Business.hr broj 926

tEk OD 2013. 8

Na tri godine u zatvor zbog neisplate plaća

DANAS PRILOG CESIJA SVE VIŠE 13

Bandić bankama 'prodao' 246 mil. kuna dugova Zagrebački gradonačelnik ni u ovogodišnjem proračunu nije uspio osigurati novac za pokrivanje 119,4 milijuna kuna duga Zagrebačkom holdingu pa će ih, kroz ugovor o cesiji, Holdingu isplatiti Erste factoring

petak/subota 8 i 9/7/2011

broj 926 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ROhAtINSkI Ih IGNORIRA 4-5 Dragoljub Stojanov s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Bologni tvrdi kako je devalvacija cijena koju moramo platiti, osim ako ne želimo postati kolonija poput Argentine u 80-im godinama

Stojanov: Hrvatskoj je nužna interna devalvacija SPORNI SU PODUGOVORNI A AktI

Štern: Hrvatska ne želi mijenjati dioničarski ugovor s Molom Termin prvog susreta pregovaračkih timova hrvatske Vlade i Mola ovisit će prije svega o dovršetku pravnog mišljenja odvjetničkih ureda o spornim dokumentima 6

info&stav 2-3

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Biljana Starčić, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

nove sumnje protiv Čehoka HUP ostaje u GSV-u Hrvatska udruga poslodavaca objavila je kako je djelomično zadovoljna Vladinim prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenog zakona te da zasad ostaju u Gospodarsko socijalnom vijeću kroz koje žele postići dogovor i o preostalim spornim odredbama. "Ostale su neke odredbe kojima i dalje nismo suglasni, poput one da se već i za jedan mjesec kašnjenja s uplatom doprinosa može završiti u zatvoru, što u uvjetima u kojima poslujemo držimo neprimjerenom kaznom", poručuju iz HUP-a.

Protiv varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka Uskok je proširio istragu zbog sumnje da je s Davorom Pataftom i članicom Uprave Pataftine tvrtke N. Huljev oštetio gradski proračun za 4 mil. kn. Sumnja se da su sklopili više ugovora s namjerom da Pataftina tvrtka preuzme gradsku Zračna luka - Varaždin Airport. Patafta se fiktivnim ulaganjem u aerodrom od 6,2 mil. kn trebao domoći gradske tvrtke vrijedne najmanje 21 milijun kuna.

RaDIo takSI ZaGREB ŽEStoko na konkUREnCIJU

'Taxi Cammeu zabranite rad' Podnijeli su i prijavu Državnom odvjetništvu kako bi istražilo je li Gradski ured za promet pogodovao taxi Cammeu koste Minovskog Udruženje zagrebačkih taksista, Radio Taksi Zagreb, zatražilo je jučer da inspekcija zabrani rad Taxi Cammea i zapečati njegove prostorije jer na ulicama, kako tvrde, radi sa čak 115 vozila umjesto sa 76, koliko je dozvola dobio na natječaju Grada.

Kako su jučer na konferenciji kazali predstavnici taksista, Radio Taksi Zagreb podnio je i prijavu Državnom odvjetništvu kako bi se istražilo je li Gradski ured za promet pogodovao Taxi Cammeu Koste Minovskog.

"Smatramo da je u pitanju korupcijska afera velikih razmjera, jer da mi radimo ono što radi Cammeo, bili bismo i te kako kažnjeni", ustvrdio je Igor Ukalović, tajnik Udruženja.

PRoZIVaJU Za koRUPCIJU Predstavnici Radio Taksi Zagreba Emir Pašalić (glasnogovornik) i Igor Ukalović (tajnik) foto đurđević/ cropix

Zagrebački taksisti objašnjavaju kako su do brojke od 115 vozila Taxi Cammea došli dobrim, starim načinom snimanjem i zapisivanjem registracijskih oznaka.

krivotvorene dozvole

Kako svih 115 vozila ima na krovu istaknut cjenik, "stari" taksisti zaključili su da neki imaju krivotvorene dozvole. Radio Taksi Zagreb stoga je zatražio od nadležnih tijela da pokrenu poništavanje dozvola izdanih Taksi Cammeu.

Zagrebački taksisti promatranjem su također za-

ključili da Cammeovi taksiji stoje na kolniku u Ulici grada Vukovara, na mjestima za invalide, pješačkim prijelazima, prometnicama, ZET-ovu terminalu na Savskom mostu, pločnicima, da voze u suprotnom smjeru.

Ipak, zagrebački taksisti imaju razumijevanja za svoje kolege u Cammeu i kažu da ne krive njih jer ionako rade prekovremeno za sitan novac, a izloženi su i mobingu.

"Glavni cilj mobinga je da sami odu kako ih se ne bi u potpunosti platilo. Imamo primjer radnika koji CaMMEo radi sa 115 vozila umjesto sa 76, što su, kažu, utvrdili ‘snimanjem’ foto konjević/cropix

je za više od dva mjeseca u Taxi Cammeu dobio 1112,72 kuna", tvrdi Ukalović.

Minovski bez komentara

Što se tiče verbalnih i fizičkih sukoba, ističe kako nije upoznat s tim da vozači Radio Taksi Zagreba zovu vozače Cammea i šalju ih na nepostojeće adrese, a zbog tučnjava između vozača im je žao.

Kosta Minovski, vlasnik Taxi Cammea, nije želio komentirati optužbe Radio Taksi Zagreba. Sindikat hrvatskog vozača izvijestio je da je odustao od za danas najavljenog štrajka vozača Taxi Cammea u Zagrebu jer je u postupku mirenja postignut dogovor s poslodavcem. Dogovoreno da će od ponedjeljka vozači Taxi Cammea u Zagrebu raditi po sistemu - jedan tjedan pet dana po 10 sati, a drugi tjedan četiri dana po pet sati, rekao je predsjednik sindikata Miljenko Gorčin.

N. C., H

››

brojka

biser dana Švercao je 75 tona šećera.

Nema toliko velikog Isusa koji bi mogao sprati sve njegove grijehe

750 milijuna kuna stajat će najmanje državu povrat stranim državljanima imovine koja im je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine

HrVoje ToMasoViĆ, predsjednik splitskoga HSP-a, o inicijativi gradonačelnika Željka Keruma za postavljanje divovskoga isusova kipa na Marjanu

Čakovečki mlinovi nude 1,25 kn/kg pšenice Otkupljivači se o cijenI pšenice nisu izjasnili ni na sastanku s predstavnicima seljačkih udruga održanom jučer u Ministarstvu poljoprivrede. Na sastanku se mogla čuti informacija da su Čakovečki mlinovi ponudili 1,25 kuna za kilogram pšenice.

Hrvatska poljoprivredna komora predložila je da se u sustav skladišnica uključi i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) tako da za pšenicu predanu u licencirane silose isplati seljacima 1 kunu. Zato su očekivali da će na sastanku biti i predstavnici HBOR-a, no nisu se pojavili. Predložen je stoga novi sastanak s predstavnicima banaka kako bi se dogovorili povoljniji uvjeti kreditiranja poljoprivrednika.

Ministar Petar Čobanković seljacima je poručio da ne mogu očekivati da im netko stalno sufinancira razdoblje u kojem će kalkulirati i otezati s prodajom pšenice kako bi ostvarili što veći profit.

Mario Talajić, direktor Agrokor trgovine, ponovio je da je situacija na tržištu još nejasna i da će Agrokor cijenu objaviti za desetak dana. Najavio je da će do sljedeće žetve i Agrokor licencirati svoje silose. M. G.

uVodnik

Jednom je i Dalić u pravu

››

nikola sučec nikola.sucec@business.hr

N

akon preporuke Međunarodnog monetarnog fonda prema kojoj bi Hrvatska trebala provesti internu devalvaciju smanjenjem cijena i plaća, kritičari monetarne politike koju vodi guverner HNB-a Željko Rohatinski dobili su novi vjetar u leđa.

Na HGK-ovu okruglom stolu čija je tema bila monetarna politika uoči ulaska u Europu nije bilo predstavnika hrvatske monetarne vlasti, koju su sudionici skupa žestoko kritizirali.

Boje hrvatske vlade (ujedno HNB-a koji je odbacio MMFovu preporuku o devalvaciji) na skupu je branila ministrica financija Martina Dalić. Prema njezinim riječima, MMFove preporuke za Hrvatsku ne stoje jer su preopćenite, a Hrvatska ne ulazi u okvire mainstream ekonomije jer nije ni Kina ni Amerika. Osim očitog, ministrica je zaboravila i da radi u zemlji u kojoj je neracionalnost i nekonvencionalnost u poslovanju drugo ime za svakidašnjicu.

No treBa Biti iskren i priznati da je ministrica potpuno u pravu kada kaže da nismo Kina ili Amerika. Te dvije zemlje u posljednjih šest

foto konjević/cropix

osTaLi Čekaju

godina nisu imale vladu koja je ulagala samo u infrastrukturne projekte i još se uvijek kune u njih. Supersila i supersila u nastajanju nisu imale ni premijera koji je pokušao pobjeći od zakona, njihovo gospodarstvo ne mogu uzdrmati malverzacije u jednoj kompaniji poput Ine ili Podravke, a i njiho-

vi proračuni nisu alat populističke politike. U duhu isticanja očitih stvari ne smijemo zaboraviti da Kinezi jedu štapićima te da američki bruto domaći proizvod iznosi oko 15.000 bilijuna dolara.

Vjera u infrastrukturne projekte, strane ulagače i njihov novac svojedobno nije bio loš koncept, no on se

Ministrica ima pravo kada kaže da nismo Kina ili Amerika.

Te zemlje u posljednjih šest godina nisu imale vladu koja je ulagala samo u infrastrukturu, gospodarstvo im ne mogu uzdrmati malverzacije u kompaniji poput Ine ili Podravke...

potpuno izlizao. Temeljni je problem što Hrvatska vapi za novim tehnologijama, radnim mjestima i proizvodnjom robe koja bi konkurirala u inozemstvu - novim gospodarskim modelom. Problem je što Vlada to očito pitanje ili ignorira ili ne želi priznati da smo svi stjerani u kut.

tema 4-5

ROHATINSKI IH IGNORIRA Skup ekonomista različ politici bio je ujedinjen u tome da sadašnja politika HN

Stojanov: Hrvatsko nužna interna deva Monetarna politika kakvu provodi Hrvatska narodna banka je neadekvatna i postala je sama sebi svrhom, a valutna klauzula uteg oko vrata građanima i tvrtkama, smatraju ekonomisti koje je okupio HGK na čijem je čelu Nadan Vidošević, ali o tome kako bi kunom trebalo upravljati nema suglasnosti Hrvatska monetarna politika postala je neadekvatna, besmislena je u trenutačnoj recesiji te je nadređena ekonomskoj politici, a valutnu klauzulu na depozite i kredite treba što prije ukinuti. Zaključci su to diskusije "Monetarna politika u procesu ulaska Hrvatske u Europsku Uniji", koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Skup je okupio niz ekonomista čija su mišljenja blago rečeno bila nepomirljiva, a sama je rasprava u nekoliko navrata otišla daleko od monetarne sfere.

Monetarnih se pitanja najviše držao Dragoljub Stojanov, profesor na fakultetima u Sarajevu i Bologni. Prema njegovim riječima, cijela Hrvatska je zatočenik triju iluzija - kvazimonetarizma, neoliberalizma te političkog i ekonomskog pragmatizma.

"Ne želimo li da Hrvatska postane periferna kolonija Europe slična državama 19. stoljeća, moramo provesti ili internu devalvaciju ili devalvaciju, tj. deflaciju, kako bismo se malo više osamostalili.

Ni jedan od tih scenarija neće biti baš veseo", poručio je.

Na pitanje koliko bi štetu uzrokovala devalvacija s obzirom na deviznu zaduženost građana, Stojanov je iznimno mirno odgovorio kako je to

cijena koju moramo platiti, osim ako ne želimo postati kolonija poput Argentine u 80-im godinama prošlog stoljeća. "U EU ulazimo velikim dijelom zbog onih koji nas primaju, a ne zbog nas", rekao je Stojanov.

Najkonkretnije prijedloge i kritike HNB-u uputio je Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali nije se u cjelini držao teme. Prema njemu, današnja monetarna politika je neefikasna i nadređena je ekonomskoj politici.

"Sada smo u fazi restriktivne monetarne i fiskalne politike, u 'mrtvoj zoni' kada ne možemo izaći iz recesije, već možemo samo tonuti u depresiju u kojoj tehnički već jesmo. Kako bismo se izvukli, potrebni su nam novi investicijski ciklus okrenut kapitalnim dobrima i napredak u tehnologiji proizvodnje koja je ključni čimbenik progresa svake zemlje", kazao je.

Povijesno ne klauzuli

Prema Lovrinovićevu modelu, ulaganje u tehnologiju, inovacije i obrazovanje potpomogla bi i država, a nositelji napretka bile bi velike kompanije. Deindustrijalizacija i gubljenje proizvodnih znanja odvodi nas u ovisnost, koja će rezultirati konzumeriznom i idiotizmom.

Iako ulazak u eurozonu znači gubitak monetarne suverenosti, Lovrinović je pozvao na jačanje suverenosti jer je eurozona udaljena barem desetak godina. U međuvremenu bi trebalo izdavati investicijske obveznice za projekte koji su nužni, ali nisu zanimljivi privatnicima, a kupovala bi ih Narodna banka i ostali ulagači; trebalo bi pokrenuti kreditiranje u kunama, a umjesto devalvacije tečaja trebalo bi postaviti ciljanu inflaciju i uključiti HNB u proces demokratskog odlučivanja.

"MMF je jedini shvatio da valutna klauzula predstavlja najveći rizik za naše banke, jer su devizne rezerve nedovoljne i neće se puniti kao prije. Zbog toga klauzulu na depozite i kredite treba ukinuti", jasan je bio Lovrinović. Šef HGK Nadan Vidošević kazao je da je hrvatska fiskalna politika bila neodgovorna i populistička pa je uz rigidnu tečajnu politiku stradao realni sektor i danas nemamo ekonomiju spremnu za globalno tržište.

Na samom početku skupa ministrica financija Martina Dalić pokušala je diskreditirati MMF-ove preporuke rekavši: "Ne možemo se oslanjati samo na preporuke međunarodnih institucija.

IvAN LOvRINOvIć, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ponovno je svirao u stare keynesijanske gusle inzistirajući na državi kao pokretaču potražnje za velikim projektima koje će raditi velike hrvatske kompanije kao nečem neviđenom u Hrvatskoj

Bilo bi to prihvaćanje suviše pojednostavljenih zaključaka. Hrvatska nije ni Kina ni SAD, tu ne vrijede mainstream ekonomske teorije, a u tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne dovodim u pitanje. Hrvatska ima malu, otvorenu i visoko euriziranu ekonomiju".

Zanimljivo, na skupu nije bio ni jedan predstavnik HNB-a.

Eurozona nije lijek

Guverner mađarske središnje banke Andras Simor prvi je upozorio na to da članstvo u Europskoj uniji ili eurozni ne štiti od ekonomske i financijske nestabilnosti.

"Za svaku je zemlju važno odabrati pravi monetarni režim, pogotovo za Hrvatsku koja stremi članstvu u eurozoni. U fazi pristupanja nužno je prilagoditi kamat-

ne stope i inflaciju, što zbog njihova smanjenja često izazove financijske balone pa treba birati strategiju koja će eliminirati nagle oscilacije u gospodarstvu", poručio je Simon. Njegova je misao vodilja da je primarna zadaća monetarne politike smanjenje svih nestabilnosti i reagiranje na pregrijavanja ekonomije. Žestoki zagovornik podčinjavanja euru, poljski ekonomist Dariusz Rosati, monetarna samostalnost smatra nepotrebnom. "Pristupanje eurozoni ukida transakcije troškove, valutni rizik, rizik krize valute i donosi transparentnije cijene, što u poljskom primjeru donosi benefit od 1,5 do 2 posto BDP-a godišnje". Prema Rosatiju, gubitak monetarne vlasti i nacionalne valute prihvatljiv je u zamjenu za članstvo

čitih stavova o kuni i euru, monetarnoj i fiskalnoj NB-a nije dobra

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

Snimio Saša ĆetkoviĆ

oj je alvacija ››

Na skupu o hrvatskoj monetarnoj politici nije bio ni jedan predstavnik HNB-a u eurozoni i profite koje ono donosi. "Gubitak kulturnog identiteta nije presudan jer je nacionalna valuta skup luksuz", smatra Rosati.

