Business.hr broj 515 prilog

Page 1

2

TEHNOLOŠKI SEKTOR 4

Inovativnost u razvoju novih usluga DEJAN LJUŠTINA viši menadžer, Deloitte

Sektor tehnologije, medija i telekoma zauzima ak 10 posto liste Adria Top 100

POSEBAN PRILOG 16/11/2009

Oporavak gospodarstva o ekuje se tek od 2011.

Top 100 ADRIA

Na ljestvici najve ih tvrtki u Adria regiji po prihodima i dalje je relativno najviše tvrtki iz energetskog sektora - od 100 najve ih tvrtki u 2008. godini, ak 29 primarno posluje u energetskom podru ju



aaaaaaaaaa

3 | b2b | Deloitte

Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

uvodnik

Hrvatska snažna regionalna gospodarska sila KONZULTANTSKA TVRTKA DELOITTE donosi pregled najvažnijih i najsnažnijih tvrtki u Adriatic regiji, gdje dva vodeća mjesta drže tvrtke iz Hrvatske, i to Agrokor, a slijedi ga Ina. Među prvih pet smjestile su se još dvije snažne regionalne naftne kompanije, srpski NIS i slovenski Petrol grupa. Prvu petorku najsnažnijih regionalnih kompanija zaključuje još jedna tvrtka iz trgovačke branše, slovenski Mercator. Dražen Tomić, urednik priloga

DOKAZ SNAGE AGROKORA svakako je i pozicija Konzuma, koji se smjestio na deseto mjesto. Tako su među prvih deset kompanija tri hrvatske, četiri slovenske i tri srpske. Od hrvatskih tvrtki na 11. je mjestu HEP, a na 15. Hrvatski Telekom. Mnogo niže na ljestvici su 40. Pliva, odmah iza nje je T-Mobile, na 43. je mjestu HEP-Proizvodnja, a na 45. Vipnet. Najjača je proizvodna tvrtka iz Hrvatske Podravka i nalazi se na 47. mjestu. DELLOITE JE RANG-LISTU SASTAVLJAO prema visini prihoda od prodaje. Kada je riječ o grupi tvrtki, tamo gdje su velike ra-

b2b

zlike u prihodima od prodaje grupe i tvrtke članice, odnosno tamo gdje su djelatnosti grupe znatno šire od djelatnosti njezine članice, prikazani su podaci i za cijelu grupu i za tvrtke njezine članice. Kada nije bilo velikih razlika u djelatnostima tvrtki članica i grupe, odnosno prihodima, prikazani su samo podaci za grupu, tj. konsolidirani podaci. BANKE SU RANGIRANE sukladno veličini ukupne imovine. Gdje su bili dostupni, uzimani su podaci iz konsolidiranih financijskih izvješća. Kod osiguravajućih kuća primijenjena je metodologija prema kojoj su te kuće rangirane po visini bruto zaračunate premije. Ako su bili dostupni, uzimani su podaci iz konsolidiranih financijskih izvješća. PODACI ZA ADRIA TOP 100 rangiranje dobiveni su ili od samih tvrtki, ili od središnjih banaka, ili iz javno dostupnih izvora. Podjela prema industrijama rađena je na temelju globalne Deloitteove industrijske taksonomije.

Sadržaj

Besplatni prilog poslovnog dnevnika Business.hr Glavna urednica: Silvana Menđušić Urednik priloga: Dražen Tomić Art direktor: Miljenko Pukanić Redakcija: Blanka DujiÊ, Mario Kramer, Gorden Knezović, Hrvoje Reljanović, Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima, Dinka Premužić, Saša Ćetković, Hrvoje Dominić, Hrvoje Knez Direktorica prodaje oglasa: Sonja Runkas Voditelj prodaje oglasa b2b: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1512 fax: +385(0) 1 555-1516 marketing@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Inovativnost u razvoju novih usluga Snaga telekomunikacijskog sektora kao pokretača gospodarstva ogleda se u njegovu utjecaju među 100 najjačih tvrtki u regiji, a na tržištu se trenutačno vodi borba novim uslugama i nižim cijenama ����������������������������� 4

Visoko oporezivanje dohotka u Hrvatskoj Nisko prosječno porezno opterećenje porezom na dohodak od 10 posto svjedoči samo o malim plaćama ����������������������������������������������������������������������� 8

Rast se očekuje tek 2011. godine Proizvodne su tvrtke prve osjetile trend pada gospodarstva, posebice tvrtke vezane uz automobilsku industriju, dok su one iz građevinskog i energetskog sektora tek počele osjećati krizu i recesiju u smanjenju vlastitih prihoda ...... ������������������������������������������������������������������������������������������� 10

Dominacija trgovačkih lanaca Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke lance odrazio se u višim troškovima financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu. ���������� 12

Ina i dalje vodeća Od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području, što dokazuje snagu tog sektora ����������������������������� 14

13

Svaka zemlja u regiji pokušava smanjiti učinke krize korištenjem vlastitih specifičnih prednosti

POPIS OGLAŠIVAČA MREŽA ZNANJA................................... 2 HEP..................................................... 5, 10 GAZELE..................................................15 CROATIA OSIGURANJE.....................16


aaaaaaaaaa

4-5 | b2b | Deloitte SEKTOR TEHNOLOGIJE, MEDIJA I TELEKOMUNIKACIJA

Inovativnost u razvoju novih usluga Snaga telekomunikacijskog sektora kao pokretača gospodarstva ogleda se u njegovu utjecaju među 100 najjačih tvrtki u regiji, a na tržištu se vodi borba novim uslugama i nižim cijenama Regionalni sektor tehnologije, medija i telekomunikacija zauzima čak 10 posto ukupne Adria Top 100 liste kompanija. No, kada se detaljnije pogleda, na listi se nalaze isključivo veliki telekomunikacijski operateri iz pojedinih zemalja, koji su ključni stupovi infrastrukture gospodarstva na svojim domaćim tržištima i trenutačno po ostvarenim prihodima znatno prednjače ispred najvećih tvrtki iz tehnološkog i medijskog sektora. Telekom sektor u regiji u zadnjih je desetak godina bilježio znatan kontinuirani rast, pogotovo u segmentu mobilne telefonije i širokopojasnih mreža. U proteklih nekoliko godina rast je počeo stagnirati, osobito na tržištu mobilnih mreža, dok je na tržištima tradicionalne fiksne mreže zabilježen čak i pad. Većina tržišta u regiji je zasićena u dijelu koji se odnosi na pokretne mreže, s obzirom na raspon prodora od 128 posto u Srbiji, 132,5 posto u Hrvatskoj do 187 posto u Crnoj Gori. Penetracija fiksne telefonije je solidna u odnosu na Europsku uniju (40 posto u Europskoj uniji nasuprot

32,4 posto u regiji). Cijeli je sektor u potrazi za prostorom za daljnji rast. No, u odnosu na zapadnu Europu gdje su se investicije u nove tehnologije smanjile (8,6 posto u drugom kvartalu 2009. u odnosu na 2008.), možemo reći da telekom operateri u Adria regiji i dalje dosta investiraju u plasman novih tehnologija na tržište.

