Business.hr broj 923

koje su mu opcije? 10

Todorić: Imamo 2. mlrd. eura za nešto u Turskoj ili Belgiji

DANAs pRiLoG NeoBjAŠNjiVA iNeRTNosT 2

HEP izgubio posao javne rasvjete u Zagrebu vrijedan 200 milijuna kuna

'Dvije milijarde eura ponovno bismo mogli osigurati kad bi se nešto pojavilo u Turskoj ili Belgiji', izjavio je prvi čovjek Agrokora u Baranji, gdje se sastao s čelnicima seljačkih udruga

utorak 5/7/2011

broj 923 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

NA iZBoRe ŠTo pRije 4-5 Previsoka je cijena otezanja s datumom izbora u zemlji kojoj je potreban restart cijele ekonomske politike

GosPodarsTvEnIcI: GosPodarsTvEn

na izbore prije proračuna za 2012.

iGRALiŠTe ZA koNZum i meRcAToR

aT KEarnEy: Hrvatska je nezanimljiva

velikim maloprodajnim lancima

Mala i fragmentirana tržišta bivše Jugoslavije zbog veličine i sporoga gospodarskog rasta ne mogu se atraktivnošću mjeriti s velikim ekonomijama u razvoju

6

info&stav 2-3

nema više subvencija Porinut turistički brod Brod za prijevoz putnika, izgrađen u tvrtki Bimont u industrijskoj zoni Kukuljanovo, jučer je spušten u more u Bakru. Dug je 20 m, širok 6,4 m i težak oko 50 tona.

Opremit će ga naručitelj, agencija Jolly tours iz Opatije, vrijednost do opremanja mu je 1,3 milijuna kuna, a namijenjen je jednodnevnim turističkim izletima.

Kućanstva koja godišnje troše manje od 3000 kilovatsati (kWh) električne energije i u protekle su tri godine spadali u tzv. subvencionirane kupce, od početka srpnja su ostali bez te subvencije, obavijestio je HEP na svojim internetskim stranicama To će praktično za njih značiti veće izdatke za struju, mjesečno u prosjeku za sedam do 11 kuna.

business.hr Utorak 5/7/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

MInIStaR BoŠnJakoVIĆ PRED PoSLoDaVCIMa BRanIo noVI kaZnEnI Z

‘Ne izjednačavamo vas s krimin na navode kako i postojeći zakoni predviđaju dovoljno mjera za kažnjavanje onih koji ne plaćaju radnike ministar je odgovorio kako su te mjere vrlo široko određene te da je u Hrvatskoj u tijeku samo jedan kazneni postupak zbog neisplate plaće

posebno drastičnim situacijama i te kako potrebne.

"Ako poslodavac ima sredstva, a plaće ne isplati radi vlastitog luksuza poput kupnje novog automobila, sankcionirat će se", pojasnio je ministar, nazvavši sadašnji zakon zastarjelim.

Prijedlog novog kaznenog zakona ne izjednačava poduzetnike s kriminalcima nego propisuje ono što mi kao društvo više nećemo tolerirati, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, odbacivši optužbe poduzetnika koji su izrazili bojazan zbog potencijalne zatvorske kazne za neisplatu plaća.

Bošnjaković je na jučer održanom radnom ručku okupljenim poduzetnicima objasnio kako straha od zatvorske kazne za one koji iz opravdanih razloga nisu isplatili plaće ne treba biti, no sankcije su u

Na navode poslodavaca kako i postojeći zakoni predviđaju dovoljno mjera za kažnjavanje onih koji ne plaćaju radnike odgovorio je kako su te mjere vrlo široko određene i da je u Hrvatskoj u tijeku samo jedan kazneni postupak zbog neisplate plaće.

Okupljeni poslodavci izrazili su oštro protivljenje spomenutom prijedlogu jer, kako kažu, ta praksa, usvojena iz Švicarske, nije na snazi ni u jednoj zemlji Europske unije.

Predsjednik Hrvatske

Podilaženje sindikatima

SNIMIO SAŠA ĆETKOVIĆ

www.business.hr

na PUtU PREMa GoRE Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, s predstavnicima poslodavaca Miloložom i Ergovićem

udruge poslodavaca Ivan Ergović kazao je kako većina poslodavaca plaća svoje radnike, dok oni u manjini mogu biti kažnjeni i po postojećim zakonima.

"Pojava neisplate plaće nije se intenzivirala u kriznim vre-

menima", poručio je Ergović, potkrijepivši tvrdnju brojkom od oko 20.000 zaposlenih koji ne dobivaju plaću, što je dva do tri posto od ukupno zaposlenih. Naglasio je kako 8000 od te brojke radi u državnim kompanijama.

nEoBJaŠnJIVa InERtnoSt U PoSLU oD 200 MIL. kUna

HEP izgubio posao javne rasvjete u Zagrebu Za opskrbu električnom energijom javne rasvjetu u Zagrebu u sljedeće četiri godine bit će zadužena tvrtka Gen-I Zagreb, a ne kao dosad državni HEP. Gen-I, čiji je vlasnik slovenska tvrtka Gen-I trgovanje in prodaja električne energije, dao je najbolju ponudu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a) za godišnje potrebe javne rasvjete u Zagrebu, što znači da je vrijednost četvero-

godišnjeg ugovora oko 200 milijuna kuna.

Zanimljivo je da HEP nije ni odgovorio na javni poziv gradonačelnika Milana Bandića da dostavi svoju ponudu. Grad Zagreb je, naime, 25. svibnja ove godine poslao ponudbenu dokumentaciju svim pravnim osobama koje imaju ovlaštenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje dje-

latnosti opskrbe električnom energijom, a pozivi su upućeni HEP - Opskrbi, HEP - Toplinarstvu, HEP Operatoru distribucijskog sustava te tvrtkama Korlea, Partner Elektrik, GenI, Crodux plin te Enzyme.

Na kraju je uz ponudu GenI-a stigla samo još jedna, od Korlee, i to u iznosu od 50,61 milijun kuna (bez PDV-a).

Ovakvim su razvojem događaja, odnosno izostan-

kom HEP-ova interesa, zatečeni i u Gradu Zagrebu.

"Za nas je to enigma i zapanjujuće da u HEP - Opskrbi nisu ni pokušali dati ponudu. Druge dvije HEP-ove tvrtke odgovorile su nam da nisu nadležne za ono što nama treba", kazao nam je Mijo Marošević iz Gradskog ureda za komunalne poslove i promet.

Iz HEP - Opskrbe odgovorili su nam samo kako

››

biser dana Poništio bih se da Čačić pobijedi u 9. izbornoj jedinici darko MiLinoViĆ, HDz-ov ministar zdravstva

Zakon

brojka

4,12

milijuna broj je nezaposlenih osoba u Španjolskoj u lipnju, što je 1,62 posto manje u odnosu na prethodni mjesec

uVodnik

nalcima’ Nagradit će se hrabrost diskriminirani

Dodao je kako se od poslodavaca očekuje da budu motor koji će pokrenuti gospodarstvo, no stalno im se nabacuju novi tereti.

"Diskriminacija poduzetnika vidljiva je i u višim cijenama energenata, što je u svakoj razvijenoj zemlji nonsens", rekao je Ergović, požalivši se kako se poduzetnike ne uvažava kao socijalne partnere.

O iznesenim problemima raspravljat će se na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a zakon mora proći i čitanja u Saboru.

Biljana starčić

biljana.starcic@business.hr

"uvjeti natječaja Grada Zagreba za njih nisu bili provedivi".

U HEP-u također opovrgavaju nagađanja kako je izostanak njihove ponude vezan uz činjenicu da je prije godinu dana tvrtka izgubila još jedan dugogodišnji posao s Gradom Zagrebom - održavanje objekata i uređaja javne rasvjete.

Mijo Marošević ističe kako će Grad Zagreb sasvim sigurno uštedjeti milijunske iznose i u poslu s tvrtkom Gen-I, ali točni podaci jučer mu nisu bili dostupni. nevenka Cuglin

josip jagić josip.jagic@business.hr

V

elikom dijelu hrvatskih gospodarstvenika i čitateljima Business.hra koji su sudjelovali u on-line anketi dosadilo je čekati konačnu objavu datuma izbora (str. 4-5), ali još važnije, ne žele čekati da izbori budu raspisani tek nakon što se usvoji proračun za 2012. godinu.

Dok više od 80 posto čitatelja želi da Vlada Jadranke Kosor ode odmah, gospodarstvenici nisu toliko rezolutni u zahtjevima da se izbori održe odmah, znajući da je to tehnički nemoguće. Ali, izbore odmah najesen priželjkuju i Branko Roglić, vlasnik velike distribucijske kuće Orbico, i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i Esad Čolaković, predsjednik hrvatske udruge menadžera Croma, i Ante Mandić, predsjednik Uprave IT kompanije IN2, i direktor Lenova za Hrvatsku Ratko Potkonjak.

Iz odgovora naših sugovornika jasno se dalo isčitati kako žele da izbori budu održani prije nego što bude pripremljen i izglasan proračun za 2012. godinu.

Samo nova vlada može imati mandat provesti nužne gospodarske reforme kako bi Hrvatska s puta prema putu izlaska iz krize zaista krenula na stazu stabilnog gospodarskog rasta

foto obran/cropix

"Zauzimamo se za sve druge reforme, ovaj jedan segment nije dovoljan", rekao je Ergović, optuživši ministarstvo za podilaženje sindikatima i skupljanje političkih bodova.

››

Upravo je ova kriza vrijeme da odredimo jesu li nam važniji visokoobrazovani i produktivni članovi društva ili ćemo, poput Grka, uz zaduživanje podmirivati potrebe svih koji mogu glasati, kao što i radi sadašnja vlada. Ali, onda ćemo i završiti poput Grka po stopama uobičajenim u posttranzicijskim europskim ekonomijama.

Vrlo jasno, gospodarstvenici od nove vlade očekuju veliku i vizionarsku, povijesnu gospodarsku reformu, rezove u državnoj administraciji, puni legitimitet vlade i premijera, za razliku od sadašnje oktroirane predsjednice Vlade koju je postavio njezin prethodnik Ivo Sanader, te pripreme države za nove okolnosti, odnosno za pu-

no iskorištenje pretpristupnih fondova EU, što je jednokratna povijesna šansa. Koja god stranka bude imala hrabrosti takav program ponuditi i objasniti zašto je takav program bolji od sadašnje prakse kupovanja glasova svih mogućih interesnih skupina, od seljaka preko umirovljenika do branitelja, zaslužuje pobjedu na izborima.

Bez laganja, bez obećanja zaštite, jer svaka velika društvena i gospodarska reforma ima

dobitnike i gubitnike.

Upravo je ova kriza vrijeme da odredimo jesu li nam važniji visokoobrazovani i produktivni članovi društva ili ćemo, poput Grka, uz zaduživanje podmirivati potrebe svih koji mogu glasati, kao što i radi sadašnja vlada. Ali, onda ćemo i završiti poput Grka. Rekordno prezaduženi, na ulicama, a nezaposleni i nezadovoljni razbijat će izloge trgovina u kojima ne mogu ništa kupiti.

tema 4-5

NA IZBORE ŠTO PRIJE Previsoka je cijena otezanja s datu je potreban 'restart' cijele ekonomske politike

Gospodarstvenici za prije proračuna za Gotovo svi gospodarstvenici koje je anketirao Business.hr žele izbore što prije jer svako iščekivanje i predizborno ponašanje Vlade, ocjenjuju, samo šteti gospodarstvu. Što skorije održavanje izbora, ističu, u nacionalnom je interesu radi pripreme proračuna za 2012., potrebnih rezova u državnoj administraciji, ali i pripreme države za puno iskorištenje pretpristupnih fondova EU Šest godina pregovaranja konačno je završilo prošlog tjedna formalnim zatvaranjem posljednjih otvorenih poglavlja. Poznat je datum pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali kako to obično biva kada su hrvatske političke prilike - unutarnje i vanjske - posrijedi,

ništa nije jednostavno. Potrebno je provesti referendum o pristupu EU, ali i toliko važne parlamentarne izbore s čijim se datumom kalkulira valjda otkako su se 31. prosinca kazaljke poklopile u ponoć i označile ulazak Hrvatske u izbornu godinu. S razlogom: oporba

bi razdvojila izbore od referenduma kako se ne bi dogodilo hrvatsko "ne" Uniji, HDZ bi prolongirao jer zaostaje za najvećim suparnikom. Što o mogućem datumu izbora misle gospodarstvenici? Uglavnom navijaju da to bude što je prije moguće.

››

Izbori trebaju biti svakako prije izrade i usvajanja državnog proračuna ANTE MANdIć, In2

››

Narodnim rječnikom, između berbe i svinjokolje

BRANkO ROglIć, Orbico

››

Zbog dramatične gospodarske situacije važno je da se izbori dogode što prije IvIcA MudRINIć, T-HT

"Narodnim rječnikom, između berbe i svinjokolje", slikovito se izrazio vlasnik Orbica Branko Roglić. Nije to pitanje politike, naglasio je, koliko je to pitanje rješavanja nagomilanih problema.

Upravo nerješavanje problema muči šefa hrvatskih obrtnika Dragutina Ranogajeca. "Izbori se moraju održati što prije, ako je ikako moguće u ranu jesen", kazao je. "Ne zanima me nužno politička opcija i mislim da hrvatski obrtniobrtni ci neće osobito osjetiti bilo koju od opcija, ali se s rere formama već kasni godinu dana i svako je daljnje kaškaš njenje nedopustivo", kazao je Ranogajec i kao primjer naveo "čudan" zakon o nene isplati plaća kojim se bebe skrupuloznijim poduzetnipoduzetni cima omogućuje da izguraju konkurenciju s tržišta.

Referendum poslije

"Cijena otezanja s datumom izbora jednostavno je pre previsoka", smatra Esad Čola Čola-ković iz Udruge hrvatskih menadžera i poduzetnika Croma. "Cijeli je javni seksek tor paraliziran iščekivaiščekiva

njem izbora, a odgovorni političari moraju to presjeći jer bi gospodarski interes zemlje ipak morao doći prije političkog", smatra Čolaković.

"Zbog dramatične gospodarske situacije bilo bi izuzetno važno da se izbori dogode što prije, naravno pod pretpostavkom da tko god pobijedio, donosi viziju, strategiju i političku volju za provedbom gospodarskih reformi. To znači i biti

umom izbora u zemlji kojoj

za izbore 2012. spreman na gubitak popularnosti koji treba, zbog dugoročnog boljitka zemlje, izdržati", smatra šef T-HTa Ivica Mudrinić. "Hrvatskoj je potreban 'restart' cjelokupne ekonomske politike i društveno-razvojne strategije, osobito imajući u vidu nužnu pripremu za ulazak u EU", kaže Mudrinić i upozorava da bi se referendum o EU trebao održati izvan predizborne gužve, u

mirnoj i sabranoj situaciji te "nakon ekstenzivnog informiranja građana, a to znači nakon izbora".

