Business.hr broj 641

KULMINACIJA U PODRAVKI

Rovovski rat za upravu, mirovinci slažu svoju listu Kako mandat sadašnjoj Upravi Podravke istječe do kraja mjeseca, vremena za natječaj nema pa se formiraju dvije liste za novu upravu - sadašnji predsjednik Uprave Miroslav Vitković ima svoju, a mirovinci slažu svoju listu menadžera 12

NAJBOLJE RJEŠENJE 14

Najizgledniji kupac Željezare Split je Mečelj

četvrtak 20/5/2010

broj 641 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: JOSIP POPOVAC 6-7 V.d. glavnog ravnatelja HRT-a, kojem uskoro istječe mandat, za Business.hr otkriva poslovne rezultate HRT-a, govori o kaosu koji je zatekao nakon Vanje Sutlića i mjerama štednje koje je uveo

Smanjio sam minus i dugove HRT-a bez kune kredita Stigle četiri ponude, samo jedna obećava Natječajna komisija u HFP-u ovaj put nije dala naslutiti jesu li četiri ponude u skladu s propozicijama natječaja.

Ponuda samoborskog DIV-a od 3,7 mil. kn čini se regularnom, ali predstavnik austrijskog A-Teca nije predao plan poslovanja za pet godina, nego za tri; nije jasno je li Slobodan Ljubičić dovoljno izmijenio svoju ponudu u odnosu na prvi krug, a Danko Končar nedavno je kazao da se škverovi ne isplate 4

info&stav

indikator

2-3 Rabu nagrada za održiv razvoj

business.hr

Otok Rab prvi je u Hrvatskoj dobio međunarodnu nagradu QualityCoast koju za održivi razvoj obalnih destinacija dodjeljuje Coastal and Marine Union, organizacija nastala kao projekt EU suradnjom 11 zemalja članica.

Nagrada će Rabu omogućiti uključivanje u međunarodne marketinške i promotivne kampanje

Tonemo na ljestvici konkurentnosti Hrvatska je zauzela 56. mjesto od ukupno 58 svjetskih ekonomija u Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2010., istaživanju koje provodi Institute for Management Development iz Lausanne. Nakon lanjskog realnog za 2 pozicije, bilježimo daljnji pad za realno 2 pozicije zbog znatnog pogoršanja ocjena Hrvatske (17.5%)…

Četvrtak 20/5/2010

TKO ĆE MU SPAKIRATI KOFERE?

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1527 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Milan Bandić v želi biti gradona Pitanje za milijun kuna ovih dana u Zagrebu glasi: tko će Milanu Bandiću spakirati kofere? Bivša stranka i građani na referendumu? Ili pravna država u čijim se ladicama već godinama kisele razno-razne prijave protiv gradonačelnika? Koliko Milan Bandić još može preživjeti pod pritiscima sa svih strana, onemoćao i bez financijskih poluga kojima je donedavno suvereno krojio sudbinu ovoga grada i svojih sugrađana?

Jedan od njegovih bliskih suradnika kazao nam je da će Bandić kofere pakirati sam jer više i ne želi biti gradonačelnik Zagreba. Mandat će pokušaMILAN BANDI∆, gradonaËelnik Zagreba

snimio hrvoje domini∆

ti odraditi do kraja, ali se peti put sigurno neće kandidirati.

"To je zaokružena priča, i tu se više nema što napraviti", smatra Bandićev dugogodišnji prijatelj. Međutim, na parlamentarnim izborima Bandić će, kažu njegovi suradnici, sigurno tražiti svoj novi put, i to među biračima desnice, a nadaju se da bi, s obzirom na broj glasova koje je dobio na predsjedničkim izborima, mogao osvojiti i više od sedam mandata u Saboru.

Milan Bandić je svjestan toga da u Zagrebu ne može dobiti iduće izbore, pa tako sve češće kao odstupnicu koristi izjave tipa: "Moram podvući crtu pa makar se više nikad ne kandidirao za gradonačelnika", "Znam da ću zbog ovoga izgubiti iduće izbore", "Kada više ne budem mogao,

SKUPA TEHNIČKA POGREŠKA

Trgovački sud odbio upis nove Uprave ZG

"Među čelnim ljudima Zagrebačkog holdinga i članovima Skupštine Holdinga proširila se jučer nepotvrđena informacija da je Trgovački sud odbio upis novih članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga zbog navodne tehničke pogreške.

Ipak, službena informacija o tome iz suda jučer nije stigla u Holding.

"Proslijedili smo sve potrebne papire Trgovačkom sudu i za nas nema dvojbe o legalnosti imenovanja novih članova Uprave i NO-a. Ne mogu komentirati hipotetsku situaciju što ako Trgovački sud zatraži dopunu jer se to nije dogodilo", izjavio je glasnogovornik Holdinga Dušan Viro. Potvrdio je to i član Skupštine Jurica Meić, koji

kaže kako se o "tome šuška".

Navodno je sporan

potpis zamjenika predsjednika Skupštine Holdinga Mirana Marinca na odluku o imenovanju novih članova Uprave i NO-a jer se Martinac potpisuje "po ovlaštenju".

Naime, Skupština je svojim poslovnikom odredila da odluke nakon prihva-

ćanja potpisuje predsjednik Skupštine, što je u trenutku izglasavanja bio Milan Bandić, koji bojkotira rad Skupštine. Također, određeno je da u slučaju ako on u roku tri dana ne potpiše odluku Skupštine tu ovlast ima zamjenik predsjednika, što Martinac redovno koristi.

Situaciju u kojoj Trgovački sud još nije upisao promjene

››

biser dana

brojka

Bandić je bio hrast, a ja vlat trave ispod njega

Ivo Jelušić, zamjenik gradonačelnika Zagreba i kandidat za predsjednika zagrebačkog SDP-a, u intervjuu Globusu

snimio sa©A ∆ETKOVI∆

više ne ačelnik napravit ću što treba" i sl.

Pitanje je samo hoće li mu njegova bivša stranka omogućiti dostojanstveno "pakiranje kofera" ili će ga potpuno razmontirati i već na jesen gledati njegov krah na referendumu?

Međutim, na pitanje o tome kada bi referendum o povjerenju gradonačelniku mogao biti raspisan, pod uvjetom da se ostvare potrebne ustavne promjene, naravno, SDP-ovci ipak nisu jedinstveni. Dio njih, uz potporu oporbenjaka, želio bi Bandića maknuti iz vidnog polja što prije, ali mnogi su "sadistički nastojeni" pa smatraju da ga treba javno prokazati kao glavnog krivca za sve gradske probleme i pustiti ga da se još koprca u blatu koje će se iza njega, kažu, morati čistiti još godinama.

Nevenka Cuglin

G holdinga u Upravi Holdinga koristi smijenjena članica Lidija Tomić, koja tvrdi da je u Upravi dokle god to piše u sudskom registru te odbija premještaj iz Direkcije Holdinga i sobe na kojoj i dalje piše da je članica Uprave.

"Za razliku od nje, mi u ovom trenutku ne držimo da je ona članica Uprave", tvrdi Viro.

616

milijuna dolara (pola milijarde eura) zajma odobrio je Europski parlament Ukrajini za izvlačenje iz financijske krize

uvodnik

Famozni plan B, stečaj, otkazi i vraćanje poticaja Romana Dugandžija romana.dugandzija@business.hr

N

akon otvaranja ponuda za škverove, iako su iznenađujuće pristigle čak četiri ponude za tri brodogradilišta, nitko ne može s olakšanjem odahnuti, a ponajmanje ministar gospodarstva Đuro Popijač. Od šest brodogradilišta ponude su stigle samo za tri. Ako zanemarimo činjenicu da ni za njih još nije izvjesno ispunjavaju li uvjete natječaja, i pretpostavimo li da smo tri od šest žarišta ugasili, i dalje ostaju tri goruća problema. Uljanik, Kraljevica i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata danas su u još nezavidnijoj situaciji nego što su bili.

Za njih bi se, navodno, trebao izraditi plan B, koji je i sam državni tajnik Ruđer Friganović jučer nazvao "famoznim". Famozni B, C ili S plan nažalost ne može pobjeći od nekoliko činjenica. Prva je da je Europska komisija još 2008. rekla da brodogradilišta koja ne budu privatizirana moraju u stečaj jer u suprotnom Hrvatska ne može zatvoriti pregovaračko poglavlje 8. Druga je da bi ste-

ĐURO POPIJAČ, ministar gospodarstva, morat će pregovarati s Europskom komisijom o sudbini brodogradilišta koja nitko ne želi kupiti snimio sašA ĆETKOVIĆ

››

Pretpostavimo li da smo tri od šest bodogradilišnih žarišta ugasili, i dalje ostaju tri goruća problema. Uljanik, Kraljevica i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata danas su u još nezavidnijoj situaciji nego što su bili

čaj, bude li to stečaj s preustrojem, trebao provesti postojeći vlasnik - država, koja je i zaslužna za ovakvo stanje u škverovima. Treća je loša okolnost recesije na brodograđevnom tržištu koja nikako ne ide na ruku zaduženim škverovima. Četvrta je da će brodogradilišta koja završe u stečaju morati vratiti poticaje. I peta je neupitna činjenica da bi se za njihov opstanak trebao izbo-

riti pregovarački tim Ministarstva gospodarstva u čijoj je ingerenciji rješavanja pitanja brodogradnje. Sve gore od gorega.

Spasonosne planove restrukturiranja trebale

bi izraditi postojeće uprave koje su već jednom "fulale" taj zadatak pa ta opcija nije obećavajuća. Holding koji se spominje kao plan B također može uspjeti samo pod uvjetom da se prvo "srede" škve-

rovi, što neminovno znači i otpuštanja. I najteže od svih, pregovore s Europskom komisijom treba voditi ekipa čiji se sastav od pregovora u prvom krugu privatizacije znatno promijenio. Sasvim sigurno najteži ispit zrelosti za ministra Popijača bit će brodogradnja. O njoj on, međutim, ne voli čak ni razgovarati s novinarima. Nadajmo se samo da je u Bruxellesu pričljiviji.

tema 4-5

DRUGI POKUŠAJ ZA ŠKVEROVE Do isteka roka u HFP su st za Brodosplit, Slobodana Ljubičića i Danka Končara za Brodotr

Stigle četiri ponude, s Natječajna komisija u HFP-u ovaj put nije dala naslutiti jesu li četiri ponude u skladu s propozicijama natječaja. Ponuda samoborskog DIV-a od 3,7 mil. kn čini se regularnom, ali predstavnik austrijskog A-Teca nije predao plan poslovanja za pet godina nego za tri; nije jasno je li Slobodan Ljubičić dovoljno izmijenio svoju ponudu u odnosu na prvi krug, a Danko Končar nedavno je kazao da se škverovi ne isplate

Pola sata prije otvaranja ponuda Hrvatskom fondu za privatizaciju pristigle su četiri ponude za privatizaciju triju brodogradilišta - Brodotrogira, Brodosplita i 3. maja. Za Brodotrogir ponudu su dali More Trogir Slobodana Ljubičića i Jadranska ulaganja u vlasništvu Nenada Končara, sina Danka Končara.

Za riječki 3. maj ponudu je predao

Crown Investment u vlasništvu austrijskog A-Tec Industriesa, a za Brodosplit samoborska tvornica vijaka DIV.

'Optimizacija'

Sve ponude sadrže plan restrukturiranja i podmirenja obveza brodogradilišta, a u sljedećih 30 dana Vlada bi trebala odlučiti jesu li ili koje su

VELJKO BOŽIĆ iz riječke tvrtke Propositum, predstavnice austrijskog A-Tec Industriesa, predao je ponudu za 3. maj

3. maj

vedran duvnjak, predsjednik HFP-a, otvarao je pristigle ponude

DANKO KONČAR 'u igri' je preko sina Nenada Končara, čija je tvrtka Jadranska ulaganja dala ponudu za Brodotrogir

od njih prihvatljive. U sljedećih dva tjedna ponude će analizirati HFP te ih nakon toga uputiti povjerenstvu u čijem će sastavu biti predstavnici HFP-a, Ministarstva gospodarstva,

sindikata i uprava brodogradilišta.

O svojoj ocjeni potom bi trebali obavijestiti Ministarstvo gospodarstva, na temelju čije bi preporuke Vlada trebala donijeti ocjenu.

tigle četiri ponude za tri brodogradilišta: samoborskog DIV-a rogir te austrijskog A-Tec Industriesa za 3. maj

business.hr Četvrtak 20/5/2010

samo jedna obećava EDI KUČAN, 3. MAJ

SLOBODAN LJUBIČIĆ, splitski poduzetnik, drugi je put dao ponudu za Brodotrogir

brodotrogir

DARKO PAPPO, član Uprave DIV-a, koji je iznio ponudu s ambicioznim planom za Brodosplit

brodosplit

Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan ocijenio je da je ponuditelj za 3. maj, austrijski A-Tec, ozbiljna tvrtka s godišnjim prihodom od 3,2 milijarde eura, a iz Sindikata metalaca su pozvali A-Tec da s njima potpiše socijalni sporazum prije odluke HFP-a. Ipak, ne uspije li privatizacija, Uprava 3. maja priredila je plan preustroja tvrtke i u utorak ga dostavila Vladi, kazao je Kučan. Po tom bi planu 3. maj postao jedinstvena tvrtka, odnosno spojile bi se tvrtke kćeri.

Broj radnika smanjio bi se sa 2800 na 2160. Godišnji prihod bio bi oko 135.000 eura po zaposleniku. Prve

dvije godine smanjivali bi gubitke, a sljedeće dvije počeli bi pozitivno poslovati, rekao je Kučan.

Izostanak zainteresiranih investitora očekivanim su ocijenili u Sindikatu Istre i Kvarnera u pulskom brodogradilištu Uljanik. Cijena koja iznosi više od 397 milijuna kuna prevelika je s obzirom na krizu, smatraju u sindikatu, no napominju da Uljanik može i dalje poslovati pozitivno.

Iz sindikata u Kraljevici, za koju također nema ponuda, očekuju da se Vlada očituje o pravcima rješavanja budućnosti kraljevičkog brodogradilišta. H

škverove za koje nije bilo ponuda stečaj, Friganović je ustvrdio da će se to pokušati izbjeći.

"Ne postoji način da mi Europsku komisiju preveslamo osnivanjem novih društava na koje bismo prebacili imovinu. Komisija će, dođe li do stečaja, inzistirati na tome da se vrate državne potpore i zato moramo pokušati izbjeći stečaj", kaže Friganović.

Naime, uvjet koji je još prije dvije godine Komisija postavila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 8, ako se neka brodogradilišta ne privatiziraju, jeste njihov stečaj, bilo s preustrojem ili ne. Hoće li to hrvatska Vlada uspjeti promijeniti i kakve će uvjete ispregovarati, još je neizvjesno.

On procjenjuje da bi trošak restrukturiranja mogao biti od 1,5 do 3 milijarde kuna te dodaje da su spremni sudjelovati u 40 posto troškova restrukturiranja.

Slobodan Ljubičić i ovaj je put dao ponudu sličnu onoj iz prvog kruga koja podrazumijeva gradnju turističkog resorta i marine u Brodotrogiru te zadržavanje brodogradnje samo za potrebe remonta. Kako je Ljubičićeva ponuda u prvom krugu proglašena nevažećom, pitanje je je li sada dovoljno izmijenjena da zadovolji propozicije.

Nenad Končar, sin Danka Končara, čija je tvrtka Jadranska ulaganja dala ponudu za Brodotrogir, nije se pojavio na otvaranju ponuda. No doznajemo da je njegov plan u Trogiru zadržati gradnju brodova, ali pitanje je hoće li ponuda biti prihvatljiva s obzirom na to da je prije samo dvadesetak dana Danko Končar sasvim nedvosmisleno kazao kako smatra da se ulaganje u škverove ne isplati.

Veljko Božić iz riječke tvrtke Propositum, koja je predstavnica Crown Investmentsa, u ponudi je dostavio plan restrukturiranja za tri godine iako je natječaj zahtijevao plan za pet godina. Drugim riječima, ta je ponuda tehnički nepotpuna. Njihov je plan zadržati brodograđevnu djelatnost, ali nije želio spekulirati s brojem zaposlenika.

Pitanje ozbiljnosti

Ispunjavaju li ponude uvjete natječaja, za razliku od prvog kruga kada se to odmah dalo naslutiti, ovaj put natječajna komisija u HFP-u nije otkrila. Planove restrukturiranja koje su ponuđači bili dužni izraditi u sljedećih bi mjesec dana trebale ocijeniti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija.

Iako je otkupljeno 15 natječajnih dokumentacija, za Uljanik, Kraljevicu i Brodogradilište specijalnih objekata nije pristigla nijedna ponuda.

Što će biti s njima, sa sigurnošću još nije mogao kazati ni Ruđer Friganović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.

"Uprave su dobile zadatak da izrade svoje planove restrukturiranja i oni planovi koji pokažu održivost bit će taj famozni plan B. Mi najbolje znamo što znači imati pet velikih brodogradilišta na našoj obali i sigurno će doći do procesa optimizacije", kazao je Friganović.

Na pitanje je li jedna od opcija za

Od ponuda pristiglih na natječaj najzanimljivija je ona samoborskog DIV-a, koji za Brodosplit nudi 3,7 milijuna kuna iako se brodogradilište prodavalo za jednu kunu.

"Ovime smo htjeli pokazati svoju ozbiljnost. Cilj nam je u sljedećih nekoliko godina pokrenuti proizvodni ciklus i sagraditi deset brodova s namjerom da ih što više prodamo. Ako ih ne prodamo, iznajmljivat ćemo ih ili ćemo mi obavljati brodarsku djelatnost jer Brodosplit već ima brodarsku tvrtku koja trenutačno ništa ne radi", kazao je Darko Pappo, član Uprave DIV-a.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Snimio saša ćetković

'Ne uspije li drugi krug, imam rezervni plan'

tema 6-7

INTERVJU: JOSIP POPOVAC V.d. glavnog ravnatelja HRT-a poslovne rezultate HRT-a, govori o kaosu koji je zatekao nakon

Smanjio sam minus i dugove HRT-a bez kune kredita

JOSIP POPOVAC, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, odlučno odbija koncept financiranja HRT-a isključivo pretplatom, a druge televizije proziva za dumping cijena oglašivačkog prostora

Zahvaljujući boljoj kontroli naplate potraživanja i uštedama sada smo u plusu, i to za 5 milijuna kuna. Gubitak je za ovu godinu projiciran na 60 milijuna kuna, dakle lanjski minus od 105 milijuna kuna smanjit ćemo za 50 milijuna kuna, pohvalio se Josip Popovac, koji traži puni mandat na čelu HRT-a Programsko Vijeće HRT-a ovog je tjedna trebalo dobiti poslovne rezultate javne televizije za prvo ovogodišnje tromjesečje. Vijeće se u utorak nije uspjelo sastati pa su brojke ostale skrivene od javnosti, no vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Josip Popovac izložio nam je rezultate, otkrio i nepovoljne aranžmane te nerealno visoke troškove bivšeg ravnatelja HRT-a.

