2
TEHNOLOŠKI SEKTOR 4
Inovativnost u razvoju novih usluga DEJAN LJUŠTINA viši menadžer, Deloitte
Sektor tehnologije, medija i telekoma zauzima ak 10 posto liste Adria Top 100
POSEBAN PRILOG 16/11/2009
Oporavak gospodarstva o ekuje se tek od 2011.
Top 100 ADRIA
Na ljestvici najve ih tvrtki u Adria regiji po prihodima i dalje je relativno najviše tvrtki iz energetskog sektora - od 100 najve ih tvrtki u 2008. godini, ak 29 primarno posluje u energetskom podru ju
aaaaaaaaaa
3 | b2b | Deloitte
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
uvodnik
Hrvatska snažna regionalna gospodarska sila KONZULTANTSKA TVRTKA DELOITTE donosi pregled najvažnijih i najsnažnijih tvrtki u Adriatic regiji, gdje dva vodeća mjesta drže tvrtke iz Hrvatske, i to Agrokor, a slijedi ga Ina. Među prvih pet smjestile su se još dvije snažne regionalne naftne kompanije, srpski NIS i slovenski Petrol grupa. Prvu petorku najsnažnijih regionalnih kompanija zaključuje još jedna tvrtka iz trgovačke branše, slovenski Mercator. Dražen Tomić, urednik priloga
DOKAZ SNAGE AGROKORA svakako je i pozicija Konzuma, koji se smjestio na deseto mjesto. Tako su među prvih deset kompanija tri hrvatske, četiri slovenske i tri srpske. Od hrvatskih tvrtki na 11. je mjestu HEP, a na 15. Hrvatski Telekom. Mnogo niže na ljestvici su 40. Pliva, odmah iza nje je T-Mobile, na 43. je mjestu HEP-Proizvodnja, a na 45. Vipnet. Najjača je proizvodna tvrtka iz Hrvatske Podravka i nalazi se na 47. mjestu. DELLOITE JE RANG-LISTU SASTAVLJAO prema visini prihoda od prodaje. Kada je riječ o grupi tvrtki, tamo gdje su velike ra-
b2b
zlike u prihodima od prodaje grupe i tvrtke članice, odnosno tamo gdje su djelatnosti grupe znatno šire od djelatnosti njezine članice, prikazani su podaci i za cijelu grupu i za tvrtke njezine članice. Kada nije bilo velikih razlika u djelatnostima tvrtki članica i grupe, odnosno prihodima, prikazani su samo podaci za grupu, tj. konsolidirani podaci. BANKE SU RANGIRANE sukladno veličini ukupne imovine. Gdje su bili dostupni, uzimani su podaci iz konsolidiranih financijskih izvješća. Kod osiguravajućih kuća primijenjena je metodologija prema kojoj su te kuće rangirane po visini bruto zaračunate premije. Ako su bili dostupni, uzimani su podaci iz konsolidiranih financijskih izvješća. PODACI ZA ADRIA TOP 100 rangiranje dobiveni su ili od samih tvrtki, ili od središnjih banaka, ili iz javno dostupnih izvora. Podjela prema industrijama rađena je na temelju globalne Deloitteove industrijske taksonomije.
Sadržaj
Besplatni prilog poslovnog dnevnika Business.hr Glavna urednica: Silvana Menđušić Urednik priloga: Dražen Tomić Art direktor: Miljenko Pukanić Redakcija: Blanka DujiÊ, Mario Kramer, Gorden Knezović, Hrvoje Reljanović, Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima, Dinka Premužić, Saša Ćetković, Hrvoje Dominić, Hrvoje Knez Direktorica prodaje oglasa: Sonja Runkas Voditelj prodaje oglasa b2b: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1512 fax: +385(0) 1 555-1516 marketing@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.
kontakt Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
Inovativnost u razvoju novih usluga Snaga telekomunikacijskog sektora kao pokretača gospodarstva ogleda se u njegovu utjecaju među 100 najjačih tvrtki u regiji, a na tržištu se trenutačno vodi borba novim uslugama i nižim cijenama ����������������������������� 4
Visoko oporezivanje dohotka u Hrvatskoj Nisko prosječno porezno opterećenje porezom na dohodak od 10 posto svjedoči samo o malim plaćama ����������������������������������������������������������������������� 8
Rast se očekuje tek 2011. godine Proizvodne su tvrtke prve osjetile trend pada gospodarstva, posebice tvrtke vezane uz automobilsku industriju, dok su one iz građevinskog i energetskog sektora tek počele osjećati krizu i recesiju u smanjenju vlastitih prihoda ...... ������������������������������������������������������������������������������������������� 10
Dominacija trgovačkih lanaca Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke lance odrazio se u višim troškovima financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu. ���������� 12
Ina i dalje vodeća Od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području, što dokazuje snagu tog sektora ����������������������������� 14
13
Svaka zemlja u regiji pokušava smanjiti učinke krize korištenjem vlastitih specifičnih prednosti
POPIS OGLAŠIVAČA MREŽA ZNANJA................................... 2 HEP..................................................... 5, 10 GAZELE..................................................15 CROATIA OSIGURANJE.....................16
aaaaaaaaaa
4-5 | b2b | Deloitte SEKTOR TEHNOLOGIJE, MEDIJA I TELEKOMUNIKACIJA
Inovativnost u razvoju novih usluga Snaga telekomunikacijskog sektora kao pokretača gospodarstva ogleda se u njegovu utjecaju među 100 najjačih tvrtki u regiji, a na tržištu se vodi borba novim uslugama i nižim cijenama Regionalni sektor tehnologije, medija i telekomunikacija zauzima čak 10 posto ukupne Adria Top 100 liste kompanija. No, kada se detaljnije pogleda, na listi se nalaze isključivo veliki telekomunikacijski operateri iz pojedinih zemalja, koji su ključni stupovi infrastrukture gospodarstva na svojim domaćim tržištima i trenutačno po ostvarenim prihodima znatno prednjače ispred najvećih tvrtki iz tehnološkog i medijskog sektora. Telekom sektor u regiji u zadnjih je desetak godina bilježio znatan kontinuirani rast, pogotovo u segmentu mobilne telefonije i širokopojasnih mreža. U proteklih nekoliko godina rast je počeo stagnirati, osobito na tržištu mobilnih mreža, dok je na tržištima tradicionalne fiksne mreže zabilježen čak i pad. Većina tržišta u regiji je zasićena u dijelu koji se odnosi na pokretne mreže, s obzirom na raspon prodora od 128 posto u Srbiji, 132,5 posto u Hrvatskoj do 187 posto u Crnoj Gori. Penetracija fiksne telefonije je solidna u odnosu na Europsku uniju (40 posto u Europskoj uniji nasuprot
32,4 posto u regiji). Cijeli je sektor u potrazi za prostorom za daljnji rast. No, u odnosu na zapadnu Europu gdje su se investicije u nove tehnologije smanjile (8,6 posto u drugom kvartalu 2009. u odnosu na 2008.), možemo reći da telekom operateri u Adria regiji i dalje dosta investiraju u plasman novih tehnologija na tržište.
