Business.hr broj 644 by Business.hr

MERCEDES U RIKVERCU

Daimlerov menadžer dolazi spasiti gubitaški Euroline

Zbog milijunskih gubitaka svojih tvrtki Euroline i Autoline Milorad Radovanović Braco navodno razmišlja i o prodaji biznisa s uvozom Mercedesa. Prva promjena ipak će biti zamjena na čelu Eurolinea - umjesto Branka Jordanića dolazi Jochen Dimter iz njemačkoga Daimlera 10

OTKUPNE CIJENE 12

Mjesec dana prije žetve seljaci opet prijete traktorima

utorak 25/5/2010

broj 644 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

LOŠE PROLAZNO VRIJEME 4-5 HT, Atlantic grupa, Ericsson Nikola Tesla, Kraš i PBZ jedine su članice Crobexa koje ove godine isplaćuju dividendu veću nego lani. Blue chip dionice kojima je dividenda dio korporativne kulture vjerojatno će i sljedeće godine isplatiti dividendu, ali u manjim iznosima, kaže nam Boris Mažurin, glavni analitičar Intercapitala

Pet blue chipova unatoč krizi

povećalo dividendu

Ježić preuzeo Upravu Diokija Unatoč rastu prihoda 7,4 posto, Dioki je u prvom tromjesečju znatno povećao gubitak zbog skoka rashoda 23 posto. U međuvremenu je zbog plinske krize vlasnik Robert Ježić preuzeo Upravu

info&stav

indikator

2-3

'Mutna rekonstrukcija'

Manje stradalih u prometu

business.hr

Udruga Eko Kvarner zabrinuta je zbog rekonstrukcije Rafinerije nafte u Urinju jer, tvrdi, ima informacije da su plamenici za grijanje u pogonima koji se ugrađuju namijenjeni za plin i loživo ulje, a namjeravaju se upotrebljavati samo za loživo ulje. Očekuju sastanak s predstavnicima Ministarstva zaštite okolišta…

Od početka godine smanjen je ukupan broj poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 12 posto, rečeno je na jučerašnjoj presici u Ravnateljstvu policije pod nazivom "Stradavanje vozača mopeda i motociklista". Broj nesreća u kojima su sudjelovali motociklisti smanjen ja 34,8%, poginulih 11,1%...

Utorak 25/5/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

USPJEŠNE PRVE AUKCIJE

Tvrtke kroz model A dobil 285 milijuna HBOR-ovih k Uoči četvrte aukcije za kreditiranje obrtnih sredstava po Vladinu modelu A, koja bi se trebala održati u petak, u HBOR-u su kompletirani podaci o realizaciji odobrenih kvota s prve aukcije za kreditiranje obrtnih sredstava, a većim djelom i s druge. Za 200 milijuna kuna, koliko je HBOR na prvoj aukciji odobrio kvota poslovnim bankama, povratno je pristiglo 87 zahtjeva ukupno vrijednih 196 milijuna kuna, a tvrtkama su odobreni krediti u iznosu 190 milijuna kuna, što je 95 posto iskorištenosti odobrene kvote. Da je prva HBOR-ova aukcija za obrtna sredstva bila

više nego uspješna, svjedoče rezultati s prošlogodišnje prve aukcije u Sloveniji na kojoj je realizirano samo 5 posto odobrenih kvota, a i prosjek realizacije odobrenih kvota na svih sedam prošlogodišnjih aukcija u Sloveniji je nešto veći od 30 posto. Tek se na šestoj aukciji realizacija slovenske SiD banke popela na 84,8 posto. Nakon druge HBOR-ove aukcije, na kojoj je poslovnim bankama također odobreno 200 milijuna kuna kredita, povratno su pristigla 143 zahtjeva za kredite tvrtkama ukupno vrijedne 185 milijuna kuna. Do početka prošloga tjed-

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Snimio sa©A ∆ETKOVI∆

na HBOR je odobrio kredite u iznosu 100 milijuna kuna iz druge aukcije, ali svi zahtjevi još nisu obrađeni i situacija se

mijenja iz dana u dan. Podaci o realizaciji 3. HBOR-ove aukcije još nisu dostupni jer se prikupljaju zahtjevi iz poslov-

DOPREDSJEDNIK GSV-a MUČNJAK DOGOVORIO

Premijerka sa sindikalcima nakon povratk Premijerka Jadranka Kosor razgovarat će s čel-

kontakt

Telefon:

ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave HBOR-a

Zdenko Mučnjak, dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Snimio hrvoje KNEZ

nicima sindikalnih središnjica nakon povratka s dvodnevnoga službenog posjeta SAD-u, dogovoreno je na jučerašnjem sastanku premijerke s dopredsjednikom Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Zdenkom Mučnjakom, predstavnikom sindikalnih središnjica. Dogovoreno je nekoliko radnih sastanaka predstavnika Vlade i sindikata na kojima će se razmotriti prijedlozi za izmjene u radnom zakonodavstvu, kao i aktivnosti svih soci-

jalnih partnera na unaprjeđenju socijalnog dijaloga i rada GSV-a, priopćeno je iz Vlade. Kosor je ponovo upozorila na "značaj i odgovornost svih socijalnih partnera u dosljednoj i dinamičnoj provedbi Programa gospodarskog oporavka i provedbenih mjera". Čelnici pet sindikalnih središnjica odlučili su prošloga tjedna da više neće sudjelovati u radu GSV-a jer su nezadovoljni Vladinim izigravanjem socijalnog dijaloga. U priopćenju Vladina ureda kaže se pak da je

"Mučnjak iskazao interes sindikata za aktivnije sudjelovanje u dijalogu s predstavnicima Vlade te istaknuo da sindikalne središnjice nisu donijele odluku o istupanju iz GSV-a već su prije nastavka daljnjeg rada Vijeća zatražile razgovor s predsjednicom Vlade". "Tražio sam sastanak s premijerkom radi ozbiljne rasprave o problemima u socijalnom dijalogu i najavljenim izmjenama ZOR-a, a ona je to, unatoč prvotnom odbijanju, naposljetku ipak prihvatila", izjavio je Mučnjak Hini.

››

biser dana

brojka

Naši voćari su intelektualci. Njima su prosvjedi strani

Frano Ivković, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, na pitanje novinara zašto hrvatski voćari ne prosvjeduju kako bi prisilili nadležne institucije da rade svoj posao

1,4

milijarde dolara dat će IBM za odjel za poslovni softver američkog TK diva AT&T-a, objavljeno je u ponedjeljak. Bit će to najveća IBM-ova akvizicija od kupnje kanadske tvrtke za poslovni softver Cognos u 2008.

snimio saša ćetković

le kuna nih banaka za 200 milijuna kuna odobrenih za kredite s trogodišnjim rokom otplate te 9,5 milijuna kuna s jednogodišnjim rokom otplate. Na dosad ukupno odobrene kredita nakon prve i druge aukcije u iznosu od 285 milijuna kuna poslovne su banke trebale odobriti još oko 430 milijuna "svojih" kuna, pa je prema tvrtkama već krenulo oko 715 milijuna kuna za poboljšanje njihove likvidnosti, odnosno više od 70 posto ukupnog kreditnog potencijala od milijarde kuna, koliko je "težio" ukupni kreditni paket na prve dvije HBOR-ove aukcije. Zoran Daskalović

ka iz SAD-a Sastanku su prisustvovali i ministar financija Ivan Šuker, ministar prometa Božidar Kalmeta kao predsjednik GSV-a, te predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Oni bi trebali prisustvovati i sastanku premijerke sa sindikalnim čelnicima koji bi se, kako se neslužbeno doznaje, mogao održati u četvrtak. Istoga bi se dana, također se neslužbeno doznaje, trebao održati sastanak Vlade i sindikata javnih i državnih službi. H

uvodnik

Plinska omča oko vrata i mađarska strogoća DOGOVOR što ga je Dioki postigao s Inom 14. svibnja pod kapom Ministarstva gospodarstva, koji im do kraja lipnja daje vremena da nađu načina za plaćanje duga, navodno je razvrgnut na traženje Budimpešte Snimio hrvoje domini∆

Nina Domazet nina.domazet@business.hr

ova žrtva cijena plina, koje postaju sve čvršća omča oko vrata gospodarstvenicima, mogao bi biti Dioki, kojemu je već blokiran žiroračun. Ove će im srijede Ina prestati isporučivati etilen, a do kraja tjedna i plin, sve zbog duga od 120 milijuna kuna koji se gomilao tristotinjak dana. Opstanak proizvodnje na Žitnjaku time će zaista postati upitan, a s njim i petstotinjak radnih mjesta. Množeno sa četiri, proizlazi da dvije tisuće Zagrepčana ovise o toj tvrtki.

Upravo objavljeni

kvartalni rezultati Diokija potvrđuju da im ne ide dobro. Gubitak je više nego udvostručen, a ako se zbroje kratkoročne i dugoročne obveze, dolazi se do brojke od više od 1,5 milijardi kuna. Ta je tvrtka u međuvremenu uspjela nagomilati oko 250 milijuna kuna duga neplaćanjem plina i struje. HEP im struju još nije isključio, a Mađari u Ini nisu bili tako benevolentni. Dogovor koji je Dioki s Inom 14. svibnja postigao pod kapom Ministarstva gospodar-

››

Diokijevim plinskim problemima svakako je pridonio i drastično skuplji plin - koji će ponovo poskupjeti u srpnju, a sve kako bi cijena domaćeg plina bila jednaka cijeni plina koji stiže iz Rusije

stva i koji im do kraja lipnja daje vremena da nađu načina da podmire dug, navodno je razvrgnut na traženje Budimpešte, barem tako kažu u Diokiju. Iz Mola su, priča se, nakon pregovora Ina-Dioki postavili pitanje tko je uopće ovlastio ljude u Hrvatskoj da pristaju na nagodbe s Diokijem koji ih je pritom blatio u medijima. Takvo treniranje strogoće po svemu sudeći čeka i druge, Petrokemiju, HEP, ciglane, sve koji troše puno plina i ovise o Ini. Daleko od to-

ga da treba tolerirati neplaćanje i da veliki ili politički podobni trebaju biti privilegirani - nema nikakve razlike u tome što Ini ne plaćaju plin ili nekom građevinaru izvedene radove, i jedan i drugi tada loše stoje. Ali činjenica jest da je plin samo ove godine gospodarstvu poskupio 40 posto, a ako se gleda 15 mjeseci, poskupio je čak 73 posto. I poskupjet će ponovo u srpnju, a sve kako bi cijena domaćeg plina bila jednako cijeni plina koji stiže iz daleke Rusije.

Kad Ina ne bi imala monopol na tržištu, ne bi bilo problema, što je također posebna priča. Za plinski sporazum s Inom koji je potpisao bivši ministar gospodarstva Damir Polančec nije odgovarao, a Vlada Jadranke Kosor ugovor ničim nije poljuljala dajući mu legitimitet u prosincu 2009. godine. Cijene plina tako nastavljaju svoj rast, a Vlada gleda na drugu stranu praveći se da je se ne tiče što Ina plinom drži poduzetnike u klinču. Pa tko preživi, pričat će.

tema 4-5

NAGRADA DIONIČARIMA Samo je pet kompanija iz sastava dioničare nagraditi većom dividendom. Većina kompanija sa zag

Pet blue chipova unatoč krizi isplaću veću dividendu HT, Atlantic grupa, Ericsson Nikola Tesla, Kraš i PBZ jedine su članice Crobexa koje ove godine isplaćuju dividendu veću nego lani. Blue chip dionice kojima je dividenda dio korporativne kulture vjerojatno će i sljedeće godine isplatiti dividendu, ali u manjim iznosima, kaže nam Boris Mažurin, glavni analitičar Intercapitala Tko je uistinu jak i tko zaista ima novca na računu, pokazale su ove godine kompanije politikom isplate dividendi. Među 25 kompanija čije su dionice sastavnice Crobexa samo ih se devet odlučilo iz dobiti za prošlu godinu isplatiti dividendu (četiri još nisu objavile prijedlog dividende). Nekima je dividenda pitanje korporativnih standarda, kao što je mnogima uobičajeno korporativno pravilo neisplaćivanje dividende.

Iznenađenje HT-a

Adris, Atlantic, Ericsson Nikola Tesla, HT, IGH, Viadukt već su tradicionalno među onima koje vole nagraditi svoje dioničare. Iako je godinu iza nas obilježila recesija, a samim tim i smanjeni prihodi te pad profitabilnosti, neke su kompanije iznos dividende čak povećale u odnosu na godinu prije. Najveće iznenađenje ipak

je bio HT, koji je prošle godine isplatio dividendu u iznosu 29,99 kuna po dionici, a ove je godine isplatio čak 34,05 kuna po dionici, što je ukupno 2,7 milijardi kuna za HTove dioničare. "HT nas je sve iznenadio dividendom jer su svi procjenjivali da bi mogli isplatiti oko 26 kuna po dionici s obzirom na slabije rezultate. Međutim, oni su taj iznos još povećali u odnosu na godinu prije. Jednim dijelom HT na taj način čisti bilancu, a s druge strane pokazuje svojim dioničarima da je još uvijek financijski jak. Time su opet opravdali reputaciju snažnog dividend playera", objašnjava Boris Mažurin, glavni analitičar Intercapitala. Rast dividende u Atlanticu nije iznenađenje jer je u prošloj godini ostvario rast dobiti. "Atlantic svake godine isplati 25 posto svoje dobiti pa je tako ove godine porastao i taj iznos za dividende. Ove

se godine pokazalo da najbolje kompanije i dalje misle na svoje dioničare, ali to, naravno, mogu samo oni koji imaju dovoljno novca i nemaju problema s likvidnošću", kaže Mažurin. Dividendu će ove godine isplatiti i druge kompanije koje su u pretežitom stranom vlasništvu poput Ericssona ili PBZ-a, što više govori o njihovoj korporativnoj kulturi. Ericsson Nikola Tesla dividendu je povećao sa 70 na 120 kuna, dok PBZ, koji lani dividendu nije isplaćivao, isplaćuje 17 kuna.

Briga za dioničare

"Na Zapadu kompanije puno više pozornosti posvećuju dioničarima, i to ne samo kroz dividendu nego su općenito transparentnije u izvješćima i njihovom je menadžmentu uvijek na prvome mjestu dioničar", dodaje Mažuran. Međutim, s padom profitabilnosti i problemima s ko-

Članice Crobexa k

PBZ Božo Prka, predsjednik Uprave 14.609.532 (76,59%) Intesa San Paolo Holding International Prošle je godine Privredna banka Zagreb svu dobit iz 2008. zadržala, no ove je godine odlučeno iz dobiti za 2009. isplatiti dividendu u iznosu 17 kuna po dionici. Time je svojega najvećeg dioničara, talijanski holding Intesa San Paolo Holding International koji drži 76,59 posto, PBZ nagradio sa 248,3 milijuna kuna.

Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla za 2009. dioničarima isplaćuje 20 kuna redovne i 100 kuna izvanredne dividende. Švedski Ericsson, koji drži 49,07 posto dionica Ericssona Nikole Tesle koji vodi Gordana Kovačević, kroz dividendu je zaradio 78,4 milijuna kuna.

burzovnog indeksa Crobex uspjelo iz prošlogodišnje dobiti agrebačkog blue chip indeksa dividendu ne isplaćuje 2009.

ćuje

business.hr Utorak 25/5/2010

2008.

Ukupno za dividendu (mil. kn)

Dividenda po dionici (kn)

Ukupno za dividendu (kn)

Dividenda po dionici (mil. kn)

Adris

114.8

Atlantic grupa

20.9

8.5

17.2

Atlantska plovidba

27.5

63 172 500

2788.3

34.05

Ericsson Nikola Tesla HT IGH

120 4.4

70 2 455,8

29.99

Kraš

PBZ

Uljanik plovidba

21.5

Viadukt

5.76

koje su povećale dividendu

Nema dividende za 2009. Dalekovod Ina Ingra Janaf Končar-elektroindustrija Dom holding Podravka Petrokemija

(za 2008. dividendu su isplatili samo Ingra (0,5 kn po dionici) i Tehnika (80 kn po dionici)

Tehnika Viro tvornica šećera Zaba

Još nije objavljen prijedlog dividende Belišće Jadroplov Ledo Luka ploče Atlantic grupa Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i vlasnik 52,57% (1.298.390)

HT Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a

Kraš Nadan Vidošević, predsjednik Uprave

Atlantic grupa očekivano je s rastom dobiti za prošlu godinu svoje dioničare nagradila dividendom u iznosu 8,5 kuna po dionici, za što je ukupno isplaćeno 20,9 milijuna kuna. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i najveći vlasnik sa 52,57 posto dionica, na dividendi je zaradio nešto više od 11 milijuna kuna.

Popuno neočekivano HT je ove godine svojim dioničarima odlučio isplatiti veću dividendu nego prošle godine unatoč recesiji i slabijim rezultatima. Dividenda je tako dosegnula 34,05 kuna po dionici, za što je HT ukupno isplatio 2,7 milijardu kuna, a vlasnik DT, koji drži 51 posto, dobio je 1,4 milijarde kuna.

Kraš je za razliku od prošlogodišnjih 18 kuna po dionici, ove godine dioničarima predložio isplatu dividende u iznosu 20 kuna po dionici. Iako su ukupni prihodi i dobit za 2009. godinu smanjeni, prema ustaljenim korporativnim pravilima dioničari će biti nagrađeni, a na račun ESOP-a (19,76 posto dionica) od dividende će pristići 5,4 milijuna kuna.

jima su se prošle godine suočile građevinske kompanije nekim kompanijama nagrada dioničarima nije na prvome mjestu. Građevinari tako ove godine neće isplatiti dividendu, osim IGH, koji se ne može svrstati u klasičnu građevinsku kompaniju. Dividendu je povećao i Kraš, sa 18 na 20 kuna za dionicu, nakon što je lani neto dobit povećao sa 15,5 na 39,8 milijuna kuna. Tekuća godina za mnoge će kompanije biti još slabija nego prošla kada su u pitanju prihodi i profitabilnost

(za 2008. dividendu je isplatio samo Ledo, i to ukupno 20,4 mil. kn)

pa se očekuje da će njihovi dioničari također biti slabije nagrađeni. "Blue chip dionice, odnosno njihove kompanije koje su stabilne, vjerojatno će i sljedeće godine isplatiti dividendu, ali u manjim iznosima", procjenjuje Mažurin. Prema nekim procjenama, dioničari HT-a sljedeće bi godine mogli dobiti do 20 do 25 kuna po dionici. No, vrijeme će pokazati hoće li presuditi tržišni uvjeti ili opet dobra stara korporativna kultura. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

tema 6-7

PITANJE OTKUPNE CIJENE Seljaci su prije nepuna tri mjeseca bloki žetve brine cijena po kojoj će se otkupljivati pšenica. Od Ministarstva tr

Mjesec dana prije žetve opet prijetnje traktorima Zbog čak 300.000 tona uskladištene 'stare' pšenice kod velikih otkupljivača seljaci se boje pritiska na cijenu nove pšenice, koja će se žeti u srpnju, pa od ministra poljoprivrede Petra Čobankovića traže minimalnu otkupnu cijenu od 1,2 kune po kilogramu, odnosno da se pri određivanju cijene uzima prosjek svih europskih burza te da im se jamči šest mjeseci plaćenog skladištenja

130

Pšenica će se ove godine u Hrvatskoj žeti sa 130.000 hektara zemlje, što je čak 30.000 manje nego lani. No, kod velikih je otkupljivača ostalojoš 300.000 tona pšenice koja će na tržištu rušiti cijenu nove pa seljaci od ministra poljoprivrede Petra Čobankovića već sada, mjesec dana prije žetve, zahtijevaju dogovor o uvjetima otkupa, a u slučaju nezadovoljstva ponovo prijete izlaskom traktora na prometnice. Seljake uz velike viškove kod otkupljivača plaši i to što su se najveći otkupljivači, Agrokor i Žito, zbog lanjskih velikih gubitaka na pšenici jesenas povukli iz ugovaranja sjetve. To znači da će oni najprije prazniti svoja skladišta i tek onda po potrebi, uzimajući u obzir cijenu i kvalitetu, kupovati novu pšenicu od seljaka.

