračne perspektive, doprinose strme litice na zapadnom i jugozapadnom dijelu te neobična hrid Kamik udaljena par stotina metara od jugozapadnog otočnog rta. Kako li je samo u podmorju, otela mi se misao naglas kada sam prvi put nadletio Svetac u helikopteru. Konfiguracija podmorja prati obalnu. Ponegdje obala ponire u plavetnilo, a uz istočne obale spušta se stepenasto. Na tim mjestima nalaze se dobre pozi-

cije za ribolov iz brodice. Rijetki manji rtovi nad plavetnilom sa zapadne strane otoka izvanredne su pozicije za lov s obale.

viđenju, u jutarnjoj izmaglici. A nikako stići...

Svetac je strm i u odnosu na ukupnu površinu iznimno visok otok. Njegovi obrisi su za vedrih dana uočljivi i s tridesetak milja udaljenog otoka Šolte. Često sam Svecu plovio iz smjera Maslinice na Šolti. U ranu zoru tamne konture otoka djeluju nestvarno, kao da se radi o pri-

S Visa se u ribolov na Svetac dolazi iz smjera otočića Barjaka. Na Svecu nema sigurnog zakloništa pa treba izbjegavati plovidbu ukoliko se vrijeme mijenja. Normalna je pojava da s jugoistočne strane ostane mrtvo more od juga, a da sa sjeverozapada digne more po

Čak i stine letu...

tramuntani. U akvatoriju Sveca svi su vjetrovi neugodni, a posebno jugo. Kada poslijepodnevni maestral okrene na buru, ona vrti oko otoka čitave noći, pa nigdje nema zavjetrine. Južni vjetrovi razvijaju velike valove koji odbijeni od strmih obala otoka stvaraju rebatajicu i teške uvjete plovidbe. Zavjetrina je tada samo pod strmim zapadnim liticama otoka, a rtove Sveca je zbog juga izuzetno teško proći. Jednom prilikom je rebatajica

bila takve snage da s pneumatskim čamcem i 50 ks na krmi uopće nije bilo moguće glisirati uz jugoistočne obale otoka. Ribari pričaju kako vjetrovi na Svecu pušu takvom snagom da čak i stine letu….. Zbog toga oprez: po valovitom vremenu u akvatoriju Sveca se doista nema što raditi. Viški su ribari nekada ovamo dolazili i zimi u lov na jastoge. Teško more uzimalo je žrtve. Danas profesionalni ribari s Vi-

sa učestalo ribare oko Sveca u periodu od kasnog proljeća do rane jeseni. Već u kasnu jesen može se dogoditi da se tijekom dana ne susretne niti jednu brodicu.

Dobre pozicije Kako odabrati pozicije za ribolov na Svecu? Treba se orijentirati prema obalnoj konfiguraciji otoka te pažljivo sondirati podmorje. Uz istočne obale

otoka morsko se dno stepenasto spušta pa su upravo druga i treća skalina dobre pozicije za sidrenje i lov u oba smjera, prema obali i u smjeru nedalekog Brusnika. U širem akvatoriju Sveca podmorje ponire podmorskim bezdanima. Raznovrsna morska flora razlog je raznovrsne faune čije je bogatstvo nekontroliranim profesionalnim ribolovom podosta osiromašeno. Akvatorij s južne i jugozapadne strane nekada je bilo carstvo gofova,

Zelembać

Kamik Hrid

palamida, luceva i druge pelagijske ribe. Izvan južnih rtova učestao je pas modrulj. Čitav akvatorij Sveca bio je dobro lovište jastoga. Lovilo ih se, kako smo već spomenuli, i zimi. Osiromašena naselja velikih rakova su danas zaštićena, a lovi ih se samo tijekom ljetnih mjeseci.

Otok Zankijevih Ribari su nekada kao zaklonište koristili danas urušenu spilju

Zezalo, neobični rak

Pred spiljom morske medvjedice

Kuće Zankijevih

Nevrijeme

Garifuli sa Sveca

Čitav akvatorij Sveca bio je dobro lovište jastoga

Macinovica koja se nalazi u maloj uvali Zaruska. U Zaruski se za juga moglo navući brod na obalu i čekati da se vremenski uvjeti smire. Zemljište na otoku najvećim dijelom pripada velikoj obitelji Zanki (Lestićovi), čiji nasljednici na Svecu i danas ljeti borave u obnovljenim kućama. Zankijevi su i ribarima i namjernicima uvijek bili dobri domaćini. Priskakali bi u pomoć ako bi zatrebalo. Bilo je u Zankijevih uvijek vode i vina, a peče se i kruh u krušnim pećima. A tek kakav bob na otoku uspijeva! Najbolji na svitu. Nekada su ribari tijekom svoga boravka u ribolovu oko otoka redovito Zankijima pomagali i okapati vinograde. Neobično je to bilo generacijsko prijateljstvo i međusobno pomaganje viških ribara i gospodara otoka Sveca.

Ribari su u ta davna vremena bili jedina stalna veza Zankijevih sa svijetom. Stanovništvo otoka je tada brojilo šezdesetak duša. Na Svecu se rađalo, živjelo i umiralo, daleko od svijeta, tamo na jadranskoj pučini.

Arheološki nalazi Kada se zaputite u ribolov na Svetac, izdvojite vrijeme i za obilazak arheoloških spomenika. Otok je naseljen još u prahistoriji. Najstariji nalazi iz tog doba pronađeni su u spilji Tovorski bod koja se nalazi na južnoj strani otoka, pored Povlovog boka. Pretpostavlja se da je otok bio naseljen i u grčko doba. U podmorju su pronađene olovne prečke antičkih sidara koje svjedoče o naseljenosti i u rimsko doba.

Litice na kojima se gnijezde sokolovi

Olujno jugo

šao u vlasništvo obitelji Zanki (Zanchi).

Mlado Eleonorinog sokola

1760. godina na Svecu je izgrađena tvornica smole. Dovedeni su obučeni sakupljači smole iz Italije s poluotoka Gargano. Sirova borova smola bila je u to doba važan materijal za talijansku brodogradnju. Neracionalnim krčenjem i iskorištavanjem borove šume tijekom nekoliko godina šuma je u nižim dijelovima otoka potpuno uništena, te je u konačnici propala i tvornica smole. U to doba otok je bio u vlasništvu crkve, a nakon odlaska sakupljača smole Svetac je pre-

Na Svecu žive samo neotrovne zmije

Spilja u kojoj je živjela sredozemna medvjedica

Posljednji stanovnik otoka Stanovništvo otoka se u doba kada se tu stalno živjelo bavilo ribolovom, vinogradarstvom, te sječom i prodajom drva. Posljednji stalni stanovnik otoka bila je teta Antonija Zanki koja je umrla u siječnju 2001. godine. Danas su stare kamene kuće na otoku puste veći dio godine, a ožive tek u kasno pro-

ljeće kada se započne s poljoprivrednim radovima u poljima. Tijekom ljetnih mjeseci, kada se na otoku okupe potomci loze Zankijevih, otok živi negdašnjim životom. Na Svecu je živo i u jesen kada se bere grožđe i od njega spravlja izvanredno crno vino. Tamo gdje završavaju polja Zankijevih nastavlja se gusta mediteranska vegetacija koja raste i na najvišim dijelovima otoka. U otočnim gustišima bu-

ja raznovrsni život. Ribiče pogotovo upozoravamo na komarce koji se u večernjim satima u gustim rojevima spuštaju prema jugoistočnim obalama otoka. S druge strane otoka, pod strmim liticama komaraca je u večernjim satima znatno manje.

Eleonorin sokol Te litice su carstvo Eleonorinog sokola, endemske vrste, rijetke

Zankijevi

Zalazak sunca kod Kamika

ptice grabljivice. Ova veličanstvena ptica, čiji promjer krila mjeri jedan metar, gnijezdi se na vrhovima litica. Ženke Eleonorinog sokola polažu jaja tijekom mjeseca srpnja, a u jesen kada se na otoku zadržavaju mnoge ptice selice, sokolovi započinju lov. Mladi sokolovi sredinom mjeseca rujna napuštaju gnijezda te u listopadu kreću put Madagaskara gdje provode zimu. Na otok se vraćaju sredinom travnja kada se novi sokolovi gnijezde u gnijezdima

iz kojih su poletjeli njihovi roditelji. U gustišima Sveca gnijezdi se i najveća europska vrsta sove – sovuljaga. Ornitolozi su na Svecu pobrojali šezdesetak vrsta ptica koje tu borave tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Životinjski svijet otoka dopunjuje i nekoliko vrsta neotrovnih zmija. Nije zabilježeno da je ikada netko stradao od ugriza otrovne zmije na Svecu. Dakle, možemo se bez straha kretati po Svecu kako bi pronašli dobre pozicije za ribolov s obale.

Vijesti

Udice Yo-Zuri 20250

Olovnice Dinsmores

ibolov osjetljivim i finim tehnikama kakav je primjerice ribolov bolognese tehnikom je upravo nezamisliv bez sitnih olovnica, popularne sačme. I dok obične sačmaste olovnice uglavnom oštećuju najlon, što znači da nakon postavljanja nema skidanja i premještanja, olovnice Dinsmores, između ostaloga, omogućuju višekratno korište-

o-zuri je na tržište plasirao parangalske modele udica. Riječ je o modelu 20250 SS koji oblikom odgovara Mustadovim modelima 2315 S. Ove nove udice su iznimno kvalitetne, sa savršenom finalnom obradom, zbog čega se doslovno lijepe za ruke. Dostupne su u svim veličinama od broja 6 do 14. Velika prednost

Yo-zurijevih parangalki leži u činjenici da znatno sporije korodiraju, a vrh im ostaje oštar bez obzira na broj ulovljenih riba. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

Baleno Tura i Rangi

onje rublje poznate nam marke Baleno sašiven je od flisa 140gr/m. Lagan, neprimjetan ispod svakodnevne odjeće, majica ima čak i džepove. Kopča se patentnim zatvaračem. Kragna se može visoko zakopčati da zaštiti vrat od hladnoće. Ima suženje na zglobovima ruku koje štiti od ulaska hladnog zraka. Nogavice imaju vezice koje se provuku oko stopala. Neizostavan dio odjeće za sve one koji borave na otvorenom u nadolazećoj zimi. Dostupno u svim Adrianinim trgovinama. Informacije ADRIANA ŠPORT INTERNATIONAL 10000 Zagreb, Fraterščica 8 Telefon 01 / 3707 - 517

nje. Ove su olovnice izrađene od tzv. super soft olova što olakšava montažu i omogućuje kvalitetnije slaganje predveza bez straha od mikrooštećenja najlona. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Gotove tunje

a sve koji ne znaju ili jednostavno nemaju vremena montirati svoje sisteme, Tankerkomerc u ponudi ima gotove tunje. Tu su panule za iglice, dometi od 100 metara, kančenice od 30, 50 i 100 metara te male tunjice za ribolov plovkom. Tunje su savršeno montirane, prame idelano duge, a udice pomno odabrane i idealno vezane. Svaka je tunjica pakirana u svojoj najlonskoj vrećici čime je mogućnost oštećenja svedena na minimum. Posebno su zanimljive tunjice za lov sitne ribe uz koje naj-

mlađi na najlakši način mogu ostvariti svoje prve ulove. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

ONL I NEČASOPI S

www. r i bol ov naj adr anu. hr

Život uz more

GALEBOVI Hrvatske

Napisao Krešimir Leskovar, snimili Jurgen, I. Lolić, K. Leskovar i Boris Bulić

alebovi (Laridae) su dobro nam poznate ptice našeg podneblja i pvravi simbol morskih krajobraza. Uopće je teško zamisliti more bez pojave ovih ptica i njihovog glasanja. Istinske lutalice, vjerni pratioci ribara i jedni od najčešćih, odnosno najvidljivijih ptica našeg mora. Karakterizira ih vitko, ali robusno tijelo s uskim i dugačkim krilima. Na nogama imaju plivaće kožice i izvrsni su plivači. Let im je snažan i virtuozan, često pomiješan s klizećim, lebdećim dijelovima, pogotovo ako prkose jakim udarima vjetra kada pokazuju svu gracioznost stečenih evolucijskih osobina. Postoji 45 vrsta galebova rasprostranjenih po svim morima svijeta, ali uvijek negdje u bli-

zini kopna. Hrane se, možemo slobodno reći, svime. Pohlepni su i proždrljivi. Karakteristično za njih je da nikada ne zaranjaju dok love ili sakupljaju hranu s površine mora ili slatke vode. Poznati su i po kleptoparazitizmu, odnosno vole krasti plijen drugim pticama, čak i slabijim pripadnicima iste vrste, žustro ih tjerajući sve dok ga ispuste. Tada nekim savršenim manevrom zaustavljaju potjeru i hvataju plijen vrlo često i prije nego padne u vodu. Na tlu su također spretni. Dobro hodaju i znaju trčati. U vrijeme gniježđenja su vrlo druževni i gnijezde se u manjim ili većim kolonijama koje mogu biti poprilično bučne. Među spolovima nema razlike u obojenosti perja, mada gledajući gnijezdeći par zajedno možemo primijetiti da su mužjaci ipak veći, dok su ženke nježnije

i manje. Usamljenim jedinkama nije moguće odrediti spol.

Galeb klaukavac U Hrvatskoj stalno, povremeno ili rijetko boravi 13 vrsta od kojih tri vrste gnijezde. Najbrojniji je galeb klaukavac (Larus michahelis). Raširen je posvuda po Jadranu, u ovom dijelu Sredozemlja i nigdje više u svijetu. Gnijezdi se u kolonijama po nenastanjenim otocima, hridima ili nepristupačnim dijelovima naseljenih otoka. Zaštićena je vrsta. Procjenjuje se da kod nas gnijezdi oko 40000 - 60000 parova. Po pričama starih ribara njegovo meso je groznog okusa pa su ga vrlo rijetko koristili u ishrani. Ipak, tradicionalno su se sakupljala njihova jaja. Danas je ova tradicija izumrla, no još uvijek stari ribari ponekad

nostalgično pokupe par jaja za gušt. Ova vrsta dosegne veličinu od 59 do 67 centimetara, a raspon krila im variraju između 140 i 158 centimetara. Masa im iznosi 0,7 do 1,2 kilograma (mužjaci su u pravilu nešto teži). Odrasle ptice su svijetle (bijele) boje odozdo, a sivo plave odozgo po krilima i leđima. Završeci krila (primarnih pera) su crni s bijelim pjegama. Noge su žute. Glava je velika i bijela, s robusnim dugim vrlo jakim i na kraju lagano kukastim kljunom koji je u odraslih ptica žute boje. Rubovi kapaka su crveni, a iris odraslih ptica je svijetlo žute boje. Pri kraju donje mandibule nalazi

se izražena crveno-narančasta pjega. Ta pjega je najizraženija tijekom gnijezdeće sezone i ima primarnu funkciju kod hranjenja mladih ptića. Naime, ptić uzastopnim kljucanjem te točke i pijukanjem potiče roditelja da ga nahrani. Odrasli hrane mlade povraćanjem neprobavljene ili poluprobavljene ribe ili drugog plijena. Ptice koje viđamo na moru, a nisu tako čistih boja, nego su sivo-smeđi isprugani, su mlade ptice kojima to obojenje postepeno nestaje kako se približavaju spolnoj zrelosti u trećoj ili četvrtoj godini. Gnijezde se od sredine ožujka do sredine lipnja. Polažu dva do tri pjegava jaja u gnijezda smje-

Mladi galeb klaukavac

štena na zemlji. Inkubacija traje 28 do 30 dana, a ptići se osamostaljuju s 35 do 40 dana. Veliki su oportunisti i ne biraju što će pojesti, zgrabiti ili ukrasti. Slijede ribarske brodice skupljajući ostatke ulova ili pak slijede traktore po oranicama u potrazi za gujavicama i ostalim insektima. U doba gniježđenja bez imalo problema cirkuliraju na udaljenostima i do 60 kilometara od kolonije. Vrlo su česti po svim smetlištima diljem kontinenta. Potrebno im je oko 0.30 do 0.40 kilograma hrane dnevno, mada u obilju mogu i puno

više pojesti. Po nekim istraživanjima, u Sredozemlju galebu klaukavcu oko 70 posto ishrane ovisi o smetlištima i otpacima, 20 posto otpada na kukce i insekte na poljoprivrednim površinama i tek desetak posto na ribe. Pošto su izvrsni letači i skitnice, sposobni su prevaliti velike udaljenosti.

Letači na duge staze Posljednjih desetak godina sustavno se provodi prstenovanje mladih galebova klaukavaca

Gnijezdo galeba klaukavca

diljem našeg dijela Jadrana sa čeličnim i plastičnim prstenima u žutoj boji sa crnim slovima. Na taj se način mogu pročitati i s veće udaljenosti. Rezultati su fantastični, sada je poznato da su ‘naši’ galebovi redovni gosti gotovo svih europskih zemalja, pogotovo u fazi odrastanja prije spolne zrelosti. Veliki dio ptica odlazi prema obali Baltika, na obale Poljske, Njemačke i na Sjeverno more, na obale Nizozemske. No, postoje i nalazi ptica pronađeni u Litvi, Ukrajini i Tunisu. Najdalji postojeći nalaz našeg galeba zabilježen je 1957

kilometara daleko,k prstenovan kao pilić na otočiću Frzitala kod Poreča, odrasli je galeb pronađen pored mjesta Cadiz u Španjolskoj. Postoji i jedan vrlo interesantan podatak o galebu klaukavcu prstenovanom samo sa čeličnim prstenom koji je fotografiran na jednom smetlištu u Kanadi. Nažalost, s fotografije se niti pod najboljim povećanjem nije mogla pročitati šifra. Ovi se galebovi prstenuju samo kod nas, u Italiji i Francuskoj, a prema obliku prsten najviše nalikuje našem. Mada bi bilo previše da ga svojatamo, ostaje či-

njenica da je galeb klaukavac iz Sredozemlja preletio Atlantski ocean. Prilično respektabilno, zar ne? Tko zna, možda i vi negdje opazite nekog galeba s takvim prstenom. Tada bi, ukoliko ga možete pročitati, bilo vrlo korisno zapisati podatke (broj i boju, mjesto opažanja i datum) te ih poslati ili telefonski obavijestiti na Zavod za ornitologiju u Zagrebu (Gundulićeva 24, tel. 01/4825 401, e-mail: zzo@ hazu.hr). U vrlo kratkom roku dobit ćete zanimljive povratne informacije o ‘vašem’ galebu. Također, krajem travnja ove godine provedena je akcija prstenovanja i bojanja odraslih galebova na Palagruži u svrhu praćenja galebova prilikom odlaska na hranilišta. Naravno, bilo bi vrlo korisno ukoliko negdje vidite čudnovatog žutog ili narančastog galeba da ga prijavite na gore navedeni broj.