Brzi pristup internetu
Dobar primjer je segment širokopojasnih mreža, koji u nekim zemljama regije još uvijek ostavlja dovoljno prostora za rast do razine koju bilježi 27 zemalja Europske unije (20 posto u 27 članica Europske unije nasuprot 7,24 posto u regiji). Najveća broadband penetracija, od 11,8 posto, zabilježena je u Hrvatskoj. Stoga će se pogotovo operateri u zemljama niže penetracije većim dijelom usredotočiti na daljnji prodor širokopojasne mreže/IPTV-a kako bi premostili raskorak regije u odnosu na 27 članica Europske unije i nadomjestili pad zabilježen na tradicionalnim tržištima. Da bi to postigli, operateri su se pokazali veoma inovativnima u razvoju novih
proizvoda i usluga kojima bi mogli kompenzirati spomenuti pad. Operateri pokretnih mreža se uglavnom usmjeravaju na nove podatkovne usluge kao što su mobilna širokopojasna mreža i VAS, dok su operateri fiksnih mreža lansirali IP televiziju popraćenu raznim uslugama kao što su "catchup TV" (gledanje propuštenih emisija), VoD, "instant messaging" (trenutačna razmjena poruka) itd. Kako bi uvođenje tih usluga na tržište bilo uspješno, potrebno je pronalaziti prostor za daljnji rast prihoda u tom sektoru. Osobito dobri rezultati su ostvareni u Sloveniji i Hrvatskoj, u kojima HT ima više od 150.000 IP TV pretplatnika, što premašuje broj pretplatnika kabelske televizije u zemlji. Sazrijevanjem sektora javlja se sve više potrošača koji se okreću novim tehnologijama i dobro se njima služe, ali koji u vrijeme krize, naravno, bivaju sve osjetljiviji na cijene. S druge strane, promjenjivi obrasci ponašanja kupaca u vrijeme krize mogu pospješiti rast određenih proizvoda, kao što je PTV (osobna televizija), te prodor i korištenje širokopojasne mreže. Poslovni korisnici su također oprezniji po pitanju cijena i traže cjelovita rješenja koja uključuju usluge fiksnih i mobilnih telekomunikacija te podatkovne usluge objedinjene pod jednom markom i istim ugovorom. Tržišta pokretnih i fiksnih telekomunikacijskih usluga u regiji većinom su liberalizirana i uživaju cijeli spektar konkurentnih aktivnosti
koje su potaknule ulaganja u sektor.
Borba nižim cijenama
U nekim zemljama regije kao što je Hrvatska, telekomunikacijska infrastruktura je daleko najrazvijenija po pitanju globalne konkurentne sposobnosti u odnosu na druge infrastrukturne segmente u zemlji. Međutim, neki operateri u regiji još su uvijek u državnom vlasništvu, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini u kojoj je moguća privatizacija BH Telekoma i HT Mostara, pa se očekuje da će njihovom privatizacijom i restrukturiranjem cijeli sektor oživjeti. Također, na većinu tržišta prodiru operateri koji nude niže cijene i time intenziviraju konkurentnu borbu. U idućoj godini možemo očekivati konsolidaciju tržišta do određene razine s obzirom na to da se neki manji subjekti suočavaju s financijskim izazovima, čime postaju lake mete za stjecanje. S druge strane, privatizacija operatera u državnom vlasništvu može potaknuti ulazak novih igrača u konkurentsku arenu. Liberalizacija se željno očekuje u Srbiji, gdje trenutačno vlada monopol na području fiksne telefonije. No, s pokrenutom akcijom izdavanja licencija za nove igrače, očekuje se da će iduća godina dokinuti monopol na tom tržištu. Suočene s proračunskim izazovima, srbijanska i hrvatska vlada su za operatere telekomunikacijskih usluga uvele trošarinu na usluge poziva, slanja tekstualnih (SMS) i multimedijskih
(MMS) poruka te podatkovne usluge, koja se u Srbiji plaća po stopi od 10 posto, a u Hrvatskoj po stopi od 6 posto. Mnogi su promatrači ovu iznimno rijetku mjeru doživjeli neuobičajenom za slobodno tržište. Kako bi očuvali prinos za svoje dioničare, operateri mogu na spomenutu mjeru odgovoriti povećanjem cijena ili optimiziranjem troškova, što pak može dovesti do nižih ulaganja u sam sektor. Svi se nadaju da do toga ipak neće doći, jer sektor komunikacija predstavlja okosnicu rasta produktivnosti svih sektora u regiji, što bi mogao biti i razlog koji bi vlade ovih država prisilio da preispitaju svoj stav. Većina operatera je u proteklom razdoblju prikupljala sredstva za ulaganje u optičke kabelske sustave, p-t-p ili PON, dok se u segmentu pokretnih mreža grade kapaciteti potrebni za bržu i kvalitetniju isporuku podatkovnih usluga. Znajući da regija po nekim ključnim pokazateljima uspješnosti još uvijek zaostaje, vitalno je održati pritjecanje ulaganja u sektor.
Nove regulative
Ulaganja predstavljaju izazov u pogledu regulative. Većina regulatornih tijela u regiji postupa u skladu s preporukama Europske komisije koje se odnose na komunikacijski sektor, budući da je regija na putu pridruživanja Europskoj uniji. Izrada nove regulative zahtijeva zajedničke napore i regulatornih tijela i operatera k iznalaženju rješenja koja bi bila primjerena potreba-
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
DEJAN LJUŠTINA viši menadžer, Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ
ma nacionalnih tržišta. Prema tome, ve ina zemalja e se pozabaviti propisima koji reguliraju cijene i troškove kroz odre ivanje gornjih limita, razdvajanje ra unovodstva i uvo enje troškovnog ra unovodstva. Pravilna primjena metoda e donijeti transparentnost te podi i dijalog me u interesnim stranama u tom sektoru na višu razinu. Ipak, regulatorni okvir u nekim zemljama, poput Srbije, u po etnoj je fazi i tek se o ekuje njegov razvoj u idu im godinama, dok su Slovenija i Hrvatska ve uznapredovale u tom podru ju. Svjetska gospodarska kriza koja je utjecala na regiju za sada ipak ne dovodi u pitanje sustave poslovanja telekomunikacijskih operatera. Ve ina postoje ih operatera ima solidnu maržu na razini EBITDA (Hrvatski Telekom 45,7 posto, Telekom Slovenije 33,9 posto, Makedonski Telekom 51,17 posto, Crnogorski Telekom 33,8 posto, BH Telekom 47 posto) i nije pod teretom zaduženja (omjer dužni kog i vlasni kog kapitala u prvom tromjese ju 2009. godine bio
je 0,19, dok je Telekom Slovenije u drugom tromjese ju zabilježio 0,92) i njihovi dioni ari ostvaruju solidan prinos u vremenima izazova na tržištu. S druge strane, medijske tvrtke su pretrpjele teži udarac krize u tradicionalnom segmentu, osobito u nakladi tiskovina i prihodima od oglašavanja. Dakle, telekomunikacijske tvrtke su mnogo bolje financijski pozicionirane za borbu u konvergenciji i manje izložene ozbiljnijem utjecaju krize. Ipak, intervencija države u njihov sektor i dalje ostaje glavna prijetnja.
Nova vizija medija
Medijski sektor u regiji tek treba evoluirati iz tradicionalnih medija u nov segment usluga digitalnih medija/ komunikacija, koje se šire u vremenu krize, a to priznaje i ve ina subjekata iz sektora. Ipak, fokus na preustroj tvrtke i odlu nost u tome bit e klju an preduvjet. Na mnogim naprednim tržištima stapanje telekomunikacija, medija i tehnologije stvorilo je nove prilike za razvoj poslovanja. Primjeri se mogu na i u obli-
cima zajedni kih ulaganja u podru ju IP televizije, digitalnog oglašavanja, e-trgovine, brendiranih usluga pokretne mreže. Stvaranje istog potencijala se o ekuje i u regiji, no to podrazumijeva postojanje nekoliko preduvjeta: daljnju odlu nost tržišta da razvija širokopojasnu infrastrukturu, zaštitu ulaganja te povoljan porezni tretman. Po pitanju budu ih trendova u regiji i sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija, možemo o ekivati nastavak privatizacije i liberalizacije tržišta, intenzivne rasprave izme u regulatornih tijela i subjekata na temu zaštite ulaganja u infrastrukturu brzih širokopojasnih mreža, širenje usluga koje su ispod razine penetracije u 27 zemalja Europske unije, a u srednjoro noj perspektivi emo biti svjedocima stapanja granica izme u subjekata koji se bave telekomunikacijama, medijima i tehnologijom, kao i razvoja dodatnih poslovnih modela radi pronalaženja prilika za konvergenciju tehnološkog, medijskog i telekomunikacijskog sektora.
