Business.hr broj 642

PORTRET: BRANKO JORDANIĆ

Protjeran iz kombija Istina, pa uskočio u Mercedes Nekoć glavni državni inspektor Branko Jordanić ovih je dana postao predsjednik Uprave Eurolinea. Dok je prije rado surađivao s medijima, sada puno opreznije govori o svome poslu. Možda i zato što su mu na koncu mediji došli glave...

19

ZAMRZNUTO TRŽIŠTE 12

U Zagrebu pad stanogradnje 60 posto

petak/subota 21 i 22/5/2010

broj 642 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: MICHAEL MERTL 6-7 Direktor Adria LNG konzorcija upozorava na kompleksnu situaciju na trenutačno prezasićenom tržištu plina u Europi zbog čega će nakon dobivanja lokacijske dozvole revidirati plan gradnje LNG terminala na Krku. Moguća je odgoda, ali i - da se naslutiti iz riječi Michaela Mertla - odustajanje

LNG visi

Konkurentniji smo samo od Ukrajine i Venezuele Glavni razlog novog pada konkurentnosti Hrvatske je međunarodna trgovina, gdje je zabilježen pad od čak 17 pozicija. Lošu je ocjenu izazvalo i smanjenje izravnih stranih investicija, a korekciju je pretrpio i rang stranih ulaganja i produktivnost i efikasnosti (-13) te faktor cijena (-7) i poslovne legislative (-7)

4

info&stav

indikator

2-3

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Nova aviolinija za Sarajevo U zagrebačku Zračnu luku jučer je sletio prvi zrakoplov zračne kompanije B&H Airlines iz Sarajeva, čime je najavljena uspostava nove redovne linije Sarajevo-Zagreb-Sarajevo, koja će prometovati šest puta tjedno, osim subote. Istaknuo je da će posebno koristiti poslovnim putnicima, a kompatibilna je s letovima Croatia Airlinesa, koji za Sarajevo leti dva put dnevno svaki dan

Nestle povlači opasne staklenke Nestlé Adriatic povlači s tržišta Cap Colombie i Espresso instant kavu, zasebnu vrstu Nescafé instant kava pakiranih u staklenci od 100g omotanoj crnom folijom.

Te su staklenke, naime, podložne lomu prilikom isporuke i zbog toga mogu sadržavati komadiće stakla.

U Hrvatskoj nije zabilježen nijedna pritužba, a povlačenje je preventivna mjera

POZITIVAN DIO GODIŠNJEG CIKLUSA KRAĆI I PLIĆI

Pod sezonskim utjecajem nezaposlenosti pala na 17, nih dolazi kasnije nego prijašnjih godina, kada se zbog sezonskih radnika, prvenstveno u građevinskom sektoru, pad nezaposlenosti vidio već u veljači, dok se prošle godine i u 2010. pojavio tek u travnju.

Manje sezonaca

Mario Švigir, glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, upozorava kako je došlo do pada kupovne moći turista te kako rezultati sigurno neće biti dobri koliko se to priželjkuje

Snimio saša ćetković

Stopa registrirane nezaposlenosti, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju je iznosila 17,9 posto, samo nešto manje od ožujka, kada je nezaposlenost dosegnula vrhunac u posljednje četiri godine sa stopom 18,4 posto. Blagi pad nezaposlenosti može se zahvaliti sezonskom zapošljavanju, ali ne u opsegu koliko bi se očekivalo u nekim boljim vremenima. Uz to, trend smanjenja broja zaposle-

Broj nezaposlenih u travnju je bio oko 10.000 manji nego u ožujku, kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 318.658 osoba.

Mario Švigir, glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), objašnjava kako se u dobrim godinama od 2000. do 2008. sezonski pad nezaposlenosti počeo događati već u veljači, a lani se prvi put dogodila deformacija sa sezonskim ciklusima i pad nezaposlenosti mogao se vidjeti tek u travnju. Unutargodišnji ciklus rasta nezaposlenosti produljuje se, kaže Švigir, na proljetne mjesece, sezonski pad nezaposlenosti koji nakon toga slijedi puno je manji u odnosu na prethodne godine i, naposljetku, sezon-

PROSJEK 5359 KUNE

U godinu dana plaće pale 0,2 posto Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u ožujku je za zaposlene u pravnim osobama iznosila 5359 kuna. To je povećanje u odnosu na veljaču ove godine, kada je prosječna hrvatska neto plaća iznosila 5157 kuna, dok je u siječnju bila 5258 kuna. U odnosu na neto plaću u ožujku prošle godine (5367) zabilježen je blagi pad od 0,2 posto.

››

biser dana

brojka

Nisam tenor nego sam bas bariton, i osobno sam mislio da je predsjednik Ivo Josipović klavir, ali on je truba Andrija Hebrang (HDZ) na priopćenje iz Ureda predsjednika RH koje je bilo komentar HDZ-ove konferencije za tisak održane jučer u Saboru foto cropix

300 tisuća kuna "težak" je kriminalni pothvat u Perušiću vezan uz nabavu kontejnera za smeće, za koji je Uskok jučer podigao optužnicu protiv bivše voditeljice projekta iz zaštite okoliša u Fondu za zaštitu okoliša, bivšeg pročelnika u toj općini te još triju osoba

uvodnik

stopa Naši su se složili oko LNG-a.

Još samo da se EU oporavi... ,9% sko trajanje pada nezaposlenosti završava prije nego prijašnjih godina za barem mjesec dana.

"Najvećim dijelom to je rezultat smanjenih potreba za zapošljavanjem sezonskih radnika, kako u graditeljstvu tako i u turizmu. U graditeljstvu se obavljaju samo standardni poslovi, a u turizmu se broj sezonskih radnika znatno smanjio zbog novih trendova. Naime, da bi, primjerice, hoteli imali veću produktivnost, nastoje cijelu sezonu, dakle i cijelu godinu, odraditi s održavanjem istog broja zaposlenih", pojašnjava Švigir.

Sivo tržište Iz toga se može zaključiti da nas turistička sezona i sezonsko zapošljavanje, u što se polažu nade, sigurno neće spasiti. Tu je i sveprisutna "siva ekonomija", koja u kriznim vremenima dobiva krila. Mnogi, naime, smatraju da se ni sljedećih mjeseci statistika nezaposlenih neće znatnije mijenjati upravo zato što bi nova radna mjesta moglo progutati sivo tržište. Koliko će se sljedećih mjeseci smanjiti nezaposlenost, teško je predvidjeti, no Švigir napominje da će to sigurno biti minimalno i ispod očekivanja. "Došlo je do pada kupovne moći turista i rezultati sigurno neće biti dobri koliko se priželjkuje. Bez novih investicija, ma kako god došli do njih, tržište rada neće se stabilizirati", zaključuje Švigir.

Nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

LNG terminal bi Hrvatskoj u sljedećih 30 godina donio stabilne prihode od 1,8 milijardi eura, najavljuju iz konzorcija LNG Adria

snimio hrvoje dominić Nina Domazet nina.domazet@business.hr

Z

bog prezasićenog tržišta plinom i pada potražnje postoji mogućnost da međunarodni konzorcij LNG Adria koji bi trebao graditi terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku revidira svoj terminski plan, najavio nam je u intervjuu Michael Mertl, čelni čovjek konzorcija. Ta će ključna odluka uslijediti po dobivanju lokacijske dozvole, koju bi konzorcij mogao dobiti do kraja godine. Nekima se možda činilo da je Hrvatska centar svijeta i da nam je zbog odlična geopolitičkog položaja suđen uspjeh svih energetskih projekata, samo ako mi to odlučimo. No, to ne mora biti tako.

Postoje cijeli svjetovi koji se ne vide sa Sljeme-

na, a odnosi snaga koji tamo vrijede imaju puno više veze s tržišnim principima nego što smo naviknuli razmišljati u Hrvatskoj. Tamo vrijede tržišni zakoni, a novcem dioničara nastoji se raspolagati racionalno pa je stoga moguće da se gradnja LNG terminala na Krku pomakne za koju godinu ili da se od nje

››

Nekima se možda činilo da je Hrvatska centar svijeta i da nam je zbog odlična geopolitičkog položaja suđen uspjeh svih energetskih projekata, samo ako mi to odlučimo. No, to ne mora biti tako

čak odustane, što također nije nevjerojatan razvoj situacije. O tome će prije svega odlučivati stanje na tržištu i dugoročne perspektive s plinom jer divovi poput E.on-a, Totala i OMV-a novca za taj projekt imaju, samo je pitanje smatraju li da je to perspektivna investicija.

Njemački RWE već je revidirao strategiju i povukao se iz LNG projekta na Krku.

Ako se uzme u obzir da bi LNG terminal Hrvat-

skoj u sljedećih 30 godina donio stabilne prihode od 1,8 milijardi eura, ne računajući na naknade od transporta plina, teško je ne zabrinuti se nad razvojem situacije. U LNG konzorciju kažu da su im dosad sva vrata bila otvorena, a odobrenje zahvata za okoliš dobili su glatko i brzo, što je pokazatelj da za ovu zemlju ipak ima nade. Drugačija, tamnija slika dobiva se pri promatranju ponašanja hrvat-

skih poslovnjaka (i političara koji iza njih stoje) kojima su trebale tri godine da se odluče za model priključenja projektu. A sada, kad je odlučeno da državne tvrtke idu zajedno, a Ina samostalno, Mađari iz Ine opet apeliraju na nekakvo zajedništvo. Na svu sreću, sličnu neozbiljnost dosad nisu pokazali strani članovi konzorcija pa se sada treba nadati brzom gospodarskom oporavku u klimavoj eurozoni.

tema 4-5

ZAČELJE LJESTVICE KONKURENTNOSTI Hrvatska je u novo švicarski institut IMD, ponovno pala na ljestvici konkurentnosti

Konkur od Ukra Glavni razlog novog pada konkurentnosti Hrvatske jest međunarodna trgovina, gdje je zabilježen pad za čak 17 pozicija. Lošu je ocjenu izazvalo i smanjenje izravnih stranih investicija, a korekciju je pretrpio i rang stranih ulaganja i produktivnosti i efikasnosti (-13) te faktor cijena (-7) i poslovne legislative Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva pala je na samo začelje ljestvice koju svake godine objavljuje renomirani švicarski institut IMD (Institute for menagement development): ove smo godine završili na 56. mjestu od ukupno 58. na listi najkonkurentnijih zemalja svijeta. Ovo je peta godina zaredom u kojoj je Hrvatska obuhvaćena istraživanjem, a prema ovom posljednjem rezultatu, u Godišnjaku konkurentnosti 2010. vratili smo se na poziciju iz 2006., kada smo prvi put bili obuhvaćeni IMDovim istraživanjem. Poraznu

RAZVIJENIJI TEŽE POGOĐENI KRIZOM

Velik pad europskih zemalja i SAD-a Prema ovogodišnjoj ljestvici, Sjedinjene Američke Države više nisu vodeće nego su potisnute na treće mjesto, iza Singapura i Hong Konga, zemalja koje su najmanje pogođene krizom. Njima se pridružio Tajvan skokom sa 23. na visoku 8. poziciju, a veliki je i pomak Malezije sa 18. na 10. poziciju. Zanimljivo je da je sada Kina sa 18. pozici-

jom bolje rangirana nego Finska, Irska i Francuska.

Finska je pala sa 9. na 19. poziciju, a Danska sa 5. na 13. Od razvijenih zemalja znatan je i pad Japana, na prilično nisku 27. poziciju. Znakovit je velik pozitivni pomak Poljske i Italije koje su na ljestvicama konkurentnosti dosad u pravilu bile blizu Hrvatske. Sada su se

znatno udaljile i Poljska je zauzela 32., a Italija 40. poziciju.

S druge strane, apsolutno najveći pad bilježe Slovenija (-20), Slovačka (-16) i Bugarska (-15). Pad Slovenije posljedica je znatno pogoršanih anketnih odgovora (rad vlade, birokracija i radno zakonodavstvo), ali i lošeg kretanja ključnih ekonomskih indikatora.

ljestvicu objavilo je jučer Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).

Nakon prošlogodišnjeg realnog pada Hrvatske na ljestvici za dvije pozicije (koji je bio rezultat poboljšanja drugih zemalja i stagnacije Hrvatske), ove smo godine zabilježili daljnji pad za realno dvije pozicije zbog znatnog pogoršanja ocjena Hrvatske (17,5 posto), priopćili su iz NVK.

Pogrešan smjer

Glavni razlog novog pada konkurentnosti Hrvatske jest međunarodna trgovina, gdje je zabilježen pad čak 17 pozicija, a tijekom prošle četiri godine za ukupno 31 poziciju. Lošu je ocjenu izazvalo i smanjenje izravnih stranih investicija sa 8,6 na 4,1 posto BDP-a. Korekciju je pretrpio i rang stranih ulaganja i produktivnosti i efikasnosti, za 13 pozicija, te faktor cijene (7) i poslovne legislative (-7).

Iza Hrvatske ostale su samo Ukrajina i Venezuela.

Iako su nove članice EU obuhvaćene istraživanjem po-

om Godišnjaku konkurentnosti 2010., koji objavljuje ti pa smo sada na tužnom 56. mjestu od ukupno 58 zemalja

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

rentniji smo samo ajine i Venezuele ››

››

››

››

Imamo visoke troškove poslovanja, javna je potrošnja previsoka, a radno zakonodavstvo nefleksibilno

Ne smije se zanemariti ni utjecaj krize koji je doveo do smanjenja domaćeg izvoza

Iz pozicije izvoznika smatram kako je to realan rezultat.

Državni nam je aparat neefikasan i prespor

Kada se doda i produktivnost rada koja je u nas vrlo niska, ne čudi što imamo sve manje stranih investicija

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a i Nacionalnog vijeća za konkurentnost

BERNARD JAKELIĆ, glavni direktor HUP-a

DANIJEL ZADJELOVIĆ, direktor tvrtke Lipik Glas

IVAN MILOLOŽA, predsjednik Uprave Munje

put Slovenije, Rumunjske, Bugarske zabilježile velik pad na ljestvici, još su uvijek uvjerljivo ispred. Konkurentnije su od nas i Turska, Rusija, čak i Kazahstan.

"Sadašnja pozicija Hrvatske potvrda je svih problema na koje je godinama upućivala poslovna zajednica", komentirao je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HTa i Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

"Imamo visoke troškove poslovanja i nedovoljnu efikasnost javnog sektora. Javna je potrošnja previsoka, a radno zakonodavstvo nefleksibilno", dodao je Mudrinić.

Ohrabrujućom ipak smatra Vladinu politiku borbe protiv korupcije, koja je također jedan od razloga slabe konkurentnosti Hrvatske.

"Vlada je napravila zaokret kada je riječ o borbi protiv korupcije, ali nužan nam je zaokret u ukupnoj gospodarskoj politici. Postoje indicije da se krenulo u pravom smjeru, ali zasad je Vladin program oporavka nedovoljno brz", istaknuo je Mudrinić. Pozdravlja činjenicu da je očito došlo do promjene svijesti kako se ne može nastaviti dosadašnjim smjerom.

S time se slaže i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakelić, koji kaže kako je rigidno radno zakonodavstvo među vodećim uzrocima slabe konkurentnosti Hrvatske.

"Sadašnji radni propisi sigurno su limitirajući faktor konkurentnosti, kao i javna administracija i njezina nedovoljna učinkovitost", sma-

tra Jakelić. Upozorava da se ne smije zanemariti ni utjecaj krize, koji je doveo do smanjenja domaćeg izvoza, što je u istraživanju apostrofirano kao jedan od važnih razloga smanjenja konkurentosti.

Predstavnici realnog sektora koji su ujedno izvoznici kažu da ih najviše opterećuje država svojim porezima i administracijom pa i ne čudi što ne uspijevaju biti konkurentniji.

'Šuma ingerencija'

"Iz pozicije izvoznika smatram da je to realan rezultat.

Državni nam je aparat neefikasan i prespor, ne zato što ne postoji dobra volja, već je jednostavno previše instanci - ministarstava, ureda i agencija - na koje mi poduzetnici moramo doći kada želimo

nešto riješiti", komentirao je Danijel Zadjelović, direktor tvrtke Lipik Glas, koja izvozi automobilske dijelove. Situaciju s državnom upravom Zadjelović opisuje kao "šumu ingerencija" kroz koju se vrlo teško probiti.

Ograničavajući je faktor i cijena rada, koja je među najvišima u regiji, ali predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža napominje da je to zbog visokih nameta i doprinosa koje plaćaju poslodavci, a radnici pritom nemaju visoku neto plaću.

"Kada se tome doda produktivnost rada, koja je u nas vrlo niska, ne čudi što imamo sve manje stranih investicija i što se smanjuje njihov udjel u BDP-u. Kapital je kao voda, ide tamo gdje mu se otvori put", rekao je Miloloža.

Osim visoke cijene rada, problem je hrvatskog izvoza i u činjenici da domaće gospodarstvo proizvodi premalo sofisticiranih proizvoda, odnosno onih s većom dodanom vrijednosti, smatra ekonomist i predsjednik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić.

"Nije isto izvoziti balvane i računala. Naš je problem što smo kao ciljeve sebi zacrtali stabilan tečaj i nizak deficit umjesto rasta proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.

Da se u Hrvatskoj isplati proizvoditi, došlo bi nam više stranih ulagača. Ovako imamo situaciju da nam se smanjuje udjel stranih ulaganja u BDP-u", rekao je Jurčić.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

tema 6-7

INTERVJU: MICHAEL MERTL Direktor Adria LNG konzorci ključnom utjecaju koji će to imati na status projekta, komentira

Možda odgodimo L na Krku zbog prez Direktor Adria LNG konzorcija najavljuje da će nakon dobivanja lokacijske dozvole konzorcij revidirati terminski plan gradnje LNG terminala na Krku, koji je prema posljednjim najavama trebao početi raditi 2014. godine Hrvatske su tvrtke pred ulaskom u međunarodni konzorcij LNG Adria, koji bi trebao graditi terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. HEP i Plinacro uskoro će početi pregovarati, a Ina je zatražila due diligence. Parelelno s tim razgovorima konzorcij se priprema uskoro predati zahtjev za lokacijsku dozvolu za gradnju terminala.