Sredozemni galeb Druga gnjezdarica Jadrana je sredozemni galeb (Larus audouinii). Kao što mu ime govori ovo je galeb koji je rasprostranjen samo u Mediteranu. Zanimljivo je da je ova vrsta kao gnjezdarica u Hrvatskoj otkrivena tek prije 10 godina. Vrlo je rijedak, pa stoga i neprimjetan. Gnijezdi 60 do 80 parova većinom u Lastovskom arhipelagu, te u manjem broju na nekim otočićima oko Mljeta. Za razliku od klaukavca puno je izbirljiviju u ishrani (80 do 95 posto riba) što znači da je ptica otvorenog mora pa ga stoga najvjerojatnije nećemo vidjeti u blizini većih gradova. Otprilike je 10 do 15 posto manji od galeba klaukavca. Veličine je 48 do 52 centimetra, a raspon krila im iznosi 115 do 140 centimetara. Od njega se razlikuje elegantnijim letom s proporcionalno dužim i užim

Hranu skupljaju s površine

krilima, te manjim ali uočljivim bijelim pjegama na vrhovima krila. Najvidljivije razlike su tamnozelene noge, crveni prsten oko oka i trobojni kljun crvene boje s tankom okomitom crnom prugom pred kraj i žutim vrhom kljuna koji se obično ne vidi ukoliko im nismo dovoljno blizu. Mlade ptice su također neugledno prošarane pjegama smeđe - sivkastih nijansi. Također je druževan i često smješta svoje kolonije unutar ili kraj kolonija galeba klaukavca, ali s točno određenim granicama. Nema miješanja i ne dozvoljavaju drugoj vrsti da se približava njihovom djeliću otoka.

Riječni galeb Na kraju, kao treću gnjezdaricu Hrvatske treba spomenuti riječnog galeba (Larus ridibundus). Ova vrsta zastupljena je s 3000 do 4000 gnjezdećih parova, ali samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, po velikim slavonskim šaranskim ribnjačarstvima. Ljeti, tijekom postgnijezdeće disperzije, jeseni, zime i ranog proljeća prije sezone parenja, vrlo su česti kao zimovalice na Jadranu. Vrlo su prepoznatljivi. Naspram prethodne dvije vrste vidljivo su manji, veličine 34 do 37 centimetara i rasponom krila 100 do 110 cen-

Riječni galeb u zimskom ruhu

Prstenovani klaukavac

timetara. Tijekom gniježđenja imaju čokoladno tamno smeđu glavu samo do zatiljka (uglavnom, ukoliko nisu vrlo blizu izgleda kao crna), a tijekom zime to obojenje im nestaje i glava im postaje bijela sa crnom točkom iza oka. Jedini je gnijezdeći galeb u regiji koji ima vidljivu bijelu plohu na prednjem dijelu krila, bez bijelih mrlja na crnim završecima. Kljun i noge su crveni. Mlade ptice su gusto prošarane pjegama u smeđoj boji. Ishrana mu je vrlo raznovrsna i uglavnom ovisi o dobu godine i prilikama. Najčešći plijen su mu raznorazni kukci, školjke, račići i sitna riba, ali samo ona koja živi i može se uloviti blizu površine. Također, ne prezaju niti od smeća niti od strvine, pa se tako rado zadržavaju u blizini smetlišta, klaonica ili postrojenja za preradu ribe.

Rado jedu raznoliku hranu biljnog porijekla (voće i povrće). U vrijeme gniježđenja radijus kretanja ptica u potrazi za hranom oko kolonije je uglavnom 12 do 30, a ponekad i do 40 kilometara. Kod nas se ne prstenuju u dovoljnom broju, ali postoji mnogo podataka o pticama iz većine sjevernih europskih zemalja, a viđenim kod nas.

Ostale vrste I na kraju moramo spomenuti da, pored ovih triju gnjezdarica, u Hrvatskoj prilikom selidbi, povremeno ili rijetko, boravi još osam vrsta galebova: Burni galeb (Larus canus): prilično malobrojan, ali redovit zimski gost kako morskih tako i kontinentalnih krajeva Hrvatske. Veliki galeb (Larus marinus): najveći galeb Europe, oko 30 posto veći od našega klaukav-

ca. Karakteriziraju ga ružičaste noge, tamna leđa i gornja ploha krila. Rijetko doskiće iz sjevernih mora. Srebrnasti galeb (Larus argentatus): najsličniji našem klaukavcu i dolazi samo tijekom zime. Tamnoleđi galeb (Larus fuscus): najinteresantniji od svih europskih galebova. Ima tamnosiva do crna leđa i natkrilje. Podsjeća na velikog galeba samo što je malo manji, odnosno veći od našeg klaukavca. Za razliku od ostalih vrsta ovaj galeb je prava selica koji sa svojih gnjezdilišta u sjevernim morima, migrirajući i preko naše zemlje odlazi na zimovanje u zapadnu i istočnu Afriku, Kaspijsko i Crno more, Perzijski zaljev, Arapsko more i Turkmenistan. Tankokljuni galeb (Larus genei): premda mu je najbliže gnjezdilište u blizini Venecije, vrlo rijetko navraća kod nas.

Karakterizira ga dugački vrat i tanki crveni kljun. Crnoglavi galeb (Larus melanocephalus): izgledom najviše podsjeća na riječnog galeba s jače crnom glavom i gornjim dijelom vrata. Najviše je bijel od svih galebova jer nema crne završetke krila. Mali galeb (Larus minutus): još je manji od riječnog galeba, također ima crnu glavu koja kao i kod svih na taj način obojanih galebova zimi gubi na boji pa postaje vrlo sličan riječnom, od kojeg se razlikuje po tamnosivom potkrilju. Troprsti galeb (Rissa tridactyla): galeb sjevernih mora, rijedak posjetilac našeg priobalja. Kao vrlo rijetki posjetioci, zabilježeni svega par puta u zadnjih 50 godina, dolaze nam i prstenokljuni galeb (Larus delawarensis), te prerijski galeb ( ). Oni dolaze iz daleke Sjeverne Amerike.

Vijesti

AKC

Torbe Black Cat

IJA!

z svima nam znane serije Rhinovog pomoćnog pribora znakovitog imena Black Cat dolaze nam najnovije torbe namijenjene korištenju u najekstremnijim uvjetima. Ove su torbe jednako popularne među slatkovodnima i slano opredijeljenim ribolovcima. U ponudi su modeli Waterproof Travel Bag L, Waterproof Travel Bag M i Boat Bag waterproof. Sve su torbe izrazito kavlitetno izrađene i vodootporne, a cijenom variraju od 234 do 351 kune, što zavisi od odabranog modela. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Štap Desire

vaj štap znakovitog imena namijenjen je lakšem ribolovu. Štap je teleskopske izvedbe s pet sekcija i ima višebojni vrh. Dostupan je u dimenzijama od 210, 240 i 270 centimetara što ga deklarativno svrstava u allround štapove, ili popularno rečeno univerzalce. S ovim se štapovima može klasičnim sistemima loviti sitnija riba s obale, može se loviti iz barke, a po potrebi može poslužiti i za spining. Štap Desire potpisuje Colmic, a u maloprodaji u zavisnosti od odabranog modela košta od 109 do 139 kuna. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Usoljeni crvi

unice je tvrtka koja većinu naših ribolovaca opskrbljuje crvima, svježim i usoljenim. Za sve one koji ne žele ili ne mogu raditi sa živim crvima, Eunice konfekcionira usoljene crve. U ponudi su tri različita pakiranja. Crvi izrezani na male komadiće namijenjeni udicama mogu se kupiti po cijeni od 20 kuna, dok srednji i veliki komadi u nešto većim pakira-

njima koštaju 40 kuna. Važno je napomenuti da je u pakiranjima samo očišćeni mesni dio crva na koji ribe izuzetno pohlepno reagiraju. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

Multići za Tataki

ataki je sve popularnija d iscpl i na za lov liganja o kojoj ste mogli čitati u prošlom broju. Pored klasičnih stacioniranih rola u tatakiju se mogu koristiti i mali multiplikatori kojima su pored izrazito visoke kvalitete u osnovnoj i finalnoj izradi glavne karakteristike pouzdana kočnica, brzina i mala težina. Najpopularniji i trenutno najtraženiji modeli su Penn Generio V75, Shimano Calcuta 400 i Abu Ambasador PGS 360.

Multići imaju mali kapacitet, no sasvim dostatan za tataki. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Rič ribarska

GVARDA la luna Napisao i snimio Boris Bulić

Kako vrime leti, svitu moj… Još jučera san bija mulac koji je trka za svakon furešton, za svakon kotulon koja bi mi zamanila isprid čunjke, a sada… Vidi me. Vidi me! Ležin vode u postelji i čekan onu moju dežgraciju koja me školpaje iz dana u dan. Ni mira ni sna za mene van nema. Kad počne trumpetati ka da trube Jerihonske grmu i zemlju i nebo tresu, pa… Ma, nisam tija o toj svojoj pokori jerbo san van o tome već govorija. Da jope počnen rećete da san porebamabija i poša na kvasinu. A nisan! Ne još! Još san svoj i znan u dlaku sve što se događa i što će se dogoditi i… I… Čekaj, čekaj, sitiću se… Triba mi samo malo vrimena. Aha! Evo ga! Došlo mi je… Sitija san se. Ja van ka mulac nisan moga usnit ako u kamari nije bija mrkli mrak i grobna tišina. Moje su van škure bile ka batela, nadivene stupon i štukane dikod je bila ma i najmanja bužica da se kojin slučajen trak svitla ne bi probija. Dok ja nisan otkrija tu svoju mračnu, oli ako ćete svitlu stranu, muke san van ja mučija. Cile bi se noći privrta i ujutro se sav isciđen i izmučen diza ka da su štrige po meni cilu noć orcale. A onda san počeja štukivati buže i procipe i tako se spasija. Mrkla

mračina i meki kušin učinili su svoje. Dočim bi lega, zaspa bi ka cok. Ništa ja ne bi čuja do jutra. A onda je došlo vrime da se oženin. Ma ni sad mi baš nije jasno zašto se to mora. Je, razumin ja i tradiciju i zakone i običaje. A znan i da se nisan oženija da ne bi bilo ni onog mog, onog… Ma nije baš mora ostat na študiju u onoj magluštini… A ni maloga didovog Marka, sriće didove ne bi bilo. Je, razumin ja to, ma ne razumin zašto se baš mora oma početi živiti skupa. Nismo lipo mogli živiti ka i do tada, svako u svon dvoru i viti se tu i tamo, malo se izguštat, izvatat, pa jope svaki po svome, pa jope se izguštat, pa… Da je tako bilo još bi ja bija žvelti ka mulac, a ne vako leža ka krepalina i čeka… Mhhh… Jope san poša treso u škerac. Čekaj da se vratin… Dakle, tako san van ja spava ka miš u bumbaku, ka malo dite dok se nisan oženija. Ne, ne… Nije ono što mislite. To bi ja sve odradija uglavnon prije ponoći, najdalje do bota, oli u zoru prije prvog pivca. Nije to mene nikada bacalo u nesanicu ili smetalo,

nego arja. Arja svitu moj, arja me ubila! - Nima arje u kamari!!! Otvori ponistru vidiš da se gušin!!! A ja bidan nikada nisan ima kuraži ostaviti punistru zatvorenu. Posli bi rekli ‘nesritan slučaj’ i ja bi još uvik bija ka mulac koji trče… E, razumite me što oću reć? I tako san van ja bija prisiljen ležati kraj otvorene ponistre. I dok se izabranica moga munjenog srca, koje očito nikada nije imalo nikakvog kontakta sa ono mrvu pameti što je nosin u ćiverici, borila sa svojin orkestron pučke limene glazbe, ja san kroz tu otvorenu ponistru noći i noći gleda u zvizde i misec što se penje i raste. Misec bi malo po malo doša do gornjeg desnog kantuna od ponistre, a ja bi se za njin isto tako mic po mic u postelji primišta samo da ga što je moguće duže mogu viti. Cili bi se ja tako bidan u toj svojoj žudnji iskrivija i nažulja. Spasija bi se samo zimi, kada bi bilo tako ledeno da bi ona rekla: - Daj zatvori ponistru!!! Oćeš da se smrznen? Vidi da san cila pomodrila!!! Idi vanka ako ti je do arje!!! Zima… E, svitu moj. Ja san van čovik od mora i na more iden otkako znan za sebe. Liti se tunja i polažu parangali, dikod koja popona, a zimi se pušta peškafondo i plovuća. Tako san van ja, oma već prvih lita, mada bi zapravo triba reći zima, našeg zajedničkog

života, počeja još prije zadnjeg traka sunca partiti na more. Uzeja bi svoj bujol, duple kalce, guću, duge mudante, fes, stari kapot i polako na vesla, prvo malo u kurentu, a kad zanoća pod feral. Ledeno? A je, dikod, ma se čovik navikne. Dok ne izađen iz vale bude malo mrzlo ma se na veslima zagrijen, a kad užgan feral i sidnen u bokaportu… Svitu moj koji su to gušti. Dvi su tunje u moru, a feral grije križa. I onda skosajen, skosajen… A mir i blažena tišina. Dikod prođe koji Fariman, ma se ništa ne čuje, niko ne brontulaje. Tako van ja kosićen, baš ka i svi drugi, najdalje do neke desete ure, a onda jope na vesla i doma. Bujol mi koji puta bude cili crni, a koji puta i ne bude, ma je to svakomu tako. Samo kada je jaki misec onda niko ne skosa duže od osme ure i mene. Ne, ne… Nisan pogrišija i baš san vako tija reći. Kad je užba kod nas van lignja jako loše radi. Do mraka u kurentu još kako – tako, ma kad se misec digne, moš poć doma. Sve se batele polako pokupe i na moru se više ništa ne vidi i ne čuje i ja van tako ostanen sam. Ka pjan gledan u misec kako polako raste. Kad se tek pojavi bude veliki, ogroman, sav nekako škuro žuti. I kako noć stari on ide sve više gori i gori pa se polako smanjije dok ne dođe mali i žuti, žuti i svitli… A cila vala zasija i bude ka da je dan, ma nekako čudno, ka da sanjan a da san jope u isti tren budan. Dugo san van ja mislija o toj svojoj opijenosti misecon. Dok se drugi kod špahera ili u postelji griju, ja na svojoj bateli trljan oze-

ble prste i gledan u misec. Ni ne skosajen nego samo gledan i gledan… Zašto je tomu tako, zašto ja ne mogu ka i drugi normalni ljudi poć doma pojist pjat pašte i fažola i guštat u, ajmo reć ‘Mi’junašu’? Dobro, dobro, možda sad i nisan reka neku velu mudrost. Priznajen, falija san s otin Mi’junašen… Ma pjat ostaje! Ali ne, namisto svega toga ja sidin u bateli gledan u misec i u glavi samo vrtin onu staru: - Un Iglesina sul Canal Grande Guarda la luna Sospira e fa… Bože blagi… Kako je pokojni Vice to lipo piva. Je, znan da je to još šezdesetih na Sanremu prvo piva oni Serđo, ma je to naš Vice piva baš sa dušon, baš vako ka kad ja gledan u nebo a isprid mene se misec diže i raste, a negdi iza mene čujen Guarda la luna… A onda san dalje mislija, morebit je to uslovni refleks. Što ste sad zinuli? Iša san ja u sridnju školu i učija onu bijologiju, ono o glistinama kad in se pušti svitlo i još nešto pa se one onda… Ne, nisan tija reć da san ja ka glista, nego samo da iman isti takav refleks. Reka san van da me ona moja štriga godinama svake noći tira da gledan kroz ponistru u nebo. Kako mi je ponistra okrenuta na sudlevante svaki je misec moj i onaj od kvarta i onaj puni i znan mu svaku fleku i sad kad i mogu gledati di god me volja, rećemo u pajole, oli u jargolu, ja jope na znan nego gledati samo u nebo i u misec.

Je, dikod pogledan i u zvizde ma se oma vratin na misec i ne mogu se odlipiti… *** Noć je bila meka i ponistru san otvorija još prin kvarat ure, kako bi to bijolozi rekli, po inerciji. Zavaljen san leža na kostima, zavrnija livu ruku ispod glave i namišta lebra, jedno po jedno dok nisu sva sila na svoje, a križa pristala žigat. Ona je moja štriga još nešto mlila po kužini, pogasila svitla, polako ušla u kamaru i uvukla se pod imbotidu. Misec je jušto počeja pokazivati svoje okruglo lice, doli od livog kantuna ponistre, priko krova od Julije Đotove. - Vidiš li misec? - Mhhhh… - Ne pritvaraj se, znan da ne spavaš. Da spavaš ja bi bila budna. Od tvog rnjanja cili kvart ne spava. Pitan te je li vidiš Lunu? - A vidin… Nisan slip… Sta san u po riči ka da me struja stresla. Uvatila me za ruku baš ka nekada. Ruka joj je bila greza, ma topla… Uvik je imala tople ruke. - Sićaš li se kad smo išli… - Znan, sićan se. - A kad si mi reka… - I to znan. - Misec je bija… - Znan, baš vaki, dva dana prije užbe… Stisa san joj ruku, a ona se nekako skupila i došla mala i sitna. U tišini je privukla kušin dok je misec svoje blido svitlo prosipa kroz ponistru na dvoje starih judi u postelji.

Meteorologija

MAGLA i rošada Napisao i snimio Boris Bulić

esen je doba koje mnogi ribolovci cijele godine iščekuju. Kratki i uglavnom isplat i vi r i b o l ov n i pohodi obilježje su ribolovnih izleta u to godišnje doba. Još je uvijek dovoljno toplo pa je jedan rukav uglavnom dovoljan, a noći nisu neugodno hladne, tako da je i noćni boravak podnošljiv. Ako zanemarimo moguće neverine koji su istina, vrlo izgledni u jesenskim danima, nekih većih neugodnosti ne bi trebalo biti. Ipak, jedna od re-

dovitih i neugodnih pojava u ovo doba godine je svima znan rošada, ili kako je meteorolozi jednostavno nazivaju – rosa. Rosa je vrlo uobičajena pojava kod koje se vlaga iz zraka kondenzira na tlu i svim predmetima uz tlo. Posljedica je to spuštanja vlažnog zraka u prizemnije slojeve, prvenstveno zbog temperaturne razlike. Jednako tako, zbog zraka koji je hladniji od još uvijek toplog mora, s površine se podiže izmaglica koja u dodiru s predmetima ostavlja trag u obliku kondenziranih kapljica. Iako se

to događa uglavnom po utihi, nerijetko izmaglica bude nošena vjetrom tako da često predmeti budu mokri samo s jedne strane. U principu je kompletna obala pred zoru vrlo vlažno mjesto i samo dobri poznavaoci mikrolokacija mogu sa sigurnošću reći hoće li neki dio obale ostati suh. Pojedine su uvale poznate po izrazito lošim mikroklimatskim uvjetima. Noćenjem na takvim mjestima izlažete se niskim temperaturama koje su u uskoj vezi sa rošadom. Vlažni i topliji zrak nakon što dospije na tako hladna mjesta ostavlja

vrlo vlažan trag. Izlaskom sunca nerijetko se čini kao da je kiša padala cijelu noć. Takve su uvale lako prepoznatljive i veći dio dana jer kondenzat na granama borova i travi unatoč relativno jakom suncu ostaje vidljiv. Dovoljno se pažljivije zagledati u krošnju kakvog bora i s veće udaljenosti. Kapljice rose na suncu ostavljaju praznički dojam no padanjem mraka taj se dojam naglo gasi i ustupa mjesto manje romantičnoj, vlažnoj hladnoći. Naravno, kako to obično biva, riblje poteze valja

očekivati kada ste najumorniji i kada su uvjeti najnepovoljniji, što znači u ranu zoru kad je najhladnije i najvlažnije, a vama se najviše spava. Moguća pokliznuća mogu običan ribolovni pohod pretvoriti u noćnu, mada bi bilo bolje reći, jutarnju moru. Na moru pored neugodnosti od vlage, postoji i realna opasnost od sudara, pogotovo ako se odvažite za lov bez sidra. Naime, rošadi u pravilu pretho-

di magla, pa bi pored obavezne pozicione rasvjete bilo mudro povremeno se oglasiti kakvom sirenom ili bar zviždaljkom. Magla osim što smanjuje vidljivost, prigušuje zvukove. Stoga opreza nikada dosta. Naravno, uz kvalitetnu obuću i odjeću sve opisane neugodnosti se lakše podnose, a ukoliko na vrijeme pokrijete i sklonite ješku i osjetljiviji dio pribora, te neugodnosti postaju romantičan dio priče ribolova u jesen.

