HBOR NAJAVLJUJE 12
ŽALE SE, A NE PLAĆAJU
U petak nove aukcije za modele A i B
Dioki Ini na dušu stavlja 500 zaposlenih Ina je pokrenula prisilnu naplatu nad Diokijem. Tvrtka Roberta Ježića uzvraća da Ina koristi svoj monopolistički položaj i uništava hrvatske proizvođače ucjenjujući ih preskupim energentima 8
ponedjeljak 24/5/2010
broj 643 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
LOŠE PROLAZNO VRIJEME 4-5 Iako je premijerka Kosor slavodobitno najavila ‘jednokratno podmirenje dospjelih dugova s rokom do 1. lipnja 2010.’, ministar financija Ivan Šuker odlučio je kupiti još malo vremena - iz provedbenog plana izbacio je rok i ubacio ‘kontinuirano praćenje likvidnosti’
Vlada izbrisala 1. lipnja
kao datum vraćanja duga ‘Odredite pravila igre i poštujte ih’ Aswath Damodaran, profesor na newyorškom sveučilištu, poručio nam je da reforme moramo odraditi do kraja, a ne stalno mijenjati ciljeve i prioritete, no kritički preispituje i jedan od naših ključnih ciljeva - ulazak u eurozonu
24
info&stav
indikator
2-3 EU forsira zaštitu okoliša Europska komisija zatražit će od članica EU da prihvate prijedlog o ambicioznijem, 30postotnom smanjenju emisija stakleničkih plinova, ustvrdivši da su troškovi i rizici za industriju manji nego što se prije procjenjivalo
Renault vs. Renault Odvjetnik pariške studentice Zoe Renault zaprijetio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv proizvođača automobila Renaulta koji će svoj električni automobil nazvati "Zoe". Njegova klijentica, obrazložio je, strahuje od mogućih šala i podrugivanja...
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr
kontakt
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
OPORAVAK NIJE POTRAJAO
U travnju novi pad industr proizvodnje Nakon tri mjeseca blagog rasta domaće industrijske proizvodnje od 0,3 posto, u travnju je zabilježen novi pad od 1,9 posto u odnosu na ožujak, pokazuju prvi podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. U usporedbi s travnjem prošle godine, industrijska proizvodnja bilježi pad čak 6,6 posto. Negativna kretanja najviše su izražena kod proizvodnje intermedijarnih proizvoda, koja je u konstantnom padu već više od godinu dana, a prošlog se mjeseca u odnosu na travanj 2009. srozala još 12,2 posto. Na godišnjoj je razini proizvodnja energi-
je bila manja 7,8 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,7 posto, dok su netrajni proizvodi za široku potrošnju u padu 3,4 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda bilježi samo blagi pad 0,2 posto. Kumulativni podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju pad industrijske proizvodnje 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što se pripisuje još uvijek slaboj domaćoj potražnji. Inozemna potražnja, koja je pridonijela rastu industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, još nije dovoljno jaka i stabilna da
bi njezin utjecaj znatnije pridonio oporavku industrijske proizvodnje. U mjesecima koji slijede i ne treba očekivati oporavak industrijske proizvodnje, sma-
traju u Raiffeisen Consultingu. Prema njihovim očekivanjima, rast industrijske proizvodnje na razini cijele godine zadržat će se ispod jedan posto. Tek se u drugoj polovini godine, kada se
NESLAVAN KRAJ
Umire socijalno partnerstvo kojega nije ni
"Ni poslodavci nisu zadovoljni radom GSV-a, ali na koncu ćemo opet morati sjesti za stol i dogovarati se o svim bitnim pitanjima", komentirao je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak sindikalno napuštanje GSV-a. Pet glavnih sindikalnih središnjica kao povod napuštanju socijalnog partnerstva naveli su najavljene Vladine izmjene članka 262. Zakona o radu, koji kaže da prava iz kolektivnih ugovora vrijede sve dok se ne potpiše novi ugovor. Sindikati vjeruju da se izmjene ZOR-a provode kako bi se lakše ukinula isplata regresa za godišnje odmore, božićni-
ca, uskrsnica i darova za djecu zaposlenima u državnim i javnim službama te državnim i javnim poduzećima, čime ministar financija Ivan Šuker u proračunu želi uštedjeti 640 milijuna kuna ove godine. "Ovo je prije svega spor Vlade i sindikata koji predstavljaju zaposlene u javnim i državnih službama, a ne toliko onih koji predstavljaju zaposlene kod privatnih poslodavaca. Ovo je svojevrstan pokušaj ujedinjenja sindikata", ocijenio je Kuštrak. Središnjice su, naime, paralelno s napuštanjem GSV-a najavile da počinju organizirati drugi svesindikalni Sabor, koji bi među
ostalim trebao rezultirati dogovorom o zajedničkom pokretanju štrajkova i prosvjeda. Blokada GSV-a, međutim, znači da poslodavci i Vlada trenutačno nemaju s kime pregovarati o ZOR-u, a predsjedavajući GSV-a, ministar pomorstva, prometa i veza Božidar Kalmeta, rekao je kako je razlog izlaska sindikata taština Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. "Kalmeta komunicira ispod razine primjerene jednome ministru. Očito je da su sindikati ovim potezom pogodili u središte", rekao je Sever. Na upit što će biti sa socijalnim par-
tnerstvom, Sever je odgovorio kako ga nije ni bilo jer su Vlada i poslodavci uvijek preglasavali sindikate. "Istupanjem iz GSV-a želimo pokazati da se jednako čvrsto možemo postaviti prema drugoj strani te da je naše strpljenje na kraju", rekao je Sever. Unatoč premijerkinom pozivu iz Šibenika prošlog tjedna da se vrate u GSV, Sever kaže da se to neće skoro dogoditi. Igor Medić SINDIKATI se opet pokušavaju ujediniti, zaključuje Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a Snimio hrvoje dominić
››
biser dana
brojka
Mnogi su mi rekli da je dobra legitimacija za državu da ima predsjednika koji se bavi kulturom Predsjednik Ivo Josipović u intervjuu u Obzoru odgovara na konstataciju da je postao najizvođeniji autor klasične glazbe u Hrvatskoj arhiva business.hr
rijske domaća potražnja počne oporavljati te ojača utjecaj pozitivnih kretanja iz vanjskog okruženja, može očekivati i početak oporavka industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Međutim, navode u RBA Consultingu, u svjetlu fiskalne krize koja trenutačno ''trese'' gospodarstva Europske unije, rast inozemne potražnje mogao bi biti mnogo sporiji od dosadašnjih očekivanja. Naime, nova zaduženja zemalja članica EU radi prikupljanja novca za pomoć Grčkoj u otplati duga neminovno će dovesti do uvođenja mjera štednje u tim gospodarstvima, što će negativno utjecati na oporavak njihove potražnje, a time i oporavak industrijske proizvodnje. N. C.
bilo
1994
boda zaključna je prošlotjedna vrijednost Crobexa, čime je dionički indeks Zagrebačke burze izbrisao sve dobitke ove godine i u odnosu na početak godine niži je 0,5 posto
uvodnik
Pošaljite dopis i možda za 10 dana dobijete odgovor OTIŠLA SE PROVESELITI Premijerka Jadranka Kosor izabrala je otvaranje sportskih igara Hrvatske obrtničke komore radije nego aktualac na kojemu je mogla čuti konkretne probleme poduzetnika
Romana Dugandžija romana.dugandzija@business.hr
P
oduzetnički duh pod teretom problema pao je na niske grane, a kako ga se može brzo povratiti, još se ne zna. Demotivirani poduzetnici i predstavnici Vlade koji upravljaju zatvorenih očiju neće tako skoro izvući ovu zemlju iz krize. Takav se zaključak nametnuo nakon tradicionalnoga godišnjeg skupa poduzetnika u Šibeniku kad su se najbolji od njih i najbolji iz Vlade našli oči u oči, riječ u riječ.
Aktualac "pitaj Vladu" pokazao je svu nemoć
i jednih i drugih. Opterećeni vlastitim kreditima, nenaplaćenim potraživanjima i propalim ugovorima, poduzetnici su došli pred ministre Šukera i Popijača - jednog za financije, drugog za gospodarstvo s pitanjima koja su se odnosila na njihove osobne sporove i poslovne probleme. Ministri spremni za priču o općenitim stvarima - očekivano na ta pitanja nisu imali odgovore. No, nisu, što je najgore, imali ni razumijevanja. "Pošaljite Ministarstvu financija dopis i ako ne dobijete odgovor u roku 10 dana, ja-
››
foto mihić/cropix
‘Pošaljite Ministarstvu financija dopis i ako ne dobijete odgovor u roku 10 dana, javite mi se’, odgovorio je jednom poduzetniku ministar Šuker. Zar deset dana traje obrada dopisa u ministarstvu financija?
vite mi se", odgovorio je jednom poduzetniku Šuker. Deset dana? Zar deset dana traje obrada jednoga dopisa u ministarstvu financija? I što da radi poduzetnik koji od šefa financija ove države dobije takav odgovor?
Pisanje dopisa ministarstvima i čekanje od-
govora teško će podići motivaciju naših poduzetnika, a tek bi ih pokušaj da dođu do ministra kako bi rije-
šili svoj problem mogao dotući. No, koliko nepoduzetan duh vlada i među poduzetnicima premijerka Jadranka Kosor nije uspjela osjetiti jer je skup napustila odmah nakon svojega govora. Gust raspored odveo ju je na otvaranje sportskih igara Hrvatske obrtničke komore, no prije toga iskoristila je priliku da apelira na poduzetnike da više ulažu u razvoj i inovacije. Da je ostala još koju minutu,
premijerka bi možda i shvatila da se ne može ulagati u inovacije ako vas muče previsoke kamate, ako su komunalije visoke, ako ne možete naplatiti ni ono što ste uprihodili, ako ne možete svojim zaposlenicima uredno isplatiti plaću i ako sve to vaša Vlada i resorni ministri ignoriraju očekujući da će nas iz krize izvući kojih stotinu-dvije kuna "harača" koje će nam sad vratiti.
tema 4-5
MJERIMO PROLAZNO VRIJEME Vlada se poskliznula već na oporavka: država je trebala vratiti dugove do 1. lipnja, no taj je da
Vlada izbrisala 1. lipnja kao datum vraćanja dospjelog duga Iako je premijerka Jadranka Kosor slavodobitno najavila 'jednokratno podmirenje dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja 2010.', ministar financija Ivan Šuker odlučio je povući ručnu i kupiti još malo vremena iz popisa mjera u provedbenom planu koji je izradio izbacio je rok i ubacio 'kontinuirano praćenje likvidnosti'
BORISLAV ŠKEGRO, premijerkin savjetnik, forsira što brže podmirenje dugova, pa i po cijenu dizanja novih kredita Snimio hrvoje dominić
Kad je 19. travnja predstavila svoj Program gospodarskog oporavka, predsjednica Vlade Jadranka Kosor kao jednu od važnijih kratkoročnih mjera istaknula je "promptno smanjenje opće nelikvidnosti jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja 2010. godine". Dodala je, doduše, kako je već upozorena da taj rok nije baš realan, ali je ipak osta-
la pri njemu poručujući da će zajedno sa svojim suradnicima nastojati do 1. lipnja jednokratno podmiriti dospjele državne obveze, ponajprije dugove javnih poduzeća koja i duguju gotovo čitav dospjeli državni dug.
HŽ i HEP najgori
No, do 6. svibnja kad je Vlada usvojila Plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka, "realniji" premijerkini suradnici uspjeli su je, čini se, uvjeriti da "jednokratno podmirenje dospjelih obveza do 1. lipnja" izbriše iz popisa mjera i pretoči ga u
POKUPILI OVACIJE I STALI ��������� Ministar ����� Ivan ������ Šuker i premijerka Jadranka Kosor zaklinju se u brzu realizaciju programa, no relativiziraju rokove provedbe nužnih mjera foto konjević/cropix
"kontinuirano praćenje likvidnosti i održavanja rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2010. godine". Jedan od premijerkinih savjetnika Borislav Škegro u intervjuu Business.hr-u, odmah nakon njezine prezentacije prve verzije Programa, pojasnio je da će se jednokratno podmirenje dugova realizirati podizanjem kredita od banaka jer se tako neće povećati ukupni dugovi javnih poduzeća, ali će plaćanjem svojih dospjelih obveza spasiti brojne svoje male vjerovnike od propasti, potaknuti naplatu poreznih potraživanja te "istjerati privatni sektor na brisani prostor uz dodatnu prijetnju učinkovitijega ste-
a prvoj konkretnoj mjeri iz Programa gospodarskog atum misteriozno nestao iz provedbenog plana
čajnog postupka". Unatoč obećanju iz kabineta ministra financija Ivana Šukera, koji je bio u Šibeniku na službenom putu, u petak nismo dočekali da nam se netko iz Ministarstva financija, nakon konzultacija, javi i službeno objasni zašto je došlo do izostavljanja "jednokratnog podmirenja dospjelih obveza do 1. lipnja" iz Kosoričina programa, a time i njegova brzog i efikasnog blagotvornog djelovanja na likvidnost hrvatskog gospodarstva o kojemu je govorio Škegro. Upravo je u petak u Šibeniku, na Nacionalnom savjetovanju o poduzetništvu i gospodarstvu, predsjednica Vlade Jadranka Kosor poduzetnicima rekla
da u ovom trenutku dospjele obveze javnih poduzeća iznose 1,2 milijarde kuna, od čega 90 posto otpada na HEP, HŽ i Hrvatske šume. Još jednom se i pohvalila Hrvatske autoceste više nikome ne duguju jer su nedavno platile sve svoje dospjele dugove. Ministar financija Ivan Šuker otkrio je pak prije desetak dana na brifingu novinarima da HEP ima 455 milijuna kuna dospjelih obveza, ali i 948 milijuna kuna dospjelih potraživanja, a HŽ 249 milijuna kuna dospjelog duga i 529 milijuna dospjelih potraživanja. Šuker je obećao i da će se potruditi da HŽ i HEP uskoro podmire dug, ali i da njihovi vjerovnici isplate svoje podizvođače. I premijerka
Kosor pozvala je vjerovnike HAC-a da nakon što su im plaćena njihova potraživanja plate dugove svojim dobavljačima kako bi se počeo uspostavljati lanac likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu.
Rast nelikvidnosti
Na šibenskom savjetovanju, međutim, poduzetnici su ipak problem nelikvidnosti opet uvrstili među najveće probleme s kojima se muče, pogotovo mali i srednji poduzetnici kojima se nelikvidnost steže kao omča oko vrata. I u svojim travanjskim Gospodarskim kretanjima Hrvatska gospodarska komora konstatira da se u ožujku, nakon usporavanja u siječnju i veljači, ubrzao rast broja nelikvid-
nih pravnih i fizičkih osoba, odnosno da je "krajem ožujka registrirano ukupno 28,9 milijardi kuna nepodmirenih obveza, što je 4,6 posto više u odnosu na veljaču ove godine". Do 1. lipnja ostalo je još tjedan dana i moguće je da na ovotjednoj sjednici Vlade premijerka Kosor, u okviru sada već redovite prve točke dnevnog reda na kojoj se polažu računi o provođenju mjera iz njezina programa, objavi da su i HEP, HŽ i Hrvatske šume, ili barem netko među njima, upravo platili svoje dospjele dugove, iako je iz Programa gospodarskog oporavka 1. lipnja ispao kao zacrtani rok njihova plaćanja. Moguće je, međutim, i da je odustajanje od fiksiranja
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
roka za jednokratno podmirenje dospjelih državnih dugova znak da banke nisu raširenih ruku dočekale Vladu i javna poduzeća kad su pokucali na njihova vrata tražeći kredite za podmirenje dugova, pa je ministar Šuker kao glavni realizator Kosoričina programa brisanjem upisanog roka "kupio" dodatno vrijeme u kojemu može ispregovarati potrebne iznose kredita, ali i niže kamate od onih koje može ugovoriti dok mu 1. lipnja visi kao mač iznad glave. Što god bilo razlog nestanka 1. lipnja kao roka za jednokratno plaćanje dospjelih državnih dugova, u Ministarstvu financija nisu nam ga htjeli otkriti. Zoran Daskalović
zoran.daskalovic@business.hr
tema 6-7
UMJETNOST U BROJKAMA Dva atraktivna nova muzeja, zag neandertalaca, oba otvorena u posljednjih šest mjeseci, dosad su
Novi muzeji odnije kuna, hoće li se to Dok se Muzej suvremene umjetnosti, koji je, prema podacima iz Grada Zagreba, koštao čak 430 milijuna kuna, oslanja na gradski proračun s čak 80 posto ukupnih troškova, manji i jeftiniji Muzej krapinskih neandertalaca ima zdravije postavljenu financijsku konstrukciju - većinu budžeta mora osigurati sam
Usporedne brojke MSU-a i Muzeja krapinskih neanderta Muzej Trajanje gradnje Investicija Otvaranje Broj posjetitelja (od otvaranja) Mjesečni iznos održavanja Tko pokriva mjesečne troškove? Cijena ulaznice (odrasli)
SNJEŽANA PINTARIĆ, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti
Popratni program
MSU 6 godina 430 milijuna kuna prosinac 2009. 130.000 700.000 - 800.000 kuna u posljednja 3 mjeseca Grad Zagreb 80 posto, MSU 20 posto 30 kuna izložbe, predstave, performansi, radionice, predstavljanja knjiga, kongresi
FOTO SKLEDAR/CROPIX
Otvaranja novih muzeja u Hrvatskoj prava su rijetkost, stoga nije čudno što su Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, oba otvorena u proteklih šest mjeseci, privukli veliku pažnju javnosti, a dosad su zajedno zabilježili više od 170 tisuća posjetitelja.