Michael Mertl, direktor Adria LNG konzorcija, u ekskluzivnom intervjuu za Business.hr otvoreno govori o kompleksnoj situaciji na tržištu plina u Europi - koje je trentačno prezasićeno - i ključnom utjecaju koji će to imati na status projekta na Krku. Naglašava da će nakon dobivanja lokacijske dozvole konzorcij revidirati terminski plan gradnje LNG terminala, koji je prema posljednjim najavama trebao početi raditi 2014. godine.

S obzirom na to da lokacijska dozvola vrijedi samo dvije godine, članice konzorcija morat će brzo odlučiti žele li graditi terminal na Krku vrijedan 800 milijuna eura ili će, možda, što se može nazrijeti u Mertlovim komentarima, ipak odustati.

Kakva je trenutačna situ-

acija na tržištu ukapljenim plinom?

Tržište LNG-a povezano je s tržištem prirodnog plina. Zbog globalne ekonomske krize u posljednjih 18 mjeseci znatno je pala potražnja i potrošnja plina.

U isto je vrijeme u Europi uvoz LNG-a znatno povećan, uglavnom za spot tržišta. Taj je LNG cijenom vrlo konkurentan jer se mora natjecati s prirodnim plinom, koji se u Europu uvozi plinovodima. No, dugoročni će ugovori uvijek biti osnovni način dobave LNGa. Trenutačno imamo nešto opušteniju situaciju u dobavi LNG-a, ali ona neće dugo potrajati. Zbog znatnog viška plina na tržištu investitori velikih plinskih projekata koji su pred izradom projektne dokumentacije ili donošenjem konačne odluke o ulaganju, ozbiljno razmatramo odlaganje projekata kako bi se izbjegla daljnja prezasićenost tržišta.

Hoće li Adria LNG konzorcij usporiti projekt ili ga odložiti za neko vrijeme?

U ovom se trenutku pripremamo za sljedeći veliki korak u razvoju projekta, a to je lokacijska dozvola. Nakon što predamo zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole, revidirat ćemo ter-

minski plan izgradnje LNG terminala i tako se prilagoditi trenutačnoj situaciji na tržištu.

Možete li "zamrznuti" projekt?

Sve dozvole imaju rok valjanosti. Tako lokacijska dozvola vrijedi dvije godine. Vlasnici konzorcija morat će uskladiti svoje strategije s takvim ograničenjima i definirati rokove za donošenje konačne odluke o investiranju.

Dakle, ne možete sa sigurnošću reći kada će biti donesena konačna odluka o ulaganju?

U ovom trenutku ne jer moramo riješiti niz komercijalnih pitanja, kao što je primjerice dobivanje izuzeća od pristupa treće strane, koje moramo zatražiti od Hrvatske energetske regulatorne agencije, a postupak traje najmanje 18 do 20 mjeseci. Teško je procijeniti koliko će nam vremena trebati za dovršenje poslovnog modela, a tek ćemo tada vidjeti jesmo li u poziciji za donošenje konačne odluke o ulaganju.

Njemački je RWE relativno nedavno istupio iz projekta. Zašto?

To nije ništa neobično za

››

Rješenje o prihvatljivosti zahvata gradnje LNG terminala dobili smo za samo 15 mjeseci. Investitori LNG projekata u drugim zemljama bili bi presretni s takvom brzinom odvijanja događaja. Gas Natural, koji bi gradio LNG terminal kraj Trsta, od 2006. čeka odobrenje procjene utjecaja na okoliš MICHAEL MERTL, direktor Adria LNG konzorcija Snimio hrvoje dominić

ija govori o kompleksnoj situaciji na tržištu plina u Europi i a poteze hrvatskih tvrtki te hvali brzinu hrvatske birokracije

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

LNG terminal zasićenog tržišta brojke

10

milijardi prostornih metara bit će godišnji kapacitet uplinjavanja LNG terminala u prvoj fazi, a 15 u drugoj

1,8

milijardi eura stabilnih prihoda mogao bi generirati LNG terminal u 30 godina

POSLOVNI MODEL

Pretovar samo za vlasnike

Možete li objasniti poslovni model LNG projekta, koji uključuje kompanije koje dovoze LNG i dobavu plina?

-Adria LNG terminal poslovat će kao 'tolling facility'.

To znači da će terminal konzorciju pružati usluge pretovara LNG-a s brodova, njegova vraćanja u plinovito stanje i slanja plina u mrežu plinovoda. Za te će usluge terminal naplaćivati naknadu dobavljačima LNG-a, koji su ujedno vlasnici konzorcija. LNG i prirodni plin u vlasništvu su članova konzorcija. Oni će sklapati ugovore o dobavi LNG-a u skladu sa svojim poslovnim modelima, transportirati ga do terminala i osigurati tržište za njegovu potrošnju.

tema 8-9 tako zahtjevne projekte za čiju je realizaciju potrebno nekoliko godina. RWE je preispitao svoje sudjelovanje u projektu i donio odluku o izlasku, ali ta odluka nije imala nikakva utjecaja na projekt.

HEP i Plinacro trebali bi uskoro započeti pregovore o ulasku u Adria LNG konzorcij. O čemu ćete pregovarati?

Nakon potpisivanja sporazuma o zaštiti povjerljivosti podataka, slijedi detaljna razmjena podataka i informacija, a teško je unaprijed reći koliko će pregovori trajati. Razgovarat ćemo o uvjetima ulaska u Adria LNG konzorcij, i to odvojeno s LNG Hrvatskom i s Inom. Ono što trenutačno znamo jest da Ina želi 14 posto udjela u konzorciju, a HEP i Plinacro 11 posto.

Koliko ste dosad potrošili na pripremu dokumentacije, odnosno koliko će dosadašnjih troškova morati snositi budući udjelničari?

Potrošili smo znatna sredstva, a konkretan je iznos poslovna tajna. Svi su naši dosadašnji troškovi zabilježeni u poslovnim knjigama. Tijekom pregovora taj ćemo podatak podijeliti s budućim hrvatskim partnerima.

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott u ime kompanije zatražio je due diligence, nakon čega će donijeti odluku o eventualnom

sudjelovanju u projektu.

Kako gledate na to?

Due diligence je važan korak za ozbiljnog investitora. Ali prije negoli do njega dođe, trebamo razmijeniti neke osnovne informacije i taj ćemo dio pokriti potpisivanjem sporazuma o zaštiti povjerljivosti podataka. Ako se i nakon toga bude smatralo da je due diligence nužan postupak, napravit ćemo i taj korak.

Zoltan Aldott je sugerirao da bi se Ina, HEP i Plinacro trebali udružiti kako bi 'hrvatska komponenta' imala veći utjecaj u konzorciju. Što mislite o tome?

Prije gotovo godinu dana Vlada je odlučila da će se osnovati LNG Hrvatska i imenovala njegove članove. No, dogovor o osnivanju zajedničke tvrtke nije postignut. Naposljetku je Vlada odlučila da tvrtke u stopostotnom državnom vlasništvu trebaju nastupati zajedno, a da Ina prema konzorciju nastupi samostalno. Rekao bih da je to dobar pristup, jer su na jednoj strani državne tvrtke, a na drugoj jedna s većim brojem dioničara čiji su interesi nešto drugačiji.

Mogu reći da podržavamo takvu odluku. Kad razgovori počnu, naši će članovi dobiti bolju sliku o interesima svih triju kompanija.

Neki smatraju da je i posljednje Inino ponašanje samo znak odugovlačenja...

ZAGRIJAVANJE PLINA

Hlađenje vode bit će minimalno Kako gledate na problem pothlađivanja vode u Kvarnerskom zaljevu uslijed zagrijavanja plina uz pomoć morske vode? Bi li gradnja TE na plin riješila taj problem?

Svi naši izračuni i simulacije pokazali su da terminal neće znatno utjecati na temperaturu vode ni u ne-

posrednom području ispusta ohlađene morske vode, ni u Kvarnerskom zaljevu.

Tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš nevladine su nam udruge postavile cijeli niz relevantnih pitanja na koje smo odgovorili nakon završetka javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš.

››

Računamo da bi hrvatski podizvođači mogli dobiti otprilike 40 posto radova. Ali njihove ponude moraju biti konkurentne Ne bih se složio. Osvrnemo li se unatrag, svi razgovori o sudjelovanju hrvatskih tvrtki vođeni su usporedo s drugim aktivnostima, ali oni nikad nisu bili usko grlo projekta, niti su utjecali na razvoj projekta, kao što se to ponekad moglo iščitati u medijima.

Rješenje o prihvatljivosti zahvata gradnje LNG terminala dobili smo za samo 15 mjeseci. To ne bi bilo moguće da nismo imali potporu ministarstava i lokalne zajednice. Investitori LNG projekata u drugim zemljama bili bi presretni s takvom brzinom odvijanja događaja. Gas Natural koji želi izgraditi LNG terminal kraj Trsta pokrenuo je postupak procjene utjecaja na okoliš 2006. i još uvijek nisu dobili odobrenje regije.

Je li dosad netko pokazao interes za gradnju nekog dodatnog sadržaja uz terminal?

Iako su se tijekom javne rasprave pojavile brojne ideje o tome kako povezati terminal s drugim projektima, nismo dobili ni jedan

konkretan prijedlog koji bi predstavljao ozbiljan poslovni model. Možda je još prerano, takva se investicija može pojaviti i kasnije, pa i kad terminal bude izgrađen.

Jesu li LNG brodovi za uplinjavanje konkurencija terminalu?

Brodovi na kojima se obavlja uplinjavanje vrlo su skupo rješenje. Ti brodovi služe za manje količine, do tri milijuna prostornih metara plina godišnje, tehnologija je skupa, a količine malene. Osim toga, oni ne mogu jamčiti konstantnu dobavu tržišta i ne mogu se natjecati s našim konceptom. To je terminal za cijelu regiju, jugoistočnu Europu i Italiju, jer je talijansko tržište najveće. Naš koncept optimizira troškove, svi njegovi ključni elementi potvrđeni su u postupku procjene utjecaja na okoliš i sve to predstavlja izvrstan temelj za njegovu konkurentnost. On za razliku od drugih projekata jedini može donijeti znatne koristi i prihode

za hrvatsko gospodarstvu na rok od 30 godina. Na državnoj razini to je strateški važan objekt koji će biti sagrađen na hrvatskom teritoriju i osigurati diverzifikaciju izvora i pravaca dobave prirodnog plina, ali i stabilne prihode i razvojne mogućnosti za državu i lokalnu zajednicu.

Možete li riješiti dileme koju vrstu radova hrvatske kompanije mogu izvesti dođe li do gradnje terminala?

Velik dio radova ugovarat će se s domaćim tvrtkama, što je uobičajena praksa pri izgradnji LNG terminala u svijetu. Računamo da bi hrvatski podizvođači mogli dobiti otprilike 40 posto radova. To su svi radovi osim specijaliziranih inženjerskih poslova i dobave opreme vezane uz LNG, recimo zemljani radovi, transport, smještaj, najam lokalne radne snage, dio inženjerskih poslova i niz dodatnih usluga. Ali njihove ponude moraju biti konkurentne.

Nina Domazet nina.domazet@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

UVERTIRA ŠTRAJKU?

Zbog ZOR-a sindikati napustili GSV ����

Zagreb. Pet sindikalnih ������������ sre� ���� dišnjica���������������������� odlučilo je izaći iz Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV) zbog najavljenih izmjena Zakona o radu (ZOR) koji nalaže da do sklapanja novoga kolektivnog ugovora vrijede sva prava - božićnice i regresi - iz staroga��. Riječ ����������� je��� o Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnom

OD KRAJA RUJNA DO KRAJA OŽUJKA

Prihodi B.neta porasli 35,4 posto

ternativnog telekoma. On procjenjuje da bi ovu godinu koja završava s rujnom trebali završiti na oko 200 milijuna kuna prihoda.

Ulaganja u razvoj

ADRIAN JEŽINA, predsjednik Uprave B.neta snimio hrvoje knez

U cijeloj poslovnoj 2009. (od kraja rujna 2008. do kraja rujna 2009.) B.net je ostvario 153,3 milijuna kuna prihoda pa se iz rezultata ostvarenog u prvoj polovici poslovne 2010. godine može predvidjeti nastavak uzlazna poslovnog trenda, pohvalio se šef B.neta Od kraja rujna lani do kraja ožujka (polugodište fiskalne 2010.) B.net je ostvario 94,8 milijuna kuna prihoda, 35,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

"U cijeloj poslovnoj 2009. (od kraja rujna 2008. do kraja rujna 2009.) B.net je ostvario 153,3 milijuna kuna prihoda pa se iz rezultata ostvarenog u prvoj polovici poslovne 2010. godine može predvidjeti nastavak uzlazna poslovnog trenda", rekao nam je Adrian Ježina, predsjednik Uprave tog al-

Od rujna do ožujka je EBITDA (zarada prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije) dosegnula gotovo 20 milijuna kuna, dok je godinu prije iznosila 6 milijuna kuna.

Ježina procjenjuje kako bi EBITDA na godišnjoj razini trebala premašiti 40 milijuna kuna.

Prema njegovim riječima, u ovoj će godini opet u razvoj uložiti oko 10 milijuna eura, a od kraja rujna lani do kraja ožujka u razvoj su uložili 4,82 milijuna eura, oko 37 posto ukupnih prihoda.

B.net putem svoje mreže trenutačno ima doseg do 260.000 kućanstava. Broj korisnika telefonskog priključka znatno je porastao u odnosu na lani pa sada 33 posto B.netovih korisnika koristi usluge fiksne telefonije. To je povećanje od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. B.net je već nekoliko mjeseci kontinuirano operater s najvećim brojem prijenosa telefonskih brojeva u vlastitu mrežu od svih alternativnih operatora, pohvalio se Ježina te otkrio da je 34 posto porastao i broj korisnika internetske usluge.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

hrvatskom sindikatu (NHS), Matici hrvatskih sindikata, Hrvatskoj udruzi sindikata i Udruzi radničkih sindikata Hr� vatske.

Sindikati su najavili i kako poči� nju zajedničke pripreme za hit� no sazivanje II. Svesindikalnog sabora na kojem će donijeti odluke o daljnjim zajedničkim aktivnostima. Te bi aktivno� sti, prema prijašnjim najavama pojedinih sindikalnih čelnika, mogle značiti štrajkove i pro� svjede, jer će izmjene ZOR-a, kako tvrde sindikati, pogoditi sve zaposlenike u Hrvatskoj, a

ne samo one u javnim i držav� nim službama, čiji su kolektivni ugovori i rezanje božićnica po� vod izmjenama ZOR-a.

Ministar prometa Božidar Kalmeta komentirao je pak da je odluka sindikalnih središnji� ca ishitrena, da ne stoje razlozi koje sindikati navode te ocije� nio da je razlog “taština Kreši� mira Severa“, čelnika NHS-a.

Rekao je da su sindikate na razgovor o izmjenama ZORa zvali i prošlog tjedna, na što se sindikalni čelnici, dodao je, nisu odazvali, te kazao da će ih ponovo pozvati. H

Božidar Kalmeta, ministar prometa: Za sve je kriva Severova taština snimio hrvoje dominić

Spomenička 1. listopada 5

SJEDNICA VLADE Spomenička renta plaćat će se u iznosu od 1 do 7 kuna po m2 umjesto dosadašnjih 3 do 10 kuna, ukida se naknada za korištenje kulturnih dobara u svrhe promidžbe, kao i naknada za prerađivačku i proizvodnu djelatnost.

Omogućuje se da obveznici rentu plaćaju samo po jednoj osnovi

Od 1. listopada proračunski prihodi od spomeničke rente bit će 50 posto niži, čime će obveznici na godišnjoj razini uštedjeti oko 120 milijuna kuna. Vlada je, naime, u četvrtak provodeći Program gospodarskog oporavka u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojima se smanjuje visina spomeničke rente.

Voda, šume i HTZ

Premijerka Jadranka Kosor rekla je da je Vladin

prijedlog na tragu zahtjeva predstavnika HUP-a, ali i sindikata da se gospodarstvo rastereti od neporeznih davanja. Dodala je da nakon smanjenja spomeničke rente očekuje da će resorna ministarstva uskoro predložiti smanjenje vodnih doprinosa, naknada za šume i turističku zajednicu.

Ministar kulture Božo Biškupić objasnio je da se zakonskim promjenama ukida i plaćanje spomeničke rente na osnovi uporabe i promidžbe kultur-

BEZ IZLAZA

Gubitak Bizovačkih 118,7 mil. kn Zagreb. Bizovačke toplice lani su zabilježile gubitak od 18,67 mil. kn, navodi se u pozivu za skupštinu dioničara najavljenu za 28. lipnja. Nagomilani gubitak Bizovačkih - koje je HFP već pet puta bezuspješno pokušalo prodati - dosegnuo je 68 mil. kn, kazao nam je Želj­ko Čagalj, predsjednik Upra­ve Bizovačkih toplica. P. B.

NEMA DIVIDENDE

Dobit Genere 1,75 mil. kn

Zagreb. Društvo Genera prošle je godine ostvarilo 1,75 milijuna kuna neto dobiti, navodi se u pozivu na skupštinu dioničara sazvanu za 29. lipnja. Dioničarima je predloženo da se cjelokupna godina iskoristi za pokriće prenesenoga gubitka iz proteklog razdoblja. Prema konsolidiranom izvješću Genera je 2008. zabilježila 37,8 milijuna kuna gubitka. P. B.

brojka

5359 kuna iznosila je prosječna neto plaća za ožujak, pokazuju prvi podaci DZS-a.