Brzi pristup internetu

Dobar primjer je segment širokopojasnih mreža, koji u nekim zemljama regije još uvijek ostavlja dovoljno prostora za rast do razine koju bilježi 27 zemalja Europske unije (20 posto u 27 članica Europske unije nasuprot 7,24 posto u regiji). Najveća broadband penetracija, od 11,8 posto, zabilježena je u Hrvatskoj. Stoga će se pogotovo operateri u zemljama niže penetracije većim dijelom usredotočiti na daljnji prodor širokopojasne mreže/IPTV-a kako bi premostili raskorak regije u odnosu na 27 članica Europske unije i nadomjestili pad zabilježen na tradicionalnim tržištima. Da bi to postigli, operateri su se pokazali veoma inovativnima u razvoju novih

proizvoda i usluga kojima bi mogli kompenzirati spomenuti pad. Operateri pokretnih mreža se uglavnom usmjeravaju na nove podatkovne usluge kao što su mobilna širokopojasna mreža i VAS, dok su operateri fiksnih mreža lansirali IP televiziju popraćenu raznim uslugama kao što su "catchup TV" (gledanje propuštenih emisija), VoD, "instant messaging" (trenutačna razmjena poruka) itd. Kako bi uvođenje tih usluga na tržište bilo uspješno, potrebno je pronalaziti prostor za daljnji rast prihoda u tom sektoru. Osobito dobri rezultati su ostvareni u Sloveniji i Hrvatskoj, u kojima HT ima više od 150.000 IP TV pretplatnika, što premašuje broj pretplatnika kabelske televizije u zemlji. Sazrijevanjem sektora javlja se sve više potrošača koji se okreću novim tehnologijama i dobro se njima služe, ali koji u vrijeme krize, naravno, bivaju sve osjetljiviji na cijene. S druge strane, promjenjivi obrasci ponašanja kupaca u vrijeme krize mogu pospješiti rast određenih proizvoda, kao što je PTV (osobna televizija), te prodor i korištenje širokopojasne mreže. Poslovni korisnici su također oprezniji po pitanju cijena i traže cjelovita rješenja koja uključuju usluge fiksnih i mobilnih telekomunikacija te podatkovne usluge objedinjene pod jednom markom i istim ugovorom. Tržišta pokretnih i fiksnih telekomunikacijskih usluga u regiji većinom su liberalizirana i uživaju cijeli spektar konkurentnih aktivnosti

koje su potaknule ulaganja u sektor.

Borba nižim cijenama

U nekim zemljama regije kao što je Hrvatska, telekomunikacijska infrastruktura je daleko najrazvijenija po pitanju globalne konkurentne sposobnosti u odnosu na druge infrastrukturne segmente u zemlji. Međutim, neki operateri u regiji još su uvijek u državnom vlasništvu, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini u kojoj je moguća privatizacija BH Telekoma i HT Mostara, pa se očekuje da će njihovom privatizacijom i restrukturiranjem cijeli sektor oživjeti. Također, na većinu tržišta prodiru operateri koji nude niže cijene i time intenziviraju konkurentnu borbu. U idućoj godini možemo očekivati konsolidaciju tržišta do određene razine s obzirom na to da se neki manji subjekti suočavaju s financijskim izazovima, čime postaju lake mete za stjecanje. S druge strane, privatizacija operatera u državnom vlasništvu može potaknuti ulazak novih igrača u konkurentsku arenu. Liberalizacija se željno očekuje u Srbiji, gdje trenutačno vlada monopol na području fiksne telefonije. No, s pokrenutom akcijom izdavanja licencija za nove igrače, očekuje se da će iduća godina dokinuti monopol na tom tržištu. Suočene s proračunskim izazovima, srbijanska i hrvatska vlada su za operatere telekomunikacijskih usluga uvele trošarinu na usluge poziva, slanja tekstualnih (SMS) i multimedijskih

(MMS) poruka te podatkovne usluge, koja se u Srbiji plaća po stopi od 10 posto, a u Hrvatskoj po stopi od 6 posto. Mnogi su promatrači ovu iznimno rijetku mjeru doživjeli neuobičajenom za slobodno tržište. Kako bi očuvali prinos za svoje dioničare, operateri mogu na spomenutu mjeru odgovoriti povećanjem cijena ili optimiziranjem troškova, što pak može dovesti do nižih ulaganja u sam sektor. Svi se nadaju da do toga ipak neće doći, jer sektor komunikacija predstavlja okosnicu rasta produktivnosti svih sektora u regiji, što bi mogao biti i razlog koji bi vlade ovih država prisilio da preispitaju svoj stav. Većina operatera je u proteklom razdoblju prikupljala sredstva za ulaganje u optičke kabelske sustave, p-t-p ili PON, dok se u segmentu pokretnih mreža grade kapaciteti potrebni za bržu i kvalitetniju isporuku podatkovnih usluga. Znajući da regija po nekim ključnim pokazateljima uspješnosti još uvijek zaostaje, vitalno je održati pritjecanje ulaganja u sektor.

Nove regulative

Ulaganja predstavljaju izazov u pogledu regulative. Većina regulatornih tijela u regiji postupa u skladu s preporukama Europske komisije koje se odnose na komunikacijski sektor, budući da je regija na putu pridruživanja Europskoj uniji. Izrada nove regulative zahtijeva zajedničke napore i regulatornih tijela i operatera k iznalaženju rješenja koja bi bila primjerena potreba-


Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

DEJAN LJUŠTINA viši menadžer, Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ

ma nacionalnih tržišta. Prema tome, ve ina zemalja e se pozabaviti propisima koji reguliraju cijene i troškove kroz odre ivanje gornjih limita, razdvajanje ra unovodstva i uvo enje troškovnog ra unovodstva. Pravilna primjena metoda e donijeti transparentnost te podi i dijalog me u interesnim stranama u tom sektoru na višu razinu. Ipak, regulatorni okvir u nekim zemljama, poput Srbije, u po etnoj je fazi i tek se o ekuje njegov razvoj u idu im godinama, dok su Slovenija i Hrvatska ve uznapredovale u tom podru ju. Svjetska gospodarska kriza koja je utjecala na regiju za sada ipak ne dovodi u pitanje sustave poslovanja telekomunikacijskih operatera. Ve ina postoje ih operatera ima solidnu maržu na razini EBITDA (Hrvatski Telekom 45,7 posto, Telekom Slovenije 33,9 posto, Makedonski Telekom 51,17 posto, Crnogorski Telekom 33,8 posto, BH Telekom 47 posto) i nije pod teretom zaduženja (omjer dužni kog i vlasni kog kapitala u prvom tromjese ju 2009. godine bio

je 0,19, dok je Telekom Slovenije u drugom tromjese ju zabilježio 0,92) i njihovi dioni ari ostvaruju solidan prinos u vremenima izazova na tržištu. S druge strane, medijske tvrtke su pretrpjele teži udarac krize u tradicionalnom segmentu, osobito u nakladi tiskovina i prihodima od oglašavanja. Dakle, telekomunikacijske tvrtke su mnogo bolje financijski pozicionirane za borbu u konvergenciji i manje izložene ozbiljnijem utjecaju krize. Ipak, intervencija države u njihov sektor i dalje ostaje glavna prijetnja.

Nova vizija medija

Medijski sektor u regiji tek treba evoluirati iz tradicionalnih medija u nov segment usluga digitalnih medija/ komunikacija, koje se šire u vremenu krize, a to priznaje i ve ina subjekata iz sektora. Ipak, fokus na preustroj tvrtke i odlu nost u tome bit e klju an preduvjet. Na mnogim naprednim tržištima stapanje telekomunikacija, medija i tehnologije stvorilo je nove prilike za razvoj poslovanja. Primjeri se mogu na i u obli-

cima zajedni kih ulaganja u podru ju IP televizije, digitalnog oglašavanja, e-trgovine, brendiranih usluga pokretne mreže. Stvaranje istog potencijala se o ekuje i u regiji, no to podrazumijeva postojanje nekoliko preduvjeta: daljnju odlu nost tržišta da razvija širokopojasnu infrastrukturu, zaštitu ulaganja te povoljan porezni tretman. Po pitanju budu ih trendova u regiji i sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija, možemo o ekivati nastavak privatizacije i liberalizacije tržišta, intenzivne rasprave izme u regulatornih tijela i subjekata na temu zaštite ulaganja u infrastrukturu brzih širokopojasnih mreža, širenje usluga koje su ispod razine penetracije u 27 zemalja Europske unije, a u srednjoro noj perspektivi emo biti svjedocima stapanja granica izme u subjekata koji se bave telekomunikacijama, medijima i tehnologijom, kao i razvoja dodatnih poslovnih modela radi pronalaženja prilika za konvergenciju tehnološkog, medijskog i telekomunikacijskog sektora.