Golem projekt
Jedan od najvažnijih projekata koji je obilježio proteklo desetljeće - nažalost, ne samo po dobrome, već i po brojnim kontroverzama koje je izazvao, jest Muzej suvremene umjetnosti koji je otvoren u prosincu prošle godine. MSU je jedan od najvećih projekata te vrste u Hrvatskoj uopće - pojedinačno je najveća kulturna muzejska ustanova namjen-
ski građena od osamostaljenja Hrvatske. Jednako je impresivna i investicija: od
početnih 270 milijuna kuna predviđene investicije MSU je na kraju "potrošio" mno-
go više. Što se konačne cijene tiče, Business.hr je dobio oprečne podatke: iz MSU-a
ODRŽIVOST PROJEKTA
'Način financiranja MSU-a jamči probleme' "Svaki projekt mora zadovoljiti osnovna tri kriterija kvalitete", kaže Mislav Ante Omazić, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši galerist. "Prvi je kriterij poštovanje rokova, drugi poštovanje zadanog budžeta, a treći je kriterij kvaliteta. MSU je pao na dva kriterija, a bilo je prijepora i za treći kriterij." Komentirajući upravljanje muzejima, Omazić kaže da je situacija u kojoj samo petina prihoda dolazi iz vlastitih izvora neodrživa. "To je jamstvo da institucija upadne u probleme", kaže Omazić i dodaje da nije siguran da je hrvatsko društvo dovoljno bogato da bi financiralo tako velike projekte. "Veliki muzejski projekti nikada nisu isplativi i njihovu je korist teško gledati samo s ekonomskog aspekta", tvrdi Omazić. "Oni
prije svega moraju biti održivi. A održivost je problematična ako se u planiranju prihoda oslanjaju prvenstveno na financiranje lokalne zajednice", dodaje on. No, ni strani muzeji, kaže Omazić, uglavnom nisu isplativi. "Financira ih lokalna zajednica ili - često - fondacija koja prepoznaje vrijednost projekta. Takav je, primjerice, muzej Guggenheim. U nas ne postoji takav interes." MISLAV ANTE OMAZIĆ, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Snimio saša Ćetković
grebački Muzej suvremene umjetnosti i Muzej krapinskih u privukla 170 tisuća ljudi
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
eli 500 milijuna o isplatiti? GORANKA HORJAN, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja FOTO SKLEDAR/CROPIX
alaca Muzej krapinskih neandertalaca 11 godina 57 milijuna kuna veljača 2010. 44.000 250.000 kuna mjesečno većinom samostalno pokriva muzej, dio pokriva Ministarstvo kulture 50 kuna
stručni skupovi, kongresi, edukacije
kažu da je potrošeno 90 milijuna kuna više, a Gradski ured za izgradnju kao mjerodavna institucija u ime Grada Zagreba, koji je muzej financirao, kaže da je gradnja koštala 430 milijuna kuna, dakle 160 milijuna kuna više. "Ukupno predviđena investicija iznosila je 270 milijuna kuna, a sastojala se od 170 milijuna za izgradnju objekta, 60 milijuna za opremanje te 40 milijuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te infrastrukture i izgradnje sjeverne i istočne prometnice", kaže glasnogovornica MSU-a Jadranka Pintarić.
Godine građenja
Veliki troškovi hladnog pogona MSU-a gotovo su doveli do isključivanja struje u veljači ove godine, dakle
nepuna tri mjeseca od otvaranja. Dogovor s Gradom ipak je postignut, a prema sadašnjem stanju, Grad mora podmirivati oko 80 posto mjesečnih troškova muzeja. "Vjerujemo da će tako i ostati jer bismo bilo kakvim povećanjem udjela u troškovima ugrozili svoju primarnu djelatnost i pretvorili se u iznajmljivača prostora", kaže Pintarić. Muzej krapinskih neandertalaca, još jedan atraktivan muzej, otvoren u veljači ove godine, stajao je znatno manje: u njega je uloženo 57 milijuna kuna. Kao što je to uobičajeno u Hrvatskoj kada je riječ o kapitalnim projektima - nastajanje oba muzeja povezuju i dugotrajni radovi. Muzej krapinskih neandertalaca gradio se punih 11 godina, a MSU gotovo upo-
TURISTIČKE MEKE
Pariški Louvre najposjećeniji svjetski muzej Pariški Louvre i British Museum u Londonu najposjećeniji su svjetski muzeji. Louvre je lani privukao 8,5 milijuna posjetitelja, a British Museum 5,93 milijuna. Na trećem je mjestu prema broju posjeta National
Gallery of Art u Washingtonu (4,96 milijuna posjeta), a četvrti je njujorški Metropolitan Museum of Art (4,82 milijuna). Vatikanski muzeji na šestom su mjestu sa 4,44 milijuna posjeta.
la manje, ali jednako impresivnih šest godina. "Muzeološka koncepcija novoga Muzeja krapinskih neandertalaca napravljena je krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, a usvojena je na Hrvatskom muzejskom vijeću 1998.
godine. Radovi su započeli na 100. obljetnicu otkrića 1899., no uskoro su prekinuti zbog nepostojanja potrebnih dozvola", kaže ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan. Radovi su potom stajali do 2001. godine, kada su
dozvole konačno dobivene, a potom i do 2003. godine, jer Grad Krapina nije imao dovoljno novca za završetak investicije. Te je 2003. godine Muzej ušao u sastav Muzeja Hrvatskog zagorja i radovi su nastavljeni. Osim redovite muzejske djelatnosti, oba muzeja imaju i popratni program koji im jamči dodatne posjete. U krapinskome muzeju orijentirani su na razne stručne skupove, edukativne radionice i programe. "Osim stalnog postava, u prostoru za povremene izložbe koji ima oko 1500 četvornih metara održane su do sada: retrospektiva Aleksandra Srneca, izložba radova pristiglih na natječaj HTnagrada@msu.hr, u tijeku je velika međunarodna izložba "Par lijevih cipela", a potom se 10. lipnja otvara izložba Gilberta i Georgea. Usto, održano je nekoliko manjih izložbi u prostoru No galerije, a svakodnevno su u Muzeju brojna zbivanja: kazališne predstave u Dvorani Gorgona, performansi, kreativne radionice za djecu i odrasle, seminari, kongresi, predstavljanja knjiga, predavanja...", kaže Jadranka Pintarić i dodaje da se u MSU ove godine nadaju dosegnuti brojku od ukupno 200.000 posjetitelja. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr
dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
SPORNA DIJASPORA
SDP i HDZ usuglasili Ustav
Zagreb. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće će izvan države moći glasovati isključivo u diplomatskokonzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru i takvo će se rješenje unijeti u Ustav. Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović izvijestili su na zajedničkoj konferenciji da su se dvije stranke složile i o jedi-
nom preostalom neriješenom pitanju vezanom uz ustavne promjene. Milanović smatra kako su sada širom otvorena vrata da se ustavne promjene privedu kraju. Dodao je da SDP još želi razgovarati o tomu da se u Ustav unese zabrana diskriminacije na osnovi spolne orijentacije. Zauzeo se i za brisanje ustavne odredbe po kojoj Sabor zakonom uređuje Ured predsjednika RH jer, kako je rekao, ta odredba nikad nije poštovana, a smatra je i nelogičnom. Premijerka Kosor smatra pak da bi Sabor
ipak trebao poštovati Ustav i donijeti zakon o Uredu predsjednika, a zabrana diskriminacije na temelju spolne orijentacije dobro je riješena Zakonom o zabrani diskriminacije, ali, dodala je, i o tom se pitanju još može razgovarati. Vladimir Šeks (HDZ) rekao je u subotu u Splitu da će Ustavne promjene biti usvojene do 15. srpnja, a istaknuo je da će u Ustav biti ugrađena odredba po kojoj će za uspjeh referenduma o pristupanju Hrvatske EU biti dovoljna potpora većine onih koji izađu na taj referendum. H
ZORAN MILANOVIĆ, predsjednik SDP-a snimio h. knez
Dioki na dušu Ini stavlja 500 zaposlenih NISU PLATILI PLIN 300 DANA Ina je pokrenula prisilnu naplatu duga nad Diokijem. Tvrtka Roberta Ježića uzvraća da Ina koristi monopolistički položaj i uništava hrvatske proizvođače ucjenjujući ih preskupim energentima
PODUZETNIKU Robertu Ježiću počelo se urušavati poslovno carstvo Foto Ježić/nacional
Dioki grupa objavila je u petak kako bez obzira na činjenicu da je Ina u četvrtak pokrenula prisilnu naplatu duga od 120 milijuna kuna te najavila isključivanje isporuke etana i plina, u ovom trenutku nema neposredne opasnosti od stečaja.
U slučaju zaustavljanja dijela proizvodnje vezane uz etan i plin koji dobivaju od Ine, u Diokiju su odlučili proizvodno se reorganizirati i više se koncentrirati na proizvodnju na Krku. "Šteta za Dioki bit će velika, a to će vjerojatno zna-
čiti i zatvaranje pogona na Žitnjaku i gubitak petstotinjak radnih mjesta", kažu u svojemu priopćenju.
1,41 kn za m3 plina
Ina je, naime, pokrenula postupak prisilne naplate 120 milijuna kuna do-
spjelog duga za isporučeni etan i plin. Diokiju će u sljedećih nekoliko dana od dana aktiviranja instumenata osiguranja plaćanja biti prekinuta isporuka etana, a 48 sati nakon toga i isporuka plina, što je u skladu s planovima za zaustavljanje postrojenja na siguran način. U Ini su pojasnili da je sve to nužno zbog duga koji se akumulirao u posljednjih 300 dana, a Diokiju su u pregovorima ponuđeni uobičajeni uvjeti kao i drugim industrijskim kupcima te rješenja za otplatu duga. U Diokiju pak kažu da je Ina iskoristila monopolistički položaj i nije se držala dogovora postignutog u resornom ministarstvu 14. svibnja, kada je dogovoreno da će Ina nastaviti isporučivati plin do 1. srpnja. Dioki je Ini ponudio ugovor s cijenom plina od 1,41 kunu po prostornome metru, što je povećanje 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a po toj cijeni spremni su platiti do sada isporučeni plin do kraja godine. S obzirom na to da 90 posto proizvodnje izvoze, u doba krize nisu mogli postići dovoljno visoku razliku u cijeni kako bi pokrili visoku cijenu energenata. Uz to, Ina im je, kažu, konstantno smanjivala is-
poruku etana pa su trošili više energenata i bili dvostruko ucijenjeni.
Borci protiv Mađara
"Danas u Hrvatskoj imamo situaciju gdje jedna strana tvrtka, kao što je Mol, koristi monopolistički utjecaj na tržištu i ucjenjuje hrvatske proizvođače cijenom energenata. Istodobno taj isti Mol te iste energente nudi po znatno povoljnijim cijenama svojim tvrtkama kćerima u Mađarskoj koje su nam direktna konkurencija na svjetskom tržištu. Danas u tom kontekstu govorimo o Diokiju, a sutra ćemo o Petrokemiji Kutina, Lipiku, Munji i drugima", kažu u Diokiju komentirajući stanje s cijenom energenata u Hrvatskoj. Upozoravaju kako je Ini omogućeno da dvije trećine plina iz domaćih izvora naplaćuje po cijeni ruskog plina, te da je u situaciji kad na tržištu nema konkurencije neodrživo da formiranje cijene bude prepušteno Ini. Na državu apeliraju da utvrdi transparentna pravila igre i dugoročne cijene energenata kako bi svi industrijski subjekti mogli planirati poslovanje u skladu s tim troškovima. N. Domazet
OGLAS
dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
REFERENDUM
Radnici 3. maja podržali nastavak sindikalnih akcija Rijeka. Više od 90 posto radnika brodogradilišta 3. maj koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju u organizaciji Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) suglasno je s nastavkom sindikalnih akcija u cilju opstanka riječkog brodogradilišta, izvijestio je na presici u petak povjerenik SMH u 3. maju Juraj Šoljić. Najavio je sa-
stanak predstavnika sindikata s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor u ponedjeljak, a potom i s predstavnicima austrijske tvrtke A-tec koja je iskazala interes za preuzimanje vlasništva nad 3. majem. Ponovio je da će sindikati zahtijevati od novog vlasnika zadržavanje brodograđevne djelatnosti i radnih mjesta u 3. maju. Sindikat od Vlade traži, uz ostalo, jamstva za treću i četvrtu tranšu kredita za gradnju brodova za domaće naručitelje i odbacuje stečaj kao rješenje. H
SINDIKAT METALACA
viška i znamo da je trenutačno upitno 600 radnih mjesta", kazao je Dragičević. Pozvao je Vladu i Ministarstvo gospodarstva da paralelno s odabirom ponuda zajedno sa sindikatima izrađuju plan B za brodogradilišta koja nisu dobiSplit. Bez obzira na to kako će se riješiti sudbina brodogradili- la ni jednu ponudu. šta, privatizacijom ili restruktu- Sindikalcima još nije omoguriranjem, bit će nužno otpušta- ćen uvid u četiri pristigle ponude za privatizaciju brodonje dijela radnika, ocijenio je u gradilišta, a od Vlade traže da petak v. d. predsjednika Sindikata metalaca Hrvatske Vedran ponude odmah pošalje Agenciji za zaštitu tržišnog natjecaDragičević. "Svjesni smo da će u splitskom nja, kako bi se znalo odgovarabrodogradilištu biti tehnološkog ju li kriterijima EK. H
'U splitskom škveru upitno 600 radnih mjesta'
‘Svi favoriziraju dom proizvođače osim Hr ››
Politika je ruske vlade nastojanje da se na brodove ugrađuje samo oprema proizvedena u Rusiji. Zato smo upućeni na to da ondje otvorimo tvrtku kako bi naša oprema postala 'ruska' MARIN SRZENTIĆ, član Uprave tvrtke Adria Winch
snimio saša ćetković
Marin Srzentić član je Uprave tvrtke Adria Winch iz Splita koju je na ovogodišnjem Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu Ministarstvo gospodarstva proglasilo najuspješnijim malim izvoznikom. U svojim pogonima u Splitu proizvode palubnu opremu za brodograđevnu industriju, a gotovo 95 posto proizvodnje izvoze. Nije nezadovoljan, ali kaže da bi država mogla više štititi domaće proizvođače kao što to rade i druge države.
NAJUSPJEŠNIJI MALI IZVOZNIK Tvrtku Adria Winch Ministarstvo gospodarstva u Šibeniku je odabralo za najuspješnijega malog izvoznika, a Marin Srzentić, njezin član Uprave, poža- Nisu otpuštali danas favoriziraju dolio nam se na nedostatak potpore "Svi maće proizvođače. Tako smo prošle godine u iz Vlade te je na nekoliko primjera primjerice Kanadi na državnom natjeza opremanje serije leobjasnio kako druge države štite čaju dolomaca imali najbolju ponuđenu cijenu i najbolje svoje proizvođače
tehnički razrađenu ponudu, ali iz formalnih je razloga natječaj poništen. Na ponovljenom natječaju posao je dobila kanadska tvrtka koja se ovaj put spustila na našu cijenu", objašnjava Srzentić. Iako u Rusiji, u koju izvoze najveći dio proizvodnje, već imaju svoje predstavništvo, planiraju s ruskim partnerom utemeljiti rusku tvrtku jer već vide nove trendove u poslovanju na ruskom tržištu. "U Rusiji se trenutačno puno ulaže u brodogradnju i tamo izvozimo oko 4 milijuna eura godišnje. No, politika je ruske vlade nastojanje da se na brodove ugrađuju samo proizvodi i oprema koja je proizvedena u Rusiji. Zato smo na neki način upućeni na to da tamo otvorimo tvrtku kako bi naša oprema postala "ruska", i to
što prije kako bismo preduhitrili konkurenciju", objašnjava Srzentić. Unatoč recesiji, splitska tvrtka Adria Winch koja se bavi razvojem proizvoda i tržišta te povezana tvrtka Dalstroj u kojoj je skoncentrirana proizvodnja, a koje zajedno zapošljavaju oko stotinu radnika, proteklih godinu-dvije nisu otpuštale radnike. "Nismo otpuštali, ali među ostalim i zato nam rezultat nije onakav kakav bi mogao i trebao biti za tvrtku ove veličine. 2009. godine dobit Adria Wincha bila je oko 2 milijuna kuna. No, proći će i recesija, a mi se trudimo zadržati tržište", kaže Srzentić.
Kamate previsoke
Njeguju vlastiti proizvod, a kao mala tvrtka u odnosu na svjetsku konkurenciju vrlo su fleksibilni te prednost pred konkurencijom pronalaze u tome što se za gotovo svaki novi ugovor prilagođavaju željama i potrebama kupca. Neprestano ulažu u razvoj i u inovacije. Ne traže pomoć države u smislu da im ona pronalazi kupce ili ih subvencionira, ali Srzentić ističe da bi drugačiji tečaj kune mogao znatno olakšati život i osnažiti poziciju izvoznicima. "HBOR-ovi programi nisu dovoljni za poboljšanje kon-
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA ODABRALO NAJBOLJE ZA 2010. Najuspješniji srednji izvoznik: Najuspješniji mali izvoznik: Najuspješniji mikro izvoznik:
Solaris, Novigrad Adria Winch, Split Brodogradnja, strojarstvo, inženjering, Zadar Najuspješniji poduzetnik inovator: Biovitalis, Turčin Najuspješniji mladi poduzetnik: Tušak, Gospić Najuspješnija poduzetnica: Fugaplast, Gol Najuspješniji srednji poduzetnik: TPK Orometal, Oroslavlje Najuspješniji mali poduzetnik: Komet, Prelog Nnajuspješniji mikro poduzetnik: Tehnohit - HR, Pitomača
maće Hrvatske’ kurentnosti hrvatskih izvoznika ponajprije iz dvaju razloga: njihova realizacija ovisi o "volji" poslovnih banaka, a kamate na ta sredstva, doduše manje nego kod poslovnih banaka, još su uvijek previsoke u odnosu na ono što ima naša konkurencija u svijetu. Danas koristimo sredstva iz
SAJAM U LONDONU
Istarski vinari pokupili nagrade
London. Vodeći svjetski vinski magazin Decanter uručio je istarskim vinarima nagrade koje su osvojili na londonskome sajmu vina “London Wine Festivalu” koji tradicionalno svake godine organizira taj magazin. Među nagrađenim su vinarima Vina Matošević, Vinarija Trapan, Vinarija Roxanich, Vinarija Kozlović, Vinarija Benvenuti, AB Vina i Agrolaguna, izvijestila je tvrt-
ka za odnose s javnošću alPheRa. Nagrađena vina predstavljena su za trajanja sajma od 18. do 20. svibnja u sklopu nastupa hrvatskih vina na festivalu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Vina je ocjenjivao međunarodni panel sastavljen od uglednih vinskih stručnjaka i drugih profesionalca povezanih s vinskom industrijom. Londonski sajam vina vodeći je međunarodni sajam, a izlagači predstavljaju kompletan pregled svjetskoga tržišta. H
DANKO KONČAR već ima naručitelje za gradnju četiriju brodova snimio saša ćetković
romana.dugandzija@business.hr
Gorući su problemi nelikvidnost i potpore
Glavne teme ovogodišnjega Nacionalnog savjetovanja u gospodarstvu i poduzetništvu opet su bile nelikvidnost i nemogućnost naplate dospjelih potraživanja. Inovatori su nezadovoljni iznosom potpora koje dobivaju, a poduzetnici bi rado da država preuzme naplatu njihovih potraživanja nakon roka dospijeća. To su otprilike problemi i prijedlozi s kojima su se naši poduzetnici obratili ministrima Ivanu Šukeru i Đuri Popijaču na aktualnom satu "Pitaj Vladu". Premijerka Jadranka Kosor ponovila je da neće odustati ni od jedne mjere iz programa gospodarskog oporavka te pozvala poduzetnike da ulažu u inovacije i razvoj kako bi Hrvatska što prije prebrodila krizu. "Želim da Hrvatska bude gospodarski snažna država kad uđemo u Europsku uniju, a za to imamo potencijala. Svaku mjeru našeg programa gospodarskog oporavka moramo provesti do kraja jer jedino tako naš program može uspjeti", kazala je premijerka Jadranka Kosor na otvorenju skupa koji je okupio oko 600 sudionika.
posto manje noćenja i 5 posto manje turista imao je Zagreb u prvom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje. U ožujku je pak bilo 6% više turista i 5% više noćenja
Restrukturiranje Brodotrogira košta 100 milijuna eura
Romana Dugandžija
AKTUALAC: PITAJ VLADU
10,6
ŽELI OČUVATI ŠKVER
Programa za poticanje izvoza i tu nam je kamata 6 posto plus 1 posto za obradu kredita na godišnjoj razini, dok naša konkurencija u svijetu ima kamate 1 do 2 posto, pa čak u nekim zemljama i nula posto", kaže Srzentić.