Vijesti

Radical Combat NOV Unit O!!!

Yamashitine Oite

a lov liganja u kurentu ili s obale teško da postoji išta bolje. Ove su skosavice kreirane za lov liganja u uvjetima kada većina skosavica mora potpisati kapitulaciju. Glavna odlika ovih skosavica je njihova prirodna obojenost, tako da možete birati u cijeloj paleti realističnih ‘kaputa’. U ponudi je cipal, skuša, kanjac, manula, doslovno sve lignjama zanimljive vrste. Skosavice su naoružane vrhunskim dvostrukim krunicama od inoxa koje nijedan dodir ne propuštaju pretvoriti u bingo.

Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

otreba za kvalitetnom i dobro organiziran o m r i b o l ov n o m kutijom raste proporcionalno s opremljenošću, ali i s iskustvom ribolovca. Radical Combat Unit je kutija koja omogućuje izuzetno pregledan raspored ribolovnog pribora. Kutija je koncipirana tako da se pregrade mogu postaviti p r e ma o s o b nim sklonostima ribolovca. Kutija ima samo jedan poklopac učvršćen s dvije pouzdane kopče koje se ni pod razno neće slučajno otvoriti, čak ni kada slučajno ispadne iz ruke. Maloprodajna cijena Radical Combat Unit kutije je 237 kuna.

Elektronika na akciji

ako se u posljednje vrijeme pojavljuju relativno često, akcije nikada ne valja propuštati, prvenstveno zato jer nijedna nije ista. Ovu, koju je pokrenuo Meridian projekt nikako ne biste smjeli propustiti jer nudi nešto uistinu nesvakidašnje, a popust koji kupovinom ponuđenog ostvarujete nije nimalo zanemariv. Prva ponuda uključuje G-PILOT 3380 uz koji dolazi G-600 COREPACK (computer, giro, compass, rudder refference) kao i hidraulička pumpa 0,8 l (octopuss), što na akciji za kupca iznosi tek 12 295,00 kuna + PDV, odnosno 14 999,90 kuna.

Druga ponuda uključuje G-PILOT uz koji dolazi G-600 COREPACK (computer, giro, compass, rudder refference) kao i hidraulička pumpa 0,8 l (octopuss), što na akciji iznosi samo 10 491,00 kuna + PDV, odnosno 12 799,02 kuna. Obje su ponude vrlo povoljne i valjalo bi ih iskoristi, jer je pitanje hoće li se ovakva prilika ponoviti.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

AK CIJ

Informacije MERIDIAN PROJEKT 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176-364

Vijesti

Tica Spinfocus GT 7000 R/H

Rapaline skosavice

nogi zagriženi lignjolovci gotovo nikada ne koriste klasične skosavice u kombinaciji s peškafondom, već prioritet daju panuli. Rapaline vobler-skosavice su za takav oblik ribolova nenadmašne. Ubojitost ovih skosavica se zasniva na teturavom hodu koji se postiže stabilizatorom, plastičnim izdankom koji omogućuje zaranjanje i karakteristični ples prilikom povlačenja. Na repu ovih voblera umjesto trokukih udica stoji dvostruka krunica koja ne prašta ni slučajni dodir. Kolorit Rapalinih varalica pokriva sve situacije u kojima se lignjolovac može naći, od ardure, preko škurog, pa sve do uštapa. Tankerkomerc je upravo obnovio svoju zalihu pa bi valjalo požuriti dok skosavica još uvijek ima.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

!!!

dovoljavajući zahtjevima nebrojenih ribolovaca diljem svijeta Quantumov je tim kreirao upredenicu Quattron PT. Ova je upredenica zahvaljujući okruglom presjeku izvana vrlo slična klasičnom najlonskom monofilu što joj omogućuje, pored izuzetno kvalitetnog slaganja na špulu, ekstra daleke izbačaje. Osim toga, ova se upredenica pri namatanju ne usijeca u prethodne namotaje. Quattron PT je dostupna u pakiranjima od 275

CI AK

Špaga Quattron PT

vi koji su se imali prilike sresti s ovim jedinstvenim rolama upoznali su značenje ljubavi na prvi pogled. Miran rad, snažan prijenos, ogromna rezerva snage uz besprijekorno namatanje i otpuštanje strune glavne su karakteristika ove Ticine role. Tica Spinfocus GT 7000 R/H je izvrsno uležištena sa 6 ležajeva i ima savršeno izbalansiran

prijenos snage. Prijenos je kod ovog modela 6,3:1, a kapacitet kalema 330 metara 0,45 milimetarske strune. Uz rolu dolazi i rezervna špula, i sve to za samo 353 kune. Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

Shimano Beastmaster Stand Up 3050

metara u promjerima 0,17, 0,20 i 0,22 milimetra. Trenutno je na akciji od –20 posto tako da je prijašnja cijena od 236 pala na 188,80 kuna.

va serija štapova iz Shimano asortimana poznata je po svojim gotovo neuništivim blankovima napravljenim od XT40 karbona pojačanih s biofibre vlaknom. Štap ima izrazito brz vrh s progresivnom krivuljom savijanja, dok se u donjem dijelu štapa nalazi povećana rezerva snage. Sve to ovom štapu otvara široku mogućnost primjene koja je dodatno proširena izborom vrste

vodilica koje mogu biti klasične keramičke ili pak roller valjkaste ovisno prema sklonostima i željama ribolovca. Štapovi su izrađeni iz jednog dijela u duljini od 1,67 metara, deklarirane klase 30 - 50 libri.

Informacije

LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Oprema

NAMJENSKE olovnice Napisao i snimio Boris Bulić

alo je ribolovaca koji u ribolovu ne koriste nikakvo otežanje. To su uglavnom oni koji love tehnikama á volo ili pak oni koji se bave spinningom. Svi ostali ne mogu bez opterećenja, bez obzira koliko ono bilo malo. Čak i za ribolov vrsta koje se zadržavaju u gornjem sloju mora potrebno je otežanje radi lakšeg izbačaja. Osim wasser-kugli koje uistinu koriste malobrojni slano orijentirani ribolovci, većina ribolovaca kao otežanje koristi olovno opterećenje. I ovdje je, baš kao i u svim drugim segmentima ribolovne opreme, prisutna podjela s obzirom na namjenu i tehniku.

Sačma i styl Najmanje olovnice su potpuno okrugle (sačma) ili pak valjkaste (styl). I jedne i druge se koriste uglavnom kao otežanje na sistemima za ribolov plovkom, i to u pravilu između plovka i udice. No sve je više panulaša koji toliko sitnim i tek naizgled

Sačma

Brojčane oznake za okrugle (sačmaste) olovnice oznaka

Težina u gramima

Slovne oznake za okrugle (sačmaste) olovnice oznaka

Težina u gramima

0,02

0,4

0,028

0,6

0,04

AAA

0,81

0,056

1,2

0,07

SSG

1,6

0,08

0,112

0,135

0,177

0,22

0,27

0,29

10,5

0,035

0,39

0,028

2/0

0,42

11,5

0,023

3/0

0,47

0.018

4/0

0,68

0,010

5/0

0,79

0,004

Oznake za Styl olovnice (po Sensas-u) oznaka

Težina u gramima

Fiksne zvonaste olovnice

Dalekometne olovnice

Olova za ‘oranje’

Sidrena olova

Tirolsko drvce

Razne kreacije za razne namjene

laganim opterećenjem opterećuju lagane panule za ušate i brancine. Ove su olovnice, u principu, uvijek rascijepljene preko polovice promjera pa se montiraju tako da se, nakon što se struna nađe u procjepu, jednostavno stisnu. U posljednje je vrijeme kao materijal za izradu svih, pa i ovih najmanjih opterećenja, sve prisutniji wolfram koji ima 75,46 posto veću specifičnu težinu od olova, što omogućuje izradu olovnica manjeg volumena, a veće težine.

Fiksne olovnice Sljedeće po veličini bile bi torpile, kapljaste olovnice u rasponu od 0,20 – 20 grama. Najčešće ih nalazimo pakirane poput sačme, a nerijetko imaju integrirani mali komad plastičnog bužira koji čuva strunu od habanja. Iako se i one mogu nakon montaže jednostavno stisnuti, većina ih

udičara koristi kao klizno olovno opterećenje. Za njima dolaze kugle, kruške, suze, jaja… Ukratko, ima ih svih mogućih oblika i naziva. Unatoč takvoj zbrci, olovnice se mogu podijeliti u nekoliko kategorija od kojih je najprihvaćenija podjela na fiksne i klizne olovnice. Tako se fiksne olovnice nalaze na

krajevima sistema poput, primjerice, kančenica. U tu se svrhu najčešće koriste stožaste olovnice s klasičnim okom ili pak integriranim zogulinom na samom vrhu. No takve olovnice najčešće koriste ribolovci koji udičare iz brodice. Velika prednost ovih olovnica u ribolovu iz brodice leži u karakterističnom obliKlizna olova za semice

ku zbog kojeg se nakon izvlačenja iz mora ne kotrljaju po pajolama. Ribolovci koji love beach ledgering ili surf tehnikama koriste fiksne olovnice potpuno drukčijeg oblika. Najčešće je riječ o olovnicama kruškastog ili suza oblika. Posebno su popularne olovnice koje su kreirali naši zapadni susjedi tzv. roccobomb. Ove olovnice imaju izduženi oblik suze sa stabilizatorima čime je postignut znatno dalji domet u izbačaju nego s drugim klasičnijim olovnicama. Osim osnovnog oblika, roccobomb ima i niz inačica prilagođenih različitim situacijama, koje su prihvaćene i od strane ostalih proizvođača olovnica. Tako na tržištu možemo naći sidrena olova koja imaju žičane nastavke koji sprečavaju ukopavanje u muljevito, zaraslo ili hridinasto dno. Olovnice sa stožastim izdancima, tzv. rogovima, namijenjena

Olovnica sa clipom za otpuštanje nakon griza

Olovnice s bužirom

Olovnice s hranilicom su lovu na pješčano muljevitom dnu po kojem, kad ih se povuče za sobom, podižu oblačić mulja koji provjereno privlači ribu. Posebno su zanimljive olovnice namijenjene ribolovu u kurentu. Imaju oblik kose prizme, s tim da se oko za kačenje nalazi na sredini baze, a ne kako bi se očekivalo, na vrhu. Nakon izbačaja, takva se olovnica poslije

Plastificirana klizna olova

Montažna olova za panulu

jednog do dva okreta postavlja u optimalan položaj nakon čega se zaustavlja i omogućuje kvalitetan ribolov.

Klizne olovnice Klizne olovnice su najprihvaćenije u ribolovu pridnenim tehnikama. To su u prvom redu popularne ferme kojima se lo-

ve plahi šparidi poput podlanica. Postavljaju se uglavnom na osnovu, a hod im se ograničava ili zogulinima ili silikonskim stoperima. Za takav oblik opterećenja može se koristiti većina standardnih oblika olovnica koje konstrukcijom udovoljavaju namjeni. Iako su temeljno namijenjene fiksnim montažama, olovnice s integriranim zogulinom često se koriste kao klizne olovnice. Vrlo je često korištena montaža preko booma, cjevastog odstojnika koji sprečava petljanje predveza i osnove. Naravno, umjesto zogulinskih nastavaka prisutni su i obični žičani nastavci. Razlika je samo u tome što se olovnice sa zogulinom mogu okretati oko vlastite osi ne mrseći strunu, a one sa žičanim okom ne. Klizne se olovnice koriste i kod ribolova samicama, a postavljaju se kao i kod fermi, iznad predveza. Kod samica uobičajen oblik za olovnicu je spljošteni valjak s elipsastom bazom.

Slatkovodne primjene Dobar je dio opreme temeljno namijenjen slatkovodnom ribolovu svoje mjesto našao pod morskim suncem. Tako su i olovnice koje koriste šaranaši sastavni dio opreme mnogih morskih vukova.

Torpedo za sabiki

To su u prvom redu olovnice koje se nakon zapinjanja ili zatezanja ribe otkače čime omogućuju najneposredniji kontakt sa zakačenom ribom. Osim njih mnogi ribolovci koriste i olovnice s integriranom hranilicom u koju se utiskuje brum, kao i olovnice s produžetkom od bužira koji onemogućuje mršenje predveza oko osnove. Vrlo su polarne i olovnice poznate kao tirolsko drvce (tirol

tree). To su olovnice na koje je navučeno plastično crijevo ispunjeno zrakom. Nakon što takva olovnica dotakne dno zauzima uspravan položaj koji smanjuje mogućnost zapinjanja i omogućuje kvalitetniju prezentaciju na zaraštenim dnima.

U panuli i sabikiju Iako skoro svaki panulaš ima svoj način otežanja panule, postoji nekoliko principa kojih se svi drže. Za otežanje osnove po sistemu klasične viške panule koriste male klizne olovnice koje se na osnovi stiskanjem krajeva fiksiraju. Iako većina panulaša koristi klasična mala klizna olova često se rabe i valjkasta. No oni koji ne preferiraju rad s klasično olovanom osnovom svoje panulaške sisteme najčešće otežavaju kuglama takozvanim downriggerima. Ta se, najčešće kuglasta otežanja, nalaze na zasebnoj struni, tako da se nakon ribljeg griza odvajaju od osnove omogućujući ribolovcu nesmetano zamaranje lovine. Mnogi panulaši koriste i mon-

Downrigger tažna olova koja se najčešće jednostano kače na osnovu, a prilikom izvlačenja jednako jednostavno skidaju. Takve su olovnice uglavnom izražene hidrodinamične linije koja ne ometa putanju panule. Gvardijan ili olovo čuvar, naziv je za olovnicu koja se na duljoj žici ili struni preko jednostavne kopče najčešće montira na spoju predveza i osnove. Osnovna namjena ove olovnice je osim potapanja i signaliziranje blizi-

Olovnica za panulu - Rikola ne dna. Kada u povlačenju panule ova olovnica dotakne dno, panulu valja odići. Iako se može koristiti doslovno bilo kakva olovnica, najpraktičnijima su se pokazale olovnice sa stabilizatorom, poput rikole, koje ne dozvoljavaju neželjenu rotaciju

i sukanje. Sabiki ili turska panula zahtijeva pak specifičnu torpedo olovnicu. Ova je olovnica ime dobila po karakterističnom obliku koji podsjeća na torpedo. Torpedo se montira na samom kraju sistema i zahvaljujući stabilizatorima omogućuje stabilnu i ujednačenu putanju. U posljednje su se vrijeme na tržištu pojavila i tzv. eko-olova koja zapravo nisu olova već kamenje u koje je integriran zogulin. Prednost takvih otežanja je u manjem zagađenju ukoliko dođe do zadjeva i gubitka pribora, a velika mana u manjoj težini, i samim time i dometu

Panula olovana s valjkastim olovnicama prilikom zabačaja, te u visokoj cijeni. Naravno postoje i škrci koji za opterećenje u ribolovu koriste doslovno sve što im dođe pod ruku – rabljene svjećice, matice, balansere s automobilskih guma, sve da bi izbjegli

trošak od nekoliko kuna. Stoga, da vas ne proglase škrtim, ili još gore,da ne biste zbog škrtosti izgubili ribu života, dobro razmislite kakvo vam opterećenje treba i potopite svoj sistem na najbolji mogući način.

Vijesti

Trolling Salsa

uantumov najlon Trolling Salsa velika je novost na našem tržištu. Ovaj jarko crveni najlon pakiran je na špulama zapremine 800 metara i uz izvrsnu nosivost predstavlja pravu strunu za ribolovce koji vole lov na veliku morsku divljač. No najljepše tek dolazi. Ovaj je crveni najlon nakon potapanja potpuno nevidljiv i to zahvaljujući prirodnom filtriranju svjetlosti u moru. Trolling Salsa je dostupan u dimenzijama od 30, 50 i 80 libri, a u maloprodaji košta od 156 do 153 kune.

Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Pioneerov Palladium

ioneerova upredenica Palladium Power predstavlja uistinu izvrstan proizvod. Mada nema okrugli presjek, bacačkim performansama ne zaostaje za mnogo razvikanijim upredenicama. Nosivost ove upredenice svakako je jača strana. Tako promjer od 0,12 milimetara ima nosivost od 12 libri, dok promjer od 0,18 podnosi opterećenje od 20 libri. Upredenica Palladium Power pakirana je na kalemima zapremine 150 metara, što je sasvim dovoljno za većinu situacija u kojima se obalni, ali i ribolovac iz barke može naći.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Štapovi Penn Overseas

Veliki izbor Raglou varalica

ajnovija generacija Penn Overseas štapova iznenađuje svojom zaista visokom kvalitetom. Štapovi su dostupni u svim veličinama i izvedbama. Najtraženiji su vrhunski surf modeli te modeli za panulu i trolling. Štapovi su zlatno eloksirani s ovalnim vodilicama koje oblikom i rasporedom u potpunosti udovoljavaju najtežim zahtjevima omogućujući blanku da pruži maksimum snage i žilavosti.

aglou varalice su do sa d a n e brojeno puta dokazale i potvrdile svoju lovnost. Zna se da za brancina nema bolje varalice od Ragloua. Jedini je problem bio izbor prave boje. No sada je i on riješen. U ponudi su svi mogući modeli i boje tako da mjesta za promašaje više nema. Iako ne izgleda fensi, stvar jednostavno radi već desetljećima. Za malo novaca dobivate izuzetno lovnu varalicu koja često ulovima nadmašuje i one dvadesetak puta skuplje. Dovoljno je potopiti varalicu u

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

NOV O!!!

more, dati malo gasa i zavesti oko najbliže punte. Ne zaboravite na vrijeme raširiti opraru jer je potez više nego siguran. Informacije FISH & FUN 10000 Zagreb, Rudolfa Bičanića 42 Telefon 01 / 3878 - 331

NautiËka navigacija ne mora raditi

Garmin - Navigacija s inspiracijom

kompromise izmeu izgleda i kvalitete - isprobajte spoj elegancije i iskustva u brodskoj mreži koju Êete koristiti s

Official supplier to

lakoÊom. Naši ploteri daju više od komunikacije s radarom ili stanicom, oni ih Ëine boljima. Otkrijte zašto je Garmin brodska mreža puno više od skupine brodskih ureaja.