POGODOVANJE

Nakon proljetnih prosvjeda organiziranih zbog smanjenja državnih poticaja za 2008. godinu, ali i nemogućnosti Vlade da isplati puni iznos poticaja za 2009. godinu, petorica seljaka pregovarača dvaput se sastala s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem i njegovim glasnogovornikom Mladenom Pavićem kako bi operacionalizirali dogovoreno. Na posljednjem susretu u Višnjici kod Virovitice prije mjesec dana zatražili su za kilogram pšenice ovogodišnje žetve najmanje 1,2 kune. Toliki su, kažu, troškovi proizvodnje, što bi im, uz potporu od 2250 kuna po hektaru, donijelo i zaradu. Lani je naime najviša otkupna cijena bila 95 lipa po kilogramu. No, cijena se sada utvrđuje prema Budimpe-

štanskoj burzi na kojoj završava i pšenica slabe kvalitete iz Ukrajine, pa sada stoji oko 90 lipa, dok je u Italiji i Hamburgu 1,15 kuna. Stoga seljaci predlažu određivanje cijene prema prosjeku svih europskih burza.

Domaće tržište puno

"Nadam se da ćemo se ovaj tjedan naći s ministrom iako nam još nije javio termin. Sastanak je zatražio i osječko-baranjski župan, ali i mi iz Poljoprivredne komore", rekao nam je Matija Brlošić, predsjednik Odbora za ratarstvo i seljačke udruge Brazda, s kojim smo prošlog vikenda razgovarali u Novom Čemincu u Baranji, gdje su stručnjaci iz Županije, Regionalne razvojne agencije i osječkog Sveučilišta seljake upoznavali s uvjetima privređiva-

nja u Europskoj uniji. "Ove je godine zasijano dovoljno pšenice za domaće potrebe, ali kod velikih je otkupljivača ostalo 300.000 tona. To će se nakon žetve pokazati kao višak koji će nam rušiti cijenu, pa smo još prošli tjedan zatražili da ministar da o tome razgovara s otkupljivačima i prerađivačima. Predložili smo i da zaštitna cijena, koju nam država isplaćuje kada baš nitko ne želi kupiti pšenicu, bude 85 lipa za kilogram. Ministar nam je obećao da će se do žetve završiti licenciranje silosa i osigurati polog od 30 milijuna kuna kako bi država mogla barem šest mjeseci plaćati troškove skladištenja te se osigurala od incidentnih situacija poput one u Đakovštini. Tada bi seljak koji je pšenicu predao u silos mogao če-

brojke

tisuća hektara posijano je ove godine pšenicom, što je 30.000 hektara manje nego lani

Država jeftino strateške silose Seljaci Ministarstvu poljoprivrede zamjeraju i prodaju silosa jer smatraju da su to strateški objekti koji moraju biti u državnom skladištu. "Skladišne kapacitete, u čijoj su gradnji sudjelovali seljaci, za malo su novca pokupovale velike tvrtke. Vrijednost đakovačkog silosa procijenjena je na samo 280 milijuna kuna, a

kati bolju cijenu", objašnjava Brlošić. Zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak zabrinut je što potrošači braš-

irali prometnice nezadovoljni smanjenjem poticaja, a sada ih uoči traže 1,2 kune po kg i najavljuju prosvjede ne bude li po njihovom

business.hr

foto glibušić/cropix

Utorak 25/5/2010

1,2 85 2250 30 kune minimalna je otkupna cijena za kilogram pšenice koju traže seljaci jer im ona pokriva troškove proizvodnje

lipa za kilogram pšenice, prema zahtjevu seljaka, trebala bi biti zaštitna cijena pšenice

kuna po hektaru iznosi poticaj za proizvodnju pšenice

VELIKIMA

kvalitetu svoje pšenice, koje u hektolitru bude i do 88 kilograma, a europska je norma 76 kilograma.

o prodala e sada vrijedi više od milijarde. Sve je to omogućila država, pa prema nama ima obvezu pokriti nam barem troškove skladištenja šest mjeseci. Država je trebala privatizirati pekarnice, mlin, ali ne i silose. Europa nema takvih skladišta i tu će se sutra moći čuvati europske robne zalihe", istaknuo je Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

na i mlinovi sve više traže pšenicu s povećanim sadržajem glutena. Kruh proizveden od nje treba manje dodataka, puniji je i uku-

milijuna kuna pologa treba Ministarstvo poljoprivrede osigurati u sljedećih mjesec dana za troškove skladištenja ovogodišnjeg roda pšenice seljacima

Previsoki troškovi

Matija Brlošić, predsjednik Odbora za ratarstvo i seljačke udruge Brazda Snimio hrvoje dominić

sniji, no ona je slabije rodna i skuplja je od standardne, upozorio je Kraljičak na još jedan problem domaćih ratara. Seljaci ipak vjeruju u

"To se u nas ne cijeni, pa nam višu kvalitetu plaćaju samo do 82 kg po hektolitru. U Europi se u zrnu dopušta 14,5 posto vlage, a u nas 13 posto. U Europi su na prosijavanju sita gušća, pa zbog svega toga gubimo i do pet posto na cijeni. Mineralno gnojivo čini nam gotovo polovicu svih troškova, a Petrokemija nam ga prodaje 30 posto skuplje nego u Sloveniji! Velike kompanije dobiju i do 60 posto rabata na tvorničku cijenu gnojiva, litra plavog dizela je pet kuna, a ne bi smjela biti viša od tri i pol, pa se onda pitamo koja je prava proizvođačka cijena pšenice", na-

vodi Brlošić i objašnjava zašto smatra da je država dužna skrbiti se o seljacima iako nije naručila isporuku pšenice. "Država se mora skrbiti da imamo dovoljno kruha, a domaća je proizvodnja sigurno najjeftinija i najzdravija, bez obzira na cijenu pšenice. Prije dvije godine pšenica je na domaćem tržištu bila 1,4 kune, a u Budimpešti 2,2 kune i tada nam nitko nije nudio tu višu cijenu. Prošle je godine situacija bila drukčija i Vlada bi državnim pričuvama trebala amortizirati cjenovne udare, no vidjeli smo da su one vrlo upitne. Zanemarivanje domaćih zaliha može biti riskantno. Sjetimo se samo da je u BiH u vrijeme rata vreća brašna stajala stotinu DEM, a vidjeli smo da se na Haiti-

MINISTARSTVO:

'Mi ne određujemo cijenu' "Ministarstvo poljoprivrede ne određuje cijenu pšenice, i to seljačke udruge dobro znaju. Jedino što je ministar Čobanković obećao seljacima jest da eventualno može vidjeti postoji li potreba za revidiranjem zaštitne cijene, no još je rano za to. Do žetve ima mjesec i pol", ističe Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede. Zaštitna cijena pšenice, koju država isplaćuje ako nema otkupljivača, prema sadašnjoj Uredbi o zaštitnoj cijeni iznosi 75 lipa po kilogramu. Hoće li se cijena pšenice određivati prema Budimpeštanskoj burzi ili europskom prosjeku s Ministarstvom također nema veze, navodi Pavić, dok je sigurnosni fond dobrovoljan i ne obvezuje Ministarstvo već samo skladištare. Ministar Čobanković će se s predstavnicima seljaka susresti sutra u Starom Petrovom Selu. N. C.

ju za malo brašna i gine. Oni koji misle da se Hrvatska može prehraniti uvoznom pšenicom, neka kažu što će nam onda i vojska kada nas može štititi NATO?! Ako nekad proizvodnja seljacima stvara gubitak, država ga mora nadoknaditi jer nikad se ne zna što će biti dogodine". S obzirom na to da s jedne strane postoji tvrd stav poljoprivrednika o tome da im država jamči otkupnu cijenu, a s druge već nekoliko puta artikuliran stav ministra Petra Čobankovića da cijenu pšenice ne može određivati država već tržište, možemo očekivati novu bunu seljaka, i to samo nepuna tri mjeseca nakon što je višednevna blokada prometnica paralizirala promet u dijelovima zemlje.

Goran Flauder

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/5/2010

PREPOROD

'Za Dragičevićevu otpremninu raditi 63 godine' Zagreb. Sindikat zaposlenika u hrvatskome školstvu Preporod pozvao je jučer Vladu da, u sklopu programa gospodarskog oporavka, razmisli o uštedama koje neće dovesti u pitanje funkcioniranje odgojnoobrazovnoga sustava. Po tvrdnjama predsjednika sindikata Preporod Željka Stipića, ministar znanosti Radovan

Fuchs prostor za uštede vidi u smanjenju broja prekovremenih sati, prava djece s teškoćama u razvoju, smanjivanju troškova prijevoza, te ukidanju škola s malo učenika, čemu se taj sindikat oštro protivi. Prekovremeni rad u školama stoji nešto više od 12 milijuna kuna mjesečno, odnosno 2,24 posto ukupne mase plaća u osnovnim i srednjim školama, što je najmanji postotak među javnim i državnim službama, poručio je Stipić. "Zloporabama s izdavanjem rješenja učenicima s teškoćama u razvoju u pojedi-

nim osnovnim školama 'umjetno' su se čuvali razredni odjeli", upozorio je. Ukupan broj tih učenika u osnovnim školama prelazi samo 6,5 posto, a u srednjemu je školstvu takvih učenika nešto više od 1400, odnosno 0,72 posto, pa se, rekao je Stipić, smanjenjem toga broja ne mogu ostvariti veće uštede. Preporod je izračunao da za otpremninu bivšega predsjednika i aktualnoga člana Uprave Ine Tomislava Dragičevića učitelj mora raditi 63 godine. Stipić je pozdravio sindikalno napuštanje GSV-a. H

Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod Snimio hrvoje knez

Ježić preuzeo Upravu Diokija ROBERT JEŽIĆ, vlasnik i novi predsjednik Uprave Diokija, koji je na tome mjestu u ponedjeljak zamijenio Zdenka Beloševića Snimio saša ćetković

KVARTALNI REZULTATI Unatoč rastu prihoda 7,4 posto, Dioki je u prvom tromjesečju znatno povećao gubitak zbog skoka rashoda 23 posto. U međuvremenu je zbog plinske krize vlasnik Robert Ježić preuzeo Upravu, a za povrat ukupno 120 milijuna kuna duga namaknuto je 50 milijuna kuna Robert Ježić, najveći dioničar Diokija, kojemu prijeti prekid rada dijela pogona zbog isključenja plina uzrokovanog dugom Ini, u ponedjeljak je iznenada preuzeo upravljanje kompanijom s dužnosti zamjenika predsjednika NO-a preuzeo je mjesto predsjednika Uprave, koje je ostalo upražnjeno "na vlastiti zahtjev" Zdenka Beloševića. "Preuzimanjem ključne uloge u vođenju društva Robert Ježić dodatno će pridonijeti naporima da se osigura nesmetani nastavak poslovanja društva Dioki", navodi se u priopćenju. Prvi zadatak nove Uprave bit će u Ini izmoliti "razumijevanje" s obzirom na to da su uplate, kako doznajemo, već počele. Navodno je pri-

premljeno 50 milijuna kuna kojima bi se podmirio dio od ukupno 120 milijuna kuna duga. Ina je, podsjetimo, 21. svibnja pokrenula postupak prisilne naplate duga koji se gomilao 300-tinjak dana. Dioki je u ponedjeljak objavio i kvartalne rezultate poslovanja: grupa je u prvom tromjesečju zabilježila 47,1 milijun kuna gubitka i tako više nego udvostručila gubitak u odnosu na isto razdoblje lani (20,3 milijuna). Prihodi Dioki grupe porasli su 7,4 posto i iznosili su 492,39 milijuna kuna, ali rast prihoda nije pokrio troškove koji su u prvom tromjesečju rasli po stopi 23 posto. Kratkoročne obveze Dioki grupe su 135 milijuna kuna veće nego na početku godine i iznose 1,182 mi-

lijuna kuna, a dugoročne su u odnosu na početak godine smanjene 10 milijuna kuna i iznose 395 milijuna kuna.

Skuplji plin

Sindikalni predstavnik EKN-a Josip Pavelić otkriva nam da je žiroračun tvrtke u međuvremenu blokiran. Ina bi, prema najavama, u srijedu, 26. svibnja, mogla prestati Dokiju isporučivati etan, a dva dana kasnije i plin. Pavelić napominje i da je Ina prošle godine Diokiju plin isporučivala po prosječnoj cijeni od 1,19 kuna za prostorni metar, a zadnja faktura poslana je na 2,11 kuna za prostorni metar plina. Dioki je u ponedjeljak ujutro obavijestio burzu da poduzima aktivnosti kako

bi u sljedećih nekoliko dana osigurao podmirivanje aktiviranih instrumenata osiguranja plaćanja te stvorio uvjete za normalno odvijanje svih poslovnih procesa društva. Prestane li isporuka etana i prirodnog plina, Dioki će nastaviti redovito poslovanje, a poremećaji u proizvodnji mogući su samo u dijelu koji ovisi o Ininim sirovinama, kažu u toj kompaniji. Sindikalist Pavelić kaže da će u slučaju obustave isporuke etana odmah prestati raditi postrojenje za proizvodnu etilena, a proizvodnja polistirena i ekspandirajućeg polistirena mogla bi se nastaviti kada bi tvrtka imala dovoljno metana za pogon kotlovnice. U slučaju obustave isporuke

sirovine, iz Diokija su najavili da će se više koncentrirati na proizvodnju na Krku, a spomenuta je i mogućnost zatvaranja pogona na Žitnjaku i otkaz za petsotinjak zaposlenih.

Dovršetak investicija

U financijskom izvještaju za burzu Dioki ističe da je unatoč otežanoj naplati potraživanja i općoj nelikvidnosti završena i pokrenuta investicija povećanja kapaciteta proizvodnje polietilena niske gustoće primjenom peroksida na Dina petrokemiji na Krku. Započeta ulaganja i na ostalim projektima, čije se dovršenje očekuje ove i iduće godine, nastavljaju se. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/5/2010

E-ZDRAVSTVO

ENT-u posao od 55 milijuna kn

Gospić. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i tvrtka Ericsson Nikola Tesla predstavili su jučer u Gospiću projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite e-zdravstvo, koji se provodi kao pilot-projekt u Ličkosenjskoj i Međimurskoj županiji, a do kraja godine povezat će svih šest tisuća ambulanti primarne zaštite u Hrvatskoj. Projekt vrijedan 55 milijuna kuna predstavili su mini-

star zdravstva Darko Milinović i predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević. Od 1. siječnja 2011. tako će umjesto papirnatih uputnica i recepata, pacijenti koristiti elektronički recept, elektronički sustav naručivanja i elektronički zdravstveni karton. “Zdravstveni će sustav uštedjeti samo na papiru za recepte pet milijuna kuna, dok će daljnje uštede u papiru dosegnuti i ukupno 12 do 13 mil. kn”, izjavio je Milinović. Dodao je da će tim uštedama e-zdravstvo samo sebe isplatiti u dvije godine.

Predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević rekla je da je Hrvatska trenutačno na trećem mjestu u Europi po uvođenju e-zdravstva, ali bi se nakon provedbe toga projekta mogla naći uskoro na prvom mjestu. Tehnologija koju su osmislili Teslini stručnjaci omogućit će uštedu dosadašnjih 40 milijuna recepata i 77 tona papira godišnje, pa je projekt u svijetu danas prepoznat kao jedno od 25 najboljih rješenja koja utječu na kvalitetu života, rekla je Kovačević. H

Darko Milinović, ministar zdravstva snimio saša ćetković

Zbog milijunskih gubitak spašava Daimlerov mena MERCEDES U RIKVERCU Tvrtke Milorada Radovanovića Brace, Euroline i Autoline, samo su lani izgubile 47,3 milijuna kuna, zbog čega on navodno razmišlja i o prodaji svog biznisa s uvozom Mercedesa. Zasad je sigurno samo to da će na čelu Eurolinea Branka Jordanića u srpnju zamijeniti Jochen Dimter iz njemačkoga Daimlera

MILORAD RADOVANOVIĆ BRACO, vlasnik Eurolinea, glavnog zastupnika Daimlera za Hrvatsku, navodno za prodaju svog biznisa traži desetke milijuna eura foto klarić/cropix

Recesija je ozbiljno nagrizla Euroline, glavnog zastupnika Daimlera za Hrvatsku nakon 38,1 milijuna kuna dobiti u 2007. godini, tvrtka je 2008. pala na 10,6 milijuna dobiti, a 2009. je utonula u minus od 19,8 milijuna kuna. Loši su rezultati i druge tvrtke u vlasništvu Milorada Radovanovića Brace. Autoline koji ima prodajne centre u Zadru i Splitu 2007. je imao 5,5 milijuna kuna gubitka, 2008. se minus popeo na 16 milijuna kuna, a 2009. na 27,5 milijuna kuna. Dakle, te su dvije Radovanovićeve tvrtke lani ukupno izgubile 47,3 milijuna kuna. Zbog takvih rezultata poslovnom zajednicom kruži vijest da Radovanović - koji zastupa i luksuzne Chrysler, Maybach, Smart...- ozbiljno pregovara o prodaji svojega biznisa. Njegov najvažniji

klijent, Agrokor Ivice Todorića, koji u voznom parku ima stotine Mercedesovih vozila, opovrgnuo je glasine da želi kupiti Euroline. Nekoliko poznavatelja autoindustrije potvrdilo nam je da je Radovanović pregovarao o prodaji tvrtke samom Daimler-Benzu. Tražena cijena bila je navodno "nekoliko desetaka milijuna eura", no od posla na kraju nije bilo ništa. Nijemcima je, kažu upućeni, zasmetalo što eventualnom kupnjom Eurolinea dobivaju ime, mrežu trgovaca i 200 zaposlenika, ali ne i prodajni centar i servis u zagrebačkom Jankomiru, koji su pak u vlasništvu treće Radovanovićeve tvrtke, MBR-a. U Eurolineu opovrgavaju pregovore s Daimlerom ili bilo kojim drugim kupcem. Veze s čuvenom tvornicom

automobila ipak se učvršćuju, pa tako iz Daimlera početkom srpnja dolazi novi predsjednik Uprave Eurolinea, Nijemac Jochen Dimter. On će zamijeniti Branka Jordanića, nekadašnjega glavnog državnog inspektora koji je prije nekoliko mjeseci u tišini, kao privremeno rješenje, postavljen na čelo Eurolinea.