OGLAS


aaaaaaaaaa

6-7 | b2b | Deloitte TOP 100 tvrtki prema prihodu u Adria regiji Prihodi od prodaje* Mjesto

Tvrtka

Država

Industrija

2007.

2008.

EBITDA*

Neto dobit*

2007. 2008.

2007. 2008.

Ukupna aktiva* 2007.

2008.

1.

Agrokor

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

2,822

3,830

212

267

62

33

2,398

3,171

2.

INA Group

Hrvatska

Energy and Resources

3,284

3,758

387

371

119

-152

3,401

3,633

3.

NIS

Srbija

Energy and Resources

3,151

3,713

168

151

80

-49

2,104

1,957

4.

Petrol Group

Slovenija

Energy and Resources

2,109

2,950

79

(40)

53

(55)

1,115

1,209

5.

Mercator Group

Slovenija

Consumer Business and Transportation

2,445

2,709

172

194

44

41

2,070

2,540

6.

Slovenija

Energy and Resources

1,934

2,605

60

(61)

46

(64)

1,055

1,169

Slovenija

Consumer Business and Transportation

1,703

1,780

111

127

35

32

1,679

2,032

8.

Petrol Poslovni sistemi Mercator JP EPS BEOGRAD

Srbija

Energy and Resources

1,406

1,683

404

501

(1,245)

(315)

7,798

6,922

9.

Delta M

Srbija

Consumer Business and Transportation

1,221

1,644

76

99

57

18

1,576

2,042

10.

Konzum

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

1,355

1,609

69

103

31

46

725

873

11.

HEP Group

Hrvatska

Energy and Resources

1,285

1,465

245

269

4

4

4,242

4,456

12.

PTT

Srbija

Technology, Media and Telecommunications

1,165

1,397

421

581

159

220

3,294

3,320

13.

Gorenje Group

Slovenija

Consumer Business and Transportation

1,293

1,331

93

94

24

10

1,001

1,258

14.

Merkur Group

Slovenija

Consumer Business and Transportation

1,151

1,267

45

52

33

22

979

1,158

7.

15.

Hrvatski Telekom

Hrvatska

Technology, Media and Telecommunications

1,170

1,217

529

547

337

320

2,088

2,072

16.

Revoz

Slovenija

Manufacturing

1,248

1,212

96

93

29

19

527

432

17.

Direkcija EPS

Srbija

Energy and Resources

1,028

1,164

38

51

(37)

(29)

4,616

4,308

18.

US Steel Serbia

Srbija

Manufacturing

919

1,040

42

45

28

5

401

480

19.

Telekom Srbija

Srbija

Technology, Media and Telecommunications

916

1,013

368

451

145

68

2,518

2,378

20.

Krka Group

Slovenija

Life Sciences and Health Care

781

950

240

308

133

156

1,121

1,271

21.

OMV Slovenija

Slovenija

Energy and Resources

501

890

21

25

12

13

222

225

22.

Skupina HSE

Slovenija

Energy and Resources

982

873

139

191

84

75

1,629

1,748

23.

Slovenija

Consumer Business and Transportation

914

852

30

36

31

26

912

933

Slovenija

Technology, Media and Telecommunications

780

842

298

312

88

86

1,741

1,788

Slovenija

Life Sciences and Health Care

687

826

213

275

127

161

1,057

1,224

Slovenija

Life Sciences and Health Care

955

802

n/a

n/a

81

98

994

1,206

27.

Merkur Telekom Slovenije Group Krka Poslovna skupina Lek Gorenje d.d.

Slovenija

Consumer Business and Transportation

831

764

54

50

13

12

676

874

28

Srbijagas

Srbija

Energy and Resources

622

742

69

(14)

23

35

560

509

29.

Slovenija

Financial services

734

735

54

27

41

13

610

556

Slovenija

Consumer Business and Transportation

607

734

41

43

9

(100)

507

757

31.

ACH Group Tus holding Group Lek,d.d.

Slovenija

Life Sciences and Health Care

738

729

151

142

80

67

956

1,121

32.

Delta Maxi

Srbija

Consumer Business and Transportation

556

722

23

32

9

20

439

569

33.

SIJ d.d.

Slovenija

Manufacturing

679

703

86

75

60

38

555

632

34.

Engrotus

Slovenija

Consumer Business and Transportation

580

665

30

31

18

8

244

328

35.

Istrabenz Group

Slovenija

Financial services

605

662

75

85

116

(221)

1,327

1,171

36.

Spar Slovenija

Slovenija

Consumer Business and Transportation

603

648

38

40

6

9

285

304

37.

Okta

Makedonija

Energy and Resources

490

648

16

(18)

16

22

166

116

38.

TENT

Srbija

Energy and Resources

522

646

96

119

(339)

(107)

1,493

1,283

24. 25. 26.

30.

39

Yugorosgaz

Srbija

Energy and Resources

411

636

14

25

14

26

149

146

40.

Pliva

Hrvatska

Life Sciences and Health Care

700

635

174

50

100

(36)

1,233

999

569

613

244

268

205

171

509

554

58

591

2

4

1

2

21

41

41.

T-mobile

Hrvatska

Technology, Media and Telecommunications

42.

Salbatring Int.

Slovenija

Consumer Business and Transportation

43.

HEP-proizvodnja

Hrvatska

Energy and Resources

474

529

47

67

(15)

3

1,216

1,300

44.

SCT

Slovenija

Real Estate

433

520

12

34

2

7

284

311

45.

VIPnet

Hrvatska

Technology, Media and Telecommunications

509

514

203

190

110

107

388

399

46.

Impol d.o.o.

Slovenija

Manufacturing

528

508

34

27

4

6

272

264

47.

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

468

507

36

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

503

501

63

49.

Podravka HŽ - Hrvatske željeznice holding Lukoil - Beopetrol

Srbija

Energy and Resources

425

477

2

3

(28)

(34)

50.

Skupina Cimos

Slovenija

Manufacturing

480

460

51

78

6

8

48.

42 n/a

5 4

8 n/a

528 1,952

633 n/a

262

241

648

683

* u milijunima eura


Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

Prihodi od prodaje* Mjesto

Tvrtka

Država

Industrija

2007.

EBITDA*

Neto dobit*

2008. 2007. 2008. 2007.

Ukupna aktiva*

2008.

2007.

2008.

51.

Mobitel

Slovenija

Technology, Media and Telecommunications

434

455

149

156

51

59

674

654

52.

Acroni

Slovenija

Manufacturing

456

445

57

63

32

21

322

354

53.

JP ELEKTROPRIVREDA

Bosna i Hercegovina

Energy and Resources

370

445

68

71

12

24

1,822

1,882

54.

Agrokor trgovina

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

298

441

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

164

55.

HEP-operator distribucijskih sustava

Hrvatska

Energy and Resources

370

435

84

121

(14)

16

1,878

1,997

56.

Adris grupa

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

375

430

120

136

91

69

953

989

57.