Što je kriva burza?

S njime se ne slaže Jože Mencinger, slovenski političar i ekonomist poznat po žestokim kritikama EU. On se osvrnuo na nedovoljno djelovanje središnjih banaka u ulozi regulatora. Kako se svi grijesi u zemljama poput Slovenije i Hrvatske ne bi pripisali samo tajkunima i bankama, Mencinger je objasnio kako su zakazali i središnji bankari dopustivši preveliku ovisnost o stranom kapitalu.

To je u Sloveniji postalo očito tek 2008. godine nakon kreditnog sloma izazvanog "kasino kapitalizmom" u kojem je kuponska privatizacija iznjedrila neodgovorne vlasnike imovine, a ne vlasnike kompanija. NaOGLAS

kon toga krenule su špekulacije na burzi i posuđenim stranim novcem stvoreno je golemo virtualno bogatstvo, koje je u 2008. godini brzo nestalo, za razliku od obveze vraćanja kredita.

Kao egzaktan primjer može se izdvojiti dionica Petrola, koja je na burzi svojevremeno vrijedila 250 eura.

Kad je počela "bitka za Petrol", cijena dionica skočila je na 1000 eura, a po završetku preuzimanja drastično je pala. "Dionice su se kupovale tuđim novcem koji treba vratiti. Posljedice loše regulacije su pregrijavanje ekonomije u samo dva sektora (građevina i osobna potrošnja), skok inozemnog duga od nule do 10 milijardi eura u tri godine i reforma plaća u javnom sektoru koja je donijela trajnu nestabilnost sustava i ovisnost o stranom kapitalu", zaključio je Mencinger.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

DRAGOljub STOjANOv s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Bologni tvrdi kako je devalvacija cijena koju moramo platiti, osim ako ne želimo postati kolonija poput Argentine u 80-im godinama prošlog stoljeća

tema 6-7

SPORNI SU PODUGOVORNI AKTI Termin prvog susreta e prije svega o dovršetku pravnog mišljenja odvjetni kih ur

ˇ Stern: Hrvatska n dioničarski ugov Hrvatski pregovara i, koji bi se ovog ljeta prvi put mogli na i za stolom s Molom, žele izmijeniti podugovorne akte, a prije svih pravilnik o radu Odbora izvršnih direktora, koji je donesen u rujnu 2010. godine, statut Ine iz 2009. i tzv. LODO, odnosno listu odgovornosti pri donošenju odluka Ugovor o me usobnim odnosima dioni ara, hrvatske Vlade i Mola, poznatiji kao dioni arski ugovor, suprotno estim najavama koje se mogu pro itati u ovdašnjim medijima, za hrvatski pregovara ki tim ni u jednom svojem segmentu nije

sporan i on ne e biti predmet pregovora i rasprava s ma arskim pregovara ima. Ono što hrvatska strana želi izmijeniti su podugovorni akti, a prije svih pravilnik o radu Odbora izvršnih direktora, koji je donesen u rujnu 2010. godine, statut Ine iz 2009. i tzv.

LODO, odnosno listu odgovornosti pri donošenju odluka.

"Hrvatski pregovara ki tim ne dovodi u pitanje legitimnost dioni arskog ugo-

››

vora i o njemu ne emo raspravljati. Hrvatska strana smatra da treba mijenjati podugovorne akte, odnosno statut i pravilnike koji reguliraju rad upravnih i pomo nih tijela u tvrtki", potvrdio je za Business.hr predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.

Prevelike ovlasti

Uz pravilnik o radu Odbora izvršnih direktora i statut, hrvatskoj je strani sporan i LODO, interni dokument

Zatvaranje sisa ke rafinerije ne e razmatrati NO u ovom sastavu, niti bi takvo što prihvatila hrvatska Vlada. Rafinerija Sisak je vrsto u energetskoj strategiji Hrvatske i kao takva e ostati i opstati DAVOR ŠTERN, predsjednik NO-a Ine SNIMIO HRVOJE DOMINI

koji Odboru izvršnih direktora daje prevelike ovlasti i umjesto pomo nog i savjetodavnog tijela Uprave, kakvo bi taj Odbor trebao biti posluje li u skladu s hrvatskim pravnim okvirom, daje mu pravo operativnog upravljanja kompanijom.

Stoga e hrvatski pregovara ki tim svu snagu usmjeriti prema nastojanjima da se izmijene upravo ti dokumenti, potvrdio je Štern. No termin prvog susreta dvaju pregovara kih timova, koji još nije ugovoren, ovisit e prije svega o dovršetku pravnog mišljenja dvaju nadležnih odvjetni kih ureda o spomenutim dokumentima. Hrvatska je strana reviziju dokumenata zatražila od odvjetni kog ureda Hanžekovi i partneri, dok je Ina to isto zatražila od ureda Madirazza i partneri.

Opcija zatvaranja

U me uvremenu je velika medijska buka podignuta oko navodnog zahtjeva Uprave Ine da joj Nadzorni odbor odobri zatvaranje Inine rafinerije nafte u Sisku. Spomenuta je opcija, ako je takav prijedlog doista došao s ma arske strane, u tom slu aju direktno kršenje odredbi dioni arskog ugovora iz 2003. godine. Naime, u poglavlju 9. spomenutog ugovora, koji se odnosi na preuzete obveze dvaju najve ih dioni-

MOSONYI TVRD

Sisak je strateš "Odgovorno tvrdimo da Rafinerija Sisak ne može i ne e biti zatvorena. Ona je važna za Hrvatsku, za lokalno gospodarstvo i za Inu. Ta je rafinerija jedna od Ininih strateških aktiva”, rije i su potpredsjednika NO-a Ine Gyorgyja Mosonyija kojima je reagirao na glasine o zatvaranju sisa ke rafinerije. On tvrdi da je Uprava Ine u plani-

ara, izrijekom stoji da se strateški ulagatelj obvezuje da e "...osigurati da lanovi NO-a i Uprave koje je on (Mol, op. B.hr) predložio koriste svoja glasa ka prava da bi osigurali da Ina zadrži i razvija rafineriju u Sisku i rafineriju u Rijeci u skladu s poslovnim planom". Štern upozorava kako je mogu nost zatvaranja bila samo jedan od scenarija koji je spomenut u dokumentu koji je razradio budu e poslovanje sisa ke rafinerije, a iju je analizu Uprava Ine poslala Nadzornom odboru. No hrvatski su lanovi NO-a ma arskim kolegama odmah dali do znanja da im je takav scenarij neprihvatljiv.

"Nije se raspravljalo o takvoj opciji, koja je samo navedena kao jedna i zadnja od teoretskih opcija u srednjoro nom strateškom planu. Takvu opciju sigurno ne e ni razmatrati NO u ovom sastavu, niti bi takvo što, pretpostavljam, prihvatila hrvatska Vlada. Rafinerija Sisak je vrsto u energetskoj strategiji Hrvatske i

a pregovaračkih timova hrvatske Vlade i Mola ovisit reda o spornim dokumentima

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

ne želi mijenjati vor s Molom OGLAS

DI

ška aktiva Ine ranju razvoja kompanije do 2015. zaključila da će ulaganja u modernizaciju rafinerije dosegnuti milijardu dolara, a da ta investicija nikada neće biti isplativa. Stoga je NO-u predloženo da razmotri alternativne mogućnosti razvoja rafinerije kako bi se sačuvala radna mjesta. Opcija zatvaranja Siska, tvrdi Mosonyi, nikada se nije razmatrala.

kao takva će ostati i opstati", kazao nam je Štern.

Malo vjerojatno

Slična je informacija stigla i iz same Ine, koja je danas priopćila da "ni jedan pojedinac unutar Uprave Ine, kao ni kolektivno tijelo Uprave, nisu Nadzornom odboru kompanije predložili zatvaranje Rafinerije nafte u Sisku".

Na pitanje postoji li mogućnost da mađarski pregovarački tim tijekom razgovora ipak pokrene zahtjev za izmjene dijelova dioničarskog ugovora koji se odnose na opstanak i buduće poslovanje rafinerije u Sisku, Štern je odgovorio kako je to malo vjerojatno s obzirom na činjenicu da je mađarski premijer Viktor Orban posljednjih dana izjavio kako se njegova Vlada neće složiti s izmjenama dioničarskog ugovora.

"To je još jedan dokaz da se o dioničarskom ugovoru neće raspravljati i da je takvo što suvišno i spominjati", rekao je.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

SINDIKATI

'Vlada do ulaska u EU popušta poslodavcima'

Zagreb. Predstavnici sindikata nezadovoljni su prijedlogom Kaznenog zakona u dijelu koji je vezan uz neisplatu plaća te odredbom po kojoj će zakon stupiti na snagu tek 1. srpnja 2013. "Neprihvatljivo nam je da se kaznenim djelom smatra neisplata plaća s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome, ili

tko ne izvrši sudsku odluku u vezi s tim pravom, kao i da se počinitelja takvog djela može osloboditi kazne ako naknadno uplati zaostale plaće", ističu Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Svaki poslodavac koji radniku uskrati plaću čini kazneno djelo jer ugrožava egzistenciju radnika i njegove obitelji. Stoga je neprihvatljivo i da poslodavac može bez posljedica otkupiti svoju kaznenu odgovornost ako radniku isplati zaostale plaće, bez obzira na štetu koju je nanio radniku.

Za sindikate je apsurdan pri-

jedlog da zakon stupi na snagu tek 1. srpnja 2013., čime se šalje poruka da je vlast spremna do ulaska u EU "progledati kroz prste" poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, a pri tome od sindikata očekuje potporu u lobiranju za izjašnjavanje na referendumu za ulazak Hrvatske u EU. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel najavio je da će sindikati predložiti amandmane na taj dio zakonskog prijedloga jer zakon ide u dva saborska čitanja. H

snimio hrvoje KneZ

dogaaji

MlADEN NoVoSEl, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

PoSloDAVCI MIRNI Do 2013.

Izmijenjeni zakon stupit će na snagu ulaskom Hrvatske u EU, a i ministar pravosuđa je priznao da će slučajeve biti teško procesuirati Premijerka Jadranka Kosor kaže da je spremna organizirati nove sastanke poslodavaca i sindikata u vezi s tematikom neisplata zarađenih primanja

Nije protižv čestitih

Usprkos negodovanju Hrvatske udruge poslodavaca, Vlada je na sjednici u četvrtak ipak usvojila prijedlog novog Kaznenog zakona po kojemu poslodavcima prijeti i do tri godine zatvora zbog novouvedenog kaznenog djela neisplate plaća. Doduše, HUP-ovci mogu neko vrijeme biti mirni, a radnici i dalje strepjeti budući da će izmijenjeni zakon stupiti

na snagu pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Osim toga, odredbe o neisplati plaća mogle bi naići na prilično tešku primjenu, kao što je slučaj i s mnogim zakonima u Hrvatskoj, budući da je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković priznao da će takve slučajeve biti teško procesuirati. Naime, neisplata plaće ne znači automatsko kazneno djelo, nego tek ako se dokaže da poslodavac nije isplatio plaće radi vlastitog bogaćenja ili bilo kakvog pribavljanja protupravne imovinske koristi. Strepjeti, dakle, može samo nesmotreni poslodavac koji ne isplati

PREMIjERKA Jadranka Kosor kaže da je spremna organizirati nove sastanke poslodavaca i sindikata u vezi s tematikom neisplata zarađenih primanja

radnicima plaću, a istodobno sebi kupi jahtu ili stan svojoj ljubavnici. U najtežim slučajevima mu prijeti kazna do tri godine zatvora.

Premijerka Jadranka Kosor svjesna je kritika poslodavaca pa je prije izglasavanja prijedloga tog zakona kazala da je spremna organizirati još sastanaka sindikata i poslodavaca o toj temi, za koju očekuje mnogo argumenata, ali je također naglasila da zakon nije uperen protiv čestitih poslodavaca kojima su tvrtka i radnici na prvome mjestu. "Zakon će osnažiti gospodarstvenike koji čestito rade svoj posao i vode računa o tvrtki i zaposlenicima", ka-

zala je premijerka. Tri godine zatvora prijeti i zlostavljačima na radu budući da se uvodi kazneno djelo zlostavljanja na radu, odnosno mobinga.

Novi Kazneni zakon donosi i novine kod kaznenih djela silovanja za koje više nije potrebno dokazivati prisilu nego samo činjenicu da nije bilo pristanka na odnos.

Najviša kazna 50 godina

Osim toga, povećava se i maksimalna kazna zatvora na 50 godina za posebno teška kaznena djela. Do sada je granica bila 40 godina zatvora. Kako se trećina svih zatvorskih kazni u Hrvatskoj odnosi na kazne

snimio hrvoje dominić

Na tri godine u zatvor zbog neisplate plaća zatvora do šest mjeseci, što stvara prenatrpane zatvore, Bošnjaković je kazao da će se kratkotrajne kazne samo iznimno kažnjavati zatvorom, koji će zamijeniti rad za opće dobro ili novčana kazna.

Od 1998. godine Kazneni zakon mijenjan je čak 12 puta pa se vladajući nadaju da će donošenjem novoga postići zaokruženu cjelinu.

Za razliku od većine sjednica Vlade na kojima u pravilu svi njezini članovi dižu jednoglasno ruke, u četvrtak je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac odlučio zauzeti suzdržan stav prema novom Kaznenom zakonu zbog mišljenja da ne treba kriminalizirati uživaoce opojnih droga.

Ministrica financija Martina Dalić Vladu je izvijestila i o usvajanju odluke o novom zaduženju u vrijednosti od 750 milijuna eura preko euroobveznica koje je Ministarstvo prodalo prije nekoliko dana na europskom tržištu.

Riječ je o obveznicama ročnosti sedam godina uz kamatnu stopu od 5,875 posto.

Martina Dalić je izvijestila da je tim zaduženjem završio ovogodišnji ciklus zaduženja na inozemnom tržištu, a dio novozaduženog novca iskoristit će se za otplatu duga iz prethodnih godina.

Ante Pavić

dogaaji

VLADA

Legalizacija sagrađenoga do do 21. lipnja

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

BRANKO BAčIć, ministar graditeljstva snimio h. knez

U OSIJEKU DO KRAJA GODINE

Osniva se Slavonska energetska agencija Plaće za tri do pet zaposlenika, koliko se smatra optimalnim za rad agencije, osigurat će se od uštede smanjene potrošnje energije provođenjem mjera energetske efikasnosti

agencija pomoći u ispunjavanju tih zahtjeva koristeći stručnost i resurse na regionalnoj razini te da je Osijek dugo bio pionir u poduzimanju mjera povećanja energetske učinkovitosti.

Predstavnici pet slavonskih županija i četiri grada potpisali su jučer u HGK-Županijskoj komori Osijek pismo namjere o osnivanju Slavonske energetske agencije (SEA) kao dio programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), koji se provodi u svim hrvatskim gradovima i županijama.

Osnivanje agencije

Osijek pionir

Cilj je buduće regionalne energetske agencije pomoći slavonskim gradovima i županijama u ispunjavanju obveza koje propisuje Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, ali i u prikupljanju sredstava iz fondova EU, istaknuto je na svečanosti potpisivanja pisma namjere.

"Lokalne vlasti u Hrvatskoj suočene su sa strogim novim zahtjevima u dijelu energetske učinkovitosti koje podrazumijevaju i obvezno certificiranje svih objekata u javnom vlasništvu", rekla je stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj Louisa Vinton.

Dodala je da će nova

"Slavonija je najnaprednija hrvatska regija kada je u pitanju uvođenje sustavnoga gospodarenja energijom u javne objekte u vlasništvu gradova i županija", istaknula je Vinton te dodala da će agencija biti u Osijeku, a osnovat će se do kraja ove godine.

Program osnivanja agencija provodi se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uključeno 1370 objekata

Svih 1370 javnih objekata u vlasništvu lokalne vlasti pet slavonskih županija već je uključeno u projekt "Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama" koji provodi UNDP i u sklopu njega se prate podaci o potrošnji energije.

Plaće za tri do pet zaposlenika, koliko ih se smatra optimalnim za rad agencije, osigurat će se od uštede smanjene potrošnje energije provođenjem mjera energetske efikasnosti, istaknuto je.

