Business.hr broj 639 by Business.hr

SPAS ZA TEKSTILCA 14

Pataftin T7 Vis novi kupac Duge Rese

SLIJEDI REZANJE PLAĆA

utorak 18/5/2010

broj 639 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

sata prije isteka roka

Nema ponuda za škverove

UOČI OTVARANJA PONUDA 6-7 Nakon što je na posljednjem natječaju prodano tridesetak dokumentacija za šest brodogradilišta, od čega su pristigle dvije nevažeće, ovaj je put otkupljeno samo desetak ponuda. Mogućnost predaje ponude za jedan škver najavio je samoborski Div, a među potencijalnim su ponuđačima China Investment Corporation i austrijski A-tec Industries

Za sto tisuća kuna zaobilaze preprodavače delicija

Organizacija komercijalne verzije sajma Proizvodi hrvatskog sela - čije troškove snose sami izlagači s oko 800 kuna kotizacije za tri dana - košta oko sto tisuća kuna, ali time mali proizvođači dolaze izravno do kupaca jer im je teško plasirati robu u trgovinama zbog nedovoljnih količina, a prodavači delicija uzimaju maržu od dvjesto do tristo posto 4

info&stav

indikator

2-3 Oporavak GM-a

business.hr

General Motors, jedna od najvećih žrtava globalne krize, izvijestio je o dobiti od 865 mil. dolara u prvom tromjesečju 2010., prvi put od 2007. U prvom lanjskom tromjesečju imao je gubitak od gotovo 6 mlrd. dolara, prošlog ljeta morala ga je spašavati američka vlada a sada je zabilježio rast prihoda čak 40% u odnosu na prošlu godinu.

Zagreb na dnu ekoljestvice Kopenhagen je europski grad u kojemu se najviše poštuju ekološki standardi. Slijede Stockholm, Oslo, Beč i Amsterdam, a Zagreb 26. na ljestvici 30 europskih gradova u Siemensovoj studiji o ekološkoj održivosti europskih gradova. Smjestio se između Praga (24.) i Istanbula (25.) te Beograda (27.) i Bukurešta (28.)

Utorak 18/5/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1527 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

HORVATINČIĆEVO GRADILIŠTE POD OPSADOM

Aktivisti probili ogradu i blok Varšavsku U Varšavskoj ulici jučer ponovo opsadno stanje i kaos. Stotinjak prosvjednika srušilo je zaštitnu ogradu na gradilištu za rampu koja bi trebala voditi u garažu projekta Cvjetni prolaz investitora Tomislava Horvatinčića. Nakon rušenja ograde građani su gazili po njezinim metalnim dijelovima uzvikujući 'Ne damo Varšavsku!'. Na mjesto događaja stiglo je i nekoliko desetaka interventnih policajaca koji su priveli jednog, najgorljivijeg prosvjednika dok su ostali aktivisti odlučili sjediti u Varšavskoj i spriječiti ulazak Horvatinčićevih kamiona na gradilište. Ograda oko gradilišta duž cijele ulice postavljena je ranom zorom, pod budnim okom policije i uz odobrenje Gradskog ureda za prostorno uređenje te dozvolu Ministarstva graditeljstva koje je prethodno odbilo

sve žalbe stanara. "Ovo je najčvršća ograda u povijesti građevinarstva u Hrvatskoj. Nije riječ o pravnoj nego interesnoj odluci Ministarstva, što se vidi i na ploči gdje piše da je projektant IGH u kojem je ministrica Marina Matulović-Dropulić među većinskim dioničarima", rekao je prije probijanja ograde Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, jednog od organizatora prosvjeda. Iz nadležnog su ministarstva poručili da je „s takvih pozicija nemoguć dijalog sa Zelenom akcijom o tome da se jedna gradska investicija koja ima sve dozvole Grada zaustavlja na pitanju privremenog zauzimanja javne površine za vrijeme izgradnje prilazne rampe“. U Ministarstvu graditeljstva navode da su odbili žalbe stanara jer

je Gradski ured za prostorno uređenje uklonio sve nedostatke te osigurao gradilište za rampu po propisima. Premda na ulicama grada koji vodi vlada kaos, gradonačelnik Milan Bandić pere ruke i kaže da „nije arbitar da bi odlučivao tko može graditi, a tko ne“. Prije dva je mjeseca dobio zaduženje od Gradske skupštine da

s investitorom Tomislavom Horvatinčićem pokuša ponovo pregovarati o projektu i smanjenju broja garažnih mjesta, što bi isključilo izgradnju rampe u Varšavskoj. „Poštujem preporuke Gradske skupštine, ali Zagreb nije moj privatni posjed niti je to moja investicija“, kazao je jučer Bandić odgovarajući na pita-

NATO 2020.

Nakon 10 godina NATO dobiva novu strategiju Po prvi put od 1999. NATO

priprema svoju novu strategiju. Nacrt koji je jučer predstavila skupina stručnjaka predvođena bivšom američkom državnom tajnicom Madeleine Albright morao je uzeti u obzir ne samo promjenjeno stanje sigurnosti već i različite analize opasnosti koje prijete. "NATO mora biti dovoljno fleksibilan i efikasan kako bi mogao djelovati i na velikim udaljenostima", naglasi-

la je Albright. Premda NATO ne isključuje nove akcije izvan teritorija članica, prema primjeru u Afganistanu, glavni tajnik Rasmussen je ipak poručio da "NATO nema ambicije postati svjetski policajac“. Kratkoročni ciljevi su dobiti rat u Afganistanu, proširenje odnosa s Rusijom, odgovor na opasnost koju prema mišljenju NATOa donose iranske rakete kao i sigurnost 28 članica saveza. Ključni dio novog koncepta pod

naslovom "NATO 2020" predstavlja anti-raketni sustav obrane kao dio NATO-ovih misija, stoji među ostalim u dokumentu od 55 stranica. Pri tome ekipa stručnjaka računa i na intenzivnu suradnju s Rusijom. Obzirom na financijsku i gospodarsku krizu u zemljama članicama Francuska je danas ponovila svoje sumnje u financiranje antiraketnog štita. Rasmussen je naveo da za je pokrivanje dodatnih troškova za antiraketni štit potrebno

izdvojiti 200 milijuna eura. Zbog sve veće kritike zbog djelovanja u Afganistanu NATO želi javnosti bolje objasniti što tamo radi. "Upravo u vremenima tijesnih financija javnost ima pravo saznati za što se troši novac poreznih obveznika", upozorila je Albright. Na temelju predstavljenog NACRT za izradu strategije predstavila je Madeleine Albright arhiva business.hr

››

biser dana

brojka

Premali broj ljudi u postojećim upravama doslovno pada s nogu od posla, pa bi nove investicije trebalo realizirati zasebno ministarstvo

Ivica Toljan, bivši član Uprave HEP-a i predsjednik HSLS-ova odbora za energetiku i okoliš, obrazlažući u Novom listu zahtjev za zasebnim ministarstvom energetike snimio sa©A ∆ETKOVI∆

kiraju

22,7

milijardi dolara ulaganja u ovoj godini planira južnokorejski elektronički div Samsung Electronics. U 2010. planira zaposliti 10.000 novih djelatnika. Trenutačno zapošljava oko 188.000 ljudi u 185 pogona u 65 zemalja

uvodnik

Preprodavači zemljišta nam se rugaju Maja Grbić maja.grbic@business.hr

ORGANIZIRANI BUNT Stotinjak prosvjednika sudjelovalo je u rušenju zaštitne ograde na gradilištu za rampu koja bi trebala voditi u garažu projekta Cvjetni prolaz Snimio S. ∆ETKOVI∆ nje zašto ne poštuje preporuke Gradske skupštine. Nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

prijedloga glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen razradit će u suradnji sa 28 članica NATO-a i službeni prijedlog za novu strategiju saveza. Strategija iz 1999. sastavljena nakon pada Berlinskog zida i završetka Hladnog rata odnosila se prije svega na ulogu očuvanja mira u BiH i na Kosovu. A. L.

ek mu je dvadeset godina, radi u poljoprivredi i redovni je student, a najbolje od svega je što mu je želja ostati i raditi na obiteljskom imanju. I to bez obzira što je već na vlastitoj koži osjetio kako za uspjeh nije dovoljno samo pošteno raditi.

"Ostao sam bez teksta. Dvaput smo se natjecali

na državnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta, ali su se općinari smijali našem projektu jer smo naveli da na svakih pet hektara možemo zaposliti jednu osobu. Susjed je na kraju dobio 45 hektara zemlje koju je u roku dva mjeseca prodao po dvaput višoj cijeni. Iako je to zabranjeno, postoje 'cake'. Prodaja se ne provede katastarski, ne provede se kroz papire, i novi vlasnik uđe na posjed kao u podzakupu, ali to je u praksi prodaja. Fiktivni je kupac u drugom krugu dobio još 50 hektara zemlje. Tu sam ostao bez teksta. Nema ni jednog zaposlenog, stanuje u gradu, a ja sam mlad, obrazujem se za to što radim i ne planiram se seliti odavde", ispričao mi je mladić kojega sam u ponedjeljak srela na

››

Dvaput smo se natjecali za prodaju poljoprivrednog zemljišta, ali su se općinari smijali našem projektu jer smo naveli da na svakih pet hektara možemo zaposliti jednu osobu. Susjed je na kraju dobio 45 hektara zemlje koju je u roku dva mjeseca prodao po dvaput višoj cijeni

sajmu koji je na središnjem zagrebačkom trgu okupio proizvođače autohtonih proizvoda hrvatskog sela.

Umjesto državnog zemljišta, čija je početna

cijena iznosila 15.000 kuna po hektaru, mladićeva obitelj sada plaća zemlju od pet do šest tisuća eura za hektar. Trenutačno proizvode 15 ki-

lograma kozjeg sira na dan, a kako bi povećali proizvodnju, potrebno im je barem 40 hektara zemlje. Tada bi mogli imati 400 koza, zaposlili bi još ljudi i proizvodili 150 kilograma sira na dan. Međutim, takav je plan lokalnim dužnosnicima zazvučao kao znanstvena fantastika pa su na dva natječaja dobili

ukupno tri i pol hektara zemlje. I u glavama lokalnih moćnika pravi poduzetnički duh krije se u onome koji namjerava preprodati, a ne proizvoditi. Iako je ovo samo jedna u moru sličnih poljoprivrednih priča, ovaj mladić i njegov žar impresionira, i nadam se da će ga drugi put oni koji trebaju shvatiti ozbiljno.

tema 4-5

PROIZVODI HRVATSKOG SELA Komercijalna verzija sajma tradicionalnih delicija i rukotvorina iz cijele Hrvatske na zagreb

Za sto tisuća kuna preprodavače deli Organizacija komercijalne verzije sajma Proizvodi hrvatskog sela - čije troškove snose sami izlagači s oko 800 kuna kotizacije za tri dana - košta oko sto tisuća kuna, ali time mali proizvođači dolaze izravno do kupaca jer im je teško plasirati robu u trgovinama zbog nedovoljnih količina, a prodavači delicija uzimaju maržu od 200 do 300 posto Komercijalna verzija sajma Proizvodi hrvatskog sela, koju financiraju sami izvođači, okupila je 130 proizvođača tradicionalnih delicija i rukotvorina iz cijele Hrvatske na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Gužva je nastala već nakon otvaranja u ponedjeljak, a događaj traje do srijede, 19. svibnja. "Na redovnom, velikom sajmu oko 360 proizvođača izlaže besplatno jer se sajam održava uz podršku sponzora. Prošle smo godine proveli anketu i na zahtjev samih proizvođača i potrošača odlučili dodatno organizirati komercijalne sajmove na kojima izlagači plaćaju kotizaciju. Prošle smo godine tako imali dodatni sajam za božićne blagdane na Tomislavovu trgu i proljetni sajam u Boćarskom domu, a sad prvi put i na Trgu bana Jelačića", objasnio je Damir Kovačić, direktor Agrarnog savjetovanja, tvrtke koja i organizira sajam posljednjih devet godina u Zagrebu.

Sele na more

Organizacija sajma košta oko sto tisuća kuna, a troškove pokrivaju sami izlagači plaćajući kotizaciju od oko 800 kuna za tri dana. Kovačić je najavio i pilot-

Miljenko Čavlina sa suprugom Marijom Čavlina vodi poljoprivredni obrt Prominka u mjestu Marasovine pored Knina, bave se pčelarstvom i proizvodnjom meda, mednih likera, mednog octa i sl.

Damir Kovačić, direktor tvrtke Agrarno savjetovanje koja organizira sajam i profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu

projekt u suradnji s Ministarstvom turizma u sklopu kojega se slični sajmovi planiraju ovoga ljeta organizirati u Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Opatiji i Sinju. "Ovakvi proizvodi ne mogu doći na police trgovačkih lanaca zbog premalih količina i previsokih cijena. Prodaju se u specijaliziranim dućanima delicija, ali uz marže od 200 do 300 posto pa se najviše isplati direktna prodaja na sajmovima i kućnom pragu", govori Kovačić. Među izlagačima je bila Ivana Rožić koja se sedam godina bavi proizvodnjom beskvasnog, integralnog kruha. Od toga posla, kaže,

živi cijela obitelj s troje djece, a u posao polako uključuju i dvije starije kćerke. Proizvodni pogon smješten je u Karlovcu.

Kemijanje s medom

"Kruh tri puta tjedno vozimo u 20 zagrebačkih trgovina. Koristimo žitarice iz ekološkog uzgoja i meljemo ih na vodenici u selu Korana pokraj Plitvičkih jezera", govori Ivana Rožić ističući kako ljudi sve više paze na zdravlje i zato im ne nedostaje stalnih kupaca. Na sajmu se mogu naći i novi proizvodi poput octa od meda i specijalnog meda s orasima, travama i tinktu-

rama, za koji njihov proizvođač Miljenko Čavlina tvrdi da djeluje kao prirodna viagra. "Ocat od meda razvili smo u suradnji s Veleučilištem Marko Marulić iz Knina i agronomskim fakultetima u Zagrebu i Splitu. Supruga Marija je inženjerka kemije i cijeli život nešto 'kemija' pa su tako i nastali naši proizvodi od meda", objašnjava Čavlina. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Marko Becker sa suprugom Brankom Petrunić - Becker vodi obrt za dimljenje ribe

a Proizvodi hrvatskog sela okupila je 130 proizvođača bačkom Trgu bana Jelačića

Utorak 18/5/2010

STUDIJ UZ KOZE

Perkovići: Mogli bismo i 10 puta više Obitelj Ivana Perkovića iz Rakitovca pored Vinkovaca 25 godina bavi se uzgojem koza i proizvodnjom pet vrsta kozjeg sira, a posljednje tri godine intenzivnije ulažu u proizvodnju i njezinu modernizaciju. Prošle su im godine odobrena bespovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za uvođenje HACCP sustava, ali su na kraju sredstva stigla prepolovljena. "Odobreno nam je 400, a na kraju smo dobili 200 tisuća kuna, ali izvući ćemo se, uložit ćemo vlastitih

350 tisuća kuna", govori mladi poljoprivrednik iz Rakitovca dodajući kako, uz posao na imanju, redovito studira. Osim roditelja, u poljoprivredi radi trojica braće. "Zasad proizvodimo 15 kilograma sira na dan. Kad bismo imali 40 hektara zemlje, mogli bismo zaposliti još sedmero ljudi na farmi i proizvoditi 150 kilograma sira na dan, ali nismo uspjeli dobiti dovoljno poljoprivrednog zemljišta na općinskim natječajima", priča mladi Perković.

Ivan Perković, druga generacija obitelji Perković iz Rakitovca pored Vinkovaca, bave se uzgojem koza i proizvodnjom kozjeg sira

Dubravka Poturica sa suprugom Robertom Poturicom vodi OPG za proizvodnju lavande i proizvoda od lavande u mjestu Turan pored Karlovca

Ivana Rožić sa suprugom Želimirom bavi se proizvodnjom beskvasnog, integralnog kruha. Tvrtka Rožić proizvodnju vodi u karlovačkom pogonu

Snimio saša Ćetković

a zaobilaze icija

business.hr

tema 6-7

UOČI OTVARANJA PONUDA Rok za predaju ponuda za šest drž nakon raspisivanja natječaja - i počinje otvaranje ponuda, ali pitanje

24 sata prije istek

nema ponuda za brodog Nakon što je na posljednjem natječaju prodano tridesetak natječajnih dokumentacija za šest brodogradilišta, od čega su pristigle dvije nevažeće, ovaj je put otkupljeno samo desetak ponuda. Mogućnost predaje ponude za jedan škver najavio je Div, a među potencijalnim ponuđačima su China Investment Corporation i austrijski A-tec Industries Uoči otvaranja ponuda za kupnju brodogradilišta u srijedu, neslužbeno doznajemo, Hrvatskom fondu za privatizaciju još nije pristigla nijedna. Iako je rok za prikupljanje ponuda prvotno trebao trajati dva mjeseca, a nakon toga je produljen za mjesec i pol, ponude će, ako ih bude, pristići u pet do dva. U srijedu u 14 sati bi se, naime, u HFP-u trebale početi otvarati ponude za kupnju brodogradilišta. U prvome krugu bilo je otkupljeno tridesetak natječajnih dokumentacija, a pristigle su samo dvije, i to nevažeće. Ovaj je put otkupljeno znatno manje dokumentacija, desetak, a nitko se od potencijalnih ponuđača dosad nije profilirao kao favorit.

Vreća bez dna

Šest brodogradilišta je na bubnju, od čega četiri za jednu kunu, ali cijena je za novog vlasnika znatno viša.

Stotine milijuna eura potrebno je uložiti u restrukturiranje brodogradilišta, tehnološku obnovu te zbrinjavanje eventualnog viška radnika. Nitko se u tu "vreću bez dna" očito ne želi baciti bez puno vaganja za i protiv. Najviše se ipak očekuje od domaćih ponuđača, prvenstveno samoborske tvornice vijaka Div. Iako je Div otkupio dokumentaciju za četiri brodogradilišta, ponudu će na koncu dati samo za jedno, ali i o tome će, kazao nam je Darko Pappo, član uprave Diva, odlučiti u zadnji tren. Philip Zepter i ovaj je put u igri za brodogradilište Kraljevica, ali kako uvjeti iz prvog kruga privatizacije nisu znatno promijenjeni kada je u pitanju vlastiti doprinos u restrukturiranju, zbog čega ni prvi put nisu dali ponudu, male su šanse da će se ovaj put odlučiti na to. Velike je nade Vlada ovaj

brojke

300

milijuna kuna potpora odobrila je Vlada brodogradilištima samo u 2009.

6,5

milijardi kuna premašili su akumulirani gubici brodogradilišta

put polagala u strane investitore, nakon roadshowa po Koreji i Kini, ali ni to nije polučilo željene rezultate. Samo je jedan potencijalni kupac s tih tržišta, točnije China Investment Corporation, otkupio natječajnu dokumentaciju, i to za riječki 3. maj. Među novim interesentima je i A-tec Industries, austrijska metalurška kompanija koja je također otkupila dokumentaciju za 3. maj.

Splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić opet je u igri za Brodotrogir. No, po svemu sudeći, njegova ponuda neće se mnogo razlikovati od ponude koju je dao u prvom krugu, a ona je odbijena jer nije ispunjavala uvjete natječaja.

Hoću-neću

Za Brodotrogir ovaj je put dokumentaciju otkupio i poduzetnik Danko Končar,

i to samo tjedan dana prije isteka roka za predaju ponuda, iako je prije tri tjedna Končar izričito kazao da se ne isplati ulagati toliki novac u hrvatska brodogradilišta. Brodotrogir je inače jedino brodogradilište za kojim Končar u prvom krugu uopće nije pokazivao interes pa je upitno hoće li dostaviti ponudu. I ovaj je put uspjeh privatizacije očito na kocki. Ako

žavnih brodogradilišta istječe sutra u 14 sati - tri i pol mjeseca e je hoće li Hrvatski fond za privatizaciju uopće dobiti koju

ka roka:

gradilišta

Škverovi nisu konkurentni, pomirite se s tim KARSTEN HEILEMAN, KPMG-ov konzultant za restrukturiranje Snimio saša Ćetković

Karsten Heileman direktor je KPMG-a za restrukturiranje kompanija u Rusiji i Zajednici nezavisnih država, a tijekom devedesetih sudjelovao je u restrukturiranju dvaju velikih sjevernonjemačkih brodogradilišta - Bismarcka i Stralsunda. Njegova iskustva nisu pozitivna i iz komentara se dade zaključiti da se brodogradnjom ne isplati baviti. u 2009. brodogradilištima je dala oko 300 milijuna kuna, a akumulirani gubici premašili su 6,5 milijardi kuna. Financiranje je otežano, banke ne odobravaju kredite bez državnih jamstava, a likvidnost je ozbiljno ugrožena. Bez promjene vlasnika, slažu se stručnjaci, teško je očekivati održivo restrukturiranje. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Utorak 18/5/2010

INTERVJU: KARSTEN HEILEMAN

KPMG-ov konzultant za restrukturiranje Karsten Heileman, koji je devedesetih godina sudjelovao u restrukturiranju dvaju velikih njemačkih brodogradilišta, smatra kako je ulaganje u restrukturiranje brodogradilišta samo odgađanje rješavanja problema

ne uspije, što je jako izgledno u nekim brodogradilištima, uprave škverova pripremaju vlastite planove restrukturiranja jer je alternativa dokazati Europskoj komisiji da brodogradilišta mogu opstati bez državnih subvencija i bez novog vlasnika. Prvi put, prije nekoliko godina, u to nisu uspjeli uvjeriti Komisiju. U međuvremenu je država nastavila uplaćivati potpore i samo

business.hr

Što su najvažnije lekcije u procesu restrukturiranja brodogradilišta koje bi i hrvatska Vlada trebala naučiti u privatizaciji brodogradilišta? - Mi smo krenuli od dna i kroz investicijske programe napravili, uvjetno rečeno, nova brodogradilišta. Zatvorili smo stara i u nove tvrtke preselili dio zaposlenih. Dakle, uspostavili smo i program isplate otpremnina. Iskreno rečeno,

ta ista brodogradilišta i dalje su u problemima i već su dvaput mijenjala vlasnika. Gledajući unatrag, jedna od najvažnijih stvari je osmisliti održivi plan poslovanja: kakve točno brodove gradite i s kim se natječete i na temelju toga odlučiti vrijedi li ta brodogradilišta privatizirati i subvencionirati. Nitko neće doći i kupiti brodogradilište za puno novca, već vi morate dati novac da bi brodogradilište netko uzeo. Problem naših brodogradilišta golemi je akumulirani gubitak od najmanje 6,3 milijarde kuna prema podacima od prošle jeseni te subvencije koje se svake godine mjere u stotinama milijuna kuna. U nas se čini kao da što više novca uložite u brodogradilište, ono proizvodi više duga. Kako ste uspjeli pronaći ulagače? - Slično kao i u Hrvatskoj, imali smo agenciju za privatizaciju. Agencija je unajmila konzultante koji su tražili zainteresirane kupce, a oni su dolazili i sami. Govorili su: 'Htjeli bismo kupiti brodogradilište, ali ono proizvodi gubitke, morate nam pomoći.' Cijela je privatizacija obav-

ljena preko negativne kupovne cijene. Na kraju date puno novca da biste privukli nove ulagače, održali brodogradilišta na životu i zadržali zaposlene. Novi vlasnik obveže se zadržati zaposlene još neko vrijeme. Ali kad vidite što ste napravili i koliko ste uložili, morate se pomiriti s time da samo odgađate rješavanje problema. Ako niste u stanju osmisliti kompetitivan model za rad nakon privatizacije, osuđeni ste na propast. To je stara priča, uzmite primjerice Tajvan ili Južnu Koreju. Osim što imaju ekspertizu, imaju i državne subvencije prije svega kroz državne banke koje im daju jeftinije kredite. U Europskoj uniji puno se raspravljalo o tome kako subvencionirati brodogradilišta i omogućiti im da budu konkurentna u odnosu na azijske zemlje. I treba se pomiriti s time da nije moguće da budu konkurentna. U Europi je protiv konkurentnosti brodogradilišta i cijena proizvodnje i cijena financiranja. Na kraju, tu su i europska pravila o subvencioniranju koja ne idu na ruku brodogradilištima. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/5/2010

POJAČANJE

Boris Uzelac ulazi u Upravu CO-a Zagreb. Croatia osiguranje (CO) u ponedjeljak je održalo sjednicu Nadzornog odbora na kojoj je izabran novi član Uprave društva. Kako Business.hr neslužbeno doznaje iz krugova bliskih Croatia osiguranja, u Upravu društva izabran je Boris Uzelac, dosadašnji direktor općih i pravnih poslova u CO-

u. Vlada je CO-u još potkraj prošloga mjeseca predložila odabir Uzelca u Upravu. Uzelac bi tako uz Zdravka Zrinušića i Silvanu Ivančić, unuku državne revizorice Šime Krasić, trebao postati treći član Uprave najveće domaće osiguravateljske kuće. Do mjesta u Upravi tog HSLS-ovca još samo dijeli odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Osim toga, na dnevnom redu našlo se i davanje suglasnosti na Odluku o sazivanju 33. Glavne skupštine CO-a. N.

ODLUKA

AZTN odobrio HT-ovu kupnju Combisa Zagreb. Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja (AZTN) ocijenila je dopuštenim spajanje HT - Hrvatskih telekomunikacija s informatičkom tvrtkom Combis. Budući da HT prije preuzimanja nije djelovao ni na tržištu trgovine informatičkom opremom na veliko, niti na tržištu informatičkih usluga, njegov udjel

NAJSKUPLJI U HRVATSKIM AUTOSALONIMA

Ne manjka interesa za 300 tisuća eura vrijedan Aston Prestižni britanski proizvođač automobila Aston Martin u Hrvatsku je poslao jedan od prvih proizvedenih primjeraka svojega novog sportskog coupea sa četiri vrata, a unatoč vrtoglavoj cijeni hrvatski zastupnik tvrdi da interesa ne manjka Aston Martin Rapide, prvi iz palete sportskih

automobila s četiri vrata prestižnog britanskog proizvođača, stigao je u zagrebački prodajni salon samo sedam dana nakon što je prvi primjerak sišao s proizvodne linije u Magna Steyer tvornici u Grazu. "Njegova neto cijena iznosi nešto više od 150 tisuća eura, no zbog silnih državnih davanja ona se u

konačnici penje i blizu 300 tisuća eura. Ipak, potencijalnih kupaca ima i oni već sada pokazuju interes", otkriva Željko Zovko, specijalist prodaje Spectator Mobila, ekskluzivnog zastupnika Aston Martina za Hrvatsku. Hrvatsko je tržište jedno od prvih na koje je isporučen luksuzni novi primjerak Aston Martina koji je

kao koncept predstavljen 2006. godine na salonu automobila u Detroitu. Proizvodnja prvog primjerka Rapidea trajala je više od dvije godine, a samo za podešavanje ovjesa, pneumatika, kočnog sustava i upravljača stručnjaci su utrošili više od 1000 sati rada.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

UGLAĐENA ZVIJER

Komforna limuzina s gotovo 500 konja

Aston Martin Rapide pokreće šestlitreni V12 agregat s 477 konjskih snaga i 600 Nm okretnog momenta. Stoga, iako je samo malo lakši od dvije tone, do 'stotke' mu treba samo 5,2 sekundi i postiže maksimalnih 303 kilometara na sat. Rapidea od ostalih sportskih automobila na prvi pogled razlikuju njegove vanjske mjere. Dužina 502 cm, visina 136 cm i širina 214 cm jamče komfornu vožnju za četiri osobe.

na tim tržištima neće prelaziti 10 posto. Trend na informatičkom tržištu u posljednje vrijeme karakterizira ujedinjavanje informatičkih i TK djelatnosti radi što kvalitetnije ponude novih i inovativnih proizvoda i usluga s ciljem zadovoljavanja zahtjeva svakog pojedinog korisnika. Agencija ocjenjuje kako spajanje neće imati negativne učinke na tržišno natjecanje na spomenutim tržištima. Očekuju se pozitivni sinergijski učinci u pružanju IT i telekomunikacijskih usluga. D. T.

Istje Hvar NEMA VIŠE VETA Istekom ugovora o javnoprivatnom partnerstvu u Sunčanom Hvaru država gubi poziciju u kojoj može, primjerice, stavljati veto na poslovne odluke; čak i ako se Vlada odluči dovesti novog partnera, Orco ostaje većinski vlasnik, kažu u Orcu

MINUS SKOČIO 1458%

Gubitak Badela 1862 18,7 milijuna kuna Zagreb. Badel 1862 u prvom je tromjesečju 2010. zabilježio gubitak od 18,7 milijuna kuna, prema 1,2 mil. kn gubitka u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz nekonsolidiranog izvješća sa ZSE. U tvrtki napominju da je poslovanje u prvom tromjesečju obilježeno blokadom računa zbog pri-

silne naplate carinskog i poreznog duga. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, prihodi su smanjeni 19%, na 60,4 milijuna kuna. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu u segmentu jakih alkoholnih pića porasli su 7%, a u tvornicama vode i bezalkoholnih pića pali su 9%. Na izvoznim tržištima jaka alkoholna pića povećala su prihode 2%, dok su ukupni prihodi na inotržištu pali 25%, ponajviše zbog problema u Srbiji, gdje je pad plasmana vina 68 posto. Rashodi su smanjeni 2 posto i iznose 70,3 milijuna kuna. H

PROMJENA TRENDA

Porast fiksnih minuta, 18% manje SMS-ova

ZVJEZDANA BLAŽIĆ, predsjednica Uprave Badela 1892 Snimio saša Ćetković

Zagreb. Nakon duljeg vremena u hrvatskim je nepokretnim mrežama u prva tri mjeseca ove godine zabilježen porast utrošenih minuta (0,8%), a u pokretnim pad potrošnje minuta (1,9%) u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a. Ukupno je u nepokretnim mrežama u prva tri mjeseca utrošeno 1,37 milijardi

minuta, od čega većina ili 1,31 milijarda u unutarnjem prometu, čime je u tom segmentu zabilježen porast od 2,1% u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. U međunarodnom se prometu pak nastavio pad utrošenih fiksnih minuta 21,1%. Pokretne su mreže navedeni pad (1,9%) zabilježile sa 1,38 milijardi utrošenih minuta, u unutarnjem prometu pad je 1,4%, a u međunarodnom 25 posto. SMS-ova je bilo 752 milijuna ili 18,4%manje, a MMSova 5,13 milijuna ili 11,4% manje. H

eče JPP u Sunčanom ru vog partnera. Međutim, "pritom HFP raspolaže sa samo 32 posto dionica. Treća strana može ući kroz equity jer Sunčanom Hvaru treba novac, dugova već ima dovoljno".

Dragan Lazukić, regionalni direktor Orca za jugoistočnu Europu, kaže kako ne vjeruje da bi se HFP odlučio za pokretanje stečaja

Za dva mjeseca prestaje vrijediti petogodišnji ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) u Sunčanom Hvaru, koji su u srpnju 2005. potpisali HFP i Orco Property Group. Nakon toga država gubi sadašnju poziciju u kojoj može, primjerice, stavljati veto na poslovne odluke, kao što se dogodilo nedavno kad se HFP usprotivio prodaji kafića Pjaca i kampa Vira. Nezadovoljna partnerom kojega je sama izabrala, Vlada navodno razmatra dva scenarija. Po jednom bi se razvrgnuo ugovor, ali u tom bi slučaju Orco i dalje ostao većinski vlasnik jer je u Sunčani Hvar u dvije dokapitalizacije uložio 55 milijuna eura. Po drugom, Orco bi se detronizirao na jedini mogući način - stečajem Sunčanog Hvara.

64 mil. eura duga

"Jednostavno ne želim vjerovati da bi se HFP odlučio za pokretanje stečaja jer to nikome ne odgovara, a najmanje zaposlenicima Sunčanog Hvara. Možda se činilo da idemo prema stečaju dok se prijetilo aktiviranjem zadužnice za pozajmice HFP-a, no strasti su se smirile i vjerujem

Snimio darko marić

Mercedes i fićo

FOKUS NA JEFTINIJIM HOTELIMA

Booking veći 91 posto Booking za lipanj trenutačno je, gledano u prihodima, 49 posto bolji nego lani, za srpanj je 45 posto bolji, a za kolovoz čak 91 posto bolji. "Brojke zvuče spektakularno, no treba napomenuti da više registriranih rezervacija samo pokazuje promjenu trenda, odnosno da gosti ove godine prije bukiraju

da ćemo se uskoro sastati s predstavnicima države i dogovoriti što poslije sezone", rekao nam je Dragan Lazukić, regionalni direktor Orca za jugoistočnu Europu, koji se tom sastanku nada već šest mjeseci.

smještaj. Lani je bio izražen last minute lani, pa su i rezervacije stizale kasnije. Ukupno očekujemo pozitivan trend i predviđamo da ćemo i 2010. imati 20 posto bolju popunjenost", kažu u Sunčanom Hvaru i dodaju da se ove godine više poticala prodaja smještaja u hotelima niže kategorije.

"Sunčani Hvar ima ozbiljnih problema s likvidnošću, ali nije bez perspektive. Bankama duguje 53 milijuna eura kredita, a pribrojimo li 15 milijuna kuna duga HFP-u i 70 milijuna kuna duga Orcu, dolazi-

mo do ukupno 64 milijuna eura. Svježa procjena vrijednosti nekretnina Sunčanog Hvara je 122 milijuna eura, dakle dvostruko više", kaže Lazukić. Ne poriče pravo Vladi da eventualno nađe no-

Upitan je li istina da Orco sprema tužbu protiv RH koja navodno nije štitila njihova ulaganja, Lazukić kaže da se zasad ne sprema ništa sličnog, "iako ta mogućnost postoji jer je Hrvatska potpisala ugovor o zaštiti investicija. I Orco mora štititi interese svojih dioničara. Kako ćemo im objasniti uloženih 55 milijuna eura gotovine u Sunčani Hvar, u kojem naš većinski paket u ovom trenutku, s obzirom na cijenu dionice od 30 kuna, vrijedi samo 16 milijuna eura? Apsurd je što nas se još proziva da je Orco izvukao neki novac", zamjera Lazukić. Kaže da su najave sezone dobre, "ali tih par ljetnih mjeseci nije dovoljno da stabiliziraju tvrtku. Osim toga, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nismo mogli preurediti hotele koje smo planirali, pa nam u ponudi nedostaje hotela s tri zvjezdice - imamo dvije zvjezdice i četiri zvjezdice koje imaju kvalitetu pet zvjezdica, to je kao da zajedno nudite mercedes i fiću", kaže Lazukić. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/5/2010

3. MAJ

Referendum o nastavku sindikalne borbe Rijeka. Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) danas će organizirati referendumsko izjašnjavanje u brodogradilištu 3. maj o nastavku sindikalnih akcija u cilju očuvanja proizvodnje i radnih mjesta, najavio je u ponedjeljak povjerenik SMH-a u 3. maju Juraj Šoljić. SMH namjerava Vladi uputiti zahtjev za izdavanjem jam-

stva za treću tranšu kredita radi nastavka gradnje brodova za domaće brodare, izradu plana preustroja svakog hrvatskog brodogradilišta posebno te omogućavanje novog ugovaranja brodova. Predsjednik SMH-a Vedran Dragičević izjavio je kako opstanak hrvatskih brodogradilišta ovisi isključivo o političkim odlukama hrvatske Vlade jer se i u slučaju neuspjeha drugog kruga privatizacije zdravim programom mogu nastaviti proizvodnja i razgovori s Europskom komisijom. H

SLIJEDI REZANJE PLAĆA

Bandić gubi 200 mil. kn zbog poreznih promjena U zagrebačkom proračunu više se nema što rezati osim plaća ili socijalnih prava, ali s obzirom na nepopularnost takvih mjera, smanjenje plaća čini se realnijom i pravednijom opcijom, poručuju iz gradske uprave Zbog novih poreznih stopa na plaće, koje se uvode od 1. srpnja ove godine, zagrebački proračun izgubit će 150 do 200 milijuna kuna na godišnjoj razini. Tako barem govore procjene koje je u ponedjeljak otkrio pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić. I dok bi zbog poreznih izmjena koje uvodi država plaće većini zaposlenih trebale barem malo porasti, u Gradu Zagrebu sramežljivo se najavljuje smanjenje plaća za sve korisnike proračuna. Naime, više se nema što rezati osim plaća ili socijalnih prava, ali s obzirom na nepopularnost takvih mjera, smaMILAN BANDIĆ, gradonačelnik Zagreba, nije uspio progurati prijedlog da se stanovi prodaju kao izvanknjižno vlasništvo, ali uz 30 posto niže cijene snimio darko marić

njenje plaća čini se realnijom i pravednijom opcijom. "Europa je na koljenima, Hrvatska je na koljenima, ne može Grad Zagreb više biti raj u kojem će se povećavati plaće. Zaposlenici koji ovise o gradskom proračunu trebaju dijeliti sudbinu s ostatkom građana koji su dobili otkaz ili su im smanjene plaće, a zbog svega toga se u proračun slijeva sve manje novaca", kaže pročelnik Kojić.

Rebalans u ljeto

Ivan Katalenić iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika kazao nam je kako su svjesni toga da zaposlenici Grada ne mogu biti pod staklenim zvonom, ali da od poslodavca još nisu dobili nikakav prijedlog. Prihodi od poreza na dohodak čine čak 68 posto prihoda gradskog proračuna, koji je ove godine planiran na 7,4 milijarde kuna. Za plaće oko

12.000 korisnika proračuna godišnje se isplaćuje oko 1,56 milijardi kuna. Zbog porasta nezaposlenosti u prva tri mjeseca ove godine u proračun se slilo 96,7 milijuna kuna manje od plana. Od poreza i prireza na dohodak Grad je uspio prikupiti 1,11 milijardi kuna ili 7,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. Negativan trend će se nastaviti, ali koliki će biti rebalans koji bi gradonačelnik Milan Bandić trebao predložiti u lipnju ili prvoj polovici srpnja, nitko se još ne usudi prognozirati. Neslužbene procjene pak govore da bi rebalansom proračun mogao biti smanjen sa 7,4 na sedam milijardi kuna.