OGLAS
aaaaaaaaaa
6-7 | b2b | Deloitte TOP 100 tvrtki prema prihodu u Adria regiji Prihodi od prodaje* Mjesto
Tvrtka
Država
Industrija
2007.
2008.
EBITDA*
Neto dobit*
2007. 2008.
2007. 2008.
Ukupna aktiva* 2007.
2008.
1.
Agrokor
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
2,822
3,830
212
267
62
33
2,398
3,171
2.
INA Group
Hrvatska
Energy and Resources
3,284
3,758
387
371
119
-152
3,401
3,633
3.
NIS
Srbija
Energy and Resources
3,151
3,713
168
151
80
-49
2,104
1,957
4.
Petrol Group
Slovenija
Energy and Resources
2,109
2,950
79
(40)
53
(55)
1,115
1,209
5.
Mercator Group
Slovenija
Consumer Business and Transportation
2,445
2,709
172
194
44
41
2,070
2,540
6.
Slovenija
Energy and Resources
1,934
2,605
60
(61)
46
(64)
1,055
1,169
Slovenija
Consumer Business and Transportation
1,703
1,780
111
127
35
32
1,679
2,032
8.
Petrol Poslovni sistemi Mercator JP EPS BEOGRAD
Srbija
Energy and Resources
1,406
1,683
404
501
(1,245)
(315)
7,798
6,922
9.
Delta M
Srbija
Consumer Business and Transportation
1,221
1,644
76
99
57
18
1,576
2,042
10.
Konzum
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
1,355
1,609
69
103
31
46
725
873
11.
HEP Group
Hrvatska
Energy and Resources
1,285
1,465
245
269
4
4
4,242
4,456
12.
PTT
Srbija
Technology, Media and Telecommunications
1,165
1,397
421
581
159
220
3,294
3,320
13.
Gorenje Group
Slovenija
Consumer Business and Transportation
1,293
1,331
93
94
24
10
1,001
1,258
14.
Merkur Group
Slovenija
Consumer Business and Transportation
1,151
1,267
45
52
33
22
979
1,158
7.
15.
Hrvatski Telekom
Hrvatska
Technology, Media and Telecommunications
1,170
1,217
529
547
337
320
2,088
2,072
16.
Revoz
Slovenija
Manufacturing
1,248
1,212
96
93
29
19
527
432
17.
Direkcija EPS
Srbija
Energy and Resources
1,028
1,164
38
51
(37)
(29)
4,616
4,308
18.
US Steel Serbia
Srbija
Manufacturing
919
1,040
42
45
28
5
401
480
19.
Telekom Srbija
Srbija
Technology, Media and Telecommunications
916
1,013
368
451
145
68
2,518
2,378
20.
Krka Group
Slovenija
Life Sciences and Health Care
781
950
240
308
133
156
1,121
1,271
21.
OMV Slovenija
Slovenija
Energy and Resources
501
890
21
25
12
13
222
225
22.
Skupina HSE
Slovenija
Energy and Resources
982
873
139
191
84
75
1,629
1,748
23.
Slovenija
Consumer Business and Transportation
914
852
30
36
31
26
912
933
Slovenija
Technology, Media and Telecommunications
780
842
298
312
88
86
1,741
1,788
Slovenija
Life Sciences and Health Care
687
826
213
275
127
161
1,057
1,224
Slovenija
Life Sciences and Health Care
955
802
n/a
n/a
81
98
994
1,206
27.
Merkur Telekom Slovenije Group Krka Poslovna skupina Lek Gorenje d.d.
Slovenija
Consumer Business and Transportation
831
764
54
50
13
12
676
874
28
Srbijagas
Srbija
Energy and Resources
622
742
69
(14)
23
35
560
509
29.
Slovenija
Financial services
734
735
54
27
41
13
610
556
Slovenija
Consumer Business and Transportation
607
734
41
43
9
(100)
507
757
31.
ACH Group Tus holding Group Lek,d.d.
Slovenija
Life Sciences and Health Care
738
729
151
142
80
67
956
1,121
32.
Delta Maxi
Srbija
Consumer Business and Transportation
556
722
23
32
9
20
439
569
33.
SIJ d.d.
Slovenija
Manufacturing
679
703
86
75
60
38
555
632
34.
Engrotus
Slovenija
Consumer Business and Transportation
580
665
30
31
18
8
244
328
35.
Istrabenz Group
Slovenija
Financial services
605
662
75
85
116
(221)
1,327
1,171
36.
Spar Slovenija
Slovenija
Consumer Business and Transportation
603
648
38
40
6
9
285
304
37.
Okta
Makedonija
Energy and Resources
490
648
16
(18)
16
22
166
116
38.
TENT
Srbija
Energy and Resources
522
646
96
119
(339)
(107)
1,493
1,283
24. 25. 26.
30.
39
Yugorosgaz
Srbija
Energy and Resources
411
636
14
25
14
26
149
146
40.
Pliva
Hrvatska
Life Sciences and Health Care
700
635
174
50
100
(36)
1,233
999
569
613
244
268
205
171
509
554
58
591
2
4
1
2
21
41
41.
T-mobile
Hrvatska
Technology, Media and Telecommunications
42.
Salbatring Int.
Slovenija
Consumer Business and Transportation
43.
HEP-proizvodnja
Hrvatska
Energy and Resources
474
529
47
67
(15)
3
1,216
1,300
44.
SCT
Slovenija
Real Estate
433
520
12
34
2
7
284
311
45.
VIPnet
Hrvatska
Technology, Media and Telecommunications
509
514
203
190
110
107
388
399
46.
Impol d.o.o.
Slovenija
Manufacturing
528
508
34
27
4
6
272
264
47.
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
468
507
36
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
503
501
63
49.
Podravka HŽ - Hrvatske željeznice holding Lukoil - Beopetrol
Srbija
Energy and Resources
425
477
2
3
(28)
(34)
50.
Skupina Cimos
Slovenija
Manufacturing
480
460
51
78
6
8
48.
42 n/a
5 4
8 n/a
528 1,952
633 n/a
262
241
648
683
* u milijunima eura
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
Prihodi od prodaje* Mjesto
Tvrtka
Država
Industrija
2007.
EBITDA*
Neto dobit*
2008. 2007. 2008. 2007.
Ukupna aktiva*
2008.
2007.
2008.
51.
Mobitel
Slovenija
Technology, Media and Telecommunications
434
455
149
156
51
59
674
654
52.
Acroni
Slovenija
Manufacturing
456
445
57
63
32
21
322
354
53.
JP ELEKTROPRIVREDA
Bosna i Hercegovina
Energy and Resources
370
445
68
71
12
24
1,822
1,882
54.
Agrokor trgovina
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
298
441
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
164
55.
HEP-operator distribucijskih sustava
Hrvatska
Energy and Resources
370
435
84
121
(14)
16
1,878
1,997
56.
Adris grupa
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
375
430
120
136
91
69
953
989
57.
Elektrovojvodina
Srbija
Energy and Resources
360
419
27
41
(14)
(8)
711
639
58.