"Izbori trebaju biti svakako prije izrade i usvajanja državnog proračuna”, kratko je kazao Ante Mandić iz tvrtke In2 i dodao da svako iščekivanje i predizborno ponašanje (vladanje) Vlade samo šteti gospodarstvu. Slično mišljenje dijeli i direktor Lenova za Hrvatsku Ratko Potkonjak. "Izbori trebaju biti što prije da bi se izabrala nova vlada, koja god ona bila, i da se krene s nekim novim programima i gosporarskim oporavkom.”

Za direktora Comminusa Marija Volarevića brzi su izbori posljednji ostvarivi ključni nacionalni cilj za ovu godinu. "Što skorije održavanje izbora je u nacionalnom interesu radi pripreme budžeta za 2012. i potrebnih rezova u državnoj administraciji, punog legitimiteta vlade i premijera, odnosno premijerke te pripreme države za nove okolnosti, odnosno za puno iskorištenje predpristupnih fondova EU”, smatra

www.business.hr

business.hr

PUNA VAM JE KAPA

Utorak 5/7/2011

Čitatelji Business.hr-a žele izbore odmah Sudeći prema anketi portala Business.hr-a, više od petine građana Hrvatske bit će razočarano kada se napokon vladajuća koalicija usuglasi o datumu općih parlamentarnih izbora. Naime, iako 83 posto čitatelja Business.hr-a, koji doduše nisu presjek hrvatskog društva, želi izbore odmah, izvjesno je jedino da se ta opcija neće ostvariti.

Premijerku Jadranku Kosor i njezin HDZ na izbore prije referenduma mogli bi natjerati njezini koalicijski partneri, pa bi šest posto čitatelja Business.hr-a bilo zadovoljno, a ako do izbora dođe tek sljedeće godine, nakon referenduma, odnosno što bliže isteku ustavnog roka, to bi zadovoljilo tek 10 posto pristaša ove vlade.

Kada bi trebali biti izbori? %

što prije mogu e da se riješimo ove vlade 83% nije važno kada, samo da su prije referenduma o EU 6% Nakon referenduma o EU 4% što kasnije tako da vlada Jadranke Kosor ostane što duže 6% Izvor: business.hr

Volarević. Izbori su važni i zbog pripreme referenduma o EU kao dio zajedničke europske budućnosti, a ne kao dio međustranačkih obračuna, smatra on.

Datum nije ključan

No, ne misle svi da je datum izbora ključan. "Koji god datum odabrali, on neće bitnije utjecati na poslovanje", smatra Srećko Ezgeta iz tvrtke Elektrometal. Slično smatra i direktor Croduxa Srećko Radošević, koji ključnijim smatra datum pristupanja u EU. "Iako je zbog situacije u kojoj se nalazimo svaka pozitivna promjena i više nego potrebna, smatram da se ne

treba toliko opterećivati datumom izbora jer se situacija u hrvatskom gospodarstvu sasvim sigurno neće promijeniti preko noći", tvrdi predsjednik Uprave Metroneta Željko Lukač.

"Problemi u kojima se nalazimo stvarani su godinama pa je nerealno očekivati da će se nakon određenog datuma, bio on sutra, za nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci, dogoditi čudo.

Kada je riječ o datumu izbora, to je isključivo političko pitanje važno ljudima koji se bore za vlast, dok je građanima i gospodarstvenicima puno važnije ono što će se događati nakon toga. Jer datum će doći i proći, a pi-

tanje je - što onda? Nadam se da je onima koji se bore za vlast upravo to pitanje puno važnije od točnog datuma samih izbora", ocjenjuje Lukač.

Da su izbori formalnost, ocjenjuje i Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta.

"Vrijeme je da se počne misliti o gospodarskom oporavku", kazao je Ježina i kazao kako je potreban samo kompromis o tome tko će potpisati sporazum o pristupanju, a to mogu biti stari i novi premijer zajedno jer gospodarstvo ne treba čekati da se politika dogovori.

Iva Ušćumlić Gretić Dražen Tomić

VLADI NAJVIŠA OCJENA OD SIJEČNJA

EU i Papa premijerki povećali popularnost HDZ je u lipnju podržavalo više građana nego mjesec dana ranije, dok je predsjednica te stranke premijerka Jadranka Kosor zabilježila rast popularnosti u nekoliko kategorija, pokazao je najnoviji Cro Demoskop. HDZ podržava 18,4 posto anketiranih, a mjesec dana ranije uživao je podršku 17,8 posto birača. SDP je prvi izbor 27,9 posto anketiranih.

Kada se idući parlamentarni izbori promatraju kroz prizmu dviju koalicija - lijeve, odnosno kukuriku koalicije, i aktualne vladajuće koalicije - rezultati su nešto drukčiji: lijevu koaliciju podržava 38 posto anketiranih, što je manje od 40,2 posto podrške koju je imala prije mjesec dana, dok vla-

dajuću koaliciju podržava 21,5 posto birača, prema prošlomjesečnih 19,3 posto. Za svoj rad Vlada je dobila prosječnu ocjenu 2,20, što je najviša ocjena još od siječnja.

Kao novog premijera 40 posto anketiranih htjelo bi vidjeti predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, dok Jadranki Kosor još jedan mandat želi 27,9 posto ispitanika, što je sedam postotnih bodova više nego prije mjesec dana.

U Promociji plus smatraju da su za rast popularnosti HDZ-a i Vlade, a ponajviše premijerke, najzaslužniji događaji koje su anketirani ocijenili najvažnijima u lipnju - završetak pregovora s EU i posjet pape Benedikta XVI. B.hr

tema

IGRALIŠTE ZA KONZUM I MERCATOR Mala i fragment gospodarskog rasta ne mogu se atraktivnošću mjeriti s velik

6-7

Hrvatska velikim malopro AT KeArney:

Nekada privlačna tržišta Hrvatske i jugoistočne Europe veliki trgo trgo-vački lanci danas nemaju na listi top-prioriteta, a fokus globalnih igrača pomiče se prema Brazilu i zemljama Južne Amerike, zaključak je globalnog istraživanja razvijenosti maloprodaje (GRDI - Global Retail Development Index) konzultantske kuće A.T. Kearney za 2011.

Agrokorov Konzum i Mercator, koji mu je bio u fokusu kupnje prije nekoliko mjeseci, a koji je i sam preuzeo maloprodajni lanac Getro, imaju priliku sami biti na domaćem maloprodajGlobalni indeks razvoja trgovačkih lanaca 2011. A.T. Kearneyja Zemlja

2011. rang

2010. rang

Promjena

Brazil

1

5

+4

Urugvaj

2

8

+6

Čile

3

6

+3

Indija

4

3

-1

Kuvajt

5

2

-3

Kina

-5

6

1

Saudijska Arabija

7

4

-3

Peru

8

9

+1

Ujedinjeni Arapski Emirati

9

7

-2

Turska

10

18

+8

Libanon

11

-

-

Egipat

12

13

+1

Albanija

13

12

-1

Rusija

14

10

-4 -

Kazahstan

15

-

Indonezija

16

16

-

Maroko

17

15

-2

Filipini

18

22

+4

Tunis

19

11

-7

Šri Lanka

20

-

-

Malezija

21

17

-4

Meksiko

22

25

+3

Vijetnam

23

14

-9

Kolumbija

24

26

+2

Argentina

25

-

-

Južnoafrička Republika

26

24

-2

Panama

27

-

-

Dominikanska Republika

28

23

-5

Iran

29

-

-

Bugarska

30

19

-11

nom tržištu, pokazuje najnovije globalno istraživanje konzultantske kuće A. T. Kearney o razvoju maloprodaje (GRDI - Global Retail Development Index) za 2011.

Time i regionalno tržište postaje "igračka" za hrvatske, slovenske i srbijanske trgovačke lance, što i nije tako loše, smatraju dobro upućeni, iako nedolazak velikih globalnih igrača upućuje na svojevrsno zasićenje domaćeg maloprodajnog tržišta, ali i na činjenicu da spori rast maloprodaje nije dovoljan da privuče velike globalne igrače. Međutim, smatraju znalci iz branše, nije isključeno, ako dođe primjerice do Konzumove odnosno Agrokorove kupnje Mercatora, da tako stvoreni snažan regionalni maloprodajni lanac ipak postane zanimljiv velikim globalnim igračima poput Carrefoura, Wal-Marta ili Tesca.

Prema istraživanju A.T. Kearneyja, razlog zašto Hrvatska i jugoistočna Europa nisu u fokusu treba tražiti

u činjenici da se vrlo sporo oporavljaju od globalne gospodarske krize. Uz činjenicu da su u fokusu Južna Amerika i Bliski istok, rastom zemalja u razvoju, prije svega onih u Africi, veliki trgovački lanci i u tome smjeru pomiču svoj fokus daljnjeg razvoja i širenja.

Usporen izlazak iz gospodarske krize, jaka tržišna konkurencija, rat cjenovnim sniženjima i promjenjive navike potrošača i dalje pritišću globalne trgovačke lance na širenja na nova tržišta. Zemlje Južne Amerike atraktivna su tržišta zbog impresivnog rasta od prosječnih 6 posto BDPa koji su ostvarile tijekom recesije.

Prema riječima Zlatka Bazianeca, konzultanta u A.T. Kearneyju, Hrvatska u 2011. nije među top 30 zemalja na koje se veliki trgovački lanci žele širiti. Najvažniji razlog za to su sporiji izlazak iz krize i stagnacija potrošnje. Bazianec smatra da tržišta Južne Amerike, za razliku od Hrvatske i regije, još uvijek nisu zasiće-

››

Domaće i regionalno tržište postaju 'igračka' za hrvatske, slovenske i srbijanske trgovačke lance ZLATKO BAZIANEC, konzultant u A.T. Kearneyju Snimio HRVoJE DominiĆ

na brojnim trgovačkim lanlan cima i centrima.

"Uz veliku otpornost na gospodarsku krizu, rastući udjel gradskog stanovništva i održivi rast maloprodaje, Brazil je na najvišoj pozipozi ciji na ljestvici želja global globalnih igrača. Uz njega, među top 10 svjetskih odrediodredi šta nalaze se čak tri južnoameričke zemlje: Urugvaj, Čile i Peru. U sljedećim godinama vidjet ćemo kako će ulazak Hrvat-

ske u EU utjecati na odluke trgovačkih lanaca na širenje u Hrvatsku", navodi BaBa zianec.

U posljednjih deset godina svjetska populacija se povećala za 11 posto i dosegnula brojku od 5,7 milijardi ljudi, prodaja trgovačkih

tirana tržišta bivše Jugoslavije zbog veličine i sporog kim ekonomijama u razvoju

business.hr Utorak 5/7/2011

a je nezanimljiva odajnim lancima POTREBNO jjE OKRUPNjAVANjE

Strani lanci na domaće tržište ulaze akvizicijama

lanaca po stanovniku gotovo se udvostručila, a površina trgovina se utrostručila.

Shodno tomu trgovački su lanci rasli i mijenjali strategije. Početkom ovog stoljeća naglasak je bio na istočnoj Europi i novim članicama Europske unije. Kina je primanjem u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine preuzela glavni fokus, a nakon toga je uslijedilo širenje tržišta u jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.

"Gospodarska je kriza ubrzala promjenu ravnoteže i pomicanje fokusa sa zapada na istok. Zanimljivo je da je tijekom proteklih deset godina pet zemalja konzistentno plasirano među top 10 najzanimljivijih tržišta za širenje trgovačkih lanaca, a to su Kina, Indija, Rusija, Čile i Vijetnam. Bliski istok ostaje vrlo atraktivna regija, no očekujemo da će uskoro glavno područje fokusa za globalne trgovačke lance postati Afrika", zaključuje Bazianec.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

"U Hrvatskoj već postoje veći europski igrači kao što Kausu Metro, Spar, Lidl, Kau fland, Billa, DM, a u regiji su Deli Leclerc, Veropolus te Del haise pa možemo zaključiti da naše i regionalno tržište i nisu toliko nezanimljivi. oniMožda su nezanimljivi oni vrijema koji nisu ušli na vrije me u regiju", ističe direktor konzultantske tvrtke Jakov inaViktor Drago Munjiza, ina Uprače bivši predsjednik Upra ve Agrokorova trgovačkog lanca Konzuma.

"Metro, Lidl-Schwartz grupa te Spar pokrivaju sve maloprodajne niše pa uz rasprostranjenost i snagu domaćih i regionalnih trgovačkih lanaca i distributera (Mercator, Plodine, NTL, Konzum s Velprom, Plodine, Gastro grupa…) tržište nema velike potrebe za novim igračima. Kupci bi dolaskom Tesca ili Carrefoura teško dobili kvalitetniju uslugu i cijene. Ulazak u bilo koju zemlju skup je i dugotrajan, traži dodatna sredstva i znanje, pa je bolje pokriti prvo one zemlje gdje je više prostora za ulazak i gdje je tržište veće“, objašnjava Munjiza.

Veliki će lanci, smatra, na ovo tržište ući akvizicijom, kako se to dogodilo u Srbiji s prodajom Miškovićeve maloprodaje belgijskome lancu. Za daljnji razvoj domaće i regionalne trgovine potrebno je uložiti dodatna sredstva, koja su u regiji skupa, te angažirati dodatne ljuske potencijale, koji su relativno ograničeni.

"Zato možemo reći da kriza s jedne strane štiti regiju od ulaska najvećih, a s druge sporiji oporavak Hrvat-

ske uzrokuje dodatne financijske teškoće maloprodaji u smislu smanjenja prosječne marže, skupljeg financiranja te smanjenja kvalitete usluge i supply-chaina. Ulazak Hrvatske u EU te otvaranje pregovora EU s nekim zemljama u regiji smanjit će cijenu kapitala, poboljšati protok ljudskih resursa i regiju učiniti kompaktnijom u očima velikih maloprodajnih igrača. Domaća trgoviOGLAS

na će uspjeti ako se okrupni, zaposli najbolje stručnjake i konzultante te ako cijenu kapitala koju plaća približi europskim standardima. Vertikalna integracija proizvođači - maloprodaja još je jedno kvalitetno oružje domaćega gospodarstva, koje može pomoći da gospodarstvo sačuva što više kapitala u hrvatskim rukama, pa neće biti odlijevanja profita iz zemlje", zaključuje Munjiza.