Elektrovojvodina

Srbija

Energy and Resources

360

419

27

41

(14)

(8)

711

639

58.

RB Kolubara

Srbija

Energy and Resources

341

413

66

90

(121)

(18)

990

969

59.

Telekom Slovenije

Slovenija

Technology, Media and Telecommunications

400

410

143

130

85

96

1,282

1,359

60.

ASA PREVENT

Bosna i Hercegovina

Consumer Business and Transportation

359

408

0

0

0

0

0

0

61.

Geoplin, d.o.o.

Slovenija

Energy and Resources

332

406

21

37

17

31

246

266

62.

Končar grupa

Hrvatska

Manufacturing

352

398

21

20

16

18

388

450

63.

P.Z. Auto

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

376

393

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

104

64.

KD Group

Slovenija

Financial services

399

392

51

(42)

35

(77)

956

795

65.

Makpetrol

Makedonija

Energy and Resources

323

391

5

7

3

4

82

87

66.

Vindija

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

352

386

16

17

4

3

248

253

67.

Petrokemija

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

284

385

25

25

11

8

208

251

68.

Telenor

Srbija

Technology, Media and Telecommunications

362

382

141

180

81

42

648

561

69.

Sintelon Droga Kolinska Group HIP Petrohemija

Srbija

Manufacturing

338

378

64

74

38

54

258

298

Slovenija

Consumer Business and Transportation

360

378

50

51

14

6

440

482

Srbija

Energy and Resources

370

373

(14)

(70)

(25)

(100)

265

219

70. 71. 72.

ZG holding

Hrvatska

Public Sector

314

371

(56)

(66)

3

15

2,426

2,512

73.

Srbija

Energy and Resources

312

369

23

35

(52)

(16)

561

503

Bosna i Hercegovina

Manufacturing

295

367

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

Slovenija

Consumer Business and Transportation

330

360

63

55

61

4

796

823

76.

EDB ARCELOR MITTAL ZENICA Pivovarna Lasko Group Metro

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

327

358

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

151

77.

OMV

Srbija

Energy and Resources

252

356

17

18

7

(5)

147

144

78.

Helios Group

Slovenija

Manufacturing

312

354

23

24

13

3

374

377

Hrvatska

74. 75.

79.

Mercator - H

Consumer Business and Transportation

284

346

18

28

1

4

402

476

80.

Elektrosrbija Kraljevo Srbija

Energy and Resources

294

346

34

33

(101)

(30)

612

528

81.

Tisak

Consumer Business and Transportation

308

337

26

10

23

6

100

111

Hrvatska

82.

SODO

Slovenija

Energy and Resources

162

332

0

1

0

0

51

56

83.

Srbija

Consumer Business and Transportation

261

328

8

3

5

10

217

225

Hrvatska

Real Estate

306

325

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

85.

M-Rodic Konstruktorinženjering Hrvatske šume

Hrvatska

Public Sector

305

323

22

n/a

9

n/a

288

n/a

86.

ALUMINIJ

Bosna i Hercegovina

Manufacturing

319

319

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

87.

TDR

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

296

318

n/a

n/a

73

85

n/a

n/a

88.

Primorje

Slovenija

Real Estate

311

317

23

30

9

11

265

295

89.

Dalekovod

Hrvatska

Manufacturing

252

317

22

29

11

12

252

364

90.

OMV

Hrvatska

Energy and Resources

317

317

15

n/a

9

n/a

180

n/a 255

84.

91.

Idea

Srbija

Consumer Business and Transportation

n/a

316

n/a

(15)

n/a

(29)

n/a

92.

Pevec

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

272

316

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

n/a

93.

Victoria Group

Srbija

Consumer Business and Transportation

230

315

25

64

69

15

334

402

94.

Crosco

Hrvatska

Energy and Resources

216

314

36

48

8

13

280

320

95.

M san

Hrvatska

Consumer Business and Transportation

283

305

13

11

10

2

14

145

96.

Makednoski telekom

Makedonija

Technology, Media and Telecommunications

295

304

165

155

101

102

552

511 430

97.

Unior Group

Slovenija

Manufacturing

270

299

37

36

11

6

364

98.

BH telecom

Bosna i Hercegovina

Technology, Media and Telecommunications

288

298

128

130

70

73

613

638

99.

Elektroprivreda

Crna Gora

Energy and Resources

272

296

66

55

8

(18)

1,068

1,068

100.

Avtotehna Group

Slovenija

Consumer Business and Transportation

200

291

10

19

7

3

181

234

Napomena: žuto označene brojke znače da nisu bili dostupni podaci za 2008. pa su stoga uzeti oni iz 2007. godine Izvor: Deloitte

* u milijunima eura


aaaaaaaaaa

8-9 | b2b | Deloitte USPOREDBA POREZNOG OPTERE ENJA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA UŽE REGIJE

Visoko oporezivanje dohotka u Hrvatsko Nisko prosje no porezno optere enje porezom na dohodak od 10 posto svjedo i samo o malim pla ama Uspore uju i porezna optere enja izme u Hrvatske i ostalih zemalja uže regije, ve na prvi pogled može se zaklju iti - u Hrvatskoj je bilo kakvo ozbiljnije, osobito proizvodno ulaganje, sa zanimljivim kriterijima izuze a znatno skuplje. Dok nam je stopa poreza na dobit od 20 posto dvostruko ve a od zemalja jugoisto no od nas, u razvijenijem dijelu Europe, kao i u susjednoj Sloveniji ta je stopa ipak nešto viša. Ono u emu smo nažalost regionalni lideri jest izuzetno visoko i teško opravdano oporezivanje dohotka od rada. Primjenjuje se progresivno oporezivanje s visokih 45 posto kojima se oporezuje bruto pla a iznad 22.400 kuna mjese no. S prirezom i novoinauguriranim kriznim porezom ta se stopa može podi i i do astronomskih 60-ak posto. Treba li netko tko zara uje pla u od 2000 eura neto mjese no na više, dakle dobro živi od vlastitog rada, ali je daleko od bilo kakvog bogatstva, doista biti kažnjen sa 60 postotnim davanjima državi na sve što gotovo premašuje egzistencijalni minimum? Postavlja se pitanje, tko e ulagati u zemlju u kojoj je stru na radna snaga tako skupa, osobito kad smo jav-

no deklarirani kao zemlja koja je zainteresirana ne za obi na i masovna, nego sofisticirana ulaganja. Zemlja znanja trebala bi povesti ra una o onima koji znaju, štititi rijetki obrazovani srednji sloj, koji bi po svim kriterijima trebao biti kota razvoja. Stru noš u su se izborili za solidna primanja, još uvijek daleko niža od onih u razvijenoj Europi, ali viša od turobna hrvatskog prosjeka, ali zato su "kažnjeni" od države koja ih istovremeno promovira kao snagu i kompetitivnu prednost. Argumenti zakonodavaca da je vrlo malo gra ana optere eno takvim porezima doista su na našu žalost istiniti. Relativno nisko prosje no porezno optere enje porezom na dohodak od 10-tak posto svjedo i samo o malim pla ama velike ve ine hrvatskih radnika.

