ODGOVOR NA OPTUŽBE
PITANJE DISCIPLINE 8
'Industrogradnju nisam kupio novcem sa Cipra i ne dugujem nikome' Šef Industrogradnje Josip Galinec opovrgava tvrdnje Dragana Boljata, s kojim se sudi zbog hotelskog kompleksa u Dugoj uvali, da je preko Karlovačke banke primao novac sa Cipra pa sada zbog vlastitih dugova želi Boljatu preoteti hotele. Galinec je Boljata opet prozvao zbog angažiranja 'dečki s Knežije' 10
Ina: Dioki nam još nije počeo vraćati dug
srijeda 26/5/2010
broj 645 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
Crobex izbrisao sav dobitak
Burza neće rasti bez novih dionica
OPET ISPOD 2000 BODOVA 6-7 Zagrebački burzovni indeks Crobex u posljednjih je mjesec dana izgubio 12 posto. Oporavak valja prvo očekivati kod izvoznika, smatraju analitičari, a povećanje likvidnosti moglo bi donijeti povećanje ponude kroz eventualne inicijalne javne ponude (IPO) i uvođenje izvedenica te gospodarski oporavak - što se baš ne može očekivati u ljetnim mjesecima
Svi spremni platiti restrukturiranje, ali po svojim računicama Za razliku od prvoga kruga, svi ponuđači u drugom krugu pristaju na plaćanje 40 posto troškova restrukturiranja škverova, no prema svojim procjenama. Dok samoborski Div trošak restrukturiranja Brodosplita procjenjuje i na 3 milijarde kuna, austrijski A-tec tu brojku za 3. maj procjenjuje na ispod 800 milijuna kuna, isto koliko navodno stoji restrukturiranje cijeloga Brodotrogira 4
info&stav
indikator
2-3
business.hr
Još jedna ‘istraga’ u Salonitu Splitska policija počela je istraživati krađu električnog kabela vrijednog oko 30.000 kuna iz tvorničkoga kruga Salonita u Vranjicu, koja neko vrijeme traje u Salonitu, a policija je počela istraživati pošto su mediji objavili vijest i fotografije na kojima se vidjelo da netko iz tvornice krade bakar. Nestalo je 260 metara električnog kabela…
Zamjena spornoga cjepiva Preostali dio od rezerviranih, a neuvezenih doza cjepiva protiv svinjske gripe zamijenit će se cjepivom protiv sezonske gripe, najavio je državni tajnik Ante Zvonimir Golem. Hrvatska je lani rezervirala 1,5 mil. doza cjepiva protiv svinjske gripe, a uvezla ih je 350.000. S Novartisom je dogovoreno da se oko 1,1 mil. doza zamijeni za 700.000 doza cjepiva protiv sezonske gripe
Srijeda 26/5/2010
www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr
kontakt
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
SIVA EMINENCIJA GRAĐEVINSKOG LOBIJA
Đukan odlazi iz Nadzorno odbora IGH u mirovinu PETAR ĐUKAN podnio je ostavku na mjesto predsjednika NO-a IGH, a ona je na snagu stupila jučer snimio hrvoje knez
Petar Đukan podnio je ostavku na mjesto člana i predsjednika Nadzornog odbora Instituta IGH. U priopćenju Instituta poslanom Zagrebačkoj burzi navodi se da je Đukan podnio ostavku zbog osobnih razloga, a na snagu je stupila jučer, kad je i podnesena. Neslužbeno doznajemo da je 70-godišnji Đukan odlučio napustiti NO zbog odlaska u mirovinu. Nadzorni odbor IGH, koji čine Aleksandar Čaklović, Franjo Gregurić, Slavko Kojić i Dinko Tvrtković, novog će predsjednika izabrati na sjednici zakazanoj za 28. svibnja. Đukan je ujedno jedan od najvećih pojedinačnih dioničara Instituta IGH sa 2616 dionica trenutačno vrijednih nešto više od 6 miliju-
na kuna. Đukanovom ostavkom i odlaskom u mirovinu sa scene odlazi jedan od najmoćnijih ljudi građevinskog lobija u Hrvatskoj. Upravo je on u građevinskim krugovima slovio kao siva eminencija tog lobija, koji je vukao glavne poteze i što se tiče njegove matične tvrtke IGH i što se tiče osiguranja unosnih poslova građevinara s državom. Đukan je rođen prije 70 godina u Čapljini. U Zagrebu je završio Građevinski fakultet, gdje je i doktorirao 1990. godine. Karijeru je počeo graditi u Industrogradnji, a u IGH stiže 1993. godine. Te je godine izabran i za saborskog zastupnika HDZ-a. Godinu nakon dolaska u IGH
DOGOVORA O UPRAVI PODRAVKE JOŠ NEMA
'Do ponedjeljka se mora naći rješenje' U ponedjeljak Upravi
Podravke na čelu s Miroslavom Vitkovićem istječe mandat, a što bi se moglo dogoditi ako Nadzorni odbor dotad ne imenuje novu Upravu, Ljubo Jurčić, predsjednik NO-a, ne želi ni pomišljati. "Moramo se dogovoriti i do ponedjeljka se mora naći rješenje", kaže Jurčić. Radni sastanak Nadzornog odbora na kojemu se još prošle
srijede trebalo govoriti o kandidatima u zadnji je tren odgođen, a do danas se još nije održao. Još je pet dana do isteka mandata Uprave, a još uvijek sjednica Nadzornog odbora nije ni sazvana. Pozadinskim natezanjima najvećih vlasnika, države i mirovinskih fondova oko premoći nad Podravkom, unatoč sve užem manevarskom prostoru, ne nazire se kraj. Zasad su kao kandidati za
‘novu’ upravu poznata imena samo trenutačnih članova Uprave (uz jednu izmjenu) koji su kandidati HSS-a i koje je aktualni predsjednik Uprave Miroslav Vitković predložio kao tim. On ne želi parcijalna rješenja ni produljenje mandata na nekoliko mjeseci, poručio nam je prošloga tjedna. Mirovinci također predlažu svoju upravu u kojoj, navodno, nema mjesta za Vitkovića,
a ako se nastavi dosadašnja praksa vladanja Podravkom, prijete i izlaskom iz vlasništva. Očekivalo se da bi odluka o novoj upravi mogla biti donesena ovaj tjedan, no čini se da će se nadzornici sastati tek u "pet do 12", odnosno u ponedjeljak. "Još razgovaramo", kratko nam je jučer odgovorio Jurčić na pitanje kad bi se mogla očekivati njihova odluka. Romana Dugandžija
››
biser dana
brojka
U dijelu priloga kada ja govorim o sotonama i velikoj Srbiji montirane su snimke BBBa. Isti tren kada sam to vidio, dobio sam proljev! Zdravko Mamić, direktor Dinama, na presici povodom dolaska izvršnog trenera Vladimira Zajeca objašnjavajući kako klub treba potporu medija koji, tvrdi, sporno opremaju izvješća s njegovih presica �������������� foto nacional
og provedena je privatizacija te tvrtke koju je navodno isplanirao i proveo upravo Đukan. U toj je privatizaciji dionice stekla i Marina Matulović Dropulić, sadašnja ministrica graditeljstva, kao i svi zaposlenici IGH. IGH je najveći rast zabilježio upravo dok ga je vodio Đukan, koji se s mjesta direktora te tvrtke povukao sredinom 2000-ih, kada ga je naslijedio Jure Radić, njegov blizak kolega. Tada se promjenio način vođenja kompanije jer je Radić manje samozatajan od Đukana, pa se voli hvaliti i dobivenim i nedobivenim poslovima. Đukanov je rad bio puno tiši i tajanstveniji. Josip Bohutinski josip.bohutinski@business.hr
LJUBO JURČIĆ, predsjednik Nadzornog odbora Podravke snimio h. dominić
37
posto studenata koji su sudjelovali u istraživanje portala Moj posao smatra da se posao može naći jedino preko veze
uvodnik
Tko preživi ljeto, valjda će dočekati i nova IPO-e
››
Josip Jagić, josip.jagic@business.hr
K
roz otvoreni prozor ureda izmještenog iz strogog centra Zagreba u nerealizirani zagrebački City (trokut između Heinzlove, Radničke i Vukovarske ulice) dopire cvrčanje cvrčaka skrivenih u hladovini uredno posađenog dekorativnog grmlja, stupci i redovi na monitoru neimenovanog brokera / investicijskog savjetnika neimenovane brokerske kuće sporo se pokreću. Od uspješnog yuppieja, koji se još u proljeće 2008. razmetao sivim Hugo Boss odijelima za svaki dan, broker se pretvorio u nervoznog činovnika koji mora čekati zvonjavu telefona klijenata i strahovati je li sljedeći na popisu za odstrel svojega nervoznog šefa trading rooma. Baš kada se činilo da će ove godine stvari opet krenuti nabolje, a dao je to naslutiti i Crobex, koji je nekako, na jedvite jade, dogurao preko 2000 bodova na kraju 2009., nakon nepunih pet mjeseci stvari i dalje stoje na istome mjestu, stagniraju i prometi i cijene dionica.
Grčka dužnička kriza, nestabilnost eurozone, krhki oporavak potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama,
ZLOČESTA ANGELA MERKEL, koja bi najradije svim tim burzovnim špekulantima iskopčala Bloombergove terminale iz zida, jedan je od razloga zbog kojih se ustežu ulagači na Zagrebačkoj burzi foto associated press zločesta Angela Merkel koja bi najradije svim tim špekulantima iskopčala Bloombergove terminale iz zida, sve su to razlozi kojima se ulagači na Zagrebačkoj burzi u većoj ili manjoj mjeri povode u donošenju investicijskih odluka. Stranih ulagača na Zagrebačkoj burzi gotovo i nema, boje se neizvjesnog oporavka hrvatskoga gospodarstva, a rezultati kompanija u prvom ovogodišnjem kvartalu ne daju puno razloga za otpimizam. Recesija
od 5,8 posto u Hrvatskoj prošle godine i očekivanja svih relevantnih analitičara govore o tome da neće bolje biti ni do kraja ove. Brokeri zazivaju uvođenje izvedenica i nove inicijalne javne ponude dionica kako bi se oživjela trgovina i prometi na Zagrebačkoj burzi. Ali, postoji li u Hrvatskoj ijedna banka ili brokerska kuća koja je procijenila da će neka nova tvrtka putem javne ponude na burzi prikupiti dovoljan kapital za svoje
Baš kad se činilo da će ove godine na burzi krenuti nabolje, Crobex je na istome mjestu gdje je bio 2009. - stagniraju i prometi i cijene. Brokeri kao jedini spas zazivaju uvođenje izvedenica i nove IPO-ove
planove razvoja? Imaju li hrabrosti ove godine preuzeti na sebe odgovornost pronalaženja kritične mase institucionalnih ulagača spremnih podržati izdanje? Gotovo je sigurno da takvih poteza neće biti prije jeseni, a pitanje je hoće li ih biti i tada. Do nekog novog IPO-a ili tržištu zanimljivog derivata trebat će preživjeti tradicionalno iznimno sporo ljeto na ZSE-u. Pa tko od brokera preživi, valjda će dočekati i nova izdanja.
tema 4-5
ŠTO PIŠE U PONUDAMA? U Hrvatskom fondu za privatizaci brodogradilišta, ne žele otkrivati konkretne elemente iz ponuda
Svi spremni platiti ali prema vlastitim Za razliku od prvoga kruga, svi ponuđači u drugom krugu pristaju na plaćanje 40 posto troška restrukturiranja škverova, no prema svojim procjenama. Dok samoborski Div restrukturiranje Brodosplita procjenjuje i na 3 milijarde kuna, austrijski A-tec tu brojku za 3. maj spuπta ispod 800 milijuna kuna, isto koliko navodno stoji restrukturiranje Ëitavog Brodotrogira
VELJKO BOŽIĆ, iz tvrtke Propositum, koja je ponudu za 3. maj predala u ime austrijske grupe A-tec Snimio saša Ćetković
spremni pokriti troškove restrukturiranja - 40 posto razlike između gubitka 3. maja od 4 milijarde kuna i naknade za izvlaštenje pomorskog dobra od 3,23 milijarde kuna ● proizvodne radnike zadržavaju, administraciju smanjuju ● proizvodnju širi na druge segmente u metaloprerađivačkoj industriji ● spremni 8 posto dionica prodati radnicima po povoljnim uvjetima ●
Koja od četiri ponude za kupnju brodogradilišta udovoljava uvjete natječaja, utvrdit će u sljedećih mjesec dana stručne službe i Vladino povjerenstvo, no sami su ponuđači uvjereni da problema s njihovim ponudama ne bi trebalo biti. Jedan od najtežih uvjeta za kupca, koji je ujedno ključan Europskoj komisiji - vlastiti doprinos u troškovima restrukturiranja od 40 posto -
svi su, tvrde, spremni ispuniti. Jedini je problem što taj uvjet ne shvaćaju svi jednako.
Sude AZTN i Komisija
Drugi bi problem mogli biti planovi restrukturiranja, za koje pozitivnu ocjenu moraju dati i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija. Kvaka je u tome da moraju pokazati održivost brodogradilišta bez državnih
DANKO KONČAR, vlasnik tvrtke Kermas koja želi Brodotrogir foto mehkek/cropix
spreman sudjelovati sa 40 posto u troškovima restrukturiranja koji bi mogli iznositi 100 milijuna eura ● planira zadržati i djelatnost i zaposlene ● ulaganja u tehnološki razvoj ●
potpora, i ako ne dobiju prolaznu ocjenu odluka Vlade da je neka ponuda prihvatljiva opet neće biti dovoljna sama po sebi. Jedna od ponuda, ona Slobodana Ljubičića i njegova More Trogira, čak ne planira zadržavanje brodograđevne djelatnosti na lokaciji Brodotrogira za koji su dali ponudu. Ljubičić planira razvoj atraktivna stambeno-turističkog
kompleksa koji je ponudio i u prvom krugu privatizacije škverova pa mu je zajedno s drugima ponuda odbijena. U tome ne vidi problem jer je, kaže Ljubičić, "uvjet u natječaju bio izraditi plan za tržišno održivu djelatnost". "Ako mi ne vidimo da brodogradnja na toj lokaciji može biti uspješna, onda ne možemo ponuditi plan za brodogradnju. Logično je da nudimo ne
iju, gdje ocjenjuju pristigle ponude za drugi krug privatizacije a, no njih su Business.hr-u prezentirali sami kupci
business.hr Srijeda 26/5/2010
ti restrukturiranje, m računicama
SLOBODAN LJUBIČIĆ, vlasnik More Trogira, dao je ponudu za Brodotrogir Snimio saša Ćetković
spreman sudjelovati sa 40 posto u troškovima restrukturiranja koji bi mogli iznositi 100 milijuna eura ● planira zadržati i djelatnost i zaposlene ● ulaganja u tehnološki razvoj ●
samo projekt koji će biti tržišno održiv, nego će i donositi veću zaradu i veću korist", tvrdi Ljubičić. Ostali ponuđači - Div, Jadranska ulaganja i Crown Investment iza kojega stoji austrijski A-tec - iako planiraju zadržati djelatnost, planiraju i znatne promjene u proizvodnom programu kako bi doveli brodogradilišta do pozitive. Samoborski Div u Bro-
dosplitu planira promijeniti koncept proizvodnje za poznatog kupca pa bi gradili brodove za svoju flotu koja bi se bavila prijevozom tereta ili ih davali u čarter. "Broj proizvodnih radnika ne planiramo smanjivati, možda čak i povećamo, ali zaposlene u administraciji ćemo morati smanjiti. Znamo da moramo pokriti 40 posto troškova restrukturiranja
DARKO PAPPO, član Uprave samoborske tvrtke Div, želi Brodosplit Snimio saša Ćetković
spreman sudjelovati sa 40 posto u troškovima restrukturiranja bez obzira na njihov iznos, a procjenjuje ih između 1,5 i 3 milijarde kuna ● broj proizvodnih radnika povećava, zaposlenih u administraciji smanjuje ●
i spremni smo ih pokriti koliki god oni bili", tvrdi Darko Pappo, član Uprave Diva. Procjenjuje da bi ti troškovi za Brodosplit mogli iznositi od 1,5 do 3 milijarde kuna.
