Business.hr broj 598 by Business.hr

CURI NA SVE STRANE

Rupa u zagrebačkom proračunu 1,6 mlrd. kuna

Zbog katastrofalnog punjenja prora una i prebacivanja lanjskih minusa na ovu godinu zagreba ki prora un puca po šavovima, a u slu aju da gradona elnik Bandi ne krene u brzi rebalans, ugrozit e i poslovanje ZG holdinga. Najve i mu je uteg ZET 4

NO IZABRAO 26

Ivana Gažić nova je šefica ZSE-a?

PETAK/SUBOTA 19 i 20/3/2010

BROJ 598 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROFITABILNIJI, ALI SLABIJE PLA ENI 2-3 Prosje na neto pla a u 750 javnih poduze a u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 5878 kuna, dok je kod tvrtki u privatnom vlasništvu dosegnula samo 4251 kunu, pokazuju ovoga tjedna objavljeni podaci Fine, koji su još jednom ukazali i na rastu u nelikvidnost: ukupna potraživanja od kupaca svih poduzetnika sko ila su 30 milijardi kuna - ili 25 posto - na 151,3 milijarde kuna

40% Plaće u javnim poduzećima

veće nego kod privatnika

Pankretić: Trebali smo znati za prodaju Ina: Natječajem samo ispipavamo tržište lan Nadzornog odbora Ine, potpredsjednik Vlade Božidar Pankreti , kazao je kako NO nije raspravljao o ovih dana oglašenoj prodaji Inine tvrtke k eri koja upravlja voznim parkom, te najavio da e sazvati sjednicu NO-a o tom pitanju i tražiti pravno tuma enje te odluke. U Ini objašnjavaju da NO nisu obavještavali jer nije rije o prodaji nego o prikupljanju 'indikativnih ponuda' 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Kerumovo diplomatsko prigovaranje

Turisti ki optimizam

Hrvatska je me u najbogatijim zemljama, za nas krize nema, mi smo bogat narod…, ustvrdio je splitski gradona elnik Željko Kerum u razgovoru s danskim veleposlanikom Ericom Weberom. Potkrijepio je to i podatkom da je ušte evina hrvatskih tajkuna ve a od našega vanjskog duga

Na Kvarneru se za uskrsne blagdane o ekuju više od 14 tisu a turista koji bi ostvarili oko 50 tisu a no enja, procjene su turisti kih zajednica s tog podru ja. Iz Adriatica.net grupe kažu da Atlas Airtours za Jadran bilježi rast prodaje od 11,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje…

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

http://business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Buli Igor Prstec Ratko BoπkoviÊ (Business plus) Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Ines Sabali (Bruxelles), Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Uprava: Predsjednik Damir i ak »lanovi Mirela Serti Jankovi Hrvoje Serti Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Antonio Mei tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PROFITABILNIJI, ALI SLABIJE PLA ENI

Pla e u javnim poduze ima 40 posto ve e nego kod privatnika Poslovanje poduzetnika I. - IX. 2009. Ukupno

Državno vlasništvo

Privatno vlasništvo

Zadružno vlasništvo

Mješovito vlasništvo

Broj poduzetnika

87.421

750

85.453

554

664

Broj zaposlenih

900.333

114.431

668.624

3254

114.024

Ukupni prihodi

454.085

43.265

353.818

1630

55.372

Ukupni rashodi

432.263

42.781

334.017

1533

53.932

Bruto dobit

21.822

484

19.801

1439

Ukupne investicije

41.956

8180

29.591

4116

5878

4251

3990

4973

5889

4207

2731

5235

Prosje ne neto pla e 4549 I.-IX. 2009. 2008. 4543

Iako je privatni sektor daleko profitabliniji od javnog, prosje ne pla e u javnim poduze ima ak su 38,3 posto više od onih kod privatnih poduzetnika, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina). Naime, prosje ne mjese ne pla e kod privatnika u prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su samo 4251 kunu, a u državnim poduze ima dosegnule su ak 5878 kuna. Istodobno, u prvih devet mjeseci bruto dobit 750 javnih

poduze a iznosila je samo 1,12 posto ukupnih prihoda, dok je u 85.453 privatne tvrtke taj udjel dosegnuo 5,6 posto.

Mješoviti izme u U tvrtkama mještovitog vlasništva pla a je iznosila 4973 kune, što je 17 posto više nego u tvrtkama u potpunom privatnom vlasništvu. Njihova je bruto dobit pak dosegnula 2,6 posto ukupnih prihoda. Pla e u privatnom sektoru

bile su 6,5 posto ispod prosje ne mjese ne pla e kod svih poduzetnika, koja je iznosila 4549 kuna. Pla e u državnom sektoru bile su pak 29,2 posto iznad prosjeka. U tvrtkama u mješovitom vlasništvu pla a je bila 9,3 posto iznad prosjeka, dok je u zadružnom sektoru bila 12,3 posto ispod prosjeka. Pla e kod privatnika ipak su nešto porasle u odnosu na prosje ne pla e za cijelu 2008. (koji nisu posve usporedivi). Naime,

pla a kod privatnih poduzetnika porasla je jedan posto, a u javnom sektoru pala je 0,2 posto. Pla a u tvrtkama u mješovitom vlasništvu pala je pak zna ajnih 5,3 posto.

90 posto dobiti Privatnici ine mnogo najve i udjel u hrvatskom gospodarstvu: na njih se u prvih devet mjeseci 2009. u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika odnosilo 77,9 posto ukupnih prihoda i 90,7 posto ostvarene bruto dobiti, a zapošljavali su 74,3 posto svih zaposlenih. Na privatnike je ukupnim potraživanjima od kupaca otpadalo 79,7 posto, u obvezama prema dobavlja ima 79,8 posto, dok su u ukupnim investicijama sudjelovali sa 70,5 posto. Višak prihoda nad rashodima u državnom sektoru iznosio je 484 milijuna kuna, u zadružnom 97 milijuna kuna, u mješovitom 1,4 milijarde kuna, a u privatnom sektoru 19,8 milijardi kuna. Petra Buli petra.bulic@business.hr

RASTU A NELIKVIDNOST

Potraživanja od kupaca u 9 mjeseci porasla 30 milijardi kuna Krajem rujna prošle godine ukupna potraživanja od kupaca kod svih poduzetnika u Hrvatskoj dosegnula su 151,3 milijarde kuna, što je gotovo 30 milijardi kuna ili 25 posto više nego krajem 2008. godine, pokazuju podaci Financijske agencije. Taj zastrašuju i podatak još je jedan pokaza-

telj rastu e nelikvidnosti u zemlji, a iako podatak o potraživanjima od kupaca na dan može uklju ivati i potraživanja 'stara' samo jedan dan, 25postotni skok dovoljno je indikativan. Kako je doista rije o strahovitom iznosu, pokazuje i podatak da su svi poduzetnici

u prvih devet mjeseci godine ostvarili 454,1 milijun kuna prihoda. Drugim rije ima, potraživanja od kupaca odgovaraju iznosu 33 posto prihoda. Istodobno, obveze prema dobavlja ima dosegnule su 143,4 milijarde kuna, pokazuje ukupna bilanca svih poduzetnika, u usporedbi sa 129,2

milijarde kuna kratkoro nih obveza i još 2,7 milijardi dugoro nih obveza prema dobavlja ima zabilježenih krajem 2008. godine. Krajem 2007. potraživanja od kupaca iznosila su 108,8 milijardi kuna, a kratkoro ne obveze prema dobavlja ima 114,96 milijardi kuna.

››

biser dana

brojka

Studirao sam u Zagrebu i dobro poznajem te novinare iz Tuđmanovog doba

FRANCE KRIŽANIČ, slovenski ministar financija, iznervirano je napustio novinarsku konferenciju nakon što mu je novinar koji radi za njemački medij postavio pitanje zašto Konzum u Sloveniji ne može dobiti dozvolu za izgradnju svog prodajnog centra

godina zatvorske kazne bivšem potpredsjedniku Fonda za privatizaciju Josipu Matanoviću potvrdio je Vrhovni sud. Bivšem potpredsjedniku fonda Robertu Peši i još troje optuženika ponovno će se suditi. Matanoviću se oduzima nezakonito stečenih 250.000 eura i 125.500 kuna

uvodnik

Gorko kajanje SDP-a: Naš grijeh, preveliki!

››

foto tadić/cropix

Podatak da su prihodi u prva dva mjeseca ove godine podbacili 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani te da bi, s prošlogodišnjim obračunom proračuna i prenesenim obavezama, ove godine Grad mogao ostati kratak za minimalno 1,6 milijardi kuna, zastrašujući je

milijarde kuna od plasmana obveznica, a gradski je proračun svake godine rastao barem 300 milijuna kuna uslijed ekspanzije građevine i trgovine. Postavljali su se kameni temeljci, rezale vrpce, financiralo Hrvatsku uzduž i poprijeko, a gradonačelnik je od milja prozvan Milanko Obećanko. Samo malobrojni nisu zatvarali oči pred rastrošnošću

i bahatošću prosperiteta. Isto je bilo i lani kada je Bandić Gradskoj skupštini predložio proračun u kojem su porezni prihodi trebali ostati na razini 2009. godine. Znalo se da je proračun neodrživ, da bi trebao biti manji barem 300 milijuna kuna, ali u strahu od raspuštanja Skupštine SDP je popustio Bandiću. No, ponekad je tako lakše; zatvoriti oči... i čekati.

Nevenka Cuglin, novinarka

Fina, podsjetimo, obrađuje i podatke o prijavljenim dospjelim nenaplaćenim obvezama insolventnih poduzeća, koja su prema posljednjim dostupnim podacima za siječanj premašila 27,42 milijarde kuna. Usporedbe radi, krajem rujna prošle godine prijavljene obveze insolventnih poduzeća dosegnule su 24 milijarde kuna, a krajem 2008. iznosile su 18,5 milijardi kuna. P. B.

Ponašali smo se kao pijani milijarderi. Žao nam je. Naš grijeh, naš grijeh, naš preveliki grijeh... Ovako bi vrlo skoro, suočena s poraznim brojkama proračuna Zagreba, mogla zboriti SDPova većina u Gradskoj skupštini koja se jučer već počela ispričavati za grijehe iz ne tako davnih vremena. Problem je samo što isprike nisu utješne za one koji su oštećeni, već za one druge. Zagreb je danas u situaciji goroj nego ikad. Podatak da su prihodi u prva dva mjeseca ove godine podbacili 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani te da bi, s prošlogodišnjim obračunom proračuna i prenesenim obavezama, ove godine Grad mogao ostati kratak za minimalno 1,6 milijardi kuna, zastrašujući je. Smanjivanje troškova u proračunu, koji je za ovu godinu planiran na 7,4 milijarde kuna, bit će bolno jer rezati se mogu još samo plaće, socijalna prava i subvencije za trgovačka društva, prvenstveno ZET. Investicije nisu ni planirane. Nema škola, vrtića, prometnica, mostova, Kongresnog centra, stadiona... Nema ničega. Samo životarenje privilegirane administracije koja je među najbolje plaće-

GRADONAČELNIK Milan Bandić iliti od milja 'Milanko Obećanko'

nim lokalnim samoupravama. Ista je situacija i u Zagrebačkom holdingu, gradskoj tvrtki s više od 12.000 zaposlenih, na koju je Grad u posljednje tri godine prebacio više od dvije milijarde kuna svojih investicija, a ukupna ulaganja gradske tvrtke iznosila su sedam milijardi kuna. I sve je bilo dobro dok je Holding dizao cijene i na raspolaganju imao kredite i više od dvije

tema 4-5

RASPRODAJA SPOREDNIH DJELATNOSTI Mađarski djelatnosti, ali predstavnici Vlade u Nadzornom odboru

v za

Pankretić: Trebali sm Ina: Natječajem samo

››

Činjenica je da su Odboru izvršnih direktora Ine dane vrlo velike ovlasti, ali smatram da je Nadzorni odbor trebao biti upoznat s činjenicom da se raspisuje natječaj za prodaju te tvrtke Božidar Pankretić, član Nadzornog odbora Ine, potpredsjednik Vlade Snimio saša Ćetković

Član Nadzornog odbora Ine, potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, kazao je kako NO nije raspravljao o ovih dana oglašenoj prodaji Inine tvrtke kćeri koja upravlja voznim parkom, te je najavio da će sazvati sjednicu NO-a o tom pitanju i tražiti pravno tumačenje te odluke. U Ini objašnjavaju da NO nisu obavještavali jer nije riječ o prodaji nego o prikupljanju 'indikativnih ponuda' U skladu s ugovorom o međusobnim odnosima dioničara Ine odluka o prodaji ITR-a, koji iznajmljuje vozila i upravlja voznim parkom kompanije, o kojoj smo pisali u jučerašnjem broju, trebala je proći Nadzorni odbor. No, Odbor izvršnih direktora i Uprava Ine odluku o prodaji nisu stavili na Nadzorni odbor, niti su ga upoznali s promjenama koje planiraju, potvrdio nam je član NO-a Ine Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja. "Odluka o prodaji ITR-a nije bila na Nadzornom odboru, niti je Odbor upoznat s bilo kakvim promjenama vezanim uz tu djelatnost. Činjenica je da su Odboru izvršnih direktora dane

vrlo velike ovlasti, ali smatram da je Nadzorni odbor trebao biti upoznat s činjenicom da se raspisuje natječaj za prodaju te tvrtke", kazao je Pankretić za Business.hr.

5 posto imovine

Naime, prema ugovoru o međusobnim odnosima dioničara Ine, NO treba izglasati prodaju, zakup, zamjenu, prijenos ili drugi oblik raspolaganja bilo kojom nekretninom ili drugom imovinom člana Ina grupe koja je prema mišljenju Uprave važna za poslovanje. To vrijedi za bilo koju nekretninu i drugu imovinu člana Grupe čija vrijednost premašuje pet posto konsolidirane vrijednosti dugoročne imovine Grupe posljednje

ki u

vlasnik pokrenuo je postupak prodaje sporednih zamjeraju što ih nisu pitali za mišljenje

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

smo znati za prodaju mo ispipavamo tržište ANALIZA PONUDA

'Ma arski Ernst&Young uzeli smo jer su stru ni' Inu smo pitali i zašto postupak prodaje ITR-a vodi ma arska podružnica Ernst&Younga. "Vezano uz angažman tvrtke Ernst&Young, u poslovnom svijetu uobi ajeno je da veli-

zaklju ne financijske godine, ili kada vrijednost takve imovine kojom se raspolaže u teku oj financijskoj godini premaši 10 posto konsolidirane vrijednosti dugoro ne imovine Grupe u posljednjoj zaklju noj financijskoj godini. Vrijednost ITR-a možda nije tolika, ali u istom se ugovoru kaže da se NO treba o itovati pozitivnim glasom sedam od devet njegovih lanova i kada vrijednost takve nekretnine ili imovine iznosi manje od navedenog praga. "Nadzorni odbor je u svakom slu aju morao imati saznanja, i to još tijekom procesa donošenja odluke. Sazvat emo sjednicu i tražiti pravno tuma enje valjanosti takve odluke u odnosu na ono što stoji u ugovoru o me usobnim odnosima dioni ara Ine. Ako se utvrdi da odluka nije donesena u skladu s formalnim na inom donošenja odluka, odluka o natje aju za ITR mogla bi biti povu ena", zaklju uje Pankreti . U Ini pak imaju druga iji pogled. "Nadzorni odbor nije obvezan raspravljati i odobravati takve vrste poziva za slobodno nadmetanje jer nije rije o samoj prodaji,

ke kompanije koriste usluge konzultantskih kompanija. Konzultantske usluge koriste se kako bi se identificirala i realizirala najbolja rješenja za sve uklju ene subjekte, o emu je rije i u ovom slu aju", kažu u Ini.

ve o pokretanju postupka, odnosno pozivu za davanje indikativnih ponuda za kupnju, kao što smo ve naglasili. Rezultat nadmetanja dat e nam uvid u potencijalne kupce na tržištu. Svaka daljnja odluka podliježe odobrenju odgovaraju e instance", kažu u Ini na naš upit zašto odluka o prodaji nije išla na NO. Podsjetimo, na naš upit da obrazlože razloge prodaje ITR-a iz Ine su ju er odgovorili da se menadžment usmjerio u svojim strateškim odrednicama na temeljne Inine djelatnosti, a to su istraživanje i proizvodnja nafte i plina. "Što se ti e tvrtki koje se bave netemeljnim djelatnostima, razmatramo sve raspoložive mogu nosti nakon ega emo odrediti budu i status tih društava u Ina grupi ili izvan nje." Iz tog odgovora nije jasno što je s ostalim temeljnim djelatnostima tvrtke jer to nisu samo istraživanje i proizvodnja nafte i plina, ve i rafinerije i marketing, trgovina na malo i maziva. Zaboravljaju li u Ini pogreškom na svoje ostale temeljne djelatnosti ili od njih odustaju? Nadalje, u Ini isti u da su raspisali slobodno nadme-

tanje za usluge najma vozila i upravljanje voznim parkom u Ina grupi uz davanje "indikativnih" ponuda za kupnju 100 posto udjela ITR-a. U tekstu natje aja, me utim, nigdje nije stajalo da je rije o "indikativnom nadmetanju" kako bi se testiralo tržište. Natje aj je raspisan prili no zbunjuju e jer iz njega proizlazi da ponuditelj usluga najma vozila i upravljanja voznim parkom kompanije, da bi uop e bio uzet u obzir, mora dati i ponudu za kupnju ITR-a.