DRAGAN MUNjIZA, direktor konzultantske tvrtke Jakov Viktor i bivši predsjednik Uprave Konzuma

Snimio HRVoJE DominiĆ

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/7/2011

ANKETA

Javnost više vjeruje Vu i evi u

Zagreb. Iako se od po etka spora s vlasnikom Magme Gorankom Fižuli em srbijanski poduzetnik i najve i srpski ulaga u Hrvatsku Slobodan Vu i evi , za razliku od Fižuli a, malo javljao u hrvatskim medijima da objasni svoju stranu pri e, ini se da se hrvatska javnost, barem poslovni dio, koji prati Business.hr,

spontano svrstao na njegovu stranu.

Prema anketi našeg portala 79 posto naših itatelja smatra Vu i evi evu stranu ispravnom u sporu, dok se za Fižului a odlu ilo samo 29 posto itatelja. Iako anketa nije reprezentativna niti predstavlja op e javno mnijenje u Hrvatskoj, ovakav rezultat Vu i evi u ipak daje odre enu zadovoljštinu. U anketi je preko vikenda sudjelovalo 150 itatelja, a na Vu i evi evu je stranu stalo 118 itatelja. B.hr

Kome više vjerujete?

21%

79% SLOBODANU VU»I EVI U, jer je ve uložio 18 mil. eura, a nije dobio ništa zauzvrat

GORANKU FIŽULI U, jer samo spašava svoju obiteljsku tvrtku

Najveće hrvatske tvrtke financijski podržale Tesla banku TEMELJNI KAPITAL SUŽIVOTA I SURADNJE U vlasni ku strukturu Tesla banke ušli su Viro Željka Zadre, Zvijezda Ivice Todori a i Kon ar, a osim na novac koji bi uložili budu i veliki i mali dioni ari, u banci ra unaju i na obe ane uplate institucija kako bi do kraja skupili kapital od 100 milijuna kn

U ponedjeljak je u Zagrebu održana osniva ka skupština Tesla štedne banke, banke srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Na skupštini je donesena odluka o daljnjoj dokapitalizaciji banke, iji trenuta ni temeljni kapital iznosi 30ak milijuna kuna.

Trenuta no su tri glavna dioni ara banke Fond za razvoj Republike Hrvatske, Fond za razvoj autonomne pokrajine Vojvodine i grupa hrvatskih kompanija.

Me u ostalim, u vlasni ku strukturu Tesla banke ušao je Viro, ali i Zvijezda Ivice Todori a, iz koje su uplatili oko tri milijuna kuna, te Kon ar.

Zadro, predsjednik Uprave Vira, koji je tako er postao jedan od manjih dioni ara banke. Viro je rekao kako je krajnje vrijeme da se prije e s rije i na djela u gospodarskom smislu te kako Hrvatska i Srbija imaju odli ne prilike za suradnju u gotovo svim granama industrije, zbog ega se nada da e Tesla banka biti katalizator tih procesa.

BROJKA

3

milijuna kuna temeljnog kapitala Tesla banci uplatila je Zvijezda Ivice Todori a

Podružnica ove godine

Ostao i Spectator SNIMIO HRVOJE DOMINI

Osim na novac koji bi uložili budu i veliki i mali dioni ari, u banci ra unaju i na obe ane uplate odre enih institucija kako bi se do kraja godine mogao skupiti kapital od 100 milijuna kuna.

Cijeli postupak prati Hrvatska narodna banka, a iz banke najavljuju kako e prva podružnica u Zagrebu biti otvorena krajem godine, nakon ega e se otvoriti dodatnih pet ili šest poslovnih centara.

Milorad Pupavac, predsjednik Nadzornog odbora banke, kazao je kako vjeruje u projekt te kako je nužan daljini rad na gospodarskoj suradnji iz-

ZVONKO AGI»I , predsjednik Uprave

me u Hrvatske i Srbije.

Bojan Pajti , predsjednik vlade AP Vojvodine, kazao je kako e banka osigurati povratak i opstanak Srba u Hrvatskoj te im omogu iti da se vrate na svoja ognjišta.

O budu em poslovanju te regionalne banke govorio je Zvonko Agi i , pred-

sjednik Uprave banke.

Njezin osnovni cilj bit e osiguravanje egzistencije malim i obiteljskim gospodarstvima u ruralnim krajevima. Agi i tvrdi da e se tim gospodarstvima plasirati povoljni krediti uz kamatne stope od dva do tri posto. Osim toga, banka e biti i novi kanal za

ulazak srpskih kompanija u Hrvatsku. Osim što e kreditirati mala gospodarstva, cilj osniva a je stvoriti razvojno orijentiranu, pouzdanu i uglednu banku koja e uz primjerenu profitabilnosti svojim dioni arima donijeti zaradu", rekao je Pupavac.

U projekt je ušao i Željko

Osim vlada Srbije, Vojvodine i hrvatskih kompanija, u vlasni koj strukturi banke manjim dijelom ostaje i Goran Crn evi , tj. njegova Spectator grupa, iz koje je i proizišla Tesla banka.

Naime, Tesla banka je nastala dokapitalizacijom A štedne banke malog poduzetništva. Dokapitalizacijom vrijednom 5,99 milijuna kuna novi ve inski vlasnik A banke postao je Fond za razvoj AP Vojvodine, koji bi preuzeo 55 posto dionica. Cijeli posao odra en je u travnju, kada je A banka i preimenovana.

Nikola Su ec

OGLAS

dogaaji

U SVIBNJU

Potrošnja porasla samo jedan posto

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Promet u trgovini na malo u svibnju je realno porastao 1%, a nominalno 4,3% u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je DZS. Time je nastavljen rast, ali je usporen u odnosu na travanj, kada je zabilježen realan rast maloprodaje 3,7%.

U posljednjih 10 mjeseci promet od trgovine na malo ra-

business.hr Utorak 5/7/2011

stao je u devet mjeseci, a pad je zabilježen samo u ožujku (2%).

"Posljednjih mjeseci, osim travnja, realne plaće slabe pa se smanjuje realni raspoloživi dohodak kućanstava. Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je relativno slaba, a sve to pokazuje da će ove godine stopa rasta prometa u trgovini na malo ostati na niskim razinama. Tek s oporavkom tržišta rada dogodine možemo očekivati dinamičniji rast", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. H

PREMIJERKA NA DANU EU FONDOVA

'Zbog mentaliteta nismo planirali dugoročno' Kosor je rekla kako je odrađen najteži dio posla te upozorila na činjenicu da je dosad nedostajalo planiranja dugoročnih programa za pet i više godina. Tome je, po njezinu mišljenju, najveći krivac naš mentalitet

niza ministara i dužnosnika, a cijela je prigoda iskorištena i za spominjanje nekih od najvažnijih projekata koji se financiraju novcem iz europskih fondova.

Premijerka je ocijenila kako je kroz procese pristupanja EU dodatno demokratizirano hrvatsko društvo.

Kazala je kako se nastojalo prilagoditi i hrvatsko gospodarstvo, ali i da je ostalo još dosta posla. Pozvala je stoga da se procesu pridruže i oni koji dosad u njemu nisu sudjelovali, kako gospodarstvenici tako i sindikati kao socijalni partneri.

"Vjerujem da će rezultat referenduma za ulazak u Europsku uniju biti iznad očekivanja, pa i iznad današnjih predviđanja i anketa.

Hrvatski građani trebali su potvrdu da smo uspješni u ovom poslu i sada smo tu potvrdu konačno dobili", kazala je jučer premijerka Jadranka Kosor na otvaranju informativno-edukativnog skupa 2. dani EU fondova.

Premijerka je na skup, koji se dva dana održava u zagrebačkom hotelu Sheraton, stigla u jakom sastavu u pratnji

foto konjević/cropix

Bez planiranja

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR: U posljednjih godinu dana postignut je golem napredak u korištenju pretpristupnih programa

"Hrvatska će u prvoj godini članstva u EU imati na raspolaganju 800 milijuna eura iz financijske omotnice. U prve dvije godine na raspolaganju će biti više od tri milijarde eura koje će se koristiti za razvojne prioritete", kazala je Kosor.

Ponovivši još jednom kako će se na svaki euro uložen iz hrvatskog proračuna dobivati tri eura iz EU fondova, ocijenila je kako je u posljednjih godinu dana postignut golem napredak u korištenju pretpristupnih programa.

Tako je iznijela podatak kako je lani zabilježeno 560 projekata u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna eura, dok je ove godine njihov broj narastao na više od tisuću ukupno vrijednih više od 500 milijuna eura. Prema ocjeni

premijerke, to pokazuje da je odrađen dobar posao.

Kosor je kazala kako je odrađen najteži dio posla te upozorila na činjenicu da je dosad nedostajalo planiranja dugoročnih programa za pet i više godina. Tome je, po njezinu mišljenju, najveći krivac naš mentalitet. Zaključila je kako stečeno znanje i iskustvo u procesu pristupanja EU sada treba usmjeriti u pravcu snažnog starta u prvoj godini članstva te dugoročnog planiranja projekata.

Ministrica financija Martina Dalić kazala je kako je Hrvatska dokazala da je sposobna upravljati novcem iz EU fondova te kako je završetak pregovora dodatan motiv da naša zemlja na dan pristupanja EU ima velik broj projekata spremnih za realizaciju.

Iz IPA-e 750 mil. €

Dane EU fondova organiziraju Ministarstvo financija i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Cilj im je pružiti zainteresiranima informacije o mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog IPA pretpristupnog programa, kroz koji je od 2007. do danas Hrvatska povukla oko 750 milijuna eura. Nakon pristupanja EU Hrvatska će koristiti novac iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda.

Branimir Kovač

ZAVRŠEN EU PROJEKT

risnik bio Hrvatski zavod za zapošljavanje, restrukturirano je sedam te osnovano 13 novih lokanih partnerstva za zapošljavanje.

Joachim Frede, voditelj projektnog tima, kazao je da su Zagreb. Rezultati projekta Europske unije "Lokalna par- tijekom provedbe, od studenoga 2009. do srpnja tnerstva za zapošljavanjefaza 3", kojem je opći cilj bio 2011., izrađene i strategije smanjiti nezaposlenost i pri- razvoja ljudskih potencijala jetnje od nove nezaposleno- za sve županije, akcijski planovi na županijskoj razini te sti, predstavljeni su jučer u provedena obuka kadrova Zagrebu. U sklopu projekta, koji je financiran u okviru o Europskoj strategiji zapopretpristupne pomoću IPA sa šljavanja i Europskom socijalnom fondu. H 1,9 milijuna eura i čiji je ko-

Lokalna partnerstva za zapošljavanje

Todorić: za nešto NAKON MERCATORA "Dvije milijarde eura ponovno bismo mogli osigurati kad bi se nešto pojavilo u Turskoj ili Belgiji", izjavio je prvi čovjek Agrokora u Baranji na sastanku s čelnicima seljačkih udruga.

Orijentirat će se prema cijeni pšenice na budimpeštanskoj burzi, gdje je kilogram oko 1,3 kn, i ponuditi 10-ak posto više Za pola godine do godinu iz Agrokora bi mogle izaći neke pozitivne vijesti, s obzirom na njegovu poziciju u regiji, najavio je predsjednik Agrokora Ivica Todorić u ponedjeljak u Baranji, gdje je okupio predstavnike medija i seljačkih udruga.

"Ponuda Agrokora za Mercator mnogima nije bila razumljiva pa zato nekima nije bila ni prihvatljiva, a to bi bila jedna od ljepših poslovnih priča", kazao je vlasnik najvećeg hrvatskog koncerna, koji u ovoj godini na razini grupe očekuje rast prihoda od desetak posto. Što se tiče Mercatora, rekao

je da na to više nisu fokusirani i ponovio da su imali osigurana sredstva za javnu ponudu u visini od dvije milijarde eura. Ta bi sredstva ponovno mogli osigurati "kad bi se nešto pojavilo u Turskoj ili Belgiji", kazao je Todorić pomalo znakovito.

Burza orijentir

Kad je riječ o ovogodišnjoj cijeni pšenice, istaknuo je: "Treba pričekati desetak dana, kad se vidi kako će burze reagirati, i formirati pametnu cijenu pšenice, na dobrobit hr-

Oryx otvorio novu poslovnicu Karlovac. Oryx Rent a car u Karlovcu je na adresi Pavla Vitezovića 2 otvorio svoju novu, 18. poslovnicu u Hrvatskoj. "Otvaranjem nove poslovnice u Karlovcu dodatno smo ojačali, odnosno potvrdili našu vodeću poziciju u ovom poslu", istaknuo je Ivan Zubak, potpredsjednik Uprave Oryx grupe. B.hr

REFERENDUM U STUDENOME

Šeks bježao po Saboru Zagreb. Zvuk zveckanja kristalnih čaša dominirao je u ponedjeljak hrvatskim Saborom, gdje su nazdravljali članovi Nacionalnog odbora za praćenje pregovora i veleposlanici Europske unije, zemalja regije, Turske i SAD-a u povodu završetka pregovora o hrvatskom pristupanju Uniji. Netom prije toga odr-

žana je sjednica Odbora na kojoj je bilo riječi o monitoringu Hrvatske do pristupanja u EU, a nakon njezina završetka najviše je kondicije pokazao Vladimir Šeks, potpredsjednik Odbora i potpredsjednik HDZ-a, koji je brzo preskakao stepenice izbjegavajući odgovor na novinarsko pitanje o datumu parlamentarnih izbora. Utočište je pronašao na prvom katu Sabora, gdje se održavao domjenak na kojemu je glavna domaćica bila Vesna Pusić, predsjednica Nacio-

nalnog odbora i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a, koja je zemljama EU, susjedima u regiji i SAD-u zahvalila na podršci. Nitko od prisutnih nije htio potvrditi spekulacije da bi Hrvatska pristupni ugovor mogla potpisati sredinom prosinca, što znači da bi referendum mogao biti u studenome, a izbori bi trebali biti prije toga. Šeks je na domjenku bio taman toliko da zadovolji formu pristojnosti, a ostala je Vesna Pusić, koja je kazala da Europa ne diktira tempo izbora. A. Pa.

snimio hrvoje knez

RENT-A-CAR

vESNA PUSić, predsjednica Nacionalnog odbora

Imamo 2 mlrd. eura o u Turskoj ili Belgiji na svojoj lokaciji Kneževo u Baranji okupio predstavnike medija i seljačkih udruge, koje je, dakako, najviše zanimalo koju cijenu pšenice mogu očekivati od Agrokora koji planira, pored svojih 45 tisuća, otkupiti još 50 tisuća tona pšenice za vlastite potrebe.

Na konkretnu cijenu morat će pričekati još koji tjedan, pa je i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić kazao da će drugi sastanak seljaka i otkupljivača, planiran za ovaj tjedan, odgoditi za tih desetak dana.

