Business.hr broj 930

'ZARAZA' SE ŠIRI 18

Irska završila u 'junku', i RH prijeti ista opasnost

DANAS PRILOG 'SOKIĆI' NEOČEKIVANO DOBRI 4

Vruće ljeto spasilo pivare i sladoledare

Proizvođači piva krenuli su prije više od pola godine u osvajanje šireg tržišta tzv. radlerima, a njihov osvježavajući okus u ove ljetne dane prihvatili su i mnogi okorjeli pivopije

četvrtak 14/7/2011

broj 930 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

DIOKI UZVRAĆA:

Iza Inine prijetnje

stoji politika VA ILI T R ž A N L A R KOLATE U? 2-3 IĆ ž E J A K U R O P li cijenu a ć la p o m is b a "Kad ustrijski d in ju a ć la p u v plina kak oj, naš bi k s r a đ a M u i č a potroš a kuna n u ij il m 0 0 1 dug Ini bio Miletić a ij n o id V e ž a k manji", prave U a ic n d je s d e r Plukavec, p Diokija INTERVJU: SEPPO SEPPäLä

‘Istraga neće naškoditi našim poslovima u Hrvatskoj’ Predsjednik Patria Land Systemsa, dijela finske grupacije zaduženog za kopnenu komponentu naoružanja, smatra da se 6 njihov ugovor s HV-om odvija glatko i bez problema te ne vidi nikakvu prijetnju poslovanju

info&stav 2-3

business.hr Četvrtak 14/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Dalmatinci politički najnezadovoljniji

Hok za efikasniju zabranu rada na crno

Dalmatinci u dobi od 25 do 44 godine, s primanjima kućanstva između 2500 i 4000 kuna mjesečno, najnezadovoljniji su radom političkih stranaka, pokazalo je istraživanje Nacionalnog indeksa sreće o tome kako država utječe na kvalitetu života građana.

Ukupno 72% građana Hrvatske smatra da političke stranke ne rade u interesu građana.

Hrvatska obrtnička komora (HOK) smatra da bi zbog lakšeg i efikasnijeg provođenja zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti komorski sustav, sa 116 udruženja obrtnika i 20 područnih komora, trebao imati aktivnu ulogu. Udruženja obrtnika trebala bi obavijestiti svoje članove o mogućnosti da u sjedište udruženja obrtnika dostave obavijest o osobama za koje imaju saznanja da obavljaju neregistriranu djelatnost...

U DIokIJU tVRDE Da Ina otPoČEtka nIJE Za RJEŠEnJE DoGoVoRoM

'Iza Inine prijetnje stoji po Petrokemijska tvrtka tVk, mađarski pandan Diokiju, u svojoj zemlji plaća plin po 40 posto nižoj cijeni od hrvatskih 'kolega', a profitirala bi propašću i gašenjem Diokija "Mene zanima komu je u interesu uništiti Dioki, tvrtku koja izvozi 90 posto proizvodnje? Ako nam se prošle godine kada smo Ini dugovali 140 milijuna kuna za isporučeni plin nije prijetilo prekidom isporuke, zbog čega se to radi sada kada je dug spao na 68 milijuna? Kome bi to bilo u interesu ako iza svega ne stoji politika", pita se predsjednica Uprave Diokija Vidonija Miletić Plukavec reagirajući na odluku Ine o blokadi računa te petrokemijske tvrtke.

Ina je, naime, u utorak "sjela" na račun Diokiju u pokušaju da prisilno naplati nepodmireni dug od 68 milijuna kuna, uz najavu da kao sljedeći korak, u slučaju da dug ne bude namiren tim putem, razmatra i - obustavu isporuke etana i prirodnog plina Diokiju. Ina je objavila da je s predstavnicima Diokija održala intenzivne razgovore, no da im Dioki nije ponudio prihvatljivo rješenje i nije podmirio dug pa je postupak prisilne naplate bio nužan potez kako bi Ina zaštitila vlastito poslovanje.

nerealna cijena

No predsjednica Uprave Miletić Plukavec ima posve drukčiju priču. Dioki je, na-

VIDonIJa MILEtIć PLUkaVEc, predsjednica Uprave Diokija: "Kada bismo plaćali cijenu plina kakvu plaćaju industrijski potrošači u Mađarskoj, naš bi dug Ini bio 100 milijuna kuna manji"

pominje, treći najveći potrošač plina u Hrvatskoj, koji na mjesec potroši prirodnog plina i etana u ukupnoj vrijednosti oko 22 milijuna kuna, no najveći im je problem konstantno smanjenje količina isporučenog etana, ključne sirovine za proizvodnju etilena.

Diokiju za održavanje normalne proizvodnje i pozitivno poslovanje treba 150-ak tona etana dnevno, zbog čega su potkraj prošloga tjedna Ini poslali pismeni prijedlog u kojem su iznijeli detaljan prijedlog načina povećanja isporuke etana iz Inina postrojenja u Ivanić Gradu, ali i neke oblike poslovne suradnje postupkom dorade za finalni proizvod LDPE, što je

predstavljeno kao mogućnost dodatne zarade za Inu. Najavili su i da će do kraja ovoga tjedna za podmirenje dugova na Inin račun uplatiti ukupno oko 11 milijuna kuna. Zatražili su i sklapanje novog jednogodišnjeg ugovora o dobavi prirodnog plina, uz malo povoljniju cijenu od dosadašnje, jer im je sadašnja cijena od 2,59 kuna po prostornome metru, za koju Miletić Plukavec tvrdi da je nerealno visoka, preveliko financijsko opterećenje.

Osim toga, Dioki je od Ine zatražio da razmotri mogućnost ukidanja naplate troškova skladištenja plina u iznosu od 0,05 kuna po prostornome metru. U ovom trenutku, kaže ona, Diokijev je dug opterećen s dodatnih pet milijuna kuna

zbog zaračunavanja troškova skladištenja, što tvrtka uopće ne upotrebljava.

Medijski obračun

Miletić Plukavec tvrdi kako na spomenuti dopis Dioki sve do srijede iz Ine nije dobio službeni odgovor, a umjesto njega u utorak su mediji objavili Inino priopćenje o pokretanju postupka prisilne naplate potraživanja i prijetnju gašenjem isporuke etana i prirodnog plina Diokiju. Tvrtka će, kazala je Miletić Plukavec, do kraja ovoga tjedna Ini tri puta uplatiti dodatnih 11 milijuna kuna nakon čega će iznos duga pasti na 58 milijuna, što znači da je dugovanje kraće od 75 dana.

Navodi kako Ina nije prihvatila da se problem riješi dogovorom, nego je u "obračun" s Diokijem krenula putem medija. Ona napominje kako Dioki u ovom trenutku plaća 40 posto višu cijenu prirodnog plina nego što to čine

››

biser dana Zastupnici HDSSB-a Dinko Burić, Zoran Vinković, Ivan Drmić i Boro Grubišić odvratni su lešinari koji na najbestijalniji način zlorabe smrt Đure Brodarca VladiMir Šeks, potpredsjednik Sabora, na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon što su zastupnici HDSSb-a optužili HDZ za smrt generala brodarca

brojka

6,5

posto manje turističkih dolazaka i 12,2% manje noćenja nego u istome mjesecu prošle godine zabilježio je hrvatski turizam u svibnju, pokazali su podaci DZS-a. U prvih pet mjeseci bilo je pak 2,6% više dolazaka, a noćenja 2,5 posto manje

UVodnik

olitika' Kolateralna žrtva ili veliki potrošači u Mađarskoj.

"Kada bismo mi plaćali cijenu plina kakvu plaćaju industrijski potrošači u Mađarskoj, naš bi dug Ini bio 100 milijuna manji", upozorava Miletić Plukavec.

Mađarska petrokemijska tvrtka TVK, mađarski pandan Diokiju, u svojoj zemlji plaća plin po 40 posto nižoj cijeni od hrvatskih "kolega", a profitirala bi propašću i gašenjem Diokija. Vjerojatno bi uspješno preuzela ne samo hrvatsko tržište nego i Diokijeve inozemne klijente, kojima Dioki u ovom trenutku prodaje 90-ak posto proizvodnje.

inina verzija

Kako smo pak neslužbeno doznali, Ina je prošloga tjedna na adresu Ministarstva gospodarstva poslala pismo u kojem detaljno objašnjava pozadinu priče o Diokijevu dugovanju. U njemu, uz ostalo, napominje da je Ina dosad maksimalno izlazila u susret Diokiju i isporučivala prirodni plin i etan i u vremenu kada je dug konstantno rastao. Takav konstantan porast dugovanja zabilježen je i u posljednja tri mjeseca, a u dugu od 68 milijuna kuna uključeno je i dugovanje za neplaćene zatezne kamate, koje je prema tvrdnjama Ine starije od 300 dana.

Inače, jučer se priopćenjem obratio i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koji je optužio Upravu Ine i Mola da želi uništiti 1200 radnih mjesta u Diokiju.

Sandra Carić Herceg

poruka Ježiću?

Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr

J

e li petrokemijski div Dioki kolateralna žrtva neriješenog sukoba između hrvatske Vlade ili Mola, ili ga dio političkog vrha koristi kako bi vlasniku Robertu Ježiću poslao jasnu poruku kako je vrijeme da prestane pričati i tako dodatno otežavati situaciju Vladi i kompletnom državnom vrhu? Podsjetimo, Robert Ježić je u javnosti razotkrio da je bivši premijer Ivo Sanader upravo preko njegovih računa u Švicarskoj od Mola primio mito od 10 milijuna eura za prepuštanje upravljačkih prava Mađarima, a to priznanje moglo bi dobiti dodatnu snagu za samo koji dan, kada se Sanader vrati u Hrvatsku i "otvori dušu" hrvatskim istražiteljima. Pritom se, naime, špekulira kako nije samo Sanader upleten u priču oko prepuštanja Ine Molu, već da je za njegov plan znao i dobar dio političkog vrha.

ZanimlJivo je ovdje primijetiti i kako bi mađarska petrokemijska tvrtka TVK, mađarski pandan Diokiju, koja u svojoj zemlji plaća plin po 40 po-

››

Iskreno treba reći da dug Diokija uistinu postoji, ali nikako ne bi bio prva tvrtka u Hrvatskoj koja je 'nastradala' u obračunima raznih lobija i političkih loža koje posljednjih mjeseci žive u strahu za svoje pozicije

sto nižoj cijeni od hrvatskih "kolega", zasigurno znala dobro iskoristiti moguću propasti i gašenje Diokija i vjerojatno bi uspješno preuzela ne samo hrvatsko tržište, već i Diokijeve inozemne klijente kojima Dioki trenutačno prodaje oko 90 posto svoje proizvodnje. A nije tajna ni da su atraktivne lokacije u vlasništvu Diokija, posebno one na zagrebačkom Žitnjaku i u Omišlju na Krku, već odavno zapele za

oko pojedinim investitorima.

No je li, dakle, problem doista u političkim igrama, ili se vodstvo Diokija "hvata za slamku" i u tome traži spas za svoju tvrtku kojoj su ozbiljno uzdrmani temelji, pokazat će vrijeme.

Treba biti realan pa priznati da dug od 68 milijuna kuna (odnosno 57, ako Dioki ostvari svoju najavu da će do kraja ovoga tjedna Ini uplatiti oko 11 milijuna kuna) doista po-

stoji te da Dioki nije poštovao sve svoje obveze koje je preuzeo potpisivanjem ugovora o podmirenju dugova u srpnju prošle godine. No jednako tako treba biti iskren pa reći da Dioki, pokažu li se tvrdnje o političkim pritiscima istinitima, nikako ne bi bio prva tvrtka u Hrvatskoj koja je "nastradala" u obračunima raznih lobija i političkih loža koje posljednjih mjeseci žive u strahu za svoje pozicije.

tema 4-5

'SOKI I' NEO»EKIVANO DOBRI Proizvo a i piva krenul radlerima, a njihov osvježavaju i okus u ove ljetne dane prih

Vruće ljeto SPASILO pivare i sladoledare

Prema dosadašnjim pokazateljima i porastu potrošnje piva u prva etiri mjeseca za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ovo bi ljeto napokon moglo biti unosno za pivare, a ruke trljaju i proizvo a i sladoleda i vode te turisti ke agencije S dolaskom visokih temperatura i špice turisti ke sezone, za koju se najavljuje ve i broj gostiju od lanjskog, proizvo a i sladoleda, vode i piva te ništa manje turisti ke agencije zadovoljno trljaju ruke. Prema dosadašnjim pokazateljima i porastu potrošnje piva u prva etiri mjeseca za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ovo bi ljeto napokon moglo biti unosno za pivare koji posljednje dvije godine bilježe pad prodaje lani 5,8 posto, a godinu prije 6,5 posto.

Kako su nam kazali u Zagreba koj pivovari, iji je najprodavaniji proizvod Ožujsko pivo, sezona je krenula dosta dobro. Dnevno se prodaje ak milijun litara piva (podatak se odnosi na sva piva te pivovare).

"U lipnju je ostvaren porast volumena u prodaji.

Nekoliko je razloga utjecalo na taj rezultat; dosta niska baza u prošloj godini, inovacije te ve a potrošnja, odnosno ve i broj turista. Na kraju ljetne sezone o ekujemo pozitivne rezultate jer predvi anja govore da e ovogodišnja turisti ka sezona biti uspješnija od prošle", isti e se u odgovoru predsjednika Uprave Sergeja Ješkova.

Usprkos sezonskom rastu prodaje na obali, najve i potroša i piva ipak su, kaže Ješkov, Zagreb i njegova okolica.

Krenula i Ožujsko jabuka

Proizvo a i piva krenuli su prije više od pola godine u osvajanje šireg tržišta tzv. radlerima. Premda e neki takve mikseve piva i soka nazvati " istim soki ima" zbog nižeg postotka alkohola i smanjenje gor ine,

AGENCIJE VRLO ZADOVOLJNE

Manje se traže last minute aranžmani Ve u zaradu i bolju prodaju nego prijašnjih godina ovog ljeta o ekuju i u turisti koj agenciji Kompas.

"Sezona je dobra i to možemo potvrditi ve sada. Zarada e biti nešto ve a jer se za razliku od prošle dvije, tri sezone puno manje kapaciteta prodaje na akcijama i sniženju.

Po našim procjenama redovne cijene su 15 do 20 posto više od onih koje su bile na akcijama ili u last minute aranžmanima", pojašnjava Ivan Pukšar, direktor Kompasa.