Prodaja apartmana

U Ini nisu objasnili ni što e biti s ITR-om ako se ide na angažman vanjskog davatelja usluga, a ITR ne bude

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave ma arskog Mola, koji je prodajom ITR-a po eo istiti Ininu bilancu od sporednih djelatnosti SNIMIO SAŠA ETKOVI

prodan. Uz to, nije jasno koji je vozni park predmet natje aja - putni ka vozila za potrebe zaposlenika ili i cisterne i ostala teretna vozila za prijevoz nafte i derivata koje tako er koristi Ina. ITR raspolaže s oko tisu u motornih vozila koja su korištena uglavnom za potrebe Ine te samo malim dijelom vanjskog tržišta, a u tvrtki je zaposleno 50-ak djelatnika. U prošloj godini ITR je ostvario dva milijuna kuna prihoda, a Ina matica imala je 30 milijuna kuna troška iz odnosa s tom tvrtkom. U Ininim sindikatima Inašu i SING-u vrlo su nezadovoljni što su na njihove ponovljene upite u velja i što se doga a s ITR-om odgovarali da nikakve od-

luke o prodaji nisu donesene, da bi sada iznenada ipak bio objavljen natje aj. Pokušaj prodaje ITR-a po etak je sre ivanja Inina vlasni kog portfelja. Prije otprilike mjesec dana Ina je osnovala povjerenstva za procjenu vrijednosti ITR-a, ali i ugostiteljsko-turisti ke tvrtke k eri Hostina. U Ini se govori da e se na tržištu ubudu e tražiti i zaštitarske usluge koje sada pruža Inin Sinaco. Uz to, Ina bi navodno uskoro trebala prodavati i udjel u pulskoj plinari te Croplinu jer se više ne e baviti poslovima oko distribucije plina. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

tema 6-7

CURI NA SVE STRANE U prva dva mjeseca zagreba ki prora zbog ega je sazvana izvanredna sjednica Odbora za financije z

Rupa u zagrebaÄ? narasla na 1,6 mi Zbog katastrofalnog punjenja prora una i prebacivanja lanjskih minusa na ovu godinu zagreba ki prora un puca po ĹĄavovima, a u slu aju da gradona elnik Bandi ne krene u brzi rebalans, ugrozit e i poslovanje ZG holdinga. Najve i je Holdingov uteg ZET jer je upitno ho e li Grad mo i isplatiti gotovo 800 milijuna kuna subvencija Iako je odrĹživost drĹžavnih financija trenuta no glavna doma a tema, podaci o punjenju i stanju zagreba kog prora una otkrivaju da su financije hrvatske metropole u mnogo gorem stanju od drĹžavne blagajne. Naime, prema nesluĹžbenim podacima, u sije nju i velja i gradski se prora un punio 11 posto slabije u odnosu na prva dva mjeseca proĹĄle godine, ĹĄto je gore i od pesimisti nih procjena koje su se ule krajem godine u skupĹĄtinskim raspravama o rebalansu prora una. O tim e brojkama raspravljati Odbor za financije Zagreba ke skupĹĄtine na izvanrednoj sjednici sazvanoj za ponedjeljak. Prema tim podacima, u prva dva mjeseca ove godine u gradski se prora un planiran na 7,4 milijardi

kuna slilo 139 milijuna kuna manje nego u istom periodu lani. Toj brojki treba pribrojiti i preneseni lanjski prora unski minus od 790 milijuna kuna, koji je gradona elnik Milan Bandi u posljednjem rebalansu bez planiranja jednostavno prenio na ovu godinu, ali i iznos za koji je ukupno podbacio lanjski gradski prora un. Naime, nesluĹžbeno nam je potvr eno da je od 7,6 milijardi kuna planiranog prihoda prora una lani ostvareno oko 6,93 milijardi kuna, pa e se tako ove godine morati platiti lani potroĹĄeni viĹĄak, viĹĄe od 700 milijuna kuna. Tako je ve na po etku godine prora un kratak za gotovo 1,6 milijardi kuna, a prijedloga za rebalans joĹĄ uvijek nema. Komentiraju i te podat-

REORGANIZACIJA D

ovi : Razbija

MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba, u nezgodnoj je situaciji - u gradskoj blagajni novca nema, a ostao je bez Holdinga SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ke, dobro informirani zagreba ki financijski stru njak predvi a ipak usporavanje negativnog trenda pada prora unskih prihoda te na godiĹĄnjoj razini o ekuje podba aj oko 6 posto. Pod pretpostavkom da Bandi ne e ostaviti gradske inovnike i zaposlenike ustanova bez pla e, izgledni gubitnik zbog podba aja prora una mogao bi biti Zagreba ki holding, na kojega bi Bandi najlakĹĄe mogao zaboraviti, osobito zbog injenice da je u njemu izgubio svaki upravlja ki utjecaj. A najve i transfer iz Grada u Holding ide u ZET, i to gotovo 800 milijuna kuna godiĹĄnje, pa se otvara pitanje financijske odrĹživosti Holdinga ako Grad ove godine ZET-u ne uplati subvencije. Darko Bani ek

Tko sve ne pla a ZET-ov prijevoz u Zagrebu â&#x2013; Nezaposleni â&#x2013; Umirovljenici mla i od 65 s mirovinom manjom od 1500 kuna â&#x2013; Umirovljenici stariji od 65 godina â&#x2013; aci i studenti â&#x2013; Roditelji i djeca poginulih, zato enih i nestalih branitelja â&#x2013; Vojni invalidi i branitelji lije eni od PTSP-a â&#x2013; Prognanici â&#x2013; Dobrovoljni darivatelji krvi (Ĺžene iznad 20 i muĹĄkarci iznad 30 puta) â&#x2013; lanovi vije a gradskih etvrti â&#x2013; Korisnici stalne pomo i, nesposobni za rad i privre ivanje do 65 godina starosti â&#x2013; Udovice hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s prebivaliĹĄtem na podru ju Grada Zagreba

Predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga Ivo ovi namjerava do po etka 2011. godine provesti reorganizaciju Holdinga, za ĹĄto postoji i potpora nove SkupĹĄtine. Podloga za to dijelom e biti studija koju je 2008. godine napravila me unarodna konzultantska ku a Deloitte. "PodruĹžnicama emo vratiti pravnu osobnost, i one e opet biti druĹĄtva s ograni enom odgovornoĹĄ u, ali unutar Holdinga", najavio je ovi za Business.hr. Holding ove godine iz gradskog prora una o ekuje 1,01 milijardu kuna subvencija, od ega bi 788 milijuna kuna trebalo i i ZET-u za subvencioniranje besplatnog prijevoza, a ostatak za zakup objekata koje je ZGH iznajmio Gradu. Gradski prijevoznik, ije je poslovanje ve-

prora un punio se 11 posto slabije nego lani, ncije zagreba ke skupĹĄtine

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

aÄ?kom proraÄ?unu milijardi kuna

ACIJA DO KRAJA GODINE

zbijamo Holding, podruĹžnice e opet biti neovisne lik uteg za poslovanje cijelog Zagreba kog holdinga, jedan je od najve ih ovisnika o prora unu Grada. No, iz gradskog prora una ni u boljim vremenima nije dobivao koliko je trebao, pa je veliko pitanje ĹĄto e biti ove godine kada su se pogorĹĄali odnosi gradona elnika Milana Bandi a i vodstva Holdinga s novom SDP-ovom skupĹĄtinom. Ove bi godine Grad za subvencioniranje karata za pola milijuna korisnika besplatnog javnog prijevoza ZET-u trebao dozna iti 788 milijuna kuna. Me utim, problem je ĹĄto ve u samom startu to ZET-u nije dovoljno te je u ovogodiĹĄnjem planu poslovanja isplaniran gubitak od

gotovo 164 milijuna kuna, a lani je iznosio oko 180 milijuna kuna. Naime, ZET-u godiĹĄnje trebaju 1,3 milijarde kuna za podmirivanje svih troĹĄkova, od ega se 655 milijuna kuna troĹĄi za pla e. Od karata zaradi jedva 300 milijuna kuna. Prema analizi "Informacija o financijskim odnosima Grada Zagreba i Zagreba kog holdinga" koju je napravio ZGH, proĹĄle je godine na ime subvencioniranja besplatnog prijevoza ZET trebao dobiti 827 milijuna kuna, a za pla anje obveza leasinga za nove tramvaje i autobuse 127 milijuna kuna. No u gradskom mu je prora unu bilo osigura-

no samo 730 milijuna kuna te mu je Grad ostao duĹžan 224 milijuna kuna. Tu je razliku trebao podmiriti Holding iz svojega prora una, no 104 milijuna kuna fakturiranih a nepla enih obveza ZET-a do 31. prosinca 2009. preba eno je na ovu godinu. Stoga u ZET-u ove godine ne e biti novih investicija, ve samo 135 milijuna kuna ulaganja koja su ugovorena u prethodnim razdobljima. Ne e biti niĹĄta od projekta nove remize u Blatu ni od nove Ĺži are Sljeme, a umjesto 10 kratkih tramvaja, ZET e nabaviti samo dva. Prvo ĹĄto bi se moglo dogoditi jest ukidanje besplatnog prijevoza. elniĹĄtvo Holdinga nekoliko je puta izrazilo

takav stav, no dok je samo gradona elnik Bandi bio i skupĹĄtina Holdinga, niĹĄta se nije moglo u initi. Novoj je skupĹĄtini jasno da se ZET viĹĄe ne moĹže odrĹžavati na Ĺživotu na dosadaĹĄnji na in. Drugo rjeĹĄenje za ZET jest privatizacija tvrtke, potpuna ili djelomi na. Reorganizacija Holdinga sasvim e sigurno otvoriti mogu nost za privatizaciju nekih tvrtki, pa i ZET-a. U studiji Deloittea predloĹženo je, me u ostalim, stvaranje dvaju holdinga; komunalno-trĹžiĹĄnog i druĹĄtvenog. Za komunalni je predloĹžena privatizacija s udjelom 25 posto, kao i potpuna privatizacija AGM-a i Gradskih ljekarni. Deloitte je 2008. IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga SNIMIO SAĹ A ETKOVI

godine ocijenio da bi novim sustavom upravljanja ZGH za etiri godine mogao ostvariti milijardu kuna dobiti. Deloitte je kroz komparativnu analizu etiriju najve ih podruĹžnica (ZET, isto a, Vodoopskrba i Zagreba ke ceste) s istim tvrtkama u sastavima holdinga Praga, Be a, BudimpeĹĄte i MĂźnchena zaklju io da u svakoj od njih ima prostora za 15 do 30 posto ve u u inkovitost i smanjenje operativnih troĹĄkova. Reorganizacija nije provedena jer je gradona elnik smatrao "da je zagreba ki model Holdinga bolji od be koga". Nevenka Cuglin

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

AFERA SPICE

Iz pritvora puĹĄteni svi osim Ĺ estaka

Zagreb. BivĹĄi predsjednik Uprave Podravke Zdravko Ĺ estak ostat e joĹĄ mjesec dana u istraĹžnom zatvoru iz kojega su ju eraĹĄnjom odlukom suca istrage puĹĄtena etvorica ostalih pritvorenika osumnji enih u aferi Spice. BivĹĄi elnici Podravke Darko Marinac, Josip Pavlovi i SaĹĄa Romac te vlasnik varaĹždinske

UPOZORENJE IZ BRUXELLESA

Kriza bi nam mogla srezati sredstva EU DuĹžnosnik Vije a Europske unije koji sudjeluje u pretpristupnim pregovorima Hrvatske s EU upozorava da bi financijski paket oko 3,5 milijardi eura, koji bi Hrvatska trebala dobiti iz Bruxellesa za prve dvije godine lanstva u EU, zbog krize mogao biti smanjen Hrvatska ne bi trebala 'zdravo za gotovo' ra unati na financijski paket oko 3,5 milijardi eura koji joj je Europska komisija namijenila za prve dvije godine lanstva u EU, jer bi zbog krize taj iznos mogao biti smanjen, nesluĹžbeni je komentar duĹžnosnika Vije a Europske unije koji sudjeluje u pretpristupnim pregovorima Hrvatske s EU. Prema miĹĄljenju istog izvora EU, upitan je i zavrĹĄetak hrvatskih pretpristupnih pregovara tijekom 2010. godine, ĹĄto zna i da bi se i predvi eni datum ulaska Hrvatske u EU za sije anj 2012. godine mogao prolongirati jer ugovor o pristupanju trebaju ratificirati sve lanice EU, za ĹĄto je potrebno i do dvije godine. Europska je komisija krajem proĹĄle godine po etak 2012. navela kao pretpostavljeni datum ulaska Hrvatske u EU. Tom je prilikom pripremila i glavne elemente financijskog paketa prema kojemu bi Hr-

BROJKE

3,5

milijardi eura iz europskih fondova trebala bi imati na raspolaganju Hrvatska u prve dvije godine lanstva

prve godine lanstva je rok u kojem je Hrvatska trebala dobiti gornji iznos

vatska u prve dvije godine lanstva iz europskih fondova na raspolaganju imala neĹĄto viĹĄe od 3,5 milijardi eura. Paket pokriva samo 2012. i 2013. godinu jer EU svoje financijske okvire odre uje na sedmogodiĹĄnjoj bazi, a sadaĹĄnji vrijedi upravo do 2013. Kako je Hrvatska imala teĹĄko a u povla enju sredstava i iz pretpristupnih fondova EU, mogu e smanjenje spomenutog financijskog paketa manje je zabrinjavaju e od toga kolika e do ulaska u EU biti apsorpcijska osposobljenost naĹĄih institucija za koriĹĄtenje tih sredstava, jer nema koristi od izdaĹĄnih iznosa ako ih ne znamo povu i i oploditi. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

tvrtke Fima Milan Horvat puĹĄteni su iz pritvora jer je ocijenjeno da viĹĄe ne mogu utjecati na svjedoke iz Ma arske koji dosad nisu ispitani, izjavio je Hini sudac istrage KreĹĄimir Dev i , koji na zagreba kom Ĺ˝upanijskom sudu vodi slu aj. Dodao je da su osumnji enici koji su puĹĄteni iz pritvora morali predati putovnice te da im je odre ena i sudska mjera zabrane kontaktiranja sa svjedocima. Za Ĺ estaka je ocijenio da bi mogao utjecati na ma arske svjedoke. H

DAR OD 88 MIL. KN

Osijeku zemljiĹĄte za Ind. zonu

ZDRAVKO Ĺ ESTAK, bivĹĄi predsjednik Uprave Podravke, ostaje u pritvoru SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zagreb. Vlada je u etvrtak izuzela 214.000 kvadrata zemljiĹĄta HFP-a i darovala ih Gradu Osijeku za gradnju Industrijske zone Nemetin. Procijenjena je vrijednost darovanog zemljiĹĄta 87,76 mil. kn. Grad ga je obvezan privesti namjeni u roku tri godine. U suprotnom e zemljiĹĄte biti vra eno HFP-u, osim ako Osijek HFP-u ne isplati naknadu njegove trĹžiĹĄne vrijednosti. Z. D.

Vlada ukida haraÄ? od 2 posto POĹ TE ENE PLA E DO 6000 KN Vlada je ju er prihvatila zakonske izmjene prema kojima e od 1. srpnja, odnosno 1. listopada oko 900 tisu a zaposlenika i umirovljenika s primanjima do 6000 kuna biti oslobo eno kriznog poreza Vlada je u etvrtak prihvatila zakonske promjene kojima se 1. srpnja ukida niĹža, 2-postotna stopa kriznog poreza na pla e i mirovine, a od 1. listopada i na prihode od samostalne djelatnosti u iznosu 3 do 6 tisu a kuna. Ukidanjem niĹže stope krizni porez prestaje pla ati 720.000 zaposlenih i 190.000 umirovljenika. Premijerka Jadranka Kosor podsjetila je da je dosad od pla anja poreza bilo izuzeto 900.000 umirovljenika i 600.000 zaposlenih koji su imali mirovine i pla-

e manje od 3000 kuna.

450 mil. kuna manje

Krizni porez na pla e i mirovine ve e od 6000 kuna do kraja godine nastavit e pla ati 310.000 zaposlenih i 34.000 umirovljenika, rekao je ministar Ivan Ĺ uker. Ĺ uker se pohvalio da je krizni porez ispunio zadatak zbog kojega je uveden, a to je stabiliziranje financijskog sustava. Od 1. kolovoza proĹĄle godine, kada je porez uveden, do 17. oĹžujka ove godine ukupno je napla eno 1,676 milijardi kuna. Zbog JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade SNIMIO HRVOJE DOMINI

ukidanja 2-postotne porezne stope ĹĄest mjeseci prije drĹžavna e blagajna ostati "kra a" za oko 450 milijuna kuna, od toga 30 milijuna kuna zbog ukidanja 2-postotne stope na prihode od samostalne djelatnosti.