H

Zagreb. Vlada je s jučerašnje sjednice Saboru uputila konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prema kojemu bi mogućnost legalizacije imali vlasnici nelegalnih objekata izgrađeni do 21. lipnja ove godine. Krajem lipnja ponovno smo snimili stanje, kazao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

U prvom je čitanju bilo predviđeno da mogućnost legalizacije imaju samo oni koji su nekretninu izgradili do 30. studenoga 2009. godine, a sada se taj rok produžuje do 21. lipnja 2011.

Zakonom će se, podsjetio je, riješiti problem 150.000 nelagalnih objekata u Hrvatskoj. Svi koji žele legalizirati svoju nelegalnu nekretninu zahtjev za to moći će podnijeti do kraja kraja 2012.

U odnosu na prvo čitanje promijenjen je i omjer u kojem će se prihod od naknade dijeliti između države i lokalnih jedinica,

prvotno je bio predviđen omjer 75:25 u korist države, a sada bi to bilo pola-pola.

Saboru je Vlada u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a ministar Bačić ponovno je odbio prigovore da se njima pridonosi betonizaciji i apartmanizaciji Jadrana.

Saboru je upućen i prijedlog novog zakona o javnoj nabavi.

Ministar Đuro Popijač rekao je da je ukupna vrijednost javnih nabava u prošloj godini bila 25 milijardi kuna, a ranije je dosezala i do 40 milijardi kuna. H

Adria Media g Geo i Stars GAZDE IM NE VJERUJU U kompaniji poručuju kako razmatraju sve mogućnosti i aspekte, pa i onu da časopis preuzme zainteresirani kupac, ali ni s kim nisu ušli u takve razgovore Mjesečnici Klik i Geo te tjednik Stars, magazini izdavačke kuće Adria Media Zagreb, izlaze još do kraja ljeta. Kako doznaje Business.hr, novinarima i urednicima zaposlenima u tim izdanjima (ukupno njih petnaestak) sredinom lipnja najavljeno je kako se gase početkom rujna, a razlozi su nezadovoljavajući financijski rezultati. Direktor izdanja Adria Medije Marijan Topolovec nije nam potvrdio, ali ni opovrgnuo navedenu informaciju.

"Još smo u fazi donošenja odluke, za sada će sva tri izdanja izlaziti i nije određen datum njihova gašenja. S objavom ćemo izaći kad odlučimo o budućnosti izdanja. Mislili smo da ćemo ove godine izaći iz krize, ali izgubili smo prihode i nije problem samo s tim izdanjima", kazao nam je Topolovec, dodavši kako su u pogledu prihoda i gubitaka

spomenuta tri iz-danja definitivno "na rubnoj poziciji".

Na pitanje postoje li zainteresirani kupci koji bi preuzeli neki od časopisa kazao je kako razmatraju sve mogućnosti i aspekte, ali ni s kim nisu ušli u takve razgovore. Topolovec je pritom napomenuo da ni s jednim zaposlenim još nisu potpisali otkaz radnog odnosa.

"Svi u našoj branši znaju kakva je situacija u medijima i svjesni su koji su magazini problematični. Nismo počeli s otkazima i dođe li do toga, postupit ćemo prema zakonu i pokušati prvo za te ljude naći neko drugo mjesto unutar kuće", kazao nam je. Prema našim informacijama, nekim je zaposlenicima uručena odluka o prestanku rada i sad

slijedi proce procedura oko otkaza ugovora o radu.

Jak brend Klik

Glavni pritisci za gašenje navedenih izdanja čini se da ne dolaze iz Uprave nego od njemačkih i nizozemskih suvlasnika koji ne vjeruju u opstanak tiskanih izdanja za mlade, muških magazina i TV programa. Adria Media Zagreb dio je Adria Media holdinga u koji su uključene europske izdavačke kuće, nizozemska Sanoma, njemački Gruner+Jahr i austrijska Styria.

Stars izlazi od kraja 2005. godine kako celebrity i lifestyle magazin s velikim TV programom. Prvo je vrijeme

OGLAS

način, predstavljaju prve domaće medije kojima su u fokusu bili internet, novi mediji i tehnologije. Prvo je 1999. godine Iskon pokrenuo portal, a zatim je na temelju istog koncepta prije desetak godina u suradnji sa Sanomom pokrenut i magazin. To je bio prvi projekt Sanome u Hrvatskoj nakon čega su uslijedili Story i hrvatski Elle.

MAriJAn TopoloVEC, direktor izdanja Adria Medije, kaže da problematična nisu samo navedena izdanja jer su ipak očekivali izlazak iz krize ove godine arhiva b.hr

imao dobru čitanost, ali je u međuvremenu tiraža pala i redakcija se osula na svega nekoliko ljudi.

Mjesečnik Geo prema formatu i tematici pandan je svjetski popularnom National Geographicu i na sličan način obrađuje teme iz zemljopisa, biologije, ekologije, arheologije, etnologije, sociologije, psihologije... Magazin je u Hrvatskoj pokrenut krajem 2005. godine i danas izlazi u 15-ak zemalja. Iako možda i ne stoji tako loše u odnosu na svoju konkurenciju, koji je puno snažniji brend, rezultati prodaje očigledno ne zadovoljavaju vlasnike. Licenciju za Geo drži upravo njemački Gruner+Jahr, ujedno jedan od suvlasnika zagrebačke Adria Medije.

Od navedena tri izdanja najjači medijski brend su portal i magazin Klik koji, na neki

ne pomaže ni ipad

Za neke je Klik bio (ili imao potencijal postati) jednako snažan brend poput Radija 101, ali se posljednjih godina pomalo izgubio u moru sličnih portala i lifestyle magazina.

Klik je, prema nekim informacijama, do prije dvije godine donosio prihode, da bi sad bio u laganom minusu od nekoliko tisuća eura mjesečno.

U najboljim godinama stranice su bile pune oglasa i prodavalo se više od 20.000 primjeraka mjesečno uz veliku čitanost. U usporedbi s nekadašnjih 20 do 30 reklama po broju, danas ih zna biti desetak, a tiraža je pala ispod 5000 primjeraka.

Bilo je i nekoliko akcija snižavanja cijene mjesečnika sa 25 na 20 kuna, čime je prodaja porasla za nekih 40 posto, ali nije bilo hrabrosti da se cijena trajno snizi. Pokušalo se i s novotarijama pa je početkom godine Klik postao prvi hrvatski magazin na iPadu, ali ga vjerojatno ni to neće spasiti od gašenja, osim ako se ne pojavi ozbiljan kupac.

Maja Grbić

2011.

2011.

SupErgAzElA MMM AgrAMSErViS

Brinu se o dva milijuna telefona MMM Agramservis je kao samostalan servisnoprodajni centar izdvojen iz tvrtke Siemens u rujnu 2005. godine. Servisni centar ovlašten je za popravak mobilnih uređaja marke BenQ-Siemens, Sony Ericcsson, Motorola i Huaweii te Homebox, Broadband Card iz Vipnetove ponude "Osvojena titula Supergazele u prošlogodišnjem izboru svakako je dobrodošlo priznanje našim poslovnim naporima i uspjesima koje smo kao relativno mlada tvrtka uspjeli ostvariti na hrvatskom tržištu. Pogotovo ako se ima u vidu da smo počeli raditi u razdoblju iznimno teških tržišnih okolnosti od kojih su recesijska kretanja i svjetska gospodarska kriza samo završna kap koja je prelila ionako prepunu čašu problema kao što su nelikvidnosti poslovnih subjekata, rizičnost naplate potraživanja i s time povezani povećani troškovi kapitala", kaže menadžer prodaje te tvrtke Mario Jagar.

MMM Agramservis je lani u Hrvatskoj bio 11. tvrtka po

rastu prihoda u razdoblju 2007.-2009. u našem izboru Supergazela.

redovita školovanja

MMM Agramservis je kao samostalan servisno-prodajni centar izdvojen iz tvrtke Siemens u rujnu 2005. godine, a ovlašten je za popravak mobilnih uređaja marke BenQSiemens, Sony Ericcsson, Motorola i Huaweii te Homebox, Broadband Card iz Vipnetove ponude. Servis čini tim stručnjaka koji svakodnevno nadograđuju svoje znanje kroz školovanje za svaku novu platformu proizvoda. Održavaju više od dva milijuna prodanih mobilnih i fiksnih uređaja na hrvatskom tržištu te sudjeluju u nizu istraživačkih radova partnerskih tvrtki. Proširili su poslovanje i na BiH otvaranjem predstavništva u Mostaru. Imaju 53 djelatnika, što je porast od 152 posto od početka poslovanja.

"Ponosno smo na primljeno priznanje i ono nam je svakako poticaj da se i dalje trudimo i postižemo još bolje rezultate", rekao nam je Jagar, dodavši kako su u nekoliko navrata dobili pozitiv-

snimio saša ćetković

gasi Klik,

MArio JAgAr, prodajni menadžer MMM Agramservisa

ne informacije od svojih partnera o tom priznanju.

Veća profitabilnost

Dodao je kako priznanje za supergazelu planiraju koristiti u budućim inačicama promotivnog materijala te redizajniranim korporativnim internetskim stranicama koje su u fazi produkcije.

"Poslovanje u prošloj godini obilježio je primjetan pad prodaje uzrokovan još većim produbljivanjem ionako teške gospodarske situacije u Hrvatskoj, a posljedica toga bilo je smanjenje prometa u segmentu prodaje robe", rekao je Jagar, dodavši da su lani ipak povećali promet u segmentu usluga te ostvarili znatnu u prisutnost u susjednim zemljama, što im je donijelo i povećanu stopu profitabilnosti.

Gorden Knezović

OGLAS

dogaaji 13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

AD PLASTIK

Dionice za nagradu radnicima

Solin. Tvrtka AD Plastik otpustila je 5528 vlastitih dionica, priopćeno je jučer na Zagrebačkoj burzi. Dionice su otpuštene temeljem ugovora o prijenosu vlastitih dionica sklopljenima s određenim brojem radnika, a sve na ime nagrada za njihov uspješan rad u 2010. godini. Nakon tog otpuštanja, AD Plastik posjedu-

je 108.832 vlastite dionice, što čini 2,59 posto od ukupnog broja dionica društva. Ujedno, na ZSE-u je objavljeno i priopćenje o stjecanju dionica AD Plastika od strane upućenih osoba. Tako su pomoćnici člana Uprave Mario Grgurinović i Mladen Peroš stekli 266, odnosno 280 dionica, dok je direktor sektora ljudskih resursa i prava Mladen Slovenec stekao 189 dionica, a direktor sektora računovodstva i financija Zvonimir Paradžik 150 dionica. Svi oni navedene dionice stekli su 28. lipnja. B.hr

NE DAJU RUČAK

Štrajkaju radnici hotela Marina u Selcu

Crikvenica. Osoblje Hotela Marina u Selcu, nakon što nije uspio prošlotjedni pokušaj mirenja, od jučer je u štrajku.

Uprava hotela, koji trenutačno ugošćuje stotinu gostiju, duguje zaposlenicima šest plaća, a osoblje će štrajk provoditi smanjenim obujmom aktivnosti.

Trideset radnika očekuje da

će idućih dana dobiti tri dosad izostale plaće, pa bi za kolovoz i rujan ostalo još toliko za također zakašnjelu isplatu.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske izvijestio je da će se štrajk odvijati tako da će 7. srpnja nadalje u sobama biti obavljane samo osnovne radnje, a obroci će se normalno posluživati.

Danas će od obroka gostima biti poslužen doručak i jednostavna večera, a u subotu samo doručak, ako se ne postigne sporazum o isplati plaća. H

Bandić bankama 'prodao' 246 milijuna kuna dugova CESIJA SVE VIŠE Kako proračun postaje sve tanji, tako i ovakav način 'rješavanja' obveza u Zagrebu postaje sve češći Kako računi stižu na naplatu, a novca u zagrebačkom proračunu baš i nema, gradonačelnik Milan Bandić "prodao" je 246 milijuna kuna dugova bankama pa će ih Grad Zagreb vraćati sljedećih godina, uz kamatu, naravno. Cesije nisu neuobičajena praksa, bilo ih je tu i tamo i u prijašnjim godinama, ali takav način "rješavanja" dugova u Zagrebu postaje sve češći kako proračun postaje sve tanji.

Nakon što je u siječnju Grad priznao potraživanja koncesionaru pročistača Zagrebačkim otpadnim vodama (ZOV) za prošlu godinu u iznosu od 139,1 milijun kuna, ZOV je, nakon šest mjeseci, isporučio novu fakturu u iznosu od 115,1 milijun kuna.

Nepovoljan ugovor

Gradske će dugove ZOV-u i ove godine otkupiti Zagrebačka banka. Isti se scenarij ponavlja iz godine u godinu jer Zagreb ima vrlo nepovoljan ugovor o koncesiji sa ZOV-om prema kojemu Grad iz proračuna mora

podmiriti razliku između prikupljene naknade za pročišćavanje na računima Vodoopskrbe i odvodnje i mjesečne ugovorene obveze koja se mora uplatiti koncesionaru.

Na štetnost takvog ugovora svake godine upozorava i Državna revizija, a o pročistaču i ulozi gradonačelnika Milana Bandića u tom projektu istragu vodi i Državno odvjetništvo.

Spornim je ocijenjeno to što je zbog stalnih dopuna projekta pročistač poskupio s prvotno planiranih 180 milijuna eura na 285 milijuna eura. Uz to, iz cijene vode za pročišćavanje financira se ne samo gradnja pročistača, već i Domovinskog mosta.

U ovogodišnjem proračunu od 6,85 milijardi kuna gradonačelnik Bandić nije uspio osigurati ni novac za pokrivanje 119,4 milijuna kuna duga Zagrebačkom holdingu (ZGH) pa će ih, kroz ugovor o cesiji, Holdingu isplatiti Erste factoring.

Riječ je o potraživanjima ZGH-a na temelju ugovora o prethodnom financiranju

MILAN BANDIć, zagrebački gradonačelnik, ni u ovogodišnjem proračunu nije uspio osigurati novac za pokrivanje 119,4 milijuna kuna duga Zagrebačkom holdingu pa će ih, kroz ugovor o cesiji, Holdingu isplatiti Erste factoring arhiva business.hr

za radove izvedene u naselju Sopnica - Jelkovec u Sesvetama, a odnose se na gradnju pristupnih prometnica te parkirališnih mjesta s komunalnom infrastrukturom.

Posao s Pavićem

I posljednja odluka o prodaji dugova koju je posljednjih tjedana donio gradonačelnik Bandić odnosi se na podmirenje 11,1 milijun

kuna tvrtki Allegheny Financial (bivša Consultants grupa, odnosno Hypo Consultants). S tom je tvrtkom, u kojoj je suvlasnik i Ninoslav Pavić, Grad Zagreb sklopio nagodbe o zamjeni zemljišta 2009. godine. Zagreb je dobio gotovo 12.000 četvornih metara zemljišta za gradnju cesta do trgovačkog centra koji je se trenutačno gradi, City Center One na Žitnjaku. U zamje-

nu je Consultants od Grada dobio parcelu od 5700 četvornih metara na raskrižju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu. Nastala razlika u cijeni kvadrata iznosila je spomenutih 11,1 milijun kuna koje se Grad obvezao isplatiti u roku od dvije godine. Dug će pokriti Erste factoring.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

EDUKACIJA

Digitel pokreće ljetnu školu advertisinga

Zagreb. Marketinška agencija Digitel organizira ljetnu školu oglašavanja namijenjenu studentima završnih godina. Odabrani kandidati će moći naučiti kako funkcioniraju marketinški procesi u agenciji i kako nastaju uspješne kampanje, ali i dobiti priliku za razvoj karijere. Najveći interes se očeku-

je među studentima završnih godina fakulteta društvenih znanosti (Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Vern...) Proces selekcije kandidata za školu uključuje 2 kruga - prvi u kojem se svi zainteresirani pozivaju da pošalju životopis i motivacijsko pismo te drugi koji podrazumijeva intervju.

Nakon toga će biti izabrano 10 do 15 najboljih kandidata.