Isti e da e ove godine ve oj zaradi i boljoj prodaji kapaciteta pridonijeti doma i gosti jer su ispale iz igre kombinacije s ljetovanjem u jeftinom Tunisu i Egiptu.

"Porast rezervacija na doma em tržištu je odli an. Dnevni indeks pokazuje od 20 do 30 posto više rezervacija nego u isto vrijeme lani, s tim da su lanjske brojke bile skromnije. Ve sada imamo zaprimljeno 70 posto o ekivanog broja rezervacija za cijelu sezonu. Trenuta no nas najviše mu i pita-

nje ho emo li za sve goste imati dovoljno kapaciteta", navode u Kompasu. Što se ti e destinacija, zasad po broju rezervacija prednja i Crikveni ka rivijera zbog blizine i dostupnosti, ali i povoljnih cijena, te Jelsa na Hvaru i Supetar na Bra u. Tamošnji su hotelijeri, pojašnjava Pukšar, morali prilagoditi cijene svojih hotela jer prijevoz trajektom uvelike pove ava troškove ljetovanja.

"Gostima sugeriramo da na Hvar i Bra ne putuju vlastitim vozilom jer im ono na odmoru možda ne e trebati i nadamo se da su nas mnogi poslušali. Pored ovih destinacija odli no se prodaje potez od Zadra do Šibenika, prije svega Petr ane i Solaris, opet zbog dobre povezanosti sa Zagrebom s obzirom na to da oko 80 posto svih putnika kre e prema moru iz ovog dijela kontinenta", kaže direktor Kompasa.

Od hotela po interesu turista i prodaji aranžmana prednja e hoteli Hvar i Adriatiq Fontana Resort u Jelsi te Pinija u Petr anima.

1

BROJKA

milijun litara piva svaki dan proda Zagreba ka pivovara

njihov osvježavaju i okus u ove ljetne dane prihvatili su i mnogi okorjeli pivopije.

Zagreba ka pivovara prošlog je tjedna lansirala Ožujsko jabuku za koje vjeruju da e biti prihva eno barem jednako dobro kao i Ožujsko limun.

U Carlsbergu Croatia tako er isti u kako prodaja Pan radlera i Pan pšenišnog, koji su na tržištu od lipnja, ide iznad svih o ekivanja, a sli no je i sa Somersbyjem od jabuke i najnovijim od kruške. Premda ne žele govoriti o podacima proda-

je, u Carlsbergu ipak navode da su, zahvaljuju i novim proizvodima i osluškivanju želja kupaca, pove ali udjel na hrvatskom tržištu piva sa 17,02 posto, koliki je bio u 2010., na 17,59 posto, koliko je iznosio u prva tri mjeseca ove godine. Carlsberg Croatia je na tre em mjestu po veli ini udjela, iza Zagreba ke i Karlova ke pivovare. Osim piva u umjerenim koli inama, osvježenje u ljetnim vru inama donose voda i sladoled te sokovi. U Agrokoru navode da rezultati dosadašnje prodaje pokazuju rast otkako je po ela turisti ka sezona, posebno u segmentu vode i sokova, a dosadašnjim prodajnim rezultatima izuzetno su zadovoljni i u Ledu.

Vremenski faktor

Sanja Garaj Miloš, direktorica sektora pi a u Podravki, ocijenila je kako je proizvo a ima vode i sokova ove godine vremenska prognoza izuzetno sklona pa

bi i rezultati trebali biti sukladni tome.

"Premda je prirodno da regije uz more tijekom ljeta povuku najve i dio prometa, u kriznim godinama kao što su ove i promet koji ostaje na kontinentu, odnosno gra ani koji odlu uju godišnji provesti kod ku e, sve je samo ne zanemariv", napominje Garaj Miloš.

I kad je rije o sladoledu u Podravki o ekuju pozitivne tržišne pokazatelje krajem sezone, s time da je prognoza rezultata, isti e Hrvoje Puhalo, direktor službe Prodaja zamrznutog programa, vrlo nezahvalna jer je iznimno bitan vremenski faktor, koji itekako utje e na prodaju, kao i broj turista.

I naftnoj kompaniji Ini tijekom turisti ke sezone promet tradicionalno raste, a lani je u srpnju, kolovozu i rujnu bio 21 posto ve i nego u drugom tromjese ju iste godine.

N. Cuglin, M. Grbi

business.hr etvrtak 14/7/2011

SERGEJ JEŠKOV, predsjednik Uprave Zagreba ke pivovare, isti e da su, unato velikom broju turista, nositelj rasta Zagreb i njegova okolica ARHIVA BUSINESS.HR

FOTOLIA

li su prije više od pola godine u osvajanje šireg tržišta tzv. hvatili su i mnogi okorjeli pivopije

tema 6-7

INTERVJU: SEppo SEppälä Predsjednik Patria Land System naoružanja, smatra da se njihov ugovor s HV-om odvija glatko

‘Istraga neće naš našim poslovima Zadatak hrvatske kompanije, ali i Patrije, bit će traženje prilika svuda u svijetu.

Ako u određenom trenutku Đuro Đaković bude mogao proizvesti traženi broj proizvoda i ako u tom trenutku Hrvatska bude najbolja opcija, hrvatska će tvornica proizvesti i prodati proizvod određenom kupcu. Hrvatska već proizvodi naša oklopna vozila i može se očekivati da će ih početi i izvoziti Iakojefinskiproizvođačvojneopreme Patria oslobođen svih optužbi za navodno podmićivanje egipatskih dužnosnika prilikom tamošnjeprodajetopova,finskiistražitelji za idući mjesec najavljuju ozbiljnu istraguuHrvatskojvezanuuzprodaju84oklopnavozila.IstragauHrvatskojuslijeditćenakonštoumeđuvremenu završi istraga vezana uzmogućeprimanjeidavanjemita uSloveniji,kojajetakođerkupilafinske oklopnjake. U međuvremenu jePatriapokrenulavelikuproizvodnju najsuvremenijih oklopnih vozilauSlavonskomBrodu,odaklese uskoroočekujeizvoz.

Sa Seppom Seppälom, predsjednikom Patria Land Systemsa, jednom od triju kompanija u grupaciji, razgovarali smo u njegovu uredu u Helsinkiju. Seppälä, koji vodi dio grupe zadužen za kopnenu komponentu naoružanja, najavljuje ambiciozan plan izlaska na treća tržišta, a poseban fokus Patrije bit će prodaja vojne opreme zemljama naše regije.

Patria je krajem ožujka s hrvatskim Đuro Đaković holdingom dogovorila suradnju u izlasku na treća tržišta, no nikakvi detalji nisu izneseni. Možete li konkretnije reći nešto o toj suradnji?

- Riječ je zapravo o memorandumu o razumijevanju, a još uvijek ne o sporazumu. Drugi korak bit će izrada nacrta o suradnji s Đuro

Đaković holdingom. Jedan od naših ciljeva je preko Hrvatske, ali i drugih zemalja u kojima smo prisutni poput Slovenije i Poljske, izaći na treća tržišta. Ne mogu reći koja su to točno tržišta odnosno zemlje. Trenutačno promatramo kakvi su proizvodi potrebni pojedinim zemljama nakon čega ćemo im pristupiti. U svakom slučaju, ići ćemo tržište po tržište. Osim toga, u sklopu ranije dogovorenog direktnog offset programa transferirali smo tehnologiju Đuri Đakoviću, čime je Hrvatska dobila mogućnost proizvodnje najmodernijih vojnih vozila. Idući korak je traženje prilika za izvoz tog proizvoda na treća tržišta.

Istodobno putem indirektnog offseta stvaraju se poslovne mogućnosti za druge hrvatske kompanije, što je dugoročni program koji je u tijeku.

Koji će biti zadatak Đure Đakovića u suradnji na trećim tržištima?

- Zadatak hrvatske kompanije, ali i Patrije, bit će traženje prilika svuda u svijetu. Kada pronađemo potencijalno tržište, odlučit ćemo odakle slati proizvod.

Jedan od ključnih faktora bit će kapacitet. Ako u određenom trenutku hrvatska tvornica bude mogla proizvesti traženi broj proizvoda i ako u tom trenutku Hrvatska bude naj-

bolja opcija, Đuro Đaković će proizvesti i prodati proizvod određenom kupcu.

Tko ponudi najbolje konkurentske uvjete ići će u realizaciju posla. Hrvatska već proizvodi naša oklopna vozila i može se očekivati da će ih početi izvoziti.

O kojim je sve uvjetima riječ?

- Imamo nekoliko uvjeta.

Dakle, nije nužno da se iz neke zemlje pokriva određena regija. Moguće je, naime, da neka tvornica bude puna narudžbi ili pak nema dovoljan kapacitet. Nadalje, veoma je bitno ispunjavanje kriterija poput isporuke na vrijeme, tražene količine i tehnologije.

Kakvi su planovi Patrije u regiji?

- Regija tzv. zapadnog Balkana prostor je u kojem razmišljamo što napraviti.

Razmatramo sve mogućnosti. U nekim slučajevima direktna prodaja možda neće biti moguća, dok bi u drugim slučajevima posao mogao biti dio dogovora između dviju vlada. Potencijalni kupci mogli bi tražiti uspostavljanje proizvodnje i ondje. Osim toga, treba uzeti u obzir i gospodarsku krizu i političku situaciju, što će bitno utjecati na planove svih zainteresiranih strana. Prerano je za bilo kakve detalje.

Jeste li zabrinuti zbog mogućeg raskida ugovora u

Sloveniji s obzirom na trenutačnu istragu u toj zemlji koja se privodi kraju? Premda je sud u Ljubljani naveo kako nema temelja za bilo kakvo zamrzavanje ugovora, neki političari inzistiraju na tome.

- Istrage ne želimo komentirati. No što se ugovora tiče, oni se ispunjavaju u skladu s potpisanim i zasad ne vidimo zašto bi došlo do zamrzavanja. U Sloveniji imamo valjan ugovor te je zadatak tvrtki Rotis d.o.o. i Patrije te slovenskog ministarstva obrane ispuniti ono što je potpisano.

Finski istražitelj potvrdio je širenje istrage na Hrvatsku?

- Tu sam informaciju i ja dobio iz medija, no bez činjeničnih podataka ne mogu to komentirati. Što se tiče našeg posla u Hrvatskoj, nisam uopće zabrinut. Štoviše, sve se odvija glatko, bez problema i ne vidim nikakvu prijetnju tome.

Jesu li trenutačne istrage pokvarile imidž Patrije? Koliko vam to otežava dobivanje novih poslova?

- To nam nije nimalo naštetilo, barem nisam dosad vidio da bi to moglo stvoriti probleme. Riječ je o običnim špekulacijama. U ovom poslu često se netko žali na rezultate natječaja. Tako smo imali slučaj

u Švedskoj, a ispostavilo se da je apsolutno sve bilo u redu.

Smatrate da vam konkurenti podmeću u Hrvatskoj, Sloveniji i Egiptu?

- U vrijeme potpisivanja tih ugovora nisam bio na ovom mjestu pa moja saznanja dolaze od drugih ljudi. No na temelju toga nisam vidio nikakve znakove koji bi upućivali na nekakve trikove konkurenata.

Je li moguće da su agenti odnosno posrednici radili nešto bez znanja Patrije?

- Konzultant, agent ili vojni savjetnik angažira radi prikupljanja informacija, poput primjerice vjerojatnosti dobivanja posla ili karakteristika traženog proizvoda. Takve osobe uzimaju se isključivo za prikupljanje podataka.

U kompaniji imamo vrlo stroge procedure u ugovorima s kooperantima, agenti potpisuju da će se strogo pridržavati etičkih standarda i dobre prakse i ako to prekrše, u velikoj su neprilici.

Nitko od agenata nije prekršio pravilo?

- Nemam saznanja da je itko učinio takvo što.

Kakva je situacija na tržištu oružja i vojne opreme?

- Trenutačno nema nikakvih uspona ili padova.

Gospodarska kriza je svakako prisutna, no riječ je

msa, dijela finske grupacije zaduženog za kopnenu komponentu o i bez problema te ne vidi nikakvu prijetnju poslovanju

škoditi a u RH’ 'Već sada možete izvoziti bez problema' Kakve su sada mogućnosti hrvatske proizvodnje, koliki bi kapacitet zadovoljio Patriju?

- Kada je riječ o oklopnim vozilima, neke zemlje mogu naručiti 400 komada, neke pak 30. U Hrvatskoj se godišnje može proizvesti 50

o dugoročnim razvojnim programima pa već sada znamo što će se događati 2014. i 2015. godine. Stoga se pripremamo za sve prilike koje bi mogle nastati.

Koliko je brz razvoj tehnologije u vojnoj opremi?

- Tehnologija se razvija sve vrijeme i njezino kretanje nije regularno, nije pravocrtno. Ipak, svakih 10 do 15 godina dođe do razvoja neke nove tehnologije. To je okvirno razdoblje nakon kojeg se zamjećuju bitne promjene.

Možemo reći da se trenutačno najveće promjene odvijaju u razvoju zaštitnog softvera, to je vrlo osjetljivo područje s brzim promjenama.

Koliko bi Patriji, kada je riječ o izvozu, moglo pomoći članstvo Hrvatske u NATO savezu?

- U određenoj mjeri to pomaže jer, načelno, zemlje članice isporučuju proizvode jedna drugoj. No Finska nije u NATO-u, a svejedno bez problema prodaje proizvode članicama NATO-a, poput primjerice Poljske.

Dakle, članstvo u NATO-u nije nužno za prodaju nekog proizvoda.

Miho Dobrašin

miho.dobrasin@business.hr

vozila, no to nije i krajnji doseg. Pretpostavljam da će daljnji planovi ovisiti o investicijskim mogućnostima.

Svakako bih htio naglasiti da Hrvatska već ima tehnologiju i može bez problema proizvoditi oklopna vozila za izvoz.