Ozbiljni planovi
Na sudjelovanje u 40 posto troškova restrukturiranja pristaje i Crown Industries, koji je dao ponudu za riječki 3. maj. "Gubitak 3. maja izno-
si 4 milijarde kuna, naknada za izvlaštenje pomorskog dobra iznosi 3,23 milijarde kuna i 40 posto te razlike koju dobijemo od nas zahtijeva Europska komisija", kaže Veljko Božić iz tvrtke Propositum, koja je zastupala njemačku tvrtku iza koje stoji austrijski A-tec. Proizvodne radnike planiraju zadržati, a administraciju smanjiti, dok bi proizvodnju s brodova proširili i na druge
segmente u metaloprerađivačkoj industriji, a u planu je i prodaja 8 posto dionica radnicima po povoljnim uvjetima. Jadranska ulaganja Nenada Končara, sina Danka Končara, čija će tvrtka Kermas Ltd. podržati projekt u Brodotrogiru, za razliku od Slobodana Ljubičića planiraju zadržati i djelatnost i zaposlene, te ulagati u tehnološki razvoj. Končar je spreman prihvatiti plan restrukturiranja koji je prije mjesec dana izradila sama uprava Brodotrogira. Nije spreman spekulirati koliki bi bili troškovi restrukturiranja u kojima bi morali sudjelovati. Procjenjuje se da bi restrukturiranje trogirskoga škvera moglo ukupno stajati 100 milijuna eura. Njihov konkurent za Brodotrogir, Slobodan Ljubičić, na toj lokaciji planira uložiti 500 milijuna eura u gradnju stambeno-turističkog kompleksa, marine i mosta prema Čiovu. Tvrdi da je spreman pokriti troškove restrukturiranja jer njihovo ulaganje premašuje taj iznos, ma koliki on bio. Njegov je najveći hendikep to što planira prenamjenu brodogradilišta, a nije jasno hoće li Vladi biti prioritet zadržati brodogradnju unatoč održivosti projekta ili će gledati samo tržišnu održivost projekta. Činjenica je da su na natječaj, koji osim cijene ima iste uvjete za sva brodogradilišta, pristigle sasvim različite ponude, i to ne samo financijski, nego i konceptualno. Svaka od četiri ponude može biti prihvaćena kao važeća, ali jednako tako može biti odbijena. Zadnju će riječ ipak dati Komisija, koja za sva brodogradilišta i sve ponuđače zahtijeva iste uvjete. Romana Dugandžija
romana.dugandzija@business.hr
tema 6-7
OPET ISPOD 2000 BODOVA Burzovni indeks Crobex u posl smatraju analitičari, ne samo pesimizma zbog situacije u domać
Crobex u mjesec d dobitak ostvaren o
Oporavak valja prvo očekivati kod izvoznika, smatraju analitičari, a povećanje likvidnosti moglo bi donijeti povećanje ponude kroz eventualne inicijalne javne ponude (IPO) i uvođenje izvedenica te gospodarski oporavak - što se baš ne može očekivati u ljetnim mjesecima Vrijednost Crobexa, indeksa Zagrebačke burze, na kraju prošlog tjedna pala je na razinu ispod 2000 bodova, a negativan je trend nastavljen i ovoga tjedna Crobex je u utorak pao na 1948,63 bodova, najnižu razinu od 30. prosinca prošle godine. Loša situacija na domaćem tržištu, prema mišljenju analitičara, prvenstveno je odraz globalnog sentimenta, odnosno događaja u Grčkoj te mogućeg ponavljanja scenarija s ostalim zemljama eurozone, prije svega u prezaduženom Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, koji su utjecali na pad vrijednosti eura i pojačali nepovjerenje ulagača. Oporavak pak valja prvo očekivati kod izvoznika, smatraju analitičari, a povećanje likvidnosti moglo bi donijeti povećanje ponude kroz eventualne inicijalne javne ponude (IPO) i uvođenje izvedenica - što se baš ne može očekivati u ljetnim mjesecima.
Dionice u gubitku
Crobex je u proteklih pet mjeseci najveću vrijednost bio dosegnuo 26. travnja 2215,18 bodova - i od tada
je pao 12 posto. U razdoblju od 31. prosinca prošle godine do 25. svibnja 2010. Crobex je pak pao 3,13 posto, dok je blue chip indeks Crobex 10 izgubio na vrijednosti 0,78 posto. Pad cijene u tom su razdoblju zabilježile dionice Adrisa (sa 259 kuna 31. prosinca na 255 kuna jučer u 15 sati), Atlantske plovidbe (950/929 kn), Ingre (40,47/31,90 kn), Instituta IGH (2589,99/2389,44 kn) te HT-a (274,5/259,88 kn), a cijene su rasle dionicama Dalekovoda (323,89/334,00), Ericssona Nikole Tesle (1339,5/1420 kn), Končar Elektroindustrije (430/452), Ine (1650/1680 kn) i Podravke (296,99/314)*. Analitičari iz Splitske banke smatraju da je takva situacija na domaćem tržištu kapitala odraz panike i nesigurnosti na svjetskim tržištima te da ima malo veze s hibernirajućim hrvatskim gospodarstvom. "Osim sada već dobro poznatih problema s dugom eurozone, burze je uznemirila i retorika te potezi Angele Merkel iz kojih se može iščitati nesimpatija prema tržištima kapitala te stav da ih se treba sta-
viti pod kontrolu", kažu iz Splitske banke. Predsjednik Uprave KD Investmentsa Matej Tomažin smatra da su posljedice krize poput visoke stope nezaposlenosti i općeg pesimizma vidljive u realnom gospodarstvu, što je utjecalo na tržište kapitala na kojemu vlada općenita nelikvidnost. "Iako su ulagači dobili ili će tek dobiti likvidna sredstva (dividenda HT-a, ERNT-a, preuzimanje Belišća, Unija papira i sl.), po slabašnom prometu na burzi vidi se da su jako oprezni", smatra Tomažin. Osim događanja u eurozoni, analitičari naglašavaju i opasnost koja dolazi iz Azije.
Novi ulagači
"Izvlačenjem potopljenog broda Južne Koreje na površinu isplivale su i desetljećima zatomljivane tenzije među dvjema Korejama, što je dodatno uznemirilo svjetsku ulagačku javnost", poručuju iz Splitske banke te naglašavaju da u ovom trenutku dominira strah, koji za sobom povlači u bijeg u sigurnije klase imovine, odnosno unovčavanje imovi-
ne koja se može lako i brzo unovčiti, prvenstveno dionica. Nakon slabljenja straha na scenu stupa oprez ulagača koje će na akciju potaknuti samo neke veće pro-
mjene, a osim smirivanja krize u eurozoni, ključni su i neki domaći faktori. Prema riječima Marka Erdeljca, voditelja Retail deska u Erste banci, za povećanje likvidnosti potreb-
ljednjih je mjesec dana izgubio 12,36 posto, što je odraz, ćem gospodarstvu, nego i straha od širenja grčkog scenarija
business.hr Srijeda 26/5/2010
dana izbrisao cijeli od početka godine Nada Harambašić, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga, napominje da će, uz izvoznike, pozornost investitora ponajprije privlačiti dionice transparentnih kompanija s dokazano sposobnim menadžmentom arhiva business.hr
Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmentsa, napominje kako se po slabašnom prometu vidi da su ulagači jako oprezni iako su dobili (ili očekuju) likvidna sredstva poput dividende HT-a i Ericssona Nikole Tesle ili preuzimanja Belišća i Unija papira Snimio hrvoje knez
ne su nove stvari, poput IPO-ova, kojima će se kreirati dodatna ponuda dionica te uvođenje izvedenica, i to ne samo kao opcije za zaradu na eventualnom daljnjem padu tržišta, nego
i kao generatora likvidnosti te ulaska potencijalno novih tipova ulagača na naše tržište. "Osim IPO-a i uvođenja novih proizvoda, poput izvedenica, potrebno je
i poboljšanje stanja u ekonomiji te da tvrtke počnu zarađivati više, a zaduživati se ne manje, već racionalnije", kaže Erdeljac te dodaje da bi takav primjer mogli slijediti i građani.
Najbrži oporavak Erdeljac očekuje kod tvrtki orijentiranih na izvoz, a s njim se slaže i glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga Nada Harambašić, koja napominje da će,
uz izvoznike, pozornost investitora ponajprije privlačiti dionice transparentnih kompanija s dokazano sposobnim menadžmentom. Biljana Starčić
biljana.starcic@business.hr
dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
OSTAJE U PRITVORU
Polančecu mjesec dana za HEP i TLM Zagreb. Bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu jučer je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog Uskokove sumnje da je Hrvatsku elektroprivredu (HEP), s bivšim direktorom Ivanom Mravkom i čelnikom šibenskog TLM-a Ivanom Koštanom, oštetio za oko 600 mil. kn.
Polančec će tako ostati 'iza rešetaka' iako mu je jučer ukinut istražni zatvor u slučaju Podravka. U slučaju HEP Polančecu je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog sumnje da bi mogao utjecati na 15ak svjedoka čije je ispitivanje u ovom slučaju predložilo tužiteljstvo. No, prema riječima Polančecovog odvjetnika Ante Nobila među tim svjedocima nema nikoga iz Vladina užeg kabineta, koji su, kako tvrdi, zajedno s bivšim potpredsjednikom Vlade donosili sporne odluke. H
MFIN
čuje i mjeru "kontinuirano praćenje likvidnosti i održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011." Većina javnih poduzeća, navode, ima Zagreb. Ministarstvo financija priopćilo je jučer da su sveuku- još značajnija potraživapne dospjele obveze javnih podu- nja od svojih dobavljača, iz zeća znatno smanjene u odnosu čega proizlazi da više potražuju nego što su dužni. Kao na prošlu godinu te da su potprimjer se navode Hrvatske kraj travnja smanjene na ispod 900 milijuna kuna, dok su krajem autoceste i Hrvatske ceste: prošle godine iznosile 2 mlrd. kn. krajem 2009. imali su 630 mil. kn dospjelih neplaćenih Ministarstvo podsjeća da Plan provedbenih aktivnosti Programa obveza, da bi krajem travnja platile cijeli iznos. B.hr gospodarskog oporavka uklju-
Manje nepodmirene obveze javnih poduzeća
Ina: Dioki nam još nije počeo vraćati dug PITANJE DISCIPLINE Predsjednik Uprave Ine Zsoltan Aldott kazao je da od Diokija traže da plati cijeli dug za plin od 120 milijuna kuna, "jer je to pitanje financijske discipline, kao što je i država tjerala Inu da podmiri kompletan dug prema proračunu"
Iako bi mu prema prethodnom dogovoru Ina u srijedu trebala prekinuti isporuku etana, Dioki u utorak poslijepodne, čini se, još nije počeo plaćati 120 milijuna kuna duga Ini. "I dalje razgovaramo s Diokijem. Želimo vidjeti Diokijevu volju da plati znatniju svotu. Kada oni naprave korak u tom smjeru, i mi ćemo pokazati fleksibilnost", kazao je novinarima predsjednik Uprave Ine Zsoltan Aldott nakon 2. SEE Energetske arene. Objasnio je da se od Diokija traži da plati cijeli dug jer je to pitanje financijske discipline, kao što je i država tjerala Inu da podmiri kompletan dug prema proračunu.
biti dovršena do kraja godine, najavio je na tom skupu predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta. Kapacitet tog plinovoda iznosi 800 milimetara, a omogućit će transport 6,5 milijardi prostornih metara plina u oba smjera.
Odvojak do Mađarske
Na skupu je bilo riječi i o Južnom toku. Boris Medvedev, ministar savjetnik u ruskom veleposlanstvu, kazao je da je Rusija s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Itali-
jom dogovorila koridore magistralnog plinovoda te da je zbog potpisanih sporazuma za Hrvatsku moguć jedino poseban odvojak. Plinacro i Gazprom Export trenutačno rade na studiji izvodivosti cijelog projekta, a panelist Davor Štern pitao je Medvedeva bi li za Rusiju bilo atraktivno kada bi Hrvatska ponudila dvije do tri milijarde dolara vrijedan energetski koridor PančevoOmišalj-Italija. Medvedev je na to odgovorio da bi to bilo jeftinije nego obilazni smjer,
ali je pitanje koliko je to moguće s obzirom na sporazume s drugim zemljama. "Taj bi se pravac možda mogao koristiti za razvoj sustava", konstatirao je Medvedev. To je očito revoltiralo Baltu, koji je kazao da ni kapaciteti ni ulazno-izlazne rute još nisu poznati i da je na Hrvatskoj da ponudi energetski koridor i jeftiniji transport te da će sve vidjeti nakon dovršetka studije izvodivosti krajem godine.
Nina Domazet
nina.domazet@business.hr
Zsoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine Snimio darko marić
Izbor plina
Aldott je, govoreći na konferenciji, istaknuo da se Inu u posljednje vrijeme stalno proziva za monopol na tržištu plinom, ali to će se ubrzo promijeniti gradnjom plinskog interkonektora s Mađarskom. "Treba nam plinska poveznica Hrvatske i Mađarske. Za nas je bolje kad kupci imaju izbor, pa će moći birati hoće li plin kupiti od Ine, iz Mađarske ili Rusije", kazao je predsjednik Uprave Ine. Plinska poveznica sa susjednom državom trebala bi
››
Želimo vidjeti Diokijevu volju da plati znatniju svotu, onda ćemo i mi pokazati fleksibilnost
OGLAS
dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
SSSH
Knežević će biti razriješena 7. lipnja Zagreb. Ana Knežević bit će 7. lipnja na sjednici Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) razriješena s dužnosti predsjednice SSSH, a umjesto nje tu će sindikalnu središnjicu voditi v. d. predsjednika do Kongresa koji je sazvan za kraj godine. Predsjedništvo Vijeća SSSH jučer je donijelo tu odluku na-
kon što je Statutarna komisija zaključila da Ani Knežević na prošloj sjednici Vijeća nije izglasovano povjerenje jer nije dobila natpolovičnu većinu glasova Vijeća, priopćeno je iz SSSH. Knežević je mandat stavila na raspolaganje zato što je nepravomoćno osuđena jer je kao predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske falsificirala pronevjerila sindikalni novac. Na istoj je sjednici predsjedništvo Vijeća SSSH odlučilo da SSSH do daljnjega neće sudjelovati u radu GSV-a. H�
SASTANAK
Popijač s Upravom Uljanika
Ana Knežević ostaje bez funkcije u SSSH-u snimio saša ćetković
Pula. Ministar gospodarstva Đuro Popijač sastao se jučer u Puli s Upravom Uljanika, potvrđeno je iz toga brodogradilišta. Ostalo je, međutim, nepoznato o čemu su na sastanku razgovarali. Državni tajnik Ruđer Friganović nakon sastanka s Upravom rekao je radnicima TESU-a da će Vlada ovih dana donijeti odluku po kojoj će se Ministarstvo financija upisati kao vlasnik TESU-a. H
‘Industrogradnju nisam kup sa Cipra i ne dugujem nikom ODGOVOR NA OPTUŽBE Šef Industrogradnje Josip Galinec opovrgava tvrdnje Dragana Boljata, s kojim se sudi zbog hotelskog kompleksa u Dugoj uvali, da je preko Karlovačke banke primao novac sa Cipra pa sada zbog vlastitih dugova želi Boljatu preoteti hotele. Galinec je Boljata opet prozvao zbog angažiranja 'dečki s Knežije'
››
Najveća prijetnja meni, radnicima i dioničarima Industrogradnje nerješavanje je spora u Dugoj uvali i drugih otvorenih sporova koje pravna država već godinama drži u ladici JOSIP GALINEC, predsjednik Uprave Industrogradnje snimio darko marić
Nakon što je Josip Galinec, prije dvije godine pretučeni predsjednik Uprave Industrogradnje, u dnevnom tisku prozvao splitskog poduzetnika Dragana Boljata da je angažirao "dečke s Knežije" da ga natjeraju na prodaju dionica građevinske tvrtke koju vodi, Boljat mu je jučer uzvratio protuoptužbom da je Galinec novac za stjecanje tih dionica dobio na sumnjiv
način. "Galinec je dvaput primio goleme svote preko Karlovačke banke, u veljači 2006. uplaćeno mu je 30 milijuna kuna, i to sa Cipra, a u lipnju ili srpnju 2008. čak 220 milijuna kuna", izjavio je Boljat, vlasnik tvrtke Fio&D, za Slobodnu Dalmaciju. Za komentar te izjave zamolili smo Galinca, koji redom negira sve Boljato-
ve optužbe. "Ni ja ni moja tvrtka Negotiator nikada nismo primili novac sa Cipra, niti novac od neke tvrtke registrirane na Cipru", tvrdi Galinec. "Ukupna izloženost koju je Negotiator imao prema Karlovačkoj banci nikada nije prešla ni desetinu navedenog iznosa. Industrogradnja je 2008. dokapitalizirana sa 217 milijuna kuna, u čemu je sudjelova-
lo više od stotinu ulagača", podsjeća Galinec.