Ljetna škola trajat će tri tjedna, a predavanja će početi 20. kolovoza. H

PIVOVARA DARUVAR

Lansirali crveno pivo Zagreb. Pivovara Daruvar, dio Kufner grupe, lansirala je na tržište prvo hrvatsko crveno pivo, Staročeško crveno premium pivo, proizvedeno po tradicionalnoj češkoj recepturi. Riječ je o specijalnom la-

ger pivu proizvedenom od četiri vrste slada koje karakterizira jantarno-crvena boja te odgovoru tržištu koje pokazuje da ima dovoljno prostora za specijalne vrste piva, poručuju iz Pivovare Daruvar. B.hr NOVI BREND Staročeškoga arhiva business.hr

Gimnazijalce s burze u školu MLADI BEZ ZANIMANJA Petnaest kandidata mlađih od 24 godine sa završenom gimnazijom pola će se godine obučavati za zanimanje "organizator medijskih događanja" u sklopu projekta vrijednog stotinjak tisuća eura koji financira EU

bilo 513 gimnazijalaca, što je 3 posto ukupnog broja nezaposlenih.

Bez zanimanja

MARIJA HALIć, HZZ područna služba Zagreb: "Među 15.704 nezaposlene osobe u Zagrebačkoj županiji 513 gimnazijalaca" snimio hrvoje dominić

Nezaposleni mlađi od 24 godine sa završenom gimnazijom s područja Zagreba i Zagrebačke županije imat će priliku besplatno pohađati program obrazovanja koji će im omogućiti stjecanje znanja i vještina za zanimanje "organizator medijskih događanja". Riječ je o jučer predstavljenom projektu "Prilika za gimnazijalce odustale od studija" (Second chance for dropouts), koji provodi Pučko otvoreno učilište (POU) Samobor uz podršku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područne službe Zagreb.

Projekt se provodi uz fi-

nancijsku pomoć Europske unije koja mu je dodijelila 85,8 tisuća eura, a cjelokupna vrijednost projekta iznosi 105,4 tisuće eura.

3% nezaposlenih

Kako je jučer istaknuto, riječ je o projektu koji će pomoći mladim nezaposlenima da bržom prekvalifikacijom lakše nađu posao.

"U Hrvatskoj su visoke stope nezaposlenih mladih, što stručnjaci objašnjavaju nerazmjerom obrazovanja s potrebama tržišta rada. Ovaj projekt to zasigurno neće riješiti,

ali će biti put za ublažavanje tog problema", ustvrdio je Željko Žarko, predsjednik Gradskog vijeća Samobora.

U prilog tome govore i zabrinjavajući podaci Eurostata prema kojima je Hrvatska zauzela drugo mjesto u Europi po broju nezaposlenih mladih (40 posto), nadmašivši čak i Grčku, dok je na prvom mjestu Španjolska.

Marija Halić, voditeljica odjela za provedbu projekata HZZ-a područne službe Zagreb, navela je da je od 15.704 nezaposlene osobe u Zagrebačkoj županiji krajem svibnja

"Organizator medijskih događanja program je namijenjen osobama bez zanimanja jer im u knjižicama piše maturant gimnazije, a omogućit će im stjecanje znanja i vještina kao što su vođenje projektnog ciklusa, razvijanje ideje u projekt, pisanje projekata i proračun projekta, kako pronaći projektnog partnera, menadžment, komunikacija, samoinicijativa i stvaranje tima, promidžba, marketing i odnosi s javnošću, zakoni, pravilnici i ugovori, tehnička lista, organizacija glazbenog, scenskog i likovnog događanja te organizacija tribine", nabrojila je voditeljica projekta Vesna Burić iz POU Samobor te dodala da će priliku za prekvalifikaciju imati 15 kandidata koje će izabrati HZZ. Obrazovanje će trajati šest mjeseci, sastojat će se od teorijskog i praktičnog dijela, a upisivat će se u radnu knjižicu. Za trajanja projekta polaznici će se okupiti u udrugu koja će promovirati njihov rad i biti osnova pripreme za tržište rada, najavila je autorica projekta Itana Bukovac iz POU Samobor, pojasnivši da na tržištu postoji potreba za dobrim organizatorima.

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

business plus Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

25 gradova u kojima biste 탑eljeli 탑ivjeti

1 HELSINKI je svjetski grad dizajna za 2012. godinu. Urednik Monoclea Zyler Brule objasnio je kako su glavni grad Finske odabrali za najbolji grad na svijetu zbog njegove hrabrosti da propita svoje urbane ambicije te talenta, ideja i hrabrosti da te svoje nove ideje provede u djelo

16-17

6

7

BE je hvaljen zbog svojeg urbanisti kog planiranja i jedan je od najbolje planiranih gradova

SYDNEY je jedan od najinovativnijih gradova na svijetu

2 ZÜRICH je kao financijski centar Švicarske najbogatiji europski grad

Pozdr g e j l o b j a n na sv Volite li zelenilo u gradu, dobru infrastrukturu usluga, hranu, dizajn i no ni život, ovo su gradovi koje biste trebali barem posjetiti, ako ne i odseliti se u njih

10 MADRID je grad s najviše turisti kih posjeta u Španjolskoj i etvrti po broju posjeta u Europi

14 BARCELONU je National Geographic proglasio najljepšim svjetskim gradom s pješ anim plažama

20 VANCOUVER je nazvan Hollywoodom sjevera jer se godišnje više filmova snimi samo u Los Angelesu

11 STOCKHOLM, glavni grad Švedske, naj iš i je u Europi

15 SINGAPUR ima najkvalitetniji zrak u Aziji

21 KYOTO ima više od dvije tisu e religijskih hramova, a japansku se povijest može istraživati kroz arhitekturu nekadašnjeg carskoga grada

Kulturni i lifestyle asopis Monocle Magazine svake godine napravi istraživanje o tome koji su najbolji svjetski gradovi za život. Urednici magazina trude se prona i i prepoznati najbolje gradove svijeta koje rangiraju prema ekonomskim i socijalnim faktorima, ali i prema

16 FUKUOKA je najstariji japanski grad, a Newsweek ga je proglasio jednim od najdinami nijih na svijetu

22 HAMBURG je drugi po veli ini njema ki grad i jedan od najbogatijih s najvišim BDP-om u toj zemlji

3 KOPENHAGEN je magazin Forbes proglasio jednim od najboljih mjesta za život u Europi ponajprije zbog mnogo restorana s Michelinovim zvjezdicama i vrhunske medicinske skrbi

rav iz a d a r g g e vijetu

trendovskim pokazateljima kao što su "24-satni metabolizam", pa gradovi dobivaju dodatne bodove ako se gradske atrakcije, restorani, klubovi i barovi ne zatvaraju nakon 22 sata.

Ostali faktori koje Monocle ura unava su gostoljubivost osoblja u ugostiteljskim objektima i kafi ima, zelene površine te na in na koji je grad iskoristio svoje mogu nosti u arhitektonskom planiranju i ambicijama da se postigne ve a urbanost života.

Prema Monocleu, i dalje je najljepše živjeti u europskim gradovima.

17 HONG KONG stalno zauzima jedno od najviših mjesta na svjetskom indeksu kompetitivnosti

23 LISABON, uz španjolsku Barcelonu, ima jednu od najtoplijih zima u Europi

4

5

MÜNCHEN je pao za tri mjesta; prošle godine ga je Monocle proglasio gradom u kojem je najbolja kvaliteta života na svijetu

MELBOURNE je kulturna prijestolnica Australije

8

9

BERLIN su Ujedinjeni narodi pohvalili za urbanisti ka rješenja i imenovan je gradom dizajna

TOKIO je najbolje plasirani azijski grad na Monocleovoj listi, a njegovi restorani imaju najviše Michelinovih zvjezdica na svijetu

12 PARIZ, grad svjetala, stalno je pri vrhu popisa najboljih svjetskih gradova, a prema Economist Intelligence Unitu je i najskuplji

18 PORTLAND je proglašen jednim od najzelenijih gradova na svijetu

24 MONTREAL je Monocle proglasio kanadskim glavnim gradom kulture

13

AUCKLAND najve i grad Novog Zelanda, jedan je AUCKLAND, od najpovoljnijih glavnih gradova za život na svijetu prema ocjeni agenciji Mercer, koja istražuje troškove života glavnih gradova

19 HONOLULU je havajski grad u kojem temperatura gotovo nikad ne prelazi 32 Celzijeva stupnja i ne pada ispod 15 stupnjeva

25 SEATTLE je grad s jednom od najve ih stopa pismenosti u SAD-u, a kao dom globalnog lanca kavana Starbucksa nema problema s nestašicom kave

> najbolji u svijetu > kako do novca > inovacije > trend

18-19 business.hr

UZLAZNI TREND Najnoviji podaci pokazuju kako se izrazito pove ao broj projekata koji koriste pretpristupne fondove.

Dok je lani zabilježeno 560 projekata u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna eura, ove je godine njihov broj narastao na više od tisu u s ukupnom vrijednoš u ve om od 500 milijuna eura

Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

Hrvati kona no

po novac Eur Nakon što je Hrvatska zaklju ila dugotrajne pregovore i kona no dobila datum ulaska u Europsku uniju, i politi ari su kona no sve više po eli govoriti o potrebi kvalitetne pripreme kako bismo mogli što masovnije participirati u programima koje nudi ta asocijacija. Premijerka je posljednjih dana u više navrata spominjala kako e se na svaki euro uložen iz hrvatskog prora una dobivati tri eura iz EU fondova, kao i da e samo u prve dvije godine našoj zemlji biti na raspolaganju više od tri milijarde eura koje e se koristiti za razvojne prioritete. No jasno je kako nije rije o magi nom rješenju za sve naše probleme. Da bismo dobili taj novac, morat emo svojski zapeti te ponuditi dobre i kvalitetne projekte bez kojih se ta sredstva ne mogu povu i.

Rije je o tzv. kohezijskoj politici Europske unije namijenjenoj zemljama lanicama, za koju je namijenjeno više od tre ine ukupnog prora una Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Za tu namjenu ukupno je izdvojeno 308 milijardi eura od 864,3 milijarde

eura koliko iznosi prora un Europske unije, a glavni je cilj oja ati sve zemlje lanice i posti i njihov ujedna en regionalni razvoj. Iznos je velik, no jasno je kako on odražava i velike socio-ekonomske razlike izme u zemalja lanica Europske unije koje se tim projektom nastoje smanjiti. Kohezijska politika stoga je itekako zna ajna za projekt ujedinjene Europe, ali i za manje razvijene zemlje lanice, kakva e uskoro postati i Hrvatska, koje mogu ostvariti velik razvojni ciklus iskoriste li dobro ponu eni novac.

Navedena dodatna razvojna sredstva trebaju pomo i kako bi se do kraja iskoristile prednosti zajedni kog tržišta robe, kapitala, radne snage i usluga s ciljem, izme u ostalog, stvaranja ve eg tržišta, ve e mobilnosti u radu i obrazovanju te ve eg izbora usluga.

Mnogobrojni detalji

Nakon pristupanja Uniji Hrvatska e na raspolaganju imati sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda.

Podsjetimo, Vlada je u listopadu prošle godine donijela odluku o strateškim dokumentima i institucionalnom okviru za korištenje fondova EU. Tom odlukom definirani su mnogobrojni detalji vezani uz korištenje fondova, poput strukturnih instrumenata EU koje emo koristiti, strateških dokumenata, ali i nadležnih tijela zaduženih za njihovu pripremu, upravljanje i provedbu. Strateški

dokumenti o kojima je rije su Nacionalni strateški referentni okvir i Operativni programi.

Dokumenti su definirani, a kakva e biti kvaliteta i kvantiteta programa, od kojih su neki ve u izradi, vidjet emo. No dobar indikator trendova u budu nosti mogu biti i dosadašnji trendovi u korištenju pretpristupnih europskih fondova. Vlada i Ministarstvo financija tako su ovih dana

objavili i posebnu publikaciju s niz zanimljivih podataka i statistika o dosadašnjem korištenju europskih pretpristupnih fondova.

Najnoviji podaci tako pokazuju da se izrazito pove ao broj projekata koji koriste pretpristupne fondove.

Dok je lani zabilježeno 560 projekata u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna eura, ove je godine njihov broj narastao na više od tisu u s ukupnom vrijednoš u ve-

Pregled ukupne financijske pomo i Republici Hrvatskoj iz Europske unije u milijunima eura OBNOVA (1996. - 2000.)

CARDS/ PHARE/ ISPA/SAPARD (2001. - 2006.)

IPA (2007. - 2009.)

IPA (2010. - 2011.)

DODIJELJENA SREDSTVA

62,45

514,00

417,90

331,90

UGOVORENA SREDSTVA na dan 31. 3. 2011.

62,45

442,37

142,31*

**

100,00%

86,06%

34,05%

**

UGOVORENO / DODIJELJENO

* za pretpristupni program IPA 2007. - 2009. ugovaranje je u tijeku ** za pretpristupni program IPA 2010. - 2011. financijski sporazumi su potpisani po etkom 2011. i zapo elo je ugovaranje Izvor: Ministarstvo financija

DA BISMO DOBILI novac Unije, morat emo svojski zapeti i ponuditi dobre i kvalitetne projekte bez kojih se ta sredstva ne mogu povu i

o pohrlili

ropske unije om od 500 milijuna eura.

Je li to puno ili malo stvar je gledišta, no injenica je da je rije o snažnom uzlaznom trendu koji je ovih dana i vladaju im politi arima izmamio odre eni optimizam.

Budu i da objavljena publikacija prvi put na jednome mjestu donosi podatke o dosadašnjem korištenju pretpristupnih fondova, navest emo neke od najvažnijih podataka koji pokazuju

kako se kretalo njihovo korištenje u Hrvatskoj.

Prema iznesenim podacima, Europska je unija kroz razli ite programe pomo i u proteklih petnaest godina dodijelila 1,3 milijarde eura za financiranje projekata u Republici Hrvatskoj. Prije 2004. godine koristili smo programe koji su bili dostupni zemljama koje nemaju status kandidata za lanstvo u EU. Jedan od njih bio je program Obnova u kojem je

TKO JE KRIV ZA SAPARD?

CARDS najbolje iskorišten U objavljenim podacima Ministarstva financija spominju se i podaci o uspješnosti dosadašnjih projekata financiranih sredstvima iz pretpristupnih fondova EU. Kad je rije o programima prve generacije, najbolje iskorištavanje dodijeljenih sredstava imaju CARDS 2003 (ugovoreno je 97,68 posto dodijeljenih sredstava), CARDS 2004 (94,61%) i ISPA (95,76%). Programi PHARE 2005 i PHARE 2006 imaju ugovoreno 86,9 odnosno 84,69 posto sredstava.

Me utim, uvjerljivo najmanje ugovorenih sredstava u odnosu na ono što smo mogli povu i je u programu SAPARD - samo 61,7 posto. Taj je program, što ne iznena uje, namijenjen unapre enju poljoprivrednih gospodarstava i prerade poljoprivrednih proizvoda. Teško je re i zašto je tako, je li odgovornost na slaboj kampanji Ministarstva poljoprivrede ili pak generalnoj manjoj zainteresiranosti poljoprivrednika za korištenje fondova, no istina je vjerojatno negdje u sredini.

bilo raspoloživo 62,45 milijuna eura, od ega je najviše utrošeno na projekte obnove u ratom razorenim podru jima. Program CARDS 2001.-2004. bio je pak namijenjen ja anju administrativnih kapaciteta, a raspoloživa sredstva iznosila su 260 milijuna eura.

Završna faza ISPA-e

Nakon što je stekla status zemlje kandidatkinje, Hrvatska je po ela koristiti pretpristupne programe prve generacije kao što su PHARE, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 252 milijuna eura za razdoblje od 2005. do 2006. godine. Program PHARE bio je usmjeren na projekte ja anja kapaciteta zemlje za lanstvo u Europskoj uniji, iz programa ISPA financirani su infrastrukturni projekti u podru ju prometa i zaštite okoliša, a program SAPARD koristio se za unapre enje poljoprivrednih gospodarstava i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Generalno gledaju i, prva generacija pretpristupnih programa bila je usmjerena na unapre enje lokalnog razvoja, demokracije i

ljudskih prava, na poboljšanje kvalitete života, potporu organizacijama civilnoga društva u podru ju pružanja socijalnih usluga te na poticanje zapošljavanja. Financirano je više od 1000 projekata u vrijednosti ve oj od 500 milijuna eura. Vezano uz njihovu provedbu u proteklih nekoliko godina angažirano je više od 700 zaposlenih u državnim i javnim institucijama te 100 hrvatskih tvrtki koje su pružale usluge i izvodile radove. Isti e se i kako su u provedbu projekata bile uklju ene i jedinice lokalne i regionalne samouprave te mali i srednji poduzetnici koji su provode i projekte imali priliku zaposliti nove djelatnike i tako utjecati na ukupnu razinu zaposlenosti.