Rasprodaja za spas

Grad se iz nezavidne financijske situacije pokušava izvući prodajom imovine, stanova i poslovnih prostora. Međutim, problem je što je od 2500 stanova Grad uspio uknjižiti njih samo 150, a Bandićev prijedlog da se prodaju kao izvanknjižno vlasništvo, ali uz 30 posto niže cijene, odbili su zastupnici Gradske skupštine. "Željeli smo doći do 100 milijuna eura koji su nam zaleđeni, a trebali bi nam u ovoj krizi", kazao je Bandić u ponedjeljak na konferenciji za novinare dodavši da će Skupštini ponovno uputiti prijedlog o prodaji stanova i poslovnih prostora. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

SINDIKAT

U petak prosvjed pirotehničara

Zagreb. Sindikat humanitarnog razminiranja najavio je za petak, 21. svibnja, prosvjed na Cvjetnom trgu u Zagrebu, koji bi trebao biti prvi u nizu prosvjeda zbog nezadovoljstva stanjem i položajem pirotehničara i ostalih zaposlenih u sustavu razminiranja. "Sindikat očekuje sudjelovanje većine od 350 svojih članova. U pet mjeseci naši lju-

di su radili po pet-šest dana mjesečno i za to primali minimalnu plaću između 2000 i 2500 kuna", rekao je Hini predsjednik Sindikata humanitarnog razminiranja Igor Vukorepa. Napomenuo je da nisu izuzeti od rezanja povlaštenih mirovina, da sve tvrtke koje se bave razminiranjem loše posluju te da, nastavi li se sadašnjim tempom, Hrvatska neće biti razminirana do 2030. Sindikat planira za 28. svibnja prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. H

Kvartalni g veći od 100 IVAN MIŠETIĆ, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa snimio hrvoje dominić

ISPOD RADARA Croatia Airlines prevezao je 7 posto manje putnika, 16 posto manje robe, prepolovio je planirane investicije, no operativne je troškove smanjio samo simbolično, što je rezultiralo novim visokim kvartalnim gubitkom Nakon gubitka od gotovo 200 milijuna kuna u 2009., nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines (CA) i u ovoj je godini nastavio gomilati gubitke -

u prvom kvartalu minus je premašio 100 milijuna kuna, pokazuje poslovno izvješće tvrtke objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Kada to zbrojimo prenese-

POTPORE

Drugi krug natječaja za IPARD programa Zagreb. Jučer je počeo drugi krug natječaja za sredstva iz IPARD programa - za mjeru 101. “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i za mjeru 103. “Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda”. Natječaj će trajati do 7. lipnja. U prvom krugu koji je završio u ožujku zaprimljeno je 37 pri-

java, s ukupnom vrijednošću 153,01 milijun kuna, dok je vrijednost zahtijevane potpore 78,05 milijuna kuna. Na mjeru 101. odnosi se 26 projekata. Vrijednost ulaganja iz zaprimljenih prijava je 74,38 milijuna kuna, dok je vrijednost potpore 38,78 milijuna kuna. Na mjeru 103. odnosi se 11 projekata, vrijednost zaprimljenih projekata je 78,6 milijuna kuna, dok je vrijednost zahtijevane potpore 39,26 milijuna kuna. Prijave se obrađuju, pa još nema podataka o broju odbijenih i odobrenih. H

gubitak CA 0 mil. kn ju da usporedba s lanjskim rezultatima zbog promjene metodologije izračuna daje iskrivljenu sliku pa upućuju na usporedbu s planiranim brojkama koja daje 'svjetliju' sliku na ostvareni gubitak jer je planirani bio - 123,7 milijuna kuna.

Investicije na pola

nom gubitku iz proteklih godina koji iznosi 790,7 milijuna kuna, i uzmemo li u obzir probleme koje svim europskim avioprijevoznicima i dalje stvara islandski vulkan, realno je očekivati da će nagomilani gubici CA prije kraja ove godine premašiti vrijednost temeljnog kapitala tvrtke, koji iznosi 989,9 milijuna kuna.

Motoda kvari sliku

Velik minus posljedica je nastavka pada poslovnih prihoda koji su u odnosu na isto razdoblje lani smanjeni gotovo za četvrtinu, na 234 milijuna kuna. No, u Upravi CA, na čijem je čelu Ivan Mišetić, smatra-

Broj putnika u odnosu na lani pao je 7 posto, na 280 tisuća, a prevezeno je 16 posto manje robe. Pritom su prihodi od putničkog prometa pali 29 posto, na 172,6 milijuna kuna, a od prijevoza tereta 28 posto, na 3,9 milijuna kuna. Istodobno je CA operativne troškove uspio smanjiti samo jedan posto, na 336 milijuna kuna jer su, objašnjavaju iz Uprave, troškovi letenja zbog najma dodatnih dvaju zrakoplova porasli 15 posto, na 95 milijuna kuna. Zbog lošeg poslovanja realizirane su investicije prepolovljene u odnosu na plan - od planiranih 67,6 milijuna kuna CA je investirao samo 32 milijuna kuna. Kako kažu iz CA, "ulaganja su svedena na minimum i sve što nije nužno i ne ugrožava sigurnost operacija odgođeno je za naredni period". Igor Prstec

OGLAS

dogaaji > nacionalno > lokalno > svijet

Utorak 18/5/2010

Zlatko Zekan bio je direktor Siemensa Enterprise Communications arhiva business.hr

VRIJEDNI PROJEKTI

Končar snima Barbarigu i Dragoneru Barbariga i Dragonera lokacije su koje ulaze u projekt Brijuni rivijera, a na njima je unutar tog projekta planiran turistički resort. Informacije da pregovara o kupnji tih lokacija Danko Končar nije htio komentirati Čini se da poduzetnik Danko Končar u iščekivanju srijede, kad bi trebao konačno odlučiti hoće li dati ponudu za kupnju Brodotrogira za koji je otkupio natječajnu dokumentaciju, širi svoj biznis u Istri. Končar je, navode lokalni portali, u pregovorima o kupnji zemljišta i turističkih projekata Barbariga i Dragonera. Na naš upit kupuje li ta zemljišta, što planira graditi na tim lokacijama i u kojoj su fazi pregovori Danko Končar je preko Ivane Nobilo Cetinski, zadužene za njegove odnose s medijima, poručio samo da nema komentara.

Suradnja s Cetinskima

Barbariga i Dragonera lokacije su koje ulaze u projekt Brijuni rivijera, a na kojima je unutar tog projekta planiran turistički resort. Ipak, to nije nikad realizirano. Očekuje se da bi Končar mogao oživiti projekt na kojem se proteklih nekoliko godina nije aktivno radilo. Za Kon-

VIPNET

Zagreb. Sistem intergator STORM Computers izvijestio je da ima novoga člana Uprave zaduženog za prodaju. Riječ je o Zlatku Zekanu, koji dolazi s pozicije direktora Siemens Enterprise Communicationsa. Ima bogato iskustvo u IT sektoru. Prije dolaska u Siemens (Siemens Nixdorf, Fujitsu Siemens Computers) radio je, uz ostalo, u Perpetuum Mobileu i u tvrtki Senso. B.hr

Zagreb. Vipnet je jučer, s kineskim dobavljačem Huaweijem, predstavio najnoviji mobilni hotspot uređaj za bežični pristup internetu putem kojeg se preko Wi-Fi bežične veze na internet može spojiti do pet uređaja istodobno. Procjenjuje se da će do 2014. biti više od 3,5 mlrd. uređaja s Wi-Fi podrškom. D. T.

Zekan pojačanje u Upravi

12-13

business.hr

STORM COMPUTERS

čareve investicije u Istri dosad se uglavnom brinula obitelj Cetinski, odnosno Vinka i Mirko Cetinski. Kad je prije niza godina Končar kupovao prva zemljišta u Istri i na Cresu, upravo je Vinka Cetinski pronašla zanimljive lokacije, a pretpostavlja se da je i za taj dio ulaganja zaslužna gospođa Cetinski.

Nepoznati vlasnici

S Cetinskim je Končar već sudjelovao u kupnji vinarije i razvoju brenda Capo u kojem su suvlasnici. Riječ je o poslovima koje razvijaju zajednički - Končar je većinski vlasnik, a obitelj Cetinski zadužena je za operativno vođenje. Zemljište u Barbarigi i Dragoneri u 50-postotnom je vlasništvu tvrtki AB Maris i Darija iza kojih stoji Hypo banka, piše Istrapress, ali ni nakon deset godina od početka priče nije obznanjeno tko je vlasnik druge polovice. Formalno polovicu drže dvije švicarske tvrtke. S novim bi se vlasnikom okrenuo novi list u razvoju turističkog resorta, u koji je tijekom deset godina, otkad je to zemljište kupljeno za samo 5 do 7 eura po kvadratu, utrošeno čak 80 milijuna eura, kako je utvrdila austrijska istraga poslovanja Hypo Alpe-Adria banke. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Premijera mobilnoga hotspota

WI-FI novi mobilni hotspot uređaj arhiva business.hr

Kreće nova Crobenza NOVI VLASNIK DO 21. SRPNJA AZTN, koji je preuzeo prodaju Inina Crobenza nakon što su kao nepogodna odbacili kupca kojega su izabrali Ina i Mol, od zainteresiranih ponuđača traži potvrdu da nisu vlasnički povezani s Molom Odvjetnica Irena Budek Pavičić, povjerenica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za prodaju Inine tvrtke Crobenz, oglasom u tisku objavila je ponovni početak prodajnog postupka nakon što je Agencija odbila kupca kojega su izabrali Ina odnosno Mol. Prema odluci AZTN-a, povjerenik Agencije mora prodati Crobenz najkasnije do 21. srpnja, a i Lukoil i Petrol, interesenti iz prvog kruga, već su objavili da su i dalje zainteresirani za Crobenz.

Sve na prodaju

Kako je naglasila povjerenica, ovaj će se put prodavati Crobenz u cijelosti, uključujući maloprodajno i veleprodajno poslovanje. Zainteresirane strane detaljne informacije o poslovanju Crobenza i postupku prodaje mogu dobiti tek nakon potpisivanja Ugovora o povjerljivosti podataka, koji

pak mogu preuzeti i potpisati do 25. ovoga mjeseca. Potencijalni kupac Crobenza mora zadovoljiti nekoliko preduvjeta: mora imati dovoljno financijskih sredstava za kupnju Crobenza, posjedovati stručno znanje za održavanje postojeće djelatnosti i ne smije biti znatno kapitalno ili personalno povezan s Inom i Molom i njihovim povezanim društvima. O svim tim uvjetima treba dostaviti dokaze te potpisati izričitu izjavu o ispunjavanju svih navedenih preduvjeta. Irenu Budek Pavičić pitali smo kakav se dokaz priznaje da kupac nije znatno kapitalno i personalno povezan s Inom i Molom.

Slovaci s Cipra

"Dokaz za traženi uvjet bit će izvod iz registra društva ponuditelja, te odgovarajuća izjava kojom se potvrđuje da potencijalni kupac nije

personalno i kapitalno povezan, što je u skladu s uvjetima iz rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od lipnja 2009. godine", odgovorila nam je povjerenica za prodaju Crobenza. Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja početkom mjeseca donijelo je odluku prema kojoj ne prihvaća Molov prijedlog da Ininu tvrtku kćer Crobenz proda slovačkim investorima Croatian Petrol Stations. Pokazalo se da Croatian Petrol Stations nema zaposlenika te ne obavlja djelatnost trgovine naftnim derivatima. Uz to, AZTN je u svojoj odluci konstatirao da je Slavia Capital holding (vlasnik Croatian Petrol Stationsa) registriran na Cipru i primarno se bavi investicijskim i financijskim poslovanjem pa Vijeće nije moglo sa sigurnošću utvrditi njegovo financijsko stanje. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

OBEĆANJE

Milinović: Opet otvorenje rodilišta Zagreb. Ministar zdravstva Darko Milinović održao je jučer sastanak s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije na kojem ih je izvijestio da će Ministarstvo sudjelovati u opremanju rodilišta u Imotskom, Sinju i Makarskoj, te da će HZZO nastaviti do kraja godine plaćati primalje koje su bile u sa-

stavu tih izvanbolničkih rodilišta. Sastanak je održan u Ministarstvu zdravstva na poziv ministra Milinovića, a uz župana Antu Sanadera sudjelovali su i gradonačelnici Sinja, Makarske i Imotskog, v.d. ravnatelj Doma zdravlja u Splitu, predstavnici KBC Split, Viteškog alkarskog društva, Hrvatske udruge primalja te gvardijan Svetišta čudotvorne Gospe Sinjske. Nazočni su izrazili žaljenje zbog neprimjerenih izjava na prosvjedu u Sinju, priopćeno je iz Ministarstva. H

prodaja

MOL je bio predložio - što je AZTN odbio - da Ininu tvrtku kćer Crobenz prodaju slovačkoj tvrtki Croatian Petrol Stations koja nema zaposlenih i ne obavlja djelatnost trgovine naftnim derivatima, a u vlasništvu je na Cipru registriranog Slavia Capital holdinga Snimio saša ćetković

OGLAS

dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/5/2010

NOVI AUTOMOBILI

Europa: u travnju 7,4% manje registracija Pariz. Prodaja novih vozila u Europi pala je u travnju prvi put u 10 mjeseci odražavajući postupno gašenje programa poticaja, a dodatni je pritisak generirala i dalje teška gospodarska situacija, objavilo je udruženje ACEA. Europsko tržište automobila smanjilo se u travnju 7,4 posto, uz registrirani novi

1.134.701 automobil. "U prvim mjesecima ove godine vlade su ukinule svoje programe poticaja ili ih upravo ukidaju a gospodarska je situacija i dalje teška", priopćio je ACEA. Njemačka, čiji je program poticaja završio u rujnu, zabilježila je najveći pad registriranih novih vozila na godišnjoj razini - 31,7 posto. Francuska, čiji je program poticaja još na snazi, iako u smanjenom obujmu, zabilježila je 1,9-postotni rast broja registriranih novih vozila. U prva četiri mjeseca registracije u Europi po-

SPAS ZA TEKSTILCA

Pataftin T7 Vis novi kupac Duge Rese PROIZVODNJA u Dugoj Resi prekinuta je prije dvije godine snimio saša ćetković

Nakon što je prošli pokušaj prodaje propao jer pobjednik licitacije nije uplatio novac, u ponedjeljak je tvrtka varaždinskog poduzetnika Davora Patafte, nakon žestokog nadmetanja, za Pamučnu industriju Duga Resa ponudila 30,8 milijuna kuna, gotovo dvostruko više od cijene postignute prošli put Na jučerašnjoj dražbi Pamučne industrije Duga Resa odvijala se prava drama u natjecanju tko će više ponuditi za dugoreškog tekstilca, Davor Patafta ili Milan Ćudić.

Poništena dražba

Pamučnu je na koncu, nakon osam godina stečaja, kupila tvrtka T7 Vis iz Varaždina u vlasništvu Davora Patafte, i to za 30,8 mili-

juna kuna. Za cjelokupnu imovinu Pamučne industrije, čija je početna cijena bila 10 milijuna kuna (ista kao i na prethodnoj dražbi koja je poništena jer je izostala pravodobna uplata tvrtke Prave nekretnine u iznosu 16,3 milijuna kuna) ponuda varaždinske tvrtke od 30,8 milijuna kuna bila je najbolja među nekoliko zainteresiranih. Na licitaciji na Trgovačkom sudu u Karlovcu sudjelovali su Patafta, Stjepan Pavić u ime Glastexa iz Klagenfurta, Milan Ćudić iz Nede Senj i Tekstilno-doradni centar na čelu s Jadran čarapama Vinka Barišića. U samoj završnici nadmetanja uz Pataftu ostao je Milan Ćudić, koji je odustao na 30,4 milijun kuna. To je posebno zanimljivo jer je upravo Ćudić u suradnji s Pavićem posljed-

nji put izlicitirao cijenu od 16,3 milijuna kuna, no nikad nije uplatio novac zbog čega je dražba poništena.

Radi energana

U idućih godinu dana, kako doznajemo u T7 Visu, namjera je da se revitalizira proizvodnja te broj od trenutno 34 zaposlenih u Pamučnoj industriji poveća za još stotinjak osoba što je kupoprodajni uvjet koji varaždinski poduzetnik mora ispuniti ako preuzme Pamučnu. Dugoreški tekstilac već osam godina čeka okončanje stečaja, a prije dvije godine proizvodnja je stala. U tvornici radi samo pogon za proizvodnju električne energije zbog čega je još uvijek zaposleno tridesetak osoba koje - ne primaju plaću. Ivica Kruhoberec Romana Dugandžija

rasle su 4,8 posto na godišnjoj razini, ali i pale 11,6 posto u usporedbi s prva četiri mjeseca 2008. Podaci ACEA-e pokazali su da je japanski Nissan Motor ostvario u travnju 38,3-postotni rast registracija u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ostali dobitnici bili su Kia s rastom registracija 8,9 posto, BMW (13,15) i Renault (8,7%). Volkswagen je zabilježio pad 7,7 posto na godišnjoj razini, a Fiat grupa 27,3%, dok je prodaja GM grupe pala 19,1%, a Toyote 20,7%. H

brojka

31,7

posto pad je registracije novih vozila u Njemačkoj, čiji je program poticaja završio u rujnu

Vipnet, K godine p AGENCIJE NA KOLJENIMA Iako najveći domaći oglašivači i ove godine režu proračune za oglašavanje, svjetlo na kraju tunela domaće marketinške agencije vide u iskoraku Vipneta, Konzuma i Proctor&Gamblea koji će, nadaju se, u drugom polugodištu slijediti i drugi Tvrtka

Oglašavanje u 2009. (I.-IV.)

Vipnet Konzum Proctor&Gamble Tele 2 T-Mobile Coca-Cola

27,6 44,4 32,4 68,2 61,1 37,5

Oglašavanje u 2010. (I.-IV.) 59,6 45,2 34,7 45,1 41,1 25,4 *Izvor: Medianet

Nakon što je domaće tržište oglašavanja lani zabilježilo pad prihoda oko 20 posto, početak ove godine donio je nove minuse - u prva je četiri mjeseca pad oglašivačkih budžeta najvećih oglašivača na godišnjoj razini iznosio 18 posto, pokazuju podaci agencije za istraživanje tržišta Medianet.

Kako pokazuju podaci Medianeta, u prva četiri mjeseca 2010. deset najvećih oglašivača uložilo je ukupno 392,5 milijuna kuna u oglase u medijima, a u istom je razdoblju 2009. to iznosilo 476,4 milijuna kuna. Pritom treba napomenuti da Medianet mjeri samo fizički obujam zakupljenog

OGLAS

Konzum i P&G ove pojačali oglašavanje ››

Došlo je do nekih pozitivnih pomaka, ali tek će se u posljednjem kvartalu ove godine zaustaviti pad oglašavanja KAMILO ANTOLOVIĆ, sudski vještak za oglašavanje i bivši predsjednik HURA-e snimio saša ćetković

vremena i prostora u medijima po njihovim službenim cjenicima u koje nisu uračunati popusti koji mogu iznositi od 20 pa do 50 posto. Realni su iznosi stoga znatno manji od onih koje je pokazalo istraživanje, no može se samo procjenjivati koliko jer su popusti koje mediji daju poslovna tajna. Ipak se pojavilo svjetlo na kraju tunela u medijskom sektoru jer su

neke od velikih tvrtki kao što su Konzum, Vipnet i Proctor&Gamble ove godine povećale oglašivačke budžete.