Nivelacija poreza

S druge strane, zakonodavac je izrazito benevolentan, puno više nego zemlje u regiji, prema pojedincima koji špekuliranju nekretninama, vrijednosnim papirima, kapitalnim prinosima, pa ak i prema bogatim sportašima, estradnim zvijezdama i sli no. Dojma smo da puno ve i novac zara uju u tim zvanjima nego

DRAŽEN NIM»EVI , bivši menadžer u Odjelu za porezno savjetovanje, Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ

kod bilo koga tko živi od svog rada. Spretni e ulaga zaradu od primjerice milijun kuna izvu i s nula kuna poreza, a visokoobrazovani radnik e 15.000 kuna neto pla e platiti dvostruko. Na pove anje pla e od 100 kuna, državi u nekim slu ajevima treba izdvojiti i više od 60. Ne govorimo da bi stope poreza na kapital i nesamostalni rad mogle biti iste, nego da bi teret trebao biti niveliran. Stope poreza na pla e u ostalim zemljama ove regije iznose od 8 do 12 posto, osim Slovenije koja tako er kao i Hrvatska progresivno oporezuje pla e, ali s najve om stopom nižom nego

Hrvatska - 41 posto.

Bez poreza na dividendu

U korporativnoj je sferi stopa poreza na dobit, kako je ve re eno, dvostruko ve a nego u ostalim zemljama regije, izuzimaju i Sloveniju. Dividendu ne oporezujemo, za razliku od svih ostalih u kojima se stopa kre e od 5 posto u Federaciji BiH do 20 posto u Srbiji. Dosta se govori o uvo enju oporezivanja dividende, no pitanje je prora unskog u inka takvog ina. Ve inu prava na dividende ostvaruju strani poduzetnici od svojih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska se, kao zemlja koja je uglavnom predmet

ulaganja, rijetko i ulaga , u ve ini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obvezala da e, ak i u slu aju uvo enja poreza na dividendu po nekim realnim stopama od 15 do 20 posto, dividendu koju ostvare inozemni poduzetnici oporezivati po znatno nižim stopama, tako da e prora unski efekt izostati. Sli no je i s kamatama koje pla aju doma i poduzetnici na inozemne nebankarske kredite. U dijelu kamata osobito smo dobrohotni prema inozemnim bankama koje preko doma ih banaka koje su u njihovu vlasnišvtu plasiraju kapital a da na prihode od kama-


Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

nje koj račun ne plaćaju ni kunu. Domaćim propisima od poreza po odbitku su izuzete inozemne banke, koje na taj način porez na prihode od kamata plaćaju u svojoj matičnoj zemlji. Ovdje se ne radi o dodatnom porezu koji bi odvukao strane banke da ulažu kapital u Hrvatsku, sa stajalište cijele grupe porezno opterećenje je isto, samo je pitanje u kojem proračunu će porez završiti. U ovom slučaju, iako takav prihod plaća hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani, porez završava u nekim drugim proračunima.

Favoriziran kapital

Gotovo isto pravilo vrijedi i za kamatu na kredite povezanih društava koje četverostruku premašuju iznos kapitala, gdje se nepriznavanjem takvih kamata u poreznom smislu one opterećuju s 20 posto poreza na dobit. Od tog pravila ponovno su izuzeti oni koji su takve kredite najviše u mogućnosti plasirati - banke. Potrošnju oporezujemo PDV om od 23 posto, u što je najveća stopa u regiji. Najbliža nam je Slovenija s 3 postotna poena manje od nas, u ostalim zemljama ona je ili 17 ili 18 posto. Dakle, visinom poreznih stopa na rad i potrošnju smo lideri. Sportski rečeno, favorit je kapital, osobito onaj pojedinačni špekulativni, a i inozemna bankarska financiranja se također ne mogu požaliti na porezni tretman u Hrvatskoj.

Dræava Mjesto Osiguravatelj

Bruto zaračunata premija*

Ukupna aktiva*

Neto dobit*

Kapital*

2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.

1.

Triglav Grupa

Slovenija

915

1024

52

3

2710

2697

579

482

2.

Croatia osiguranje

Hrvatska

465

498

18

9

1234

1146

276

182

3.

Adriatic Slovenica

Slovenija

251

257

28

(15)

400

350

105

39

4.

Zavarovalnica Maribor Slovenija

234

252

4

3

604

635

69

55

5.

Vzajemna

Slovenija

227

235

6

(1)

102

105

37

33

6.

Dunav osiguranje

Srbija

165

171

2

12

301

328

122

148

7.

DDOR Novi Sad

Srbija

146

158

4

0

181

175

54

31

8.

Allianz Zagreb

Hrvatska

145

154

5

2

284

340

30

42

9.

Euroherc osiguranje

Hrvatska

137

150

6

7

268

321

93

113

10.

Jadransko osiguranje

Hrvatska

87

94

4

5

180

217

71

93

11.

Delta Generali

Srbija

61

89

11

1

101

118

35

24

12.

Kvarner VIG

Hrvatska

65

74

2

(4)

179

201

21

15

13.

KD Life

Slovenija

58

70

1

(3)

148

128

13

13

14.

Zavarovalnica Tilia

Slovenija

58

68

1

0

107

115

15

14

15.

Grawe Hrvatska

Hrvatska

58

60

2

5

267

291

17

20

16.

Generali Zavarovalnica Slovenija

52

59

(0)

(3)

157

168

9

9

17.

Osiguranje Zagreb

Hrvatska

59

55

(6)

(11)

222

228

16

14

18.

Wiener Stadtische

Srbija

45

54

1

0

70

83

10

8

19.

Triglav osiguranje

Hrvatska

51

52

0

(7)

97

97

10

10

20.

Merkur zavarovalnica

Slovenija

41

44

6

4

211

233

32

32

21.

Merkur osiguranje

Hrvatska

41

41

7

0

191

203

18

14

22.

GRAWE, d.d.

Slovenija

36

36

2

1

141

142

24

20

23.

Generali osiguranje

Hrvatska

34

36

(1)

(8)

91

82

10

9

24.

Agram životno osiguranje

Hrvatska

29

33

4

7

119

144

18

25

25.

Sarajevo osiguranje

BiH

27

27

1

1

72

54

n/a

n/a

Izvor: Deloitte

* u milijunima eura


aaaaaaaaaa

10-11 | b2b | Deloitte

OGLAS

PROIZVODNI SEKTOR

Rast se očeku tek 2011. godin Proizvodne su tvrtke prve osjetile trend pada gospodarstva, posebice tvrtke vezane uz automobilsku industriju, dok su one iz gra evinskog i energetskog sektora tek po ele osje ati krizu i recesiju u smanjenju vlastitih prihoda

ROBERT DÜRRIGL , menadžer u tvrtki Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ

li Srbija, zajedni ko ulaganje države i Fiata, koji je još u ožujku trebao uložiti 200 milijuna eura, odgo eno i tek se sada djelomi no realizira. Može se o ekivati da e naglasak, gledano kratkoro no, biti na restrukturiranju i optizimiranju troškova, kao i daljnjem optimiziranju opskrbnog lanca. Prirodni izbor ušteda jesu nabava, ali isto tako i logistika, nekvalitetna imovina itd. Revoz u Sloveniji dobro se prilago ava krizi jer proizvodi male, cjenovno prihvatljivije modele te e volumen proizvodnje ove godine ak i porasti. Tvrtka istodobno smanjuje troškove fleksibilnoš u radne snage. Me u problemima koje valja riješiti dugoro no je i niska produktivnost, koja je u regiji dvostruko manja nego u razvijenim zemljama. Tvrtke bi trebale kontinuirano raditi na unaprje enju efikasnosti poslovanja i optimiziranju procesa, a mnoge to i ine kroz projekte kao što je koncept "lean manufacturing".