Drastičan pad prodaje

Jordanić je u Euroline došao još 2004. kao savjetnik, nakon što je morao otići iz Državnog inspektorata. Na sadašnjoj je funkciji naslijedio menadžera Paula Kennedyja, koji je Euroline vodio osam godina, a nedavno se našao u skupini od 50-ak zaposlenika koji su otišli iz tvrtke. U Eurolineu nisu voljni detaljnije razgovarati o rezultatima poslovanja. "Pad

3. MAJ

Sindikat metalaca Popijaču iznio svoje zahtjeve Zagreb. Čelnici Sindikata metalaca Hrvatske razgovarali su jučer s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem o stanju u riječkom 3. maju. "Upoznali smo ministra s rezultatima referenduma na kojem se 98% članova izjasnilo za sindikalne akcije u cilju opstanka brodogradilišta", rekao je nakon sastanka predsjednik sindikata

Vedran Dragičević. U 2. krugu ponudu za kupnju 3. maja dala je austrijska tvrtka Atec, a sindikalci od Austrijanaca traže zadržavanje brodograđevne djelatnosti i radnih mjesta. Od Popijača je zatraženo državno jamstvo za treću tranšu kredita za gradnju brodova za domaće naručitelje. "Ministar nam je rekao kako i o tim kreditima treba razgovarati s ponuditeljem", kazao je Dragičević. O tom pitanju moglo bi raspravljati i Povjerenstvo za praćenje provedbe postupka prodaje dionca 3. maja. H

ka Euroline adžer prodaje bio je adekvatan padu prodaje na hrvatskom tržištu. Ne bismo to nazvali padom, nego trenutačnim zastojem", kažu, iako statistika pokazuje da je u prva četiri mjeseca u Hrvatskoj registrirano čak tri puta manje novih Mercedesa nego u istom razdoblju lani - prema podacima agencije Promocija plus, prodaja Mercedesa pala je s lanjskih 321 na samo 110, što nije ni jedan posto ukupnoga broja novoregistriranih automobila. U Eurolineu vjeruju da će preostali dio godine biti znatno iznad sadašnjih rezultata. U konačnici očekuju pad od pet do sedam posto u odnosu na 2009., što dosta odudara od procjena poznavatelja tržišta automobila koji prognoziraju pad broja novih vozila s lanjskih 45.000 na 35.000. Kao uzrok drastičnog pada u Eurolineovoj prodaji, poznavatelji spominju otkazivanje velikih narudžbi u regiji, a tvrde i da je potkraj 2007. Euroline naručio 40 posto vozila više nego prije, koja se zbog krize više nisu mogla prodati. Kažu i da je Euroline napravio konkurenciju samome sebi odlučivši se za uvoz rabljenih vozila. U tvrtki to poriču jer, kako kažu, "nova i rabljena vozila nemaju istu klijentelu". U financijskom izvje-

šću Eurolinea vidi se da je tvrtka lani dala 271,1 milijun kuna kratkoročnih i dugoročnih zajmova i depozita, ali nismo uspjeli doznati kome.

Jolly nije kupac

Braci Radovanoviću dodatne probleme stvara njegova tvrtka Autoline, koja od osnutka posluje s minusom, i s kojom se navodno prenaglo išlo u ekspanziju. "To nije istina. Daimler i Euroline vrlo su profesionalno razradili odgovarajuće studije i u Splitu i Zadru izgradili neke od najmodernijih centara u Europi. Njihovu isplativost očekujemo za desetak godina", rekla nam je Branislava Malvić iz PR odjela Eurolinea. Podatke o poslovanju centra u Zadru nismo uspjeli dobiti. Informaciju da će Autoline kupiti Josip Stojanović Jolly, i to novcem dobivenim prodajom svojega trgovačkog biznisa, uspješni nam je poduzetnik osobno opovrgnuo. "Braco Radovanović mi je prijatelj i poslovni partner, ali ne mislim kupovati tvrtke. Ja sam svoje odradio i sad ću samo putovati i uživati. Evo, baš ste me našli u Madridu", rekao nam je Stojanović. Saša Paparella

OGLAS

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/5/2010

PROMOCIJA

Hrvatska kongresna ponuda u Frankfurtu Zagreb. Hrvatski kongresni i insentiv ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ovog će tjedna predstaviti hrvatsku kongresnu i općenito turističku ponudu na jednoj od najvažnijih kongresnih i insentiv burzi Imex u Frankfurtu, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a. Ističu veća očekivanja od te burze s obzirom na blagi oporavak turističke i kongresne industrije u svi-

jetu od početka ove godine. Uz Hrvatski kongresni i insentiv ured HTZ-a na Imexu nastupa i povećan broj suizlagača, 25, a uz brojne poslovne prezentacije hrvatske ponude pojedinim potencijalnim kupcima održat će se i više od deset prezentacija grupama kupaca (iz Europe, Rusije i SAD-a). Posjetiteljima će se dijeliti informativno-promotivni materijali o Hrvatskoj, među kojima i Kongresna brošura Hrvatske s CDom. H

PODUZETNIŠTVO

Biljecki u poduzetničkoj brošuri Europe Zagreb. Hrvatska gospodarska komora uz Ministarstvo gospodarstva i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo uključena je u projekt EK "Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva 2010." , koji se održava od 25. svibnja do 1. lipnja u 37 zemalja. Cilj je olakšati poduzetnicima pristup informacijama i upo-

znati ih s mjerama koje se na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini poduzimaju u svrhu razvoja i jačanja poduzetništva. Gotovo 70 prijavljenih seminara, konferencija… potvrda je da naši poduzetnici žele stjecati znanja i informacije koje će im pomoći da ojačaju svoju poziciju na tržištu, rekla je potpredsjednica HGK za gospodarstvo Vesna Trnokop-Tanta. U sklopu projekta EK izdaje i brošuru s portretima europskih uspješnih poduzetnika, a Hrvatsku predstavlja Zvonko Biljecki iz Geofota. H

Počeo oporavak kongresnog turizma VIŠE POSLOVNIH SKUPOVA U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani broj poslovnih skupova porastao je 0,4 posto, na 1140, a ostvareni prihod od 37,34 milijuna kuna veći je nego u pretkriznoj 2008. godini Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca ove godine broj poslovnih skupova i kongresa porastao je 0,4 posto. Tako je u prvom kvartalu ove godine održano 1140 poslovnih skupova i kongresa s ukupnim prometom u iznosu 37,34 milijuna kuna. Ukupno je, prema toj statistici, na tim skupovima sudjelovalo više od 87.000 sudionika, od čega 6257 stranaca. Skupovi su trajali 1947 dana, a najviše ih je, 669, održano bez noćenja. Takvi su skupovi imali promet od 8,11 milijuna kuna. U istom je razdoblju prošle godine bilo organizirano 1135 skupova, trajali su 2091 dan, a prihod od tih događanja iznosio je 37,28 milijuna kuna.

Team building

Prema vrsti skupova, najviše je organizirano kongresa (55 posto ukupnog broja), slijede korporativni sastanci, javne konferencije, insentive aranžmani te team buil-

ding događaji. Iako te brojke pokazuju trend rasta, ipak su manje nego u istom razdoblju 2008. godine, kada je organizirano 1356 skupova ukupnog trajanja 2383 dana. Kada je riječ o prihodu, 2010. ipak se može mjeriti s pretkriznom 2008. godinom: tada je na poslovnim skupovima i kongresima u prvom kvartalu uprihođeno 37,33 milijuna kuna. Najviše je skupova organizirano u hotelima (87), a šest na sveučilištima. "Od kraja 2009. godine primjećujemo povećan interes za stručnim skupovima u Zagrebu", kaže Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog ureda Turističke zajednice Grada Zagreba. "Posebno nas raduje porast interesa za insentive aranžmane i team buildinge jer su to bile stavke na kojima su tvrtke prvo počele štedjeti", dodaje Muftić. Osim toga, podaci za prvi kvartal, iako znakoviti, ne mogu dati točno stanje za ci-

jelu godinu, kaže Muftić. "Kongresno najjači mjeseci su svibanj i rujan, s time da pod "sezonu" ubrajamo i ožujak, travanj, lipanj te listopad. Vjerujemo da će ova godina ipak donijeti određeni oporavak", kaže Muftić i dodaje da se dio dobrih rezultata vidi već i u EBRDovoj zagrebačkoj konferenciji. "Interes koji sada vidimo realizirat će se, zbog prirode samog posla, za nekoliko mjeseci ili čak godina. No važno je da nema daljnjeg pada, kakvome smo svjedočili od kraja 2008. godine", kaže Muftić.

350 eura na dan

Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog ureda Turističke zajednice Grada Zagreba, kaže kako od kraja 2009. godine primjećuju povećan interes za stručnim skupovima u Zagrebu foto finance

Što se tiče zarade, Muftić smatra da gradovi koji najviše organiziraju poslovne skupove i kongrese - a u Hrvatskoj su to Zagreb s oko 50 posto svih skupova te Dubrovnik i Opatija - zarađuju mnogo više nego što je izraženo u statističkom izvješću. "Statistike često prate samo noćenja i hotelsku potrošnju, a kongresni je segment važan upravo zbog veće potrošnje gostiju. Tako se procjenjuje da gost po danu potroši između 300 do 350 eura", tvrdi Muftić. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

ERSTE

Porast dječje štednje 16% Zagreb. Erste banka zabilježila je porast Medo Štedo dječje štednje od gotovo 16% u prva četiri mjeseca 2010., priopćili su iz te banke. Na dan 30. travnja iznosila je više od 65 mil. kn, a broj ugovorenih dječjih štednji porastao je u odnosu na kraj 2009. više od 10%. Kamata za dječju štednju u kunama je 4,15%, a u stranoj valuti od 1,90 do 3,45%. B.hr.

brojka

1000 sudionika iz 30 zemalja okupit će u Opatiji 33. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku (MIPRO), koji je počeo jučer edukacijskim danom

MARKETING

McCann Erickson: lani promet 250 mil. kn Zagreb. Agencija za tržišno komuniciranje McCann Erickson Hrvatska jučer je obilježila dvadesetu obljetnicu postojanja. Ivica Vidović, predsjednik Uprave grupacije McCann Erickson u Hrvatskoj, izjavio je tim povodom da su u tom razdoblju, radeći za više od 300 klijenata, ostvari-

li više od 300 milijuna eura ukupnog prihoda, od čega je 70% sredstava plasirano u gotovo sve hrvatske medije. Agencija McCann Erickson Hrvatska utemeljila je 1994. ured u Ljubljani i 1997. u Sarajevu. Lani je ostvarila promet od 250 milijuna kuna. Povodom obljetnice, pod sloganom ''More svježih ideja'', agencija je donirala 1,3 tone svježe srdele pučkim kuhinjama u Zagrebu i Vukovaru izražavajući želju da „more svježih i kreativnih ideja preplavi cijelu zemlju“. B. hr.

HZZO OBJAVIO PODATKE ZA 2009. GODINU

Trošak zdravstvene zaštite viši 2,2% Ukupni izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja prošle su godine iznosili 20,69 milijardi kuna ili oko 380 milijuna kuna (ili 1,9 posto) više nego 2008. godine, objavio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u posljednjem broju Narodnih novina. Zdrav-

stvena zaštita pritom je lani stajala 17,87 milijuna kuna (2,2 posto više), nadoknade 2,44 milijarde kuna, a ostali troškovi (uključujući sredstva za funkcioniranje sustava) iznosili su 374,5 milijuna kuna. Izdaci primarne zdravstvene i stomatološke zašti-

te povećani su 12,4 posto, na 3,58 milijardi kuna, a trošak lijekova na recept smanjen je 2,2 posto, na 3,33 milijarde kuna. Najveća stavka rashoda zdravstvene zaštite, bolnička i specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita, stajala je pak 4,4 posto više ili 9,84 milijarde

kuna. Od manjih stavki izdaci za ortopedska pomagala povećani su 4,9 posto, na 555,5 milijuna kuna, a izdaci za prijevoz čak 32,5 posto, na 305,8 milijuna kuna. Ostali oblici zdravstvene zaštite bili su 63 posto 'jeftiniji' i spustili su se na 262,3 milijuna kuna. P. B.

Ivica Vidović, predsjednik Uprave McCann Ericksona Hrvatska arhiva b.hr

brojka

20,69 milijardi kuna iznosili su ukupni izdaci obveznog zdravstvenog osiguranja prošle godine

OGLAS

ALD Automotive -Tržišni

lider u Full service leasingu za osobna i laka dostavna vozila rom projekata, organizacije i poslovnih odnosa ALD Automotive, Hrvojem Radošem.

HRVOJE RADOŠ, Direktor projekata, organizacije i poslovnih odnosa

U blizini zagrebačkog naselja Buzin, 9. lipnja bit će otvoren novi poslovni centar leasing tvrtke ALD Automotive u sklopu kojega će biti i najveći salon rabljenih vozila u Hrvatskoj. O planovima te tvrtke, koja se nalazi u sklopu francuske financijske grupacije Societe Generale razgovarali smo s direkto-

Iako je većina industrije u problemima i znatnom padu, ALD Automotive ipak otvara novi poslovni centar. Zašto sada i koji su planovi ALD Automotive u novom poslovnom centru?

ALD Automotive je leasing tvrtka specijalizirana za pružanje usluge upravljanja voznim parkom odnosno Full service leasingom i to isključivo za osobna i laka dostavna vozila do 3,5 tona nosivosti. Naša velika snaga je dugogodišnje iskustvo naše tvrtke koja posluje u 40 zemalja i upravlja sa preko 800.000 vozila u istom programu. Od 2005. godi-

ne kada je ALD Automotive krenuo sa svojom aktivnošću u Hrvatskoj izrasli smo u tvrtku koja trenutno u svom portfelju ima više od 3000 vozila u programu Full service leasing i 30 zaposlenih djelatnika. Kako sam i naveo naša osnovna djelatnost je upravljanje voznim parkom velikih tvrtki odnosno operativni leasing sa uključenim troškovima korištenja vozila gdje ALD Automotive u cijelosti preuzima brigu i rizike o voznom parku klijenta. Nakon isteka ugovora o leasingu vozila se vraćaju u posjed ALD Automotive koji ih prodaje na tržištu rabljenih vozila. Kako bi novu aktivnost obavljali na istoj razini kvalitete pokrenuli smo projekt otvorenja novog ekskluzivnog

prodajnog salona rabljenih vozila pod okriljem našeg branda za rabljena vozila ALD Carmarket, za koji očekujemo da će postati središte prodaje rabljenih vozila za cijelu regiju. Po čemu će se vaša rabljena vozila odnosno brand ALD Carmarket razlikovati od konkurencije?

Osnovni razlikovni element u odnosu na konkurenciju je svakako sigurnost i provjerena kvaliteta koju možemo ponuditi našim kupcima rabljenih vozila. Za svako vozilo iz našeg portfelja imamo sve podatke o svim aktivnostima koje su napravljene tijekom trajanja ugovora u najmu te posljedično možemo i garantirati za naša rabljena vozila. Rabljena vozila pod brandom ALD carmarket imat će produljenu garanciju, pomoć na cesti i ostale usluge koje razvijamo. Na kakav profil klijenata ciljate, odnosno tko su klijenti

ALD Automotive? Naši klijenti su prvenstveno snažne domaće i internacionalne kompanije koje posluju na području Hrvatske i cijele regije. Svakako, veliki dio našeg portfelja su internacionalne tvrtke sa kojima ALD Automotive ima ugovore i poslovnu suradnju na globalnom nivou te posljedično upravljamo sa voznim parkovima navedenih tvrtki diljem svijeta. Naravno, imamo razvijene i programe za male i srednje tvrtke, ali iskustvo je pokazalo da je isplativost za klijenta veća ako se radi o većim voznim parkovima jer u tim slučajevima tvrtke ostvaruju znatne uštede u nekoliko segmenata (troškovi financiranja, smanjenje angažmana djelatnika za navedeni dio aktivnosti, orijentiranost na osnovnu djelatnost tvrtke, smanjenje rizika izvanrednih kvarova i povezanih troškova, jednostavno planiranje troškova i izdataka te naravno rizika vlasništva).

dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/5/2010

MEDIJI BiH

HRT Mostar u općem štrajku

Mostar. Hercegovačka radio televizija (HRT) iz Mostara od ponedjeljka je ponovo stupila u opći štrajk nakon što im nisu isplaćene brojne zaostale plaće i riješen status te medijske kuće, navodi se u obavijesti sindikata koja se emitira na programu HRT Mostara. “Štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva koji se odnose na deblokadu računa poduzeća, isplatu minimalno dviju plaća

od deset zaostalih, jamstvo o redovitoj isplati zaostalih plaća, kao i izvješću o procesu rješavanja statusa HRT-a Mostar”, priopćili su. Ta TV kuća samo emitira teletekst videostranice s informacijama bez ikakvih drugih sadržaja. Iz sindikata upozoravaju kako su posljednju plaću primili za lipanj prošle godine. HRT Mostar je nakon višemjesečnog štrajka program počeo emitirati prije dva mjeseca nakon što su dobili obećanja da će im se isplatiti zaostale pla-

će, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te deblokirati račun poduzeća. Umjesto isplate zaostalih plaća, sada se zaposlenicima duguje deset plaća. Iz Porezne uprave Federacije BiH prošloga tjedna uputili su dopis da će početi pljenidba opreme zbog neplaćenih poreznih dugova i doprinosa. Problemi HRT-a Mostar nastali su prije tri godine, kada su vlasti dviju županija sa sjedištima u Mostaru i Širokom Brijegu znatno smanjile izdvajanja za tu javnu TV kuću. H

brojka

milijuna kuna vrijedan ugovor za izradu i isporuku ljetne policijske odore potpisat će danas ispred MUP-a ministar T. Karamarko i u ime Zajednice ponuditelja Damir Vitez iz tvrtke Čateks. Zajednicu ponuditelja čine Čateks, Varteks trgovina, Odjeća, Hemco, Šešir, Konfeks, Galeb, Krojostil, T7 VIS i Kroko International

Agrokor zove domać voćare u konzorcij C ZAŠTITA OD UVOZA Uz Agrokorove tvrtke Agrofructus i Agromeđimurje, u konzorcij kojem je cilj smanjiti uvoz voća godišnje vrijedan i do 180 milijuna eura ušli su i zagrebačka Fragaria te veći privatni proizvođači. Iako su se u Crovoću okupili najveći, u HPK-u tvrde da se i malima isplati uključiti

Kako bi zaštitili svoje proizvode u borbi s jeftinom uvoznom konkurencijom, hrvatski proizvođači voća i trgovci osnovat će konzorcij za voćarstvo koji će se najvjerojatnije zvati Crovoće, a zaživjet će već za mjesec dana. Prema riječima Frane Ivkovića, člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i jednog od najvećih hrvatskih voćara, ideja o osnivanju konzorcija potekla je od Agrofructusa, tvrtke iz koncerna Agrokor Ivice Todorića. Sudjelovanje u Crovoću već su potvrdili i Agromeđimurje te Fragaria. Riječ je o velikim proi-

zvođačima voća i povrća, no Ivković smatra kako će i mali hrvatski voćari unutar konzorcija lakše štititi svoje interese te plasirati proizvode na hrvatsko tržište na kojem im konkurira voće iz uvoza. Hrvatska godišnje uveze voća u vrijednosti od 170 do 180 milijuna eura, za što nema potrebe, jer, kaže Ivković, svega možemo proizvesti dovoljno za vlastite potrebe osim kad su u pitanju banane i naranče. No nekome, očito, odgovara da se uvozi jeftino i nekvalitetno, što ljuti domaće voćare. "Na tržištu voća i povrća danas ne postoji nikakav red već se samo gleda

››

Trgovci koji ne otkupljuju ni jedan kilogram hrvatskog voća dobivaju od države kvote na uvoz po povlaštenim uvjetima. Upravo takvi uvoznici smanjili su potrošnju domaćeg jer se manje kvalitetno i uvozno deklarira kao hrvatsko FRANO IVKOVIĆ, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i jedan od najvećih hrvatskih voćara Snimio: Saša Ćetković

PRVI KVARTAL

Stočni proizvodi pojeftinili 12,4%

Zagreb. Cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom su tromjesečju ove godine niže 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su DZS-a. Na taj pad utjecale su cijene stočnih proizvoda koje su niže čak 12,4 posto, dok su cijene biljnih proizvoda porasle 1,1 posto. Cijene proizvoda biljne proizvodnje niže su kod uljarica, krmiva (10,1%), svježeg po-

Domaće iz Poljske

"Jabuke iz uvoza, konkretno iz Poljske, koje se prodaju s deklaracijom 'hrvatski proizvod' nalaze se na policama Bille, Lidla i Interspara", ističe Ivković, no nadležne inspekcijske službe ne reagiraju. Hrvatska poljoprivredna komora zatražila je prije pet mjeseci od Carinske uprave podatke o uvozu svih poljoprivrednih proizvoda, o tome koliko točno i čega uvozimo, no nisu ih dobili, kaže predsjednik HPK-a Darko Grivičić. "Rekli su nam da nećemo dobro protumačiti podatke?! Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, jednoj od tih fantomskih agencija koja bi valjda trebala služiti poljoprivrednicima, poslali smo desetak

Radnicima Saponije plaće veće 2,83%

promatranom su razdoblju smanjene 14,6 posto, pri

čemu je najveći pad zabilježen kod cijena mlijeka, 16,9 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu porasle su 1,3 posto. H

će Crovoće tko može gdje nešto ušićariti. Trgovci koji ne otkupljuju ni jedan kilogram hrvatskog voća dobivaju od države kvote za uvoz po povlaštenim uvjetima. Upravo takvi uvoznici smanjili su potrošnju domaćeg jer se manje kvalitetno i uvozno deklarira kao hrvatsko", izjavio je Frane Ivković u ponedjeljak na konferenciji na konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore.