Deset najvećih

Na Medianetovoj listi deset najvećih domaćih oglašivača nalaze se Tele 2, Henkel, T-Mobile, Reckit Bensicker, T-Com, Agrokor-Konzum, Vipnet, Proctor&Gamble, Coca-

Cola i Loreal. Konzum je tako u oglašavanje uložio 45,2 milijuna kuna u prva četiri ovogodišnja mjeseca, 2 posto više nego u istom razdoblju lani, kada je uložio 44,4 milijuna. Vipnet je imao rast čak 116 posto, s lanjskih 27,6 milijuna kuna na ovogodišnjih 59,6 milijuna kuna, što je čak i kada se uzme u obzir da mediji daju velike popuste oglašivačima ipak zna-

tan rast. P&G je svoje oglašavanje povećao sa 32,4 milijuna kuna na 34,7 milijuna. Ostali su i ove godine rezali na oglašavanju - Tele 2 je brojku od 68,2 milijuna kuna u prvom četveromjesečju 2009. ove godine smanjio na 45,1milijun kuna, T-Mobile je sa 61,1 milijun kuna pao na 41,1 milijun kuna, a Coca-Cola sa 37,5 milijuna kuna na 25,4 milijuna kuna.

Još to nije oporavak

Marketinški stručnjaci koje je kontaktirao Business.hr ocijenili su kako je ohrabrujuće što neki oglašivači bilježe povećanje investicija, no da se ipak ne može govoriti o definitivnom početku oporavka oglašivačke industrije. "Iako Medianetovi podaci bilježe rate card, odnosno službene cjenike bez popusta, to je ipak jedini način da se dobije uvid u trendove budući da ne znamo kolike popuste daju oglašivači. Očito je, međutim, da se pad iz 2009. prenio i u ovu godinu", rekao je Damir Ciglar, predsjednik Uprave agencije Imago. Porast oglašavanja Vipa objašnjava snažnom rebranding kampanjom koju je taj telekom opera-

ter provodio u navedenom razdoblju, ali i manjim investicijama u prvom prošlogodišnjem tromjesečju. "Što se tiče Konzuma, oni su tradicionalno jak oglašivač sa stalnim kampanjama. Podaci o njihovu blagom porastu mogu značiti prije svega da nisu smanjili budžete, a porast bi mogla objasniti činjenica da su od medija dobili nešto bolje uvjete, odnosno više prostora za isto uloženog novca", rekao je Ciglar. Dodaje da klijenti njegove agencije u prvom ovogodišnjem polugodištu nisu planirali povećanje investicija u oglašavanje te da čekaju rezultate poslovanja razdoblja, a potom bi u drugoj polovici godine, ako rezultati budu zadovoljavajući, mogao uslijediti rast. S time se slaže i sudski vještak za oglašavanje i bivši predsjednik HURA-e Kamilo Antolović. "Došlo je do nekih pozitivnih pomaka, ali tek u posljednjem kvartalu ove godine zaustavit će se pad oglašavanja, i to zbog oporavka ključnih svjetskih tržišta, ali i činjenice da će do tada mnoge domaće tvrtke prebroditi najkritičnije razdoblje krize i početi aktivnije ulagati u marketing", smatra Antolović. Igor Medić

dogaaji 16-17 > svijet > lokalno

svijet/regija Tržište rada u SAD-u teže pogođeno nego business.hr

Utorak 18/5/2010

NEZAPOSLENOST Stopa nezaposlenosti u SAD-u skočila je s najniže vrijednosti od 4,5 posto zabilježene u drugom kvartalu 2007. na 9,7 posto u 2010., dok je u EU nezaposlenost porasla sa 6,7 posto u prvom kvartalu 2008. na 9,6 posto u prvom kvartalu 2010.

osljedice gospodarske krize i dalje teže pogađaju američko tržište rada nego europsko iako je stanje na američkom tržištu rada prije krize bilo znatno bolje nego u Europi, pokazalo je nedavno istraživanje Eurostata, ureda za statistiku Europske unije iz Luksemburga.

Muškarcima gore

Stopa nezaposlenosti u SAD-u skočila je s najniže vrijednosti od 4,5 posto zabilježene u drugom kvartalu 2007. na 9,7 posto u prvom kvartalu 2010. godine. Krajem 2009. stopa neza-

poslenosti u SAD-u bila je dosegnula čak deset posto. Istodobno je u Europi nezaposlenost porasla s najniže vrijednosti od 6,7 posto u prvom kvartalu 2008. na 9,6 posto u prvom kvartalu 2010. godine. Muškarci su više pogođeni nezaposlenošću s obje strane Atlantika. Štoviše, u EU je stopa nezaposlenosti muškaraca u svibnju (9,8 posto) nadmašila onu za žene (9,3 posto) prvi put od 2000., otkada Eurostat vodi podatke za EU27. U SAD-u je nezaposlenost muškaraca u prvom kvartalu iznosila 10,7 posto u usporedbi sa 8,5-postotnom nezaposle-

OGLAS

u o EU nošću žena. Stupanj obrazovanja također igra važnu ulogu: najveća je stopa nezaposlenosti među osobama niskog obrazovanja.

Dvije medotologije

Valja napomenuti da se metodologija donekle razlikuje u SAD-u i EU. Podaci iz američkog Ureda za statistiku rada obuhvaćaju sve osobe koje su bez posla i starije od 16, osobe koje su u posljednjih mjesec dana aktivno tražile posao, dok Eurostat definira u svojoj statistici nezaposlene kao osobe između 15 i 74 godine bez posla, osobe koje bi u iduća dva tjedna mogle početi raditi i osobe koje su posljednjih mjesec dana aktivno tražile zaposlenje. I definicije trajanja nezaposlenosti razlikuju se između Eurostata (EU) i SAD-a. Za EU27 kratko razdoblje nezaposlenosti manje je od mjesec dana, srednja nezaposlenost od 1 do 6 mjeseci, a dugo razdoblje bez posla - šest mjeseci i dulje. Za SAD kratka nezaposlenost traje do 5 tjedana, srednja od 5 do 26 tjedana, a dugotrajna nezaposlenost 27 tjedana i dulje. Iz Bruxellesa Alen Legović

SLOVENSKI PREMIJER O ODNOSIMA S HRVATSKOM

Pahor: Neću dati ostavku ako ne uspije referendum o arbitraži Borut Pahor, slovenski premijer, mogućnost ostavke ostavlja samo ako neuspjeli referendum rezultira ponovnom blokadom odnosa s Hrvatskom jer bi to vodilo u izolaciju Slovenije u međunarodnim političkim odnosima Ako ne uspije referendum o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, Borut Pahor ne namjerava podnijeti ostavku. Naime, u opširnom intervjuu poslovnom dnevniku Finance na upit namjerava li, kao što se to radi u razvijenim demokracijama, svoj najveći projekt vezati uz pitanje povjerenja premijeru i vladi, Pahor odgovara: "Ne, zato što ne želim referendum pretvoriti u izbore. (...) Referendum postoji kako bi se ljudi izjasnili o nekom konkretnom pitanju. Ako referendum pretvorite u glasanje o vladi, tada građani nisu rekli što misle o rješenju spora s Hrvatskom nego što misle o vladi".

Vatikan ili SAD

Pahor ipak ostavlja otvorenom mogućnost da u slučaju propasti referenduma napusti premijersku dužnost, ali samo ako posljedica neuspješnog referenduma bude ponovno blokiranje odnosa s Hrvatskom jer bi to vodilo u izolaciju Slovenije u međunarodnim političkim odnosima. Pahor otkriva da se Sloveniji izolacija ljetos go-

tovo dogodila kada su članice Unije već bile odlučile hrvatsko-slovenski spor i slovensku blokadu Hrvatske "zamrznuti" na šest mjeseci, što bi po Pahorovu sudu radikaliziralo sukobe s Hrvatskom i osamilo Sloveniju u EU. Kako bi izbjegao takvu situaciju, Pahor je odlučio Hrvatskoj ponuditi deblokadu pristupnih pregovora, a zauzvrat je tražio da Hrvatska pristane na to da arbitražni sud odlučuje o slovenskom dodiru s otvorenim morem, i to na osnovi povijesnih okolnosti i načela pravednosti. Ljubljana je Zagrebu ponudila da u postizanju dogovora o arbitražnom sporazumu posrednik bude Vatikan ili SAD. Iz Banskih dvora, koje je tada napuštao Sanader, a preuzimala ih Jadranka Kosor, odbijen je Vatikan kao posrednik, a prihvaćene Sjedinjene Države. Pahor je potom u Ljubljanu pozvao visokog predstavnika američke adminsitracije koji je njegov kompromisni prijedlog iznio u Zagrebu, nakon čega se s Jadrankom Kosor susreo u Trakošćanu. Što se, pak, tiče vladine ekonomske politike, Pahor kaže kako se trenutačno, nakon što su u prvom dijelu mandata uspijeli spriječiti događanje "grčkog" ili "letonijskog" scenarija u Sloveniji, suočavaju s dvije teškoće - padom Slovenije na ljestvici konkurentnosti

i velikim proračunskim deficitom.

Balkanska pamet

Reforme u javnom sektoru njegova će vlada, kako sada stvari stoje, provesti i bez suglasnosti socijalnih partnera, najavljuje Pahor. Kaže i kako je odustao od dosadašnjeg stava kako je u nacionalnom interesu da tvrtke ostanu u slovenskom vlasništvu. Za razliku od dijela svoje stranke koja još zagovara taj stav, Pahor je danas skloniji da, primjerice, država većinsko vlasništvo u dvije najveće slovenske banke, NLB-u i NKMB-u, prepusti strateškom partneru, a zadrBORUT PAHOR, slovenski premijer, najavljuje veću prisutnost slovenskoga gospodarstva na zapadnom Balkanu, među ostalim, kako kaže, 'da pokupimo pamet iz tog dijela Europe, da dovedemo tehničku inteligenciju iz tih država k nama' foto finance

ži kontrolni paket dionica. Najavljuje i veću prisutnost slovenskoga gospodarstva na zapadnom Balkanu, s jedne strane radi mogućnosti investiranja i otvaranja novih radnih mjesta, a s druge "da pokupimo pamet iz tog dijela Europe, da dovedemo tehničku inteligenciju iz tih država k nama". Zašto bi stručnjaci s Balkana odlazili u Ameriku i drugdje ako bi im Slovenija omogućila da u kulturno bližem okruženju tragaju za inovacijama i novim tehnologijama, zaključuje Pahor najavljujući zbog toga liberalizaciju tržišta rada u Sloveniji. Zoran Daskalović

> iPhone aplikacije > mreæna infrastruktura > sigurnost > primjena tehnologija

18-19

informatika/ tehnologija

business.hr Utorak 18/5/2010

Ulaganje u razvoj sigurno se isplati

MOBILNE APLIKACIJE Razvoj mobilnih uređaja - pametnih telefona, tablet računala i najrazličitijih uređaja koji ujedinjuju mogućnosti tih dviju kategorija poput iPhonea, iPada, ali i Blackberryja i mnogih drugih uređaja potiču stvaranje novih aplikacija koje korisnici sve brže i bez mnogo razmišljanja plaćaju i instaliraju

rije nepunih šest mjeseci okupili smo tim mladih i perspektivnih stručnjaka te pokrenuli razvoj aplikacija za mobilne platforme kao što su iPhone/iPad, Android, Blackberry, ističe Marko Truhan, direktor tvrtke B.K. Plus, koja se bavi razvojem aplikacija za mobilne uređaje. "Facetrace prva je naša aplikacija koja je ušla u distribuciju putem Apple App storea. Trenutačno radimo još nekoliko aplikacija čije lansiranje planiramo za

dva do tri mjeseca", dodaje Truhan.

Jednostavna aplikacija

GPS pozicioniranje i interakcija između korisnika baziranih na njihovoj lokaciji velika je tema u zajednici koja prati društvene mreže u svijetu. Stoga im nije trebalo puno vremena da razrade ideju i počnu razvijati aplikacije. Doduše, početna ideja bila je nešto kompleksnija, ali trenutačna verzija iPhone OS-a nije dopuštala njezinu implementaciju, objašnjava Truhan te dodaje kako s

veseljem očekuje skori izlazak iPhone OS 4.0 koji će omogućiti dogradnju aplikacije još atraktivnijim mogućnostima. "Facetrace omogućuje da objavite svoju točnu lokaciju zajedno s porukom, aktivnošću i emotikonima izravno na svoj Facebook zid. Zahvaljujući Facetraceu možete vidjeti i gdje su te što rade svi vaši Facebook prijatelji. Sve što je potrebno jest da i vaši Facebook prijatelji koriste Facetrace. Aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje, efektna i ima golemi potencijal",

ističe Truhan. Nije posrijedi nikakav špijunski alat jer su podaci o lokaciji na kojoj se nalazite dostupni vašim Facebook prijateljima samo ako ih objavite pritiskom na odgovarajuću opciju u Facetrace aplikaciji. "Jedna od zanimljivih mogućnosti je i opcija My history, a riječ je o svojevrsnom dnevniku aktivnosti i lokacija. Koristeći tu opciju u svako vrijeme možete vidjeti svoje spremljene lokacije s točnim datumom i vremenom, aktivnošću, porukom i emotikonima",

Damir Belina vlasnik i direktor tvrtke B.K. Plus, koja se bavi razvojem aplikacija za mobilne uređaje arhiva business.hr

ističe Truhan. Korištenu tehnologiju za razvoj definirao je Apple. Developeri moraju raspolagati Mac računalima sa OS X operativnim sustavom, a sve alate potrebne za razvoj Apple daje u obliku paketa iPhone SDK. Naj-

MREŽNA INFRASTRUKTURA

Razvoj u sjeni brzog rasta prijenosa podataka Rast prometa u mrežama i veći broj korisnika doveli su do većeg utjecaja na okoliš te troškova vezanih uz mreže. Pred operaterima su izazovi vezani uz širenje mreža i poslovni rast te promjenjive cijene goriva i potencijalne dodatne troškove poput poreza vezanih uz emisiju ugljičnog dioksida. Rast poslovanja može se podržati modernizi-

važniji dio paketa su XCode razvojna okolina (IDE) i iPhone simulator pomoću kojega možete do neke granice testirati aplikaciju i bez iPhonea. Programski jezik za razvoj aplikacija je Objective C, Appleova inačica C programskog jezika.

ranjem i optimizacijom mreža, dijeljenjem resursa te promjenom u korištenju energetskih izvora. Stoga Ericsson operaterima nudi pionirski pristup, tzv. TCO2, koji mjeri emisiju ugljičnog dioksida uz metodologiju cjelokupnih troškova vlasništva. Postizanjem najbolje kombinacije ulaganja u optimizaciju energetske učinkovitosti

Da bi aplikacija mogla biti predana u App Store, developer mora biti uključen u Appleov iPhone Developer Program.

Tek započeti razvoj

"Procedura odobravanja aplikacije nije složena ako

TCO2 pristup podržava ciljeve operatera u području okoliša, ali i razvoja poslovanja te omogućuje uštedu novca uz smanjenje utjecaja na okoliš. Tijekom 2009. godine australski operater Telstra radio je s Ericssonovim konzultantima na provjeri emisije ugljičnog dioksida te energetske učinkovitosti svoje mobilne mreže. Studija je potvrdila korist koju je Telstra dobila implementacijom te inicijative te pokazala mogućnost smanjenja emisije CO2 do 30 posto u radiopristupnoj mreži te 56 posto u jezgrenoj mreži. G. K.

znate što radite i ako ste dobro pripremljeni. Apple u 91 posto slučajeva proces provjere aplikacije obavi za sedam dana. Često se događa i da aplikacije odbiju uz primjedbu što treba popraviti. Naš Facetrace odobren je u roku četiri dana, i to bez

ikakvih primjedbi", ističe Truhan. Aplikacija u promotivnom razdoblju stoji 0,99 dolara i svakodnevno bilježe rast broja prodanih aplikacija korisnicima diljem svijeta. Truhan objašnjava kako Facetrace već radi i na iPad uređajima. "Pripadamo skupini koja vjeruje da će iPad otvoriti sasvim nove vidike korisnicima, a to znači i nova tržišta. Za dan-dva očekujemo dolazak prvih iPad uređaja koje ćemo koristiti za intenzivna testiranja aplikacija koje trenutačno razvijamo", pojašnjava Truhan. Truhan se nakon gotovo 15 godina uspješna rada u industrijama nevezanim uz IT (oglašavanje, digitalni tisak velikog formata, itd. ) te kao izvršni direktor

u obiteljskoj tvrtki Belina i osnivač i direktor nekoliko start-up kompanija odlučio vratiti prvoj ljubavi - računalima i softveru. Oduvijek je, kako tvrdi, informatičke tehnologije, osobito razvoj softvera, smatrao jednom od rijetkih industrija u kojima možemo konkurirati na globalnom tržištu, što kroz ovaj projekt pokušava i dokazati. Tržište mobilnih aplikacija tek se počinje razvijati pa se može očekivati impozantan rast sljedećih godina. "Sukladno tome, a uvažavajući činjenicu da vjerujemo u ono što radimo i uz to se dobro zabavljamo, sigurni smo i u rast vlastitog poslovanja", rekao je Truhan. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

HIDROELEKTRANE

> iPhone aplikacije > mreæna infrastruktura > sigurnost > primjena tehnologija

20-21 business.hr Utorak 18/5/2010

Siemensovo rasklopno postrojenje za HE Mostarsko blato Siemens Hrvatska isporučio je visokonaponsko, SF6 plinom izolirano 110 kV rasklopno postrojenje za vanjsku montažu (GIS) za projekt izgradnje HE Mostarsko blato u Federaciji BiH. HE Mostarsko blato godišnje će proizvoditi 170 GWh struje.

Isporučena Siemensova tehnologija omogućit će sigurnu i kvalitetnu opskrbu električnom energijom. Siemens Hrvatska partner je i dobavljač Konzorcija Končar - Energocontrol Zagreb. Siemensovi stručnjaci također su u sklopu projekta obavili montažu, ispitivanje i puštanje u pogon postrojenja. Hidroelektrana će za proizvodnju električne energije upotrebljavati vode Mostarskog blata, čime će se ujedno smanjiti broj dana plavljenja tog područja. "Siemens Hrvatska prvi je

put sudjelovao na projektu Elektroprivrede HZ HB, i to u funkciji poddobavljača visokonaponske opreme. U prosincu prošle godine Siemens Hrvatska je također isporučio rasklopno postrojenje i pripadajuću opremu za kogeneracijsko postrojenje TE-TO Zagreb koje opskrbljuje južni dio Zagreba toplinom i električnom energijom", rekao je na svečanosti puštanja HE Mostarsko blato u rad Krunoslav Brekalo, direktor Siemensove divizije za prijenos i distribuciju električne energije. G. K.