Korupcija

Vlada je ju er usvojila i revidirani Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije, a novost je da e njime biti obuhva ena i ministarstva koja se dosad nisu "akcijski" nadzirala - obankovi evo, Pankreti evo, Kalmetino i Ivi evo, te sva javna poduze a. Osamdeset posto dosadaĹĄnjeg plana uspjeĹĄno je realizirano, pohvalila se Jadranka Kosor i poru ila da e se borba protiv korupcije "voditi do istrebljenja". Ministar pravosu a Ivan Ĺ imonovi dodao je da je i ekspertna skupina EU konstatirala velik napretak Hrvatske u borbi protiv korupcije, ne samo u organizacijskom dijelu, nego i u postignutim rezultatima. Zoran Daskalovi

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

VLADA

Za most preko Save na koridoru Vc 150 mil. kn

Zagreb. Do listopada 2010. Hrvatska i BiH trebale bi završiti sve pripreme za raspisivanje međunarodnoga natječaja za gradnju mosta preko Save kod Svilaja na koridoru Vc, na autocesti od Budimpešte do Ploča. Vlada je jučer donijela odluku kojom je pokrenula postupak sklapanja sporazuma s Vijećem mi-

DRUGI POKUŠAJ

U ponedjeljak izbor ravnatelja HRT-a Članovi Vijeća HRT-a odlučivat će o novom glavnom ravnatelju HRT-a između 19 važećih kandidatura prispjelih na drugi krug natječaja Novi glavni ravnatelj HRTa mogao bi biti izabran već u ponedjeljak poslijepodne, kada će članovi Vijeća javne televizije odlučivati između 19 važećih kandidatura prispjelih na drugi krug natječaja. Vijeće je na sjednici održanoj u četvrtak otvorilo ponude 22 kandidata, a tri su odmah eliminirane zbog nepotpune dokumentacije.

Kandidira se i Popovac

Među pristiglim kandidaturama bila je i ona Josipa Popovca, sadašnjeg vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja, koji se do samog kraja nije izjašnjavao o tome želi li se kandidirati. Popovac nije bio ni na sjednici Vijeća kako bi izbjegao sukob interesa jer je još uvijek na funkciji v.d-a. Među javnosti poznatijim kandidatima bili su: Goran Rotim, novinar vanjsko-političke redakcije HRT-a i nekadašnji glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, bivši urednik informativnog programa Nikola Kristić, direktor Hrvatskog radija Duško Radić, redatelj Jakov Sedlar te Veljko Jančić, urednik na HRT-u.

Osim njih, pristiglo je desetak prijava ostalih kandidata koje je Vijeće prihvatilo, a zanimljivo je kako je među onima koje je Vijeće odbilo bila i prijava novinara HRT-a Branimira Farkaša. On, naime, nije prihvaćen kao kandidat jer molbi nije priložio kopiju radne knjižice nego samo izjavu da je ona pohranjena u kadrovskoj službi HRT-a, što je ocijenjeno kao neprihvatljivo. Ostali odbijeni kandidati nisu imali uvjerenje o nekažnjavanju.

Odmah razgovori

Razgovori s kandidatima počinju već u petak, a nastavljaju se u ponedjeljak, 22. ožujka, prijepodne, a za poslijepodne istoga dana najavljeno je glasanje između kandidata. Za poziciju prvog čovjeka javne televizije, čiji je godišnji proračun oko 1,3 milijarde kuna i ima oko 3700 zaposlenih, potrebno je osvojiti osam od ukupno 10 glasova članova Vijeća. U prvom krugu najviše je glasova, ukupno šest, dobio Veljko Jančić, što je ipak bilo nedovoljno za izbor. Podsjetimo, HRT je bez glavnog ravnatelja već više od tri mjeseca nakon što je Vanja Sutlić razriješen te dužnosti 8. prosinca prošle godine. Igor Medić

igor.medic@business.hr

nistara BiH o gradnji mosta čija se vrijednost procjenjuje na 300 milijuna kuna. Hrvatska i BiH financirat će gradnju u omjeru 50:50%. Ministar prometa Božidar Kalmeta istaknuo je da je taj most najvažniji objekt na dionici autoceste od Sredanaca do granice s BiH. Premijerka Kosor rekla je pak da je s mađarskim premijerom poslala pismo predsjedniku EK u kojem predlažu da se zbog važnosti koridora Vc njegova gradnja financira i sredstvima iz EU fondova. Z. D.

PRISTOJBE HTZ-u

Nautičarske vinjete od 150 do 1700 kuna Zagreb. Nautičari će u 2010. godini boravišne pristojbe za sebe i sve svoje goste koje noće na njihovim plovilima plaćati u rasponu od 150 kuna za tjednu vinjetu za plovila od 5 do 9 metara do 1700 kuna za godišnju vinjetu za plovila dužine veće od 20 metara. Boravišne pristojbe, pak, nautičari će pla-

ćati u lučkim kapetanijama, a uplaćivat će se na poseban račun Hrvatske turističke zajednice. Sredstva s toga računa namjenski će se raspoređivati: 40 posto sredstava pripast će turističkim zajednicama na čijem se području ostvaruje turistički promet, 10 posto nacionalnim parkovima i parkovima prirode u kojima se ostvaruje nautički promet, a preostalih 50 posto koristit će Hrvatska turistička zajednica za razvoj i promicanje nautičkog turizma. Z. D.

'Vi Hrvati mislite da s najpametni OBITELJSKI BIZNIS Dok je američki konzultant David Kinney na konferenciji o obiteljskim tvrtkama kao osnovni nedostatak hrvatskih gospodarstvenika naveo neprihvaćanje pomoći izvana, stručnjakinja za malo poduzetništvo Slavica Singer istaknula je problem prijenosa vlasništva s jedne generacije na drugu "Hrvatski biznismeni zasigurno su najpametniji na svijetu jer ne trebaju ničiji savjet", kazao je američki trener vođenja i upravljanja David Kinney poduzetnicima okupljenim na 2. međunarodnoj konferenciji "Budućnost obiteljskih tvrtki", koja je u četvrtak održana u Zagrebu. Komentirajući poduzetPARIS HILTON, nezainteresirana nasljednica hotelskog tajkuna arhiva business.hr

ničku klimu u Hrvatskoj, Kinney je istaknuo da zemlja obiluje darovitim ljudima, ali kao bitnu razliku između američkog i hrvatskog biznismena naveo je - stav. "Američki poduzetnici njeguju drukčije poslovne vrijednosti i običaje koje karakteriziraju povjerenje i otvorenost za pomoć izvana, dok ćete u Hrvatskoj u većini slučajeva čuti: 'Mi stvari ovako radimo' i 'Pusti me na miru'", demonstrirao je stanje hrvatske poslovne svijesti američki

BEGOVIĆ

Vlada želi sjeći korupciju u NO-ima

Vitomir Begović, predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo

Snimio darko marić

Zagreb. "Vlada radi na novom modelu izbora članova NO-a i imenovanja članova uprava u javnim poduzećima, čime ćemo u korijenu sasjeći svu korupciju", poručio je Vitomir Begović, predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo, na skupu Korupcija i poduzeća u javnom vlasništvu, održanom u četvrtak.

Glavna je tema bila situacija u Hrvatskoj pošti, a na adresu Uprave odaslan je niz optužaba. Iznijet je podatak da u NO-u Pošte sjedi čak dvoje sindikalaca, koji uz taj honorar i plaću ubiru i dodatak kao savjetnici Uprave, na što je Begović poručio da "sindikat mora biti potpuno neovisan, a povjerenici se smiju plaćati samo iz članarine". Opravdao je premijerku Kosor koja nije mogla doći na skup, i prenio njezinu poruku da joj se osobno obrati svatko tko ima informacije o korupciji. S. P.

IPARd

Stiglo 37 prijava za polovicu ponuđena novca

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede na prvi je krug natječaja za IPARD program zaprimilo 37 prijava, s ukupnom vrijednošću ulaganja 141,15 mil. kn, dok je vrijednost traženih potpora 74,19 mil. kn. Prvi krug natječaja za Mjeru 101. "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" i za Mjeru 103. "Unaprjeđenje prerade i

trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda" bio je raspisan do 4. ožujka. Na prvu mjeru odnosi se 26 projekata, vrijednost ulaganja iz zaprimljenih prijava je 62,52 milijuna kuna, dok je vrijednost tražene potpore 35,2 milijuna kuna. Na drugu se odnosi 11 projekata, vrijednost zaprimljenih projekata je 78,62 milijuna kuna, a zahtijevane potpore je 38,99 milijuna kuna. Iz Ministarstva napominju da su prijave u inicijalnoj fazi obrade. H

a ste tniji' poslovni savjetnik.

Trilijuni prihoda

Iako lošu gospodarsku situaciju i korupciju priznaje kao ozbiljne prepreke razvoju zdravog poduzetništva, Amerikanac poručuje da do većih ulaganja stranih investitora na hrvatsko tržište neće doći dok se ne poboljšaju stavovi i vrijednosti poslovnih ljudi. Osim tvrdoglavim biznismenima, Kinney je prigovorio i percepciji obiteljskih tvrtki kao nevažnih aktera u gospodarstvu jedne zemlje. "Obiteljske tvrtke često se diskriminiraju u korist državnih ili tvrtki s velikim brojem dioničara, ali to je pogrešna percepcija. Najbolji primjer za to je američki Walmart, obiteljska tvrtka s godišnjom zaradom od dva trilijuna kuna", objašnjava Kinney. Da su obiteljske tvrtke pogrešno percipirane u javnosti, slaže se i predsjednica

David Kinney, američki trener vođenja i upravljanja, kaže kako se u Hrvatskoj često čuje 'Mi stvari ovako radimo' i 'Pusti me na miru' Snimio hrvoje dominić

Centra za politiku razvoja malih poduzeća Slavica Singer, koja je iznijela podatak da 60 posto svih kompanija u Europskoj uniji čine upravo obiteljske tvrtke koje zapošljavaju i do 50 posto ukupno zaposlenih. "Obiteljske tvrtke poput Walmarta i Forda dominiraju i u SAD-u, gdje generiraju više od 50 posto novostvorene vrijednosti", navela je Singer.

'Vrijeme je za penziju'

Kao najveće izazove koji se nalaze pred obiteljskim kompanijama Singer je nabrojala politiku koja ne prepoznaje važnost takvih tvrtki, financijske probleme iz kojih izlaze teže od ostalih kompanija, problem uspostavljanja ravnoteže između

obitelji i poslovnih interesa te problem transgeneracijskog prijenosa vlasništva. "Upravo je taj prijenos vlasništva jedan od većih problema zbog kojega tvrtke u obiteljskom vlasništvu često ne dožive ni drugu generaciju", kaže Singer te navodi da su čest problem sami osnivači tvrtki koji svoje 'dijete' teško prepuštaju u tuđe ruke i ne znaju kada je vrijeme za odlazak. "Nizozemci su taj problem riješili tako što vlasnicima obiteljskih tvrtki koji navrše 55 godina pošalju pismo u kojem stoji da je vrijeme za mirovinu", kaže Singer, koja se nada osnivanju institucije koja bi se bavila problemima obiteljskog biznisa. Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljer-

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, kazala je da je za dobro poslovanje najvažnija vlasnikova vizija Snimio hrvoje dominić

NEZAINTERESIRANI NASLJEDNICI

Jadni djed Hilton "Problem transgeneracijskog prijenosa vlasništva čest je uzrok propadanja obiteljskih tvrtki jer dok jedni nemaju nasljednike, drugi, poput starog Hiltona, imaju nezainteresirane nasljednike, kao što je njegova unuka Paris", kaže Zdenko Klepić s Ekonomskog fakulteta u Mostaru te navodi da samo 10 posto tvrtki preživi do trećeg koljena, a onih koje su preživjele jednu smjenu generacija dvostruko je više.

ka Puljić na konferenciji je umjesto najavljenog Ante Todorića govorila o elementima uspjeha u obiteljskoj kompaniji. Istaknula je da se Agrokor ne srami priznati da je obiteljska tvrtka unatoč stigmi da su dobre tvrtke one s velikom brojem dioničara.

"Ne smijete imati komplekse prema drugim velikim kompanijama", poručila je Puljić obiteljskim poduzetnicima te istaknula da je za dobro poslovanje najvažnija upravo vlasnikova vizija i hrabrost koja ga izdvaja od ostalih.

Biljana Starčić

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

ŠIRENJE

Otvoren novi C&A u Varaždinu Holding C&A, koji je s više od 1300 poslovnica te 35.000 zaposlenika u 19 zemalja jedna od najvažnijih europskih tvrtki u području maloprodaje odjećom, nastavlja se širiti Hrvatskom. Nakon što je lani otvorio prve dvije poslovnice u Zagrebu, treća poslovnica od gotovo tisuću četvornih metara u četvrtak je otvorena i u varaždinskom trgovačkom centru Supernova. "Iako zasad imamo samo tri trgovine u Hrvatskoj, hrvatski potrošači, koji sigurno spadaju u vrh boljih poznavatelja kretanja u odjevnoj i modnoj industriji, dobro znaju našu ponudu. Tako ih se već godinama može susresti u našim trgovinama u Grazu i Seiersbergu, a sada je došlo vrijeme da im se još više približimo", ističe Tomislav Marinčić, glavni menadžer C&A za Hrvatsku. Od otvaranja prve hrvatske poslovnice C&A u zagrebačkom City Centru One prošlo je samo oko pola godine, ali, kako dodaje Marinčić, poslovanje se pokazalo bolje od očekivanog. Kako bi postao tržišni lider u Europi, C&A se planira nastaviti širiti i u Hrvatskoj. Tako će ove godine otvoriti još dvije poslovnice, a dogodine je zasad u planu otvaranje još pet. I. K.

CONSTRUCTA

MOBILNI TELEFONI

ZG HOLDING

U Zadru izlaže 70-ak graditelja

HTC cilja u prvu trojku

Zadar. Na Međunarodnom sajmu gradnje i stanovanja Constructa 2010., koji je jučer u Zadru otvorio bivši predsjednik Stjepan Mesić, do 21. 3. sudjeluje 70-ak izlagača koji predstavljaju strojeve, opremu i materijale koji se koriste u gradnji i stanovanju. U sklopu Constructe održava se i podsajam Ecoenergy s naglaskom na temu novih tehnologija, energetike i ekologije. H

Zagreb. Tajvanski proizvođač mobilnih telefona HTC jučer je na prvoj hrvatskoj presici predstavio svoje nove modele u očekivanju da u idućih godinu-dvije na hrvatskom i tržištu JI Europe dostigne tržišni udjel među prva tri. HTC-ova regionalna menadžerica Mateja Kozjek kazala je da će u Hrvatskoj raditi više na prepoznatljivosti HTC-ovih mobitela. H

Još jedna ostavka Otkaz glavnom Zagreb. Milan Trbojević, vosindikalcu ditelj podružnice Vladimir Nazor, podnio je u srijedu ostavku predsjedniku Uprave ZG holdinga Ivi Čoviću, a razloge nije naveo, priopćeno je jučer iz Holdinga. Podružnica Vladimir Nazor bavi se ugostiteljskim djelatnostima, a njezinim voditeljem Trbojević je postao 1. rujna 2009. Dva dana prije Vladimir Tomičić podnio je ostavku na dužnost člana Uprave Holdinga. B.hr

AUTOPRIJEVOZ SINJ

Sinj. Predsjedniku Sindikata vozača i prometnih radnika Autoprijevoza Sinj Anti Buljanu uručen je otkaz uz obrazloženje da je pod "plaštom" brige za radnike nanio financijsku štetu tvrtki. Pisano upozorenje iz istih razloga dobio je povjerenik HUS-a Veljko Nasić. Buljan i Nasić već godinama upozoravaju na nezakonitosti u Autoprijevozu. H

Csanyi: Nikad nisam ni Sanadera ni Polan ŠEF OTP-a PROGOVARA O PODRAVKI Sandor Csanyi, generalni direktor OTP banke, o razlozima zbog kojih je Mol dao jamstvo za Podravkin kredit kaže da kao suvlasnik najveće hrvatske kompanije Ine 'sasvim sigurno osjeća odgovornost prema hrvatskom gospodarstvu zbog kojega se odlučio dati jamstva' Uprava OTP banke nije znala kada je u ožujku prošle godine preuzimala ugovor o zajmu od Merill Lyncha da sudjeluje u transakciji zbog koje je kasnije većina članova bivše Uprave Podravke završila u pritvoru. "Tada to nismo znali, danas znamo", kazao je novinarima Sandor Csanyi, generalni direktor OTP banke i jedan od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj, jučer na konferenciji za novinare organiziranoj isključivo za predstavnike medija iz Hrvatske. "Ne bih želio da se stekne dojam kako je OTP sudjelovao u bilo kakvim sumnjivim transakcijama i zato moram

istaknuti da nikad u životu nisam sreo ni Ivu Sanadera, ni Damira Polančeca, kao ni članove bivše ili sadašnje Uprave Podravke", ogradio se od svih spekulacija o političkim utjecajima Csanyi.

Dospijeva nova rata

Najavio je kako bi se u ožujku trebali sastati s predstavnicima Uprave Podravke kako bi dogovorili način daljnje otplate kredita u iznosu 35,5 milijuna eura (samo glavnica) kojim je Fima Ami s Malte financirala kupnju 10,6 posto dionica Podravke za tadašnje članove Uprave Podravke. Odbacio je sva nagađanja o povezanosti Molove priva-

tizacije Ine s preuzimanjem Podravkina kredita. "Mol je naš najveći i najjači klijent u Mađarskoj i njegovo pokriće nam puno znači. To je za nas bila potpuno sigurna transakcija s malim stupnjem rizika i dobra poslovna odluka. A Mol nije samo naftna kompanija nego je suvlasnik najveće hrvatske kompanije Ine i sasvim sigurno osjeća odgovornost prema hrvatskom gospodarstvu zbog kojega se odlučio dati jamstva", odgovorio je Csanyi na upit novinara što bi bili Molovi razlozi za davanje pokrića za Podravkin, odnosno Fimin kredit. Predstavnik Fime Ami s

Malte prošle se godine obratio OTP banci sa zahtjevom za preuzimanje ugovora od Merill Lyncha, objasnili su iz mađarske banke.