››

business.hr Četvrtak 14/7/2011

U ovom poslu često se netko žali na rezultate natječaja. Tako smo imali slučaj u Švedskoj, ali se ispostavilo da je apsolutno sve bilo u redu

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 14/7/2011

POtPISALI

IRAČANI U HGK

Carlsberg sponzor Hajduka

Sporazum o suradnji u razminiranju

Split. Čelnici Carlsberga Croatia i Hajduka dogovorili su višegodišnju sponzorsku suradnju, ali vrijednost ugovora nije objavljena. Carlsberg u Hrvatskoj proizvodi pivo Pan, a član Uprave Hajduka Pavle Cicarelli objasnio je kako trenutačno na dresovima neće biti natpisa s reklamom za Pan, nego će se ono moći prodavati na stadionu, za što su dobili suglasnot HNS-a. H

RASt PROMEtA INDUStRIJE

Nove narudžbe na stranom tržištu skočile 200 posto U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem ukupne nove narudžbe industrije bilježe rast od 26,2 posto, a ukupan promet industrije u Hrvatskoj u svibnju je u odnosu na travanj porastao četiri posto Ukupan promet industrije u Hrvatskoj u svibnju je u odnosu na travanj porastao četiri posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom je na domaćem tržištu, i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, zabilježen pad od jedan posto, dok je na stranom tržištu na mjesečnoj razini porast iznosio 8,8 posto, a u odnosu na prošlogodišnji svibanj 13,2 posto.

Ukupne nove narudžbe industrije u Hrvatskoj u svibnju su u usporedbi s travnjem zabilježile rast od 23,7 posto.

Domaći rast 10 posto

Ako se usporede tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast od tri posto, a na stranom tržištu od 18,9 posto.

U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem ukupne nove narudžbe industrije bilježe rast od 26,2 posto. U istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast od 10 posto, a na stranom rast od 200 posto.

Na mjesečnoj razini uku-

pna prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća 10,8 posto, energije 4,3 posto, intermedijarnih proizvoda 3,9 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto, dok je prodaja kapitalnih proizvoda bila manja za 5,5 posto.

U svibnju su u usporedbi s travnjem ukupno primljene nove narudžbe za kapitalne proizvode bile veće 44,8 posto, za intermedijarne proizvode za 15,3 posto, za trajne proizvode za široku potrošnju za 9,2 posto, a za netrajne proizvode za široku potrošnju veće su 2,1 posto.

Energija veća 38,8%

Na godišnjoj razini energija je veća za 38,8 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju za 16,6 posto i intermedijarni proizvodi za 5,1 posto, dok su kapitalni proizvodi manji za 40,5 posto i trajni proizvodi za široku potrošnju manji za 12,5 posto.

Vrijednost ukupnog prometa jest fakturirana vrijednost koju su ostvarile industrijske lokalne jedinice tijekom izvještajnog mjeseca na temelju prodaje proizvoda i usluga, a podudara se s tržišnom vrijednosti prodanih dobara i usluga isporučenih trećim osobama na domaćem i stranom tržištu.

I. Habjanec

Zagreb. Izaslanstvo iračkog Ministarstva okoliša predvođeno ministrom Sargonom Lazarom Slewom Binzezom posjetilo je jučer HGK te se sastalo s predstavnicima hrvatskih tvrtki s kojima su razgovarali o zaštiti okoliša, alternativnim izvorima energije i razminiranju, a tom je prilikom potpisan sporazum o su-

ŠIRENJE MREŽE

radnji u razminiranju, priopćeno je iz HGK. Ocijenjeno je da su mogućnosti za suradnju izražene u građevinarstvu, obnovi željezničke mreže, saniranju oštećenih naftovoda te prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Predstavile su se tvrtke Helb, Đuro Đaković Elektromont, Ingra, Genera, Brodarski institut, Ecoina, HBOR, Horvat i RIZ profesionalna elektronika. Robna razmjena između Hrvatske i Iraka iznosila je lani 41,7 milijuna dolara, i to je uglavnom bio hrvatski izvoz u Irak. H

Plodine otvaraju tri hipermarketa Rijeka. Riječke Plodine u petak u isto vrijeme otvaraju tri nova hipermarketa. Otvorenje će se istodobno u 9 sati održati u Zaprešiću, Dugom Selu i Medulinu. Ukupna površina hipermarketa Plodina u Zaprešiću, Dugom Selu i Medulinu iznosi 10.000 četvornih metara, čime će Plodine dodatno povećati svoju rastuću trgovačku mrežu. B.hr

Hrvatsko tržište poslovnih aplikacija lani palo 7,3 posto OPORAVAK DOGODINE Potrošnja na ERP rješenja u Hrvatskoj rast će u prosjeku 9,5 posto godišnje te u 2015. dosegnuti vrijednost nešto veću od 59 milijuna dolara, očekuju u IDC Adriaticsu Hrvatsko tržište ERP-a, odnosno poslovnih aplikacija, prošle je godine vrijedilo 37,54 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu prije pad 7,3 posto, a prvi znaci oporavka na tom tržištu očekuju se u drugoj polovini ove godine, podaci su i ocjena analitičke kuće IDC Adriatics.

Na pad tržišta ERP (Enterprise Resource Planning) aplikacija prošle je godine, kao i u godini prije, negativno utjecala financijska kriza započeta 2008. te nedostatak velikih projekata.

Prvi SAP

I prošle je godine najpopularnije područje ERP-a ostalo upravljanje korporativnim resursima - ERM s udjelom od 65,2 posto, na drugom je mjestu upravljanje lancem nabave - SCM sa 13 posto tržišta, a na trećem su mjestu operacioni i proizvodni moduli - OMA sa 11,4 posto tog

ćem tržištu aplikacija.

Po podacima IDC-a, vodeću poziciju na hrvatskom ERP tržištu u prošloj je godini zadržao SAP, slijedi ga Microsoft te tvrtke In2, Laus CC i Oracle, a ukupni prihod tih tvrtki od licencija i održavanja čine više od pola kompletnog domaćeg tržišta ERP aplikacija u prošloj godini.

Izazovi 'u oblaku'

snimio hrvoje dominić

dogaaji

BORIS ŽItNIK, direktor IDC Adriaticsa

tržišta. Sektor maloprodaje ostao je vodeći potrošač ERP licencija i održavanja prema tržišnim vertikalama u prošloj godini s udjelom od 22,6 posto, slijedi veleprodaja s udjelom od 13,5 posto te procesna proizvodnja sa 9,6-postotnim udjelom na doma-

Unatoč očekivanom oporavku ERP tržišta u drugom dijelu ove godine, ipak se, kako ističe analitičar IDC Adriatics Ivan Juras, dostizanje vrijednosti tog tržišta prije početka krize može očekivati tek u 2012. godini.

Juras pritom smatra i kako će novi modeli isporuke poput računalstva u oblaku (cloud computing), softvera kao usluge (SaaS) te mobilna rješenja ubrzo predstavljati ozbiljne poslovne izazove za većinu proizvođača ERP aplikacija. Istodobno se očekuje dalji rast sve važnijih prihoda od održavanja postojećih softverskih instalacija, za koje smatra da će i dalje snažno pridonositi oporavku tržišta.

U IDC Adriaticsu očekuju da će potrošnja na ERP rješenja u Hrvatskoj rasti u prosjeku 9,5 posto godišnje te u 2015. dosegnuti vrijednost nešto veću od 59 milijuna dolara. H

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 14/7/2011

'AUtOhtONA kUhiNJA'

Standardi još nisu dodijeljeni Rijeka. Projekt i Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda "Hrvatska autohtona kuhinja", kojima se određuje što je to autohtona hrvatska gastronomska ponuda i način na koji restorateri mogu steći standard i oznaku ponude autohtonih jela, predstavljen je jučer u HKG - Županijskoj komori Rijeka. Na popisu

su zasad 454 jela. "Ako ugostiteljski objekt nudi 70 posto ili više jela s popisa jela autohtone kuhinje, standard autohtone kuhinje moći će dobiti cijeli objekt, a ako ne ispunjava taj uvjet, standard može biti označen uz pojedina jela", rekao je predsjednik Hrvatskoga kuharskog saveza Damir Crljeni. Prema podacima sa skupa, oznaka "Hrvatska autohtona kuhinja" još nije dodijeljena, a prve obrasce s prijavama za dodjelu standarda očekuju se tijekom sljedeća tri tjedna. H

kREDitiRANJE

hBOR osigurao 300 mil. kn za otkup pšenice

Zagreb. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) osigurala je 300 milijuna kuna za kreditiranje otkupa ovogodišnjega roda pšenice. Krediti će farmerima biti plasirani preko poslovnih banaka uz kamatu od tri posto bez devizne klauzule. Banke će skladišnicu (potvrdu o pohranjenoj robi) uzimati kao jedini instru-

ment osiguranja koju pokriva državni jamstveni fond. Time je HBOR udovoljio zahtjevima seljaka okupljenima u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji su uporno obijali prag resornog ministarstva sa zahtjevom da zakon o skladišnici zaživi i po pitanju kreditiranja. Uvjeti kreditiranja dogovoreni su u utorak na sastanku predstavnika HPK s HBOR-om i poslovnim bankama uz nazočnost državnog tajnika Stjepana Mikolčića.

"Seljaci će prvi put moći sami gospodariti svojim proizvodom i prodavati ga na tržištu.

Bez povećanja u d reforma će 'zagla Nakon deset godina provedbe može se ocijeniti da je hrvatska mirovinska reforma bila uspješna, a jedini stvarni problem jest preniska stopa izdvajanja za drugi stup koju bi uskoro trebalo povećati s pet na šest posto, rečeno je u srijedu na skupu o učincima mirovinske reforme u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije. Mirovinska reforma zamišljena je tako da se stopa izdvajanja za drugi stup s početnih pet posto postupno diže naviše.

No to dosad nije učinjeno pa postoji opasnost da s tako niskom razinom štednje reforma "zaglavi" na pola puta, a mirovine iz drugog stupa ostanu na niskoj razini.

Stoga Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima predlaže povećanje stope izdvajanja za drugi stup sa sadašnjih pet na šest posto bruto plaće. Mirovinska društva predlažu da se stopa poveća za jedan postotni bod svake godine kojoj prethodi godina s rastom BDP-a većim od dva posto, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda.

Priznati dodatak

Dosad je iz novog sustava u prijevremenu mirovinu otišlo

MOGUĆA RJEŠENJA Predlaže se povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup sa sadašnjih pet na šest posto bruto plaće ili da se stopa poveća za jedan postotni bod svake godine kojoj prethodi godina s rastom BDP-a većim od dva posto ZORAN ANUŠiĆ iz Svjetske banke smatra da su naknade za upravljanje još uvijek relativno visoke u odnosu na imovinu fondova

RASt iMOViNE

Portfelji OMF-ova vrijede oko 40 mlrd. kn Prema posljednjim statistikama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), potkraj svibnja u obvezne mirovinske fondove bilo je učlanjeno 1,57 milijuna zaposlenih.

Ukupna neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova iznosila je 39,77 milijardi kuna. Uvjerljivo najveći fondovi i dalje su

AZ OMF (s imovinom od 15,93 milijarde kuna) i Raiffeisen OMF (11,8 milijardi kuna), a slijede ih PBZ/CO OMF sa 6,6 milijardi i najmanji Erste plavi koji upravlja imovinom od 5,2 milijarde kuna.

Nešto više od 50 posto ukupne imovine mirovinaca uloženo je u hrvatske državne obveznice.

manje od 1000 ljudi, a njihove su mirovine niže nego da nisu izabrali drugi stup isključivo zato što im nije priznato pravo na dodatak na mirovinu.

Udruženje stoga predlaže ispravljanje nepravde prema tim umirovljenicima tako da im se prizna dodatak na mirovinu proporcionalan vremenu provedenom u prvom stupu te omogući izbor bolje mirovine u trenutku umirovljenja. Nepunih 10 godina reforme ipak je pokazalo izdržljivost drugog stupa, koji je "preživio" i veliku svjetsku krizu na koju se nije računalo kada je reforma počela. Ukupna dobit članova mirovinskih fondova do kraja prvog polugodišta 2011. iznosila je gotovo sedam milijardi kuna, unatoč gubitku u vrijeme krize od 2,9 milijardi kuna, a ukupna zarada dioničara tih fondova bila je 261 milijun kuna. Istodobno su naknade hrvatskih obveznih mirovinskih fondova među najnižima

bROJKA

1,35

POSAO ZA 120 RADNIKA

Otvorena tvornica furnira u Otoku

kuna za kilogram standard kvalitete otkupna je cijena merkantilne pšenice ovogodišnjeg roda koju je u srijedu objavila tvrtka Granolio iz Osijeka. Pšenica će se isplatiti odmah po obračunu

foto GLIBUŠIĆ/cropIx

To će im otvoriti mogućnost da od svog rada i zarađuju, a ne samo preživljavaju. Pšenica je time stavljena izvan konteksta politike i državnog proračuna", stoji u priopćenju HPK. Proizvođači pšenice otkupljivačima će predati pšenicu u silose i dobivenu skladišnicu predati u svoju banku. Za kilogram pšenice dobit će otprilike kunu, a točna cijena formirat će se do kraja tjedna. Zasad je prihvaćena samo skladišnica licenciranih silosa, dok se o mogućnosti kreditiranja nelicenciranih skladišta još razgovara. M. G.

PREMIJERKA U AKCIJI Jadranka Kosor na još jednom otvorenju

Otok. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u gospodarskoj zoni u Otoku, nedaleko od Vinkovaca, otvorila je Tvornicu furnira Furnir Otok d.o.o., koja zapošljava 120 radnika i u čiju je gradnju uloženo 105 milijuna kuna.

Rekla je kako je u prvih nekoliko mjeseci ove godine u od-

nosu na prošlu izvoz u drvoprerađivačkoj industriji porastao za 11 posto te da je Vlada u gradnju gospodarskih zona uložila 700-tinjak milijuna kuna. Vlasnik i direktor tvornice Jozo Jović istaknuo je da je Vlada projekt gradnje tvornice financirala sa 3,4 milijuna kuna. U tvornici će se na godinu prerađivati osam milijuna četvornih metara hrastova furnira i 10.000 kubičnih metara drvene mase.

Na otvorenju su bili i ministri Đuro Popijač i Branko Bačić. H

drugom stupu aviti' na pola puta u svijetu, a profitabilnost mirovinskih društava na razini je drugih financijskih institucija u Hrvatskoj. S time se ne slaže Zoran Anušić iz Svjetske banke, koji je iznio stav da su naknade još uvijek relativno visoke u odnosu na imovinu kojom se upravlja. Anušić također tvrdi da je stopa izdvajanja za drugi stup preniska.