'Ne biraju sredstva'
Boljat, koji je zbog prijetnje Galincu nepravomoćno osuđen na šest mjeseci uvjetno, tvrdi da je njegov protivnik postao vlasnik Industrogradnje "na temelju kapitala čiji vlasnici sada traže da im preda hotelski kompleks u Dugoj uvali i pritom ne bira
HOK
Topić: U blokadi 38.000 obrtinika Zagreb. Hrvatska obrtnička komora (HOK) u proteklih je godinu dana ostala bez 11 tisuća svojih članova, a lani je bez posla ostalo više od 26 tisuća zaposlenih u obrtima, upozoreno je na jučerašnjoj sjednici saborskog Odbora za razvoj i obnovu. Predsjednik HOK-a Mato Topić zabrinut je zbog podatka da je broj zaposlenih u obrtima lani pao za 26.000,
a ove godine za još nekoliko tisuća. “Zabrinjava i broj insolventnih fizičkih osoba. Blokiran je račun 38.000 obrtnika, čije su ukupne neplaćene obveze veće od pet milijardi kuna”, rekao je Topić. Kao najveće probleme obrtnika naveo je sivu ekonomiju, visoke poreze, nedostupnost kredita i poslovnih prostora te financijsku nedisciplinu. Požalio se da HOK-u nije omogućeno sudjelovanje u kreiranju zakona vezanih uz obrtništvo. H
pio novcem me’ sredstva". Galinec i to opovrgava. "Osim povrata preostalog dijela kredita, ne postoje nikakve ni financijske ni druge obveze prema bilo kome", kaže Galinec. Upravo zbog prava na upravljanje hotelskom kompleksa u blizini Pule posljednjih godina traje sudski spor, uz koji se veže i nekoliko tučnjava između Galinčevih i Boljatovih zaposlenika i zaštitara. Boljat tvrdi da mu je stara Uprava Industrogradnje produljila zakup hotela u Dugoj uvali sve do 2013. godine.
'Aneks je krivotvoren'
"Ni to nije istina, zadnji aneks ugovora o zakupu je antidatiran, odnosno krivotvoren. Osim toga, otkazom osnovnog ugovora o zakupu 2006. godine izvan snage su automatski stavljeni i svi aneksi", kaže Galinec. Na pitanje zašto njegova tvrtka Negotiator više nije među nekoliko najvećih dioničara Industrogradnje, već se njezin udjel sveo na samo 2,35 posto vlasništva, a ostatak se odnedavno vodi na računu Karlovačke banke, Galinec objašnjava da te dionice nisu prodane nego založene. Galinec je i u razgovoru za naš list optužio Boljata da ga je pokušavao nagovoriti na prodaju dionica In-
dustrogradnje, a pritom je kao "pregovarače" angažirao dečke s Knežije. "Tko je naručio napad, tko ga je poticao, tko ga organizirao, a tko držao palicu reći će policija", kaže Galinec. Na pitanje prima li i dalje prijetnje, bilo "dečki s Knežije" ili preko ljudi iz "odvjetničkog i poslovnog miljea", kao što se u medijima već požalio, kaže da je najveća prijetnja njemu, radnicima i dioničarima Industrogradnje "nerješavanje spora u Dugoj uvali i drugih otvorenih sporova koje pravna država već godinama drži u ladici". Osvrnuo se Galinec i na druge Boljatove izjave, primjerice na navodnu presudu Visokog trgovačkog suda (VTS) prema kojoj tvrtka Fio&D ne samo da nije dužna Industrogradnji, "već je i preplatila najam u Dugoj uvali za 1,2 milijuna kuna". Galinec tvrdi da "VTS o tome nije odlučivao". Negira i Boljatove optužbe da je poslao bjanko zadužnice tvrtke Fio&D na naplatu premda duga nije bilo. "Eto, i to je netočno. Zadužnice su na naplatu poslane nakon vještačenja iznosa duga, a o Boljatovu pokušaju da dug ospori, odlučit će sud", zaključio je Galinec.
Saša Paparella
OGLAS
dogaaji
REGIje
I Primorska i Karlovačka županija u CETC-u
12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
Predrag Štromar, varaždinski župan, ugostio je 30-ak predstavnika regija deset država članica EU i Hrvatske Snimio sINIŠA SOVIĆ
Varaždin. "Da nije bilo ove naše zajedničke inicijative za uspostavu Srednjoeuropskoga prometnog koridora (CETC), u fondovima EU bilo bi znatno manje novca za novi željeznički koridor Rijeka-Budimpešta, ali i drugih oblika veza na tom prometnom pravcu." Ustvrdio je to u utorak župan
Predrag Štromar uoči otvaranja 18. sjednice Međuregionalnog Upravnog odbora CETC inicijative, koja je u Varaždinu okupila 30-ak predstavnika regija 10 država članica EU i Hrvatske, počevši od švedske regije Skåne do Varaždinske županije, koja je prije pola godine preuzela predsjedanje CETC inicijativom. "Na dvodnevnom sastanku pridružit će nam se još tri nove članice, među kojima su Primorsko-goranska i Karlovačka županija. Oko inicijative uspjeli smo okupiti gotovo sve regije
kroz koje prolazi srednjoeuropski prometni koridor, a vjerujem da će nam se uskoro pridružiti i preostale tri, među kojima su Međimurska te Zagrebačka", istaknuo je Štromar. Najavio je da će, osim za prometnu povezanost, početi tražiti i model za bolju ekonomsku suradnju zemalja i regija toga prometnog koridora. Thomas Lantz, potpredsjednik parlamenta regije Skåne koja će preuzeti predsjedanje CETCom, istaknuo je da valja uvjeriti vlade u nužnost ulaganja u prometnu infrastrukturu. I. K.
Kalmetu u 10 mjeseci n četiri državna tajnika PREKOMANDE I OSTAVKE Božidar Kalmeta morao je u nekoliko mjeseci naći zamjenu za državnog tajnika za željeznicu, infrastrukturu i more, a nedavno je ostao i bez državnog tajnika za promet Ministar prometa, mora i infrastrukture Božidar Kalmeta u posljednjih je deset mjeseci ostao bez četiri državna tajnika. Posljednji u nizu koji je napustio jedno od najvećih ministarstava jest Dražen Breglec, koji je nedavno podnio ostavku na mjesto državnog tajnika za promet, što je Vlada i prihvatila. Breglec, član HSLS-a, ostavku je obrazložio nezadovoljstvom svojim statusom u stranci te je najavio odlazak u privatan biznis.
Žrtva za HŽ
Kalmeta tako sad ima novu brigu naći novog tajnika za promet, nakon što je proteklih mjeseci napokon pokrpao rupe u svom jatu državnih tajnika kojih su ga napustili. Naime, još je krajem srpnja prošle godine Kalmeta morao “žrtvovati” državnog tajnika za željeznicu
Branimira Jerneića, koji je postao predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture u jeku afere u toj tvrtki, članici HŽ holdinga. Jerneić je imenovan za čelnog čovjeka HŽ Infrastrukture nakon što je zbog nesreće nagibnog vlaka kod Splita u kojoj je poginulo šest putnika smijenjena Uprava te tvrtke. Baš kad je riješio pitanje Jerneićeva nasljednika, u studenome je ministar Kalmeta ostao bez još jednog tajnika - Zdravka Livakovića, zaduženog za infrastrukturu. Livaković je bio najbliži Kalmetin suradnik, njegova desna ruka s kojim je blisko surađivao još dok je bio zadarski gradonačelnik. No, i njega se morao odreći u jeku afere o malverzacijama u cestogradnji, dijelu Kalmetina resora kojim je upravljao upravo Livaković. Pod pritiskom javnosti Livaković je podnio
ostavku, a ministar je morao početi tražiti novoga državnog tajnika za infrastrukturu. I kad ga je našao, u veljači ove godine ostao je bez državnog tajnika za more Branka Bačića. On je pak u jeku borbi za vlast u HDZ-u sa strujom bivšeg premijera Ive Sanadera aktivirao svoj zastupnički mandat kako bi, za svaki slučaj, spriječio da ga se dočepa netko sklon Sanaderu.
Dvojica ostala
I kad je riješio pitanje Bačićeva nasljednika, Kalmeta sad ima opet novi - stari problem: naći novog državnog tajnika, zamjenu za Bregleca. Kalmeta ima ukupno šest državnih tajnika, a Jerneić, Livaković, Bačić i Breglec s njime surađuju od prvog mandata. Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture prednjači po broju držav-
Branimir Jerneić, bivši državni tajnik za željeznicu, postao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture nakon smjene šefova HŽ holdinga Snimio darko mariĆ
Zdravko Livaković, bivši državni tajnik za infrastrukturu, dao je ostavku pod pritiskom javnosti zbog afera u cestogradnji Snimio Hrvoje KNEZ
nih tajnika. Četiri od njih su HDZ-ovci, jedan (Breglec) je (bio) HSLS-ovac, a jedan je HSS-ovac - Ivica Perović, zadužen za prometnu inspekciju. Uz njega, u posljednjih je deset mjeseci jedino Željko Tufekčić, državni tajnik za financije, ostao vjeran Kalmeti.
I dok su bivši Kalmetini državni tajnici bili eksponirani u javnosti, oni koji su ih zamijenili imenovani su tiho i rijetko se za njih čuje. Jerneića je na mjestu državnog tajnika za željeznicu zamijenio Danijel Mileta, koji je do dolaska u Ministarstvo bio direktor
OGLAS
Grad Zagreb napustila HNS: ne utjeruje dugove IZGUBLJENA POTRAŽIVANJA
Najmanje 363 milijuna nenaplaćenih potraživanja nepovratno je izgubljeno iz zagrebačkog proračuna jer Grad Zagreb ne podiže tužbe protiv dužnika, tvrdi Jozo Radoš, HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini "Iz zagrebačkog je proračuna nepovratno izgubljeno najmanje 363 milijuna nenaplaćenih potraživanja, i to zbog apsolutnog nemara, neodgovornog ponašanja prema gradskoj imovini i kršenja zakona onih koji vode Grad, prije svega gradonačelnika Milana Bandića", ustvrdio je Jozo Radoš, HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini, na konferenciji za novinare u utorak.
Revizija Dražen Breglec, bivši državni tajnik za promet, najavio je odlazak u privatni biznis Snimio Hrvoje KNEZ
Branko Bačić, bivši državni tajnik za more, aktivirao je zastupnički mandat Snimio hrvoje dominiĆ
šibenskoga Gradskog parkinga. Livakovića je pak zamijenio Tomislav Mihotić, koji je stigao s mjesta pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Splitskodalmatinske županije.
Nasljednik Branka Bačića na mjestu državnog tajnika za more je pak Mario Babić, koji je na to mjesto stigao s funkcije ravnatelja Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka u MMPI-u. Josip Bohutinski
josip.bohutinski@business.hr
Izvor informacija Radošu je bilo izvješće državne revizije o proračunu Grada za 2008. godinu, u kojem je navedeno da su na dan 31. prosinca 2007. godine potraživanja Grada iznosila 1,04 milijarde kuna, od čega se 363 milijuna kuna odnosi na razdoblje prije 2004. godine. Stanje je naj-
gore u dijelu potraživanja koja se odnose na zakupnine, komunalne naknade, spomeničku rentu i najamnine, gdje se od 422,7 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja čak 274,8 milijuna kuna ili 65 posto odnosi na 2001. i ranije godine. Problem je, kako je naveo Radoš, u tome što prema Zakonu o obaveznim odnosima apsolutna zastara za najamnine i zakupnine slijedi nakon tri godine, a kada je riječ o komunalnoj naknadi, nakon samo godinu dana.
Nema ovrha
"Nevjerojatno je da Grad nije podizao tužbe, već je dužnicima samo slao opomene pred tužbu. Naime, prema istom zakonu samo tužbe prekidaju rok zastare. A da stvar bude gora, postupke prisilne naplate komunalne naknade Grad pokreće svake dvije godine, navodno zbog uštede, što znači da su sva potraživanja starija od godinu dana
Jozo Radoš, HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini, tvrdi da Grad nije podizao tužbe, već je dužnicima samo slao opomene pred tužbu Snimio sa©A ∆ETKOVI∆
već u zastari", ustvrdio je Radoš. Dodao je kako se u 2008. godini nisu vodili nikakvi postupci prisilne naplate, već je Grad temeljem prijašnjih uspio naplatiti samo 14,5 milijuna kuna. "Tako se otvara prostor za brojne manipulacije i korupciju, a bilo bi zanimljivo vidjeti tko su ti pravni subjekti, ali i privatne osobe, čija su potraživanja otišla u zastaru", kazao je Radoš, dodavši da HNS ipak neće podnositi nikakvu kaznenu prijavu jer je "svaka njihova konferencija za novinare jedna kaznena prijava". Nevenka Cuglin
nevenka.cuglin@business.hr
dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
TRGOVAČKI CENTAR
Supernova dobila građevinsku za centar u Zagrebu Zagreb. Austrijsko društvo za razvijanje nekretnina m2 Immobilien dobilo je građevinsku dozvolu za gradnju trgovačkog centra Supernova Zagreb, koji će se graditi u Buzinu, a vrijednost ukupne investicije premašuje 250 milijuna eura, priopćili su iz Supernove Hrvatska. Ističu kako nakon dobivanja
PREUZIMANJE LOKICE
Konzumova akvizicija odobrena Konzum je raskinuo zakup za Samoposluživanje Vodice, što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja postavila kao uvjet za odobrenje preuzimanja Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na posljednjoj je sjednici utvrdio da je Konzum ispunio sve strukturne mjere koje je Agencija tražila u prosincu 2008. godine rješenjem o uvjetno dopuštenoj koncentraciji Konzum/Lokica. Riječ je bila o ugovoru o zakupu Samoposluživanja Vodice, koji je Konzum u međuvremenu raskinuo i tako ispunio odluku Vijeća o smanjenju tržišnog udjela na području Šibenika, Vodica i Murtera.
Redovita izvješća
Vijeće je najavilo daljnje praćenje Konzumovih aktivnosti u smislu ispunjenja ugovornih obaveza koje su Lokica i
Jolly-JBS prije provedbe koncentracije sklopili s dobavljačima. Konzum mora, stoji dalje u priopćenju, AZTN-u redovito dostavljati izvješća neovisnog revizora sve do travnja 2011., što je datum koji je Agencija odredila za posljednje takvo izvješće.
Radio Ivanec
AZTN dopušta preuzimanje kontrole ivanečke tvrtke Multicomb nad Radio Ivancem. Agencija dopušta koncentraciju "sa stajališta učinka koncentracije na tržišno natjecanje", stoji u priopćenju, ali se dodaje da je novi Zakon o elektroničkim medijima iz prosinca 2009. za zaštitu pluralizma i raznovrsnosti u elektroničkim medijima zadužio Agenciju za elektroničke medije pa će konačnu odluku o dopuštanju koncentracije toj radijskoj postaji donijeti ta agencija. B.hr
DRŽAVNE POTPORE
Granica za tržišni kredit kamata od 2,95% Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja objavilo je jučer da je donijelo odluku o smanjenjenju osnovne referentne stope sa 5,46 na 3,79 posto te privremene osnovne referentne stope sa 4,3 na 2,95 posto. Te će stope (na temelju kojih se utvrđuje je li neki kredit odobren po tržišnim uvjetima), priopćeno je iz AZTNa, vrijediti od 1. lipnja ove godine. Iz AZTN-a napominju da i dalje vrijede privremena pravila o državnim potporama kojima se poduzetnicima omogućuje lakši pristup kapitalu u vrijeme krize pa je privremena osnovna referentna stopa utvrđena umanjivanjem osnovne referentne stope 22 posto.
građevinske više nema zapreka početku gradnje tog šoping centra površine više od 110.000 četvornih metara. Uz građevinsku dozvolu, već je dogovoren način financiranja projekta, odabran je i glavni izvođač radova, a kvota iznajmljenosti od 70 posto već je premašena, ističe se u priopćenju. Građevinski će radovi početi odmah kako bi već u jesen 2011. centar mogao biti otvoren, izjavio je direktor društva Supernova Hrvatska Grgur Jolić. Centar Supernova Zagreb iz-
gradit će se na parceli površine više od 125 tisuća četvornih metara u Buzinu, na lokaciji u neposrednoj blizini autoceste A3 (izlaz Buzin) i ulice Savezne Republike Njemačke. Projekt Supernova Zagreb razvija austrijska grupacija m2, koja više od 11 godina realizira maloprodajne objekte u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Supernova će ove godine u Hrvatskoj otvoriti još nekoliko projekata. Ovoga tjedna bit će otvoren šoping centar Supernova Karlovac, a u kolovozu Supernova Zadar. H
CENTAR Supernova Zagreb: otvaranje na jesen 2011.