Nastavak konsolidacije Vode e proizvodne tvrtke, koje su u prethodnim godinama uglavnom bilježile rast, krajem 2008. po ele su osje ati trend pada u gospodarstvu. To se posebno odnosi na proizvo a e vezane za automobilsku industriju, iji su ciklusi brži, dok se oni vezani uz gra evinarstvo i posebno energetski sektor tek sada suo avaju s izazovima smanjenih prihoda. I dok razvijena gospodarstva pokazuju naznake oporavka, taj e proces u našoj regiji kasniti, pa se rast o e-

kuje tek od 2011. godine. Industrijska proizvodnja i dalje je u padu pa tako primjerice US Steel, najve i izvoznik u Srbiji, ponovo zatvara dio proizvodnje zbog smanjenih narudžbi na tržištu elika nakon kra eg razdoblja pune proizvodnje. Ve ina vode ih tvrtki iz proizvodnog sektora u Adria regiji u vlasništvu je privatnih stranih ulaga a. Strana ulaganja i dalje su najve i pokreta proizvodnje, a i ona su pod udarom globalne recesije. Tako je Fiat Automobi-

Državne i regionalne inicijative koje poti u suradnju i partnerstva mogu biti poluga koja e pokrenuti industrijsku proizvodnju. Nakon razdoblja rasta u proteklim godinama sada se doga a isti takav pad. Stoga se može o ekivati i nastavak konsolidacije pojedinih industrijskih sektora. Najteže su pogo ene niskotehnološke grane (drvna, tekstilna, kožna industrija), u ijim se sektorima doga a pad dodane vrijednosti u dvoznamenkastim postocima u odnosu na lani. Stoga je vrijeme da tvrtke


Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

kuje dine preispitaju svoje strategije, odnosno koncepte stvaranja vrijednosti i pripreme se za razdoblje koje slijedi nakon gospodarskog pada.

Dosljednost strategije

Neke od proizvodnih tvrtki, srednje i manje, primjeri su dobre provedbe razumne strategije i trenutačno se uspješno nose na globalnom tržištu. Pravilnom raspodjelom tržišta i proizvodnog portfelja te pretežno izvoznom orijentacijom takve su tvrtke bilježile rast i tijekom ove godine. Veliki sustavi koji dosljedno provode svoje strategije sustavno ulažu u istraživanje i razvoj i surađuju sa znanstvenim institucijama, kontinuirano postižu dobre rezultate. U tom smislu možemo istaknuti farmaceutske tvrtke i hrvatski Končar.

Razvoj kadrova

Približavanjem europskim normama i usvajanjem regulative Europske unije proizvođačke tvrtke u našoj regiji mogu očekivati daljnja ulaganja u ove tehnologije, kao što su one iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Sve tvrtke, koje unatoč izazovnim vremenima optimistično gledaju u budućnost, osobitu pozornost polagat će na razvoj ljudskih potencijala, ulagati u nove metode upravljanja i pripremati se za nove tržišne potrebe koje će nastupiti nakon trenutačne stagnacije. Osobito je važno da velike proizvodne tvrtke i dalje rastu jer se na taj način jača i baza malih i srednjih poduzeća koja čine najvitalniji dio gospodarstva, a najizloženija surecesijskim učincima.

Ukupna aktiva* Banka

Mjesto

Država

Kapital*

Zajmovi klijentima*

Depoziti klijenata*

Neto dobit*

2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.

1.

NLB

Slovenija

18308 18918

1041

1275

11943

12917

9169

9465

131

21

2.

Zagrebačka banka

Hrvatska

13057 14205

1668

1876

7738

9055

8317

8583

183

213

3.

Privredna banka Zagreb

Hrvatska

9222

9725

1161

1312

5481

6285

5884

6088

156

173

4.

Erste & Steiermärkische Bank

Hrvatska

5541

6228

539

704

3502

4092

3538

3872

82

113

5.

Raiffeisenbank Austria

Hrvatska

5590

5949

515

755

3270

3791

3202

3169

69

67

6.

Nova KBM

Slovenija

5098

5490

370

394

3156

3799

2978

3185

56

17

7.

Abanka Vipa

Slovenija

3517

3911

353

337

2385

2774

1725

1919

20

37

8.

Societe Generale Hrvatska - Splitska banka

3501

3743

349

387

2188

2413

1756

1792

39

38

9.

Hypo Alpe Adria bank

Hrvatska

3612

3610

626

638

2176

2501

1426

1432

15

19

10.

UniCredit Banka Slovenija,

Slovenija

2133

2891

164

179

1595

2064

722

642

15

18

11.

Banca Intesa AD Beograd

Srbija

2448

2864

355

503

1228

2319

1924

1625

42

79

12.

SKB

Slovenija

2489

2799

221

243

2015

2362

1122

1236

22

25

13.

Banka Koper

Slovenija

2264

2540

220

235

1711

2076

1248

1296

24

28

14.

Banka Celje

Slovenija

2307

2415

189

189

1422

1596

1130

1288

21

12

15.

Raiffeisen bank

Bosna i Hercegovina

1943

2183

143

183

1230

1442

1244

1270

13

14

16.

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska

1988

2008

131

124

995

1110

1397

1461

18

1

17.

Komercijalna banka

Srbija

1850

1956

241

291

1138

1439

1566

1521

36

35

18.

Raiffeisen banka

Srbija

1975

1841

437

504

1032

908

1428

1076

56

85

19.

Gorenjska Banka

Slovenija

1733

1826

368

356

966

1166

932

972

53

43

20.

OTP banka

Hrvatska

1655

1749

153

206

969

1159

1224

1211

15

21

21.

UniCredit Bank Mostar

Bosna i Hercegovina

1104

1688

91

173

616

1094

775

1062

15

16

22.

Slavonska banka

Hrvatska

1428

1471

258

257

887

1052

532

580

12

10

23.

Eurobank EFG

Srbija

1057

1420

284

409

652

1167

750

975

18

51

24.

Raiffeisen Banka

Slovenija

1260

1340

68

94

952

1042

444

547

8

3

25.

Hypo Alpe-AdriaSrbija Bank

1677

1309

232

302

839

1012

1194

596

19

30

Izvor: Deloitte

* u milijunima eura


aaaaaaaaaa

12-13 | b2b | Deloitte POTROŠAČKI SEKTOR

Dominacija trgovačkih lanaca Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke lance odrazio se u višim troškovima financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu Politika agresivne ekspanzije kroz organski rast i selektivne akvizicije osigurale su Agrokoru lidersku poziciju na našoj listi najvećih kompanija u Adria regiji. Unutar grupacije Agrokor najveći je poslovni subjekt Konzum, što uz vodeća mjesta Mercatora (5.) i Delta M (9.) potvrđuje dominaciju trgovačkih lanaca robe široke potrošnje u potrošačkom sektoru. Unutar deset najvećih kompanija u potrošačkom sektoru, Gorenje (6.) je jedina kompanija koja se ne bavi dominantno trgovačkim lancima robe široke potrošnje. Rastuće kamatne stope i inflacija su, uz istodobni oštri porast cijena nafte i energije, dovele do smanjenja dobiti u potrošačkom sektoru, koji obuhvaća i sektor trgovine na malo.