Od prosinca do danas vršitelj ste dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Što ste postigli u ovih šest mjeseci u smislu stabilizacije poslovanja?

- S obzirom na stanje koje je zatečeno na HRT-u, organizacijski i financijski, imali smo negativni tok novca više od 190 milijuna kuna.

Ukupne su obveze bile blizu 600 milijuna kuna, s tim da smo imali nenaplaćenih potraživanja iznad 250 mi-

lijuna kuna. Prva stvar koju smo učinili bilo je ustrojavanje određenih financijskih tokova i agresivno ažuriranje naplate svih naših potraživanja, što se prije nije tako radilo. Moram reći da potraživanja nisu bila uredno naplaćivana zbog toga što nije bilo instrumenata osiguranja naplate poput mjenica i zadužnica. Navedeni su instrumenti čak bili iznimka, a ne pravilo. Čvrstom politikom prema metodologiji ugovaranja danas uopće ne pristajemo ugovarati bilo kakve usluge, a da pritom nemamo instrumente naplate.

I kakva je sada situacija što se tiče financijskih pokazatelja?

- Uspostavljena je kontrola naplate potraživanja od marketinga u smislu angažmana većeg broja ljudi u naplati. Provodi se utuženje kupaca za koje nema re-

Snimio saša Ćetković

ISPALI IZ UPRAVLJANJA ARENOM

HRT nema snage za sanaciju Orfeja Jedan od vaših prvih poteza bilo je ukidanje Orfeja, tvrtke kćeri HRT-a, zbog njegova ulaska u konzorcij za upravljanje Arenom Zagreb.

- Nad Orfejom se sada provodi stečajni postupak. Oni su postojali i prije i s tom pričom treba završiti. HRT nema 10 milijuna kuna za

alne mogućnosti za redovnu naplatu. Tako su u prva tri mjeseca ove godine ukupna dugovanja smanjena za 26 milijuna kuna, naplaćeno je 46,5 milijuna kuna, od čega 7 milijuna kuna problematičnih potraživanja iz 2008. godine i 11 milijuna iz prve polovice 2009. godine. Iznos obaveza iz 2010. godine koje će se prevaliti na 2011. godinu iznosit će 53 milijuna kuna, što je neusporedivo bolja situacija nego u 2010. godini. Zadu-

sanaciju gubitaka Orfeja. Uprava Orfeja ušla je u konzorcij prije ovog ravnateljstva kojem sam na čelu. Što se tiče konzorcija, načelno nisam vidio smisla u tome da se HRT preko Orfeja uključi u konzorcij za Arenu jer bi to bila samo zagrebačka arena, a ne i ostale arene u zemlji.

ženja smo uspjeli smanjiti bez kune kreditnog refinanciranja.

Kakvi su prihodi i rashodi HRT-a u prva tri mjeseca ove godine?

- Zahvaljujući svim tim potezima koje sam spomenuo sada smo u plusu, i to za 5 milijuna kuna, a u istom smo tromjesečju lani imali plus od samo 1 milijun kuna.

U prvome kvartalu ove godine imali smo 358 mi-

lijuna kuna prihoda, koji je u istom lanjskom kvartalu iznosio 353 milijuna kuna.

U prvome tromjesečju lani imali smo negativan novčani tijek od 58 milijuna kuna, dakle, HRT je toliko više potrošio nego što je uprihodio i zbog toga su se počeli dizati kratkoročni krediti koji su jako skupi.

Krajem prošle godine nedostajalo je 5 milijuna kuna da račun HRT-a završi u blokadi?

a, kojem uskoro istječe mandat, za Business.hr otkriva n Vanje Sutlića i mjerama štednje koje je uveo

business.hr Četvrtak 20/5/2010

GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRT-a Poslovni prihodi Poslovni rashodi Materijalni Osoblje - HRT Otpremnine Dobit prije poreza

2009. mil. kuna 1460,16

Promjena u odnosu na 2008.

-5,06 %

1415,7

-7,52 %

831,53

23,69 %

584,17 33 -105

14,82 % u 2008. dobit od 133 tisuće kn Izvor: HRT

KVARTALNO FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRT-a

Poslovni prihodi

I.-III. 2010. Promjena u I.-III. 2010. (ostvarenje) odnosu na (plan) mil. kuna I.-III. 2009. mil. kuna 357,05 1,45 % 362

Pristojba Marketing HTV HR Poslovni rashodi Materijalni HTV (produkcija i režija) HR (produkcija i režija) Glazbeni program Obrazovni i zabavni program Prijevoz radnika Osoblje - HRT Dobit prije poreza

283,23

284

62,45 57,9 4,56 315,1

-9,85 %

60 55 5 328,97

203,63 94,64 24,29 2,47 46,22 2,82 111,48

49,77 %

217,08

-7,52 %

111,89

5,07

369,44 %

-2,8 Izvor: HRT

- Zapravo, bila je riječ o 2,8 milijuna kuna, što je još gore. Do te je situacije došlo jer je upravljanje financijama kod bivše, tada netom smijenjene uprave, bilo prilično riskantno, oni su isplaćivali otpremnine iz tekuće likvidnosti. Što je s javnim natječajima?

Programski se sadržaji prije baš i nisu nabavljali na taj način...

- Danas na HRT-u imate situaciju da sav programski sadržaj, sva vanjska produkcija mora ići na javni natječaj, a prije to nije bio slučaj.

Poslovanje mora postati transparentno na način da HRT svakome postane dostupan te da više nije u pitanju arbitrarnost jednoga ili dva čovjeka oko toga što će kupiti, a što neće. Struka određuje interes, ali sada imate mogućnost doći, pojaviti se na javnome natječaju i predstaviti svoj program. Neke su stvari doduše

i išle preko javnoga natječaja, ali dobar dio nije. Prošlo je ravnateljstvo dio programa nabavljalo izravnom pogodbom.

iznos sveo na 800.000 dolara, što je šest puta manje.

Ukupni troškovi za službena putovanja smanjeni su čak 56 posto.

Znači li to da su sadržaji plaćani skuplje nego što su trebali?

- Ne nužno, ali sada može konkurirati više tih sadržaja, čime se otvara mogućnost da oni budu jeftiniji.

Kakve prihode i rashode očekujete ove godine?

- S obzirom na to da smo prenijeli 105 milijuna kuna gubitka iz prošle godine, gubitak za ovu godinu projicirali smo na 60 milijuna kuna, dakle, smanjenje 50 milijuna kuna gubitka.

Kako još štedite?

- Bilo je situacija da smo neki strani film za jedno emitiranje platili gotovo milijun kuna plus 30-ak komada negledljiva sadržaja, koji jednostavno nikada nećete prikazati. Sada idemo na ciljane nabave i došlo je do uštede i do 300 posto.

Pravi će se razmjeri ušteda vidjeti tek u 2011. godini. Da se novac rasipao na sve strane vidi se i po tome što je primjerice za Formulu 1 plaćano 5 milijuna dolara na godinu, a sada se taj

Prošle su se godine mogle čuti najave kako HRT odustaje od reklama i kako bi se financirao samo pretplatom. Odustaje li?

- HRT ne odustaje od reklama iako ima dosta krugova koji bi to željeli. HRT je javni servis i da bi takav ostao mora biti financijski neovisan. Da bi uistinu bio financijski neovisan, dobro je da se financira iz različitih vrsta prihoda, ne samo iz pristojbe nego i iz mar-

ketinga. Ne pada nam na pamet odustati od marketinga, štoviše, sada se priprema novi Zakon o HRTu i uspjeli smo se izboriti za kvote koje smatramo realnima i tržišno opravdanima. Postojale su razne spekulacije da smo remetilački faktor na tržištu oglašavanja, no pokazalo se upravo suprotno. Ako itko konsolidira to tržište, onda smo to upravo mi, HRT. Možete li to malo pojasniti? HRT se ponekad prozivao za dumping cijena oglašavanja...

- Naravno. Ako uzmete udjele u ostvarenim prihodima u marketingu i minutama marketinškog oglašavanja, dakle emitiranim minutama, onda ćete vidjeti da jedna konkurentska televizija ima otprilike odnos 1:1, a da je odnos HRT-a 2:1 u korist prihoda, dakle, dvostruko više imamo udjela u prihodu nego u vremenu

emitiranja. Isto tako imate jednu drugu konkurentku televiziju koja je upola manje uprihodila, a dvostruko više emitirala. Kada to znamo, nema govora o nekakvom HRT-ovu dumpingu cijena oglašavanja. No, na tržištu, dakako, ima dumpinga.

Koji su pravci restrukturiranja HRT-a?

- Osim odgovornije nabave radi se i na odgovornijoj proizvodnji programa, odnosno da cijena prati kvalitetu. Postoji i jedan golem trošak - trošak radne snage, i određeni višak radne snage.

Koliko je zaposlenih od njih 3500 viška na HRT-u?

- O brojkama je u ovom trenutku nezahvalno govoriti. Stanje je snimljeno i na tome se radi. No, nužno je smanjiti broj zaposlenih.

Igor Medić igor.medic@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 20/5/2010

ŠIRE DJELATNOST

Konzum ulazi u naftni biznis Zagreb. Konzum je u srijedu na stranicama Zagrebačke burze objavio poziv na glavnu skupštinu društva na kojoj će biti riječi o proširenju djelatnosti. Predmet poslovanja Konzuma dopunjuje se tako novim djelatnostima koje glase: proizvodnja naftnih derivata, transport nafte naftovodima, transport naftnih derivata produktovodima, tr-

govina na veliko naftnim derivatima, trgovina na malo naftnim derivatima, skladištenje nafte i naftnih derivata, trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu nafte i naftnih derivata, sakupljanje i prijevoz nusproizvoda životinjskoga podrijetla koji nisu za prehranu ljudi.

Na upit Business.hr-a je li takva odluka konačna potvrda širenja Konzumove djelatnosti na maloprodaju naftnih derivata, glasnogovornica Agrokora Anja Linić kratko je odgovorila: "Radi se na

tome", što se može protumačiti kao skorašnja realizacija Todorićeve ideje da svaki Super Konzum ima i svoju benzinsku crpku.

Prošlogodišnja dobit Konzuma u iznosu od 341,6 milijuna kuna raspoređuje se u zadržanu dobit, što znači da ove godine dioničarima neće biti isplaćena dividenda. Osim toga, dat će se razrješnica Upravi društva kojom se odobrava rad i način na koji je vodila društvo u 2009., kao i Nadzornom odboru društva. N. S.

SUPERKONZUM Uskoro uz svaki i benzinska

Snimio hrvoje knez

Grad dao Arenu Zagreb i partnerima za 150.000 BANDIĆEVO POVJERENSTVO Povjerenstvo koje vode suradnici gradonačelnika Milana Bandića povjerilo je upravljanje Arenom Zagreb konzorciju APU, jedinom ponuđaču na posljednjem natječaju.

No, postoji mogućnost da će odluku stopirati predsjednik Uprave ZG holdinga Ivo Čović Dvorana Arena Zagreb ide na upravljanje domaćem konzorciju Arena poslovno upravljanje (APU), odlučilo je prošlog tjedna, daleko od očiju javnosti, gradsko povjerenstvo na čelu s Duškom Ljuštinom. Premda je APU, koji su osnovale tvrtke Da! i Dialogos povezane s Digitelom te Intel povezan s

ivo čović, šef Zagrebačkog holdinga

Snimio hrvoje dominić

Ingrom, koja je vlasnik dvorane, jedini na međunarodnom natječaju Zagrebačkog holdinga (ZGH) dao ponudu za upravljanje Arenom Zagreb, povjerenstvo je tri i pol mjeseca odugovlačilo s odlukom.

Nema naknade

Kako je za Business.hr kazao Ljuština, povjerenstvo je ocijenilo da je ponuda APU-a, prema kojoj će Grad od upravitelja dobiti 15 posto zarade godišnje (oko 150.000 kuna) te koristiti dvoranu 30 dana besplatno, kvalitetna i zadovoljavajuća. Ljuština napominje da Grad nema nikakvih financijskih obaveza, a sve režijske troškove trebao bi podmirivati APU. U ponudi je domaći konzorcij naveo da će Arena biti puna od 125 dana u prvoj do 180 dana u šestoj godini. U

šest godina plan je ostvariti oko 100 milijuna kuna prihoda, prosječno oko 16,6 milijuna kuna godišnje. Dobit je u periodu od šest godina planirana na nešto manje od šest milijuna kuna.

Zarada za Grad nije vrijedna spomena, ali povjerenstvo je zadovoljno zbog nečeg drugog.

"Na prethodna dva natječaja ponuditelji su od nas tražili fiksnu godišnju naknadu za upravljanje, a APU od nas nije tražio ništa", objašnjava Ljuština.

Sama odluka povjerenstva, međutim, ne znači da je posao završen. Naime, u povjerenstvu za Arenu bilo je pet članova, bliskih suradnika gradonačelnika Milana Bandića, pa postoji bojazan da bi zbog zategnutih odnosa na relaciji Bandić-ZG holding odluku povjerenstva mogao poništiti pred-

sjednik Uprave Holdinga Ivo Čović, bez čijeg potpisa ona ne vrijedi. A kako se šuška u Holdingu, Čović je bio nezadovoljan što ga je Bandić prilikom raspisivanja natječaja za Arenu zaobišao u velikom luku premda Holding sada upravlja dvoranom preko svoje tvrtke Zagreb Arena i plaća na-

jam za dvoranu investitoru u iznosu 3,75 milijuna eura godišnje. Isto toliko Ingri 28 godina treba plaćati i država.

"Odluku smo donijeli i sada je cijela papirologija o provođenju postupka u proceduri. Kad sve bude završeno, obavijestit ćemo javnost", izjavio je Ljuština.

DRŽ. SLUŽBENICI

Tužit će Vladu jer im ne plaća prijevoz?

Zagreb. Pokušaj Vlade da suprotno odredbama Kolektivnog ugovora (KU) za državne službenike i namještenike uštedi novac za naknadu troškova prijevoza na posao i s posla epilog bi uskoro mogao imati na sudu, najavio je jučer Sindikat državnih službenika i namještenika. Vlada je 7. prosinca 2009. putem svo-

jih predstavnika u Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a nametnula tumačenje po kojem su službenici koji koriste međumjesni prijevoz za dolazak na posao uskraćeni za trošak prijevoza u mjestu stanovanja i rada. Budući da ono nije doneseno na način propisan KU-om, odnosno većinom glasova, ostaje na snazi dotadašnje tumačenje. Sindikat traži od Vlade povrat uskraćenih troškova, a u suprotnom će, poručuju, zadnju riječ imati pravosuđe. H

ERSTE BANKA

ESB istiskuje male dioničare Zagreb. Erste&Steiermärkische Bank objavila je da je u utorak zaprimila obavijest svog većinskog dioničara, ESB Holdinga, kojom obavještava banku o namjeri da Glavnoj skupštini banke predloži usvajanje Odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara Banke na ESB Holding. Manjinskim će dioničarima predložiti cijenu od 450 kuna po dionici. N. S.

KVARTALNI REZULTATI

Gubitak Varteksa 18,6 mil. kn Zagreb. Ukupni prihodi Varteksa u prvom su kvartalu pali 24,3 posto, na 71,8 milijuna kuna, dok je gubitak skočio sa 3,96 milijuna kuna u prvom kvartalu lani na čak 18,6 milijuna. Na rast gubitka "utjecao je nastavak negativnih trendova u hrvatskom gospodarstvu, koje se s pravim posljedicama krize suočilo znatno kasnije od

gospodarstva zemalja zapadne Europe. Negativni rezultat posljedica je smanjene potrošnje, pada prihoda i povećane nelikvidnosti na koje je, osim krize, utjecalo i uvođenje kriznog poreza te povećanje stope PDV-a", navodi se u obrazloženju na Zagrebačkoj burzi.

Plan restrukturiranja za ostatak godine uključuje zatvaranje neprofitabilnih dijelova, daljnje smanjenje operativnih troškova, reorganizaciju maloprodaje i asortimana ponude na domaćem tržištu te razvojne aktivnosti u regiji. P. B.

b Digitelu Još dva domaća interesenta za 0 kuna Kalničke vode KUPCI PRED VRATIMA

KONZORCIJ APU Gradu je za upravljanje Arenom obećao 15 posto godišnje zarade, 30 dana besplatnog korištenja Arene i plaćanje svih režijskih troškova Snimio hrvoje dominić

suradnika, među kojima je i direktor Arene Zdenko Antunović. Nakon što su poništena dva natječaja, Bandić je prvo najavio kako bi volio da Arenom upravlja domaća pamet, a samo dva mjeseca nakon toga osnovan je APU. Konzorcij je ponudio puno manje od onog što se prvotno zahtijevalo, no svejedno mu se progledalo kroz prste.

Nema garancija

Ivo Čović je pak kazao za Business.hr da još nije dobio nikakvu dokumentaciju od povjerenstva pa i ne zna na što bi točno trebao staviti potpis. Činjenica je da cijeli posao oko sadašnjeg, ali i budućeg upravljanja Arenom vodi i kontrolira gradonačelnik Bandić preko svojih

Grad, naime, od APU-a nije dobio učešće televizijske kuće niti garantiranu popunjenost od minimalno 200 dana, koliko je potrebno da bi dvorana bila profitabilna. APU je ponudio popunjenost Arene od oko 125 dana u prvoj do 180 dana u šestoj godini, a broj posjetitelja od oko 250.000 do 360.000 u posljednjoj godini. To nije ništa više od onog što je uspjela napraviti gradska tvrtka koja upravlja dvoranom, a koja je imala lani popunjenost od 150 dana i pola milijuna posjetitelja. Nisu se ostvarile ni najave iz Grada da će se od novog upravitelja tražiti fiksna naknada za upravljanje, koja bi se koristila za otplatu dugoročnog zakupa Arene.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Novi, zasad još nepoznati kupci obratili su se Upravi Badela početkom tjedna i za kraj tjedna dogovorili sastanak nakon kojega će biti jasnije koliko bi novca moglo stići na račun Badela Uz britanski Salford i zagrebačku Atlantic grupu, još su dva ulagača, i to domaća, pokazala interes za kupnju Kalničkih voda, punionicu u vlasništvu Badela 1862. Kako neslužbeno doznajemo, novim interesentima voda nije glavni biznis, već u kupnji punionice vide priliku za dobro ulaganje.