Sve dionice su OK

"Kako su pokriće kredita bile dionice Podravke, postojala je opasnost da ih Merill Lynch proda inozemnom vlasniku. Nakon što smo razmotrili sve uvjete, preuzeli smo kredit od Merill Lyncha s postojećim jamstvima. Dobili smo dodatna jamstva i trenutačno nemamo pokriće za samo 4 milijuna eura, dok je 32,8 milijuna eura pokriveno. Za nas je to sigurna transakcija, a Podravka je ostala u hrvat-

POSLOVANJE BANKE

Dobit pala sa 145 na 85 milijuna kuna Prošle je godine OTP grupa zabilježila pad dobiti 38 posto, na 540 milijuna eura, a ukupan je prihod pao 4 posto, na 2,8 milijardi eura. Povrat na kapital bio je veći od 13 posto, a likvidnost su uspjeli održati na zadovoljavajućim razinama bez priljeva kapitala izvana. Ove godine očekuju 5-postotno povećanje kapitala. OTP banka Hrvatska ostvarila je u 2009. 85 mil. kn dobiti, što je velik pad u odnosu na godinu prije, kada je banka imala 145 mil. kn do-

biti. U svjetlu nedavnih najava o mogućim akvizicijama i konsolidaciji tržišta u regiji, Csanyi je na upit novinara jesu li zainteresirani možda za Hypo Alpe-Adria banku u Hrvatskoj kazao kako konstantno traže priliku za nove akvizicije i ako banka bude na prodaju, svakako će to razmotriti. "Cilj nam je u Hrvatskoj dostići 10 posto tržišnog udjela, što znači da ćemo svakako tražiti nove mete za akvizicije", kazao je Csanyi.

OGLAS

kraja godine odluka o gradnji m upoznao Donovog terminala na Plesu ančeca VLADA JOŠ RADI NA STRATEGIJI

"Vjerujemo da e se projekt novog terminala na Plesu završiti putem koncesije ili pomo u europskih fondova", rekao je Ton i Peovi , direktor Plesa. Da su ulaganja potrebna potvrdio je Olivier Jankovec, direktor Udruge europskih zra nih luka, koji prognozira da e low cost kompanije do 2013. preuzeti polovicu prometa na europskim lukama

SANDOR CSANYI, generalni direktor OTP banke, kaže kako je preuzimanje kredita od Merrill Lyncha za njih bila "sigurna transakcija, a Podravka je ostala u hrvatskom vlasništvu" ARHIVA BUSINESS.HR

skom vlasništvu", objasnio je Laszlo Wolf, zamjenik generalnog direktora OTP banke. Iako se OTP-u obratila Fima, obvezu otplate kredita s dospije em u rujnu ove godine ima Podravka. Do konca ožujka trebala bi platiti 10 milijuna eura, a dosad je platila samo predujam od 6,3 milijuna eura (depozit za koji sadašnja Uprava Podravke nije znala emu služi). Ako se kredit ne nastavi otpla ivati, OTP može prodati dionice na slobodnom tržištu, jednom kupcu ili ak Podravki. OTP je sve spomenute ugo-

vore u ožujku dostavio Upravi Podravke. Na upit jesu li pokri e bile dionice Ine, iako Podravka nema Inine dionice u svojem vlasništvu, Csanyi je ustvrdio kako se "nigdje u ugovoru izrijekom ne spominju Inine dionice, ali nije isklju ena mogu nost da to budu dionice Ine ili bilo koje druge komapnije raspoložive na tržištu i da e se one smatrati istovjetnima gotovini". "Osobno volim dionice koje se mogu prodati na me unarodnom tržištu", dodao je. Romana Dugandžija

Vlada e ove godine donijeti strateške odluke o razvoju svih sedam hrvatskih aerodroma, rekao je Dražen Breglec, državni tajnik za promet, na ju erašnjoj konferenciji u Ministarstvu mora, prometa i razvitka održanoj povodom posjeta Oliviera Jankovca, generalnog direktora Udruge europskih zra nih luka (ACI Europe). "Potrebno je prilagoditi dosadašnji na in rada aerodroma novoj situaciji na tržištu i sve ve em udjelu low cost prijevoznika", naglasio je Breglec. "Vjerujemo da emo projekt (novog terminala na Plesu) završiti ili putem koncesije ili pomo u europskih

fondova", nastavio je Ton i Peovi , direktor Zra ne luke Zagreb. "Sadašnja cijena projekta od 360 milijuna eura previsoka je, a i neprihvatljivo je da se novi terminal gradi na privatnom zemljištu, što cijenu projekta pove ava za 50 mil. eura", rekao je Peovi . A da su potrebna znatna ulaganja u infrastrukturu, državnom tajniku i direktoru Plesa iznio je Olivier Jankovec koji prognozira da e low cost aviokompanije do 2013. godine preuzeti polovicu prometa na europskim zra nim lukama.

Izgubili 100 mil. putnika

"Prošla je godina donijela najgoru krizu u povijesti zra nog prijevoza i tu su krizu osjetile sve europske zra ne luke. Ukupno smo izgubili 100 milijuna putnika u europskoj mreži", kazao je Jankovec i dodao da je ve sam manjak putnika na letovima generirao gubitke, ali svi su dijelovi avioindustrije iskusili gubitke i iz drugih razloga. "Naša je branša u poslovanju intenzivno povezana s kapitalom. Posljednjih je godinu dana bilo veoma teško do i do financiranja, a to je financiranje potrebno radi stalnih ula-

ganja u infrastrukturu", kaže Jankovec. Ulaganja su osobito važna u svjetlu procjene da e do 2030. broj putnika u europskom zra nom prijevozu biti udvostru en.

'Pleso e biti u plusu'

A dok se u europskom zra nom prometu brojke popravljaju od studenoga lani, u Hrvatskoj se negativan trend prenio i u prve mjesece ove godine. "Krizu su osjetili svi aerodromi jednako, a prošle je godine bilo 9,1 posto manje putnika te 5,5 posto manje prijevoza tereta", kazao je Breglec. Na tom su tragu u Zra noj luci Zagreb, kako je kazao direktor Ton i Peovi , sklopili šest novih ugovora s low cost prijevoznicima - a to zna i devet novih ruta. "Pregovori traju i dalje, a izradili smo i posebnu strategiju poticaja kojima se low cost prijevoznicima zagreba ka zra na luka ini privla nijom destinacijom", tvrdi Peovi . To se ponajprije odnosi na snižavanje cijena 10 posto. Peovi je uvjeren da su te mjere dostatne da Zra na luka Zagreb ovu godinu završi u plusu. Iva Uš umli Greti

iva.gretic@business.hr

TON»I PEOVI , direktor Zra ne luke Zagreb, pohvalio se da je smanjio cijene 10%, sklopio šest ugovora s low cost prijevoznicima i otvorio devet novih ruta SNIMIO S. ETKOVI

doga aji 14-15 > svijet > lokalno

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

svijet/regija

ime Hrvatska može privu i ameri ke turiste?

BU ENJE NAKON KRIZE Amerikanci su lani zbog krize potrošnju na odmorišni turizam smanjili za 30 milijardi dolara, no ove e godine sebi 'priuštiti zasluženo putovanje', a prema istraživanjima, zanimaju ih povijesne lokacije, kultura te lokalni doga aji i uli ni sajmovi

avršetkom globalne krize Amerikanci e u ve em broju putovati svijetom pa bi ukupan broj dolazaka ameri kih turista u prekomorske, udaljene destinacije do 2015. mogao dosegnuti 32,88 milijuna, što e biti 7,5-postotno pove anje u odnosu na 30,79 milijuna dolazaka iz 2008. godine. To su predvi anja konzultantske ku e Tourism Intelligence International (TII), koja je na nedavno održanom najve em turisti kom sajmu svijeta, berlinskom ITB-u, predstavila svoje izvješ e pod naslovom "Kako e Amerikanci

putovati 2015. godine?". "Sjevernoameri ko turisti ko tržište radikalno se mijenja i destinacije svoju privla nost ne e više mo i graditi samo na suncu, pijesku i moru. Turisti sve više kupuju aranžmane koji im nude kulturu i dodatne sadržaje. Bez tih e elemenata turisti ki proizvodi izgubiti na svojoj konkurentnosti", stoji u izvješ u Auliane Poon, direktorice TII-ja. Te se upute ponajprije odnose na Karibe i Europu koji privla e najviše ameri kih turista. Primjerice, na Europu se odnosi 41 posto ameri kih prekomorskih putovanja, a ameri ko je tržište drugo po veli ini emitivno turisti ko tržište

svijeta. Amerikanci su i veliki potroša i te su prema podacima UNWTO-a u 2008. na inozemnim putovanjima potrošili 118 milijardi ameri kih dolara. No, uslijed recesije, smanjenja pla a i nezaposlenosti, analiti ari procjenjuju da su ameri ki turisti tijekom prolje a i ljeta 2009. godine na odmorišni turizam potrošili 30 milijardi dolara manje. Auliana Poon naglašava da e promjenom ekonomskih trendova mnogi Amerikanci koji su zbog recesije odustali ili smanjili svoja putovanja iskoristiti novi uzlazni gospodarski trend i 'kona no sebi priuštiti zasluženo putovanje'.

BROJKA

32,9

milijuna ameri kih turista e do 2015. godine posjetiti prekomorske, udaljene destinacije, a njih 40 posto stiže u Europu

Prema procjeni njezine konzultantske ku e, recesija e u SAD-u završiti do kraja ove godine. Pove anje dolazaka ameri kih turista u Europu bi u 2015. godini, prema predvi anjima TII-ja, moglo iznositi devet posto u odnosu na 2008. godinu. Koje e destinacije najviše profitirati ovisi i o

promociji njihovih autohtonih sadržaja. "Sve je više ameri kih turista koji ne žele samo fotografirati i sjediti na plaži. Oni žele upoznati kulturu destinacije koju posje uju i biti aktivni sudionici te žele upoznati kvalitetu proizvoda prije nego što ga kupe", objašnjava Auliana Poon. Više od polovice od 40 milijuna Amerikanaca koji putuju u inozemstvo posje uje povijesna mjesta, tre ina njih posje uje kulturne znamenitosti, a etvrtina

TEVINA NAJVEĆA AKVIZICIJA NAKON BARRA

Vlasnik Plive kupio njemački Ratiopharm za 3,6 milijardi eura Vlasnica Plive Teva za 3,63 milijarde eura kupila je drugog po veličini njemačkog proizvođača generičkih lijekova Ratiopharm. Time je završila devetomjesečna bitka za preuzimanje Ratiopharma u kojoj je Teva Pharmaceutial Industries pobijedio Pfizer i islandski Actavis, koji je u Hrvatskoj najpoznatiji kao nesuđeni vlasnik Plive koji je 2006. u borbi za hrvatsku farmaceutsku tvrtku poražen od američkog Barra.

Teva je 2008. za 7,4 milijarde dolara kupila Barr Pharmaceuticals, i time postala i vlasnica Plive, a akvizicija Ratiopharma Tevina je najveća otad. Bloomberg piše da će preuzimanje Ratiopharma, koji je lani ostvario 1,6 milijardi eura prihoda i 307 milijuna eura operativne dobiti, Tevi osigurati prvo mjesto na njemačkom tržištu generika, čija se vrijednost procjenjuje na 8,6 milijardi dolara. N. R.

20 Adolf Merckle, osnivač Ratiopharma, za sobom je ostavio dugove pa je njegov sin Ludwig Merckle u lipnju 2009. tvrtku ponudio na prodaju arhiva business.hr

milijardi dolara trebali bi dogodine dosegnuti globalni prihodi od prodaje 3-D televizora, procjenjuje tvrtka za istraživanje tehnologija iSuppli. Amerikanci su razgrabili 3-D televizore koje je Panasonic počeo prodavati prošlog tjedna

POSLOVANJE NA BALKANU

Srbijanski EPS na krađi struje lani izgubio 61 mil. € Struja se najviše krade na jugu Srbije, na Sandžaku i u Vojvodini, ali krađa se uvriježila diljem Srbije, žale se u Elektroprivredi Srbije

SUNCE, PIJESAK I MORE više ne privlače sve zahtjevnije Amerikance, stoji u istraživanju konzultantske kuće Tourism Intelligence International, pa takve destinacije ne mogu računati na dio od više od 100 milijardi dolara koliko oni godišnje potroše na putovanja arhiva business.hr

odlazi u muzeje ili galerije, pokazuju statistike. "Interes Amerikanaca za kulturu sve je veći, i to ne samo za velike događaje. Privlače ih i mali, lokalni događaji poput festivala rajčica u Španjolskoj, cirkusa i hrvanja u Turskoj, ulični festivali i dr. Sve je veća potražnja za kulturnim događanjima u lokalnim zajed-

nicama u kojima turisti nisu samo promatrači nego se na neki način stapaju s lokalcima. Destinacije bi se stoga trebale usredotočiti na veću promociju autohtonih, lokalnih aktivnosti kako bi privukli tzv. kreativnu klasu američkih putnika", savjetuje Poon. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Elektroprivreda Srbije (EPS) objavila je da joj je u prošloj godini ukradeno oko 1,3 milijarde kilovatsati struje u vrijednosti oko 61 milijun eura. EPS je lani obavio 286.000 kontrola i kod 5000 klijenata utvrdio krađu struje. Iz tvrtke su priopćili da su u prošloj godini gubici električne energije iznosili 4,86 milijuna megavata, odnosno oko 15 posto od ukupno isporučene struje. Tehnički gubici električne energije, koji se ne mogu izbjeći, čine 8,63 posto, a netehnički, u koje se ubraja i krađa struje, bili su oko 6,56 posto ili oko 102 milijuna eura. U strukturi netehničkih gubitaka krađa struje sudjeluje sa 60 posto, a neispravni mjerni instrumenti s oko 30 posto. U EPS-u kažu da se struja najviše krade na jugu Srbije, na Sandžaku i u Vojvodini, ali i da se krađa uvriježila diljem Srbije. Struja se najčešće krade nelegalnim priključenjem na mrežu, korištenjem struje preko nemjernog voda, kao i onemogućavanjem ispravnog mjerenja utroška struje. I Češka elektroenergetska kompanija (ČEZ),

NA GUBITKE zbog krađe struje na istočnim tržištima požalio se i češki ČEZ, koji kao najkritičnija tržišta ističe Albaniju i Rumunjsku arhiva business.hr

objavljujući ovih dana da odustaje od sudjelovanja u natječaju za gradnju termoelektrane na Kosovu zbog pogoršanih uvjeta i smanjivanja kapaciteta buduće termoelektrane, priopćila je i da se suočava s velikim teškoćama u poslovanju na Balkanu, na kojemu se namjerava širiti jer ga je odabrala kao jedno od svojih glavnih tržišta. U ČEZ-u kažu da najviše teškoća imaju u Albaniji, gdje su prošle godine preuzeli

tvrtku koja ima monopol u distribuciji. Krađa struje najveći je problem s kojim se ČEZ suočava u Albaniji jer potrošači ukradu nevjerojatnih 38 posto struje. I u Rumunjskoj ČEZ-u iz mreže nestane 12 posto električne energije, pa ako se nešto ne promijeni, ne bi čudilo da nakon odustajanja od gradnje termoelektrane na Kosovu, ČEZ odustane i od nekih drugih balkanskih poslova. Z. Daskalović

business plus 16-17 > dossier > materijali > internet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

KRUZERI Počela je sezona kruzera koja bi za Hrvatsku trebala biti najbolja dosad. No, kruzerski turizam ne doživljava silovitu ekspanziju samo u Hrvatskoj, to je fenomen koji se izvanredno razvija na cijelom Mediteranu, koji putnicima na luksuznim brodovima omogućuje da na jednom putovanju uživaju u nevjerojatnoj raznolikosti kultura i povijesnog naslijeđa

Jedan brod, doživljaj mnogih kultura U subotu je uplovljavanjem u dubrovačku luku španjolskog kruzera Gemini s oko 940 turista počela ovogodišnja sezona kruzera za hrvatske luke, sezona koja bi trebala označiti dosad najbolju godinu za naš kruzerski turizam. Premda Sredozemlje zauzima sve veći tržišni udjel u svijetu, hrvatske kruzerske luke, unatoč prednostima kao što su prije svega mogućnost cjelogodišnjeg rada, nepostojanje zamki u obliku vremenskih nepogoda poput ciklona, tajfuna, uragana i ostalih nepogoda, svojim nedostacima, prije svega logističkim i infrastrukturnim, ne prate trend ostalih sredozemnih destinacija pa je taj oblik turizma u Hrvatskoj daleko ispod mogućnosti.