Žele ulagati

Što se tiče naknada, mirovinci predlažu njihovo rezanje po fiksnoj godišnjoj stopi od pet posto ili po načelu diferencirane naknade u kojem se naknada umanjuje za sedam posto godišnje ovisno o uplatama članova i dodanoj vrijednosti na taj iznos.

U vezi s ulaganjima mirovinska društva žele redefinirati svoju ulogu i spremna su sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima, privatizaciji i korporativnom upravljanju, naravno uz prihvatljiv odnos rizika i dobiti.

"Svjesni smo da kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo stvara daleko povoljniji efekt od kune uložene izvan njega jer se time ne samo stvara prinos, već i otvaraju nova radna mjesta i pozitivno utječe na plaće", kazao je Novoselec.

Nikola Sučec

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 14/7/2011

TRŽIŠTE SA 500 MIL. LJUDI

Zadnja faza priprema za EU Zagreb. Nakon što su šefovi država i vlada zemalja lanica Europske unije dali zeleno svjetlo, Hrvatska sada ima veliku priliku za ulazak na to golemo tržište, smatraju u Njema ko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori. Iz te institucije isti u kako su se jako angažirali za pristup Hrvatske, još prije po etka službe-

nih pregovora 2005. godine, a nastavit e to initi i u sljede ih godinu i pol dana. "Za mnoge hrvatske tvrtke tako sada po inje zadnja faza priprema za tržište sa 500 milijuna potroša a. Za mnoge njema ke tvrtke došlo je vrijeme da se zainteresiraju za tržište skorašnje lanice EU i njezine rastu e prilike. Drugim zemljama regije odaslan je važan signal: isplati se uhvatiti se u koštac s teškim problemima i prona i dugoro na rješenja", stoji u priop enju te institucije. B.hr

BROJKA

10,4

posto pove ana je proizvodnja vrhnja

PAD ZA 6,3 POSTO

U svibnju manje mlijeka Zagreb. U Hrvatskoj je u svibnju prikupljeno 55.515 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na svibanj prošle godine smanjenje za 6,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Podaci DZS-a pokazuju da je u svibnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec pove ana proizvodnja mlijeka za pi e i mlije nih proizvoda, osim maslaca kojega je proizvedeno manje. H

GRUPACIJA GEN-I

GEN-I, koji je nedavno dobio posao opskrbe strujom za javnu rasvjetu u Zagrebu, u prvom je polugodištu ove godine ostvario 419 milijuna eura prihoda od prodaje Slovenska grupacija GENI, koja je nedavno dobila posao opskrbe strujom za javnu rasvjetu u Zagrebu, u prvom je polugodištu ove godine ostvarila 419 milijuna eura prihoda od prodaje, što je porast od 48 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prema podacima koje iznose, ukupna koli ina prodane elektri ne energije u prvom je polugodištu dosegnula 7,5 milijardi kilovatsati (ili 7,5 teravatsati - TWh), što je, kako navode, u odnosu na isto razdoblje lani vrlo dobar rezultat.

Nastavi li se taj tempo, koli ina prodane struje mogla bi ove godine prije i 15 TWh, navode iz grupacije GEN-I i dodaju kako se godišnja potrošnja u cijeloj Sloveniji procjenjuje na nešto više od 12 TWh, a u Hrvatskoj na 18 TWh. Prošle je godine grupacija GEN-I prodala 12,8 TWh elektri ne energije.

Na tri strana tržišta

Iz grupacije GEN-I isti u da su pove ali broj velikih

poslovnih korisnika na tri strana tržišta na kojima su po eli djelovati krajem ljeta 2010. Nakon proboja u prodaji na talijanskom i austrijskom tržištu, gdje je grupacija GEN-I ve 2010. sklopila ugovore s klijentima ija potrošnja dostiže 100 milijuna kilovatsati godišnje (u Italiji je to mesna industrija Gruppo Cremonini, a u Austriji grupacija OMV), isti u kako su ovih dana dobili i novog takvog klijenta u Hrvatskoj.

GEN-I je izabran za najboljeg ponu a a na javnom natje aju Grada Zagreba, odnosno za javnu rasvjetu u Zagrebu. Rije je o poslu za razdoblje do 2015. vrijednome 6,6 milijuna eura.

Liberalizacija

"Ovaj posao vidimo kao prikladnu preporuku koja e nam otvoriti vrata prema drugim velikim poslovnim korisnicima.

To dokazuje da smo dobro prou ili zakone i okvire poslovanja te uspješno obavili stres-test sa testnim korisnicima u 2010., no prije svega to je dokaz da liberalizacija hrvatskog tržišta stvarno djeluje i nije ostala samo na papiru", rekao je lan Uprave za podru je prodaje Dejan Paravan. H

2011.

2011.

SUPERGAZELA SPECTATOR AVANT

Rent-a-car koji se trudi više Nagradu Business.hr-a koja im je dodijeljena usred sukoba s Novom ljubljanskom bankom doživjeli su ne samo kao potvrdu ispravnosti poslovnog modela, nego kao i dodatni poticaj za daljnji rad, kažu u tvrtki "Nagradu Supergazela koju nam je dodijeljena usred sukoba s Novom ljubljanskom bankom doživjeli smo ne samo kao potvrdu ispravnosti našeg poslovnog modela, nego kao i dodatni poticaj za daljnji rad", rekao nam je Josip Voronjecki, izvršni direktor Avis grupe u sklopu koje posluje tvrtka Spectator Avant. "Kada vas neopravdano blate i pune novinske stupce neistinama i konstrukcijama o vama i vašem poslovanju, takvo priznanje svakako prvi primijete vaši poslovni partneri", dodao je.

'Bili smo u pravu'

Kazao je kako su nakon dodjeljivanja nagrade primili brojne estitke poslovnih partnera te dodao kako je to bila još jedna prilika da s njima razmijene pozitivne i optimisti ne informa-

cije o budu nosti njihove suradnje.

"Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu", ustvrdio je Voronjecki.

Spectator Avant u prošlogodišnjem je izboru najbrže rastu ih tvrtki u Hrvatskoj, prema podacima Fine, u razdoblju od 2007. do 2009. imao rast prihoda od ak 234,54 posto, ime je bio 20. tvrtka u Hrvatskoj po rastu prihoda u tom razdoblju, a 13. u Zagrebu.

"Ulaganja u promociju 2010. bila su nam ograni ena jer je osnovno poslovno usmjerenje bilo na zadržavanju tržišnog udjela kroz organski rast i na koncu na nove akvizicije", rekao nam je Voronjecki, dodavši da su lani u studenome cijelu poslovnu godinu okrunili vrlo vrijednom akvizicijom.

Licencija i za Budget

Naime, osim regionalne licencije za Avis rent-a-car, kupili su od Generalturista licenciju za Budget rent-acar. "U svakom slu aju, u daljnjoj promociji koristit emo nagradu Supergazela kao dokaz izvrsnosti poslovnog sustava Spectator", ustvrdio je izvršni direktor Avis grupe.

SNIMIO SHRVOJE DOMINI

Slovencima koji će osvjetljavati Zagreb prihod skočio 48%

JOSIP VORONJECKI, izvršni direktor Avis grupe

"Posljednji pokazatelji, uz sve izgledniju dobru turisti ku sezonu, daju nam razloga za optimizam i o ekivanje da e Avis nastaviti organski rast kakav je imao u 2009. i 2010. godini, za što smo nagra eni nagradom za jednu od najbrže rastu ih tvrtki u Hrvatskoj.

"Posebno se veselimo rezultatima koje namjeravamo ostvariti s Budgetom kao brendom usmjerenim na klijente koji prepoznaju vrijednost za uloženi novac", zaklju io je optimisti no Voronjecki, dodavši kako su poslovni slogani na razini cijele Avis grupe "Mi se trudimo više" i "Mi možemo u initi".

Gorden Knezovi

mediji/ marketing/ prodaja

ŠTO ČITAJU I GLEDAJU NAJBOGATIJI Nakon britanskoga poslovnog dnevnika Financial Timesa, drugo prema popularnosti u tisku među bogatašima u EU europsko je izdanje Wall Street Journala, a treći je Herald Tribune. Među tjednicima najčitaniji je američki Time. Iza najgledanijega CNN Internationala slijede BBC World News i Sky News

FT i r o b z i i v pr CNN h i k s p o r eu ra Četvrtak 13/7/2011

fotolia

e ž d a n e m p to

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 13/7/2011

IZLOŽBA

NOVA APLIKACIJA

'Drugarica a la mode' u Beogradu

Badelov vodič za vina i za Android smartphoneove

sveučilišni profesor. Izložba je prvi put predstavljena 2006. na Zagrebačkom velesajmu.

Obuhvaća razdoblje u kojem su modni časopisi (Naša moda, Svijet), film, fotografija, modni saloni, razvoj tekstilne U subotu 16. srpnja u Beogradu i odjevne industrije te brži se u Muzeju istorije Jugoslavije protok informacija sa Zapada stvorili poseban odnos prema otvara izložba “Drugarica à la mode” koju je organizirao MSU modnom diktatu visoke mode, i to u proizvodnji mode po mjeri Zagreb. Velika antropološka u krojačkim salonima, koja je izložba, prva takva u regiji, često bila jeftinija inačica mode osvjetljava fenomen mode i odijevanja u Zagrebu od 1945. sa Zapada. Vladislavić se fokusirao na odnos političke moći i do 1960., a autor joj je Ante mode. B.hr Tonči Vladislavić, dizajner i

Nakon vinske aplikacije za iPhone, Badel 1862. lansirao je i aplikacija za smartphoneove koji rade na operativnom sustavu Android. Vodič za vina zamišljen je kao interaktivni prikaz vinskog podruma u kojem će se, uz pregled svih vina iz Badelove ponude, pronaći doznati i

sve o slaganju vina i jela, a kroz malu školu moći će se dobiti najvažnije informacije i zanimljivosti o proizvodnji vina. Ono što aplikaciju čini posebnom jest mogućnost izravne komunikacije s Badelovim enologom za sva pitanja i informacije o vinima, ali i on-line zahtjev za ponudu i narudžbu vina Badela 1862.

Posrijedi je prva aplikacija o hrvatskim vinima namijenjena svim poznavateljima i ljubiteljima vina, posebno onima koji tek otkrivaju vinski svijet. B.hr

B

ritanski poslovni dnevnik Financial Times najčitanije su novine među najimućnijim Europljanima. Studija European Media and Marketing Survey 2011. pokazala je da je prošle godine paneuropske novine sa sjedištem u Londonu svakoga dana pročitalo 910.000 najbogatijih Europljana koji čine 1,9 posto najbogatijih stanovnika EU. Od toga broja 376.700 ih je u Velikoj Britaniji, a oni čine 5,9 posto najbogatijih Britanaca.

U Financial Timesu tu su vijest, objavljenu početkom srpnja, komentirali sljedećim riječima: "Posljednja EMS Survey studija pokazuje da je FT prvi izbor među čitateljima s najvećim primanjima i opinion makerima i to je dodatna potvrda rasta naše ciljne čitateljske skupine", kazala je Anita Hague, direktorica globalnih istraživanja u FT-u, kako prenosi britanski portal Brandrepublic, specijali-

ELITA ZA ELITU Bivša urednica europskog Wall Street Journala Patience Wheatcroft napustila je lani uredničku poziciju kako bi zauzela mjesto u britanskom Domu lordova arhiva business.hr

ziran za marketing, medije i komunikacijsku industriju.

CNN za elitu

Studiju European Media and Marketing Surveya objavljuje Synovate Research Group sa sjedištem

UZORAK STUDIJE

Ispitali 46 milijuna Europljana s najvećim zaradama Studijom European Media and Marketing Survey obuhvaćeno je 20 posto kućanstava u 20 zemalja zapadne i srednje Europe. Riječ je o 27.028 osoba koje su na upite odgovarale on-line i telefonski, i to dva puta, u prvoj i drugoj polovini godine. Ispitani uzorak predstavlja 46 milijuna Europljana s najvećim zaradama, a rezultati istraživanja raznim klijentima pomažu i u planiranju medijskih kampanja. EMS obuhvaća podatke o čitanosti 400 nacionalnih i internacionalnih tiskanih izdanja, uključujući in-flight magazine najvećih aviokompanija. Mjeri i gledanost 150 nacionalnih i internacionalnih TV kanala i više od 60 lokalnih i međunarodnih portala.

u Amsterdamu, a rezultati istraživanja objavljuju se svake godine od 1996. Istražuje nacionalne medije, TV, tisak i portale, kao i one koji su prisutni na međunarodnom tržištu i pruža uvid u njihovu čitanost, tj. gledanost među Europljanima koji se po osobnom bogatstvu i primanjima ubrajaju među 13 posto najbogatijih, a među njima su biznismeni, top menadžeri, političari i svi oni koji često putuju poslovnom klasom.

Tako je, prema najnovijim rezultatima EMS Surveya, među ispitanicima najgledaniji CNN International sa 40 posto gledanosti, a slijede BBC World News sa 37,7 posto i Sky News sa 31,9 posto. CNN International sa svojim TV kanalom i portalom tako ima najveću mjesečnu gledanost.

U sklopu istraživanja posebno je izdvojena EMS Select grupa, koja predstavlja tri posto najelitnijih, tj. najbogatije među bogatima. TV i portal CNN, prema tim podacima, prati više od polovine elitne grupe, tj.

56,4 posto, dok BBC World News prati 52,9 posto najbogatijih.

Međutim, biznismeni i političari čitaju i besplatna izdanja. Najčitanije je europsko izdanje Metroa, koje na dnevnoj bazi prati 2,87 milijuna ili 6,1 posto pripadnika europske elite.

Nakon britanskog poslovnog dnevnika Financial Timesa, drugo po popularnosti u tisku među bogatašima u EU europsko je izdanje Wall Street Journala. To poslovno izdanje na dnevnoj bazi prati 317.000 čitatelja ili 0,7 posto europskih biznismena i opinion ma-

kera. Od toga ih je 67.000 u Velikoj Britaniji, koji ondje čine jedan posto bogatih.

I sami kreatori navedenih poslovnih izdanja pripadaju elitnoj skupini.

Tako je prošle godine urednica europskog Wall Street Journala Patience Wheatcroft napustila svoju uredničku poziciju kako bi zauzela mjesto u britanskom Domu lordova.

Nakon Wall Street Journala slijedi International Herald Tribune. Njegov prosječni dnevni doseg iznosi 245.000 čitatelja koji čine pola posto europskih bogataša. Najviše je čitan u Njemačkoj, gdje dnevno ima oko 50.000 čitatelja.