To je nominalno više 3,9% u odnosu na neto plaću za veljaču, a na godišnjoj razini riječ je o nominalnom padu 0,15% (8 kn)

a renta od 50% niža PREMIJERKA JADRANKA KOSOR kazala je da je Vladin prijedlog na tragu zahtjeva predstavnika HUP-a, ali i sindikata da se gospodarstvo rastereti od neporeznih davanja snimio saša ćetković

nih dobara. Naime, osobe koje prodaju proizvode na kojima se nalazi prepoznatljivo kulturno dobro više neće morati u proračun uplaćivati 10 posto od prodajne cijene proizvoda, a ni osobe koje u vlastitoj promidžbi koriste prepoznatljiva kulturna dobra neće više morati uplaćivati 1000 kuna prije prve objave svojih promidžbenih materijala.

Spomenička renta plaćat će se u iznosu od 1 do 7 kuna po četvornome metru umjesto dosadašnjih 3

JAČA KONTROLA

Plavi dizel od 1. srpnja na karticu Od 1. srpnja plavi dizel moći će se kupovati isključivo uz korisničku karticu kojom će se dokazivati pravo na kupnju dopuštene količine plavog dizela, a nadzor potrošnje Vlada je odlukom povjerila Financijskoj agenciji. Korisnici plavog dizela plaćat će trošarinu koja će im uz predočenje računa naknadno biti refundirana pa će se prvi put, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, uspostaviti evidencija o potrošnji plavog dizela i efektima subvencioniranja poljoprivrede i ribarstva. Jadranka Kosor je rekla da se "jako veseli" novom sustavu prodaje plavog dizela jer će ostvariti nekoliko važnih ciljeva: dodatno će ojačati Vladina nastojanja na uvođenju reda u državi, polučit će se uštede, ali i dodatni prihodi u proračunu, a najvažnije je da će plavi dizel koristiti oni kojima je i potreban jer se više neće moći zloupotrebljavati, odnosno "neće se više svatko voziti na plavi dizel".

do 10 kuna, a omogućuje se da obveznici rentu plaćaju samo po jednoj osnovi.

Plaćanja spomeničke rente, osim korisnika koncesije na kulturnom dobru, bit će oslobođene i fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku i proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost.

Troškovi zastupnika

Vlada je također obvezala sva tijela državne uprave da u roku 45 dana predlože novi sustav državne uprave kojim će se provesti mjera o njezinoj raciona-

lizaciji i većoj učinkovitosti, među ostalim i 5-postotnim smanjenju broja zaposlenih. Donijela je i uredbu kojom se natječajna procedura za zapošljavanje državnih službenika skraćuje sa šest na dva mjeseca. Vlada je predložila i da se saborskim zastupnicima ukine pravo na besplatan prijevoz u javnom prometu.

Vlada je osnovala i tri povjerenstva za praćenje postupka prodaje brodogradilišta 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir.

Zoran Daskalović

HRVATSKASLOVAČKA

Energetika, promet i turizam prilike za ulaganja Bratislava. Hrvatskoj i Slovačkoj nedostaju međusobna izravna ulaganja, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Ivo Josipović na Slovačko-hrvatskom gospodarskom forumu u Bratislavi.

Slovački predsjednik Ivan Gašparović podsjetio je da je trgovinska razmjena Slovačke i

Hrvatske od 2003. neprestano rasla, no 2009. znatno je pala.

Kao zanimljiva područja ulaganja istaknuti su energetski sektor, promet robe i usluga i kapitala te turizam.

Slovačka ulaganja u Hrvatskoj iznose 25 milijuna eura.

Josipović je istaknuo mogućnost povezivanja industrije dviju zemalja, osobito hrvatskih proizvođača autodijelova sa slovačkim partnerima. Istaknuo je, uz ostalo, luku Rijeka koja bi slovačkim poduzetnicima mogla biti zanimljiva zbog izvoza njihovih automobila. H

PALA I AKTIVA

Dobit banaka smanjena 9,2 posto Ukupna dobit banaka u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 1,23 milijarde kuna Kriza utječe i na najprofitabilnije sektore. Tako nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je ukupna dobit banaka u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine smanjena 9,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupna dobit iznosila je 1,23 milijarde kuna, a ukupna je aktiva u odnosu na kraj prošle godine smanjena

1,1 posto, na 373,9 milijardi kuna. Od 32 banke, dobit je iskazalo njih 25, a gubitak je zabilježilo njih sedam. Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 18,95 posto. Najveću dobit u iznosu 348,4 milijuna kuna, ili 19,4 posto manje nego prošle godine, zabilježila je Zagrebačka banka. Najveću stopu rasta dobiti od čak 132 posto zabilježila je Imex banka, a slijedi je RBA sa skokom 22,9 posto, na 150,3 milijuna kuna.

Ante Pavić

Dobit banaka u prvom tromjesečju Banka Banco pop. Croatia Banka Brod Banka kovanica Banka splitsko-dalm.

BKS bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste bank HPB Hypo alpe-adria-b.

Imex banka Ist. kred. banka Jadranska banka Karlovačka banka Kred. banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP Partner banka Podravska banka Primorska banka PBZ RBA Samoborska banka Slatinska banka SG-splitska banka Štedbanka Vaba Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno Izvor: HNB

Dobit (gubitak) prije oporezivanja I.-III. 2010. I.-III. 2009. 2009./2010.

14.055 1.560 -19.010 152 1 2.876 1.688 -7.168 147.334 35.130 135.193 3.902 4.062 7.127 -3.034 -828 14.912 -8.150 18.402 1.898 2.958 -1.783 229.425 150.323 659 1.878 93.647 11.489 1.054 -5.261 34.744 348.411 1.217.647

-1.663 1.721 -6.755 500 -820 4.039 4.542 -10.974 216.022 -121.144 241.034 1.681 8.189 10.272 906 4.551 15.979 394 26.456 3.124 9.309 -1.082 224.185 122.247 586 3.570 116.327 13.437 1.137 -5.968 33.115 432.069 1.346.986

u tisućama kuna

-9,34%

-69,65%

-28,79% -62,84%

-31,80%

-43,91% 132,11% -50,39% -30,61%

-6,68%

-30,44% -39,25% -68,23%

2,34% 22,97% 12,56% -47,39% -19,50% -14,50% -7,33%

4,92% -19,36% -9,60%

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

KARIJERE

ADRIATICA.NET

Peters odlazi iz Karlovačke

Popović preuzeo Atlas, Vintar u Upravi

Zagreb. Predsjednica Uprave Karlovačke pivovare Monique Peters odlazi na poziciju direktorice inovacija Heineken grupe u Amsterdam, priopćili su iz pivovare, kojoj je Peters bila na čelu Uprave od 2006. Njezin nasljednik bit će Alexander Gerschbacher, komercijalni direktor sestrinske kompanije Brau Union Austrija. Promjene stupaju na snagu 1. srpnja. B. hr.

Alexander Gerschbacher naslijedit će Monique Peters na čelu Karlovačke pivovare

arhiva business.hr

NAFTA I PLIN

Ina i Mol već istražuju nekonvencionalne izvore Ina je s Molom već počela istraživati nekoliko lokacija na kojima su dokazane znatne rezerve plina koji bi se mogao dobiti nekonvencionalnim metodama Nekonvencionalni izvori crpljenja nafte i plina igrat će ključnu ulogu u energetskoj budućnosti planeta, istaknuto je na okruglom stolu Znanstvenog vijeća za naftu pri HAZU-u. Ina je s Molom već počela istraživati nekoliko lokacija na kojima su dokazane znatne rezerve plina koji bi se mogao dobiti nekonvencionalnim metodama. Predsjednik odbora izvršnih direktora Bojan Milković kazao je da Mol ima budžet za nekonvencionalne izvore, a Ina sa 4000 izbušenih bušotina može dati stručno znanje.

Drava i Mura

Arso Putniković, geolog iz Ine Naftaplina, objasnio je da se nekonvencionalne rezerve plina nalaze u dravskoj i murskoj potolini, a eksperimentalnim bušenjem otkrivene su velike količine suhog plina s vrlo visokim postotkom metana.

"Sve nekonvencionalne rezerve plina karakteristične su po velikim količinama plina, niskom koeficijentu iscrpka i veli-

kom padu proizvodnje već u prvoj godini. Geološke rezerve plina na Koprivničkom bregu iznose 7,8 puta više nego u Molvama, a u murskoj su potolini tri puta veće nego u Molvama, koje su naše najveće kontinentalno plinsko polje", rekao je Putniković.

Preostale potencijalne lokacije za nekonkvencionalno crpljenje plina su istočna Drava, bjelovarska sub-potolina i savska potolina te slabopropusni pješčenjaci iznad Molva.

Kada je riječ o nekonvencionalnim rezervama nafte u Hrvatskoj, tu su Dinaridi u kojima nema ispitivanja Arso Putniković, geolog iz Ine Naftaplina, kaže kako su eksperimentalnim bušenjem u dravskoj i murskoj potolini otkrivene velike količine suhog plina s visokim postotkom metana Snimio hrvoje dominić

dokazane proizvodnje.

Velike zalihe

O potencijalima nekonvencionalnih izvora govorio je akademik Mirko Zelić kazavši da dokazane svjetske rezerve nafte iz konvencionalnih izvora iznose 197 bilijuna, a rezerve plina procijenjene su na 180 bilijuna kubika. Za usporedbu, svjetske zalihe nafte iz tih izvora procjenjuju se na 800 milijardi, a plina na 922 bilijuna kubika. Prisutni su se složili da je nedavno plasirana informacija da će 2047. godine nestati nafte - neozbiljna.

Nina Domazet

Atlasa koji se u međuvremenu uspješno okušao i u privatnom biznisu. Treći član Uprave, Tomislav Vintar, zadužen za outgoing poslovanje, u Atlas dolazi s mjesta predsjednika Uprave Znanja, tvrtke u kojoj se vlasnički isprepliću Agrokor i EPH, suvlasnici Adriatica.neta. Vintar je prije radio u Jupiter Assetu, bio je član Uprave Fine. Dosadašnji predsjednik Uprave Atlasa Davor Bajić nastavlja obnašati funkciju direktora tvrtke Kompas u Hrvatskoj. S. P.

Zagreb. Tomislav Popović, dosadašnji direktor ureda Turističke zajednice Istarske županije, postavljen je za novog predsjednika Uprave Atlasa d.d., tvrtke u vlasništvu Adriatica.neta. Atlas je dobio još dvojicu novih članova Uprave. Za incoming poslovanje bit će zadužen Vlado Lučić, nekadašnji zaposlenik

Pad stano u Zagreb ZAMRZNUTO TRŽIŠTE Zbog mnogo neprodanih stanova u prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je izdano 58,3 posto manje građevinskih dozvola u odnosu na lani, a njihova procijenjena vrijednost manja je 38,6 posto U Zagrebu se u prva tri mjeseca ove godine bilježi oštar pad planirane stanogradnje i vrijednosti građevinskih radova, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Prema građevinskim dozvolama izdanim u Zagrebu u prva tri mjeseca ove godine, predviđena je gradnja 285 stanova, a to je u odnosu na prvo tromjesečje

prošle godine 399 stanova manje ili čak 58,3 posto.

Banke su kočnica

Pad zahtjeva za dobivanje građevinskih dozvola nije neočekivan jer na zagrebačkom području, prema neslužbenim podacima, trenutačno ima oko 10.000 novih, neprodanih stanova.

Ukupna vrijednost radova predviđena građevinskim dozvolama izdanim u

Izdana odobrenja za građenje 2010.

Vrsta gradnje

Broj odobrenja prema Vrijednost radova, tisuća vrsti građevine kn Ukupno Zgrade

Stanovi

Korisna Ostale Ostale Ukupno Zgrade Broj površina, građevine građevine m2

Ukupno

191

178

13 434 668 411 850

22 818 285 33 768

Novogradnja

158

147

11 390 816 368 756

22 060

265

32 125

Rekonstrukcije

33

31

2 43 852 43 094

758

20

1 643

Izvor: Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba

brojka

650 tisuća eura vrijedan je IPA 2007 twinning projekt "Daljnje jačanje kapaciteta u području sredstava za zaštitu bilja i ostataka pesticida" koji su jučer službeno predstavili Delegacija EU u Hrvatskoj i Ministarstvo poljoprivrede

ISTRAŽIVANJE

Dm, Puljanka i Belupo najposlodavci Zagreb. Dm-drogerie markt, Puljanka i Belupo najbolji su poslodavci 2010. u kategoriji velikih tvrtki prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je od veljače do svibnja sudjelovalo više od 30 tvrtki i gotovo 3000 njihovih zaposlenika. Procter&Gamble, Kožul i DHL International najbolji su u kategoriji malih

i srednjih tvrtki. Istraživanje je obuhvatilo strategiju i vodstvo, rad, motivaciju i nagrađivanje, usavršavanje, međuljudske odnose, lojalnost i doživljaj sigurnosti. Najbolje ocijenjena kategorija kod malih i srednjih tvrtki, ali i kod velikih tvrtki jesu međuljudski odnosi, a najslabije su ocijenjeni doživljaj sigurnosti posla te usavršavanje i razvoj.

Cemex Hrvatska, Podravka i SOS Dječje selo Hrvatska nagrađeni su za najbolju praksu s područja ljudskih potencijala. B. hr.

'DEKONTAMINACIJA'

Salonitaši istjerali radnike Adriaticblizne Split. Više desetaka radnika Salonita, predvođenih povjerenikom Hrvatske udruge sindikata (HUS) za Dalmaciju Jozom Marićem, jučer je iz tvorničkog kruga protjeralo skupinu radnika tvrtke Adriaticblizna koji su bili angažirani na dekontaminaciji i sanaciji tvornice od azbesta.

Učinili su to s megafonima,

odjeveni u bijela odijela namijenjena za dekontaminaciju, a potom su zavarili ulaz u pogon.

Posao sanacije i dekontaminacije tvornice tvrtki Adriaticblizna dodijeljen je odlukom splitskog trgovačkog suda, a Marić i radnici Salonita tvrde kako Adriaticblizna nema dozvolu.

"Imamo snimke koje ilustriraju da se nije obavljalo čišćenje od azbesta nego 'čišćenje' od bakra i željeza koji su odvoženi iz pogona Salonita i prodavani", kaže Marić. H

nogradnje Dobit Heruca 8,7 mil. kn bu 60% BOLJE NEGO 2008.

prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu iznosila je 434,6 milijuna kuna, što je za 274 milijuna kuna ili 38,6 posto manje od vrijednosti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja.

Većina tog iznosa, odnosno 411,8 milijuna kuna, odnosi se na radove na zgradama, a radovi na ostalim građevinama vrijedni su 22,8 milijuna kuna. Tako oštar pad izdanih građevinskih dozvola nije dobra vijest za tržište, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje s nekretninama.

"To je izuzetno loša informacija. Jasno je da banke očito neće financirati daljnje stambene projekte dok se ne prodaju postojeće zalihe, a to usporava tržište", kaže Ranilović. Dodaje kako je glavna poruka proizašla iz ove krize da se isplati graditi kvalitetne projekte i da takve projekte ne treba usporavati.

Cijene zemljišta

"Neke su banke ipak promijenile ponašanje pa traže kvalitetne stambene projekte i zaista imaju jako stroge kriterije, što ide u prilog navedenoj statistici. Treba istaknuti da postoje i drugi razlozi tako malim brojem građevinskih dozvola, a to

Društvo Heruc ostvarilo je lani neto dobit u iznosu 8,7 posto, navodi se u pozivu na skupštinu dioničara zakazanu za 30. lipnja. Dioničarima (a najveći su predsjednik Uprave Dragutin Biondić i njegova supruga Lana sa 39,46 odnosno 30 posto udjela) predloženo je

OGLAS

DUBRAVKO RANILOVIĆ, predsjednik Udruženja za poslovanje s nekretninama

arhiva business.hr

su strah investitora od ulaganja i još uvijek previsoke cijene zemljišta koje previše opterećuju cijelu investiciju", tvrdi Ranilović.

U prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je izdano 191 odobrenje za građenje, što je 35 manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za zgrade je izdano 178 odobrenja za građenje, a za ostale građevine 13.

Prema vrsti gradnje, najviše građevinskih dozvola izdano je za novogradnju, njih 158. Na novogradnju se odnosi i 90 posto vrijednosti radova, odnosno 390,8 milijuna kuna.

R. D., H

da se dobit rasporedit u zadržanu dobit.

Heruc je 2008. godine ostvario samo 1,08 milijuna kuna neto dobiti, koja je godinu prije iznosila 16,78 milijuna kuna. P. B. Lana Biondić, dioničarka Heruca

foto markičević/cropix

dogaaji 14-15 > svijet > lokalno

svijet/regija

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

KRIZNI PRORAČUN

Britanci režu porez na dobit, ali ukidaju olakšice George Osborne, novi britanski ministar financija arhiva business.Hr

Veliku Britaniju namjerava potaknuti uvođenjem, kako kaže, najkonkurentnijeg sustava poreza na profit u grupi zemalja G20.

Tijekom nedavne izborne kampanje konzervativci su obećali da će glavnu stopu poreza na dobit sa 28 smanjiti na 25 posto, a za male tvrtke na 20 posto. No, u svojem nedavnom obraćanju britanskim industrijalcima Osborne nije spominjao konkretne brojke.