Atento umrežio zagrebački skup EBRD-a IT U PRAKSI Složena infrastruktura omogućila je nesmetan rad 3000 sudionika godišnje skupštine EBRD-a i pratećih događanja, 150 soba hotela Westin pretvoreno je u urede s telefonima, računalima i printerima, a Novinarski dom u press centar

vrtka Atento isplanirala je, projektirala i uspostavila komunikacijsko-informacijsku infrastrukturu, uključujući mrežna i računalna rješenja, za godišnju skupštinu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je prošlog tjedna završena u Zagrebu. Kako se zbog nedostatka prikladnog poslovnog centra u Zagrebu konferencija održavala na pet lokacija u gradu - hotelu Westin, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju Mimara, Hrvatskom novinarskom domu i Hrvatskom državnom arhivu - postavljena je privremena, tehnološki iznimno zahtjevna infrastruktura visokih sigurnosnih zahtjeva i raspoloživosti, otporna na kvarove i s podrškom za najmodernije žične i bežične komunikacijske tehnologije. Postavljeno je više od 1000 krajnjih uređaja, uključujući računala, pisače,

telefone i ostalu IT opremu, a komunikaciju je osiguravalo više od 600 postavljenih linkova i 100 mrežnih uređaja.

Složena infrastruktura

"Informatička i komunikacijska podrška ovogodišnjoj EBRD konferenciji je za Atento i naše partnere izuzetan izazov i prilika validacije naših vještina, znanja i profesionalnosti na svjetskoj razini", istaknuo je predsjednik Uprave Atenta Davor Majetić. Prema njegovim riječima, organizatori i EBRD su prije svega zahtijevali svjetsku kvalitetu i izvrsnost u nuđenju i pružanju usluge ukupne informatičke i komunikacijske podrške konferenciji. "Uvjeren sam da smo na pravi način još jednom pokazali da u Hrvatskoj postoje IT znanja i vještine na svjetskoj razini, te da smo i na ovaj skroman način kvalitetno prezentirali našu zemlju među međunarodnim delegacijama koje su se koristile

informatičkom infrastrukturom konferencije", uz osmijeh govori Majetić. Složena infrastruktura omogućila je nesmetan rad 3000 sudionika godišnje skupštine EBRD-a i pratećih događanja - Investicijskog foruma Hrvatske, Poslovnog foruma EBRD-a i sastanka predsjednika vlada jugoistočne Europe. Uz delegate Skupštine EBRD-a, u Zagrebu su bili brojni ministri i visoki dužnosnici, menadžeri, poduzetnici, bankari i novinari iz 60 zemalja Europe i svijeta te pripadnici sigurnosnih službi koje osiguravaju konferenciju.

Kratki rokovi

Premda su pripreme za konferenciju zbog iznimnih organizacijskih i infrastrukturnih zahtjeva koje je postavio EBRD počele još početkom godine, poseban su izazov bili vrlo kratki rokovi, samo nekoliko dana, za postavljanje opreme na svim lokacijama.

Davor Majetić, predsjednik Uprave Atenta

Atento je projekt izveo u suradnji s partnerima, tvrtkama SPAN, Verso i Supranet. Projekt u kojem je 150 soba hotela Westin pretvoreno u urede s telefonima, računalima i printerima, a Novinarski dom u press centar, završen je prije roka, uz najviše norme kvalitete. Šteta je samo što je infrastruktura privreme-

snimio hrvoje DOMINIĆ

na jer bi Zagreb od nje imao veliku korist i u budućnosti, objašnjavaju u Atentu i dodaju kako se o ispravnom radu postavljene infrastrukture za trajanja svih događanja brinula i posebna tehnička služba organizirana za potrebe toga velikog skupa.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

NAVIGACIJA

Vlastite upute na Ovi mapama Aplikacija Own Voice omogućuje snimanje navigacijskih uputa vlastitim glasom te njihov upload u Ovi Maps, i to direktno s Nokijina mobitela. Dovoljno je samo snimiti upute, dodati svoje ime, pritisnuti "spremi" i glasovne upute bit će pohranjene na web stranicu aplikacije Own Voice. Aplikacija ima mogućnost dijeljenja glasova putem Facebooka i Twittera,

Canon

pa ako netko ne želi snimati vlastiti glas, može glasovati za tuđe glasove koji su mu najbolji ili najzanimljiviji. Aplikacija Own Voice dostupna je samo na engleskom i kompatibilna je sa svim Nokijinim uređajima koji podupiru novu verziju Ovi Maps (3.03). Već su 83 milijuna ljudi registrirana kao aktivni korisnici Nokijinih servisa. Ovi Store u ovom trenutku ima prosjek od 1,7 milijuna downloada dnevno, a Ovi Maps aplikacija s pješačkim i navigacijskim uputama skinuta je više od 10 milijuna puta. G. K.

Skeniranje fotografija Canon, poznat po brzim i kvalitetnim skenerima za filmove, predstavio je najnoviji skener za fotografije i dokumente s podrškom za skeniranje široke palete filmskih folija CanoScan 9000F. Nasljednik je modela CanoScan 880F, a odlikuje se brojnim novim i poboljšanim značajkama koje mu povećavaju produktivnost. Kvaliteta je poboljšana dodatkom CCD

senzora od 9600 x 9600 tpi, koji omogućuje nenadmašnu reprodukciju materijala uz izuzetnu razinu bilježenja detalja. 48-bitna dubina boja jamči iznimno precizan prikaz te daje slike prikladne za uvećanja i ispis visoke razlučivosti. Novi se skener odlikuje jednostavnošću korištenja. Zahvaljujući novom prilagodniku za film u jedinicu prodire više svjetlosti, što omogućuje još veću brzinu - jedan kadar filmskog negativa od 35 mm skenira se za otprilike osamnaest sekundi pri razlučivosti od 1200 tpi. G. K.

'Vatrogasne mjere' kriva su percepcija IT sigurnosti SIGURNOST SUSTAVA Nerijetko se dogodi da su testni podaci zapravo kopija produkcijskih, da većina zaposlenika ima pristup svim podacima korisnika, što je iznimno neugodno

rendovi na području sigurnosti, barem u Hrvatskoj, još su dobrim dijelom "vatrogasni", u većini slučajeva čeka se novi zakon, norma ili propis Europske unije i tada se počinje rješavati nastali problem. Određene organizacije i nakon toga čekaju primjenu sigurnosnih mehanizama, a akcija počinje tek kada se zaprijeti sankcijama. Dobra je stvar što približavanjem Europskoj uniji sigurnost i privatnost dobivaju na važnosti pa i implementacija rješenja zaštite podataka na neki način uzima maha.

Manjak sigurnosti

"Sigurnost u Hrvatskoj nije u povojima. Antivirusna zaštita i vatrozidi sastavni su dio gotovo svake IT okoline u Hrvatskoj. Napredniji sustavi koriste različite oblike enkripcije za prijenos podataka. Dio sigurnosti u kojem ima mnogo mjesta za napredak su

zaštita podataka, privatnosti i identiteta. Nerijetko se dogodi da su testni podaci zapravo kopija produkcijskih, da većina zaposlenika ima pristup svim podacima korisnika, a ne postoji adekvatna kontrola administratora sustava. To je posebno neugodno ako je riječ o državnim institucijama gdje su korisnici svi građani", ističe Damir Bacalja, stručnjak za sigurnost u IBM Hrvatska. U usporedbi s užom regijom, Hrvatska je negdje u sredini po svjesnosti zaštite sustava, a pritom i implementaciji, objašnjava Bacalja. Kako raste stupanj informatizacije u pojedinoj zemlji, tako raste i svijest o važnosti sigurnosti, što donosi zakone i regulative, a tek onda slijede investicije u to području. No, to treba gledati pozitivno jer to je jednostavno dio 'odrastanja' bilo kojega IT ekosustava, objašnjava Bacalja. Jedan od trendova koji nameće nova pravila i mijenja klasičan pristup sigurnosti u

IT svijetu definitivno je cloud computing. Cloud computing stavlja na kušnju kvalitetu zaštite podataka, privatnosti i identiteta s obzirom na to da tehnologija jednostavno omogućuje prijelaz podataka preko granica. Tvrtke svih veličina prepoznale su potrebu za osnovnim metodama zaštite poput antivirusa i vatrozida te preventivne zaštite od napada. Zaštita podataka, privatnosti i identiteta u pravilu je zanimljivija državnim i većim tvrtkama prije svega zbog podložnosti različitim regulativama i normama, kao i osjetljivosti podataka kojima raspolažu.

Potrebe korisnika

"IBM godinama surađuje s različitim tvrtkama i izgrađuje sigurnosne sustave koji im pomažu u poboljašanju razine usluga, smanjenju troškova i kontroli rizika. S obzirom na to da IBM prepoznaje važnost i sveprisutnost sigurnosti, velik je broj rješenja vezanih uz

Damir Bacalja, (Tivoli Sales Specialist, Softver grupa, IBM Hrvatska) arhiva business.hr

sigurnost i u softverskoj, i u hardverskoj servisnoj ponudi. IBM-ovi konzultanti pružaju usluge od analize sigurnosti, penetracijskih testova i dizajna sigurnosnih politika do implementacije različitih sigurnosnih rješenja i najboljih svjetskih praksi", objašnjava Bacalja. U sofverskom djelu postoji cijeli niz rješenja, ovisno o potrebama korisnika. Postoje rješenja koja se brinu o evidenciji i dozvolama pristupa pojedinim resursima, prikrivanju osjetljivih podataka za određene skupine korisnika,

enkripciji poruka i dokumenata, upozoravanja u slučaju potencijalno sumnjivih aktivnosti, enkripcije u cloud uslugama. Kada je riječ o hardveru, postoje različita rješenja poput poslužitelja, diskovnih i tračnih podsustava koji imaju ugrađene sustave za enkripciju podataka, što ubrzava obradu kriptiranih podataka, olakšava upravljanje i izradu sustava za oporavak od katastrofe, a istodobno onemogućuje krađu podataka. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

POHRANA PODATAKA > iPhone aplikacije > mreæna infrastruktura > sigurnost > primjena tehnologija

22-23 business.hr Utorak 18/5/2010

Rekordni rezultati EMC-a EMC već drugo tromjesečje zaredom bilježi rekordne poslovne rezultate. Prihod korporacije iznosio je 3,9 milijardi dolara, odnosno 23 posto više nego u istome tromjesečju lani. Neto prihod povećan je 92 % u odnosu na prošlu godinu i dostigao je vrijednost od 373 milijuna dolara. EMC je prvo tromjesečje 2010. završio sa

10,2 milijarde američkih dolara vrijednosti u novcu i investicijama. "Naša strateška rješenja koja koncepte Cloud Computinga primjenjuju na internoj razini te fokus na četiri temeljna tržišta, na kojima se sljedećih godina očekuje brz i velik rast, nailaze na odobravanje klijenata. Uzdamo se u svoju snagu i mogućnost da na tržištu osiguramo novu generaciju IT tehnologija i proizvoda te dugoročni vlastiti rast", rekao je Joe Tucci, predsjednik Uprave i direktor EMC-a. EMC-ov izvršni potpredsjednik i glavni financijski

upravitelj David Goulden dodao je kako su klijenti u prvom tromjesečju obnovili inicijativu za daljnjim smanjenjem infrastrukturnih troškova i pokretanjem novih projekata u sklopu svojih klasičnih i virtualiziranih podatkovnih centara. "To nam je svakako pomoglo u ostvarivanju našeg plana i predviđanja iz prošlog tromjesečja s obzirom na izravan doprinos povećanju profitabilnosti. Vjerujemo da ćemo u sljedećem razdoblju ostvarivati dobre rezultate u svim tehnološkim područjima", istaknuo je Goulden. G. K.

Dolazi brzi Web 3.0

BUDUĆNOST IT-a Skora je budućnost digitalno povezivanje stvari iz svakodnevne uporabe u kućanstvu i na radnime mjestima te u javnim prostorima. Izgradnja obnovljivih izvora energije neće biti moguća bez inovativnih IT rješenja kao što je smart grid, kao ni gradnja moderne energetski štedljive infrastrukture, zgrada...

iše od 550 vrhunskih stručnjaka iz cijelog svijeta sudjelovalo je u projektu Perspektive i mogućnosti informacijske tehnologije i medija - Međunarodni projekt Delphi 2030. koji financira njemačko Ministarstvo gospodarstva. Taj je projekt važan jer pokušava dati odgovore na neka od ključnih pitanja ICT industrije. Svi koji su sudjelovali u projektu trebaju procijeniti primjene u informatičkim i telekomunikacijskim tehnologijama u sljedećih dvadesetak godina. Prve podatke iz dugogodišnje analize objavili su stručnjaci okupljeni u ICT udruzi Münchner Kreis, u suradnji sa stručnjacima Europskog centra za informacijske i komunikacijske tehnologije (EICT), Deutsche Telekoma AG i TNS Infratesta.

Globalna konkurencija

Svi se slažu da će se nastaviti strahoviti napredak ICT tehnologija. Razlog tome vide u mogućnosti uključivanja novih komponenti u mikročip, stalnom povećanju memorije te stalnom povećanju moguć-

nosti mikroprocesora i s njim povezanih softvera. Cijene IT opreme snižavat će se unatoč povećavanju njihovih performansi. Stručnjaci koji sudjeluju u projektu Delphi tvrde da će IT u godinama koje slijede znatno preoblikovati našu svakodnevnicu. Nastavit će se ubrzana digitalizacija privatne i profesionalne sfere jer internet donosi nove aplikacije, funkcionalnost i usluge. Globalna konkurencija, klimatske promjene i demografski razvoj stimuliraju ubrzavanje IT inovacija. Neki su od ključnih očekivanja snažan rast mrežnog ITa prije svega u gospodarstvu, sveobuhvatno stacioniranje širokopojasnih veza s prijenosom podataka od 100 Mb/ s, a pioniri u tome bit će SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Skora je budućnost digitalno povezivanje stvari iz svakodnevne uporabe u kućanstvu i na radnime mjestima te u javnim prostorima. Izgradnja obnovljivih izvora energije neće biti moguća bez inovativnih IT rješenja kao što je smart grid. IT će biti potreban u telekomunikacijama, ener-

getici te izgradnji pametnih zgrada, odnosno za smanjenje emisije CO2. Dinamičan razvoj IT-a bit će važan i za automobilsku industriju te zdravstvo. Energetsku učinkovitost zgrada moguće je postići samo uz inteligentnu kontrolu dijelova zgrade i predmeta u njoj pomoću IT tehnologije. Stručnjaci angažirani na projektu Delphi 2030. zaključuju da internet sve više postaje supermreža, koja našu neposrednu okolicu čini inteligentnijom i lakšom za kontroliranje. Internet je i u privatnom životu postao najvažniji izvor informacija i glavni medij za komunikaciju. No, to nije ni približno sve. Internet se sve više rabi za pretraživanje trgovina, rezervaciju zrakoplovnih karata i hotela ili za bankovne transakcije. Društvene platforme Facebook i Twitter doživljavaju brz porast te su na dobrom putu da iz korijena promijene način na koji održavamo osobne odnose. Korisnici ne samo da konzumiraju sadržaje, već ih i proizvode. Broj onih koje nude sadržaj na internetu

dramatično je porastao, a kvalitetu sadržaja sve je teže ocijeniti. Glavna zadaća interneta donedavno je bila pružiti što je moguće više informacija. Međutim, sada i u budućnosti cilj ih je precizno filtrirati te izravno i brzo locirati relevantne informacije. Da bi se to postiglo, potrebno je informacije dostupne na internetu učiniti razumljivima i prikladnima za obradu na računalima koja rade u pozadini. Na primjer, to računalima omogućuje da nauče što nas zanima svaki put kad nešto tražimo te nam pruža sve točnije i sve primjerenije rezultate. Internet koji razumije vlastiti sadržaj naziva se semantičkom mrežom.

Novi web

Kombinacija Web 2.0 i semantičke mreže često se naziva Web 3.0. No, to nije jedini put razvoja interneta. Internet budućnosti pomoći će nam da uštedimo energiju i koristimo se s više alternativnih izvora energije. Poduprijet će medicinske usluge na temelju iskustava iz cijelog svijeta i, kada je potrebno, omogućiti stalni nadzor našega zdravstvenog stanja.

U industriji će se upotrebljavati za više individualiziranu i učinkovitu proizvodnju. Nova načela mobilnosti tvore temelj za brz i siguran prijevoz putnika i robe do njihovih odredišta putem visokoumreženih javnih i privatnih oblika prijevoza uz minimalan učinak na okoliš.

fotografija

Novi Canonov IXUS Canon je obogatio svoju luksuznu liniju IXUS novim modelom IXUS 300 HS, elegantnim i snažnim kompaktnim digitalnim fotoaparatom koji snima fotografije i HD videozapise, tvrde u kompaniji. Novi je model dostupan u čeličnosrebrnoj, mat crnoj i sjajnobijeloj boji, a nudi veliku kombinaciju brzine i jednostavnosti. Prvi

je to model na kojem se koristi Canonov novi sustav HS, spoj osjetljivog CMOS senzora od deset megapiksela i brzog procesora DIGIC 4 koji rezultira poboljšanim perfor-

mansama u uvjetima slabe osvijetljenosti i pri snimanju objekata koji se brzo kreću. Dobro osvijetljen širokokutni objektiv osjetljivosti f/2.0 omogućuje korištenje većih brzina zatvarača te isticanje objekata snimanja kreativnim zamućivanjem pozadine, a niz ručnih postavki korisnicima modela IXUS nudi mnogo dodatnih pogodnosti. G. K.

HRVATSKA PREMIJERA

Dolazi Adobe Creative Suite 5 Hrvatski Adobe distributer HSM informatika prošlog je tjedna premijerno pokazao novu i posljednju verzinu Adobe Creative Suitea. InDesign CS5 osigurava precizniju kontrolu nad tipografijom, provjeru dokumenata, kao i mogućnost dodavanja interaktivnosti u izgled stranice. U Illustratoru CS5 poboljšani

su grafički stilovi, koji predstavljaju dosad najmoćniji način organiziranja projekata s višestrukim stranicama, te cijeli niz rješenja koja su novi pravac u korištenju ključnih vektorskih alata. Photoshop CS5, među ostalim, omogućuje stvaranje preciznih prilagodbi i maski, postizanje realističnih slikarskih efekata, kreiranja slika velikog dinamičkog opsega te brže radne karakteristike koje omogućuju podrška 64bitnog operativnog sustava. G. K.