Varaždinski AB potporu iz EUR EU FONDOVI Projektom softverskog rješenja za automatizaciju poslovnih procesa u malim i srednjim tvrtkama, vrijednim 450.000 eura, ABIT je prva hrvatska tvrtka koja je dobila potporu iz programa za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata EUREKA U sklopu programa Europske unije za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata EUREKA odobren je prvi projekt razvoja poslovnog softvera konzorciju koji vodi neka hrvatska tvrtka. Riječ je o projektu razvoja ECM (Enterprise Content Management) sustava u kojem je vodeći partner varaždinska tvrtka ABIT, a ostali su ljubljanski IB-PROCADD te Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Projekt, koji se vodi pod šifrom E! 5045 ABIT-ECM, vrijedan je 450.000 eura, od čega će se iz programa EUREKA sufinancirati trećina. Njegov službeni početak bit će u srpnju, trajat će dvije godine, a dobrim dijelom će
se odvijati u varaždinskom Tehnološkom parku, gdje je smješten razvojni tim.
Ideja iz Jakopsofta
"Financiranje projekata iz programa EUREKA uvjetovano je partnerstvom između akademske zajednice i poduzetnika među kojima jedan mora biti iz EU. Do ideje za projekt došli smo nakon što smo uočili da na tržištu nedostaje softverska podrška za automatizaciju poslovnih procesa za male i srednje tvrtke koje sebi ne mogu priuštiti velike investicije u informatičku opremu, a zbog zahtjeva tržišta prisiljene su optimizirati poslovne procese i ubrzati donošenje važnih poslovnih odluka", kaže Damir Vlašić,
KARIJERE
POTPORE
Žagar direktor u Combisu
Suradnja HBOR-a i HGK za EU fondove
Zagreb. Dužnost direktora Sektora razvoja i integracije aplikativnih rješenja Combisa preuzet će Marinko Žagar. U toj tvrtki dosad je bio Business Development Manager i voditelja projekata. Karijeru je počeo kao sistem inženjer u ITP Naprijedu, a potom je radio u Školskoj knjizi te u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. U Combis je došao 2006. godine. D. T.
Zagreb. Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatske banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisale su jučer sporazum o poslovnoj suradnji na projektima od zajedničkog interesa u području EU fondova. Suradnja će omogućiti gospodarstvenicima bolji pregled svih informacija i aktivnosti koje se odnose na poveća-
nje konkurentnosti i prilagodbe na EU tržištu. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev istaknuo je kako je HBOR uveo posebne kreditne programe za sredstva EU fondova, a istaknuo je odlične rezultate u programu SAPARD. HBOR je u četiri natječaja kreditima popratio 25 od ukupno 44 odobrena SAPARD projekta i to u iznosu od 215 mil. kn. Predsjednik HGK Nadan Vidošević naglasio je da je nužno gospodarstvenike na vrijeme pripremiti za sudjelovanje u projektima i povlačenje EU sredstava. H
BIT prvi dobio REKA programa Ljubomir Dabić, direktor ABIT-a, i Damir Vlašić, koji je razradio ideju za razvoj ECM sustava Snimio SINI©A SOVI∆
voditelj ABIT-ova Odjela razvoja rješenja za upravljanje poslovnim procesima, koji je na ideju za razvoj ECM sustava došao još u bivšem poduzeću Jakopsoft, koje je integrirano u ABIT. Kako objašnjava, razvoj softvera je dugotrajan, ali i skup proces koji male softverske kuće sebi ne mogu priuštiti pa je trebalo naći rješenje, odnosno partnera. "S obzirom na to da smo imali iskustva sa slovenskog i austrijskog tržišta, shvatili smo da bismo razvoj našeg ECM sustava mogli sufinancirati novcem iz EU, odnosno EUREKE. Međutim, za to nam je trebao adekvatan partner, kojega smo našli u ABIT-u jer smo s njom već surađivali", rekao je Vlašić.
Rast prihoda
Već činjenica da je projekt ECM sustava odobren u sklopu programa EUREKA, kako ističe direktor ABITa Ljubomir Dabić, govori o opravdanosti ulaganja u tom smjeru. "Svjesni smo toga da je riječ o riziku, ali vjerujemo
u uspjeh zahvaljujući kojem očekujemo proširenje mreže naših klijenata koji više neće biti vezani samo uz bankarstvo, gdje je ABIT poznat već gotovo 20 godina, nego i uz druga područja. Malim i srednjim tvrtkama želimo osigurati dobar sustav za upravljanje poslovnim procesima, koji istodobno neće biti ni skup ni složen, poput nekih postojećih na tržištu koje uglavnom koriste velike kompanije, kao što su SAP ili Oracle", kaže direktor ABIT-a, koji je prošlu poslovnu godinu završio s rastom prihoda i dobiti 30-ak posto, a broj zaposlenika veći je od 30. "Tržište za naše rješenje najprije ćemo tražiti u bankarskoj industriji, čije procese najviše poznajemo, ali kako ono nije namijenjeno samo financijskom sektoru, naše je ciljano tržište i javna uprava te male i srednje tvrtke u drugim sektorima. Za budućnost svih njih važna je automatizacija poslovnih procesa. Primjerice, proces odobravanja kredita može trajati i nekoliko tjedana, a uvođenjem našeg rješenja banke mogu uvelike ubrzati i kontrolirati taj proces uz istodobno smanjenje rizičnih plasmana", ističe Dabić.
Ivica Kruhoberec
OGLAS
dogaaji 16-17 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
PROMJENE LISABONA
Barroso protiv njemačkih prijedloga
Zagreb. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je "naivnim" planove Njemačke da pokuša promijeniti Lisabonski ugovor kako bi se poboljšala gospodarska politika u eurozoni te optužio Berlin da nije pokazao dovoljno vodstva u trenutačnoj krizi u eurozoni koju je izazvala Grčka,
prenose europski mediji. U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung od utorka, Barroso je istaknuo kako nije moguće promijeniti Lisabonski ugovor samo radi uvođenja strožih pravila za eurozonu. Druge članice tada bi tražile izmjene u nekim drugim područjima, rekao je. Njemačka kancelarka Angela Merkel zauzima se za promjene Lisabonskog ugovora kako bi se postrožila proračunska disciplina u eurozoni, koja je potresena grčkom krizom. Ocijenio je upitnom i njemačku zamisao da se ozbiljne prijestupnike ka-
zni ukidanjem glasačkih prava. "Već postoje procedure po kojima države s prevelikim deficitima ne glasuju ", rekao je. Barroso je kritizirao Njemačku zbog njezina oklijevanja u rješavanju grčke krize. "Njemačka je do sada bila velik dobitnik na euru. Mislim da bi više političara u Njemačkoj to trebalo jasno reći", rekao je. Osvrnuvši se na njemački trgovinski suficit od 134 milijardi eura, Barroso je podsjetio njemačku javnost da gotovo 86 posto tog iznosa ili 115 milijardi potječe od trgovine u EU. H
Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije arhiva business.hr
'Zašto moramo plaća namet čak i za prilaz VARAŽDINCI PROTIV PARAFISKALIJA Nakon smanjivanja spomeničke rente, Vlada bi trebala razmisliti i o smanjivanju ostalih parafiskalnih nameta, poručili su varaždinski poduzetnici koje najviše iritira naknada za korištenje cestovnog zemljišta koju moraju plaćati svi koji imaju pristup cesti Varaždinski poduzetnici pozdravili su najavu Vlade o smanjivanju spomeničke rente 50 posto te na Županijskoj skupštini preko vijećnice Nadice Dreven Budinski zatražili smanjenje i ostalih parafiskalnih nameta, primjerice naknade za korištenje cestovnog zemljišta, koja mjesečno iznosi od 15 do 30 kuna po četvornome metru, a plaćaju je svi čiji pogoni, uredi ili skladišta imaju prilaz cesti. Budinski je varaždinskog župana Predraga Štromara upozorila na to da poduzetnici sve teže plaćaju te namete.
Cjenik iz 2007.
"Vlada je donijela zakon o javnim cestama, a ministar pravilnik u kojem su navedene tarife za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta. Smanje li se i te tarife, kao što je najavljeno 50-postotno smanjenje
plaćanja spomeničke rente, tada će poduzetnici plaćati daleko manje i tu naknadu jer drugog izlaza nema budući da se zakoni moraju poštovati", odgovorio je Štromar. Naime, nakon što je krajem 2007. ministar prometa Božidar Kalmeta donio pravilnik o mjerilima za izračun te naknade, sve pravne i fizičke osobe morale bi je plaćati ako imaju prilaz na cestovnom zemljištu te obavljaju komercijalnu djelatnost u objektima izvan cestovnog zemljišta. "Pitam se kakav je to doprinos poboljšanju uvjeta poslovanja obrtnika i poduzetnika kada smo ih praktički u vrijeme krize opteretili s novim nametom, koji mjesečno iznosi od 15 do 30 kuna po četvornome metru, ovisno o tome ima li prilaz lokalnoj, županijskoj ili državnoj cesti, odnosno
autocesti", istaknula je Budinski tijekom Županijske skupštine podsjetivši na loša kretanja u gospodarstvu Varaždinske županije, koje je lani ostalo bez 166 obrta, a u tri mjeseca ove godine bez još 39. Sukladno spomenutom pravilniku o naknadi za korištenje cestovnog zemljišta, kako je dodala, obrtnik ili poduzetnik do čijeg je objekta prilaz sa županijske ceste, primjerice, površine 30 četvornih metara, mjesečno mora plaćati 600 kuna Županijskoj upravi za ceste.
Kompenzacija
Tolike, pa i znatno više naknade navele su neke poduzetnike da pokušaju naći alternativna rješenja. Tako Branko Šimunić, direktor poduzeća Fantazija iz Rasinja, plaćanje naknade za korištenje cestovnog zemljišta pokušava riješiti kompen-
zacijom s potraživanjem na osnovi neriješenog imovinsko-pravnog pitanja. "Prilikom rekonstrukcije državne ceste između Koprivnice i Varaždina Hrvatske ceste oduzele su mi 569 kvadrata mog zemljišta bez suglasnosti ili odluke. Budući da se između državne ceste i parcele na kojoj je poslovni objekt nalazi prilaz od 191 kvadrata, želio sam da se to međusobno prebije iako sam svjestan da sam ostao bez gotovo tri puta veće površine", kaže Šimunić. Umjesto dogovora, na njegovo veliko iznenađenje, dobio je od Hrvatskih cesta tužbu za to što mjesečno ne plaća 3673 kuna samo za korištenje 191 četvornog metara prilaza, a za otkup 569 kvadrata od njih je dobio ponudu u iznosu 16.960 kuna. "Hrvatske ceste za stjecanje vlasništva nad 569 kva-
drata nude otprilike onoliko koliko traže na ime naknade za četiri i pol mjeseca korištenja, dakle bez stjecanja vlasništva, tri puta manje
ŠTEDNJA
Italija reže plaće zastupnika Rim. Plaće parlamentarnih zastupnika, dužnosnika u državnoj upravi i menadžera u javnim poduzećima zamrznut će se na tri godine, a ministarstva će svoje troškove morati smanjiti 10 posto u okviru mjera štednje vrijednih 24 milijarde eura koje vlada u utorak treba prihvatiti, doznaje se od izvora u vladi. Od siječnja 2011. godine 620
talijanskih zastupnika i 322 senatora imat će plaće manje za 1400 eura, što otprilike odgovara smanjenju 10 posto njihove plaće. Talijanski zastupnici trenutačno u prosjeku zarađuju 14.779 eura, što ih prema podacima Eurostata čini najbolje plaćenim zastupnicima u Europi. Ugovorne povišice direktorima i članovima uprave u javnim poduzećima neće se isplaćivati u razdoblju od 2010. do 2012. Prema podacima Eurostata, od vih zemalja u EU u Italiji je najveća razlika između plaća me-
nadžera i radnika u javnim poduzećima: članovi uprave u prosjeku zarađuju čak 15 puta više od običnih namještenika. Vlada će, uz ostalo, natjerati ministarstva da smanje troškove za 10 posto. Plaća državnih dužnosnika koji zarađuju više od 80.000 eura na godinu smanjuje se 10 posto, plaća čelnika javnih poduzeća između 90.000 i 130.000 eura na godinu za 5 posto, a onih iznad 130.000 eura 10 posto. Subvencije za političke stranke će se prepoloviti. H
brojka
24
milijarde eura planira Italija uštediti niozom mjera, uključujući i desetpostotno smanjenje troškova ministarstava
REDIZAJN
VW preuzeo Italdesign Giugaro
Berlin. Njemački automobilski div Volkswagen (VW) objavio je u utorak da je preuzeo 90,1 posto talijanske dizajnerske kompanije Italdesign Giugiaro, koja bi mu trebala pomoći u redizajniranju automobila. U 70tim godinama direktor dizajnerskog studija Giorgetto Giugiaro dizajnirao je Mark I verziju Golfa, kao i Passat i Audi 80. H
ati z cesti?' ››
Prilikom rekonstrukcije državne ceste između Koprivnice i Varaždina Hrvatske ceste oduzele su mi 569 kvadrata mog zemljišta i za to mi ponudile iznos koliki traže za naknadu za četiri i pol mjeseca korištenja tri puta manje površine za prilaz toj cesti BRANKO ŠIMUNIĆ, direktor tvrtke Fantazija
Snimio sini©A SOVI∆
Damir Vitez, predstavnik Zajednice ponuditelja tekstilne industrije, i ministar Tomislav Karamarko FOTO KEBER/CROPIX
DOMAĆI DOBAVLJAČI DOBILI POSAO
Karamarko ugovorio nove odore za 55 mil. kuna Ugovorom koji je u utorak potpisao ministar Tomislav Karamarko od deset domaćih tvrtki naručeno je 19.360 odora, od kojih je 16.500 namijenjeno temeljnoj policiji, 1700 interventnoj, 760 Upravi za posebne poslove sigurnosti i 400 specijalnim postrojbama Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i Damir Vitez, predstavnik Zajednice ponuditelja tekstilne industrije, potpisali su jučer ugovor o šivanju policijskih odora vrijedan 55 milijuna kuna.
Isporuka za 60 dana površine. Teško je naći valjani komentar na takvo ponašanje, to više što postoje slični objekti kojima se naknada za korištenje ce-
stovnog zemljišta uopće ne naplaćuje", upozorava Šimunić, koji se ipak nada dogovoru.
Ivica Kruhoberec
Cilj je da pripadnici svih rodova hrvatske policije budu opremljeni odorom koja će odgovarati propisanoj funkcionalnosti i kvaliteti, istaknuto je prilikom potpisi-
vanja ugovora. Planirano je šivanje 19.360 odora, od kojih je 16.500 namijenjeno temeljnoj policiji, 1700 interventnoj, 760 Upravi za posebne poslove sigurnosti i 400 specijalnim postrojbama, izvijestio je glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec. Prva isporuka policijskih odora očekuje se u roku 60 dana od potpisivanja ugovora, a cijela bi količina trebala biti isporučena u roku 90 dana. Zajednicu ponuditelja čine nositelj tvrtka Čateks, Varteks trgovina, zagrebačka Odjeća, đakovački Hemco, Šešir i Konfeks iz Zagreba, omiški Galeb, Krojostil iz Jakovlja, T7 VIS iz Varaždina i Kroko International iz Zagreba. U odnosu na dosadašnju policijsku odoru, odabrani su novi materijali na temelju prikupljena 42 uzor-
ka tkanina i primjereni su obavljanju specifičnih poslova u svakom rodu policije.