11.000 stranica Kao mjeru poticanja gospodarskog rasta i izvoza novi britanski ministar financija predlaže smanjivanje stope poreza na dobit, ali uz istodobno ukidanje poreznih olakšica i izuzeća. Tako će, smatra, lakše kontrolirati i one koji na razne načine izbjegavaju plaćanje poreza Novi šef britanske državne blagajne, ministar financija iz redova konzervativaca George Osborne, britanskim je gospodarstvenicima obećao pojednostavnjenje sustava oporezivanja poreza na dobit. Kako prenosi Bloomberg, kao mjeru poticanja gospodarskog rasta i izvoza ministar financija predlaže smanjivanje stope poreza na dobit, ali uz istodobno ukidanje poreznih olakšica i izuzeća. Tako će, smatra,

lakše kontrolirati i one koji na razne načine izbjegavaju plaćanje poreza.

Cjelovita reforma

"Potrebna nam je cjelovita reforma. Jedan je od zadataka nove koalicijske vlade donijeti niže i jednostavnije stope poreza na dobit", kazao je Osborne u Londonu na nedavno održanoj večeri s članovima Konfederacije britanske industrije (Confederation of British Industry CBI), najvećoj organizaciji poslodavaca u toj zemlji.

Dok se nova vlada mora pozabaviti najvećim kresanjem javne potrošnje u posljednjih nekoliko desetljeća, Osborne industrijalce želi uvjeriti kako će vladina ekonomska politika biti usmjerena i k poticanju gospodarskog rasta. Stoga dolazak stranih kompanija u

"Od 1997. godine porezna se legislativa udvostručila tako da sad obuhvaća više od 11.000 stranica. Ta paukova mreža poreznih pravila demotivira poduzetnike koji žele pokrenuti nove biznise. I naše stope poreza na dobit izuzetno su nekonkurentne", kazao je Osborne.

Predsjednica CBI-ja Helen Alexander apelirala je na Osbornea da u rezanju rekordnog deficita britanskog budžeta poštedi kompanije.

"O novim porezima na gospodarstvo ne bi se smjelo ni razmišljati. Želimo li nova radna mjesta i novi gospodarski uzlet, a svi znamo da to želimo, tada bi povećanje poreza kompanijama imalo suprotan učinak. Takvu opciju treba izbaciti s menija", kazala je Helen Alexander.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Od bakinih pola miliju IMOVINSKA KARTICA Najmoćniji svjetski političar, Barack Obama, vješt je i u osobnim financijama - uz 400.000 dolara predsjedničke plaće, lani je prodajom dionica koje je naslijedio od bake uprihodio do pola milijuna dolara

A

merički predsjednik Barack Obama prošle je godine prodao dionice banke Bank of Hawaii koje je naslijedio od svoje bake Madelyn Dunham i uprihodio između 250.000 i pola milijuna dolara, otkrivaju podaci iz Obamine imovinske kartice koju Bijela kuća objavljuje jednom godišnje. Obamina baka Madelyn Dunham, koja je umrla u finišu njegove predsjedničke kampanje u listopadu 2008., imala je dugu i uspješnu karijeru u Bank of Hawaii i napredovala je od tajnice do potpredsjednice. Točan iznos za koji je američki predsjednik prodao dionice nije poznat zato što se u imovinskim karticama američkih dužnosnika obično ne navodi točna vrijednost prihoda i

imovine nego se za njih daje raspon vrijednosti.

No, kako javlja Associated Press, Obamini porezni obrasci otkrili su da je dionice prodao s gubitkom, ali vjerojatno je riječ samo o tome da su u trenutku prodaje, tijekom prošle godine, vrijedile manje nego kada ih je prvi put prijavio, što se vjerojatno dogodilo 2008. godine.

Knjige donijele milijune

Glavninu Obaminih prošlogodišnjih prihoda, koji višestruko premašuju plaću što mu je isplaćuje vlada, a iznosi 400.000 dolara godišnje, čine tantijemi od njegovih dviju knjiga - "Snovi mojega oca" i "Odvažnost nade", na kojima je lani zaradio između dva i 10 milijuna dolara. Među imovinom Baracka Obame i

'GODINA UŽASA' Rekordan gubitak Air France-KLM-a užasa'. Globalna gospodarska kriza duboko je utjecala na cijelu zrakoplovnu industriju", zaključio je izvršni direktor Pierre-Henri Gourgeon.

Istaknuo je kako se kompanija morala nositi i s nesrećom u lipnju 2009., kada se zrakoplov na njihovu letu iz Rija za Pariz srušio u Atlantik, pri čemu je poginulo svih 228 putnika i članova posade. Ta je nesreća otvorila raspravu o sigurnosti. H/afp

Francusko-nizozemski prijevoznik Air France-KLM zabilježio je u prošloj financijskoj godini rekordan gubitak u iznosu 1,55 milijardi eura. Pad zračnog prometa, posebno teretnog, doveo je do najvećega gubitka otkad su se Air France i KLM spojili 2004. godine. U prethodnoj financijskoj godini tvrtka je poslovala sa 811 milijuna eura gubitka.

"Godina 2009./2010. bit će zabilježena kao naša 'godina

h dionica una dolara BARACK OBAMA, predsjednik SAD-a, sa suprugom posjeduje imovinu vrijednu do 7,7 milijuna dolara� arhiva business.hr

njegove supruge Michelle, koja je vrijedna između 2,3 i 7,7 milijuna dolara, i američki su trezorski zapisi i obveznice, ulaganje u mirovinske fondove te štednja za studij njihovih kćeri Sashe i Malije.

Jedan od zanimljivijih, a sigurno najsimpatičniji prošlogodišnji dodatak Obaminom imetku jest kućni ljubimac prve obitelji - portugalski vodeni pas Bo. Obame su Boa dobile na dar od pokojnog senatora Teda Kennedyja i njegove supruge, a vrijednost mu je procijenjena na 1600 dolara.

Nikolina Rivosechi

OBAMIN LJUBIMAC Portugalski vodeni pas Bo procijenjen je na 1600 dolara

nikolina.rivosechi@business.hr

arhiva business.hr

OGLAS

business plus 16-17 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

ZELENO JE IN Janoš Seleši je prvi hrvatski građevinski poduzetnik koji se osmjelio napraviti eksperiment s energetski učinkovitijom zgradom. No, prema svjetskim iskustvima, zelena se gradnja svodi na održivost te ima holistički pristup građenju. Energetska učinkovitost samo je jedan element toga

Zelene zgrade

za nadprosječn Nastojeći graditi sa što manje utroška energije i pritom ne povećavati znatnije cijenu gradnje investitori su dobili malo na uštedi energije, ali neočekivano su dobili znatno produktivnije zgrade u kojima zaposlenici mnogo manje idu na bolovanje jer rade u zdravijoj sredini nego u konvencionalnim zgradama. Prvi hrvatski građevinski poduzetnik koji se osmjelio napraviti eksperiment s energetski učin-

kovitijom zgradom Janoš Seleši bio je razočaran malom uštedom energije i ljutio se na stanare koji su rasipali energiju. U SAD-u i u razvijenim zemljama, gdje već decenijima postoje jasni standardi energetski učinkovite gradnje, pokazalo se da će se na većoj uštedi energije još morati poraditi, ali najveći poticaj zelenoj gradnji jest to što su zelene zgrade postale dio imidža uglednijih tvrtki.

Pionir zelene gradnje imidž Stanovanje u zelenoj građevini sve je više pitanje imidža

Snimio saša Ćetković

Osječki poduzetnik Janoš Seleši, vlasnik tvrtke Agria, prvi se u Hrvatskoj upustio u komercijalnu gradnju energetski učinkovite stambene zgrade.

zelene zgrade svojom arhitekturom značajno doprinose uštedi energenata, izolacijom snižavaju gubitak topline zimi ili zagrijavanja ljeti, omogućuju strujanje svježeg zraka i odvod ustajalog zraka u prostorijama u kojima se boravi arhiva business.hr

ne stanare Američka iskustva pokazuju da većina stanara neće priznati da su spremni platiti više za zelenu gradnju, ali dokazi pokazuju da hoće "Zemljište površine 1500 četvornih metara, na kojem smo sagradili energetski učinkovitu zgradu, platili smo relativno malo jer je ondje bila zgrada tvrtke koja je otišla u stečaj. Samo zemljište stajalo nas je milijun i pol kuna, dakle oko tisuću kuna ili 120 eura za četvorni metar. Na vrijednost zemljišta se prema zakonu ne obračunava PDV,

ali s komunalnim doprinosom i ostalim davanjima te pripremnim radovima stajalo nas je oko devet posto vrijednosti investicije, dakle 2,7 milijuna kuna, što je nešto manje od dvije tisuće kuna za četvorni metar", rekao nam je Seleši, dodavši kako je sama gradnja objekta koštala otprilike 900 eura po kvadratu.

Osječki poduzetnik nam

je objasnio da su u stambenoj zgradi u prvoj lameli stanove gradili prema tzv. švicarskom standardu i postavljena je jača izolacija pa ih je takva gradnja koštala 1300 eura po četvornom metru, dok ih je gradnja kvadrata u druga dva dijela zgrade koštala 1100 eura.

"U prvom, skupljem dijelu zgrade postavili smo 18 cm poliuretanske izolacije

Janoš Seleši, vlasnik tvrtke Agria

na zidove i 40 cm kamene vune na krov, pa ta lamela ima obilježja gotovo pasivne zgrade i potrošnja energije potrebne za normalan život u njezinim stanovima je oko 20 kw/h godišnje po četvornome metru. U drugoj i trećoj lameli, gdje smo zidove izolirali sa 12 cm stiropora, a krov sa 40 cm kamene vune, optimalna potrošnja energije penje se na 28 do 29 kw/h", rekao je Seleši, dodavši kako su ukupno zbog ugradnje bolje izolacije troškovi povećani 10-ak posto.

Objasnio je kako bolja energetska učinkovitost zgrade ne znači samo ugradnju boljih izolacijskih materijala nego je nuž-

Snimio goran flauder

no posebno zaštititi tzv. kritična mjesta gubitka topline na zgradi. Ugrađivali su troslojnu stolariju koja ima izolaciju od plina, a ne vakuumsku izolaciju kao standardnu. Takva stolarija može se nabaviti i od hrvatskih proizvođača, ali je njezina ugradnja složenija nego u slučaju standardne.

U ugradnji je primjenjivan njemački propis RAL. Premda, kako nam je rekao Seleši, nisu zaradili kao na klasičnoj gradnji, nisu ni izgubili. Cilj je bio prije svega pokazati da se u nas komercijalno može graditi i znatno energetski učinkovitije, odnosno prema standardima EU. "Premda je u dijelu zgra-

business plus 18 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

de bolje energetske zaštite potrošnja energenata trebala biti 50 posto manja nego kod klasične gradnje, odnosno gradnje prema postojećim hrvatskim standardima, a u dijelu zgrade s lošijom izolacijom 30 posto manja, u praksi stanari troše više energije jer su neracionalni i rasipni", rekao je Seleši, dodavši kako stanari te zgrade ipak troše znatno manje za energente nego stanari klasičnih zgrada premda plaćaju i amortizaciju za održavanje sustava, što se ne plaća u zgradama klasične gradnje.

Dugoročni projekti

Da energetski učinkovita gradnja ima ekonomsku prednost, potvrdio nam je i partner u CB Richard Ellisu Arn Willems. Taj rođeni Belgijac još se kao dijete iz domovine s roditeljima preselio u Portugal na imanje koje 1980. nije imalo električnu energiju, pa je njegov otac postavio manji solarni kolektor koji je bio dostatan za opskrbu njihova kućanstva.

Kaže kako ga je to iskustvo potaknulo na istraživanje alternativnih izvora energije već u ranom djetinjstvu. Godine 1996. preselio se u Hrvatsku, gdje je radio u nekoliko nevladinih organizacija prije početka svoje, sada već 10-godišnje karijere u nekretninama.

Od 2005. Willems je partner u tvrtki CB Richard Ellis u Zagrebu i aktivno sudjeluje i u radu Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

"Zelena se gradnja svodi na održivost i ima holistički pristup građenju. Energetska učinkovitost samo

Arn Willems, partner u CB Richard Ellisu i direktor njihova zagrebačkoj ureda

Snimio saša Ćetković

Međunarodni certifikati BREEAM (osnovan 1990.) BRE Environmental Assessment Method (BREEAM)/Metoda procjene okoliša dobrovoljna je metoda ocjenjivanja zelenih zgrada. BRE (British Research Establishment) osnovana je u Velikoj Britaniji, a istražuje problematiku okoliša i održivosti.

Energy Star (osnovan 1992.) osnovala je Agencija za zaštitu okoliša SAD-a kako bi se smanjila potrošnja energije i emisija plinova zelenih kuća. Energy Star je započeo s oznakama za kompjutorske proizvode. Godine 1995. program je proširen uvođenjem oznake za sustave za stambeno grijanje i hlađenje te za nove domove.

LEED (osnovan 1993.) (Rukovođenje u dizajnu energetike i okoliša) međunarodno je priznati sustav certificiranja zelenih zgrada: ušteda energije, djelotvornost vode, redukcija ispuštanja CO2, poboljšana kvaliteta unutarnjeg okoliša i upravljanja resursima te osjetljivost na njihov utjecaj. Donio ga je Savjet za zelenu gradnju SAD-a (U.S. Green Building Council - USGBC).

je jedan njezin element.

Nažalost, ljudi često miješaju ta dva pojma, a zelena gradnja je puno više od energetske učinkovitosti", objasnio nam je Willems, ukazavši kako je jedan od razloga zašto je teško mjeriti prednosti ekonomičnosti zelene gradnje to što na tržištu ne postoji puno zelenih zgrada. Osobito to vrijedi za jugoistočnu Europu, uključujući i Hrvatsku.

"Bez postojeće zelene gradnje za usporedbu gotovo je nemoguće uvjeriti ne-

koga da se zelena gradnja očituje ekonomičnošću.

U SAD-u postoje na tisuće zelenih zgrada pa je lakše raditi usporedbe. Primjerice, CB Richard Ellis prošle je godine iznio studiju u SAD-u koja je uključivala istraživanje o 154 zgrade i više od 700 najmoprimaca. Kada ste u mogućnosti iznijeti takvo nešto, onda je mnogo lakše argumentirati očituju li se zelene zgrade ekonomičnošću ili ne", objasnio je Willems.

Kazao je kako su dosadašnja istraživanja potvr-

dila da su najamnine u zelenim zgradama više od onih u konvencionalno sagrađenim zgradama te kako zelene zgrade koriste manje energije i plina pa ostali troškovi mogu biti nešto veći od prosječnih. Pritom je upozorio da je jedan od problema i to što investitori razmišljaju kratkoročno.

"Zapravo, posljednjih desetljeća razmišljaju sve više na taj način. Nadam se da će trenutačna financijska kriza, kao i povećana briga o okolišu, natjerati investitore da shvate kako se s dugoročnim održivim ulaganjima ide naprijed. Zelene zgrade dulje traju, u njima stanari dulje ostaju, niži su operativni troškovi, imaju veću produktivnost (manje dana bolovanja), što rezultira poboljšanim financijskim rezultatom, osobito dugoročno gledajući", rekao je Willems.

Vjetrenjače na krovu

Postoji još jedan problem: kada ljudi pomisle na zelenu gradnju, misle da je ona prekrivena drvećem i solarnim panelima s vjetrenjačama na krovu, kako je sve to zasigurno prilično skupo, ali i nepotrebno da bi zgrada bila "zelena".

Naveo je primjer važnosti odvojenog utroška energenata u zgradama za sva-

kog korisnika. Zgrada u kojoj je odvojeno mjerenje, gdje stanari plaćaju onoliko koliko potroše, ima troškove energije čak 21 posto niže od prosječnih.

"Sukladno tome, kada plaćate ono što i potrošite, postajete štedljiviji", kaže Willems i dodaje kako zelene zgrade iznajmljuju uglavnom iznadprosječni "stanari", odnosno oni koji se generalno osjećaju produktivnijima i čiji djelatnici uzimaju manje dana bolovanja.

Willems upozorava kako je američko iskustvo pokazalo da većina stanara neće priznati da su spremni platiti više za zelenu gradnju, ali empirijski dokazi pokazuju da hoće. U stvari, rekao je, najam zelenog ureda i zelene operativne prakse važni su stanarima i zbog javnog imidža, ali i pridobivanja i zadržavanja zaposlenika. "Činjenica da zgrada u kojoj će se nalaziti mora biti zelena za mnoge je veće multinacionalne kompanije postala dio korporativne politike", kaže Willems. On smatra da će zelena gradnja biti dio korporativne politike većine kompanija, što će ujedno biti poticaj da investitori i izvođači grade takve zgrade.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

business CV plus 1948.

19 1975.

1980. > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna

rođen u Zagrebu

diplomirao na Agronomskom fakultetu

zaposlio se u inspekcijskoj službi Grada Zagreba, gdje napreduje do funkcije glavnog inspektora

business.hr

1994.

1996.

postaje pomoćnik ministra gospodarstva

izabran za predsjednika HAKS-a, odradio tri mandata

1998.

formirao Državni inspektorat, imenovan glavnim inspektorom

Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

Protjeran iz kombija Istina, pa uskočio u Mercedes PORTRET: BRANKO JORDANIĆ Nekoć glavni državni inspektor Branko Jordanić ovih je dana postao predsjednik Uprave Eurolinea u vlasništvu Milorada Radovanovića, uvoznika Mercedesa. Dok je prije rado surađivao s medijima i redovito ih vodio u pohode na pekarnice i slično, sada puno opreznije govori o svome poslu. Možda i zato što su mu na koncu mediji došli glave...