HD Radar

www.garmin.com.hr

GPS

GMI 10 Instrument NMEA 2000

NMEA 2000

VHF 200i

GHC 10 Kontrolna jedinica autopilota

Ploter sa zaslonom na dodir Sonar

Sonda

Navigo sistem d.o.o. PJ. Zagreb, KarlovaËka cesta 4 K, Tel. 01/ 2334-034 PJ. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540 E-mail: gps@navigo-sistem.hr

PLOTERI • RADARI • INSTRUMENTI • VHF • AUTOPILOT • SENZOR ZA VJETAR • FISHFINDER • RU»NI URE–AJI

Elektronika

NAVIGO SISTEM-

hrvatski superbrand Novi logo, novi poslovni prostor, pregršt noviteta iz cestovne navigacije, nautičke odjeće i digitalnih karata te novodobiveni status hrvatskog superbranda – sve je to obilježilo ovu godinu u Navigo sistemu Napisala Božena Prelec - Krapinec, snimio Dražen Paunović

agrebački Navigo sistem održao je 11. studenog press konferenciju na kojoj su predstavljeni noviteti Henri Lloyda i Garmina, ali i novi logo. U novoj poslovnoj zgradi površine od 600 m2 direktor Neven Čolić zasluženo se pohvalio statusom hrvatskog superbranda kojeg je Garmin dobio u ovoj godini. Priznaje da ih je to veliko priznanje iznenadilo, budući da se za taj status tvrtke ne natječu, već ih stručno vijeće samo izabire. Nakon uvoda predstavljeni su novi proizvodi ovih visokokvalitetnih brandova. Nuvi 465 uređaj je kreiran za velika vozila poput kamiona ili autobusa. On planira rutu uzi-

majući u obzir količinu, mjere tereta i uspone cesta. Oregon 550 ručni je GPS uređaj sa zaslonom na dodir koji ima integriranu kameru 3.2 megapiksela te 3-osni kompas. Novi uređaj predstavljen za bicikliste je Edge 500 kojem su sve funkcije kao i montaža jednostavne. Njegovo vodootporno kućište čini ga idealnim za sve uvjete. Što se tiče noviteta iz Henri Lloyda izdvojiti ćemo novu liniju Blue Eco koja je dobila nagradu DAME 2009. u kategoriji nautičke odjeće i opreme nautičara. Ono po čemu se ta odjeća razlikuje od dosadašnje jest njena mogućnost recikliranja čime se znatno smanjuje potrošnja energije te štetna emisija CO2.

Henri Lloyd odjeća postala je i službena odjeća natjecateljske momčadi Brawn GP u Formuli 1, a osnivač Henri Strzelecki dobio je nagradu za životno djelo za poseban doprinos u razvoju nautičkog sektora. Cestovna kartografija AdriaROUTE nadograđena je sa čak tri nove zemlje – Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, čime je kartografija zapadnoeuropskih zemalja povezana s Grčkom i Rumunjskom. U većim gradovima dodan je 3D prikaz, a u Hrvatskoj su obrađena sva naselja do razine sela. AdriaTOPO je topografska karta namijenjena planinarima za Garminove ručne GPS uređaje te obuhvaća tri zemlje – Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Novitet kod ove nadogradnje je uvođenje izobata na 10, 20 i 50 metara dubi-

ne te dodavanje novih planinarskih staza, domova i 42.000 POI (point of interest) točaka. Kod AdriaGUIDE-a novost je uvođenje POI-a sa slikom i tekstom, no trenutno su dostupni vodiči samo za Rijeku i Zadar. Nadogradnja za sva t r i vo d i ča će se uskoro moći besplatno skinuti s interneta. Garmin je predstavio i kućni navigator HOMEPORT koji omogućuje rad na elektroničkim kartama u cilju planiranja ruta. Jedna od prednosti je memoriranje točaka i ruta u računalu te njihovo korištenje kod izračuna budućih ruta, izračun potrebnog vremena, puta i potrošnje goriva. Navigo Sistem je od 2007. ponosni sponzor jedrilice Gringo II, pobjednika svih eminentnih regata u Hrvatskoj. Pred kraj konferencije prisutnima se obratio kapetan Gringa II Robert Sandalić, koji je izrazio zadovoljstvo službenom Henri Lloyd odjećom. Premda je Sir David Blunt, britanski veleposlanik u Hrvatskoj, bio najavljivan kao gost, aktualna gripa ga je u tome spriječila pa se prisutnima obratio njegov zamjenik.

Informacije Informacije NAVIGO SISTEM 10000 Zagreb, Karlovačka cesta 4/c Telefon 01/ 2334 - 033

Elektronika

LOWRANCE na akciji O

Lowrance elektronici već ste imali prilike čitati na našim stranicama. Lowrance je ime koje je u trenu osvojilo srca i komandne ploče velikog broja nautičara i ribolovaca od Istre do Dubrovnika. Razlog tako velikom oduševljenju nije tajna. Lowrance uređaji svojim performansama odskaču daleko iznad svega viđenog dosad. Oni su, kako većina ponosnih vlasnika ove elektronike vole reći, u stanju vidjeti ‘bužu u buži i u toj buži ribu’. Pritom uopće nije važno da li se barka kreće ili je na sidru jer Lowranceu nikada ništa ne promakne. Trenutačna izuzetno povoljna akcija ove je fantastične uređaje približila kupcima više nego ikada do sada. Na akciji je nekoliko modela među kojima nije teško pronaći upravo onog što vama treba. Možete birati između LCX-27C, LMS-527 CDF, X510C Sonar Fishfinder, LCX 37-C, GlobalMap 7200C, SeaCharter 502C DF i GPS Fishfinder GPS Chartplotter.

LCX - 27C

LMS - 527 CDF

X510C Sonar Fishfinder

Riječ je o jednom od najpopularnijih uređaja veličine ekrana 7’’. LCX-27C ima detaljniju osnovnu kartu te izvrstan prikaz boja. Uređaj je dostupan sa sondom 50/200 kHz. Cijena LCX-27C s PDVom je 8999,94 kune.

LMS-527 CDF je snažan echosonder i GPS ploter dizajniran za dublje vode. Sa sondom 50/200 kHz je dostupan po cijeni 5999,94 kuna s PDV-om.

X510C Sonar Fishfinder ima profesionalni ekran 480x480. LCD sonar ima mnogo funkcija i dvofrekventnu sondu 83/200 kHz. Cijena s PDV-om iznosi 4499,36 kuna.

LCX 37-C

GlobalMap 7200C

SeaCharter 502C DF

GlobalMap 7200C je GPS ploter s ekranom od 7’’ i rezolucijom od 480x640 piksela. Posjeduje VGA SolarMax ekran i pozadinsku kartu svijeta. Cijena s PDV-om iznosi 7999,92 kuna.

Veličina ekrana 5’’, razlučivost 320x240 piksela, domet dubine do 450 m sa sondom od 500 W. Dvofrekventna sonda 50/200 KHz s ugrađenim senzorom temperature, omogućava prihvat podataka do brzine 70 mph (61kts). Cijena ovog uređaja s PDV-om je 4499,34 kuna.

LCX 37-C ima snažan echosonder i GPS ploter. Veličina ekrana je 8,4’’, a rezolucija 600x800 piksela, full VGA prikaz. Dubina sonara seže do 900 metara. Cijena s PDV-om iznosi 10999,89 kuna. U cijenu nije uključena sonda.

Informacije Informacije MERIDIAN PROJEKT d.o.o. 10000 Zagreb, Starotrnjanska 10 Telefon 01 / 6176 364

Brod za ribolov

TERHI 475

Open FC

Kao i njegov brat 475 Twin C o kojem smo pisali u rujanskom broju, Open FC je izrađen od troslojne termoplastike u koju je ubrizgana poliuretanska pjena, što i ovom čamcu daje nepotopljivost i veliku otpornost na grubu upotrebu, odnosno neosjetljivost na razne friže Napisao i snimio Mladen Marković

ajam nautike u Šibeniku bio je dobra prilika da se upoznamo sa čamcem Terhi 475 Open FC koji je ustvari jednak modelu Terhi 475 Twin C. Razlika je u rasporedu sjedala i namjeni. Ako je Twin C imao namjeru biti plovilo za razonodu pa je zato imao dvostruku konzolu, po čemu je dobio i ime, kod modela Open FC tu nema ni primisli o tako čemu. Naime, Open FC ima samo jednu, centralno smještenu konzolu, što pruža više mjesta za ribolov sa svake strane. Dakle klasična, rekli bismo gliserska postava, sa centralno smještenim mjestom za skipera, velikom klupom na krmi, te klupom ili ako hoćete, sunčalištem na pramčanom dijelu koje se može ukloniti, čak i tada za ribolov ostaje dosta mjesta. Kao i Twin C, Open FC je čamac namijenjen priobalnom ribolovu, jer otići dalje na otvoreno more bilo bi nerazumno pošto za takve podvige nije ni predvi-

đen. Zapravo, mogli bismo reći da se radi o čamcu za priobalnu plovidbu i ništa više. Zašto? Svojim dimenzijama i maritimnim svojstvima ovaj čamac je upravo to – čamac za rekreaciju i ribolov u moru, recimo ispred Šibenika gdje smo ga fotografirali i gdje će ispuniti sve zadaće koje skiper ili ribička ekipa postavlja pred njega.

Oprema Jednako kao Twin C i 475 Open

FC ima sve što treba. U opremu ulaze spremnici na zaključavanje, spremnik za bateriju, centralna konzola pomaknuta prema provi s upravljačem i komandama motora te instrumentima, vjetrobran na konzoli s rukohvatom, glavni prekidač s kablom, vatrogasni aparat, ljestve za silazak i ulazak iz mora, rukohvati sa svake strane po čitavoj dužini čamca, s tim da je na provi rukohvat izdignut radi lakšeg ulaska u čamac, bitve, nosač motora, zaštitna guma,

automatski odvod te instalacija za navigacijska svjetla. Sva ova navedena oprema govori u prilog čamcu dužine 475 centimetara.

Paluba Na dužini od 475 i širini od 185 centimetara ne može se mnogo toga smjestiti, no Terhi 474 Open FC ima sasvim solidnu palubu koja će zadovoljiti bilo koju ribičku ekipu. Na krmenom dijelu nalazi se mjesto za motor i uz njega su dva spremi-

šta. Na krmenoj se stijeni također nalazi spremište duž cijele širine iznad zadnje klupe na kojoj ima mjesta za troje ljudi. Ispred zadnje krmene klupe je stolica za skipera koja se okreće u svim smjerovima. Na podu palube uzduž su postavljene protuklizne trake, tako da nema problema ni kod većeg ljuljanja čamca. Ispred skipera nalazi se centralna konzola s kolom upravljača i svim potrebnim komandama i instrumentima. Na konzoli su i udubljenja za spremanje stvari ispred vjetro-

brana oko kojeg je rukohvat od cijevi. Ispred konzole dovoljno je mjesta za dvojicu ribiča, a na pramčanom dijelu nalazi se veliko spremište na kojem je jastuk i koje služi za sjedenje ili sunčanje u obiteljskoj varijanti. Na samom pramcu spremište je za sidro i sidreni konop te podignuti rukohvat za lakši ulazak u čamac. Zapravo, kao i na svakom gliseru paluba je minimalistička, što omogućuje slobodno kretanje iako sam čamac spada u red malih plovila.

Trup i mogućnosti Formom oplakanog dijela Terhi 475 Open FC je gliser proizveden za grubo sjeverno more što mu je prednost, iako zbog relativno male širine djeluje pomalo virgolasto. No, to je čamac koji se neće uplašiti malo grubljeg mora. Naime, Finci su ozbiljni brodograditelji i proizvode pouzdane brodove i čamce, a Terhi 475 Open FC je sasvim ozbiljno plovilo za priobalje.

Uvjeti na testu More: Teret: Brzina postignuta na testu:

mirno Dvije osobe 28 čvorova

Motor Motor:

Honda 50 KS

Ribičkim okom

Ribickim okom Nosači štapova: Spremnik za živu ješku: Spremnik za ulov:

ne opcija opcija

Tehnicki podaci Dužina: Širina::

475 cm 185 cm

Težina:

345 kg

Max. snaga motora:

60 KS

Preporučena snaga motora:

40 KS

Ovo plovilo je idealno za ribičku ekipu od dvoje ili troje ljudi koja ne treba posebno paziti jer je ABS plastika otporna na ribičku šporkicu. Za razliku od stakloplastike nije osjetljiva na crnilo lignje. Jednako tako, ovaj čamac nepotopiv jer je u njega unesena pur pjena koja predstavlja garanciju sigurnosti. Za čišćenje je dovoljno proći četkom po palubi i stranicama čamca, baciti koji sić mora i čamac djeluje kao da nije bio na lignjolovu. Ono što nam je zasmetalo iz ribičkog kuta gleda-

nja je nedostatak nosača štapova, no pošto se cijevni rukohvat proteže po čitavoj dužini čamca moguće je montirati više držača. Da rezimiramo: Terhi 475 Open FC solidan je ribički čamac za priobalni ribolov u kojeg stane maksimalno četiri ribiča, no idealno je plovilo za dvočlanu ekipu koja u tom slučaju ima mjesta na pretek. Informacije

MERK & MERK

22212 Tribunj, Jurjevgradska 39 Telefon 022/ 446 - 552

Motori

NOVA YAMAHA u Interadrii amaha za sezonu 2010. najavljuje novitete u ponudi vanbrodskih motora. Riječ je o lako prenosivim četverotaktnim motorima 4, 5 i 6 Ks. Dok su modeli F 4 i F 6 poboljšanje inačice već poznatih modela, model F 5 je apsolutni novitet. Već na prvi pogled vidljivo je da se F 4 , F 5 i F 6 razlikuju od ostatka ponude dizajnom i bojama. Dolaze u bijelo - sivoj kombinaciji boja, što do sada nije bio slučaj. Apsolutna novost kod ovih modela je mogućnost bočnog polaganja motora u tri položaja zahvaljujući Yamahinom spremniku ulja iz kojeg ulje ne može iscuriti bez obzira u kojem se položaju motor nalazio. Ova činjenica je vrlo važna prilikom transporta i skladištenja motora. Motori su bazirani na Yamahinoj vodećoj tehnologiji četverotaktnih motora koja osigurava malu emisija štetnih plinova i malu potrošnju goriva, a time i veću ekonomičnost. Imaju ugrađen 1.1 litreni spremnik goriva koji eliminira nužnost posjedovanja vanjskog spremnika prilikom kraćih vožnji. Ova karakteristika značajna je za vlasnike manjih plovila, budući da znamo da je svaki milimetar slobodnog prostora ondje od iznimne važnosti. Valja napomenuti kako su ovi motori opremljeni sistemom elektronskog paljenja koje omogućava jednostavan start u svim vremenskim uvjetima. Uz to motori posjeduju i zaštitu od paljena u Informacije brzini i limitator broja okretaja prilikom vožnje unazad, kao i limitator okretaja u neutralu. Kombinacija male mase od svega 27 do 28 kilograma, posebno dizajniranog poklopaca koji se lako skida i INTERADRIA SC, Nautic Shop ergonomski izrađenih ručki omogućava lako prenošenje i rukovanje. I ovi , kao i svi Yamahini modeli Marina hotela Admiral do sada, zaštićeni su od korozije posebnim peteroslojnim antikorozivnim premazom. Predstavljeni Maršala Tita 139, Opatija modeli bit će u ponudi polovicom prosinca, a moći ćete ih pronaći u Nautic shopu u marini hotela AdTelefon 051/705 579 miral, Opatija kao i u Interadriinom prodajno - servisnom Centru u Kastvu, Ćikovići 73 C.

Tehničke karakteristike F4B Tip motora:

4-taktni / 1 cilindar

Snaga:

2.9kW / 5000 rpm

Težina (standardni model):

27 kg (F4BMHS) : 28 kg (F4BMHL)

Kapacitet tanka:

1.1 litre

Alternator:

12V - 6A

Tehničke karakteristike F5A Tip motora:

4-taktni / 1 cilindar

Snaga:

3.7kW / 5000 rpm

Težina (standardni model):

27 kg (F4BMHS) : 28 kg (F5AMHL)

Kapacitet tanka:

1.1 litre

Alternator:

12V - 6A

Tehničke karakteristike F6C Tip motora:

4-taktni / 1 cilindar

Snaga

4.5kW / 5000 rpm

Težina (standardni model): Kapacitet tanka: Alternator:

27 kg (F6CMHS) : 28 kg (F6CMHL) 1.1 l 12V - 6A

Vijesti

Mann’s G50+ i Mann’s G40+

a sve ljubitelje pučinskog ribolova na velike ribe s velikim varalicama napokon su se pojavile prave varalice. Riječ je o popularnim varalicama Mann’s G50+ i Mann’s G40+ koje su namijenjene panuli na velike pučinske predatore. Ove su varalice uistinu ogromne, a kao što se i iz imena da naslutiti, bez ikakvog opterećenja rone do 50 stopa. Najtraženija je verzija red-head, no u ponudi su i ostale boje. Na vama je da samo odaberete varalicu, pro-

vučete je pučinom, a ostatak priče postat će legenda. Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Yo-Zurijev Minnow egi

Najlon Titanium Soft

z palete Alcedovih proizvoda dolazi nam izuzetno mek i podatan najlonski monofil. Riječ je o najlonu koji gotovo da nema memorije. S ovakvim je najlonom moguće paralelno namatanje što do kraja eliminira sukanje i uvrtanje. Prekidna čvrstoća za promjer 0,35 je 15,3 kilograma. Najloni su dostupni u blister pakiranjima od 150

metara u promjerima od 0,18 do 0,40 milimetara. Maloprodajna cijena pakiranja Titanium soft najlona promjera 0,30 milimetara je 52 kune. Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

King Kayak NOV O!!