Od prve generacije decentraliziranih pretpristupnih programa ugovaranje je završeno za programe CARDS, PHARE i SAPARD, a u završnoj je fazi za program ISPA, koji mora biti dovršen do kraja ove godine.

Navedene programe naslijedio je IPA program u provedbi od 2007. godine, a koji je namijenjen ja a-

nju institucija kako bi mogle funkcionirati unutar EU, prekograni noj suradnji, ja anju prometne infrastrukture i modernih sustava vodoopskrbe. Uz to, kroz IPA-u se poti e izgradnja poslovne infrastrukture u slabije razvijenim podru jima i stvaranje gospodarstva utemeljenog na znanju. Posebna komponenta tog programa namijenjena je razvoju ljudskih potencijala kroz ja anje pristupa zapošljavanju, osobito skupina u nepovoljnom položaju, kao i poticanje boljeg obrazovanja te ve e prilagodljivosti radnika i trgova kih društava potrebama tržišta.

Kroz IPA program za razdoblje od 2007. do 2011. godine dodijeljeno je ukupno 749,8 milijuna eura. Od toga se na razdoblje od 2007. do 2009. godine odnosi 417,90 milijuna eura, dok su financijski sporazumi za razdoblje od 2010. do 2011. godine u iznosu od 331,9 milijuna eura potpisani i stupili na snagu tijekom sije nja i ožujka 2011. godine, a njihova je provedba tek zapo ela.

Branimir Kova

> najbolji u svijetu > kako do novca > inovacije > trend

20-21

POTPORE VLADE I SVJETSKE BANKE Poduzetnici s podru ja sjeverozapadne Hrvatske i Zagreba dobili su bespovratno 2,7 milijuna kuna iz fonda Program provjere inovativnog koncepta, koji provodi BICRO u suradnji s pet centara

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

Od testova SIM k ure aja za uklanja

Za jedanaest novih, inovativnih poslovnih projekata poduzetnici iz sjeverozapadne Hrvatske i Zagreba dobili su bespovratno 2,7 milijuna kuna iz fonda Program provjere inovativnog koncepta (Proof of concept - PoC). Rije je o programu koji financiraju hrvatska Vlada i Svjetska banka, a provodi ga BICRO u suradnji s pet centara, me u kojima je i Tehnološki park Varaždin (TPV).

U posljednjem, tre em krugu PoC-a bespovratne potpore za inovativne projekte dobile su tvrtke Telecor Zagreb, Ekobit, Azonprinte, Bagheera, Rast i razvoj, Interaktivni studio, Zeljko Informati-

ka, Atinel, Eluxio, SAN-2000 i NTH Media.

Rana faza inovacije

"Inovativnih ideja našim poduzetnicima i inovatorima ne manjka, ali problem je njihova zahtjevna realizacija. Upravo je zbog toga osmišljen PoC koji podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživa a i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. Bespovratne potpore iz PoC fonda daju se u ranoj fazi razvoja ino-

Ostale potpore (preko TPV-a) •Tvrtka Azonprinter - za provjeru inovativnog koncepta

stroja za digitalni tisak na sve materijale za industriju dobila je 244.135,44 kn, a uložit e još 140.890,02 kn.

•Tvrtka Bagheera za JET-LEG - ure aj za dijagnostiku, rehabilitaciju i trening donjih ekstremiteta dobila je 345.000 kn, a dodat e još 261.000 kn - ukupna vrijednost projekta 606.000 kn.

•Tvrtka Rast i razvoj d.o.o. za izvedbu programske kontrole prikaza signala na razli itim programskim platformama dobila je 64.000, a dodat e još 34.000 kuna.

•Zeljko Informatika za projekt QuickStart - on-line interaktivna rutabilna karta za hitne službe dobila je 335.000 kuna, a dodat e svojih 137.000 kuna.

•SAN-2000 za Prototip sustava za napredno upravljanje elektri nom energijom dobio je 143.000 kuna, a dodat e još 81.000 kuna.

•Eluxio za projekt tajkun, tj. pra enje potrošnje na vending ure ajima, dobio je 350.000 kuna, a uložit e još 156.000 kuna.

SVE»ANO potpisivanje ugovora za 3. krug programa PoC; na slici Vlaho Kaminski iz NTH-a, Andrija Petrovi , direktor TPV-a te Slobodan Raji iz Telecora

VLAHO KAMINSKI, NTH MEDIA:

Platforma za testiranje SIM kartica

Naš projekt, za koji smo bespovratno dobili 332.000 kuna, a sami smo uložili 241.000 kuna, zove se Virtualna SIM farma.

Rije je o projektu namijenjenom prvenstveno mobilnim operaterima kojima se omogu uje testiranje razli itih usluga. Naime, kada kao korisnik operatera idete u inozemstvo, onda o ekujete da rade sve usluge. Ako su željeli testirati te usluge u inozemstvu, operateri su trebali fizi ki poslati SIM karticu u neku zemlju i probati. Napravili smo platformu koja operaterima omogu uje testiranje SIM kartice a da ne napuštaju zemlju.

TOMISLAV GRUBIŠI , ISTUDIO:

kartica do anje dlaka vacije kako bi se pomogao i usmjerio njihov daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi, odnosno na tržištu", objašnjava Andrija Petrovi , direktor TPV-a.

U posljednjih godinu dana, kako napominje, provedena su tri kruga PoC-a na koje su inovatori i poduzetnici mogli prijaviti svoje tehnološki inovativne poduzetni ke ideje s visokim komercijalnim potencijalom za financiranje.

"U prvom krugu PoC-a prošlo je s naše strane sedam projekata vrijednih ukupno 2,9 milijuna kuna, od ega je bespovratno dobiveno 1,5 milijuna. U drugom krugu odobreno nam je devet projekata vrijednih 2,7 milijuna kuna, od ega je 1,6 milijuna bilo bespovratno.

U ovom posljednjem krugu samo iz TPVa prošlo je 11 plus dva projekta koja se još testiraju. Dakle, ukupno 13 projekata vrijednih 4,3 milijuna kuna, od ega su poduzetnici dobili bespovratno 2,7 milijuna, doznajemo od direktora TPV-a. U sva tri kruga, kako dodaje, samo je iz TPV-

a prošlo 29 projekata ukupne vrijednosti ve e od 10 milijuna kuna. Od toga iznosa poduzetnici su za pokretanje svojih poduzetni kih aktivnosti koje su tehnološki inovativne dobili bespovratno 6,1 milijun kuna, a ostalo su sami financirali.

Više od 10 mil. kuna

Ovisno o projektu, razlika je iznosila od minimalnih 25 do maksimalnih 75 posto, a ispalo je da su poduzetnici i inovatori prosje no trebali dati oko 40 posto za razvoj svojih inovativnih projekata.

"Više od polovine novca iz PoC fonda povukao je TPV. No, to ne zna i da smo mi jako dobri nego da na našem podru ju ima više tehnološki inovativnih poduzetnika koji žele ulagati u razvoj i tako razvijati svoje daljnje poslovanje. Oni sve pokre u, a TPV zajedno s njima priprema projekt za evaluacijski odbor u Zagrebu, koji donosi kona nu odluku komu e se pomo i", pojašnjava Petrovi te napominje da je zbog toga sklopljen ugovor o partnerskom nastupu na tržištu sa Sveu ilištem u Zagrebu, koje pokriva znanstveni dio, dok TPV pokriva poduzetni ki dio.

Ivica Kruhoberec

Predvi anje popularnosti na internetu Mediatool kit, za koji smo dobili 227.000 kuna, a sami emo izdvojiti još 97.000, alat je za predvi anje popularnosti sadržaja na internetu. Radi tako da pregledava sve news portale u realnom vremenu i svaku sekundu provjerava kako se koji lanak dijeli na društvenim medijima. U roku do 10 do 15 minuta može zaklju iti što e biti popularno na kraju dana. Ima algoritam koji prati rast dijeljenja svakog lanka na društvenim mrežama te može pratiti beskona no mnogo portala u zemlji i svijetu.

MARTIN KRALJ, EKOBIT:

Tajni, ali suvisli podaci Osnova za naš projekt Anonimizacija podataka, za koji smo dobili 310.000 kuna, a još emo uložiti 287.000 vlastitog novca, bila je ideja da se osobni podaci, kao što su ime, prezime, adresa i sli no, ponekad koriste u razvoju softvera, to nije za testiranje. No takvi produkcijski osjetljivi osobni podaci ne mogu se tek tako upotrebljavati. Ideja je da prije nego što nekome daš takve podatke prebaci ime i prezime, adresu i druge podatke u anonimne, a istodobno oni izgledaju iskoristivo.

KREŠIMIR ANDROLI , ATINEL:

Nadzor putem mobitela Kada bude gotov, naš projekt Sustav za daljinski nadzor i upravljanje putem pametnih mobilnih ure aja uz korištenje sigurnih komunikacijskih protokola, za koji smo dobili 104.000 kuna, a još emo sami dati 77.000, mo i e se primjenjivati na razne na ine. Ideja je da napravimo upravlja ko-komunikacijsku jedinicu s elektronikom koja bi služila za prikupljanje i obradu signala te upravljanje. Imala bi integrirani web server te bi se spajala na internet. Mogla bi se primjenjivati u pametnim ku ama, ali ciljamo ve inom na industriju: upravljanje nekim udaljenim objektima da se u njih ne treba fizi ki dolaziti. Mobitel i ra unalo bili bi upravlja ki ure aji i zamijenili bi daljinske upravlja e.

SLOBODAN RAJI , TELECOR:

Ure aj za uklanjanje dlaka Dobio sam 246.000 kuna, a 103.000 sam ulažem u projekt ure aja za uklanjanje dlaka. Rije je o novom aparatu za brijanje koji kombinira klasi nu metodu brijanja s oštricom te elektri nim aparatom. Novac e biti utrošen za izradu nekoliko prototipova kako bi se mogla provjeriti funkcija, a zatim lakše prezentirati ure aj potencijalnom kupcu. Patent sam izložio na etiri svjetske izložbe i na svakoj dobio neku nagradu. Posljednju sam dobio u SAD-u na sajmu Impex, i to zlatnu medalju.

> najbolji u svijetu > kako do novca > inovacije > trend

22 business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

arhiva business.hr

NeIL BLUMeNThAL I DAve GILBOA tržište su osvojili plasiranjem "antibrenda"

U RATU S OLIGOPOLOM Mala tvrtka Warby Parker, koja putem interneta prodaje fancy retro naočale, postala je ozbiljan konkurent svjetskom lideru u proizvodnji naočala, milanskom divu Luxottica

Dva mlada entuzijasta bacila rukavicu u lice najjačem na svijetu Dave Gilboa u trgovini na Manhattanu isprobava naočale, ali ni ovaj put nema sreće. Ni jedan okvir mu ne odgovara premda je prodavačica puna savjeta.

Iz trgovine ipak ne odlazi bez ičega. Naime, upravo mu je sinula ideja kako zaraditi pravo bogatstvo.

Godinu i pol dana kasnije s kolegom s fakulteta osnovao je kompaniju Warby Parker koja putem interneta prodaje fancy retro naočale. Ostavljanjem fotografije na internetsku stranicu potencijalni kupac može virtualno isprobati na desetke modela. I doista, više od 50.000 prodanih komada dokaz je da

se ondje zaista može naći nešto za svakoga.

Brutalne marže

Onoga dana kada je razočaran napustio trgovinu 28-godišnji Dave Gilboa imao je žučnu raspravu s kolegama na fakultetu.

Studenti tada prve godine MBA programa pitali su se zašto naočale, kao jednostavan i lomljiv proizvod koji dolazi iz masovne proizvodnje, koštaju koliko i jedan iPhone. Gilboin kolega i partner Neil Blumenthal bio je uvjeren da zna razlog: "Optička industrija je oligopol. Nekoliko kompanija ostvaruje brutalno visoke marže i tako

nas sve zaj..."

To se prije svega odnosi na lidera, tvrtku Luxottica iz Milana. U njezinu su vlasništvu Ray-Ban, Oakley i Oliver Peoples. Kompanija pod licencijama radi za više od 20 top brendova, uključujući Chanel, Burbery i Pradu. "Time su stvorili iluziju kako postoji izbor", tvrdi Gilboa.

Kao odgovor on je na tržište izbacio "antibrend" Warby Parker, a okvire i dizajn naočala počeo je testirati na studentima fakulteta.

Krenule i prve tužbe

U početku je napravljeno 27 modela, a danas ih je

50-ak. "Odličan je osjećaj stvarati biznis na poslovnoj školi", ističe mladi poduzetnik Gilboa.

Njegova kompanija koristi iste materijale i iste kineske tvornice kao i Luxottica. No Gilboa naočale može prodavati po znatno nižoj cijeni jer ne plaća naknade za licencije, na koje se odnosi i do 15 posto veleprodajne cijene od 100 dolara. Nadalje, ne prodaje naočale preko maloprodajnih kompanija koje udvostručuju ili čak utrostručuju cijenu.

Na kraju, mladi poduzetnici ne računaju na ekstra zaradu.

Nakon što su diplomirali

2010., Gilboa i njegov partner Blumenthal upravljali su kompanijom s Manhattana iz tako malog ureda da bi se dobavljači jedva mimoilazili. Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci utrostručili su broj zaposlenih pa se ondje sada nalazi 40-ak ljudi.

Istodobno je porastao broj kupaca koji kod kuće, on-line, isprobavaju pomodne naočale. To je bio dovoljan signal i drugima da se uključe u biznis.

Warby Parker nedavno je pokrenuo tužbu protiv modne stranice Bluefly koja je kopirala njihov koncept.

Miho Dobrašin

tema 24-25

POD JAPANSKIM NAPONOM Cijena električne energije u Europ očekivalo na početku tragedije u Japanu

HAVARIJA U FUk cijenu struje pov Odluka Njemačke o privremenom prekidu rada 7 nuklearnih reaktora podignula je cijenu drugih energenata i vezanih tržišnih proizvoda, prije svega ugljena, plina i CO2 certifikata. Nakon burne reakcije tržište se primirilo, no očita je neuroza zbog nejasnih posljedica japanske havarije te reakcija vlada vezanih uz sigurnost nuklearki Nesreća u nuklearnoj elektrani Fukushima i širenje radijacije u Japanu snažno su utjecali na europsko tržište električne energije: tržišne cijene struje od nesreće su porasle 20-ak posto, a daljnje su posljedice još uvijek nepredvidljive. Takav razvoj situacije umnogome utječe na cijene električne energije i u jugozapadnoj Europi, gdje je Hrvatska uz Mađarsku najveći uvoznik.

Cijene električne energije u jugoistočnoj Europi umnogome ovise o zapadnoeuropskom tržištu, prije svega njemačkom. Njemačka je odlučila u tromjesečnom moratoriju obaviti detaljnu sigurnosnu provjeru svih svojih 17 nuklearki, umanjivši time proizvodnju za više od 6000 MW. Nuklearke u Njemačkoj, koja je najveće i najvažnije nacionalno tržište električne energije u Europi, proizvode 23 posto

››

ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji.

Njemačka je vlada službeno 30. svibnja objavila odluku da će postupno do 2020. zatvoriti svih 17 nuklearki.

Njemački moratorij

Za razliku od Njemačke, Francuska i Velika Britanija ostale su pri razvoju svojih nuklearnih programa.

"Reakcija tržišta je zanimljiva, cijena energije nije porasla nakon najava iz Njemačke onoliko koliko se očekivalo na početku tragedije u Japanu", kaže Nenad Savić, direktor komunikacija Energey Financing Teama, jednog od najvećih trgovaca električnom energijom u Europi.

Nitko, ističe, zapravo ne zna kakvi će biti dugoročni pa ni srednjoročni trendovi. Savić smatra kako je ključno pitanje hoće li Njemačka ostati pri svojoj odlu-

ci, odnosno je li njezin plan ekonomski izvediv i hoće li sebi omogućiti potpuno novu formulu razvoja ekonomije.