NOVI KOLEKTIVNI

vrća (0,1 %), svježeg voća (14,6%) i vina (2,3%). Ostale skupine proizvoda u biljnoj proizvodnji bilježe rast cijena, a najviše su povećane cijene maslinovog ulja (30,2%). Cijene žitarica porasle su 8,9 posto. Cijene stočnih proizvoda u

dopisa da nam daju podatke o poticajima i potporama koje dobivaju poljoprivredna gospodarstva, ali ni njih nismo dobili. Sumnjamo da je riječ o nepotizmu i korupciji jer bi se možda otkrio još koji tajnik Selanec koji je rodbini podijelio milijune kuna", oštro se na državne instituacije obrušio Grivičić. Podsjetio je kako prema Zakonu o poljoprivrednoj komori HPK ima pravo na te podatke, no, kazao je Grivičić, ni resorni ministar Petar Čobanković ne doživljava njihovu frustraciju.

Prekinite postupke

"Pozivam premijerku Jadranku Kosor da kazni Agenciju za plaćanje u poljoprivredi te Carinsku upravu jer ne poštuju zakon koji su donijeli u Saboru. Ili neka se obustave postupci koji se vode protiv seljaka koji su prosvjedovali. Ako državne institucije ne poštuju zakone, onda ne moraju ni 'neuki seljaci'", poručio je Grivičić dodavši da će se Komora na informacijski embargo požaliti ne samo premijerki, već i predsjedniku Ivi Josipoviću. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije foto kos/cropix

Zagreb. U osječkoj Saponiji jučer je potpisan novi kolektivni ugovor čije će se odredbe početi primjenjivati od 1. svibnja ove godine, priopćili su iz te tvrtke. Nakon dva mjeseca pregovaranja i usuglašavanja, ugovor je za Saponiju potpisao predsjednik Uprave Damir Skender, u ime Samostalnog sindikata Ener-

getike, kemije i nemetala povjerenik podružnice Saponia Krešimir Dorić, a u ime Nezavisnog sindikata Saponia održavanja predsjednik Sindikata Petar Marijanović. Kolektivnim su ugovorom, ističu u Saponiji, ne samo zadržana sva stečena prava radnika koja se odnose na godišnje odmore i dopuste te na materijalna prava radnika, već je u vezi s plaćom ugovorena veća osnovica za obračun plaće, tako da se prosječna plaća radnika Saponije povećava 2,83 posto. B.hr

USPJEŠNA stambena AKCIJA

Zaba odobrila više kredita Iako je dojam da na tržištu nekretnina nema nikakve aktivnosti i da je potražnja stala, Zagrebačka banka pohvalila se u ponedjeljak da je u prva četiri mjeseca ove godine odobrila gotovo pola milijarde kuna vrijednih stambenih kredita, što je porast 10 posto u odnosu na kraj travnja 2009. godine. OGLAS

Tijekom mjesec dana provođenja akcije "Dan za stan" stanove u ponudi na 18 lokacija obišlo je tristotinjak građana, a 204 su rezervirana, priopćili su iz Zabe. Najveći interes, napominju u Zabi, građani su pokazali za lokacije Lanište, Vukomerec, Špansko i Dubrava, a u ponudi su i stanovi na po-

dručju Remetinca, Zavrtnice, Stenjevca, Dugava, Trešnjevke, te Dugog Sela, Siska i Osijeka. Što se tiče veličine stanova, najviše je interesa bilo za manje dvosobne (od 40 do 45 četvornih metara) te trosobne stanove (55-65 četvornih metara), a prosječan je iznos kredita oko 80.000 eura. I. P.

dogaaji 16-17 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 25/5/2010

svijet/regija

KONKURENCIJA NANU

Geelyjev IG stajat će 2250 dolara Ove bi godine kineska automobilska grupacija Geely trebala početi prodavati novi model IG (koji je po mnogima sličan Toyotinu modelu IQ), a maloprodajna cijena od oko 13.000 kuna mogla bi mu donijeti titulu najjeftinijeg automobila na svijetu Kineski Geely 2012. planira tržištu ponuditi najjeftiniji automobil na svijetu koji će koštati samo 2250 dolara, odnosno oko 13.000 kuna, javlja TopNews.in. Prema nekim informacijama, Geelyjev model IG, čije ime jako podsje-

ća na Toyotu IQ, trebao bi biti kvalitetniji nego indijski Tata Nano, koji je dosad slovio za najjeftinijeg, a u Indiji se trenutačno prodaje za 2800 do 3700 dolara.

Koštat će kao kosilica

Nije poznato u kojim će se državama prodavati novi automobil, koji će koštati kao malo jača kosilica, no očekuje se da će vjerojatno biti sličan istoimenom konceptu te tvrtke predstavljenom prošle godine na šangajskom auto showu, koji oblikom podsjeća i na hrvatski električni automobil tvrtke Doking. B.hr

‘Prezaduženim štednja nije p REPROGRAMIRANJE DUGA Umjesto štednje koja će dodatno ugroziti oporavak, primjeri afričkih zemalja pokazuju da je restrukturiranje javnog duga jedino rješenje, upozorava indijska ekonomistica Jayati Ghosh. No, to bi značilo da banke moraju pristati na diskont

KONCEPT IG-a predstavljen je lani na auto showu u Šangaju arhiva business.hr

ako je jasno da probleme grčkoga gospodarstva i eurozone nije moguće riješiti hitnom infuzijom Europske središnje banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, mjere štednje kakve se od Grčke traže i sada i u doglednoj budućnosti imat će posljedice u smanjenju plaća i zapošljavanja, upozorava indijska ekonomistica Jayati Ghosh u Guardianu. Stoga je, kaže ona, korekcija postojeće neravnoteže nemoguća već se može očekivati samo dodatno pogoršanje stanja. Ghosh ističe kako bi vi-

soko zadužene siromašne zemlje (HIPC - High Indebted Poor Countries) u Africi Grcima mogle biti zanimljive zbog svojih iskustava. Afričke zemlje mogle bi Grčku savjetovati i objasniti joj kako deflatorne mjere, kakve se traže od vlade u Ateni, konjunkturu u zemlji bacaju u silaznu spiralu te kako takvo stanje uništava postojeće kapacitete i izglede za budući rast i na koncu ugrožavaju materijalnu egzistenciju širokog dijela populacije.

Nemoguća otplata

Afričke države mogle bi

Grčkoj objasniti kako je to neodrživo, jer vraćanje duga postaje sve teže zbog istovremena pada BDP-a, a s druge se strane dugovi gomilaju, jer neplaćene kamate i kamate na kamate dolaze kao dodatni teret. Tako dugovi zemlje rastu sami po sebi i bez novih kredita, upozorava Ghosh, koja trenutačno predaje na sveučilištu Jawaharlal Nehru u New Delhiju. "Grci bi od Afrike mogli

PANIKA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

Mala španjolska štedionica potopila euro Španjolska središnja banka prodat će što je prije moguće posrnulu regionalnu štednu banku CajaSur najboljem ponuđaču s obzirom na strah vezan uz stanje javnih financija. Bank of Spain je u subotu preuzeo tu regionalnu banku, čime je prisiljen intervenirati drugi put od ekonomske krize 2008. godine. Banka je nekada bila pod kontrolom Katoličke crkve, a u 2009. je nakupila 596 milijuna eura gubitka i u prvom tromjesečju ove godine novih 114 milijuna eura. Oko pola vlasničkih portfelja bilo je koncentrirano u sektoru nekretnina. Zbog nacionaliziranja još jedne štedionice u ponedjeljak je snažno potonuo i euro. Naime, taj potez španjolske središnje banke ponovno je preusmjerio pozornost na

strukturne probleme s kojima se suočavaju fiskalno krhke zemlje eurozone. Vjerojatno će najbolji ponuđač za CajaSur biti štedna banka Unicaja, koja od prosinca pregovara o spajanju sa CajaSur, pišu lokalne novine. U prvoj će fazi fond središnje banke ubrizgati najmanje 523 milijuna eura u CajaSur kako bi mu osigurao zakonom propisani minimum financijske stabilnosti, objavio je El Pais. El Mundo je izvijestio da bi konačna cijena stabilizacije te banke mogla dosegnuti dvije milijarde eura. Analitičari ističu da bi znakovi novih napuklina u španjolskom bankovnom sektoru mogli pojačati negativno raspoloženje prema euru i gurnuti jedinstvenu valutu nadolje. H

2,5 posto iznosio je pad prodaje piva na zapadnoeuropskom tržištu, a najviše je prodano piva brenda Heineken, pokazalo je istraživanje tvrtke Plato Logic

m afričkim zemljama pomogla’ ISKUSTVA AFRIČKIH zemalja pokazuju da se uz štednju dug samo gomila. Kako štednja znači i gospodarsku stagnaciju, otplata duga nije moguća pa kad-tad dođe do njegova reprogramiranja. Stoga bi za Grčku bilo najbolje odmah reprogramirati dug arhiva business.hr

doznati da na koncu nema drugog rješenja osim reprogramiranja dugova, jer problem inače raste unatoč strogoj štednji. Afričko iskustvo su izgubljene godine i gospodarsko nazadovanje koje se moglo spriječiti da su dugovi ranije reprogramirani te da su se slijedile druge strategije oporavka gospodarstva. Ako se reprogramiranje ne dogodi sada, ono će doći kasnije, to su iskustva

afričkih zemalja." Zašto se o tako očitom iskustvu ne govori? Reprogramiranje grčkih dugova za njemačke i francuske banke značilo bi da moraju pristati na relativno visoki diskont. "Upravo su njemačke i francuske banke Grčkoj tijekom godina ekonomskog booma posuđivale novac i na taj način stvorile nejednakost koja je grčku ekonomiju dovela u manje konkurentan po-

ložaj u odnosu na njemačko gospodarstvo. Gubici banaka ne mogu se dopustiti pa je zato teret čišćenja od dugova - i to generacijama - prevaljen samo na grčko stanovništvo, a to će zasigurno biti neodrživ proces", smatra Ghosh. Stanje se dodatno pogoršava - druge europske zemlje sa sličnim problemima već su usvojile mjere štednje i makroekonomske strategije koje ugrožavaju ionako krhko gospodarstvo i izazivaju iduću rece-

siju odnosno pojačavaju je, smatra Ghosh. Španjolska je najavila ne samo strožu monetarnu politiku, već i konsolidaciju proračuna koja sadržava smanjenje primanja službenika i mirovina. To je znakovito, jer je Španjolska još samo prije dvije godine imala proračunski višak pa su njezini najnoviji deficiti isključivo rezultat aktualne krize, upozorava indijska ekonomistica.

Moć financijaša

"Irska već provodi ekstremni deflatorni program koji uključuje znatan pad BDP-a i smanjenje u javnim izdacima na svim područjima, od infrastrukture do obrazovanja. Baltičke države - ne samo Letonija, koja je u okviru programa MMF-a, već i Estonija - zbog strogih mjera štednje bilježe veliko smanjenje prihoda i pad broja zaposlenih. U Rumunjskoj je na ulice izašla čak policija prosvjedujući zbog smanjenja plaća. U Velikoj Britaniji nova vlada govori o mjerama smanjenja

deficita kojima će skresati izdatke i povećati indirektne poreze. Sve se te zemlje nadaju da će iz krize izaći povećanjem izvoza, ali to jednostavno nije izvedivo jer računica ‘ne drži vodu’. Na taj su način te zemlje zapečatile ne samo svoju sudbinu već i sudbinu ostatka Europe u razdoblju stagnacije ili smanjenih primanja, zajedno sa svim popratnim gospodarskim i socijalnim problemima", smatra Ghosh. "Kako se tako nelogičan set politika može shvaćati tako ozbiljno? Problem je u tome što moć financijskog sektora - u politici, medijima i određivanju nacionalne i međunarodne ekonomske politike - ostaje nedodirljiva unatoč nedavnim pogreškama. Zbog toga restrukturiranje javnog duga nije na dnevnom redu, zbog toga rasprave o fiskalnom uravnoteživanju tako rijetko spominju porez na kapital, i još rjeđe, oporezivanje onih financijskih sektora koji su imali koristi od mjera spašavanja institucija financiranih iz javnih izvora, a sada ucjenjuju ruku koja ih hrani", zaključuje Ghosh. Alen Legović

> pametni telefoni > iPad > IT školovanje > banke i IT > telekomunikacije

18-19

informatika/ tehnologija

business.hr Utorak 25/5/2010

Snažan rast prodaje PAMETNI TELEFONI Prihvaćenost među korisnicima nije rasla razmjerno željama i očekivanjima proizvođača pametnih uređaja ponajprije zbog njihove visoke cijene, ali i cijene korištenja njihovih naprednih usluga, no to se u posljednje vrijeme sve brže mijenja

ajnovije istraživanje konzultantske tvrtke Gartner pokazuje da je u prvom kvartalu ove godine broj prodanih pametnih telefona nastavio eksplozivan rast i dosegnuo impresivnih 49 posto u prvom kvartalu ove godine. Ako je suditi prema tim brojkama, krize u telekomunikacijskoj industriji zapravo nema, jer prodanih čak 54 milijuna komada znači mnogo veći rast od ukupnog broja prodanih mobilnih telefona, koji su u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježili rast 17 posto.

Promjene na vrhu

Na svjetskom je tržištu u prva tri ovogodišnja mjeseca prodano 314,7 milijuna komada. Prema riječima Caroline

Milanesi, potpredsjednice Gartnera za istraživanja, rast prodaje pametnih telefona najveći je od 2006. godine. Ona dodaje da je RIM koji proizvodi BlackBerry prvi put ušao među pet vodećih i smjestio se na visoko četvrto mjesto iza Nokije, Samsunga i LG-a. Prvih pet najboljih prodavača u prvom kvartalu 2010. zaključuje Sony Ericsson. Milanesi napominje da je Apple sa svojim iPhoneom uspio povećati tržišni udjel za 1,2 postotnih bodova, no i dalje sa 8,4 milijuna komada drži tek sedmo mjesto po ukupnom broju prodanih uređaja. Prema procjenama Gartnerovih analitičara, velik tržišni uzlet bilježi Google sa svojim operativnim sustavom Android, namijenjenom pametnim telefonima. Tele-

foni temeljeni na tom operativnom sustavu dohvatili su golem rast od čak 707 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Razlog dobrom rastu prodaje mobilnih telefona, prije svega pametnih, treba tražiti u činjenici kako je, tvrde Gartnerovi analitičari, ostvarena njihova prisutnost na svim relevantnim tržištima po sve pristupačnijim cijenama. Naime, od vremena prvih pametnih telefona njihova prihvaćenost među korisnicima nije rasla razmjerno željama i očekivanjima proizvođača uređaja ponajprije zbog njihove vrlo visoke cijene, ali i cijene korištenja njihovih naprednih usluga poput surfanja internetom, elektroničke pošte, pregledavanja video i audiozapisa. Kada je riječ o tržištu mobilnih telefona, rast će se

nastaviti i kod uređaja koji ne pripadaju kategoriji pametnih telefona zbog rasta prodaje u Indiji, ali i Kini. Među dobitnicima u prvom kvartalu 2010. svakako je i kineski proizvođač iz Hong Konga G-Five koji se ugurao na deveto mjesto s prodanih 4,345 milijuna komada.

Pad udjela najvećih

Sve je to rezultiralo i blagim tržišnim preslagivanjem pa je pet najboljih proizvođača (Nokia, Samsung, LG, RIM i Sony Ericsson) smanjilo svoj tržišni udjel sa 73,3 posto u prvom tromjesječju prošle godine na 70,7 posto tržišnog udjela na kraju ožujka ove godine. Vodeća Nokia smanjila je svoj tržišni udjel za 1,2 postotnih bodova iako i dalje bježi svim konkurentima i drži 35 posto tržišta. Taj je

finski proizvođač u prvom kvartalu prodao više od 110 milijuna uređaja, no u segmentu pametnih telefona pod velikim je pritiskom proizvođača kao što su HTC, Samsung i RIM zbog manje konkurentne cijene. Drugi najuspješniji proizvođač Samsung povećao je svoj tržišni udjel na 20,6 posto uz snažan rast prodaje čak 26,3 posto, što je rezultiralo prodajom 64,9 milijuna uređaja. Najuspješniji među prvih pet vodećih prema broju prodanih uređaja svakako je Research and Motion (RIM), koji proizvodi BlackBerry uređaje. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine uspio je prodati čak 45,9 posto više uređaja. Na tržištu je prodano 10,6 milijun BlackBerry uređaja. Dražen Tomić

SIGURNOST

Google nezakonito prikupljao privatne podatke Googleova vozila, čiji je zadatak bio snimanje fotografija za Google Maps, istodobno su opremom namijenjenom boljem utvrđivanju lokacije prikupljali lokacije nezaštićenih Wi-Fi mreža, što je moglo uključivati popis portala koje netko posjećuje, lozinki i drugih osjetljivih informacija korisnika. Pogreška je otkrivena nakon što je Google na zahtjev

njemačkih vlasti predao prikupljene podatke, a ispričao se i sve opravdao pogreškom zbog korištenja koda koji je napisao neimenovani programer. Iz Googlea su priznali privatne podatke iz nekodiranih Wi-Fi mreža. Google je obećao da će Street View vozila prestati skupljati podatke s Wi-Fi mreže, no time slučaj koji je najglasnije odjeknuo u Njemačkoj i Irskoj

nije završen jer će Nijemci zbog kršenja zakona o privatnosti vjerojatno kazniti Google visokom novčanom kaznom. U javnosti je ostala sumnja da je najpoznatija internetska tražilica kršila privatnost korisnika pa je od nezavisne tvrtke zatražen pregled njihova softvera. Google Street je nedavno tražio i zaposlenika koji bi motornim vozilom i triciklom obilazio Hrvatsku za potrebe snimanja krajolika i ulica pa se tako Googleovo "špijunsko" vozilo može očekivati i na hrvatskim ulicama. G. K.