PRIMJENA IT TEHNOLOGIJE

Kontrola kvalitete sokova pri prijevozu brodom Tvrtka Montelektro naručila je od Siemensa Hrvatska upravljački sustav (Cargo Automation System) za tankove na teretnom brodu koji će prevoziti prirodne sokove proizvedene u Brazilu. Siemensov sustav osigurat će postojanost i visoku kvalitetu prirodnih sokova prilikom njihova skladištenja i prijevoza. Sokovi koji se proizvode u Brazilu prevozit će se teretnim brodom čiji se dovršetak planira krajem godine u splitskom brodogradilištu. Montelektro će ugraditi Siemensovu opremu ukupno vrijednu 1,5 milijuna kuna, a to će ujedno biti prva ugradnja takvog sustava na teretnom brodu u hrvatskim brodogradilištima. Isporučena oprema uključuje rješenja iz serije Simantics sustava za automatizaciju, Sirius rješenja za upravljanje elektromotornim pogonima, seriju frekvencijskih pretvarača Simantics te mrežne komponente koje koriste cijeli niz komunikacijskih rješenja: industrijski ethernet, Profibus

U bliskom dodiru s okolišem, naše zgrade i stanovi automatski će osiguravati savršenu klimu, uz povećanu sigurnost. Općenito, internet će u svojem novom obliku sve više postajati dijelom stvarnoga svijeta. U budućnosti, uređaji će upoznati naše navike i po-

stati sve vještiji u ispunjavanju naših želja. Mnogo će toga na novom internetu biti dostupno. Stvaranje složenih aplikacija iz puno malih pojedinačnih usluga bit će znatno pojednostavnjeno arhitekturom usmjerenom na usluge (service-oriented architecture, SoA).

Stvari postaju složenije kada, umjesto da kupujemo operativne sustave ili softver, sve što prijenosno računalo može napraviti dolazi putem interneta. Ta vrsta usluge, nazvana "cloud computing", već je stvarnost. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

DP, Profibus PA i ASI bus. Iako se takva tehnologija koristi za upravljanje procesima u prerađivačkoj i procesnoj industriji, mogućnosti njezine prilagodbe i implementacije mnogo su šire. Način izvedbe Cargo Automation System rješenja pojednostavio je montažu instalirane opreme, smanjio potrebno ožičenje i time omogućio znatne uštede uz istodobno ispunjavanje visokih standarda očuvanja kvalitete prirodnih sokova prilikom prijevoza. Siemens Hrvatska i partneri u Hrvatskoj sličnu tehnologiju rabe u mnogim industrijskim granama. "Skladištenje prirodnih sokova i njihov prijevoz do krajnjeg potrošača iznimno je zahtjevan proces koji mora ispuniti visoke standarde kvalitete. Siemensova tehnologija je inteligentno i inovativno rješenje sa širokom mogućnošću primjene", izjavio je Dalibor Marković, voditelj projekta i stručnjak iz Siemensove divizije za automatizaciju i pogonsku tehniku. G. K.

investor 24-25

KANCELARKA POVLAČI KOLEGE ZA UŠI Donedavno nez postao je nužan za opstanak grčkom krizom opterećene mone

Merkel za zemlje traži zabranu de U petak bi njemački ministar financija Wolfgang Schauble trebao predstaviti komplet reformi za ugroženu eurozonu, a ideja o nultom proračunskom deficitu vjerojatno će naići na velik otpor članica eurozone jer im je maastrichtskim kriterijima odobren godišnji proračunski manjak do tri posto, koji je velik broj njih u krizi ionako debelo premašio

››

Ako budemo samo ignorirali problem deficita, nikada nećemo moći smiriti situaciju u eurozoni Angela Merkel, njemačka kancelarka, jastrebovski bdije nad budućnošću ujedinjene Europe arhiva business.hr

Njemačka vlada zatražila je u ponedjeljak od članica eu� rozone uvođenje zakona o uravnoteženom proračunu. Uravnoteženi proračun bio bi samo jedna u nizu mjera za očuvanje eura, a potencijalni zakoni trebali bi biti doneseni po uzoru na njemački zakon o proračunu. Njemačka je spo� menuti zakon donijela proš� le godine. Saveznim njemač� kim državama na taj je način zabranjen proračunski de� ficit koji premašuje 0,35 po� sto bruto domaćeg proizvo� da. Zakon će biti na snazi do 2016. godine, a nakon 2020. njemačke države neće uop� će smjeti imati proračunski deficit. Provođenje takvog zakona u eurozoni značilo bi mnogo

strožu fiskalnu disciplinu za zemlje članice jer im je tre� nutačno dozvoljen deficit ne veći od tri posto bruto do� maćeg proizvoda. Wolfgang Schauble�� , njemački mini� star financija, ubrzano radi na setu reformi za ugroženu eurozonu koje će biti pred� stavljene u petak, na prvom sastanku radne skupine za blisku ekonomsku suradnju eurozone. Ministri financija eurozo� ne sastali su se u ponedjeljak kako bi razmotrili 750 mili�

››

jardi eura vrijedan plan po� moći eurozoni i Grčkoj, čije donošenje nije uspjelo spri� ječiti pad eura, koji iz dana u dan pada na nove rekor� dno niske razine u odnosu na američkomi dolar. Rad� na skupina u petak će raz� motriti i nove mjere za po� moć Portugalu i Španjolskoj. Plan uvođenja uravnoteže� nih proračuna u eurozoni bio je nezamisliv prije pola godi� ne, no sada je potreban, sma� traju analitičari. Njemački prijedlog već je podržao au�

Zakon će ograničiti zaduživanje i uvesti red u državne financije

strijski ministar financija Jo� sef Proll, koji je njemačkom Die Weltu rekao kako bi "ta� kav zakon ograničio dugove u budućnosti i uveo red u dr� žavne financije".

Cikličko uravnoteženje

Mnoge će zemlje, naravno, odbaciti takvu ideju, ali za� konom se cilja na uvođenje ciklički uravnoteženih pro� računa koji će u obzir uzima� ti šire stanje gospodarstva u određenoj zemlji. Nikolas Sarkozy, francuski predsjed� nik, već je prije govorio kako je spreman podržati urav� noteženi proračun. Možda će tu ideju aktualizirati u če� tvrtak, kada se u Francuskoj održava summit ministara, lokalnih čelnika, poslodava�

zamisliv plan uvođenja uravnoteženih državnih proračuna etarne unije

business.hr Utorak 18/5/2010

e eurozone eficita proračuna POVJERENJE NA KUŠNJI

Euro pao najniže u četiri godine Euro je u ponedjeljak na tokijskom tržištu pao na najnižu razinu u odnosu na dolar od travnja 2006. zbog straha u vezi s državnim dugovima u eurozoni koji nastavljaju pritiskati jedinstvenu europsku valutu, a spustio se i na najnižu razinu prema kineskom juanu od druge polovine 2002. godine. Raspoloženje prema euru i dalje je slabo unatoč paketu pomoći vrijednom 750 mi-

lijardi eura koji su dogovorili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi spriječili širenje grčke krize u kontekstu sve većeg straha da jedinstvenoj valuti prijeti kolaps. Euro je pao na 1,2243 dolara. Paket spasa rezultirao je početnim optimizmom, ali euforija je u međuvremenu splasnula jer najavljene stroge mjere štednje u pojedinim članicama eurozone priguOGLAS

ca i sindikata na kojem bi se trebale donijeti mjere za rezanje golemoga francuskoga proračunskog deficita, koji je ove godine dosegnuo osam posto.

Sarkozy bi ukinuo euro?

Njemačke vlasti žele što prije smanjiti proračunske deficite u eurozoni nakon što su prošlog tjedan nevoljko pristali na 750 milijardi eura vrijedan plan spašavanja. Kolumnist londonskog Financial Timesa Wolfgang Munchau piše pak da je eurozona bila pred slomom prije deset dana, kada je španjolski premijer Jose Luis Zapatero za

list El Pais izjavio da je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na jednom sastanku europskih čelnika i ministara financija udario šakom u stol kazavši kako će on "prvi ukinuti euro ako Berlin ne pristane na plan spašavanja". Ideju o uvođenju uravnoteženih proračuna u zemlje eurozone potaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je prošlog tjedna izjavila da Europa mora hitno smanjiti jaz između slabih i jakih članica. "Ako budemo samo ignorirali taj problem, nikada nećemo moći smiriti situaciju u eurozoni", rekla je Merkel.

Nikola Sučec

šuju izglede za rast. "Zabrinutost da će ozbiljne državne mjere štednje u eurozoni ugušiti rast u regiji nastavlja pritiskati euro", kazao je John Kyriakopoulos iz National Australia Banka u Sydneyu. U takvim okolnostima euro je oštro potonuo i prema kineskom juanu pa se njime trgovalo po 8,3815 juana. Time je kineska valuta dosegnula najvišu razinu prema euru od druge polo-

vine 2002. godine. Kuna je u ponedjeljak ojačala prema euru 0,03 posto u odnosu na petak pa je srednji tečaj eura iznosio 7,247334 kune. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i švicarski franak za 0,001 posto, na 5,175928 kuna. Istodobno je američki dolar poskupio prema kuni 1,13 posto, na 5,885443 kune. Na vrijednosti je dobila i britanska funta, i to 0,41 posto, na 8,490316 kuna.

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/5/2010

PALI I PRIHODI

Lošinjska prepolovila gubitak

Lošinjska je plovidba u prvom kvartalu ove godine prepolovila gubitak, ali i prihode. Gubitak je tako iznosio 3,3 milijuna kuna, za razliku od prošlogodišnjih 6,2 milijuna kuna, pokazuju podaci objavljeni na stranicama Zagrebačke burze. Ukupni su prihodi smanjeni sa 99,4 na 57,3 milijuna kuna, što je pad 42,3 posto. Rashodi su

također smanjeni 42,3 posto, na 60,6 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prošle godine iznosili 105,2 milijuna kuna. Poslovni su prihodi smanjeni 34,3 posto, na 54 milijuna kuna. Iz Uprave Lošinjske plovidbe ističu da na rezultate utječu recesija i smanjene vozarine koje unatoč smanjenju troškova nisu mogle poboljšati ukupni rezultat. U odnosu na plan, prihodi ne pokazuju odstupanje. Likvidnost je, tvrde, relativno dobra, a negativno rješenje sudskih sporova moglo bi otežati poslovanje. R. D.

brojke

3,3 57,3

milijuna kuna iznosio je gubitak Lošinjske plovidbe u prvom ovogodišnjem kvartalu

milijuna kuna iznosili su prihodi Lošinjske plovidbne u prvom ovogodišnjem kvartalu, 42,3 posto manje od istog razdoblja 2009. godine

21,2 MILIJUNA

Liburnia povećala gubitak Liburnia Riviera hoteli ostvarili su u prvom ovogodišnjem tromjesečju 21,2 milijuna kuna gubitka, što je 15,2 posto više nego u istom razdoblju 2008. godine. Ukupni prihodi poslovanja pali su 8,27 posto, na 18,36 milijuna kuna, a ukupni rashodi porasli su gotovo tri posto, na 39,56 milijuna kuna. Tvrtka u izvješću tvrdi kako nema problema s likvidnošću. J. J.

Ni isplata dividende nije spasila HT od pada TIŠINA MEĐU MIROVINCIMA Gotovo se nitko nije usudio komentirati kamo će se usmjeriti novac iz dividende, ali na ZSE-u veću ulogu imaju vijesti iz svijeta nego iz sumorne domaće svakodnevice koju ne može trgnuti ni 1,59 mlrd. kuna svježega novca Oko 250 tisuća dioničara Hrvatskog telekoma u utorak je dobilo svoje dividende od 34,05 kuna po dionici. Za tu

Business tv Kapital Network, Utorak 18. 5.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA VIJESTI KN PRIVREDNI RAPORT Tjedni pregled SRB tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

je isplatu odvojeno ukupno 2,7 milijardi kuna prošlogodišnje dobiti. Pravo na isplatu dividende imaju dioničari koji su na dan održavanja Glavne skupštine, 21. travnja, bili upisani u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). Za razliku od prošlih godina, dioničari će ove godine morati platiti novouvedeni porez solidarnosti, u narodu poznat kao harač.

Braniteljima 195 mil. kn

Dioničari koji dobiju više od 3000, a manje od 6000 kuna dividende na taj će prihod morati platiti dva posto poreza, dok će oni s dividendom većom od 6000 kuna državi morati dati 4 posto primitka. Više od 80 posto dioničara ima do 88 dionica pa oni neće

morati platiti porez. Najviše će dobiti njemački vlasnik na kojega otpada nešto više od 41 posto cjelokupnog iznosa, a slijedi Fond hrvatskih branitelja u čijem je vlasništvu oko 7 posto dionica, što daje dividendu od 195 milijuna kuna. Hrvatska vlada će dobiti nešto manje od 100 milijuna kuna, a ostatak od 1,07 milijardi sjest će na brojne račune institucionalnih ulagača i malih dioničara. Onima koji su tijekom javne ponude dionica kupili osnovni paket i s bonusom imaju 69 dionica HT-a, na račun će sjesti točno 2349,45 kuna dividende. Najsnažniji među njima, obvezni mirovinski fondovi, ne žele komentirati podjelu dividende i što će svježi novac značiti za tržište kapitala,

uz obrazloženje da im takvo što brani Pravilnik o marketingu.

Tajnoviti fondovi

"Novac od dividende HT-a ići će prema likvidnijoj imovini zbog pojačane volatilnosti na tržištima, a kretanje cijene HT-a ovisit će o globalnim kretanjima", kazali su iz obveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje. Nakon što je dionica HTa snažno pala nakon proteka 21. travnja, roka do kojega su dioničari trebali biti upisani u SKDD kako bi imali pravo na dividendu, što je ukalkulirano u cijenu same dionice na Zagrebačkoj burzi, postojala je pretpostavka da će velik dio novca ponovo biti usmjeren u dionice. Dogodila se, međutim, ista stvar kakva je viđena

2008. godine kada je dionica HT-a pala na dan isplate dividende. Godinu dana kasnije situacija je bila sasvim obrnuta te je HT skočio 2 i pol posto, gurajući tako i indekse. Cijena dionice HT-a ovaj je ponedjeljak pala 1,75 posto, uz pad dioničkog indeksa CROBEX 1,17 posto. Za utjehu dioničarima, HT je i dalje najlikvidnija dionica. Situacija u svjetskom gospodarstvu danas je, međutim, daleko od 2008. godine kada je kriza usprkos svim naznakama ipak izgledala prolaznijom nego što djeluje iz ove perspektive. Stoga su analitičari suglasni da cijene dionica na Zagrebačkoj burzi ovise o globalnim kretanjima, a manje o domaćim događanjima kao što je dividenda HT-a. Ante Pavić

SKOK 5,4 POSTO

Japanci naručili više strojeva Temeljne japanske narudžbe strojeva iz privatnog sektora porasle su u ožujku za sezonski prilagođenih 5,4 posto u odnosu na veljaču, na 732,9 milijardi jena (7,95 milijardi dolara), objavila je u ponedjeljak tamošnja vlada. Narudžbe iz prerađivačke industrije porasle su 3,1 posto, na 316,5 milijardi jena, dok su one iz neproizvodnog sektora skočile 12,6 posto, na

443,1 milijardu jena, objavio je vladin ured. Za cijelu financijsku godinu, koja je završila u ožujku, temeljne narudžbe - koje isključuju promjenjive narudžbe kao što su one iz brodograđevnih i elektrodistribucijskih tvrtki - pale su 20,6 posto, na 8.430 milijardi jena, što je najveći pad otkad je vlada počela prikupljati podatke 1987., priopćio je ured. Za tromjesečje od siječnja do ožujka temeljne narudžbe porasle su 2,9 posto, na 2.150 milijardi jena, dok se u tromjesečju od travnja do lipnja očekuje rast temeljnih narudžbi 1,6 posto. H

OGLAS

Akademija ZSE-a došla u pravi čas ZAŠTITA IMOVINE Ciklus predavanja o tržištu kapitala i instrumentima trgovine omogućit će ulagačima da se obrazuju i tako najbolje zaštite svoje interese

"Najjača obrana zemlje nije u naoružanju nego u znanju", izjavila je u ponedjeljak voditeljica Akademije Zagrebačke burze Melita Marčeta u povodu održavanja prvog od pet promotivnih predavanja koje će u svibnju održati predavači iz Španjolske radi kontinuirane edukacije i promicanja znanja na hrvatskom tržištu kapitala. Marčeta je kao glavne ciljeve Akademije istaknula doprinos razvoju tržišta, praćenje uvođenja novih pro-

izvoda i usluga te doprinos razvoju likvidnosti i konkurentnosti domaćeg tržišta. "Predavanja su organizirana u pravom trenutku jer je Vlada najavila prodaju manjinskih udjela u oko 400 tvrtki", izjavila je Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, te istaknula važnost transparentnog poslovanja i zaštite malih ulagača, tema koje će također biti obuhvaćene tečajevima. Prvo predavanje pod na-

zivom "Osnove tržišta kapitala" održao je Javier Amo, ravnatelj magistarskog studija o burzama i financijskim tržištima na Instituto de Estudios Bursátiles iz Madrida.

Interes za regulaciju

On je polaznicima pojasnio što su to tržišta vrijednosnih papira, instrumenti trgovanja i sudionici tržišta te koji to čimbenici utječu na aktivnost na tim tržištima. "Financijska pismenost nužna

Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, kaže da su predavanja došla u pravom trenutku jer Vlada prodaje udjele u 400 tvrtki Snimio saša ćetković

je da bi se mogli pratiti novi trendovi i proizvodi te tako zaštitili vlastiti interesi", rekao je Amo te kao uvjete za postojanje pravog tržišta naveo transparentnost, slobodu, obujam, fleksibilnost i učinkovitost. U svibnju će biti pet promotivnih predavanja, a održat će ih stručnjaci iz Španjol-

ske. Na jesen će komercijalna predavanja održavati domaći predavači. "Prema našim saznanjima, polaznici žele slušati teme o tehničkim znanjima, regulativi, uvođenju nove prakse i sl. Stoga ćemo upravo te teme obrađivati na našim seminarima", zaključila je Marčeta. Biljana Starčić

DOGOVOR O REVIZIJI

MMF i Srbija pregovaraju o stand by aranžmanu Izaslanstvo Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) u ponedjeljak je sa srbijanskim izaslanstvom u Beogradu službeno započelo razgovore u sklopu četvrte revizije stand-by aranžmana, u

sklopu kojih će u sljedeća dva tjedna biti riječi o daljnjoj provedbi dogovorenih strukturnih mjera u Srbiji.

Na sastanku predsjednika srbijanske vlade Mirka Cvetkovića i ministrice fi-

nancija Diane Dragutinović s predstavnicima MMF-a, predvođenim Albertom Jeggerom, analizirana je aktualna gospodarska situacija te makroekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje, priopćeno je

iz srbijanske vlade. Nakon što je odbor izvršnih ravnatelja MMF-a krajem ožujka odobrio povlačenje treće tranše vrijedne oko 360 milijuna eura, Srbija je početkom travnja povukla polovicu tih sredstva za jačanje

deviznih rezervi zemlje u iznosu 180 milijuna eura. S tim ukupna sredstva dosad iskorištena iz tog aranžmana iznose oko 1,3 milijardi eura, odobrenih u sklopu 2,9 milijardi eura vrijednog stand by aranžmana. B.hr

investor 28-29

+ Dionica Končar - distributivni i specijalni transformatori u ponedjeljak je bila jedna od rijetkih koja je zabilježila rast cijene, a jedina je među likvidnijima s rastom cijene. Uz 154.000 kuna prometa, ta je dionica skočila čak 2,22 posto, čime je prilično odudarala od lošeg dana na Zagrebačkoj burzi oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Cijena redovite dionice Adris grupe u ponedjeljak je pala više od 5 posto uz promet od 127.000 kuna. Taj je dan bilo prilično teško odrediti pravog gubitnika na Zagrebačkoj burzi budući da su sve najlikvidnije dionice zabilježile pad vrijednosti, iako je bio nemali broj onih koji su očekivali da će isplaćena HT-ova dividenda popraviti stvari.