PROREŠETANI PITANJIMA: Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBORa i ministri Ivan Šuker i Đuro Popijač s. ćetković
brojka
Za razliku od Slobodana Ljubičića koji na lokaciji Brodotrogira vidi turistički kompleks, Končari bi sačuvali škver i spremni su prihvatiti plan restrukturiranja koji su napravili u samom Brodotrogiru Jadranska ulaganja, tvrtka Nenada Končara, sina poznatijeg Danka Končara, u svojoj ponudi za kupnju Brodotrogira nudi nastavak brodograđevne djelatnosti. Usvojit će postojeći plan restrukturiranja koji je u travnju ove godine izradila Uprava trogirskog škvera, a već u najavi imaju potencijalne naručitelje brodova.
Ulaganje je prioritet
"U našoj ponudi, nakon dodatnog usuglašavanja, spremni smo u osno-
vi prihvatiti Plan restrukturiranja Brodotrogira iz travnja 2010. koje je napravilo samo brodogradilište. Usluglasit ćemo ga sa zahtjevima tržišta i s uspostavom rentabilnog poslovanja", kazao nam je Nenad Končar, direktor Jadranskih ulaganja. Iza njegove tvrtke odnosno potencijalnih ulaganja u Brodotrogir stoji tvrtka Danka Končara Kermas Ltd. Iako ne žele otkriti koliko bi trebalo uložiti u Brodotrogir, neslužbeno se može čuti kako bi pravo restrukturiranje Brodotrogira moglo koštati oko 100 milijuna eura. Koliki će iznos Končari biti spremni platiti, još nije poznato. "Želimo zadržati brodograđevnu djelatnost jer smatramo da brodovi koje proizvodi Brodotrogir
mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu pod novom efikasnijom strukturom organizacije i s novim proširenim tržištem koje upravo mi možemo osigurati. Prioritet su znatna ulaganja u tehnološku obnovu i razvoj novih djelatnosti", dodaje Končar. Budući da su već neko vrijeme na globalnom tržištu prepoznati kao potencijalni investitori u hrvatsku brodogradnju, tvrdi Končar, već imaju potencijalne naručitelje za četiri broda.
Ispunjavaju li uvjete?
Jadranska ulaganja natječajnu dokumentaciju za Brodotrogir otkupila su samo tjedan dana prije isteka roka za predaju ponuda. U kojoj mjeri njihova ponuda ispunjava sve uvjete natječaja, a posebno uvjet o vlastitom sudjelovanju u troškovima restrukturiranja sa 40 posto, Končar nam nije mogao otkriti. Za Brodotrogir je pristigla još jedna ponuda; Slobodan Ljubičić, vlasnik More Trogira, ondje planira izgraditi turističke sadržaje i most prema otoku Čiovu. Ponude su trenutačno na ocjeni u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji će ih uputiti posebnom povjerenstvu za praćenje privatizacije. Romana Dugandžija
dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
ULAŽU 132 MIL. ¤
Kaufmann gradi novi City Center u Zagrebu Beč. Austrijska tvrtka Kaufmann Gruppe sa sjedištem u Linzu objavila je u petak da će gradnja novog trgovačkog centra u istočnom dijelu Zagreba početi u lipnju. Vrijednost ulaganja u City Center One East prodajne površine 50 tisuća kvadrata iznosit će oko 132 milijuna eura. Ulagači iz austrijske savezne zemlje Gornje Austrije sudje-
luju u projektu kreditom od 35 milijuna eura, dodatnih 10 milijuna eura pribavit će Kaufmann Holding, a ostatak će financirati Raiffeisenlandesbank Oberoesterreich (RLB OOe) s jednim bankovnim konzorcijem, izjavio je na upit austrijske novinske agencije APA Fabian Kaufmann, vlasnik 50-postotnog udjela u Kaufmann Holdingu. Novi centar trebao bi biti otvoren potkraj listopada sljedeće godine. Grupa Kauffmann otvorila je u Hrvatskoj prvi trgovački centar City Center One površine
47 tisuća kvadrata 2006., a trenutačno gradi jedan centar u Splitu, površine 100 tisuća kvadrata. Vrijednost je tog ulaganja 140 milijuna eura, a otvaranje je planirano za ovogodišnji listopad, navodi se u priopćenju. “Promet u našim prvim trgovačkim centrima u Hrvatskoj stabilan je”, priopćeno je iz Kaufmanna. U velikim hrvatskim gradovima još ima potrebe za trgovačkim centrima, ističe se u priopćenju, uz napomenu da se nakon pristupa Hrvatske EU razmatra i o mogućnosti njihove prodaje. H/APA
PRVI City Center One u Hrvatskoj otvoren je 2006. snimio hrvoje dominić
U petak nove aukcije kreditne modele A i MINI INTERVJU Anton Kovačev najavljuje nove aukcije za kredite iz Vladina programa za poticanje gospodarstva, ali nije znao točno reći koliko je od odobrenih kvota bankama završilo na računima gospodarstvenika
ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave HBORa, priznao je da model B za poticanje investicija u gospodarstvu nije prošao najbolje, no smatra da bi se to moglo promijeniti jer je u tom gospodarskom segmentu primijetio određenu živost snimio saša ćetković
Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev dao nam je prošli tjedan kratak intervju nakon predavanja o korištenju novca EU fondova iz IPARD programa održanog na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Koliko je od kvota koje je HBOR dodijelio bankama kroz model A dosad realizirano kroz dodijeljene kredi-
te poduzetnicima? - Teško mi je trenutačno govoriti o točnim brojkama. Mogu kazati da smo do danas raspisali tri natječaja za mjeru A, a kroz mjere Vlade za poticanje gospodarstva odobrili smo oko 650 milijuna kuna HBORova novca. Gledamo li i novac poslovnih banaka, onda taj iznos premašuje milijardu i petsto milijuna kuna.
Zašto se ti iznosi ne objavljuju u Hrvatskoj kao što su to, primjerice, radili Slovenci? - Imate krivu informaciju. Slovenci ne objavljuju takve podatke. Koliko je realizirano kvote dodijeljene na aukciji za model B? - Za model B išli smo, nažalost, samo s jednim na-
tječajem u visini oko 200 milijuna kuna, a zbog malog interesa gospodarstvenika u konačnici je odobreno samo 37 milijuna kuna za potrebe gospodarstvenika. Sličan je trend i u ostalim zemljama u regiji, kad već spominjemo Sloveniju. Od svote koju je Slovenska izvozna družba (SID) osigurala za gospodarstvo 90 posto je korišteno za likvidnost, dakle za obrtna sredstva, a samo je 10 posto novca otišlo u investicije. To su očekivani rezultati jer je u vrijeme krize, manje potražnje i mogućnosti prodaje proizvoda i usluga logično da se privrednici ne odlučuju za velika proširenja proizvodnje ili nabavu novih strojeva i tehnologije zato što je jednostavno teško prodati ono što se proizvede u postojećim kapacitetima. Treba ipak istaknuti da je u gospodarskom sektoru primjetna određena investicijska živost. Kroz naših 28 kreditnih programa koje provodimo vidljivo je da se određeni projekti i investicije pripremaju u kratkoročnom razdoblju. Nastojat ćemo i dalje, i kroz Vladine mjere i kroz naše redovite programe kreditiranja, poticati do-
KRAJ 2-MJESEČNOG ŠTRAJKA
Otvoren stečaj u Poljopreradi
Zagreb. Trgovački sud u Zagrebu proglasio je u petak otvaranje stečajnog postupka nad Poljopreradom iz Hrvatskog Leskovca, nakon čega je Sindikat poljoprivrede proglasio završetak dvomjesečnog štrajka i najavio povratak radnika na posao. Večeras će Uprava Poljoprerade povući zaštitare koji su sprečavali radnicima ula-
je za iB datna ulaganja jer je to jedina mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Kada možemo očekivati sljedeće aukcije u HBOR-u? - Već ovaj tjedan, točnije u petak, provest ćemo novi natječaj - četvrti po redu za korištenje novca za obrtna sredstva modela A i drugi modela B za ulaganja i investicije. Je li uspjela Vladina intencija pomaganja gospodarstva kroz kredite u modelima A i B? - Rezultati aukcija u skladu su s našim očekivanjima, zadovoljni smo sa zanimanjem gospodarstvenika i korištenjem novca za likvidnost za obrtnu sferu. No, nismo zadovoljni interesom gospodarstvenika za investicijske cikluse i učinit ćemo sve što je u HBOR-ovoj moći da se takvi trendovi promijene. S obzirom na gorući problem nelikvidnosti, u prošloj, ali i tekućoj godini Vladine su mjere postigle učinak jer se taj problem počeo rješavati. Problem nelikvidnosti ne može se riješiti preko noći jer nije ni nastao preko noći, ali počeo se rješavati i to je znakovito. Rade Županović
zak u tvornicu, a u ponedjeljak stečajni upravitelj Eduard Miščević preuzima upravljanje nad tvornicom i farmom u vlasništvu tvrtke, izjavio je u petak Hini regionalni sindikalni povjerenik Ivica Rogić. U ponedjeljak će se svi radnici javiti na svoja radna mjesta i početi odrađivati otkazni rok od mjesec dana, najavio je. Radnici očekuju da će stečajni upravitelj ponovno uspostaviti proizvodnju u Poljopreradi, a Rogić kaže da je Miščević to već nagovijestio. H
PIROTEHNIČARI
Umjesto prosvjeda, novi sastanak
Đurđa AdlešiČ, potpredsjednica Vlade snimio ž. bašić
Zagreb. Čelnici Sindikata humanitarnog razminiranja u petak su na sastanku s potpredsjednicom Vlade Đurđom Adlešič dogovorili novi sastanak u utorak u sjedištu Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) u Sisku na kojem bi trebalo naći rješenje za najveći problem - nedostatak poslova razminiranja.
Predsjednik Sindikata Igor Vukorepa izjavio je da su pirotehničari dobili obećanje da će se situacija pokušati riješiti do petka, za kada su bili najavili prosvjed na Trgu bana Jelačića. Zastoji u poslovima razminiranja, istaknuo je, nisu se događali zbog novca, nego zbog žalbi poslodavaca koji su tužili jedni druge. Dodao je kako pirotehničarima koji rade za HCR još nisu ukinuti regres, božićnice i dar za djecu, iako će se to vjerojatno dogoditi ako Vlada ukine ta prava javnom sektoru. H
ŽENE U BIZNISU
Poduzetnice 11% manje plaćene od muškaraca U 2002. u Hrvatskoj su djelovale 8254 poduzetnice, zapošljavale su 54.000 osoba i imale 25,6 milijardi kuna prihoda te milijardu kuna dobiti. Šest godina poslije poduzetnica je 20.696, ostvaruju 76 milijardi kuna prihoda i 2,1 milijardu kuna dobiti. "Iako ti podaci pokazuju dobar trend, podaci za 2008. pokazuju početak krize jer OGLAS
je 2007. bilo 24.528 tvrtki u ženskom vlasništvu", kazala je Marija Šola, predsjednica udruge Krug, koja okuplja žene poduzetnice, na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica. Krug je osmislio veliki projekt istraživanja ostvarivanja potencijala žena u poduzetništvu, znanosti i politici, a prema tim istraživanjima
Hrvatice su 11 posto manje plaćene od muških kolega. "Ženama često nedostaje hrabrosti da se upuste u poduzetničke vode", kaže Sofija Šmitran, financijska direktorica riječke tvrtke IND-EKO, nagrađena za menadžericu godine. Njezina tvrtka ima 70 zaposlenih, a posluje od 1986. godine. Sličnog je mišljenja i na-
građena poduzetnica godine Neda Makjanić Kunić iz Modne kuće MAK. "Najvažnije su informacije jer one danas mogu pomoći u uspjehu", kaže Makjanić Kunić. "Pronašli smo svoju nišu, odjeću za poslovne žene i punije žene", kaže Makjanić Kunić, koja vjeruje da će se probiti i na tržištu EU. Iva Ušćumlić Gretić
dogaaji
TURIZAM
Promocija u Kini sa Slovenijom
14-15 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
Damir Bajs, ministar turizma: Troškovi prezentacija od blizu 50 tisuća eura popola snimio žarko bašić
MARKETINŠKI MANEVAR
Valamar Austrijance privlači ‘plesom sa zvijezdama’ Specijalnim paketima koji uz odmor uključuju plesni tečaj sa svjetskim prvacima u latinoameričkim plesovima, zvijezdama austrijske verzije showa ‘Ples sa zvijezdama’, Valamar je izazvao velik interes na za Istru važnom austrijskom tržištu U hotelskoj grupaciji Valamar dosjetili su se kako kapitalizirati popularnost TV showa ‘Ples sa zvijezdama’. Gostima su ponudili specijalne pakete koji uz odmor uključuju plesni tečaj s pravim profesionalcima, svjetskim prvacima u latinoameričkim plesovima Alice Guschelbauer i Balázs Ekkerom, inače zvijezdama austrijske verzije showa ‘Ples sa zvijezdama’.
Otkrivanje Istre
Osim u plesu, mladi su plesači partneri i u privatnom životu. Vrlo su popularni u Austriji pa ne čudi što austrijski mediji kao vijest prenose da ovoga ljeta svi zainteresirani mogu direktno od njihovih plesnih zvijezda učiti korake sambe, i to u hrvatskim hotelima. "Interes je solidan, najviše je, dakako, gostiju iz Austrije jer su ti plesači tamo iznimno popularni, a Austrija je za nas izuzetno važno tržište, osobito za Istru", kaže glasnogovornica Valamara Marina
Majić Crnković. Nude se četverodnevni i sedmodnevni paketi u predsezoni, krajem svibnja i početkom lipnja, te u posezoni, tijekom listopada. U plesne turističke pakete uključena su tri istarska hotela pa se ponuda promovira pod sloganom "zaplešite i otkrijte Istru".
Otvoreni za sve goste
Plesati se može u porečkim hotelima Valamar Club Tamaris i Valamar Diamantu te u rabačkom Valamar Bellevue Hotel & Residenceu. Cijena paketa za dvokrevetnu sobu iznosi od 400 do 1200 eura, ovisno o hotelu i ukupnoj ponudi, i isključivo je namijenjen dvjema osobama pa je potrebno naći partnera, tj. partnericu za ples. Tečaj uključuje popularne latinoameričke ritmove salse, mambe, cha cha cha... Osim smještaja i hrane, paketi uključuju dva puta dnevno učenje plesa po 60 minuta, plesnu zabavu zadnje večeri, degustacije poznatih istarskih vina i večere s tradicionalnim istarskim delicijama te razgledavanje grada. Sedmodnevni boravak uključuje i izlet na Brijune. U Valamaru kažu da se po određenoj cijeni u plesne tečajeve mogu uključiti i svi gosti koji su već u hotelima, kao i lokalno stanovništvo. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
Zagreb. Hrvatska i Slovenija zajedničkim će nastupima ovoga tjedna u Pekingu i Šangaju s ciljem povećanja broja kineskih turista već ove godine promovirati turističku ponudu dvije zemlje kineskom tržištu, čiji su turisti prošle godine sa 43,5 milijardi dolara potrošnje zauzeli četvrto mjesto u svijetu.
Najavljeno je to u petak na konferenciji za hrvatske i slovenske novinare čelnih ljudi hrvatskog i slovenskog turizma. Ministar turizma Damir Bajs važnim u tom zajedničkom pothvatu ocjenjuje i što će troškove prezentacija u Pekingu i Šangaju od blizu 50 tisuća eura po pola podijeliti hrvatska i slovenska strana. Bajs je istaknuo da hrvatski i slovenski turistički sektor na svim razinama (državni/javni i privatni) kreiraju zajednički proizvod koji može biti zani-
mljiv kineskom i drugim dalekim tržištima poput Japana, Indije i SAD-a čiji turisti pri dolasku u Europu obilaze više zemalja. Direktor slovenskog Direktorata za turizam Marjan Hribar istaknuo je da je Slovenija i u svojoj Strategiji turizma predvidjela aktivnosti za ta tržišta. Direktor Glavnog ureda HTZa Niko Bulić i direktor Turističke organizacije Slovenije Dimitrij Piciga naglasili su da ove i iduće godine očekuju ‘skokovit bum’ s tog tržišta u obje zemlje. H
Krave, bioele sve povezan MODERNA FARMA PZ Osatina je najmodernija računalno nadgledana i energetski zatvorena farma - krave daju mlijeko, pogon za bioplin proizvodi električnu energiju iz stajskoga gnojiva, ostatak koriste kao mineralno gnojivo, a nusproizvod toplinsku energiju koristit će za zagrijavanje staklenika
U nepreglednim poljima pšenice i kukuruza u istočnoj Slavoniji veliki zeleni hangari sa žutim kupolama kompleksa PZ Osatine, najveće hrvatske govedarske farme, u vlasništvu slavonskog poduzetnika Mirka Ervačića, djeluju gotovo nestvarno. Farma je najmoderniji računalno nadgledan energetski zatvoren su-
stav. Naime, na električnoj energiji dobivenoj iz stajskoga gnojiva godišnje zarađuju 22,5 milijuna kuna, a daljnjim ulaganjima preostalu krutu masu pretvarat će u humus i prodavati ga za uzgoj cvijeća, dok će preostalom tekućinom bogatom dušikom, fosforom, kalijem i drugim mineralima navodnjavati okolna polja i tako smanjivati po-
OGLAS
lektrane i povrće – no softverom ››
To je prvo bioplinsko postrojenje koje koristi tu vrstu sirovine u Hrvatskoj i jedino mjesto u Europi gdje je na taj način zaokružena proizvodnja
TOMISLAV BOGDAN, organizator proizvodnje zadužen za bioplinska postrojenja snimio goran flauder
trebu za korištenjem mineralnih gnojiva.