TRŽIŠNI USPJEH

iPad prodavaniji od Macova

Prodaja mobilnih telefona u svijetu u prvom kvartalu 2010. (u tisućama) Kompanija

Nokia Samsung LG RIM Sony Ericsson Motorola Apple ZTE G-Five Huawei Others Total

1Q ‘10. 1Q ‘09. komada Udjel na tržištu (%) komada Udjel na tržištu (%) 110.105,6 35,0 97.398,2 36,2 64.897,1 20,6 51.385,4 19,1 27.190,1 8,6 26.546,9 9,9 10.552,5 3,4 7233,5 2,7 9865,6 3.1 14.470,3 5,4 9574,5 3,0 16.587,3 6,2 8359,7 2,7 3938,8 1,5 5375,4 1,7 3369,6 1,3 4345,0 1,4 3970,0 1,3 3217,9 1,2 60.418,1 19,2 44.972,2 16,5 314.653,50 100,0 269.120,10 100,0 Izvor: Gartner

Prodaja pametnih telefona prema operativnom sustavu u prvom kvartalu 2010. (u tisućama) Kompanija

Symbian Research In Motion iPhone OS Android Microsoft Windows Mobile Linux Other OSs Total

1Q ‘10. komada Udjel na tržištu (%) 24.069,8 44,3 10.552,6 19,4 8359,7 15,4 5214,7 9,6 3706,0 6,8 1993,9 3,7 404,8 0,7 54.301,4 100,0

1Q ‘09. komada Udjel na tržištu (%) 17.825,3 48,8 7533,6 20,6 3848,1 10,5 575,3 1,6 3738,7 10,2 2540,5 7,0 445,9 1,2 36.507,4 100,0 Izvor : Gartner

Prema izračunima analitičara, prodaja iPada prvi je put nadmašila prodaju Macovih računala u SAD-u. Apple tjedno prodaje više od 200.000 iPadova, odnosno gotovo dvostruko više od Mac računala kojih se tjedno prodaje oko 110.000, rekao je Mike Abramsky, analitičar RBC Capital Marketsa. iPad se ipak ne prodaje bolje od iPhonea, iako mu se približio. Apple je prodavao oko 246.000 iPhonea tjedno u prvom tromjesječju nakon pojavljivanja na tržištu. Kako je rekao Abramsky, iPad zadržava dobru prodaju nakon dobrog iskustva kupaca koji su ga prije kupili i pridonose njegovoj popularnosti. Prodaju dodatno pojačava poboljšani 3G iPad s povećanim softverskim mogućnostima. Iz Applea su priopćili da su početkom svibnja dostigli prodaju prvih milijun iPadova u samo mjesec dana od njegova izlaska na tržište. Amramsky je procijenio da će Apple do kraja godine prodati osam milijuna iPadova, što je znatno više od prvotno planiranih 5 milijuna, kakve su bile procjene kada se pojavio u trgovinama. Kako se iPad prodaje tek mjesec i pol, teško je procijeniti hoće li zadržati tjednu prodaju od 200.000

primjeraka sljedećih mjeseci, ali dosadašnji pokazatelji govore da prodaja i dalje raste. Mac računala sastoje se od nekoliko modela - Mac Mini, iMac i Macbook Pro, pa je bilo nebično vidjeti da je iPad sa svojih šest različitih konfiguracija prodajom nadmašio sve modele Maca. Bolja prodaja iPada iznenađujuća je i stoga što on nije nikakva zamjena za računalo nego novi uređaj između smartphonea i računala kakvih do njegove pojave nije bilo na tržištu. Čini se da je iPad privukao kupce zainteresirane za notebook računala koja su također neka vrsta međukategorije između stolnih računala i smartphonea. Iznenađujuće dobroj prodaji iPada pridonijelo je, činio se, to što je postao primamljiv masi kupaca koji nisu prije imali stolno računalo ili notebook. Gorden Knezović

DIGITALNA ARHIVA > pametni telefoni > iPad > IT školovanje > banke i IT > telekomunikacije

20-21 business.hr Utorak 25/5/2010

Veća sigurnost i povjerljivost podataka Konzultantska tvrtka i investicijska banka Ascendant Capital Advisors, specijalizirana za pružanje usluga savjetovanja u procesima poslovnih spajanja i akvizicija, korporativnih financija te ulaganja u perspektive projekte, predstavila je novu uslugu digitalne arhive po-

slovnih dokumenata. Riječ je o on-line sustavu koji strankama omogućuje jednostavan pristup svim materijalima koji se koriste u procesu prodaje ili kupnje tvrtke te sklapanju ostalih vrsta službenih, odnosno poslovnih ugovora koji se generiraju u tom procesu. Slična usluga dosad nije postojala na hrvatskom tržištu, a odlikuju je sigurnost i povjerljivost ključnih podataka koji se razmjenjuju u due diligence postupku. Riječ je o procesu procjene vrijednosti i likvidnosti tvrtke, urednosti njezina poslovanja, trenutačnih

i budućih rizika te svih ostalih parametara koji utječu na ishod sklapanja ugovora ili kupnju tvrtke. Odgovorne osobe koje aktivno surađuju u postupku sklapanja poslova virtualnoj arhivi dokumenata pristupaju korištenjem neprenosive lozinke, a svi se podaci štite od mogućeg neovlaštenog korištenja, odnosno zloupotreba, primjerice, umnožavanja ili ispisivanja. Nakon što se određeni projekt završi, odnosno nakon što se zaključi ili raskine ugovor, sustav sprječava bilo kakav daljnji pristup podacima. G. K.

Manja ulaganja zbog krize IT OBRAZOVANJE U vrijeme recesije tvrtke u prosjeku 30 posto manje novca ulažu u obrazovanje zaposlenika, a odobravaju jedino investiranje u školovanja koja odmah donose iskoristiva i neophodna znanja, čime se povećaju učinkovitost i konkurentnost

straživanjem Hrvatske gospodarske komore ustanovljeno je da gotovo 70 posto malih i srednjih tvrtki mora poboljšati informatička znanja i vještine zaposlenika te komunikacijske vještine, komuniciranje s okružjem i motiviranje.

Novi trendovi

S druge je strane redovna anketa poslodavaca koju početkom svake godine provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje otkrila da u ovoj godini samo manji dio poslodavaca, njih 27,8 posto, ima potrebu ulagati u dodatnu izobrazbu radnika, objašnjava član Uprave Algebre Hrvoje Balen. Naravno, takav stav proi-

zlazi iz gospodarske situacije u kojoj se nalazimo i vrlo dobro oslikava trenutačno stanje na području ulaganja u razvoj ljudskih resursa, tvrdi dalje Balen i dodaje kako će se, nastavkom takvog trenda ulaganja u zaposlenike, po izlasku iz gospodarske krize a taj se trenutak najavljuje za početak iduće godine - tvrtke susresti s dodatnim problemom - nedovoljno osposobljenom i nedovoljno konkurentnom radnom snagom. S korisničke su strane najtraženija školovanja u kompanijama ona za upravljanje projektima (Project Management, Portfolio Management, Risk Management, Earned Value Analysis) te napredne aspekte poslovnih alata kao što je Excel - poslov-

Hrvoje Balen, član Uprave Algebre

ne analize, statistika, odlučivanje, upravljanje podacima, izvješćivanje, povezivanje s bazama.

Učenje na daljinu

U proteklih je godinu dana Algebra na tržištu ponudila tri načina izvođenja informatičke edukacije: klasična nastava u učionici, e-learning i SMART učenje - prilično nova metoda samostalnog učenja u učionici, ali uz prisustvo mentora, objašnjava Balen i dodaje kako je zanimljivo da se tvrtke u ovom periodu lakše odlučuju i na e-learning kao metodu obrazovanja zaposlenika - u ovom času nekoliko stotina polaznika iz raznih tvrtki koristi Algebrin web sustav za učenje na daljinu (LMS - Learning Management System)

i pohađa multimedijske seminare kako bi jednostavnije prešli na aktualne softverske platforme - MS Office i MS Windows 7. Osim toga, povećan je broj poslova na izradi e-learning sadržaja namijenjenih internim školovanjima za specifične proizvode i usluge. U trenucima recesije tvrtke investiraju u prosjeku do 30 posto manje novca u obrazovanje zaposlenika. Odobravaju se jedino ulaganja u školovanja koja donose odmah iskoristiva i neophodna znanja. Na području specijalističkih IT školovanja najveći je naglasak na seminarima za MS Windows poslužitelje i pripadajuće servise, administraciju MS Windows 7 klijentskih radnih stanica, MS SQL baze podataka i po-

snimio hrvoje dominiĆ

slovnu inteligenciju (Business Intelligence), Sharepoint, CRM, Cisco mrežnu infrastrukturu (security, VOIP), sigurnost informacijskih sustava i visoku dostupnost. ECDL je kao norma informatičke pismenosti ponajviše zaživjela u državnoj upravi, lokalnoj samoupravi i javnim tvrtkama. S obzirom na objavljeni Plan gospodarskog oporavka Hrvatske koji će biti nemoguće provesti bez velike uključenosti informacijskih tehnologija i shodno tome kvalitetno osposobljenih ljudi, može se očekivati da će se uskoro u tom sektoru ponovno znatnije pokrenuti projekti informatičkog osposobljavanja državnih službenika. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

PRINTERI

Tri nova Epsonova inkjeta za jednostavan kućni ispis Epson je europskom tržištu predstavio tri nova pisača za kućne korisnike koji zahtijevaju izvrsnu kvalitetu ispisa, bez zamršenih funkcija i skupog repromaterijala. Novi Epsonovi modeli nude odličnu kvalitetu ispisa i jednostavno upravljanje te štednju uz pomoć pojedi-

načnih spremnika za tintu jer je potrebno zamijeniti samo boju koja se potroši. Osim što Epson Stylus S22 nudi jednostavno upravljanje i kvalitetan ispis, modeli SX125 i SX218 omogućuju skeniranje i kopiranje, a potonji je opremljen LCD ekranom. Tri nova modela bit će dostupna u maloprodaji od početka lipnja. Tinte Epson DURABrite jamče dugotrajan i vodootporan ispis na papiru. Ispisani dokumenti otporni su na

polijevanje, razmazivanje, blijeđenje te označavanje fluorescentnim markerima. G. K.

INTERNETSKO OGLAŠAVANJE

Rast veći od 7 %

Prihodi od internetskog oglašavanja u prvom kvartalu ove godine dostignuli su u SAD-u 5,9 milijardi dolara, što je rekordan iznos, objavili su Interactive Advertising Bureau i PriceWaterhouseCoopers. Godišnji rast prihoda bio je 7,5 posto i jedini je pozitivan primjer u marketinškoj industriji. Godišnji rast internetskog oglašavanja upućuje na povjerenje u vrijednost i

učinkovitost interaktivnog oglašavanja, rekao je predsjednik i izvršni direktor IAB Randall Rothenberg, dodavši kako internet sa svojim tehnološkim pogodnostima i inovacijama za korisnike te u pružanju informativnih i zabavnih sadržaja privlači sve više oglašivača. David Silverman iz PwC-a ustvrdio je kako očekuje sve više pokazatelja oporavka američkoga gospodarstva. Interaktivno oglašavanje postaje temelj svake promidžbene kampanje, tvrdi Solverman. G. K.

Sinergija razvoja bankarstva i industrije informacijskih tehnologija financije i it Tržištu su sve potrebnija sveobuhvatna rješenja, poslovna inteligencija, relevantne tržišne informacije, veća sigurnost i učinkovitost te regulatorna usklađenost

ankarske sustave nemoguće je zamisliti bez IT infrastrukture koja jamči jednostavnost i sigurnost poslovanja te brzo provođenje transakcija. Takva solidna osnova ujedno je prilika da se na njoj iskušaju nove ideje i razine pružanja dodane vrijednosti krajnjim korisnicima.

Posredni poticaj

Ponuda nove generacije bankarskih i financijskih proizvoda te želja za još većom razinom prilagodljivosti potrebama svakog klijenta, bilo da je riječ o fizičkim ili pravnim osobama, pokretači su razvoja bankarskog sektora, ali i posredan poticaj za napredak u industriji informacijskih tehnologija, objašnjava predsjednik

Dražen Pehar, predsjednik Uprave Assecoa Hrvatska snimio hrvoje dominiĆ

Uprave Assecoa Hrvatska Dražen Pehar. Prema njegovim riječima, aplikacije i sustavi kojima se danas koriste krajnji korisnici, i koji im omogućuju siguran pristup osobnim financijskim i drugim informacijama s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, donedavno su se koristili uglavnom u međubankarskom poslovanju. "Internetsko i mobilno bankarstvo, prijava i realizacija brzih pozajmica putem on-line obrasca, konsolidirani uvid u račune i promet novca, mogućnost jednostavnog osobnog ulaganja u fondove i digitalno korištenje prije samo nekoliko godina činili su se prilično zahtjevnim, kompliciranim i skupim, a tim se uslugama danas svakodnevno koriste milijuni ljudi. Unatoč na-

pretku, i dalje se može reći da je proces inovacija u bankarstvu zapravo tek zagrebao površinu novih mogućnosti", ističe Pehar.

Inovativne usluge

Pomicanje fokusa s transakcija na nove i inovativne financijske proizvode potaknulo je razvoj novih koncepata u bankarskom softveru s kojim će se krajnji korisnici, ali i same banke, tek morati susresti. Na konferenciji New Banking Vision 2010 govorit će se upravo o tim temama - sinergiji bankarske i IT industrije, razvoju i promjenama u proizvodima i konceptima koji će obilježiti nadolazeće razdoblje te preduvjetima koje industrija mora ispuniti kako bi osigurala adekvatnu infrastrukturu za njihovu re-

alizaciju, objašnjava Pehar. Potreba za sveobuhvatnim rješenjima, poslovnom inteligencijom, relevantnim tržišnim informacijama, većom sigurnošću i učinkovitošću, usklađenošću s propisanim normama, produktivnijom radnom snagom i kvalitetni-

jim uvidom u potrebe krajnjih korisnika neizbježno će potaknuti bankarski sektor da zajedno s IT industrijom razvije i iskoristi nove tehnologije u ponudi proizvoda i usluga nove generacije.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

TELEKOMUNIKACIJE

Nagli rast LTE mobilnih mreža > pametni telefoni > iPad > IT školovanje > banke i IT > telekomunikacije

22-23 business.hr Utorak 25/5/2010

U sljedećih pet godina broj pretplatnika mobilnih mreža temeljenih na tehnologiji LongTerm Evolution (LTE) trebao bi premašiti 200 milijuna, objavila je tvrtka Maravedis. Mobilni operateri koji su prihvatili tu tehnologiju kako bi privukli što više korisnika namjeravaju nuditi uređaje koji će podržavati postojeće 3G i LTE mobilne mreže četvrte generacije. U sljedeće dvije godine postavlja-

nje LTE mobilnih mreža najviše će se intenzivirati u SAD-u i dijelovima Azije, gdje mobilni operateri poput AT&T-a i Verizona imaju vrlo agresivne planove za puštanje novih mobilnih mreža u pogon. Prema podacima Maravedisa, krajem 2009. godine bilo je ukupno 4,7 milijardi pretplatnika mobilnih mreža diljem svijeta. Vodećih 25 mobilnih operatera koji su prihvatili LTE

opslužuju 22 posto ukupnoga broja pretplatnika, odnosno njih oko milijardu. Od tog broja 280 milijuna korisnika trenutačno ima 3G mobilne telefone i druge uređaje, a procjenjuje se da će ukupan broj pretplatnika 3G/UMTS mobilnih mreža u sljedećih pet godina dosegnuti brojku od jedne milijarde. Početno će se LTE nuditi u kombinaciji sa 3G mobilnim mrežama, no postupno će operateri frekvencijski spektar koji trenutačno zauzimaju 3G mreže prebaciti na LTE. G. K.

Interna preslagivanja z TELEKOMUNIKACIJE Očekuje se da će se tržište mobilnih komunikacija dinamično razvijati - kroz povećanje ponude usluga, migriranje korisnika sa 2G na 3G i ulazak novih operatera u formi virtualnih mobilnih operatera (MVNO), a primjenom UMTS/HSPA tehnologija očekuje se i znatan rast mobilnog širokopojasnog pristupa

elekomunikacije su u vremenu ekonomske krize ključni inicijator gospodarskog oporavka. Prema podacima Svjetske banke, globalno telekomunikacijsko tržište 1990. je godine iznosilo 2,5 posto ukupnog tržišta, a 2006. je naraslo na 4,8 posto. Procjenjuje se da će 2013. činiti 5,9 posto ukupnog tržišta. Kako je navedeno u analizi The Insight Reasearcha "Telekomunikacije 2010. - Pogled na industriju, pregled tržišta i očekivanja", predviđeni globalni prihodi na tržištu telekomunikacija u ovoj godini iznose 1,9 bilijuna američkih dolara, a 2015. bi trebali dostići čak 3,7 bilijuna. U rastu telekomunikacijskog tržišta izražene su regionalne razlike. Europa, Bliski Istok i Afrika te Sjeverna Amerika imali su najslabiji rast zbog zasićenosti tržišta na kojima je napredak uvjetovanim nuđenjem novih usluga. Brži rast imaju područje Latinske Amerike, Karibi, Azija, pacifička regija, brzorastuća nacionalna

gospodarstva poput Brazila i Meksika, ponajprije u bežičnim uslugama, VoIP-u, virtualnim privatnim mrežama, videouslugama, igrama i zabavi. Prema zadnjem izvještaju Cullen Internationala o razvoju tržišta elektroničkih komunikacija i informacijskih tehnologija, jugoistočne europske zemlje koje su kandidati za članstvo u EU (Hrvatska, Makedonija, Turska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo) još su uvijek daleko od kriterija Europske unije kada je u pitanju liberalizacija tržišta telekomunikacija, raširenost širokopojasnog pristupa internetu i ostalim pokazateljima suvremenog informacijskog društva.

Dinamičan razvoj

U svim zemljama regije zabilježen je izrazito snažan rast mobilnih komunikacija, širokopojasnog pristupa i kabelskih TV mreža. U svim je zemljama regije proteklih godina zabilježen znatan rast na tržištu mobilnih komunikacija, a penetracija

mobilnih korisnika dostigla je razinu prosjeka zemalja EU-27, a u Crnoj Gori (224 posto) i Hrvatskoj (143 posto) znatno premašila prosjek zemalja EU-27. Većina mobilnih korisnika u regiji koristi prepaid usluge tako da je u Bosni i Hercegovini više od 80 posto prepaid korisnika, a na Kosovu gotovo svi korisnici mobilnih komunikacija koriste prepaid uslugu. U 2009. godini postojao je, međutim, trend povećanja postpaid korisnika. S izuzetkom Kosova, u svim su zemljama postojećim mobilnim operatorima dodijeljene licencije za 3G/UMTS mreže i usluge korištenjem spektra od 2,1 GHz. Može se očekivati da će se tržište mobilnih komunikacija dinamično razvijati kroz povećanje ponude usluga, migriranje korisnika sa 2G na 3G i ulazak novih operatera u formi virtualnih mobilnih operatera (MVNO), a primjenom UMTS/HSPA tehnologija očekuje se znatan rast mobilnog širokopojasnog pristupa. Dominantni operateri

fiksne telefonije zadržali su jaku ili vrlo jaku poziciju na većini tržišta fiksne telefonije. S izuzetkom Hrvatske, tržišni udjeli alternativnih operatora i dalje su ispod 10 posto. Penetracija širokopojasnog pristupa internetu znatno je ispod prosjeka EU-27 zemalja koji je sredinom 2009. iznosio 23,9 posto. U Crnoj Gori i Hrvatskoj najveći udjel na širokopojasnom tržištu imaju dominantni operateri, dok je u Bosni i Hercegovini i Kosovu nešto drugačija situacija jer ondje znatan dio tržišta zauzimaju alternativni operateri, koji koriste ostale širokopojasne tehnologije kao što su kabelske mreže i nepokretne bežične pristupne mreže.