Forbes najdvotjednik

Među tjednicima najčitaniji je američki Time, koji čita 1,7 milijuna najboga-

'RADIO INFUZIJA'

Predstavljena početnica za radiooglašavanje

ALIDA ŽORŽ MIKETEK, autorica knjige arhiva business.hr

U organizaciji Antene Zagreb, Narodnog radija, Totalnog FM i mreže Media servisa prošloga je tjedna predstavljena početnica za radijsko oglašavanje „Radio infuzija ili neka svira radio“ autorice Alide Žorž Miketek. Riječ je o knjizi u kojoj autorica objašnjava ulogu radija u ukupnoj medijskoj

Biznismeni i političari čitaju i besplatna izdanja: najčitanije je europsko izdanje Metroa, koje na dnevnoj bazi prati 2,87 milijuna ili 6,1 posto pripadnika europske elite

FINANCIAL TIMES lani je svakoga dana čitalo 910.000 najbogatijih Europljana koji čine 1,9% najbogatijih stanovnika EU arhiva business.hr

tijih Europljana ili njih 3,6 posto. Slijedi britanski Economist s publikom od 1,25 milijuna čitatelja diljem Europe, koji čine 2,7 posto bogatih stanovnika Europe.

Od dvotjednika najbolju prođu ima magazin Forbes s čitateljstvom od 677.000 ili 1,4 posto europskih bogataša.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

sceni te otkriva tajne zanata radijskog oglašavanja. „Radio ima divnu karakteristiku. Ljudi ga uzimaju zdravo za gotovo.

Konzumiraju ga u golemim količinama i u situacijama kada drugi mediji ne mogu doprijeti do njih, jer radio je samozatajan. No, unatoč tome što ga mnogi vole i s njim započinju i završavaju dan, znanje o tom mediju osjetno je slabije nego ono o televiziji ili tisku“, kaže autorica, koja posljednjih dvadeset godina obavlja ključne dužnosti na medijskoj sceni.

B.hr

VIJEST U SLICI

NEWS OF THE WORLD Jedan od najvećih svjetskih tabloida u posljednjem je broju, tiskanom u pet milijuna primjeraka, proglasio klub Papaya i plažu Zrće jednim od najpoželjnijih turističkih odredišta za mlade arhiva business.hr

STARTALA NOVA POSLOVNA TELEVIZIJA

Full TV za poduzetnike i njihove buduće zaposlenike U poslovnu platformu www.fulbusiness.com Herus grupa dosad je uložila 3 mil. kn, a televizija je pokrenuta kao dodatna usluga. Zasad proizvode četiri sata programa na dan, namijenjenog i onima koji traže posao i onima koji ispituju tržište U Splitu je program počela emitirati poslovna televizija Full TV. Riječ je o novom projektu Herus grupe, koja je prethodno pokrenula poslovnu platformu www.fullbusiness. com na kojoj se prezentiraju male i srednje tvrtke radi međusobnog komuniciranja, sklapanja poslova i potrage za zaposlenicima.

Predsjednik Uprave Herus grupe Tomislav Bajić kaže da je dosad u projekt Fullbusinessa uloženo tri milijuna kuna, a na njemu radi 40-ak ljudi.

"Investicija je u domaćem vlasništvu i ja sam jedan od suvlasnika. Televizija je na neki način dodatna usluga poduzetnicima okupljenima na internetu. Zasad proizvodimo oko četiri sata programa dnevno, a bazira se na kratkim filmovima koji iznose poslovne ideje, rješenja i probleme, dajući u prvom redu prostora malim i srednjim poduzetni-

TOMISLAV BAJIĆ, predsjednik Uprave Herus grupe arhiva business.hr

cima. Program je koristan i za one koji traže posao i za one koji ispituju tržište, tj. traže poslovne partnere", objašnjava Bajić.

TV burza rada

Programsku koncepciju osmislio je novinar s Hvara Ivo Šćepanović, dopisnik agencije Central European News. Šćepanović je inače poznat kao autor prve knjige na društvenoj mreži Facebook pod nazivom "Facebook kao oružje".

Poslovna platforma Fullbusiness.com trenutačno okuplja 1670 tvrtki, a na stranici mjesečno ima 55.000 pojedinačnih posjeta.

"Kako bismo tim tvrtkama i svim novim članovima omogućili što bolje uvjete za predstavljanje poslovnih ideja te širenje

tržišta, pokrenuli smo Full TV. Platforma Fullbusiness nije klasična burza rada, ali u posljednje smo vrijeme imali dosta upita za zaposlenje i sve smo ih kanalizirali prema korisnicima platforme. Čak će i jedna od emisija na Full TV-u nositi naziv "Želim posao".

Sljedeći ćemo tjedan, primjerice, predstaviti jednu nezaposlenu osobu za koju vjerujemo da će se otimati tvrtke iz određenog poslovnog okruženja", najavljuje Bajić.

Na B.netu i Optimi

Full TV zasad je dostupan u 200.000 kućanstava preko platforme B.net i Optima TV, a u tijeku su pregovori s Max TV-om i Iskon TV-om te sličnim platformama u regiji.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 13/7/2011

NIKICA ŠKUNCA, direktor internetskog odjela Nove TV

arhiva business.hr

Program unaprijed na mobitelima najesen NOVI SERVIS NOVE TV Video on demand servis Oyo, prvi takav u Hrvatskoj, koji korisnicima bez prethodne pretplate omogućuje da za određenu naknadu premijerno pogledaju omiljene emisije i serije, čak i prije njihova emitiranja na televiziji, već je u prvom danu brojio 25.000 posjetitelja

N

ova TV početkom srpnja predstavila je novi video on demand servis Oyo, prvi takav u Hrvatskoj. Video on demand servis je koji korisnicima brzo i jednostavno te bez prethodne pretplate omogućuje da za određenu naknadu premijerno pogledaju omiljene emisije i serije, čak i prije njihova emitiranja na televiziji.

Plan širenja

"Naravno, postoji mogućnost gledanja premium filmova", objašnjava Nikica Škunca, direktor internetskog odjela Nove TV. "Uz jednostavnu registraciju dostupni su i

dalje za nula kuna brojni videosadržaji domaće produkcije iz arhive kanala Nova TV i Doma TV-a", kaže Škunca i dodaje da Oyo već nudi zavidnu kolekciju filmskih naslova - njih dvjestotinjak.

"Među njima su vrhunski hitovi novijega datuma poput 'Kraljeva govora' ili 'Harryja Pottera i darova smrti', a ponudu ćemo širiti i dalje", kaže Škunca. "Video on demand segment u posljednje se vrijeme počeo snažnije razvijati na internetu. U svojoj medijskoj grupi CME, s kojom razvijamo tu uslugu, htjeli smo među prvima ponuditi opciju advanced streaming, odnosno praćenja programa unaprijed", kaže Škunca i dodaje

da su plan ostvarili jer je tržištu ponuđen servis "koji je dostupan, brz i kvalitetan te koji pomaže regulaciji autorskih prava na internetu".

Nova TV je, tvrdi Škunca, ulagala u inovaciju i kvalitetu, što su komponente koje privlače i zadržavaju korisnike. "Dobro smo procijenili interes hrvatskih internetskih korisnika kojih je već u prvom danu rada servisa bilo 25.000."

Kad je riječ o novim servisima, Nova TV već od jeseni planira inovativna rješenja.

"Do kraja godine namjeravamo proširiti OYO na mobilne uređaje. Već najesen razveselit ćemo korisnike brojnim novostima kao što

su tematski portali", kaže Škunca.

Redizajn servisa za blog

Ovih dana peti rođendan slavi i Dnevnik.hr, kao jedan od prvih videonews portala u Hrvatskoj. "Osim sadržaja nastojimo redovito osvježavati koncept i preglednost portala. Da smo dobro odradili posao s redizajnom, potvrđuju nam brojne pozitivne reakcije korisnika. Dodatno se možemo pohvaliti da je aplikacija Dnevnik iPhone među vodećima u iTunes storeu", kaže Škunca i dodaje da je nakon Dnevnik.hr-a Internet grupa postavila strategiju u smjeru razvoja daljnjih tematskih portala. "Tu su Zado-

voljna.hr kao lifestyle website za ženske korisnike, Gol.hr na kojemu imamo live streaming vrhunskog sporta i Gle. to, portal za upload videosadržaja", kaže Škunca. "Sajtovi nude svoj sadržaj i ciljaju na određenu skupinu korisnika, a zajedno čine grupu Nova TV koja ima jaku ponudu i rezultate", dodaje.

Internet grupa i dalje je vlasnik blog servisa Blog.hr.

"Unatoč svjetskom trendu koji pokazuje prijenos fokusa s bloga na društvene mreže, zadovoljni smo što smo ostvarili cilj - ostati vodeći blogerski servis u zemlji", kaže Škunca i dodaje da se uskoro ide na redizajn servisa.

Iva Gretić

OGLAS

investor

AGROKOR

Jamnica i Zvijezda zadržavaju dobit

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 14/7/2011

IvIcA TOdORIć, vlasnik Agrokora snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Dvije tvrtke iz sastava koncerna Agrokor Ivice Todorića, Zvijezda i Jamnica, objavile su u srijedu poziv na glavnu skupštinu. Obje skupštine održati će 30. kolovoza u Zagrebu, a među važnijim odlukama su one o raspodjeli dobiti iz prošle godine. Obje tvrtke će zadržati ukupne iznose dobiti. Tako proizvođač ulja Zvijezda zadržava 21,8

milijuna kuna, a Jamnica će zadržati 102 milijuna kuna.

U nadzorne odbore obiju tvrtki na novi mandat od četiri godine biraju se Ivica i Ante Todorić. Isto tako, reviziju poslovanja obaju društava radit će zagrebačka revizorska kuća Baker Tilly Discordia.

Zbog isteka mandata u Nadzornom odboru Zvijezde razrješuje se sadašnji član Pavao Benašić. Na njegovo mjesto na mandat od četiri godine birat će se Tomislav Lučić. N. S.

KINESKI KUPAc

Atlantska plovidba prodala dva broda Dubrovački brodar Atlantska plovidba obavijestio je Zagrebačku burzu o prodaji dvaju brodova iz svoje flote.

Kineskom kupcu prodana su dva heavy lift broda - Atlant Regine i Atlant Svenja.

Primopredaja brodova očekuje se između kolovoza ove godine i ožujka 2012., ovisno o odredbama ugovora. N. S.

Irska završila u 'ju prijeti ista opasnost

'ZARAZA' SE ŠIRI Moody's nije imao milosti te je Irsku pridružio Grčkoj i Portugalu iako su irske vlasti pokazale snažnu predanost u provedbi fiskalne konsolidacije Europska financijska tržišta uzdrmala je u srijedu vijest o snižavanju kreditnog rejtinga Irske na junk status Ba1, koji je stigao uz najavu kako će ta zemlja uskoro trebati novi zajam Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Prognoza je to međunarodne agencije za izdavanje kreditnog rejtinga Moody's čime se Irska pridružila Grčkoj i Portugalu, također korisnicima sredstava stabilizacijskog fonda. Te su vijesti stigle nakon burnog početka tjedna, kada je rasprodaja talijanske imovine upozorila na 'zarazu' trećeg najvećega gospodarstva eurozone.

Rizici i dalje visoki

Iz Moody'sa su objasnili kako je ključan utjecaj na snižavanje irskog rejtinga imala rastuća vjerojatnost da će Irska u zajednički fond morati posegnuti i drugi put, za što će pak preduvjet biti veći angažman privatnog sektora. U Moody'su su još jednom istaknuli kako

podarstva eurozone. Tu je priliku guverner talijanske banke Mario Draghi iskoristio da upozori na fragmentiranu politiku europskih vlada u rješavanju dužničke krize.

"Djelomične i privremene intervencije pojačale su nesigurnost na financijskim tržištima", kazao je Draghi, koji će u studenome Jean-Claudea Tricheta zamijeniti na čelu Europske središnje banke. "Moramo zajamčiti izvjesnost u procesu upravljanja dužničkom krizom nedvosmislenim definiranjem političkih ciljeva, skiciranjem instrumenata i vrijednošću resursa", zaključio je Draghi.

Najgori u regiji

stoje iza svog stava da će sudjelovanje privatnog sektora u rješavanju dužničke krize negativno utjecati na zemlje dužnike. Iako su priznali da je Irska pokazala snažnu predanost u provedbi fiskalne konsolidacije, ostali su pritom da rizici same provedbe ostaju viso-

ki. „Daljnje snižavanje rejtinga razmotrit ćemo ako irska vlada ne bude u stanju ostvariti fiskalne ciljeve, kao i u slučaju daljnjeg poremećaja tržišta izazvanoga grčkim defaultom“, naveli su iz agencije.

Ista je agencija u svojem posljednjem izvješću

iz svibnja ove godine Italiji dodijelila kreditni rejting Aa2 s mogućnošću snižavanja. Talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti najavio je usvajanje 40 milijardi eura vrijednog paketa mjera štednje nakon što je 'crni petak' ukazao na ranjivost trećeg po redu gos-

Smanjivanje rejtinga tijekom iduće godine izgledno je i za Hrvatsku, poručili su iz Standard & Poor'sa, a taj će se scenarij ostvariti poveća li se proračunski deficit u 2011. zbog predizbornih troškova. Rejting će se smanjiti i ako se fiskalna konsolidacija bude odvijala sporije od očekivanog te ako Vlada ne bude poštovala granice određene Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

"Ako nova vlada, koja će se formirati nakon parla-

NAFTA

Cijena stabilna na 117 dolara

Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima poduprte podacima o snažnom kineskom rastu i prognozom Međunarodne agencije za energiju o velikoj potražnji u idućoj godini.

Cijena barela sirove nafte za isporuke u kolovozu ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena na 117,76 dolara.

Na američkom je tržištu cijena barela porasla 32 centa, na 97,75 dolara.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) prognozirala je rast globalne potražnje za naftom u idućoj godini na snažnih 91 milijuna barela dnevno.

Dnevno bi potražnja trebala rasti za 1,47 milijuna barela, što je nešto više nego što očekuje Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), procijenivši rast potražnje na 1,3 milijuna barela dnevno.

"To je u skladu s očekivanjima analitičara, pri čemu će razlog rasta u 2012. biti slabost u 2011. s obzirom na slabu potražnju koju su zakočile visoke cijene", kazao je Christophe Barret, analitičar iz banke Credit Agricole.