Kao u nekoć popularnoj novinskoj rubrici 'Kucamo na vrata zaboravljenih šampiona', ovih smo dana slučajno doznali da je Upravu zagrebačkog Eurolinea, uvoznika Mercedesa i još nekoliko poznatih marki automobila, nedavno u tišini preuzeo Branko Jordanić, svojedobno medijski iznimno eksponirani glavni državni inspektor. Ispostavilo se da je Jordanić u tvrtki vlasnika Mi-

lorada Radovanovića Brace zaposlen kao savjetnik već šest godina, još otkako je 2004. zbog afere s obnovom kuće na Krku bez potrebne dozvole morao otići iz državne službe. U javnosti je ostao zapamćen i kad je 1999. dao opremiti 5,5 milijuna kuna vrijedan kombi nazvan Istina, koji je kružio Hrvatskom i u čijim su se sofisticiranim laboratorijima mogli u tren dobiti podaci o kvaliteti ana-

2004.

zbog afere nastale oko obnove kuće na Krku morao se povući; postaje savjetnik u Eurolineu

2010.

postao predsjednik Uprave Eurolinea

business plus

vječni zaljubljenik u automobilski sport

Snimio saša Ćetković

20 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

liziranog proizvoda. Nakon Jordanićeva odlaska, skupi se kombi prestao koristiti i sada negdje trune, što se tumači manjkom interesa da država uvede reda u kontrolu kvalitete.

"Vidim da ljudi na forumima pišu - otkako je otišao Jordanić, otišla je i istina", kazuje nam Jordanić, s kojim razgovaramo u njegovu ne osobito prostranom uredu u zagrebačkom Jankomiru, ispunjenom raznim dokumentima, figurama slonova i zajedničkim fotografijama s brojnim celebrityjima. Kaže da su mu posljednjih godina menadžerska mjesta nudili mnogi, uključujući Zlatka Peveca. U komunikaciji neposredan, Jordanić se rado služi zagrebačkim žargonom, što podrazumijeva da vam u razgovoru povremeno kaže i "čuj, beba". "Pa nisam ja repa bez korijena, moji su nekoć živjeli na Jordanovcu", veli Jordanić, koji za sebe tvrdi da je "socijalno ljeviji od Šuvara".

Sve je bilo OK dok novinama nisam počeo brojati remitendu, a potom i poslao inspektore da utvrde u kojim se redakcijama radi na crno Zbog strogih pravila komunikacije u Eurolineu nerado govori o poslovanju tvrtke, pogotovo o glasinama da se tvrtka prodaje.

Pristao je reći samo pokoju riječ o tome što je radio posljednjih šest godina.

"Pokušavao sam da A klasa Mercedesa postane nacionalno vozilo na području RH, radio sam na povezivanju procesa, osmišljavanju proizvodne cjeline, smanjivanju troškova, izradi dokumentacije za našu novu halu za buseve i ka-

mione - što god je trebalo!".

Prihvatio se i borbe protiv uvoza drastično jeftinijih automobila američke homologacije, a trenutačno razmišlja o uspostavi treće smjene servisa kako bi se korisnik mogao ujutro poslužiti svojim vozilom.

Iako je desetljeća proveo u Državnom inspektoratu, Jordanić je vezan uz automobilizam. U tri uzastopna mandata, od 1996. do 2008., bio je predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS, nekadašnji AMSH), gdje ga je lani zamijenio lobist Marijan Kostrenčić. Za svojega je mandata Jordanić inicirao dolazak Formule 1 na riječki Grobnik, o čemu je pregovarao s Bernijem Ecclestoneom i nije uspio, "i to zbog nerješiva statusa tamošnjeg zemljišta u zemljišnim knjigama".

Zašto je morao otići iz inspektorata? "Kad se bezočno počelo tvrditi da je kuća u središnjem dijelu Krka

MAX MOSLEY, šef Formule 1, dijeli s Jordanićem strast prema automobilima foto matić/cropix

neka viletina s apartmanima na obali mora, shvatio sam da je moje vrijeme definitivno prošlo i da se zbog inkvizicije moram maknuti", kaže. Kao državni inspektor bavio se svačim, od borbe protiv rada na crno do kontrole pekara, kamenoloma, autoprijevoznika, ali ne želi precizno reći koji mu je lobi došao glave.

"Ne želim nikome dati čast i gušt da me baš on srušio!

Mnogi su htjeli moj kraj, jer sam ja znao njihov početak. Napadi su bili takvi da me i HHO uzeo u zaštitu, u samo nekoliko dana o meni su objavljena 172 teksta, jer u redakcijama sjede mladi ljudi koji godinama rade bez ugovora i na nalog poslodavca bili su primorani napadati me. Sve je bilo OK dok novinama nisam počeo brojati remitendu, a potom i poslao inspektore da utvrde u kojim se redakcijama radi na crno. Nakladnicima se nije svidjelo ni kad smo pojedine dnevne novine drugi put uhvatili u prekršaju i išli sa zahtjevom da im se zabrani rad na godinu dana", kaže Jordanić.

Iako tvrdi da je "smetao ukupnoj politici jer nije bio ni iz jedne stranke", 2000.

ga je Terezija Barbarić, tadašnja članica NO-a HAKSa i viša savjetnica Ministarstva financija, optužila da je sudjelovao u financiranju karijere Siniše Košutića, unuka Franje Tuđmana.

Dotična je kasnije postala poznatija kao svjedokinja zbog koje je Vladimir Zagorec osuđen u "aferi dijamanti", a spomenuti je general neko vrijeme sjedio u Upravnom odboru HAKS-a. Terezija Barbarić prozvala je Jordanića za niz prekršaja u poslovanju HAKS-a, uključujući transferiranje novca u off shore tvrtke. "To su obične tlapnje te gospođe. Bile su kontrole i ništa nije nađeno. A što se tiče Košutića, slučajno se dogodilo da je to dijete, koje izvrsno vozi, izrazilo preko kluba želju da mu se nađu sponzori i mi smo samo transferirali novac. Šteta, zbog lova na senzacije izgubili smo jednog izvrsnog vozača", prisjeća se naš sugovornik.

Jordanić je i autor originalnog prijedloga gospodarskih mjera u kojima tvrdi da bi se, primjerice, zabranom samogradnje otvorilo do 250.000 novih radnih mjesta, u vinogradarstvu i maslinarstvu još po 15.000, te nebrojeno više u cjelogodišnjem turizmu...

Borac je za kvalitetu autohtonih proizvoda, kaže da je svojim mjerama kao državni inspektor spasio vrbničku žlahtinu, a borio se i za kvalitetu paškog sira. "Sanjam dan kad će proizvođač moći, kao što je slučaj u nekim talijanskim bankama, za dobivanje kredita založiti kolutove svog sira!", priželjkuje Jordanić.

Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

business plus 21 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna

LAVOVI su među najtraženijim trofejima, cijena ide i iznad 30.000 eura

UZGOJENI ZA UBIJANJE Prema podacima aktivista za zaštitu životinja, samo u Južnoafričkoj Republici postoji oko 160 farmi na kojima se uzgaja 4000 lavova koji će završiti u bezobzirnom odstrelu. Od 2006. do 2008. broj ubijenih životinja utrostručio se na 1050 lavova

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

Perverzan lov na skupe trofeje U Južnoafričkoj Republici za nekoliko tjedana, točnije 11. lipnja, počinje Svjetsko nogometno prvenstvo.

Među posjetiteljima koji će zbog najvažnije sporedne stvari na svijetu pohrliti prema krajnjem jugu crnoga kontinenta bit će i onih koji će priliku iskoristiti za lov na divlje životinje. Jedna takva avantura košta i do nekoliko desetaka tisuća eura, ali u velikom broju slučajeva više nije riječ o lovu na divlje zvijeri.

Kako je riječ o unosnoj

Cijena lova na veliku divljač u Južnoj Africi Lav

Velika divljač

Lavica Lav (od 3 do 5 godina) Lav (od 5 do 7 godina) Lav (8 godina i više) Bizon Ženka bizona Bijeli nosorog Leopard Konj Slon

7550 € 19.890 € 23.750 € 31.350 € 8890 € 3250 € 1490 € 4450 € 5690 € na zahtjev

zaradi, u Africi se razvio vrlo okrutan oblik lova koji ljubitelji životinja nazivaju 'lovom u kavezu'. Najčešće su žrtve lavovi koji praktički ne mogu nikamo pobjeći. Najbizarnije je od svega što su to uglavnom pripitomljene životinje koje su odrastale uz ljude i prethodno boravile u zoološkim vrtovima, gdje su ih ljudi mogli maziti ili šetati. Kad postanu prestari za takvu igru, uzgajivači ih predaju lovcima na milost i nemilost te ih ubijaju u ograđe-

business plus 22

LEOPARD Jedna od najljepših mačaka može se ubiti već za 30-ak tisuća kuna

> zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

Potražnja za divljim životinjama u Južnoj Africi kontinuirano raste unatoč astronomskim cijenama nom prostoru.

Organizacija za zaštitu životinja "Četiri šape", sa sjedištem u Velikoj Britaniji, iskoristila je događaj kao što je SP u nogometu kako bi pozornost svjetske javnosti usmjerila i na taj problem. Na svojoj su internetskoj stranici pokrenuli potpisivanje peticije koju će poslati ministru za zaštitu okoliša i ministru turizma Južnoafričke Republike (J.A.R.) sa zahtjevom da zabrane 'lov u kavezu'.

"Taj je oblik lova osobito perverzan. To su lavovi koji nisu odrastali na majčinom mlijeku nego su ih hranili ljudi bočicama i kasnije su živjeli uz ljude tako da nisu divlje zvijeri", kazao je Thomas Pietsch, aktivist za zaštitu životinja, austrijskom tjedniku News.

Prema njegovim podacima, samo u Južnoafričkoj Republici postoji oko 160 farmi na kojima se uzgaja 4000 lavova koji će završiti u bezobzirnom odstrelu.

Od 2006. do 2008. broj ubijenih životinja utrostručio se na 1050 lavova.

"U divljini ima manje od 3000 lavova, a sve se više i te životinje love kako bi za-

Cijene odstrela divljači u Hrvatskoj (na temelju cjenika Hrvatskog lovačkog saveza za državno otvoreno lovište III/9 - Grede Kamare u Sisačko-moslavačkoj županiji)

Divljač Cijene u eurima (iznosi variraju ovisno o težini ili trofejnoj vrijednosti, npr. dužini kljova i sl.)

Srnjak Divlja svinja Vepar Jelen Divlja mačka Zec

vršile u uzgajalištima", upozorava Pietsch.

Razlozi su vrlo jednostavni, potražnja za divljim životinjama u Južnoj Africi kontinuirano raste unatoč astronomskim cijenama, jer onaj tko se, primjerice, želi dokopati lavljeg skalpa i njegove raskošne grive, za ostvarenje svojih želja morat će platiti 25.000 do 45.000 eura.

Ubijeni trofeji se u roku dva do četiri mjeseca prevoze na kućnu adresu lovca i sve je, dakako, legalno.

Prema regulativi EU, svatko s urednom dokumentacijom može u zemlju uvesti i tijelo divljači.

Austrijski tjednik prenosi i ponudu jedne agenci-

je koja se bavi turističkim putovanjima za lovce. Na svojim su stranicama bez imalo okolišanja objavili detaljan cjenik odstrela. Za glavu lavice strastveni će lovac tako morati platiti 7550 eura, a želi li kolekciju trofeja obogatiti i glavom kralja džungle, morat će izdvojiti 19.890 do 31.350 eura, ovisno o starosti lava. Onaj tko želi proći jeftinije, morat će se zadovoljiti kožom leoparda ili bivola, a osobito bizarno zvuči stavak koji se odnosi na slona - cijena na upit!

U austrijskoj agenciji Weltjagd.at klijentima obećaju kako će se s lovačkog pohoda u Africi vratiti s originalnim suvenirima

150 - 300 € 50 - 100 € 150 - 600 € 1000 - 7000 € 150 kuna 400 kuna

kao što su slonove kljove ili slonova noga, koja može poslužiti i kao stolac! Sve je dopušteno, dok se god ne

trguje trofejima.

Idu i korak dalje. Pod rubrikom uvjeti i pravila opisuju kako se životinje mogu ubijati tijekom lovostaja, unatoč lovočuvarevoj zabrani lova ili uslijed njegove odsutnosti. Ubijanje životinje u tom slučaju podliježe naplati dodatne takse, koja može maksimalno iznositi sto posto od uobičajene cijene odstrela. Drugim riječima, onaj tko može platiti dvostruko, ne mora nužno putovanje tempirati u vrijeme sezone lova.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

SLON je označen kao najcjenjenija roba u skupim časopisima - cijena na upit

business plus 23 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

LOŠA BILANCA EU već 5 godina vodi posebnu politiku prema susjedstvu.

Bilanca nije dobra i EU nije zadovoljan reformama u tim zemljama koje nemaju izgleda za članstvo, ali s kojima želi imati tješnje odnose

››

Politikom prema susjedima Bruxelles na svojem istočnom rubu ne provodi politiku ekspanzije na štetu Rusije EUROPSKI POVJERNIK Štefan Füle

arhiva business.hr

EU sanja bogatije i razvijenije susjede

business plus

RESOR PROŠIRENJA također je u Füleovim rukama; za posjeta Zagrebu s premijerkom Jadrankom Kosor foto matić/cropix

24 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

Štefan Füle u novom je mandatu Barrosove Europske komisije zadužen ne samo za resor proširenja, već i za politiku prema europskom susjedstvu. To je bila i politička odluka jer se oba resora u EU promatraju zajedno. Ipak, Füle naglašava da kod politike prema europskom susjedstvu nije riječ o približavanju zemalja članstvu u EU. Mogućnost pristupanja Uniji za te zemlje do daljnjega ne dolazi u obzir. No, Europska unija s tim zemljama želi tješnje odnose, a koliko će ti odnosi biti intenzivni, ovisi o njima. Povjerenik Füle politiku prema europskom susjedstvu opisuje i kao interes EU.

Spore reforme

"Politika prema susjedstvu jedini je pravi instrument za jačanje stabilnosti i blagostanja. Ona je i znatno jeftinija i djelotvornija nego borba protiv posljedice sloma ili trajne nestabilnosti u zemljama koje okružuju Europsku uniju", ističe Füle. Nedavno objavljeno izvješće Europske komisije pregled je učinka proteklih pet godina na tom području. Godine 2004. Europska je unija započela proces pod nazivom "politika prema susjedstvu" i tada je to bilo pod resorom povjerenice za vanjske poslove i europsko susjedstvo Austrijanke Benite Ferrero-Waldner. Češki povjerenik Füle danas smatra da je ostvaren velik napredak, primjerice na području trgovine između EU i susjeda na istoku i jugu. Izvoz je porastao više od 60 posto, a uvoz gotovo 90 posto. Ipak, nije sve tako pozitivno.

Unatoč krizi, Europska unija godišnju financijsku pomoć namjerava povećati za zemlje u svojem susjedstvu sa sadašnjih 1,7 milijardi na dvije milijarde eura "Politika prema susjedima temelji se na zajedničkim vrijednostima i na zajedno dogovorenim reformama na područjima politike. Pogledamo li zakonodavstvo vezano uz ljudska i temeljna prava, vidimo da se u proteklih pet godina mnogo toga promijenilo, ali ipak 'škripi' u provedbi i primjeni", primjećuje Füle.

Reforme moraju provesti države same jer na tom području EU ne posjeduje ni instrumente ni poticaje. Jedino što Unija može ponuditi jest novac, olakšice pri putovanju u EU i uključenje u zajedničko tržište EU. Unatoč krizi, EU svoju godišnju financijsku pomoć namjerava povećati za zemlje u svojem susjedstvu sa sadašnjih 1,7 milijardi na dvije milijarde eura. Unija takve in-

vesticije smatra ulaganjem u budućnost. Kod viznih olakšica povjerenik Füle je s jedne strane najavio daljnju legalizaciju putovanja u EU, a s druge pak upozorio na sigurnosne interese članica Unije.

Füle na turneji

Zemlje europskog susjedstva protežu se od Maroka do Azerbajdžana uključujući i palestinska područja, ukupno 15 država. Dosad su mogućnosti europske politike prema susjedima najviše koristili Maroko, Moldavija i Ukrajina. Postoje i zemlje koje se izvlače i zaobilaze mogućnosti suradnje, primjerice Sirija.

Povjerenik Füle najavio je da će posjetiti sve zemlje koje obuhvaća europska politika prema susjedima.

Problem je i u tome što se dio zemalja nalazi i u Europskoj uniji za Mediteran, osnovanoj 2008. pod francuskim predsjedništvom EU. Pritom je najveći problem sukob na Bliskom istoku, koji je često predstavljao problem za održavanje konferencija. "Ideja Unije za Mediteran nije stvaranje foruma za političke diskusije ili platforma za rješavanje sukoba na Bliskom istoku", upozorio je Füle.

Problema u europskom susjedstvu ima i na istoku. Osobito problematičan partner, odnosno zemlja koja (još) nije partner, jest Bjelorusija. U toj zemlji s autoritarnim režimom izmjenjuju se faze nade i pogoršanja. Europska je unija ponudila Rusiji politiku prema susjedima, no Mo-

skva to zasad nije prihvatila i taj projekt promatra s dozom sumnje. Povjerenik Füle naglasio je stajalište EU da politikom prema susjedima Bruxelles ne provodi na svojem istočnom rubu politiku ekspanzije na štetu Rusije. "U toj regiji ne želimo konkurenciju između Rusije i EU. Naprotiv, želimo suradnju."

Premda Rusija ne surađuje u programu europskog susjedstva, EU je i dalje zainteresiran za suradnju s Moskvom u nekim projektima. Vrata ostaju otvorena.

Nije riječ o izboru - ili sve ili ništa. "Kod politike prema susjedstvu riječ je procesu", poručio je Štefan Füle, povjerenik za proširenje i europsku politiku prema susjedstvu.

Alen Legović, Bruxelles

business plus

norijada je gotova, sad valja nešto i raditi

foto matić/cropix

25 > zelena gradnja > portret > lov > EU i susjedi > kolumna business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

PREGLED TJEDNA

Ako je besplatno, zašto ne studirati?