RB Kolubara
Srbija
Energy and Resources
341
413
66
90
(121)
(18)
990
969
59.
Telekom Slovenije
Slovenija
Technology, Media and Telecommunications
400
410
143
130
85
96
1,282
1,359
60.
ASA PREVENT
Bosna i Hercegovina
Consumer Business and Transportation
359
408
0
0
0
0
0
0
61.
Geoplin, d.o.o.
Slovenija
Energy and Resources
332
406
21
37
17
31
246
266
62.
Končar grupa
Hrvatska
Manufacturing
352
398
21
20
16
18
388
450
63.
P.Z. Auto
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
376
393
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
104
64.
KD Group
Slovenija
Financial services
399
392
51
(42)
35
(77)
956
795
65.
Makpetrol
Makedonija
Energy and Resources
323
391
5
7
3
4
82
87
66.
Vindija
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
352
386
16
17
4
3
248
253
67.
Petrokemija
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
284
385
25
25
11
8
208
251
68.
Telenor
Srbija
Technology, Media and Telecommunications
362
382
141
180
81
42
648
561
69.
Sintelon Droga Kolinska Group HIP Petrohemija
Srbija
Manufacturing
338
378
64
74
38
54
258
298
Slovenija
Consumer Business and Transportation
360
378
50
51
14
6
440
482
Srbija
Energy and Resources
370
373
(14)
(70)
(25)
(100)
265
219
70. 71. 72.
ZG holding
Hrvatska
Public Sector
314
371
(56)
(66)
3
15
2,426
2,512
73.
Srbija
Energy and Resources
312
369
23
35
(52)
(16)
561
503
Bosna i Hercegovina
Manufacturing
295
367
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
Slovenija
Consumer Business and Transportation
330
360
63
55
61
4
796
823
76.
EDB ARCELOR MITTAL ZENICA Pivovarna Lasko Group Metro
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
327
358
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
151
77.
OMV
Srbija
Energy and Resources
252
356
17
18
7
(5)
147
144
78.
Helios Group
Slovenija
Manufacturing
312
354
23
24
13
3
374
377
Hrvatska
74. 75.
79.
Mercator - H
Consumer Business and Transportation
284
346
18
28
1
4
402
476
80.
Elektrosrbija Kraljevo Srbija
Energy and Resources
294
346
34
33
(101)
(30)
612
528
81.
Tisak
Consumer Business and Transportation
308
337
26
10
23
6
100
111
Hrvatska
82.
SODO
Slovenija
Energy and Resources
162
332
0
1
0
0
51
56
83.
Srbija
Consumer Business and Transportation
261
328
8
3
5
10
217
225
Hrvatska
Real Estate
306
325
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
85.
M-Rodic Konstruktorinženjering Hrvatske šume
Hrvatska
Public Sector
305
323
22
n/a
9
n/a
288
n/a
86.
ALUMINIJ
Bosna i Hercegovina
Manufacturing
319
319
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
87.
TDR
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
296
318
n/a
n/a
73
85
n/a
n/a
88.
Primorje
Slovenija
Real Estate
311
317
23
30
9
11
265
295
89.
Dalekovod
Hrvatska
Manufacturing
252
317
22
29
11
12
252
364
90.
OMV
Hrvatska
Energy and Resources
317
317
15
n/a
9
n/a
180
n/a 255
84.
91.
Idea
Srbija
Consumer Business and Transportation
n/a
316
n/a
(15)
n/a
(29)
n/a
92.
Pevec
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
272
316
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
n/a
93.
Victoria Group
Srbija
Consumer Business and Transportation
230
315
25
64
69
15
334
402
94.
Crosco
Hrvatska
Energy and Resources
216
314
36
48
8
13
280
320
95.
M san
Hrvatska
Consumer Business and Transportation
283
305
13
11
10
2
14
145
96.
Makednoski telekom
Makedonija
Technology, Media and Telecommunications
295
304
165
155
101
102
552
511 430
97.
Unior Group
Slovenija
Manufacturing
270
299
37
36
11
6
364
98.
BH telecom
Bosna i Hercegovina
Technology, Media and Telecommunications
288
298
128
130
70
73
613
638
99.
Elektroprivreda
Crna Gora
Energy and Resources
272
296
66
55
8
(18)
1,068
1,068
100.
Avtotehna Group
Slovenija
Consumer Business and Transportation
200
291
10
19
7
3
181
234
Napomena: žuto označene brojke znače da nisu bili dostupni podaci za 2008. pa su stoga uzeti oni iz 2007. godine Izvor: Deloitte
* u milijunima eura
aaaaaaaaaa
8-9 | b2b | Deloitte USPOREDBA POREZNOG OPTERE ENJA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA UŽE REGIJE
Visoko oporezivanje dohotka u Hrvatsko Nisko prosje no porezno optere enje porezom na dohodak od 10 posto svjedo i samo o malim pla ama Uspore uju i porezna optere enja izme u Hrvatske i ostalih zemalja uže regije, ve na prvi pogled može se zaklju iti - u Hrvatskoj je bilo kakvo ozbiljnije, osobito proizvodno ulaganje, sa zanimljivim kriterijima izuze a znatno skuplje. Dok nam je stopa poreza na dobit od 20 posto dvostruko ve a od zemalja jugoisto no od nas, u razvijenijem dijelu Europe, kao i u susjednoj Sloveniji ta je stopa ipak nešto viša. Ono u emu smo nažalost regionalni lideri jest izuzetno visoko i teško opravdano oporezivanje dohotka od rada. Primjenjuje se progresivno oporezivanje s visokih 45 posto kojima se oporezuje bruto pla a iznad 22.400 kuna mjese no. S prirezom i novoinauguriranim kriznim porezom ta se stopa može podi i i do astronomskih 60-ak posto. Treba li netko tko zara uje pla u od 2000 eura neto mjese no na više, dakle dobro živi od vlastitog rada, ali je daleko od bilo kakvog bogatstva, doista biti kažnjen sa 60 postotnim davanjima državi na sve što gotovo premašuje egzistencijalni minimum? Postavlja se pitanje, tko e ulagati u zemlju u kojoj je stru na radna snaga tako skupa, osobito kad smo jav-
no deklarirani kao zemlja koja je zainteresirana ne za obi na i masovna, nego sofisticirana ulaganja. Zemlja znanja trebala bi povesti ra una o onima koji znaju, štititi rijetki obrazovani srednji sloj, koji bi po svim kriterijima trebao biti kota razvoja. Stru noš u su se izborili za solidna primanja, još uvijek daleko niža od onih u razvijenoj Europi, ali viša od turobna hrvatskog prosjeka, ali zato su "kažnjeni" od države koja ih istovremeno promovira kao snagu i kompetitivnu prednost. Argumenti zakonodavaca da je vrlo malo gra ana optere eno takvim porezima doista su na našu žalost istiniti. Relativno nisko prosje no porezno optere enje porezom na dohodak od 10-tak posto svjedo i samo o malim pla ama velike ve ine hrvatskih radnika.
Nivelacija poreza
S druge strane, zakonodavac je izrazito benevolentan, puno više nego zemlje u regiji, prema pojedincima koji špekuliranju nekretninama, vrijednosnim papirima, kapitalnim prinosima, pa ak i prema bogatim sportašima, estradnim zvijezdama i sli no. Dojma smo da puno ve i novac zara uju u tim zvanjima nego
DRAŽEN NIM»EVI , bivši menadžer u Odjelu za porezno savjetovanje, Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ
kod bilo koga tko živi od svog rada. Spretni e ulaga zaradu od primjerice milijun kuna izvu i s nula kuna poreza, a visokoobrazovani radnik e 15.000 kuna neto pla e platiti dvostruko. Na pove anje pla e od 100 kuna, državi u nekim slu ajevima treba izdvojiti i više od 60. Ne govorimo da bi stope poreza na kapital i nesamostalni rad mogle biti iste, nego da bi teret trebao biti niveliran. Stope poreza na pla e u ostalim zemljama ove regije iznose od 8 do 12 posto, osim Slovenije koja tako er kao i Hrvatska progresivno oporezuje pla e, ali s najve om stopom nižom nego
Hrvatska - 41 posto.