U posljednjih dvadesetak godina kruzerski turizam naglo je porastao, posebice početkom stoljeća, kada se počinju graditi brodovi s više od 100.000 BT (za više od 2500 putnika), što se odražava na ukupne kapacitete brodskog prostora. Promatraju li se udjeli tržišta pojedinih regija kruzinga prema kapacitetu brodova u njima, i dalje znatno prednjače Karibi, navodi u svojoj "Analizi najpoznatijih kruzing destinacija u svijetu" Ivica Benić iz Dubrovnika, zapažajući kako Sredozemlje opravdano zauzima drugo mjesto. Kapacitet svjetske flote kruzera prošle je godine dostigao gotovo 17 milijuna putnika. Dokaz ekspanzije interesa i potražnje na europskom tržištu je broj od

3,4 milijuna europskih putnika u 2006., 4 milijuna u 2007., 4,6 milijuna u 2008. te 5,1 milijuna putnika u 2009. Broj brodova u Europi raste, pa je u 2008. bilo 126 brodova, u 2009. godini 129, a u 2010. očekuju se 134 broda.

Sve dulja sezona

Najbrojniji su putnici Britanci, a slijede Nijemci, Talijani i Španjolci. Vodeće su kruzing destinacije u Europi Italija, Španjolska, Francuska i Norveška. Multikulturalno iskustvo koje nude različite europske luke i destinacije bitno je privlačnije od jednoličnih karipskih destinacija, što jača njihovu konkurentnost ne samo na europskom, već i na američkom tržištu. Klimatske pogodnosti

Sredozemlja pridonose dugome toplom ljetu i pogoduju kruzing odmoru. Zbog globalnog zatopljenja poboljšavaju se vremenske prilike i tijekom zimskih mjeseci pa se sezona kružnih putovanja u Sredozemlju produljuje, što je velika prednost za brodare. Već od 1980-ih pravilo je, naime, da po dolasku zime brodovi prelaze na Karibe ili južnu Afriku, nastavljaju putovanje kroz Suez prema Crvenome moru ili se vezuju. Danas dio njih ostaje u Sredozemlju tijekom cijele godine. Sredozemno tržište nudi širok izbor itinerera koji se razlikuju po duljini trajanja. Prednosti Mediterana kao destinacije su strateški položaj između Europe, Afrike i Azije; grčka, rimska,

kruzer u Veneciji arhiva business.hr

Multikulturalno iskustvo koje nude različite europske luke i destinacije mnogo je privlačnije od jednoličnih karipskih destinacija

business plus 18-19 > dossier > materijali > internet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

Zbog globalnog zatopljenja poboljšavaju se vremenske prilike i tijekom zimskih mjeseci pa se sezona kružnih putovanja u Sredozemlju stalno produljuje Kruzerske luke Sredozemlja: Istočno Sredozemlje:

Zapadno Sredozemlje:

Hrvatska (Dubrovnik, Split, Zadar, Šibenik, Rijeka, Pula, Rovinj) Grčka i otoci (Mikena, Santorini, Rodos, Krf, Kreta, Katakolon, Pirej) Italija (Venecija)

Španjolska (Barcelona, Almeria, Malaga, Alikante, Cadiz, Balearsko otočje) Francuska (Marseille, Nica, St. Tropez, Cannes) Italija (Genova, Savona, Rim - Civitavecchia, Napulj, Livorno, Bari, Palermo, Mesina) Tunis (La Goulette) Alžir (Alger) Gibraltar Korzika

Turska (Istanbul, Kusadasi, Izmir) Cipar (Limasol) Malta (La Valeta) Egipat (Aleksandrija) Izrael (Haifa) Libija (Tripoli) egipatska kultura i povijest; arheološka nalazišta, crkve i muzeji; predivni prirodni krajolici; kontrast između moderne i stare umjetnosti te raznovrsnost proizvoda. Popularnost Sredozemlja kao destinacije na

europskom tržištu potvrđuju i brojke jer gotovo 60 posto Europljana izabire Mediteran kao destinaciju. To su podaci ECC-a (European Cruise Council), čiji je osnovni zadatak promicati interese kruzing kompanija

unutar EU i ima 21 članicu. U kruzingu po Sredozemlju zamjetan je porast udjela sjevernoameričkih kompanija kao što su Disney Cruises, Princess, Holland America, NCL... Promet putnika u baznim lukama

ploveći gradovi Kruzerski turizam doživio je uzlet nakon što su se počeli graditi brodovi od 100.000 BT arhiva business.hr

Sredozemlja u stalnom je porastu. Tome pogoduje povećanje tzv. fly/cruise aranžmana (u paket-aranžmane uključeni su i letovi do bazne luke putovanja i od iskrcajne luke).

Dobra logistika

Primjer je uspješnog razvoja luka Barcelona, koja će sa svojih pet terminala

primiti najviše putnika na Sredozemlju (800 ticanja, 1,4 milijun putnika). Kruzing luke poput Barcelone, Palme de Mallorce, Malage, Livorna, Venecije, Marseillesa i Ravene imaju dobru logistiku i infrastrukturu, u blizini imaju zračne luke izravno povezane s SADom, terminale za prihvat megabrodova, terminale

BROJKE

KARIBI u odnosu na Mediteran imaju veliki nedostatak jednoli nost destinacija i kultura ARHIVA BUSINESS.HR

77 57

posto svjetskih kapaciteta kruzera je u toplim morima

posto udjela u kruzingu Sjeverne i Srednje Amerike (11 milijuna putnika) KAPACITET Svjetska kruzerska flota dosegnula je lani kapacitet od gotovo 17 milijuna putnika ARHIVA BUSINESS.HR

24 16 3

posto udjel Europe (5 milijuna putnika)

posto ostatak svijeta

OPUŠTENOST Kruzerske destinacije dobro su opremljene za prihvat putnika s velikih brodova ARHIVA BUSINESS.HR

posto kruzeri bez angažmana

KRUZERI na sidru ispred dubrova kih zidina - Hrvatska nudi ak sedam gradova destinacija FOTO ZVONE PAN A

za istodobni prihvat stotine tisu a putnika, velik broj parkirnih mjesta za autobuse, automobile i taksije, a osiguranje luka sukladno je zahtjevima me unarodne pomorske organizacije - IMO (International Maritime Organisation)... Sukladno današnjim trendovima kruzinga i njegovu intenziviranju u ostalim regijama svijeta uz Sjevernu Ameriku, geografske raznolikosti postaju sve važnije. MedCruise, organizacija sredozemnih luka kruzinga, osnovana je 1996., a okuplja 42 lana koji predstavljaju 59 luka. Udruga promovira odnose me u sredozemnim lukama. I hrvatske su luke (Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula) lanice te udruge. Geografske podjele kruzing-destinacija (Karibi, Sredozemlje, Sjeverna Europa, Azija-Pacifik, Aljaska, Južna Amerika) pokazuju rasprostranjenost kruzing

turizma u svijetu. Sukladno sadašnjim trendovima kruzinga i njegovim intenziviranjem u ostalim regijama svijeta uz Sjevernu Ameriku, geografske raznolikosti postaju sve važnije. Od samog nastanka kruzinga još od 1930-ih za ve inu putnika destinaciju ine brodovi za krstarenje, a ne luke pristajanja. Bez obzira na tu percepciju, brodovi za krstarenje ne mogu bez luka pristajanja jer one ine sastavnice itinerera.

Brod pruža sigurnost

Važnost geografskog položaja promatra se tako da putnici esto odabiru krstarenje prema itineraru, a ne prema brodu ili kruzingkompaniji tako da je odre ene destinacije najpristupa nije posjetiti u okviru krstarenja, kao gr ke otoke, Indoneziju i Karibe, a i neke nerazvijene zemlje jer brod pruža sigurnost u svakom pogledu.

Uz Sredozemlje za kruzing sve važnije postaju i sjevernoeuropske destinacije, odnosno atlantske luke u Irskoj, Velikoj Britaniji, Sjevernom moru, Balti kom moru, Arktik, norveški fjordovi i zapadnoeuropske luke. Luke tog podru ja ve inom su sofisticirane i

sposobne udovoljiti svim zahtjevima brodova. Ograni enje toga tržišnog podru ja je sezonalnost kao posljedica loših vremenskih prilika u zimskim mjesecima. Mnoge kompanije tradicionalno potje u s tog podru ja (Cunard, P&O Cruises) jer je Velika Brita-

nija kolijevka kružnih putovanja. U 2009. Baltik postaje tre e po važnosti tržište krstarenja nakon Kariba, Sredozemlja, a istiskuju i Aljasku. Broj kruzerskih putnika u 2009. na Baltiku bio je gotovo 3 milijuna. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

business plus 20-21 > dossier > materijali > internet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

električni automobil s litij-ionskim baterijama koje se pune strujom iz kućne utičnice arhiva business.hr

vrednije od zlata Otkako je počeo razvoj električnih automobila, svijet se bacio u potragu za litijem, tvari koja omogućuje izradu primjerenih akumulatora, no stručnjaci već upozoravaju da su njegove količine ograničene

Svijet trese litij Sve donedavno ideje o eksploataciji litija dočekivane su s podsmijehom, no taj je podsmijeh iznenada zamijenilo oduševljenje. Naime, pokazalo se da je litij ključan sastojak u proizvodnji hibridnih i električnih vozila i sada se pretražuje svijet u potrazi za tim elementom. Tako je Toyota Tshuo, dobavljač materijala za japanskog proizvođača automobila, u siječnju objavio osnivanje zajedničke tvrtke s australskom rudarskom tvrtkom Orocobre za razvoj 100 milijuna vrijednog projekta vađenja litija u Argentini. Samo nekoliko dana prije toga Magna International, kanadska tvrtka za proizvodnju automobilskih dijelova koja pomaže u razvoju električne verzije

Ford Focusa, objavila je da ulaže 10 milijuna dolara u malu kanadsku tvrtku koja se bavi eksploatacijom litija, a koja također ima projekte u Argentini. To su posljednji u nizu finaliziranih dogovora objavljenih prošle godine, a koji iskazuju želju tvrtki da što hitnije osiguraju buduću zalihu tog metala. "Zbiva se nevjerojatna promjena", tvrdi James D. Calaway, predsjednik Uprave tvrtke Orocobre. "Na vrhu smo potencijalno znatnog povećanja potražnje za litijem za sve veći sektor električnog prijevoza." No, Calaway je dodao da je tempiranje povećanja potražnje za litijem teško predvidjeti, prvenstveno zato što električna vozila još nisu u potpunosti zaživjela na tržištu.

Uz to, 60-ak je rudarskih tvrtki započelo studije isplativosti u Argentini, Srbiji i Nevadi, a ta bi ispitivanja mogla iznjedriti više od milijardu dolara vrijedne projekte s litijem u sljedećih nekoliko godina. A pripremaju se i manji projekti u Kini, Finskoj, Meksiku, Kanadi...

Ulaganja u litij

Tvrtke se natječu za financiranje gradnje, a budućnost mnogih projekata ovisi o budućoj popularnosti električnih vozila, što je i dalje otvoreno pitanje. Budući da su baterije skupe, potrebno je razviti stanice za dopunjavanje, a još nitko nije ispitao što korisnici misle o redovitom zaustavljanju na postajama za dopunjavanje baterija. "Sve se jako brzo razvija",

kaže Edward R. Anderson, predsjednik konzultantske tvrtke TRU Group, koja se specijalizira za industriju litija. "Mnogi ulažu u litij i mnogi će izgubiti novac." U međuvremenu četiri zasad najveća proizvođača koji iskopavaju i sakupljaju litij u Čileu, Argentini i Australiji kažu da namjeravaju proširiti projekte radi buduće potražnje. U Boliviji, u kojoj se nalazi gotovo polovica svjetskih zaliha, ljevičarska vlada gradi pilot-tvornicu za proizvodnju i postavlja eksperimentalne bušotine. Nepovoljna klima za strana ulaganja u Boliviji pokrenula je zanimanje za proizvodnju litija u susjednim Argentini i Čileu, te u Australiji i Sjedinjenim Državama. Nekoliko američkih i kanadskih tvrtki tvrdi

Rezervoari litija formirali su se u Andama tijekom milijuna godina ispiranjem stijena

HIBRID Ugradnjom litij-ionskih akumulatora i elektromotora i obi ni, stari auto može postati elektromobil ARHIVA BUSINESS.HR

BATERIJA Izmjenjiva litij-ionska baterija osigurava potrebnu struju modernim fotoaparatima ARHIVA BUSINESS.HR

tijska groznica LITIJ Glavni izvor su slana jezera u Andama

ARHIVA BUSINESS.HR

NOVI POGON Litij-ionski akumulatori spremni za tvorni ku ugradnju u elektri ni automobil ARHIVA BUSINESS.HR

da postoje dobri izgledi za budu u proizvodnju litija u Nevadi, no malo analiti ara predvi a jaku proizvodnju u toj saveznoj državi.

Pohrana energije

Iskopani litij ima razli ite primjene u industriji. Oko etvrtine ukupno proizvedenog litija koristi se za pohranu energije u svemu i sva emu, od mobilnih telefona do prijenosnih ra unala i digitalnih fotoaparata. A to e se znatno pove ati po ne li masovnija proizvodnja baterija za elektri na vozila. Litij-ionske baterije omiljena su vrsta energije za elektri na i hibridna vozila jer mogu prenijeti više energije s manje težine od drugih materijala i zato što sporije gube snagu. Mogu pohraniti tri puta više ener-

OGLAS

business plus 22-23 > dossier > materijali > internet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

komunikacije Punjive baterije napajaju i prenosive radiostanice arhiva business.hr

gije po kilogramu od baterija izrađenih od nikla. Litij je element koji se u tragovima nalazi na različitim mjestima, ali komercijalno se proizvodi na dva načina. Jedan je iskapanjem i obradom, što je relativno skup način kojim se stvara metal za staklo, keramiku i proizvodnju televizijskih cijevi.

Rezervoari litija

Ekonomičniji je i važniji način putem isparavanja slane vode koja se nalazi u slanim područjima na visoravnima Južne Amerike i zapadne Kine. Rezervoari litija formirali su se tijekom milijuna godina, nakon što su rijeke ispirale litijske stijene i otapale minerale iz njih. Proizvođači buše slane visoravni i ubacuju slanu vodu u evaporacijska jezera. Uz uklanjanje vode, litijski sadržaj u slanoj vodi povećava se do razine u kojoj ga je moguće prikupljati i prevoziti do kemijskog postrojenja, gdje će čekati obradu.

Kriza srušila cijenu

U tom je načinu proizvodnje vodeća na svijetu tvrtka Sociedad Quimica y Minera. Druge su važne tvrtke u

struja za kompjutor Zamjenjive litij-ionske baterije za laptop arhiva business.hr

Južnoj Americi FMC i Chemetall, podružnica tvrtke Rockwood Holdings. Jednako je važno recikliranje litija iz iskorištenih baterija, a u tom se slučaju smanjuje potreba za novim materijalom. Naime, moguće je reciklirati čak 50 posto litija u iskorištenim baterijama. No, pravo je pitanje tajming: isplati li se graditi tvornicu ako tržište još nije razvijeno? Prema iskustvu već viđenih groznica - zlatne i bakarske - povećanje zanimanja za litij još nije naišlo na odjek u velikim rudarskim tvrtkama. Zasad litija ima dovoljno, a njegova cijena dodatno je lani pala zbog ekonomske krize. Cijena litij-karbonata, osnovne komponente litija

isparavanje Sol koja sadrži litij prikuplja se i koncentrira u isparivačima arhiva business.hr

koja se koristi u baterijama, kreće se oko 5000 dolara za tonu i bila je nepromijenjena posljednjih pet godina sve do listopada, kada je pala na 4000 dolara za tonu. Ali, budući da je nekoliko velikih proizvođača automobila obećalo proizvodnju električnih vozila u sljedećih pet godina, očekuje se povećanje potražnje. Nissan će predstaviti Leaf,

rudarenje Ruda koja sadrži litij vadi se iz tla i kontrola Laboratorij u Boliviji za provjeru kvalibušenjem na visoravnima Anda arhiv business.hr tete proizvedenog litija arhiva business.hr

električni automobil za petero putnika, a GM hibridni Chevrolet Volt. "Vjerujemo da će se proizvodnja znatno povećati", tvrdi se u nedavnu izvješću konzultantske tvrtke Byron Capital Markets. U izvješću se dodatno predviđa godišnji rast 10,3 posto za litij do 2020. godine. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

otkriće jadarita

I Srbija potencijalni izvor litija U okolici Loznice pronađen je mineral jadarit u kojem se nalazi litij. To je poznato još od 2004. godine, kada je u okolici sela Jarebice i Slatina kod Loznice pronađen novi mineral koji sadrži litij. U donjoj jadaritskoj zoni nalazišta nalazi se oko 114,6 milijuna tona rude koja prosječno sadrži 1,8 posto

litij-oksida i 13,1 posto bor oksida. Tvrtka Rio Sava Exploration, dio multinacionalne tvrtke Rio Tinto Exploration, pokrenula je oprežna ispitivanja oko Loznice. Trenutačno se provode studije isplativosti, a procjenjuje se da bi za eventualni početak iskapanja trebalo proći pet do šest godina.