Naime, njemačka je kancelarka Angela Merkel još 15. ožujka, odmah nakon nesreće u Japanu, odlučila uvesti tromjesečni moratorij tijekom kojega će se još jednom analizirati sigurnost 17 nuklearnih elektrana. Na tržište je najveće posljedice imala odluka da će Njemačka na tri mjeseca prekinuti rad sedam reaktora sagrađenih prije 1980. godine. Iz pogona su izbačeni Neckawestheim (840 MW), Philippsburg 1 (926 MW), Biblis A (1225 MW), Biblis B (912 MW), Unterweser (1410 MW) i Bruntesbuttel (806 MW). U međuvremenu je zatvorena i osma. Na dan odluke njemačke kancelarke cijena električne energije na Leipziškoj burzi

Kada bi zemlje EU ugasile reaktore starije od 30 godina, proizvodnja energije iz nuklearnih elektrana na kontinentu umanjila bi se 11 posto

skočila je cijelih 10 eura za MWh. To je, prema podacima ICIS Herren, najveći dnevni skok cijene električne energije u povijesti.

Lančana reakcija

Unatoč lošim očekivanjima nakon havarije u Japanu, analitičari i sudionici na tržištu ostali su iznenađeni takvim naglim skokom cijene, kaže David Surtees, direktor marketinga Energy Financing Teama. Dotad se električna energija kupovala za buduće vrijeme, kada se očekivao rast njezine cijene. Najveće su aktivnosti bile na burzama u zapadnoj, sjevernoj i srednjoj Europi. Odluka Njemačke o privremenom prekidu rada 7 reaktora nije utjecala samo na cijenu električne energije, nego i na cijenu drugih energena-

ta te vezanih tržišnih proizvoda, prije svega ugljena, plina i CO2 certifikata.

Nakon burne reakcije tržište se polako primirilo, no očita je neuroza zbog nejasnih posljedica havarije u Fukushimi te reakcija vlada vezanih uz sigurnost nuklearnih elektrana.

Antinuklearno raspoloženje, koje je i prije bilo snažno izraženo u javnosti, nakon nesreće u Japanu izrazito se pojačalo u Njemačkoj. Tamošnja je vlada, naime, prošle godine donijela nepopularnu odluku da reaktorima produlji vijek trajanja za dodatnih 12 godina, što je javnost zamjerila CDU stranci.

Na antinuklearnoj izbornoj platformi koalicija Zelenih - SDP pobijedila je na nedavnim lokalnim izborima u Baden Würtem-

pi nije porasla nakon najava iz Njemačke onoliko koliko se

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

kUsHImI tržišnu većala 20 posto 439 aktivnih reaktora osigurava 13,8% svjetske struje Ukrajina - 15 Švedska - 10

Finska - 4

Rusija - 32

Slova ka - 4 Kanada - 18

Njema ka - 17 Velika Britanija - 19 Nizozemska - 1 Belgija - 7

SAD - 104

Švicarska - 5 Francuska - 58

Španjolska - 2

DaviD SurteeS, direktor marketinga Energy Financing Teama

Kina - 13

Ma arska - 4 Slovenija - 1 Indija - 20

Meksiko - 2

ARHIVA BUSINESS.HR

Pakistan - 2 Rumunjska - 2

bergu, tradicionalnom uporištu CDU-a. Vladajući CDU nastoji popraviti javno mišljenje u zemlji tako što će napraviti tzv. stres testove svih reaktora te odlučiti koji će biti zatvoreni. Zamjena tih reaktora novim izvorima koštat će mnogo, pogotovu kad se ima u vidu da postojeće termoelektrane na ugljen u Njemačkoj već koriste 85 posto svojih kapaciteta, a plinske 75 posto. Proizvodnja iz obnovljivih izvora u Njemačkoj zasad pokriva potrebe potrošača samo u određenim razdobljima.

Politička odluka

Pitanje sigurnosti nuklearki aktualizirano je nakon nesreće u Japanu u svim zemljama EU. Kad bi zemlje EU ugasile reaktore starije od 30 godina, kako

% proizvedene struje

Brazil - 2

0 - 25% 25 - 50% 25 - 75% 75%+

Argentina - 2

se očekuje, prema podacima EUelectrica (Udruženja europskih proizvođača nuklearne energije), proizvodnja energije iz nuklearnih elektrana na kontinentu umanjila bi se 11 posto. Kakve bi to posljedice imalo na tržište, nije teško predvidjeti. Stručnjaci smatraju kako su svi reaktori u Europi sigurnosno u dobrom stanju, i prije nesreće u Japanu provjeravani su strogim kriterijima, ali odluka o njihovu mogućem zatvaranju bit će prije svega politička.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Bugarska - 2

Prvih 5 svjetskih proizvo a a urana 1 . Kazahstan 27% 2. Kanada 20% 3. Austalija 16% 4. Namibija 9% 5. Rusija 7%

Južnoafri ka Republika - 2

Trenutno se grade 62 reaktora, a 484 reaktora su u planu ili su predloženi da budu u pogonu do 2030. godine

Na dan odluke njemačke kancelarke cijena električne energije na Leipziškoj burzi skočila je za cijelih 10 eura za MWh. To je prema podacima ICIS Herren najveći dnevni skok cijene električne energije u povijesti.

Japan - 51 Južna Koreja - 21

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 8/7/2011 Subota 9/7/2011

TALIJANSKI PARTNERI

Ingra ide u suradnju s Bonattijem

Ingra je s talijanskom tvrtkom Bonatti zaključila sporazum o poslovnoj suradnji kojim su definirana tržišta od zajedničkog interesa za te dvije tvrtke, priopćeno je iz Ingre.

Ingra i Bonatti surađivat će na projektima u Hrvatskoj, Iraku, Alžiru i Saudijskoj Arabiji, gdje će udružiti znanja, resurse i reference. To se odnosi na projekte s područja

energetike, industrije i građevinarstva. Grupa Bonatti je tvrtka sa 50-godišnjim međunarodnim iskustvom u izvedbi kompleksnih projekata s područja energetike, naftne i plinske industrije, a u posljednje vrijeme i građevinarstva, kaže se u obavijesti Ingre. Ingra je u četvrtak održala skupštinu dioničara na kojoj su uprava i NO dobili razrješnice, a odlučili su i o pokriću gubitka prošle godine iz buduće dobiti. Za revizora je odabran zagrebački Grant Thornton. B.hr

BEZ DRŽAVE?

Skupština CO odgođena za petak

IgOR OPPENhEIm, predsjednik Uprave Ingre

Snimio HRVoJE DominiĆ

U sjedištu Croatia osiguranja u Zagrebu u četvrtak je trebala biti održana 35. glavna skupština Croatia osiguranja s dnevnim redom objavljenim u pozivu. Zbog nedostatka kvoruma 35. glavna skupština trebala bi biti održana danas u 12 sati s istim dnevnim redom i na istom mjestu. B.hr

ECB opet digao kamatn i krenuo u pomoć Portu SUPERgUVERNER TRIChET Vodeći čovjek europske središnje banke odlučio je dizanjem kamatnjaka na 1,5 posto zauz zauzdati inflaciju, a najavio je i da će ECB prihvaćati portugalske obveznice u zalog, a Grčkoj ne daje da defaultira

Drugi put u tri mjeseca Europska je središnja banka povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova pa ona sada iznosi 1,5 posto, što je najviša razina od ožujka 2009. godine. Ovaj korak, u skladu s očekivanjima analitičara, nastavak je borbe središnje banke s rastućom in inlip flacijom, koja je u lipnju bila na razini od 2,7 posto, a čelnici ECB-a na njega su se odlučili una unatoč krizi u kojoj se nalazi eurozona.

Šef ECB-a Jean Claude Trichet kazao je kako su kamatne stope ostale niske, a pravac monetarne politike nije se promijenio. „Odluka će pridonijeti obuzdavanju inflacije ispod ciljanih dva posto, a ona će ostati blizu te brojke u srednjoročnom razdoblju“, kazao je čelnik ECB-a na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka u Frankfurtu, dodavši kako će se monetarnom politikom i dalje pomagati gospodarski rast eurozone.

Kredita će biti

Trichet je dalje kazao kako će se kreditiranjem i dalje podržavati ekonomska ak-

BROJKA

JEAN CLAUDE TRIChET, čelnik ECB-a signalizirao je moguće povećanje kamatnih stopa do kraja godine te Portugalu olakšao pristup fondovima spasa aRHiVa b.HR

6

milijardi eura namjerava prikupiti Španjolska prodajom 30-postotnog udjela nacionalne lutrije

tivnost i otvaranje novih radnih mjesta. Usporavanje gospodarskog rasta u drugom ovogodišnjem kvartalu ocijenio je očekivanim, kazavši kako će ECB i dalje budno pratiti razvoj situacije s naglaskom na rastuće rizike za cjenovnu stabilnost.

Ponukani njegovim riječima, svjetski su analitičari zaključili da novo povećanje kamatnih stopa slijedi već krajem godine, najranije u listopadu.

Govoreći o rasplamsanoj gospodarskoj krizi u eurozoni, Trichet je obećao da će banke eurozone imati dovoljno likvidnosti te da će portugalski dug ECB prihvatiti kao kolateral.

BROJKA

"Odlučili smo obustaviti primjenu praga minimalnih kreditnih rejtiga u slučaju portugalskih obveznica", najavio je Trichet, dodavši da će obustava trajati do daljnjeg.

Protiv defaulta

U dogovoru oko drugog plana spašavanja posrnule Grčke ECB je upozorio kako restrukturirane grčke obveznice neće prihvaćati kao zalog za daljnje posuđivanje ako

BROJKA

71,5 400 milijardi eura planiraju prikupiti prezadužene Grčka, Španjolska i Portugal prodajom državne imovine

milijuna eura utržila je Grčka prodajom 10 posto Hellenic Telecoma

FAO U LIPNJU

Porasla cijena hrane

Cijene hrane blago su porasle u lipnju na međunarodnim tržištima, pokazao je indeks agencije Ujedinjenih naroda FAO, ponajprije zbog viših cijena šećera koje su u lipnju porasle 14 posto. Zbog izmjena prognoza američkog uroda i sjetve u tekućoj godini, FAO je povisio prognozu o ukupnoj proizvodnji žitarica u ovoj godini na gotovo 2313 milijuna tona, što je 3,3 posto više nego u 2010. B.hr

bROJkA

14

posto porasle su cijene šećera u lipnju na svjetskoj razini

nu stopu ugalu

ZAUSTAVITE MOODY'S!

OECD protiv rejting agencija Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kritizirala je u četvrtak agencije za izdavanje rejtinga da pogoršavaju dužničku krizu u eurozoni predviđanjima kojima šire paniku i bitno utječu na tijek događaja. "U posljednje vrijeme pokazalo se da agencije za izdavanje rejtinga intenziviraju postojeće trendove i izriču

bROJkA

8

milijardi eura Španjolska se nada dobiti prodajom 49-postotnog udjela u avioprijevozniku Aeropuertos Espanoles y Navegacion Aerea

OSTAJU NA 0,5

Britanci nisu mijenjali kamatnjak Za razliku od središnje europske banke, Bank of England je isti dan objavio kako njegova ključna kamatna stopa ostaje na rekordno niskim razinama, u visini 0,5 posto. Odluka britanske središnje banke bila je također očekivana, a nikakve promjene po tom pitanju ne očekuju se ni u ostatku godine s obzirom na usporavanje tempa gospodarskog rasta.

Britanska ključna kamatna stopa je na rekordno niskoj razini već više od dvije godine.

na bezvrijedan status, unoseći tako na tržište nove sumnje u vezi s nastojanjima EU da riješi dužničku krizu u eurozoni.

Agencija je također upozorila da će Portugalu možda trebati novi paket pomoći, napominjući da će se tek nakon toga moći vratiti zaduživanju na tržištima kapitala. "Zemljama treba vremena da njihovi stabilizacijski planovi urode plodom, odnosno da im gospodarstva počnu rasti", kazao je. Ustvrdio je da euro nije u opasnosti i da će se kriza riješiti kroz jačanje europskih institucija. B.hr

PONUDA RASLA TRI I POL PUTA

Potražnja na Tržištu novca skočila čak 20 puta Na Tržištu novca potražnja je u četvrtak snažno porasla i u odnosu na srijedu bila je gotovo 20 puta veća.

Istodobno je i ponuda bilježila rast oko 3,5 puta u odnosu na dan prije. Tako je ukupno prijavljena potražnja iznosila čak 597,89 milijuna kuna, dok se istodobOGLAS

rejting agencije ostvare svoje prijetnje i proglase default ili djelomični default te zemlje.

"Protivimo se djelomičnom defaultu", odlučan je bio Trichet. Značilo bi to uskratiti grčkim bankama novac na koja računaju čime bi se povećao rizik od zaraze ostalih gospodarstava eurozone pa se svjetski analitičari nadaju da će ECB vremenom promijeniti mišljenje.

Biljana Starčić

predviđanja kojima šire paniku i bitno utječu na tijek događaja", kazao je glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan u razgovoru za talijanski list La Stampa. Agencije se više ne ograničavaju na informiranje, već donose sudove, ubrzavajući time postojeće trendove, pojasnio je Padoan. "To je kao da gurnete nekog tko stoji na rubu provalije. Time se kriza pogoršava", dodao je. Agencije za izdavanje rejtinga našle su se na udaru kritike visokih dužnosnika EU u srijedu nakon što je Moody's snizio rejting Portugala

no na strani ponude našlo 882,89 milijuna kuna. Najviše je, 563,69 mil. kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 0,3 posto. Plasirano je i 7 mil. kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1 posto. Putem prekonoćnih pozajmica plasirano

je 12,2 mil. kuna, a kamatna je stopa smanjena sa 0,4 na 0,28 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegnuo je čak 582,89 mil. kuna, a pritom je 15 mil. kuna prekonoćne potražnje ostalo nepodmireno zbog kreditnih ograničenja sudionika.

Prosječna je kamata pala sa 1,58 na 0,31 posto. B.hr

investor 28-29 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Kada je u pitanju dionica IPK Kandita, srijeda je uglavnom prošla u znaku okruglih brojki. Trgovalo se sa 1000 dionica, a zahvaljujući velikom rastu cijene IPK Kandit je stigao na razinu od 200 kuna. Malo je falilo da i ukupan promet dosegne okruglu brojku, ali je na kraju ipak zabilježena protrgovana ukupna vrijednost od 199.955 kuna. IPK Kandit je u srijedu zabilježio najveću dnevnu stopu rasta na Zagrebačkoj burzi.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

AD Plastik Đuro Đaković holding Magma d.d.

Karlovačka banka Atlantska plovidba d.d.

Ingra Tehnika Končar - elektroindustrija Zagrebačka banka Petrokemija IPK Kandit Arenaturis Ericsson Nikola Tesla Istraturist Umag d.d.

Atlantic grupa Dukat Adris grupa Adris grupa Belje Luka Rijeka Institut IGH Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Rabac, ugostiteljstvo i turizam Croatia osiguranje d.d.

Luka Ploče Tisak Jadroagent SN holding Dioki d.d.

Kaštelanski staklenici Turisthotel Jadranska banka Uljanik plovidba Dom holding Vupik Viadukt Končar Hidroelektra niskogradnja Solaris Podravka prehrambena industrija d.d. Čakovečki mlinovi Maistra Jadransko osiguranje Hrvatski duhani Lošinjska plovidba Đakovština Konzum Valamar grupa Atlas nekretnine Ledo Centar banka HUP - Zagreb Agromeđimurje Proficio Auto Hrvatska Belišće Croatia osiguranje d.d.

Laguna Novigrad TOZ tvornica olovaka Žitnjak Atlas, turistička agencija Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Lucidus dioničko Fima validus Slobodna Dalmacija BC institut Finvest Corp Liburnia Riviera Hoteli Sunčani Hvar Imunološki zavod Končar Hoteli Podgora Pounje trikotaža Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

HGspot

Nakon što je 1. srpnja snažno ojačala spriječivši katastrofalan pad cijene, Magmina je dionica posljednja dva dana opet bilježila veliko klizanje cijene. Izdanje Magme tako je u srijedu palo 2,72 posto, što je ipak upola manja dnevna stopa pada od one dana prije. Cijena joj je opet pala ispod razine od osam kuna uz 329.710 kuna prometa, pri čemu se trgovalo 41.071 dionicom.