Ante Babić, direktor Business.hr-a

Ovaj su tjedan maturanti završili sa srednjim školovanjem. Kad se želuci ispumpaju, a glave ohlade i svedu natrag na pravu veličinu, ostaje promišljanje budućnosti: na fakultet, raditi, ili nešto treće?

Mislim da maturante, a još više njihove roditelje, brine neizvjesnost njihove budućnosti.

Naime, u situaciji u kojoj je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih (do 25 godina) gotovo tri puta veća od ukupne stope nezaposlenosti, dok je u zemljama Europe (EU27) ta stopa samo dva puta veća, izvjesnost posla sa završenom srednjom školom i nije velika.

Od ukupna broja 309 tisuća nezaposlenih krajem travnja 2010. godine 62 posto ili 191 tisuća nezaposlenih ima završenu opću ili stručnu srednju školu. Pritom ima viška ekonomskih službenika, vozača teretnog vozila, frizera, automehaničara i elektrotehničara.

Manjka ima čuvara, zidara, recepcionara, zavarivača i službenika za informacije. Kod prodavača, konobara, kuhara, medicinskih sestara, administrativnih službenika velika je fluktuacija.

Zato treba ulagati u daljnje obrazovanje, dok je besplatno.

Završavanjem odgovarajućeg fakulteta može se uvelike smanjiti trajanje nezaposlenosti. Isto se tako i ukupna primanja mogu povećati i više od dva puta sa završenim fakultetom u odnosu na ono što se može dobiti sa srednjom školom.

Pritom se kod onih koji su završili neki dio fakulteta ili više škole traže zastupnici osiguranja, više medicinske sestre, turistički animatori, voditelji poslovnica prodaje, knjižničari, građevinski inženjeri, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, doktori medicine, profesori engleskog jezika, profesori matematike i hrvatskoga jezika, razredni učitelji, učitelji engleskoga jezika, diplomirani građevinski inženjeri i diplomirani strojarski inženjeri.

Viška ima među sljedećim zanimanjima: upravni pravnik, informatičar, ekonomist turizma i ugostiteljstva, građevinski inženjer, ekonomist računovodstva i financija, elektroinženjer, diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist za financije, novinar, profesor hrvatskoga jezika, diplomirani ekonomist menadžmenta, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, diplomirani inženjer elektrotehnike, voditelj nabave i prodaje, diplomirani ekonomist za marketing.

Velika je fluktuacija kod ekonomista (računovodstvo i fi-

nancije, menadžment, marketing, turizam i ugostiteljstvo), komercijalista, odgojitelja predškolske djece, učitelja razredne nastave, profesora hrvatskog jezika, pravnika, te građevinskih inženjera.

Porazni brojevi za viškove, kao i manjkove, te veliku fluktuaciju unutar istog zanimanja upućuju na to da je našem visokom obrazovanju potrebna temeljita reforma. I to reforma koja bi ojačala glas privrede u formiranju kurikuluma. Iako na nekim fakultetima ima sudjelovanja pojedinih tvrtki u financiranju i kreiranju određenih programa, to je prije iznimka nego pravilo (Siemens i FER, Končar i FER,...).

Prema svim anketama poduzetnika, očito je da im ne odgovara profil ljudi koji završavaju fakultete i da imaju velike troškove prilagodbe tih novozavršenih ljudi "za korisnu uporabu". Međutim, rigidnost javnih fakulteta i sveučilišta predstavlja se kao velik problem, a isto tako i autonomnost koja je financirana iz proračuna, a koja u sebi sadrži "glavarinu" i nije u korespondenciji s bilo kakvom mjerom učinkovitosti ili potrebama društva - za takvo što bi država ili društvo trebali imati viziju (npr. koliko pravnika treba u javnom

Ukupna se primanja mogu povećati i više od dva puta sa završenim fakultetom u odnosu na ono što se može dobiti sa srednjom školom sektoru, koliko ekonomista itd.). To bi trebalo biti polazište za definiranje kvota "besplatnog" studiranja na javnim sveučilištima, a onda bi ostatak studirao po školarinama koje bi se trebale definirati.

Iako je privatni obrazovni sektor fleksibilniji u prilagodbi željama tržišta, zasad se drži ubiranja dodatnog prihoda orijentacijom na zanimanja koja imaju najveći trošak prilagodbe za poslodavca (ekonomisti, informatičari,...). No, treba im dati priliku jer tek počinju, a to je i prilika za veći angažman gospodarstva u sufinanciranju i kreiranju za sebe povoljnih kurikuluma i za smanjivanje vremena (i troškova) potrebnih da od diplomca naprave korisna zaposlenika uz pomoć visokog školstva.

investor 26 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

Business tv Kapital Network, Petak 21. 5.

20:00 20:15 21:00

22:00

23:45

VIJESTI KN INTERVJU MINGORP - nacionalno savjetovanje Šibenik, svečanost dodjele nagrade Izravni prijenos MOJ ŽIVOT BEZ MENE Igrani film MINGORP - nacionalno savjetovanje Šibenik Snimka svečanog otvorenja

Kapital Network, Subota 22. 5.

19:30

20:00 20:15 20:30 21:00

22:30

00:10

MINGORP - Nacionalno savjetovanje Šibenik Snimka svečanog otvorenja PREGLED TJEDNA GLAM LX, mag.

KN SPECIJAL PARALELNI SVJETOVI ( 12 ), igrani film TEKSAŠKI MASAKR MOTORNOM PILOM ( 18 ), igrani film PARALELNI SVJETOVI ( 12 ), igrani film

Kapital Network, Nedjelja 23. 5.

19:30 20:00 20:15 20:30 21:00

22:35

KN SPECIJAL PREGLED TJEDNA KAPITAL ZNANJA KN SPECIJAL I KORNJAČE LETE ( 12 ) , igrani film 29 PALMI ( 15 ), igrani film

SKUPŠTINA BURZE

ZSE pokriva gubitak iz 2009.

Zagrebačka burza objavila je u četrtak na svojim je stranicama poziv na redovitu glavnu skupštinu 29. lipnja, a na njoj će se, među ostalim, donijeti odluka o pokrivanju gubitka nastalog u 2009. godini.

Zagrebačka je burza u 2009. godini ostvarila dobit prije poreza u iznosu 62.997 kuna, a ona je umanjena za iznos poreza na dobit, tj. porezne imo-

vine, koja je nastala iz nerealiziranih financijskih gubitaka knjiženih u 2008. u iznosu 907.430 kuna. Predlaže se da se neto gubitak razdoblja za 2009. godinu u iznosu 844.433 kune pokrije iz zadržane dobiti iz prijašnjih godina. Na skupštini će biti donesena i odluka o razrješavanju članova Nadzornog odbora za 2009. u sastavu Plinio Cuccurin, Ratko Bajakić, Marijan Palić, Ivan Tadin, Dubravko Štimac, Marijan Cingula, Tonči Lazibat, Domagoj Hruška i Petar Miladin za period od 8.

prosinca 2009. do 31. prosinca 2009., te članovima Nadzornog odbora Zoran Košćaku, Nenadu Pavletiću, Ivanu Sladonji, Marku Lesiću, Tomislavu Kalafatinu, Marinu Hrešiću, Draženku Pavliniću, Ratku Bajakiću te Ljiljani Blažev kojima je mandat prestao 8. prosinca prošle godine. Odlučit će se i o davanju razrješnice članovima Uprave za 2009. godinu. Za revizora u tekućoj godini bit će predložena kuća Ernst&Young i bit će prihvaćen strateški plan poslovanja Burze. B. S.

KSST

Staklenici izgubili 5,3 milijuna kuna Kaštelanski staklenici zabilježili su u prvom kvartalu ove godine 5,3 milijuna kuna gubitka, što je 1,8 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješću kompanije. Ukupni prihodi pali su 49 posto, na 1,9 milijuna kuna, a ukupni su rashodi smanjeni 0,01 posto, na 7,2 milijuna kuna. B. S.

Slab interes spasio Dioki od promatranja SVE PO P.S-u Zagrebačka burza na vrijeme je poslala zahtjev za očitovanjem Upravi Diokija zbog izjave Zdenka Beloševića o mogućem stečaju tvrtke, koju je pak on za burzu demantirao Informacija da Diokiju prijeti stečaj, koja je brzo demantirana u srijedu, nije uzrokovala nikakvu reakciju ulagača na Zagrebačkoj burzi, a da i jest, ZSE bi promptno reagirao kako bi zaštitio interes sudionika na tržištu, što se i dogodilo. Naime, kaže Željko Kardum, glasnogovornik ZSE-a: "Nakon što je uočen članak u novinama, Zagrebačka je burza (prije početka trgovanja u 9.02 sati) poslala upit i zatražila očitovanje Diokija na navode o stečaju. S obzirom na zahtjev Diokiju za očitovanjem o članku iz Večernjeg o mogućem stečaju, čekali smo odgovor kako bismo donijeli odluku treba li društvo svrstati u segment promatranja. U 12.16 sati objavljen je službeni odgovor Diokija.

Budući da se društvo službeno očitovalo kako 'u ovom trenutku nema neposredne opasnosti od stečaja', nismo

Dioki stavili u segment promatranja. Cijelo su vrijeme praćeni svi nalozi u sustavu te nije dolazilo do nikakvih poremećaja ni ikakva trgovanja dionicama Diokija."

Za Hanfu sve u redu

U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kažu da je izdavatelj obvezan objavljivati materijalne činjenice kako bi svi ulagači bili u ravnopravnu položaju glede informacija na kojima temelje svoje odluke o ulaganju, odnosno kako bi trgovanje bilo transparentno.

"Podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja ili otvaranje stečajnog postupka" predviđeno je kao takva informacija, prema članku 2., stavak 3., točka 12. Pravilnika.

Nadalje, prema članku 461. Zakona, izdavatelj može na vlastitu odgovornost odgoditi objavu ako bi

Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, kaže kako bi Burza dionicu Diokija stavila u promatranje da je bilo trgovine Snimio saša ćetković

to narušilo njegove opravdane interese (npr. pregovori u tijeku), što je također detaljnije propisano Pravilnikom. Izdavatelj sam preuzima odgovornost za neobjavljivanje ili pogrešno objavljivanje materijalnih činjenica. Zakonom je također predviđena prekršajna odgovornost ako se utvrdi suprotno.

"Na internetskoj stranici burze moglo se pročitati

da je Dioki objavio informaciju da nema neposredne opasnosti od stečaja. Također napominjemo kako je Zakon, osim Agenciji, dao ovlasti burzi, člankom 330., da može privremeno obustaviti trgovanje u interesu zaštite ulagatelja. Agencija i Zagrebačka burza, u okvirima svojih ovlasti, djeluju u interesu zaštite ulagatelja", zaključuju u Hanfi.

Nikola Sučec

investor 27 > kolumna

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

FAKTORI RASTA CIJENE

Špekulanti, zubari i ljepotice Pri rastu cijena zlata svako bi trebalo uzeti u obzir fundamentalnu osnovu za daljnji rast cijene. Na strani potražnje često je uzrok promjene cijene zlata određen gospodarskim kretanjima. Naime, zlato se koristi u industrijske svrhe pa je promjena cijene dijelom određena i kretanjima u svjetskom gospodarstvu. Zlato se nadalje koristi u proizvodnji nakita, ali i za stomatološke potrebe. Ni jedan od navedenih čimbenika ne bi trebao biti uzrok znatnijeg rasta cijene jer se gospodarstvo oporav-

lja, ali bilježi skroman rast, jer je upotreba zlata u stomatologiji uglavnom konstantna i jer je proizvodnja nakita često određena kupovnom moći. Pad rudarskih zaliha i pad proizvodnje svakako utječu na cijenu zlata, ali bi ti utjecaji trebali biti skromniji.

Mnogo je drugih čimbenika koji utječu na cijenu zlata i kada bismo ih sve pokušali obuhvatiti vjerojatno bismo došli do spoznaje da je cijena zlata i danas nošena špekulativnim utjecajima te da se ne kupuje zato što je podcijenjeno, već u špekulativne svrhe ili radi svojevrsne zaštite od pada vrijednosti druge imovine. Tome bi u prilog mogla ići činjenica da je trošak proizvodnje zlata trostruko niži od njegove trenutačne tržišne cijene.

MARKET INSIGHT

Kriza u eurozoni poskupljuje zlato

Marin Ferić, neovisni financijski analitičar

Cijena zlata dosegnula je vrijednosti od 1249,35 dolara, što mu je najviša cijena u povijesti i može se interpretirati na različite načine. Tako razloge rasta cijene zlata možemo promatrati u kontekstu straha ulagača od pada vrijednosti druge imovine, misleći pritom na dionice, obveznice i druge financije instrumente, ali i nesigurnosti štediša kada je riječ o bankarskom sektoru i njihovim depozitima.

Nadalje, razloge možemo tražiti u segmentu nesigurnosti investitora u vezi s inflacijom i budućim negativnim utjecajima inflacije na njihovu imovinu. Naime, plan kojim se pokušavaju spasiti posrnule članice eurozone jedan je od razloga mogućeg pojavljivanja inflacije. Agresivna monetarna i fiskalna politika koja se danas provodi poznat je uzrok inflatornih kretanja.

Iako je kratkoročno gledajući na nekim tržištima inflacija malo vjerojatan scenarij, ona u Kini ima velik utjecaj na cijenu zlata. Kineska je potražnja za zlatom nakon Indije najveća u svjetskim razmjerima. Obratimo li pozornost na potrošnju zlata po stanovniku i svjetske prosjeke, mogu se otkriti veliki budući utjecaji na formiranje cijene zlata. Također je uočljivo da Kinezi kupuju zlato iz investicijskih potreba, što se jasno vidi po čistoći zlata koje kupuju jer ono nije upotrebljivo za izradu nakita.

Dakle, pojavljivanje inflatornih utjecaja neupitno je na dulji rok, a njezino nepojavljivanje na kratki rok utjecalo bi na korekciju cijena zlata.

Uzimajući u obzir sve trenutačnoečimbenike, smatram kako je realnije zaključiti da je razlog rastu cijene zlata prije svega volatilno kretanje i nesigurnost kad je riječ o posljedicama fiskalnih problema eurozone. Rast vrijednosti dolara u skladu s rastom

Investitori koji kupuju zlato kako bi se zaštitili od pada vrijednosti eura i imovine poput dionica mogli bi se naći u neobranom grožđu ako novac rezerviran za spašavanje članica eurozone na kraju ne bude potrošen vrijednosti zlata često može upućivati na bijeg investitora u sigurniju i manje volatilniju imovinu.

Svakako bi trebalo biti oprezan kada je u pitanju kupnja zlata jer nije sigurno da će se novac plasiran kao potencijalna pomoć članicama eurozone iskoristiti, tj. hoće li uopće biti upotrijebljen kao pomoć članicama koje muče fiskalni problemi. U tom bi slučaju splasnula zabrinutost zbog financijskih opterećenja. Euro bi bio spašen, a samim time splasnule bi

brige o inflatornim utjecajima kao i o pojavljivanju recesije s dvostrukim dnom.

Cijenu zlata često određuju prosudbe tehničkih analitičara. Trenutačna tehnička slika jasno upućuje na to da je cijena zlata, nakon što je premašila povijesno najvišu cijenu i pala ispod spomenute razine, u njoj našla i bitan otpor. Testirajući navedenu razinu, cijena zlata gubi svoj momentum, što pojedini trgovci definiraju kao kratkoročni prodajni signal.

investor 28-29

+ Nakon što su dan prije bankarske dionice znatno potonule, u četvrtak je njihov rast predvodilo izdanje Erste&Steiermärkische banke čija je cijena skočila za petinu vrijednosti. Velik rast cijene povezuje se s namjerom većinskog vlasnika da istisne male dioničare. Cijena joj je na kraju trgovanja iznosila 431,05 kuna. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Najlikvidnija dionica na Zagrebačkoj burzi tijekom ovoga je tjedna uglavnom padala, a u četvrtak joj je cijena potonula na ovogodišnji minimum od 266,60 kuna.

Hrvatske telekomunikacije i dalje su prometom na prvom mjestu, a tom je dionicom u četvrtak trgovano u ukupnoj vrijednosti 6,8 milijuna kuna.

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Končar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla, Adris grupa Zagrebačka banka Atlantska plovidba d.d.

Petrokemija Dalekovod Institut IGH Ina-industrija nafte d.d.

Podravka prehrambena industrija, d.d.

Erste&Steiermärkische banka Adris grupa Ingra Uljanik plovidba Jadroplov d.d.

Ledo SN holding Luka ploče Končar Jadranski naftovod Viadukt Konzum Liburnia riviera hoteli Slatinska banka Tehnika Jadranska banka Đuro Đaković holding Tisak Jadransko osiguranje Metalska industrija Varaždin Luka Rijeka Maistra Dom holding AD plastik Belje Banka splitsko-dalmatinska Atlantic grupa Badel 1862 HTP Korčula Končar IPK Kandit Belišće Čakovečki mlinovi HUP - Zagreb Fima validus Hidroelektra niskogradnja Auto Hrvatska Adriatic Croatia International Club d. d.

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Solaris Kraš, prehrambena industrija Industrogradnja d.d HG Spot Božjakovina Đakovština Lošinjska plovidba Tankerska plovidba Valamar grupa Končar - električni aparati Magma d.d.

Proficio Karlovačka banka Privredna banka Zagreb Riviera poreč Fima proprius d.d.

Vupik Arenaturis Istraturist Umag d. d.