Testiranje
Kriterij je bio i ergonomska prihvatljivost, odnosno testiranje na funkcionalnu prihvatljivost te kontrola kvalitete u tehnološkom procesu proizvodnje, rečeno je u MUP-u. U ime Zajednice ponuditelja, Damir Vitez istaknuo je da je 10 najvećih hrvatskih tekstilnih tvrtki dobilo posao izrade policijskih odora jer su pokazale da imaju kapacitet i znanje za šivanje odjeće tražene kvalitete. Ministar Karamarko čestitao je ponuditeljima na dobivenom poslu i kvalitetnoj ponudi na tražene uvjete te kazao kako se nada da će i drugi slijediti njihov primjer kako bi posao dobile domaće tekstilne tvrtke. H
dogaaji 18-19 > svijet > lokalno
business.hr Srijeda 26/5/2010
svijet/regija
Milijarder Latsis najve dobitnik paketa pomo SPAS ZA BANKARE Kad je Europska središnja banka kupila grčke državne obveznice koje tržište smatra ‘smećem’, spriječila je kolaps vrijednosti obveznica u vlasništvu EFG grupe grčkog milijardera Spire Latsisa, čija se vrijednost po nekim pokazateljima procjenjuje na 60 milijardi dolara
B
ogatih Grka ima mnogo, ali zbog poreza rijetkima je mjesto boravka Grčka. Jedan od takvih je i Spiro Latsis, koji je prema Forbesovim podacima s imovinom vrijednom 5,3 milijarde dolara najbogatiji Grk s donedavnim mjestom boravka u Ženevi.
Prijatelj Barrosa
Obitelj Latsis bogatstvo je stekla brodarskim biznisom, ali dio imperija Spire Latsisa je i u bankarstvu, primjerice EFG Eurobank, čiju su poslovnicu u Ateni prije godinu dana uništili demonstranti. Zanimljivo je da postoji vrlo malo fo-
tografija tog najbogatijeg Grka. Danas je Latsis glavni dobitnik europskog paketa za spašavanje Grčke. Naime, njegova je banka potkraj 2009. imala 12 milijardi eura grčkih državnih obveznica koje bez europskog paketa za spašavanje Grčke ne bi više ništa vrijedile. Kada je Europska središnja banka kupila grčke državne obveznice, grčki ministar financija Georgios Papakonstantinou mogao je biti siguran da država i njezini bankari neće bankrotirati. No, krize se nije riješio grčki narod nego samo Spiro Latsis. Latsis nije samo najvažniji grčki bankar, već kon-
EFG EUROBANK drži 12 milijardi eura grčkih obveznica, ali se procjenjuje da EFG grupa ima možda i 60 milijardi dolara arhiva business.hr
trolira i najvažnije medije u zemlji, što znači da se malo novinara bavi njegovim Eurobankom. U njemačkim se medijima pak spekulira da je Latsis mogao utjecati na oblikovanje europskog fonda za spašavanje Grčke. Naime, poznato je da Latsis ima izvanredno dobre veze s
predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. Sam je Barroso 2005. godine bio prozivan jer je prihvatio Latsisov poziv na krstarenje njegovom jahtom. I sadašnji grčki premijer Jorgos Papandreou teško može bilo što učiniti bez svojega najvažnijeg ban-
kara, što znači da je Latsis stalno u izravnom kontaktu i bio je informiran o paketu spašavanja Grčke.
Prešli u Luksemburg
Na jesen 2009. godine javnost je pozorno pratila preseljenje sjedišta EFG Groupa, Latsisova holdinga koji je vlasnik EFG
REFORME
24
Rehn: Prijeti masovna nezaposlenost Bruxelles. Europskoj uniji prijeti stagnacija i masovna nezaposlenost ne budu li njezine zemlje članice u idućih pet godina provodile ambiciozne strukturne reforme, upozorio je u utorak europski povjerenik za gospodarska pitanja Olli Rehn. Iako ne postoji jedinstvena formula za provedbu reformi, sve bi članice Unije trebale ulagati u obrazovanje i inovacije, smanjiti birokraciju, poticati prijelaz iz niskoproduktivnih
radnih mjesta na ona više razine produktivnosti i provesti reforme na tržištu rada kako bi potaknule brži rast zaposlenosti, kazao je Rehn na godišnjoj skupštini europskog gospodarskog foruma u Bruxellesu. EU vlade ne bi se smjele osloniti isključivo na globalni gospodarski oporavak, upozorio je. “Moglo bi se dogoditi da zbog vlastite samodopadnosti kako oporavak bude dobivao na snazi jednostavno zaboravimo
eći oći Grčkoj SPIRO LATSIS, bankarskobrodarski milijarder, vlasnik je EFG Eurobanka arhiva business.hr
Eurobanka, iz Ženeve u Luxembourg. Dakle, Latsis je preselio svoj bankovni imperij iz Švicarske, zemlje koja nije u eurozoni, u Luksemburg, članicu eurozone. Neki su upozoravali da je na taj način sebi olakšao pristup novcu iz fonda spasa. "Ako sjedište tvrtke pre-
mjestite iz inozemstva u eurozonu, tada je lakše iskoristiti blagodati fonda za spašavanje", smatra Wilhelm Hankel, njemački ekonomist. Međutim, preseljenje u Luksemburg otkrilo je jedan zabrinjavajući podatak. Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazali su da je u tromjesečju u kojem se EFG preselio izloženost Švicarske grčkim državnim obveznicama smanjena sa 64 na samo 3,6 milijardi dolara. Drugim riječima, čitava Latsisova grupacija možda drži oko 60 milijardi dolara grčkih obveznica i u tom je slučaju njegova korist od paketa spasa daleko veća. Dobar potez Spire Latsisa, nema što! Luksemburški premijer Juncker čestitao je grčkom ministru financija Georgiosu Papakonstantinouu. Na koncu, grčkom je narodu ostala kriza, a bankari su se lukavo izvukli. Alen Legović, Bruxelles
na strukturne reforme”, kazao je. “Bez reformi Europa bi mogla stagnirati, s prosječnim godišnjim rastom proizvodnje od najviše 1,5% i stopom nezaposlenosti od 7-8% do kraja desetljeća.” Po procjenama EK, pak, mjere koje potiču rast mogle bi dovesti do stopa rasta BDP-a viših od 2%, što bi rezultiralo stvaranjem više od 10 milijuna radnih mjesta i spuštanjem nezaposlenosti na oko tri posto. H
milijarde danskih kruna iznos je za koji danska vlada planira u sljedeće tri godine smanjiti državnu potrošnju kako bi svela deficit ispod gornje dopuštene granice u EU OLLI REHN, europski povjerenik za gospodarska pitanja snimio saša ćetković
PAMETNE EUROPSKE AUTOCESTE
Senzorima i kamerama protiv neispravnih kamiona Vozači teretnih vozila u zemljama članicama Europske unije morat će obratiti mnogo veću pozornost na ispravnost svojih kamiona i tegljača jer policija na europskim autocestama počinje testirati senzore i infracrvene kamere kojima će se snimati svi eventualni nedostaci kamiona i automatski naplaćivati kazne. Riječ je o projektu nazvanom ASSET-Road (kratica za napredni sustav potpore sigurnosti vozaču u cestovnom prijevozu), koji stoji 8,2 milijuna eura, od čega EU financira 6,1 milijun eura, a ostatak 19 partnerskih tvrtki. Sustav ima zadatak ispitati je li moguće obuhvatiti kršenja odredbi o teškim kamionima i tegljačima te automatski izdati novčanu kaznu, kao što se to čini u slučaju prekoračenja dopuštene brzine.
ti kontrolne senzore. U sklopu projekta ASSET-Road senzori na autocesti A8 kod Bad Aiblinga u djeliću sekunde obuhvaćaju podatke o teretnom vozilu - brzinu, težinu i profil guma ili putem infracrvene kamare čak i snagu, odnosno istrošenost kočnih obloga. U fazi testiranja informacije će biti dostavljene policijskom vozilu koje se nalazi na obližnjem parkiralištu. Teretna vozila s nedostacima policija će isključiti iz prometa, a vozačima, odnosno špedicijama uručiti nalog za plaćanje novčane kazne. Pokaže li se projekt na testiranju uspješnim, vozači i transportne tvrtke ubuduće će dobivati novčanu
kaznu na adresu kompanije zbog prekoračenja brzine, tereta ili kršenja sigurnosnih odredbi.
Prometne nesreće
Projekt je pokrenut nakon što su prometni stručnjaci upozorili da su kolone teretnih vozila te sve gušći promet na autocestama članica Europske unije, posebice u Njemačkoj, odgovorni za sve veći broj teških prometnih nesreća s mnogo žrtava. Otežavajuća je okolnost sve veća konkurencija među špedicijama i prijevoznicima pa je na europskim prometnicama sve više preopterećenih i neispravnih teretnih vozila. Alen Legović, Bruxelles
Test u Njemačkoj
Od prošloga tjedna policija je počela lov na neispravne kamione na dionici njemačke autoceste A8 u blizini Bad Aiblinga u smjeru Münchena. Nijemci su izabrali upravo tu dionicu jer njome vozi mnogo kamiona i tegljača koji dolaze s juga iz Italije ili s jugoistoka iz Austrije. Osim toga, taj je dio autoceste upravo saniran i moderniziran pa je bilo jednostavno ugradi-
TEGLJAČI će prolaziti pokraj kamera koje će im mjeriti brzinu, težinu i profil guma te istrošenost kočnih obloga arhiva b.hr
> mediji > marketing > prodaja
20-21
business.hr Srijeda 26/5/2010
mediji/ marketing/ prodaja
Pivari od SP-a očeku veću prodaju NOGOMET I MARKETING Za razliku od prethodnih godina, kada je prodaja piva u lipnju zbog nogometnih natjecanja rasla gotovo 20 posto, pivari bi ovaj put bili zadovoljni i s upola manjim povećanjem prodaje. I bez naše nogometne vrste na SP-u, pivovare najavljuju pojačanu marketinšku kampanju, osobito na TV-u
V
elika sportska natjecanja zlatnim su slovima ucrtana u kalendar svakog proizvođača piva. Iako na predstojećem Svjetskom prvenstvu u nogometu u Južnoafričkoj Republici neće nastupati reprezentacija Hrvatske, pivari opet očekuju rast prodaje.
"Prema dosadašnjim rezultatima, na dan utakmice hrvatske reprezentacije proda se 10 tisuća hektolitara piva više u odnosu na obične lipanjske dane. Svjesni smo da natjecanje bez naše momčadi ne može polučiti takve rezultate, no mi bismo bili zadovoljni s porastom od dvije do tri tisuće hektolitara po danu", ističe Pero Ivanković, predsjednik Grupacije pivara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Pritom dodaje da ti prodajni rezultati, uz mar-
››
ketinške aktivnosti samih pivara, u velikoj mjeri ovise i o angažmanu samih ugostitelja te medijskoj pratnji. "Bitno je hoće li ugostitelji organizirati masovna gledanja utakmica te hoće li se zahvaljujući medijima podignuti zanimanje javnosti za natjecanje. Ne sumnjamo da će završnica natjecanja biti iznimno popraćena, ali nama bi puno značilo da i neke utakmice ranije faze ljudi prepoznaju kao atraktivne", kaže Ivanković. Za razliku od prethodnih go-
dina, kada je prodaja piva u lipnju zbog nogometnih natjecanja rasla za 40 tisuća hektolitara (gotovo 20 posto), pivari bi ovaj put bili sretni i s povećanjem od 20 tisuća hektolitara. Svjesni su da će, uz objektivne okolnosti, na rast prodaje utjecati i one subjektivne, pa su već počeli snažne marketinške kampanje.
'Uvijek vjerni'
"Ožujsko pivo sponzor je naše nogometne reprezentacije od 1998. i za cijelog
tog razdoblja radili smo nogometne kampanje za sva veća nogometna događanja. Tako će biti i ove godine iako se Hrvatska nije kvalificirala na prvenstvo. Naša ovogodišnja nogometna kampanja, koja je trenutačno u medijima, govori o tome kako bez obzira na padove
Na dan utakmice hrvatske reprezentacije proda se 10 tisuća hektolitara piva više u odnosu na obične lipanjske dane. Bez naše momčadi, bismo bili zadovoljni s porastom od dvije do tri tisuće hektolitara po danu Pero Ivanković, predsjednik Grupacije pivara HGK
foto midæor/cropix
INTERAKTIVNI MEDIJI
Nagrađen dizajn Foton Manipulatora Zagrebački multdisciplinarni studio za dizajn Foton Manipulator (FM) na nedavno je završenom međunarodnom festivalu kreativnih i vizualnih komunikacija Magdalena u Mariboru osvojio Srebrni grudnjak u kategoriji web stranica za web Internacionalnoga festivala eksperimentalnog filma i
videa (25 FPS). Na Magdaleni je bilo prijavljeno 547 radova iz 11 zemalja, a Borisu Barni i Dinku Klobučaru, osnivačima FM-a, to je peta nagrada zaredom osvojena na Magdaleni za interaktivne medije. Dizajnirajući novu internetsku stranicu za petu obljetnicu 25 FPS-a posegnuli su za atmosferom žanra eksperimantalnog filma koristeći velike fotografije iz filmova u funkciji pozadinskih elemenata na stranici. Različitost tog dizajna nagradio je Magdalenin žiri u sastavu Mel Woods (Velika Britanija, predsjednica žirija),
Damjan Stanković (Srbija), Fehim Hadžimuhamedović (BiH), Silvana Catazine (Španjolska) i Cille Veerasawmy (Danska). Barna i Klobučar su do prije nekoliko godina radili u velikim agencijama, a lani su se otisnuli u poduzetničke vode i pokrenuli Foton Manipulator. Obojica su diplomirali informatički dizajn na zagrebačkom Tehničkom veleučilištu, a njihovo se znanje prostire od grafičkog dizajna, animacije i videa, do dizajna informacijskih struktura, atraktivnih korisničkih sučelja i programiranja.
WEB STRANICA Internacionalnoga festivala eksperimentalnog filma i videa (25 FPS), rad Borisa Barne i Dinka Klobučara arhiva business.hr
objave uju 10 posto Medijske po cijenama koje PROJEKT KURIR.HR
odreuju kupci Novi mrežni servis, projekt tvrtke Grejp, nudi usluge distribucije i pisanja objava za medije po cijenama koje određuje posjetitelj, a poslužit će, ističu, kao tržišni eksperiment koji će pokazati može li se u nas isplatiti uvođenje inovativnosti u klasične usluge
reklamni aduti Nova kampanja Karlovačkoga piva rad je Brukete&Žinića, a Žuja je 'ostala vjerna' i kreativcima iz Studia Nexus arhiva business.hr
koji se događaju u sportu i dalje stojimo uz našu reprezentaciju, sve pod nogometnim Žuja zakonom 'Uvijek vjerni'", ističe Anita Boltužić, direktorica marketinga Zagrebačke pivovare. Reklamu za Ožujsko osmislila je kreativna agencija Studio Nexus na čelu s kreativnim direktorom Albinom Uršićem. Marketinška su ulaganja Ožujskog, ističe, u vrijeme nogometnih događanja uvijek pojačana u odnosu na standardnu razinu ulaganja u medije, pa će tako biti i ove godine. "U lipnju će Ožujsko biti prisutno pojačanim intenzitetom,
posebice na TV-u, jer je gledanost nogometnih prvenstava naše ciljne skupine uvijek značajno, a povećat ćemo i intenzitet aktivacija na mjestu prodaje", otkriva Boltužić.
Lanjski budžet
I Karlovačka pivovara priprema pojačanu marketinšku aktivnost u vrijeme SP-a. Zvijezda novih reklama, koje odnedavno radi agencija Bruketa&Žinić, mladić je Karlo, čija je priča počela velikim izazovom 'tri mjeseca bez Karlovačkog'. "Ono po čemu se komunikacija za Karlovačko ističe jest reality pristup jer nove
reklame izgledaju kao da glumci sami sebe snimaju. Ostali komunikacijski alati prate isti pristup i Karlova svakodnevica pretvara se u priču dok su ulice, kafići i on-line zajednica u stvarnom životu ispunjeni porukama potpore Karlu u ostvarenju njegova cilja", navode iz Karlovačke pivovare, napominjući da su njihovi marketinški budžeti na razini prošlogodišnjih. Iz Carlsberga Croatije poručuju pak samo da će "intenzivirati svoje planirane aktivnosti u prodajnim kanalima". Hrvoje Reljanović
hrvoje.reljanovic@business.hr
Tvrtka Grejp na internetskoj adresi http://www.kurir.hr predstavila je mrežni servis Kurir koji pruža usluge distribucije i pisanja objava za medije po cijenama koje određuje posjetitelj. Ideja je, ističu, smišljena s obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju i činjenicu da je cijena jedan od glavnih pokretača pri donošenju odluke o kupnji usluga i proizvoda. Kurir će tako pokušati nametnuti nova pravila igre u segmentu specijaliziranih usluga vezanih uz odnose s javnošću. Servis je namijenjen pravnim osobama koje povremeno šalju priopćenja za javnost te im nije potreban stalan angažman agencije za odnose s javnošću, ustanovama koje imaju savjetnika za odnose s javnošću, ali su im potrebne usluge distribucije me-
dijskih objava te agencijama za odnose s javnošću koje žele taj dio prepustiti specijaliziranom vanjskom partneru.