Redovan promet: 13.180.232,45 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.50 448.01 128.48 65.50 7.66 89.90 646.00 14.82 1,401.17 632.01 289.65 195.63 199.00 76.00 1,418.00 275.00 695.03 650.00 306.60 257.03 94.89 180.51 1,625.01 465.04 225.20 245.00 5,505.00 1,090.00 192.01 650.00 165.01 62.22 2,510.00 960.00 2,002.50 583.00 77.77 71.14 228.00 1,300.00 131.25 329.97 320.38 3,901.01 64.14 2,840.00 56.60 136.01 7.24 208.99 62.50 45.99 5,750.01 254.00 1,250.08 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 140.00 15.00 20.48 26.93 9.54 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

258.69 470.00 132.00 69.00 8.46 93.00 660.99 15.38 1,450.00 640.00 292.89 204.39 200.00 77.00 1,421.00 285.00 704.99 650.00 307.01 260.00 96.19 181.99 1,649.00 475.00 229.39 245.00 5,575.00 1,100.00 199.74 650.00 179.93 64.00 2,510.00 975.00 2,011.01 588.00 77.89 72.20 239.00 1,300.00 135.10 330.00 320.51 3,901.01 65.00 2,850.00 66.99 139.50 7.24 209.00 63.00 46.00 5,800.00 254.00 1,260.00 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 145.00 15.00 20.48 26.93 10.00 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

257.02 470.00 131.80 67.52 7.86 89.90 647.05 14.82 1,435.08 640.00 290.00 200.08 200.00 76.01 1,420.00 275.00 695.50 650.00 307.00 260.00 94.89 180.61 1,649.00 475.00 225.20 245.00 5,505.00 1,093.00 199.74 650.00 179.89 64.00 2,510.00 975.00 2,011.00 583.00 77.78 71.14 238.00 1,300.00 133.00 330.00 320.51 3,901.01 64.14 2,850.00 66.99 136.01 7.24 209.00 62.50 46.00 5,750.01 254.00 1,250.08 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 140.00 15.00 20.48 26.93 10.00 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

-0.57% 4.40% 3.09% -0.69% -2.72% -1.17% -1.44% -2.63% 1.62% 0.79% 0.00% 0.04% 15.60% 2.70% -0.42% -3.51% -0.57% 0.00% -0.97% -0.76% -0.53% 0.06% 1.10% 0.00% 0.05% 0.00% -1.26% -0.45% 4.15% -0.16% 0.50% 0.00% 0.35% 1.56% -0.94% 1.30% -2.67% -1.48% 4.15% 3.17% -1.55% 10.00% 0.00% -0.03% -0.02% 5.09% 21.58% -2.85% -1.50% 1.86% -3.85% -1.29% -4.17% -0.02% 0.01% 0.00% 0.81% 0.82% 0.21% 0.00% 0.00% -19.97% -3.35% -24.74% -0.19% -0.07% -0.99% 0.14% -0.38% 0.00% 3.66% -0.10% 3.94% 1.62% -18.40% -1.30% 9.90% 0.54%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,22%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

13,196 5,814 10,709 13,899 41,071 3,614 497 20,433 194 427 931 1,099 1,000 2,002 97 445 170 150 314 348 925 483 51 161 329 300 13 63 350 80 233 619 15 36 17 54 389 392 114 18 171 62 62 5 300 6 282 108 1,950 66 204 269 2 43 7 10 360 18 9 1 455 24 32 289 180 136 321 131 8 10 1 30 10 1 22 296 20 22

3,393,959.01 2,723,720.79 1,395,175.19 938,136.46 329,710.15 327,349.00 324,709.39 306,994.93 278,486.19 272,509.91 270,845.30 219,644.34 199,955.00 152,222.43 137,742.80 123,960.20 118,918.83 97,500.00 96,391.70 90,131.98 88,162.05 87,278.18 83,187.06 75,975.81 74,349.44 73,500.00 72,405.00 69,100.78 68,604.05 52,000.00 41,164.35 39,037.24 37,650.00 34,785.00 34,170.08 31,728.00 30,267.68 28,188.95 26,487.08 23,400.00 22,694.88 20,459.73 19,863.95 19,505.05 19,327.24 17,090.00 16,294.68 14,959.24 14,118.00 13,793.77 12,776.00 12,372.21 11,550.01 10,922.00 8,761.41 8,010.00 6,750.00 6,120.18 5,862.15 5,665.00 5,505.50 4,800.00 4,589.55 4,335.00 3,686.40 3,662.48 3,153.00 2,900.34 2,120.00 2,000.00 1,980.00 1,434.00 1,299.90 1,239.89 517.00 224.96 219.80 164.78

21,046.99 651.73 553.51 218.57 38.31 120.39 902.97 111.15 271.89 1,646.16 18,574.03 668.49 143.02 165.89 1,890.94 1,285.62 2,319.01 1,950.00 2,952.08 1,763.87 779.57 1,080.13 261.50 652.47 516.57 247.99 1,693.33 243.32 476.70 72.05 480.31 258.69 285.12 384.89 240.56 338.14 580.80 107.01 108.72 252.44 82.98 203.85 1,737.17 409.61 701.97 356.25 56.46 90.01 7.63 4,744.90 393.48 153.45 1,265.98 15.88 589.26 33.15 73.37 170.01 758.37 49.57 188.72 40.00 28.79 28.56 10.36 68.17 27.02 115.60 44.12 123.55 599.23 349.46 29.28 76.16 8.61 2.03 152.15 2.47

365 dana Najniža Najviša 252.00 290.37 85.10 22.36 6.00 53.00 646.00 11.00 871.01 430.00 200.00 105.50 126.51 33.03 1,181.00 240.04 677.00 310.02 286.07 242.21 54.00 161.54 1,106.00 370.00 217.00 67.00 4,502.00 1,048.00 135.00 528.00 135.01 60.20 612.00 543.15 2,000.00 533.13 27.87 41.77 190.00 975.00 119.00 171.00 240.00 2,950.00 51.00 2,486.50 27.00 121.00 5.11 145.00 28.68 27.00 4,720.12 240.00 1,115.16 551.00 11.52 302.00 420.00 4,700.00 8.80 200.00 76.10 15.00 15.16 14.03 5.00 20.01 180.00 85.00 1,900.00 25.02 51.52 909.99 20.06 0.61 9.00 7.02

315.99 507.77 152.00 72.00 69.90 94.88 905.00 27.38 1,614.00 699.48 294.00 209.89 235.00 86.00 1,650.00 380.00 829.99 675.00 345.00 305.00 118.99 267.02 2,500.00 497.02 337.00 250.00 6,299.00 1,900.00 244.98 711.99 245.00 99.00 4,990.00 1,105.00 2,989.88 662.00 95.99 108.90 346.00 2,305.00 197.89 330.80 343.97 4,000.00 70.00 3,401.00 149.99 164.00 19.90 225.50 72.00 66.85 6,900.00 290.00 1,595.99 1,003.00 25.00 410.00 700.00 6,290.00 12.41 250.00 163.85 28.00 22.98 33.33 14.50 60.00 300.00 311.97 2,697.00 78.00 150.00 2,100.00 33.89 0.91 11.99 39.95

Regionalne iI svjetske REgIONALNE SvjETSkE buRze BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG GRVG PETG LKPG ATPG ZVTG SOS2E KBMR NF1N PBGS KDHR IEKG POSR

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE PETROL LUKA KOPER AKTIVA NALOZBE ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP INTEREUROPA POZAVAROVALNICA SAVA

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA MERK-R-A MERKUR AD BANJA LUKA RSRS-O-E REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 MPRD-R-A MESOPRODUKT AD BIJELJINA VLTG-R-A VELETRGOVINA AD GRADISKA AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BANJA LUKA RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne KRIP-R-A ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA RSRS-O-D REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

Najniža

59,55 162,10 71,00 9,24 210,10 12,30 3,80 13,80 104,10 6,60 0,59 0,68 41,00 1,80 7,10

Najviša

59,85 164,00 71,95 9,50 215,00 12,70 3,90 14,01 104,11 6,70 0,60 0,69 42,00 1,90 7,11

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,80 162,70 71,80 9,30 212,00 12,50 3,90 13,80 104,11 6,60 0,59 0,68 42,00 1,80 7,11

Promet

valuta: EUR - euro 59,73 162,69 71,55 9,29 213,34 12,48 3,88 13,85 1,04 6,61 0,59 0,68 41,51 1,85 7,10

-0,17 % -1,39 % 0,49 % 2,20 % 0,28 % 1,63 % 2,63 % -1,43 % 0,00 % 0,00 % -0,34 % 0,74 % 0,00 % -1,10 % 0,00 %

3168 189.236,19 742 120.718,05 773 55.311,26 5763 53.544,73 224 47.789,60 3283 40.973,45 10177 39.485,80 2210 30.601,50 21876 22.774,56 2876 19.018,66 30077 17.832,82 20991 14.330,57 120 4.981,00 2527 4.687,70 601 4.268,62

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,56 0,55 29,41 0,08 0,30 0,33 36,50 6,60 32,00

1,57 0,55 29,99 0,08 0,30 0,33 36,50 6,76 32,03

1,57 0,55 29,65 0,08 0,30 0,33 36,50 6,76 32,03

1,57 0,64 % 377965 593.383,69 0,55 0,00 % 265641 146.368,19 0,30 0,41 % 249347 73.959,15 0,08 0,00 % 586882 46.950,56 0,30 0,00 % 69579 20.873,70 0,33 0,00 % 60000 19.800,00 0,37 0,00 % 28000 10.220,00 6,74 -0,59 % 959 6.468,42 0,32 -0,28 % 10766 3.446,70

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHKD FBIHKO FBIHKP FBIHKM FBIHKN BSNLR MIGFRK2 JPESR SOSOR SPKMR BIGFRK3 PBHBR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB A2012 A2013 SJPT A2015 AIKBPC JESV TIGR AGBN AIKBPB A2016 YUCM A2014

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K

MAKEDONSKA BURZA ALK SBT RMDEN10 RZIN SPAZ TTK KMB RADE TNB MTUR TPLF

Oznaka

Petak 8/7/2011 Četvrtak 7/7/2011 Subota 9/7/2011

ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 RZ INSTITUT SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,07 4,49 28,00 6,09 2,60 5,70 28,35

700,00 530,00 3.001,00 95,40 90,35 764,00 82,30 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,00 1.260,00 79,29 541,00 85,30

4.400,00 2.450,00 87,10 381,00 6.001,00 1.209,00 3.721,00 1.850,00 3.500,00 2.880,00 3.710,00

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,70 4,60 28,20 6,10 2,70 5,70 28,35

710,00 541,00 3.079,00 95,45 91,97 777,00 82,40 1.374,00 6.000,00 780,00 7.601,00 1.260,00 79,30 541,00 87,50

4.401,00 2.490,00 87,20 381,00 6.001,00 1.210,00 3.721,00 1.850,00 3.630,00 2.970,00 3.800,00

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,50 4,50 28,00 6,10 2,60 5,70 28,35

92,01 0,01 % 70,08 0,00 % 67,00 0,00 % 92,20 0,00 % 79,01 0,00 % 12,15 -1,57 % 4,50 0,00 % 28,09 -1,75 % 6,09 0,00 % 2,64 -7,14 % 5,70 0,00 % 28,35 5,00 %

16979 19553 11622 8400 7500 12949 13629 198 762 1257 200 20

1.562.237,79 1.370.274,24 778.674,00 774.480,00 592.575,00 157.280,83 61.340,60 5.562,40 4.644,50 3.320,06 1.140,00 567,00

valuta: RSD - srpski dinar 706,00 536,00 3.003,00 95,43 90,54 765,00 82,32 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,00 1.260,00 79,29 541,00 85,30

705,35 535,03 3.003,22 95,43 90,92 764,89 82,35 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,04 1.260,00 79,30 541,00 87,47

-0,14 % 0,00 % -1,99 % 0,13 % 0,34 % -0,13 % -0,02 % 0,00 % -1,17 % 0,00 % -0,41 % 0,00 % 1,30 % 0,00 % -0,91 %

8687 7164 840 26275 22151 2402 21714 1110 200 1040 104 548 8541 1210 6538

6.127.376,00 3.832.972,00 2.522.704,00 2.507.299,60 2.014.022,65 1.837.260,00 1.788.189,10 1.525.140,00 1.200.000,00 811.200,00 790.404,00 690.480,00 677.293,94 654.610,00 571.881,40

valuta: MKD - makedonski denar 4.400,03 2.452,56 87,17 381,00 6.001,00 1.209,94 3.721,00 1.850,00 3.623,50 2.913,33 3.734,29

4.400,03 0,00 % 337 2.452,56 -0,09 % 550 53,70 0,05 % 23680 381,00 0,00 % 1725 6.001,00 0,02 % 100 1.209,94 0,12 % 490 3.721,00 0,17 % 90 1.850,00 0,00 % 168 3.623,50 2,64 % 60 2.913,33 3,63 % 72 3.734,29 -2,15 % 56

1.482.810,00 1.348.910,00 1.271.574,88 657.225,00 600.100,00 592.870,00 334.890,00 310.800,00 217.410,00 209.760,00 209.120,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Makedon. turist Skopje +3,63% Tutun. banka Skopje +2,64% Gorenje +2,2% Luka Koper +1,63% Petrol +0,28�%

Telekom Srpske Banja Luka

Toplifikacija Skopje AIK banka Niš Bosnalijek Zavarovalnica Triglav Mercator

Powered by

business.hr

-2,15% -1,99% -1,57% -1,43% -1,39%

Energoprojekt holding Beograd

+0,64 -1,12 Uvjerljivo najtrgovanija na Banjalučkoj burzi bila je u srijedu dionica Telekoma Srpske na koju su tamošnji ulagači potrošili gotovo 593.400 konvertibilnih maraka.

Cijena joj je porasla 0,64 posto u odnosu na onu zabilježenu u utorak pa je zadnja zabilježena bila 1,57 konvertibilnih maraka. BIRS je, kao i ostali indeksi u regiji, dan završio u crvenom, spustivši se 0,78� posto, na 1017,55 bodova.

Unatoč najavljenom poslu vrijednom više od dva milijuna eura, dionica Energoprojekt holdinga u srijedu nije bila zanimljiva ulagačima i ostvarila je samo 18�9.300 dinara dnevnog prometa. Cijena joj je usto pala 1,12 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan, zaustavivši se na 792 dinara, dok se tijekom dana kretala između 773 i 8�00 dinara.

Oba beogradska indeksa ovaj su tjedan bilježila pad vrijednosti.

REgIONALNI INdEkSI -0,17% BIRS -0,78% 735,14 1.017,55 Belex15 FIRS -1,46% 724,48� -0,54% 1.950,74

Belexline MBI10 -0,08% 1.352,11 -0,40% 2.567,67

SASX10 -0,57% MONEX20 11,710.36 +0,19% 996,53 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 srijedu 6. lipnja 2011.

1.042,95 -0,22% SBITOP

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,54% -0,61% 2.798�,00 BuX -1,44% -0,54% 22.151,75 ATX -1,36% -0,86% 2.750,30

Stanje indeksa na zatvaranju u -0,27% srijedu 6. lipnja 2011.

FTSE100 5.98�3,32

dAX 7.409,74

CAC40

3.950,55

MICEX 1,705.41

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,10% S&P500 -0,68% 12.569,8�7 1.324,46 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,35% utorak 5. lipnja 2011.

2.8�25,77

investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

135,5345 90,8789 51,2743 10,6281 84,3389 5293,8000 93,0386 59,2744 98,9167 78,3750 130,2800 70,5818 14,4244 99,2200 13,6207 77,5700 93,4145 94,3300 103,8160 8,3549 89,0900 92,3959 55,4600 100,1200 103,5800 107,0800 62,0900 77,2245 157,2320 10,4885

2,01 1,75 0,60 0,60 0,48 0,39 0,36 0,36 0,14 0,13 0,12 0,11 0,09 0,07 0,06 0,05 0,04 0,00 -0,02 -0,03 -0,04 -0,06 -0,09 -0,11 -0,13 -0,13 -0,13 -0,15 -0,19 -0,20

-7,62 -6,65 -5,19 -3,65 1,69 -4,55 2,46 -7,17 1,02 0,34 -1,99 -5,31 -1,45 -7,79 -4,09 1,48 -2,34 0,58 -5,86 -2,50 1,05 -3,63 -7,30 -6,75 -4,14 0,14 -6,14 1,68 -7,77 -8,69

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,74 0,69 4,12 2,34 3,51 3,95 5,76 4,43 3,84 4,22 8,69 3,96 12,16 1,23 3,79 2,82 5,60 5,74 1,50 9,36 3,13 3,19 3,55 5,03 7,76 7,18 6,22 7,10 6,70 1,35

06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011

+

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

NFD Aureus US Algorithm 135,5345

30,36

OTP indeksni

23,86

45,3158

VB CROBEX10

108,8909

23,69

MP-Global HR

316,7281

18,29

Raiffeisen hrvatske dionice 77,5700

16,56

ST Global Equity

43,0118

Ilirika Azijski tigar

51,2743

-10,31 -9,18

NFD Aureus BRIC

26,5485

-2,97

NFD Aureus New Europe 111,4781

-2,13

FIMA Equity

-1,66

77,2245

+ MJEŠOVITI

NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold Ilirika Azijski tigar AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Platinum Blue Chip POBA ICO Equity HPB Dioni ki Prospectus JIE HPB WAV DJE Capital Two ZB trend HPB Titan KD Victoria ZB BRIC+ Platinum Global Opportunity Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus Global Developed Erste Adriatic Equity Ilirika BRIC HI-growth A1 OTP MERIDIAN 20 Raiffeisen Emerging Markets ZB aktiv Raiffeisen World ZB euroaktiv Raiffeisen Central Europe FIMA Equity Ilirika JIE KD Energija

+

udjela

% 12 mj.