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Adris grupa Končar - elektroindustrija Uljanik plovidba Zagrebačka banka Ingra Institut građevinarstva hrvatske Fima validus Podravka prehrambena industrija, d.d. Jadroplov d.d. Viadukt Konzum Viro tvornica šećera d.d. Končar Adris grupa Luka ploče Tehnika Atlantic grupa Ledo Luka Rijeka Liburnia riviera hoteli Kraš, prehrambena industrija Tvornica duhana Zagreb Belje Dom holding Lošinjska plovidba HG Spot Đuro Đaković holding HTP Korčula Jadranski naftovod Auto Hrvatska Badel 1862 Banka splitsko-dalmatinska SN holding Metalska industrija Varaždin AD plastik Fima proprius d.d. Franck prehrambena industrija, Tankerska plovidba Maistra Hidroelektra niskogradnja Imunološki zavod Karlovačka banka DIOKI d.d Veterina d.d. Turisthotel Sunčani Hvar Zvečevo, prehrambena industrija IPK Kandit Belišće OT-optima telekom d.d. Čakovečki mlinovi Privredna banka Zagreb Riviera poreč Industrogradnja d.d Istraturist Umag d. d. Atlas nekretnine Adriatic Croatia International Club d. d. Žitnjak Valamar grupa Transadria BC institut Slatinska banka Vaba d.d. banka Varaždin SEM 1986 Plava laguna Centar banka Vjesnik Đakovština Tisak Uljanik d.d. Hoteli Podgora Pounje trikotaža

Najniža

Najviša

Zadnja

270.00 1,725.00 974.99 131.00 348.00 1,434.51 268.33 470.07 619.00 223.88 34.72 2,490.10 18.46 324.00 167.00 286.10 165.00 366.00 2,299.00 325.09 1,866.05 1,303.33 695.42 6,317.01 196.00 2,320.00 351.00 2,300.00 78.00 37.01 150.00 26.00 33.69 90.36 2,725.00 440.00 72.52 148.00 169.00 3,038.00 90.50 24.00 769.00 1,501.00 71.61 196.01 150.00 69.02 100.00 58.02 672.56 25.20 122.50 242.00 482.00 36.00 3,500.00 584.10 174.99 416.70 388.99 28.00 2,940.00 102.01 30.02 2,600.00 290.00 107.17 60.06 160.00 1,420.50 271.99 24.00 11.06 226.00 92.00 20.20 0.90

274.50 1,760.03 1,004.00 133.00 352.00 1,470.01 274.02 475.00 625.13 230.10 35.60 2,541.04 19.39 328.51 170.00 298.00 165.20 366.20 2,304.00 325.11 1,891.00 1,339.04 703.98 6,317.16 200.00 2,500.00 354.01 2,300.00 79.99 37.71 150.00 28.90 35.10 94.01 2,745.00 455.00 76.00 148.00 189.96 3,038.00 92.00 24.00 771.01 1,504.00 73.00 200.02 150.00 73.88 102.00 60.00 672.56 30.00 125.00 245.00 482.12 36.02 3,500.00 584.10 174.99 416.70 388.99 29.98 2,940.00 102.02 30.02 2,600.00 290.00 107.17 62.10 160.00 1,420.50 271.99 24.00 12.04 226.00 92.00 20.20 0.90

270.00 1,750.00 975.00 133.00 350.00 1,440.00 270.00 470.07 620.00 229.99 35.20 2,493.00 19.00 325.00 169.98 292.00 165.00 366.00 2,300.00 325.09 1,866.05 1,303.35 700.00 6,317.16 196.50 2,380.00 351.06 2,300.00 78.00 37.50 150.00 26.00 35.00 90.36 2,740.00 440.00 76.00 148.00 189.90 3,038.00 91.50 24.00 769.00 1,501.00 73.00 196.01 150.00 69.02 102.00 60.00 672.56 30.00 125.00 245.00 482.00 36.00 3,500.00 584.10 174.99 416.70 388.99 28.00 2,940.00 102.02 30.02 2,600.00 290.00 107.17 60.06 160.00 1,420.50 271.99 24.00 11.06 226.00 92.00 20.20 0.90

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 17.816.970,46 Kn Promjene Količina Promet Cijene -1.10% -0.57% -2.40% -1.77% -0.01% -2.04% -1.50% -2.27% -1.35% -0.03% -0.85% -2.24% -2.66% -1.22% -0.01% -1.69% -2.37% 0.00% 2.22% -5.63% -1.79% -4.17% -0.14% -0.01% -0.26% -0.83% -2.48% 0.00% -2.50% -1.06% -3.23% -5.59% -0.82% -2.42% -0.54% 0.00% 1.85% -0.67% 5.50% -0.29% -0.14% -0.91% -0.77% -0.93% 0.00% -8.38% -30.23% -2.47% 1.94% -2.76% 1.14% 3.45% 2.27% 0.00% -2.61% -7.69% -1.38% 0.00% 0.00% -0.31% 0.00% 0.00% 0.00% 0.01% 0.10% -9.09% -3.33% -0.86% 0.02% 6.67% -0.66% 0.73% 0.00% 4.05% -1.74% -36.55% -22.31% 12.50%

17,755 1,364 1,423 9,566 2,223 521 2,610 1,487 1,100 1,635 10,468 115 12,727 721 1,222 655 951 422 67 391 67 85 157 16 468 38 245 36 937 1,877 464 2,531 1,911 661 17 99 530 267 204 12 398 1,302 39 18 300 108 140 270 149 233 20 499 103 50 22 250 2 11 30 10 10 118 1 28 90 1 8 20 32 10 1 5 55 100 4 9 30 52

4,824,396.09 2,384,845.32 1,396,719.76 1,271,991.22 777,497.15 755,409.47 705,467.79 702,368.31 682,726.56 373,993.07 367,179.02 288,291.82 240,154.32 234,718.86 207,146.62 191,978.43 156,934.60 154,469.51 154,139.00 127,111.19 125,642.07 111,591.86 109,599.68 101,072.61 92,916.37 92,159.00 86,049.49 82,800.00 73,431.79 69,845.24 69,600.00 69,300.75 65,896.66 60,968.06 46,495.00 44,528.11 39,676.77 39,516.00 37,828.35 36,456.00 36,410.40 31,248.00 30,027.21 27,050.16 21,622.00 21,500.03 21,000.00 18,810.57 14,975.60 13,692.90 13,451.20 13,067.90 12,658.70 12,210.95 10,606.18 9,002.13 7,000.00 6,425.10 5,249.70 4,167.00 3,889.90 3,310.94 2,940.00 2,856.48 2,701.80 2,600.00 2,320.00 2,143.40 1,928.06 1,600.00 1,420.50 1,359.95 1,320.00 1,106.98 904.00 828.00 606.00 46.80

Trž. kap. (mil kn) 22,109.90 17,500.00 1,360.63 444.37 802.83 1,917.58 1,831.71 1,209.08 359.60 14,730.49 264.00 395.34 51.33 1,761.50 278.20 133.39 3,745.97 507.52 223.32 3,126.03 415.41 246.93 1,729.00 1,390.85 1,175.16 720.29 482.22 747.06 640.81 280.02 99.36 8.58 113.30 38.53 2,035.40 291.17 57.16 69.80 516.53 45.62 384.26 48.08 328.49 940.20 798.94 122.29 33.79 92.43 412.29 110.69 265.50 219.33 38.48 175.20 561.20 101.52 367.50 11,141.57 639.33 188.52 1,818.53 93.40 326.52 20.98 188.99 74.76 48.28 98.49 106.02 21.83 776.04 17.00 25.48 11.65 539.37 205.74 7.40 2.40

CROBEX: -1,27% 365 dana Najniža Najviša 211.10 1,249.99 875.03 94.00 312.00 1,112.01 192.00 312.00 501.00 170.00 34.72 2,300.17 13.00 220.00 126.99 260.03 101.00 248.00 1,330.02 228.50 1,008.00 1,303.33 481.00 3,500.00 159.00 1,280.00 250.05 2,300.00 70.00 36.02 130.00 21.07 32.57 72.61 1,700.00 350.00 70.00 148.00 55.95 2,211.02 38.00 22.00 725.00 1,410.02 61.00 196.01 150.00 68.41 100.00 52.05 520.01 25.20 87.56 190.00 290.00 21.28 2,107.10 485.00 100.00 370.00 270.00 18.50 2,669.00 60.01 23.01 2,200.00 185.00 93.60 51.00 100.00 1,125.00 240.01 22.07 6.01 207.08 92.00 20.10 0.70

332.84 1,940.00 1,375.00 192.99 494.98 1,777.00 318.99 517.00 989.00 310.00 75.00 4,569.99 37.00 400.00 252.00 498.99 185.00 505.00 2,397.00 373.00 2,093.00 2,769.99 760.00 7,679.00 309.00 2,890.00 390.00 2,300.00 114.98 54.00 225.00 140.00 70.00 185.00 3,750.00 630.00 180.00 190.00 212.70 3,100.00 109.30 48.75 1,087.00 2,499.00 88.00 439.89 331.00 106.80 194.97 88.99 701.00 46.97 144.00 345.00 580.00 56.00 3,799.21 715.00 200.00 658.99 410.00 34.99 3,896.00 280.00 37.90 3,986.00 300.00 135.50 192.90 319.98 1,800.00 329.00 45.00 47.01 369.00 220.00 54.00 1.69

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR SNOG PILR POSR ZVTG LKPG GRVG TLSG INDDY KDIR PETG RS21 AELG

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KRONA SENIOR PIVOVARNA LASKO POZAVAROVALNICA SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER GORENJE TELEKOM SLOVENIJE INFOND DYNAMIC KD ID PETROL REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA AERODROM LJUBLJANA

BANJALUČKA BURZA NOVB-R-E RSRS-O-C RNAF-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A NOVB-R-A HETR-R-A ZPTP-R-A OPBD-PO1 MPIM-R-A APBL-R-A

NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA OPSTINA BROD - public offering of bonds MPI MODRICA AD MODRICA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKB FBIHKE BHTSR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C BSNLR FBIHK1D

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D

BEOGRADSKA BURZA NOPL AIKB TRVM MTLC A2012 A2015 AGBN A2014 A2016 ALFA A2013 ENHL A2011 A2010 TRGB

Nopal a.d. Backa Palanka AIK banka a.d. Niš Trivit mlin a.d. Vrbas Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2010K Trgobanat a.d. Bela Crkva

MAKEDONSKA BURZA RM01 RMDEN09 TPLF ALK TEL FUBT STIL GRNT TNB KMB SBT

R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FUSTELARKO BOREC BITOLA Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

www.hrportfolio.com Nanjiža 66,65 158,00 11,20 7,82 23,10 9,96 21,00 19,90 13,31 112,00 4,45 5,16 280,10 96,51 27,07

Najviša 68,00 160,00 11,50 8,15 23,99 10,00 22,20 20,10 13,65 114,50 4,55 5,30 284,90 104,00 28,89

Zadnja Prosječna Promjena Količina 67,57 159,80 11,49 8,13 23,99 10,00 21,05 19,96 13,31 112,00 4,54 5,18 284,90 96,51 27,13

Promet

valuta: EUR - euro 67,63 159,94 11,47 8,10 23,29 9,97 21,14 19,95 13,41 113,05 4,54 5,18 281,08 20,73 27,20

0,84 % 0,09 % -0,09 % 0,62 % 5,73 % 0,00 % -4,32 % -1,77 % -1,33 % -1,92 % -0,87 % 0,97 % -0,04 % 0,01 % 0,04 %

6478 1103 7910 7543 1334 2629 1172 1018 1426 133 3155 2742 49 649 370

438.113,45 176.418,20 90.753,90 61.105,70 31.064,16 26.205,84 24.776,40 20.311,00 19.123,59 15.036,60 14.315,24 14.212,95 13.773,30 13.456,26 10.064,30

valuta: BAM - konvertabilna marka 1,20 30,06 0,12 30,00 1,40 1.200,00 0,32 4,23 100,00 0,10 0,00

1,20 30,50 0,12 31,30 1,40 1.200,00 0,32 4,24 100,00 0,10 0,00

1,20 0,30 0,12 0,31 1,40 1.200,00 0,32 4,23 100,00 0,10 0,00

-6,25 % 50000 1,08 % 64661 -1,64 % 100000 4,30 % 29466 0,00 % 3676 -4,00 % 4 0,63 % 7000 -1,40 % 419 0,00 % 14 0,00 % 8902 0,00 % 428625

60.000,00 19.564,60 12.000,00 9.026,13 5.146,40 4.800,00 2.247,00 1.772,57 1.400,00 890,20 857,25

valuta: BAM - konvertabilna marka 74,00 85,00 95,07 63,55 21,00 27,50 24,31 24,01 17,00 22,00

2.200,00 3.000,00 625,00 2.200,00 92,30 82,28 8.900,00 85,45 79,05 9.302,00 88,77 880,00 95,98 99,51 90,00

95,00 77,30 3.950,00 4.150,00 497,00 500,00 190,00 698,00 4.001,00 2.931,00 2.630,00

74,00 85,00 95,10 63,55 21,90 27,50 25,00 24,01 17,10 22,00

2.200,00 3.100,00 625,00 2.275,00 92,34 82,29 9.089,00 85,56 79,20 9.500,00 88,77 900,00 96,01 99,51 90,00

95,50 77,60 3.999,00 4.300,00 500,00 500,00 198,00 700,00 4.150,00 2.940,00 2.750,00

74,00 85,00 95,10 63,55 21,12 27,50 24,31 24,01 17,00 22,00

74,00 0,00 % 85,00 0,00 % 95,09 0,07 % 63,55 -2,98 % 21,08 -1,77 % 27,50 0,00 % 24,68 0,16 % 24,01 0,00 % 17,02 -0,70 % 22,00 0,00 %

16979 1.256.446,00 14757 1.254.345,00 10935 1.039.809,15 5148 327.155,40 3017 63.585,69 2153 59.207,50 1878 46.340,04 777 18.655,77 1055 17.961,78 777 17.094,00

valuta: RSD - srpski dinar 2.200,00 3.049,00 625,00 2.265,00 92,32 82,29 9.009,00 85,54 79,06 9.486,00 88,77 890,00 96,01 99,51 90,00

2.200,00 3.048,79 625,00 2.265,08 92,32 82,29 9.008,59 85,54 79,06 9.486,46 88,77 889,66 96,01 99,51 90,00

8,70 % -5,28 % -9,94 % -4,83 % -0,02 % 0,00 % -0,99 % -0,01 % 0,01 % -2,21 % 0,00 % -2,63 % 0,04 % 0,01 % 0,00 %

2720 1281 3390 895 15361 16850 149 12465 12662 102 9513 865 7874 7148 6000

5.984.000,00 3.905.505,00 2.118.750,00 2.027.250,00 1.418.166,26 1.386.533,00 1.342.280,00 1.066.280,75 1.001.020,05 967.619,00 844.469,01 769.552,00 755.982,38 711.297,48 540.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 95,50 77,51 3.955,63 4.199,16 499,90 500,00 191,69 699,77 4.072,67 2.936,67 2.634,55

58,72 47,66 3.955,63 4.199,16 499,90 500,00 191,69 699,77 4.072,67 2.936,67 2.634,55

-0,21 % 180193 10.581.407,60 0,01 % 203462 9.697.578,96 1,43 % 348 1.376.560,00 -3,77 % 326 1.368.926,00 0,48 % 1976 987.800,00 -28,57 % 1679 839.500,00 -2,97 % 3252 623.385,00 -3,34 % 820 573.812,00 -3,01 % 135 549.810,00 -2,78 % 150 440.500,00 -2,44 % 132 347.760,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Utorak 18/5/2010

Nopal Toplifikacija Skopje KD ID Krona Senior Makedonski T. Skopje

+8,70% +1,30% +0,97% +0,62% +0,48%

Pivovarna Laško

Energoinvest Sarajevo Nova banka Banja Luka Zavarovalnica Triglav Telekom Slovenije Makpetrol Skopje

business.hr

-6,61% -6,25% -4,32% -1,92% -1,92%

Garant Futog

+5,73 -3,34 Cijena dionice Pivovarne Laško u ponedjeljak je ostvarila najveći porast na burzi nakon što je najavljeno da će vjerovnici svoja potraživanja u procesu restrukturiranja prezaduženog proizvođača piva, čiji je vlasnik Boško Šrot zapao u dugove, pretvoriti u vlasničke udjele. Promet od 31.064 eura bio je dovoljan za peto mjesto na popisu najlikvidnijih, a najviša cijena od 23,99 eura bila je ujedno zadnja zabilježena.

Dionicom Garanta trgovalo se u vrijednosti 573.812 denara, a vlasnika je promijenilo 820 dionica. Cijena dionice pala je 3,34 posto te je zadnja zabilježena iznosila 699,77 denara. Samo su dvije dionice u ponedjeljak na Makedonskoj burzi premašile promet od milijun denara - dionice Toplifikacije Skopje i Alkaloida. Cijena dionice Alkaloida pala je 3,77 posto, a Tutunske i Komercijalne banke 3,01 i 2,78 posto. Makedonski MBI 10 pao je 2,45 posto.