Mlijeko za Vindiju
U svibnju prošle godine pustili su u rad prvi generator snage 1 MW, a početkom ove godine još jedan takav. Isti princip iskorištavanja gnojiva u bioplinskim pogonima dovršava-
ju i na drugoj govedarskoj farmi u Tomašancima nedaleko od Đakova, a pripremaju i podizanje još triju takvih pogona na svojim svinjogojskim i bikovskim farmama. Zaokružit će tako proizvodnju s maksimalnim iskorištenjem otpada, koji, umjesto da plaćaju njego-
vo odlaganje, pretvaraju u električnu energiju i na tome zarađuju. "To je prvo bioplinsko postrojenje koje koristi takvu vrstu sirovine u Hrvatskoj i jedino mjesto u Europi gdje je na taj način zaokružena proizvodnja", ističe Tomislav Bogdan, organizator proizvodnje zadužen za bioplinska postrojenja. Po količini proizvedenog mlijeka na dvjema farmama muznih krava u Ivankovu i Tomašancima PZ Osatina vodeća je u Hrvatskoj. Trenutačno imaju približno 2300 krava, od kojih prikupe gotovo 50.000 litara mlijeka na dan, koje se cisternom dvaput dnevno odvozi u varaždinsku Vindiju. U Ivankovu grade nove farme i krajem 2011. imat će 2500 krava i proizvoditi stotinjak tisuća litara mlijeka na dan. Slično planiraju i na farmi u Tomašancima. "Sve se poslovne jedinice nadovezuju jedna na drugu. Tako nakon fermentacije gnojnice i kukuruzne silaže dobivamo plin kojim pokrećemo generatore za proizvodnju
struje. Kao nusproizvod imamo 2,3-2,4 MWh toplinske energije kojom ćemo grijati staklenike na pet i pol hektara koje planiramo podignuti ove godine. Tu ćemo proizvoditi 60 kilograma rajčice po četvornome metru, krastavac, papriku i drugo povrće. Energija u takvoj proizvodnji rajčice čini približno 40 posto troškova, a mi ćemo je imati praktički besplatno", kaže Bogdan i dodaje kako istu priču pripremaju na drugoj farmi.
Domaći know-how
Svoj su dio posla obavili i sada čekaju HEP da postavi mjerno mjesto i opremu za preuzimanje električne energije. Dok ne dovrše staklenike, toplinu dobivenu radom generatora koriste pri sušenju sjenaže, lucerne i separiranog stajnjaka. "Sve je to poteklo iz ove tvrtke, to je naš know-how. Obišli smo cijelu Europu i šire, proučavali dvjestotinjak postrojenja, utvrđivali prednosti i nedostatke različitih tehnologija i opremu prilagođavali našoj tehnologiji. U sve to uložili smo dosad nekoliko stotina milijuna kuna i dobar dio financirali vla-
stitim novcem. No, to su vrlo isplativi projekti s brzim povratom ulaganja. Samo bioplinsko postrojenje od dva MW stoji otprilike 50 milijuna kuna, toliko je i ono u Tomašancima, a dogodine ćemo postaviti još tri takva postrojenja - dva od jednog MW i jedno od dva", objašnjava Bogdan. Cijeli je sustav računalno umrežen i njime se upravlja iz jednog centra, a svaka pogreška dojavljuje se SMS-om. Softver je u suradnji s njima izradila Tvornica elektroopreme Belišće, njihov dugogodišnji partner. Osatina ima 300-tinjak zaposlenih i uskoro će obilježiti dva desetljeća rada. Novih 40 radnika zaposlit će u staklenicima, a u bioplinskim postojenjima i staklenicima u Tomašancima još toliko. Svake godine rastu 20 do 30 posto i svaku kunu ulažu u nove tehnologije i širenje proizvodnje. Uprava tvrtke je u Semeljcima, tovilište svinja u Trnavi, a bikova u Slašćaku pokraj Đakova. Obrađuju otprilike 4000 hektara zemlje smještene oko farmi i desetak tisuća hektara u kooperaciji. Goran Flauder
dogaaji 16-17 > svijet > lokalno
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
svijet/regija
EU subvencionira ribar kuka da je ribe sve ma EUROPLJANI GLADNI RIBE EU drugi put obilježava Europski dan mora, no ministri ribarstva teško se dogovaraju o pomorskoj politici. A stanje je kritično: 88 posto vrsta izlovljenih riba u europskim morima lovi se prekomjerno
I
mamo velikih problema s pretjeranim ulovom ribe, velikim kapacitetima za ribolov - i to u cijeloj Europi. Trebamo se suočiti s tim problemima i prihvatiti se ozbiljne reforme", zahtijeva povjerenica za ribarstvo Europske unije Maria Damanaki. Ulaskom u EU Hrvatska će biti 23. priobalna zemlja od 28 članica Unije. Ministri su se nedavno sastali u Vigu gdje je ponovo konstatirano da je ribe sve manje i da se treba pobrinuti za domaće ribare. Procedura sastanka pomalo je čudna jer se ministri ribarstva okupljaju svake godi-
ne, a svaka se zemlja cjenka oko kvota za ulov ne bi li svoju kvotu ipak malo podignula - sve to unatoč savjetima znanstvenika.
Bez uništavanja ulova
Do dogovora je teško doći. Postignut je jedino dogovor o mjerama protiv uništavanja slučajno ulovljene ribe. Kvote zasad nemaju alternative. Stanje je kritično jer 88 posto vrsta riba koje se love za hranu u europskim morima lovi se već više nego što bi se smjelo, pa tim vrstama prijeti izumiranje. Prije je bilo pravilo da je more izdašno te da se ribe mora loviti kako bi
MORE i ribolovna industrija kruh su za više od 400.000 ribara u Europi
je bilo. No, pred obalama Europe više se ne lovi riba već se provodi industrijska prerada morskog bogatstva. More i ribolovna industrija kruh su za više od 400.000 ribara u Europi. Španjolska koja trenutačno predsjedava EU ima najveću ribarsku flo-
tu u Uniji i zalaže se za slobodnu trgovinu kvotama, iza čega se kriju najmjere uloviti još više ribe. I dok Španjolska predlaže trgovinu, organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da je to opasno. Zašto? Pa samo 12 španjolskih ribolovaca ima veći kapacitet
arhiva business.hr
ulova nego čitava ribolovna flota jedne Švedske.
5 milijuna tona godišnje
U EU se u ribolovu nalazi 82.000 ribarskih brodova. Zasad se vraćaju s ulovom od pet milijuna tona ribe, ali iz godine u godinu taj je iznos sve manji. Danas se
UTEG MAĐARSKOG PRORAČUNA Otkrili 600 mil. eura skrivenih obveza
Viktor Orban, novi mađarski premijer, ‘češlja’ državne financije arhiva b.hr
re i anje nalazimo u situaciji da europska mora više ne mogu zadovoljiti potrebe Europljana za ribom. Pa tako imamo ploveće tvornice koje pod zastavama europskih zemalja plove na svjetskim morima i love u vodama onih zemalja s kojima je EU sklopio ugovore. Jedan je primjer Maroko s kojom EU ima ugovor od 2007. koji istječe iduće godine i nije sigurno hoće li biti obnovljen i produžen. Na tim su područjima europske tvrtke otvorile i velika uzgajališta ribe.
Istražni odbor mađarske stranke Fidesz, pobjednice na nedavnim parlamentarnim izborima, otkrio je ‘neproknjiženih’ čak 170 milijardi mađarskih forinti obveza (608,5 milijuna eura) u mađarskom ministarstvu financija koji će teretiti ovogodišnji proračun i tako povećati proračunski deficit. Objavio je to Mihaly Varga, potpredsjednik vladajućeg Fidesza i šef istrage koja prije preuzimanja vlasti provjerava knjige tamošnjega ministarstva financija. Prema najavi novog mađarskog premijera Viktora Orbana, Varga će kompletno izvješće predstaviti početkom lipnja. Otkriven ‘kostur’ u ormaru bivšega ministra
financija iznosi 0,7 posto BDP-a i mogao bi povećati proračunski deficit koji je izračunala bivša socijalistička vlada, s planiranih 3,8 posto na uznemirujućih 4,5 posto. "Alarmantna je količina skrojenih, falsificiranih i skrivenih podataka", izjavio je Varga. Neočekivani dug koji su otkrili iz Fidesza odnosi se na 60 milijardi forinti neočekivanih obveza nedavno nacionaliziranog avioprijevoznika Maleva, oko 40 milijardi forinti duga elektrane Vertesi i potrošenih 70 milijardi forinti više za "radna prava". Socijalisti ipak tvrde da dug nije nikakav "kostur" te da je to rizik kojim se može upravljati. I. P.
Alen Legović, Bruxelles
posto skočila je vrijednost eura prošli tjedan, što je na tjednoj razini najviše od rujna lani. Razlog je masovno zatvaranje naloga kojim su se devizni dileri kladili na nastavak pada eura
JAČANJE SPORAZUMA O STABILNOSTI I RASTU
Rastrošne članice eurozone mogle bi izgubiti pravo glasa te granice oduzme i pravo glasa u nekim odlukama EU. Tome se, naravno, žestoko usprotivila Grčka. Ipak, kredibilitetu Njemačke pri forsiranju takvih pravila šteti to što je s Francuskom 2005., nakon što su obje zemlje tri godine zaredom probijale kriterij proračunskog deficita, potpisala sporazum kojim su se dvije zemlje izuzele od plaćanja kazne zbog većeg deficita od dozvoljenog.
ANGELA MERKEL, njemačka premijerka, jačom kontrolom zemalja članica želi osigurati stabilnost eurozone arhiva business.hr
Uravnoteženi budžeti
Ukidanje subvencija
Spas je možda jedino ukidanje subvencija za ribare, jer je nevjerojatno da Europa pomaže ribarima dok istodobno kuka da je ribe sve manje. Članice EU teško se mogu dogovoriti jer postoje i drugi problemi. Pojedine članice odavno su smanjile svoje ribolovne flote i platile otpremnine za bivše ribare. To je slučaj u Njemačkoj. Jedno je pak sigurno: spasa europskih mora neće biti bez duboka posezanja u blagajne koje su u ovoj financijskoj krizi ionako pod velikim teretom.
1,7
Nakon što je u petak njemački parlament konačno izglasao zakon o njemačkom sudjelovanju u paketu pomoći čiji je cilj zaštititi prezadužene zemlje eurozone od moratorija na povrat dugova ukupno vrijedan 750 milijardi eura, okupili su se ministri financija Europske unije i složili se oko uvođenja strožih sankcija za države s visokim proračunskim deficitom. Europski su ministri financija isto tako odbacili mogućnost bankrota neke od člani-
ca eurozone, odnosno da ona prestane plaćati svoje dugove, a nisu htjeli podržati prijedlog njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea koji je predlagao uspostavljanje svojevrsnog mehanizma za upravljanje državama koje bi se našle pred bankrotom.
Strože sankcije
"Uvest ćemo nove sankcije, strože od aktualnih", izjavio je predsjednik EU Herman Van Rompuy nakon sastanka ministara fi-
nancija, a prenio Bloomberg. "Svi su se složili u tome da ojačamo sporazum o stabilnosti i rastu", rekao je Van Rompuy i dodao da se raspravlja i o "financijskim i nefinancijskim sankcijama" za države koje neprestano probijaju maastrichtski kriterij maksimalnog proračunskog deficita od 3 posto BDP-a. Njemački je prijedlog da se takvim zemljama uz određivanje postojeće kazne od 0,5 posto BDP-a ako ne svedu deficit ispod
Nijemci su proširili postojeći prijedlog Europske komisije za većom koordinacijom europskih zemalja prilikom planiranja godišnjih proračuna - inzistiraju na usvajanju zakonskog amandmana o uravnoteženom budžetu koji bi imao ugrađen automatski sustav kažnjavanja u slučaju probijanja planiranog proračuna. Iako su se prije desetak godina tome žestoko suprotstavljali, Francuzi sada podržavaju takav njemački prijedlog. Slovački ministar financija Jan Pociatek otišao je najdalje u kažnjavanju rastrošnih članica i predložio uvođenje krajnje kazne - isključivanje iz eurozone. Igor Prstec
igor.prstec@business.hr
> karijere > znanje > posao
18-19
karijere/ /znanje/posao
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
MICROSOFT IMAGINE CUP
Splitski zeleni projekt u svjetsko finale 'Think Green' s Fakulteta elektrotehnike i Ekonomskog fakulteta u Splitu odlazi na svjetsko natjecanje u Poljsku Microsoft Imagine Cup natjecanje je koje Microsoft organizira svake godine sa svrhom da studenti izrade neko tehnološko rješenje koje je u skladu sa zadanom temom. Na prošlotjednom finalu u Varaždinu prvu nagradu odnio je tim "Think Green" s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Ekonomskog fakulteta u Splitu svojim naprednim rješenjem iz područja uzgoja hrane u kontroliranim uvjetima pomoću programa koji optimizira troškove uzgoja i potrebe usjeva. On će u srpnju u Varšavi predstavljati Hrvatsku na finalu svjetskog natjecanja, koje je dio Microsoftove globalne inicijative, čiji je cilj otvoriti ekonomske prilike kroz programe i proizvode koji pridonose transformaciji obrazovanja, unapređuju inovativnost te potiču zapošljavanje. Ove je godine zadatak bio zamisliti svijet gdje tehnologija pomaže riješiti najteže probleme.
Lani pobjednici
Na Imagine Cup ove se godine prijavilo čak 300.000 stu-
denata iz više od 140 zemalja. Timovi iz Hrvatske već sedam godina sudjeluju na tom natjecanju, a lani je hrvatski tim osvojio dva prva mjesta. Natjecanje svake godine zadaje temu na temelju koje studenti razrađuju svoje prijedloge iz kategorija razvoja softvera, ugradbenih uređaja, dizajna igara, digitalnih medija i IT izazova. "Microsoft Imagine Cup izvrstan je primjer angažmana studenata koji svake godine iznjedre inovativne projekte primjenjive u poslovanju tvrtki na svjetskoj razini. Tehnologija i informatička pismenost nužni su u obrazovnom sustavu jer njihovo korištenje uvjetuje snalaženje u poslovnom okruženju", rekao je Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska.
Navigacija za slijepe
Drugoplasirani je tim također s Fakulteta elektrotehnike i Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji je predstavio projekt temeljen na navigaciji za slijepe prilikom kretanja autobusom ili pješice, a trećeplasirani je tim s Fakulteta organizacije i informatike s rješenjem o dostupnosti računala u javnom području sa svrhom poboljšanja kvalitete života siromašnijim dijelovima zajednice. B.hr
Dok radi vez prioritet Hrvoje Balen, član Uprave Algebre: Stav ispitanika velik je problem u trenutku kada su usavršavanje i prekvalifikacije zaposlenika visoko na listi prioriteta države i poslodavaca
Snimio hrvoje dominić
INFORMATIČKA PISMENOST
Ništa bez 'rada na računalu' "Čak 85 posto ispitanika izjasnilo se da je informatička pismenost iznimno bitna za pronalaženje posla i ocijenila nužnost računalnih vještina ocjenama 4 i 5 na ljestvici od jedan do pet. To se podudara i s analizama portala MojPosao, gdje je za gotovo 70 posto radnih mjesta potrebno poznavanje rada na računalu u razini ECDL Starta", objašnjava Balen. Nastavljen je trend smanjenja informatičke nepismenosti, tj. neko-
rištenja računala, i to s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S porastom dobi ispitanika, pak, zamjetan je eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. Velike su razlike i u namjeni korištenja računala - samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u svim ostalima primarna je namjena zabava.
IMELDA OGILVY
Beckett izvršni direktor
Adrian Beckett od 1997. do kraja 2008. radio je u BAT-u arhiva business.hr
Adrian Beckett imenovan je izvršnim direktorom agencije za tržišno komuniciranje i odnose s javnošću Imelde Ogilvy. Radio je u British American Tobaccu (BAT) od 1997. do kraja 2008. Za BAT je radio, uz ostalo, u Rusiji i Skandinaviji, a između 2003. i 2004. i u Hrvatskoj. Prije preseljenja u Zagreb u Moksvi je radio u međunarodnoj savjetničkoj tvrtki za investicije.
GERMANWINGS
M. Kraus vodi marketing za regiju Melanie Kraus nova je voditeljica međunarodnog marketinga za Hrvatsku u niskotarifnom zrakoplovnom prijevozniku Germanwingsu. Zadužena je za regiju u kojoj su, uz Hrvatsku, i snažne turističke zemlje Španjolska, Italija i Portugal. Iskustvo je stekla kao voditeljica projekata u specijaliziranoj
agenciji za marketing, reklame, produkciju i događanja u turizmu. Nakon položaja asistentice u hotelskom menadžmentu, Melanie Kraus studirala je marketing i turizam na visokoj školi u Helibronnu te tijekom studija sudjelovala u mnogim projektima na temu promocije turističkih destinacija. Tijekom rada u inozemstvu, u popularnim turističkim zemljama kao što su Grčka, Meksiko i Tajland, stekla je važna znanja u segmentu hotelijerstva, putovanja te organizacije, ističu u Germanwingsu.
Melanie Kraus, nova voditeljica međunarodnog marketinga za Hrvatsku arhiva business.hr
za, usavršavanje nije CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE Nedostatak novca tek je na trećem mjestu razloga zbog kojih se trećina sudionika Algebrina istraživanja nije odlučila za školovanje kako bi pronašla novi ili bolji posao. Utjecaj 'dobre veze' narastao je na godišnjoj razini sa 25 na 38%, a u zadarskoj, splitskoj i osječkoj regiji 'veza' je iskočila na prvo mjesto načina za pronalaženje posla
Č
ak trećina ljudi koja je sudjelovala u najnovijem istraživanju Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo o korištenju informacijskih tehnologija, cjeloživotnom obrazovanju i najvažnijim aspektima za pronalaženje novog ili boljeg posla izjavila je kako se nije odlučila na školovanje zato što smatra da im to ne pomaže u životu. Velik je to problem u trenutku kada su usavršavanje i prekvalifikacije zaposlenika visoko na listi prioriteta države i poslodavaca, upozorava Hrvoje Balen, član Uprave Uprave Algebre. Indikativno je da je na drugome mjestu razloga nepohađanja bilo kakvih školovanja nedostatak vremena, a nedostatak novca tek je na trećem mjestu.
Usavršavanje
Riječ je o istraživanju koje već petu godinu zaredom za Algebru provodi Prizma - centar za poslovna istraživanja, na uzorku radno sposobnog stanovništva većem od 1600 ispitanika. Provodi se u za-
grebačkoj, splitskoj, riječkoj, osječkoj, istarskoj, zadarskoj i bjelovarskoj regiji, a ovogodišnje je istraživanje, osim uzorka radno najaktivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina, prošireno cjelokupnom radno aktivnom populacijom. Kad je riječ o odnosu prema usavršavanju, zamjetna je razlika po regijama. U prosjeku se samo 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav oblik školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto. Promatrano samo u kategoriji osoba u dobi od 17 do 40 godina, uočen je znatan pad uključenosti osoba u bilo kakve oblike školovanja - sa 44 na 33 posto.
Papirnata strategija
Kao najbitniju stavku za pronalaženje posla većina ispitanika navodi "završiti dobar fakultet", ali odmah na drugom mjestu je odgovor "imati dobru vezu". Ukupno gledano, stav pojedinaca da je za posao ili bolji posao potrebno završiti dobar fakultet porastao je sa 42 na 49 posto. Na
godišnjoj je razini, međutim, znatno porastao utjecaj "dobre veze", sa 25 na 38 posto, osobito zbog stava ispitanika zadarske, splitsko-dalmatinske i osječko-baranjske regije, gdje je "veza" iskočila na prvo mjesto načina za pronalaženje posla. "Cjeloživotno obrazovanje ističe se u strategiji gospodarskog oporavka, no ono je nedovoljno pozicionirano u glavama pojedinaca koji bi trebali biti korisnici i nositelji mjera", zaključuje Balen. Dražen Tomić
STORM COMPUTERS COMMINUS
> karijere > znanje > posao
20-21
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
GEOFOTO
SL. DALMACIJA
Zekan član Uprave
Na čelu Uprave Pojačanje iz Volarević Gisdate
Kljaković glavni urednik
Novi član Uprave STORM Computersa zadužen za prodaju je Zlatko Zekan, koji dolazi s pozicije direktora tvrtke Siemens Enterprise Communications. Karijeru u IT-u počeo je 1991., radio je, uz ostalo, u Perpetuum Mobileu i u Sensu. Generalnim direktorom Siemens Enterprise Communicationsa imenovan je 2006. godine.