Vraćanje duga

Potencijalni kupci obratili su se Upravi Badela početkom tjedna, i za kraj tjedna dogovorili sastanak nakon kojega će biti jasnije koliko bi novca moglo stići na račun Badela. Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela, bila je najavila prodaju do ljeta, jer novcem dobivenim za Kalničke vode mora što prije vratiti barem dio dugova bankama i državi. Lani je Badel na razini grupe poslovao sa 221 milijunom

kuna gubitka i račun tvrtke neko je vrijeme bio u blokadi.

Počinju pregovori

Ponuđena punionica, poznata po brendu Unique, lani je napravila 70 milijuna kuna, a u posljednjih pet godina čak 140 milijuna kuna gubitka. U ukupnim prihodima Badela punionica sudjeluje samo s dva posto, a na hrvatskom tržištu voda drže šest posto udjela.

I dok se Uprava Badela sprema na pregovore s potencijalnim kupcima, predstavnici Salforda sa strane čekaju daljnji rasplet situZVJEZDANA BLAŽIĆ, predsjednica Uprave Badela, najavila je prodaju do ljeta Snimio hrvoje dominić

acije, vjerujući da je njihova ponuda iz nedavno poslanog pisma namjere dovoljno kvalitetna da se ne moraju puno uznemiravati zbog sve veće konkurencije. Drugi je poznati interesent Atlantic grupa, koja u Apatovcu puni svoju Cedevitu GO!, i važno im je tko će biti vlasnik punionice. U Atlanticu nam je nedavno rečeno da ih punionica načelno zanima, "ali eventualni dogovor o kupnji ovisi o puno faktora", i posljednjih se dana nisu pretjerano angažirali oko tog posla.

Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

dogaaji

AFERA BRODOKOMERC

Guciću još 2,6 godina zatvora

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

JOSIPU GUCIĆU sudilo se u odsutnosti jer je u bijegu

business.hr Četvrtak 20/5/2010

foto Šop/cropix

IZLOŽIO DOKUMENTACIJU

Horvatinčić kod Josipovićevih savjetnika Vlasnik Hoto grupe Tomo Horvatinčić nije tražio ništa konkretno od Ureda predsjednika, ali uredno je predočio sve dozvole koje je dobio za svoj projekt na Cvjetnom trgu.

Horvatinčiću očito gori pod petama - HRT-u se požalio da mu zbog blokade gradilišta prijeti stečaj Dok mu prosvjednici spavaju na gradilištu u zagrebačkoj Varšavskoj ulici, a on ne daje komentare za javnost, Tomislav Horvatinčić, vlasnik Hoto grupe, ipak ne miruje i za svoj projekt traži razumijevanje na najvišim državnim instancama. Kako je neslužbeno doznao Business. hr, Horvatinčić je posjetio Pantovčak, gdje su ga primili savjetnici predsjednika Ive Josipovića.

TOMO HORVATINČIĆ, vlasnik Hoto grupe snimio žarko bašić

Horvatinčić je uvjeravao najbliže Josipovićeve suradnike kako je sve radio po zakonima i propisima. Upućeni kažu da vlasnik Hoto grupe nije tražio ništa konkretno od Ureda predsjednika, nije inzistirao na podršci, ali je uredno predočio sve dozvole koje je dobio za svoj poslovno-stambeni kompleks na Cvjetnom trgu, kronologiju projekta, pa tako i papire za spornu rampu u Varšavskoj ulici. Apelirao je jedino da ga zaštiti pravna država.

S obzirom na izjavu presjednika Ive Josipovića u utorak da bi za gradnju rampe u Varšavskoj možda najbolje bilo raspisati referendum i prepustiti odluku svim građanima Zagreba, čini se da Pantovčak sumnja u način na koji je Grad Zagreb, kao i ostala državna tijela, proveo proceduru vezanu uz sporni projekt.

U možda i jedinoj reakciji koja je ovih dana stigla od Horvatinčića, investitor se državnoj televiziji požalio kako mu prijeti stečaj jer gubi previše novca zbog zastoja u radovima. Cijeli projekt Cvjetni stajat će Hoto grupu oko 100 milijuna eura, a samo radovi u Varšavskoj, zbog građana koji koriste sva pravna sredstva da zaustave gradnju rampe na javnoj površini i pješačkoj zoni, stoje već tri i pol mjeseca. N. C.

Rijeka. U ponovljenom dijelu suđenja za aferu Brodokomerc jučer je na Županijskom sudu u Rijeci Josip Gucić nepravomoćno osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora te je ujedinjavanjem dvogodišnje zatvorske kazne iz prvog dijela suđenja i jučer dosuđene kažnjen s četiri godine jedinstvene zatvorske kazne.

Direktor Brodokomerca u to

vrijeme Goran Čulić osuđen je na jednu godinu, a tadašnji direktor tvrtke Eurona, također tada u Gucićevu vlasništvu, Nenad Bukvić na 10 mjeseci zatvora uvjetno na rok od dvije godine.

Sudsko vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Ika Šarić utvrdilo je da su Gucić i Čulić 1994. poticali Bukvića da prepiše stan u vlasništvu Eurone, vrijedan tadašnjih 100.000 DEM maraka, Čuliću, a Bukvić je to uradio s tim da novac za taj stan nikada nije uplaćen tvrtki. H

brojka

8530 nezaposlenih evidentirano je u Istri potkraj travnja, 22,8% više nego u isto vrijeme lani, što je, upozorio je jučer Sindikat Istre i Kvarnera, potvrda nedostatka strategije razvoja.

Predlažu redefiniranje projekta Brijuni-Rivijera tako da svaki ugovor o koncesiji ili najmu bude vezan uz broj stalnih radnih mjesta

Popijač: Posao s A je trostruki intere AKTUALNI SAT Popijač je objasnio da je prvi interes očuvanje radnih mjesta u TLM-u, drugi je zaštita HEP-ovih interesa pri isporuci struje Aluminiju, a treći 12-postotni udjel RH u vlasništvu Aluminija

EH, JADRANKA, požalio se jučer ministar Ivan Šuker šefici Kosor za aktualnog sata dok ih je oporba napadala za afere i ekonomsku politiku foto konjević/cropix

Na kraju jučerašnjeg saborskog aktualnog sata HDZov zastupnik iz BiH Ivan Bagarić predložio je kako bi se možda mogla razmotriti mogućnost sklapanja izravnog ugovora između HEP-a i mostarskog Aluminija o isporuci struje. Ba-

garić je to predložio nakon što je ministar gospodarstva Đuro Popijač odgovorio na njegovo pitanje koji je stav Vlade o budućnosti ugovora što su ga potpisali HEP, TLM i Aluminij, a zbog kojega se vodi istraga, među ostalim, i protiv biv-

šeg ministra gospodarstva Damira Polančeca.

U medijskim napisima o dosadašnjem tijeku istrage Bagariću su zasmetale poruke po kojima je HEP struju Aluminiju navodno isporučivao daleko ispod njezine tržišne cijene, na štetu hr-

POLJOPRERADA

'Poslodavac rasprodaje imovinu’

Hrvatski Leskovac. Dok stotinjak radnika Poljoprerade i dalje štrajka tražeći plaće za prva četiri mjeseca ove godine, poslodavac kupuje vrijeme i rasprodaje imovinu tvrtke, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ispred tvornice stočne hrane u Hrvatskom Leskovcu.

Na prošlotjednom prvom

ročištu sudac je odgodio stečaj jer je poslodavac obećao u roku 7 dana vratiti sve dugove, koji dosežu 100 mil. kn, rekao je regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić.

Vraćanje dugova je farsa jer imamo saznanja da se intenzivno prodaju jaja i koke nesilice s farme Poljoprerade, rekao je Rogić.

Radnici očekuju da će u petak biti proglašen stečaj i imenovan stečajni upravitelj koji će obnoviti proizvodnju u Poljopreradi. H

Aluminijem es vatskih poreznih obveznika, a u korist mostarske kompanije i tamošnjih Hrvata.

Ugovor bez štete

Ministar Popijač odgovorio je da su i u svijetu uobičajeni ugovori poput onoga koji su 2007. potpisali HEP, TLM i Aluminij.

Rekao je i da takvi ugovori sadrže određene rizike, a on je u ovome ugovoru bio vezivanje cijene struje uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi, koja je zbog krize znatno pala, što je rezultiralo nižom cijenom struje isporučene Aluminiju preko TLM-a.

U tom poslu Hrvatska ima trostruki interes, naglasio je Popijač. Prvi je očuvanje radnih mjesta u TLMu, drugi zaštita HEP-ovih interesa pri isporuci struje Aluminiju, a treći 12-postotni udjel RH u vlasniš-

tvu Aluminija. Vlada će i u buduće voditi računa o svim tim interesima, ali i o tome da nitko od sudionika ugovora ne bude oštećen njegovim odredbama, zaključio je Popijač.

Nema bez afere

Aktualni sat uglavnom je protekao u međusobnom optuživanju HDZ-ovih i SDP-ovih zastupnika za korupciju i umiješanost u brojne stare i aktualne afere o kojima policija i pravosuđe ionako već vode istražne i kaznene postupke. Pritom su SDP-ovci pozivali Vladu da podnese ostavku ili smijeni pojedine ministre, a HDZ-ovci su im zauzvrat predlagali da podrže Kosoričinu vladu u obračunu s korupcijom, pa i kada je riječ o čelnicima SDP-a.

Zoran Daskalović

TKO TU LAŽE?

Kosor: Sve je u sporazumu Damir Kajin upitao je predsjednicu Vlade Jadranku Kosor laže li slovenski premijer Borut Pahor kad tvrdi kako je s njom dogovorio da će Slovenija dobiti "dodir" s otvorenim morem.

Premijerka Kosor odgovorila je da kao dobro odgojena osoba ni Kajinu, a ni ikome drugome ne može reći da laže, a sve što može reći o Pahorovim tvrdnjama jest da je sve ono o čemu je s njim razgovarala i dogovarala upisano u hrvatsko-slovenskom arbitražnom sporazumu. A u njemu, zaključila je Kosor, piše da će o hrvatsko-slovenskoj granici odlučivati arbitražni sud te da će svi procesni rokovi početi teći nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji.

OGLAS

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 20/5/2010

PETINA UPISANA U ARKOD-u

Više od 40 tisuća poljoprivrednika

Zagreb. U novi sustav ARKOD, koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta, dosad je upisano više od 40 tisuća poljoprivrednika i 200 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta, izvijestili su iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Riječ je o petini svih posjeda evidentiranih u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, odnosno o 300 tisuća ARKOD

NEĆE DIONICE VEĆ NOVAC

Varaždinka od Koke traži 1,5 mil. kuna

IVAN HUDOLETNJAK, vlasnik Varaždinke snimio siniša sović

Varaždinka, poduzeće u vlasništvu kontroverznog poduzetnika Ivana Hudoletnjaka, na ime ulaganja u sušaru i silosni kapacitet u Tvornici stočne hrane u vlasništvu varaždinske Koke već gotovo dva desetljeća traži priznanje prava vlasništva u Koki, tvrtki iz sastava Poslovnog sustava Vindija.

Stari dug

Naime, za gradnju sušare i silosa u Biškupcu pokraj Varaždina Varaždinka je prije više od 20 godina uložila 160 milijuna tadašnjih dinara ili 422.350 nekadašnjih DEM, ali nikada nije stekla suvlasništvo u idealnom dijelu od 30 posto u oba objekta, kako je to bilo predviđeno sporazumom. Stoga su još 1994. tadašnji direktori obaju poduzeća Branko Bobetić u ime Koke te Josip Štromar u ime Varaždinke obnovili obveze

potpisujući protokol prema kojem je umjesto suvlasništva nad nekretninama Varaždinka trebala steći udjel u dioničkom kapitalu Koke u iznosu 422.000 tadašnjih DEM. Međutim, ni to se nije ostvarilo pa je Varaždinka pokrenula spor protiv HFP-a pred Općinskim sudom u Zagrebu, a zatim i pred varaždinskim Trgovačkim sudom.

Iako je oba izgubila, Hudoletnjak je lani pokrenuo novi spor pred varaždinskim Trgovačkim sudom, gdje je u srijedu zaključena rasprava.

Koka: To je u zastari

Neposredno prije zaključenja rasprave Varaždinka je promijenila prvobitni zahtjev.

Naime, priznajući da Koka nema vlastite dionice, Varaždinka je odustala od toga da joj Koka predaje u posjed i vlasništvo 7830 svojih dionica. U preinačenom tužbenom zahtjevu, o kojem će sud donijeti presudu za tjedan dana, Varaždinka traži priznanje prava vlasništva od kojeg se Koka može osloboditi plaćanjem 1,5 milijuna kuna, odnosno 215.544 eura. Riječ je o iznosu koji odgovara nominalnoj vrijednosti 7830 dionica Koke.

No, Koka se protivi tužbenom zahtjevu navodeći da je došlo do zastare, ali i da nema vlastitih dionica pa slijedom toga Varaždinki ne može ni priznati pravo vlasništva, odnosno prenijeti ga, niti platiti traženi iznos.

Ivica Kruhoberec

parcela. Požeško-slavonska županija već je dovršila proces upisivanja poljoprivrednika, a završetak se uskoro očekuje u Brodsko-posavskoj i Karlovačkoj županiji.

Nedavno je počeo upis u Istarskoj županiji te dijelovima Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke.

Ovoga i sljedećeg tjedna upisivanje će započeti i u gradu Zagrebu te Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Završetak se planira u prosincu. H

NOVI UGOVOR

CEMEX počeo izvoz cementa u Egipat Zagreb. CEMEX Hrvatska počeo je s izvozom cementa u Egipat, a očekuje da će ga ove godine u tu zemlju izvesti više od 200 tisuća tona, priopćeno je iz CEMEX-a.

CEMEX je prošle godine u Egipat izvezao gotovo 130 tisuća tona klinkera.

Prva ovogodišnja CEMEX-ova pošiljka cementa poslana je

u Egipat krajem prošlog tjedna, a sljedeći brod isplovljava u lipnju.

Iz CEMEX-a ističu kako su novi ugovori o izvozu cementa na građevinski vrlo zahtjevno tržište Egipta dobar znak za hrvatski izvoz i njegov rast, posebno u vrijeme opće krize. Nastojanje da potakne izvoz na tom tržištu donijelo je CEMEX-u priznanje “Zlatni ključ” za najboljeg izvoznika u Egipat u 2009. godini, nagradu Hrvatskih izvoznika dodijeljenu na njihovoj nedavno održanoj 5. konvenciji, dodaje se u priopćenju. H

Rovovski rat za mirovinci slažu KULMINACIJA U PODRAVKI Kako mandat sadašnjoj Upravi Podravke istječe do kraja mjeseca, vremena za natječaj nema pa se formiraju dvije liste za novu upravu - sadašnji predsjednik Uprave Miroslav Vitković ima svoju, a mirovinci slažu svoju listu menadžera

LJUBO JURČIĆ, predsjednik NO-a, ovih će dana do premijerke Jadranke Kosor po posljednje upute; Miroslav Vitković broji zadnje dane tekućeg mandata snimio h. dominić

Ostalo je samo 10 dana do isteka mandata sadašnje Uprave Podravke, a odluke o novoj nema još ni na pomolu. Ukopani ‘stakeholderi’ vode rovovski rat, a vrijeme curi... Sastanak nadzornika, koji se trebao održati u srijedu, naprasno je odgođen, a trebala se otvoriti rasprava o kandidatima.

Zasad su poznata imena samo trenutačnih članova Uprave (uz jednu izmjenu) koji su kandidati HSS-a i koje je predsjednik Uprave Miroslav Vitković predložio kao tim.

On ne želi parcijalna rješenja, niti produljenje mandata na nekoliko mjeseci.

U tome je, tvrdi, rezolutan.

Akteri su Vlada i HSS

"Moj su tim sadašnji članovi Uprave, bez Branka Vuljaka, koji je posuđen iz NO-a. Njega bi zamijenio Miroslav Repić, naš dugogodišnji kolega iz Podravke. Ostali u timu su Krunoslav Bešvir, Marin Pucar i Lidija Kljajić. I ako smo mi taj izbor, tražimo puni mandat, a sve ostalo je neozbiljno i loša poruka. Po tome bi izgledalo da i dalje vlada nepovjerenje između Uprave i NO-a. Usto, smatram da se u samoj Podravki mogu naći najbolji ljudi za vođenje kompanije. Mi

brojka

28

novinara iz SAD-a, Češke, Danske, Francuske, Japana, Nizozemske, Njemačke, Španjolske i Švedske obilazi SPA i wellnes odredišta središnje Hrvatske u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ), priopćili su iz HTZ-a

HGK

Prisege za Sud časti

Zagreb. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održana je svečana prisega 120 novoimenovanih sudaca Suda časti za prvostupanjska i drugostupanjska vijeća pri HGK. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je da se ove godine obilježava 21 godina Suda časti pri HGK koji je osnovan s ciljem promicanja i jačanja savjesnosti i poštenja te pravila morala u poslovanju. H

upravu, svoju listu

smo napravili sve što treba, tvrtka sad dobro posluje, imamo plan rekstrukturiranja i program razvoja.

Sad neka se dogovore dioničari", poručuje Vitković.

Banski dvori su mjesto

Najvažniji dogovor treba se postići između premijerke Jadranke Kosor i šefa HSS-a Josipa Friščića i već je jasno kako će odluka o novoj upravi biti čisto politička, kao je već nebrojeno puta bila kada je u pitanju Podravka. Konzultacije traju, premijerki će ići Ljubo Jurčić kao predsjednik NO-a, a trebali bi ovih dana i predstavnici mirovinaca koji također drže

znatan udjel u tvrtki.

"I do nas je došla informacija da će nas pozvati u Banske dvore, ali nemamo još ništa službeno", rekao nam je fond menadžer jednog od mirovinaca koji je želio ostati anoniman. On ipak kaže da se nikakav dogovor o sastavu Nadzornog odbora ne može postići ni u Banskim dvorima jer mirovinci inzistiraju na svom prijedlogu, koji je zapeo na posljednjoj skupštini dioničara.

No, mirovinci mijenjaju čvrst stav o izboru nove uprave na natječaju jer im je jasno da za to više nema vremena. Zato će predložiti svoju upravu u kojoj, doznajemo, nema mjesta za Vitkovića.