Bez poreza na dividendu
U korporativnoj je sferi stopa poreza na dobit, kako je ve re eno, dvostruko ve a nego u ostalim zemljama regije, izuzimaju i Sloveniju. Dividendu ne oporezujemo, za razliku od svih ostalih u kojima se stopa kre e od 5 posto u Federaciji BiH do 20 posto u Srbiji. Dosta se govori o uvo enju oporezivanja dividende, no pitanje je prora unskog u inka takvog ina. Ve inu prava na dividende ostvaruju strani poduzetnici od svojih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska se, kao zemlja koja je uglavnom predmet
ulaganja, rijetko i ulaga , u ve ini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obvezala da e, ak i u slu aju uvo enja poreza na dividendu po nekim realnim stopama od 15 do 20 posto, dividendu koju ostvare inozemni poduzetnici oporezivati po znatno nižim stopama, tako da e prora unski efekt izostati. Sli no je i s kamatama koje pla aju doma i poduzetnici na inozemne nebankarske kredite. U dijelu kamata osobito smo dobrohotni prema inozemnim bankama koje preko doma ih banaka koje su u njihovu vlasnišvtu plasiraju kapital a da na prihode od kama-
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
nje koj račun ne plaćaju ni kunu. Domaćim propisima od poreza po odbitku su izuzete inozemne banke, koje na taj način porez na prihode od kamata plaćaju u svojoj matičnoj zemlji. Ovdje se ne radi o dodatnom porezu koji bi odvukao strane banke da ulažu kapital u Hrvatsku, sa stajalište cijele grupe porezno opterećenje je isto, samo je pitanje u kojem proračunu će porez završiti. U ovom slučaju, iako takav prihod plaća hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani, porez završava u nekim drugim proračunima.
Favoriziran kapital
Gotovo isto pravilo vrijedi i za kamatu na kredite povezanih društava koje četverostruku premašuju iznos kapitala, gdje se nepriznavanjem takvih kamata u poreznom smislu one opterećuju s 20 posto poreza na dobit. Od tog pravila ponovno su izuzeti oni koji su takve kredite najviše u mogućnosti plasirati - banke. Potrošnju oporezujemo PDV om od 23 posto, u što je najveća stopa u regiji. Najbliža nam je Slovenija s 3 postotna poena manje od nas, u ostalim zemljama ona je ili 17 ili 18 posto. Dakle, visinom poreznih stopa na rad i potrošnju smo lideri. Sportski rečeno, favorit je kapital, osobito onaj pojedinačni špekulativni, a i inozemna bankarska financiranja se također ne mogu požaliti na porezni tretman u Hrvatskoj.
Dræava Mjesto Osiguravatelj
Bruto zaračunata premija*
Ukupna aktiva*
Neto dobit*
Kapital*
2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.
1.
Triglav Grupa
Slovenija
915
1024
52
3
2710
2697
579
482
2.
Croatia osiguranje
Hrvatska
465
498
18
9
1234
1146
276
182
3.
Adriatic Slovenica
Slovenija
251
257
28
(15)
400
350
105
39
4.
Zavarovalnica Maribor Slovenija
234
252
4
3
604
635
69
55
5.
Vzajemna
Slovenija
227
235
6
(1)
102
105
37
33
6.
Dunav osiguranje
Srbija
165
171
2
12
301
328
122
148
7.
DDOR Novi Sad
Srbija
146
158
4
0
181
175
54
31
8.
Allianz Zagreb
Hrvatska
145
154
5
2
284
340
30
42
9.
Euroherc osiguranje
Hrvatska
137
150
6
7
268
321
93
113
10.
Jadransko osiguranje
Hrvatska
87
94
4
5
180
217
71
93
11.
Delta Generali
Srbija
61
89
11
1
101
118
35
24
12.
Kvarner VIG
Hrvatska
65
74
2
(4)
179
201
21
15
13.
KD Life
Slovenija
58
70
1
(3)
148
128
13
13
14.
Zavarovalnica Tilia
Slovenija
58
68
1
0
107
115
15
14
15.
Grawe Hrvatska
Hrvatska
58
60
2
5
267
291
17
20
16.
Generali Zavarovalnica Slovenija
52
59
(0)
(3)
157
168
9
9
17.
Osiguranje Zagreb
Hrvatska
59
55
(6)
(11)
222
228
16
14
18.
Wiener Stadtische
Srbija
45
54
1
0
70
83
10
8
19.
Triglav osiguranje
Hrvatska
51
52
0
(7)
97
97
10
10
20.
Merkur zavarovalnica
Slovenija
41
44
6
4
211
233
32
32
21.
Merkur osiguranje
Hrvatska
41
41
7
0
191
203
18
14
22.
GRAWE, d.d.
Slovenija
36
36
2
1
141
142
24
20
23.
Generali osiguranje
Hrvatska
34
36
(1)
(8)
91
82
10
9
24.
Agram životno osiguranje
Hrvatska
29
33
4
7
119
144
18
25
25.
Sarajevo osiguranje
BiH
27
27
1
1
72
54
n/a
n/a
Izvor: Deloitte
* u milijunima eura
aaaaaaaaaa
10-11 | b2b | Deloitte
OGLAS
PROIZVODNI SEKTOR
Rast se očeku tek 2011. godin Proizvodne su tvrtke prve osjetile trend pada gospodarstva, posebice tvrtke vezane uz automobilsku industriju, dok su one iz gra evinskog i energetskog sektora tek po ele osje ati krizu i recesiju u smanjenju vlastitih prihoda
ROBERT DÜRRIGL , menadžer u tvrtki Deloitte SNIMIO HRVOJE KNEZ
li Srbija, zajedni ko ulaganje države i Fiata, koji je još u ožujku trebao uložiti 200 milijuna eura, odgo eno i tek se sada djelomi no realizira. Može se o ekivati da e naglasak, gledano kratkoro no, biti na restrukturiranju i optizimiranju troškova, kao i daljnjem optimiziranju opskrbnog lanca. Prirodni izbor ušteda jesu nabava, ali isto tako i logistika, nekvalitetna imovina itd. Revoz u Sloveniji dobro se prilago ava krizi jer proizvodi male, cjenovno prihvatljivije modele te e volumen proizvodnje ove godine ak i porasti. Tvrtka istodobno smanjuje troškove fleksibilnoš u radne snage. Me u problemima koje valja riješiti dugoro no je i niska produktivnost, koja je u regiji dvostruko manja nego u razvijenim zemljama. Tvrtke bi trebale kontinuirano raditi na unaprje enju efikasnosti poslovanja i optimiziranju procesa, a mnoge to i ine kroz projekte kao što je koncept "lean manufacturing".