Marijo Volarević, član Uprave Comminusa za razvoj poslovanja, prodaju i marketing, preuzet će mjesto predsjednika Uprave te zagrebačke IT tvrtke. Prije dolaska u Comminus radio je na rukovodećim pozicijama u Barr International Servicesu New York. Vlasnik Comminusa i dosad predsjednik Uprave Krešimir Radošević prelazi u NO.
Novi glavni urednik Slobodne Dalmacije dugogodišnji je novinar i urednik tog splitskog dnevnika Krunoslav Kljaković. Naslijedio je Zorana Krželja, koji je tu dužnost obavljao više od dvije godine, a sada odlazi u Upravu Sl. Dalmacije. U 67godišnjoj povijesti lista Kljaković je, uz Josipa Jovića, jedini koji će po drugi put zasjesti u fotelju glavnog urednika.
Starija konzultantica za poslovna rješenja Gisdate Ivana Lampek-Pavčnik postala je pomoćnica predsjednika Uprave Geofota Zvonka Biljeckog odgovorna za projektni menadžment, implementaciju novih tehnologija te razvoj i pokretanje novih projekata. Ima 17-godišnje iskustvo u radu na području geoinformatike.
'Talent menadžmen demokracija' UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA Top menadžeri često ne posvećuju dovoljno vremena svojim podređenima, te se takav odnos nastavlja duž cijelog hijerarhijskog lanca, no ne možemo ulagati u sve jednako i svima beskonačno dugo pružati jednaku šansu, smatra slovenski konzultant Primož Hvala
C
ijeli sam život radio s brojkama i dugo mi je trebalo da shvatim kako su one samo odraz završenog procesa. One su rezultat odluka koje su donijeli ljudi. Stoga, želimo li imati dobre broj-
ke, moramo obrazovati i selektirati nove ljude", istaknuo je Željko Perić, poslovni savjetnik i direktor CAPER-a, na predavanju o upravljanju ljudskim resursima, koje je prethodilo prošlotjednoj dodjeli nagrada za najbolje poslodavce i najbolje prakse s područja ljudskih potencijala za 2010. O talent menadžmentu, pak, govorio je Primož Hvala, slovenski konzultant iz područja marketinga, prodaje i upravljanja ljudskim resursima.
Razvijanje talenta
Željko Perić, poslovni savjetnik i direktor CAPER-a
Snimio hrvoje knez
Hvala je svoje predavanje počeo usporedbom dvaju velikih nogometnih klubova Barcelone i Real Madrida. "Politika Barcelone temelji se na razvijanju talenta, dok Real Madrid
kupuje gotovi proizvod. Rezultati prema kojima su jedni bolji jedne, a drugi druge godine, jasno pokazuju da nema točnog odgovora koji je model bolji. Razvijanje talenta težak je i mukotrpan proces, no ništa lakše nije ni držati ravnotežu i zadovoljstvo u svlačionici prepunoj zvijezda", slikovit je bio Hvala. U nastavku je istaknuo da su najveći problem u talent menadžmentu sami ljudi. Top menadžeri često ne posvećuju dovoljno vremena svojim podređenima, te se takav odnos nastavlja duž cijelog hijerarhijskog lanca. "Talent menadžment nije demokracija. Ne možemo ulagati u sve jednako i svima beskonačno dugo pružati jednaku šansu. Ovisno o pokazanim vještinama, treba otkriti lju-
de u koje se isplati ulagati više i koji mogu doprinijeti razvoju kompanije", rekao je Hvala, uz zaključak da u brojnim tvrtkama ponekad nedostaje odlučnosti i hrabrosti za preuzimanje odgovornosti prilikom selekcije kandidata.
Primož Hvala, slovenski konzultant iz područja marketinga, prodaje i upravljanja ljudskim resursima foto FINANCE
Poželjni partneri
Perić se pak osvrnuo na njemačke procjene da će za deset godina u njihovoj državi više ljudi zapošljavati industrija obnovljive energije nego autoindustrija. "Nijemci već čine sve kako bi sljedeće desetljeće dočekali spremni. Znamo li mi danas koja je budućnost hrvatske industrije i u što moramo ili želimo ulagati? Jesu li to brodogradilišta ili je to nešto sasvim drugo", detektirao je Perić jedan od osnovnih
problema hrvatskoga gospodarstva. Kao jedno od mogućih rješenja naveo je električni automobil tvrtke Doking. Ipak, Perić je uvjeren da Dok-ing ima vrlo male šanse uspjeti sam na tržištu i da bi mu bilo mnogo lakše kada bi potražio strateškog partnera. "Ovdje nije samo pitanje proizvodnje, jer sam uvjeren da njihov automobil kvalitetom ne zaostaje za modelima renomiranijih
ADRIATICA.NET
Nova Uprava Atlasa Atlas d.d., agencija u sklopu Adriatica.net grupe, dobio je novu tročlanu upravu. Tomislav Popović njezin je predsjednik, a Vlado Lučić i Tomislav Vintar članovi za incoming, odnosno outgoing poslovanje, a Vintar će biti zadužen i za razvoj online poslovanja Adriatica. net grupe. Tomislav Popović dolazi s
mjesta direktora ureda Turističke zajednice Istarske županije. Bio je, među ostalim, izvršni direktor operacija za regiju Poreč tvrtke Valamar te direktor hotela Kristal iz Umaga. Vlado Lučić karijeru u turizmu počeo je prije 35 godina upravo u Atlasu, gdje je 2001. godine imenovan članom izvršnog menadžmenta. Nakon odlaska iz Atlasa bio je direktor i suvlasnik Adriastar hotela i ljetovališta. Tomislav Vintar u Atlas do-
nt nije
lazi s dužnosti predsjednika Uprave Znanja. Radio je u Jupiter Assetu i u FINA-i. Bio je predsjednik Skupštine i član NO-a investicijskog fonda Jadran kapitaly, direktor J.E. Austin Associatesa te network design & NPI manager u Ericssonu Nikoli Tesli. Dosadašnji predsjednik Uprave Atlasa Davor Bajić preuzima dužnost čelnog čovjeka za incoming poslovanje grupe te nastavlja obnašati funkciju direktora tvrtke Kompas u Hrvatskoj.
Obuhvaćeno 30-ak tvrtki
Istraživanje se provodi četvrtu godinu za redom, a u
Hrvoje Reljanović
hrvoje.reljanovic@business.hr
Tomislav Vintar Iz Znanja u Upravu Atlasa
Snimio saša ćetković
Predsjednica Uprave Karlovačke pivovare Monique Peters odlazi 1. srpnja na dužnost direktorice inovacija Heineken grupe u Amsterdam. Na čelu Karlovačke pivovare zamijenit će je Alexander Gerschbacher, dosadašnji komercijalni direktor sestrinske kompanije Brau Union Austrija.
Najbolji dm, Puljanka, Belupo, P&G, Kožul i DHL International Dm-drogerie markt, Puljanka i Belupo najbolji su poslodavci u kategoriji velikih tvrtki za 2010. prema istraživanju portala MojPosao. Procter & Gamble, Kožul i DHL International okitili su se jednakom titulom u kategoriji najboljih malih i srednjih tvrtki, dok su Cemex Hrvatska, Podravka i SOS Dječje selo Hrvatska nagrađeni za najbolju praksu s područja ljudskih potencijala.
90 posto prihoda od prodaje, tih preostalih 10 posto je za Plivu bio odličan posao. Za razliku od toga, u bližoj povijesti možemo pronaći primjer kada je Pliva odlučila samostalno iskoračiti na tržište SADa i tamo doživjela veliki poslovni neuspjeh. Naše tvrtke poput Dok-inga na tom bi primjeru trebale mnogo naučiti", dodao je Perić.
Gerschbacher umjesto Peters
ISTRAŽIVANJE PORTALA MOJ POSAO
Prvi put dodijeljena je nagrada za najbolju praksu s područja ljudskih resursa, i to Cemexu, Podravki i SOS Dječjem selu Hrvatska
proizvođača. Svi oni, međutim, već imaju razvijene prodajne, marketinške i servisne mreže. Nisam siguran da Dok-ing može sam odgovoriti na sve te zahtjeve, barem ne u vremenu koje bi tržište prihvatilo", istaknuo je Perić, uspoređujući njihov slučaj s iskustvima iz Plive. "Svojedobno je Pliva proizvela antibiotik koji je kasnije prodavala zajedno s Pfizerom na svjetskom tržištu. Iako je Pfizer dobio
KARLOVAČKA PIVOVARA
njemu je ove godine sudjelovalo više od 30 tvrtki i tri tisuće njihovih zaposlenika. Cilj je bio doznati u kojim je tvrtkama trenutačno najbolje raditi u Hrvatskoj, na temelju iskustava i percepcije samih zaposlenika. Upravljanje ljudskim resursima, ističu autori istraživanja, jedina je dugoročna konkurentska prednost tvrtki. Istraživanje je provedeno putem upitnika koji je obuhvatio šest područja: strategija i vodstvo, rad, motivacija i nagrađivanje, usavršavanje i razvoj, međuljudski odnosi, lojalnost i doživljaj sigurnosti posla. Kompanije koje su ove godine sudjelovale u istraživanju predstavljaju najbolje hrvatske poslodavce te je realno očekivati da je razlika između najboljih
tvrtki i ostalih koje su sudjelovale u istraživanju manja nego što bi bila između najboljih i prosječne hrvatske tvrtke.
Lojalni velikima
Međuljudski odnosi najbolje su ocijenjena kategorija kod malih i srednjih tvrtki, ali i kod velikih. Slabije su ocijenjeni doživljaj sigurnosti te usavršavanje i razvoj, što je i razumljivo s obzirom na smanjena ulaganja u dodatno obrazovanje zaposlenika. Najbolji poslodavci kod velikih tvrtki najviše odskaču od prosjeka u kategoriji lojalnosti, a najbolji kod malih i srednjih tvrtki od prosjeka najviše odskaču u kategoriji usavršavanje i razvoj. H. R.
NAGRAĐENI Stanislav Biondić (Belupo), Ivan Bartulović (Cemex), Jasna Mašinović-Puh (Puljanka), Ivica Kožul (Kožul), Ana Fostač-Krilčić (dm-drogerie markt), Dražen Stojanović ( Procter & Gamble), Srebrenka Saks (DHL International), Višnja Tuškan-Krupić (SOS Dječje selo Hrvatska), Marko Ranilović (Podravka) Snimio hrvoje dominić
PARTNERI
> karijere > znanje > posao
22-23
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
Siemens nagradio studente osječkoga ETF-a Siemens Hrvatska nagradio je troje studenata osječkoga Elektrotehničkog fakulteta prigodom obilježavanja njegove 32. godišnjice u ukupnom iznosu 20.000 kuna. Nagrađen je po jedan student s pojedinog smjera diplomskih studija, prema prijedlogu dekanata, a na temelju uspjeha tijekom stu-
diranja. Nagrade i priznanja Sonji Žarić, Tihani Topić i Ivanu Vidoviću uručili su Ivana Ilić, direktorica Siemensove divizije za industrijsku automatizaciju i pogonsku tehnologiju, Ivan Bobovčan, direktor divizije za termoelektrane i obnovljive izvore energije, i Ratko Grgurić, voditelj odjela unutar sektora IT rješenja i usluge. Siemens Hrvatska strateški je partner Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, gdje je podružnica Siemensa osnovana 2000. godine.
FORUM
Foley na ZŠEM-u U Hrvatskoj postoji niz strukturnih problema, a klima za strane investicije izuzetno je nepogodna zbog birokracije, previsokih parafiskalnih nameta i netransparentne javne nabave. Istaknuo je to veleposlanik SAD-a James B. Foley na prošlotjednome predavanju na Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). Tako je na Business Forumu prvi put u karijeri održao predavanje na poslovnoj školi.
James B. Foley, američki veleposlanik
arhiva business.hr
Otkrivanjem izvora opt protiv stresa IZGARANJE NA POSLU Uz preopterećenost količinom posla i lošu radnu klimu, stres izazivaju i stvari koje rijetko doživljavamo kao put ka izgaranju: neravnomjeran raspored rada, nemogućnost kontrole, timski rad osobama koje su po prirodi individualci, i obrnuto, buka, osvjetljenje...
Č
inilo se da će to biti jedno u nizu uobičajenih druženja s prijateljicom: popit ćemo kavu, čavrljati o poslu i šaliti se na račun privatnog života. No, tri mjeseca od prošlog takvog sjedenja na terasi kafića pod tada proljetnim suncem donijela su veliku promjenu - mojoj su se prijateljici tresle ruke, podočnjaci su joj bili više nego uočljivi, a nervoza je prštala iz nje na svaki spomen posla. Tek nakon sat vremena smogla je snage upitati za savjet: što sa stresom kojega se više nikako ne uspijeva riješiti. Kad se zapošljavala u jednom ministarstvu, nadala se stabilnu i mirnu poslu. No, nije prošlo ni nekoliko mjeseci, a ona se počela žaliti na nesanicu, glavobolje i razdražljivost. Početni entuzijazam,
podgrijan zanimljivošću projekta na kojem je radila, zbog administrativnih zidova i neodgovarajućih suradnika, brzo se topio, a frustracija sporim napredovanjem projekta rasla je iz dana u dan. Šef, koji joj je u timu dodijelio izvršnu funkciju umjesto njoj prirođene organizatorske, oglušio se na njezine prijedloge i zamisli, a kako je bila najmlađa u odjelu, nije se mogla oteti potrebi za dokazivanjem. I tako se, nakon samo nekoliko mjeseci na novom poslu, našla u opasnosti od izgaranja.
Bez kontrole
Svi znamo prepoznati kad smo pod stresom; znakovi stresa mogu se razlikovati od osobe do osobe, no najčešće su posrijedi nesanica, razdražljivost, smanjen ili povećan
apetit, slabija mogućnost koncentracije, napetost u mišićima… Njih donosi povišena razina adrenalina u krvi, koja raste zbog pripremanja tijela na akciju. Kad bi se ta akcija dogodila brzo, stres bi nam omogućio da zadatak izvršimo spremnije i bolje, no ako ta akcija nikako ne dolazi, simptomi postaju ozbiljniji. Tlak se trajno povisi, srce ubrza rad, krvne žile se stežu i zdravlje se, dugoročno, narušava. A što stres dulje traje, bliže je točka izgaranja, kad se stresu pridruže simptomi depresije, a osjećaj nemogućnosti kontrole nad vlastitim životom dovodi nas do naučene bespomoćnosti u kojoj se prepuštamo stresu, u lažnom uvjerenju da se protiv njega više ne možemo boriti. Kako stres udara tamo gdje smo najslabiji, netko će od dugo-
trajnog stresa dobiti čir na želucu, netko hipertireozu, netko poremećaj tjeskobe, a netko kronične glavobolje.
Izvori frustracije
Što učiniti? Najprije valja razjasniti koji točno faktori u poslovnom okruženju najčešće izazivaju stres. Da među uzrocima stresa možemo naći preopterećenost količinom posla, lošu međuljudsku klimu ili sadržaj posla koji nam ne odgovara, malo će koga iznenaditi. No, stres u poslu izazivaju i stvari koje rijetko doživljavamo kao put ka izgaranju.
Primjerice, neravnomjeran raspored rada, u kojem dio dana radimo kao mahniti, a dio dana nam se ništa ne da, i te kako povećava razinu stresa. Golemu frustraciju izaziva nemogućnost kontrole nad procesom ili resursima uz odgovornost za postizanje rezultata u određenom roku. Timski rad stvara probleme osobama koje su po prirodi individualci, a samostalan rad u praznom uredu može izludjeti osobu koja bolje funkcionira u timu. Čak i okolinski faktori poput razine buke ili osvjetljenja, naglih izmjena temperature te stolca koji
OGLAS
je terećenja Raznolikost strateška prednost MODELI UPRAVLJANJA
TOČKA IZGARANJA Razgovor, ravnomjerno raspoređeno radno vrijeme i pitanje što nas konkretno opterećuje pola su puta do rješenja arhiva business.hr
opterećuje kralježnicu mogu povećavati razinu stresa.
Blagotvoran razgovor
Prvo što sam savjetovala prijateljici bilo je: "Razgovaraj ponovo sa šefom, i ovaj put mu reci koliko stresa - i zašto - taj projekt u tebi izaziva." Ako ne sa šefom, valja razgovarati s bilo kime tko će nas poslušati - blagotvoran utjecaj razgovora na smanjivanje stresa višestruko je dokazan. Uvijek je dobar potez ravnomjerno rasporediti radno vrijeme, a ako se zapitamo što nas konkretno opterećuje, na pola smo puta do rješenja.
Dobro se fokusirati na pozitivne strane posla umjesto na negativne, a probleme na poslu, koje god oni vrste bili, valja rješavati čim prije. Par dubokih udaha smirit će nas i kad smo jako uzrujani, a jednostavne metode opuštanja, od vizualizacije smirujućih prizora i opuštajuće glazbe do meditacije, dugoročno su vrlo efikasne. Šetnje prirodom, čitanje, bavljenje sportom, hobiji… Ako slobodno vrijeme ispunimo aktivnostima koje volimo, stres će biti manje zamjetan, a opasnost izgaranja daleko manja. Ivana Delač Horvatinčić
Turner Broadcasting, IBM i Pfizer primjeri su tvrtki koje su uspješno primijenile načelo različitosti u svrhu povećanja prihoda, konkurentnosti, jačanja ugleda i tržišne pozicije
onih rasnih i nacionalnih. U njima je odgovornost ključan segment, njegovanje raznolikosti utkano je u godišnje ciljeve, a njezin se napredak stalno mjeri.
Unatoč napretku tehnologije i velikim političkim, kulturološkim i demografskim promjenama, upotreba različitih talenata u organizacijama nije se bitno mijenjala u posljednjih 50 godina. Čelni ljudi uspješnih kompanija razumiju prednosti raznovrsne radne snage, no mnoge i dalje pokušavaju dokučiti kako razviti i primijeniti načela različitosti u svrhu povećanja prihoda ili jačanja ugleda i tržišne pozicije. Da bi tvrtke uspješno kapitalizirale sve prednosti različitosti, moraju razviti sveobuhvatan strateški okvir koji ne vodi računa samo o tome kako privući i zadržati zaposlenike već sadrži i kulturu inkluzije. Businessweek je izdvojio tvrtke koje su uspjele iskoristiti raznolikost kao stratešku polugu za rast i inovaciju i izdvojio neke njihove zajedničke karakteristike.