"Ako je Vladi u interesu upravljati Podravkom na dosadašnji način, mi izlazimo iz vlasništva", zaprijetio je naš izvor iz mirovinskog fonda.

Jurčić nije jučer bio spreman objašnjavati zašto je sastanak nadzornika naglo otkazan. Samo je poručio kako treba više vremena za konzultacije. Po svemu sudeći, odluka će pasti u zadnjem tjednu mandata sadašnje Uprave, a o njoj će, barem prema najavama iz mirovinaca, ovisiti i vlasnička struktura tvrtke.

Sonja Hodak Igor Prstec

OGLAS

dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 20/5/2010

COMMINUS

SIEMENS

Zagreb. Početkom sljedećeg mjeseca mjesto predsjednika Uprave Comminusa preuzet će Marijo Volarević, član Uprave za razvoj poslovanja, prodaju i marketing. Vlasnik Comminusa i dosadašnji predsjednik Uprave Krešimir Radošević posvetit će se razvoju poslovanja kao predsjednik NO-a, priopćili su iz te zagrebačke IT tvrtke. D. T.

Zagreb. Siemens Hrvatska isporučio je najnoviju tehnologiju, vrijednu 6,2 mil. kn, za opskrbu električnom energijom za potrebe gradnje novog postrojenja za preradu vode u Brčko distriktu u BiH. Projekt je financiran iz europskih fondova, a vodio ga je konzorcij Siemens Hrvatska, Va Tech Wabag iz Austrije i lokalni izvođač Higra. B. hr.

Volarević predsjednik Uprave

Tehnologija Brčko distriktu od 6,2 mil. kn

Marijo Volarević, na čelo Comminusa umjesto vlasnika K. Radoševića arhiva business.hr

POSTROJENJE u čijoj je izgradnji sudjelovao Siemens arhiva business.hr

Zlomrex: Mečelj najizgle kupac Željezare Split VRAĆAJU SE RUSI Iako pregovara s još dva potencijalna investitora, novi najozbiljniji kupac Željezare Split jest ruski Mečelj, objavio je poljski Zlomrex. Sindikalist Ozren Matijašević bilo kojeg od potencijalnih ulagača smatra dobrim rješenjem za Željezaru, iako priznaje da prvo iskustvo s ulaskom Mečelja u Hrvatsku ne daje razloga za optimizam Poljski Zlomrex objavio je na konferenciji za novinare u Poljskoj da su našli nove kupce za splitsku željezaru, prenosi Steel Business Briefing.

Iako su interes pokazali i talijanski Beltrame i njemački Technocom, novi je najozbiljniji kupac ruski Mečelj, koji je na hrvatskom tržištu već bio prisutan kao vlasnik Željezare Sisak.

Zlomrex Mečelju sada nudi povratak preko manje, splitske Željezare, a poljski su vlasnici sebi po-

stavili vrlo kratak rok do kraja lipnja u kojem žele postići dogovor ili će Željezaru Split prepustiti hrvatskoj Vladi.

Ništa službeno

Zlomrex je prošle godine već bio našao kupca za 94 posto dionica Željezare Split u britanskom fondu Carlsonu, ali posao nije realiziran jer HFP nije prihvatio neke uvjete Carlson Private Equityja.

"Tvrtke koje se spominju kao mogući kupci ugledne su kompanije iz metalur-

NAJBOLJE RJEŠENJE za Željezaru Split jest da je sadašnji vlasnik Zlomrex proda novom investitoru, jer bi u suprotnom HFP trebao raspisati novi natječaj, što bi potrajalo nekoliko mjeseci, kaže sindikalist Ozren Matijašević foto todorić/cropix

ške branše koje su posljednjih mjeseci u kontaktu sa Zlomrexom", izjavio je za Business.hr predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, dobro upoznat sa situacijom u splitskoj željezari.

Matijašević, iako član Upravnog odbora HFP-a, nema službenih saznanja o navodnim pregovorima između Zlomrexa i zainteresiranih investitora. Što

brži Zlomrexov pronalazak novog strateškog ulagača za splitsku željezaru za Matijaševića je najbolje moguće rješenje za izlazak iz teške situacije.

"Kada bi Željezara prešla natrag u ruke HFP-a, za što su se stvorili uvjeti jer poljski vlasnik nije ispunio ugovorne obveze preuzete prilikom kupnje, izgubili bismo nekoliko mjeseci koji bi za Željezaru zna-

čili smrt. Naime, HFP bi morao raspisati novi javni natječaj, što je procedura koja traje, a radnici Željezare više ne mogu čekati.

Jedini je spas u direktnoj prodaji većinskog udjela Zlomrexa novom ulagaču", smatra Matijašević.

Pitanje odštete

Problem koji može nastati jest moguće pitanje odštete koju bi Zlomrex mogao

OGLAS

edniji ‘Irački Kurdistan je siguran PRVI HRVATSKO-IRAČKI FORUM

i otvoren za hrvatski biznis’

zatražiti i u tom kontekstu Matijašević komentira najavu Poljaka da bi državi mogli prebaciti vrući krumpir ako se ne podrži brza prodaja zainteresiranim investitorima.

"Moguće je da Zlomrex želi izvući nešto kroz prodaju, iako je veliko pitanje imaju li na to pravo", zaključuje Matijašević.

Iako Matijašević bilo kojeg od potencijalnih ulagača smatra dobrim rješenjem za splitsku Željezaru, prvo iskustvo s ulaskom Mečelja u Hrvatsku ne daje razloga za optimizam. Mečelj se u rujnu 2004. povukao iz Željezare Sisak nakon samo godinu i pol od kupnje i Željezaru vratio državi.

Mečelj danas tvrdi da su mjesecima pokušali s hrvatskom Vladom naći rješenje nagomilanih problema u trenutku kada je cijena sirovine u Hrvatskoj u kratkom roku skočila jedan i pol put, a cijena finalnog proizvoda ostala je na istoj razini. No, dogovora nije postignut. Činjenica je da Mečelj nije ostao dužan nikome u Hrvatskoj, a od njihova jamstva od 3,6 milijuna eura radnicima su još mjesecima nakon odlaska isplaćivane plaće.

Darko Baniček

darko.banicek@business.hr

Na izuzetno dobro posjećenom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske kuće osnovane u gradu Erbilu okupilo se više od 100 predstavnika iz 43 iračke tvrtke te oko 150 predstavnika hrvatskih tvrtki i institucija Za hrvatske tvrtke postoje velike poslovne mogućnosti u iračkom Kurdistanu, gdje su prilike za ozbiljan posao vrlo zrele, a sigurnosno stanje dobro, kazao je na jučerašnjem prvom hrvatsko-iračkom gospodarskom forumu u Zagrebu Jasim Daher, voditelj Hrvatske kuće u kurdistanskom gradu Erbilu, pozvavši hrvatske tvrtke da dođu u Irak i uvjere se u njegove riječi.

Put napretka

Na tom izuzetno dobro posjećenom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske kuće okupilo se više od 100 predstavnika iz 43 iračke (kurdistanske) tvrtke te oko 150 predstavnika hrvatskih tvrtki i institucija.

Forum se održava u sklopu višednevnog (19. do 22. svibnja) posjeta gospodarskog izaslanstva Iraka Hrvatskoj, a uz Zagreb Iračani će posjetiti i jadransku

Robna razmjena Hrvatska - Irak 1990. - 2009. u tisućama USD

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

IZVOZ

12,460 151 21 39 26 6 24 0 0 595 248 241 4,341 2,572 10,594 7,358 3,161 259 1,838 7,838

UVOZ UKUPNO

105,166 0 27 2 36 6,088 8 63,991 23,646 15,435 101,355 73,074 22 12,608 13,986 62 0 11,983 19,529 15

117,626 151 48 41 62 6,094 32 63,991 23,646 16,030 101,603 73,315 4,363 15,180 24,580 7,420 3,161 12,242 21,367 7,853

SALDO

-92,706 151 -6 37 -10 -6,082 16 -63,991 -23,646 -14,840 -101,107 -72,833 4,319 -10,036 -3,392 7,296 3,161 -11,724 -17,691 7,823

Izvor: DZS

‘ČEKAMO SMIRIVANJE’

Ingra očekuje novi posao u Iraku Ingra pregovara o novom poslu u Iraku na rekonstrukciji zgrade Ministarstva nafte u Bagdadu, za što vrlo brzo očekuje i ugovor u vrijednosti 5,7 milijuna eura, kazao je na Hrvatsko-iračkom forumu direktor Ingrina odjela za energetiku i industriji Vaclav Hlavaty. Ingra čeka smirivanje situacije u Iraku kako bi tamo mogao doći veći broj naših ljudi, a adekvatno tome će dogovoriti i veće poslove od 50 do 100 milijuna eura, dodao je Hlavaty.

Unatoč toj situaciji, ističe kako u Iraku stalno imaju posla, pa su tako nedavno potpisali ugovor vrijedan 4,2 milijuna eura za remont parnih turbina tvornice fosfata na zapadu Iraka. H

obalu.

Istaknuvši da je Hrvatska kuća u Erbilu osnovana 2008. na inicijativu hr-

vatskih tvrtki koje posluju u Iraku (Ingra, Ind-Eko, Dalekovod, Elka i druge), Daher je kazao i da je to

pravo informativno mjesto za sve one koji žele poslovati u toj zemlji.

Poziv za dolazak i poslovanje u Iraku i njegovoj pokrajini Kurdistanu hrvatskim tvrtkama uputio je i veleposlanik/šef Specijalne misije Hrvatske u Iraku Jerko Vukas, dodavši da je ta iračka pokrajina potpuno mirna te da ide putem napretka vidljivog u izgradnji bolnica, škola, aerodroma, cesta i drugog.

Za Irak je kazao da je zemlja zavidne razine znanja i kadrova te bogata prirodnim resursima (nafta, fosfati, plin), ali i dobrano porušena pa se ulaže golem napor u obnovu i stabilizaciju prilika.

Bolje informiranje

Predložio je i da hrvatske tvrtke, ako treba, preuzmu i dio rizika i uključe se u obnovu i razvoj Iraka jer su tamo tvrtke iz cijelog svijeta, a iz Hrvatske ih je trenutačno samo 12.

O prijateljskoj i fleksibilnoj investicijskoj klimi, sigurnosti te poželjnosti hrvatskih tvrtki u iračkom Kurdistanu govorio je i predsjednik Kurdistanske federacije komora trgovine i industrije Dara Lalil Al-Khayat, naglasivši da su političke i ekonomske promjene u toj pokrajini donijele nove mogućnosti investiranja. H

dogaaji 16-17 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 20/5/2010

svijet/regija

IZNENADNA ODLUKA

Umjesto Južnog toka, Turci ubrzali konkurentski plinovod prema Italiji Iako još nije potpisala ugovor s Gazpromom o uvjetima polaganja plinovoda Južni tok u turskim teritorijalnim vodama, turska je vlada u utorak iznenada najavila da će uskoro odobriti sporazum o plinovodu TurskaGrčka-Italija, koji će konkurirati Južnom toku i Nabuccu Rusija ima problema s realizacijom Južnog toka u Tuskoj, kojoj se nastojala umiliti prošli tjedan kada je predsjednik Dmitrij Medvedev prilikom posjeta Ankari potpisao sporazume koji će Turskoj odmah osigurati 25 milijardi USD

ruskih investicija. Među potpisanim dokumentima nije se našao onaj o uvjetima polaganja plinovoda Južni tok u turskim teritorijalnim vodama u Crnom moru. Umjesto toga, turska je vlada u utorak iznenada najavila da će uskoro odobriti sporazum o plinovodu Turska-Grčka-Italija (TGI), koji će konkurirati Južnom toku i Nabuccu.

Kaspijski plin

Međudržavni sporazum o gradnji plinovoda TGI za transport kaspijskog i iranskog plina u Europu Italija, Grčka i Turska potpisale su 2007. godine. Puštanje u eksploataciju te rute, predviđenog kapaciteta osam milijardi prostornih metara plina godišnje, planirano je za 2012. godinu. Jedan od dobavljača plina bit će Azerbajdžan, s kojim bi sporazum mogao biti potpisan već ovoga ljeta. Taj plinovod ima dobre uvjete za realizaciju zbog manjeg kapaciteta i dobrih šansi za dogovor s Azerbajdžanom.

Dmitrij Ljutjagin, analitičar ruske investicijske

kompanije Veles Kapital, smatra da će puštanje TGI-ja u promet smanjiti propusni kapacitet Južnog toka za pet do 10 milijardi prostornih metara plina godišnje jer oba plinovoda vode u Italiju.

Rusko-ukrajinski odnosi se pak naglo popravljaju, pa tako Rusija razmatra mogućnost gradnje dvaju nuklearnih reaktora u Ukrajini. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ističe da su odluke o Južnom i Sjevernom toku konačne, ali ne isključuju alternativne projekte, a Moskva Ukrajini neće nametati rješenja u budućim zajedničkim projektima u plinskom sektoru.

Planovi s Ukrajinom

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič (koji je predlagao da se umjesto gradnje plinovoda Južni tok, koji bi zaobišao Ukrajinu, proširi kapacitet postojećeg plinovoda kroz Ukrajinu) suglasan je s Putinovim prijedlogom iz Sočija o ujedinjavanju ruskog Gazproma i ukrajinskog Naftogaza te kaže da

ga ne plaši gradnja plinovoda Južni tok.

"Ako je to oblik pritiska na Ukrajinu, to razumijemo. Ako je to konkurentska borba, mi smo na nju spremni. Modernizacija ukrajinskog sustava za transport plina koštat će 500-600 milijuna dolara i mi smo spremni privući tom projektu kako Rusiju, tako i Europsku uniju", rekao je Janukovič.

Ideja je zasnovana na povijesti razvoja plinskog sektora dviju zemalja, prije svega na jedinstvenom kompleksu za transport plina koji je nastao još u vrijeme Sovjetskog Saveza. Zbog toga se smatra prirodnim da se modernizacija ukrajinskih plinovoda odvija u tijesnoj vezi s razvojem ruskoga plinskog sustava. Pitanje modernizacija ukrajinskih plinovoda dvije bi zemlje trebale riješiti do srpnja, a u Gazpromu drže da bi ujedinjavanje dvaju transportnih sustava pridonijelo sigurnosti opskrbe Europe plinom.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

DMITRIJ MEDVEDEV, ruski predsjednik, ističe da su odluke o Južnom i Sjevernom toku konačne, ali ne isključuju alternativne projekte, a Moskva Ukrajini neće nametati rješenja u budućim zajedničkim projektima u plinskom sektoru arhiva business.hr

Euro prije STISLI REGULATORI Inicijativa za jačanje regulacije hedge fondova na razini EU navela je menadžere na razmišljanje o preseljenju u 'sigurnije luke' - Hong Kong i Singapur. Njemačka forsira novu regulaciju iako bi mogla ugroziti likvidnost na europskom financijskom tržištu

NEREDI U TAJLANDU

U plamenu burza u Bangkoku Burza u Bangkoku i nekoliko trgovačkih centara zapaljeni su u srijedu nakon što je vojska osvojila tabor protuvladinih prosvjednika u središtu grada, objavili su vatrogasci.

U gradu je izbilo nekoliko požara i zapaljene su zgrada burze te Central Worlda, drugoga najvećeg trgovačkog centra u jugoistočnoj Aziji. Gusti crni dim iz brojnih zapaljenih guma širio se iznad Bangkoka, grada sa 15 milijuna

stanovnika. Napadnuta je i zgrada TV postaje Channel 3.

Tajlandska vlada proglasila je policijski sat u Bangkoku od srijede navečer do četvrtka ujutro po mjesnom vremenu.

Kaos u gradu izbio je nakon vojne operacije i zauzimanja velikog uporišta protuvladinih prosvjednika u središtu Bangkoka, pri čemu su najmanje četiri osobe ubijene, a če- POŽAR u gradu sa 15 milijuna stanovnika zahvatvorica vođa "crvenokošuljaškog" tio je burzu i nekoliko trgovačkih centara prosvjeda predala su se vlastima. H foto reuters

4.

mjesto na svjetskoj ljestvici softvera za mobitele zauzeo je Googleov Android, pretekavši tako prvi put Microsoftov Windows Mobile, izvijestio je Gartner, po čijim je podacima zahvaljujući skoku prodaje smartphonea u prvom tromjesečju 49% svjetsko tržište mobilnih telefona poraslo 17%

opski hedge fondovi ete selidbom u Aziju P

ritisnuti zahtjevima za pojačanim financijskim nadzorom koje im najavljuju vlasti europskih zemalja, a ovaj su ih tjedan blagoslovili i financijski ministri Europske unije, menadžeri europskih hedge fondova sve glasnije razmišljaju o selidbi u Hong Kong i Singapur. Budući da je čak 80 posto europskih hedge fondova locirano u Velikoj Britaniji, nije čudno da su u toj zemlji i najžešće rasprave o tome treba li doista država posebno regulirati te fondove koji su prvotno osnovani radi usklađivanja i 'izglađivanja' cijena na lokalnim financijskim tržištima.

Njemački političari na čelu s premijerkom Angelom Merkel posljednjih su mjeseci za financijsku krizu optuživali upravo te fondove te zahtijevaju da ih se jače kontrolira na razini cijele Europske unije. Njemački regulator jučer je uveo zabranu klađenja na pad dionica (tzv. short selling), a povukao je i inicijativu da se ta zabrana uvede na razini cijele Unije. Žestoka reakcija stigla je odmah iz Francuske. Francuska ministrica financija Christine Lagarde osudila je

takav potez Njemačke i traži sastanak europskih regulatora koji bi raspravili o utjecaju takve odluke Njemačke na zajedničko tržište.

Najkontroverzniji njemački prijedlog je proširenje regulacije i na treće zemlje kojom bi se specificiralo po kojim uvjetima i kakve proizvode strani fondovi mogu nuditi europskim investitorima. Uz to, traže i zabranu trgovanja financijskim instrumentima koji služe fondovima za klađenje na bankrot neke zemlje ili tvrtke (CDS), a i uvođenje poreza na financijske transakcije na globalnoj razini.

Ulagači idu za novcem

No, opasnost je da najavljeni val preseljenja tog dijela fondovske industrije koja osigurava veliku likvidnost na europskom financijskom tržištu ubrza odljev financijaša i novca iz Europe u financijske centre u Aziji, koja zbog gospodarskog rasta i rastućeg bogatstva postaje sve zanimljivija investitorima.