Zvečevo, prehrambena industrija Finvest Corp DIOKI d.d Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Slavonski zatvoreni investicijski fond Laguna Novigrad Sunčani Hvar

Najniža

Najviša

Zadnja

266.00 470.00 1,445.00 268.11 217.61 961.50 127.01 347.01 2,510.00 1,726.00 320.14 431.04 320.00 34.10 607.10 164.00 6,350.00 199.00 1,761.01 2,103.01 2,720.00 288.50 160.00 2,579.00 107.00 1,281.00 2,900.00 34.00 225.00 3,150.00 3,100.00 180.04 71.00 37.00 90.01 76.30 148.00 691.01 72.00 90.19 2,320.00 230.00 480.00 3,500.00 1,497.00 18.20 196.00 412.11 3,157.50 20.10 239.00 351.03 400.00 24.90 115.25 11.00 149.90 1,500.00 31.13 755.00 60.00 14.01 67.10 565.00 164.99 23.10 98.25 64.97 384.99 120.00 94.04 95.00 22.98 30.00 10.00 31.89

270.00 477.00 1,465.00 273.00 230.10 975.01 135.49 356.00 2,539.99 1,750.00 321.02 440.00 330.00 34.67 619.77 166.40 6,415.01 201.15 1,799.00 2,103.01 2,765.00 299.47 166.00 2,699.98 107.28 1,300.00 3,100.00 35.00 237.93 3,150.00 3,100.00 195.00 71.61 37.00 90.14 77.54 148.50 699.00 72.60 100.00 2,450.00 250.74 480.00 3,500.00 1,497.90 19.00 200.00 439.00 3,157.50 21.79 239.00 352.01 408.99 25.69 115.25 12.00 149.90 1,510.00 31.13 755.00 60.51 15.09 68.00 565.00 165.00 23.10 98.26 64.97 384.99 120.00 94.04 95.00 22.98 30.00 10.00 31.89

266.60 470.00 1,445.00 268.11 220.00 961.50 135.49 347.01 2,530.00 1,727.78 321.00 431.05 320.00 34.12 610.00 166.40 6,350.00 200.00 1,775.01 2,103.01 2,720.00 290.00 160.00 2,579.00 107.00 1,299.00 2,900.00 35.00 225.00 3,150.00 3,100.00 183.00 71.00 37.00 90.02 76.32 148.50 691.01 72.00 95.00 2,320.01 230.00 480.00 3,500.00 1,497.00 18.20 200.00 439.00 3,157.50 21.79 239.00 351.60 408.99 24.90 115.25 12.00 149.90 1,500.00 31.13 755.00 60.51 14.01 67.10 565.00 165.00 23.10 98.25 64.97 384.99 120.00 94.04 95.00 22.98 30.00 10.00 31.89

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 24.229.662,71 Kn Promjene Količina Promet Cijene -1.26% -1.05% -1.03% -3.17% -2.65% -1.89% 4.22% -0.86% -0.78% -1.27% -1.23% 21.42% -3.03% -2.12% 0.00% -0.45% -1.01% -2.17% -1.82% 0.14% 0.74% -3.16% -3.03% -0.04% -0.17% 0.31% -3.32% 0.00% -0.56% -5.97% 1.67% -6.63% -0.85% 0.03% -0.13% -0.90% 0.34% -1.71% -2.70% 6.72% -5.31% 0.38% 0.00% 0.00% -0.06% -1.62% 0.00% 1.62% 8.13% 1.40% -0.21% -0.12% -2.16% -0.56% -6.14% -2.20% -0.07% 0.00% 0.42% -2.58% 0.85% -1.13% -1.32% 0.71% 0.00% -3.67% -10.68% 4.45% 0.00% 0.00% -5.96% -4.04% -8.04% 0.67% 0.00% 5.88%

25,516 9,355 956 4,901 5,080 1,114 7,793 2,676 254 337 1,787 844 939 8,370 387 1,417 36 1,051 104 75 54 462 750 38 921 73 31 2,507 376 25 23 365 930 1,478 600 629 320 65 619 423 17 149 73 10 20 1,602 121 54 7 1,002 73 42 30 474 100 973 71 7 242 9 100 412 80 9 30 200 47 65 10 32 32 31 70 50 10 1

6,836,452.42 4,414,411.70 1,398,224.38 1,327,892.17 1,137,353.53 1,078,586.55 1,046,927.98 935,605.14 641,114.81 585,931.30 573,332.95 365,316.52 302,410.00 287,224.84 236,478.19 233,816.52 230,133.19 210,219.38 184,456.21 157,725.75 148,815.00 134,205.56 120,804.23 99,675.02 98,614.56 94,175.78 90,538.20 86,361.65 85,484.55 78,750.00 71,300.00 68,770.86 66,417.26 54,686.00 54,052.69 48,420.01 47,385.00 45,203.69 44,762.83 40,527.37 39,840.15 35,511.48 35,040.00 35,000.00 29,949.00 29,705.64 24,000.73 23,383.32 22,102.50 20,143.58 17,447.00 14,760.04 12,044.95 11,967.62 11,525.00 11,432.28 10,642.90 10,510.00 7,533.46 6,795.00 6,010.20 5,976.44 5,396.80 5,085.00 4,949.97 4,620.00 4,618.14 4,223.05 3,849.90 3,840.00 3,009.28 2,945.00 1,608.60 1,500.00 100.00 31.89

Trž. kap. (mil kn) 21,831.48 1,208.90 1,924.23 1,818.89 14,090.65 1,341.79 452.69 795.98 401.21 17,277.80 1,739.82 7,321.03 3,077.09 255.90 353.80 272.34 1,398.08 544.00 395.14 64.59 2,020.54 132.48 3,632.46 780.51 98.33 246.11 346.91 113.30 536.98 393.75 46.56 1,094.43 777.05 276.29 378.05 627.01 70.04 1,706.79 54.15 40.51 225.26 164.47 558.87 367.50 705.65 49.17 124.78 290.51 350.67 41.85 147.63 482.97 185.03 8.22 23.62 12.64 99.30 939.58 195.98 29.61 294.94 54.82 89.86 10,777.24 602.83 46.27 147.91 141.80 1,799.83 36.94 58.09 384.00 7.70 100.39 155.96 233.15

CROBEX: -1,33% 365 dana Najniža Najviša 211.10 312.00 1,112.01 192.00 170.00 888.01 100.00 312.00 2,300.17 1,249.99 220.00 300.00 228.50 34.10 507.60 142.00 3,500.00 55.95 1,017.07 1,266.00 1,700.00 260.03 101.00 1,300.03 93.60 1,281.00 2,006.00 32.57 207.08 2,100.00 2,211.02 159.00 61.00 36.02 38.00 70.00 147.00 489.00 70.00 72.61 1,330.02 190.00 290.00 2,107.10 1,220.00 13.00 196.00 350.00 2,669.00 20.00 160.00 250.05 370.00 21.07 110.00 6.01 130.00 1,410.02 23.01 559.50 48.11 13.26 67.10 485.00 100.00 22.00 54.00 40.00 270.00 87.56 94.04 95.00 15.17 29.00 9.50 25.20

332.84 517.00 1,777.00 318.99 310.00 1,375.00 192.99 494.98 4,569.99 1,940.00 400.00 440.00 373.00 75.00 989.00 252.00 7,679.00 212.70 2,093.00 2,117.88 3,750.00 498.99 185.00 2,890.00 135.50 2,769.99 3,100.00 70.00 369.00 3,400.00 3,100.00 309.00 88.00 54.00 109.30 114.98 190.00 760.00 180.00 185.00 2,450.00 345.00 580.00 3,799.21 1,940.00 37.00 439.89 630.00 3,896.00 49.75 251.00 390.00 658.99 140.00 200.00 47.01 225.00 2,499.00 37.90 900.00 81.00 27.77 106.80 715.00 200.00 48.75 230.00 90.09 410.00 144.00 187.00 194.97 87.99 45.00 13.08 46.97

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR MELR ZVTG PETG TLSG SALR RS26 SAVA LKPG NF1N RS53 SOS2E AELG GRVG

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL TELEKOM SLOVENIJE SALUS REPUBLIKA SLOVENIJA 26. IZDAJA SAVA LUKA KOPER NFD 1 DELNIŠKI INVESTICIJSKI SKLAD REPUBLIKA SLOVENIJA 53. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUŽBA 2.IZDAJA AERODROM LJUBLJANA GORENJE

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C NOVB-R-A NOVB-R-E RSDS-O-B RFUM-R-A TLKM-R-A MRDN-R-A HETR-R-A RSRS-O-B JHKP-R-A OPBD-PO1

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna RAFINERIJA ULJA AD MODRIČA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA MERIDIAN AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBIŠNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE OPŠTINA BROD - public offering of bonds

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC UMISRK2A FBIHKB FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1C BHTSR FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA C UNIS DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAŽIVANJA SER. C BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2014 A2015 A2016 A2013 A2012 A2011 AGBN ENHL ZVDZ NKOL OKTS DINNPB BBMN ALFA

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Zavod za zavarivanje a.d. Beograd Novi kolektiv a.d. Beograd 1. oktobar a.d. Sombor DIN Fabrika duvana a.d. Niš BB MInaqua a.d. Novi Sad Alfa plam a.d. Vranje

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN09 GRNT SBT RMDEN08 TEL MPT STIL REPL RZLE

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo REPLEK SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

+

Oznaka

Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

65,25 11,10 155,00 20,00 270,00 103,00 450,00 103,00 169,90 18,56 0,89 105,00 105,81 26,40 13,05

Najviša

66,30 11,50 160,00 20,70 285,00 106,00 450,00 103,00 170,10 19,23 0,89 105,00 106,15 27,00 13,30

Zadnja Prosječna Promjena Količina

65,97 11,48 159,84 20,54 272,24 103,67 450,00 103,00 170,00 19,07 0,89 105,00 106,10 26,40 13,06

Promet

valuta: EUR - euro 65,54 11,41 157,14 20,40 275,33 104,47 450,00 103,00 170,00 18,90 0,89 105,00 39,83 26,44 13,10

0,89 % 2,96 % 3,06 % 2,70 % -2,90 % -2,22 % 2,27 % -0,39 % -1,33 % -0,73 % -2,40 % 0,00 % 0,09 % -0,98 % -0,31 %

21846 1.431.775,80 21379 243.910,02 1413 222.045,20 5595 114.142,80 306 84.250,20 783 81.802,20 76 34.200,00 322 33.166,00 191 32.470,10 1286 24.303,21 26700 23.784,87 191 20.055,00 486 19.359,92 698 18.458,80 946 12.389,70

valuta: BAM - konvertabilna marka 30,00 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

30,50 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

30,46 1.200,00 1,20 87,00 0,14 1,40 1,00 0,32 30,50 3,17 100,00

0,30 1.200,00 1,20 0,78 0,14 1,40 1,00 0,32 0,30 3,17 100,00

0,00 % 146800 0,00 % 20 0,00 % 17372 0,00 % 10000 0,00 % 55000 0,00 % 5000 0,00 % 5000 0,00 % 15345 0,00 % 13513 0,00 % 1200 0,00 % 28

44.154,37 24.000,00 20.846,40 7.830,00 7.690,00 7.000,00 5.000,00 4.918,65 4.121,47 3.804,00 2.800,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 84,72 5,40 95,31 27,51 24,66 23,00 21,33 24,65 21,30 92,50

2.980,00 85,46 82,29 79,10 88,76 92,33 96,04 8.305,00 811,00 7.200,00 4.978,00 1.109,00 2.510,00 6.600,00 9.300,00

2.960,00 4.155,00 77,30 690,00 2.600,00 80,00 500,00 28.500,00 199,00 41.000,00 160,00

85,00 5,40 95,31 27,52 25,01 23,00 21,46 24,65 21,30 92,51

3.020,00 85,55 82,29 79,11 88,79 92,34 96,05 8.796,00 860,00 7.200,00 4.978,00 1.109,00 2.601,00 6.600,00 9.302,00

85,00 5,40 95,31 27,52 25,01 23,00 21,46 24,65 21,30 92,50

84,90 5,40 95,31 27,51 24,76 23,00 21,36 24,65 21,30 92,49

0,47 % 12496 1.060.856,88 0,00 % 116200 627.480,00 -0,09 % 3645 347.404,95 -1,01 % 3672 101.027,52 0,04 % 3203 79.310,67 0,00 % 2815 64.745,00 -2,45 % 2828 60.407,25 -1,40 % 828 20.410,20 1,43 % 300 6.390,00 -0,54 % 59 5.457,75

valuta: RSD - srpski dinar 3.000,00 85,48 82,29 79,10 88,77 92,34 96,05 8.368,00 842,00 7.200,00 4.978,00 1.109,00 2.520,00 6.600,00 9.300,00

2.999,83 0,03 % 85,48 -0,07 % 82,29 -0,05 % 79,10 -0,20 % 88,77 -0,09 % 92,34 0,02 % 96,05 0,02 % 8.367,87 -1,33 % 841,92 -1,86 % 7.200,00 0,00 % 4.978,00 -12,00 % 1.109,00 0,00 % 2.520,12 -4,18 % 6.600,00 1,54 % 9.300,07 -0,45 %

1852 20320 18796 18976 16285 14803 11783 133 1215 75 100 290 126 45 28

5.555.691,00 1.736.905,87 1.546.722,84 1.501.011,06 1.445.563,91 1.366.870,99 1.131.739,32 1.112.927,00 1.022.938,00 540.000,00 497.800,00 321.610,00 317.535,00 297.000,00 260.402,00

valuta: MKD - makedonski denar

2.980,00 2.977,17 2.977,17 0,03 % 4.180,00 4.166,99 4.166,99 -0,10 % 77,50 77,45 47,63 -0,06 % 690,00 690,00 690,00 0,00 % 2.672,00 2.639,81 2.639,81 -1,31 % 81,40 81,20 49,94 0,25 % 500,00 500,00 500,00 0,00 % 29.000,00 28.845,00 28.845,00 1,50 % 205,00 200,44 200,44 0,50 % 41.000,00 41.000,00 41.000,00 2,49 % 162,00 161,00 161,00 1,90 %

2419 7.201.768,00 534 2.225.170,00 24971 1.189.464,13 922 636.180,00 237 625.636,00 7802 389.631,71 660 330.000,00 10 288.450,00 1148 230.100,00 4 164.000,00 800 128.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Energopetrol Sarajevo Mercator Nova kreditna b. Maribor Makpetrol Skopje BH Telecom Sarajevo

+5,67% +3,06% +2,96% +1,50% +1,43%

Krka

Fabrika duvana Niš Toplifikacija Skopje Petrol Sava Gorenje

+

Powered by

business.hr

-4,18% -2,99% -2,90% -1,33% -0,31%

Telekom Slovenije

+0,89 -2,22 Jedina koja je u četvrtak u Ljubljani premašila milijun eura prometa bila je dionica Krke kojom se trgovalo u vrijednosti 1,4 milijuna eura, a cijena dionica rasla je 0,89 posto te je zadnja zbilježena iznosila 65,97 eura. Slovenski je tisak u četvrtak prenio informaciju da su analitičari Jeffriesa snizili ciljanu cijenu dionice Krke na 64 eura, dva eura ispod travanjske cijene, no da svejedno preporučuju držanje dionice.

Cijena dionice slovenskog teleoperatera pala je u četvrtak 2,22 posto nakon što je kompanija u svom kvartalnom financijskom izvješću objavila da je zabilježila 600 tisuća eura gubitka, dok je u istom razdoblju godinu prije poslovala sa 14 milijuna eura dobitka. U kompaniji su loše rezultate pripisali lošem poslovanju makedonskog odjela koji je izgubio 5,3 milijuna eura. Dionicom se u četvrtak trgovalo u vrijednosti 81.802 eura.

REGIONALNI indeksi BIRS 0,00% 892,32 +0,12% 899,27

LJSEX 0,00% -0,16% FIRS 3.653,77 1.526,03 Belex15 MBI10 -0,21% 2.469,70 +0,06% 681,28 Belexline -3,14% -0,16% MOSTE 1.311,40 496,65 SASX10 NEX20 -0,63% 952,42 +0,07% 13.984,71 Europski indeksi FTSE100 WIG20 -2,14% 2.287,07 -2,95% 5.853,03 DAX BUX -2,34% 21.806,72 -3,49% 5.853,03 CAC40 ATX -3,27% 2.384,46 -2,77% 3.411,45

MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -3,98% četvrtak 20. svibnja 2010.

1,268.39 SBITOP

američki indeksi DJIA

-0,63% S&P500 -0,51% 10.444,37 1.115,05 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,82% srijedu 19. svibnja 2010.