K S

erija panula za lov liganja Minnow egi je već nebrojeno puta dokazala i potvrdila svoju lovnost na svim, pa tako i na našem moru. Ove su varalice izvorno wobleri tako da su zadržale stabilizator i oblik tijela s jednom izmjenom - umjesto trokukih udica na repu imaju dvostruku krunicu. Zahvaljujući takvoj kreaciji Minnow egi ima izrazi-

to provokativan i lelujav rad u povlačenju kojem lignje teško odolijevaju. Minnow egi varalice su dostupne u veličinama od 85 i 110 milimetara u deset različitih boja. Informacije YO-ZURI OVERSEAS 21000 Split, Sarajevska 48b Telefon 021 / 508 - 812

ratki jednodjelni štapovi su u praksi potvrđeni kao izvrstan izbor za ribolov iz barke. Najčešće se koriste kao štapovi kojima se izvlači lovina s dubokih brakova, no jednako su tako popularni i u lignjolovu. Zebcov jednodijelni štap zanimljivog naziva King Kayak dug je svega 0.75 metara i ima akciju od 1.25 libri. S ovim

se štapom uz odgovarajuću rolu ili mali multić možete okušati u zimskoj panuli, ali i u sipolovu ili lignjolovu gdje nisu prisutni dugi i komplicirani predvezi. Maloprodajna cijena King Kayak štapa je samo 50 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Podvodni ribolov

JADRANSKE kirnje

O kirnji i utjecaju podvodne puške na njezinu brojnost najviše se priča. Da li podvodni ribolov uistinu ugrožava kirnju? Napisao i snimio Pero Ugarković

rlo je siromašno znanje koje čovjek posjeduje o životu morskih stanovnika. Najčešće ljudi koji su u doticaju s morem imaju određene podatke koje samo treba uobličiti, no ti se podaci tajno čuvaju, mistificiraju ili tumače na način kako nekome u datom trenutku odgovara. To se posebno odnosi na najveću od svih kraljica mora – kirnju golemu na čiji se spomen ježi koža svima koji znaju što je kirnja i što nam ona predstavlja. Kirnja golema, (Epinephelus marginatus) najčešći je Jadranski predstavnik riba koje u Hrvatskoj popularno nazivamo

kirnje. Tim imenom nazivamo sve vrste roda Epinephelus, Mycroptera, Polyprion. Kirnja golema živi na cijelom području Jadranskog mora, ali što idemo južnije to je susrećemo više jer je južni Jadran bogat terenom koji odgovara ovoj ribi, a to su velike kamene rupe i pećine na svim dubinama. Također je važno i to da je južni Jadran u prosjeku puno topliji od sjevernog pa je i kirnjama ugodnije živjeti u tom ambijentu. U Istri ih ima vrlo malo pa se svaki ulovljeni ili ugledan primjerak prepričava kao čudnovata ribarska priča. Ova vrsta ribe naraste preko 50 kilograma, no i 40 kilograma joj je već velika mjera za mirovinu i

duboku starost. Tako velike ribe najčešće se miješaju s drugom vrstom kirnje – zubušom, koja živi dosta dublje i izgledom je posve slična kirnji golemoj. Ne sjećam se da sam ikada vidio kirnju golemu preko 40 kilograma težine, a poznajem puno lovaca koji poznaju lovce cijelog Mediterana. Stoga treba malo stati na loptu kada govorimo o maksimalnoj težini, pri čemu se mnogi zalete i govore o čak 100 kilograma. Nažalost, takve netočne podatke možemo pronaći i u literaturi. Veličina bilo koje ribe ne mora biti proporcionalna njezinim godinama i kirnja od 25 kilograma može biti lakša od neke druge, znatno mlađe.

Puška protiv kirnje Već desetke godina prilikom spomena utjecaja puške na riblji fond, svi koji su se ikad bavili podvodnim ribolovom bez

Državno prvenstvo2009. godine i bijele kirnje ekipe Nerezina

ikakve dileme će reći da ona ima najmanji utjecaj od svih ostalih alata korištenih u ribolovu. Oni koji najmanje razmišljaju o toj temi će napraviti usporedbu s alatima koji masovvno love ribe, poput koće, ludra, poponica i sl. Ako se uđe dublje u debatu, onda se uspoređuju alati koji love u obalnom području i koji love određene vrste riba. Doista, zaključak svake takve debate bi bio da se prilikom korištenja puške realno uhvati mizeran broj riba koje su prilično veliki primjerci svojih vrsta. No tada netko spomene kirnju jer se sve rjeđe viđa kirnja koja nije ulovljena podvodnom puškom. Da li je onda ona danas ugrožena od strane podvodnih ribolovaca? Naravno da nije, no to ne zaustavlja one koji preziru pušku da sipaju argumente protiv nje. Priznajemo, broj kirnji je u

prošlom stoljeću opao i to zahvaljujući upotrebi podvodne puške kao alata, no to ne znači da su kirnje nestale. Iako se u većini slučajeva radilo ili o prekršaju ili o krivolovu, danas je vrlo malo onih koji neće radi ove ribe počiniti prelov, loviti je u lovostaju ili je loviti strogo zabranjenim načinima lova. Neke države (Turska, Francuska) su u potpunosti zabranile lov na kirnje goleme, Hrvatska je uvela lovostaj, ali se priča o tome da se kirnja i trajno zaštiti. Ako se to dogodi broj krivolovaca će se povećati, a broj kirnji će ostati otprilike isti. Ono što se može postići je da kirnje žive istinski netaknuto na određenim pozicijama koje bi bile turistički interesantne i tu se mora zabraniti svaka ljudska aktivnost, a ne samo zabrana određenih ribolovnih alata ili zabrana lova određenih

riba, jer je za ravnotežu mora vrlo važno imati zdravi hranidbeni lanac. Takvih zona ima u ostalim zemljama Mediterana i tamo se turistički može roniti i gledati pitome kirnje, a ribari ne diraju takvu lokaciju jer ona

povećava brojnost ribe u ostalom dijelu lovnog područja. Nažalost, sumnjam da će Hrvatska u dogledno vrijeme biti spremna na nešto slično jer se kod nas parkovi rade da bi postali privatni vrtovi lokalnih ribara,

a ne u plemenitu svrhu zaštite okoliša.

Osjetljiva kirnja Postoji mnogo znanstvenih radova na temu kirnja, ali ti radovi uglavnom nisu terenski nego laboratorijski, pri čemu se uglavnom odnose na mogućnost uzgoja ove vrste u komercijalne svrhe, tj. na rasplod kirnje u umjetno stvorenom ambijentu. Kirnje žive dugo, one najveće možda imaju i preko 50 godina, iako u normalnim okolnostima ugibaju puno ranije. Kirnja imena Mare iz dubrovačkog akvarija uhvaćena je sedamdesetih godina i još uvijek živi, a kao što sam maloprije spomenuo, Mare nije veća od nekih kirnji koje se danas ulove. Dakle, dugotrajan život ove vrste za razliku od ostalih ribljih vrsta je dovoljno dobar argument njezine zaštite. Osim što dugo žive, da bi doživjele spolnu zrelost treba im mnogo više nego prosječnim ribama. Kirnje postaju zrele ženke kada se udebljaju do tri kilograma težine, a to je otprilike nakon pete godina života. Mužjaci su spolno zreli s desetak kilograma težine, kada su stari više od 10 godina. No kirnje su prilagodljive, i ako nedostaje mužjaka u jednoj sezoni ženke mogu promijeniti spol. Najveći mužjak u okolici je dominantan i oko sebe skuplja harem od nekoliko ženki. Ako se odstrijeli

Češljasta kirnja

Kirnja u akvariju najveća riba, ženke ostaju bez sjemena, što znači da je lovostaj donekle opravdan. Iz iskustva znam da za vrijeme parenja dominantan mužjak nije jedini mužjak, već samo kralj koji je ostale mužjake stjerao na rub svog teritorija gdje ovi čekaju eventualnu priliku. Uvjeren sam da će mužjak drugi po veličini vrlo brzo preuzeti primat i nastaviti s rasplodom. Također se tvrdi da se puškom uhvati puno nezrelih kirnji koje nisu dobile priliku za mrijest. Valja spomenuti da je po zako-

nu kirnja manja od 45 centimetara u zaštiti, pa ako je argument da organi reda ne sankcioniraju takav prekršaj, onda bez obzira zabranili lov ili ne, ti isti organi i dalje neće sankcionirati lov kirnje.

Dodatni argumenti Moram spomenuti još neke činjenice zbog kojih podvodni ribolov ne može ugroziti ovu vrstu. Broj podvodnih ribolovaca je doista velik, a broj ribolovaca koji su uhvatili kirnju ne

Još jedna kapitalka

bi iznosio ni blizu pet posto. Štoviše, broj onih koji su vidjeli kirnju roneći je vrlo mali. Prirodna rasprostranjenost kirnje u Jadranu je orijentirana više južno pa će se ova vrsta rijetko susresti u Kvarneru i Istri, dok će u okolici Dubrovnika i primjerice Crnoj Gori biti česta lovina koju se lako može susresti, pogotovo manje primjerke. Samo najiskusniji podvodni ribolovci se mogu nadati ulovu kirnje jer ona zahtjeva najbolju vještinu, izdržljivost i neustrašivost. Kada kirnja ugleda podvodnog

Galinjače ribolovca kako joj se približava, neće razmišljati nego će pobjeći duboko u svoju rupu gdje je neuhvatljiva. Kirnje se mogu uloviti na šuljanje, ali to zahtjeva doista dugo duboko šuljanje koje je tiho i lagano, što obično završi tako da ronilac ostane bez zraka i ubrza, nakon čega kirnja pobjegne. Kirnja se ponajviše lovi pucanjem u ribu

Bijela kirnja

dok je u rupi. Prije, dok je broj kirnji bio veći, kirnje su bile prisiljene živjeti u rupama koje su bile sasvim jednostavne, danas su sve preživjele kirnje izabrale labirinte iz kojih ih je nemoguće izvaditi. Pa čak i kada znamo rupu u koju je ušla, tu kirnju možemo zaboraviti kao potencijalnu lovinu jer je u rupi više nego sigurna. Ako imamo sreće i vidi-

mo kirnju u rupi prije nego pobjegne dublje i pucamo u nju, tek tada znaju nastupiti najveći problemi. Kirnja se zabije u dubok i nedohvatljiv kutak, savije strijelu i nakostriješi se. Ako je nismo izvadili iz prve ili druge, vrlo je vjerojatno da ćemo morati zaranjati za ribom nekoliko sati. Postoje ronioci koji su vadili kirnju iz rupe i više dana. Netko će reći da će riba uginuti ako je ne izvadimo iz rupe, no iznenadili bi se na otpornost ove vrste. Imao sam priliku vidjeti nekoliko kirnji koje su bile dobro pogođene u glavu, a koje se nije uspjelo izvaditi iz rupe. Samo nekoliko tjedana kasnije

vidio bih istu kirnju kako normalno živi u istoj rupi s malim ožiljkom na glavi. Jedan moj poznanik iz Splita manje kirnje lovi za kućni akvarij podvodnom puškom. Nastrijeljena riba mu se vrlo brzo oporavi i živi kao da joj se nikad ništa nije dogodilo.

Duboka sigurnost Spomenimo i dubine u kojima kirnje obitavaju. Prosječni podvodni ribolovac jedva zaroni na 20 metara, što je tek početak carstva ove vrste. Dublji brakovi i kameni rubovi obale kakve ima gotovo svaki otok i danas su prepuni kirnjama. Najatraktivniji ribolovni otok kraj Splita, Šolta, u svojim dubinama krije veliki broj kirnji, a taj se otok inače smatra kao mjesto gdje ih nema u istoj količini kao na južnom Jadranu. Osobno znam par velikih kirnji koje nikada neću uhvatiti, a vjerojatno ni nitko drugi, jer im se rupe nalaze dublje od 30 metara i imaju bezbroj hodnika u koje se lako zavuku. Tko god može zaroniti duboko i na pravo mjesto vidjeti će, a ponekad i uhvatiti kirnju neovisno o lokaciji, dok će onaj tko ne može roniti dublje misliti da je nema i da je izlovljena. Što bi tek bilo da probamo zaroniti preko 40 metara, koliko bi onda kirnji vidjeli? Ima ronioca na dah koji idu dublje od 40 metara i ako njih pitate reći će vam da kirnji ima mnogo. Ulovi ostvareni parangalima, dubokom panulom ili u novije vrije-

me na vertical jigging, jasno govore da su kirnje u tim dubinama i više nego zaštićene od utjecaja podvodne puške.

Zubuša U Jadranu postoje četiri stalno nastanjene vrste kirnji roda Epinephelus. Kirnja zubuša (Epinephelus caninus) je najdublja i najveća od svih vrsta. Kao što sam već spomenuo, upravo ova vrsta može narasti do 100 kilograma pri čemu su mnogi autori njezinu težinu zamijenili s kirnjom golemom. Danas se zubuša redovito lovi dubokim parangalima ili kančanicama u dubinama otvorenog mora južnog i srednjeg Jadrana. Na područjima oko Lastova i Komiže postoje ribari koji su orijentirani na lov ove vrste pa se nerijetko vraćaju u luku s ribama preko 70 kilograma. U podvodnom ribolovu poznajem samo jednog lovca koji je uhvatio nekoliko komada ove vrste veličina kojih su za nju bili mizerni - do 20 kilograma. Najčešće ćemo ovu ribu vidjeti nedoraslu i tada ju je lako prepoznati po blagim vertikalnim prugama. Kod većih riba, a pogotovo usmrćenih, boja je u potpunosti tamno smeđa. Da bi bili sigurni da se doista radi o

Galinjača kirnji zubuši lako je ustanoviti. Ova vrsta ima ljuske poviše gornjeg dijela čeljusti, što ostale vrste nemaju.

Bijela kirnja Bijela kirnja (Epinephelus aeneus) nastanjuje pjeskovito kamenita područja, a najviše joj se sviđaju unutrašnje ravni pješčanih kanala s malim bro-

jem kamenih gromada u koje se nastani. Bijela kirnja je donedavno bila prilično rijetka i sumnjalo se u njezino prisustvo u Jadranu, no danas je sve više zastupljena. Na zadnjem Državnom prvenstvu u Dubrovniku ulovljeno je šest komada ove vrste, a ostalih vrsta kirnje nije ni bilo na vaganju. Ribe od 15 kilograma su već vrlo stare i velike, ali mogu narasti i do 25 kilogra-

ma težine, u što smo se nedavno svi uvjerili ulovom jednog poznatog podvodnog ribolovca blizu Dugog otoka. Tako velika riba sugerira da je na tom području bijela kirnja nastanjena već od davno, u što se možemo uvjeriti arhivskim slikama lovaca tog područja. Bijela kirnja pravi je primjer kako se more mijenja iz godine u godinu jer je na pojedinim lokacijama vrlo brojna usprkos sve popularnijim i češćim ribolovnim naporima. I ovdje se nameće pitanje - kako su kirnje ugrožene podvodnim ribolovom ako je broj bijelih kirnji sve veći? Stariji podvodni ribolovci u Jadranu ne znaju da ona postoji, a mnoge novije generacije lovaca je smatraju uobičajenom ribom. Nedavno sam vidio i jedan ulov s Krka, što znači da se populacija dosta brzo širi prema sjeveru.

Galinjača Galinjača ili kirnja dugulja (Epinephelus costae) je vrsta koja voli ambijent jakih morskih struja. Kada se prepričavaju ulovi ove vrste onda ribolovci najčešće govore kako su se borili s jakim kurentom i kako je naporno bilo zaroniti i uloviti kirnju. Zato joj je čeljust lagano

isturena, a tijelo gotovo špicasto pa morsku struju ni ne osjeća. Riba je svijetlo smeđe boje, a može biti svjetlije ili tamnije pigmentacije. Manji primjerci galinjača imaju svijetle uzdužne pruge koje ostaju vidljive sve dok kirnja ima ženske reproduktivne organe. Prilikom mijenjanja spola u muški kirnja dobiva veliku žutu mrlju na tijelu, a pruge joj gotovo nestaju. Naraste do 25 kilograma u južnijem i toplijem području Mediterana, ali u Jadranu do sada nije zabilježen ulov tako velikih riba. Kod nas su primjerci od 10 kilograma već jako rijetki. Najbrojnije su u najjužnijoj županiji gdje ih ima podosta. Tako ćete, ako turistički ronite na Mljetu, vidjeti velik broj nezrelih galinjača. Sjevernije je dosta nepoznata riba, ali ju je ipak moguće susresti. Obično živi na dubinama preko 30 metara.

Ostale vrste Vremena se mijenjaju i ono što vrijedi danas ne vrijedi sutra. Ako je u Jonskom moru vrsta zvana češljasta kirnja (Mycroptera rubra) brojna, onda je sasvim očekivano da će i ova vrsta uskoro, poput bijele kirnje, zavladati i našim morem. Nije istog roda kao ostale vrste Jadrana. Ono što je karakteristično za ovaj rod je to da ne nastanjuju rupe nego veći dio dana žive pelagijski na područjima brakova, punti i mjesta gdje su

kurenti jaki. Njezin oblik tijela je gotovo špicast, a donja čeljust joj je isturena. Smeđe je boje i naraste do 40 kilograma težine, ali rijetko preko 15, barem u našoj okolici. U južnom Jadranu je službeno zabilježeno tek nekoliko komada s dubrovačkog područja. U literaturi se pod imenom kirnja navodi još jedna vrsta, dubinska kirnja (Polyprion americanus). No iako nosi naziv kirnja i iako je morfološki slična kirnjama ona ne spada u istu obitelj. Zapravo je našim ephinephulus kirnjama rodom bliži kanjac nego dubinska kirnja. Ova vrsta živi u vrlo velikim dubinama, preko 300 metara, koje su u Jadranu nedovoljno istražene. U Atlantiku su ove

vrste snimljene i na područjima od 3000 metara dubine! Mladi primjerci mogu se uočiti kako plutaju uz neki predmet na površini mora nošen morskim strujama. Karakterizira je izdužena donja čeljust i velike crne oči. Sivkaste je do crnosmeđe boje, često nepravilno prošarana, dok su mlađe ribe uglavnom kremasto sive. Izrazito je bodljikava, pogotovo u predjelu škrga. Za kraj ću spomenuti i narančasto-točkastu kirnju (Epinephelus coioides), koja je ulovljena kraj Trsta. To što je jedan primjerak ulovljen ovako sjeverno ne znači da je to stanovnik Jadrana. Naprotiv, ova vrsta živi daleko u tropskim morima i u Jadran je došla vjerojatno s balastnim vodama.

Kirnja u rupi Prije svega moram savjetovati svima koji vide kirnju u rupi ako nije okrenuta glavom prema izlazu neka dobro promisle o ispaljivanju strijele. Gađanje kirnje u rep ili u tijelo kada je okrenuta suprotno od nas na kraju obično završi izgubljenom kirnjom, ali i izgubljenom strijelom. Kada se kirnja pogodi nerijetko zapne pa ju se treba pokušati malo jače povući kako bi izašla. Nikada ne zavlačite ruku kirnji u usta ili škrge! Takva aktivnost može završiti fatalno ili vam ozlijediti ruku. Unutrašnjost usta nazubljena je sitnim

bodljama koje ne dopuštaju onome što uđe da i izađe. Kuka je najbolji alat koji možemo upotrijebiti, pogotovo ako je riba masivnija. Ako nam kuka nije pri ruci, dobro je gađati kirnju s drugom puškom čija nam strijela može dati bolju polugu za vađenje. Strijela s montiranim ostima je možda i najbolja jer je kirnju lakše gurkati s velikom površinom ostiju. Puška s kojom smo pogodili kirnju mora biti snažna kako bi mogli strijelu zabiti u tvrdu glavu. Jedan poznati podvodni ribolovac nedavno se našao oči u oči s ogromnom kirnjom od preko 35 kilograma i gađao je puškom od 75 centimetara. Naravno, strijela se jednostavno odbila. Označio je poziciju i vratio se puškom od 90 centimetara i nije napravio ništa osim friža. Rezultat je bio poražavajući. Kirnja je shvatila da tu više nije sigurna i pobjegla u dubinu. Ako usmrtimo kirnju s pravim pogotkom, ona će puno lakše izaći iz rupe, pa je jedan od najboljih alata u ovom slučaju strijela bez pera. Ribu gađamo u glavu sve dok ne pogodimo mozak, nakon čega trenutno ugiba. Sve u svemu, najbolje bi bilo ribu već prvim hicem pogoditi u mozak koji se nalazi u trokutu između očiju i čela. Ako nemamo mogućnost pogotka u glavu bolje je ne gađati i ne riskirati, već sačekati drugu priliku.