Grivičić je rekao kako je Agrokor kompanija koja treba hrvatskom selu i da seljaci trebaju učiti od Agrokora koji je uveo vrhunsku tehnologiju u poljoprivrednu proizvodnju. Uz Todorića su se na žetvi u Baranji okupili i ostali seljački vođe, Tomislav Pokrovac, MaiviCA TODORić, predsjednik Agrokora

tija Brlošić, Antun Laslo i drugi.

Dopis premijerki

Pokrovac je pritom pohvalio Agrokor kako uvijek daje deset lipa više od ostalih za pšenicu i izravno pitao čelnika Agrokora za ovogodišnju cijenu, na što mu je Todorić odgovorio da je pravi poduzetnik i da cijenu određuje burza.

Grivičić je kazao da su seljaci u ponedjeljak ujutro poslali dopis premijerki Jadranki Kosor i ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću u kojem traže raniju isplatu poticaja i jača državna jamstva vezano uz skladišnicu.

Prema novom zakonu, poticaji za ovogodišnje usjeve trebali bi se isplatiti do 30. svibnja sljedeće godine, a seljaci traže da se isplate do 1. listopada ove godine. Traže i licenciranje svih silosnih kapaciteta i uvođenje modela skladištenja po uzoru na Srbiju i zemlje EU. Prema traženom modelu, seljak bi pohranio pšenicu u silose, za nju dobio kunu po kilogramu i sa skladišnicom od HBOR-a dobio povoljan kredit bez valutne klauzule i uz kamatu od tri posto. U tom bi slučaju seljak mogao birati kad će prodati pšenicu, čija je cijena, uobičajeno, niža tijekom žetve, a kasnije raste.

Maja Grbić

snimio saša ćetković

vatskog sela. Agrokor može ponuditi cijenu u okviru burze, s tim da može platiti malo više."

Prema onome što se moglo čuti uoči žetve u Belju, to znači da će se Agrokor orijentirati prema cijeni pšenice na budimpeštanskoj burzi i ponuditi 10-ak posto više, a ovih se dana cijena u Mađarskoj kreće oko 1,3 kune za kilogram. Agrokor, na čelu s Todorićem, u ponedjeljak je

DARkO GRivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kazao je da će drugi sastanak seljaka i otkupljivača, planiran za ovaj tjedan, odgoditi za desetak dana

kONZULTANTi O TODORićEvOj NAjAvi

'Mercator mu je bio granica' Konzultanti s kojima smo razgovarali vrlo su skeptični u pogledu izjave Ivice Todorića o mogućem ulasku Agrokora u Tursku ili Belgiju "ako se ukaže prilika", za što je spreman osigurati čak dvije milijarde eura. Todorić je prije tri godine želio kupiti najveći turski lanac supermarketa Migros, ali u tome nije uspio. Konzultant s kojim smo razgovarali smatra kako bi, općenito, za hrvatski koncern bila potpuna ludost da se upušta u posao u Maloj Aziji te da bi bilo bolje da se drži stabilnije Europe.

"U mogućnost da Todorić kupi neki trgovački lanac u Belgiji teško je vjerovati, osim ako nije posrijedi neka mala tvrtka, ali onda je riječ i o beznačajnom poslu. Mislim da je to rečeno više zato što je belgijski Delhaize kupio srpsku Delta Maxi", kazao nam je naš sugovornik. Drugi konzultant koji je dobro upućen u trgovinu također smatra da Ivica Todorić "blefira", ponajviše stoga što, smatra, ne raspolaže dovoljnom svotom novca.

"Todorić ima novca za neku investiciju, to je očito. Međutim, ono što je ponudio za Mercator bilo je na granici. Bilo kakva veća investicija zahtijevala bi prisutnost i private equity fonda, a to su onda drukčija pravila igre", kazao je naš sugovornik. N. C.

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/7/2011

E-KNJIGE

HT otvorio virtualnu knjižaru

Zagreb. Nakon Vipneta, svoju virtualnu knjižaru otvorio je i HT, čime je nastavljena utrka dvaju najjačih domaćih telekoma na području novih usluga.

Ipak, HT je Planet9, kako se naziva e-knjižara, najavio još u travnju na Microsoftovoj WinDays konferenciji. Kako je na predstavljanju istaknula Irena Jolić Simović, članica Upra-

ve HT-a za poslovne korisnike, sustav funkcionira tako da se prilikom kupnje knjige primjerak sprema u njegovu biblioteku u oblaku koju je kasnije moguće preuzeti i čitati s bilo kojeg uređaja, i to nebrojeno mnogo puta. Moguće je koristiti tablete ili pametne telefone neovisno koriste li se Googleov Android operativni sustav ili pak Appleov iOS. Od izdavača u Planet9 naći će se zasad Algoritam, Disput, Durieux, Erasmus naklada, Fraktura, Mozaik, Matica hrvatska i Znanje. D. T.

HRVATSKI DUHANI

Navodnjavanjem duhana do većih prinosa

Zagreb. Hrvatski duhani su na pokušalištu proizvođača Josipa Bunderlea u Vukosavljevici, nedaleko od Virovitice, proizvođačima duhana predstavili uzgoj duhana na foliji sa sustavom za navodnjavanje kap po kap, priopćili su iz Adris grupe. Pilot-projekt realiziran je na 1,5 hektara na pjeskovitom

tlu na kojemu su se dosad u proizvodnji duhana ostvarivali prinosi od 1200 do 1800 kilograma po hektaru, a primjenom sustava za navodnjavanje kap po kap može se očekivati prosječan prinos i do 3800 kilograma.

"Navodnjavanjem duhana na takvom tlu ostvaruje se višestruko povećanje prinosa, što će proizvođačima osigurati brži povrat ulaganja u sustave navodnjavanja“, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić. B.hr

Microsoft Hrvatska seli se u nove poslovne prostore BIT ĆE I OTKAZA? Govori se o smanjenju broja stalno zaposlenih za dvadesetak posto te da zaposlenicima koji u Microsoftu rade preko agencija navodno neće biti produženi ugovori

››

U nove prostore selimo se već za nekoliko dana, a nemam komentara o navodnim otkazima IVAN VIDAKOVIĆ, direktor Microsofta Hrvatska

U svim velikim svjetskim korporacijama "mijena samo stalna jest", komentirao je neki dan izvor s domaćeg informatičkog tržišta vijest da se domaći ured Microsofta seli na novu lokaciju te da se u tvrtki događaju kadrovske promjene. Microsoft to obavlja uz završetak poslovne 2011. godine, koja završava posljednjim danom lipnja, i 1. srpnja ulazi u financijsku 2012. godine.

Od koga je najbolje doznati o čemu je zapravo riječ nego od prvog čovjeka njihove tvrtke u Hrvatskoj Ivana Vidakovića, koji se na naš upit javio e-mailom iz Münchena, gdje je sjedište Microsofta za ovaj dio Europe.

Potvrdio nam je Vidaković da se kompanija seli u nove prostore sredinom srpnja, dakle za samo nekoliko dana, no nije želio precizirati na koju adresu.

Selidba južnije

Podsjetimo, Microsoftov se ured već godinama nakon preseljenja iz Cibonina tornja nalazi u Novom Zagrebu, u zgradi koju je neko vrijeme

dijelio s DHL-om i Atlantic grupom. Iako Vidaković nije želio reći gdje će se točno preseliti, poručio je kako će uskoro biti poslana i službena obavijest o preseljenju korisnicima, partnerima i suradnicima, ali i široj javnosti.

Na informatičkom tržištu nagađa se kako će se Microsoft preseliti malo južnije u slobodni poslovni prostor u novozagrebačkom naselju Otok, u blizini zgrade Recra ili čak u nju.

Uz preseljenje govori se i o reorganizaciji Microsoftova poslovanja na domaćem tržištu, što bi prema izvorima Business.hr-a trebalo značiti da bi dio dosadašnjih zaposlenika trebao napustiti kompaniju. "Informacija o odlasku svih ustupljenih radnika, koji su na ugovoru preko vanjskih agencija, nije točna, a planove o budućem ustroju ne možemo komentirati", rekao je Vidaković.

Naime, naši dobro upućeni izvori tvrde kako zaposlenici koji u Microsoftu rade preko agencija za privremeno zapošljavanje zapravo neće dobiti otkaze nego im ugovori nakon isteka jednostavno neće

biti produženi. Isti izvori napominju kako će i dio stalno zaposlenih microsoftovaca u Hrvatskoj jednostavno otići u najavljenoj reorganizaciji, koju Vidaković uopće nije želio komentirati.

Problemi u servisima

Govori se o smanjenju broja stalno zaposlenih za dvadesetak posto te da je riječ o nastavku procesa snažnog restrukturiranja domaćeg Microsoftova ureda u Hrvatskoj.

Naš izvor tvrdi kako seljenje nije vezano uz organizacijske promjene jer Microsoftu ionako upravo početkom srpnja počinje nova financijska godina, kada se provode i organizacijske promjene, a posljednjih nekoliko godina kao i sve korporacije nastoji optimizirati troškove. Tako se na globalnoj razini ukidaju neke lokalne role i dižu na regionalnu razinu, npr.

BMO odnosno marketing.

Druge se promjene odnose na prihod i ako je on ispod plana, dodatno se režu troškovi. Izvor napominje kako imaju problema u servisima i djelomično u prodaji.

Dražen Tomić

karijere, znanje i posao

FAKULTETI PO MJERI GOSPODARSTVA Suradnja stranaca s domaćim visokoškolskim institucijama na inovativnim projektima morala bi biti jedan od prvih koraka u privlačenju inozemnih ulaganja. Varaždinski Fakultet organizacije i informatike, koji je jedan od osnivača tamošnjega Tehnološkog parka, gdje inovativna poduzeća počinju raditi, naglasak stavlja na međunarodnu suradnju, rastu mu prihodi od projekata, prije svega onih u susjednim državama

Utorak 5/7/2011

fotolia

Od tvornica zaposlenika

do magneta za inoulaganja

ZG SVEUČILIŠTE

Promoviran 391 doktor znanosti > karijere > znanje > posao foto goršić/cropix

14-15

business.hr Utorak 5/7/2011

SVEČANA PROMOCIJA u zagrebačkom HNK

U SAD-u, Indiji, ali i bliskom susjedstvu, imamo dokaze da informatička industrija nastaje blizu sveučilišta. Uobičajeno je da se trećina studenata zapošljava u tehnološkom parku ili jakoj tvrtki u susjedstvu

A

››

Projekti na kojima rade naši nastavnici i istraživači sve važniji su oblik prijenosa znanja u gospodarstvo TIhOMIR hUNJAK, dekana FOI-ja

arhiva business.hr

ko Hrvatska želi privući strana ulaganja više tehnološke razine, jednu od ključnih uloga u tome trebaju odigrati domaće visokoškolske institucije. I to ne samo kao "tvornice" adekvatno obrazovanih zaposlenika nego prije svega kao spona sa stranim tvrtkama, odnosno fakultetima i veleučilištima, koji su često povezeni s kompanijama, potencijalnim ulagačima, kroz zajedničke istraživačke i razvojne projekte.

Da bi suradnja stranaca s domaćim visokoškolskim institucijama na inovativnim projektima morala biti jedan od prvih koraka u privlačenju ulaganja, uvjerio se Patrick Galeski, Kanađanin koji radi u Agenciji za razvoj Varaždinske županije (AZRA), tijekom nedavnog boravka u SAD-u i Kanadi.

Tu je u sklopu projekta Investment Certification Programme for Regions (ICPR) MINGORP-a i Internadional development

Sveučilište u Zagrebu dobilo je 391 novog doktora znanosti na dvjema svečanim promocijama koje su prošloga vikenda održane u Hrvatskome narodnom kazalištu.

Tijekom prve svečane promocije rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš promovirao je 191 novog doktora znanosti, a na drugoj 200 novih doktora znanosti.

Naglasio je kako će Sveučilište u Zagrebu jesenskom promocijom ove godine sigurno premašiti brojku od 500 novih doktora znanosti.

"I uz impresivan rast broja novih doktorata, bilježimo izraziti pad ulaganja u istraživanja, naročito pad financiranja istraživačkih projekata od resornog ministarstva i još izrazitije, ponekad i drastično, smanjenje ulaganja u druge istraživačke potrebe", rekao je Bjeliš, upozorivši na to da za sve veći broj novih doktora nema radnih mjesta. H

››

Kroz pretpristupni program IPA sudjelujemo, uz ostalo, u razvoju projekta eVlade u Srbiji, a s partnerima iz Slovenije u razvoju podrške za start-up poduzeća MARINA KLAČMER ČALOPA, docentica na Katedri za gospodarstvo FOI-ja arhiva business.hr

Ireland (IDI) promovirao ulagačke mogućnosti u Varaždinskoj županiji, ponajprije u ICT sektor.

"U kompanijama i institucijama istočne i zapadne američke obale kolege iz MINGORP-a te Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije imali smo kratke, uglavnom polusatne sastanke. Ne mogu reći hoće li ili neće ulagati, ali mnogi od domaćina najprije su nam predlagali uspostavljanje suradnje sa sveučilištima", doznajemo od Galeskog.

FOI vani

Kao primjer navodi kalifornijsku kompaniju

Synopsys, svjetskog lidera u proizvodnji softvera u poluvodičkoj industriji, koja surađuje s jednim sveučilištem u Rumunjskoj.

"Zainteresirani su i za suradnju s nama, odnosno našim visokoškolskim institucijama, ali najprije na razvoju malih stvari. Povećaju li se prilike za ulaganje, moguće su i veće investicije. Naravno, kad bismo već imali inovativne tvrtke, velike kompanije spremne su ih kupiti, dok je za manje tvrtke ulaganje kod nas prevelik rizik i traže suradnju korak po korak, i to uglavnom

EU financira pet novih programa

arhiva business.hr

Potpisom IPA grant ugovora vrijednog više od 200.000 eura u sklopu natječaja "Regionalna mreža lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih", Pučko otvoreno učilište Algebra kao nositelj, s partnerima Pučkim otvorenim učilištem Samobor, Pučkim otvorenim učilištem Zaprešić, Hrvatskom zajednicom pučkih otvorenih

od ukupno 70 nezaposlenih osoba. Tijekom projekta održana su dva kruga fokus grupa, za četiri područja (prodaja, marketing, poduzetništvo i turizam) na kojima je dogovoren okvir novih programa koji će se raditi u projektu. Pet novih programa su: Suradnik u prodaji, Suradnik u turizmu i ugostiteljstvu, Operater pozivnog centra, Voditelj poslovanja u malom poduzetništvu i Suradnik u marketingu. U tijeku su prijave polaznika koji će sačinjavati pilot-grupe za nove programe. I. H.

učilišta i Hrvatskom udrugom poslodavaca, pokrenulo je projekt razvoja 5 novih programa obrazovanja, dva u području prodaje i po jedan u području poduzetništva, marketinga i turizma, koji se oslanjaju na IT tehnologiju i poslovne vještine kao osnove za veću konkurentnost na tržištu.