Pristupačnije usluge
Stare usluge distribucije objava za medije trebale bi postati pristupačnije, ali i uzbudljivije za kupca. Uobičajeno se cijene proizvoda ili usluga formiraju pomoću metode ponude i potražnje, metode izračuna troškova na koju tvrtka stavlja određenu dobit ili pomoću metode izravnanja cijena s najvećim ponuđačima. Usluge na Kuriru zaobilaze ta rješenja i nude inovativan primjer u borbi za nove kupce. Kreativnost se navodi kao jedan od glavnih razloga za uspjeh na zasićenim zapadnoeuropskim tržištima, a Kurir će poslužiti kao mali tržišni eksperiment koji će pokazati može li se u Hrvatskoj isplatiti uvođenje inovativnosti u klasične usluge.
Test razdoblje
Dva mjeseca nakon pokretanja projekta bit će objavljene reakcije korisnika, zadovoljstvo uslugama te najčešće predlagane cijene. Voditelj projekta je Toni Petrović. B. hr.
ISTRAŽIVANJE
> mediji > marketing > prodaja
22-23
business.hr Srijeda 26/5/2010
BestBuy: Nescafé najbolja kupnja Hrvatski građani, kada je riječ o instant kavama, naboljom kupnjom - onom koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete - smatraju Nescafé, pokazalo je istraživanje Best Buy Award koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK. Nakon Nescaféa (21,8%) slijede Franck (14,9%) i Jacobs (5,5%). U kategoriji "Instant kava s okusima" na prvoj
je poziciji također Nescafé (15%), zatim Franck (11,1%), Jacobs (5,4%) i Gloria (4,4%) Nescafé svoju povijest vuče iz činjenice da je 1930. godine brazilska vlada od Netsléa zatražila pomoć kako bi se našlo rješenje za pohranjivanje velikih viškova kave kojima je raspolagala ta zemlja. Prvi Nescafé, u obliku kave u prahu Nestlé je predstavio u Švicarskoj 1938. godine. Danas Nestlé posluje u više od 80 zemalja i zapošljava više od 280.000 ljudi.
ADS OF THE WORLd
Bronca Imagu Plakat za Volonterski centar Zagreb reklamne agencije Imago nagrađen je u mjesečnom izboru Ads of the Worlda kojim se biraju najbolji oglasi iz cijeloga svijeta. Plakat koji prolaznika pretvara u volontera osvojio je broncu u kategoriji outdoor za travanj. Riječ je o plakatima koje, kad ih odmota, prolaznik može odmah zalijepiti i tako odraditi svoju prvu volontersku akciju.
damir CIGLAR, direktor Imaga Snimio hrvoje knez
Tijesna utrka u glav marketinškoj 'niši' TV GLEDANOST U ciljnoj skupini od 18 do 49 godina u prvih 19 tjedana 2010. godine prvi je Dnevnik Nove TV (gledanost 32,8%), slijedi HTV-ov Dnevnik (29,9%) te Vijesti RTL-a (27,9 %)
I
ako sve tri televizijske kuće u Hrvatskoj vole reći za sebe kako su upravo one najgledanije, činjenica je da gledanost mjere na različitim ciljanim skupinama i da rezultati gledanosti stalno variraju te je vrlo teško odrediti koja je zapravo najgledanija. RTL i Nova TV kao komercijalne televizije koje se financiraju iz reklama
primarno prate skupinu od 18 do 49 godina, koja je marketinški najzanimljivija jer je najviše platno sposobna, dok Hrvatska radiotelevizija (HRT) kao javna televizija koja se financira više iz pretplate a manje od reklama gleda ukupnu populaciju, dakle gledatelje u dobi od 4 godine pa nadalje.
HRT-ov 'opći monopol'
Njihovi informativni pro-
grami također variraju, pa tako nekada neupitno najgledaniji Dnevnik HRT-a sada vodi stalnu bitku za gledatelje s Dnevnikom Nove TV i Vijestima RTLa s oscilirajućim rezultatima. Business.hr posjeduje rezultate gledanosti u kategoriji ukupne populacije informativnih emisija triju televizija u tjednu između 14. i 20 svibnja, u kojemu je od pet dana HRT-ov Dnev-
nik bio gledaniji od konkurencije, a u ostalim danima to su bili RTL-ove i informativne emisije Nove TV. Uvidom pak u dulje razdoblje može se zaključiti kako je Dnevnik Nove TV gledaniji od istih programa HRT-a i RTL-a, ali kada se gleda ciljana skupina od 18 do 49 godina. Na istoj dobnoj skupini od početka godine do danas tri su televizije bile prilično izjednačene. Tako su, primjerice, u prvih 19 tjedana ove godine Vijesti RTL-a imale gledanost 27,9 posto, Dnevnik HRT-a 29,9 posto a Dnevnik Nove TV 32,8, što pokazuje kako je Nova u tom periodu imala najgledaniju središnju informativnu emisiju, ali u ciljanoj skupini od 18 do 49 godina. Business.hr kontaktirao je vodeće ljude triju televizija koji su se osvrnuli na rezultate gledanosti i komentirali situaciju na
televizijskome tržištu. "Mi smo još uvijek najgledanija televizija u Hrvatskoj. Istina, zabrinjavajući je trend pada, ali proizvodimo sadržaje trajne vrijednosti kojima se HRT mora vratiti, poput kvalitetnih serija kao što su Smogovci, Prosjaci i sinovi, Malo misto i ostala ozbiljna djela koja uvijek možete reprizirati", rekao je v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac. Nekadašnja pretplata koju je prikupljala tadašnja Televizija Zagreb, napomenuo je, iznosila je 30 dnevnih novina, dok je danas taj iznos tri puta manji.
Zadovoljan i RTL
Predsjednik Uprave RTL televizije Johannes Züll ističe kako su za njih najrelevantniji rezultati gledanosti na ciljanoj skupini od 18 do 49 godina: "Zadovoljni smo rezultatima gledanosti našeg Informativnog programa
FORUM
Od konzervativnosti do inovacije u marketingu Marketinškoj se struci najčešće zamjeraju neučinkovitost, nemjerljivost i nemogućnost postizanja kratkoročnih rezultata. O tome kako promijeniti takvu percepciju bit će riječi na marketinškome forumu 'Sex u marketingu', koji se 1. lipnja održava u Zagrebu. "Cilj nam je repozicionirati marketing kao centralnu funkciju tvrtke.
vnoj u toj ciljnoj skupini. Oni su za nas relevantni rezultati. Vijesti RTL Televizije uvijek su prikazivale informacije na drukčiji način pokazujući mišljenje građana, onih koji imaju prave probleme". Osvrćući se pak na tržište oglašavanja, Züll je rekao kako ono pokazuje znakove oporavka, no ocijenio je kako je još dug put do razine oglašavanja koju su imali 2005. godine.
Rast Nove TV
Komentirajući podatke o gledanosti, predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić poručuje da je razdoblje od tjedan dana prekratko da bi se moglo govoriti o trendu, ali kako su zadovoljni rezultatima gledanosti. "Dnevnik Nove TV u usporedbi s konkurencijom i u prvom je kvartalu 2010. ostvario najbolji rezultat u ciljnoj skupini od 18 do 54 godine ostvarivši 34,5 posto udjela u gledanosti, što još bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje prošle godine", kazao je Mavrić. Igor Medić
igor.medic@business.hr
otkriva organizator foruma jedno od područja o kojem će na forumu biti riječ. Konzervativnost te nedostatak duha i smjelosti za inovaciju, smatra Lujević, otežavaju rad marketinških odjela. "Oni su danas najčešće birokratski centri koji gasi požare umjesto da imaju ulogu središnjega strateškoga generatora razvoja tvrtke. Umjesto da marketinški odjel vodi tvrtku, njemu se nameću rješenja koja odgovaraju onima koji donose odluke o budžetu, a ti ljudi najčešće nisu educirani marke-
Nema poslovnih strategija i taktika bez marketinškog načina razmišljanja", najavljuje organizator foruma Orhan Lujinović. Jedno od glavnih pitanja marketinga danas jest mjerenje učinkovitosti kampanja. "U praksi je problem dokazati da je određena marketinška aktivnost pridonijela povećanju prodaje, pogotovo ako je nije riječ o klasičnoj promociji ili nagradnoj igri. Primjerice, korporativna stranica, brošura, sponzorstvo, klasično oglašavanje čija je svrha povećanje ili zadržavanje imidža brenda…",
tinški stručnjaci. Zbog toga se marketing u Hrvatskoj ne radi na načelima inovativnosti nego konzervativnosti. Ponavljanje standardnih klišeja, nekreativni marketinški materijali koji ne pobuđuju interes i želju za posjedovanjem nekog proizvoda standard su, a ne iznimka", ističe Lujinović, zaslužan, uz ostalo, za lansiranje Jane, Biste, Poweradea i Burna. Na konferenciji će sudjelovati, među ostalim marketinškim stručnjacima, Koraljka Koncul iz Atlantic grupe i Sanja Čengić-Kulenović s Nove TV.
Orhan Lujinović, organizator marketinškoga foruma 'Sex u marketingu'�
arhiva business.hr
ISTRAŽIVNJE
Informatičari (naj)bolji prodavači Josip Popovac, v.d. glavnog ravnatelja HRTa: Zabrinjava trend pada gledanosti, ali proizvodimo sadržaje trajne vrijednosti kojima se HRT mora vratiti
Snimio saša ćetković
Johannes Züll, predsjednik Uprave RTL televizije: I uz znakove oporavka dug je put do razine oglašavanja koju smo imali 2005. arhiva b.hr
Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV: Naš Dnevnik u prvom je kvartalu 2010. ostvario najbolji rezultat u ciljnoj skupini od 18 do 54 godine Snimio h. dominić
Agencija za mystery shoping Heraklea provela je nedavno istraživanje kvalitete usluge u devet tvrtki, predstavnika različitih djelatnosti, u Zagrebu i Splitu, koje je pokazalo vrlo dobre rezultate informatičara. Najviši standardi kvalitete usluge i odnosa prema klijentu zapaženi su, očekivano, OGLAS
u odabranoj osiguravajućoj kući sa 92,31%, nakon koje slijede mobilni operater sa 90,77% i maloprodaja računala sa 79,35%. Posljednji u nizu je lanac supermarketa sa 55,88%. Gledajući samo maloprodaju, najveći porast i napredak u kvaliteti usluge zabilježio je predstavnik ma-
loprodaje računala, konkretno HGspot, dok su rezultati za osiguravatelja i mobilnog operatera bili očekivani s obzirom na veliku konkurenciju i njihovo ulaganje u obrazovanje zaposlenika. Usluga u Splitu, pokazuju rezultati istraživanja, nešto je lošija nego u Zagrebu (2,37%). B.hr
FACEOKRACIJA
> mediji > marketing > prodaja
24-25
business.hr Srijeda 26/5/2010
Većina tvrtki na Facebooku bez strategije Nakon prvotnog imidža još jedne "internetske navlakuše", tvrtke su počele prepoznavati važnost korištenja Facebooka u poslovanju. Tako je u Hrvatskoj prvi put organizirana specijalizirana radionica za korištenje Facebooka Faceokracija. Da postoji potreba za takvom vrstom radionica, dokazuje
činjenica da su prve dvije radionice rasprodane, a treći termin zakazan je za ovaj petak. Facebook je dobar komunikacijski i PR kanal čije su prednosti što je relativno jeftin u odnosu na druge kanale, ponajprije print i TV. Prednost mu je i to što, po istraživanjima Socailnomicsa, prosječan korisnik na svojem i tuđim profilima dnevno provede sat vremena. Toliko vremena neće provesti na Googleu ili drugim specijaliziranim web portalima... "Većina tvrtki na Facebook dolazi bez prave strategije: ne
znaju što žele dobiti, nemaju jasno definirane ciljeve i često se razočaraju. Dodatni je problem što često ne znaju tko je zadužen za komunikaciju putem Facebooka pa to rade svi po malo", kaže Ivan Brezak Brkan, jedan od predavača na Faceokraciji i direktor tvrtke Acumen Connect. "Postoje i određene zakonitosti komunikacije s korisnicima na Facebooku koje tvrtke moraju naučiti", napominje Brkan i kao najčešće pogreške ističe pretjeranu formalnost i loše rješavanje kriznih situacija. I. U. G.
Ivan Brezak Brkan, jedan od predavača na Faceokraciji i direktor tvrtke Acumen Connect arhiva business.hr
Na novo bojno polje dovodi (i) statistika DRUŠTVENE MREŽE Pokazatelj je li neka tvrtka uspješno plasirala svoj brend na Facebooku ili Twitteru u ovoj bi fazi na društvene mreže mogao privući i domaće tvrtke. Na tragu stranih servisa koji prate popularnost na društvenim mrežama, nedavno je lansirana Socijala.net. To je prvi pokušaj javnog i neovisnog praćenja fan stranica na Facebooku, kako za Hrvatsku, tako i za regiju, od zabavnih do korporativnih
M
Nataša Martinić, voditeljica korporativnih komunikacija grupacije Oglasnik: Detaljne statistike o kretanju populacije koja koristi socijalne mreže zanimljive su svakome tko želi svoj proizvod usmjeriti na precizno ciljanu publiku i istodobno dobiti jasnu povratnu informaciju arhiva business.hr
ashable, najveći svjetski web servis posvećen isključivo trendovima na društvenim mrežama, objavio je svoju listu najutjecajnijih osoba na Twitteru, internetskome servisu koji korisnicima omogućuje da se druže i komentiraju u kratkim porukama - "statusima". Tvitter se u svijetu na ljestvicama popularnosti neprestano izmjenjuje s Facebookom. Koriste ga poznate osobe - Ashton Kutcher jedan je od poznatijih twitteraša - jednako kao i "obični" korisnici, a tvrtke u SAD-u i zapadnoj Europi već neko vrijeme odlučuju biti prisutne na obje velike
društvene mreže, vodeći se maksimom da moraju biti prisutne tamo gdje su korisnici. Mashableova lista najutjecajnijih zapravo je golema Twitter galaksija u čijem su središtu prvi twitteraši Evan Williams, Jack Dorsey i Biz Stone, a među sjajnim zvijezdama s velikim brojem "sljedbenika" su i američki predsjednik Barack Obama, koji je kampanju i vodio na Twitteru, BBC, Wall Street Journal, pomalo zaboravljeni MC Hammer, šef Mashablea Pete Cashmore te brojni drugi. To su ljudi, smatra Mashable, koji svojim mišljenjem oblikuju internetsku zajednicu, a već je neko vrijeme jasno da se trendovi s interneta preli-
jevaju u "stvaran" svijet te utječu na politiku, poslovanje i zabavu podjednako.