REGIONALNI indeksi -0,85% BIRS -0,64% 917,92 901,02 LJSEX FIRS -0,75% 1.513,88 -0,85% 3.745,19 Belex15 MBI10 -3,13% 2.455,87 -2,45% 698,91 Belexline -2,30% MOSTE -2,19% 1.341,69 521,16 SASX10 NEX20 -1,02% 14.151,59 -0,08% 956,19 Europski indeksi FTSE100 WIG20 -0,02% 2.413,23 +0,99% 5.300,60 DAX BUX -0,06% 23.100,05 -0,96% 6.124,94 CAC40 ATX +0,81% 2.476,35 -0,76% 3.572,35 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,39% četvrtak 13. svibnja 2010. 1,357.26 SBITOP

američki indeksi DJIA -1,51% S&P500 -1,88% 10.620,16 1.135,68 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,98% četvrtak 13. svibnja 2010. 2.346,85

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Bric HR

347,5202

33,79

PBZ I-Stock

61,9500

32,77

NFD BRIC

28,4090

32,71

Platinum Blue Chip

88,3211

28,89

HPB WAV DJE

87,8401

28,49

ST Global Equity

50,8032

-18,10

FIMA Equity

85,9463

-13,89

Erste Total East

34,0800

-5,83

KD Victoria

15,3858

-5,74

C-Zenit

55,3605

-3,88

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

145,2500

24,25

Raiffeisen Balanced

154,2400

17,69

HPB Global

106,4838

17,08

OTP uravnoteženi

113,4179

15,71

PBZ Global fond

103,9700

13,07

ICF Balanced

125,9558

-21,73

ST Balanced

186,3397

-12,89

HPB Dynamic

51,5346

-10,79

ST Aggressive

68,7343

-10,47

Aureus Balanced

80,3250

-1,93

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

169,2400

14,78

OTP euro obveznički

125,8693

13,85

ZB bond

158,5400

13,60

Capital One

154,2800

8,74

PBZ Bond fond

126,6300

8,28

HI-conservative

11,1354

3,45

Select Eurobond

13,0554

4,12

Erste Bond

126,1500

4,34

ICF Fixed Income

136,8497

6,30

HPB Obveznički

122,2363

6,82

AC G Dynamic EM Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR Erste Total East FIMA Equity Capital Two HPB Dionički Platinum JIE Ilirika BRIC Poba Ico Equity HPB Titan MP-Bric HR A1 PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe MP-Global HR KD Energija KD Victoria Aureus Equity ZB aktiv Erste Adriatic Equity Ilirika JIE ST Global Equity Platinum Blue Chip Raiffeisen HR dionice OTP Europa Plus OTP indeksni VB CROBEX10 OTP meridian 20 ZB trend

Valuta

€ € kn € kn kn kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € kn € kn € kn kn € €

Vrijednost

11,0978 59,3115 462,7196 34,0800 85,9463 73,1900 91,3686 71,1563 109,2959 5729,5400 71,4872 347,5202 84,8200 85,3200 65,7800 300,0670 9,7313 15,3858 98,5639 100,8400 93,2600 168,6946 50,8032 88,3211 73,7400 105,9413 40,8922 98,8205 88,2605 129,4800

Prom. %

0,56 0,48 0,15 -0,15 -0,22 -0,23 -0,27 -0,33 -0,45 -0,47 -0,51 -0,54 -0,54 -0,58 -0,63 -0,65 -0,66 -0,68 -0,68 -0,69 -0,71 -0,75 -0,76 -0,78 -0,79 -0,84 -0,87 -0,94 -0,99 -1,29

3 mj. %

5,49 12,25 15,51 0,15 -0,77 4,21 -0,17 3,27 15,08 -3,18 5,79 4,89 -2,36 -0,29 -2,45 9,50 N/A -0,75 3,39 5,29 -1,19 0,84 -0,19 12,87 0,39 4,27 -2,28 -1,19 0,40 6,63

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

8,78 9,82 19,05 -5,25 -10,81 3,45 -3,66 4,71 N/A -3,65 6,47 4,52 -3,06 -0,56 -3,80 9,06 N/A -5,26 -0,74 2,87 -2,02 -2,24 -9,97 17,02 0,64 0,82 -1,58 N/A -2,06 10,89

6,77 20,65 23,13 -5,83 -13,89 7,60 21,64 16,05 N/A 8,63 23,12 33,79 12,96 14,46 16,78 25,59 N/A -5,74 6,71 22,05 6,41 9,62 -18,10 28,89 22,03 N/A 13,21 N/A 25,91 25,20

9,12 -16,09 6,89 -33,70 -2,51 -9,64 -1,94 -12,06 N/A -18,04 -11,26 -6,27 -7,95 -3,33 -7,93 -13,60 N/A 3,99 -0,32 0,22 -1,51 9,88 -6,84 -5,12 -16,64 N/A -31,26 N/A -5,92 3,48

7,79 10,34 18,59 0,15 -4,99 3,71 0,92 0,39 9,30 -0,81 3,09 2,24 1,05 3,26 1,23 6,39 -2,68 1,01 0,47 3,73 2,69 2,76 -5,41 11,43 6,36 -1,57 4,33 -1,18 1,91 6,42

Imovina

12,613 5,359 6,376 53,462 31,356 8,200 43,172 5,001 16,436 6,249 11,473 15,593 25,384 479,087 262,972 4,422 5,617 69,342 79,670 554,678 239,420 107,715 20,715 6,911 19,537 8,589 136,343 7,597 20,852 181,687

Starost

Datum

1,20 2,98 2,19 2,62 5,95 3,07 4,61 2,65 0,36 2,80 2,81 2,18 1,99 4,69 5,07 1,97 0,20 11,02 4,45 3,88 4,59 5,55 9,56 2,36 1,67 0,82 2,38 0,32 2,04 7,55

14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige HPB Global ST Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Allianz Portfolio Agram Trust Aureus Balanced ZB global Erste Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi HI-balanced HPB Dynamic ST Aggressive C-Premium

€ € kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn kn kn

11,1104 103,9600 106,4838 186,3397 154,2400 103,9700 125,9558 108,4253 70,8966 80,3250 145,2500 120,1300 146,7400 8,2688 113,4179 9,8500 51,5346 68,7343 5,8633

0,50 0,13 -0,11 -0,18 -0,21 -0,29 -0,31 -0,41 -0,43 -0,52 -0,56 -0,58 -0,77 -0,80 -0,83 -0,88 -0,98 -1,22 -1,63

5,54 N/A -0,39 -0,89 1,36 0,82 -5,13 3,35 -1,84 -2,06 5,09 0,91 0,95 1,53 -1,40 1,03 -1,64 3,06 -0,97

8,67 N/A -2,96 -7,90 4,51 0,97 -11,29 4,13 -5,24 -3,99 5,24 2,00 1,15 0,65 -2,39 3,11 -8,90 -7,49 -1,58

6,59 N/A 17,08 -12,89 17,69 13,07 -21,73 8,38 7,15 -1,93 24,25 3,19 10,26 10,40 15,71 10,78 -10,79 -10,47 -1,59

9,20 N/A 1,37 8,85 5,78 5,48 3,26 8,36 -1,15 -5,56 4,30 -0,30 9,32 -4,30 2,89 -0,18 -16,35 -7,75 -15,02

7,80 3,96 -0,03 -3,17 5,01 3,50 -1,85 3,34 1,85 -0,14 5,94 4,03 2,60 0,19 -0,64 0,63 -6,17 -3,27 -0,62

13,148 52,972 127,254 16,363 349,787 329,338 13,874 7,018 13,480 16,926 787,929 116,208 48,046 13,045 43,793 67,777 23,458 5,212 14,025

1,20 0,18 4,61 7,35 7,71 8,67 8,04 1,01 1,84 3,83 8,87 9,32 4,31 4,33 4,42 8,22 3,71 4,65 3,28

ZB bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički Capital One Erste Bond ICF Fixed Income PBZ Bond fond HI-conservative Select Eurobond OTP euro obveznički

€ € € kn € € € € € €

158,5400 169,2400 122,2363 154,2800 126,1500 136,8497 126,6300 11,1354 13,0554 125,8693

0,20 0,12 0,06 0,05 0,04 0,00 0,00 -0,01 -0,02 -0,34

3,61 3,28 1,51 2,09 2,95 1,84 3,05 2,89 0,66 1,85

5,35 6,51 2,95 5,77 6,36 3,80 4,93 3,83 1,86 5,37

13,60 14,78 6,82 8,74 4,34 6,30 8,28 3,45 4,12 13,85

5,34 6,82 4,45 8,12 4,30 3,87 4,59 1,32 3,26 5,35

4,37 5,19 2,36 3,91 5,35 2,23 5,22 3,65 1,38 2,88

173,598 292,026 46,542 12,719 103,468 86,983 91,608 6,038 1,563 9,880

8,87 7,97 4,61 5,55 6,95 8,25 7,18 8,22 8,31 4,42

14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010 14.05.2010

PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Select Novčani PBZ Dollar fond

kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

130,6000 160,5458 138,1927 123,4000 138,5483 141,8700 135,7500 136,5458 132,7583 129,7707 120,5770 114,7974 11,1171 10,4720 106,5215 100,7099 103,4300 135,6924 123,5000

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,85 0,46 0,84 1,11 0,97 0,90 0,93 0,67 0,82 1,02 0,58 0,78 1,02 0,92 1,07 -0,66 1,35 0,23 1,11

2,14 1,65 1,63 2,39 8,57 2,49 2,09 1,17 2,26 2,91 1,65 1,84 2,16 2,05 2,35 -0,09 2,62 0,77 2,02

6,35 5,70 3,70 5,00 6,86 7,31 5,58 4,33 5,45 6,88 4,67 5,48 5,29 N/A 6,45 N/A N/A 4,19 3,25

6,55 4,94 3,35 4,47 4,38 4,97 4,50 4,80 4,55 5,81 4,36 5,62 6,71 N/A 6,47 N/A N/A 4,47 4,24

1,36 0,93 1,22 1,71 1,55 1,68 1,46 0,94 1,60 1,93 1,18 1,26 1,54 1,45 1,54 -0,50 1,90 0,47 1,66

996,613 2440,566 89,829 249,902 108,814 1181,953 606,629 101,930 38,782 244,698 74,710 156,103 64,084 39,000 125,999 5,468 366,575 8,849 33,202

11,13 9,81 9,81 7,81 7,61 7,22 6,95 6,64 6,37 4,61 4,39 2,53 1,63 0,95 1,01 0,79 0,64 6,97 5,09

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/5/2010

TRŽIŠTE NOVCA

regija

40 milijuna kuna prometa

Indekse stisnula neizvjesnost

U ponedjeljak se na Tržištu novca ukupno trgovalo u vrijednosti 40,40 milijuna kuna uz kamatu 0,70 posto. Većinu prometa od 38,5 milijuna kuna činili su prekonoćni krediti, a odobreno je 1,4 milijuna kuna pozajmica na tjedan dana te pola milijuna kuna kredita s rokom vraćanja iznad tri mjeseca. Trgovalo se i devizama, i to u iznosu milijun eura. B. S.

Svi su regijski indeksi u ponedjeljak bili u minusu, a najveći pad od 3,13 posto zabilježio je beogradski BELEX 15 koji je dan završio sa 698,91 bodom. Najviše se u Beogradu trgovalo dionicom Nopala, koja je ostvarila gotovo šest milijuna dinara prometa, a druga je na popisu najlikvidnijih bila dionica AIK banke

Niš s prometom 3,9 milijuna dinara. Sarajevski SASX 10 pao je 1,02 posto, na 956,19 bodova, a najtrgovanija je bila dionica BH Telecoma s prometom 63.585 konvertibilnih maraka. Slijedila je dionica farmaceutske kompanije Bosnalijek kojom se trgovalo u vrijednosti 17.961 konvertibilne marke, a obje su dionice zabilježile pad cijene. Indeks susjedne Banjalučke burze pao je 0,64 posto, na 901,02 boda. B. S.

brojke

0,85 posto pao je slovenski SBITOP

2,45 posto pao je makedonski MBI 10

Očekuje nas dugi pad cijene aluminija KAIROS COMMODITIES Kako je cijena aluminija vrhunac dosegnula u ljeto 2008., dno će dotaknuti tri godine poslije toga, to jest 2011., očekuju u Kairosu "Srednjoročni rast cijena aluminija, koji je počeo u siječnju 2009., završio je prošli mjesec, a riječ je o dugom razdoblju rasta cijena nakon kojega slijedi razdoblje u kojem će one padati", kaže Tom Bungaard, šef analize Kairos Commoditiesa*. Kako se navodi u izvješću, ponuda i potražnja nisu u ravnoteži zbog velikog proizvodnog viška, koji je u povijesnom kontekstu zalihe aluminija doveo na rekordnu razinu, a jedini važan čimbenik u rastu cijena bio je rast cijena proi-

zvodnje aluminija koje su i danas visoke.

Travanj - zadnji vrhunac

Prognoza za cijene aluminija podijeljena je na tri vremenska perioda. Kratkoročno gledajući, cijene aluminija će nakon vrhunca postignutog u travnju ovaj mjesec početi padati. "U ožujku smo predvidjeli da će cijene aluminija još kratko rasti i vrhunac su dosegnule 15. travnja, otkad bilježe pad", stoji u izvješću Kairos Commoditiesa. Srednjoročni trend u trajanju od šest do 12 mjeseci

odnosi se na daljnji pad cijena aluminija. "U ožujku smo napisali da je 13-mjesečno razdoblje porasta cijene aluminija pri kraju te da će se trend padanja cijena obuhvaćen kratkoročnom prognozom pretvoriti u srednjoročni pad cijena koji će obilježiti 2010. godinu", stoji u izvješću.

Srednjoročna korekcija

Što se tiče glavnog trenda koji obuhvaća prognozu cijena aluminija u idućih godinu do tri, iz Kairos Commoditiesa kažu da nakon srednjoročnog rasta cijena

slijedi dugo razdoblje pada cijena aluminija. "To zvuči možda neobično, ali uzme li se u obzir da je cijena aluminija vrhunac dosegnula u ljeto 2008. godine, dno će dotaknuti tri godine poslije, to jest 2011.", kažu u izvješću te zaključuju da je rast cijena 2009./2010.

samo srednjoročna korekcija većeg pada cijena.

Biljana Starčić

* analizu je za Business.hr priredio www.cirtuo.com, hrvatski zastupnik Kairos Commoditiesa, koji u praćenju cijena robe i sirovina koristi kombinaciju analize poslovnih ciklusa te fundamentalne i tehničke analize cijena

NEELIE KROES PROTIV CENZURE INTERNETA

EK: Kineska cenzura šteti slobodnoj trgovini Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes izjavila je u ponedjeljak da kineska cenzura internetskih stranica ometa slobodnu trgovinu te da bi se njome trebala pozabaviti Svjetska trgovinska organizacija.

Kroes, koja je u Europskoj komisiji, uz pravosuđe i temeljna ljudska i građanska prava, zadužena i za digitalne medije, izjavila je kako je pitanje cenzure postavila prošloga tjedna na sastanku s potpredsjednikom kineske

vlade Zhangom Dejiangom. "To je jedno od pitanja koje bi trebalo rješavati na razini WTO-a", rekla je europska povjerenica na kraju petodnevnog posjeta Kini. Dodala je da europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht ak-

tivno sudjeluje u raspravama o tome što bi Unija trebala poduzeti. Kineska blokada internetskih sadržaja, od pornografije do nepoželjnih političkih stavova, stekla je nadimak "veliki vatreni kineski zid". Povjerenica EU upo-

zorila je da je taj sustav cenzure trgovinski problem "ako predstavlja stvarnu prepreku za komunikaciju". "Nastojim svim sredstvima osigurati europskim tvrtkama ravnopravnu poziciju u Kini, ali i obrnuto", kazala je. H

OPSTANAK EUROZONE

ZAŠTITA ULAGAČA

Angela Merkel, njemačka kancelarka, jastrebovski bdije nad budućnošću ujedinjene Europe 24

Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, izjavila je kako su predavanja organizirana u pravom trenutku jer je Vlada najavila prodaju udjela u čak 400 tvrtki 27

Akademija Zagrebačke burze došla je u pravi čas

Merkel za zemlje eurozone traži zabranu deficita proračuna

Dobitnici dana (ZSE) Sunčani Hvar Zvečevo Dioki Badel 1862 Turisthotel 14 Raste

+3,45% +2,27% +1,94% +1,85% +1,14%

Gubitnici dana (ZSE) Imunološki zavod -30,23% Hidroelektra niskogradnja -8,38% HGspot -5,59% Tehnika -4,17% Lošinjska plovidba -3,23% 53 Pada

11 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,223.73 149,12

Sirova nafta 76.64 Prirodni plin 4.32 Zlato 1.234.60 Srebro 19.29 Goveda 91.67

Prom. 1,37% 0,21% 1,66% 0,19% 0,55% 0,36% 0,35%

Briga zbog eura muči ulagače na ZSE-u

CROBEX NA 2037 BODOVA Redovan je promet iznosio samo otužnih 17,8 milijuna kuna, a cijene dionica pale su više od jedan posto, zbog nervoze oko stabilnosti tečaja eura, prenesene sa zapadnih tržišta Na Zagrebačkoj su burzi cijene dionica pale više od jedan posto, što je ponajprije posljedica lošeg raspoloženja na svjetskim burzama zbog dvojbi ulagača u vezi s planom EU za stabilizaciju eurozone. Crobex je pao 1,27 posto, na 2037,15 bodova, dok je Crobex 10 pao 1,37 posto, na 1093,59 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 17,8 milijuna kuna, a ukupan promet na burzi solidnih 60,6 milijuna kuna.

Jedini trend - strah

Oprezno trgovanje na Zagrebačkoj burzi ponajviše je bilo posljedica nesigurnosti na svjetskim burzama. "Uobičajeno za ponedjeljak, prometi su mali, a samo je rijetkim dionica-

ma ostvaren promet veći od milijun kuna. Većina je cijena dionica u crvenom, što je ponajviše posljedica prelijevanja lošeg raspoloženja sa svjetskih tržišta na domaće jer je i dalje puno dvojbi zbog stabilnosti eura i mogućeg širenja dužničke krize", rekli su za Hinu u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri. Ulagači na svjetskim burzama plaše se da 750 milijardi eura vrijedan plan Europske unije za stabilizaciju eura neće biti dovoljan za sve dužničke probleme u eurozoni te da će usporiti rast gospodarstva tog bloka, što bi se negativno odrazilo na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Zbog toga je euro pod pritiskom, pa je njegov tečaj prema dolaru

www.business.hr

komentar

Burza u zapećku

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

D Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, čija je dionica u ponedjeljak pala pola posto uz višemilijunski promet snimio darko marić

na najnižim razinama u četiri godine, oko 1,23 dolara.

HT-u 4,8 mil. kuna

Posljednjih je dana ulagače na Zagrebačkoj burzi ponajviše zanimalo koliko će se novca od isplaćene dividende HT-a vratiti na tržište. HT je danas za dividende isplatio ukupno 2,79 milijardi kuna. S obzirom na vlasničke udjele, Deutsche Telekom dobiva 51 posto ukupnog iznosa dividende, Fond hrvatskih branitelja sedam, a Vlada 3,5 posto. Preostale dionice u slobodnom optjecaju u rukama su privatnih i institucionalnih

ulagača, i njima se danas na račune trebalo sliti 1,07 milijardi kuna. "S obzirom na nevelik promet, čini se da se sredstva od dividende HT-a nisu odmah kanalizirala na tržište", kažu u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri. Dionicom HT-a ostvaren je promet od 4,8 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena pala 1,1 posto, na 270 kuna. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Ine. Uz promet od 2,3 milijuna kuna, cijena joj je pala 0,57 posto, na 1750 kuna.

Nikola Sučec

Hoće li današnji prosvjed protiv Horvatinčića biti posjećeniji od jučerašnjeg? Provjerite na...

ividenda HT-a ipak nije pronašla put do Zagrebačke burze. Crobex je u ponedjeljak ponovno pao, a sve je bliži padu ispod razine od 2000 bodova. Stvarno se ne treba čuditi ulagačima koji dividendu nisu uložili na burzi. Naime, veći dio domaćih ulagača koji su prije redovito trgovali na ZSE-u danas zasigurno trguje na stranim, likvidnijim tržištima. No, ni likvidna tržišta kapitala nisu sigurna. U eurozoni i dalje vlada golema neizvjesnost - ako se nešto bitno ne promijeni u sljedećim godinama ili ako u sljedećih nekoliko mjeseci bankrotira još koja članica, zajednička europska valuta mogla bi se naći pred slomom. Istodobno kuna jača, što ne pogoduje našem slabašnom izvozu. Devalvacija nije moguća jer je realni sektor gospodarstva na koljenima, a novca za rast plaća nema. U džepovima građana svaka je kuna dobrodošla, pa stoga stvarno ne treba čuditi što je Zagrebačka burza zaboravljena.