Nastavak konsolidacije Vode e proizvodne tvrtke, koje su u prethodnim godinama uglavnom bilježile rast, krajem 2008. po ele su osje ati trend pada u gospodarstvu. To se posebno odnosi na proizvo a e vezane za automobilsku industriju, iji su ciklusi brži, dok se oni vezani uz gra evinarstvo i posebno energetski sektor tek sada suo avaju s izazovima smanjenih prihoda. I dok razvijena gospodarstva pokazuju naznake oporavka, taj e proces u našoj regiji kasniti, pa se rast o e-
kuje tek od 2011. godine. Industrijska proizvodnja i dalje je u padu pa tako primjerice US Steel, najve i izvoznik u Srbiji, ponovo zatvara dio proizvodnje zbog smanjenih narudžbi na tržištu elika nakon kra eg razdoblja pune proizvodnje. Ve ina vode ih tvrtki iz proizvodnog sektora u Adria regiji u vlasništvu je privatnih stranih ulaga a. Strana ulaganja i dalje su najve i pokreta proizvodnje, a i ona su pod udarom globalne recesije. Tako je Fiat Automobi-
Državne i regionalne inicijative koje poti u suradnju i partnerstva mogu biti poluga koja e pokrenuti industrijsku proizvodnju. Nakon razdoblja rasta u proteklim godinama sada se doga a isti takav pad. Stoga se može o ekivati i nastavak konsolidacije pojedinih industrijskih sektora. Najteže su pogo ene niskotehnološke grane (drvna, tekstilna, kožna industrija), u ijim se sektorima doga a pad dodane vrijednosti u dvoznamenkastim postocima u odnosu na lani. Stoga je vrijeme da tvrtke
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
kuje dine preispitaju svoje strategije, odnosno koncepte stvaranja vrijednosti i pripreme se za razdoblje koje slijedi nakon gospodarskog pada.
Dosljednost strategije
Neke od proizvodnih tvrtki, srednje i manje, primjeri su dobre provedbe razumne strategije i trenutačno se uspješno nose na globalnom tržištu. Pravilnom raspodjelom tržišta i proizvodnog portfelja te pretežno izvoznom orijentacijom takve su tvrtke bilježile rast i tijekom ove godine. Veliki sustavi koji dosljedno provode svoje strategije sustavno ulažu u istraživanje i razvoj i surađuju sa znanstvenim institucijama, kontinuirano postižu dobre rezultate. U tom smislu možemo istaknuti farmaceutske tvrtke i hrvatski Končar.
Razvoj kadrova
Približavanjem europskim normama i usvajanjem regulative Europske unije proizvođačke tvrtke u našoj regiji mogu očekivati daljnja ulaganja u ove tehnologije, kao što su one iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Sve tvrtke, koje unatoč izazovnim vremenima optimistično gledaju u budućnost, osobitu pozornost polagat će na razvoj ljudskih potencijala, ulagati u nove metode upravljanja i pripremati se za nove tržišne potrebe koje će nastupiti nakon trenutačne stagnacije. Osobito je važno da velike proizvodne tvrtke i dalje rastu jer se na taj način jača i baza malih i srednjih poduzeća koja čine najvitalniji dio gospodarstva, a najizloženija surecesijskim učincima.
Ukupna aktiva* Banka
Mjesto
Država
Kapital*
Zajmovi klijentima*
Depoziti klijenata*
Neto dobit*
2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.
1.
NLB
Slovenija
18308 18918
1041
1275
11943
12917
9169
9465
131
21
2.
Zagrebačka banka
Hrvatska
13057 14205
1668
1876
7738
9055
8317
8583
183
213
3.
Privredna banka Zagreb
Hrvatska
9222
9725
1161
1312
5481
6285
5884
6088
156
173
4.
Erste & Steiermärkische Bank
Hrvatska
5541
6228
539
704
3502
4092
3538
3872
82
113
5.
Raiffeisenbank Austria
Hrvatska
5590
5949
515
755
3270
3791
3202
3169
69
67
6.
Nova KBM
Slovenija
5098
5490
370
394
3156
3799
2978
3185
56
17
7.
Abanka Vipa
Slovenija
3517
3911
353
337
2385
2774
1725
1919
20
37
8.
Societe Generale Hrvatska - Splitska banka
3501
3743
349
387
2188
2413
1756
1792
39
38
9.
Hypo Alpe Adria bank
Hrvatska
3612
3610
626
638
2176
2501
1426
1432
15
19
10.
UniCredit Banka Slovenija,
Slovenija
2133
2891
164
179
1595
2064
722
642
15
18
11.
Banca Intesa AD Beograd
Srbija
2448
2864
355
503
1228
2319
1924
1625
42
79
12.
SKB
Slovenija
2489
2799
221
243
2015
2362
1122
1236
22
25
13.
Banka Koper
Slovenija
2264
2540
220
235
1711
2076
1248
1296
24
28
14.
Banka Celje
Slovenija
2307
2415
189
189
1422
1596
1130
1288
21
12
15.
Raiffeisen bank
Bosna i Hercegovina
1943
2183
143
183
1230
1442
1244
1270
13
14
16.
Hrvatska poštanska banka
Hrvatska
1988
2008
131
124
995
1110
1397
1461
18
1
17.
Komercijalna banka
Srbija
1850
1956
241
291
1138
1439
1566
1521
36
35
18.
Raiffeisen banka
Srbija
1975
1841
437
504
1032
908
1428
1076
56
85
19.
Gorenjska Banka
Slovenija
1733
1826
368
356
966
1166
932
972
53
43
20.
OTP banka
Hrvatska
1655
1749
153
206
969
1159
1224
1211
15
21
21.
UniCredit Bank Mostar
Bosna i Hercegovina
1104
1688
91
173
616
1094
775
1062
15
16
22.
Slavonska banka
Hrvatska
1428
1471
258
257
887
1052
532
580
12
10
23.
Eurobank EFG
Srbija
1057
1420
284
409
652
1167
750
975
18
51
24.
Raiffeisen Banka
Slovenija
1260
1340
68
94
952
1042
444
547
8
3
25.
Hypo Alpe-AdriaSrbija Bank
1677
1309
232
302
839
1012
1194
596
19
30
Izvor: Deloitte
* u milijunima eura
aaaaaaaaaa
12-13 | b2b | Deloitte POTROŠAČKI SEKTOR
Dominacija trgovačkih lanaca Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke lance odrazio se u višim troškovima financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu Politika agresivne ekspanzije kroz organski rast i selektivne akvizicije osigurale su Agrokoru lidersku poziciju na našoj listi najvećih kompanija u Adria regiji. Unutar grupacije Agrokor najveći je poslovni subjekt Konzum, što uz vodeća mjesta Mercatora (5.) i Delta M (9.) potvrđuje dominaciju trgovačkih lanaca robe široke potrošnje u potrošačkom sektoru. Unutar deset najvećih kompanija u potrošačkom sektoru, Gorenje (6.) je jedina kompanija koja se ne bavi dominantno trgovačkim lancima robe široke potrošnje. Rastuće kamatne stope i inflacija su, uz istodobni oštri porast cijena nafte i energije, dovele do smanjenja dobiti u potrošačkom sektoru, koji obuhvaća i sektor trgovine na malo.