Prostor za rast

U većini zemalja jugoistočne Europe, pozicija dominantnih operatera u segmentu xDSL širokopojasnog pristupa izrazito je jaka, a alternativni operateri imaju manje od 20 posto udjela na tržištu. U odnosu na zapadnu Eu-

ropu, gdje su se investicije u nove tehnologije smanjile, telekom operateri u našoj užoj regiji i dalje dosta investiraju u nove tehnologije, naročito u segmentu širokopojasnih mreža, koji u većini zemalja regije još uvijek ostavlja dovoljno prostora za rast. Stoga će se svi operateri u regiji većim dijelom fokusirati na daljnji

UDAR NA PIRATE

Gašenje The Pirate Baya Jedna od najpoznatijih stranica koja indeksira torrent datoteke The Pirate Bay već je godinama na udaru filmske i glazbene industrije, a posljednji potez njihovih predstavnika neuspjelo je gašenje tog servisa. No The Pirate Bay nestao je s interneta samo nakratko. Naime, krajem prošlog tjedna predstavnici američkih filmaša uputili su pismo kompaniji koja

The Pirate Bayu pruža uslugu pristupa internetu prijeteći im golemim novčanim kaznama. Tvrtka CB3ROB Ltd. & Co. KG reagirala je na upućene prijetnje i The Pirate Bay je tijekom poslijepodneva po našem vremenu nestao s interneta. Na svom računu na Twitteru ekipa The Pirate Baya obavijestila je prijatelje da su u potrazi za drugim načinima ponovnog podizanja stranice, što se uskoro i dogodilo. Na službenom blogu objavili su obavijest na svojem prepoznatljivom 'jeziku pirata'. G. K.

BESPLATAN E-MAIL

Bolji Hotmail Microsoftov je Hotmail webmail servis s najvećim brojem korisnika na svijetu. Dosad je registrirano gotovo 350 milijuna računa diljem svijeta, ali kompaniju zabrinjava podatak da je rast broja korisnika, prema podacima revizorske tvrtke comScore Ehej, već godinama usporen, posebice u SAD-u, gdje je Hotmail već izgubio prvo mjesto. Konkurenti poput Googlea i Yahooa

bilježe bolje rezultate, što tjera Microsoft na nove korake. Prema najavama, Hotmail dobiva dvije ključne promjene - bolju mogućnost manipulacije fotografijama i uredskim datotekama Office unutar samog sučelja webmaila. Korisnici će moći pregledavati datoteke formata Word, Excel, PowerPoint i OneNote. Poboljšano je i filtriranje protiv spam i phising napada. Poboljšanja unutar Hotmaila trebala bi se početi koristiti u srpnju i kolovozu. G. K.

ISPRAVAK Nenamjernom pogreškom u prošlom broju IT priloga u tekstu o iPhone aplikacijama umjesto Damira Beline kao direktor tvrtke B.K. Plus naveden je Marko Truhan. Ispričavamo se čitateljima i gospodinu Belini zbog pogreške.

za uspješno poslovanje Svjetska očekivanja prihoda servisa telekom usluga od 2010. do 2015. DSL Dial up UMTS/HSDPA/Wi Max GPRS/EDGE Ukupno

rast širokopojasne mreže i usluge IPTV-a kako bi trendovi premostili raskorak regije u odnosu na članice EU i nadomjestili pad zabilježen na tradicionalnim tržištima. Tehničko-ekonomski trend razvoja telekomunikacija ukazuje na potrebu uvođenja sljedeće generacije širokopojasnih pristu-

pnih mreža, kao što su svjetlovodne gigabitne mreže, koje će dugoročno zadovoljiti zahtjeve korisnika u pogledu kapaciteta i kvalitete usluge. Dosadašnji razvitak širokopojasnih sustava rezultirao je nizom različitih tehnoloških rješenja, pristupa i normi. Predviđena širokopojasna mreža trebala bi zadovoljiti potrebe korisni-

2010.

2011.

milijuna $

2012.

2013.

2014.

2015.

241.653 259.899 275.658 290.482 306.154 322.703 454.034 453.781 457.264 460.791 464.446 468.266 106.243 191.701 346.312 524.041 793.311 1.201.444 1.145.446 1.230.018 1.337.364 1.441.181 1.565.602 1.718.783 1.947.377 2.135.398 2.416.598 2.716.494 3.129.514 3.711.196

ka za svim telekomunikacijskim uslugama sljedećih desetak godina, i u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristupu internetu ili različitim multimedijalnim i interaktivnim sadržajima. Daljnji razvoj omogućit će uvođenje cjelovitog spektra interaktivnih i distributivnih usluga, kao odgovor na stalno rastuće zahtjeve korisnika. Uvođenjem širokopojasne mreže pojavljuje se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. Naravno, preduvjet takva razvitka telekomunikacijskog tržišta svakako je njegova deregulacija na

CAGR 6,0% 0,6% 62,4% 8,5% 13,8%

Izvor: The Insight Research

širem području. Europska komisija u završnoj je fazi izrade nacrta deregulacije telekomunikacijskog tržišta, čime se polažu temelji za nagli razvitak širokopojasnog telekom tržišta. Takva politika znatno pridonosi otvorenosti i konkurentnosti ponuditelja telekomunikacijskih usluga, a posebice njihovoj prilagodljivosti sve većim korisničkim zahtjevima i time omogućuje prvi pravi korak u razvoju informacijskog društva.

Tržišni potencijal

Zaokret u zahtjevima korisnika, promjenjivo tržišno okruženje, slaba ekonomija

i nove politike vlada oblikovat će strategije operatera tijekom sljedećih godina. Oni će se boriti održati i poboljšati svoj tržišni položaj. Kako bi preživjeli, moraju agresivno presložiti strukturu troškova, preoblikovati portfelj usluga, i usmjeriti se na podršku korisnicima. Morali bi usmjeriti svoja infrastrukturna ulaganja na kontrolne i servisne segmente mrežne arhitekture, a treba provjeriti postoji li primjerena propusnost koja će zadovoljiti potrošačka očekivanja, tvrde stručnjaci.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

investor 24-25

EX-YU TRŽIŠTA KAPITALA Od svih burza u regiji bivše od početka godine uspjela upisati neznatan rast, a najveći

Regionalna tržišta ka stagnirati pod tereto Oporavka na burzama neće biti bez oporavka realnog sektora, a smanjena gospodarska aktivnost, pad kupovne moći građana, loši poslovni rezultati kompanija kao posljedica recesije te teži pristup izvorima financiranja ključni su faktori stagnacije tržišta u regiji Od početka godine svi su regionalni indeksi osim beogradskog BELEXA 15 zabilježili pad vrijednosti. Razloge takve situacije treba tražiti i u zbivanjima na vanjskim tržištima, ponajprije nestabilnosti eurozone zbog pada eura kojega je dotukla grčka dužnička kriza, ali i u događajima u samoj regiji, odnosno na domaćim tržištima za čiji je oporavak, prema mišljenju analitičara, ključan razvoj konkurentnosti te promjena uvjeta poslovanja. Svi su regijski indeksi u razdoblju od 31. prosinca

prošle godine do 21. svibnja 2010. zabilježili pad vrijednosti - sarajevski SASX 10 pao je 10 posto, slovenski blue chip indeks SBITOP zabilježio je pad vrijednosti 9,91 posto, banjalučki BIRS 9,60 posto, dok je makedonski MBI 10 potonuo 10,25 posto. Jedini koji je rastao bio je beogradski BELEX 15, čija je vrijednost u tom razdoblju porasla 1,06 posto, no uz oslabljen tečaj dinara.

Pretjerana zaduživanja Prema mišljenju analitičara koji su te brojke komentirali za Business.hr,

IZVOZNICI ĆE RASTI

U Srbiji će rasti građevinari U slučaju gospodarskog oporavka, prostora za rast u Srbiji ima građevinski sektor, kojega očekuju najveća cijenovna kretanja, smatra Marko Erdeljac iz Erste banke. "Kod nas je situacija dosta slična. U slučaju oporavka ekonomije, najveću prednost dajem dionicama kompanija koje svoje proizvode plasiraju na inozemna tržišta, a u slučaju pada ekonomskih aktivnosti te mogućeg produljenja recesije, likvidnost na tržištu kod nas u još će većoj mjeri utjecati na cjenovne pomake burze i dionica", zaključuje Erdeljac.

smanjena gospodarska aktivnost, pad kupovne moći građana, loši poslovni rezultati kompanija kao posljedica recesije te teži pristup izvorima financiranja ključni su faktori stagnacije tržišta u regiji. No, tu su i rigidniji uvjeti rada i administrativne prepreke koje gospodarstva u regiji izdvajaju od ostalih tržišta u razvoju, čineći ih tako manje konkurentnima. "Loša situacija na regio-

nalnim tržištima rezultat je i nekontrolirana trošenja u doba prosperiteta te pretjeranog zaduživanja, što je problem na globalnoj razini", kaže voditelj

››

Retail deska Erste banke Marko Erdeljac, a s njim se slaže i predsjednik Uprave MP Investa Aleš Berk Skok, koji naglašava da je predkrizna euforija stvo-

Loša situacija na regionalnim tržištima rezultat je nekontrolirana trošenja u doba prosperiteta

e Jugoslavije, s izuzetkom Zagreba, samo je Beogradska je pad dioničkih indeksa zabilježen u Skoplju

business.hr Utorak 25/5/2010

kapitala nastavit će om recesije NASTAVLJA SE PAD

Minus i u ponedjeljak

››

Strani će ulagači čekati jer nemaju povjerenja u vlade zemalja regije

Aleš Berk Skok, MP Invest

rila okolnosti za veći pad upravo zbog preagresivna rasta cijena.

Promjena razvoja

Osim toga, kod domaćih je ulagača prisutan i snažan psihološki naglasak zbog loših iskustava u recesiji te će se oni vrlo teško odlučiti na ulaganje. Strane ulagače muči pak nešto sasvim drugo. "Oni se neće pojaviti tako skoro jer nisu sigur-

ni da su mjere koje su regionalne vlasti poduzele dovoljne da se stvore bolji uvjeti za poslovanje i

››

ulaganje", kaže Berk Skok te dodaje da regionalna gospodarstva karakterizira rigidno tržište rada i

U slučaju oporavka ekonomije najveću prednost dajem dionicama kompanija koje svoje proizvode plasiraju na inozemna tržišta Marko Erdeljac, voditelj Retail deska Erste banke

Snimio saša ćetković

administrativne prepreke, a tu je i uloga države u gospodarstvu zbog koje u zemljama u regiji u usporedbi s ostalim zemljama u razvoju vladaju potupno drugačiji konkurentski uvjeti. "Da bi se potaknuo oporavak, vlade trebaju promijeniti razvojni model i naglasiti konkurentnost, inovativnost te poduprijeti razvoj poduzetništva", kaže Berk Skok te poručuje

Negativan trend regionalni su indeksi nastavili i na početku tjedna, kada su pad vrijednosti zabilježili svi osim sarajevskog SASX-a 10, koji je u odnosu na petak porastao 0,29 posto, na 950,29 bodova. Najviše su posla sarajevski brokeri imali s dionicom teleoperatera BH Telecom kojom se trgovalo u iznosu 59.626 konvertibilnih maraka, dok je druga na popisu najlikvidnijih bila dionica Tvornice cementa iz Kaknja s ostvarenim prometom u iznosu 12.412 konvertibilnih maraka. Najveći regijski pad od 1,06 posto zabilježio je beogradski BELEX 15, a najtrgovanija je bila dionica AIK banke Niš sa 16,5 milijuna dinara prometa, dok se dionicama Novog kolektiva i Ibara trgovalo u iznosu 4,9 i 3,5 milijuna dinara. Slovenski je LJSEX pao 0,68 posto, na 3598,71 bodova.

vladama da promijene stav o potrebnoj administraciji kako bi se potaknulo ulaganje. "Slovenija je prošloga tjedna na rangiranju država po konkurentnosti gospodarstva pala za 20 mjesta", kaže Aleš Berk Skok te naglašava da će se dioničko tržište teško probuditi ako se nastavi takva situacija. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/5/2010

REZULTATI

Dobit Digitela pala 62 posto Marketinška agencija Digitel zaradila je u prošloj godini 3,5 milijuna kuna ili 62,5 posto manje nego u 2008. godini, kada su poslovali sa čistom dobiti u iznosu 9,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi Digitela lani su iznosili 234,25 milijuna kuna, što je 26 posto manje od poslovnih prihoda iz 2008. godine, koji su

dosegnuli 317,5 milijuna kuna. Istodobno su poslovni rashodi pali za četvrtinu, sa 302,7 na 226,5 milijuna kuna. Najveći dio poslovnih rashoda (218 milijuna kuna) odnosi se na ostale vanjske troškove. Financijski prihodi Digitela lani su udvostručeni - porasli su sa 760.000 na 1,42 milijuna kuna, dok su financijski rashodi porasli sa 3,6 na 4,55 milijuna kuna, što je dodatno umanjilo neto dobit na kraju godine. N. S.

PUNJENJE TREZORA

TRŽIŠTE NOVCA

IGH na dionice potrošio milijun kuna

Kamata pala na 0,57 posto

menadžer OTP Investa, smatra: "Prisustvo market makera na ZSE-u pozitivno će utjecati na dnevnu likvidnost. Isto tako, specijalisti će smanjiti raspon cijena dionica, što će biti dodatni poticaj za trgovanje. Sve u svemu, pojava specijalista korak je u pravom smjeru za Zagrebačku burzu. Međutim, njihovo prisustvo samo po sebi neće donijeti željeno povećanje trgovanja i cijena dionica jer za takvo što treba pričekati povratak većeg broja domaćih i stranih ulagača".

brokerska kuća ili druga financijska institucija koja je uvijek spremna po kupovnoj cijeni (bid) kupiti i po prodajnoj cijeni (ask) prodati dionice. Svrha je takvih specijalista povećati likvidnost pojedinih dionica kako bi se investitori s više povjerenja mogli odlučiti za ulaganje u takve vrijednosne papire. Ta će se trgovina odvijati na strani ponude i potražnje u rasponu (spreadu) od tri do pet posto. Upravo taj raspon ne dopušta manipulaciju cijenom dionica. Specijalist za pojedinu dionicu može biti svaki član Burze koji ispunjava uvjete propisane njezinim pravilima, zakonskim i podzakonskim aktima, te s Burzom sklopi poseban ugovor o obavljanju poslova specijalista.

IGH je objavio da je u petak stekao 430 svojih dionica koje čine 0,2707 posto temeljnog kapitala Instituta. U obavijesti se ne navodi kako su dionice stečene, ali ako su kupljene na burzi, Institut je na njih potrošio nešto više od milijun kuna jer im se cijena u petak kretala između 2465,01 i 2537,50 kuna. N. S.

Na Tržištu novca ponuda i potražnja u ponedjeljak blago su smanjene, a uz samo skroman volumen trgovanja prosječna je kamatna stopa pala na niskih 0,57 posto. Potražnja za novcem smanjena je više od 22 posto u odnosu na petak, te je iznosila 162 milijuna kuna. Istodobno je ponuda pala i više od 15 posto, na 92 milijuna kuna. H

Ulagači se neće vratiti zbog market makera SPECIJALISTI Od sljedećeg ponedjeljka na Zagrebačkoj burzi počinju raditi prvi market makeri koji će bdjeti nad dionicama Ericssona Nikole Tesle i Uljanik plovidbe Početak rada market makera na Zagrebačkoj burzi donijet će neke pozitivne efekte, ali za pravi oporavak tržišta potrebno je pričekati znatniji povratak ulagača koji bi donijeli prijeko potrebnu likvidnost,

Business tv Kapital Network, Utorak 25. 5.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA VIJESTI KN PRIVREDNI RAPORT Tjedni pregled SRB tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

zaključak je domaćih analitičara tržišta kapitala. Brokerska kuća Erste vrijednosni papiri postala je prvi specijalist u Hrvatskoj, odnosno "održavatelj tržišta" prema odredbama Zakona o tržištu kapitala. Naime, Erste vrijednosni papiri potpisali su potkraj prošle godine sa Zagrebačkom burzom ugovor o obavljaju poslova market makera za dionice Atlantic grupe. Nakon Atlantica specijalista - RBA - na burzu je dovela i pulska Uljanik plovidba.

Nema likvidnosti

Analitičari su složni u ocjeni da u aktualnoj situaciji specijalisti neće donijeti velike promjene na tržište. Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirika Investa, kazao je da specijalisti na dnevnoj bazi mogu imati velik utjecaj, ali do

povratka ulagača njihov će manevarski prostor biti limitiran. "Iako su dionice danas stvarno jeftine, moramo pričekati da se velika europska tržišta poslože i krenu pozitivno. Tek tada možemo očekivati pozitivne dane i veću likvidnost", rekao je Ivin. Maja Bešević, analitičarka Abacus Brokera, kaže pak da će specijalisti podignuti atraktivnost tržišta. "Market makeri su pozitivna stvar na tržištu. Sigurno će podignuti volumene trgovanja i likvidnost te smanjiti pretjeranu volatilnost. Osim toga, postojanje market makera povećava atraktivnost tržišta jer oni pomažu efikasnom funkcioniranju samog tržišta, što bi moglo privući nove investitore", rekla je Bešević. Žarko Buzuk, portfolio

Povećanje interesa

Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmenta, rekao je pak kako su market makeri samo jedan od elemenata veće likvidnosti, ali ne i najbitniji. Market maker je banka,

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

MMF PROGNOZIRA

Litva će ove godine rasti 2% MMF očekuje da će litavsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti rast aktivnosti, nakon što je u travanjskim polugodišnjim prognozama prognozirao njihov pad. "U 2010. očekujemo rast realnog BDP-a 2,0% na krilima snažnijeg izvoza, no neizvjesnosti na globalnim financijskim tržištima mogle bi pritisnuti trgovinske partnere", tvrdi MMF. B.hr

brojka

OGLAS

1,6

posto pada litavskih gospodarskih aktivnosti očekivao je MMF u svojim polugodišnjiom prognozama objavljenim prije samo mjesec dana

Brent naftu očekuje nastavak korekcije DALEKO OD POVIJESNOG VRHUNCA Rast cijene brent sirove nafte, predviđaju u Kairos Comoditiesu, samo je srednjoročna korekcija većeg pada cijena koji je počeo nakon što su cijene nafte dosegnule vrhunac 2008. godine - 147 dolara "Cijene brent nafte su u 14mjesečnom razdoblju rasta u kojem su porasle sa 50 na 88 američkih dolara po barelu", kaže Tom Bungaard, šef analize Kairos Commoditiesa*, te dodaje da je razlog takvim zbivanjima posve jasan. Naime, nakon nekoliko godina nedostatne ponude narušena je ravnoteža ponude i potražnje brent nafte pa su se smanjile svjetske zalihe brent nafte. "Takva situacija, u kombinaciji s povećanjem proizvod-

nje od ljeta prošle godine, izazvala je porast cijena sa 50 na 88 američkih dolara po barelu", stoji u izvješću Kairos Commoditiesa, u kojem je, kao i dosad, prognoza cijena podijeljena na tri vremenska razdoblja - kratkoročni, dugoročni i glavni trend. U kratkoročnom vremenskom razdoblju, koje traje do pet mjeseci, analitičari predviđaju rast cijena barela nafte. "Cijene su već dostigle prvi dio naše ranije prognoze, odnosno popele su se na 88 do-

lara po barelu", stoji u izvješću u kojem se dalje predviđa pad cijena uz moguću pozitivnu korekciju. "Vjerujemo da bi se ta korekcija mogla dogoditi već u svibnju ili početkom lipnja", kažu iz Kairosa, ali ističu da je riječ samo o kratkoročnom trendu te da se treba fokusirati na predstojeći pad cijena.