OPEC je u međuvremenu na internetskim stranicama objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 111,07 dolara, što znači da je bila 28 centi niža nego dan prije. H

EIB

Eurozona kupuje grčke obveznice

Predsjednik Europske investicijske banke (EIB) ustvrdio je da eurozona planira Grčkoj olakšati teret golemih dugova otkupom grčkih obveznica po tekućim kamatnim stopama na sekundarnom tržištu.

"Pregovori su teški, no cilj je jasan: treba poduzeti mjere kako bi grčki dug postao održiv, a to znači da udjel duga u bruto domaćem proizvodu

(BDP) mora biti smanjen", rekao je Philippe Maystadt u razgovoru za belgijski RTL-TVI. "Razgovarat ćemo o prijedlogu koji podupiru Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija.

On bi uključivao stvaranje uvjeta da Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) može otkupljivati grčke obveznice po tržišnim kamatnim stopama", dodao je. Sekundarno je tržište ono na kojem se obavlja kupoprodaja već izdanih vrijednosnih papira. H

unku', i Hrvatskoj t DOMAĆE ZADUŽIVANJE

Vlada na domaćem tržištu traži novih milijardu eura

BROJkA

17,9

posto vjerojatnost je defaulta, odnosno bankrota hrvatske državne blagajne

mentarnih izbora krajem 2011., ne provede restrukturiranje javnih poduzeća i ne implementira reforme za veću fleksibilnost na području tržišta rada, smanjit ćemo rejting jer bi gospodarski rast slabiji od očekivanoga povećao rizike po pitanju proračuna", kazali su iz agencije. Hrvatska je

inače izbila na čelo država srednje i istočne Europe po vjerojatnosti defaulta, odnosno po cijeni CDS-ova.

Credit default swapovi, odnosno izvedenice kojima se ulagači osiguravaju od nemogućnosti naplate, za hrvatske petogodišnje obveznice poskupjeli su krajem drugog kvartala na 273,1 bazni bod iznad referentne stope. Agencija CMA group, koja prati kretanje CDS-ova, Hrvatskoj je snizila rejting sa BBB- na BB+.

Vjerojatnost defaulta, odnosno bankrota hrvatske državne blagajne je 17,9 posto. Biljana Starčić

ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, tvrdi da Hrvatsku ne očekuje tzv. grčki scenarij ti vanjskim tržištima kapitala“, kaže Zrinka Živković Matijević.

Opravdani strahovi Dodaje da kod Grčke, Irske, Portugala i Španjolske pritisak na rast prinosa raste proporcionalno potrebama izlaska na tržište kapitala. Stoga Živković Matijević smatra da je pored fundamentalno opravdanih strahova, uzroke previranja na tržištu i rasta troškova zaduživanja moguće potražiti i u špekulativnom trgovanju. „Unatoč velikim slabostima fiskalne politike, Hrvatska je po mnogim pokazateljima javnih financija (visini javnog duga, deficita, ali i strukturi vjerovnika) u znatno povoljnijoj situaciji od perifernih država eurozone pa ne očekujemo takozvani grčki scenarij“, kaže Zrinka Matijević Živković. Ipak se slaže kako je potrebno naglasiti da dinamika

snimio hrvoje dominić

GIUlIO TREMONTI, talijanski ministar gospodarstva, najavio je usvajanje 40 milijardi eura vrijednog paketa mjera štednje

Hrvatska bi se, prema neslužbenim informacijama, do kraja srpnja trebala domaćem tržištu zadužiti u visini od sedam milijardi kuna. Država će prodati obveznice s valutnom klauzulom, iako postoje i špekulacije da će manji dio obveznica biti bez valutne klauzule. Prema nekim analitičarima, obveznica bi trebala biti izdana na rok od 10 godina, a novac bi se upotrijebio za refinanciranje dospjelih obveza. Kako je kamata na domaće obveznice u pravilu veća od one inozemne, očekuje se da će kamata biti ipak nešto viša od 5,875 posto, koliko je iznosila ona na euroobveznice izdane zadnjeg dana lipnja u ukupnoj vrijednosti od 750 milijuna eura.

Posljednja dužnička kriza u eurozoni još nije utjecala na svijest da je scenarij Grčke ili Portugala vrlo blizu Hrvatskoj.

Analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević tvrdi da postoji razlika između Hrvatske i zemalja EU koje su pogođene dužničkom krizom. „Bitna razlika nije u visini duga i gospodarskom rastu (padu), već u potrebama refinanciranja. Hrvatska nema dospijeća vanjskog državnog duga u srednjem roku (sljedeće tri godine) pa uz smanjenje deficita ne bi ni imali potrebe pristupa-

rasta hrvatskog duga, struktura proračunskih rashoda i visina deficita svakako zahtijevaju fiskalnu konsolidaciju, za koju očekuje da bi mogla započeti od 2012. godine. Naglašava da jednostavnog i brzog načina za smanjenje javnog duga nema. Naime, za zaustavljanje rasta, a zatim i smanjivanje javnog duga nužno je ostvarivati primarne suficite.

Rashodi su ključ „S prihodne strane ostaje samo poboljšanje učinkovitosti porezne administracije i smanjenje sive ekonomije bez dodatnoga poreznog opterećenja. Ključ je u rashodnoj strani proračuna, što podrazumijeva reforme koje uključuju racionalizaciju i promjenu strukture javne potrošnje“, zaključila je Zrinka Živković Matijević.

Ante Pavić

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica kutinske Petrokemije u srijedu je zabilježila snažan rast cijene od 3,19 posto, čime se opet sasvim približila cjenovnoj razini od 200 kuna. Ukupan promet bio je šest puta manji nego prethodni dan, ali se i dalje izdvajao na Zagrebačkoj burzi u danu u kojem je zabilježen izrazito mali promet od osam milijuna kuna.

Ukupno je u srijedu protrgovano 1012 dionica Petrokemije.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

SN holding Atlantska plovidba d.d.

Adris grupa AD Plastik Dalekovod Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla Končar - elektroindustrija Zagrebačka banka Petrokemija Podravka prehrambena industrija d.d.

Kraš, prehrambena industrija Uljanik plovidba Belje Kaštelanski staklenici Luka Rijeka Dom holding Dioki d.d.

Banka Brod Viro tvornica šećera d.d.

Ingra Đuro Đaković holding Valamar grupa Luka Ploče Belišće Magma d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Plava laguna Istraturist Umag d.d.

Karlovačka banka Konzum Vupik Atlas nekretnine Institut IGH Arenaturis Hidroelektra niskogradnja Končar Siemens dioničko Croatia osiguranje d.d.

Franck prehrambena industrija Zvijezda Tisak Hrvatski duhani Jadroplov d.d.

Jadroagent Viadukt Hoteli Makarska Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Finvest Corp Tehnika IPK Kandit Quaestus nekretnine Slavonski zatvoreni investicijski fond Transadria Mlinar mlinsko-pekarska industrija Adriatic Croatia International Club d.d.

Ledo Riviera Poreč Maistra HGspot Lucidus dioničko Uljanik d.d.

Slatinska banka Kutjevo Fima validus Žitnjak Končar Tankerska plovidba Chromos agro Đakovština Liburnia Riviera Hoteli Zvečevo, prehrambena industrija Vjesnik Saponia Sunčani Hvar Adris grupa Veterina d.d.

+ Dionica kompanije oko koje ne prestaju tinjati afere i dugovi u srijedu je pala na najnižu povijesnu razinu od 60 kuna.

Naime, dan ranije objavljeno je kako su pregovori Ine i Diokija o plaćanju duga za plin propali, zbog čega bi Ina mogla zatvoriti dotok plina Diokiju.

Ako se taj scenarij dogodi, Diokiju prijeti zatvaranje proizvodnje i stečaj, zbog čega su ulagači na Zagrebačkoj burzi reagirali prodajom dionice.

Redovan promet: 8.000.577,08 Kn

CROBEX: +0,36%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

255.00 194.60 620.00 251.13 121.51 220.00 690.00 1,401.03 625.21 302.02 190.50 313.00 467.00 560.02 93.61 2,300.00 170.02 77.50 60.00 3,739.89 436.11 14.56 63.12 65.00 983.00 685.00 7.18 5,500.00 1,720.00 275.99 82.00 202.00 72.00 42.14 1,551.02 79.99 125.00 1,210.01 620.00 5,400.00 825.00 3,400.00 193.98 60.00 130.18 650.01 239.99 67.00 27.10 198.99 1,415.29 200.00 36.00 24.01 770.00 637.00 3,120.00 5,790.00 220.00 64.00 8.60 23.80 70.07 110.25 33.00 10.06 140.00 1,302.40 1,300.00 400.00 6.98 1,973.00 123.00 25.00 185.00 38.50 302.01 60.02

256.60 200.00 635.00 252.00 124.50 223.96 703.99 1,411.00 635.00 310.00 200.00 316.00 475.00 569.98 95.98 2,400.00 177.89 79.00 62.00 3,739.89 446.99 14.98 64.39 65.00 1,023.00 685.00 7.83 5,500.00 1,720.00 284.89 82.05 207.00 74.00 42.30 1,593.00 81.00 125.09 1,230.00 620.00 5,600.00 825.00 3,400.07 193.99 69.99 130.19 650.01 246.28 67.00 27.10 199.00 1,425.00 200.00 36.00 24.01 770.00 637.00 3,120.00 5,790.00 220.00 64.00 8.80 24.95 70.07 110.25 33.00 10.26 140.00 1,302.40 1,300.00 400.00 6.98 1,973.00 123.00 25.00 185.00 38.50 302.01 60.02

256.00 198.45 625.00 252.00 124.39 221.09 695.00 1,402.30 635.00 309.00 199.00 313.11 467.00 562.50 93.83 2,400.00 170.33 78.99 60.00 3,739.89 446.48 14.79 64.29 65.00 1,023.00 685.00 7.44 5,500.00 1,720.00 284.89 82.00 202.01 74.00 42.14 1,593.00 81.00 125.00 1,230.00 620.00 5,400.00 825.00 3,400.00 193.99 69.99 130.18 650.01 239.99 67.00 27.10 199.00 1,425.00 200.00 36.00 24.01 770.00 637.00 3,120.00 5,790.00 220.00 64.00 8.80 24.95 70.07 110.25 33.00 10.06 140.00 1,302.40 1,300.00 400.00 6.98 1,973.00 123.00 25.00 185.00 38.50 302.01 60.02

0.24% 4.06% 0.81% 0.00% 0.85% 0.50% 0.87% -0.55% 0.79% 1.98% 3.19% 0.29% -0.64% 0.45% -0.18% 4.34% -0.97% -0.01% -3.23% 1.08% 1.94% 0.14% 1.81% 2.36% -0.49% 0.00% 1.92% 0.00% -7.77% 3.22% -3.54% -0.98% 1.37% 0.33% 2.77% 5.74% -5.29% 1.07% 0.00% -4.68% 0.61% 0.00% -1.03% 16.65% -0.25% 0.00% 5.25% -0.01% 11.75% 13.71% 0.35% 0.00% -24.98% 6.71% 2.67% 0.00% 0.00% 0.16% 10.00% -0.23% 17.02% 12.95% 5.97% 0.00% -0.03% -4.10% -0.01% 0.00% -0.84% -5.89% -0.29% 6.43% 5.90% 25.00% 0.00% -3.75% -0.17% -6.37%

10,060 2,921 724 1,387 2,279 1,236 390 188 361 736 1,012 560 345 285 1,369 50 557 1,222 1,544 25 209 5,706 1,279 1,100 70 95 6,282 8 25 140 457 165 394 579 14 258 150 15 29 3 17 4 67 183 90 18 42 153 360 46 6 40 205 300 9 10 2 1 25 84 600 205 64 35 116 300 21 2 2 6 309 1 16 51 6 18 2 3

2,572,796.75 581,317.27 452,942.39 348,935.05 280,372.98 273,681.02 270,096.18 264,600.38 227,534.60 226,870.75 200,055.10 175,811.88 162,339.74 160,683.44 128,982.68 116,345.22 96,444.22 95,837.62 93,522.38 93,497.25 91,661.44 83,599.91 81,595.62 71,500.00 70,801.06 65,075.00 45,761.46 44,000.00 43,000.00 39,253.30 37,477.03 34,058.01 28,830.52 24,463.06 21,889.19 20,843.27 18,754.06 18,238.64 17,980.00 16,400.00 14,025.00 13,600.21 12,996.83 12,165.30 11,716.95 11,700.18 10,257.56 10,251.00 9,756.00 9,153.55 8,530.58 8,000.00 7,380.00 7,203.00 6,930.00 6,370.00 6,240.00 5,790.00 5,500.00 5,376.00 5,220.00 5,001.57 4,484.48 3,858.75 3,828.00 3,058.00 2,940.00 2,604.80 2,600.00 2,400.00 2,156.82 1,973.00 1,968.00 1,275.00 1,110.00 693.00 604.02 180.06

20,963.46 529.86 872.20 1,709.59 522.39 507.14 2,317.34 1,867.37 1,633.30 19,790.95 664.88 1,697.06 641.48 326.25 770.86 272.62 1,018.65 589.84 242.52 9.53 619.12 110.92 208.11 409.22 227.73 797.55 36.26 1,691.79 939.67 1,331.86 109.81 4,586.20 111.41 140.57 252.62 176.78 77.99 75.56 586.46 47.25 352.42 340.87 462.97 58.99 213.06 72.05 109.63 75.00 21.45 122.93 269.98 143.02 81.20 80.35 22.14 124.48 346.51 1,274.78 803.77 700.44 2.90 63.15 156.69 101.32 188.97 27.18 28.79 252.91 814.30 48.20 7.35 597.11 37.86 26.54 121.83 281.47 2,904.01 110.73

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 252.00 135.01 612.14 243.11 85.10 217.00 685.00 1,181.00 435.00 200.00 105.50 260.00 370.00 533.50 54.00 612.00 161.54 27.87 60.00 2,205.01 295.00 11.00 22.55 28.68 981.00 420.00 6.00 4,502.00 1,345.00 240.04 53.00 147.00 41.77 29.00 1,106.00 33.03 119.00 909.99 565.00 4,700.00 655.38 2,951.00 135.00 27.00 127.00 528.00 190.00 61.00 16.00 85.00 871.01 126.51 36.00 16.16 600.02 637.00 2,200.00 4,720.12 140.00 51.00 7.02 14.03 61.11 98.00 23.80 5.00 76.10 975.00 1,140.00 295.05 5.11 1,852.88 84.32 20.00 105.25 25.02 286.07 54.03