Cilj projekta je izraditi nove programe obrazovanja, nastavne materijale za nove programe, opremiti tri učionice za izvođenje nastave u partnerskim ustanovama te provesti obuku ciljane skupine

››

U nešto više od godinu dana napisali smo četrdesetak projektnih prijava i ponuda, a trećina ih je prošla vJERAN STRAHoNJA, budući dekan FOI-ja

kroz visokoškolske institucije", kaže Galeski.

Kao jedan od mogućih partnera američkih kompanija Galeski je za boravka u SAD-u i Kanadi navodio varaždinski Fakultet organizacije i informatike, koji sve više daje naglasak internacionalizaciji i međunarodnoj suradnji.

"Vrlo uspješno surađujemo sa sveučilištima u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Sloveniji, Slovačkoj i Litvi, a u posljednje vrijeme i u Švedskoj

te SAD-u", doznajemo od prof. dr. Tihomira Hunjaka, dekana FOI-ja.

Erasmus bilateralni ugovori, objašnjava, omogućuju razmjenu studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja, ali i projektnu suradnju.

"Projekti na kojima rade naši nastavnici i istraživači sve su važniji oblik prijenosa znanja u gospodarstvo. Riječ je o projektima koji zahtijevaju visoku razinu ekspertize, ali i projektima gdje smo dužni izgraditi primjenjivi sustav",

kaže Hunjak.

Suradnja s Liverpoolom

Tako FOI zajedno sa Sveučilištem u Liverpoolu radi na FP7 projektu SiS Catalyst, a valja izdvojiti i IPA projekte.

"FOI kroz pretpristupni program IPA, primjerice, sudjeluje u razvoju projekta e-Vlade u Srbiji, zatim s partnerima iz Slovenije u razvoju podrške za start-up poduzeća (FIDES - FROM IP TO BUSINESS: Developing Environment for start up companies) te

arhiva business.hr

oBRAZovANJE oDRASLiH

RENAULT

Petrović direktor informatike

Renault je imenovao Darija Petrovića direktorom informatike za regiju Adriatic, koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. U Renault Nissanu Hrvatska zaposlen je od 2001., od 2003. voditelj je projekata za prodajnu mrežu Renaulta u Hrvatskoj, a 2005. postao je odgovoran i za ostaDARio PETRović, u Renaultu zaposlen od 2001. le zemlje regije. B.hr

također s partnerskim institucijama u Sloveniji u pružanju podrške edukaciji učenika i studenata u području inovativnog poduzetništva (projekt Edupreneur). Značajan je i broj bilateralnih istraživačkih projekata, među kojima su oni sa Slovenijom, Litvom i Njemačkom. Uz to, FOI surađuje na niz gospodarskih projekata koji imaju veliku važnost, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini. Ističemo aktualni projekt uspostave sustava za elektroničko primanje i plaćanje računa na kojem FOI uz BICRO, Vladinu agenciju za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju, sudjeluje kao partnerska institucija", doznajemo od dr. Marine Klačmer Čalopa, docentice na Katedri za gospodarstvo FOI-ja.

Tehnološki park

Za prof. dr. Vjerana Strahonju, koji od jeseni preuzima dužnost dekana FOIja, znanstveno-istraživački rad jedno je od ključnih područja za budućnost fakulteta, zajedno s nastavom te transferom znanja u gos-

podarstvo kroz razvojne i primijenjene projekte.

"Rastu nam prihodi od projekata, kako domaćih tako i međunarodnih, prije svega onih u susjednim državama. U nešto više od godinu dana napisali smo četrdesetak projektnih prijava i ponuda, a trećina ih je prošla. Istaknuo bih i da je FOI jedan smo od tri osnivača varaždinskoga Tehnološkog parka, gdje mlada, inovativna poduzeća počinju raditi.

Tehnološki park važan je za razvoj FOI-ja, a vrijedi i obratno.

U SAD-u, Indiji, ali i bliskom susjedstvu imamo dokaze da informatička industrija nastaje blizu sveučilišta. Uobičajeno je da se trećina studenata zapošljava u tehnološkom parku ili jakoj tvrtki u susjedstvu. Projektu Tehnološkog parka pridružili smo se kad je prepoznato da takva institucija mora imati znanstveno-istraživačku komponentu. Uostalom, to je i uvjet za pristup nekim fondovima", upozorava Strahonja.

Ivica Kruhoberec

ivica.kruhoberec@business.hr

AMERiČKA MULTiNACioNALKA U HRvATSKoJ

Međimurski inženjeri doveli LTP u Prelog Leggett&Platt vodeći je svjetski proizvođač žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. Ta američka multinacionalna korporacija zapošljava gotovo 20.000 djelatnika u više od 140 tvornica u 18 zemalja svijeta. Među njima je i Hrvatska, gdje ima podu-

zeće L&P Tehnologije (LPT), i to ponajprije zahvaljujući inovacijama međimurskih inženjera koje su potaknule američku korporaciju da 2000. godine dođe u Prelog. Danas, deset godina poslije, i dalje širi svoje tvorničke hale u Međimurju, gdje je sa 173 milijuna kuna prihoda

u 2010. bila među vodećim međimurskim poduzećima.

"Razlog je tome odnos između uloženog i dobivenog, koji je u Hrvatskoj bolji nego u nekim drugim zemljama Europe. Naravno, stručnjaci iz našeg istraživačko-razvojnog tima i danas su vrlo važan dio poslovanja LPT-a, čiji su za-

poslenici i suradnici autori nekoliko patenata zaštićenih u cijelom svijetu", ističe Davor Gečić, direktor LPT-a, napominjući da se stručna radna snaga može dobiti u nas po adekvatnoj cijeni, iako su naši nameti apsolutno preveliki, odnosno ono što za njih dobivamo je premalo.

DAvoR GEČić, direktor LPT-a arhiva business.hr

PRAKsA

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 5/7/2011

Mladi lavovi u Generali osiguranju Generali osiguranje uvodi program obavljanja praktične nastave "Mladi lavovi" za praktikante učenike srednjeg strukovnog obrazovanja, što će im omogućiti stjecanje iskustva i biti koristan izvor zarade. Obavljanje praktične nastave organizirat će se u suradnji sa srednjoškol-

skim ustanovama temeljem sklopljenih ugovora između Generali osiguranja i ustanova za strukovno obrazovanje.

"Programom otvaramo vrata kompanije mladim ljudima kojima se omogućava individualni doživljaj poslovnog okruženja, senzibilizacija prema temeljnim etičkim načelima profesionalnog odnosa u poslu, što će im, vjerujemo, pružiti značajan poticaj za daljnji vlastiti razvoj i u konačnici konstruktivan doprinos društvu", izjavila je voditeljica projekta Marijana Kresl iz Generali osiguranja. B.hr

sVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Uskoro zajednička unutarnja revizija Na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu www.unizg. hr objavljen je cjelovit polazni dokument pod nazivom Analiza preporuka iz nalaza Državne revizije, poduzete aktivnosti po nalazu revizije i plan aktivnosti na otklanjanju nepravilnosti i unapređenju poslovnih procesa. Rektorski kolegij u širem sastavu te

dekani sastavnica Sveučilišta u Zagrebu raspravljali su o nalazima Državne revizije za 2009. te su definirali daljnji plan aktivnosti. Čelnici sastavnica dostavit će Sveučilištu svoja očitovanja na nalaze Državne revizije u kojima će istaknuti uzroke takvih nalaza, kao i mjere koje su u međuvremenu proveli. Od konkretnih mjera navodi se osnivanje Zajedničke službe unutarnje revizije te koordinacija aktivnosti na uspostavi sustava unutarnjih finanncijskih kontrola. I. H.

Priznanje pogreške znak je uspješna vodstva

N

ikada nije lako odlučiti kada je vrijeme da se odustane od određene strategije. I kad stvari očito ne idu u dobrom smjeru, jake psihološke barijere onemogućuju prosječnom lideru da to prizna i promijeni smjer, ističe Jeffrey Pfeffer, profesor na Stanford Universityju.

Tu činjenicu možda najzornije opisuje istraživanje iz sedamdesetih godina, u kojem se menadžerima s MBA diplomama ponudilo da odaberu najbolju razvojno-istraživačku strategiju za zamišljenu tvrtku te im se kasnije pokazalo da je ona razočaravajuća. Nakon toga trebali

su odlučiti hoće li promijeniti plan ili uložiti još novca u prvobitnu strategiju.

Kada je ista osoba odgovorna za neuspjeh prvog plana dobila moć da odluči o idućem koraku, u većini slučajeva zadržala se pri prvobitnoj strategiji jer je prihvatila određenu obvezu i u suprotnom bi morala priznati pogrešku.

Rizičan potez

Pogrešne odluke nitko ne voli priznati, a to je mnogo teže učiniti onima koji su izabrani na čelo neke velike kompanije upravo zato što se pretpostavlja da mogu jasnije vidjeti budućnost i time izabrati mudriji put. Povjerenje drugih ne stvara samo pri-

fotolia

LEADERsHIP Uspješnim rješavanjem kriznih situacija lideri stječu ugled i priznanja, pa često i sami stvaraju potrebu za herojima. Samo najbolji znaju da im je zadaća utvrđivanje strategije i osiguravanje njezine provedbe, pri čemu se barem polovina tog posla sastoji u odlučivanju što ne treba učiniti

u odlučivanju što ne treba učiniti. Moraju biti disciplinirani u odluci koje proizvode ne lansirati na tržište, na koja tržišta ne ići i na koje se aktivnosti ne fokusirati u određenom trenutku.

Ništa od toga nije lako jer se u najmanju ruku može shvatiti kao prešutno priznanje ograničenja, nedostatak ambicije i natjecanja. Čak kada lideri sami prepoznaju da je riječ o suprotnom, njihovi nadzornici ili savjetnici mogu misliti drukčije.

Primjer DaVita

tisak nego i uvjerenje samih lidera kako su zaista dovoljno moćni u uspješnom razrješavanju stvari, a time su i spremniji na rizičnije poteze.

Uspješnim rješavanjem kriznih situacija lideri stječu ugled i priznanja, pa često i sami stvaraju potrebu za herojima. Naime, jedno je istraživanje pratilo rad inženjera na softverskom razvoju, pri čemu su ponašanjem i organizacijom vremena činili što te-

žim sustizanje agresivnih rokova. Istraživačica je to objasnila činjenicom da ponašanje koje sprječava probleme prolazi uglavnom nezapaženo, dok izvlačenje gorućeg projekta iz vatre jamči veliku pažnju i brojne nagrade.

Samo najbolji lideri mogu podnijeti istinu prema kojoj je njihov posao utvrđivanje strategije i osiguravanje njezine provedbe, pri čemu se barem polovina tog posla sastoji

Pfeffer navodi primjer uspješne kompanije DaVita, koja se bavi uslugama dijalize i edukacije, iz čijeg su videoportreta predstavnici službe za odnose s javnošću željeli ukloniti dio u kojem prvi čovjek tvrtke Kent Thiry priznaje probleme koji još nisu riješeni i stvari koje on ne zna. Bili su uvjereni da će on i kompanija tako biti prikazani neprimjereno i nespremno za izazove, dok autor smatra da je upravo zbog takva pristupa DaVita uspješna i bit će i dalje takva. Priznati da ne možeš sve napraviti nije neuspjeh lidershipa, naprotiv, riječ je o učinkovitom vodstvu.

I. Habjanec

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 5/7/2011

ISPRAVAK

Kamate Hypa nešto su niže

U izdanju Business.hr-a od 4. srpnja 2011. godine na str. 1617 u tjednom pregledu kredita objavljeno je nekoliko netočnih podataka o visini kamatnih stopa kredita Hypo Alpe-Adria banke. U rubrici Autokrediti - novi navedena je nominalna kamatna stopa od 7,49 posto te efektivna kamatna stopa od 8,20 posto za akciju kredita uz Croatia osiguranje. Ispravne kamatne stope su 6,85 posto

nominalna i 8,36 posto efektivna kamatna stopa.

U rubrici Stambeni krediti navedena je efektivna kamatna stopa od 4,51 posto, a ispravna je efektivna kamatna stopa 4,50 posto. U rubrici Gotovinski krediti navedeno je da je efektivna kamatna stopa 9,83 posto. Ispravna efektivna kamatna stopa je 10,17 posto, no Hypo banka u ponudi ima akciju nenamjenskih kredita uz nominalnu kamatnu stopu 7,99 posto i efektivnu kamatnu stopu od 9,38 posto (bez depozita). B.hr

bROJKA

SIROVINE

Nafta opet poskupjela

Cijene nafte na američkom tržištu u ponedjeljak su porasle poduprte jačanjem dionica na svjetskim tržištima, dok su na londonskom tržištu pale zbog upozorenja agencije S&P u vezi Grčke.Tako je cijena barela nafte na američkom tržištu ostala gotovo nepromijenjena na 95,01 dolar. Na tržištu u Londonu barel je pojeftinio za 15 centi i njime se trgovalo po 111,61 dolar. H

5,98 kuna srednji je tečaj švicarskog franka za utorak

Deloitte: UniCredit je najveća banka u regiji

SLOVENIJA NAJRAZVIJENIJA Slovenija ima najrazvijenije bankarsko i osiguravateljsko tržište u regiji, a slijedi je Hrvatska, čiji bankarski sektor ima najveću aktivu, dok je Slovenija na prvome mjestu po prosječnoj aktivi po stanovniku UniCredit, s ukupnom aktivom od 19,7 milijardi eura, najveća je bankarska grupacija u Adria regiji koju čine Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija, pokazuje istraživanje agencije Deloitte. Pored UniCredita, među prvih pet vodećih bankarskih grupa su NLB grupa (16,8 milijardi eura aktive), Intesa Sanpaolo grupa (15,8 milijardi eura aktive), Hypo Alpe-Adria grupa (10,9 milijardi eura aktive) i RBA grupa (10,4 milijarde eura aktive). Tri najveće bankarske grupacije Adria regije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive u regiji. "Zbroj aktive 15 najvećih bankarskih grupa rangiranih na Deloitteovoj listi čini više od 80 posto ukupne bankarske ak-

tive u regiji", ističe Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu.

Hrvatsko bankarsko tržište po veličini aktive najveće je u regiji. Kao i u prethodnim godinama, najveća banka u Hrvatskoj je Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije, slijede Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa Sanpaolo, i Erste & Steiermärkische Bank.