Oblik promocije
U Hrvatskoj smo tek nedavno dočekali prve tvrtke koje se bave društvenim mrežama i forumima. "Prisutnost na Facebooku posljednjih je mjeseci doživjela velik bum", kaže Daniel Ackermann, direktor tvrtke Interaktivni studio, koja je među prvima počela raditi upravo na sustavnom predstavljanju tvrtki na internetu. "U Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi koristi Facebook. Za nas je to golem broj. Twitter koristi tek oko 5000 korisnika, pa smo primarno orijentirani na Facebook", objašnjava
Ackermann. Među tih 1,2 milijuna sve je veći broj tvrtki koje tu društvenu mrežu koriste kao oblik promocije. A na tragu Mashablea i brojnih stranih servisa koji prate popularnost na društvenim mrežama, nedavno je lansirana Socijala.net. Iako zasad prolaze "ispod radara", pa na samoj stranici
TISAK I DIGITALIJA
I prodaja pretplate preko 'fejsa' Tisak je počeo ubrzano hvatati korak s digitalijom: časopisi su napravili korak dalje nakon aktiviranja fanova i promocije brendova. Prvi se pokrenuo Time Inc., čija je tvrtka kći Synapse napravila lažni prošireni članak koji se prikazuje unutar Facebookova newsfeeda koristeći časopis InStyle kao
primjer. Priču razvija Alvenda, tvrtka koja gradi aplikacije za e-trgovinu, a uvodi se sustav koji korisnicima omogućuje kupnju pretplata na tiskane časopise bez napuštanja Facebookova newsfeeda. Sustav bi, najavljeno je, trebao zaživjeti u srpnju ili kolovozu, a omogućit će korisnicima Facebooka da prošire djeliće magazinskog sadržaja u čitave članke zajedno s oglašavanjem, a bez napuštanja samog newsfeeda ili Facebooka. Ako s Facebook prijateljima podijelite link na članak, njihovi
će se newsfeedovi proširiti i omogućiti im da pregledaju čitav članak s mogućnošću pretplate. Sve se zbiva na Facebooku i korisnicima je čitav sadržaj dostupan s dva klika. "Korisnici ne žele napuštati svoj dio interneta", kaže Alix Hart, voditelj mrežnog marketinga tvrtke Synapse. "Facebook je mjesto gdje će se sljedeće godine, vjerujemo, dogoditi mnogo mogućnosti da se magazinske ponude predstave čitateljima na relevantniji način, a oni će početi dijeliti magazinski sadržaj na mnogo dublji na-
čin nego dosad." Časopisi sve bolje prodaju pretplate na tisak putem interneta, a iskušali su i neke uspješne taktike, na mreži i izvan nje. Tvrtka Next Issue Media gradi digitalni kiosk putem kojeg će se prodavati pretplate zajedno s izdanjima krojenim za tablet računala i ečitatelje. Ali neke se taktike još iskušavaju: tako Timeov servis Maghound koji pretplatnicima omogućuje da usred streaminga zamijene jedan sadržaj drugim još nije sakupio značajniji broj pretplatnika u godinu i pol dana postojanja. I. U. G.
brojka
450
milijuna korisnika lani je imao Facebook, društvena mreža koja svakog dana dodaje milijun novih korisnika
marketinga tvrtke INTERAKTIVNI STUDIO
Prate i posjećenost business stranica Iako se tvrtka Interaktivni studio bavi posve drugom djelatnošću, imaju i neke statistike posjećenosti business stranica na Facebooku. "Moramo pratiti i svoj rad i konkurenciju", kaže Daniel Ackermann. Prema njihovoj statistici, najposjećenija stranica na Facebooku je Jutarnji.hr, koja je nedavno dosegnula 100.000 fanova. "Jutarnji je tek nekoliko mjeseci na
stranica koje na Facebooku otvaraju tvrtke.
'Konkretnija' publika
nema najavljenog bloga niti dodatnog sadržaja u vidu analiza prikupljenih podataka, Socijala. net predstavlja prvi pokušaj javnog i - koliko je to moguće - neovisnog praćenja fan
stranica na Facebooku, kako za Hrvatsku, tako i za regiju. Ukupno su automatizirani web-spideri obradili 1,7 milijuna stranica, od čega 34,6 tisuća u Hrvatskoj. Obrađuju sve vrste stranica, od onih stvorenih samo za zabavu, poput stranice "Nismo neozbiljni! Samo uživamo u najboljim godinama", do
"Tvrtke koje ulažu sredstva u marketing odavno su shvatile da su, uz 'klasične medije', socijalne mreže važan tržišni segment koji okuplja 'konkretniju' publiku do koje je lako doći i koju se može motivirati na kupnju proizvoda ili usluge. Facebook i Twitter klasični su kanali koji se koriste, vrlo su jeftini (u većini slučajeva i besplatni) u odnosu na ostale medije i mogu donijeti višestruku korist, no pristup do korisnika drugačiji je nego u slučaju drugih medija. Detaljne statistike o kretanju populacije koja koristi socijalne mreže, njihove navike, želje, potrebe zanimljivi su svakome koji želi svoj proizvod usmjeriti na vrlo precizno ciljanu publiku i istovremeno dobiti i jasnu povratnu informaci-
webu pa je njegov velik rast i logičan", pojašnjava Ackermann. Druga najposjećenija stranica je OK!, službena stranica časopisa OK. Slijede prema popularnosti Znanost.com, Croatia, Ivo Josipović, Skittles, Sportske novosti, Milan Bandić, Net.hr te Nik Titanik. Interaktivni studio kao agencija zaslužna je za čak 54,8 posto posjetitelja hrvatskih stranica na Facebooku.
ju. Svaka statistika i analiza koje pokazuju trendove u kojem se kreće Facebook populacija svakako su korisni, samo smatram kako na hrvatskom tržištu još nije iskorišten njihov potencijal", kaže Nataša Martinić, voditeljica korporativnih komunikacija grupacije Oglasnik.
Koeficijent uspješnosti
"S obzirom na to da su društvene mreže novo bojno polje marketinga, PR-a i prodaje, a naše tvrtke se tek sad oboružavaju, statistike s društvenih mreža izuzetno su bitne. One su, trenutačno, gotovo jedini pokazatelj je li neka tvrtka uspješno ili neuspješno plasirala svoj brend na Facebooku ili Twitteru. Statistike nam pomažu da vidimo kako brend 'diše' te može li tvrtka računati na ikakvu dobit od prisutnosti i akcija na Facebooku", kaže Nebojša Grbačić, urednik
web-izdanja magazina Globus. Statistike nam, kaže Grbačić, trebaju, posebno jer bi takve neovisne statistike olakšale prijelaz na Facebook tvrtkama koje se ondje još ne nalaze. A statistika bi trebala pratiti broj fanova/sljedbenika, količinu interakcije (komentara, Retweetova) i brzinu rasta fanova/followera. "S tim podacima mogao bi se izračunati koeficijent uspješnosti neke tvrtke na društvenoj mreži i lakše bi se pratili trendovi opadanja ili porasta komunikacije na FB-u i Twitteru", kaže Grbačić. A problem Socijale.net upravo je slaba preglednost tvrtki i zabavnih Facebook sadržaja, pa bi netko tko bi želio vidjeti kako je prošla konkurentska kampanja na toj društvenoj mreži vjerojatno imao mnogo problema snaći se u moru stranica.
Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr
investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 26/5/2010
STIŽE I DIVIDENDA
Euroherc dolazi na uređeno tržište Uprava društva Euroherc osiguranja uputila je glavnoj skupštini prijedlog odluke o uvrštenju dionica Euroherca na uređeno tržište Zagrebačke burze radi trgovanja. Dionice će biti uvrštene na redovno tržište na temelju prospekta koji je odobrila Hanfa i potpisanog ugovora sa ZSE-om o uvrštenju vrijednosnih papira na Redo-
umanjena i bilanca
vito tržište. Uprava je glavnoj skupštini, koja bi se trebala održati 28. lipnja, također predložila da donese odluku o raspodjeli dobiti. Prema prijedlogu, od ukupne prošlogodišnje dobiti od 59,6 milijuna kuna, 38 milijuna trebalo bi pripasti dioničarima kao dividenda, a ostatak bi išao u zadržanu dobit. Tako bi dioničari trebali dobiti 124,59 kuna po dionici. Isplata će se izvršiti u roku 30 dana od dana donošenja odluke, odnosno u rokovima utvrđenim zakonom. A. Pa.
ISPRAVAK
TRŽIŠTE NOVCA
Dobit pala Digitel med. servisima
Kamata i dalje niska
Nenamjernom pogreškom u jučerašnjem su broju financijski rezultati tvrtke Digitel medijski servisi pod naslovom "Dobit Digitela pala 62 posto" pripisani marketinškoj agenciji Digitel. Digitel medijski servisi jedna je od dvanaest tvrtki u sklopu poslovnog sustava Digitel komunikacije. Ispričavamo se čitateljima i Digitelu na pogrešci. B.hr
Na Tržištu novca u utorak se trgovalo samo prekonoćnim kreditima, i to u iznosu 34,8 milijuna kuna uz kamatu 0,59 posto. "U ponudi je ostalo neplasiranih viškova zbog već iskorištenih limita sudionika i zbog vrlo niske kamate po kojoj kreditori nisu bili spremni plasirati kratkoročne viškove", stoji u izvješću. Trgovina devizama iznosila je 300.000 eura. B. S.
Europsk fondove 927,2
Dobit Siemensa pala gotovo 66 posto brojke
milijuna kuna iznosili su ukupni prihodi Siemensa u 2009. godini
14,79 Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa, tvrtke koja je preživjela tešku 2009. godinu Snimio hrvoje dominić
Ukupni prihodi zagrebačke podružnice njemačke kompanije padali su tijekom prošle godine sporije nego što je bio slučaj s ukupnom dobiti, koja je iznosila 43,99 milijuna kuna. Zagrebački Siemens objavio je rezultate poslovanja u 2009. godini, prema kojima je neto dobit kompanije u prošloj, kriznoj godini pala za gotovo dvije trećine, odnosno 65,77 posto, na 43,99 milijuna kuna, dok je u 2008. godini iznosila 128,5 milijuna kuna. No, prihodi od prodaje, kao ni ukupni prihodi tvrtke, nisu padali jednakom dinamikom kao dobit, pa su tako ukupni prihodi tvrtke u 2009. godini iznosili 927,21 milijun kuna, što je u
odnosu na 2008. pad 26,44 posto. Poslovni su prihodi zabilježili pad 19 posto, na 918 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje pali 20,43 posto, na 888 milijuna kuna. Prihodi od tečajnih razlika i kamata porasli su 39,10 posto, na 8,77 milijuna kuna.
Rast zaliha
O padu poslovnih aktivnosti tvrtke dosta govori i činjenica da su zabilježili pad ukupnih rashoda od dvadeset posto, na 872,7 milijuna kuna. Dok su zalihe nedovršene proizvodnje porasle 24,66 posto, za trećinu su pali materijalni troškovi, na 319 milijuna kuna, amortizacija je manja gotovo 39,5 posto i iznosi 10,72 milijuna kuna, a troškovi osoblja
posto iznosi pad bilance Siemensa u 2009.
pali su 3,49 posto, na 226,7 milijuna kuna. Vrijednosna usklađivanja porasla su čak 131 posto, na 6,16 milijuna kuna, dok su rezervacije udvostručene na 6,94 milijuna kuna. Osim računa dobiti i gubitka, udarac je pretrpjela i bilanca tvrtke, koja je umanjena 14,79 posto, na 490,52 milijuna kuna. Vrijednost dugotrajne imovine smanjena je 19,45 posto, na 65,7 milijuna kuna, dok je kratkotrajna imovina zabilježila korekciju 13,97 posto, na 423,5 milijuna kuna. U pasivi, kapital i rezerve zabilježili su pad velikih 40,63 posto, na 168,23 milijuna kuna, dok su ukupna rezerviranja dosegnula 34,29 milijuna kuna. Josip Jagić
PRISTOJBE Novac za nove nacionalne fondove, čiji je cilj spriječiti buduće financijske slomove, osiguravat će se naplatom pristojbi od banaka, a Komisija će poduzeti sve potrebne korake kako bi spriječila banke da novi trošak prebace na klijente Europska unija postavila je sebi zadatak spriječiti buduće financijske lo-
Business tv Kapital Network, Srijeda 26. 5.
20:00 20:15 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15
VIJESTI OKRUGLI STOL VIJESTI BUSINESS NEDJELJA VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI
move. Tako je objavljeno da će EU od svake od zemalja članica tražiti da se bankama uvede plaćanje doprinosa koji bi se potom uplaćivali u nacionalne fondove za spas banaka, čime bi se financijski sustav osigurao od budućih slomova, doznaje Financial Times. Očekuje se da bi vrijednost fondova, jednom kada se počne provoditi taj zakonski prijedlog, mogla dosegnuti nekoliko desetaka milijardi eura, a smišljeni su za izbjegavanje destabiliziranja bankarskog sustava iz inozemstva, poput utjecaja sloma američkih banaka na europske, što je dovelo do najveće financijske i
REGIJA
Crveno od Skoplja do Ljubljane Panika se s europskih tržišta u utorak proširila i na regiju te su tako svi indeksi zabilježili pad vrijednosti. Najveći minusi zabilježeni su u Beogradu gdje su oba indeksa BELEX 15 i BELEXLINE pali, i to 1,24 i 1,44 posto. Većina prometa od 193,9 milijuna dinara odnosila se na trgovanje dionicom Žitoprometa iz Zaječara koja je
iznosila 108,3 milijuna dinara. Promet veći od deset milijuna dinara zabilježile su i dionice Kolubara Univerzal, VP Dunava te Privredne banke Beograd kojima je trgovano u vrijednosti 27,7, 19,6 i 17,4 milijuna dinara. Slovenski indeks LJSEX pao je 0,86 posto, na 3567,87 bodova, a jedina s prometom većim od milijun eura bila je dionica Krke koju su slijedile dionice Mercatora i Telekoma Slovenije s prometom 184.623 eura i 61.162 eura. B. S.
OGLAS
ka komisija stvara e za spas banaka brojke
3
tisuće milijardi eura uloženo je od rujna 2008. godine u spašavanje banaka u Europskoj uniji u obliku jamstava i financijskih injekcija
3 MICHEL BARNIER, tajnik Europske komisije za pitanja unutarnjeg tržišta, predstavit će u srijedu prijedlog o oporezivanju banaka, koji će, očekuje se, izazvati velike rasprave u Bruxellesu arhiva business.hr
gospodarske krize poslije Drugog svjetskog rata.
Kilometri papirologije
Detalji plana još nisu poznati, a u srijedu bi ga trebao predstaviti Michel Barnier, tajnik Europske komisije za pitanja unutarnjeg tržišta. Prijedlog je još u preliminarnoj fazi, a treba ga prihvatiti parlament svake zemlje članice zasebno te na kraju Europski parlament. Stoga se
njegovo stupanje na snagu ne očekuje prije 2011. godine. Mediji u Europi već očekuju da će prijedlog povećati kotroverze bude li se razlikovao od sličnih rješenja kakva su primijenjena u SAD-u i drugdje. Članovi Komisije vjerojatno će u obrani prijedloga isticati kako fondovi neće biti stvoreni za spašavanje banaka nego za sprječavanje financijskih lomova i nesolventnosti na redoviti
način. Fondovi će, kako se nagađa da će glasiti objašnjenje Komisije, služiti za financijsko premošćivanje, garancije ili privremeni otkup loše imovine, što se ne razlikuje od metoda spašavanja banaka korištenih tijekom ove krize. Očekuje se i da će dužnosnici Komisije naglasiti kako će bilo kakva akcija budućih fondova morati biti u skladu s Unijinim pravilima o držav-
milijarde eura vrijedan je švedski stabilizacijski fond osnovan 2007. u toj zemlji koja ima iskustvo s velikom bankarskom krizom 90-ih godina
noj pomoći. Opseg njihova djelovanja i način prikupljanja pristojbe, odnosno hoće li se temeljiti na veličini imovine ili profita, sigurno će izazvati velike polemike u Bruxellesu.
Plaćanje - unaprijed
Komisija će u srijedu istaknuti i kako je osnovno da se pristojba mora naplaćivati izravno i unaprijed te da će se poduzeti koraci koji će banke onemogu-
ćiti da taj novi trošak prebace na svoje klijente. Neke zemlje EU već su počele stvarati slične fondove koji se pune uvođenjem bankarskih pristojbi. Tako Švedska očekuje da će njezin Fond bankarske stabilnosti u sljedećih 15 godina narasti na 2,5 posto BDPa. Barnierov prijedlog vjerojatno će biti predmet rasprave među čelnicima EU, a još je vjerojatnije da će se o njemu razgovarati i na sljedećem sastanku skupine G20 u Torontu. Institut za međunarodne financije (IIF), grupa koja okuplja bankarsku industriju na globalnoj razini, podupire oporezivanje banaka kako bi se na taj način financirale propale banke, ali se ne slaže s tim da porez bude neposredan i unaprijed određen. "Tako zadanim pristojbama povećava se moralni hazard jer jednom kada banke plate pristojbe za financiranje fondova, bit će teže dopustiti im da propadnu", izjavio je Peter Sands, predsjednik Uprave banke Standard Chartered i predsjedavajući IIF-ova Odbora za učinkovitu regulaciju.
Ante Pavić
investor 28-29
+ Samo su rijetke dionice u utorak na Zagrebačkoj burzi zabilježile rast cijene. Među njima su još rjeđa izdanja koja se mogu pohvaliti prometom većim od 100.000 kuna. Jedna je od njih i dionica Kraša, koja je uz 169.000 kuna prometa poskupjela na 359 kuna, čime je poništila pad cijene iz prethodnog dana.
oglas
Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700
Dionica osiguravajuće kuće potonula je u utorak na 4700 kuna uz iznadprosječan promet od 209.394 kuna. Croatia osiguranje ujedno je zabilježilo najveći pad cijene među likvidnijim izdanjima ZSE-a. Tim snažnim padom dionica se vratila na cjenovne razine iz rujna prošle godine. Prije nekoliko dana pala je ispod 5000 kuna, ali se uspjela vratiti.