OGLAS

business plus 24 > dossier > materijali > internet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

šangaj I pomrčina sunca gleda se kroz Googleove naočale arhiva business.hr

Skupo povlačenje iz Kine nastavak priče Nakon što je, zbog cenzure i napada hakera, odlučio ugasiti svoj biznis u Kini, Google se našao u novim problemima: kineske tvrtke spremaju se od njega tražiti odštetu, a vlasti mu prijete kaznama Nastavlja se priča o izlasku Googlea iz Kine, a još nije sigurno hoće li se internetski div uspjeti izvući s kineskog tržišta bez posljedica. Naime, kako je Business. hr već pisao, Google se odlu-

čio povući nakon problema s cenzurom u toj državi, a kap koja je prelila čašu navodni su orkestrirani hakerski napadi i ugrožavanje sigurnosti e-pošte. Kineske tvrtke koje se bave oglaša-

vanjem na Googleu navodno su napisale pismo u kojem od te internetske tvrtke traže objavu planova rada u toj državi, a pokažu li se istinitim Googleove prijetnje o gašenju servisa Google.cn,

zatražit će i kompenzaciju. U pismu se tvrdi da od Googleove objave povlačenja trpe gubitke te da je svakodnevni posao "gotovo jednak nuli".

Autentično pismo

Još nije poznato koliko će se tvrtki žaliti, a dodatnu zbrku izazvala je tvrdnja da je direktor jedne od tvrtki samovoljno u potpisnike pisma (njih 27) dodao ostale tvrtke. Wall Street Journal citirao je anonimni izvor, koji je potvrdio da je pismo autentično, ali i da nisu sve potpisane tvrtke sudjelovale u njegovu sastavljanju. Google je prije dva mjeseca objavio da prestaje cenzurirati rezultate pretraživanja i da će to vjerojatno značiti gašenje poslovanja u Kini. Direktor Eric Schmidt prošlog je tjedna kazao kako se nada da će problem uskoro biti riješen, nakon razgovora s kineskim vlastima. No, u pismu tvrtke upozoravaju na to da nerješavanje problema predugo traje te da tvrtke gube novac i zaposlenike. U pismu se traži i kompenzacija za tvrtke, otpuštene zaposlenike i desetke tisuća korisnika koji su unaprijed platili reklame.

Google je kratko komentirao da je pismo primljeno i da se razmatra. Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine upozorio je Google da se mora pridržavati kineskih zakona i propisa, a to uključuje obavještavanje ministarstva o namjeri povlačenja. Još nije jasno znači li gašenje servisa Google.cn potpuno gašenje poslovanja tvrtke u toj zemlji ili će Google zadržati druge dijelove poslovanja, kao što su istraživački i razvojni centri. Financial Times objavio je prošlog tjedna da je Google 99,9 posto siguran u gašenje servisa Google. cn, a što će Google zapravo učiniti, vidjet će se uskoro jer internetski div mora do kraja mjeseca obnoviti svoju licenciju providera internetskog sadržaja, a to još nije učinio.

Obnova licencije

Naime, svi davatelji internetskih usluga u Kini moraju u ožujku obnoviti svoje licencije u ministarstvu industrije i informacijske tehnologije, a nekim se tvrtkama obnova licencije dopušta i u travnju. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

investor 26 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

Business tv Kapital Network, Petak 19. 3.

20:00 VIJESTI 20:15 KN INTERVJU 21:00 VIJESTI 21:15 POSLOVNI KURS Pregled tržišta BiH 21:45 VIJESTI 22:00 - THE NEW EDGE, magazin 22:30 VIJESTI 22:45 TECHNOLOGY TODAY Magazin 23:15 VIJESTI

Kapital Network, Subota 20. 3. 19:30 19:40 20:05 20:15 20:30 20:45 21:15 21:45 22:15

PREGLED TJEDNA KAPITAL ZNANJA KN REPORT PREGLED TJEDNA GLAM LX, magazin OBJEKTIV, magazin KN EDUKACIJA EUROPSKI DNEVNIK, magazin E- HRVATSKA , emisija

Kapital Network, Nedjelja 21. 3. 19:30 PREGLED TJEDNA 19:40 POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA, dokumentarni film 20:15 PREGLED TJEDNA 20:30 GLAM LX, magazin 20:45 KN INTERVJU 21:30 DRIVE IT, auto magazin 21:45 KAPITAL ZNANJA 22:00 PREGLED TJEDNA 22:15 OKRUGI STOL

PRIJEPOR U EU

Nijemci Grcima: Zovite MMF Grčki premijer Georgios Papandreu dao je tjedan dana roka ministrima financija zemalja EU i Europskoj središnjoj banci da se dogovore o načinu kreditiranja i financijske pomoći za Grčku. Odluku bi EU trebala donijeti na summitu koji je zakazan upravo za sljedeći tjedan. I dok su iz njemačkog ministarstva financija već po-

ručili da se, što se njih tiče, Grci slobodno mogu obratiti MMF-u, guverner ECBa Jean Claude Trichet i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy tome se oštro protive. Prema njihovu bi mišljenju uskakanje MMF-a pokazalo da Europska unija nije u stanju sama rješavati svoje probleme. Premija rizika na grčke desetogodišnje obveznice od studenoga prošle godine udvostručila se zbog straha da Grci neće biti u stanju pokrpati proračunski deficit. J. J.

predujam dividende

Uljanik plovidba isplaćuje 20 kn Uljanik plovidba svojim će dioničarima isplatiti predujam dividende u iznosu 20 kuna po dionici. Nadzorni odbor pulskog brodara na sjednici održanoj 17. ožujka utvrdio je privremene financijske izvještaje koji su pokazali da je ta tvrtka lani poslovala sa 54.630.410,20 kuna dobiti te podržao prijedlog direktora i je-

dinog člana Uprave te tvrtke Dragutina Pavletića da se dioničarima isplati predujam dividende od 20 kuna po dionici. Pravo na predujam dividende imat će svi dioničari koji će 31. ožujka biti upisani u SKDD, a on će biti isplaćen u roku 30 dana od donošenja odluke o isplati. Uljanik plovidba vjerojatno se na isplatu predujma dividende djelomično odlučila i kako bi neki njezini dioničari izbjegli plaćanje kriznog poreza, koji bi morali platiti da je dividenda isplaćena u cijelosti. N. R.

Ivana Gažić je šefica ZSE-a? NADZORNI ODBOR IZABRAO

Nakon dvaju natječaja Nadzorni odbor na čijem je čelu Plinio Cuccurin odabrao je novu Upravu, na čijem će čelu biti dosadašnja izvršna direktorica investicijskog bankarstva Hypo banke Nova predsjednica Uprave Zagrebačke burze trebala bi postati Ivana Gažić, dosadašnja šefica investicijskog bankarstva Hypo Alpe Adria banke, neslužbeno doznaje Business.hr iz krugova bliskih Zagrebačkoj burzi. Nadzorni odbor odlučio je kako službeno neće objavljivati imena novih članova Uprave dok Hanfa ne dobije zahtjev za suglasnost imenovanja. Nova je Uprava odabrana nakon što su prošlog tjedna agencije za head hunting Nadzornom odboru predstavile užu listu kandidata.

Motušić odlazi

Dosadašnja Uprava, u sastavu Roberto Motušić i Meli-

ta Marčeta, podnijela je u četvrtak ostavku. Dok će Marčeta ostati zaposlena na Zagrebačkoj burzi, Motušić više neće biti zaposlenik ZSE-a. Iako se u medijima najviše spekuliralo s imenom Joška Miliše iz Štedbanke kao najizglednijim kandidatom za predsjednika Uprave Zagrebačke burze, presudila je Hanfa, tvrde neki od izvora bliskih Burzi. Miliša tako, navodno, nije bio po volji Anti Samodolu, predsjedniku Uprave Hanfe.

Samodol ne želi Milišu?

Osim Miliše, navodnog favorita Marijana Palića iz brokerske kuće Auctor, koji je prošle godine

Ivana Gažić je prije dolaska na čelo investicijskog bankarstva u Hypo Alpe Adria banci bila zaposlena u Societe Generale Splitskoj banci kao zamjenica voditelja Poslovnog centra i voditeljice Odjela za strukturirano financiranje. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i završila MBA studij na Bledu SNIMIO hrvoje knez

započeo neuspjeli proces prodaje ZSE-a, najsvježije ime kandidata za člana Uprave koje je bilo poznato u medijima bilo je ono Saše Stankovića, koji je ne tako davno bio zaposlenik Hrvatske poštanske banke. Prvi, pozivni natječaj za novu Upravu Zagrebačke burze raspisao je prije

nekoliko mjeseci novoizabrani Nadzorni odbor Burze, ali on je poništen. Kako je rekao Ratko Bajakić, jedan od članova Nadzornog odbora, natječaj je bio poništen zbog nedovoljnog broja kvalificiranih kandidata. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

investor 27

REZULTATI U 2009.

Rast prinosa, pad prihoda

> kolumna

Poslovanje Božjakovine u 2009. godini bilo je opterećeno padom cijene izlaznih proizvoda, a repromaterijal je cjenovno ostao na razini iz 2008. godine. U skladu s time bilježi manje prihode vezane uz poslovanje tvrtke, kao i uglavnom nepromijenjene rashode. Tako su nezapamćeni prinosi pšenice, kukuruza i uljane repice polučili slabije rezultate. Ulaskom u Europsku uniju otvorit će se veće, ali i zahtjevnije tržište, a Ku-

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

tjevo i Božjakovina na takve izazove odgovaraju investicijama i okrupnjavanjem. Tijekom 2009. godine ostvaren je mali promet u trgovini dionicama Božjakovine, što je rezultat malog free floata dionica. Iako se ne uklapa u trenutačnu strategiju poslovanja, Uprava bi mogla razmisliti o eventualnom plasiranju dividendi dioničarima jer bi time potaknula interes investicijske javnosti.

MARKET INSIGHT

Božjakovina ima potencijal rasta

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Poljoprivredna tvrtka Božjakovina ima potencijal rasta koji proizlazi iz mogućnosti veće poljoprivredne proizvodnje, ali i na području proizvodnje električne energije iz bioplina. Prognoze vezane uz hrvatski turizam uglavnom su optimistične, a i ukidanje zabrane o nula promila ide tome u korist jer Kutjevo, koje je u vlasništvu Božjakovine, dobar dio proizvedenog vina ljeti prodaje turistima. Kutjevo je najvrjedniji dio imovine Božjakovine, koja drži 84,38 posto dionica tog proizvođača vina. Njihova povezanost determinira i valuaciju dionice Božjakovine, koja se ubraja među dionice koje su podcijenjene uglavnom zbog trenutačne nezainteresiranosti investitora za tržišna kretanja. Usporedbom tržišne kapitalizacije Kutjeva i Božjakovine dolazimo do vrijednosti koje upućuju na neproporcionalna tržišna kretanja. Neopravdan je odnos tržišne kapitalizacije Božjakovine, koji je 6,5 puta manji od tržišne kapitalizacije Kutjeva. Božjakovina ima ugovornu obvezu ulaganja u Kutjevo, a kao većinski vlasnik uživa u dobiti te tvrtke. Temeljni kapital Kutjeva u 2009. godini povećan je pretvorbom zadržane dobiti za 47.287.750 kuna. Zadržana dobit ostvarena 2006. i 2007. godine upisana je u temeljni kapital. Božjakovini je kao najvećem dioničaru Kutjeva pripalo 39.900.550 kuna, što je ona uložila u Kutjevo na ime investicijskih ulaganja. Na uloženi iznos Božjakovina je stekla 798.011 dionica Kutjeva. Hrvatski fond za privatizaciju priznao je ulaganje iz zadržane dobiti i produljio rok ulaganja do 2011. godine, uz obvezu ulaganja u društvo Kutjevo iz vlastitih sredstava u utvrđene namjene iznos od 69 milijuna kuna. Tim potezom Božjakovina dobiva dionice koje imaju vrijednost na burzi, povećava financijsku imovinu, ukupni prihod od financijske imovine i svime time utječe na dobit društva. Ispunila je i obveze ulaganja prema ugovoru o kupnji dionica Kutje-

Dionica poljoprivredne tvrtke Božjakovina ima potencijala za rast ako se uzmu u obzir tekuće poslovanje, vlasništvo nad Kutjevom i usporedna vrijednost Božjakovine s ostalim dionicama iz njezina segmenta poslovanja. Rizik pri posjedovanju dionice vezan je uz njezino delistiranje, koje je unatoč najavi odbio Nadzorni odbor va, a sinergijski efekt vidljiv je kroz kontinuirano povećanje kapitala dioničkog društva Kutjevo. Većina obveza Božjakovine odnosi se na kredite koje je Enver Moralić odobrio društvu, a zbog nelikvidnosti Božjakovina na tržištu smanjuje svoja potraživanja u odnosu na prethodnu godinu. Rezultat je to prodaje proizvoda sigurnim kupci-

ma uz adekvatno osiguranje instrumenata plaćanja. Preporučljivo je razmisliti i o dodatnom plasmanu dionica kako bi se omogućio veći broj dionica u rukama dioničara koji nisu među deset većih. Naime, 327 dioničara posjeduje dionice Božjakovine i trenutačno su oni ti od kojih se očekuje trgovanje.

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najveći dobitnik trgovačkog dana u Zagrebu bila je dionica zagrebačkog građevinara Dalekovoda. Ta je dionica porasla 0,95 posto, na 364,11 kuna. Dalekovodom je trgovano u uskom cjenovnom rasponu od 360,01 do 372 kune, pri čemu je ostvaren solidan promet od 2,5 milijuna kuna.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Adris grupa Croatia osiguranje d.d. Tankerska plovidba Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla, Atlantic grupa Adris grupa Belišće Luka ploče Ingra Petrokemija Jadroplov d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Ina-industrija nafte d.d. Institut građevinarstva hrvatske Kraš, prehrambena industrija Đuro Đaković holding Jadranski naftovod Istraturist Umag d. d. OT-optima telekom d.d. Končar - elektroindustrija Tehnika Liburnia riviera hoteli Transadria Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Viro tvornica šećera d.d. Maistra Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Privredna banka Zagreb Konzum Hidroelektra niskogradnja AD plastik SN holding IPK Kandit Franck prehrambena industrija, Đakovština Končar Arenaturis Karlovačka banka Zagrebačka banka Dom holding Čakovečki mlinovi Veterina d.d. HG Spot Luka Rijeka TOZ tvornica olovaka Tisak Laguna Novigrad Hoteli Baška Tvornica duhana Zagreb Badel 1862 Kutjevo Vjesnik Zvijezda Tehnomont montaža Viadukt Auto Hrvatska Fima validus Vupik Zvečevo, prehrambena industrija Magma d.d. Puljanka Adriatic Croatia International Club d. d. Proficio HTP Korčula Finvest Corp Jadranska banka PIK-Vinkovci Centar banka Lošinjska plovidba Pounje trikotaža Solaris Jadroagent TLM tvornica lakih metala Fima proprius d.d. Hrvatski duhani Atlas, turistička agencija DIOKI d.d

Najlikvidnija dionica u četvrtak ujedno je uzela i neslavnu titulu gubitnika dana. Naime, Hrvatske telekomunikacije pale su 1,31 posto, na 319,5 kuna. Najvećim domaćim telekomom trgovano je u rasponu od 319,5 do 324,79 kuna, uz što je ostvaren impresivan promet od gotovo devet milijuna kuna.