Trgovci na malo u 2008. su samo dijelom uspjeli apsorbirati više cijene energije, hrane i robe široke potrošnje. Na rast prihoda je, osim razmjerno visokih stopa inflacije, uglavnom utjecao porast broja trgovina kao posljedica investicijskih projekata započetih u proteklim razdobljima. Od kompanija iz potrošačkog sektora koje su među vodećih deset, najveći godišnji rast prihoda od 36 posto ostvario je Agrokor, dok je grupacija Delta M bila nešto lošija, s rastom 35 posto. Konzum, drugi po veličini trgovački lanac, zabilježio je 19 posto više prihode i uspio, za razliku od ostalih najvećih kompanija tog sektora, povećati profitabilnost na razini EBIT-a sa 4,0 posto na 5,1 posto. Utjecaj globalne financijske krize na trgovačke se lance odrazio kroz više troškove financiranja, koji su znatno snizili neto profitnu maržu. Smanjenje kupovne moći kupaca rezultiralo je i promjenom strukture prihoda trgovačkih lanaca koji nude robu široke potrošnje. Dok je kod primarnih proizvoda, kao što su pekarski proizvodi i mliječne prerađevine, zabilježen rast prihoda, u prodaji elektroničkih kućanskih uređaja i tekstilnih proizvoda ostvareni su niži prihodi. Engrotuš, još jedan slovenski trgovački lanac na rang-listi, koji je zauzeo 34. mjesto, nastavio je Slaven Ćurić, širenje u remenadžer giji, osobiu tvrtki Deloitte to u Bosni Snimio Hrvoje knez
i Hercegovini, Srbiji te Makedoniji, ali je istovremeno likvidacijom svog trgovačkog centra u Hrvatskoj odustao od hrvatskog tržišta. Ta je kompanija tijekom 2008. ostvarila gubitak u poslovanju, što je prije svega posljedica rasta financijskih troškova. Slično kao i lanci robe široke potrošnje, Merkur, slovensko trgovačko društvo za trgovinu na veliko i malo tehničkim proizvodima za kućanstvo, uslugama uređenja doma, vrtnim strojevima i opremom, našao se na 23. mjestu kao koncern, a ostvario je veće prihode i nižu neto maržu. Znakovito je da je Merkur iskazao niže prihode u Sloveniji, dok su njegove nove trgovine drugdje u regiji zabilježile porast prihoda. Spomenuta kriza se na trgovine na malo te potrošački sektor u cjelini još jače odrazila kroz strukturne promjene koje su bile najavljene ili su već započele 2008. . U drugome polugodištu 2008., slovenski financijski konglomerati Infond holding i Istrabenz najavili su prodaju svojih vlasničkih udjela u Mercatoru. Iako povezane transakcije nisu bile zaključene 2008. godine, banke su 2009. godine aktivirale svoje pravo zaloga na dionicama Mercatora koje su držale kao instrument osiguranja za odobrene kredite. Unatoč glasinama da su među izglednim kupcima Mercatora Delta grupa, matica lanca Delta Maxi, i Agrokor, vlasnik Konzuma, ni jedan od
dvaju koncerna nije uspio steći vlasnički udjel u tom najvećem trgovačkom lancu regije. Ostatak potrošačkog sektora također je osjetio posljedice financijske krize. Glasine iz 2008. o prodaji Droge Kolinske, slovenskog proizvođača pića i prehrambenih proizvoda, koji je na ljestvici na 70. mjestu, nisu se ostvarile. Ipak, Droga Kolinska je nastavila usmjeravati svoju strategiju na ključne marke te je u tom procesu svoje marke "Čoko" i "Čokolešnik" prodala Podravki, hrvatskom proizvođaču hrane i pića koji je na rang-listi zauzeo 47. mjesto. Gorenje, slovenski proizvođač električnih kućanskih aparata, koji je kao koncern zauzeo 6. mjesto, nastavio je svoje teritorijalno širenje zahvaljujući preuzimanju svog nizozemskog konkurenta, kompanije ATAG. Gorenje je u Adria regiji uspjelo očuvati postojeći udjel na slovenskom tržištu i povećati svoj udjel na tržištu u Srbiji, zahvaljujući daljnjem grananju vlastite maloprodajne mreže. S druge su strane rezultati koje je Gorenje ostvarilo u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini ispod očekivanih, a smanjio se i njegov udjel na hrvatskom tržištu. Usporavanje gospodarstva, zajedno s konsolidacijom trgovine na malo, dodatno je pospješilo proizvodnju i potrošnju trgovačkih marki u Adria regiji. Rastuća potrošnja na trgovačke marke u Hrvatskoj i Sloveniji posljedica je njihova uvođenja u druge lance trgovina na malo u tim zemljama.
Ipak, trgovačke marke najvećih trgovačkih lanaca, Mercator u Sloveniji i Konzum u Hrvatskoj, još uvijek su najjače u svojim matičnim zemljama. U tom je segmentu zamijećen i trend rasta, odnosno uvođenja novih trgovačkih marki, uz postojeće, popraćenih nižim cijenama. Potrošnja na trgovačke marki u Srbiji i drugim zemljama regije još uvijek zaostaje za onom u Sloveniji ili Hrvatskoj, što je moguće obrazložiti nižom razinom konsolidacije u sektoru trgovine na malo. Gospodarski pad u 2009. godini i ne tako vedre prognoze za budućnost stvorit će izazovno okružje za subjekte iz potrošačkog sektora. Očekuje se da će tvrtke prvenstveno usmjerene na prehrambene proizvode i pića imati donekle svjetliju budućnost. Ipak, viši troškovi financiranja kombinirani s visokom razinom zaduženosti stvorit će velike probleme svim subjektima iz potrošačkog sektora i očekuje se da će spomenuta kombinacija biti glavni pokretač spajanja i pripajanja ili vertikalne integracije i dezintegracije u nadolazećem razdoblju. U Adria regiji valja očekivati daljnji porast potrošnje na trgovačke marke, osobito u zemljama u kojima je razina konsolidacije u trgovini na malo ispod one na tržištima Europske unije. Očekuje se daljnji procvat proizvodnje i potrošnje organske (ekološke) hrane i pića, ali ipak sporiji nego proteklih godina.
Ponedjeljak 16/11/2009 business.hr
EKONOMIJA U ADRIA REGIJI
Povećanje je troškova financiranja anja iz inozemstva stva Svaka zemlja u regiji pokušava smanjiti u inke krize korištenjem vlastitih specifi nih prednosti Posljedice globalne financijske oluje po ele su se u ekonomijama zemalja Adria regije osje ati u posljednjem kvartalu 2008. Iako se prije pada Lehman Brothersa o ekivalo da e ekonomije u Adria regiji nastaviti svoj solidan rast, nakon toga se pojavio oštar zaokret prema negativnim projekcijama rasta. Trenuta no se ini vjerojatnim da e se prosje ni BDP u regiji tijekom 2009. smanjiti na 5 do 6 posto, što je uvjerljivo najgori godišnji rezultat još od ranih 1990-ih. Usprkos razli itim strukturama ekonomija u regiji, razina smanjenja njihova BDP-a bit e sli na. Kao posljedica tog osjetnog i naglog smanjenja ekonomske aktivnosti, te još bržeg širenja nelikvidnosti, upravljanje tokom novca postalo je izrazito važno za sve tvrtke u Adria regiji ( ak i za vlade). Da stvari budu još kompliciranije, u itavoj su se regiji - sa Slovenijom kao djelomi nom iznimkom znatno pove ali troškovi financiranja iz inozemnih izvora. Budu i da su sve ekonomije u Adria regiji po-
sljednjih godina pokazale velik deficit teku eg ra una, nagli prekid toka jeftinih izvora financiranja iz inozemstva rezultirao je znatnim povla enjem investicija, dok su više kamatne stope, kao popratni element itavog procesa, dovele i do ve eg povla enja kupaca.
Specifi ne prednosti
Znatna pove anja državnog deficita, do kojih je došlo zbog slabijih rezultata u prikupljanju poreza, pokušavaju se smanjiti kombinacijom pove anja stope poreza, financiranja deficita i smanjenja troškova (posebno putem odga anja novih investicija). Svaka zemlja u Adria regiji pokušava smanjiti u inke krize korištenjem vlastitih specifi nih prednosti. Slovenija, kao stabilna lanica eurozone, i dalje se može koristiti relativno jeftinim izvorima inozemnog financiranja, pa su se stoga slovenska vlada i velike tvrtke, poput NLB-a, višekratno služile europskim kreditnim tržištem. Hrvatska i Crna Gora položile su svoje nade u uspješnost turisti ke sezo-
ne, koja je ove godine bila relativno uspješna. Srbija i Bosna i Hercegovina osigurale su stand-by aranžmane s MMF-om kako bi osigurale potporu tijekom krize.