315.99 245.00 905.00 305.00 152.00 337.00 829.99 1,650.00 699.48 325.00 209.89 343.97 497.02 662.00 118.99 4,990.00 267.02 95.99 99.00 3,742.78 507.77 27.38 72.00 72.00 1,900.00 700.00 69.90 6,299.00 1,895.00 380.00 94.88 225.50 108.90 66.85 2,500.00 86.00 197.89 2,099.96 720.00 6,290.00 939.99 4,249.00 244.98 149.99 176.84 711.99 346.00 91.50 27.10 311.97 1,614.00 235.00 74.00 33.00 3,197.00 637.00 3,517.00 6,900.00 259.65 70.00 39.95 33.33 130.00 132.37 35.00 14.50 163.85 2,299.95 1,490.00 425.50 19.90 2,697.00 164.00 30.00 189.38 78.00 345.00 79.98

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com Najniža

KRKA PETROL SALUS TELEKOM SLOVENIJE GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA REPUBLIKA SLOVENIJA 48. IZDAJA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AKTIVA NALOZBE KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA PIVOVARNA LASKO

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E RSRS-O-C RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B ZPTP-R-A AGKR-R-A TRZN-R-A

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

60,00 215,80 295,00 73,50 9,20 0,60 0,69 104,00 101,00 162,00 6,44 3,80 42,00 6,95 11,50

60,29 223,00 295,00 74,00 9,37 0,61 0,70 104,40 101,40 162,10 6,48 3,80 42,00 6,96 14,20

60,00 220,00 295,00 74,00 9,20 0,61 0,70 104,40 101,40 162,10 6,45 3,80 42,00 6,95 14,20

Promet

valuta: EUR - euro 60,07 219,64 295,00 73,91 9,28 0,60 0,70 1,04 1,01 162,00 6,46 3,80 42,00 6,95 12,73

-0,33 % 0,46 % -1,67 % 0,00 % -1,92 % -1,63 % 0,72 % 0,33 % -0,59 % 0,06 % -0,37 % 0,00 % 0,00 % -0,29 % 29,09 %

14369 192 103 411 2880 40459 28814 13281 8400 41 843 1302 100 492 261

863.213,75 42.170,90 30.385,00 30.377,70 26.717,77 24.454,46 20.118,73 13.837,56 8.507,60 6.642,90 5.443,60 4.947,60 4.200,00 3.420,10 3.323,54

AIK banka Niš

valuta: BAM - konvertibilna marka

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA

30,46 37,00 87,91 1,55 33,51 36,99 6,02 0,32 0,80

30,60 37,10 88,11 1,57 34,00 36,99 6,15 0,32 0,80

30,56 37,10 88,11 1,57 33,62 36,99 6,06 0,32 0,80

0,31 0,37 0,79 1,56 0,34 0,37 6,11 0,32 0,80

-0,49 % 241098 -0,46 % 45122 0,13 % 19342 0,64 % 6406 -1,12 % 25400 2,18 % 5125 -1,46 % 282 -3,03 % 5000 0,00 % 1837

73.618,77 16.712,48 15.320,01 9.982,47 8.568,00 1.895,74 1.723,10 1.600,00 1.469,60

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHKP FBIHK1E FBIHKM FBIHKN FBIHKO FBIHK1D PRPFRK2 MOKNRK2 FBIHK1A

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO MODNA KONFEKCIJA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A

BEOGRADSKA BURZA AIKB VAPU INFM AERO NIIS JESV A2015 SJPT IMLK TETO A2014 A2013 A2012 A2016 EGMN

AIK banka a.d. Niš Valjevo put a.d. Valjevo Informatika a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2015K Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd TE-TO a.d. Senta Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Energomontaža a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA BGOR ALK SPAZ RMDEN10 RMDEN05 MTUR MPT DOMA SBT ADIN TURT BELI CEVI RZLE

BLAGOJ GOREV VELES ALKALOID SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Doma Impex a.d. Beograd STOPANSKA BANKA BITOLA ADING SKOPJE Turist a.d. Backa Palanka ZIVIN. FARMA BELIMBEGOVO SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

65,50 28,50 92,50 79,00 70,10 30,80 3,80 30,00 42,00

65,50 28,50 92,50 79,03 70,10 30,80 4,00 30,00 42,00

3.000,00 1.100,00 2.600,00 554,00 715,00 6.100,00 82,40 770,00 2.100,00 2.900,00 86,10 91,00 95,60 78,09 4.001,00

3.050,00 1.100,00 2.600,00 570,00 730,00 6.100,00 82,63 792,00 2.101,00 2.900,00 86,20 91,00 95,60 78,20 4.001,00

410,00 4.302,00 6.000,00 88,00 92,20 2.850,00 24.900,00 1.200,00 2.500,00 398,00 150,00 61,00 700,00 126,00

65,50 28,50 92,50 79,03 70,10 30,80 4,00 30,00 42,00

Pivovarna Laško +29,9% Aerodrom Nikola Tesla +3,75% Telekom Srspke +0,64% Petrol +0,46% Energoprojekt holding +0,13%

65,50 -0,76 % 26199 1.716.034,50 28,50 -5,00 % 37950 1.081.575,00 92,50 0,00 % 6300 582.750,00 79,02 0,04 % 5017 396.455,50 70,10 0,00 % 3264 228.806,40 30,80 -0,65 % 3480 107.184,00 4,00 0,00 % 18631 74.493,80 30,00 0,00 % 1834 55.020,00 42,00 0,00 % 982 41.244,00

Makpetrol -1,47% Alkaloid -0,81% Soja protein -0,39% Nova kred. b. Maribor -0,37% Krka -0,33%

Naftna industrija Srbije

+1,50 -1,64 Osim što je sa 11,7 milijuna dinara bila najlikvidnija dionica u Beogradu, cijena je niškoj AIK banci rasla u srijedu 1,5 posto, popevši se na 3043 dinara.

Tijekom dana cijena te dionice penjala se i do 3050 dinara, dok je najniža bila 50 dinara niža.

Beogradski indeks BELEX 15 dan je zaključio blagim plusom od 0,02 posto, popevši se na 8726,4 boda.

Dionica Naftne industrije Srbije svrgnuta je s trona najtrgovanije u srijedu kada je njome na Beogradskoj burzi ostvareno ukupno 4,9 milijuna dinara prometa. To je bilo dovoljno za peto mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja u Beogradu, dok je posljednja zabilježena cijena NIS-a pala 1,64 posto na 721 dinar. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 715 do 730 dinara.

valuta: RSD - srpski dinar 3.043,00 1.100,00 2.600,00 564,00 721,00 6.100,00 82,62 772,00 2.100,00 2.900,00 86,14 91,00 95,60 78,11 4.001,00

3.043,23 1.100,00 2.600,00 562,32 719,09 6.100,00 82,60 771,68 2.100,10 2.900,00 86,19 91,00 95,60 78,15 4.001,00

1,50 % 3832 11.661.673,00 0,00 % 10047 11.051.700,00 3,75 % 3460 8.996.000,00 0,89 % 9156 5.148.602,00 -1,64 % 6811 4.897.742,00 0,00 % 378 2.305.800,00 -0,01 % 20078 1.658.506,23 -0,39 % 2130 1.643.673,00 -0,05 % 601 1.262.158,00 3,57 % 361 1.046.900,00 0,16 % 12017 1.035.699,00 0,00 % 9164 833.924,00 0,00 % 7871 752.467,60 0,03 % 7441 581.492,61 -11,09 % 143 572.143,00

valuta: MKD - makedonski denar

410,00 410,00 410,00 2,50 % 4.350,00 4.346,21 4.346,21 -0,81 % 6.000,00 6.000,00 6.000,00 0,00 % 88,20 88,15 54,33 0,17 % 92,20 92,20 56,82 0,22 % 2.850,00 2.850,00 2.850,00 0,00 % 25.000,00 24.918,75 24.918,75 -1,47 % 1.200,00 1.200,00 1.200,00 0,00 % 2.500,00 2.500,00 2.500,00 -1,43 % 398,00 398,00 398,00 13,39 % 150,00 150,00 150,00 -11,76 % 61,00 61,00 61,00 0,00 % 700,00 700,00 700,00 0,00 % 126,00 126,00 126,00 -3,08 %

2400 190 105 6436 5699 100 8 147 61 300 795 1235 100 440

984.000,00 825.780,00 630.000,00 349.638,88 323.812,99 285.000,00 199.350,00 176.400,00 152.500,00 119.400,00 119.250,00 75.335,00 70.000,00 55.440,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REgIONAlNI INdEKSI BIRS 0,00% -0,39% 1.003,72

Belex15 FIRS -0,21% 726,40 +0,02% 1.942,49 Belexline

MBI10 -0,54% 1.350,89 +0,06% 2.519,91 SASX10

MONEX20 -0,50% 11,412.46 -0,16% 974,16 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 13. srpnja 2011.

1.030,01 +0,06% SBITOP

741,15

EuROPSKI INdEKSI WIg20 +0,33% 2.747,70 +0,18% 5.895,27 dAX BuX +1,36% 22.076,84 +1,04% 7.260,18

CAC40 ATX 2.670,00 +0,51% 3.799,89 +0,87% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 13. srpnja 2011.

1,714.19 +0,48% FTSE100

AMERIčKI INdEKSI djIA -0,47% S&P500 -0,28% 12.446,88 1.313,64 NASdAQ -0,54% Stanje indeksa na zatvaranju u 2.781,91 utorak 12. srpnja 2011.

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG SALR TLSG GRVG NF1N PBGS SOS2E RS48 MELR KBMR ATPG KDHR POSR PILR

+

Oznaka

Četvrtak 14/7/2011

+

Powered by

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

NFD Aureus US Algorithm 138,9681

24,91

OTP indeksni

44,6808

24,59

VB CROBEX10

107,2208

24,46

Raiffeisen hrvatske dionice 76,1700

15,72

KD Nova Europa

7,1165

15,37

42,5035

-11,68

Ilirika Azijski tigar

51,4240

-11,06

NFD Aureus BRIC

25,9653

-7,03

NFD Aureus New Europe 110,1316

-4,66

FIMA Equity

-2,23

ST Global Equity

Valuta

76,5638

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

127,6300

12,61

PBZ Global fond

107,6031

11,75

Allianz Portfolio

116,9701

10,04

ICF Balanced

124,5332

9,63

OTP uravnoteženi

112,5693

6,31

ST Balanced

164,5010

-7,00

KD Balanced

8,0225

-2,44

AC Global Balanced Emerg. M 10,7714

-0,23

NFD Aureus Emerg. Mark. Bal. 80,2079

0,43

HPB Global

1,30

102,4512

Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm POBA ICO Equity Raiffeisen World ZB aktiv ZB BRIC+ KD Energija HPB WAV DJE NFD Aureus Global Developed HI-growth KD Nova Europa ZB trend VB High Equity Erste Total East Raiffeisen Emerging Markets Platinum Blue Chip MP-Global HR ZB euroaktiv MP-Mena HR AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Dynamic PBZ I-Stock KD Prvi izbor OTP Europa Plus HPB Titan ST Global Equity Ilirika JIE Ilirika BRIC NFD Aureus New Europe Prospectus JIE

€ kn kn € kn € kn € kn € kn € kn € € € kn € kn € kn kn kn € € kn € € kn kn

93,3712 138,9681 5297,6700 103,0900 100,8500 99,1000 10,4688 96,7703 93,3145 8,3082 7,1165 129,7100 47,0757 35,2200 55,3200 84,1191 315,6712 104,4900 445,3802 10,6428 50,3800 67,6924 12,2832 110,4336 70,5593 42,3324 157,3865 103,4942 110,1316 58,6529

1,94 1,13 0,34 0,33 0,28 0,26 0,20 0,14 0,06 0,05 0,01 0,00 0,00 -0,03 -0,04 -0,05 -0,07 -0,08 -0,11 -0,12 -0,19 -0,23 -0,28 -0,31 -0,32 -0,40 -0,40 -0,41 -0,43 -0,46

-0,33 2,82 -3,31 -2,69 -3,34 -3,78 -4,75 1,00 0,37 -0,79 -5,81 -0,39 -1,92 -0,79 -3,89 2,60 0,51 -0,71 -0,46 -2,59 -2,34 -5,13 -4,68 -3,58 -3,52 -4,91 -5,21 -4,01 -7,72 -5,33

-6,16 -12,40 -6,28 -5,89 -6,53 -11,49 -8,84 -2,81 -8,49 -6,81 -7,60 -7,40 -7,38 6,95 -13,86 -3,77 -5,36 -3,44 -12,98 -7,01 2,76 -6,13 -8,74 -5,43 -5,29 -8,95 -12,10 -16,04 -10,24 -10,69

N/A 24,91 -0,22 6,29 6,52 2,96 11,65 11,30 1,63 3,33 15,37 2,90 1,85 13,03 0,34 -0,24 13,66 5,08 4,70 -1,15 0,91 14,19 4,53 3,72 3,79 -12,06 0,96 -1,92 -4,66 3,36

N/A 12,70 -14,82 0,39 0,17 -0,72 3,43 -0,85 -1,23 -1,96 -8,69 3,03 -18,07 -24,12 -15,33 -4,79 -7,29 0,61 3,26 2,68 -13,12 -9,32 2,47 5,15 -8,40 -7,71 6,99 2,29 3,66 -11,31

-6,69 -5,44 -4,65 -1,93 -3,01 -7,04 -3,95 -0,35 -4,38 -3,87 -2,73 -4,48 -5,34 8,30 -10,12 -0,87 -1,56 0,40 -8,89 -5,55 3,30 -2,72 -5,49 -1,63 -3,15 -8,98 -8,24 -13,49 -10,04 -5,64

3,976 25,617 5,794 40,203 489,396 160,943 9,104 15,095 53,283 65,853 19,724 162,811 12,000 114,266 22,898 8,575 4,858 242,574 4,319 14,109 20,216 230,939 5,358 9,993 9,191 12,642 86,179 28,198 9,852 23,028

0,71 2,75 3,96 7,78 5,05 1,24 1,36 3,86 5,62 9,38 3,74 8,71 3,78 3,78 3,56 3,52 3,13 7,19 3,35 2,36 4,87 3,99 8,42 1,98 3,97 10,72 6,71 1,52 2,69 4,45