Najniža

Najviša

Zadnja

319.50 360.01 987.07 284.50 5,100.00 1,510.30 639.00 1,490.00 689.00 339.00 540.00 1,599.00 38.80 130.00 168.19 330.00 1,790.22 2,550.01 361.05 35.99 3,049.00 341.02 41.50 465.00 1,524.27 1,823.83 2,367.00 29.50 371.05 72.35 10.02 587.02 159.03 225.00 89.01 110.04 232.10 804.00 15.70 1,950.11 65.00 71.68 251.22 39.34 3,219.71 55.00 36.60 172.00 375.00 265.00 9.52 100.00 2,300.00 104.00 30.00 27.12 4,250.00 90.00 326.00 445.00 22.62 103.37 110.50 55.79 60.06 3,139.99 14.90 121.74 136.00 2,601.01 260.00 250.00 150.01 0.94 199.00 560.69 42.00 28.95 40.00 20.05 127.30

324.79 372.00 998.49 286.50 5,100.00 1,539.99 660.00 1,505.99 699.80 339.00 563.50 1,660.10 39.44 136.48 171.49 332.50 1,801.00 2,597.00 370.00 37.01 3,060.00 365.00 42.95 470.00 1,555.00 1,870.00 2,405.00 30.00 371.70 76.00 10.02 599.99 165.00 227.80 90.20 117.00 234.01 830.00 16.70 1,999.99 65.00 72.01 252.00 40.00 3,219.71 61.00 38.00 175.00 375.00 269.50 9.52 100.00 2,300.00 105.00 30.00 27.12 4,250.00 90.00 329.69 449.00 23.44 103.37 110.50 55.89 60.06 3,139.99 16.34 121.74 136.00 2,601.01 260.00 250.00 158.00 1.01 199.00 560.69 42.00 28.95 40.00 20.05 127.30

320.95 364.11 987.07 285.00 5,100.00 1,520.00 660.00 1,499.98 689.00 339.00 563.50 1,650.00 39.15 134.00 169.20 330.02 1,790.27 2,580.00 370.00 36.00 3,060.00 365.00 42.20 470.00 1,524.27 1,850.00 2,367.00 29.50 371.50 76.00 10.02 587.02 159.03 227.80 90.00 114.00 232.10 805.16 16.55 1,950.11 65.00 71.68 251.22 39.34 3,219.71 61.00 38.00 175.00 375.00 269.50 9.52 100.00 2,300.00 104.00 30.00 27.12 4,250.00 90.00 326.00 449.00 23.38 103.37 110.50 55.89 60.06 3,139.99 16.29 121.74 136.00 2,601.01 260.00 250.00 150.01 1.00 199.00 560.69 42.00 28.95 40.00 20.05 127.30

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 22.848.359,41 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.94% 0.69% -0.30% -0.52% 2.00% 0.00% 3.29% -0.33% -0.30% 0.00% -0.25% 6.07% 0.64% 0.00% -1.04% 0.00% -0.17% -0.19% 1.37% -1.37% 0.33% 0.00% 1.69% 1.95% -1.79% 1.43% -3.39% 0.00% -0.93% 3.90% -8.91% -0.34% -3.62% 3.55% -0.55% 3.64% -3.29% -0.60% -0.78% -2.49% 4.84% -0.13% -0.31% -1.16% 0.00% 1.67% 0.53% 1.45% -11.35% 2.47% -8.46% 0.00% 0.00% 3.95% -3.23% -9.60% 0.00% 0.00% -1.21% 2.75% 2.50% -4.73% -0.55% 0.70% -3.13% 3.96% 9.33% -1.96% 8.80% -3.63% -11.26% 0.00% -5.06% 5.26% 8.08% 0.12% 40.00% 1.94% -38.46% -9.07% 5.99%

27,990 6,875 1,213 3,795 200 620 1,033 359 772 1,560 761 237 9,259 2,630 1,786 846 141 85 484 4,144 44 358 3,074 249 73 59 34 2,555 199 970 7,235 115 343 215 515 396 179 50 2,226 18 529 386 110 586 7 360 397 84 35 45 1,189 100 4 87 300 319 2 93 21 14 207 45 41 70 61 1 199 25 22 1 10 10 15 2,052 9 2 25 20 12 20 1

9,029,578.64 2,515,413.28 1,201,800.00 1,082,828.56 1,020,000.00 942,900.00 678,532.74 537,118.68 532,884.55 528,840.00 421,775.65 389,711.65 362,656.68 347,471.70 303,431.03 279,544.35 253,550.68 218,350.81 176,995.63 149,643.15 134,274.84 129,902.32 129,118.06 116,835.00 112,311.11 108,797.93 81,285.51 76,555.45 73,899.70 73,139.67 72,494.70 68,801.29 55,217.39 48,646.16 46,171.93 45,093.66 41,572.21 40,694.05 35,784.80 35,517.10 34,385.00 27,694.95 27,645.20 23,281.80 22,537.97 20,567.35 14,795.39 14,609.00 13,125.00 11,934.00 11,319.28 10,000.00 9,200.00 9,085.00 9,000.00 8,651.28 8,500.00 8,370.00 6,901.35 6,270.00 4,794.26 4,651.65 4,530.50 3,907.30 3,663.66 3,139.99 3,107.05 3,043.50 2,992.00 2,601.01 2,600.00 2,500.00 2,266.13 1,999.45 1,791.00 1,121.38 1,050.00 579.00 480.00 401.00 127.30

Trž. kap. (mil kn) 26,282.13 835.20 1,377.48 1,933.47 1,568.75 952.11 382.80 1,997.45 1,701.83 3,259.79 656.09 367.31 293.62 447.71 276.93 1,788.71 17,902.70 409.14 508.24 116.53 2,273.11 1,706.37 119.01 1,208.90 288.79 559.89 68.06 56.66 515.15 831.77 138.72 11,197.27 3,610.44 142.12 377.96 310.08 165.97 343.94 17.44 59.90 141.86 95.99 16,090.24 293.76 338.07 112.54 12.54 1,046.58 75.00 643.19 148.48 28.64 747.06 78.22 171.79 28.79 426.09 24.15 148.92 297.12 63.16 155.62 34.01 272.42 63.40 348.73 63.74 51.91 84.01 311.14 82.48 71.06 99.37 2.67 122.93 62.15 77.28 57.99 33.71 38.18 514.55

CROBEX: -0,18% 365 dana Najniža Najviša 201.78 264.51 618.28 135.10 2,327.26 1,250.00 420.00 1,029.01 360.02 155.00 223.50 798.99 36.00 62.00 88.65 176.16 980.00 1,801.10 220.11 33.06 1,152.00 270.00 21.28 186.30 1,090.00 940.00 2,367.00 27.00 215.00 61.00 10.01 300.00 74.00 130.00 33.50 55.95 181.50 691.00 8.51 980.00 40.00 68.41 125.00 22.50 2,107.10 52.05 21.07 96.00 250.27 207.08 9.50 70.00 2,300.00 80.00 30.00 22.07 2,700.00 90.00 230.00 350.00 13.00 54.00 83.06 48.11 50.00 2,669.00 13.26 72.61 100.00 2,006.00 198.50 210.00 67.65 0.70 160.00 415.00 30.00 22.00 20.20 18.19 111.11

324.79 494.98 1,375.00 294.55 6,000.00 2,499.00 989.00 1,575.00 760.00 350.00 569.97 1,860.00 75.00 192.99 252.00 400.00 1,940.00 4,569.99 370.05 70.00 3,750.00 410.00 64.99 517.00 2,769.99 2,500.00 3,986.00 49.99 505.00 88.00 11.60 715.00 185.00 439.89 109.30 138.00 345.00 1,087.00 50.00 2,099.97 94.99 106.80 310.00 54.00 3,500.00 88.99 148.00 309.00 449.85 369.00 13.09 100.00 2,300.00 180.00 59.00 72.00 5,898.00 175.73 498.99 19,990.00 37.00 230.00 144.00 86.98 100.00 3,990.00 27.77 185.00 217.66 2,999.80 370.00 319.00 225.00 1.69 251.00 560.69 54.99 48.75 74.00 34.85 194.97

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG ZVTG SOS2E PETG KBMR SAVA MELR SNOG NF2R GRVG LKPG KDHR ATPG KDIR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA MERCATOR KRONA SENIOR NFD HOLDING GORENJE LUKA KOPER KD GROUP AKTIVA NALOZBE KD ID

BANJALUČKA BURZA ZPTP-R-A KRIP-R-A TLKM-R-A PLRP-R-A EINP-R-A RSRS-O-C PRVP-R-A AGKR-R-A RSRS-O-B KZPT-R-A VLTG-R-A

ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 KOZARAPUTEVI AD BANJA LUKA VELETRGOVINA AD GRADISKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1C FBIHKB PVNFRK3 FDSSR FBIHK1A JPESR FBIHK1B BIGFRK3

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB AGKS TIGR ENHL GMON JESV VPDU SJPT A2014 UNBN BIGZ A2011 GZPD A2013 TLFN

AIK banka a.d. Niš Agrovojvodina komercservis a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Energoprojekt holding a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno VP Dunav a.d. Backa Palanka Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Univerzal banka a.d. Beograd Bigz a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K GZP Dom a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Telefonija a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB RMDEN05 TEL GRNT ALKB MPT SBT STIL RMDEN08 TNB

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID BEROVO MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TUTUNSKA BANKA SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,00 119,00 23,40 105,21 300,00 11,92 195,50 160,10 7,70 3,50 13,60 21,75 44,00 4,70 5,64

66,00 120,20 24,00 105,40 306,00 12,05 200,00 160,50 7,73 3,60 14,20 21,90 45,00 4,70 5,68

66,00 120,20 24,00 105,25 306,00 12,05 200,00 160,50 7,72 3,50 13,75 21,90 44,90 4,70 5,66

Promet

valuta: EUR - euro 65,39 119,13 23,79 105,29 303,47 12,02 197,00 160,27 7,73 3,59 13,83 21,85 44,88 4,70 5,67

1,38 % 12730 -0,16 % 2439 1,65 % 8831 -0,07 % 1489 0,76 % 477 2,12 % 7775 2,97 % 402 -0,29 % 364 -0,26 % 4630 -3,05 % 5878 -1,29 % 912 0,64 % 486 2,16 % 217 2,17 % 1946 -0,35 % 1406

832.367,95 290.546,20 210.101,77 156.771,76 144.757,40 93.445,74 79.193,30 58.339,80 35.776,50 21.084,50 12.611,63 10.617,18 9.740,50 9.146,20 7.969,34

valuta: BAM - konvertabilna marka 4,50 4,50 1,36 4,99 7,50 27,00 1,65 0,20 27,10 0,74 0,30

4,55 4,51 1,37 5,00 8,00 27,50 1,65 0,20 27,10 0,74 0,30

4,55 4,50 1,36 5,00 7,50 27,50 1,65 0,20 27,10 0,74 0,30

4,55 4,50 1,36 5,00 7,75 0,27 1,65 0,20 0,27 0,74 0,30

1,11 % 0,00 % -0,73 % 0,00 % -0,13 % -1,79 % 10,00 % 0,50 % -0,04 % 0,00 % 0,00 %

16091 16000 36463 7860 3059 47343 2283 7500 4390 1500 3000

73.206,75 72.047,08 49.616,75 39.298,80 23.695,50 12.835,84 3.766,95 1.507,50 1.189,69 1.110,00 900,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 17,00 16,80 18,50 92,00 5,75 97,99 22,70 30,70 20,70 4,19

17,70 17,00 19,01 92,00 5,75 99,98 23,00 31,00 20,80 4,31

2.805,00 3.400,00 745,00 840,00 1.500,00 6.200,00 3.000,00 986,00 84,30 6.400,00 900,00 94,90 5.643,00 87,40 1.700,00

2.900,00 3.400,00 760,00 845,00 1.500,00 6.300,00 3.000,00 998,00 84,55 6.430,00 900,00 94,90 5.643,00 87,90 1.731,00

4.599,00 3.100,00 87,00 505,00 760,00 8.000,00 30.600,00 2.850,00 225,00 84,00 5.000,00

4.650,00 3.100,00 87,00 510,00 780,00 8.000,00 31.284,00 2.900,00 240,00 84,00 5.000,00

17,70 17,00 19,00 92,00 5,75 99,98 23,00 31,00 20,80 4,19

17,70 17,00 19,01 92,00 5,75 98,00 22,93 30,95 20,78 4,30

4,12 % 689101 12.196.590,70 0,00 % 360500 6.128.500,00 0,00 % 236068 4.487.197,17 -0,54 % 1000 92.000,00 4,55 % 8200 47.150,00 2,02 % 270 26.460,06 1,05 % 927 21.257,10 3,96 % 600 18.570,00 0,24 % 809 16.808,60 -4,77 % 3350 14.402,50

valuta: RSD - srpski dinar 2.893,00 3.400,00 749,00 845,00 1.500,00 6.202,00 3.000,00 988,00 84,53 6.406,00 900,00 94,90 5.643,00 87,85 1.711,00

2.893,28 3.400,00 749,32 844,72 1.500,00 6.202,47 3.000,00 988,20 84,51 6.405,71 900,00 94,90 5.643,00 87,76 1.711,44

1,54 % 27072 78.326.995,00 0,00 % 4233 14.392.200,00 -0,13 % 7275 5.451.285,00 -0,59 % 5520 4.662.881,00 7,14 % 1936 2.904.000,00 -0,77 % 467 2.896.555,00 -9,42 % 783 2.349.000,00 -0,20 % 1486 1.468.466,00 -0,05 % 11995 1.013.712,20 -1,52 % 105 672.600,00 15,38 % 491 441.900,00 0,02 % 4256 403.894,40 -10,71 % 68 383.724,00 0,14 % 3914 343.509,05 0,77 % 160 273.830,00

valuta: MKD - makedonski denar 4.650,00 3.100,00 87,00 510,00 780,00 8.000,00 31.200,00 2.860,00 240,00 84,00 5.000,00

4.602,14 3.100,00 87,00 506,54 764,16 8.000,00 31.041,52 2.865,36 232,97 84,00 5.000,00

1,10 % 615 2.830.316,00 0,56 % 495 1.534.500,00 0,00 % 11111 966.657,00 1,77 % 1624 822.620,00 3,28 % 949 725.190,00 0,00 % 85 680.000,00 2,72 % 21 651.872,00 0,06 % 224 641.840,00 7,75 % 2578 600.587,00 -0,53 % 6014 505.176,00 0,00 % 82 410.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

Goša montaža +7,14% Elektroprivreda Sarajevo +3,96% Makedonski Telekom Skopje +1,77% Zavarovalnica Triglav, +1,65% Krka +1,38%

Garant Futog

business.hr

Šipad komerc -5,26% NFD holding -3,05% Energoinvest Sarajevo -2,91% Hidroelektrana Trebinje -2,81% Gorenje -1,29%

Energoprojekt Beograd

+3,28 -0,59 Dionicom društva za proizvodnju dijelova za motore Garant iz Futoga u četvrtak se na Makedonskoj burzi trgovalo u vrijednosti 725.190 denara, a vrijednost dionice rasla je 3,28 posto. Cijena dionice se tijekom dana kretala od 760 do 780 denara, a najveća je cijena ujedno bila zadnja zabilježena u četvrtak. Najlikvidnija je na burzi bila dionica makedonskog farmaceuta Alkaloida kojom se trgovalo u vrijednosti 2,8 milijuna denara.

Dionica Energoprojekta iz Beograda u četvrtak je sa 4,6 milijuna dinara prometa bila četvrta na popisu najlikvidnijih izdanja na Beogradskoj burzi, a vrijednost dionica pala je 0,59 posto. Zadnja zabilježena cijena iznosila je 845 dinara. Najtrgovanija je s čak 78,3 milijuna dinara prometa bila dionica Aik banke, čija je vrijednost rasla 1,54 posto, a beogradski indeks BELEX 15 je nakon dvodnevna negativnog trenda u četvrtak konačno rastao, i to 0,76 posto.

REGIONALNI indeksi SBITOP BIRS -0,27% 915,35 948,98 +0,58% SBI20 FIRS -0,12% 1.580,93 3.868,50 +0,35% Belex15 MBI10 +1,40% 2.707,10 685,84 +0,76% Belexline MOSTE +0,20% 619,85 +1,14% 1.322,82 SASX10 NEX20 +0,01% 15.024,49 1.019,82 +0,48% Europski indeksi FTSE100 WIG20 +0,62% 2.465,98 +0,84% 5.655,34 DAX BUX +1,06% 23.780,70 -0,65% 6.034,13 CAC40 ATX +0,58% 2.603,70 +1,88% 3.961,94 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,03% srijedu 17. ožujka 2010. 1,434.90 američki indeksi +0,45% S&P500 +0,58% 10.733,67 1.166,21 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,47% srijedu 17. ožujka 2010. 2.389,09 DJIA

investor 30

DIONIČKI

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP meridian 20

90,9658

64,83

Raiffeisen HR dionice

74,7500

64,50

PBZ I-Stock

63,3100

61,46

NFD BRIC

28,3794

61,08

347,9138

59,10

ST Global Equity

51,7694

-14,67

FIMA Equity

87,6156

-8,51

Erste Total East

33,1300

-7,35

KD Victoria

15,8064

-0,86

C-Zenit

58,2696

4,35

MP-Bric HR

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP uravnoteženi

113,0163

38,42

Raiffeisen Balanced

154,9200

35,62

ZB global

141,2900

33,20

Agram Trust PBZ Global fond

71,1406

31,38

103,7600

31,34

InterInvest Balanced

59,9300

-34,77

ICF Balanced

130,8516

-17,42

HPB Dynamic

50,8524

-15,14

ST Aggressive

68,8624

-9,18

ST Balanced

188,8571

-8,09

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HI-conservative

11,0272

3,50

Select Eurobond

13,0163

5,23

Erste Bond

124,8000

6,34

HPB Obveznički

121,7166

7,76

ICF Fixed Income

135,7853

8,02

11,0016

3,13

124,0400

4,37

Select Eurobond

13,0105

5,37

HPB Obveznički

121,4198

7,27

ICF Fixed Income

135,2076

7,63

Erste Bond

HI-conservative

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Aureus US Equity MP-Mena HR MP-Global HR KD Nova Europa Raiffeisen World Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC AC Rusija PBZ I-Stock ZB euroaktiv NFD Nova Europa Platinum JIE Ilirika Azijski tigar OTP meridian 20 Select Europe C-Zenit KD Prvi izbor NFD BRIC ZB trend Aureus Equity MP-Bric HR OTP Europa Plus HI-growth HPB WAV DJE Prospectus JIE VB CROBEX10 PBZ Equity fond ZB aktiv HPB Titan OTP indeksni

www.hrportfolio.com Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn € € € € kn € kn kn € € € kn kn € € kn kn € € € kn kn kn kn € kn

122,7112 408,1785 288,6876 6,4962 100,9800 58,6300 100,9901 44,8718 63,3100 103,7500 124,7424 69,8310 55,3963 90,9658 10,7676 58,2696 12,2084 28,3794 128,3200 96,6735 347,9138 105,3422 8,5625 86,1457 65,3581 102,3226 86,5000 97,6000 68,3086 42,1824

1,69 1,53 1,31 1,01 0,97 0,93 0,90 0,82 0,81 0,79 0,76 0,71 0,70 0,63 0,62 0,57 0,56 0,48 0,46 0,45 0,42 0,41 0,38 0,36 0,35 0,32 0,27 0,27 0,20 0,18