"Azija, osobito Singapur profitirat će od glupog regulatornog okvira u Europi", rekao je za Reuters Lionel Martellini, direktor francuskog Centra za rizike i menad-

ANGELA MERKEL, njemačka premijerka, agresivno lobira za strožu regulaciju, ukidanje špekulativnih proizvoda i dodatno oporezivanje hedge fondova arhiva business.hr

žment (EDHEC). Zemlje članice skupine G-20 žele stroži nadzor nad hedge fondovima, a u zemljama članicama EU raspravlja se i o mogućnosti ograničavanja plasmana novca koji europskim investitorima dolazi izvan EU. Zasad se tome u EU usprotivila samo Velika Britanija.

Tim Rainsford, izvršni direktor fonda Man Investments, koji upravlja sa 39 milijardi dolara, kaže kako nije samo uvođenje strože regulative na tržištima razvijenih zemalja razlog selidbe,

već i jačanje interesa ulagača za zemlje u razvoju.

"Dakako da financijski regulator uvijek može utjecati na to gdje će fondovi plasirati novac, ali od toga je puno važnije da hedge fondovi jednostavno slijede tok globalnog kapitala", rekao je Rainsford.

Fondovi se udvostručuju

Jedan od najvećih fondova, Assets of Asia, potkraj 2009. godine upravljao je s vrtoglavih 105 milijardi dolara, što je sedam posto ukupnog novca svih hedge fondova u svijetu

koja se procjenjuju na 1.500 milijardi dolara. Procjene govore da će se novac fonda Assets of Asia do 2012. godine povećati na 182 milijarde dolara, a ukupna svota svih hedge fondova na 2.200 milijardi dolara.

Istraživanje Deutsche banke provedeno u ožujku ove godine otkrilo je kako 45 posto investitora želi svoj novac premjestiti u Assets of Asia, a 2009. bilo ih je samo 18 posto.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

> katastar > nekretnine > tehnička analiza

18-19

financije/ pravo

business.hr Četvrtak 20/5/2010

Ubrzati katastarske SREĐIVANJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA Izlaganje na javni uvid s obnovom odnosno osnivanjem zemljišne knjige jedan je od najosjetljivijih dijelova postupka izmjere, što je često presudno za konačan uspjeh toga velikog i složenog posla

H

Branko Kleković, predsjednik Geodetske komore

arhiva business.hr

rvatska ima obvezu sređivanja stanja zemljišno-knjižne i katastarske evidencije o nekretninama. Mnogo se novca ulaže u digitalizaciju podataka i modernizaciju katastarskih ureda i sudova. Kao najbolje rješenje za područja u kojima je postojeća evidencija loša, a mogućnost iskoristivosti mala, preporučuje se nova katastarska izmjera i obnova (osnivanje) zemljišne knjige. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj se odvija program katastarskih izmjera pa je izrađeno ili je u tijeku velik broj katastarskih izmjera koje financiraju država, lokalne i regionalne samouprave te vlasnici prava na zemljište.

Jedan od najosjetljivijih dijelova postupka izmjere jest izlaganje na javni uvid s obnovom (osnivanjem) zemljišne knjige, što je često presudno za konačan uspjeh toga velikog i složenog posla, objasnio nam je predsjednik

Geodetske komore Branko Kleković.

Jako je važno sve poslove obaviti u najkraćem mogućem vremenu jer se odnosi na zemljištu svakodnevno mijenjaju.

"Ovisno o topografskim, zemljišnim, pa i društvenim karakteristikama područja na kojem se provodi izmjera, te opremljenosti, osposobljenosti i organiziranosti nadležnih tijela, izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere i obnova, odnosno osnivanje nove zemljišne knjige mogu znatno pomaknuti rokove i odgoditi završetak radova", rekao je Kleković upozorivši pritom da svako odgađanje poskupljuje radove.

Usko grlo

Nedavno je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera izmjere i obnove zemljišnih knjiga iz sastava Hrvatske udruge poslodavaca organizirala okrugli stol o temi "Izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga".

Svoje su stavove tom prilikom iznijeli pomoćnik ravnatelja Državne geodetske Uprave Damir Pahić, načelnik Samostalnog sektora za zemljišno-knjižno pravo Ministarstva pravosuđa Zoran Avramović, zadarski sudac Marijan Bitanga te predsjednik Nadzornog odbora HKOIG i član Izvršnog odbora HUP-UGGS Damir Delač.

Prihvaćeni su i posebni zaključci koji bi trebali pridonijeti rješavanju problema katastarske izmjere i sređivanja katastra. Istaknuto je kako je sređena, usklađena i istinita zemljišna evidencija nemjerljivo važna za gospodarski i općedruštveni razvoj, kako jedinica lokalne samouprave tako i države te društva u cjelini. Katastarsku su izmjeru struka, investitori i korisnici prihvatili kao najvjerodostojniju metodu sređivanja zemljišne evidencije. Postupak izlaganja na javni uvid podataka katastarske izmjere s obnovom (osnivanjem) zemljišne

izmjere knjige prepoznat je kao potencijalno, ali i stvarno "usko grlo" cijelog programa katastarskih izmjera u Hrvatskoj.

Zaključeno je da izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere i obnova (osnivanje) zemljišne knjige trebaju biti jedan od prioriteta Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa. Usto, nužno je donijeti mjere za povećanje efikasnosti rada povjerenstava, kao što su osnivanje zajedničkog povjerenstva predstavnika katastra i zemljišno-knjižnih odjela s četiri člana (2+2 umjesto 3+3), profesionalizacija povjerenstava, bolja organizacija rada, posebice sa strankama, korištenje (gdje je god to moguće) kazetnog pristupa izlaganja po dijelovima katastarskih općina i drugo. Navedeno bi trebalo biti dio novih mjera reforme pravosudnog sustava.

Izmjene zakona

Zaključeno je i kako je po-

trebno na osnovi dosadašnje pozitivne prakse prilagoditi zakonsku regulativu, donijeti odgovarajuće pravilnike o radu povjerenstva i obnovi zemljišne knjige, te s tim u vezi izmijeniti Zakon o zemljišnim knjigama, kao i zemljišno-knjižni poslovnik radi pojednostavnjenja i skraćenja postupka izlaganja na javni uvid i obnove zemljišne knjige Ovlašteni inženjeri izmjere i obnove zemljišnih knjiga upućuju i na to da je nužno ukinuti administrativne zapreke jedinicama lokalne samouprave za dobivanje namjenskih kredita za financiranje katastarske izmjere, posebice kada projekt sufinanciraju individualni vlasnici nekretnina.

Nužno je i katastarskim izmjerama osigurati status razvojnog projekta Republike Hrvatske te ishoditi odluku, odnosno odobrenje Vlade za kreditiranje jedinica lokalne samouprave za te potrebe putem HBOR-a.

Bez obzira na trenutačnu

financijsku krizu i rad na poboljšanju zakonske regulative, valja u što kraćem roku osnovati potreban broj povjerenstava (najmanje 100) po općinskim sudovima i područnim uredima za katastar, razmjerno stanju izrade elaborata katastarske izmjere na području njihova djelovanja, kako bi se hitno izložili dovršeni elaborati katastarskih izmjera i tako izbjegla šteta koja nastaje dok se čeka izlaganje, jedan je od zaključaka okruglog stola.

Kako bi se ubrzao rad povjerenstva i skratilo vrijeme pripreme izlaganja podataka katastarske izmjere i obnovu zemljišne knjige, potrebno je povjerenstvo za izlaganje i obnovu zemljišne knjige imenovati već prilikom potpisivanja ugovora o katastarskoj izmjeri. Ono mora početi raditi najkasnije šest mjeseci prije završetka geodetskih radova, smatraju ovlašteni inženjeri.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Nužno je ukinuti administrativne zapreke jedinicama lokalne samouprave za dobivanje namjenskih kredita za financiranje katastarske izmjere, posebice kada projekt sufinanciraju individualni vlasnici nekretnina, a katastarskim izmjerama osigurati status razvojnog projekta

Tržišni preokret Q1 2010. (mil. eur) Q1 2009. (mil. eur)

> katastar > nekretnine > tehnička analiza

20-21

Velika Britanija

5,861

4,490

31%

Njemačka

4,646

1,687

175%

Francuska

1,470

738

99%

nordijske zemlje

3,194

1,272

151%

zemlje Beneluxa

1,152

928

24%

Italija

688

732

-6%

Iberija

1,015

836

21%

587

252

133%

19,027

11,614

64%

CEE business.hr Četvrtak 20/5/2010

promjena

Europa* * također uključuje Austriju, Grčku, Irsku i Švicarsku

Izvor: 2009. CB Richard Ellis, Inc.

Blagi rast investicija n NEKRETNINE U srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi investicije u nekretnine u prvom kvartalu iznosile su 600 milijuna eura kroz 29 projekata, što je u odnosu na prvi kvartal 2009. rast čak 140 posto, ali i 55 posto manje nego u zadnjem kvartalu prošle godine

I

nvesticije na europskom tržištu nekretnina u prvom kvartalu ove godine iznosile su 19,1 milijardu eura, što je čak 65 posto više nego u prvom kvartalu 2009. godine, ali manje nego u zadnjem kvartalu 2009. godine, navodi se u izvješću CB Richard Ellisa "Europske kvartalne investicije". Najveći dio investicija u prvom kvartalu 2010. otišao je u maloprodajne nekretnine - 42 posto. Najaktivnija su bila tržišta u Njemačkoj, Španjolskoj te nordijskim zemljama u kojima su investicije u maloprodajne nekretnine iznosile više od polovice ukupnih investicija. U zapadnoj su Europi najmanje investicije zabilježene u Francuskoj i Velikoj Britaniji. U tim su dvjema zemljama investicije u prvom kvartalu ove godine niže od prosjeka 2009. godine. Na francuskom su tržištu dominirale investicije u uredske prostore sa 65 posto uku-

pnih investicija. Najlošija su tržišta u Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Portugalu i u baltičkim državama.

Transakcije na europskom tržištu nekretnina u prvom kvartalu ove godine premašile su 200 milijuna eura, što je jednako iznosu transakcija iz cijele prošle godine. U prvom kvartalu ove godine bilo je 12 velikih transakcija, a prošle ih je godine po kvartalu bilo u prosjeku osam.

Rast ulaganja

U srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi investicije u nekretnine u prvom kvartalu iznosile su 600 milijuna eura kroz 29 projekata, što je u odnosu na prvi kvartal 2009. rast čak 140 posto, ali i 55 posto manje nego u zadnjem kvartalu prošle godine. Investitori su uglavnom usmjereni na srednju Europu, a ulaganja u jugoistočnoj Europi i Ukrajini bila su znatno ograničena.

Kako se zaključuje u izvješću CB Richard Ellisa "CEE nekretninske inve-

sticije", tržište nekretnina u toj regiji i ove će godine zadržati ključne oznake iz 2009. godine; malo investicija u zemljama stabilnijeg nacionalnog gospodarstva (Poljska i Češka), te malo investicija u Ukrajini i jugoistoičnoj Europi, uglavnom u glavnim gradovima.

Najaktivnije je tržište u regiji u Rusiji, gdje je završilo više od polovice regionalnih investicija u nekretnine u prvom kvartalu ove godine.

Banke suinvestitori

U analizi CB Richard Ellisa "Nakon oluje: što slijedi na europskom tržištu nekretnina?" navodi se da je gospodarska recesija u svijetu nakon ozbiljne krize u kojoj su se našla nacionalna gospodarstva većine zemalja uzrokovala interventne mjere vlada kroz financijske proračunske injekcije te središnjih banaka kroz smanjenje kamatnih stopa. Takve su mjere donijele zaustavljanje negativnih gospodarskih pokazatelja i

Jos Tromp, voditelj istraživanja CB Richard Ellisa za EMEA, suautor izvješća o investicijama na tržištu nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi arhiva business.hr

Početak oporavka U prva tri kvartala 2009. investicije su u Europi iznosile samo 41 milijardu eura. U prvom kvartalu te godine investicije su dosegnule samo 12 milijardi, da bi u drugoj polovici godine slijedio postupan rast pa je u četvrtom kvartalu investicijski iznos bio najviši.

Godina je završila s nešto više od 60 milijardi investicija na tržištu nekretnina.

na europskom tržištu

Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala Hrvatska snimio Hrvoje Dominić

naznake oporavka.

Procjenjujući što će se događati s investicijama na tržištu nekretnina, u izvješću CB Richard Ellisa navodi se kako će ključni biti brzina oporavka gospodarstva te procjena banaka s kolikim rizičnim plasmanima raspolažu. Direktorica zagrebačkog ureda savjetodavne tvrtke Colliers International Vedrana Likan ustvrdila je kako je kriza dovela do toga da banke više ne prate projekte nego su suinvestitori. S globalnom krizom banke su se u studenome 2008. godine našle u najrizičnijem razdoblju svojih plasmana u projekte vezane uz nekretnine u posljednjih petnaest godina, što im je bio šok nakon jako niskog razdoblja rizičnosti plasmana 2006. i 2007. godine.

U prva tri kvartala 2009. godine investicije su u Europi iznosile samo 41 milijardu eura. U prvom kvartalu te godine bile su samo 12 milijardi, da bi u drugoj polovici godine uslijedio postupan rast pa je u četvrtom kvartalu investicijski iznos bio najviši. Godina je završila s nešto više od 60 milijardi investicija na tržištu nekretnina. Pad leasinga nekretnina prošle je godine bio 30 posto u odnosu na 2008. Najveći pad u prvoj godini 2009. imale su investicije u uredske nekretnine, ponajprije zbog smanjene potražnje i zahtjeva za smanjenjem

cijena najma. Većina transakcija na tržištu nekretnina bila je s maloprodajnim prostorima, ali ne u velikim prodajnim centrima nego malih prostora na najboljim lokacijama. Najviše su se prodavali prostori u kojima su bile poslovnice banaka. Tako je, primjerice, UniCredit u Italiji prodao 180 manjih prostora bivših poslovnica za 530 milijuna eura, a španjolska BBVA prostore 900 poslovnica u svojem vlasništvu ili onih koje je plaćala leasingom, utrživši tako 1,15 milijardi eura. Posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine prodano je nekoliko većih uredskih prostora u Londonu.

Aktivni kupci

Jedini rastući interes za nekretnine u prošloj godini bio je u logistici, čak i od otvorenih fondova iz Njemačke koji su prije tradicionalno izbjegavali tu vrstu nekretnina. Na tržištu su bili aktivni kupci, prije svega otvoreni fondovi, kojima se pruža prilika kupiti najbolje nekretnine po najpovoljnijim cijenama. Na primjer, navodi se u izvješću, u širem centru Londona 80 posto kupaca nekretnina bilo je iz inozemstva.

Nakon višegodišnjeg razdoblja ekspanzije kredita te njihova naglog pada došlo je do slabljenja strukture kapitala, navodi se u izvješću CB Richard Ellisa, te

dodaje kako banke podržavaju vjerovnike koji mogu servisirati kamate na kredite. Kriza je prošle godine donijela i znatnu promjenu strukture investitora.

2006. i 2007. investitori u europske nekretnine bili su uglavnom iz SAD-a, a sada dolaze iz različitih dijelova svijeta.

Investicije u nekretnine

Kako zaključuju u izvješću CB Richard Ellisa, interventne mjere vlada i središnjih banaka koje su bile osnovice antikriznih mjera donijele su zaustavljanje negativnih pokazatelja te prve ohrabrujuće znakove oporavka, ali i opasnost od inflatornih očekivanja te rast nezaposlenosti. Uzrok tome vide u preranu povlačenju vlada iz poticajnih mjera za oporavak.

Kada su u pitanju investicije u nekretnine, u CB Richard Ellisu očekuju da će se ove godine nastaviti blagi oporavak započet u drugoj polovici prošle godine, koji će se ponajprije očitovati u investicijama u najkvalitetnije nekretnine.

Stabilnog i bržeg oporavka, upozoravaju, neće biti dok se investitori ne okrenu i nekretninama koje nisu prva klasa. Kao poseban problem ističe se visoka koncentracija kredita koji dospijevaju na naplatu u sljedećim godinama.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Na primjeru CBOE Gold indeksa vidimo nastavak negativnog trenda nakon probijanja i zatvaranja ispod donje linije. Signal za potencijalan preokret dobivamo u slučaju zatvaranja cijene izvan Bollingerova pojasa te naknadnim zatvaranjem unutar njega (b).

U ovom slučaju imamo razvijen negativan trend s preokretom iznad donje linije koja cijeni služi kao potpora. Tako dobivamo signal za preokret.

Konačan signal i potvrdu dobivamo zatvaranjem pod (c) s targetom na gornjoj liniji Bollingera (d).

> katastar > nekretnine > tehnička analiza

22-23 business.hr Četvrtak 20/5/2010

Bollingerov pojas - sn dionice Bollingerov pojas je indikator koji omogućuje trejderima da uspoređuju volatilnost i relativne razine cijena na grafovima, a sastoji se od triju linija koje čine cijeli pojas unutar kojega se cijena kreće većinu vremena

B

ollingerov pojas vrlo je snažan i široko primjenjiv alat. Otkad ga je John Bollinger predstavio široj javnosti osamdesetih godina prošlog stoljeća, postao je standardni indikator gotovo svakom alatu za tehničku analizu. Iako ga možemo svrstati u najčešće korištene indikatore, većina trejdera nije upoznata s višestrukom mogućnošću interpretacije Bollingerova pojasa, kao i postojanjem dodatnih indikatora deriviranih iz njega.

Tu se izračunava pomični prosjek oko kojega

nastaju dvije omotnice. Za razliku od omotnica (envelopa), razmak Bollingerovih pojaseva oko pomičnog prosjeka ne ravna se prema određenom postotku nego isključivo prema standardnom odstupanju, odnosno volatilnosti osnovne vrijednosnice.

Dobar indikator

Cijena općenito ima tendenciju kretati se od jednog do drugog Bollingerova pojasa, šo omogućuje izvođenje zaključaka o odredištu cijene. Kad se oba Bollingerova pojasa približe pomičnom prosjeku (tj. prevlada-

va niska volatilnost), često slijedi postojano kretanje cijene. U slučaju probijanja Bollingerovih pojaseva može se očekivati nastavak kretanja cijene u smjeru proboja, što osobito vrijedi ako su Bollingerovi pojasevi u trenutku proboja bili blizu svoga pomičnog prosjeka.

Bollingerov pojas je indikator koji omogućuje trejderima da uspoređuju volatilnost i relativne razine cijena na grafovima.

Skraćeno, Bollingerov pojas daje nam relativnu definiciju pojma visokog i niskog na grafu.