Različitost kao izvor konkurentske prednosti i presudan element u platformi poslovnog uspjeha iskoristio je, primjerice, Turner Broadcasting (TWX), koji obuhvaća CNN, TNT, Cartoon Network i sedam drugih mreža. Raznolikost je definirao kao temeljni princip od 2005., a taj poslovni zaokret bio je posebno atraktivan oglašivačima, koji su prepoznali marketinške pogodnosti u projektima poput 'Black in America' ili
Poticanje inovacija
'Latino in America'. IBM je pak raznolikost afiniteta svojih zaposlenika iskoristio kao mehanizam za poticanje inovacija na svim razinama. Kada je Pam Nesbitt prijavila svoj prvi patent 2003., postala je svjesna kako je malo žena u IBM-u to napravilo. Odlučila je to promijeniti i zajedno sa 20 ženskih suradnika potkraj 2006. osnovala ured 'Invetor's Women'. Danas on ima više od tisuću članica koje su registrirale više od 300 patenata. Pfizer intenzivira svoje programe raznolikosti. Trenutačno ima 53 grupe u svijetu sa zadatkom uspostavljanja inkluzivne kulture i podizanja vrijednosti poslovanja. Hrvolje Reljanović
Marketinške pogodnosti
Jedna je kvalitetno pripremljeno vodstvo i radna snaga. Vodeći ljudi vrhunskih tvrtki stalnim treninzima povećavanju razumijevanje i vrednovanje razlika, među ostalim,
Ted Turner, osnivač Turner Broadcastinga koji je definiravši raznolikost kao temeljni princip privukao oglašivačie, koji su prepoznali marketinške pogodnosti u projektima poput 'Black in America' ili 'Latino in America'
arhiva business.hr
investor 24-25
INTERVJU: ASWATH DAMODARAN Profesor na new susreću kompanije u preuzimanju, upućuje na rizike šire
Šukeru, ne dolijevajte ulje na vatru nestabilnosti
Profesor Aswath Damodaran je ministru financija Ivanu Šukeru poručio da postojećoj nestabilnosti ne dodaje novu, već da utvrdi dugoročna stroga pravila igre - stroži nadzor i racionalno trošenje. Osim toga rekao je kako bi pozdravio uvođenje derivata i terminskih ugovora na tržište kapitala, dok je po pitanju ulaska Hrvatske u eurozonu poprilično skeptičan
Business Week je profesora Aswatha Damodarana uvrstio među 12 najboljih profesora svih američkih poslovnih škola, a autor je mnogih znanstvenih radova i knjiga na području valuacije kompanija, poslovnih izvještaja i investicijske analize. Magistrirao je na Indijskom institutu menadžmenta, a u SAD-u je doktorirao financije na sveučilištu Californija u Los Angelesu. Netipičan profesor poznat je po tome što cijeli svoj opus, od predavanja i seminara do financijskih modela pa i cijelih knjiga, objavljuje na internetskoj stranici (www.damodaran.com) te tako omogućuje bolje razumijevanje financija. Osim akademskog rada, Damodaran savjetuje mnoge korporacije i investicijske banke pa su njegova izlaganja i teorije potkrijepljeni brojnim primjerima iz prakse. U petak je u Zagrebačkom hotelu Westin održao seminar pod nazivom "Valuacija i korporativne financije: dvije strane iste medalje", a prisustvovali
su mu brojni bankari, menadžeri i analitičari iz zemlje i regije. U intervjuu za Business. hr Damodaran je progovorio i o grčkoj dužničkoj krizi, situaciji u američkom bankarstvu, ali i o specifičnostima hrvatskog tržišta u cjelini. Možete li čitateljima koji nisu upoznati s vašim radom objasniti koji su najvažniji faktori prilikom procjene poslovanja kompanija te kako izgledaju najčešće prijevare u poslovnim knjigama? - Svako poduzeće procjenjujem kroz dva glavna faktora - novčani tok i rizike poslovanja. Upravo se u ta dva faktora skrivaju najčešće prijevare vezane uz napuhivanje vrijednosti tvrtki u preuzimanju.
››
Najveće pogreške prilikom procjene događaju se kada se zanemare fundamenti poslovanja - točna valuacija neke tvrtke uvijek zahtijeva što više podataka iz svih sektora poslovanja pa prilikom analize tvrtke ili vrijednosnih papira uvijek zahtijevam što više povijesnih podataka kako bih smanjio mogućnost pogreške. Primjerice, ako radim valuaciju dionice ili cijele američke tvrtke, dostupni su mi podaci iz vremena prije Velike depresije, za neke tvrtke postoje podaci stariji i od 110 godina. U zemljama poput vaše postoje podaci za samo nekoliko godina, što ostavlja prostor za veliku mogućnost pogreške ili prijevare u knjigama. Koje su najveće prednosti
Kad dođe do gospodarskog pada, Hrvatska neće moći sama intervenirati nego će biti u milosti Bruxellesa
američkih kompanija u odnosu na europske i obratno? - Američke su tvrtke puno fleksibilnije i brže reagiraju na poremećaje na tržištu. Europske su tvrtke mnogo zatvorenije, ne reagiraju brzo na rizike i zbog svoje konzervativnosti ne mogu se prilagoditi tržišnim promjenama. Isti princip može se primijeniti i prilikom preuzimanja i spajanja koja se u Europi dugo planiraju i još dulje provode. Konačno, europske su tvrtke puno rigidnije, što u globalnom okruženju koje se stalno mijenja i prilagođava može biti velik problem. Kako vidite spor između Christophera Dodda i Blanche Lincoln zbog razdvajanja investicijskog i maloprodajnog bankarstva, koji je trenutačno aktualan u Sjedinjenim Američkim Državama? - Mislim da je dobro razdvojiti te dvije grane bankarstva. Maloprodajno bankarstvo ipak je u potpunosti okrenuto građanima i ova je kriza
pokazala da problemi u investicijskom bankarstvu mogu zaustaviti kreditiranje komercijalnih banaka, što dovodi to pada kreditiranja građanstva te konačno do pada potrošnje i aktivnosti. Američka vlada morala je spasiti mnoge investicijske banke na račun poreznih obveznika jer su dobrim dijelom bile komercijalizirane. Da te dvije grane nisu bile toliko povezane, američka bi vlada sigurno pustila neke investicijske banke da propadnu, kako raznim planovima spašavanja ne bi bile na teret poreznim obveznicima. Je li politička dominacija dolara jedina snaga Sjedinjenih Američkih Država? - Ne, ne bih rekao da je dominacija dolara jedina snaga SAD-a. Pogledamo li američki bruto domaći proizvod i ostale gospodarske aspekte, možemo vidjeti da SAD zauzima respektabilan dio globalne privrede. Ipak je to gospodarstvo u kojem radi 300 milijuna ljudi pa ne možemo reći da je politička dominacija je-
wyorškom sveučilištu upozorava na zamke s kojima se enja grčke krize i opasnosti ulaska Hrvatske u eurozonu
dina američka snaga. Kakav je vaš stav prema grčkoj dužničkoj krizi i postoji li realna opasnost od širenja krize na druge zemlje članice eurozone? - Opasnost od širenja krize, nažalost, i dalje postoji, a najveći problemi će nastati povuče li Grčka za sobom Portugal, Španjolsku ili Italiju jer su ta gospodarstva mnogo veća i
Europska unija neće imati novca za njihovo spašavanje, niti će ih porezni obveznici u stabilnijim i discipliniranijim zemlja-
››
ma htjeti spašavati. Sve što mogu reći jest kako se iskreno nadam da se nešto takvo neće dogoditi. Naime, već smo vidjeli koliko
su neke članice Europske unije bile skeptične prema pomoći Grčkoj, a eskalira li kriza, primjerice, u Italiji, siguran sam da Talijane
Kako Grčku i slične natjerati na fiskalnu disciplinu i racionalno trošenje ako su već osigurani paketom pomoći od 750 milijardi eura
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
više nitko ne bi mogao spasiti. Smatram da je trebalo biti oprezan kod pomaganja neposlušnim članicama - kako ih natjerati na fiskalnu disciplinu i racionalno trošenje ako su već osigurani paketom pomoći od 750 milijardi eura? Bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti budućnost europske monetarne unije jer su europski čelnici sada naučili da je Unija jaka koliko je
jak njezin najslabiji član. Je li razumno očekivati da će Hrvatska brzo ući u eurozonu s obzirom na sadašnje stanje u Europi i što bi time dobila? - Ne mogu reći da je to razumno očekivati, ali mogu reći da će vam ulazak u eurozonu donijeti niz promjena. Euro će ukloniti neke valutne neizvjesnosti u bliskoj budućnosti, no u vremenima kada dođe do gospodarskog pada nećete moći sami intervenirati nego ćete biti u milosti Bruxellesa. Dakle, možete već sad očekivati puno dublje i teže recesije.
››
Ako Hrvati ikada misle postati globalni igrači, moraju početi razmišljati izvan Hrvatske
Što bi po vama donijelo uvođenje terminskih ugovora i derivata na malo tržište poput hrvatskog? - Uvođenje derivata donijelo bi mnogo dobra hrvatskome tržištu. U prvom redu to bi povećalo ponudu vrijednosnih papira na burzi, tvrtke bi mogle izdati razne izvedenice, što bi im možda olakšalo pristup kapitalu i ponukalo ih na agresivnije pristupanje riziku. S druge strane, na tržištu bi se pojavili špekulanti, čija pojava nije uvijek pozitivna. Naime, s velikim udjelom špekulativnog kapitala na burzi dolazi i do velikih volatilnosti i nesigurnosti na tržištu, no u vašem slučaju oni bi pridonijeli likvidnosti sustava, što bi vas učinilo atraktivnijim velikim stranim ulagačima. Kada biste mogli održati lekciju hrvatskom ministru financija, što bi to bilo? - Svakom ministru financija male zemlje poput Hrvatske poručio bih da povrh nestabilnosti ne dodaje novu nestabilnost. Rekao bih mu da tržišna pravila i regulaciju učini jednostavnom, jasnom i dugoročnom. Na malim tržištima poput vašeg najgore je napraviti set pravila koji će se stalno izmjenjivati - morate odrediti pravila igre i poštovati ih. Kada se reforme jednom počnu provoditi, morate ih poštovati do kraja, a ne konstantno mijenjati ciljeve i prioritete. Što hrvatskim poduzetnicima nedostaje za stva-
ranje snažnih, profitabilnih i društveno odgovornih kompanija? - Hrvatski poduzetnici imaju malo tržište i velika hrvatska kompanija
››
u globalnom je smislu i dalje jako mala. Zato, ako Hrvati ikada misle postati globalni igrači, moraju početi razmišljati izvan Hrvatske. Bez prodora u
srednju i jugoistočnu Europu, a potom dalje u svijet, hrvatski poduzetnici i dalje će biti samo snažni i veliki u Hrvatskoj, što u globalnim okvirima nije ni
Da investicijsko i komercijalno bankarstvo nisu toliko povezani, američka bi vlada sigurno pustila neke investicijske banke da propadnu
komad kolača nego tek mrvice. Osim toga, neki vaši menadžeri moraju naučiti staviti privatni interes iza interesa dioničara, inače će vam kompanije i dalje trpjeti napade raznih interesnih grupa. Dioničari bi trebali biti na prvome mjestu svakom menadžeru - ta kultura u mnogim tranzicijskim zemljama još uvijek nije prihvaćena. Nikola Sučec
nikola.sucec@business.hr
investor 27 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
11,3 MILIJUNA KUNA
Proprius prenosi gubitak Zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom Fima Proprius objavio je na stranicama Zagrebačke burze poziv na glavnu skupštinu koja će se održati 29. lipnja. Na skupštini će se, među ostalim, predložiti pokrivanje gubitka iz 2009. godine u iznosu 11,3 milijuna kuna prenošenjem u sljedeće razdoblje na teret budućeg poslovanja. B. S.
brojka
70,38 dolara iznosila je u petak na Newyorškoj burzi robe NYMEX cijena barela sirove nafte za isporuku u srpnju
MANJE OD OČEKIVANJA
Španjolski BDP rast će 1,3% Očekivana stopa gospodarskog rasta u Španjolskoj dogodine će iznositi 1,3 posto, pola postotnog boda manje nego prvotno najavljenih 1,8 posto, objavila je španjolska ministrica financija Elena Salgado pošto je vlada u četvrtak prihvatila mjere štednje kojima želi srezati proračunski deficit, koji je lani iznosio 11,2 posto BDP-a. B. S.
PRIJEDLOG UPRAVE
Zvijezda zadržava dobit Uprava tvornice ulja Zvijezda predložila je glavnoj skupštini da donese odluku o zadržavanju cijele prošlogodišnje dobiti vrijedne 31,1 milijun kuna, stoji u pozivu za glavnu skupštinu koja bi se trebala održati 1. srpnja. Uprava je u pozivu objavljenom na stranicama ZSE-a predložila da se na skupštini odluči o promjeni statuta. A. Pa.
ZEW: Hrvati su najveći pesimisti u istočnoj Europi poljska najotpornija Iz ZEW-a navode da poljsko gospodarstvo u cijeloj regiji najmanje ovisi o zapadnoeuropskoj potražnji, koju je jako pogodila velika kriza eura Indeks povjerenja ulagača u istočnoj Europi zabilježio je rast u svibnju unatoč rastu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog pada eura, pokazuje izvješće Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW) i Erste grupe. Od šest zemalja analiziranih u anketi, a u pitanju su Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Hrvatska, potonja je zabilježila najveći pad povjerenja. Indeks je u Hrvatskoj pao 8,5 bodova i spustio
se na 23,3 bodova, što je najniže među promatranim zemljama. Samo je Rumunjska, uz Hrvatsku, zabilježila pad i njezin je indeks smanjen za 8,2 boda, spustivši se na 27,2 boda. Indikatori indeksa mjere se razlikom između analitičara s pozitivnim i negativnim prognozama.
Poljaci vjeruju u sebe
Maksimalna je vrijednost indeksa 100, a minimalna minus 100. Indeks povjerenja
i očekivanja u sljedećih šest mjeseci na razini cijele regije narastao je u prosjeku 7,2 boda i za svibanj iznosi 35,2 boda. Rekordna vrijednost zabilježena je u siječnju, kada je indeks dostigao 59,1 bod. Najveći rast od 15,9 bodova zabilježen je u Poljskoj, koja je jedina među navedenim zemljama izbjegla recesiju. Njezin je indeks u svibnju iznosio 37 bodova. Iz ZEW-a navode da poljsko gospodarstvo u cijeloj re-
giji najmanje ovisi o zapadnoeuropskoj potražnji. Kako su zapadna Europa i euro pod snažnim pritiskom grčke krize te strahom da će ista sudbina zadesiti Španjolsku, Portugal ili Irsku, analitičari navode
DOKTOR DOOM PROTIV TRENDA
Roubini: Ulažite u dug Njemačke Dionice će nastaviti agresivno ponirati i izgubit će još 20 posto vrijednosti zbog slabosti svjetskoga gospodarstva, tvrdi ugledni ekonomist Nouriel Roubini za CNBC. Postoje dijelovi globalne ekonomije koji su u opasnosti od recesije s
dvostrukim dnom, tvrdi Roubini, koji dodaje da situaciju na tržištima odsad vidi sve lošijom. S obzirom na to da će cijene dionica, ali i robe, doživjeti novi udar, jedina je sigurna pozicija novac. Ulagačima savjetuju da hedgeiraju ulaganja kladeći se na pad tržišta, za koji je siguran da dolazi zbog slabljenja
gospodarstva u SAD-u, Japanu, Kini i većem dijelu Europe. Negativan utjecaj na gospodarstva diljem svijeta i ulaganja imat će problem u eurozoni, zatim pokazatelji o usporavanju kineskoga gospodarstva, problemi u Japanu, a usporava se rast i u SAD-u. Opasnost se krije i u regu-
latornoj reformi za koju je nejasno kako će se odvijati. Kao sigurno ulaganje Roubini ističe dug zemalja sa solidnim gospodarstvom poput Njemačke i Kanade te sličnih država koje su zdravije s fiskalnog gledišta, odnosno daleko manje zadužene od zemalja poput SAD-a. B.hr
da ne čudi što je rast povjerenja najveći u Poljskoj. Najveću vrijednost indeksa zabilježila je Češka, koji se svibanjskim rastom od 8,3 boda popela na 40,4 boda. Ante Pavić
Business tv Kapital Network, Ponedjeljak 24. 5.
20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15
VIJESTI OBJEKTIV mag, VIJESTI POSLOVNI KURS pregled tržišta BIH VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA,emisija VIJESTI
investor 28-29
+ Dionica osječkog prehrambenog kombinata u petak je snažno rasla uz, doduše, prilično mali promet u odnosu na najlikvidnija izdanja, ali ipak u približnom prosjeku te dionice. Trgovano je sa 85 komada, čime je promet gotovo dosegnuo 20 tisuća kuna. Po stopi rasta iza IPK Kandita ostali su Lavčević i Slatinska banka. oglas
Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700
Najavljena pa demantirana mogućnost stečaja, najavljeno i nikad demantirano isključenje plina, pronađeni dokumenti o sumnjivim kupoprodajama skladišta, a sve to medijski povezano s bivšim premijerom Ivom Sanaderom snažno je utjecalo na prošlotjedno kretanje dionice Diokija, a kulminacija je dosegnuta u petak.