Erste Balanced

128,5700

13,08

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

118,8899

11,93

PBZ Global fond

107,7317

11,85

ICF Balanced

125,5248

10,21

OTP uravnoteženi

114,4495

8,72

ST Balanced

165,3049

-6,65

KD Balanced

8,0976

-0,50

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) ICF Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced Allianz Portfolio HPB Global NFD Aureus Emerging Markets Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced HI-balanced Agram Trust ZB global ST Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced C-Premium PBZ Global fond

0,59

HPB Global

0,73

103,1232

NFD Aureus Emer. Markets Bala. 79,2946 0,86

-7,97 -6,45 -18,45 -5,68 -1,12 -6,03 10,55 -5,42 1,69 2,61 -4,41 -2,31 1,54 -8,00 -5,92 2,82 -6,02 3,23 -14,60 -4,08 4,11 2,12 -10,88 -3,81 -2,73 1,30 -1,21 -0,30 -10,56 -4,53

30,36 N/A -9,18 -0,34 2,30 -1,08 8,39 3,93 15,73 16,03 5,98 3,69 -1,10 5,49 16,34 16,56 3,94 12,58 0,94 4,81 14,03 16,15 1,87 6,03 10,19 10,84 4,78 -1,66 0,96 14,59

11,75 N/A -14,96 2,64 -4,74 -14,89 -1,25 -11,13 -0,28 -5,60 3,09 -8,43 3,06 -0,64 -8,63 -8,62 -1,21 -1,01 2,53 -1,90 -3,62 -2,45 -15,33 0,02 0,45 0,96 -7,38 -3,58 6,99 3,61

-7,77 -9,18 -17,38 -5,68 -0,61 -4,72 11,20 -4,64 1,86 3,01 -4,06 -3,12 3,03 -6,92 -3,87 4,87 -4,28 5,11 -13,22 -3,33 6,43 3,04 -9,89 -3,71 -1,46 2,89 -0,70 1,77 -8,33 -3,77

25,617 3,869 5,251 14,109 8,575 5,789 22,698 23,028 15,095 9,159 162,811 9,191 69,541 160,943 7,819 18,268 53,283 236,941 28,656 65,853 10,489 12,407 22,898 489,396 40,203 242,574 199,565 18,299 86,557 9,104

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC Global Bala. Emer. M (GBEM) 10,7630

kn

kn kn kn

kn

kn

$ kn kn

kn

kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn

kn

kn kn kn

10,7630 125,5248 114,4495 128,5700 118,8899 103,1232 79,2946 108,0600 152,1400 10,1312 70,7567 141,5800 165,3049 144,7547 8,0976 5,7317 107,7317

0,57 0,20 0,18 0,16 0,15 0,14 0,12 0,09 0,07 0,00 -0,02 -0,03 -0,17 -0,17 -0,18 -0,34 -0,42

-3,02 5,40 -2,19 1,68 1,28 -0,37 -0,54 -1,59 -2,81 -0,58 1,35 -5,96 -2,32 -6,58 -3,74 0,82 -2,51

-4,30 11,28 5,18 3,75 2,73 5,56 -7,69 -0,30 -2,50 -1,94 1,16 -3,98 -4,26 -5,51 -4,77 1,96 2,73

0,59 10,21 8,72 13,08 11,93 0,73 0,86 2,99 3,44 5,21 5,98 1,79 -6,65 4,23 -0,50 4,72 11,85

3,19 2,81 2,46 0,38 8,37 0,54 -4,56 6,02 4,85 0,14 -0,78 3,53 6,10 7,02 -3,79 -11,82 5,21

-4,30 10,99 6,36 5,24 3,22 5,41 -6,57 -0,29 -1,97 -1,20 1,18 -4,07 -3,18 -4,59 -3,29 2,48 3,14

13,997 18,878 39,296 115,522 8,214 96,530 13,636 173,224 302,973 77,333 15,593 697,986 16,528 40,401 6,686 12,222 314,407

2,35 9,18 5,56 10,47 2,15 5,76 4,97 1,33 8,86 9,36 2,99 10,01 8,49 5,45 5,47 4,43 9,82

06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011

kn

135,0400 161,2100 131,8472 129,1866 177,5600 166,7023 11,7106 125,5194

0,03 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,05 -0,12 -0,41

1,07 0,24 0,43 0,99 -0,17 0,82 0,92 -3,38

3,57 1,26 1,74 3,53 1,73 2,92 2,96 -0,92

7,33 1,12 4,57 6,47 4,99 7,97 4,54 0,94

4,56 4,89 4,45 4,55 6,50 7,93 1,70 4,17

3,62 1,32 1,76 3,74 1,79 2,94 2,99 -1,07

632,865 173,931 202,100 28,826 550,057 74,565 8,401 18,340

8,10 10,01 8,33 5,76 9,12 6,70 9,36 5,56

06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011

kn

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

107,6200 164,8816 141,3281 127,4328 137,1996 117,2832 11,5083 10,8423 109,9573 100,9971 133,9401 147,0500 140,3000 140,9531 125,3423 133,8912 104,2875 124,2091

0,19 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,99 0,56 0,46 0,59 0,64 -0,70 0,67 0,74 0,65 0,50 0,52 0,52 0,53 0,78 0,21 0,52 1,72 0,48

1,89 1,25 0,95 1,16 1,28 0,05 1,52 1,41 1,25 N/A 1,02 1,40 1,13 1,61 0,55 1,19 1,83 1,39

3,42 2,45 1,91 2,69 2,97 1,72 3,03 3,07 2,81 N/A 2,20 3,22 2,90 3,00 1,20 2,79 3,14 2,62

4,20 4,67 3,21 4,26 4,30 4,44 5,19 3,94 4,51 N/A 6,14 4,72 4,27 4,51 3,69 5,20 2,19 4,00

1,92 1,29 0,98 1,19 1,31 0,10 1,55 1,46 1,29 1,00 1,05 1,43 1,17 1,66 0,57 1,23 1,69 1,43

199,641 2602,710 117,835 561,310 37,739 172,700 183,565 29,076 170,544 5,040 1257,331 1413,336 1026,761 117,063 42,394 363,999 7,005 217,259

1,79 10,96 10,96 8,96 7,51 3,67 2,78 2,09 2,15 0,45 12,27 8,36 8,10 7,78 6,23 5,76 1,94 5,54

06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011 06.07.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7023

7,97

Erste Bond

135,0400

7,33

HPB Obvezni ki

129,1866

6,47

Raiffeisen Bonds

177,5600

4,99

PBZ Bond fond

131,8472

4,57

OTP euro obvezni ki

125,5194

0,94

ZB bond

161,2100

1,12

HI-conservative

11,7106

4,54

PBZ Bond fond

131,8472

4,57

Raiffeisen Bonds

177,5600

4,99

Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Nov ani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani Platinum Cash OTP nov ani fond

+

OGLAS

Promet dionicama ispod 10 milijuna kuna STAGNACIJA INDEKSA Crobexi su se ovaj tjedan jedva pomaknuli s mjesta uz slabašne promete, a znatniji rast u četvrtak postigla je dionica Ingre

DENIS VUKoREPA, predsjednik Uprave riječke luke, čija je dionica u četvrtak pala četiri posto snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Dionički indeksi Zagrebačke burze nastavili su stagnirati i u četvrtak s prometom dionica manjim od 10 milijuna kuna. Crobex je pao 0,06 posto, na 2222,92 boda, dok je Crobex 10 spušten 0,15 posto, na 1202,4 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 9,3 milijuna kuna, a

jedini milijunaši bile su dionice HT-a i AD Plastika.

Najlikvidniji HT ostao je nepromijenjen na 257 kuna uz dva milijuna kuna prometa.

Pozicioniranje u ADPL

"Nastavlja se letargija koja već neko vrijeme vlada na domaćem tržištu. Nema

važnijih vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište", kazao je za Hinu broker i investicijski savjetnik u Centar banci Matko Bošković. Na drugo mjesto najlikvidnijih plasirala se dionica AD Plastika s prometom od milijun kuna.

Pritom joj je cijena porasla 1,32 posto, na 132 kune.

"Cijena te dionice raste već nekoliko dana. Pretpostavka je da se ulagači pozicioniraju kako bi ostvarili pravo na dividendu. Ponedjeljak je zadnji dan kada se kupnjom te dionice još može ostvariti pravo na dividendu u iznosu od 7,50 kuna po dionici", rekao je Bošković.

Iz Ingre je priopćeno da je s talijanskom tvrtkom Bonatti sklopljen sporazum o poslovnoj suradnji, prema kojemu bi te tvrtke udružile resurse, znanje i reference na tržištima od obostranog

REGIJA

Nakon tri dana Belex konačno u plusu Nakon što je cijeli tjedan proveo u minusu, beogradski indeks BELEX 15 u četvrtak je konačno zabilježio rast vrijednosti, i to od 0,31 posto, zaključivši tako dan na 726,74 boda.

Drugi dan zaredom u Beo-

gradu je najtrogovanija bila dionica Naftne industrije Srbije, čija se posljednja zabilježena cijena zadržala na razini od 706 dinara.

Ukupan promet iznosio je 8,2 milijuna dinara, dok je najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo na Beogradskoj burzi dose-

gnula 710 dinara.

Još je šest dionica ostvarilo milijunske promete, a među njima su se našle i dionica Aerodroma Nikole Tesle te beogradskog Imleka.

Slovenski indeks SBI TOP nastavio je negativan trend, spustivši se 0,39 posto u od-

nosu na prethodni dan, dok je poziciju najtrgovanije s prometom od 377.094 eura zadržala Krka.

Dionica se našla na drugome mjestu s prometom od 152.300 eura. Cijena je u odnosu na onu od srijede umanjena 1,08 posto, na 9,2 eura. B. St.

interesa, kao što su hrvatsko, iračko, alžirsko te tržište Saudijske Arabije. Surađivalo bi se na projektima u području energetike, industrije i graditeljstva. Pritom je Ingra skočila tri posto, na 15,27 kuna, uz promet od pola milijuna kuna.

LKRI gubitnik

Dionica Luke Rijeka zabilježila je jedan od većih padova (4 posto) u četvrtak na Zagrebačkoj burzi. Cijena lučke dionice pala je ispod razine od 180 kuna, točnije na 173,37 kuna, što je najniža cijena od prosinca prošle godine.

Ukupan promet Lukom Rijeka u četvrtak je bio dvostruko veći nego dan prije i iznosio je 163.992 kune. Pritom se trgovalo sa 924 dionice u 25 transakcija.

Nikola Sučec

BRoJKE

0,37 0,52 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalučki BIRS

Zaba nudi plaćanje cestarine e-bonovima i na svojim bankomatima Zagrebačka banka uvela je mogućnost kupnje e-bonova za plaćanje cestarine Hrvatskih autocesta i putem e-zabe te na bankomatima diljem Hrvatske. Za nadoplatu ENC uređaja dostupni su e-bonovi u iznosima od 100, 300, 500 i 900 kuna, pri čemu do 15. rujna HAC nudi

prodaju ENC paketa po povoljnijim cijenama kao i popust od 10% pri svakoj nadoplati spomenutog uređaja. Ovom uslugom dodatno se šire nebankarske usluge povezane sa digitalnim i mobilnim tehnologijama. Uslugu e-zaba koristi trenutno gotovo 400.000 klijenata. D. B. GUbITnIcI dAnA (ZSE)

dObITnIcI dAnA (ZSE) Maistra +7,39% Imunološki zavod +3,85% Jadransko osiguranje +3,51% Istraturist +3,43% Kutjevo +3,16% 22 Raste

Sunčani Hvar Magma Dukat Dioki Liburnia Riviera Hoteli

13 Nema promjene

-16,32 % -10,94 % -6,87 % -6,13 % -4,04 % 33 Pada

IndEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,233,59 1,233.59

Prom.

0,17% 0.17%

Sirova nafta 96,65 Prirodni plin 4,35 Zlato 1,528,71 Srebro 35,87 Goveda 112,02 Kava 299,04

0,25% 0,68% 0,87% 1,15% 0,00% 1,68%

SUSpEndIRAnI pROpISI

UKRATKO...

ECB odlučio da pravila ne vrijede za Portugal, dobit će koliko treba Europska središnja banka odlučila je staviti na stranu pravne dileme i pomoći Portugalu, istaknuvši da će i dalje prihvaćati portugalske državne obveznice kao kolateral usprkos nedavnom sniženju njihova rejtinga. Agencija Moody's snizila je ovaj tjedan rejting portugalskih državnih obveznica na bezvrijedan status, što je u srijedu uzdrmalo financijska tržišta i bacilo sjenu sumnje na europska nastojanja da se pomogne prezaduženim članicama zone primjene jedinstvene europske valute. ECB je obećao da

će nastaviti posuđivati novac bankama u eurozoni kojima je on potreban a predsjednik Jean-Claude Trichet istaknuo je da će banka zasada nastaviti prihvaćati portugalske državne obveznice kao kolateral. "Odlučili smo suspendirati primjenu propisa o minimalnom kreditnom rejtingu za zajmodavne operacije u eurosistemu kada su u pitanju dužnički instrumenti koje izdaje odnosno za koje jamči portugalska vlada", kazao je Trichet. "Ta će suspenzija trajati do daljnjeg", dodao je. D. B.

TRIchET široke ruke prema Portugalu

TAJ STvARnO nE bIRA SREdSTvA

Hoćemo li saznati točan datum izbora, pratite na ...

FOTOLIA

Ministar financija Irsku spašava novim - frižiderima nOOnAn se nada da će molbe da se stari kućanski aparati zamijene novima podići potrošnju

www.business.hr

Zna se da je Irska u financijskim problemima, a potrošnja u toj zemlji praktički je na koljenima i 12 je posto manja nego u posljednjem kvartalu 2007. godine. Britanski maloprodajni lanac Tesco u toj je zemlji u posljednjih godinu dana zabilježio pad prodaje od 3,9 posto.

Nije teško shvatiti zašto Irci nisu skloni trošiti; vlada je podigla poreze i srezala plaće u javnom sektor, a nezaposlenost se od 2007. utrostručila i trenutačno iznosi 14,2 posto.

No, stara sintagma da bez oporavka potrošnje nema ni oporavka gospodarstva, u Irskoj ima posebno značenje budući da potrošnja kućanstava čini 53 posto irskoga gospodarstva.

Irski ministar financija Michael Noonan zbog toga je povukao dva poprilično različita poteza - od 1. srpnja smanjio je PDV na niz robe i usluga sa 13,5 na devet posto, a potrošače je zamolio da svoje istrošene frižidere i strojeve za sušenje rublja zamijene novima. N. Rivosechi

Goršić plaća 29.000 kuna za nelegalnu gradnju Državnog tajnika u Ministarstvu obrane Željka Goršića karlovački općinski sud nepravomoćno je osudio na novčanu kaznu od 29.000 kuna zbog protuzakonite izgradnje društvenog doma na Turanjskim Goljakima u Karlovcu.

Jakovčiću EU znači veću autonomiju Istre Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare u Medulinu kazao je kako se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju IDS-u pruža ključna prilika da ostvari ono što je temelj stranačke deklaracije, regionalna autonomija Istre.

Fišer pušten da se brani sa slobode Bivši direktor „Varaždinskih vijesti“ Ernest Fišer pušten je iz pritvora u kojem je bio od početka svibnja.

www.business.hr