Srbija tek treća

Slovenija, jedina zemlja članica EU u regiji, na prvom je mjestu po prosječnoj aktivi po stanovniku. Najveća banka u Sloveniji je NLB, koja ima ukupnu aktivu od 13,8 milijardi eura, a slijede još dvije banke u pretežno domaćem vlasništvu, Nova kreditna banka

Najvećih 15 bankarskih grupacija u Adria regiji u 2010. godini 1.

UniCredit grupa

19.737

16,8%

Udio u cjelokupnoj Adria regiji% 13,6%

2.

NLB grupa

16.868

14,4%

11,6%

1.245

3.

Intesa Sanpaolo grupa

15.835

13,5%

10,9%

2.276

4.

Hypo Alpe-Adria grupa*

10.972

9,4%

7,6%

1.558

5.

RBA grupa

10.470

8,9%

7,2%

1.506

6.

Erste grupa

9.407

8,0%

6,5%

1.097

7.

Société Générale grupa

8.179

7,0%

5,6%

990

8.

NKBM grupa

5.729

4,9%

3,9%

439

9.

Abanka Vipa

4.551

3,9%

3,1%

364

10.

Volksbank

3.395

2,9%

2,3%

532

11.

OTP grupa

2.851

2,4%

2,0%

313

12.

Komercijalna banka

2.628

2,2%

1,8%

454 200

Rang

Bankarska grupa/banka

Ukupna imovina (mil. eura)

Udio u Top 15%

Kapital (mil. eura) 2.670

13.

Banka Celje

2.598

2,2%

1,8%

14.

Hrvatska poštanska banka

2.002

1,7%

1,4%

161

15.

Gorenjska banka

1.981

1,7%

1,4%

367

Top 15 ukupno

117.203

100%

80,7%

14.174 Izvor: Deloitte

Maribor i Abanka Vipa.

Iako je Srbija po broju stanovnika najveća zemlja regije, njezin se bankarski sustav nalazi tek na trećem mjestu, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju na peto mjesto. Razloge za to treba prije svega tražiti u relativno slabijoj penetraciji banaka. Niska penetracija banaka ujedno sugerira velik potencijal, a time i dalje čini srbijansko tržište jednim od najatraktivnijih i najizazov-

nijih tržišta regije.

Jaka domaća osiguranja

U sektoru osiguranja najveći su igrači i dalje fokusirani na regiju. Ipak, među deset najvećih osiguravateljskih grupacija samo tri imaju sjedište izvan Adria regije, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenska Triglav grupa, koja je zahvaljujući bruto premiji od 943,5 milijuna eura dvostruko jača od sljedeće osiguravateljske grupacije na popisu, hrvatskog Croatia osiguranja koje

ima 444 milijuna eura bruto premije. Među pet vodećih grupacija u Adria regiji još su Agram (321,8 milijuna eura), Adriatic Slovenica (270 milijuna eura) i Zavarovalnica Maribor (259,5 milijuna eura). Slovensko tržište osiguranja najrazvijenije je u regiji, što pokazuje i bruto premija po stanovniku. Prema tom pokazatelju Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije. Hrvatsko tržište osiguranja drugo je po veličini, ali i po razvijenosti.

A. Pavić

ZAČELJE NOVE EUROPE

PBZ: Hrvatska će rasti samo 1% Usporedi li se kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama, primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutačno je jedina od zemalja "nove Europe" koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast, navode analitičari Privredne banke Zagreb, podsjećajući da je hrvatski BDP u

prvom ovogodišnjem tromjesečju pao za 0,8 posto.

Nakon objave tog podatka Državnog zavoda za statistiku analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a, ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1 do 1,2 posto.

S obzirom na to da je u drugom kvartalu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 2,3 posto, odnosno da je baza relativno niska, smatraju da će ovogodišnji drugi kvartal donijeti rast od 1 posto, s mogućnošću da bude i nešto veći, ovisno o turističkoj

predsezoni.

Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga odnosno turizma, a vjerojatno će se nastaviti rast zaliha, dok će investicije i dalje imati negativan predznak. Analitičari PBZ-a smatraju da slabost domaće potražnje u prvom kvartalu treba tražiti u tada još uvijek rastućoj nezaposlenosti i prevladavajućem potrošačkom pesimizmu. S obzirom na kasne uskrsne blagdane,

početak drugog kvartala (travanj) donio je rast trgovine na malo, a turistička predsezona pozitivno utječe na rast zaposlenosti, što bi trebalo donijeti i prve pozitivne stope rasta osobne potrošnje u ovoj godini.

Ipak, napominju, ne smijemo zanemariti ni vjerojatnost da do znatnijeg rasta osobne potrošnje ne dođe zbog rastućih troškova servisiranja duga dijela kućanstava vezanog uz švicarski franak i još uvijek prevladavajućeg potrošačkog pesimizma. B.hr

MARkO ŠkREB, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb snimio h. dominić

S&P: Ako Francuzi odgode naplatu duga, Grčka ide u default CAR JE GOL Plan rollovera, koji služi kao temelj pregovora između ulagača i vlade, u ovom slučaju grčke, predstavlja razmjenu u nevolji i zahtjeva izdavanje rejtinga 'selektivnog defaulta', upozoravaju u rejting agenciji Standard & Poor's Samo je rijetke iznenadila najava bonitetne agencije Standard & Poor's kako bi Grčkoj mogla pripisati rejting defaulta zbog najave francuske vlade da će svojim bankama koje drže grčki dug dopustiti da sporadično izvedu rollover, odnosno da produlje rokove dospijeća obveznica.

Rejting agencije to je

››

i zahtjeva izdavanje rejtinga 'selektivnog defaulta'.

Ako to S&P odluči učiniti, Europska središnja banka, koju pravila obvezuju na uvažavanje ocjena bonitetnih kuća, ne bi više mogla primati grčke obveznice kao zalog čime je dosad na životu održavala grčke banke.

Trenutačno zakonodavci u EU dogovaraju s bankama odgodu otplate čak 30 milijardi eura vrijednih grčkih obveznica umjesto da pronađu nove ulagače koji bi kupili nova izdanja obveznica. Iz Austrije, jedne od sedamnaest zemalja članica eurozone koje raspravljaju o pomoći Grčkoj, najavili su 85 milijardi eura pomoći za grčku stabilnost.

Grčki suverenitet bit će u velikoj mjeri ograničen

JEAN CLAUdE JUNCkER, predsjednik Vijeća ministara financija eurozone arhiva business.hr

objavila samo 48 sati nakon što su ministri financija zemalja Europske unije uspjeli dogovoriti 8,7 milijardi eura vrijednu isplatu zajma Grčkoj do sredine ovog mjeseca, i to nakon što je prošlog tjedna grčki parlament, uz zaglušujuću buku i nasilje oko zgrade parlamenta u središtu Atene, uspio do-

govoriti paket mjera štednje, koji je bio uvjet za dobivanje novca.

Nevažeći zalog

Doslovno, u Standard & Poor'sovu izvješću stoji kako plan rollovera, koji služi kao temelj pregovora između ulagača i vlade, u ovom slučaju grčke, predstavlja razmjenu u nevolji

Težak tjedan za Grke

Naime, čim ECB ne prihvati dug neke zemlje kao kolateral, ta zemlja ide u default. S&P je prošli mjesec snizio grčki rejting s B na CCC na temelju ocjene da bi se svaki oblik restrukturiranja grčkog duga de facto svodio na insolventnost.

Grčku čeka težak tjedan, uključujući početak programa privatizacije državne imovine i reforme poreznog sustava, kojima su Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) uvjetovali

isplatu nove tranše kredita ukupne vrijednosti 110 milijardi dolara.

Predsjednik Vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker kazao je da će Grčka izgubiti suverenitet i radna mjesta kako bi ispunila zadane uvjete.

"Grčki suverenitet bit će u velikoj mjeri ograničen", kazao je Juncker u nedjeljnom intervjuu za njemački tjednik Focus.

U Atenu će krenuti timovi stručnjaka iz cijele eurozone, dodao je.

"Grke se ne smije vrijeđati, ali im treba pomoći.

Rekli su da su spremni prihvatiti savjete stručnjaka iz eurozone", istaknuo je čelnik eurogrupe. B.hr

BROJkE

85 30

milijardi eura za stabilnost Grčke planiraju osigurati zemlje eurozone

milijardi eura duga po grčkim obveznicama koje dospijevaju prolongirat će francuske banke

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica ure akovi a posljednjih dana bilježi velike stope rasta, a u ponedjeljak je bila druga najtrgovanija na Zagreba koj burzi. uro akovi je na tržištu kapitala zahvaljuju i takvom rastu u ponedjeljak dosegnuo najvišu cjenovnu razinu u posljednje dvije i pol godine. Razlog tako velikog rasta može se na i u potpisanom sporazumu s Janafom o gradnji triju spremnika, kao i o ekivanom velikom rastu prihoda zahvaljuju i proizvodnji oklopnih vozila.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. uro akovi holding Zagreba ka banka Adris grupa AD Plastik Magma d.d.

Petrokemija Belje Karlova ka banka Dalekovod Luka Rijeka Dom holding Ingra SN holding Turisthotel Slatinska banka Atlantska plovidba d.d.

Ledo Kraš, prehrambena industrija Kon ar Rabac, ugostiteljstvo i turizam Dukat Podravka prehrambena industrija d.d.

Tisak Ericsson Nikola Tesla Viadukt Uljanik plovidba Jadranski naftovod Tehnika Arenaturis Fima validus Jadroagent Atlantic grupa Jadranska banka Luka Plo e Franck prehrambena industrija Viro tvornica še era d.d.

Vupik Dioki d.d.

HGspot Institut IGH Veterina d.d. akove ki mlinovi Kon ar Solaris Zvijezda Atlas nekretnine Riviera Pore Badel 1862 Jadroplov d.d.

Maistra Istraturist Umag d.d.

Konzum Puljanka Euroherc osiguranje Dubrovnik - Babin kuk Lucidus dioni ko Hidroelektra niskogradnja Privredna banka Zagreb Jadransko osiguranje BC institut Sun ani Hvar Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Kon ar - elektroindustrija Podravska banka Quaestus nekretnine Auto Hrvatska Kreditna banka Zagreb Žitnjak

+ Dionica Diokija u ponedjeljak je pala na drugu najnižu razinu ove godine. Cijena dionice kompanije, iji je vlasnik pod istragom za korupciju, pala je u ponedjeljak po stopi od 5,85 posto, što je ujedno najve a stopa dnevnog pada u posljednjih 18 dana.

Diokijem se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 21.384 kuna pri emu su vlasnika promijenile 334 dionice.

Redovan promet: 26.679.778,69 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.50 67.50 289.03 256.51 127.00 8.21 197.00 96.00 87.00 228.35 180.29 78.63 15.41 172.04 951.00 108.15 664.20 5,975.00 464.16 1,220.13 245.00 650.00 320.20 192.00 1,419.10 228.51 575.00 3,012.00 1,411.59 76.00 10.02 651.01 695.07 2,080.02 1,165.00 850.02 450.20 72.92 63.00 7.02 1,650.00 73.50 3,902.00 1,300.00 257.00 3,500.01 40.00 220.00 68.15 137.38 64.15 276.26 208.10 40.00 4,550.00 140.00 23.00 137.00 582.00 2,712.00 266.00 47.85 20.52 632.01 479.98 43.00 337.26 210.00 144.85

257.97 72.00 290.00 260.01 128.99 9.89 202.36 98.99 91.00 232.00 182.00 83.40 15.71 176.00 960.00 115.00 672.00 6,100.00 470.00 1,254.00 245.01 650.00 325.00 198.85 1,426.89 234.00 577.04 3,050.00 1,495.00 76.01 10.30 651.01 703.00 2,090.00 1,200.00 851.40 451.00 73.25 64.15 7.75 1,659.99 78.00 3,902.00 1,300.00 280.00 3,500.02 44.77 220.50 69.99 138.00 64.15 284.65 208.10 40.00 4,550.00 150.00 25.98 138.00 582.00 2,712.00 266.00 47.85 20.52 632.01 479.98 43.00 337.26 210.00 144.85

257.00 68.99 290.00 260.00 127.05 8.58 200.00 96.00 90.49 228.35 181.30 81.00 15.55 175.00 960.00 115.00 664.20 5,975.00 465.00 1,220.13 245.00 650.00 325.00 195.00 1,420.01 228.51 575.00 3,050.00 1,411.63 76.00 10.15 651.01 696.07 2,080.02 1,190.00 850.02 450.20 72.93 64.00 7.02 1,650.00 78.00 3,902.00 1,300.00 257.00 3,500.02 44.77 220.50 68.15 138.00 64.15 276.26 208.10 40.00 4,550.00 150.00 25.98 137.00 582.00 2,712.00 266.00 47.85 20.52 632.01 479.98 43.00 337.26 210.00 144.85

0.00% 6.38% 0.04% 0.20% -0.94% 0.94% -2.20% -1.66% 1.67% -1.57% -0.17% -1.22% -1.95% 1.74% 0.95% 4.42% -0.44% -2.05% -0.20% -1.56% -2.00% 0.00% 1.25% 0.46% -0.07% -5.57% -0.18% 0.00% 0.74% -1.30% -2.40% 0.93% -0.84% -0.95% 2.15% -0.58% 0.04% 0.04% -5.85% -12.25% 0.49% -0.38% -1.22% 0.00% -17.37% -3.85% 11.90% -7.35% 1.72% 0.47% 0.00% -0.98% -4.10% 0.00% -6.19% 7.14% -6.28% -1.35% 2.09% 3.47% 0.34% 6.33% -6.73% -1.25% 0.10% 4.90% -2.82% 0.00% 3.46%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,27%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

11,277 35,459 7,527 5,769 7,494 89,973 2,123 3,908 3,977 1,260 1,508 3,071 14,634 1,270 180 1,300 190 21 258 89 400 150 280 441 56 285 109 20 39 600 3,970 55 49 15 20 27 49 302 334 2,797 12 258 5 15 70 5 415 74 225 98 200 40 50 248 2 61 315 48 11 2 20 100 140 4 3 30 2 2 2

2,899,403.24 2,460,675.52 2,182,773.95 1,495,308.23 955,260.16 797,027.94 425,342.58 378,447.03 354,633.56 289,832.44 273,681.68 249,165.63 226,848.14 221,548.51 172,791.00 143,932.40 126,841.07 126,060.00 120,293.83 111,125.73 98,001.60 97,500.00 89,852.74 85,226.45 79,556.49 66,351.60 62,776.61 60,886.00 55,183.56 45,600.15 40,329.15 35,805.55 34,303.63 31,275.13 23,795.00 22,960.20 22,075.80 22,051.38 21,384.65 20,178.85 19,819.98 19,638.00 19,510.00 19,500.00 18,363.00 17,500.07 17,233.32 16,300.00 15,493.83 13,515.94 12,830.00 11,218.20 10,405.00 9,920.00 9,100.00 8,610.00 7,602.86 6,598.00 6,402.00 5,424.00 5,320.00 4,785.00 2,872.80 2,528.04 1,439.94 1,290.00 674.52 420.00 289.70