Indikator se sastoji od

triju linija koje čine cijeli pojas unutar kojega se cijena kreće većinu vremena.

To su jednostavni pomični prosjek u sredini (najčešće 20-dnevni pomični prosjek SMA), gornja linija pojasa (SMA plus dvije standardne devijacije) te donja linija pojasa (SMA minus dvije standardne devijacije) Osnovna pretpostavka prilikom interpretacije Bollingerova pojasa jest da se cijena kreće unutar gornje i donje linije pojasa. Budući da je standardna devijacija mjera volatilnosti, pojas se sam prilagođava uvjetima i kretanju cijene na tržištu.

● odbijanje od pojasa ili zatvaranje izvan pojasa s idućom svijećom koju zatvara unutar pojasa - target postavljamo na suprotnu liniju pojasa s nagli pomak (tzv. Squeeze) i nastavak trenda nakon zatvaranja izvan pojasa, izlazak iz konsolidacije ■ period smanjene volatilnosti, konsolidacija Graf indeksa S&P500 zorno prikazuje upotrebu Bollingerova pojasa sa svim navedenim karakteristikama. Pozornost dodatno obratite na 20-dnevni pomični prosjek, čije probijanje i zatvaranje cijene iznad njega u ovom slučaju možemo koristiti i kao potvrdu razvijanja trenda.

nažan i primjenjiv alat Kada postoji povećana volatilnost na tržištu, pojas se širi i time se pomiče dalje od pomičnog prosjeka, a u vrijeme smanjene volatilnosti, perioda konsolidacije, pojas je sužen pa se koristi kao upozorenje na potencijalni dolazak nagle volatilnosti.

Karakteristike Bollingerova pojasa koje valja imati na umu prilikom trgovanja su nagli pomaci cijene, a događaju se većinom nakon perioda smanjene volatilnosti na tržištu i sužavanja pojasa, te izlazak cijene izvan pojasa, što implicira na moguć nastavak prijašnjeg trenda.

Pravilna interpretacija

Osim toga, po novim low i high razinama dosegnutim izvan pojasa, nove high i low razine unutar pojasa signaliziraju potencijalan preokret trenda pa se nakon dostizanja donjeg pojasa cijena većinom odbija i nastoji doći do gornjeg pojasa i obrnuto. Ta spoznaja olakšava određivanje targeta za cijenu. Na kraju 20-dnevni pomični prosjek možemo koristiti kao signalnu liniju, odnosno potpornu i otpornu razinu.

Kao što možemo vidjeti, Bollingerov pojas ima široku primjenu. Ako ga se pravilno interpretira, može dati vrlo točne smjernice za daljnje razvijanje kretanja cijene. Za pravilnu interpretaciju morate uzeti u obzir činjenice da se cijena kreće

između donjeg i gornjeg pojasa te da se dodir cijene ii pojasa ne smije smatrati signalom za trgovanje. Stoga dodirivanje donjeg pojasa nije samo po sebi kupovni signal, kao što ni dodirivanje gornje linije pojasa nije odmah prodajni signal.

Osim navedenih karakteristika, ovaj indikator ima još neke koji ga čine idealnim za predviđanje preokreta trenda. Prvo, zbog načina izračunavanja 85 posto cjenovnog kretanja nalazi se unutar pojasa i jasno pokazuje područje prekupljenosti, odnosno preprodanosti unutar njega. Drugo, širenje pojasa upućuje na povećanu volatilnost, a sužavanje na smanjenu volatilnost.

Nakon približavanja cijene gornjem ili donjem pojasu gotovo uvijek slijedi preokret ili snažan nastavak trenda.

U prošlotjednom članku spomenuti su neki tipovi divergencija na grafovima i predstavili smo indikator RSI. Istaknuto je i da nam divergencije ne mogu reći kada će se preokret dogoditi te da ih koristimo kao upozorenje na potencijalni preokret. U sljedećem primjeru donosimo strategiju trgovanja koja kombinira Bollingerov pojas i RSI. Za razliku od divergencija, Bollingerov pojas daje nam signal kada će se dogoditi preokret.

Srećko Fodrek, Finesa Capital

ZAKONSKA REGULATIVA

PDV se mijenja s ulaskom u EU Državni tajnik u Ministarstvu financija Ivica Mladineo najavio je izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje bi mogle slijediti do kraja ove godine, a njihova primjena s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Izmjenama Zakona o PDV-u povećat će se sadašnji prag od 85.000 kuna oporezovanog prometa za ulazak u sustav PDV-a. Europska unija dopušta povećanje tog praga do 35.000 eura, odnosno do oko 250.000 kuna.

Sve nove članice EU tu su granicu povećale iznad 150.000 kuna. Vlada će predložiti koliko će se i kada u nas povećati ta granica, rekao je Mladineo.

Napomenuo je i kako će se sa 1. srpnja ove godine izmijeniti Zakon o porezu na dohodak pa će umjesto četiri postojati tri porezne stope. Predviđeno je da se porezom od 12 posto oporezuje dohodak do 3600 kuna, dohoci od 3600 do 10.800 kuna stopom od 25 posto, a oni veći od 10.800 kuna stopom

od 40 posto.

Predsjednik Uprave UHY Internationala John Wolfgang istaknuo je kako će približavanje Hrvatske Europskoj uniji i napori privatizacije poduzeća "biti gospodarski stimulans u Hrvatskoj".

Osvrćući se na planove hrvatske Vlade o prodaji udjela u tvrtkama gdje je državni udjel manji od 25 posto, rekao je kako bi taj pristup trebao omogućiti znakovit poticaj privatnom ulaganju u Hrvatskoj i stvoriti priliku da poduzetnici razvijaju posao koji će dati pozitivne rezultate u godinama koje slijede.

Wolfgang je upozorio kako Europu "očekuje još grčkih kriza". "Nitko nije mogao vjerovati da će vlade morati ulagati u privatno poduzetništvo i središnje financijske banke i tako sprječavati potencijalni neuspjeh i daljnje smanjenje bogatstva, a sve kako bi se vratilo povjerenje u privatno vlasništvo", rekao je Wolfgang. H

Ivica Mladineo, državni tajnik u Ministarstvu financija i ravnatelj Porezne uprave

Snimio Dražen Tomić

investor 24-25

JEDNOSTRANE ODLUKE Dodatno nepovjerenje ulag zabrani short sellinga, što ih je navelo na zaključak da s

Rast španjolskih CD se na Europu, Hrvat Iako hrvatsko Ministarstvo financija još nije službeno najavilo izlazak na inozemna tržišta kroz novo izdanje obveznice, ipak je realno da se novo zaduživanje može očekivati s obzirom na najavljeno i proklamirano rješavanje problema nelikvidnosti Nakon što je Španjolska na aukciji trezorskih zapisa u utorak skupila 4,3 milijarde eura, odnosno 2,2 milijarde manje od planiranog, razlika prinosa (spread) na njezine financijske instrumente osiguranja od gubitaka u slučaju neplaćanja obveza po vrijednosnicama (CDS) počela se širiti, što je izazvalo dodatnu zabrinutost na obvezničkom tržištu koje je ionako snažno pogođeno grčkom krizom. Španjolski su CDSovi u srijedu zabilježili rekordnih 176,49 baznih bodova, što je još uvijek manje od hrvatskih 217,8 baznih bodova, i mnogo manje od grčkih CDSova koji su probili granicu nevjerojatna 633 boda.

"Posljednje širenje spreadova na španjolske CDS-ove

››

posljedica je povećane averzije prema riziku, neuspješne aukcije dvanaestomjesečnih španjolskih trezoraca te općenito skepse investitora prema toj perifernoj članici eurozone. Naime, unatoč relativno povoljnijim fundamentalnim pokazateljima u usporedbi s primjerice Irskom, Španjolska za razliku od spomenute države nije započela provoditi znatnije rezove u javnim financijama", objasnila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA. Članice eurozone još su daleko od oporavka, a rast španjolskog rizika širi se i na ostale članice koje su detektirane kao sljedeće na popisu najrizičnijih. Tako je u srije-

Hrvatski su CDS-ovi na 217,8 bodova, gotovo pola posto iznad španjolskih

du objavljeno kako su se portugalski troškovi zaduživanja na 9-mjesečne trezorske zapise udvostručili u odnosu na ožujak.

Grešne agencije

Dodatnu je nesigurnost na tržište unijela jednostrana njemačka zabrana short sellinga.

Njemački financijski regulator Bafin zabranio je prodaju

obveznica država eurozone, pri čemu su se ulagači služili praksom pod nazivom naked short selling, kojom se u očekivanju pada cijene nekog oblika imovine želi ostvariti profit od prodaje dionica koje nisu u vlasništvu ulagača niti je dogovorena njihova posudba. Njemački europski partneri pokrenuli su pitanje takve jednostrane akcije bez

prethodnih konzultacija pa je francuska ministrica financija Christine Lagarde zatražila hitan sastanak europskih regulatora kako bi proučili posljedice takve njemačke odluke bojeći se da će smanjiti likvidnost na obvezničkom tržištu. Osim što je takva odluka za posljedicu imala i najveći pad eura u odnosu na dolar u posljednje četiri godine,

gača potaknula je i njemačka jednostrana odluka o se odluke u eurozoni donose nekoordinirano

business.hr Četvrtak 20/5/2010

DS-ova prelijeva tska zasad stabilna ››

Izvjesno je još skuplje hrvatsko zaduživanje za novih milijardu eura jim netočnim i falsificiranim ocjenjivanjem rizika na tržištu nekretnina te iznenadnim i manipulantskim snižavanjem ocjena investicija uzrokovale financijsku krizu i da im se zbog toga ništa nije dogodilo.

Uniji prekipjelo

sudionici na tržištu smatraju da se odluke u eurozoni donose nekoordinirano što stvara nepovjerenje među investitorima.

U takvim je uvjetima prilično teško očekivati da će se rizici na obveznice u eurozoni uskoro smanjiti. Osim toga, Europska unija traži način kako bi zajedničku valutu i gospodarstva zemalja

članica što učinkovitije obranila od napada špekulanata, ali i od krivih procjena bonitenih agencija koje su svojim ocjenama uzdrmale same temelje eurozone. Zapadnoeuropski mediji poput BBC-a ili Spiegela već neko vrijeme izvješćuju da su upravo te bonitetne agencije o čijim ocjenama ovisi i cijena rizika - pa time i zaduživanja - svo-

Dosad se u EU nisu previše bunili na njihove sumnjive ocjene, no udarili su na samu eurozonu proglašavajući imovinu Grčke smećem (junk), usprkos tome što je već bilo objavljeno da će se Grčkoj pružiti golem paket pomoći EU i MMF-a. Kada su snizili ocjene Portugalu i Španjolskoj, Uniji je prekipjelo zbog takva prilično jednostavnog načina da joj se uzdrma gospodarstvo. Njemačka, koja je na početku bila nevoljna pomoći Grčkoj, odlučila se sada na jednostrane poteze kako bi spriječila špekulante, a na razini cijele Unije već se ozbiljno razmišlja o stvaranju vlastite bonitetne agencije kako bi se u budućnosti spriječilo širenje panike od bonitetnih agencija čija su sjedišta u SAD-u. Zasad obvezničko tržište eurozone burno reagira, a postoji realna mogućnost da se panika prelije i na druge europske regije.

Zrinka Živković Matijević smatra da takav razvoj događaja u eurozoni posljedično vodi i do lagana prelijevanja negativnih reakcija i povećane averzije prema riziku i na države srednje i istočne Eu-

rope, pa se bilježi širenje i njihovih spreadova u odnosu na njemačke referentne vrijednosnice te rast CDS-ova. U konačnici bi to značilo i poskupljenje zaduživanja, odnosno rast premije na rizik cijele regije, pa tako i Hrvatske.

Iako hrvatsko Ministarstvo financija još uvijek nije službeno najavilo izlazak na inozemna tržišta novim izdanjem obveznica, Zrnka Živković Matijević, baš kao i cijela javnost, očekuje da se novo zaduživanje realno može uskoro dogoditi s obzirom na najavljeno i proklamirano rješavanje problema nelikvidnosti.

"Pod pretpostavkom da je dio sredstava od nedavnog zaduživanja države ostao raspoloživ, uz manjak proračuna od 5,5 milijardi kuna u prva četiri mjeseca te uz potrebu podmi-

renja dospjelih obveza proračunskih korisnika, moguće je očekivati zaduživanje države u iznosu oko milijardu eura", ustvrdila je prva ekonomistica RBA. Time bi se državi trebala donekle stabilizirati proračunska situacija. Priljev svježeg kapitala iz inozemstva i rješavanje problema nelikvidnosti zasigurno će se državi vratiti pozitivno, povećanim proračunskim priljevima, smatra Živković Matijević dodajući da bi druga polovica godine mogla donijeti polagani oporavak gospodarstva, čime bi i državne financije u smislu proračunskih prihoda postale stabilnije.

Krajem srpnja državi na naplatu dospijeva oko 130 milijuna dolara obveza po izdanim obveznicama. S obzirom na relativno skroman iznos i unatoč nepovoljnim tečajnim kretanjima, u RBA-u smatraju da će država bez problema uredno servisirati dospijeće navedena duga.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, tvrdi da Španjolska za razliku od, primjerice Irske, nije započela provoditi znatnije rezove u javnim financijama Snimio saša ćetković

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 20/5/2010

REGIJA

Najveći rast u Skoplju Bosanskohercegovački indeksi BIRS i SASX-10 ostvarili su u utorak rast vrijednosti 0,06 i 0,13 posto. Rastao je i makedonski MBI 10. Dionica Nove banke bila je najtrgovanija u Banjoj Luci sa 24.000 konvertibilnih maraka prometa, a to je ujedno bila jedina dionica kojom se trgovalo u iznosu većem od 10.000 KM. Telekom Srp-

ske bio je treći s prometom od sedam tisuća KM. Na Sarajevskoj je burzi ostvaren ukupan promet od gotovo milijun maraka, a najzaslužnija za to bila je izvanredna aukcija dionice Energoinvesta koja je ostvarila 816.300 KM prometa. U redovnom trgovanju najviše se trgovalo dionicama BH Telecoma i Bosnalijeka koje su ostvarila promet od 33.274 i 32.060 konvertibilnih maraka.

Beogradski indeks BELEX 15 pao je 0,47 posto, na 682,72 boda. B. S.

SUKOB OKO REFORME

DO KRAJA 2011.

Tvorac financijske reforme demokrat Christoper Dodd sukobio se sa stranačkom kolegicom Blanche Lincoln pošto se založio za kompromis kojim bi propao prijedlog o prisiljavanju banaka na razdvajanje unosnog swap trgovanja od primarne djelatnosti. Financijska bi reforma uskoro trebala na glasanje u američkom Kongresu. B. S.

će godine mogla dosegnuti rekordnih 1500 dolara za finu uncu, javljaju analitičari iz Merrill Lyncha. Zabrinutost tržišta za europsko gospodarstvo podignula je cijenu zlata pa je tako unca 12. svibnja zabilježila najveću cijenu u povijesti od 1235 dolara. Vrijednost unce skočila je 75 posto od rujna 2008. godine. B. S.

Zlato ide prema Razbijanje banaka 1500 $ pred Kongresom Cijena zlata bi do kraja idu-

Mali dioničari nezadovoljni ponudom Cervesije 3651,20 KUNA ZA ZAPI Mali su dioničari Zagrebačke pivovare ponudu kojom ih se istiskuje iz vlasništva Zagrebačke pivovare ocijenili nemoralnom i nepravednom, te su tražili cijenu iz ponude za preuzimanje u visini 3791,30 kuna, kao i isplatu dividende za 2009. godinu Na glavnoj skupštini Zagrebačke pivovare održanoj 12. svibnja donesena je odluka o povlačenju dionica tvrtke s redovitog tržišta Zagrebačke burze. Uprava je prijedlog

obrazložila nerazmjernim troškovima održavanja uvrštenja i očekivani beznačajan promet dionicama nakon što je većinski dioničar Cervesia stekao dionice koje predstavljaju više od 95 posto temeljnog kapitala društva.

Dva mjeseca za odluku

Dioničari koji su glasovali protiv te odluke imaju pravo zahtijevati otkup dionica u roku dva mjeseca po upisu odluke u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, i to po 3651,20 kuna za dionicu, što je 140 kuna manje od iznosa koji se obvezala platiti Cervesia u svojoj javnoj ponudi u prosincu 2009. godine.

Cijena po kojoj će se otkupiti dionice odredila se tako da se prosječna cije-

Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, neisplaćivanje astronomske dividende opravdava prisutnošću krize na tržištu u regiji te potrebom većeg ulaganja u marketing i razvoj proizvodnje

Snimio hrvoje dominić

na dionica ostvarena na redovitom tržištu Zagrebačke burze izračunala kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na redovitom tržištu u posljednja tri mjeseca prije objave poziva za glavnu skupštinu u glasilu društva.

Mali dioničari izrazili su svoje nezadovoljstvo utvrđenom cijenom, koju su nazvali nemoralnom i nepravednom te su predložili da se cijena utvrdi u iznosu po

brojka

196,4

milijuna kuna dobiti ostvarila je Zagrebačka pivovara u 2009. godini

kojem je bila stavljena javna ponuda većinskog dioničara, odnosno u iznosu 3791,3 kune, što je odbijeno uz obrazloženje da skupština nije ovlaštena odlučivati o cijeni otkupa.

Bez dividende - kriza je

Na skupštini je nadalje odlučeno da se dobit Zagrebačke pivovare ostvarena u 2009. godini u iznosu 196,4 milijuna kuna neće isplatiti dioničarima kao dividenda, već će se rasporediti u zadržanu dobit.

Odluka je opravdana prisutnošću krize na tržištu u regiji te potrebom većeg ulaganja u marketing i razvoj proizvodnje, no nije naišla na razumijevanje malih dioničara, koji su optužili Upravu da tom odlu-

kom štiti interese samo većinskog dioničara.

Biljana Starčić

Business tv Kapital Network, Četvrtak 20. 5.

20:00 20:15 20:45

21:00 21:15

21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI KN KN SPECIJAL GLAM LX magazin VIJESTI KN MONTENA BUSINESS, pregled crnogorskog tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, mag.

1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

OGLAS

Novi b2b Prilog 24. svibnja samo uz business.hr

B2b izdanja namijenjena su najsnažnijim poslovnim sektorima, a donose atraktivne teme o najjačim hrvatskim brendovima, vodećim poslovnim subjektima i društveno odgovornom ponašanju. U novom broju koji izlazi 24. svibnja doznajte sve o ICT-u, novim tehnologijama i energetici te na taj način stanite uz najuspješnije poslovne ljude koji su nam već ukazali svoje povjerenje.