Podvodni ribolov

PRAVILA

za opuštenost ronioca

Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

četvrtom dijelu tekstova o sigurnosti u podvodnom ribolovu upoznat ćemo vas s praktičnim pravilima koja se tiču osjećaja opuštenosti tijekom podvodnog ribolova. Opuštenost rezultira sporijim trošenjem kisika tijekom ronjenja. Pojedini stariji podvodni ribolovci su mi često pričali da nikada ne mijenjaju plan podvodnog ribolova koji zamisle za određeni dan, za određenu lokaciju. Tako smanjuju razinu dodatnog uzbuđenja, i brže trošenje kisika tijekom zarona. *** Još su neka opća korisna pravila koja se preporučuju podvodnim ribolovcima, pogotovo tijekom cjelodnevnih ronjenja:

1) Potrebno kontinuirano piti tekućinu, jer je dehidracija realna opasnost. Tijekom ronjenja povećano je izlučivanje tjelesnih tekućina (zbog forsiranog disanja, učestalog mokrenja i znojenja u ronilačkom odijelu). Gubljenjem tekućine krv postaje gušća i sporije pokretna krvnim žilama. Zbog toga se ubrzava rad srca i usporava izmjena plinova u tijelu. Dehidracija pogodi i začepljenju krvnih žila kod svih koji su tome podložni. 2) Uzimanje lagane i lako probavljive hrane tijekom cjelodnevnog ronjenja i izbjegavanje konzumacije alkohola prije i nakon ronjenja. 3) Odabir ronilačkog odijela prilagoditi termoklimatskim uvjetima područja na kojem se roni. Pothlađivanje (zbog tankog ronilačkog odijela) je opasno, kao i pretjerano znojenje (zbog

Cjelogodišnji trening i održavanje kondicije

Za plutaču se može vezati boca s vodom

predebelog ronilačkog odijela). Tijelo se pothlađuje i uslijed kontinuiranih napora u podvodnom ribolovu. Pothlađen organizam usporava reflekse, smanjuje koordinaciju pokreta, poglavito prstiju šake, a moguće su i posljedice na živčani splet koji kontrolira prste ruku. 4) Na početku ronilačke sezone korisno je fizičkim vježbama steći potrebnu kondiciju. Vježbe treba prilagoditi standardnim mišićnim naprezanjima u podvodnom ribolovu. No fizička kondicija koja je zalog sigurnosti u podvodnom ribolovu se stječe isključivo satima i danima ronjenja u kontinuitetu. Neki od smrtno stradalih podvodnih ribolovaca bili su prave atlete iznimnog dizačkog potencijala u teretani. Nažalost to im nije pomoglo u kritičnim trenutcima. Pametnije je podcijeniti svoje mogućnosti po pitanju ronilačke kondicije i radne

U ronilačkom se odijelu moramo osjećati ugodno

“Suhi” trening može pomoći

Par vježbi istezanja pod morem prije cjelodnevnog ronjenja

dubine, nego iste precijeniti. 5) Uvijek ronite s ronilačkom plutačom. Većina smrtno stradalih podvodnih ribolovaca u pogibeljnim lovovima nisu imali ronilačku plutaču. Kod dugih uzobalnih ronjenja za plutaču je praktično privezati bocu s pitkom vodom, te nepromočivu vrećicu s voćem, pripravcima od žitarica i slično. 6) Odabrana oprema za podvodni ribolov mora savršeno odgovarati lovcu. Maska ga ne smije stiskati, niti propuštati more. Kopča ronilačkog pojasa mora se brzo otpuštati. Nož je obavezan, a cilj treba odabirati sukladno snazi i opremljenosti

puške za podvodni ribolov (debljina strijele, koloturnik, broj laštika, probojna moć i sl.). Peraje ne smiju žuljati ni stiskati stopalo, a disalica ne smije iritirati usnu šupljinu i zube. To su načelna pravila i sugestije koje predstavljaju zalog sigurnosti u podvodnom ribolovu. Najvažnije od svega je nikada ne precijeniti svoje mogućnosti i uvijek biti spreman izgubiti pogođenu ribu, strijelu, pušku ili neki drugi dio opreme, a ne dovesti se u pogibeljnu situaciju. Kapitalaca će sigurno biti još, a život je samo jedan.

Vijesti

NOV O!!!

Silikonci by Mann’s

Zebcovi sklopivi noževi

svijetu varaličarenja silikonske varalice imaju poseban status. Zahvaljujući mekanom tijelu imaju praktički neograničene koloritne mogućnosti, dok su im hod i akcija uglavnom ovisni o obliku tijela. U morskom spinningu, ali i klasičnoj panuli crvolike su varalice posebno lovne. Ovi crvoliki svrdlorepi modeli svima poznatog Mann’sa su provjereno ubojiti, bez obzira da li se koriste u bistrom ili zamućenom moru. Sve su varalice ‘namirisane’, a dostupne su u dimenzijama 5’’ i 6’’. Inače, Mann’sovi crvoliki

silikonci dolaze iz Amerike gdje su se pokazali posebno lovnima u varaličarenju brancina. Informacije UDICA - SONIK 23000 Zadar, Obala kneza Branimira 14 Telefon 023 / 305-398

Pioneer Elite Carbon Plus

ova serija Pioneerovih štapova Elite Carbon Plus namijenjena je svim ribolovcima koji ne žele uložiti puno novca u opremu, a istovremeno od nje očekuju maksimum. Elite Carbon Plus štapovi imaju izrazito malu transportnu dužinu što će oduševiti sve vikend ribolovce, kao i one koji u prtljažnom prostoru nemaju previše mjesta. Iako transportno mali, ovi su štapovi u mogućnosti nasukati prave nemani. Dostupni su u dimenzijama od 1,80. 2,10, 2,40, 3,00 i 3,60 metara uz zajedničku akciju – medium.

Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

edno od pomagala bez kojih je ribolovni pribor nezamisliv je svakako nož. Bezbrojne su situacije u kojima je to primarni alat. Zebcovi najnoviji sklopivi noževi su dio pribora koje bi svaki ozbiljniji ribolovac poželio imati u svojoj ribolovnoj kutiji. Zahvaljujući ergonomskoj dršci savršeno leže u ruci, dok im je sječivo uz besprijekorno naoštrenu reznu stranu izuzetno čvrsto s optimalno izvedenim napad-

nim kutom, tako da s lakoćom prodiru u sve što im se nađe na putu. Noževi su sklopivi i izuzetno praktični, dostupni u više različitih veličina. Maloprodajna cijena za model s drvenom drškom 26 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

Princess Maria

aralice Princess Maria poznate su po svojoj izrazito lovno provokativnoj akciji. Za ovim se varalicama s dvadesetak m e ta ra d u bi n e orade dižu pod samu površinu. Takva je lovnost logična posljedica detaljnog pristupa istraživačkog tima koji je kreirao ove varalice. Zahvaljujući posebno konstruiranom stabilizatoru ova varalica ne gubi na akciji ni pri većim brzinama tako da je pogodna za većinu panulaških aktivnosti. Varalice su dostupne u svim bojama i veličinama.

Informacije ŠKORPION DNC 10000 Zagreb, Kralja Zvonimira 70 Telefon 01 / 2322 - 515

Podvodni ribolov

POMOĆ

unesrećenom ribolovcu 2. dio Tekst i slike redakcija Auto Moto Nautic Vision

romatrajući kolegu podvodnog ribolovca s površine prilikom izrona primijetili smo da je bez razloga iz ruke ispustio pušku za podvodni ribolov. Nije se niti osvrnuo za njom. A rad perajama koji je pred koju sekundu počeo biti nepravilan, sada je još čudniji... Moramo reagirati! Vrijeme otkucava. Posljedice će, usprkos svemu što ćemo poduzeti ovi-

siti o ukupno utrošenom vremenu dok ga ne povratimo iz nesvjestice. Prvo treba hitro zaroniti ka kolegi i što prije ga iznijeti na površinu. Ako smo ga izgubili iz vida, kao što je bio slučaj na spomenutom prvenstvu u Zadarskom arhipelagu, ronioca treba tražiti u koncentričnim krugovima koje treba postepeno širiti. Važno je pokušati sačuvati mir i pribranost, kako bi zaroni bili dulji, bez panike kojom intenzivnije trošimo zrak. Ronioca

Ronjenje u paru je preventiva nesreći

100

tražimo dok ga ne uočimo. Ovo treba naglasiti jer su zabilježeni slučajevi kod kojih se nakon par minuta bezuspješne potrage plivalo u čamac i jurilo do najbliže civilizacije kako bi se alarmiralo spasitelje. U panici čovjek lako poduzima potpuno pogrešne poteze. Kada zaronimo do unesrećenog, treba mu odmah otkopčati pojas s olovnicama. Njegov pozitivan potisak će i nas povući prema površini. Sada otpuštamo i vlastiti pojas s olovnicama. Onesvještenog prihvaćamo s boka, na način da mu jednu ruku provučemo pod pazuh i njome zatvorimo usta kako bi zaustavili daljnji prodor mora. Drugom ga rukom prihvaćamo na način da mu pri izronu pridržavamo glavu. Donji dio vlastitog tijela postavljamo na

način da možemo snažnim zamasima peraja čim prije stići do površine. Nakon izrona, na površini mu skidamo masku i disalicu i pridržavamo ga uz svoje tijelo u kosom položaju, kako bi mu usta i nos bili izvan mora. Ukoliko smo primijetili pjenu koja izlazi na usta, znači da je došlo do prodora mora u pluća. Sada se na to ne treba obazirati, već poduzeti sve potrebne radnje da unesrećeni prodiše. Dok unesrećenog držimo na površini, treba ga zaštiti da mu more uslijed valova ne ulazi na usta ili nos. Glavu mu treba držati zabačenu unatrag. Ako je u blizini barkariol unesrećenog izvlačimo iz mora i započinjemo reanimaciju. No što ako ronimo u paru, a čamac je koju milju dalje? Vratimo se koji korak natrag. Ukoliko une-

I cjelodnevno natezanje laštika umara

Dok kolega operira na dnu, kraćim zaronima pratimo situaciju

S brzim čamcem se po potrebi može brzo stići do liječnika

srećeni momentalno ne dolazi svijesti praktično je više puta snažno mu puhnuti u lice. Liječnici kazuju kako takvo puhanje stimulira živčani sustav unesrećenog i signalizira mu da se nalazi na zraku zbog čega može doći do automatskog nastavka disanja. Na puhanje se prema savjetima liječnika ne bi smjelo utrošiti više od tridesetak sekundi. Ukoliko unesrećeni nije prodisao treba započeti s reanimacijom. Zbog tog scenarija je korisno s unesrećenim polako plivati k obali dok mu pušemo u lice.Reanimacija podrazumijeva nekoliko snažnih upuha u razmacima od pet sekundi prilikom čega jednom rukom treba začepiti nos unesrećenog. Pri upuhivanju zraka glava unesrećenoga mora biti zabačena, a vrat istegnut. Na ovo upuhavanje se ne troši više od 60 sekundi, preporučuju liječnici. Ukoliko je unesrećeni još

101

Preporučljivo je vježbom se pripemiti za moguće situacije

Nekordiniranost pokreta ukazuje da nešto nije u redu

Izron na rezervi zraka uvijek predstavlja rizik

102

uvijek u nesvjesti, reanimaciju treba nastaviti na obali. Unesrećenog izvlačimo na obalu i postavljamo u položaj u kojem mu glava treba biti na nižoj razini od nogu, što na sikama neće biti problem. Ako je došlo i do zastoja rada srca kombinira se umjetno disanje s masažom srca. Kada unesrećeni konačno dođe svijesti i počne disati treba se s njime zaputiti do najbližeg liječnika. Bez obzira

što sve navedeno izgleda jednostavno, iz vlastitog iskustva, a i iz iskustva drugih koji su se igrom slučaja našli u situaciji da samostalno provedu oživljavanje unesrećenog ronioca, bilo bi korisno da podvodni ribolovci partneri provedu barem djelomičnu simulaciju opisanih radnji. Time će se prvotni šok zamijeniti automatizmom radnji koje treba provesti. Nikada ne zatrebalo!

Podvodni ribolov

ČETVRTI MEMORIJALNI

kup Tonsa - Staničić Daniel Gospić (Škarpina Nerezine)

Napisala Valentina Prokić, slike Dolin Rab

aniel Gospić, podvodni ribolovac Škarpine iz Nerezina četvrti je put zaredom pobjednik Memorijalnog kupa Tonsa – Staničić što ga u spomen na dvojicu preminulih ribolovaca organizira rapski klub Dolin. Gospić je tijekom petosatnog lova u jugozapadnom akvatoriju Raba ulovio osam validnih riba – četiri ugora, dva šarga, škarpinu i kavalu vrijedne 12 572 boda. Drugo mjesto u konkurenciji 12 podvodnih ribolovaca osvojio je Slaven Čubrić iz zagrebačkog DPS-a. Čubrić je na žici imao šest validnih riba, šarga, kavala, dva brancina i dva ugora, koje su mu donijele 10 980 bodova. Ulovio je i najvrjedniju ribu natjecanja - brancina od 2972 grama. Mario Badurina, domaći natjecatelj Dolina, završio je na trećem mjestu sa sedam riba – ciplom, brancinom i pet orada ukupne vrijednosti 9090 bodova. Četvrti je bio Dario Babić iz INA Kostrene sa 8 388, dok je Siniša Kordić Gružić (Dolin) završio peti sa 7 528 bodova. U ekipnom poretku slavili su natjecatelji kluba organizatora Dolina, Badurina i Kordić Gružić ispred dvojca zagrebačkog DPS-a Slavena Čubrića i Brune Hotija te Klaudija i Eugena Vidasa iz Luca Novalja. - Zadovoljni smo kako je prošlo, iako je možda bio nešto manji broj sudionika od očekivanog, ali vrijeme je takvo. Bila je i bura, ljudi imaju posla, posebno sada u maslinama, rekao je domaći predstavnik Mario Badurina dodavši kako je svojim plasmanom zadovoljan, no

Najbolja trojka – treći Mario Badurina, prvi Daniel Gospić i drugi Slaven Čubrić mišljenja je da je mogao biti bolji u pregledu prije natjecanja. Četvrta pobjeda Daniela Gospića nikoga nije iznenadila. Gospić je itekako dobro upoznat s pozicijama u rapskom akvatoriju gdje je 2003. godine s 21 godinom postao i najmlađi prvak Hrvatske od davne 1956. kada su natjecanja podvodnih ribolovaca počela. – Lovio sam na svojim starim pozicijama

od državnog prvenstva i na još nekim novim koje pronalazim svake godine. Ribe je bilo, ali da se lovilo još dva dana ranije, bilo bi je čak i više. Ovoga puta se više ribe ulovilo u kraju, nego na dubljim pozicijama, rekao je Daniel Gospić. Osim što dobro organiziraju natjecanje, domaćini iz Dolina pobrinu se i za sjajno zajedničko druženje nakon petosat-

Dario Babić (INA Kostrena)

Najbolje ekipe treći Eugen i Klaudio Vidas iz Luca Novalja, prvi Mario Badurina i Siniša Kordić Gružić iz rapskog Dolina te drugi Bruno Hoti i Slaven Čubrić iz DPS-a Zagreb

Slaven Čubrić (DPS Zagreb)

nog boravka u moru i vaganja. Ribarske priče, prisjećanje dvojice preminulih prijatelja i ribolovaca, zajednički doživljaji

i još štošta drugo, pretresalo se na Rabu u veseloj atmosferi uz puno smijeha. Do iduće prigode i jubilarnog petog kupa...

105

Podvodni ribolov

PRIPREME

za svjetsku smotru u punom zamahu Napisala i snimila Valentina Prokić

radicionalno godišnje okupljanje članova, prijatelja i simpatizera SRD Škarpina iz Nerezina u hotelu Televrin u Nerezinama, ove je godine održano u znaku Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu koje će se iduće godine održati u Malom Lošinju. Naime, ovu veliku manifestaciju organizirati će zajedničkim sna-

gama SRD Udica iz Malog Lošinja i SRD Škarpina iz Nerezina. Tim su povodom predsjednici klubova Škarpine i Udice, Ferdinando Zorović i Milan Mužić sve nazočne upoznali s tijekom priprema. – Dobra je vijest da smo uz generalnog sponzora tvrtke Mares dogovorili još jednu značajnu suradnju. Naime, zagrebačka Hermes Nautica vlasnika Igora Meštrovića odlučila je napraSredišnji dio večeri je i bogata tombola

Škaprininoj večeri odazvao se i izbornik hrvatske repreezntacije u podvodnom ribolovu Livio Fiorentin (prvi s desna)

Špela Cimerman, slovenska članica Škarpine sa svojim prvim ulovljenim ugorom

106

viti 52 gumenjaka Bura koji će se koristiti tijekom Svjetskog prvenstva, ali i prije njega, rekao je predsjednik Udice Milan Mužić. Zanimljivo, gumenjaci Bura novi su na tržištu, a za svjetsku smotru bit će napravljeni od 4,60 metara, imat će četverotaktni motor Yamaha od 40 konjskih snaga, a moći će se

kupiti prije i nakon prvenstva po cijeni od 9 000 eura. Dio gumenjaka će u Mali Lošinj stići i prije svjetske smotre kako bi ih reprezentacije koje dođu ranije na pregled zona i pripreme mogle iznajmiti. – Škarpina i Udica zajednički rade na ovom projektu. Veže nas dugogodišnja tradicija i prija-

Mateo Vidulić, Špela Cimerman, Branimir Gulam uoči odlaska u ribolov teljstvo. Svjesni smo važnosti domaćinstva ovog natjecanja te radimo zajedno uz potporu Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Malog Lošinja, rekao je Ferdinando Zorović, predsjednik Škarpine.

Sjajni rezultati Članovi Škarpine i ove godine imaju razloga za rezultatsko zadovoljstvo. Naime, njihov podvodni ribolovac Daniel Gospić osvojio je naslov prvaka Hrvatske, dok je Đani Uhač, također pulen Škarpine, osvojio treće mjesto. Osim pojedinačnog, Daniel Gospić, Đani Uhač i Marko Gospić Škarpini su donijeli i naslov ekipnih prvaka Hrvatske s prvenstva održanog u Dubrovniku. Daniel Gospić i Đani Uhač bili su dio reprezentacije koja je osvojila broncu u ekipnoj konkurenciji na Euroafričkom prvenstvu u Alžiru. – Osim podvodnih ribolovaca sjajne rezultate postigli su i naši jedriličari na regatama starih tradicional-

nih brodica. Andrino Maglievaz donirao je klubu lošinjsku drvenu pasaru, na čemu smo izuzetno zahvalni, koju smo opremili jedriljem. Naši dečki pod vodstvom Dinka Zorovića s njom sudjeluju na regatama. Osvojili su u Mošćeničkoj Dragi prvo, a u Rovinju drugo mjesto, rekao

je predsjednik Zorović. Pozivu na večeru odazvao se i izbornik podvodnih ribolovaca Livio Fiorentin koji već užurbano radi na programu priprema svojih reprezentativaca za Svjetsko prvenstvo u Malom Lošinju. Ciljevi su jasni – najviša stepenica pobjedničkog postolja,

kako u pojedinačnoj, tako i u ekipnoj konkurenciji.