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla, Institut građevinarstva hrvatske Dalekovod Ina-industrija nafte d.d. Končar - elektroindustrija Atlantic grupa Adris grupa Jadranski naftovod Luka ploče Uljanik plovidba Ingra Jadroplov d.d. Zagrebačka banka Adris grupa Plava laguna Liburnia riviera hoteli Podravka prehrambena industrija, d.d. HTP Korčula Viro tvornica šećera d.d. Tisak Privredna banka Zagreb Končar Jamnica Đuro Đaković holding Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Jadranska banka DIOKI d.d Luka Rijeka AD plastik Franck prehrambena industrija, Fima validus Konzum Tehnika Viadukt Petrokemija Ledo Turisthotel Banka splitsko-dalmatinska Terra Firma d.d. Siemens dioničko Valamar grupa Čakovečki mlinovi Slatinska banka Jadransko osiguranje SN holding Erste&Steiermärkische banka HG Spot Belje Zvečevo, prehrambena industrija Dom holding Atlas nekretnine Kraš, prehrambena industrija Badel 1862 IPK Kandit Končar Maistra Hidroelektra niskogradnja HUP - Zagreb Croatia osiguranje d.d. Auto Hrvatska Magma d.d. Tankerska plovidba Fima proprius d.d. Metalska industrija Varaždin Industrogradnja d.d OT-optima telekom d.d. Arenaturis Karlovačka banka Riviera poreč Croatia lloyd Veterina d.d. Žitnjak Istraturist Umag d. d. BC institut Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Lavčević Transadria Laguna Novigrad Apartmani Medena Pounje trikotaža
Najniža
Najviša
Zadnja
263.00 940.03 1,400.00 2,465.01 342.10 1,700.00 459.99 685.01 264.00 2,680.00 1,700.00 598.00 33.06 160.00 217.50 305.00 1,401.00 2,450.00 320.00 94.00 348.01 220.00 551.01 2,100.01 38,000.00 33.61 22.97 2,850.00 82.01 180.00 88.20 780.00 17.66 160.00 1,271.01 282.00 127.05 6,263.01 666.00 148.00 800.00 591.01 31.91 3,500.00 107.08 3,050.00 191.13 431.05 24.00 75.05 115.00 35.03 25.17 351.92 71.00 230.00 2,350.00 69.00 190.01 1,431.77 5,101.00 410.10 54.11 1,474.15 22.12 3,125.50 365.10 36.00 62.21 64.58 154.00 3,100.00 56.60 103.00 384.99 279.90 20.00 250.00 2,406.01 10.00 83.63 0.85
270.00 969.99 1,449.96 2,537.50 348.00 1,727.00 469.19 703.50 270.00 2,720.00 1,775.01 613.98 34.00 163.80 222.97 305.36 1,440.00 2,520.00 321.00 104.00 359.00 229.99 560.50 2,100.01 38,005.00 34.78 22.97 2,900.00 95.00 187.00 90.02 790.00 18.30 160.00 1,300.00 288.00 129.02 6,324.15 666.00 148.00 800.00 591.01 31.91 3,500.00 113.00 3,050.00 198.00 431.08 25.25 77.01 117.00 37.00 26.00 355.00 72.00 246.77 2,350.00 71.02 190.03 1,497.00 5,101.00 410.10 60.51 1,500.00 22.35 3,125.50 409.90 36.00 62.21 67.10 154.00 3,100.00 59.95 103.21 384.99 279.90 22.30 250.00 2,406.01 10.00 83.63 0.86
263.25 946.00 1,420.00 2,469.01 345.00 1,700.01 460.01 685.01 270.00 2,700.00 1,714.00 598.00 33.74 160.02 219.98 305.33 1,401.00 2,490.00 320.00 96.00 350.00 220.13 560.00 2,100.01 38,000.00 33.78 22.97 2,850.00 82.01 185.00 89.00 790.00 18.29 160.00 1,271.10 287.50 129.01 6,300.00 666.00 148.00 800.00 591.01 31.91 3,500.00 110.00 3,050.00 193.00 431.05 24.95 75.50 115.00 36.00 25.43 354.00 72.00 246.77 2,350.00 69.00 190.01 1,431.77 5,101.00 410.10 60.00 1,474.15 22.12 3,125.50 409.90 36.00 62.21 64.58 154.00 3,100.00 59.95 103.00 384.99 279.90 22.30 250.00 2,406.01 10.00 83.63 0.85
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
Redovan promet: 25.142.162,13 Kn Promjene Količina Promet Cijene -1.26% -1.61% -1.73% -2.41% -0.58% -1.61% -2.13% -0.87% 0.70% -0.74% -3.44% -1.97% -1.11% -3.83% -0.01% -4.58% -1.37% -3.45% -0.31% 1.05% -5.41% -2.16% -0.88% -0.14% 0.00% -3.49% -0.04% -1.72% -13.67% 1.09% -1.13% 1.28% 0.49% 0.00% -2.15% -0.86% -4.78% -0.79% 0.15% -0.34% -19.11% -1.50% 2.51% 0.00% 2.80% -3.17% -3.50% 0.00% 0.20% -1.07% -4.17% -2.70% -9.18% 0.68% 0.00% 7.29% 1.29% -2.82% -5.00% -4.36% 0.02% -6.58% -0.84% -1.72% -4.24% 0.82% 0.22% 0.00% -4.25% -3.76% -6.67% 1.64% 0.00% 0.96% 0.00% -3.48% 2.34% 5.49% -12.51% 0.00% 0.46% -10.53%
38,120 2,293 1,371 617 3,487 637 1,603 706 1,791 136 209 491 8,846 1,598 1,146 756 159 88 597 1,873 512 711 280 70 3 3,088 4,428 34 1,085 411 790 87 3,409 380 45 186 399 8 70 285 50 60 1,100 10 309 10 154 69 1,168 372 232 644 871 61 293 85 8 260 96 11 3 30 207 8 500 3 20 200 115 100 41 2 105 57 10 10 137 11 1 10 1 49
10,123,081.33 2,184,647.50 1,935,811.63 1,550,261.32 1,204,573.93 1,094,852.42 739,907.37 488,229.88 479,964.27 366,347.44 360,505.40 297,052.25 295,723.48 257,082.64 250,812.25 230,728.17 225,667.60 219,729.12 191,083.00 182,023.59 179,252.14 157,932.46 155,922.22 147,000.70 114,005.00 105,078.34 101,711.16 98,200.00 95,255.41 74,877.75 70,281.51 68,630.00 60,800.46 60,800.00 57,942.44 53,543.96 51,338.79 50,363.47 46,620.00 42,180.00 40,000.00 35,460.60 35,101.00 35,000.00 33,472.20 30,500.00 29,884.97 29,743.45 28,465.00 28,306.81 26,983.95 23,254.33 22,148.23 21,564.60 21,052.29 19,593.54 18,800.00 18,303.62 18,241.74 16,401.77 15,303.00 12,303.00 12,146.64 11,882.47 11,070.35 9,376.50 7,814.70 7,200.00 7,154.15 6,492.80 6,314.00 6,200.00 6,123.25 5,873.45 3,849.90 2,799.00 2,778.94 2,750.00 2,406.01 100.00 83.63 41.84
Trž. kap. (mil kn) 21,557.16 1,320.16 1,890.94 391.54 791.37 17,000.10 1,183.20 1,691.97 1,831.71 2,005.68 381.56 346.84 253.05 261.90 14,089.37 2,936.02 765.39 753.58 1,734.40 40.94 485.33 525.36 10,681.87 64.50 840.79 109.35 7.69 340.93 331.49 1,106.39 373.76 337.46 49.41 3,632.46 240.82 131.33 431.04 1,387.07 262.91 69.80 28.80 559.04 200.89 367.50 101.09 381.25 524.96 7,321.03 8.23 620.27 35.40 268.82 84.83 486.26 54.15 176.46 228.17 755.16 118.54 674.90 1,569.06 271.38 292.45 923.39 44.31 46.94 185.44 101.52 135.77 86.48 562.64 449.74 110.60 21.18 1,799.83 46.60 42.83 119.55 69.18 155.96 64.01 2.27
CROBEX: -1,08% 365 dana Najniža Najviša 211.10 888.01 1,112.01 2,300.17 312.00 1,249.99 312.00 489.00 192.00 1,700.00 1,017.07 507.60 33.06 143.99 170.00 228.50 1,125.00 1,300.03 220.00 72.61 248.00 207.08 485.00 1,266.00 31,500.00 32.57 15.17 2,006.00 82.01 159.00 38.00 730.00 13.00 101.00 1,271.01 260.03 100.00 3,500.00 520.01 147.00 410.00 487.00 23.01 2,107.10 93.60 2,100.00 55.95 300.00 21.07 70.00 87.56 35.03 18.50 250.05 70.00 190.00 1,330.02 61.00 190.01 1,220.00 3,151.03 350.00 48.11 1,410.02 22.00 2,211.02 365.10 21.28 40.00 64.58 100.00 3,003.06 52.05 60.01 270.00 185.00 20.00 210.00 2,200.00 9.50 36.01 0.70
332.84 1,375.00 1,777.00 4,569.99 494.98 1,940.00 517.00 760.00 318.99 3,750.00 2,093.00 989.00 75.00 252.00 310.00 373.00 1,800.00 2,890.00 400.00 185.00 505.00 369.00 715.00 2,117.88 44,494.00 70.00 87.99 3,100.00 194.97 309.00 109.30 1,087.00 37.00 185.00 2,769.99 498.99 192.99 7,679.00 701.00 190.00 989.00 743.90 37.90 3,799.21 135.50 3,400.00 212.70 440.00 109.19 114.98 144.00 54.00 34.99 390.00 180.00 345.00 2,450.00 88.00 439.89 1,940.00 6,000.00 611.00 81.00 2,499.00 48.75 3,125.50 658.99 56.00 90.09 106.80 200.00 3,400.00 88.99 280.00 410.00 300.00 49.75 348.00 3,986.00 13.08 83.63 1.69
RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PET1 KBMR ZVTG TLSG PETG AELG SALR SAVA GRVG KDIR NF1N LKPG RS48
KRKA MERCATOR PETROL 1. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE PETROL AERODROM LJUBLJANA SALUS SAVA GORENJE KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD LUKA KOPER REPUBLIKA SLOVENIJA 48. IZDAJA
BANJALUČKA BURZA OPIG-PO1 NOVB-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B OPBD-PO1 NOVB-R-E ZPTP-R-A RFUM-R-A HETR-R-A INVP-R-A RSDS-O-B FBIHKF FBIHKE FBIHKB FBIHKD FBIHKC FBIHK1E BHTSR METZRK2 BSNLR ZICARK3
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO METALNO DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZICA DD SARAJEVO
BEOGRADSKA BURZA POBH AIKB AVEN ZLTP A2011 BMBI FADG ALFA A2012 AGBN A2015 A2016 MTLC A2014 SJPT
Pobeda holding a.d. Petrovaradin AIK banka a.d. Niš Autoventil a.d. Užice Zlatarplast a.d. Nova Varoš Obveznice RS serije A2011K Bambi Banat a.d. Beograd Fad a.d. Gornji Milanovac Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej
MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN09 GRNT SBT RMDEN08 TEL MPT STIL REPL RZLE
www.hrportfolio.com Nanjiža 64,55 155,00 109,50 11,13 20,00 100,50 270,00 26,30 446,00 167,70 13,05 5,03 0,89 18,52 105,00
Najviša 66,00 157,00 109,50 11,60 20,70 105,00 283,50 26,50 450,00 169,90 13,30 5,13 0,89 18,90 105,00
KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo REPLEK SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE
Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,61 155,00 109,50 11,40 20,28 100,84 274,93 26,50 450,00 167,85 13,06 5,10 0,89 18,53 105,00
Promet
valuta: EUR - euro 65,18 155,54 1.095,00 11,27 20,23 102,92 274,05 26,44 449,93 168,10 13,10 5,10 0,89 18,71 105,00
-0,55 % -3,03 % 0,00 % -0,70 % -1,27 % -2,73 % 0,99 % 0,38 % 0,00 % -1,26 % 0,00 % 0,99 % -1,01 % -2,83 % 2,74 %
17548 1.143.735,80 819 127.391,70 100 109.500,00 8600 96.894,35 4494 90.918,77 832 85.629,10 242 66.320,90 2008 53.100,43 107 48.142,00 204 34.292,80 2159 28.277,32 5344 27.267,00 30360 26.985,33 1262 23.618,56 194 20.370,00
valuta: BAM - konvertabilna marka
OPSTINA ISTOCNI STARI GRAD - public offering of bonds 100,00 100,00 NOVA BANKA AD BANJA LUKA 1.195,00 1.200,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 30,10 30,30 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 30,10 31,00 OPSTINA BROD - public offering of bonds 100,00 100,00 NOVA BANKA AD BANJA LUKA 1,20 1,20 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 4,20 4,26 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA 0,14 0,14 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE 0,32 0,32 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA 0,04 0,04 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna 87,00 87,00
SARAJEVSKA BURZA
+
Oznaka
Ponedjeljak 24/5/2010
100,00 1.195,00 30,30 30,50 100,00 1,20 4,20 0,14 0,32 0,04 87,00
100,00 1.195,69 0,30 0,30 100,00 1,20 4,25 0,14 0,32 0,04 0,78
0,00 % 3130 -0,42 % 58 -0,51 % 166032 0,00 % 72906 0,00 % 158 0,00 % 10525 -1,64 % 2677 -0,72 % 72501 0,00 % 14367 0,00 % 107185 0,00 % 5000
313.000,00 69.350,00 50.096,64 22.124,39 15.800,00 12.630,00 11.377,25 10.005,14 4.608,84 4.501,77 3.915,00
valuta: BAM - konvertabilna marka 60,00 65,50 96,00 74,00 85,48 22,00 21,00 7,90 16,99 12,00
200,00 2.950,00 1.162,00 4.100,00 96,05 9.500,00 2.000,00 9.301,00 92,35 8.300,00 82,29 79,11 2.150,00 85,51 870,00
2.960,00 4.155,00 77,30 690,00 2.600,00 80,00 500,00 28.500,00 199,00 41.000,00 160,00
60,10 65,50 96,00 75,50 85,48 22,00 21,09 8,00 17,00 12,00
200,00 3.001,00 1.162,00 4.100,00 96,07 9.500,00 2.000,00 9.650,00 92,36 8.640,00 82,49 79,11 2.230,00 85,53 890,00
60,10 65,50 96,00 75,50 85,48 22,00 21,00 8,00 16,99 12,00
60,03 3,62 % 116003 6.963.580,30 65,50 3,07 % 7753 507.821,50 96,00 0,72 % 4556 437.376,00 75,12 2,03 % 5694 427.722,00 85,48 0,56 % 2020 172.669,60 22,00 2,52 % 3135 68.970,00 21,03 -1,41 % 1220 25.654,95 7,99 0,00 % 1273 10.165,90 17,00 -0,06 % 252 4.283,30 12,00 0,00 % 84 1.008,00
valuta: RSD - srpski dinar 200,00 2.994,00 1.162,00 4.100,00 96,07 9.500,00 2.000,00 9.372,00 92,35 8.392,00 82,31 79,11 2.211,00 85,53 870,00
200,00 19,76 % 1631261 326.252.200,00 2.994,34 -0,20 % 6991 20.933.463,00 1.162,00 0,00 % 2502 2.907.324,00 4.100,00 0,00 % 672 2.755.200,00 96,07 0,02 % 21667 2.081.520,35 9.500,00 -5,00 % 210 1.995.000,00 2.000,00 0,00 % 966 1.932.000,00 9.374,28 0,77 % 140 1.312.399,00 92,35 0,01 % 13534 1.249.880,94 8.392,06 0,29 % 148 1.242.025,00 82,31 0,02 % 12318 1.013.848,22 79,11 0,01 % 11398 901.695,78 2.210,82 0,50 % 402 888.750,00 85,53 0,06 % 10290 880.055,24 870,50 -2,68 % 928 807.820,00
valuta: MKD - makedonski denar
2.980,00 2.977,17 2.977,17 0,03 % 4.180,00 4.166,99 4.166,99 -0,10 % 77,50 77,45 47,63 -0,06 % 690,00 690,00 690,00 0,00 % 2.672,00 2.639,81 2.639,81 -1,31 % 81,40 81,20 49,94 0,25 % 500,00 500,00 500,00 0,00 % 29.000,00 28.845,00 28.845,00 1,50 % 205,00 200,44 200,44 0,50 % 41.000,00 41.000,00 41.000,00 2,49 % 162,00 161,00 161,00 1,90 %
2419 7.201.768,00 534 2.225.170,00 24971 1.189.464,13 922 636.180,00 237 625.636,00 7802 389.631,71 660 330.000,00 10 288.450,00 1148 230.100,00 4 164.000,00 800 128.800,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
Proleter Bečej +4,17% Makpetrol Skopje +1,50% Metalac +0,50% Agrobanka Beograd +0,29% Komercijalna b. Skopje +0,03%
Petrol
Bambi Banat Mercator Telekom Slovenije BH Telecom Sarajevo Stopanska banak
+
Powered by
business.hr
-5% -3,03% -2,73% -1,41% -1,31%
Energopetrol Sarajevo
+0,99 -2,64 Vrijednost dionice naftne kompanije Petrol porasla je u petak na Ljubljanskoj burzi 0,99 posto, na 274,93 eura, nakon što je Uprava kompanije objavila planirane prihode za 2014. godinu u iznosu 3,5 milijardi eura, što je porast 37 posto u odnosu na 2010. godinu. U Petrolu su najavili i rasprodaju nepotrebne imovine te povećanje udjela u Istrabenzu. Ukupan promet iznosio je u petak 66.320 eura, što je bilo dovoljno za šesto mjesto na listi najlikvidnijih.
Jednim od likvidnijih izdanja Sarajevske burze u petak se trgovalo u vrijednosti samo 809 konvertibilnih maraka, a samo je 77 dionica promijenilo vlasnika. Vrijednost dionice pala je 2,64 posto i zadnja zabiježena cijena iznosila je 10,7 konvertibilnih maraka. Samo su dvije dionice na burzi premašile promet od 10.000 KM BH Telecom i Metalno koje su ostvarile 25.654 i 10.165 KM prometa. SASX 10 pao je u odnosu na četvrtak 0,51 posto, na 947,53 boda.
REGIONALNI indeksi -0,79% BIRS -0,30% 885,23 896,60 LJSEX -0,83% FIRS -0,79% 3.623,29 1.513,93 Belex15 MBI10 -1,53% 2.469,70 0,00% 670,84 Belexline -1,50% MOSTE 0,00% 1.291,77 496,65 SASX10 NEX20 -0,51% 13.984,71 0,00% 947,53 Europski indeksi FTSE100 WIG20 -0,90% 2.308,92 +0,96% 5.027,46 DAX BUX -1,61% 21.681,28 -0,58% 5.773,15 CAC40 ATX -1,76% 2.363,80 -0,88% 3.371,96 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -3,98% petak 21. svibnja 2010. 1,268.39 SBITOP
američki indeksi DJIA -3,60% S&P500 -3,90% 10.068,01 1.071,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -4,11% četvrtak 20. svibnja 2010. 2.204,01
investor 30 Tjedni komentar
otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda Dionički
Nives Bukovac, To One
P
sihološka razina dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex od 2000 bodova u proteklom je tjednu probijena prema dolje. Crobex je izgubio 3,34 posto na vrijednosti i zaustavio se na 1994 boda, a Crobex 10 izgubio je 3,18 posto u istom razdoblju. Dobitnika među domaćim dioničkim otvorenim investicijskim fondovima nije bilo te su tri dionička fonda s najmanje izgubljene vrijednosti u proteklom tjednu bili FIMA Equity s promjenom vrijednosti udjela -0,28 posto, Platinum Jugoistočna Europa s tjednim rezultatom -0,61 posto te AC Global Dynamic Emerging Markets s minusom 0,97 posto u posljednjih tjedan dana. Dionički fondovi s druge strane ljestvice bili su Aureus US Equity s minusom 9,58 posto, Ilirika BRIC s negativnih 8,49 posto tjedne promjene vrijednosti udjela i PBZ IStock s tjednim rezultatom -8,04 posto. Među uravnoteženim fondovima tjedni su pobjednici bili HPB Global (+0,36 posto), Allianz Portfolio (-0,99 posto) i Raiffeisen Balanced (-1,13 posto), dok su oni s negativnim tjednim rezultatima bili Aureus Balanced (-4,99 posto), KD Balanced (-3,53 posto) i ST Aggressive (-3,32 posto). Najveći fondovi po iznosu imovine pod upravljanjem ostvarili su uglavnom negativne tjedne rezultate. Od pet najvećih fondova među dioničkim i uravnoteženim fondovima, ZB global izgubio je 2,84 posto, ZB aktiv je ostvario tjedni minus 3,63 posto, a PBZ Equity 3,96 posto. PBZ Global je smanjio vrijednost svog udjela 2,53 posto, a Raiffeisen Balanced na tjednoj je razini izgubio 1,13 posto vrijednosti.