Odjel prodaje oglasnog prostora: Tel: 01 555 1 587, fax: 01 555 1 544, email: oglasi@business.hr, web: www.business.hr

investor 28-29

+ Dionica šećerane Viro zabilježila je u utorak najveći rast među najlikvidnijim izdanjma. Njezin promet iznosio je nešto više od pola milijuna kuna. Doduše, rast 1,09 posto ne bi se mogao nazvati spektakularnim, ali i to dovoljno govori o ne baš dobrom danu za dioničke indekse Zagrebačke burze. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Dionica Luke Ploče ovaj je tjedan rasla u utorak, a u srijedu je zabilježila snažan pad cijene. Stopa pada vratila je cijenu ispod razine 1900 kuna, gotovo na razine s kraja travnja. Lista gubitnika na Zagrebačkoj burzi bila je poduža, ali je Luka Ploče zabilježila najveći pad među likvidnijim izdanjima.

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Institut građevinarstva hrvatske Ericsson Nikola Tesla, Adris grupa Viro tvornica šećera d.d.

Luka ploče Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Uljanik plovidba SN holding Končar Podravka prehrambena industrija, d.d.

Luka Rijeka Liburnia Riviera hoteli Adris grupa Ingra Dalekovod Auto Hrvatska Atlantic grupa Končar Jadranski naftovod Jadroplov d.d.

Končar - elektroindustrija HG Spot Jamnica Turisthotel Croatia osiguranje d.d.

Metalska industrija Varaždin Banka splitsko-dalmatinska Belišće Đuro Đaković holding Kraš, prehrambena industrija HUP - Zagreb Tehnika Fima validus Tankerska plovidba Čakovečki mlinovi Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Valamar grupa Belje Maistra Franck prehrambena industrija, IPK Kandit Zvijezda AD plastik Petrokemija Tisak Hidroelektra niskogradnja Istraturist Umag d. d.

Zvečevo, prehrambena industrija Dukat Arenaturis Ledo Centar banka Slavonski zatvoreni investicijski fond Dom holding Hoteli Croatia Atlas nekretnine Viadukt OT-optima telekom d.d.

Adriatic Croatia International Club d. d.

Badel 1862 Riviera poreč Proficio Vaba d.d. banka Varaždin Magma d.d.

Croatia lloyd Transadria Đakovština Fima proprius d.d.

Pounje trikotaža Konzum Hoteli Podgora Sunčani Hvar Vjesnik Laguna Novigrad

Najniža

Najviša

Zadnja

268.02 962.00 1,735.11 2,494.00 1,450.00 271.00 355.00 1,800.00 216.11 561.00 604.00 191.21 2,100.01 320.10 193.00 2,574.00 330.00 34.17 348.20 431.00 691.92 2,430.00 2,700.08 165.10 470.00 25.00 38,000.00 665.00 5,100.00 3,049.00 147.00 480.00 34.20 352.00 1,431.77 1,291.01 17.50 1,500.00 3,500.00 21.00 31.00 77.00 71.61 780.00 229.12 4,002.00 90.14 130.00 226.00 198.00 365.10 120.00 300.01 62.20 6,415.00 272.00 29.80 36.99 95.00 28.00 291.00 36.00 2,920.00 74.00 165.00 14.17 60.01 60.00 3,050.00 2,749.99 12.18 23.98 0.95 165.00 21.21 30.12 25.00 10.00

273.00 980.00 1,750.01 2,550.01 1,468.00 276.89 370.00 1,870.00 226.00 562.08 616.02 204.44 2,100.01 325.00 196.00 2,645.00 330.00 34.99 356.00 438.74 703.00 2,450.00 2,741.11 167.15 475.00 25.80 38,000.00 665.00 5,200.00 3,049.00 148.00 480.01 35.00 353.02 1,497.89 1,305.26 18.59 1,505.01 3,500.00 23.90 31.00 79.99 71.61 799.98 240.00 4,050.00 91.50 132.00 229.00 200.00 386.59 122.51 300.01 62.20 6,455.00 272.00 30.50 37.03 95.00 28.01 299.47 37.00 2,920.00 75.00 165.00 14.18 60.01 60.00 3,050.00 2,749.99 12.27 23.98 0.95 165.00 21.21 30.12 25.00 10.00

270.00 980.00 1,750.01 2,550.00 1,460.00 276.89 370.00 1,808.00 226.00 561.00 610.00 204.44 2,100.01 325.00 196.00 2,580.00 330.00 34.86 350.03 432.00 703.00 2,450.00 2,700.08 167.15 475.00 25.04 38,000.00 665.00 5,100.00 3,049.00 148.00 480.00 35.00 352.01 1,497.89 1,295.00 18.50 1,500.00 3,500.00 21.49 31.00 77.01 71.61 780.00 229.12 4,002.00 90.14 130.00 226.27 200.00 384.98 120.00 300.01 62.20 6,415.00 272.00 29.80 36.99 95.00 28.00 299.47 36.00 2,920.00 74.00 165.00 14.17 60.01 60.00 3,050.00 2,749.99 12.27 23.98 0.95 165.00 21.21 30.12 25.00 10.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 31.704.706,54 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.62% 0.00% -0.57% -1.05% 0.55% 1.05% 1.09% -5.57% 0.66% 0.18% -1.13% 2.22% -0.19% -0.03% 0.17% 1.18% -4.62% -0.80% -2.77% -5.05% 0.43% 0.62% -1.50% -0.59% 0.85% 0.16% 0.00% -1.12% 2.00% 0.30% 0.00% -0.42% -0.68% -4.27% -0.14% -0.79% -0.22% -1.96% 0.00% -10.46% 0.03% -3.74% -1.90% -0.38% -8.63% 0.02% -2.02% -4.19% -1.62% 0.50% -0.76% -4.00% 0.00% 0.32% -0.56% 0.00% -2.30% -3.67% -13.64% -0.04% 1.52% 0.00% -0.68% -3.90% 3.13% 0.00% 0.02% 0.00% -1.58% 5.77% 0.74% -0.04% -3.06% 0.00% 5.00% 0.40% 4.17% 0.00%

77,876 947 469 303 445 1,963 1,394 241 1,394 415 368 1,092 100 596 858 64 500 4,572 409 284 177 46 41 500 173 3,222 2 114 14 21 350 101 1,376 130 29 33 2,226 26 10 1,480 1,013 368 400 33 105 6 255 162 87 85 40 121 48 220 2 44 390 299 111 361 27 185 2 60 25 257 59 51 1 1 187 83 1,000 5 30 4 2 1

21,037,163.23 918,473.41 819,620.45 763,641.53 648,768.18 535,065.87 501,346.26 438,809.34 310,564.26 233,058.28 224,759.42 217,474.72 210,001.00 192,653.96 166,126.98 165,717.38 165,000.00 157,705.09 143,165.08 124,002.22 123,819.52 112,494.89 111,582.49 82,867.53 81,908.00 81,075.37 76,000.00 75,810.00 72,200.00 64,029.00 51,775.00 48,480.50 47,462.05 45,811.79 43,220.87 42,946.38 40,490.05 39,120.24 35,000.00 31,660.30 31,403.00 28,695.37 28,644.00 26,139.15 25,178.24 24,108.00 23,151.55 21,135.17 19,830.24 16,980.00 15,316.05 14,732.60 14,400.48 13,684.00 12,870.00 11,968.00 11,862.80 11,068.15 10,545.00 10,111.54 7,894.88 6,808.00 5,840.00 4,460.00 4,125.00 3,643.29 3,540.59 3,060.00 3,050.00 2,749.99 2,283.69 1,990.34 950.00 825.00 636.30 120.48 50.00 10.00

Trž. kap. (mil kn) 22,109.90 1,367.61 17,500.10 404.38 1,944.21 1,878.45 513.07 402.49 14,474.94 10,700.95 353.80 556.08 64.50 1,761.50 1,172.17 780.81 3,173.25 261.45 802.90 285.87 1,736.41 237.88 2,005.74 273.57 1,221.76 8.26 840.79 262.51 1,568.75 45.79 69.80 558.87 113.30 483.53 706.07 245.35 49.98 939.58 367.50 41.28 195.16 632.67 783.72 333.19 163.84 401.23 378.55 434.35 540.01 124.78 1,799.78 36.94 900.03 135.75 1,412.39 17.00 99.72 276.21 102.51 93.40 136.80 101.52 324.30 55.66 602.83 55.45 105.93 292.45 442.48 79.08 12.93 48.04 2.53 3,745.97 7.77 220.21 26.54 155.96

CROBEX: -0,41% 365 dana Najniža Najviša 211.10 888.01 1,249.99 2,300.17 1,112.01 192.00 248.00 1,017.07 170.00 485.00 507.60 55.95 1,266.00 220.00 159.00 1,280.00 228.50 34.17 312.00 350.00 489.00 1,330.02 1,700.00 135.99 312.00 21.07 31,500.00 520.01 3,151.03 2,211.02 147.00 290.00 32.57 250.05 1,220.00 1,291.01 13.00 1,410.02 2,107.10 20.00 23.01 70.00 61.00 730.00 190.00 3,400.00 38.00 99.60 207.08 196.01 270.00 87.56 223.00 40.00 3,500.00 240.01 29.00 36.02 90.03 18.50 260.03 21.28 2,669.00 70.00 100.00 13.26 51.00 48.11 2,800.00 2,200.00 6.01 22.00 0.70 101.00 20.10 25.20 22.07 9.50

332.84 1,375.00 1,940.00 4,569.99 1,777.00 318.99 505.00 2,093.00 310.00 715.00 989.00 212.70 2,117.88 400.00 309.00 2,890.00 373.00 75.00 494.98 630.00 760.00 2,450.00 3,750.00 252.00 517.00 140.00 44,494.00 701.00 6,000.00 3,100.00 190.00 580.00 70.00 390.00 1,949.98 2,769.99 37.00 2,499.00 3,799.21 49.75 37.90 114.98 88.00 1,087.00 345.00 5,898.00 109.30 192.99 369.00 439.89 410.00 144.00 358.00 90.09 7,679.00 329.00 45.00 54.00 122.50 34.99 498.99 56.00 3,896.00 180.00 200.00 27.77 192.90 81.00 3,400.00 3,986.00 47.01 48.75 1.69 185.00 54.00 46.97 45.00 13.08

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBM9 PETG MELR AELG ZVTG NF1N SAVA TLSG SNOG KDHR KDIR KBMR GRVG PBGS

KRKA NOVA KBM 9. IZDAJA PETROL MERCATOR AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA TELEKOM SLOVENIJE KRONA SENIOR KD GROUP KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C NOVB-R-A NOVB-R-E RSDS-O-B RFUM-R-A TLKM-R-A MRDN-R-A HETR-R-A RSRS-O-B JHKP-R-A OPBD-PO1

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna RAFINERIJA ULJA AD MODRICA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA MERIDIAN AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE OPSTINA BROD - public offering of bonds

SARAJEVSKA BURZA FBIHKB ETATRK1A FBIHK1E FBIHK1D BHTSR BSNLR JPESR FDSSR JPEMR TCMKR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B ENERGOINVEST - TAT D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ

BEOGRADSKA BURZA AIKB BMBI AGBN A2011 A2016 A2013 A2015 A2014 A2012 ENHL SJPT ALFA PRBN TGAS PKBT

AIK banka a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Alfa plam a.d. Vranje Privredna banka Beograd a.d. Beograd Tehnogas a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 OSPO OPTK KMB ALK SPAZ CEVI STIL RMDEN06 SBT TPLF

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 OSIGURITELNA POLISA SKOPJE Optika a.d. Beograd KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža

64,55 100,50 271,00 155,00 26,66 19,95 0,89 169,00 105,00 8,02 43,95 5,03 11,12 13,10 0,71

Najviša

66,70 100,50 282,00 159,00 27,22 20,51 0,92 174,00 108,00 8,07 44,20 5,18 11,29 13,48 0,71

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,39 100,50 280,37 155,10 26,66 20,00 0,92 172,30 106,02 8,06 43,96 5,03 11,15 13,10 0,71

Promet

valuta: EUR - euro 65,55 1.005,00 279,27 155,10 26,93 20,04 0,90 172,23 106,66 8,06 44,00 5,13 11,20 13,18 0,71

-0,43 % 0,00 % 1,03 % -2,92 % -2,09 % -2,63 % -0,22 % 0,76 % -2,73 % -0,86 % -0,09 % -2,52 % -2,96 % -2,17 % -0,70 %

15128 200 584 898 4687 3014 31102 144 219 2505 448 3730 1564 1176 21305

991.681,75 201.000,00 163.091,80 139.277,60 126.228,95 60.407,32 27.907,80 24.801,70 23.359,60 20.181,99 19.711,85 19.128,38 17.516,57 15.504,09 15.126,55

valuta: BAM - konvertabilna marka 30,00 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

30,50 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

30,46 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

0,30 1,51 % 146800 1.200,00 0,00 % 20 1,20 0,00 % 17372 0,78 2,35 % 10000 0,14 -2,80 % 55000 1,40 0,00 % 5000 1,00 -7,41 % 5000 0,32 -0,31 % 15345 0,30 0,00 % 13513 3,17 0,32 % 1200 100,00 0,00 % 28

44.154,37 24.000,00 20.846,40 7.830,00 7.690,00 7.000,00 5.000,00 4.918,65 4.121,47 3.804,00 2.800,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 95,31 2,25 21,33 23,00 21,00 16,99 27,52 92,50 42,99 30,00

2.980,00 10.000,00 8.300,00 96,02 79,00 88,77 82,28 85,51 92,30 841,00 879,00 9.210,00 685,00 6.000,00 950,00

77,50 1.230,00 1.350,00 2.970,00 4.157,00 7.001,00 810,00 197,00 84,80 2.671,00 4.099,00

95,40 2,25 22,00 23,00 21,69 17,01 28,00 93,00 43,00 30,00

95,40 2,25 22,00 23,00 21,00 17,00 27,52 93,00 43,00 30,00

95,34 0,20 % 10335 2,25 0,00 % 362800 21,46 0,00 % 3000 23,00 0,00 % 2413 21,47 -0,05 % 1550 17,00 0,00 % 1886 27,53 0,07 % 587 92,79 0,00 % 107 43,00 4,88 % 212 30,00 3,45 % 300

valuta: RSD - srpski dinar

3.000,00 2.999,00 2.999,09 10.000,00 10.000,00 10.000,00 8.499,00 8.481,00 8.465,03 96,20 96,03 96,03 80,00 79,26 79,26 91,00 88,85 88,85 82,35 82,33 82,33 85,55 85,54 85,54 92,32 92,32 92,32 872,00 858,00 858,08 901,00 894,00 894,42 9.500,00 9.342,00 9.341,82 690,00 689,00 689,37 6.000,00 6.000,00 6.000,00 950,00 950,00 950,00

77,60 1.230,00 1.350,00 2.995,00 4.180,00 7.001,00 840,00 200,00 84,80 2.700,00 4.100,00

985.389,15 816.300,00 64.375,92 55.499,00 33.274,50 32.060,40 16.161,83 9.928,10 9.115,56 9.000,00

-0,13 % 5,26 % -3,22 % 0,01 % 0,27 % 0,09 % -0,02 % 0,00 % 0,02 % -2,61 % -0,78 % -1,14 % 0,44 % -0,97 % 5,56 %

14938 590 692 34434 40471 34020 28840 26219 24075 1655 1558 110 1481 114 670

44.800.464,00 5.900.000,00 5.857.804,00 3.306.754,94 3.207.682,45 3.022.734,40 2.374.488,80 2.242.685,66 2.222.555,16 1.420.119,00 1.393.501,00 1.027.600,00 1.020.955,00 684.000,00 636.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 77,50 1.230,00 1.350,00 2.976,16 4.171,04 7.001,00 829,28 199,45 84,80 2.674,88 4.099,74

47,66 1.230,00 1.350,00 2.976,16 4.171,04 7.001,00 829,28 199,45 52,15 2.674,88 4.099,74

-0,09 % 145535 6.936.525,11 100,00 % 1000 1.230.000,00 0,00 % 755 1.019.250,00 0,73 % 280 833.325,00 -0,03 % 180 750.788,00 -13,03 % 83 581.083,00 0,99 % 600 497.570,00 0,74 % 1998 398.510,00 0,24 % 6400 333.764,66 1,13 % 112 299.587,00 2,49 % 61 250.084,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

+

Oznaka

Četvrtak 20/5/2010

Pekabeta +5,56% Elektroprivreda Mostar +4,88% Herbos fond +3,23% Toplifikacija Skopje +2,49% Petrol +1,03%

Bambi Banat

Agrobanka Beograd Mercator Garant Futog Sarajevo osiguranje Krka

+

Powered by

business.hr

-3,22% -2,92% -1,42% -1,25% -0,43%

Zavarovalnica Triglav

+5,26 -2,63 Dionica požarevačkog konditora Bambi Banata bila je druga najtrgovanija na Beogradskoj burzi sa 5,9 milijuna dinara prometa, a cijena dionice, čiji je najveći kupac u zadnje vrijeme sam Bambi Banat, iznosila je 10.000 dinara, što je skok 5,26 posto. Koncern Bambi Banat lani je zabilježio rast ukupne prodaje 9,7 posto, a ostvareni promet iznosio je 6,6 milijardi dinara. Vrijednost najlikvidnije, dionice AIK banke, pala je 0,13 posto.

Sa 60.407 eura prometa dionica slovenskog osiguravatelja bila je peta na popisu najtrgovanijih u Ljubljani, a cijena joj je pala 2,63 posto i zadnja zabilježena iznosila je 20 eura. Jedine koje su premašile promet od 100.000 eura bile su dionice Aerodroma Ljubljana, Mercatora, Petrola i Krke. Jedina koja je zabilježila porast cijene bila je dionica Petrola, i to 1,03 posto. Oba su slovenska indeksa nastavila negativan trend.

REGIONALNI indeksi -1,45% BIRS +0,06% 891,27 899,27

LJSEX -1,13% FIRS +0,66% 3.659,66 1.526,03 Belex15 MBI10 -0,47% 2.468,20 +0,08% 682,72 Belexline -0,44% MOSTE -0,52% 1.313,44 512,75 SASX10 NEX20 -0,27% 951,76 +0,13% 14.073,87 Europski indeksi FTSE100 WIG20 -3,01% 2.356,51 -3,08% 5.165,23 DAX BUX -3,09% 22.595,31 -2,89% 5.983,10 CAC40 ATX -3,04% 2.458,03 -2,38% 3.509,14

MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -3,04% srijedu 19. svibnja 2010.