Trgovci na malo u 2008. su samo dijelom uspjeli apsorbirati više cijene energije, hrane i robe široke potrošnje. Na rast prihoda je, osim razmjerno visokih stopa inflacije, uglavnom utjecao porast broja trgovina kao posljedica investicijskih projekata započetih u proteklim razdobljima. Od kompanija iz potrošačkog sektora koje su među vodećih deset, najveći godišnji rast prihoda od 36 posto ostvario je Agrokor, dok je grupacija Delta M bila nešto lošija, s rastom 35 posto. Konzum, drugi po veličini trgovački lanac, zabilježio je 19 posto više prihode i uspio, za razliku od ostalih najvećih kompanija tog sektora, povećati profitabilnost na razini EBIT-a sa 4,0 posto na 5,1 posto. Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke se lance odrazio kroz više troškove financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu. Smanjenje kupovne moći kupaca rezultiralo je i promjenom strukture prihoda trgovačkih lanaca koji nude robu široke potrošnje. Dok je kod primarnih proizvoda, kao što su pekarski proizvodi i mliječne prerađevine, zabilježen rast prihoda, u prodaji elektroničkih kućanskih uređaja i tekstilnih proizvoda ostvareni su niži prihodi. Engrotuš, još jedan slovenski trgovački lanac na rang-listi, koji je zauzeo 34. mjesto, nastavio je Slaven Ćurić, širenje u remenadžer giji, osobiu tvrtki Deloitte to u Bosni Snimio Hrvoje knez

i Hercegovini, Srbiji te Makedoniji, ali je istovremeno likvidacijom svog trgovačkog centra u Hrvatskoj odustao od hrvatskog tržišta. Ta je kompanija tijekom 2008. ostvarila gubitak u poslovanju, što je prije svega posljedica rasta financijskih troškova. Slično kao i lanci robe široke potrošnje, Merkur, slovensko trgovačko društvo za trgovinu na veliko i malo tehničkim proizvodima za kućanstvo, uslugama uređenja doma, vrtnim strojevima i opremom, našao se na 23. mjestu kao koncern, a ostvario je veće prihode i nižu neto maržu. Znakovito je da je Merkur iskazao niže prihode u Sloveniji, dok su njegove nove trgovine drugdje u regiji zabilježile porast prihoda. Spomenuta kriza se na trgovine na malo te potrošački sektor u cjelini još jače odrazila kroz strukturne promjene koje su bile najavljene ili su već započele 2008. . U drugome polugodištu 2008., slovenski financijski konglomerati Infond holding i Istrabenz najavili su prodaju svojih vlasničkih udjela u Mercatoru. Iako povezane transakcije nisu bile zaključene 2008. godine, banke su 2009. godine aktivirale svoje pravo zaloga na dionicama Mercatora koje su držale kao instrument osiguranja za odobrene kredite. Unatoč glasinama da su među izglednim kupcima Mercatora Delta grupa, matica lanca Delta Maxi, i Agrokor, vlasnik Konzuma, ni jedan od

dvaju koncerna nije uspio steći vlasnički udjel u tom najvećem trgovačkom lancu regije. Ostatak potrošačkog sektora također je osjetio posljedice financijske krize. Glasine iz 2008. o prodaji Droge Kolinske, slovenskog proizvođača pića i prehrambenih proizvoda, koji je na ljestvici na 70. mjestu, nisu se ostvarile. Ipak, Droga Kolinska je nastavila usmjeravati svoju strategiju na ključne marke te je u tom procesu svoje marke "Čoko" i "Čokolešnik" prodala Podravki, hrvatskom proizvođaču hrane i pića koji je na rang-listi zauzeo 47. mjesto. Gorenje, slovenski proizvođač električnih kućanskih aparata, koji je kao koncern zauzeo 6. mjesto, nastavio je svoje teritorijalno širenje zahvaljujući preuzimanju svog nizozemskog konkurenta, kompanije ATAG. Gorenje je u Adria regiji uspjelo očuvati postojeći udjel na slovenskom tržištu i povećati svoj udjel na tržištu u Srbiji, zahvaljujući daljnjem grananju vlastite maloprodajne mreže. S druge su strane rezultati koje je Gorenje ostvarilo u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini ispod očekivanih, a smanjio se i njegov udjel na hrvatskom tržištu. Usporavanje gospodarstva, zajedno s konsolidacijom trgovine na malo, dodatno je pospješilo proizvodnju i potrošnju trgovačkih marki u Adria regiji. Rastuća potrošnja na trgovačke marke u Hrvatskoj i Sloveniji posljedica je njihova uvođenja u druge lance trgovina na malo u tim zemljama.

Ipak, trgovačke marke najvećih trgovačkih lanaca, Mercator u Sloveniji i Konzum u Hrvatskoj, još uvijek su najjače u svojim matičnim zemljama. U tom je segmentu zamijećen i trend rasta, odnosno uvođenja novih trgovačkih marki, uz postojeće, popraćenih nižim cijenama. Potrošnja na trgovačke marki u Srbiji i drugim zemljama regije još uvijek zaostaje za onom u Sloveniji ili Hrvatskoj, što je moguće obrazložiti nižom razinom konsolidacije u sektoru trgovine na malo. Gospodarski pad u 2009. godini i ne tako vedre prognoze za budućnost stvorit će izazovno okružje za subjekte iz potrošačkog sektora. Očekuje se da će tvrtke prvenstveno usmjerene na prehrambene proizvode i pića imati donekle svjetliju budućnost. Ipak, viši troškovi financiranja kombinirani s visokom razinom zaduženosti stvorit će velike probleme svim subjektima iz potrošačkog sektora i očekuje se da će spomenuta kombinacija biti glavni pokretač spajanja i pripajanja ili vertikalne integracije i dezintegracije u nadolazećem razdoblju. U Adria regiji valja očekivati daljnji porast potrošnje na trgovačke marke, osobito u zemljama u kojima je razina konsolidacije u trgovini na malo ispod one na tržištima Europske unije. Očekuje se daljnji procvat proizvodnje i potrošnje organske (ekološke) hrane i pića, ali ipak sporiji nego proteklih godina.


Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr

EKONOMIJA U ADRIA REGIJI

Povećanje je troškova financiranja anja iz inozemstva stva Svaka zemlja u regiji pokušava smanjiti u inke krize korištenjem vlastitih specifi nih prednosti Posljedice globalne financijske oluje po ele su se u ekonomijama zemalja Adria regije osje ati u posljednjem kvartalu 2008. Iako se prije pada Lehman Brothersa o ekivalo da e ekonomije u Adria regiji nastaviti svoj solidan rast, nakon toga se pojavio oštar zaokret prema negativnim projekcijama rasta. Trenuta no se ini vjerojatnim da e se prosje ni BDP u regiji tijekom 2009. smanjiti na 5 do 6 posto, što je uvjerljivo najgori godišnji rezultat još od ranih 1990-ih. Usprkos razli itim strukturama ekonomija u regiji, razina smanjenja njihova BDP-a bit e sli na. Kao posljedica tog osjetnog i naglog smanjenja ekonomske aktivnosti, te još bržeg širenja nelikvidnosti, upravljanje tokom novca postalo je izrazito važno za sve tvrtke u Adria regiji ( ak i za vlade). Da stvari budu još kompliciranije, u itavoj su se regiji - sa Slovenijom kao djelomi nom iznimkom znatno pove ali troškovi financiranja iz inozemnih izvora. Budu i da su sve ekonomije u Adria regiji po-

sljednjih godina pokazale velik deficit teku eg ra una, nagli prekid toka jeftinih izvora financiranja iz inozemstva rezultirao je znatnim povla enjem investicija, dok su više kamatne stope, kao popratni element itavog procesa, dovele i do ve eg povla enja kupaca.

Specifi ne prednosti

Znatna pove anja državnog deficita, do kojih je došlo zbog slabijih rezultata u prikupljanju poreza, pokušavaju se smanjiti kombinacijom pove anja stope poreza, financiranja deficita i smanjenja troškova (posebno putem odga anja novih investicija). Svaka zemlja u Adria regiji pokušava smanjiti u inke krize korištenjem vlastitih specifi nih prednosti. Slovenija, kao stabilna lanica eurozone, i dalje se može koristiti relativno jeftinim izvorima inozemnog financiranja, pa su se stoga slovenska vlada i velike tvrtke, poput NLB-a, višekratno služile europskim kreditnim tržištem. Hrvatska i Crna Gora položile su svoje nade u uspješnost turisti ke sezo-

ne, koja je ove godine bila relativno uspješna. Srbija i Bosna i Hercegovina osigurale su stand-by aranžmane s MMF-om kako bi osigurale potporu tijekom krize.