Prvi Špelin ugor Tradicionalno, na Škarpininoj večeri u hotelu Televrin meni je bio riblji, crni rižoto, brudet od ugora s palentom te frigani in-

Zasluženi predah nakon ribolova – predsjednik Škarpine Ferdinando Zorović, Mateo Vidulić, Daniel i Marko Gospić, Špela Cimerman, Branimir Gulam

107

Škarpinino okupljanje svake godine bude dobro posjećeno

Milan Mužić, predsjednik SRD Udica iz Malog Lošinja i Ferdinando Zorović, predsjednik SRD Škarpina iz Nerezina

Marko Gospić, Daniel Gospić i Đani Uhač, podvodni ribolovci nerezinske Škarpine ćuni, oslići, trilje i lignji. Ugore su toga jutra lovila četiri člana Škarpine, Daniel Gospić, Đani Uhač, Branimir Gulam i jedna djevojka, Špela Cimerman. Vrijeme je, na neku ruku, išlo ribolovcima, kao i ugori koji su bili na već poznatim pozicijama. Slovenska članica Škarpine Špela Cimerman koju veže dugogodišnje prijateljstvo s Nerezinama i iskusnim ribolovcem Gulamom, tog je dana imala veliki razlog za zadovoljstvo. Naime, ulovila je svog prvog ugora. Imao je oko četiri kilograma i nagrađen je velikim pljeskom

108

barkariola i predsjednika Škarpine, Ferdinanda Zorovića. Rezultat trosatnog boravka na moru bio je desetak ugora i par riba koje su kasnije završile kao nagrade na tradicionalnoj lutriji. Uz zvuke glazbe, na podiju se našlo i nešto plesača, no većina je prepričavala ribarske i one druge priče. Zabava je trajala do dugo u noć, a na oproštaju čula se samo jedna rečenica: - Vidimo se iduće godine na 38. okupljanju, kada će glavne teme zasigurno biti rezultati Svjetskog prvenstva u Malom Lošinju.

Vijesti

Shimano najlon Blue Wing

Meiho Hard Master 620

himanov Blue Wing je prava univerzalna najlonska struna za morski ribolov. Mala memorija (mekoća) najbolje se osjeti kod većih promjera. Osim toga tu je i visoka nosivost na čvoru, otpornost na abraziju i ograničeno istezanje. Struna je prozirna, a pakirana je na kalemima zapremine 100, odnosno 200 metara. Povoljna cijena je samo dodatni razlog za odabir ove kvalitetne strune izrađene prema najvišim standardima Shimana.

eiho kutije za ribolovni pribor svojim karakteristikama nadmašuju većinu sličnih proizvoda na širem tržištu. Ove su kutije izrađene od meke plastike tako da su otporne na udarce i lomove. Sve su kutije opremljene nizom praktičnih flatova, pregrada i komorica pri čemu je u svakoj kutiji ostavljeno dovoljno mjesta i za krupnije predmete poput motovila ili role. Model Hard Master 620 ima odvojiv flet s mnoštvom pomičnih pregrada i velikim donjim prostorom za krupniji pribor.

Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Cool Sea Caster

Zatvara se s dvije pouzdane i robusne kopče koje ne dozvoljavaju slučajno otvaranje. Informacije TANKERKOMERC 23000 Zadar, Obala kneza Trpimira 2 Telefon 023 / 204 - 822

Asso Discovery

ebcova rola Cool Sea Caster klasična je rola s prednjom kočnicom. Za sve ljubitelje ribolova koji od role očekuju dobro slaganje najlona i lako izvlačenje zakačene ribe ova je rola više nego dobar izbor. Rola ima prijenos 4,5:1 dok kalem može primiti 220 metara 0,45 milimetarske strune. Maloprodajna cijena ove role se u zavisnosti od odabranog modela kreće od 167 do 360 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

NOVO

!!!

sso najlonski monofili su još davno postavili standard koji još uvijek nisu napustili. Riječ je o vrhunskim najlonskim monofilima koji pokrivaju sve situacije u kojima se zagriženi ribolovac može naći. Mikeli Trade u ponudi ima najnovije proizvode iz ove bogate palete, najlone Asso Discovery. Najloni su pakirani na kaleme zapremine 100 metara, a dostupni su u promjerima od 0,20, 0,30 i 0,35 milimetara po cijeni od 29,89 kuna.

Informacije MIKELI TRADE 23000 Zadar, Zrinsko-frankopanska 27a Telefon 023 / 224 - 860

109

Podvodni ribolov

Ove godine bit će manje drvenih barki

KUP GRADOVA

u podvodnom ribolovu ove godine 49. put Napisala i snimila Valentina Prokić

retposljednji dan mjeseca prosinca već je 48. godina rezerviran za tradicionalno okupljanje podvodnih ribolovaca u Malom Lošinju kada se u organizaciji SRD Udica održava Kup gradova. Ni ova godina unatoč recesiji neće biti iznimka. Mali Lošinj će otvorenih vrata dočekati ribolovce na 49. Kupu gradova. Predsjednik Udice Milan Mužić koji je već mjesecima zauzet organizacijom Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu koje će se održati iduće godine u rujnu, vjeruje da će upravo to biti razlog

110

za sudjelovanje većeg broja posebno stranih ribolovaca na ovogodišnjem Kupu gradova. - Moguće je da će doći više stranaca, neke najave postoje, no još je prerano govoriti o imenima. Posljednjih godina zabilježen je velik pad u dolasku stranih ekipa, što uzrokuje i pad kvalitete, a to treba promijeniti, kaže Mužić.

Vrijeme za radikalne promjene Bez obzira na broj sudionika, predsjednik Udice svjestan je da su Kupu gradova nužne promjene jer je kvaliteta natjecanja

višestruko pala. – Potrebne su radikalne promjene i nakon Svjetskog prvenstva ćemo ih provesti. Kup gradova mora imati dodatnu funkciju kao što je imao u svojoj prošlosti, a to je da produži turističku sezonu. Treba izabrati neki drugi datum i pobrinuti se za velik broj pratećih sadržaja tako da se ribolovci i oni koji dođu s njima mogu opustiti i zabaviti, a ne samo odraditi natjecanje i otići. Svojedobno su na Novogodišnjim natjecanjima sudjelovali neki od najboljih svjetskih podvodnih ribolovaca, a Mali Lošinj je bio nezaobilazna destinacija. Zadnjih godina reprezentativci

stranih zemalja koje su u vrhu podvodnog ribolova više ne dolaze i ako želimo da se tradicija Kupa nastavi moramo raditi na poboljšanju, pojašnjava predsjednik Udice Milan Mužić. Ove godine organizatori iz Udice unijeli su jednu izmjenu u propozicije natjecanja. Naime, sudionicima će biti dozvoljeno da se natječu sa svojim plovilima ukoliko to žele. Dosad su svi na raspolaganju imali drvene barke. Od kada je trajekt Marina umirovljen, nema ni pravog matičnog broda na kojem su se svi ribolovci zajednički oblačili i nakon natjecanja jeli. Na tom je trajektu vladala poseb-

Daniel Gospić i Branimir Gulam, ekipa Nerezine osvojila je 47. Kup gradova

Nakon natjecanja riba se predavala na trajekt

Nekada su se ribolovci ukrcavali izravno s trajekta

Danijel Haluška i Radoslav Jakupović, članovi Udice bili su treći 2007.

na atmosfera, a bio je i zaštitni znak Novogodišnjih natjecanja.

Domaći favoriti Što se mogućih pobjednika tiče, domaći ribolovci uvijek su favoriti. Organizatori iz Udice imaju nekoliko ribolovaca na koje ozbiljno računaju. To su Radoslav Jakupović, četvrtoplasirani s ovogodišnjeg prvenstva

Hrvatske, Tomislav Orlić koji je bio deseti na državnom, a s Jakupovićem je bio pobjednik 46. Kupa gradova, zatim Danijel Toić koji je zajedno s Jakupovićem osvojio prošlogodišnji naslov pobjednika Kupa gradova i Danijel Haluška koji je prije dvije godine bio treći u paru s Jakupovićem. Kako Jakupović svake godine mijenja partnera, biti će zanimljivo vidjeti kako će se

Radoslav Jakupović i Danijel Toić pobjedili su prošle godine

malološinjani raspodijeliti. Najopasniji protivnik je aktualni prvak Hrvatske i bivši prvak Europe Daniel Gospić, član nerezinske Škarpine. Gospić je u paru sa iskusnim Branimirom Gulamom jednom pobjedio, četiri puta bio drugi i jednom treći. Ove godine Gospiću će partner biti trećeplasirani s prvenstva Hrvatske Đani Uhač. Tu je još jedna ekipa Škarpine, iskusni dvojac Klaudio Toić i Igor Morin koji su svojedobno pobjedili. Boris Reinić iz lovranskog Zubatca dosad je pet puta pobjeđivao na Kupu gradova, jednom u paru s Franom Zankijem, a ostala četiri puta, od kojih tri zaredom, sa Đanijem Uhačem. Za ovo izdanje traži novog partnera, ali nije ništa manje opasan. Medulinski dvojac, iskusni Branko Ikić i Josip Urti uvijek postižu dobre rezultate, prošle su godine bili treći i konstantna su prijetnja.

Neke najave stranih ribolovaca već postoje. Slovenski reprezentativac Moreno Matijašić Kup gradova ne zaobilazi, dolazak je najavio i ovogodišnji viceprvak Europe Alžirac Samir Tiblali, a tu je i Domenico Macaluso, reprezentativac San Marina. Organizatori iz Udice svakodnevno priželjkuju prijavu španjolskih i talijanskih reprezentativaca, ali zasad ih još nema. No, brojni se prijavljuju dva tjedna prije natjecanja ili pak stignu bez prethodne najave, stoga nada uvijek postoji. Sve u svemu, bit će to još jedno zanimljivo natjecanje, s bogatim fondom nagrada i prema svemu sudeći posljednje u ovakvom obliku. Nadamo se da će najavljene promjene uroditi plodom i da će Kup gradova ponovno postati natjecanje na kojem će se okupljati najpoznatija imena svjetskog i europskog podvodnog ribolova.

111

Scuba

MUZEJ

podvodnih dejavnosti Napisao Boris Bulić, snimili Boris Bulić i Borut Furlan

uzej podvodnih dejavnosti, kako ste prema nazivu vjerojatno i sami pretpostavili, nalazi se u Sloveniji, točnije u Piranu. Iako je naš posjet bio tek usputan i bez medijskih pretenzija, ulaskom u prostor muzeja sve se naglo promijenilo. Prostor i izložbeni eksponati ostavljaju snažan i upečatljiv dojam koji vas gotovo magičnom privlačnošću zadržava ne dozvoljavajući vam odlazak. Vlasnik Žarko Sajič poveo nas je kroz prostor muzeja i pričom nam približio jedno davno vrijeme u kojem je podvodni svijet bio ispunjen mitom i strahom, u koji su odlazili samo rijetki i izuzetno odvažni. Bogato ilustrirani panoi ispunjeni izuzetno zanimljivim i edukativno bogatim sadržajima pričaju o svijetu jadranskog podmorja od ronilačkih početaka do današnjih dana. Muzej je otvoren 2006. godine i orjentiran je na međunarodnu suradnju, tako da se u njemu nalaze eksponati i fotografije mahom iz Slovenije, Hrvatske i Italije, ali i iz Sueza, Crvenog mora, gotovo sa svih širina na kojima su ronioci s ovog područja ronili. Posebna je pažnja stavljena na Tršćanski zaljev i aktivnosti ronioca vezanih uz

izgradnju svih sadržaja oko lučke infrastrukture šireg akvatorija, ali i uz radove vezane za spašavanje olupina nakon ratova koji su onuda harali. U cijelu su priču vješto utkani i grčki Kalimast, hrvatski Zlarin i Krapanj talijanski Contovelo… Kolika je vrijednost sadržaja ovog muzeja vrlo rječito ilustrira i prijelazni pehar koji je Muzej podvodnih dejavnosti kao muzej godine 2009. dobio od Historical Diving Society koja okuplja 28 nacionalnih organizacija. Osim toga, ovaj je muzej dobio i nagradu ‘The Nautiek Award’ za promociju povijesti ronjenja za godinu 2009. Uistinu je teško i nemoguće na ovako malo prostora prenijeti sve dojmove koji su nas doslovno preplavili. Kroz nekoliko priloženih fotografija možete vidjeti dio sadržaja ovog muzeja kojeg, ukoliko vas put nanese do Pirana, neizostavno morate posjetiti. Bez obzira, bili ronilac ili ne, svijet podmorja, ronilačke opreme, pokušaja i pogrešaka, tragičnih neuspjeha i slavom okrunjenih uspjeha ispunit će vas novim i jedinstvenim osjećajem zbog kojeg ćete se sigurno još koji puta vratiti.

113

Automobili

ZOOM - ZOOM

Mazda CX-7 s dizelskim agregatom novost je u ponudi poznate japanske tvrtke koja drži prvo mjesto već nekoliko godina za redom kada je riječ o pouzdanosti. Dizelski motor ovom je automobilu dao novu dimenziju i u vožnji i u samom izgledu jer je mala intervencija u dizajnu naglasila sportsku notu, a uz odličan motor pruža ekNapisao Mladen Marković, snimili Boris Bulić i Mladen Marković sploziju snage i užitka u vožnji

osjećaj

MAZDA CX-7 2.2 MZR-CD DIZEL

UV vozila tek dolaskom jesenskih i zimskih uvjeta pokazuju svoj maksimum, a Stvoritelj kao da je znao da na testu imamo Mazdu CX-7 pa nas je sedam dana iskušavao kišom koja nije prestajala, samo se mijenjao intenzitet. Od slabe i klizave, do jake kada se nije vidjelo dalje od deset metara ispred vjetrobranskog stakla. Čak smo i samo fotografiranje morali odraditi uz pomoć velikog kišobrana. Okušali smo se u gradskoj vožnji, na autocesti i staroj zavojitu cesti po Gorskom kotaru, naravno po obilnoj kiši i mokrom kolniku. No eto, imali smo sreću da smo vozili baš Mazdu CX-7. Pošto smo već bili testirali verziju s moćnim benzincem, kada smo pomalo grintali zbog nedostatka automatskog mijenjanja brzina, odnosno nije nam se uklapao ručni mjenjač u tu klasu automobila, mogli smo ga usporediti s dizelskom varijan-

116

tom. Moramo odmah reći: Mazda CX-7 s dizelskim motorom, daleko je ‘opakiji’ automobil i sva sreća da kod njega nema automatike jer odličnim sportskim performansama mora

osvojiti svako cuore sportivo, a mjenjač sa šest brzina samo dodatno naglašava sportsku notu jer ima kraći hod. No pođimo redom. Mazda CX-7 doživjela je male

korekcije pa sada izgleda još moćnije. Dojam pojačava motor koji se javlja prigušenim brundanjem i koji odmah daje do znanja da se radi o automobilu namijenje-

nom za duga putovanja uz veliku udobnost.

Oprema Testni automobil imao je paket opreme Challenge koji se nastavlja na osnovni paket Emotion koji je ionako bogat, a sadrži prije svega sigurnosne sustave ABS, EBD, EBA, DSC, TSC ili u prijevodu sva moderna čuda elektronike koja pružaju sigurnu vožnju po nemogućim uvjetima na cesti, kakvi su bili

za vrijeme testa. Za sigurnost se brine i kruta karoserija bazirana na Mazdinoj trostrukoj H-strukturi, odnosno napredni sustav za upijanje i raspodjelu energije udara pri sudarima, te dva prednja zračna jastuka, prednji bočni zračni jastuci, prednji i stražnji sigurnosni pojasevi od kojih prednji ima predzatezače te ISOFIX priključak za dječju sjedalicu. U standardnu opremu ulazi i središnje daljinsko zaključavanje, elektro-hidraulički servo

117

upravljač podesiv po visini i dubini, električni podizači stakala, klima uređaj, električno podesivi grijani retrovizori s ugrađenim pokazivačima smjera, stražnje visoko postavljeno kočiono svjetlo, višenamjenski zaslon (MID) koji uključuje putno računalo, tahometar te pokazivač razine goriva. Paket opreme Challenge sadrži tempomat s komandama na upravljaču, zatamnjena

118

stražnja stakla, prednje automatske brisače sa senzorom za kišu, stražnju kameru za pomoć kod parkiranja, sjedalo vozača s podesivom lumbalnom potporom, grijana prednja sjedala, audio sustav AM/FM s mjenjačem za šest CD-a/MP3, Handsfree komplet s glasovnim upravljanjem i Bluetooth vezom, unutarnji dnevno noćni samozatamnjujući retrovizor te alarm.

Motor i mjenjač Testnu Mazdu Cx-7 je pokretao dizelski agregat obujma 2184 centimetara kubičnih, snage 173 konja s okretnim momentom od 400 Nm pri 2000 okretaja u minuti. Uz njega automobil moćno tjera, no istovremeno je potrebno raditi s ručnim mjenjačem koji ima šest brzina. Motor želi dovoljan broj okretaja i ako samo malo zakasnite, na primjer, u jakom zavoju i ne prebacite na vrijeme u manju

brzinu, automobil gubi na snazi. Zapravo Mazda CX-7 kao da želi reći da joj odgovara brza i sportska vožnja. Kada to shvatite, možete postići vrlo visoki prosjek brzine putovanja. Mjenjač ima kraće brzine i jednostavno tjera vozača na sportsku vožnju, što u kombinaciji sa snažnim motorom čini pravo i istinsko zadovoljstvo.

Vozne karakteristike Ranije smo spomenuli nemo-

119

guće uvjete na cesti za vrijeme testa. Oni su nas zapravo samo uvjerili da je Mazda CX-7 poseban automobil u svakom pogledu. Na putu u pitoreskni Piran kiša je uglavnom bila jaka do jako jaka, kako smo se šalili redakcijski kolega Boris i ja. Isprva smo krenuli dosta oprezno, no nakon nekoliko kilometara vožnja je bila opuštajuća, kao da je suho i kao da brisači ne rade, iako su radili na najvećoj

120

brzini. Prednji ovjes s MacPhersonovim opružnim nogama, pomoćnim okvirom sa šest oslonaca i Multi-Link straga s jednocijevnim amortizerima i nisko položenim oprugama osiguravaju Mazdi CX-7 besprijekorno držanje na cesti, čak i ako je doslovno natopljena kišom. Vozilo ide upravo tamo kamo vozač želi jer pogon Actine Torque Control - sustav pogo-

na na sva četiri kotača, sjajno obavlja svoj posao. Zapravo, nismo mogli odabrati bolji trenutak za test, pogotovo na staroj cesti kroz Gorski Kotar gdje je na cestu palo pravo bogat-

stvo lišća koje je uz obilnu kišu natjeralo sve vozače da brzinu smanje ispod pedeset kilometara na sat. Mi smo vozili kao po suhoj cesti, dakako uz primjeren oprez.