1,320.90 SBITOP

američki indeksi DJIA

+1,08% S&P500 +1,42% 10.510,95 1.120,80 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,57% utorak 18. svibnja 2010.

2.317,26

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Powered by

+

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

61,3100

28,56

6,5063

26,50

Platinum Blue Chip

88,9727

26,16

HPB WAV DJE

88,0217

25,49

NFD BRIC

28,1149

25,23

ST Global Equity

50,6047

-18,54

FIMA Equity

85,3207

-13,94

Erste Total East

33,0600

-11,27

KD Victoria

14,9632

-9,18

C-Zenit

55,4506

-4,41

KD Nova Europa

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

144,8000

22,26

Raiffeisen Balanced

153,7500

16,58

HPB Global

106,8181

16,09

OTP uravnoteženi

112,9283

13,98

9,8457

10,42

ICF Balanced

125,3921

-22,17

ST Balanced

185,2657

-13,71

HPB Dynamic

51,1296

-11,74

ST Aggressive

68,3700

-11,21

Aureus Balanced

79,3589

-3,97

HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

169,3500

14,72

ZB bond

159,5800

14,31

OTP euro obveznički

125,6971

12,91

Capital One

154,3600

8,70

PBZ Bond fond

126,7000

8,20

HI-conservative

11,1505

3,52

Select Eurobond

13,0701

4,18

Erste Bond

126,2000

4,31

ICF Fixed Income

136,9525

6,34

HPB Obveznički

122,2837

6,95

ZB euroaktiv C-Zenit KD Nova Europa Raiffeisen World AC Rusija MP-Mena HR VB CROBEX10 Capital Two MP-Bric HR Ilirika JIE OTP indeksni Select Europe Ilirika Azijski tigar VB High Equity HPB Titan KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD Nova Europa Raiffeisen HR dionice ZB trend HI-growth A1 ST Global Equity HPB WAV DJE HPB Dionički PBZ I-Stock ZB BRIC+ KD Victoria

Valuta

€ kn kn € € kn kn kn kn € kn € € kn € kn € € kn kn kn € € kn kn € kn kn € kn

Vrijednost

100,9800 55,4506 6,5063 101,8900 44,7948 462,6000 98,4074 73,5000 344,0996 168,6433 40,6719 10,6532 58,7000 48,4071 71,7981 11,9947 58,0000 108,1750 61,1701 124,1486 73,2900 130,2600 8,3287 84,2000 50,6047 88,0217 90,8897 61,3100 96,8100 14,9632

Prom. %

1,66 1,48 1,36 1,23 1,14 1,00 0,96 0,91 0,85 0,74 0,72 0,67 0,64 0,64 0,59 0,58 0,54 0,48 0,46 0,46 0,38 0,34 0,27 0,23 0,22 0,22 0,19 0,18 0,18 0,17

3 mj. %

1,32 -2,85 3,66 6,14 7,08 15,59 -2,81 3,70 3,72 0,12 -3,97 0,20 9,11 -5,26 4,70 1,50 3,13 11,49 -4,95 3,48 -0,72 5,33 -0,90 -2,91 -1,25 5,10 -0,82 -0,52 N/A -4,43

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

0,24 -4,39 3,46 7,28 8,44 18,81 N/A 3,22 2,42 -3,12 -2,65 1,11 8,64 -5,13 5,31 4,92 5,92 N/A -8,39 0,25 -0,66 10,19 0,44 -4,59 -9,03 9,06 -3,72 0,03 N/A -6,62

18,84 -4,41 26,50 18,01 21,90 21,88 N/A 6,58 24,31 8,14 10,16 13,39 17,78 8,72 21,47 7,02 23,25 N/A 7,67 12,35 19,87 23,59 11,78 11,75 -18,54 25,49 19,68 28,56 N/A -9,18

0,16 -23,11 -15,28 0,28 -22,24 6,84 N/A -9,48 -6,66 9,85 -31,30 0,71 -16,32 -24,11 -11,08 2,54 -20,24 N/A -13,85 15,14 -16,84 3,56 -2,20 -8,25 -6,87 -4,60 -2,05 -15,83 N/A 3,72

-0,37 -1,88 3,14 5,75 10,14 18,56 -1,59 4,15 1,23 2,73 3,77 4,07 9,20 -3,26 3,54 4,14 2,47 8,18 -3,37 2,36 5,71 7,06 -0,26 0,31 -5,78 7,06 0,39 0,99 -3,19 -1,77

Imovina

197,028 6,351 19,645 43,916 11,083 6,376 7,597 8,162 15,593 107,715 136,343 26,809 5,359 13,925 11,473 5,323 35,607 16,436 27,815 9,304 19,537 181,687 74,292 25,384 20,715 13,689 43,172 237,471 5,000 69,342

Starost

Datum

6,04 2,25 2,59 6,63 3,19 2,20 0,33 3,08 2,19 5,56 2,39 8,92 2,99 2,63 2,82 7,27 2,41 0,37 3,30 1,54 1,68 7,56 8,23 2,00 9,57 2,71 4,62 2,84 0,09 11,03

18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi HPB Global C-Premium KD Balanced Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio ST Aggressive Agram Trust HI-balanced Erste Balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi ZB global ST Balanced Aureus Balanced PBZ Global fond HPB Dynamic AC G Balanced EM

kn kn kn € kn kn kn € € kn € € kn € kn kn kn kn €

106,8181 5,8326 8,1167 146,2672 108,5368 68,3700 70,4381 9,8457 119,7000 125,3921 153,7500 103,9800 112,9283 144,8000 185,2657 79,3589 102,5400 51,1296 11,0344

0,45 0,33 0,30 0,23 0,22 0,16 0,12 0,09 0,05 0,05 0,03 -0,01 -0,02 -0,04 -0,11 -0,39 -0,45 -0,54 -0,57

0,78 -2,61 -0,98 0,12 3,27 0,73 -2,33 -0,23 -0,33 -4,56 0,89 N/A -1,86 3,96 -1,68 -2,41 -0,83 -1,06 3,85

-2,44 -2,62 -0,94 0,06 4,07 -7,38 -5,29 2,54 2,01 -11,88 3,94 N/A -2,49 3,78 -6,89 -5,32 -0,84 -9,60 7,32

16,09 -2,10 7,38 8,48 8,43 -11,21 5,23 10,42 2,47 -22,17 16,58 N/A 13,98 22,26 -13,71 -3,97 9,93 -11,74 6,59

1,44 -15,11 -4,70 9,21 8,38 -7,84 -1,49 -0,19 -0,34 3,20 5,73 N/A 2,79 4,26 8,75 -5,85 5,31 -16,49 8,49

0,29 -1,14 -1,65 2,27 3,44 -3,78 1,19 0,59 3,65 -2,29 4,68 3,98 -1,06 5,61 -3,73 -1,34 2,08 -6,91 7,06

127,254 14,025 13,045 48,046 7,025 5,212 13,480 67,777 116,208 13,874 349,787 52,972 43,793 787,929 16,363 16,926 329,338 23,458 13,148

4,62 3,29 4,34 4,32 1,02 4,66 1,85 8,23 9,33 8,05 7,72 0,19 4,43 8,88 7,36 3,84 8,68 3,72 1,21

18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010

ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Select Eurobond HPB Obveznički ICF Fixed Income Erste Bond OTP euro obveznički

€ € € kn € € € € € €

159,5800 169,3500 126,7000 154,3600 11,1505 13,0701 122,2837 136,9525 126,2000 125,6971

0,39 0,08 0,05 0,05 0,04 0,03 0,03 0,02 0,02 -0,24

4,25 3,29 3,24 2,16 2,75 0,56 1,86 1,82 2,72 1,82

5,82 6,20 4,45 5,64 3,93 1,76 2,72 3,34 6,23 3,89

14,31 14,72 8,20 8,70 3,52 4,18 6,95 6,34 4,31 12,91

5,41 6,82 4,59 8,12 1,33 3,27 4,45 3,88 4,30 5,30

5,06 5,26 5,28 3,96 3,80 1,50 2,40 2,30 5,40 2,74

173,598 292,026 91,608 12,726 6,038 1,563 46,542 86,983 103,468 9,880

8,88 7,98 7,19 5,56 8,23 8,32 4,62 8,26 6,96 4,43

18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010

PBZ Dollar fond ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Select Novčani HI-cash

$ kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn

123,5500 138,6195 130,6400 160,5843 138,2255 123,4500 141,9300 135,8000 132,7873 129,8106 120,6043 114,8292 11,1205 10,4756 106,5521 100,7403 103,4700 135,7218 136,5687

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,98 0,99 0,82 0,46 0,83 1,06 0,90 0,93 0,80 0,99 0,56 0,77 0,99 0,89 1,08 -0,45 1,26 0,23 0,68

2,03 8,52 2,09 1,58 1,59 2,36 2,42 2,04 2,20 2,84 1,60 1,78 2,12 2,02 2,30 -0,18 2,58 0,75 1,15

3,29 6,82 6,28 5,64 3,67 4,99 7,22 5,55 5,41 6,83 4,63 5,44 5,25 N/A 6,39 N/A N/A 4,13 4,27

4,23 4,38 6,55 4,94 3,35 4,47 4,96 4,49 4,55 5,81 4,35 5,61 6,69 N/A 6,43 N/A N/A 4,47 4,80

1,70 1,60 1,39 0,95 1,24 1,75 1,72 1,49 1,62 1,96 1,20 1,29 1,57 1,49 1,57 -0,47 1,94 0,49 0,96

33,202 108,814 996,613 2440,566 89,829 249,902 1181,953 606,629 38,782 244,698 74,710 156,103 64,084 39,000 126,036 5,468 366,575 8,849 101,930

5,10 7,62 11,14 9,82 9,82 7,82 7,23 6,96 6,38 4,62 4,40 2,54 1,64 0,96 1,02 0,80 0,65 6,98 6,65

18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

+

OGLAS

Dioki ujutro pred stečajem, u podne već više nije!

Belošević: ŠALA MALA Nakon što je predsjednik Uprave Diokija Zdenko Belošević dao ekstenzivan intervju u kojem objašnjava da bi zbog Inine obustave isporuke plina Dioki mogao u stečaj, već je istog dana Uprava kompanije tu izjavu putem burze opovrgnula

Kojem Zdenku Beloševiću vjerovati? Predsjednik Uprave Diokija daje proturječne izjave o poslovanju i budućnosti tvrtke

Snimio saša ćetković

Nema neposredne opasnosti od stečaja Diokija, objavila je Uprava te tvrtke na Zagrebačkoj burzi nakon što je predsjednik Uprave Diokija Zdenko Belošević u intervjuu Večernjem listu u srijedu izjavio da bi isključenje plina toj kompaniji moglo dovesti do stečaja Diokija, čime bi se izgubilo 500 radnih mjesta u Zagrebu.

"S obzirom na Inine najave o mogućoj obustavi isporuke prirodnog plina lokaciji Žitnjak, a posljedica toga bilo bi zatvaranje dijela proizvodnje, u tijeku su intenzivni pregovori obiju strana o rješavanju niza otvorenih pitanja. Jedno je od njih i dinamika otplate nastalog duga u trenutku kada njegova visina bude konačno definirana",

navodi se u priopćenju Diokija na upit Zagrebačke burze o medijskim napisima u kojima se spominje i mogućnost stečaja Diokija "U slučaju zaustavljanja dijela proizvodnje vezane uz Inine sirovine Dioki će početi proizvodnu reorganizaciju i restrukturiranje, a s obzirom na velik potencijal Dioki grupe, trenutačno nema neposredne opasnosti od stečaja", ističu iz Diokija.

Odbili ugovor o plinu

U priopćenju se podsjeća i na to da je Dioki zbog smanjenih količina isporučenog etana i znatnog porasta cijene prirodnog plina, što je za Dioki neprihvatljivo, odbio potpisati ugovor o isporuci plina za 2010. godinu pa je zbog obu-

stave dijela plaćanja porastao dug Ina grupi.

Dioki je Ini za isporučeni plin dužan 120 milijuna kuna, a o vraćanju duga još se pregovara. Belošević je rekao da postoje imovina i jamstva kojima se jamči plaćanje duga Ini i da Dioki nema namjeru ne platiti dug.

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, novinarima je nakon glavne skupštine u utorak rekao da je Diokijev dug prevelik te da se "ne mogu igrati novcem dioničara", ali da im isto tako nije u interesu taj dug proglasiti nenaplativim.

Ulaganja u Ivaniću?

"Ina je svjesna osjetljivosti petrokemijske industrije i želi nastaviti opskrbljivati Dioki", rekao je Aldott.

Dioki je s Inom postigao kratkoročni sporazum o isporuci plina do 1. srpnja, a u toj se kompaniji nadaju da će u međuvremenu postići trajniji dogovor i potpisati novi ugovor o dobavi plina. Ini su ponudili da rafineriji u Sisku isporučuju vodik, kao i preuzimanje postrojenja u Ivanić Gradu, gdje bi i investirali.

U Diokiju tvrde da im je prosječna cijena plina u prošloj godini iznosila 1,18 kuna po metru. Ina od njih traži praktički dvaput višu cijenu, a oni nude cijenu od 1,47 kuna po prostornome metru i spremni su platiti isporučeni plin po istoj cijeni do kraja ove godine, za što su spremni založiti i dio imovine.

N. Domazet N. Sučec

NAKON ŠPANJOLSKOG DEBAKLA

BELOŠEVIĆEVA ŠALA MALA

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, smatra da je vrlo izvjesno još skuplje hrvatsko zaduživanje za novih milijardu eura 24

Zdenko Belošević, predsjednik Uprave Diokija, morao je povući izjave iz svojeg intervjua u kojem je rekao da se zbog duga Ini njegova tvrtka nalazi pred stečajem 31

Dioki ujutro pred stečajem, u podne već nije

Rast europskih CDS-ova poskupit će i hrvatske

Dobitnici dana (ZSE) Croatia osiguranje +2% Liburnia Riviera Hoteli +1,18% Adris grupa (povlaštena) +1,05% Koestlin +0,85% Zagrebačka banka +0,66% 24 Raste

Gubitnici dana (ZSE) Auto Hrvatska -5,05% Adris grupa -4,62% Kraš -4,27% Petrokemija -4,19% Zvečevo -4% 42 Pada

9 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom.

1,232.38 0,26% 149,00 0,10%

Sirova nafta 70,08 Prirodni plin 4,41 Zlato 1.224,90 Srebro 19,03 Goveda 97,70

0,00% 1,5% 0,20% 0,63% 0,26%

Nervoza iz Europe posjetila Zagreb ZABRANE Zabrana špekulantskog trgovanja u Njemačkoj uzbunila je globalne ulagače, pa se negativan trend ponovo vrlo lako prelio i na domaće tržište kapitala Na Zagrebačkoj burzi cijene dionica u srijedu su osjetno pale, što je posljedica nervoze na svjetskim burzama izazvane odlukom njemačkih vlasti o zabrani riskantnijeg trgovanja obveznicama, dionicama i CDS-ovima. Crobex je pao 0,41 posto, na 2043,51 bod, dok je Crobex 10 pao 0,17 posto, na 1102,23 boda.

Redovan promet dionica dosegnuo je 31 milijun kuna, no 21 milijun kuna prometa ostvaren je dionicama Hrvatskog Telekoma, koji je bio zvijezda letargičnog trgovinskog dana.

Mali prometi

"U posljednje vrijeme domaće tržište prati kretanja na svjetskim burzama, pa je tako bilo i u srijedu. Većina je dionica u minusu, a obu-

jam je mršav, pa je milijunski promet ostvaren samo dionicama HT-a", rekao je Hini Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital.

Uz promet od 21 milijun kuna, cijena dionice HT-a oslabila je 0,62 posto, na 270 kuna.

I većina je ostalih dionica u minusu, što je posljedica lošeg raspoloženja na europskim burzama jer je odluka njemačkih vlasti o zabrani short sellinga državnim obveznicama i dionicama 10 najvažnijih financijskih institucija zaprepastila ulagače.

Njemačke vlasti nadaju se da će tom zabranom stabilizirati financijska tržišta.

No, analitičari smatraju da bi zabrana te strategije riskan-

FRANJO LUKOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čija je dionica porasla nešto više od pola posto snimio hrvoje knez

tnijeg trgovanja posuđenim vrijednosnim papirima mogla donijeti više štete nego koristi jer će odvratiti fondove od tržišta u eurozoni i smanjiti sklonost ulagača prema riziku. Posebno je uznemirujuća, kaže Laća, odluka o zabrani kupnje instrumenta za osiguranja obveznica u slučaju bankrota država (credit default swaps - CDS) bez pokrića u obveznicama.

Strah ulagača

"To znači da ne možete trgovati CDS-ovima ako nemate te obveznice, što bi bilo u redu da su to dogovorile sve vlade

Hoće li domaći ulagači napokon dočekati dobre inozemne vijesti, pratite na...

eurozone, no ovo je Njemačka napravila samoinicijativno.

Stoga su investitori to shvatili kao da njemačke vlasti sumnjaju na veće probleme nego što se to trenutačno zna na tržištu, što je unijelo dodatnu nervozu i strah među ulagače", kaže Laća.

Veći promet od uobičajenog ostvaren je dionicama dviju najvećih banaka - Zabom i PBZ-om. Obje su dionice blago porasle. Zaba je uhvatila 0,66 posto plusa, a PBZ je porastao samo 0,18 posto.

Nikola Sučec

www.business.hr

komentar

Bez reakcije

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

U

srijedu ujutro mogli smo čitati kako bi se zagrebački Dioki vrlo brzo mogao naći u stečaju. Do podneva, jednom objavom priopćenja na stranicama Zagrebačke burze, neposredna opasnost od stečaja još je brže uklonjena. Uprava te tvrtke valjda ni sama ne zna može li ih Ina gurnuti u stečaj ili ne.

Ako ne zna Uprava društva, kako će tek znati ulagači i dioničari. Srećom po tržišnu kapitalizaciju tog prerađivača plastike, u srijedu se nitko nije zaigrao njihovim dionicama na ZSE-u pa je trenutačna šteta na burzi izbjegnuta. Nepovjerenje u Upravu, koja se posvađala sama sa sobom, također će brzo nestati, kao što je nestalo i ulagača na spomenutoj burzi.

Naime, ni jedna dionica Diokija u srijedu nije promijenila vlasnika, što samo pokazuje koliko je domaća burzovna publika bila zabavljena viješću o mogućem stečaju tvrtke čije dionice kotiraju na tržištu.

nikola.sucec@business.hr

www.business.hr