12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HI-balanced € KD Balanced kn ST Balanced kn PBZ Global fond kn Erste Balanced € Raiffeisen Prestige € HPB Global kn C-Premium kn ICF Balanced kn Agram Trust kn OTP uravnoteženi kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn

142,0700 80,2079 145,4194 10,7714 10,0975 8,0225 163,6565 107,6031 127,6300 107,2900 102,4512 5,6676 124,5332 70,3303 112,5693 151,0300 116,9701

0,30 0,10 0,04 -0,04 -0,23 -0,49 -0,51 -0,57 -0,58 -0,59 -0,71 -0,78 -0,83 -0,84 -0,86 -0,88 -0,98

-3,24 3,36 -4,43 -2,10 0,46 -3,33 -2,79 -2,11 1,66 -1,87 -1,22 0,35 5,28 1,36 -3,78 -2,91 0,14

-6,51 -9,39 -7,44 -5,66 -3,65 -6,69 -6,77 0,35 1,57 -1,93 3,21 -0,78 7,47 -1,56 0,98 -4,90 0,35

1,44 0,43 4,53 -0,23 4,23 -2,44 -7,59 11,75 12,61 1,76 1,30 3,55 9,63 5,98 6,31 2,31 10,04

3,56 -4,32 7,09 3,20 0,10 -3,94 5,96 5,19 0,31 5,38 0,42 -12,00 2,71 -0,97 2,15 4,76 7,50

-3,74 -5,49 -4,15 -4,22 -1,53 -4,19 -4,15 3,02 4,47 -1,00 4,73 1,34 10,11 0,57 4,62 -2,69 1,55

697,986 13,636 40,541 13,997 77,333 6,686 16,528 314,407 115,522 173,224 96,530 12,222 18,878 15,593 39,296 302,973 8,214

10,03 4,99 5,47 2,36 9,38 5,49 8,51 9,83 10,48 1,35 5,77 4,44 9,20 3,01 5,58 8,87 2,17

12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011

€ kn € € € € € €

131,4194 166,3869 134,5000 124,1013 128,8057 176,8600 160,7500 11,5816

-0,15 -0,15 -0,17 -0,21 -0,25 -0,26 -0,35 -0,55

-0,02 0,47 0,58 -4,24 0,43 -0,56 0,06 -0,37

1,21 2,68 3,28 -3,43 2,88 1,00 0,78 1,78

3,98 7,93 6,76 -0,70 6,18 4,44 0,92 3,15

4,40 7,88 4,50 3,95 4,48 6,44 4,85 1,58

1,43 2,75 3,21 -2,19 3,43 1,39 1,03 1,86

202,100 74,334 632,865 18,340 28,826 550,057 173,931 8,401

8,34 6,71 8,11 5,58 5,77 9,13 10,03 9,38

12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011

€ kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn € € kn kn kn €

127,4849 140,3400 137,2624 117,3429 11,5133 110,0016 101,0239 133,9699 147,0900 141,0010 125,3553 133,9283 10,8468 107,6400 164,8846 124,2267 104,3344 141,2959

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,04

0,59 0,52 0,63 -0,70 0,67 0,65 0,49 0,50 0,50 0,76 0,20 0,50 0,73 0,96 0,51 0,49 1,80 0,41

1,16 1,11 1,28 0,04 1,52 1,26 N/A 1,01 1,37 1,60 0,51 1,17 1,40 1,87 1,21 1,35 1,68 0,90

2,67 2,90 2,98 1,73 3,02 2,81 N/A 2,20 3,19 3,01 1,20 2,78 3,06 3,37 2,43 2,61 3,12 1,85

4,26 4,27 4,30 4,44 5,18 4,49 N/A 6,13 4,71 4,50 3,68 5,19 3,93 4,17 4,66 3,99 2,20 3,20

1,23 1,20 1,36 0,15 1,60 1,33 1,03 1,07 1,46 1,69 0,58 1,26 1,50 1,94 1,29 1,45 1,74 0,95

561,310 1026,761 37,739 172,700 183,565 170,544 5,040 1257,331 1413,336 117,063 42,394 363,999 29,076 199,641 2602,710 217,259 7,005 117,835

8,97 8,11 7,53 3,69 2,79 2,17 0,46 12,29 8,38 7,80 6,25 5,77 2,11 1,80 10,97 5,55 1,95 10,97

12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011 12.07.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,3869

7,93

Erste Bond

134,5000

6,76

HPB Obveznički

128,8057

6,18

Raiffeisen Bonds

176,8600

4,44

PBZ Bond fond

131,4194

3,98

OTP euro obveznički

124,1013

-0,70

ZB bond

160,7500

0,92

HI-conservative

11,5816

3,15

PBZ Bond fond

131,4194

3,98

Raiffeisen Bonds

176,8600

4,44

PBZ Bond fond Capital One Erste Bond OTP euro obveznički HPB Obveznički Raiffeisen Bonds ZB bond HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani Erste Money ST Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Euro Cash Erste Euro-Money ZB plus OTP novčani fond Platinum Cash ZB europlus

+

OGLAS

Dioki na povijesnome minimumu

Zagrebačkoj burzi u srijedu uslijedila je konsolidacija cijena dionica nakon oštrijeg pada indeksa u ponedjeljak, ali uz vrlo nizak obujam trgovanja. Redovan promet dionicama iznosio je samo osam milijuna kuna.

Crobex je porastao za 0,36 posto, na 2200,88 bodova, a Crobex 10 porastao za 0,19 posto, na 1188,13 bodova. Jedini milijunaš bila je dionica HT-a koja je porasla za 0,24 posto, na 256 kuna.

"Crobex se u utorak spustio nadomak najniže ovogodišnje razine od 2178,4 boda, nakon čega se odbio prema 2200 bodova. Ipak, mislim da je riječ samo o smirivanju prodaja, a ne o

stvarnom oporavku tržišta, s obzirom na vrlo nisku likvidnost", kazao je za Hinu Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Investa.

Kako dodaje, probije li Crobex 2178 bodova, prva iduća podrška bila bi mu na 200-dnevnom pomičnom prosjeku, koji se nalazi na 2134 boda.

Konsolidacija burza

"Konsolidaciji burza pridonijela su očekivanja da bi američka središnja banka Fed mogla usvojiti još jedan program kvantitativnog popuštanja monetarne politike, kao i špekulacije o intervenciji Europske središnje banke

foto piskor/cropix

SLAbAŠAN PRoMET Na dionice je u srijedu potrošeno samo osam milijuna kuna, pri čemu je jedini milijunaš bila dionica HT-a

JoSIP JAGuŠT, predsjednik Uprave Petrokemije, čija je dionica u srijedu odradila solidan rast

(ECB) na tržištu obveznica europskih država", istaknuo je Laća.

Dionica Diokija oko koje ne prestaju tinjati afere i dugovi u srijedu je pala na najnižu povijesnu razinu od 60 kuna (-3,33 posto).

Naime, dan ranije objavljeno je kako su pregovori između Ine i Diokija o plaćanju duga za plin propali, zbog čega bi Ina mogla

zatvoriti dotok plina Diokiju.

Ako se taj scenarij dogodi, Diokiju prijeti zatvaranje proizvodnje i stečaj, zbog čega su ulagači na Zagrebačkoj burzi reagirali prodajom dionice.

Solidna Petrokemija

Izdanje kutinske Petrokemije u srijedu je zabilježilo snažan rast cijene od 3,19

bRoJKE

REGIJA

Mercator nije više u žiži interesa Prometu od milijun eura približila se samo dionica farmaceuta Krke, čija se posljednja zabilježena cijena održala na 60 eura Blagim padom od 0,13 posto zaključio je srijedu slovenski SBI TOP spustivši se na 741,15

posto, čime se ponovno posve približilo cjenovnoj razini od 200 kuna. Ukupan promet bio je šest puta manji nego prethodni dan, ali i dalje dovoljno velik za dan na Zagrebačkoj burzi na kojoj je zabilježen izrazito mali promet od samo osam milijuna kuna. Ukupno je u srijedu protrgovano sa 1012 dionica Petrokemije. Nikola Sučec

bodova. Prometu od milijun eura približila se samo dionica farmaceuta Krke, čija se posljednja zabilježena cijena održala na 60 eura. Slabo se pak u srijedu trgovalo dionicom trgovačkog lanca Mercatora koji se prometom od samo 6600 eura našao na sed-

mome mjestu popisa najtrgovanijih u Ljubljani. Vlasnika je tako promijenila 41 dionica, a posljednja cijena iznosila je 162 eura.

Negativan trend nastavljen je pak u Sarajevu čiji je indeks SASX-10 pao 0,5 posto, a širi SASX-30 zabilježio je rast

vrijednosti od 0,06 posto. Fabrika duhana Sarajevo bila je najzanimljivija investitorima te je na tu dionicu utrošeno 11.300 konvertibilnih maraka, a tijekom dana njome se trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 70 konvertibilnih maraka. B. St.

0,12 0,13

posto ojačao je beogradski BELEX 15

posto pao je slovenski SBI TOP

Kina je uvela zatvorske kazne za vožnju u pijanom stanju. Osim što će ta odluka poboljšati sigurnost na sve zakrčenijim cestama najmnogoljudnije zemlje na svijetu, neki će na njoj i dobro zaradi-

ti. Niz proizvođača automobila, poput kineskog BYD-a, u kojem udjel ima i Berkshire Hathaway Warrena Buffetta, i američkog Forda, izjavilo je kako nisu primijetili da su strogi propisi utjecali na

prodaju automobila. No, novi su propisi puno bolja vijest bili za kompanije koje se bave "nazovi vozača" uslugama - one nemaju taksi službe i ne iznajmljuju automobile s vozačima, nego vozač dođe na

dObiTNici dANA (ZSE) Vjesnik +25% HGspot +17,02% Finvest Corp +13,71% Lucidus +12,95% Jadran Kapital +11,75%

GUbiTNici dANA (ZSE) Quaestus nekretnine -24,98% Plava laguna -7,77% Genera -6,37% Chromos agro -5,89% Hidroelektra niskogradnja -5,29%

43 Raste

28 Nema promjene

30 Pada

dogovoreno mjesto i klijenta kući preveze njegovim automobilom.

Beijing Ben Ao An Da Automobile Driving Service tako ove godine očekuje rast prodaje za 60 posto, a vlasnik Beijing Ruiyu Xingchen Driving Servicea Ji Yifeng Bloombergu rekao je da je zbog velike potražnje morao odbiti neke klijente. N. R. iNdeKsi CROX Mirex

Vrijed.

1,216.02 161,90

Prom.

0,33% 0,29%

Sirova nafta 97,43 Prirodni plin 4,37 Zlato 1.567,50 Srebro 36,07 Goveda 114,73 Kava 290,20

2,40% 0,25% 0,91% 0,82% 0,00% 1,73%

NOvcem se NeKAdA Ne mOže KUpiTi sve

murdoch nakon tabloida odustao i od bskyb-a

RUpeRT mURdOch ušao u 'lošu seriju'

News Corp. u vlasništvu moćnog medijskog mogula Ruperta Murdocha, objavio je da odustaje od ponude za preuzimanje televizijskog operatera BSkyB-a. Time je Murdoch preduhitrio glasanje u britanskom parlamentu, koje bi, izvjesno je, završilo jednoglasnim zahtjevom News Corpu. da odustane od ponude za kupnju.

Odluka je posljedica optužbi i istrage o prisluškivanju mobitela javnih osoba za koje se

tereti jedan od najvrjednijih projekata u sklopu Murdochova carstva, tabloid News of the Word, koji je ugašen ove nedjelje.

Drugi poraz Murdocha od izbijana afere s prisluškivanjem smatra se velikom sramotom za Murdocha, kojemu je akvizicija BSkyB-a trebala biti jedna od najvećih investicija u povijesti kompanije, a zbog nje je već žrtvovano i većinsko vlasništvo u Sky Newsu. D. B.

KAKO pRivUĆi pOZORNOsT

Reklamna kampanja 'Mlijeko ublažava simptome PMS-a' na meti kritičara Mljekarska grupa koja je "krivac" za svjetski poznatu reklamnu kampanju "Got Milk?" ("Imaš mlijeka?") ima novu marketinšku strategiju, za neke kupce ipak previše provokativnu. Kalifornijski odbor za proizvodnju mlijeka, neprofitna organizacija koju financiraju proizvođači mlijeka te države, pokrenula je kampanju u kojoj potiče muškarce da kupuju

više mlijeka ženama i djevojkama jer će im to "ublažiti predmenstrualni sindrom", koji se najčešće manifestira pretjeranom razdražljivošću.

Nova kampanja pod nazivom "Sve što učinim je pogrešno" ovog je tjedna naišla na kritike zbog reklama koje poručuju kako zbog PMS-a zapravo najviše pate muškarci dok se ljepši spol jednom u mje-

secu "čudno ponaša". U sklopu kampanje pokrenuta je i web stranica www.everythingidoiswrong.org na kojoj je reklama "Mlijeko može pomoći u smanjenju simtoma PMSa". Steve James, direktor odbora za proizvodnju mlijeka, kaže kako je cilj kampanje bio potaknuti muškarce i žene da raspravljaju o toj "nezgodnoj temi". B. S.

Hoće li ulagači naći snage da obrane Crobex iznad 2200 bodova, pratite na...

arhiva business.hr

'Nazovi vozača' osvaja Kinu zbog zatvorskih kazni za pijanu vožnju

KiNeZi i pod utjecajem alkohola kući najradije idu svojim automobilom

www.business.hr

UKRATKO...

Friščić: izbori su u studenome Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je da je predsjedništvo stranke zauzelo stajalište da se izbori trebaju održati u studenome, kao i oni prije četiri godine, te da će HSS na izbore izaći samostalno.

NYT vraća slimu posuđeno New York Times će isplatiti najbogatijem čovjeku na svijetu Carlosu Slimu do sredine kolovoza 250 milijuna dolara duga iako pozajmica ističe tek pet mjeseci kasnije.

Kosor: ministri su moji izaslanici Premijerka Jadranka Kosor, pojašnjavajući zabranu ministru kulture da bude izaslanik predsjednika Republike na Splitskom ljetu, objasnila je da ministri mogu biti samo njezini izaslanici, a Josipoviću mogu biti njegovi savjetnici.

www.business.hr