»iš enje tržišta

Budu i da se ini kako najgori val globalne krize jenjava, pri emu u oporavku prednja i Azija, ali se o ekuje i da e u tre em kvartalu 2009. znatniji rast zabilježiti i SAD i EU, kreatori ekonomske politike u Adria regiji nadaju se da e ta pozitivna globalna struja zahvatiti i njihove zemlje prije nego što realna ekonomija pretrpi ozbiljniju štetu. Iako bi se to moglo dogoditi, treba uzeti u obzir i injenicu da je kriza u regiji nastupila sa zakašnjenjem od nekoliko kvartala u odnosu na ostatak svijeta, te bi se i na oporavak ovdje

moglo pri ekati gotovo godinu dana. A prije nego što se to dogodi, za mnoge tvrtke koje su dosad na temelju "ruži astih" prognoza pretjerano investirale u projekte dvojbene kvalitete ova bi kriza mogla biti i posljednja koju e doživjeti.

Banke stabilne

Iako je udarac koji je regija doživjela nedvojbeno bio zna ajan i stvaran a nastavit e se i do kraja 2009. - nije sve tako crno. Ni u jednoj zemlji regije nije došlo do neke stvarne panike. Bankarski sektor i dalje je relativno dobro kapitaliziran te nije zabilježen slu aj znatnijeg sloma ili navale na neku banku u regiji. Raste val optimizma, pokrenut u ljetnim mjesecima 2009., da e se ekonomije u regiji uskoro

pribrati. To e u narednim mjesecima sigurno pozitivno utjecati na ponašanje potroša a - a ne zaboravimo da, po zapadnim normama, potroša i u regiji još uvijek nisu jako zaduženi. Velika ve ina mladih obrazovanih ljudi u Beogradu, na primjer, još uvijek nema ni hipoteku, iako e rasti broj onih koji e je sebi uskoro mo i priuštiti. Dugoro nije gledaju i, nakon što pro e neposredna kriza, Adria regija e i dalje ostati zanimljiva za ulaga e. Smještene gotovo u srcu Europske unije, izme u Italije, Austrije i Ma arske s jedne te Rumunjske, Bugarske i Gr ke s druge strane, zemlje u Adria regiji dobivaju mnoge znakove da je njihova dugoro na budu nost u EU, a i same rade znatne korake na tom putu.


aaaaaaaaaa

14-15 | b2b | Deloitte ENERGETSKI SEKTOR

Ina i dalje vodeća

Od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području, što dokazuje snagu tog sektora Ivica Krešić, direktor, Deloitte Snimio Hrvoje Knez

Na ljestvici najvećih tvrtki u Adria regiji po prihodima i dalje je relativno najviše tvrtki iz energetskog sektora - od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području. Ukupni prihodi od prodaje te 31 tvrtke porasli su s 22,9 milijardi eura u 2007. na 28 milijardi eura u 2008. godini, odnosno 22,1 posto na godišnjoj razini. To je znatno veći rast od prosječnog rasta među Adria Top 100 kompanijama u istom razdoblju (16 posto), što ukazuje na propulzivnost energetskog sektora u regiji. U 2008., tri najveće energetske tvrtke u regiji po prihodima bile su INA - Industrija nafte, Naftna indutrija Srbije - NIS s prihodima tek malo manjim od INE, dok je slovenska grupa Petrol na trećem mjestu. Riječ je o tvrtkama koje su vodeće na naftnom tržištu u najvećim ekonomijama regije, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Štoviše, te su tri tvrtke zauzele i tri od prva četiri mjesta najvećih tvrtki u regiji u svim sektorima (uz Agrokor kao jedinu tvrtku u Top 4 koja ne spada u energetski sektor). Dominacija naftnih tvrtki na ljestvici dijelom je i odraz visokih prosječnih cijena sirove nafte u 2008. godini, koje su u srpnju prošle godine zabilježile i povijesni maksimum od gotovo 150 dolara po barelu.

Isplativost nafte

Ne čudi što su te tvrtke kao najveće u regiji zanimljive i stranim investitorima. Tako su i INA i NIS u proteklom razdoblju prešle pod barem djelomičnu upravljačku kontrolu stranih partnera, dok Pe-

trol već nekoliko godina nije pod izravnom kontrolom države. Nakon vodeće trojke po prihodima u regiji, koja najvećim dijelom posluje u naftnom i plinskom biznisu, na ljestvici najvećih tvrtki iz enrgetskog sektora slijede tri tvrtke iz sektora proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije: EPS, Grupa HEP i HSE, lideri u Srbiji, Hrvatskoj te Sloveniji. Za razliku od naftnog sektora, tvrtke iz sektora električne energije u regiji su još uvijek pretežito pod kontrolom svojih vlada, premda je posljednjih godina sve veći broj zajedničkih ulaganja sa stranim partnerima na određenim projektima.

Očekivana konsolidacija

I u naftno-plinskom i u elektro-energetskom segmentu poslovanja postoje izražene ekonomije razmjera - fiksni troškovi tvrtki relativno su visoki, te je za bavljenje poslom u tim segmentima isplativije posjedovati kritičnu veličinu jer su ukupni troškovi relativno niži što je kompanija veća. Zbog toga nije iznenađenje što energetske tvrtke iz godine u godinu imaju najveći udjel i na Adria listama najvećih tvrtki, kao i na srednjoeuropskim i globalnim listama. Veliki su izgledi da će energetski sektor srednjoročno doživjeti daljnju konsolidaciju na regionalnoj razini, osobito u naftnom sektoru, u kojem je razina reguliranosti i korištenja kao instrumenta socijalne politike najniža. Plin i električna energija, koji se koriste u sezoni grijanja u regiji, i dalje su pod velikim utjecajem nacio-

nalnih vlada, tako da tvrtke za distribuciju i proizvodnju plina i električne energije zbog nemogućnosti da postignu tržišne cijene mogu iscrpiti kapital potreban za ulaganja u nove kapacitete, a za kojima postoji znatna potreba u cijeloj regiji.

Alternativni izvori

Postojeća gospodarska kriza, koja se u regiji ozbiljno počela osjećati u zadnjem tromjesečju 2008. godine i koja je u 2009. godini dovela do pada BDP-a oko 46 posto u zemljama regije, glavni je uzrok pogoršanja likvidnosti u sektoru energetike i resursa. Budući da je riječ o tvrtkama s brojnim dobavljačima koji ovise o pravodobnom namirivanju dospjelih obveza, problemi s upravljanjem novčanih tokova u energetskom sektoru brzo se prošire na cijelo gospodarstvo. Stanje likvidnosti u brojnim tvrtkama na listi vrlo je ozbiljno i tek se počinje stabilizirati. Alternativni izvori energije dio su energetskog sektora koji prati europske i svjetske trendove te proteklih godina bilježi velik rast kapaciteta. Za razliku od tradicionalnog dijela sektora, alternativnom proizvodnjom energije u regiji dominiraju manji ulagači koji koriste pogodnosti predviđene zakonskim okvirima kojima se potiču ulaganja u alternativne izvore energije. U godinama koje slijede očekuje se daljnji brzi rast proizvodnje energije iz alternativnih izvora, posebno iz energije vjetra, solarno-termalnim i solarno-fotovoltaičnim sustavima, te iz biomase.




Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.