2.298,37

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Powered by

+

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Blue Chip

88,0798

23,82

PBZ I-Stock

59,7300

22,93

HPB WAV DJE

86,6095

22,05

ZB trend

128,5300

21,22

NFD BRIC

27,4953

20,30

ST Global Equity

50,3636

-19,06

FIMA Equity

86,2251

-14,33

Erste Total East

32,9300

-12,93

KD Victoria

14,8971

-10,46

C-Zenit

54,4705

-6,76

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

144,8000

22,26

Raiffeisen Balanced

153,7500

16,58

HPB Global

106,8181

16,09

OTP uravnoteženi

112,9283

13,98

9,8457

10,42

ICF Balanced

124,9182

-22,29

ST Balanced

185,0926

-13,93

HPB Dynamic

51,0429

-12,56

ST Aggressive

67,8836

-12,05

Aureus Balanced

78,3388

-6,99

HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

169,2500

14,58

ZB bond

159,1500

14,11

OTP euro obveznički

125,5063

12,69

Capital One

154,3400

8,64

PBZ Bond fond

126,6500

8,19

HI-conservative

11,1531

3,70

Select Eurobond

13,0722

4,17

Erste Bond

126,2500

4,46

ICF Fixed Income

136,9682

6,31

HPB Obveznički

122,2557

7,00

FIMA Equity Platinum JIE AC G Dynamic EM VB CROBEX10 HPB Dionički NFD Nova Europa Erste Total East Poba Ico Equity OTP indeksni KD Victoria Prospectus JIE ST Global Equity Raiffeisen HR dionice KD Energija Raiffeisen C. Europe Erste Adriatic Equity A1 PBZ Equity fond Platinum Blue Chip Ilirika JIE Select Europe HI-growth ZB aktiv ZB trend HPB Titan OTP meridian 20 Aureus Equity MP-Global HR VB High Equity HPB WAV DJE

Valuta

kn kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € € kn kn € € € € kn € € € kn kn kn €

Vrijednost

86,2251 71,3115 11,0122 98,2352 90,6831 123,7455 32,9300 5667,7800 40,5037 14,8971 60,8969 50,3636 72,9100 9,6785 64,2700 91,3800 83,5500 82,9100 88,0798 166,9265 10,5294 8,2312 98,7500 128,5300 70,8279 85,9922 97,1196 294,7513 47,6390 86,6095

Prom. %

1,06 0,00 -0,06 -0,17 -0,23 -0,32 -0,39 -0,40 -0,41 -0,44 -0,45 -0,48 -0,52 -0,52 -0,68 -0,77 -0,77 -0,86 -1,00 -1,02 -1,16 -1,17 -1,28 -1,33 -1,35 -1,37 -1,46 -1,54 -1,59 -1,60

3 mj. %

-1,76 3,35 3,71 -3,68 -0,98 1,89 -3,46 -4,80 -4,90 -5,11 -6,18 -1,81 -1,77 N/A -5,39 -4,00 -3,92 -3,58 10,76 -1,43 -1,66 -2,40 2,05 3,50 2,85 -3,90 1,82 5,76 -7,22 3,27

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,55 4,33 7,99 N/A -4,07 0,57 -8,12 -3,76 -2,22 -6,94 -7,77 -9,61 -0,69 N/A -5,08 -2,92 -5,01 -3,45 16,72 -3,43 0,73 0,12 0,20 9,87 4,51 -4,25 -2,27 6,56 -6,59 8,34

-14,33 10,62 6,05 N/A 17,59 10,58 -12,93 5,85 7,39 -10,46 4,34 -19,06 15,99 N/A 10,13 2,34 9,10 7,63 23,82 5,58 11,00 9,41 13,30 21,22 17,42 19,13 3,00 13,79 3,96 22,05

-2,45 -11,93 8,31 N/A -2,09 14,87 -34,42 -18,27 -31,39 3,68 -13,96 -6,91 -17,07 N/A -8,33 -1,94 -8,59 -3,91 -5,21 9,65 0,58 -2,34 -0,32 3,38 -11,49 -7,07 -0,65 -14,29 -24,55 -5,17

-4,69 0,61 6,95 -1,76 0,16 2,03 -3,23 -1,88 3,34 -2,20 -3,80 -6,23 5,16 -3,21 -1,09 0,62 -0,46 0,34 11,12 1,68 2,86 -1,43 1,58 5,64 2,14 -0,71 -1,00 4,50 -4,80 5,34

Imovina

31,254 5,001 12,613 7,597 43,172 9,113 53,462 6,182 136,343 69,342 27,815 20,715 19,537 5,617 262,972 239,420 25,384 479,087 6,911 107,715 26,809 74,292 554,678 181,687 11,473 20,852 73,728 4,422 13,925 13,689

Starost

Datum

5,97 2,66 1,21 0,33 4,62 1,54 2,63 2,81 2,39 11,03 3,30 9,57 1,69 0,22 5,08 4,61 2,00 4,70 2,38 5,56 8,92 8,23 3,90 7,56 2,82 2,06 4,47 1,98 2,63 2,71

19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi Raiffeisen Prestige ST Balanced AC G Balanced EM HPB Dynamic HPB Global Agram Trust ICF Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced PBZ Global fond KD Balanced C-Premium Erste Balanced HI-balanced ST Aggressive Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi ZB global Aureus Balanced

€ kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € € kn € kn € kn

103,9400 185,0926 11,0200 51,0429 106,5152 70,2106 124,9182 108,1184 153,0600 102,0500 8,0717 5,7957 118,9100 9,7789 67,8836 144,8706 111,7945 143,2400 78,3388

-0,04 -0,09 -0,13 -0,17 -0,28 -0,32 -0,38 -0,39 -0,45 -0,48 -0,55 -0,63 -0,66 -0,68 -0,71 -0,95 -1,00 -1,08 -1,29

N/A -1,88 3,64 -1,18 0,43 -3,01 -5,18 2,77 0,28 -1,32 -1,96 -3,43 -1,12 -1,10 -0,09 -1,18 -3,01 2,40 -3,85

N/A -7,01 7,81 -9,92 -2,81 -5,35 -12,07 3,56 3,67 -1,18 -1,58 -2,95 1,87 2,52 -8,03 -0,31 -3,12 3,24 -6,56

N/A -13,93 5,86 -12,56 14,67 2,86 -22,29 7,99 14,94 8,25 5,75 -2,88 1,55 9,16 -12,05 6,46 11,65 18,35 -6,99

N/A 8,73 8,36 -16,51 1,37 -1,66 3,15 7,95 5,66 5,25 -4,82 -15,26 -0,41 -0,27 -7,98 8,96 2,55 4,13 -6,16

3,94 -3,82 6,92 -7,06 0,00 0,86 -2,66 3,04 4,21 1,59 -2,20 -1,77 2,97 -0,09 -4,46 1,29 -2,06 4,47 -2,61

52,972 16,363 13,148 23,458 127,254 13,480 13,874 6,998 349,787 329,338 13,045 14,025 116,208 67,777 5,212 48,046 43,793 787,929 15,870

0,20 7,36 1,21 3,73 4,62 1,86 8,05 1,02 7,73 8,68 4,34 3,30 9,33 8,23 4,66 4,32 4,43 8,88 3,84

19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010

Erste Bond Select Eurobond HI-conservative ICF Fixed Income Capital One HPB Obveznički PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički ZB bond

€ € € € kn € € € € €

126,2500 13,0722 11,1531 136,9682 154,3400 122,2557 126,6500 169,2500 125,5063 159,1500

0,04 0,02 0,02 0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,06 -0,15 -0,27

2,73 0,55 2,75 1,82 2,15 1,91 3,19 3,18 1,64 3,95

6,33 1,96 4,18 3,41 5,34 2,67 4,41 6,09 3,69 5,48

4,46 4,17 3,70 6,31 8,64 7,00 8,19 14,58 12,69 14,11

4,31 3,27 1,34 3,88 8,11 4,44 4,58 6,81 5,27 5,37

5,44 1,51 3,82 2,31 3,95 2,38 5,23 5,20 2,59 4,77

103,468 1,563 6,038 86,983 12,724 46,542 91,608 292,026 9,880 173,598

6,96 8,32 8,23 8,27 5,56 4,62 7,19 7,98 4,43 8,88

19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010 19.05.2010

PBZ Dollar fond ICF Money Market PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Select Novčani HI-cash

$ kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn

123,5500 138,6195 130,6400 160,5843 138,2255 123,4500 141,9300 135,8000 132,7873 129,8106 120,6043 114,8292 11,1205 10,4756 106,5521 100,7403 103,4700 135,7218 136,5687

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,98 0,99 0,82 0,46 0,83 1,06 0,90 0,93 0,80 0,99 0,56 0,77 0,99 0,89 1,08 -0,45 1,26 0,23 0,68

2,03 8,52 2,09 1,58 1,59 2,36 2,42 2,04 2,20 2,84 1,60 1,78 2,12 2,02 2,30 -0,18 2,58 0,75 1,15

3,29 6,82 6,28 5,64 3,67 4,99 7,22 5,55 5,41 6,83 4,63 5,44 5,25 N/A 6,39 N/A N/A 4,13 4,27

4,23 4,38 6,55 4,94 3,35 4,47 4,96 4,49 4,55 5,81 4,35 5,61 6,69 N/A 6,43 N/A N/A 4,47 4,80

1,70 1,60 1,39 0,95 1,24 1,75 1,72 1,49 1,62 1,96 1,20 1,29 1,57 1,49 1,57 -0,47 1,94 0,49 0,96

33,202 108,814 996,613 2440,566 89,829 249,902 1181,953 606,629 38,782 244,698 74,710 156,103 64,084 39,000 126,036 5,468 366,575 8,849 101,930

5,10 7,62 11,14 9,82 9,82 7,82 7,23 6,96 6,38 4,62 4,40 2,54 1,64 0,96 1,02 0,80 0,65 6,98 6,65

18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010 18.05.2010

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

+

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

regija

Beograd opet jedini u plusu Tri su od četiri regijska indeksa dan završila u plusu slovenski SBITOP rastao je 0,12 posto, sarajevski SASX 10 0,07, a makedonski je MBI 10 nastavio pozitivan trend i u četvrtak zabilježio rast vrijednosti 0,06 posto.

Najviše se u Ljubljani trgovalo dionicom Krke koja je ostvarila 1,4 milijuna eura prometa, a slijedile su dioni-

business.hr Petak 21/5/2010 Subota 22/5/2010

ce Nove kreditne banke Maribor te Mercatora s prometom u iznosu 243.910 i 222.045 eura. S obzirom na to da se na Banjalučkoj burzi zbog održavanja 5. međunarodne konferencije Burze nije trgovalo, beogradski je BELEX 15 bio jedini indeks u minusu, i to 0,21 posto. Dionice dviju banaka zauzela su prva dva mjesta na popisu najlikvidnijih - AIK banka Niš bila je prva sa 5,5 milijuna dinara prometa, a dionica Agrobanke druga s pet puta manjim prometom. B. S.

BEZ PANIKE

Jelašića ne zabrinjava pad dinara

Narodna banka Srbije u posljednjih je nekoliko dana intervenirala sa 140 milijuna eura na deviznom tržištu kako bi obranila tečaj dinara. Tečaj je stigao do 101 dinara za euro, a Radovan Jelašić, guverner središnje banke na odlasku, kazao je za B92 da, iako zabrinut zbog novog pada dinara, vjeruje da je

on prolazan. Zabrinut će se, kaže, isključivo ako razina tečaja ugrozi stabilnost cijena.

Kao razloge novog vala slabljenja dinara Jelašić je naveo rekordan pad eura u odnosu na dolar, želju nekih stranih investitora da se povuku i platni deficit od 750 milijuna eura u prvom kvartalu, dvostruko veći od priljeva novca iz inozemstva. Dodao je da bi pad valute mogao utjecati na izostanak stranih investicija, kao i porast plaća i mirovina, što ne bi bilo zasnovano na gospodarskom rastu. A. Pa.

U SVAKOM ZLU NEKO DOBRO

Tečaj eura na 1,15 dolara potaknut će izvoz iz EU Europska dužnička kriza uzrokovat će daljni pad eura u idućih nekoliko godina i nakon što je europska valuta pala na najnižu razinu u posljednje četiri godine, tvrde analitičari UBS-a i BNPa, a prenosi Bloomberg.

Kako tvrde analitičari koje je anketirao Bloomberg, za šesnaest zemalja eurozone to nije tako loša vijest jer bi pad eura u iduće tri do četiri godine mogao pomoći europskim izvoznicima u zemljama kao što je Njemačka, gdje izvoz nado-

knađuje javnu potrošnju i suzdržanost potrošača zabrinutih zbog inflacije.

To bi američki izvoz, koji će se prema Obaminim riječima udvostručiti u idućih pet godina, učinilo manje konkurentnim.

Obama namjerava udjel

izvoza u američkom BDPu udvostručiti i za to koristi jeftini dolar.

"Deprecijacija eura dobra je vijest za regiju jer jačaju ekonomije u ostatku svijeta.

Slabljenje eura znači poticaj gospodarstvu koji će

eurozonu spasiti od potpune recesije", rekao je Charles Wyplosz iz ICMBS-a u Ženevi.

Prema predviđanjima analitičara, vrijednost eura će se do kraja godine kretati između 1,15 i 1,26 dolara.

Biljana Starčić

OGLAS

Novi b2b Prilog od sada i Na kioscima 24. svibnja samo uz business.hr

B2b izdanja namijenjena su najsnažnijim poslovnim sektorima, a donose atraktivne teme o najjačim hrvatskim brendovima, vodećim poslovnim subjektima i društveno odgovornom ponašanju. U novom broju koji izlazi 24. svibnja doznajte sve o ICT-u, novim tehnologijama i energetici te na taj način stanite uz najuspješnije poslovne ljude koji su nam već ukazali svoje povjerenje.

Odjel prodaje oglasnog prostora: Tel: 01 555 1 587, fax: 01 555 1 544, email: oglasi@business.hr, web: www.business.hr

SVE PO PRAVILIMA

U SVAKOM ZLU...

Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, kaže kako bi Burza dionicu Diokija stavila u promatranje da je bilo trgovine 26

Pad eura u iduće tri do četiri godine mogao bi pomoći europskim izvoznicima u zemljama kao što je Njemačka, gdje izvoz nadoknađuje javnu potrošnju i suzdržanost potrošača zabrinutih zbog inflacije 31

Slab interes ulagača spasio Dioki od promatranja

Dobitnici dana (ZSE) HTP Korčula +6,72 % Petrokemija +4,22 % MIV Varaždin +1,67 % Janaf +0,74 % IPK Kandit +0,38 % 19 Raste

Euro će do kraja godine pasti na 1,15 dolara i potaknuti izvoz

Gubitnici dana (ZSE) Luka Rijeka -6,63 % Jadransko osiguranje -5,97 % Končar D&ST -5,31 % Jadranska banka -3,32 % Adris grupa -3,17 % 47 Pada

10 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom.

1,213.00 1,57% 148,59 0,27%

Sirova nafta 69,87 Prirodni plin 4,25 Zlato 1.224,90 Srebro 19,03 Goveda 97,70

0,30% 3,74% 2,55% 4,30% 0,28%

Erste banka skočila 21 posto!

Najlikvidnije dionica na Zagrebačkoj burzi ovoga je tjedna uglavnom padala, a u četvrtak je cijena potonula na ovogodišnji minimum od 266,60 kuna.

HT i dalje prvi

Hrvatske telekomunikacije i dalje su prometom na prvom mjestu, a tom je dionicom u četvrtak protrgovano u ukupnoj vrijednosti 6,8 milijuna kuna. Cijena joj je pala nemalih 1,26 posto.

Nakon što su dan prije bankarske dionice znatno potonule, u četvrtak je njihov rast predvodilo izdanje Erste&Steiermärkische banke, čija je cijena skočila za golemu petinu vrijednosti (21,42 posto). Veliki rast cijene povezuje se s namjerom većinskog vlasnika

komentar

Golo shortanje

Josip Jagić josip.jagic@business.hr

P

CROBEX PAO Još jedan iznimno slab trgovinski dan gurnuo je Crobex nadomak 2000 bodova, gotovo svi milijunaši završili su u minusu, a ruke su trljali dioničari Erstea Mršav promet i nevelike oscilacije cijena dionica bili su obilježje monotonog trgovanja na Zagrebačkoj burzi u četvrtak, jer ni iz domaćeg gospodarstva ni sa svjetskih burza nema vijesti koje bi ohrabrile ulagače. Crobex je pritom pao 1,33 posto, na 2016,3 boda, dok je Crobex 10 pao čak 1,64 posto, na 1084,19 bodova.

"Tržište nas, s vremena na vrijeme, ugodno iznenadi, bilo povećanom likvidnošću ili snažnijim rastom cijena dionica. No četvrtak nije bio taj dan. Trgovanje je, kao što se očekivalo, bilo letargično, promet mršav, a cijene dionica nisu osjetnije oscilirale", rekla je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

www.business.hr

PETAR RADAKOVIĆ, predsjednik Uprave Erste banke, koja je u četvrtak za petinu povećala svoju tržišnu kapitalizaciju

snimio hrvoje dominić

da istisne male dioničare.

Cijena joj je na kraju trgovanja iznosila 431,05 kuna.

Erste&Steiermärkische banka najavila je i održavanje glavne skupštine 29. lipnja, na kojoj će se predložiti dividenda od 9,03 kune po dionici.

Končar jeftiniji 1%

Osim HT-om, milijunski promet u četvrtak ostvaren je sa još šest dionica.

Na drugoj najlikvidnijoj poziciji našla se dionica Končar Elektroindustrije, koja je uz 4,4 milijuna kuna prometa pala 1,05 posto, na

Hoće li kraj tjedna donijeti novi pad tečaja eura, pratite na...

470 kuna. Ericsson Nikola Tesla također je pao jedan posto, uz 1,3 milijuna kuna prometa.

Zanimljivo je da je Zagrebačka burza u segment promatranja stavila dionicu Ivančice, koja je u četvrtak najavila isplatu dividende u iznosu 20 kuna po dionici.

Dionicama Ivančice zadnji se put trgovalo prije više od godinu dana, a promet tom dionicom od njezina uvrštenja na tržište zabilježen je u samo 12 trgovinskih dana.

Nikola Sučec

oprilična se graja stvorila među vlasnicima hedge fondova i investicijskim bankarima zbog njemačke zabrane financijske prakse tzv. naked short sellinga, prodaje posuđene dionice bez prethodne registracije same posudbe, i pritiska njemačke kancelarke Angele Merkel da bude zabranjena unutar eurozone. Kritičari Merkeličine inicijative pozivaju se na slobodu tržišta, argumentiraju štetnost zabrane time da "naked shortanje" omogućuje tržištu u padu dodatne ispušne ventile i tako ga uravnotežuje, upozoravaju da će institucije koje tu praksu koriste spakirati kofere i otići iz EU na zelenije poljane, da je potez EU protekcionistički i tako dalje.

Pri tome mudro prešućuju kako je praksa naked short sellinga u "bastionu špekulantskog kapitalizma", Sjedinjenim Državama, zabranjena još u prvoj polovici 2007., daleko prije kraha globalnih tržišta kapitala, jer je cijelo vrijeme zaudarala na prijevaru.

nikola.sucec@business.hr

www.business.hr