10,91 4,19 6,06 6,92 7,00 7,50 N/A 12,45 7,96 4,38 6,74 1,23 5,75 6,69 5,05 4,16 6,37 9,86 7,24 -1,26 6,91 -0,60 3,66 6,17 4,22 N/A 5,97 4,02 1,58 7,45

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%) 4,83 -1,36 7,87 5,57 5,73 12,12 N/A 23,85 10,74 5,96 -3,28 3,67 4,50 0,17 0,04 -2,06 8,21 9,75 12,02 -4,82 10,29 -0,15 3,15 8,59 -3,09 N/A -2,77 1,28 4,90 -3,10

15,59 22,39 43,68 55,97 35,71 50,76 N/A 20,16 61,46 40,18 20,12 13,19 18,48 64,83 30,79 4,35 8,79 61,08 33,64 13,91 59,10 N/A 24,77 45,35 52,75 N/A 43,00 30,48 26,33 53,93

15,36 1,00 -16,50 -16,31 0,15 -21,20 N/A -23,27 -15,74 0,63 17,55 -13,44 -18,90 -4,90 0,85 -22,90 2,85 -17,42 3,43 -0,78 -6,68 N/A -1,91 -5,71 -12,71 N/A -3,15 -0,65 -13,39 -32,11

10,50 4,61 2,35 2,98 4,81 3,59 0,99 10,33 4,28 2,37 3,63 -1,48 3,05 5,03 5,18 3,11 6,00 4,81 5,47 -1,46 2,36 -2,12 2,54 4,77 3,24 2,32 4,68 0,40 -1,49 7,62

Imovina

Starost

Datum

7,857 9,356 5,644 18,825 35,883 32,292 11,543 9,079 211,040 156,889 9,056 5,304 4,640 20,910 53,394 6,290 5,006 10,632 130,801 77,563 11,208 8,118 72,297 9,923 27,751 2,478 450,353 540,024 17,830 128,438

1,43 2,03 1,81 2,42 6,46 2,24 0,20 3,02 2,67 5,87 1,37 2,49 2,82 1,88 8,75 2,08 7,10 2,96 7,39 4,30 2,02 0,66 8,06 2,54 3,13 0,16 4,53 3,73 2,65 2,22

17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi ZB global ST Aggressive Ilirika JIE Balanced HI-balanced C-Premium Allianz Portfolio PBZ Global fond KD Balanced Erste Balanced ST Balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced InterInvest Balanced HPB Dynamic Agram Trust HPB Global Aureus Balanced OTP uravnoteženi

€ kn € € kn kn kn kn € kn € € kn kn kn kn kn kn kn

141,2900 68,8624 147,4910 9,9757 6,0362 108,1327 103,7600 8,3163 121,0300 188,8571 154,9200 100,9100 130,8516 59,9300 50,8524 71,1406 105,4335 81,1465 113,0163

0,43 0,42 0,30 0,25 0,25 0,17 0,16 0,15 0,12 0,09 0,05 0,03 0,01 0,00 -0,07 -0,08 -0,21 -0,25 -0,66

4,98 -5,42 4,04 3,89 2,64 3,54 4,29 1,20 4,48 -4,61 5,70 N/A -2,41 -6,55 -6,38 0,78 -0,42 -0,69 -0,68

4,76 -13,46 -0,13 3,92 -0,43 4,54 -1,80 0,08 -0,71 -15,27 4,80 N/A -17,18 -8,85 -12,13 -4,74 -2,58 -5,10 -3,49

33,20 -9,18 18,31 16,02 4,54 N/A 31,34 23,23 11,94 -8,09 35,62 N/A -17,42 -34,77 -15,14 31,38 25,29 3,36 38,42

4,05 -7,98 9,82 -0,03 -14,92 N/A 5,56 -4,33 -0,22 9,25 5,97 N/A 3,83 -14,13 -17,33 -1,06 1,20 -5,54 2,92

3,05 -3,09 3,13 1,92 2,31 3,06 3,30 0,77 4,81 -1,86 5,47 0,91 1,96 -1,02 -7,41 2,20 -1,01 0,88 -0,99

758,647 4,432 47,982 66,135 13,835 6,503 318,155 12,857 112,754 16,083 336,422 5,000 15,025 1,958 23,839 10,956 117,104 23,385 45,394

8,71 4,48 4,15 8,06 3,12 0,85 8,51 4,17 9,16 7,18 7,55 0,02 7,88 3,36 3,55 1,68 4,45 3,67 4,26

17.03.2010 16.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 16.03.2010 16.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010

HI-conservative HPB Obveznički Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB bond OTP euro obveznički Select Eurobond PBZ Bond fond Capital One ICF Fixed Income

€ € € € € € € € kn €

11,0272 121,7166 167,0500 124,8000 155,5800 124,5266 13,0163 125,6500 152,2800 135,7853

0,15 0,12 0,11 0,11 0,10 0,08 0,08 0,07 0,07 0,04

2,31 1,78 3,89 4,30 2,43 2,08 1,12 3,06 3,92 1,54

4,01 3,28 8,48 6,72 5,99 7,40 2,81 4,94 5,65 3,38

3,50 7,76 16,99 6,34 12,86 13,51 5,23 10,22 8,38 8,02

1,22 4,51 6,79 4,24 5,21 5,29 3,29 4,58 8,11 3,85

2,65 1,93 3,83 4,23 2,42 1,79 1,08 4,40 2,56 1,43

6,074 43,262 207,476 78,508 126,061 8,963 7,342 49,022 11,915 86,228

8,06 4,45 7,81 6,79 8,71 4,26 8,15 7,02 5,39 8,09

17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010

PBZ Dollar fond PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani HI-cash ZB europlus Raiffeisen Cash ST Cash HPB Novčani Agram Cash Erste Euro-Money Agram Euro Cash Allianz Cash ZB plus ICF Money Market Select Novčani Erste Money VB Cash Platinum Cash OTP novčani fond

$ kn € kn € kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn

122,8000 129,9300 122,7800 136,0692 137,5746 141,0800 132,0665 129,0260 11,0567 102,6200 10,4196 105,9238 160,1000 137,9255 135,5420 134,8900 114,1849 100,8566 120,1044

0,04 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

1,14 1,03 1,38 0,68 0,87 1,37 1,27 1,60 1,17 1,30 1,12 1,19 0,84 7,37 0,44 0,97 0,91 -0,04 0,92

1,77 2,83 2,71 1,53 1,98 3,27 2,65 3,50 2,54 N/A 2,39 2,96 2,63 9,35 1,57 2,46 2,36 0,40 2,07

3,36 7,37 5,26 5,09 3,85 8,34 5,99 7,67 6,00 N/A N/A N/A 7,03 7,97 5,49 6,04 6,07 N/A 5,20

4,26 6,60 4,50 4,87 3,36 5,00 4,58 5,89 7,07 N/A N/A N/A 5,00 4,41 4,56 4,51 5,76 N/A 4,42

1,09 0,84 1,20 0,59 0,77 1,11 1,07 1,34 0,99 1,10 0,94 0,97 0,65 1,09 0,36 0,81 0,72 -0,36 0,78

29,944 1225,284 183,713 112,051 98,927 1194,565 38,195 240,269 59,120 261,237 38,800 113,873 2803,424 108,675 12,062 769,884 196,407 5,487 66,466

4,93 10,97 7,65 6,48 9,65 7,06 6,21 4,45 1,47 0,48 0,79 0,85 9,65 7,45 6,81 6,79 2,37 0,63 4,23

17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 16.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010 17.03.2010

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 19/3/2010 Subota 20/3/2010

KREDITIRANJE

REGIJA

Erste daje liniju za Bjelovarčane

Konačno dašak optimizma

Predstavnici Erste banke i Grada Bjelovara potpisali su ugovor o načinu provedbe kreditne linije "Bjelovarski poduzetnik 2010" vrijedne 10 milijuna kuna. Korisnici subvencije kamata na poduzetničke kredite su obrti, mala i srednja trgovačka društva, zadruge, profitne ustanove i obiteljska gospodarstva u stopostotnom vlasništvu hrvatskih državljana. A. Pa.

Sve su regijske burze u četvrtak zabilježile rast vrijednosti indeksa, a pao je samo banjalučki BIRS, i to 0,27 posto. Trodnevni pozitivan trend nastavili su slovenski SBI 20 i sarajevski SASX 10 koji su rasli 0,35 i 0,48 posto, dok je beogradski BELEX 15 nakon dva dana minusa porastao 0,76 posto. OGLAS

HAnfine statistike

Leasing u padu već 15 mjeseci Agregirana aktiva leasing društava DUGOTRAJNA IMOVINA NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA KRATKOTRAJNA IMOVINA ZALIHE KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA UKUPNA AKTIVA

31.12.’08.

31.12.’09.

28,394,641

25,033,280

42,175

29,378

13,065,276

10,832,490

6,454,735

8,331,755

94,751

278,295

3,597,473

4,785,137

35,067,935

33,665,809

*Na kraju razdoblja, u tisućama kuna Izvor: FINA

Ukupna imovina hrvatskih leasing društava krajem prošle godine iznosila je 25,03 milijarde kuna, što je 1,26 posto manje u odnosu na kraj četvrtog kvartala 2008. godine. Istodobno ukupna aktiva iznosi 33,4 milijarde kuna. Imovina leasing društava u padu je od kraja rujna 2008. do kraja 2009. godine, tj. prema dostupnim statistika već 15 mjeseci zaredom. Glavnina spomenutog iznosa, 12 milijardi kuna, otpada na dugotrajna potraživanja na osnovi financijskog leasinga. Sljedeća je bitna stavka materijalna imovina vrijedna nešto više od deset milijardi kuna. Polovicu materijalne imovine (5,4 milijardi kuna) predstavljaju osobna vozila, a imovinu vrijednu više od milijardu kuna leasing kuće imaju u gospodarskim vozilima, strojevima i opremi te u plovilima. Na dugotrajnu financijsku imovinu otpa-

da pak 2,15 milijardi kuna - milijarda i po od tog iznosa otpada na dane dugoročne zajmove. Kratkotrajna imovina 26 domaćih leasing kuća iznosi 8,3 milijarde kuna. Polovicu kratkotrajne imovine predstavljaju kratkoročna potraživanja po osnovi financijskog leasinga. Kratkotrajna financijska imovina leasing kuća iznosi gotovo tri milijarde kuna. Na strani pasive, kombinirana bilanca 26 hrvatskih leasing društava otkriva da su njihove ukupne obveze krajem prošle godine iznosile 26,4 milijardi kuna, gotovo milijardu i pol kuna manje u odnosu na kraj trećeg kvartala prošle godine Dugoročne su obveze ravnomjerno raspoređene u iznosima od 12 milijardi kuna na obveze prema povezanim poduzećima i obveze za dugoročne kredite banaka. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Najviše se u Beogradu trgovalo dionicom Aik banke Niš, koja je uz rast cijene 1,54 posto ostvarila 78,1 milijun dinara prometa, a druga na popisu najlikvidnijih bila je dionica Agrovojvodina komercservisa koja je ostvarila 14,3 milijuna dinara prometa. U Makedoniji je najtrgovanija bila dionica skopskog Alkaloida kojom se trgovalo u ukupnoj vrijednosti 2,8 milijuna denara, a Komercijalna banka bila je druga sa 1,5 milijuna denara prometa. B. S.

brojke

78,3

milijuna dinara prometa ostvarila je dionica Aik banke Niš

1,40 posto rastao je makedonski MBI 10

PRIJEVREMENO VESELJE

HANFINA STATISTIKA

Uljanik plovidba isplaćuje predujam dividende od 20 kuna

Imovina leasing društava pada već 15 mjeseci zaredom

Nadzorni odbor pulskog brodara je na sjednici održanoj 17. ožujka utvrdio privremene financijske izvještaje koji su pokazali da je ta tvrtka lani poslovala sa 54.630.410,20 kuna dobiti te podržao prijedlog direktora i jedinog člana Uprave te tvrtke Dragutina Pavletića da se dioničarima isplati predujam dividende od 20 kuna po dionici 26

Ukupna imovina hrvatskih leasing društava krajem prošle godine iznosila je 25,03 milijarde kuna, što je 1,26 posto manje u odnosu na kraj četvrtog kvartala 2008. godine 31

Dobitnici dana (ZSE) TLM +40,00% Proficio +9,33% Finvest Corp +8,8% Solaris +8,08% Hidroelektra +5,96% 31 Raste

Gubitnici dana (ZSE) Hrvatski duhani -38,46% Pik Vinkovci -11,26% Vjesnik -9,6% TOZ -9,27% Atlas tur. agencija -9,07%

12 Nema promjene

37 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom. 1,379.14 0,20% 148,88 0,08%

RobA Vrijed. Sirova nafta 82,93 Prirodni plin 4,24 Zlato 1.122,06 Srebro 17,42 Goveda 94,14

www.business.hr

Prom. 1,51% 2,76% 0,81% 0,68% 0,00%

Izvor: To One

Manjak ulagača opet spustio Crobexe NOVI MINUSI U ZAGREBU Redovan je promet u četvrtak dosegnuo 22 milijuna kuna, od čega je devet milijuna - 40 posto prometa - otpalo na HT, bez drugih uzbuđenja na tržištu Crobex je u četvrtak blago pao, uz nešto veći ulagački interes. Prikupljen redovni promet premašio je 22 milijuna kuna, a u društvo milijunaša uguralo se čak pet dionica. Indeksi su započeli blago pozitivno, no osjetila se neodlučnost ulagača. Stoga je i obujam trgovanja na razini uobičajenoj za ovo recesijsko vrijeme, rekla je na početku trgovinskog dana Ivana Hatvalić, direktorica Službe investicijskog bankarstva Štedbanke. Sukladno tome, referentni dionički indeks pao je 0,18 posto, na 2162,54 boda. Crobex 10 pao je 0,29 posto, na 1161,53 boda.

Dalekovod u plusu

Najveći dobitnik trgovačkog dana u Zagrebu bila je

dionica zagrebačkog građevinara Dalekovoda. Ta je dionica porasla 0,69 posto, na 364,11 kuna. Dalekovodom je trgovano u uskom cjenovnom rasponu od 360,01 do 372 kune, pri čemu je ostvaren solidan promet od 2,5 milijuna kuna. Najlikvidnija dionica u četvrtak ujedno je uzela neslavnu titulu gubitnika dana. Naime, Hrvatske telekomunikacije pale su 0,94 posto, na 320,95 kuna. Najvećim domaćim telekomom trgovano je u rasponu od 319,5 do 324,79 kuna, uza što je ostvaren impresivan promet od gotovo devet milijuna kuna. U društvo milijunaša ugurala se i redovita dionica Croatia osiguranja koja je porasla dva posto, na 5100 kuna. Svih 200 pro-

josip.jagic@business.hr

snimio darko marić

ATPL manji pola posto

Dionice Atlantske plovidbe i povlašteni Adris pali su oko pola posto. Dubrovački brodar dan je završio na razini 987,07 kuna, a povlašteni je Adris stao na 285 kuna. Obje su dionice ostvarile milijunski promet. Od poslovnih vijesti, iz Uljanik plovidbe objavljeno da je Nadzorni odbor (NO) prihvatio izvještaj o stanju i poslovanju te brodarske kompanije u prošloj godini,

Novi početak za ZSE?

Josip Jagić

DRAGUTIN PAVLETIĆ, predsjednik Uprave Uljanik plovidbe, čija je dionica u četvrtak porasla 3,28 posto

trgovanih dionica vlasnika je promijenilo uz cijenu od 5100 kuna, što je rezultiralo milijunskim prometom.

komentar

koju je zaključila sa 54,63 milijuna kuna dobiti. NO je dao i suglasnost na isplatu predujma dividende u visini 20 kuna po dionici. Predujam će se isplatiti svim dioničarima prema stanju na vlasničkim računima kod SKDD-a na dan 31. ožujka 2010. godine, i to u roku 30 dana od usvajanja odluke o isplati predujma. Ulagači su odmah uračunali dividendu u cijenu dionice Uljanik plovidbe dividendu, pa je ona skočila sa 639 na 660 kuna, uz promet u iznosu 678.000 kuna. Nikola Sučec

adzorni odbor Zagrebačke burze u kojem glavnu riječ vodi Marijan Palić, član brokerske kuće Auctor, odabrao je novu upravu ZSE-a. Na njezinom će čelu biti u javnosti slabo eksponirana Ivana Gažić, šefica investicijskog bankarstva Hypo Alpe Adria banke, unatoč tome što se očekivalo da će novi predsjednik Uprave ZSE-a biti Joško Miliša, dosad u javnosti najčešće spominjan kao favorit Marijana Palića. No, kako tvrde upućeni u priču, Miliša, u javnosti spominjan u kontekstu istrage slučaja prodaje hotela Alan, nije dobio zeleno svjetlo Ante Samodola, koji je, doznajemo, imao primjedbe i na sastav samog novog NO-a burze. Hoće li se Gažić pokazati boljim od često osporavanog Roberta Motušića, koji je iznimno popularizirao Burzu, vidjet ćemo. Bez predrasuda pratit ćemo njezin rad, kao i poteze vezane uz kupnju dionica SKDD-a. Budući da ih nije želio kupiti za ZSE, Motušić je morao otići.

nikola.sucec@business.hr

Hoće li se promet na ZSE-u uspjeti odlijepiti od najnižih razina od početka ožujka, pratite na...

http://business.hr