Barel 73 dolara

Što se tiče srednjoročnih predviđanja, u Kairosu nakon pozitivne korekcije oče-

kuju pad cijena na 73 dolara, što će potaknuti daljnji veći pad cijena barela nafte. "Da bi se to dogodilo, samo trebamo dočekati povećanje zaliha kao posljedicu prolaska zime", stoji u izvješću. Srednjoročna prognoza glasi da će se cijena nafte u idućih šest do 12 mjeseci spustiti ispod 60 dolara, a vjerojatno će iznositi 55 dolara po barelu. Glavni trend, koji obuhvaća period od jedne do tri godine,

kaže da je rast cijena u 2009. i 2010. samo srednjoročna korekcija većeg pada cijena, koji je počeo nakon što su cijene nafte dosegnule vrhunac od 147 dolara 2008. godine.

koji je na padu tržišta hipotekarnih kredita zaradio pola milijarde dolara. Primjer je za takvu strategiju i tokijski Kokusai Asset Management, koji je prodao svu imovinu u Global Sovereign Open fondu vezanu uz euro, a do prosinca

2009. godine bio je najveći pojedinačni držatelj grčkih obveznica. Hedge fondu Matrix slična se taktika već isplatila jer je u travnju njegov Global Credit Fund ostvario 19-postotni prinos kladeći se na "medvjeđi euro". D. B.

Biljana Starčić

* analizu je za Business.hr priredio www.cirtuo.com, hrvatski zastupnik Kairos Commoditiesa, koji u praćenju cijena robe i sirovina koristi kombinaciju analize poslovnih ciklusa te fundamentalne i tehničke analize cijena

GURAJU MEDVJEDA U PONOR

Hedge fondovi napadaju euro Hedge fondovi, koji su stvorili bogatstvo kladeći se na vrijeme na propast hipotekarnih zajmova i pad tržišta nekretnina, našli su novu priliku za zaradu u problemima zaduženih zemalja eurozone.

Tako se broj raznih ugovora, poput CDS-ova, kojima se ulagači klade na pad ulaganja povezanih s europskom valutom, prema podacima America’s Commodity Futures Trading Commissiona, popeo na gotovo 113.890, do-

znaje Telegraph.co.uk. U najvećoj igri pokera koju su financijska tržišta zaigrala sa svjetskim institucijama, kojima je cilj spriječiti novu krizu, MMF i EU uložili su sve što imaju, upozorava Kyle Bass iz hedge fonda Hayman,

investor 28-29

+ Redovna dionica Adris grupe u ponedjeljak je zabilježila najveći rast među likvidnijim dionicama. Ukupan promet dosegnuo je gotovo 150.000 kuna, a protrgovano je 475 dionica. Adris je u petak zabilježio povelik pad od 4,58 posto pa taj rast nije uspio anulirati minus napravljen na kraju prošlog tjedna.

oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Dionica Industrogradnje u ponedjeljak je zabilježila najveći ovogodišnji dnevni pad vrijednosti uz promet nešto veći od prosjeka. Tim je padom Industrogradnja pala na rekordno nisku cijenu od 351 kuna. Zadnji se put Industrogradnjinu dionicu po toj cijeni moglo kupiti prije točno pet godina.

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Erste&Steiermärkische banka Dom holding Končar - elektroindustrija Atlantic grupa Institut građevinarstva hrvatske Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačka banka Viro tvornica šećera d.d. SN holding Petrokemija Adris grupa AD plastik Jadroplov d.d. HTP Korčula Jadranska banka Kraš, prehrambena industrija Ingra Ledo Jamnica Luka ploče DIOKI d.d Industrogradnja d.d Fima validus Uljanik plovidba Končar Tehnika Konzum Auto Hrvatska Hidroelektra niskogradnja Franck prehrambena industrija, Belje Adris grupa Valamar grupa Viadukt Magma d.d. IPK Kandit Liburnia riviera hoteli Centar banka Božjakovina Čakovečki mlinovi Jadranski naftovod Đakovština HUP - Zagreb Veterina d.d. Centar banka Proficio OT-optima telekom d.d. Fima proprius d.d. Tankerska plovidba Montmontaža Slatinska banka Đuro Đaković holding Tisak Žitnjak Istraturist Umag d. d. Luka Rijeka Hoteli Makarska Tekstilpromet Finvest Corp Sunčani Hvar Lošinjska plovidba BC institut Vjesnik Saponia Maistra Plava laguna Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Hrvatski duhani Kutjevo Riviera poreč Privredna banka Zagreb Dukat Hotel Excelsior d.d.

Najniža

Najviša

Zadnja

264.00 946.00 310.00 431.04 34.00 453.06 690.00 2,412.00 1,700.01 336.60 1,412.00 211.14 340.00 192.50 128.66 305.00 88.00 160.02 90.00 2,850.00 352.02 33.31 6,300.00 38,000.00 1,700.00 82.14 335.00 17.40 602.11 2,130.00 1,235.02 158.00 387.69 183.00 798.99 73.50 262.00 32.26 281.25 54.04 222.45 2,500.00 230.01 109.99 3,479.00 2,650.10 11.75 1,496.00 56.06 270.00 13.80 34.21 23.00 1,474.21 11,751.00 110.00 33.75 220.13 103.00 383.88 190.00 92.00 560.04 94.00 31.90 144.00 270.00 25.00 161.00 69.02 1,351.00 24.90 26.00 23.11 154.01 551.06 349.00 20.00

268.38 979.99 320.00 440.00 35.50 470.00 699.00 2,468.08 1,740.00 345.03 1,452.99 228.85 350.22 207.00 131.99 310.00 90.02 164.90 96.00 2,855.00 363.00 34.40 6,310.00 39,000.00 1,749.00 88.00 374.99 18.26 613.00 2,130.00 1,236.00 160.00 403.00 185.00 799.00 76.00 269.99 32.26 288.00 60.55 230.27 2,500.00 230.01 109.99 3,479.00 2,700.00 12.00 1,496.00 59.95 270.00 14.01 36.00 23.48 1,490.00 11,751.00 110.00 34.39 220.14 103.72 383.88 190.00 92.00 560.04 94.00 31.90 146.00 270.00 25.00 161.00 69.02 1,351.00 24.95 26.00 23.11 154.01 551.06 349.00 20.00

264.50 950.00 310.01 431.18 34.00 461.00 692.00 2,460.00 1,710.00 340.00 1,439.00 220.00 340.00 195.00 130.00 310.00 88.00 160.12 90.00 2,855.00 352.03 33.41 6,300.00 39,000.00 1,700.00 82.15 374.99 17.98 602.15 2,130.00 1,235.02 158.00 400.00 185.00 799.00 73.50 263.00 32.26 281.25 59.00 222.45 2,500.00 230.01 109.99 3,479.00 2,650.10 11.90 1,496.00 59.95 270.00 13.80 34.85 23.00 1,490.00 11,751.00 110.00 34.39 220.13 103.00 383.88 190.00 92.00 560.04 94.00 31.90 144.00 270.00 25.00 161.00 69.02 1,351.00 24.90 26.00 23.11 154.01 551.06 349.00 20.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 13.362.263,62 Kn Promjene Količina Promet Cijene 0.47% 0.42% -3.12% 0.03% -5.56% 0.22% 1.02% -0.36% 0.59% -1.45% 1.34% 0.01% -2.86% 1.04% 0.77% 1.53% -1.12% 0.06% -6.25% 0.18% -0.56% -0.98% 0.00% 2.63% -0.82% 0.17% -8.52% -1.69% 0.69% 1.43% -2.84% -1.25% -2.46% -2.64% 1.14% -2.65% -2.59% 1.10% -2.17% -1.67% -9.86% 0.40% -4.17% -4.56% -0.60% -1.85% -0.83% 4.49% 0.00% -0.74% -1.50% -3.19% 3.98% 1.08% -2.08% 0.00% 1.81% 0.00% 0.00% -0.29% 2.70% 0.00% -0.13% -0.04% 0.03% -3.94% -3.54% 0.00% -5.29% 0.03% -3.57% 11.66% 4.00% -28.89% 0.01% -1.60% 16.33% -80.00%

25,924 680 1,519 948 11,933 736 478 118 164 809 155 989 580 988 1,303 475 1,445 645 1,005 32 251 2,497 13 2 42 861 178 3,488 96 27 41 260 105 218 50 409 111 846 89 354 91 8 77 160 5 6 1,266 10 244 48 928 360 517 8 1 100 319 48 44 10 20 40 6 34 94 19 10 73 10 20 1 54 40 35 5 1 1 4

6,870,088.31 651,435.02 472,309.16 415,343.55 410,900.81 337,725.85 332,596.64 290,024.53 279,302.04 276,006.80 223,350.78 215,368.63 198,241.51 197,230.66 169,392.47 145,625.00 128,230.14 104,694.53 92,328.10 91,260.00 89,603.41 84,495.55 81,910.03 77,000.00 72,399.20 71,681.38 62,599.34 61,333.42 58,576.83 57,510.00 50,647.68 41,280.00 41,067.19 40,080.93 39,949.90 30,322.28 29,415.60 27,291.96 25,268.57 20,703.92 20,598.54 20,000.00 17,710.77 17,598.40 17,395.00 16,050.38 14,962.90 14,960.00 14,266.37 12,960.00 12,894.18 12,490.81 11,939.00 11,841.05 11,751.00 11,000.00 10,769.07 10,566.30 4,542.14 3,838.80 3,800.00 3,680.00 3,360.24 3,196.00 2,998.60 2,738.00 2,700.00 1,825.00 1,610.00 1,380.40 1,351.00 1,344.80 1,040.00 808.85 770.05 551.06 349.00 80.00

Trž. kap. (mil kn) 21,659.52 1,325.74 1,680.26 7,323.24 253.89 1,185.75 1,709.24 390.11 17,100.00 779.90 1,916.24 14,090.65 471.47 530.40 434.35 2,980.93 369.56 262.06 38.38 341.52 483.56 250.57 1,387.07 862.91 378.44 332.06 169.65 48.57 349.25 65.42 233.99 3,587.05 264.70 115.42 341.31 603.84 1,784.22 203.01 128.48 287.58 159.07 756.60 65.38 22.55 365.30 1,968.62 12.54 705.18 110.60 16.88 54.00 98.28 46.07 933.31 94.34 101.09 111.32 525.36 21.18 1,794.64 1,136.29 102.99 45.83 58.07 233.22 95.39 44.95 26.54 106.03 755.38 738.08 47.83 21.91 132.34 562.68 10,511.34 1,047.00 22.95

CROBEX: -1,08% 365 dana Najniža Najviša 211.10 900.00 220.00 300.00 34.00 312.00 489.00 2,300.17 1,249.99 312.00 1,112.01 170.00 248.00 55.95 100.00 228.50 38.00 147.80 72.61 2,006.00 250.05 33.06 3,500.00 31,500.00 1,017.07 82.01 335.00 15.51 507.60 1,266.00 1,235.02 101.00 350.00 183.00 730.00 70.00 192.00 23.01 260.03 48.11 190.00 1,321.50 215.00 109.99 2,107.10 1,700.00 6.01 1,220.00 52.05 240.01 13.26 21.28 22.00 1,410.02 9,302.03 93.60 32.57 207.08 60.01 270.00 159.00 90.00 550.39 94.00 25.20 130.00 185.00 22.07 100.00 61.00 1,125.00 20.00 21.09 23.11 100.00 485.00 223.00 20.00

332.84 1,375.00 400.00 440.00 54.00 517.00 760.00 4,569.99 1,940.00 494.98 1,777.00 310.00 505.00 212.70 192.99 373.00 109.30 252.00 185.00 3,100.00 390.00 75.00 7,679.00 44,494.00 2,093.00 194.97 658.99 37.00 989.00 2,130.00 2,769.99 185.00 610.00 415.00 1,087.00 114.98 318.99 37.90 498.99 81.00 345.00 2,890.00 319.00 200.00 3,799.21 3,750.00 47.01 1,893.99 88.99 329.00 27.77 56.00 48.75 2,499.00 15,500.00 135.50 70.00 369.00 280.00 410.00 309.00 146.00 960.00 187.00 46.97 225.00 300.00 45.00 186.00 88.00 1,800.00 49.75 74.00 59.00 200.00 715.00 358.00 100.00

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E MELR TLSG PETG AB10 AB12 PET1 KBMR LKPG GRVG ZVTG ABKN SAVA IEKG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL ABANKA VIPA 10. IZDAJA ABANKA VIPA 12. IZDAJA PETROL 1. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV ABANKA SAVA INTEREUROPA

BANJALUČKA BURZA SODJ-PKA JAHORINA OSIGURANJE AD PALE RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVB-R-A NOVA BANKA AD BANJA LUKA HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE EINP-R-A ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA RTEU-R-A R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK RSRS-O-B REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 OPBD-PO1 OPSTINA BROD - public offering of bonds INVP-R-A ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKB FBIHKD FBIHKC FBIHKE BHTSR TCMKR JPESR FBIHK1E BSNLR FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E BH TELECOM D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB NKOL IBAR A2015 A2013 ENHL AGBN A2016 KMBN A2011 KLUN DPKS KMBNPB A2014 IMLK

AIK banka a.d. Niš Novi kolektiv a.d. Beograd Ibar a.d. Raška Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Kolubara Univerzal a.d. Veliki Crljeni Dušan Petronijevic a.d. Kruševac Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN09 GRNT SBT RMDEN08 TEL MPT STIL REPL RZLE

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo REPLEK SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,60 105,87 155,00 97,00 274,00 100,50 100,00 109,50 11,13 18,40 12,81 19,65 53,00 167,00 3,50

Najviša 66,40 106,00 155,20 100,00 278,00 100,50 100,00 109,50 11,40 18,50 13,05 20,00 53,00 167,20 3,75

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,01 105,93 155,20 97,45 274,20 100,50 100,00 109,50 11,13 18,49 12,88 20,00 53,00 167,20 3,75

Promet

valuta: EUR - euro 65,08 39,87 155,00 99,25 275,73 1.005,00 41,73 1.095,00 11,19 18,50 12,97 20,00 53,00 167,06 3,54

-0,91 % 0,39 % 0,13 % -3,36 % -0,27 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -2,37 % -0,22 % -1,38 % -1,38 % 0,00 % -0,39 % 1,35 %

14897 11308 1437 980 294 71 1595 50 4730 2317 3113 1667 351 86 3809

969.557,85 450.827,15 222.737,40 97.269,70 81.065,20 71.355,00 66.559,35 54.750,00 52.947,12 42.854,90 40.373,75 33.333,40 18.603,00 14.367,50 13.499,00

valuta: BAM - konvertabilna marka 99,00 30,30 1,37 0,33 1.170,00 0,32 7,12 0,16 30,07 100,00 0,04

99,00 31,00 1,38 0,34 1.173,00 0,32 7,18 0,16 30,11 100,00 0,04

99,00 30,30 1,37 0,33 1.170,00 0,32 7,12 0,16 30,07 100,00 0,04

99,00 0,31 1,37 0,34 1.170,45 0,32 7,15 0,16 0,30 100,00 0,04

23,75 % 457 0,01 % 116623 -0,72 % 21235 -8,33 % 74151 -2,09 % 20 0,00 % 50945 -2,47 % 799 2,56 % 32800 -1,41 % 16074 0,00 % 35 -2,38 % 57252

45.243,00 35.588,16 29.142,30 25.169,83 23.409,00 16.352,52 5.714,84 5.248,00 4.838,47 3.500,00 2.347,33

valuta: BAM - konvertabilna marka 96,00 75,00 86,00 65,00 21,00 28,50 27,50 22,00 16,99 90,30

3.000,00 4.978,00 800,00 82,28 88,81 820,00 8.410,00 79,10 30.000,00 96,08 30.010,00 1.000,00 9.001,00 85,50 1.270,00

2.960,00 4.155,00 77,30 690,00 2.600,00 80,00 500,00 28.500,00 199,00 41.000,00 160,00

96,00 75,00 86,00 65,00 21,10 29,00 27,52 22,00 17,00 91,50

96,00 75,00 86,00 65,00 21,10 28,50 27,51 22,00 16,99 91,00

96,00 75,00 86,00 65,00 21,01 28,60 27,50 22,00 17,00 91,08

14400 1.382.400,00 16979 1.273.425,00 11924 1.025.464,00 918 59.670,00 2838 59.626,50 434 12.412,00 375 10.314,43 458 10.076,00 422 7.173,93 62 5.647,85

valuta: RSD - srpski dinar

3.050,00 3.003,00 3.002,99 4.978,00 4.978,00 4.978,00 800,00 800,00 800,00 82,50 82,48 82,45 88,95 88,90 88,89 840,00 825,00 824,86 8.500,00 8.438,00 8.437,97 79,35 79,28 79,24 30.010,00 30.001,00 30.001,19 96,10 96,09 96,09 30.010,00 30.010,00 30.010,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 9.801,00 9.031,00 9.030,84 85,54 85,54 85,52 1.300,00 1.299,00 1.299,42

0,00 % -0,66 % 0,61 % -0,76 % 0,48 % -5,00 % -0,04 % 0,00 % 0,00 % -1,62 %

0,30 % 0,00 % 0,00 % 0,21 % 0,11 % 0,24 % 0,55 % 0,21 % -1,31 % 0,02 % -2,83 % 0,00 % -4,47 % 0,01 % -3,28 %

5515 1000 4427 27497 24350 2197 205 17738 42 11880 35 855 87 8342 520

16.561.503,00 4.978.000,00 3.541.600,00 2.267.119,20 2.164.483,91 1.812.214,00 1.729.784,00 1.405.603,15 1.260.050,00 1.141.540,12 1.050.350,00 855.000,00 785.683,00 713.415,37 675.700,00

valuta: MKD - makedonski denar

2.980,00 2.977,17 2.977,17 0,03 % 4.180,00 4.166,99 4.166,99 -0,10 % 77,50 77,45 47,63 -0,06 % 690,00 690,00 690,00 0,00 % 2.672,00 2.639,81 2.639,81 -1,31 % 81,40 81,20 49,94 0,25 % 500,00 500,00 500,00 0,00 % 29.000,00 28.845,00 28.845,00 1,50 % 205,00 200,44 200,44 0,50 % 41.000,00 41.000,00 41.000,00 2,49 % 162,00 161,00 161,00 1,90 %

2419 7.201.768,00 534 2.225.170,00 24971 1.189.464,13 922 636.180,00 237 625.636,00 7802 389.631,71 660 330.000,00 10 288.450,00 1148 230.100,00 4 164.000,00 800 128.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Utorak 25/5/2010

Jahorina osiguranje Mapex Makpetrol AIK banka Mercator

+ 23,75 % + 7,41 % + 1,50 % + 0,30 % + 0,13 %

BH Telecom

business.hr

Tvornica Cementa Kakanj -5,00% Komercijalna banka Beograd -1,31% Krka -0,91% Telekom Srpske -0,72% Alkaloid Skopje -0,1%

Telekom Slovenije

+0,48 -3,36 Dionica BH Telecoma zabilježila je u ponedjeljak rast cijene i tako pogurnula dionički indeks Sarajevske burze. Za razliku od slovenskog telekoma, ulagači u bosanskohercegovački telekom imali su puno više razloga za zadovoljstvo. BH telecom bilo je najlikvidnije izdanje na Sarajevskoj burzi u ponedjeljak sa 59.626 konvertibilnih maraka prometa. Sarajevski indeksi jedini su rasli u cijeloj regiji.

Titulu regionalnoga gubitnika u ponedjeljak je uzela dionica najvećeg slovenskog telekom operatera. Telekom Slovenije pao je u Ljubljani više od 3,3 posto, na posljednju cijenu od 97,45 eura. Tom je dionicom tijekom dana trgovano u dosta širokom cjenovnom rasponu od 97,45 do 100 eura. Slovenski su ulagači na tu dionicu potrošili nešto manje od 100.000 eura. Najveći je promet u Ljubljani ostvaren dionicom Krke.