21,045.35 223.33 18,574.03 1,763.87 533.56 41.82 668.22 788.69 121.18 523.79 1,084.26 604.85 116.62 467.25 378.97 105.68 926.90 1,315.52 638.73 74.95 247.99 1,950.00 1,761.50 465.38 1,890.96 104.39 333.50 2,265.68 267.45 165.87 27.42 72.16 2,320.91 248.82 264.91 363.10 624.28 109.79 258.69 2.32 261.66 143.90 409.71 252.44 158.75 350.90 149.34 805.60 51.26 225.86 702.08 1,291.51 4,724.47 42.22 1,387.80 264.75 65.76 85.47 11,101.52 339.00 44.29 349.83 39.41 1,625.60 320.99 96.98 168.63 391.76 29.79

365 dana Najniža Najviša 252.00 22.36 200.00 242.21 85.10 6.00 105.50 54.00 53.00 217.00 161.54 27.87 11.00 135.01 543.15 98.00 662.03 4,720.12 370.00 909.99 67.00 310.02 240.00 135.00 1,181.00 190.00 533.13 2,332.01 871.01 33.03 5.00 528.00 665.00 2,000.00 1,048.00 655.38 290.37 41.77 60.20 7.02 1,106.00 54.03 2,950.00 975.00 171.00 2,851.00 26.14 140.00 57.03 127.00 51.00 240.04 145.00 30.05 3,000.00 52.00 14.03 119.00 461.06 2,486.50 180.00 25.02 11.14 430.00 400.00 36.29 302.00 115.00 76.10

315.99 72.00 294.00 305.00 152.00 69.90 209.89 118.99 94.88 337.00 267.02 95.99 27.38 245.00 1,105.00 132.37 905.00 6,900.00 497.02 2,100.00 250.00 675.00 343.97 244.98 1,650.00 346.00 662.00 3,520.00 1,614.00 86.00 14.50 711.99 829.99 2,989.88 1,900.00 939.99 507.77 108.90 99.00 39.95 2,500.00 79.98 4,000.00 2,305.00 330.80 4,249.00 66.85 259.65 88.50 176.84 70.00 380.00 225.50 54.25 6,644.00 182.50 33.33 197.89 708.00 3,401.00 300.00 78.00 27.00 699.48 480.00 74.00 410.00 210.00 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,70 14,00 0,59 70,00 14,62 9,15 162,00 209,05 9,00 40,00 7,10 3,80 4,21 39,10 12,21

60,49 14,30 0,59 71,50 15,00 9,31 162,35 212,00 9,06 40,50 7,12 3,80 4,27 42,50 12,60

59,70 14,10 0,59 71,50 14,62 9,20 162,35 211,00 9,06 40,00 7,11 3,80 4,26 42,50 12,30

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG NF1N TLSG AELG GRVG MELR PETG INDGL SAVA POSR ATPG INDDY KDHR LKPG

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE AERODROM LJUBLJANA GORENJE MERCATOR PETROL INFOND GLOBAL SAVA POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE INFOND DYNAMIC KD GROUP LUKA KOPER

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 MESOPRODUKT AD BIJELJINA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF MI GROUP DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

29,19 87,53 0,08 0,63 32,79 0,48 36,51 6,02 1,56

30,01 88,00 0,08 0,63 33,77 0,48 36,51 6,10 1,56

29,81 87,80 0,08 0,63 33,00 0,48 36,51 6,10 1,56

0,30 0,79 0,08 0,63 0,33 0,48 0,37 6,05 1,56

92,00 67,00 79,01 80,00 70,07 97,10 92,00 4,00 42,00 4,29 67,00 13,00

92,00 67,00 79,01 80,00 70,08 97,10 92,12 4,00 42,00 4,50 69,00 13,00

92,00 67,00 79,01 80,00 70,08 97,10 92,12 4,00 42,00 4,50 67,00 13,00

92,00 67,00 79,01 80,00 70,08 97,10 92,09 4,00 42,00 4,50 67,69 13,00

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K TE-TO a.d. Senta Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Imlek a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2012K Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Montinvest a.d. Beograd Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

711,00 7.750,00 78,02 82,01 2.550,00 86,31 90,38 2.010,00 6.000,00 95,29 530,00 800,00 14.991,00 541,00 833,00

719,00 7.800,00 78,08 82,50 2.550,00 86,38 90,72 2.100,00 6.100,00 95,29 535,00 810,00 14.991,00 541,00 833,00

718,00 7.799,00 78,07 82,30 2.550,00 86,37 90,59 2.060,00 6.052,00 95,29 533,00 801,00 14.991,00 541,00 833,00

718,40 7.799,03 78,05 82,26 2.550,00 86,33 90,47 2.059,95 6.052,38 95,29 531,36 801,38 14.991,00 541,00 833,00

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 RADE KONCAR SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE

132.870,09 72.592,10 23.882,07 19.830,32 15.287,90 11.956,05 11.350,80 10.995,65 7.606,90 7.375,00 6.078,94 5.312,40 4.385,58 2.578,42 2.416,82

4.400,00 3.799,00 93,70 87,10 88,70 1.850,00 93,20 607,00 501,00 26.000,00 41.100,00

4.401,00 3.800,00 94,50 87,30 88,70 1.850,00 93,20 610,00 505,00 26.005,00 41.100,00

4.400,24 3.799,64 94,38 87,10 88,70 1.850,00 93,20 608,82 504,35 26.002,12 41.100,00

4.400,24 3.799,64 58,15 53,67 54,65 1.850,00 57,42 608,82 504,35 26.002,13 41.100,00

-2,26 % 478873 0,91 % 88369 0,00 % 482777 -1,10 % 16417 -2,28 % 21104 0,00 % 12866 -1,32 % 16600 0,66 % 326 -1,89 % 1171

143.220,46 69.829,57 38.622,16 10.342,71 6.959,90 6.175,68 6.060,66 1.973,76 1.826,76

-0,01 % 38272 0,00 % 30429 0,00 % 22500 0,00 % 15069 0,00 % 12806 -0,41 % 8080 -0,11 % 8400 0,00 % 105000 -4,55 % 7794 4,65 % 15297 -1,62 % 202 18,18 % 216

3.521.024,00 2.038.743,00 1.777.725,00 1.205.520,00 897.426,42 784.568,00 773.556,00 420.000,00 327.348,00 68.804,28 13.673,13 2.808,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB RMDEN03 RMDEN10 RMDEN08 RADE RMDEN04 GRNT TEL MPT REPL

2219 5115 40398 282 1025 1286 70 52 841 184 855 1398 1037 62 196

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN A2016 A2015 TETO A2014 A2013 IMLK JESV A2012 AERO ENHL MOIN YUCM SJPT

-0,50 % -1,40 % -1,01 % 0,70 % 0,48 % -1,59 % 0,22 % -3,65 % 0,68 % 2,56 % -2,60 % 0,00 % 1,65 % 0,00 % -2,38 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKP FBIHKN FBIHKE FBIHKO FBIHKC FBIHKM PRPFRK2 FBIHK1A MIGFRK2 FDSSR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro 59,88 14,19 0,59 70,32 14,91 9,30 162,14 211,44 9,04 40,08 7,11 3,80 4,23 41,58 12,33

BANJALU KA BURZA RSRS-O-E RSDS-O-C MPRD-L1 HETR-R-A RSRS-O-D DEST-R-A RSRS-O-C ZPTP-R-A TLKM-R-A

+

Oznaka

Utorak 5/7/2011

-0,14 % 0,37 % 0,06 % 0,23 % -11,98 % 0,07 % 0,23 % -1,44 % -0,79 % 0,00 % -0,93 % -4,07 % 19,94 % 0,00 % -7,96 %

14866 10.679.729,00 517 4.032.100,00 32892 2.567.145,46 23884 1.964.598,20 616 1.570.800,00 17053 1.472.261,56 16032 1.450.421,88 682 1.404.888,00 210 1.271.000,00 13087 1.247.060,23 2221 1.180.146,00 938 751.690,00 50 749.550,00 1210 654.610,00 744 619.752,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,03 % 0,33 % 0,40 % 0,00 % 0,11 % 0,00 % 0,22 % -0,19 % 0,79 % -0,38 % 0,00 %

471 435 23918 24407 9100 239 4216 353 418 8 4

2.072.515,00 1.652.845,00 1.390.842,42 1.309.855,68 497.317,62 442.150,00 242.094,74 214.915,00 210.818,00 208.017,00 164.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava Sarajevo oiguranje Mak. telekom Skopje Agrobanka Kom. banka Skopje

+2,56% +1,67% +0,79% +0,37% +0,33%

+

Powered by

business.hr

Telekom Srspke -1,89% Gorenje -1,59% Zavarovalnica Triglav -1,4% Krka +0,5% NIS -0,14%

Telekom Slovenije

Petrol

Jedna od rijetkih u Ljubljani ija je cijena u ponedjeljak rasla bila je dionica slovenskog Telekoma, koja je prometom nešto manjim od 20.000 eura zauzela tre e mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja.

Cijena joj je porasla u odnosu na petak 0,7 posto pa je zadnja zabilježena iznosila 71,5 eura. To je ujedno bila najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom, dok je najniža bila na razini 70 eura.

Negativna serija dionica slovenskog naftaša nastavljena je i na po etku novog tjedna padom cijene od 3,65 posto. Posljednja zabilježena tako je iznosila 211 eura, a prometom do 11.000 eura ta se dionica našla me u sedam najtrgovanih u Ljubljani.

Tijekom dana njome se trgovalo u rasponu od 209 do 212 eura, a vlasnika su promijenile 52 dionice.

Indeks SBITOP bio je u minusu 0,85 posto.

+0,70 -3,65

REGIONALNI INDEKSI -0,85% BIRS -0,91% 735,30 1.030,47 Belex15 -1,18% FIRS -0,42% 739,87 1.973,20 Belexline -0,83% MBI10 -0,07% 1.374,25 2.585,69 SASX10 -3,70% MONEX20 -0,85% 998,93 11,558.13 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,11% ponedjeljak 4. srpnja 2011.

1.044,16 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,54% 2.819,42 +0,86% BUX +0,14% 22.765,19 +0,85% ATX -0,04% 2.801,00 +1,30% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,44% ponedjeljak 4. srpnja 2011.

FTSE100 6.025,68

DAX 7.441,77

CAC40

4.006,31

MICEX 1,705.61

AMERI»KI INDEKSI DJIA +1,63% S&P500 +1,44% 12,582.80 1.339,67 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,53% petak 1. srpnja 2011.

2.816,03

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

VB CROBEX10

109,4527

23,27

OTP indeksni

45,5730

23,20

NFD Aureus US Algorithm 131,2562

20,63

KD Nova Europa

7,1262

19,60

OTP MERIDIAN 20

93,2708

18,28

Ilirika Azijski tigar

50,5304

-12,27

ST Global Equity

43,3540

-5,08

NFD Aureus BRIC

26,4942

-3,79

AC GDEM

10,5089

-2,62

Ilirika BRIC

103,0531

-2,19

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,4200

13,23

PBZ Global fond

108,9048

12,57

Allianz Portfolio

119,3042

12,34

OTP uravnoteženi

116,2021

9,84

ICF Balanced

125,2146

9,39

10,6592

-1,53

ST Balanced

166,2445

-1,21

KD Balanced

8,1154

0,13

142,1700

1,10

79,1740

1,64

ZB global NFD Aureus E. M. B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

AC GBEM

Valuta

HPB Dynamic OTP MERIDIAN 20 AC Rusija KD Nova Europa Prospectus JIE MP-Global HR Ilirika JIE NFD Aureus New Europe Raiffeisen Emerging Markets C-Zenit Platinum Global Opportunity KD Prvi izbor NFD Aureus Global Developed Raiffeisen World MP-Bric HR VB High Equity A1 ZB euroaktiv Ilirika BRIC ZB aktiv ST Global Equity HI-growth HPB Dionički PBZ I-Stock HPB Titan FIMA Equity Platinum Blue Chip Ilirika Azijski tigar ZB trend HPB WAV DJE

kn € € kn kn kn € kn € kn $ kn kn € kn kn kn € € kn kn € kn kn € kn € € € €

50,3272 93,2708 42,1329 7,1262 58,7998 318,5482 157,5522 110,8751 55,5900 52,7388 13,5437 12,6131 93,3058 104,3600 325,7392 47,6244 90,6100 107,3300 103,0531 100,6300 43,3540 8,3852 92,8418 68,6017 70,6500 77,3654 83,9205 50,5304 129,5600 98,7941

1,26 1,25 1,20 1,06 1,05 0,98 0,95 0,94 0,89 0,83 0,81 0,79 0,69 0,68 0,68 0,65 0,64 0,62 0,62 0,61 0,57 0,50 0,49 0,49 0,49 0,47 0,44 0,42 0,41 0,41

-2,03 -2,33 -9,07 -7,30 -7,91 -0,67 -6,28 -6,51 -6,11 2,84 -4,64 -4,38 -2,54 -3,20 -5,41 -2,40 1,95 0,57 -6,47 -5,08 -3,12 -1,36 1,82 -5,31 -4,35 1,72 1,50 -5,74 -1,97 1,62

3,19 4,01 -9,44 -2,60 -5,12 -0,30 -8,14 -9,44 -9,68 5,30 -4,41 -2,95 -4,39 -0,72 -11,81 -4,24 8,24 3,13 -13,85 -3,22 -6,78 -2,50 10,96 -1,42 -3,03 1,99 -1,11 -18,58 -4,59 1,74

1,35 18,28 7,35 19,60 3,84 15,91 1,46 -1,23 2,34 6,15 15,78 11,34 2,65 12,30 2,09 4,51 16,05 13,18 -2,19 5,45 -5,08 5,26 7,32 17,97 3,18 -1,77 -0,43 -12,27 4,97 16,25

-13,22 -2,17 -18,16 -8,72 -11,33 -7,08 7,04 3,97 -15,33 -17,32 -8,80 2,81 -1,23 0,55 -6,03 -17,95 -3,11 0,99 2,05 0,13 -7,52 -1,87 -1,29 -9,08 -8,44 -3,56 -4,90 -15,30 3,03 -0,32

3,19 4,01 -9,44 -2,60 -5,40 -0,66 -8,14 -9,44 -9,68 5,30 -4,41 -2,95 -4,39 -0,72 -12,33 -4,24 8,24 3,13 -13,85 -3,22 -6,78 -2,98 10,96 -1,42 -3,03 1,96 -1,11 -18,58 -4,59 1,74