A1 KD Victoria Poba Ico Equity HPB Dionički C-Zenit MP-Mena HR Erste Adriatic Equity HPB Titan Raiffeisen HR dionice Erste Total East FIMA Equity ST Global Equity Platinum JIE VB High Equity Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond Capital Two AC G Dynamic EM KD Energija ZB aktiv Ilirika JIE VB CROBEX10 Select Europe HI-growth Raiffeisen World Prospectus JIE OTP indeksni ZB trend Aureus Equity KD Prvi izbor
Valuta
kn kn kn kn kn kn € € kn € kn kn kn kn € kn kn € kn kn € kn € € € kn kn € kn kn
Vrijednost
84,2600 14,9376 5662,7900 90,5893 54,3427 451,6834 91,1200 70,6183 72,6900 32,8100 85,8961 50,1632 70,9546 47,3639 63,8900 82,4200 71,5000 10,9286 9,6022 97,8500 165,3381 97,2868 10,4245 8,1381 98,2000 60,1171 39,9634 126,6700 95,6789 11,5677
Prom. %
0,85 0,27 -0,09 -0,10 -0,23 -0,23 -0,28 -0,30 -0,30 -0,36 -0,38 -0,40 -0,50 -0,58 -0,59 -0,59 -0,75 -0,76 -0,79 -0,91 -0,95 -0,97 -1,00 -1,13 -1,23 -1,28 -1,33 -1,45 -1,48 -1,64
3 mj. %
-3,10 -4,85 -4,88 -1,09 -5,12 11,58 -4,28 2,55 -2,06 -3,81 -2,10 -2,20 2,84 -7,76 -5,95 -4,15 0,46 2,92 N/A 1,12 -2,37 -4,61 -2,62 -3,62 1,72 -7,37 -6,16 2,01 0,14 -2,81
6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)
-3,14 -6,00 -3,97 -3,79 -5,26 15,67 -2,49 4,60 0,30 -7,89 -10,32 -10,24 3,99 -6,47 -4,81 -3,24 1,29 6,95 N/A -0,42 -3,23 N/A 0,62 -0,59 5,08 -8,27 -2,61 8,51 -3,75 0,95
8,99 -10,22 5,10 15,50 -6,82 16,73 1,21 16,20 13,44 -13,02 -14,85 -19,24 9,48 1,65 8,44 5,36 2,13 5,20 N/A 9,56 3,57 N/A 9,35 7,20 13,99 1,34 2,23 18,54 0,07 3,10
-8,20 3,70 -18,28 -2,11 -23,75 5,67 -2,00 -11,58 -17,20 -34,48 -2,51 -6,95 -12,09 -24,69 -8,43 -4,02 -10,27 7,61 N/A -0,56 9,45 N/A 0,47 -2,47 -0,27 -14,28 -31,74 3,18 -0,98 2,02
0,38 -1,93 -1,97 0,06 -3,84 15,76 0,33 1,84 4,85 -3,59 -5,05 -6,60 0,11 -5,35 -1,68 -0,25 1,32 6,14 -3,97 0,66 0,71 -2,71 1,83 -2,54 1,92 -5,03 1,96 4,11 -2,47 0,43
Imovina
25,384 69,342 6,176 43,172 6,351 6,376 239,420 11,473 19,537 53,462 31,135 20,715 5,001 13,925 262,972 479,087 7,941 12,613 5,617 554,678 107,715 7,597 26,809 74,292 43,916 27,815 136,343 181,687 72,613 5,323
Starost
Datum
2,00 11,03 2,82 4,63 2,25 2,21 4,61 2,83 1,69 2,64 5,97 9,58 2,66 2,64 5,09 4,71 3,09 1,21 0,22 3,90 5,57 0,33 8,93 8,24 6,63 3,30 2,40 7,56 4,47 7,27
20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010
http://investor.business.hr Mješoviti fondovi HPB Global Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced HPB Dynamic C-Premium ST Balanced PBZ Global fond KD Balanced Agram Trust Ilirika JIE Balanced HI-balanced AC G Balanced EM OTP uravnoteženi ST Aggressive ZB global Aureus Balanced
kn € € kn kn € kn kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn
106,9890 104,0300 152,8200 124,6920 107,8951 118,5800 50,8989 5,7773 184,4150 101,6300 8,0390 69,8912 144,0468 9,7099 10,9266 110,8211 67,2765 141,9200 76,7152
0,44 0,09 -0,16 -0,18 -0,21 -0,28 -0,28 -0,32 -0,37 -0,41 -0,41 -0,45 -0,57 -0,71 -0,85 -0,87 -0,89 -0,92 -2,07
0,88 N/A 0,12 -5,35 2,59 -1,40 -1,45 -3,74 -2,24 -1,73 -2,36 -3,45 -1,74 -1,90 2,76 -3,86 -0,99 1,46 -6,13
-2,09 N/A 3,87 -11,63 3,45 2,17 -10,19 -2,76 -7,64 -1,16 -1,61 -4,84 -0,10 2,04 6,73 -3,22 -8,86 2,41 -8,60
13,80 N/A 14,11 -22,16 7,75 1,06 -12,82 -3,23 -14,27 6,93 4,82 0,10 5,13 7,92 4,85 9,62 -12,82 14,69 -8,72
1,47 N/A 5,64 3,12 7,71 -0,44 -16,57 -15,33 8,67 5,20 -4,91 -1,90 8,81 -0,36 7,58 2,35 -8,15 4,02 -6,66
0,45 4,03 4,04 -2,84 2,83 2,68 -7,33 -2,08 -4,17 1,17 -2,59 0,40 0,72 -0,80 6,02 -2,91 -5,32 3,51 -4,63
127,254 52,972 349,787 13,874 6,998 116,208 23,458 14,025 16,363 329,338 13,045 13,480 48,046 67,777 13,148 43,793 5,212 787,929 15,541
4,63 0,20 7,73 8,05 1,02 9,34 3,73 3,30 7,36 8,69 4,34 1,86 4,32 8,24 1,22 4,43 4,66 8,88 3,84
20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010
ZB bond Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond Erste Bond HPB Obveznički HI-conservative Select Eurobond Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički
€ kn € € € € € € € €
159,6800 154,3800 136,9952 126,6400 126,2200 122,2148 11,1487 13,0663 169,0800 125,0805
0,33 0,03 0,02 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,05 -0,10 -0,34
4,30 2,18 1,81 3,19 2,71 1,88 2,64 0,46 3,08 1,30
5,82 5,39 3,39 4,39 6,26 2,60 4,09 1,88 5,93 3,37
13,01 8,63 6,17 8,07 4,37 6,80 3,73 4,18 14,19 12,17
5,41 8,11 3,88 4,58 4,30 4,43 1,33 3,27 6,80 5,18
5,12 3,97 2,33 5,23 5,41 2,35 3,78 1,47 5,09 2,24
173,598 12,727 86,983 91,608 103,468 46,542 6,038 1,563 292,026 9,880
8,88 5,57 8,27 7,20 6,97 4,63 8,24 8,32 7,99 4,43
20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010
ICF Money Market ST Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Select Novčani
kn kn kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn € kn
138,6158 132,8187 130,6600 160,6000 138,2465 123,4900 141,9500 135,8300 136,5867 123,5900 129,8307 120,6291 114,8538 11,1226 10,4774 106,5718 100,7555 103,5000 135,7333
0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00
0,96 0,81 0,83 0,46 0,84 1,07 0,91 0,94 0,68 1,01 0,99 0,57 0,78 1,00 0,90 1,09 -0,42 1,27 0,23
8,54 2,18 2,06 1,53 1,57 2,37 2,37 2,00 1,14 2,06 2,82 1,58 1,76 2,11 2,01 2,27 -0,38 2,56 0,75
6,77 5,37 6,25 5,60 3,67 5,00 7,17 5,53 4,23 3,30 6,80 4,62 5,42 5,24 N/A 6,36 N/A N/A 4,09
4,38 4,55 6,55 4,94 3,35 4,47 4,96 4,49 4,80 4,24 5,80 4,35 5,60 6,67 N/A 6,41 N/A N/A 4,47
1,60 1,64 1,40 0,96 1,26 1,78 1,73 1,52 0,97 1,74 1,97 1,22 1,31 1,59 1,50 1,59 -0,46 1,97 0,50
108,814 38,782 996,613 2440,566 89,829 249,902 1181,953 606,629 101,930 33,202 244,698 74,710 156,103 64,084 39,000 126,055 5,468 366,575 8,849
7,62 6,38 11,14 9,83 9,83 7,83 7,24 6,97 6,65 5,10 4,63 4,41 2,54 1,65 0,96 1,02 0,81 0,66 6,99
20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010 20.05.2010
Obveznički fondovi
Novčani fondovi
investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 24/5/2010
tržište novca
regija
Kamata ispod jedan posto
Belex 15 u tjednu pao 7%
Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je u petak 58,6 milijuna kuna s kamatom 0,77 posto. Većinu prometa od 40,2 milijuna kuna činili su prekonoćni krediti, a odobreno je i 16,4 milijuna pozajmica na tjedan dana te dva milijuna pozajmica s rokom vraćanja većim od tri mjeseca. Trgovalo se i devizama, i to u iznosu 370.000 eura. B. S.
Najveći tjedni pad od sedam posto zabilježio je beogradski indeks BELEX 15, koji je kraj tjedna dočekao sa 670,84 boda. Petak je u Beogradu obilježila bloktransakcija dionica Pobeda holdinga iz Petrovaradina vrijedna 326,2 milijuna dinara, a 20,9 milijuna dinara prometa ostvarila je dionica AIK banke Niš. Banjaluč-
ki BIRS ostvario je najmanji tjedni pad vrijednosti od 1,1 posto i tjedan je zaključio na 896,60 bodova. U petak su banjalučki brokeri najviše posla imali s dionicom Nove banke kojom se trgovalo u vrijednosti 69.350 konvertibilnih maraka. Na susjednoj Sarajevskoj burzi najviše se trgovalo dionicom sarajevskog teleoperatera BH Telecoma, koja je ostvarila 25.654 konvertibilnih maraka prometa. SASX 10 je na tjednoj razini zabilježio pad 1,9 posto. B. S.
brojke
1,90 1,1 posto pao je makedonski MBI 10
milijun eura prometa ostvarila je dionica Krke
Obama će zabraniti trgovinu derivatima
RAT DEMOKRATA I WALL STREETA Reforma bankarskog sektora, koju je u Senatu podržalo i nekoliko republikanaca, trebala bi dovesti do restrikcija u trgovanju imovinom, osnivanja Ureda za zaštitu potrošača te davanja ovlasti vladi za zapljenu neuspješnih kompanija Nakon gotovo pola godine previranja američki je Senat sa 59 glasova za i 39 protiv u četvrtak kasno navečer odobrio prijedlog zakona o financijskoj reformi, utirući tako predsjedniku Barakcu Obami put za prisiljavanje banaka na veliko restrukturiranje, prenosi Financial Times. Prijedlog zakona iz Senata ujedinit će se s prijedlogom zakona prihvaćenim u Predstavničkom domu potkraj prošle godine te uputiti predsjedniku Obami na potpisivanje, što bi se, prema predviđanjima analitičara, moglo dogoditi već idući mjesec.
Lobisti utrošili milijune
Promjene predložene u oba prijedloga zakona, nastala isključivo kao odgovor na najveću financijsku krizu od Velike depresije, predviđaju restrikcije bankama na tr-
govanje imovinom, osnivanje Ureda za zaštitu potrošača koji bi kažnjavao banke za plasiranje netočnih informacija i zavaravanja kupaca te davanje ovlasti vladi za zapljenu neuspješnih kompanija. Prema riječima predsjednika Obame, konačna verzija zakona učinit će financijske institucije odgovornijima, ali neće naštetiti načelima slobodnog tržišta. "U prošlih godinu dana financijska je industrija opetovano pokušavala spriječiti donošenje ove reforme hordama lobista i milijunima dolara utrošenim na oglašavanje, no konačno mogu reći da im se trud nije isplatio", rekao je Obama, a prenio Reuters. "Pred nama je još mnogo posla jer Predstavnički dom i Senat moraju uskladiti dva prijedloga zakona", rekao je američki predsjednik te do-
dao da to lobistima ostavlja dovoljno vremena za borbu protiv reforme. Pretpostavlja se da će sporna točka biti kontroverzni prijedlog zabrane trgovanja derivatima, kojemu se Wall Street žestoko opire.
Zaštita građana
"Predstavnički dom i Senat odobrili su prijedloge zakona koji štite potrošače, ograničavaju riskantno ponašanje velikih institucija i onemogućuju da banke više ikad budu 'prevelike da bi propale'", rekao je ministar financija Tim Geithner te dodao da se raduje suradnji sa Zastupničkim domom i Senatom, koja će rezultirati stvaranjem pravedne reforme za učvršćivanje američkog financijskog sustava i očuvanjem globalne konkurentnosti američkoga gospodarstva. Industrijski prosjek Dow
Barack Obama, američki predsjednik, odlučio je pokazati zube špekulantima s Wall Streeta, novom američkom Pedru
Jones pao je u četvrtak 3,6 posto zbog širenja zabrinutosti oko europske dužničke krize, ali i pod utjecajem nesigurnosti koju izaziva najavljena financijska reforma. "Nije nam cilj kazniti bankare nego zaštititi gospodarstvo i američki narod od previranja kakvima smo svjedočili u posljednjih nekoliko godina", poručio je
ARHIVA BUSINESS.HR
Obama. Demokrati su inicijativu za reformu financijskog sustava pokrenuli nakon što su najvećim američkim bankama, koje su se rizičnim poslovanjem dovele na sam rub propasti, odobrenene milijarde dolara pomoći koje su osigurali porezni obveznici s ciljem da se takva situacija više nikada ne ponovi.
Biljana Starčić
RAT DEMOKRATA I WALL STREETA INDEKS POVJERENJA ULAGAČA
Obama će zabraniti trgovinu derivatima
ZEW: Hrvati su najpesimističniji u istočnoj Europi
Barack Obama, američki predsjednik, odlučio je pokazati zube špekulantima s Wall Streeta, novom američkom Pedru 31
Od šest zemalja regije srednje i istočne Europe, Hrvatska je zabilježila najveći pad poslovnog povjerenja. Indeks je u Hrvatskoj pao 8,5 bodova i spustio se na 23,3 boda, što je najniže u regiji 26
Dobitnici dana (ZSE) Slatinska banka +2,8 % Franck +1,28 % Luka Rijeka +1,09 % HTP Korčula +1,05 % Adris grupa +0,7 % 20 Raste
Gubitnici dana (ZSE) Terra Firma -19,11 % Excelsa nekretnine -9,18 % Viro -5,41 % Hidroelektra-niskogradnja -5 % Petrokemija -4,78 % 53 Pada
9 Nema promjene
indeKSi CROX Mirex
Vrijed. 1,199.33 148,41
Sirova nafta 68,01 Prirodni plin 4,14 Zlato 1.182,59 Srebro 17,66 Goveda 95,96
Prom. 1,13% 0,12% 2,66% 2,47% 0,93% 3,03% 1,51%
Crobex pao najniže ove godine NOVI PAD Crobex je u petak pao 1,08 posto, na 1994,44 bodova, i tako se vratio na vrijednost s kraja prošle godine. Crobex 10 završio je na 1.073,52 boda, što je gubitak 0,98 posto Redovan promet na Zgrebačkoj burzi iznosio je 25,14 milijuna kuna, a ukupan 56,12 milijuna. Na tjednoj je razini pad Crobexa iznosio 3,34 posto, a Crobexa 10 3,18 posto. Takav pad ne čudi analitičara odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Dalibora Balgača, koji je za Hinu rekao kako on nije iznenađujući nakon objave loših financijskih izvješća domaćih kompanija za prvo tromjesečje. Po njegovu mišljenju, investitori nemaju jasnu sliku o tome što će se događati u domaćem gospodarstvu, a "dužnički problemi u eurozoni samo su dolili ulje na vatru", Najtrgovanija dionica
bila je očekivano HT-ova, koja je uz 10,12 milijuna kuna prometa izgubila 1,26 posto na vrijednosti i došla na razinu 263,25 kuna, najnižu cijenu te dionice od početka listopada prošle godine.
Padaju i drugi milijunaši
Ostale dionice s milijunskim prometom također su zabilježile pad. Atlantska plovidba pala je 1,61 posto, na 946 kuna, vrativši se tako uz promet od 2,18 milijuna kuna na razinu iz sredine travnja. Ericsson Nikola Tesla pao je uz promet od 1,93 milijuna kuna 1,73 posto, na 1420 kuna, IGH 2,41 posto, na 2469,01 kuna, uz 1,55 milijuna kuna prometa,
www.business.hr
komentar
Nepovjerenje u feudalizam
Ante Pavić ante.pavic@business.hr
P
Zdenko Belošević, predsjednik Uprave Diokija, čija je dionica u petak zbog Inine prisilne naplate stavljena u promatranje snimio saša ćetković
Dalekovod 0,58 posto, na 345 kuna, i Ina 1,61 posto, na 1.700,01 kunu, uz 1,09 milijuna kuna prometa.
JDOS na promatranju
Burza je u petak u segment promatranja svrstala dionice Diokija i Jadranskog osiguranja. Dioki je ondje zbog situacije s Inom i pokretanja postupka prisilne naplate pa je utvrđivanje vrijednosti te dionice vrlo upitno, a Jadransko osiguranje zbog odluke glavne
Hoće li se Crobex brzo odlijepiti od ovogodišnjeg dna, pratite na...
skupštine o isplati dividende u visini 208 kuna. Jedna od zanimljivih vijesti na Burzi bila je ona o otvaranju stečaja u MTČu iz Čakovca, čiji je dug od 80 milijuna kuna premašio vrijednost imovine tvrtke, koja se procjenjuje na 75 milijuna. Tvrtka je bila u blokadi od 2006. godine, a sredinom travnja riječ je bila o 30,7 milijuna kuna.
Bojan Bajgorić Šantić
rema Centru za europska gospodarska istraživanja, povjerenje ulagača u regiji istočne Europe svugdje raste osim u Rumunjskoj i Hrvatskoj, s tim da Hrvatska bilježi najveći pad povjerenja te se po vrijednosti indeksa čvrsto usidrila na dnu ljestvice. Nije ni čudo što je povjerenje u Hrvatsku tako nisko, s obzirom na to da je indeks povjerenja osmišljen za kapitalistička društva, dok se Hrvatska, po posljednjim informacijama, još uvijek nalazi u feudalnom dobu. Jer kako drukčije nazvati zahtjeve bivših vojnih lica, koja ovih dana preko medija traže da im se vrati ono što su dobili u zamjenu za službu vladaru? U hrvatskom feudalizmu to znači građevinska poduzeća, koja su im ispred nosa uzeli lukaviji od njih. Hrvatska ovih dana skupo plaća sve svoje promašaje, odjevena u feudalni ogrtač koji su navukli i tako dobro nose mnogi od onih koji još uvijek kroje gospodarsku budućnost ove zemlje. Zašto se onda nadati bilo kakvom povjerenju?
bojan.santic@business.hr
www.business.hr