REGIONALNI indeksi -0,44% BIRS -0,80% 881,33 889,42 LJSEX -0,68% FIRS -1,00% 3.598,71 1.498,75 Belex15 MBI10 -1,06% 2.469,70 0,00% 663,76 Belexline -0,99% MOSTE -1,28% 1.278,92 490,29 SASX10 NEX20 -2,72% 950,29 +0,29% 13.603,69 Europski indeksi FTSE100 WIG20 +1,02% 2.326,79 +0,77% 5.078,96 DAX BUX +0,90% 21.681,28 0,00% 5.825,06 CAC40 ATX +2,05% 2.397,81 -0,55% 3.441,03 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,35% ponedjeljak 24. svibnja 2010. 1,269.37 SBITOP

američki indeksi DJIA +1,25% S&P500 +1,50% 10.193,39 1.087,69 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,14% petak 21. svibnja 2010. 2.229,04

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Blue Chip

86,0371

22,75

PBZ I-Stock

58,0900

20,00

NFD BRIC

27,1321

19,94

ZB trend

125,8600

19,32

84,4065

18,46

ST Global Equity

50,0492

-19,29

FIMA Equity

85,6344

-15,43

Erste Total East

32,4500

-13,90

KD Victoria

14,8333

-10,69

C-Zenit

54,2142

-6,34

HPB WAV DJE

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

141,1500

15,06

Raiffeisen Balanced

151,5200

12,96

HPB Global

106,1265

12,46

OTP uravnoteženi

110,1652

10,02

9,6894

7,81

ICF Balanced

124,0217

-22,47

ST Balanced

184,1491

-14,34

HPB Dynamic

50,8457

-12,70

ST Aggressive

67,3587

-12,36

Aureus Balanced

77,5243

-7,39

HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

168,7600

13,80

ZB bond

158,5700

12,12

OTP euro obveznički

124,9046

12,04

Capital One

154,4100

8,64

PBZ Bond fond

126,5500

7,93

HI-conservative

11,1470

3,64

Select Eurobond

13,0545

4,03

Erste Bond

125,9100

4,09

ICF Fixed Income

136,8849

5,98

HPB Obveznički

122,0349

6,35

Ilirika BRIC NFD BRIC ZB BRIC+ OTP Europa Plus PBZ I-Stock Aureus US Equity MP-Global HR Aureus Equity KD Energija KD Prvi izbor Platinum Blue Chip ST Global Equity C-Zenit MP-Bric HR FIMA Equity HI-growth HPB WAV DJE Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE ZB euroaktiv ZB aktiv OTP indeksni Poba Ico Equity NFD Nova Europa Platinum JIE ZB trend VB High Equity HPB Dionički KD Victoria PBZ Equity fond

Valuta

€ € € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € € € € € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn

Vrijednost

101,3219 27,1321 92,5100 101,8300 58,0900 124,4502 289,5025 95,7647 9,6002 11,5573 86,0371 50,0492 54,2142 323,8536 85,6344 8,1097 84,4065 54,4100 164,4787 95,5000 97,3300 39,7464 5629,4600 118,5930 70,5244 125,8600 47,0404 89,9643 14,8333 81,8200

Prom. %

0,84 0,72 0,37 0,34 0,31 0,26 0,25 0,09 -0,02 -0,09 -0,17 -0,23 -0,24 -0,28 -0,30 -0,35 -0,37 -0,38 -0,52 -0,53 -0,53 -0,54 -0,59 -0,59 -0,61 -0,64 -0,68 -0,69 -0,70 -0,73

3 mj. %

4,64 0,06 N/A -2,80 -5,74 3,60 3,69 0,24 N/A -2,90 8,19 -2,43 -5,35 -3,06 -2,39 -3,95 0,64 -3,87 -2,88 -5,08 0,58 -6,67 -5,44 -2,21 2,21 1,35 -8,39 -1,77 -5,51 -4,85

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

N/A 3,13 N/A -1,94 -4,14 9,37 5,57 -3,66 N/A 0,86 13,72 -10,45 -5,48 -1,66 -10,59 -0,94 5,69 0,63 -3,73 -3,16 -0,95 -3,14 -4,53 -2,21 3,35 7,81 -7,10 -4,45 -6,65 -3,94

N/A 19,94 N/A N/A 20,00 5,56 12,62 0,47 N/A 3,00 22,75 -19,29 -6,34 15,78 -15,43 7,01 18,46 15,82 4,47 12,53 9,90 2,83 4,43 5,22 10,85 19,32 1,46 14,02 -10,69 5,03

N/A -17,71 N/A N/A -17,37 14,55 -15,02 -0,96 N/A 2,01 -6,12 -6,97 -23,80 -9,19 -2,56 -2,51 -6,05 -22,27 9,35 -0,76 -0,69 -31,87 -18,44 11,69 -12,28 3,09 -24,87 -2,26 3,64 -4,17

1,32 0,20 -7,49 -5,39 -4,32 12,07 2,64 -2,38 -3,99 0,34 8,55 -6,82 -4,06 -4,72 -5,34 -2,88 2,66 -3,87 0,19 -5,77 0,12 1,41 -2,54 -2,22 -0,50 3,44 -6,00 -0,63 -2,62 -0,98

Imovina

16,436 10,582 5,000 8,589 237,471 19,916 4,422 72,678 5,617 5,323 6,911 20,715 6,351 15,593 31,024 74,292 13,689 35,607 107,715 197,028 554,678 136,343 6,140 8,680 5,001 181,687 13,925 43,172 69,342 479,087

Starost

Datum

0,38 3,14 0,10 0,84 2,85 1,61 1,99 4,47 0,22 7,27 2,38 9,58 2,25 2,19 5,97 8,24 2,72 2,42 5,57 6,05 3,90 2,40 2,82 1,55 2,67 7,57 2,64 4,63 11,04 4,71

21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi Aureus Balanced ST Aggressive HPB Dynamic ST Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige HI-balanced C-Premium KD Balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond ZB global ICF Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced Agram Trust AC G Balanced EM

kn kn kn kn kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn €

77,5243 67,3587 50,8457 184,1491 107,7345 103,8600 9,6894 5,7638 8,0196 143,6766 101,2700 141,1500 124,0217 110,1652 117,8400 106,1265 151,5200 69,1849 10,7993

1,05 0,12 -0,10 -0,14 -0,15 -0,16 -0,21 -0,23 -0,24 -0,26 -0,35 -0,54 -0,54 -0,59 -0,62 -0,81 -0,85 -1,01 -1,17

-5,14 -0,87 -1,56 -2,38 2,44 N/A -2,11 -3,96 -2,59 -2,00 -2,08 0,91 -5,85 -4,43 -2,01 0,07 -0,73 -4,43 1,56

-7,63 -8,75 -10,28 -7,77 3,28 N/A 1,82 -2,99 -1,85 -0,35 -1,51 1,85 -12,10 -3,79 1,53 -2,88 2,99 -5,80 5,48

-7,39 -12,36 -12,70 -14,34 7,57 N/A 7,81 -3,35 4,77 6,14 7,30 15,06 -22,47 10,02 0,17 12,46 12,96 -2,17 3,58

-6,40 -8,12 -16,58 8,65 7,53 N/A -0,38 -15,38 -4,96 8,74 5,15 3,96 3,05 2,21 -0,50 1,29 5,52 -2,43 6,53

-3,62 -5,20 -7,42 -4,31 2,68 3,86 -1,01 -2,31 -2,83 0,46 0,82 2,95 -3,36 -3,49 2,04 -0,36 3,16 -0,61 4,78

15,705 5,212 23,458 16,363 6,973 52,972 67,777 14,025 13,045 48,046 329,338 787,929 13,874 43,793 116,208 127,254 349,787 13,480 13,148

3,85 4,67 3,73 7,36 1,03 0,20 8,24 3,30 4,35 4,33 8,69 8,88 8,05 4,44 9,34 4,63 7,73 1,86 1,22

Capital One HI-conservative PBZ Bond fond ICF Fixed Income Select Eurobond OTP euro obveznički HPB Obveznički Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB bond

kn € € € € € € € € €

154,4100 11,1470 126,5500 136,8849 13,0545 124,9046 122,0349 168,7600 125,9100 158,5700

0,02 -0,02 -0,07 -0,08 -0,09 -0,14 -0,15 -0,19 -0,25 -0,70

2,20 2,62 3,11 1,72 0,36 1,16 1,73 2,88 2,46 3,57

5,41 4,06 4,32 3,29 1,79 3,23 2,45 5,73 6,00 5,08

8,64 3,64 7,93 5,98 4,03 12,04 6,35 13,80 4,09 12,12

8,11 1,33 4,57 3,87 3,25 5,14 4,39 6,77 4,26 5,33

3,99 3,76 5,15 2,25 1,38 2,10 2,20 4,89 5,15 4,39

12,730 6,038 91,608 86,983 1,563 9,880 46,542 292,026 103,468 173,598

5,57 8,24 7,20 8,27 8,33 4,44 4,63 7,99 6,97 8,88

21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010 21.05.2010

PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Select Novčani PBZ Dollar fond

kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $

130,6700 160,6083 138,2565 123,5000 138,6307 141,9700 135,8500 136,5947 132,8318 129,8415 120,6401 114,8657 11,1238 10,4783 106,5817 100,7631 103,5100 135,7395 123,5900

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,83 0,47 0,85 1,08 0,96 0,92 0,96 0,68 0,82 1,00 0,58 0,80 1,01 0,91 1,09 -0,42 1,28 0,23 1,01

2,07 1,54 1,58 2,38 8,53 2,38 2,01 1,14 2,19 2,82 1,59 1,77 2,12 2,02 2,26 -0,37 2,57 0,74 2,06

6,24 5,58 3,67 4,99 6,76 7,11 5,53 4,21 5,38 6,78 4,61 5,41 5,23 N/A 6,35 N/A N/A 4,08 3,28

6,55 4,94 3,35 4,47 4,38 4,96 4,49 4,80 4,55 5,80 4,35 5,60 6,67 N/A 6,40 N/A N/A 4,47 4,23

1,41 0,97 1,26 1,79 1,61 1,75 1,53 0,98 1,65 1,98 1,23 1,32 1,60 1,51 1,60 -0,45 1,98 0,51 1,74

996,613 2440,566 89,829 249,902 108,814 1181,953 606,629 101,930 38,782 244,698 74,710 156,103 64,084 39,000 126,081 5,468 366,575 8,849 33,202

11,15 9,83 9,83 7,83 7,62 7,24 6,97 6,66 6,39 4,63 4,41 2,55 1,65 0,96 1,03 0,81 0,66 6,99 5,11

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

OGLAS

Analitičari: Nema žurbe s uvođenjem eura KRENUTI OD REFORMI Marko Škreb, bivši guverner HNB-a i glavni makroekonomist PBZ-a, smatra da Hrvatska neće uvesti euro do 2020., dok Hrvoje Stojić, Škrebov kolega iz HAABa, smatra da će države članice eurozone ubuduće morati prenijeti dio fiskalne suverenosti Grčka kriza uzdrmala je same temelje eura, zajedničke valute koju koristi 15 zemalja Europske unije te njih još šest izvan te asocijacije. Hrvatska još uvijek ima veliku želju uvesti euro što je prije moguće. Boris Vujčić, viceguverner Hrvatske narodne banke, nedavno je izjavio da bi Hrvatska mogla uvesti euro do 2015. godine jer prevladavaju prednosti ulaska u eurozonu zbog visoke euroziranosti Hrvatske. Marko Škreb, glavni makroekonomist Privredne banke Zagreb i bivši guverner HNB-a, smatra da je taj cilj preambiciozan i ne vjeruje da će Hrvatska postati članica eurozone prije 2020 godine.

"Rijetko je kojoj zemlji uspjelo da odmah nakon članstva u EU uđe u ERM II (Europski tečajni mehanizam) i već za dvije godine uđe u eurozonu. Mi još nismo ni članica EU", napominje Škreb.

Stroži ili blaži kriteriji?

Estonija bi od 1. siječnja 2011. trebala postati 16. članica eurozone. Škreb ističe razliku u odnosu na Hrvatsku, a ta je da Estonija ima valutni odbor od 1992. godine te je u ERM II sustavu od 28. lipnja 2004. godine, baš kao i Slovenija, koja je članica eurozone postala samo dvije i pol godine nakon članstva u EU. "Dakle puno zemalja ni nakon šest godina od ulaska

u EU nije uvelo euro niti je izgledno da će to uskoro učiniti", smatra Škreb. Hrvoje Stojić, glavni makroekonomski analitičar Hypo Alpe Adria banke, smatra da će Hrvatska uvesti euro tri do četiri godine nakon ulaska u Uniju. On vjeruje da će kriteriji za primanje u eurozonu, tzv. Maastrichtski kriteriji, zbog grčke krize u budućnosti biti blaži. Osnovni kriteriji propisuju da stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad prosjeka triju zemalja s najnižom inflacijom, deficit proračuna ne smije prelaziti razinu tri posto BDP-a, a ukupan javni dug ne smije biti viši od 60 posto BDP-a. Škreb sumnja u slabljenje

kriterija. "Uz postojeće kriterije vjerojatno će se mnogo strože gledati kriteriji održivosti u srednjem roku jer se neće riskirati s primanjem članova koji bi mogli imati problema", uvjeren je Škreb. Stojić smatra da će zbog grčkog iskustva vjerojatno doći do prenošenja većeg dijela fiskalnog suvereniteta na europske institucije.

Reforme prije svega

Upravo se monetarna suverenost u vrijeme erozije eura za neke zemlje pokazala spasonosnom pa je vrlo vjerojatno da će, poput Češke ili Pojske, pričekati bolje vrijeme za ulazak u eurozonu. Češka i Poljska proglašene su pozitivnim primjerima zema-

lja s plivajućim tečajem, što ne bi bilo moguće da su imale euro. Škreb ne vidi nikakvu nužnost u žurbi za ulazak u eurozonu. "Hrvatska se mora fokusirati na svoju (ne)konkuretnost jer je primjer Grčke jasno pokazao da sam euro ne rješava fundamentalne neravnoteže. Naprotiv, on ih de facto prikriva pa onda problemi izbijaju još jače. Stoga bi naš fokus trebao biti na reformama. Ako njih provodimo kako treba, ulazak u eurozonu postat će prirodan korak i sredstvo daljnje integracije, a ne cilj sam po sebi", zaključuje Škreb.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

EX-YU TRŽIŠTA KAPITALA

SPECIJALISTI

Burze regije nastavit će stagnirati pod teretom recesije

Market makeri donose atraktivnost, ali zbog njih se ulagači neće vratiti

Aleš Berk Skok iz MP Investa smatra da će strani ulagači čekati jer nemaju povjerenja u vlade zemalja regije koje još uvijek ne rade dovoljno na reformama 24

Od sljedećeg ponedjeljka na Zagrebačkoj burzi počinju raditi prvi market makeri koji će bdjeti nad dionicama Ericsona Nikole Tesle i Uljanik plovidbe 26

Dobitnici dana (ZSE) Jamnica +2,63 % Ricsson Nikola Tesla +1,34 % Franck +1,14 % Atlantic grupa +1,02 % Petrokemija +0,77 % 20 Raste

9 Nema promjene

Gubitnici dana (ZSE) IPK Kandit -9,86 % HTP Korčula -6,25 % Dom hloding -5,56 % Podravka -3,12 % Viro -2,86 % 53 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,199.33 148,41

Sirova nafta 68,01 Prirodni plin 4,14 Zlato 1.182,59 Srebro 17,66 Goveda 95,96

Prom. 1,13% 0,12% 2,66% 2,47% 0,93% 3,03% 1,51%

Europa ponovno srušila indekse NERVOZA Iako su Crobexi zajedno s europskim indeksima na početku trgovanja solidno porasli, kraj dana donio je novu rasprodaju koju je najbolje osjetila dionica Industrogradnje Na Zagrebačkoj burzi Crobex je u ponedjeljak blago oslabio pa je i dalje ispod psihološke granice od 2000 bodova, a obujam trgovanja bio je vrlo slab, što upućuje na oprez i suzdržanost ulagača. Crobex je pao pola posto, na 1983,51 bod. Crobex 10 pao je 0,55 posto, na 1067,62 boda. Redovni promet dionicama iznosio je samo 13 milijuna. "Ulagači uglavnom osluškuju zbivanja na svjetskim burzama i prilično su suzdržani u investicijama", rekli su Hini u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

Samo HT milijunaš

Kako dodaju, ulagače na oprez navode slabi domaći makroekonomski pokazatelji, ponajprije podatak o padu domaće industrijske proi-

zvodnje u travnju 6,6 posto. Na europskim burzama, pak, najvažniji su indeksi nakon jutrošnjih dobitaka utonuli u blage minuse jer je oslabio početni entuzijazam ulagača, a u fokusu je ponovno zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni. Na domaćem tržištu milijunski promet ostvaren je samo dionicom HT-a, i to u visini 6,8 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala pola posto posto, na 264,5 kuna. U većem je fokusu ulagača, sa 415.000 kuna prometa, bila i dionica Erste banke, koja je poskupjela samo 0,03 posto, na 431 kunu. Razlog tome je prošlotjedna najava da većinski dioničar banke, društvo ESB Holding, namjerava steći preostale dionice banke, a manjinskim će dioničarima

www.business.hr

komentar

Regija na oprezu

Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr

JOSIP GALINEC, predsjednik Uprave Industrogradnje, čija je dionica u ponedjeljak tresnula gotovo devet posto uz slab promet snimio saša ćetković

predložiti cijenu od 450 kuna po dionici. U društvu likvidnijih dionica s gotovo pola milijuna kuna prometa našla se i Podravka, koja je pala 3,12 posto, na 310 kuna.

Adris pao 4,5 posto

Redovna dionica Adris grupe u ponedjeljak je zabilježila najveći rast među likvidnijim dionicama. Ukupni promet dosegao je gotovo 150.000 kuna i protrgovano je s ukupno 475 dionica. Adris je u petak zabilježio poveliki pad

od 4,58 posto pa ovaj rast nije uspio anulirati minus napravljen na kraju prošlog tjedna. Dionica Industrogradnje u ponedjeljak je zabilježila najveći ovogodišnji dnevni pad vrijednosti, uz nešto veći promet od prosjeka. Tim je padom Industrogradnja pala na rekordno nisku cijenu od 351 kuna. Zadnji se put Industrogradnjinu dionicu po toj cijeni moglo kupiti prije točno pet godina.

Nikola Sučec

bivanja na vanjskim tržištima poput grčke dužničke krize, koja je zaprijetila 'zarazom' ostalih gospodarstava eurozone i dovela u pitanje opstanak zajedničke valute, uz nekontrolirano trošenje i zaduživanje u pretkriznim vremenima, nedvojbeno su utjecali na lošu situaciju na dioničkim tržištima regije koja, uz izuzetak beogradskog, od početka godine bilježe pad. Kako se čini, osim vanjskih čimbenika, važnu su ulogu odigrali i sami kreatori gospodarske politike zemalja bivše Jugoslavije koji nikako ne uspijevaju u svojoj namjeri da investore potaknu na akciju. Ako se sjetimo nedavnih događaja u Sarajevu i Beogradu, kada su političari nakon MMF-ove pomoći sebi pokušali osigurati veće plaće te se oglušili na MMF-ove prijetnje o smanjenju plaća zaposlenih u državnim službama i nastavili staru praksu uhljebljivanja, možemo pretpostaviti da će novac opreznih ulagača još neko vrijeme ostati u čarapi.

nikola.sucec@business.hr

Hoći li Crobex konačno skočiti iznad psihološki važnih 2000 bodova, pratite na....