20,216 12,407 8,268 19,724 23,028 4,858 86,849 9,852 22,898 6,102 7,819 5,358 53,283 40,203 6,147 12,000 10,489 242,574 28,452 489,396 12,642 65,853 22,698 230,939 9,191 18,340 8,575 5,172 162,811 15,095

4,84 3,18 4,32 3,71 4,42 3,10 6,68 2,66 3,53 3,37 3,78 8,39 5,59 7,75 3,31 3,75 3,12 7,16 1,49 5,02 10,69 9,35 5,74 3,96 3,94 7,08 3,49 4,11 8,68 3,83

01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi kn C-Premium kn HPB Global kn ST Balanced kn Ilirika JIE Balanced € ZB global € ICF Balanced kn KD Balanced kn Agram Trust kn HI-balanced € PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Erste Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

116,2021 5,7578 103,0039 166,2445 145,1882 142,1700 125,2146 8,1154 71,3662 10,1474 108,9048 152,2200 119,3042 107,8500 10,6592 129,4200 79,1740

2,02 0,56 0,53 0,50 0,50 0,39 0,34 0,31 0,29 0,23 0,16 0,13 0,13 0,13 0,05 -0,03 -0,14

-0,59 1,59 -0,33 -2,05 -4,63 -4,55 4,27 -3,15 1,03 -0,12 -1,52 -3,04 1,44 -1,66 -3,53 2,63 -0,76

7,99 2,95 5,29 -2,63 -4,30 -3,67 10,71 -3,08 2,05 -0,74 4,27 -1,51 3,59 -0,48 -5,22 6,31 -6,71

9,84 5,42 1,93 -1,21 4,46 1,10 9,39 0,13 6,13 5,35 12,57 2,35 12,34 2,88 -1,53 13,23 1,64

2,74 -11,76 0,52 6,18 7,10 3,58 2,78 -3,76 -0,50 0,16 5,33 4,87 8,60 5,93 2,78 0,45 -4,60

7,99 2,95 5,29 -2,63 -4,30 -3,67 10,71 -3,08 2,05 -1,04 4,27 -1,92 3,58 -0,48 -5,22 5,93 -6,71

39,296 12,222 96,530 16,528 40,662 697,986 18,878 6,686 15,593 77,333 314,407 302,973 8,214 173,224 13,997 115,522 13,636

5,55 4,41 5,74 8,48 5,44 10,00 9,17 5,46 2,98 9,35 9,80 8,84 2,14 1,32 2,33 10,45 4,96

01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011

€ € € kn € € € €

160,9900 131,8644 129,1687 166,9557 11,7516 177,3200 135,0400 126,0837

0,07 0,04 0,01 -0,01 -0,05 -0,06 -0,07 -0,28

0,39 0,59 1,14 1,09 1,53 -0,06 1,84 -2,45

1,18 1,78 3,72 3,10 3,33 1,65 3,63 -0,63

0,57 4,80 6,69 8,11 5,06 4,77 7,17 1,15

4,88 4,46 4,56 7,97 1,74 6,50 4,57 4,27

1,18 1,78 3,72 3,10 3,35 1,65 3,62 -0,63

173,931 202,100 28,826 74,658 8,401 550,057 632,865 18,340

10,00 8,31 5,74 6,68 9,35 9,10 8,08 5,55

01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011

kn kn € kn kn kn kn € kn € kn kn € kn kn $ kn kn

137,1476 104,2433 127,3899 140,9157 133,8591 118,9247 11,5038 10,8378 109,9246 107,3500 133,9114 164,8468 141,2799 147,0300 140,2600 125,3320 124,1999 100,9708

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,64 1,60 0,59 0,79 0,53 0,76 0,67 0,74 0,66 0,80 0,53 0,58 0,46 0,54 0,56 0,23 0,55 0,51

1,27 1,65 1,16 1,63 1,21 1,50 1,51 1,41 1,25 1,68 1,03 1,27 0,94 1,42 1,15 0,56 1,42 N/A

2,98 3,14 2,71 3,00 2,79 3,20 3,03 3,07 2,82 3,23 2,20 2,45 1,91 3,25 2,91 1,21 2,63 N/A

4,30 2,18 4,26 4,51 5,21 4,86 5,20 3,95 4,52 4,09 6,15 4,67 3,21 4,73 4,28 3,70 4,00 N/A

1,27 1,65 1,16 1,63 1,21 1,50 1,51 1,41 1,26 1,67 1,03 1,27 0,94 1,42 1,14 0,56 1,42 0,97

37,739 7,005 561,310 117,063 363,999 151,500 183,565 29,076 170,544 199,641 1257,331 2602,710 117,835 1413,336 1026,761 42,394 217,259 5,040

7,50 1,92 8,94 7,77 5,74 3,65 2,76 2,08 2,14 1,77 12,26 10,94 10,94 8,35 8,08 6,22 5,52 0,43

01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011 30.06.2011 01.07.2011 01.07.2011 01.07.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,9557

8,11

Erste Bond

135,0400

7,17

HPB Obveznički

129,1687

6,69

HI-conservative

11,7516

5,06

PBZ Bond fond

131,8644

4,80

160,9900

0,57

ZB bond

OTP euro obveznički

126,0837

1,15

Raiffeisen Bonds

177,3200

4,77

PBZ Bond fond

131,8644

4,80

HI-conservative

11,7516

5,06

ZB bond PBZ Bond fond HPB Obveznički Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ST Cash Platinum Cash PBZ Euro Novčani HI-cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond OTP novčani fond Certus Cash

+

OGLAS

Đuro Đaković najskuplji u posljednjih 30 mjeseci Uz nešto veći promet nego uobičajeno dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su otvorili novim padom. Crobex je kliznuo 0,27 posto, na 2230,68 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo 0,12 posto, na 1208,68 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 26,6 milijuna kuna.

"Obujam trgovanja pokazuje da je na tržištu bilo nešto življe nego prijašnjih tjedana, a na listu milijunašica uvrstile su se četiri dionice. No, Crobex indeks stagnira", kazao je za Hinu

Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermärkische banci. Najlikvidniju poziciju zauzeo je HT, čija je cijena ostala nepromijenjena na 257 kuna. Na HT je potrošeno 2,8 milijuna kuna.

oklopi i spremnici

Dionica Đure Đakovića zadnjih dana bilježi velike stope rasta, a u ponedjeljak je bila druga najtrgovanija na Zagrebačkoj burzi. Đuro Đaković je na tržištu kapitala zahvaljujući rastu od go-

vlasnika promijenile 334 dionice. Više od milijun kuna potrošeno je i na Zabu te povlašteni Adris čije se cijene nisu ozbiljnije promijenile.

ZDRAVko STIPETIĆ, predsjednik Uprave Đuro Đaković holdinga, čija je dionica u ponedjeljak skočila gotovo sedam posto

Tko diže Magmu?

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

STAGNACIJA CRobEXA Dionički indeksi Zagrebačke burze u ponedjeljak su blago pali uz redovan promet koji je iznosio gotovo 30 milijuna kuna

tovo sedam posto dosegnuo najvišu cjenovnu razinu u posljednje dvije i pol godine - 68,99 kuna. Razlog tako velikog rasta može se naći u potpisanom sporazumu s Janafom o gradnji triju spremnika, kao i očekivanom velikom rastu prihoda zahva-

ljujući proizvodnji oklopnih vozila.

S druge strane, dionica Diokija u ponedjeljak je minusom od šest posto pala na drugu najnižu razinu ove godine. Diokijem se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 21.384 kune, pri čemu su

REGIJA

Ljetna vrućina drži indekse u crvenom Početak novog tjedna donio je minuse na većini burzi u regiji, a padom od 3,7 posto istaknuo se sarajevski indeks SASX-10 zaključivši dan ispod 1000 bodova. Širem indeksu SASX 30 vrijednost je pak rasla blagih

0,11 posto. Svim trgovanijim sarajevskim dionicama vrijednost je pala, a najviše dionici BH Telecoma čija je posljednja cijena iznosila 20 konvertibilnih maraka, što je 4,76 posto niže u odnosu na petak.

Bosnalijek je bio u minu-

su od 2,31 posto, dok je cijena sarajevskoj Fabrici duhana pala 1,62 posto, na zadnjih zabilježenih 67 konvertibilnih maraka.

Nijednom dionicom nije se trgovalo u iznosu većem od 15.000 KM. Beogradski su brokeri

najviše posla imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu od 10,7 milijuna dinara, dok joj je cijena u odnosu na petak pala 0,14 posto, na 718 dinara.

BELEX 15 bio je u minusu 1,18 posto. B. St.

Među dobitnice se uvrstila i dionica Magme. Uz promet od 800.000 kuna, cijena joj je porasla 0,97 posto, na 8,58 kuna. Početkom prošloga tjedna dionica Magme bila je pod snažnim pritiskom zbog nesuglasica između te trgovačke tvrtke i njezinog beogradskog poslovnog partnera NCA Investment Groupa.

Oporavak dionice Magme uslijedio je u petak, kada je tvrtka izvijestila da je ponudila na prodaju sve svoje poslovne udjele u društvima koja se bave poslovanjem u sklopu Turbo limač asortimana te da postoje potencijalni investitori.

Nikola Sučec

bRoJkE

0,91 0,07 posto pao je banjalučki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Vijest da je nezaposlenost u Njema koj u svibnju pala na najnižu razinu u posljednjih 20 godina nije za sve bila dobra - savezni ured za rad zbog pada nezaposlenosti ukinut e oko 10.000 radnih mjesta.

Direktor tog ureda Frank-Jürgen Weise za Bild je izjavio da e 10.000 radnih mjesta biti ukinuto do 2015. Ve ina rezova u kojima e ured izgubiti oko 10 posto zaposlenih provest e se me u zapo-

slenicima s ugovorima na odre eno i tako što se ne e popunjavati upražnjena mjesta zaposlenika koji odu u mirovinu. Weise je istaknuo i kako planirane rezove, koji e više zahvatiti administrativno osoblje

nego savjetnike za nezaposlene, tek treba odobriti vlada u Berlinu, koju je sigurno obradovala objava da je nezaposlenost u najve em europskom gospodarstvu pala ispod tri milijuna ljudi. B.hr/H

DOBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine +11,9% Sun ani Hvar +6,33% Quaestus nekretnine +4,9% Slatinska banka +4,42% Jadransko osiguranje +3,47%

GUBITNICI DANA (ZSE) Solaris HGspot Riviera Pore Varteks Lucidus

INDEKSI CROX Mirex

27 Raste

8 Nema promjene

-17,37% -12,25% -7,35% -6,73% -6,28% 37 Pada

Vrijed.

1,239,78 162,46

Prom.

0,31% 0,14%

Sirova nafta 95,42 Prirodni plin 4,28 Zlato 1,487,41 Srebro 33,84 Goveda 112,02 Kava 289,62

2,72% 1,40% 0,83% 2,35% 0,00% 2,76%

DOBAR POSLODAVAC

Trećina osoblja Bijele kuće zarađuje više od sto tisuća USD Na pla e 454 zaposlenika Bijele ku e troši se ukupno 37.121.463 dolara godišnje, što zna i da je prosje na pla a 81.765 dolara.

Iako je ve i ta brojka dobrano iznad prosje ne ameri ke pla e, stvari postaju još bolje - više od tre ine zaposlenika, odnosno njih 141, imaju pla u ve u od 100.000 dolara, piše CNNMoney. Najve a pla a zaposlenika Bijele ku e iznosi 172.200 dolara, a prima je ak 21 osoba, dok je najniža ispla ena pla a za nekoga tko radi puno radno vrijeme 41.000 dolara. Treba spomenuti i da tri zaposlenika rade besplatno.

Me u najpla enijim suradnicima Baracka Obame su najpoznatiji zaposlenici Bijele ku e, poput tajnika za tisak Jaya Carneya, savjetnika Davida Plouffea i šefa osoblja Billa Daleya.

Iako sada imaju pla e na kojima im mnogi zavide, neki od njih ranije su zara ivali i puno više. Plouffe je tako napustio mjesto konzultanta na kojem je imao pla u od 1,5 milijuna dolara, dok je Daley lani od banke JPMorgan, gdje je bio direktor korporativne odgovornosti, dobio pla u i bonuse vrijedne 8,7 milijuna dolara.

Nikolina Rivosechi

NAJVE A pla a zaposlenika Bijele ku e iznosi 172.200 dolara, a prima je 21 osoba

(PRE)SKUP STIMULANS

Obama spas svakog radnog mjesta platio 278.000 dolara

BARACKU OBAMI bilo bi bolje da je svima dao ek na 100.000 dolara

Vije e ekonomskih savjetnika Bijele ku e objavilo je u petak da je program oporavka gospodarstva predsjednika SAD-a Baracka Obame otvorio ili spasio 2,4 milijuna radnih mjesta. Iako brojka djeluje impresivno, kada se usporedi s troškom od 666 milijardi dolara poreznih obveznika izdvojenih

za pomo gospodarstvu, ispada da je svako radno mjesto pla eno ak 278.000 dolara.

Da rezultat i nije nešto na što Obama može biti ponosan, ukazuje i vrijeme objave izvješ a. Naime, petak je bio zadnji radni dan prije produženog vikenda zbog Dana nezavisnosti, što po-

Ho e li Crobexi uspjeti preokrenuti negativan trend s po etka tjedna, pratite na...

kazuje da je Obamina administracija željela utopiti izvješ e u prazni kom raspoloženju.

Umjesto da je tvrtkama dao 666 mlrd. dolara, Obama je svakom radniku koji gubi posao mogao uru iti ek od 100.000 dolara i još bi uštedio 427 mlrd. dolara. D. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Zbog niske nezaposlenosti 10.000 Nijemaca ostaje bez - posla

www.business.hr

UKRATKO...

Umro Otto von Habsburg Austrijski nadvojvoda Otto von Habsburg, sin posljednjeg austro-ugarskog cara Karla, nesu eni car te monarhije te dugogodišnji po asni predsjednik Paneuropske unije, umro je u ponedjeljak u 98. godini života u svom domu u Baravskoj.

Mladi izba en iz sudnice Ratko Mladi u ponedjeljak je izba en iz haaške sudnice na zahtjev predsjedavaju eg suca Alophonsa Oriea kojemu je stalno upadao u rije .

Sting zbog represije ne e svirati u Kazahstanu Britanski glazbenik Sting otkazao je koncert u glavnom gradu Kazahstana Astani u znak prosvjeda protiv represije nad zaposlenicima u naftnom i plinskom sektoru te zemlje koji su u štrajku, rekavši kako to nije ozra je u kojem želi nastupiti.

www.business.hr