»iš enje tržišta
Budu i da se ini kako najgori val globalne krize jenjava, pri emu u oporavku prednja i Azija, ali se o ekuje i da e u tre em kvartalu 2009. znatniji rast zabilježiti i SAD i EU, kreatori ekonomske politike u Adria regiji nadaju se da e ta pozitivna globalna struja zahvatiti i njihove zemlje prije nego što realna ekonomija pretrpi ozbiljniju štetu. Iako bi se to moglo dogoditi, treba uzeti u obzir i injenicu da je kriza u regiji nastupila sa zakašnjenjem od nekoliko kvartala u odnosu na ostatak svijeta, te bi se i na oporavak ovdje
moglo pri ekati gotovo godinu dana. A prije nego što se to dogodi, za mnoge tvrtke koje su dosad na temelju "ruži astih" prognoza pretjerano investirale u projekte dvojbene kvalitete ova bi kriza mogla biti i posljednja koju e doživjeti.
Banke stabilne
Iako je udarac koji je regija doživjela nedvojbeno bio zna ajan i stvaran a nastavit e se i do kraja 2009. - nije sve tako crno. Ni u jednoj zemlji regije nije došlo do neke stvarne panike. Bankarski sektor i dalje je relativno dobro kapitaliziran te nije zabilježen slu aj znatnijeg sloma ili navale na neku banku u regiji. Raste val optimizma, pokrenut u ljetnim mjesecima 2009., da e se ekonomije u regiji uskoro
pribrati. To e u narednim mjesecima sigurno pozitivno utjecati na ponašanje potroša a - a ne zaboravimo da, po zapadnim normama, potroša i u regiji još uvijek nisu jako zaduženi. Velika ve ina mladih obrazovanih ljudi u Beogradu, na primjer, još uvijek nema ni hipoteku, iako e rasti broj onih koji e je sebi uskoro mo i priuštiti. Dugoro nije gledaju i, nakon što pro e neposredna kriza, Adria regija e i dalje ostati zanimljiva za ulaga e. Smještene gotovo u srcu Europske unije, izme u Italije, Austrije i Ma arske s jedne te Rumunjske, Bugarske i Gr ke s druge strane, zemlje u Adria regiji dobivaju mnoge znakove da je njihova dugoro na budu nost u EU, a i same rade znatne korake na tom putu.
aaaaaaaaaa
14-15 | b2b | Deloitte ENERGETSKI SEKTOR
Ina i dalje vodeća
Od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području, što dokazuje snagu tog sektora Ivica Krešić, direktor, Deloitte Snimio Hrvoje Knez
Na ljestvici najvećih tvrtki u Adria regiji po prihodima i dalje je relativno najviše tvrtki iz energetskog sektora - od 100 najvećih tvrtki u 2008. godini, čak 29 primarno posluje u energetskom području. Ukupni prihodi od prodaje te 31 tvrtke porasli su s 22,9 milijardi eura u 2007. na 28 milijardi eura u 2008. godini, odnosno 22,1 posto na godišnjoj razini. To je znatno veći rast od prosječnog rasta među Adria Top 100 kompanijama u istom razdoblju (16 posto), što ukazuje na propulzivnost energetskog sektora u regiji. U 2008., tri najveće energetske tvrtke u regiji po prihodima bile su INA - Industrija nafte, Naftna indutrija Srbije - NIS s prihodima tek malo manjim od INE, dok je slovenska grupa Petrol na trećem mjestu. Riječ je o tvrtkama koje su vodeće na naftnom tržištu u najvećim ekonomijama regije, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Štoviše, te su tri tvrtke zauzele i tri od prva četiri mjesta najvećih tvrtki u regiji u svim sektorima (uz Agrokor kao jedinu tvrtku u Top 4 koja ne spada u energetski sektor). Dominacija naftnih tvrtki na ljestvici dijelom je i odraz visokih prosječnih cijena sirove nafte u 2008. godini, koje su u srpnju prošle godine zabilježile i povijesni maksimum od gotovo 150 dolara po barelu.
Isplativost nafte
Ne čudi što su te tvrtke kao najveće u regiji zanimljive i stranim investitorima. Tako su i INA i NIS u proteklom razdoblju prešle pod barem djelomičnu upravljačku kontrolu stranih partnera, dok Pe-
trol već nekoliko godina nije pod izravnom kontrolom države. Nakon vodeće trojke po prihodima u regiji, koja najvećim dijelom posluje u naftnom i plinskom biznisu, na ljestvici najvećih tvrtki iz enrgetskog sektora slijede tri tvrtke iz sektora proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije: EPS, Grupa HEP i HSE, lideri u Srbiji, Hrvatskoj te Sloveniji. Za razliku od naftnog sektora, tvrtke iz sektora električne energije u regiji su još uvijek pretežito pod kontrolom svojih vlada, premda je posljednjih godina sve veći broj zajedničkih ulaganja sa stranim partnerima na određenim projektima.
Očekivana konsolidacija
I u naftno-plinskom i u elektro-energetskom segmentu poslovanja postoje izražene ekonomije razmjera - fiksni troškovi tvrtki relativno su visoki, te je za bavljenje poslom u tim segmentima isplativije posjedovati kritičnu veličinu jer su ukupni troškovi relativno niži što je kompanija veća. Zbog toga nije iznenađenje što energetske tvrtke iz godine u godinu imaju najveći udjel i na Adria listama najvećih tvrtki, kao i na srednjoeuropskim i globalnim listama. Veliki su izgledi da će energetski sektor srednjoročno doživjeti daljnju konsolidaciju na regionalnoj razini, osobito u naftnom sektoru, u kojem je razina reguliranosti i korištenja kao instrumenta socijalne politike najniža. Plin i električna energija, koji se koriste u sezoni grijanja u regiji, i dalje su pod velikim utjecajem nacio-
nalnih vlada, tako da tvrtke za distribuciju i proizvodnju plina i električne energije zbog nemogućnosti da postignu tržišne cijene mogu iscrpiti kapital potreban za ulaganja u nove kapacitete, a za kojima postoji znatna potreba u cijeloj regiji.
Alternativni izvori
Postojeća gospodarska kriza, koja se u regiji ozbiljno počela osjećati u zadnjem tromjesečju 2008. godine i koja je u 2009. godini dovela do pada BDP-a oko 46 posto u zemljama regije, glavni je uzrok pogoršanja likvidnosti u sektoru energetike i resursa. Budući da je riječ o tvrtkama s brojnim dobavljačima koji ovise o pravodobnom namirivanju dospjelih obveza, problemi s upravljanjem novčanih tokova u energetskom sektoru brzo se prošire na cijelo gospodarstvo. Stanje likvidnosti u brojnim tvrtkama na listi vrlo je ozbiljno i tek se počinje stabilizirati. Alternativni izvori energije dio su energetskog sektora koji prati europske i svjetske trendove te proteklih godina bilježi velik rast kapaciteta. Za razliku od tradicionalnog dijela sektora, alternativnom proizvodnjom energije u regiji dominiraju manji ulagači koji koriste pogodnosti predviđene zakonskim okvirima kojima se potiču ulaganja u alternativne izvore energije. U godinama koje slijede očekuje se daljnji brzi rast proizvodnje energije iz alternativnih izvora, posebno iz energije vjetra, solarno-termalnim i solarno-fotovoltaičnim sustavima, te iz biomase.