Tehnički podaci

Ribičkim okom Uz impresivne vozne karakteristike Mazda CX-7 je i superkomforan automobil jer visokom pozicijom sjedenja daje odličan pregled za vozača i putnike. Kada su sjedala podignuta, obujam prtljažnika je 455 litara do linije bočnih zadnjih stakala. Kada se preklope nasloni stražnjih sjedala dobije se pro-

Motor:

2,.2 MZR-CD Diezel

Zapremnina:

2184 cm3

Snaga:

173 KS

Mjenjač:

6 stupnjeva, ručni

Informacije

Potrošnja goriva:

7,3 l/100 km

Najveća brzina na testu:

190 km/h

AUTO ARBANAS 10410 Velika Gorica, Sisačka 45 Tel: 01/6222 - 036

stor od 1348 litara. Uz knjige koje smo nosili na promociju smjestili smo i gomilu pribora jer smo sudjelovali na kup natjecanju, o čemu možete čitati u ovom broju. U svakom slučaju, Mazda CX-7 je odličan automobil za ribolov jer će vas sigurno dovesti bilo gdje, pa makar cesta bila mokra ‘do gole kože’, kako smo zaključili Boris i ja.

121

Vijesti

Storm Thunderstick

vo je vjerojatno globalno najpoznatiji Storm umjetni mamac iz kategorije teturavaca. Od svojih početaka Thunderstick posjeduje prepoznatljivu izazovnu akciju i zvuk, te se koristi za lov najrazličitijih vrsta grabežljivaca u slatkim i slanim vodama. U ponudi su modeli dubinskog holografskog uzorka koji su na površini obojani ljuskama. Osnovni model dug je 11 centimetara, s tim da postoje manji

modeli Junior od 9 centimetara, ali i veći kao što je Mag od 13 centimetara u plitkoj i dubokoj izvedbi. Svi su modeli opremljeni odličnim VMC Barbarian trokrakim udicama crvene boje koje ne opraštaju ni lagani dodir grabežljivaca. Informacije RIBOLOVNI CENTAR BARKA 21313 Podstrana, Gospe u Siti 2a Telefon 021 / 334 - 340

Bibi by Eunice

ibi je ješka koja je u posljednje dvije godine doslovno preplavila našu obalu. Iako se uglavnom na bibija love podlanice, on je u posljednje vrijeme sve prisutniji na parangalima na koje se vješaju kako fratri i šarzi, tako i zubaci. Eunice je tvrtka koja u ponudi ima svježe i usoljene bi-

122

bije vrhunske kvalitete. S ovim je bibijima ulov zagarantiran. Maloprodajna cijena je samo 47,50 kuna po kilogramu. Informacije EUNICE 52100 Pula, Begovica 19 Telefon 052/ 570 - 203

Rola Buster Run 7003

vo je rola koja u potpunosti udovoljava svim zahtjevima srednjeteškog obalnog ribolova. Riječ je o roli Buster Run 7003 koju potpisuje DIP, drugi Alcedov Brand kojeg proizvodi talijanska tvrtka Italia fishing. Rola ima tri kuglična ležaja, prijenos od 5,2:1 uz kapacitet od 200 metara 0,40 milimetarske strune. Rola je opremljena i mehanizmom slobodnog hoda špule što je čini izvrsnim izborom za ribolov orade. Cijena ove role u maloprodaji je 159 kuna.

Informacije TAMARACOM 51219 Čavle, Čavle 245 Telefon 051 / 258 - 970

Zebco skosavice

a tržištu su Zebcove skosavice doživjele ponovni procvat. U ponudi je cijela paleta u svim težinama oblicima i bojama. Posebno su zanimljive kreacije obložene primamljivom halogenom podlogom koja ne ostavlja ravnodušnim niti jednog glavonošca. Mekana površinska tekstura vrlo uspješno simulira riblju krljušt pa su ove skosavice privlačne i u onim situacijama

kada lignja teško prima. Osim toga, Zebco skosavice su opremljene i diskretnim svjetlećim elementima tako da je njihova lovnost neupitna. Dostupne su po cijeni od nevjerojatnih 12 kuna. Informacije LUNA MARIS d.o.o. 10000 Zagreb, Ljubljanica 13 Telefon 01 / 3098 - 625

RIBOLOVNA LITERATURA OD SAD ZA SAM A O 30 kn

Sajmovi

BIOGRAD

Boat Show 2009. Napisao i snimio Boris Bulić

vogodišnji, jedanaesti po redu Biograd Boat Show se po mišljenju većine izlagača mogao zvati i Biograd Weather Show. Naime, prva su dva dana izlaganja bila obilježena jakim jugom popraćenim pravim prolomom oblaka tako da se u izlagački prostor dobrog dijela izlagača moglo ući jedino preko pasarela. Jaka je kiša doslovno poplavila cijeli Biograd pa tako i prostor ispred štandova što je u potpunosti onemogućilo pristup izložbenim prostorima. Naravno, i odaziv posjetitelja je bio sukladan situaciji. Srećom, konferencijski su se

124

sadržaji održavali u zatvorenim prostorima na suhom, tako da su posjetitelji takvih sadržaja mogli barem na kratko pokušati osušiti noge koje nijedan kišobran nije uspijevao zaštititi. Od takvih sadržaja (osim bogatih party-doživljaja) svakako valja izdvojiti okrugli stol malih brodograditelja, o kojem ste mogli čitati u prošlom broju, a koji je unatoč tome što je bio ‘okrugli’ imao puno više kuteva od klasičnog stola o koje su svi prisutni zapinjali na svakom koraku. I dok su prva dva dana sajma bila potpuno mokra, čini se da je trećeg dana organizacijski tim uspio umilostiviti Eola koji je s Velebita i Dinare poslao buru. Tako je unatoč jakom vjetru ve-

dro nebo privuklo posjetitelje pa je sajam barem posljednja dva dana bio dobro posjećen, posebno nedjelja kada je na dokovima bila i lagana gužva. Sajam je održan u organizaciji Ilirije d.d., a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Biograd Boat Show otvorio je ravnatelj uprave za pomorski promet, dobro i luke, Mario Babić u pratnji direktora Milana Šangulina, direktora marine Kornati Ede Zrilića, izaslanice ministarstva turizma Ane Ilijić, gradonačelnika grada Biograda Ivana Kneza, direktora TZ grada Biograda Ive Eškinje i ostalih predstavnika Županije.

Kao i prošle godine Biograd Boat Show je s pokretnim pontonom dugim 300 metara premostio, i na taj način spojio, centralnu Marinu s Marinom Kornati – zapad. Na taj je način ostvarena cjelovitost izložbenog prostora i jednostavnost obilaska izloženih plovila i štandova. Budući da je postalo uobičajeno frizirati brojke i rezultate na ovakvim događanjima, ni Biograd Boat Show nije bio izuzetak. ‘Izuzetna posjećenost i rekordan broj izlagača’, tek je jedna od fraza koja se lijepi uz rezime izlaganja. Izvještaj koji su organizatori sajma objavili izgleda ovako: - U nedjelju 25.10. u Biogradu

na moru zatvoren je 11. Biograd Boat Show, vodeći jesenski nautički sajam, na kojem je zabilježen: Rekordan broj od 185 izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Italije, Slovenije, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ujedinjenih Arapskih Emirata; Rekordan broj od preko 250 plovila; Izloženo je preko 100 rabljenih plovila (motornih brodova i jedrilica), više od 75 motornih brodova na kopnu i čak 175 plovila u moru; Posebnost ovogodišnjeg sajma je i nova zatvorena izlagačka površina (1100 m2) u zapadnoj marini Kornati koja se pokazala kao najposjećeniji dio sajma

zbog izvanrednog spoja izlagačko-ugostiteljske ponude s posebnim naglaskom na ponudu brodova male hrvatske brodogradnje. Unatoč kiši koja je sajam pratila prva dva dana, tijekom sunčanog i lijepog vikenda zabilježen je iznimno velik broj posjetitelja. Značajka ovogodišnjeg sajma jest i najava Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o izradi Prijedloga izmjena Zakona o posebnim porezima na automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Sajam je završio uplovljavanjem Regatte Bavaria Cup 09 s preko 170 ruskih jedriličara. Činjenice su, nažalost, mnogo

okrutnije. Posjetitelja je bilo malo, što zbog vremenskih uvjeta, što zbog recesije koja je bila vidljiva na svakom koraku. Ostvarenih trgovačkih poduhvata nije bilo, osim na štandovima koji su prodavali odjeću, obuću, sitniju opremu… Mala brodogradnja je ostala tamo gdje je i bila, na donjoj mrtvoj točki, a po svemu sudeći će tamo i ostati dok malo po malo ne utone u zaborav. No svakako valja naglasiti da je ovaj sajam cijenom izlagačima znatno prihvatljiviji od ostalih sajmova nautike na našim prostorima. Nažalost, od predviđena četiri dana sajma, tek su dva bila

iskoristiva tako da se nipošto ne može pričati o obaranju bilo kakvog rekorda. Valja nappomenuti da je posljednjeg dana sajma posjećenost bila izuzetno velika, veća nego, naprimjer, svih dana riječkog sajma. Bilo je i praznih štandova, kao i izlagača bez štandova, sadržaja koji nisu vezani ni uz nautiku ni uz more, dok je ribolovnog pribora bilo vrlo malo. Tek su Bodul i Condura Yachting imali ponešto opreme za ribolov, što nas je kao hardcore ribolovce donekle razočaralo. A kako je sve to izgledalo u subotu, predzadnjeg dana sajma, možete pogledati kroz fotografije zabilježene objektivom našeg Canona.

BODUL

TAHOE

Poznato je da ribolovne opreme nikada nije dosta i da uvijek postoji neka sitnica koja nam može zatrebati. BODUL je izložio ponešto iz svog ribolovnog asortimana zbog čega je bio više nego dobro posjećen.

TAHOE plovila su uvijek i svima zanimljiva. Među ovim suvremenim jurilicama pažnju nam je privukao 5,5 metarski model Q4 SUPER SPORT koji pogonjen s Mercruiser 3,0 motorom od 135 konja dosegne čak 43 milje.

BRAVO MAKARSKA

TERHI

Bravo Makarska je tvrtka je koja se bavi uvozom brodova iz Amerike. Pažnju je plijenio RINKEROV brod CAPTIVA 246, kao i svi modeli s logotipom FOUR WINNS.

O TERHI brodicama već ste imali prilike čitati u našim prošlim brojevima. Na ovom je sajmu TERHI izložio modele NORDIC 6020C, SEA FUN C, 385, SAIMAN, 475 FC OPEN i VARIO F 45.

125

126

MOTONAVIS

ADRIANA NAUTICA

Saverova su plovila uvijek rado viđena, bilo na suhom ili u moru. Ovaj je SAVER FISHER 22 privukao mnoge poglede i još više uzdaha.

Pulska tvrtka ADRIANA NAUTICA je na svom izložbenom prostoru predstavljala niz plovila iz obitelji FELUCA i BELUGA, od najmanjeg otvorenog BELUGA 430, do najvećeg FELUCA 750 CRUISER.

WAT

VEEZOR

Ova je tvrtka na sajmu nastupila s modelom BRAVO koji je imao vrlo zanimljivu, 20 posto nižu sajamsku cijenu. Jednako je bio zanimljiv i dodatni natpis ‘Tražim distributera’.

VEEZOR je na sajam dovukao tri modela brodica VEN 501, VEN 501 K i VEN 590. Na ovim su brodicama moguće sve kombinacije – i open i kabine i natkabine.

VEMAX NAUTICA

MLAKA ŠPORT

Sajam nije mogao proći bez najbrže pasare. ARBA 500, potpuno opremljena, tijekom cijelog trajanja sajma bila je pod opsadom posjetitelja.

M-SPORT 500 je klasična pasara s kabinom namijenjena u prvom redu ribolovcima i vikend nautičarima željnim razonode. Odnos cijene i kvalitete bio je pristojan.

PRIBUDIĆ & BORČIĆ

SYKORA NAUTIKA

Velika ponuda Yamahinih proizvoda, skutera i motorkotača privukla je mnoge posjetitelje tako da je na ovom izložbenom mjestu uvijek bila gužva. Posebno je bio zanimljiv gliser MARVEL.

Petmetarska pasara s kabinom ARTA VELA II privlačila je puno pozornosti. Zahvaljujući modifikacijama na trupu s kojima je ova brodica dobila na brzini, zainteresirala je velik broj posjetitelja.

BELMARIN

GRAŠO

O ovim se plovilima može govoriti isključivo u superlativima. Suvremeni dizaj, brzina, stabilnost i pouzdanost. BELMARIN QUINTUS neprestano je bio opsjedan posjetiteljima.

Modeli GRAŠO 19 i GRAŠO 20 bili su, kao i uvijek, dosta dobro posjećeni brodovi. Dobra izrada za pripadajuću cjenovnu kategoriju.

DUNKIĆ

GALEB I JA

Najavljena ribarska verzija se nije pojavila na ovom sajmu, no zato je tu bio stari dobri ŠIBENIK 800 koji je bio itekako dobro posjećen.

Uvijek privlačan model GULL 745 GT izmamio je mnoštvo pitanja. Nažalost, konkretne su ponude ostavljene za neko povoljnije doba.

127

128

FREE PORT

MERIDIAN NAUTIKA

Tvrtka FREE PORT iz Unešića nastupila je i na ovom sajmu sa svojim sustavima za praćenje i kontrolu plovila i vozila, kao i sa svim ostalim segmentima s područja telefonije i satelitske komunikacije.

Ova je tvrtka ostvarila vjerojatno najveći promet na sajmu, no nažalost ne s plovilima već s odjećom koja je bila prigodno snižena čak za 50 posto.

MENORQUINYACHT

ARCH

Gdje god se pojave plovila MENORQIUN plijene pažnju. Tako je bilo i s modelom MENORQUINYACHT 120 pred kojim su zastajali i stari i mladi.

Plovila SALPA su oduvijek namijenjena isključivo za uživanje, bez obzira da li je u pitanju manji ili veći modeli. Na ovom smo sajmu mogli vidjeti luksuzne modele LAVER 20,5, LAVER 38,5 i LAVER 50,5.

BARRACUDA

FRATELLI APREA

Gumenjaci BARRACUDA svoje poklonike nalaze prvenstveno u ljubiteljima brzine i podmorja. Posebno je oduševio model 470 DIVING kojeg su pozdravili svi podvodnjaci. Izložena su bila još tri modela - 650 CABIN, 590 i 470.

Gomilu uzdaha i čeznutljivih pogleda izmamio je model SORENTO 22’, što nije nikakvo čudo budući da pripada skladnoj obitelji FRATELLI APREA.

SESSA MARINE

CUMMINS ADRIATIC

KEY LARGO 25 s dvije Yamahe budio je povjerenje i sigurnost koji su na moru od presudne važnosti. Udobnost, luksuz i maksimalna pouzdanost.

Na ovom izložbenom prostoru mogli su se vidjeti unutarnji motori i generatori vrhunske izvedbe.

CONDURA YACHTING

UNIMAR RIJEKA

CONDURA YACHTING je njemačka tvrtka koja se bavi brodskom elektronikom i opremom za ribolov. Istraživali su naše tržište sa ciljem uvođenja novih brandova i obogaćivanjem asortimana.

UNIMAR je u ponudi imao proizvode iz programa OSCULATI, LEWMAR i VETUS pri čemu su posebno zanimljivi bili EVINRUDE vanbrodski motori.

ARGOLA

HERMES NAUTIKA

ARGOLA je prezentirala svoju najužu djelatnost – proizvodnju tendi i jedara, u čemu su više nego dobri.

HERMES je pored uobičajenog programa premijerno izložio svoju najnoviju gumu znakovitog imenom - BURA. Gumenjak je dug 6,30, a širok 2,80 metara. Tubusi su promjera 50 na 46, a pogoni ga Yamaha 165 diesel. O ovoj će se gumi sigurno još dugo pisati i pričati.

129

130

SAS VECTOR

MEHANIC NAUTIC

I dok je BODULICA bila negdje na debelom moru, ŠINJORINA je vez potražila na ovom sajmu. Naravno, riječ je o izvrsnim plovilima zadarskog SAS VEKTORA.

MEHANIC NAUTIC je na ovom sajmu nastupio sa svojim uvijek traženim plovilima od kojih je posebno bio posjećen ARVOR 215. Osim plovila pažnju su plijenili i vanbrodski motori MERCURY.

NAVELA

FRED BOBEK

Navela je kao i uvijek u ponudi imala moćne Yanmarove motore – 6BY2-260, 2T350, 6LY3-STP, 3YM20, 3YM30, 2YM15, te 2GYM.

Uz standardnu ponudu vanbrodskih motora i plovila predstavljen je i novi vanbrodski motor - BF 60 standardni model i BFP 60 POWER TRUST - model s pojačanom stopom za radne brodove premijerno prikazan na sajmu u Šibeniku.

EUROMARINE

SIDE POWER

Izložbeni prostor EUROMARINE je kao i uvijek bio dobro posjećen zahvaljujući JEANNEAU I MERRY FISHER plovilima.

SIDE POWER sa svojim Truster system izvedbama privukao je većinu vlasnika brodica.

MERIDIAN PROJEKT

GARMIN

Na štandu MERIDIAN PROJEKTA se pored sad već legendarne LOWRANCE-ove i SIMRAD-ove elektronike mogla vidjeti i ostala elektronička roba koju lokalno distribuira RIZ ITEA, te uvijek tražene i cijenjene FRIGOMARINE ICEY TEK jacere.

Mada Garminove uređaje ne treba posebno predstavljati, mnoštvo posjetitelja se zanimalo za sve izloženo. Od najmanjih i najjednostavnijih modela, do onih iz posljednje serije.

ULTRA

ANORTI ADRIA

Tvrtka ULTRA je na vrlo zanimljiv način demonstrirala rad sa svojim sidrima koja kvalitetno sidre na svim tipovima dna.

Šibenska tvrtka s pogonom u Pirovcu premijerno je predstavila svoja plovila SHINE 20 CRAZY DIAMOND, SHINE 20 SUN DANCER te SHINE 20 BIG ONE koji iako nije bio izložen bio u ponudi.

DVORNIK 1474

BRANKAREL

DVORNIK 1474 je u prvom redu izložio Johnsonove kaljužne pumpe i Beta Marine brodske motore.

Da, bili smo i na ovom sajmu. Bili, vidjeli, smočili se i snimili. Nova knjiga Mladena Markovića ‘Ribolov iz brodice’ je na opće zadovoljstvo bila vrlo tražena, što nesumnjivo svjedoči o kvalitetnom specijaliziranom štivu.

131