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Konzum Atlantska plovidba d.d. Ina-industrija nafte d.d. Adris grupa Zagrebačka banka Institut građevinarstva hrvatske Končar - elektroindustrija Jadranski naftovod Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, Uljanik plovidba Ingra Jadroplov d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Adris grupa Jadranska banka Dom holding Croatia osiguranje d.d. Tehnika Kraš, prehrambena industrija Atlantic grupa Petrokemija Liburnia riviera hoteli Končar Luka ploče SN holding Luka Rijeka AD plastik Fima validus Ledo Tankerska plovidba Slatinska banka Hidroelektra niskogradnja Viadukt Tisak Jadroagent Privredna banka Zagreb IPK Kandit Belje DIOKI d.d Medika Erste&Steiermärkische banka Jamnica Mlinar mlinsko-pekarska industrija Istraturist Umag d. d. Čakovečki mlinovi Viro tvornica šećera d.d. Lavčević HUP - Zagreb Karlovačka banka OT-optima telekom d.d. Industrogradnja d.d Centar banka Lošinjska plovidba Franck prehrambena industrija, Fima proprius d.d. Montmontaža Đuro Đaković holding Maistra Atlas nekretnine Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Jadransko osiguranje Valamar grupa HG Spot Badel 1862 Magma d.d. Božjakovina BC institut Riviera poreč HTP Korčula Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Zvijezda Imperial hoteljerstvo Transadria Arenaturis Zvečevo, prehrambena industrija Proficio Končar Hotel Excelsior d.d. Finvest Corp Vaba d.d. banka Varaždin
Najniža
Najviša
Zadnja
256.00 151.20 929.00 1,675.01 255.00 206.00 2,305.17 438.01 2,550.00 322.12 1,391.00 583.00 31.80 155.03 305.00 295.00 2,750.00 33.15 4,700.01 1,170.00 350.00 670.08 120.05 2,370.00 2,300.00 1,640.00 190.00 181.00 85.00 16.09 5,970.01 1,400.00 107.22 179.00 274.96 207.03 520.00 551.06 219.00 70.01 82.16 8,000.00 431.65 38,000.00 637.00 350.00 3,300.01 323.22 235.00 1,431.77 64.90 33.00 333.00 269.99 142.03 761.00 20.20 11,750.00 32.51 66.01 24.02 18.01 3,050.00 31.50 22.16 70.00 53.91 103.74 225.00 164.98 86.10 20.00 3,850.00 171.02 2,699.00 63.00 115.00 13.01 2,130.00 100.00 94.00 60.10
262.50 156.00 944.00 1,700.00 262.20 220.00 2,422.00 452.00 2,620.00 334.92 1,447.99 599.50 32.62 158.97 314.00 300.00 2,900.00 35.50 5,000.08 1,208.88 359.00 694.90 129.00 2,500.00 2,300.01 1,710.00 194.00 183.10 87.70 17.14 6,080.00 1,490.00 110.00 181.10 281.25 221.00 531.00 560.00 222.47 74.85 88.00 8,250.00 431.68 38,000.00 637.00 383.88 3,351.00 335.00 235.00 1,496.00 64.91 35.49 350.00 269.99 144.00 762.00 23.00 11,750.00 33.00 69.02 25.01 18.01 3,050.00 31.50 24.85 70.00 59.95 103.74 225.00 165.00 89.02 20.00 3,850.00 171.02 2,699.00 63.00 115.00 13.20 2,130.00 100.00 94.00 60.10
256.00 155.00 940.00 1,680.01 259.99 210.00 2,390.00 452.00 2,600.00 332.00 1,420.00 586.50 32.20 158.83 314.00 300.00 2,750.00 34.50 4,700.01 1,190.00 359.00 680.00 124.71 2,400.00 2,300.00 1,644.00 191.00 183.00 85.00 16.66 5,970.01 1,400.00 110.00 179.00 275.01 218.98 520.00 560.00 219.00 71.10 87.00 8,250.00 431.65 38,000.00 637.00 383.00 3,300.01 335.00 235.00 1,431.77 64.91 33.00 350.00 269.99 142.03 761.00 23.00 11,750.00 33.00 66.01 24.02 18.01 3,050.00 31.50 22.16 70.00 58.80 103.74 225.00 165.00 86.10 20.00 3,850.00 171.02 2,699.00 63.00 115.00 13.20 2,130.00 100.00 94.00 60.10
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
Redovan promet: 27.629.643,25 Kn Promjene Količina Promet Cijene -3.21% -1.90% -1.05% -1.75% -1.14% -4.55% -2.85% -1.95% -1.89% -2.35% -1.32% -2.60% -3.62% -0.81% 1.29% -3.23% -3.68% 1.47% -7.86% -3.65% 1.98% -1.73% -4.07% -4.00% -2.13% -3.29% -2.05% -3.68% -3.41% -7.34% -5.24% -6.04% 0.00% -3.24% -2.22% -0.52% -1.98% 1.62% -1.55% -3.27% 5.90% 0.00% 0.11% -2.56% 0.00% -0.23% -5.14% -1.47% -6.00% -4.29% 0.51% -5.31% -6.66% 0.00% -1.37% -4.76% 0.00% -0.01% -4.04% -4.36% -5.54% -18.58% 0.00% -2.36% -11.18% -2.78% -0.34% -5.68% -16.67% 7.14% -4.33% -19.68% -3.80% -0.59% 12.18% 1.27% 0.00% -4.35% 0.00% 400.00% 0.00% 0.15%
38,326 14,159 1,789 987 6,408 6,753 398 1,705 256 1,693 396 849 13,626 2,732 1,350 925 92 6,286 42 163 482 229 1,217 59 60 81 695 671 1,398 6,877 18 59 602 345 210 266 109 93 214 629 499 5 90 1 59 80 8 74 90 14 260 499 44 52 92 16 520 1 353 171 435 577 3 236 280 90 103 50 22 30 55 200 1 22 1 40 20 164 1 20 20 28
9,951,598.87 2,194,057.00 1,673,751.86 1,672,795.01 1,647,045.64 1,429,432.22 947,212.26 764,163.41 657,217.32 559,574.31 557,658.75 501,675.68 437,411.78 428,635.52 415,464.64 276,250.00 260,200.10 215,781.83 209,394.97 193,572.05 169,971.46 157,042.10 151,885.61 141,940.20 138,000.03 134,334.72 133,111.00 122,509.52 119,955.31 114,343.41 108,470.03 86,241.59 64,951.73 61,844.62 57,837.06 57,241.88 57,229.00 51,899.54 47,430.82 45,161.58 42,175.82 40,750.00 38,849.55 38,000.00 37,583.00 30,351.71 26,505.03 24,559.76 21,150.00 20,803.54 16,874.80 16,644.04 14,830.03 14,039.48 13,129.80 12,180.16 11,815.00 11,750.00 11,547.38 11,501.41 10,802.10 10,391.77 9,150.00 7,434.00 6,478.79 6,300.00 5,977.75 5,187.00 4,950.00 4,949.74 4,758.64 4,000.00 3,850.00 3,762.44 2,699.00 2,520.00 2,300.00 2,149.22 2,130.00 2,000.00 1,880.00 1,682.80
Trž. kap. (mil kn) 20,963.46 3,518.94 1,311.79 16,800.10 1,763.80 13,450.16 379.01 1,162.60 1,931.40 761.55 1,890.94 340.17 241.50 259.95 1,701.88 2,884.77 328.96 257.62 1,445.71 225.46 493.13 1,679.60 416.67 726.34 223.32 365.98 519.52 1,094.43 356.96 45.01 1,314.42 876.94 101.09 111.67 125.63 522.61 57.64 10,681.87 156.60 584.12 351.66 249.10 7,331.22 840.79 124.48 1,790.52 346.50 464.53 112.38 674.90 86.93 93.06 158.34 16.87 94.08 325.08 46.07 94.33 106.82 722.44 80.13 14.26 381.25 198.31 7.31 52.65 286.60 21.27 37.46 602.83 36.72 38.42 385.99 108.74 77.61 137.50 35.40 51.65 65.42 114.77 58.07 106.09
CROBEX: -1,76% 365 dana Najniža Najviša 211.10 101.00 900.00 1,249.99 192.00 170.00 2,300.17 312.00 1,700.00 312.00 1,112.01 507.60 31.80 147.80 220.00 228.50 2,006.00 33.15 3,151.03 1,170.00 250.05 489.00 100.00 1,321.50 1,330.02 1,017.07 55.95 159.00 38.00 15.51 3,500.00 1,400.00 93.60 179.00 260.03 207.03 425.50 485.00 190.00 70.00 82.01 6,556.01 300.00 31,500.00 400.05 270.00 2,107.10 248.00 210.00 1,220.00 64.58 21.28 333.00 240.01 130.00 730.00 20.20 9,302.03 32.51 61.00 18.50 18.01 2,100.00 23.01 21.07 70.00 48.11 103.74 185.00 100.00 72.61 20.00 3,400.00 120.00 2,200.00 40.00 87.56 13.01 1,266.00 20.00 94.00 51.00
332.84 185.00 1,375.00 1,940.00 318.99 310.00 4,569.99 517.00 3,750.00 494.98 1,777.00 989.00 75.00 252.00 400.00 373.00 3,100.00 54.00 6,000.00 2,769.99 390.00 760.00 192.99 2,890.00 2,450.00 2,093.00 212.70 309.00 109.30 37.00 7,679.00 2,499.00 135.50 415.00 498.99 369.00 620.00 715.00 345.00 114.98 194.97 9,499.00 440.00 44,494.00 640.00 410.00 3,799.21 505.00 348.00 1,893.99 106.80 56.00 658.99 329.00 225.00 1,087.00 48.75 15,500.00 70.00 88.00 34.99 22.12 3,400.00 37.90 109.19 180.00 81.00 200.00 300.00 200.00 185.00 49.75 5,898.00 219.00 3,986.00 90.09 144.00 27.77 2,130.00 100.00 187.00 192.90
RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG SAVA RS23 PETG GRVG KDIR KBMR SNOG PBGS SALR NF2R ZVTG KDHR
KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE SAVA REPUBLIKA SLOVENIJA 23. IZDAJA PETROL GORENJE KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KRONA SENIOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD SALUS NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP
BANJALUČKA BURZA OPBD-PO1 OPSTINA BROD - public offering of bonds OPKV-PO1 OPSTINA KOTOR VAROS - public offering of bonds PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RSRS-O-B REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 JDNS-R-A JEDINSTVO GP AD GRADISKA PTKZ-R-A POTKOZARJE AD GRADISKA ZPTP-R-A ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA INVP-R-A ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE KRIP-R-A ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA
SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1C FBIHKB FBIHKE FBIHKD FBIHKC
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C
BEOGRADSKA BURZA ZTZA KLUN VPDU PRBN A2012 A2016 ENHL A2015 AGBN ALFA AIKB A2014 A2011 A2013 SJPT
Zitopromet a.d. Zajecar Kolubara Univerzal a.d. Veliki Crljeni VP Dunav a.d. Backa Palanka Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej
MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB MPT TEL SBT RMDEN04 GRNT STB TNB FERS
R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE FERSPED SKOPJE
www.hrportfolio.com Nanjiža 63,90 155,00 95,00 162,10 102,00 276,50 12,50 5,00 10,72 7,95 0,68 427,50 2,90 19,00 44,00
Najviša 64,60 155,20 97,00 167,00 102,00 276,70 12,80 5,07 11,20 8,00 0,68 444,00 3,40 20,00 45,00
Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,02 155,00 96,41 162,81 102,00 276,60 12,58 5,00 10,72 7,96 0,68 428,00 2,90 19,00 44,33
Promet
valuta: EUR - euro 64,20 155,02 96,32 165,18 102,00 276,59 12,65 5,02 11,10 7,96 0,68 430,13 3,30 19,39 44,60
-1,52 % -0,13 % -1,07 % -2,63 % 0,00 % 0,88 % -2,33 % -0,79 % -3,68 % 0,13 % -1,45 % -3,82 % -12,65 % -5,00 % -1,49 %
17060 1.095.206,20 1191 184.623,00 635 61.162,40 201 33.202,90 305 31.110,00 102 28.212,80 1714 21.678,25 3856 19.349,45 1696 18.828,76 2057 16.368,65 20618 14.061,47 30 12.904,00 3568 11.778,61 586 11.361,78 240 10.703,65
valuta: BAM - konvertabilna marka 100,00 100,00 0,80 30,29 30,00 0,79 0,20 4,15 0,04 0,32 4,17
100,00 100,00 0,80 31,00 30,50 0,79 0,20 4,15 0,04 0,32 4,25
100,00 100,00 0,80 30,30 30,00 0,79 0,20 4,15 0,04 0,32 4,25
100,00 0,00 % 29415 2.941.500,00 100,00 0,00 % 3000 300.000,00 0,80 -8,05 % 136074 108.859,20 0,30 -0,01 % 150172 45.766,90 0,30 -0,24 % 79965 24.188,73 0,79 0,00 % 14676 11.594,04 0,20 0,00 % 31000 6.200,00 4,15 0,00 % 1120 4.648,00 0,04 2,44 % 106177 4.453,25 0,32 0,00 % 10000 3.209,60 4,24 0,47 % 647 2.745,39
valuta: BAM - konvertabilna marka 60,50 21,50 27,51 25,50 22,50 24,65 96,00 66,00 75,15 86,00
436,00 30.883,00 8.000,00 675,00 92,39 79,12 800,00 82,29 8.100,00 9.200,00 2.935,00 85,50 96,09 88,84 817,00
77,40 4.011,00 2.955,00 28.000,00 495,00 2.600,00 87,00 671,00 199,00 3.999,00 49.999,00
60,50 22,99 28,00 27,00 24,00 26,00 96,00 66,00 76,00 86,00
60,50 22,99 27,52 26,02 23,00 26,00 96,00 66,00 76,00 86,00
60,50 22,84 27,96 26,92 23,90 25,99 96,00 66,00 75,73 86,00
7.018.302,50 5.397.487,57 2.402.481,61 2.017.524,28 1.811.682,46 1.712.067,10 787.392,00 511.764,00 473.072,00 173.720,00
valuta: RSD - srpski dinar
436,00 436,00 436,00 30.883,00 30.883,00 30.883,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 700,00 699,00 699,16 92,42 92,42 92,42 79,99 79,93 79,93 825,00 802,00 802,30 83,00 82,81 82,81 8.400,00 8.156,00 8.156,00 9.320,00 9.278,00 9.277,58 2.999,00 2.979,00 2.979,20 85,75 85,63 85,63 96,11 96,10 96,10 89,00 88,90 88,90 870,00 854,00 854,30
0,67 % 116005 4,50 % 236344 0,00 % 85917 4,04 % 74940 0,00 % 75805 5,48 % 65864 0,00 % 8202 1,54 % 7754 1,33 % 6247 0,00 % 2020
0,00 % 248497 108.344.692,00 2,91 % 898 27.732.934,00 0,00 % 2461 19.688.000,00 5,59 % 25027 17.497.995,00 0,04 % 131252 12.130.043,29 0,82 % 134992 10.790.063,86 -2,79 % 6387 5.124.262,00 0,40 % 58187 4.818.624,43 -3,34 % 404 3.295.026,00 -0,42 % 318 2.950.269,00 -0,80 % 712 2.121.193,00 0,11 % 20926 1.791.862,81 0,01 % 18168 1.745.979,12 0,00 % 14611 1.298.873,70 -2,51 % 1079 921.795,00
valuta: MKD - makedonski denar
77,80 77,60 47,72 4.100,00 4.061,51 4.061,51 2.980,00 2.963,33 2.963,33 28.300,00 28.051,43 28.051,43 500,00 498,73 498,73 2.601,00 2.600,23 2.600,23 87,00 87,00 53,50 681,00 675,08 675,08 200,00 199,59 199,59 4.000,00 3.999,53 3.999,53 49.999,00 49.999,00 49.999,00
0,19 % 106881 5.100.522,70 -2,53 % 469 1.904.846,00 -0,46 % 550 1.629.830,00 -2,75 % 35 981.800,00 -0,25 % 1250 623.410,00 -1,50 % 192 499.245,00 -1,69 % 8250 441.383,23 -2,16 % 642 433.399,00 -0,21 % 1218 243.100,00 -1,80 % 57 227.973,00 -0,00 % 3 149.997,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
+
Oznaka
Srijeda 26/5/2010
Kolubara Univerzal ZIF Invest Nova Bijeljina Petrol Krona senior Luka Koper
+2,91% +2,44% +0,83% +0,13% +0,05%
Privredna banka Beograd
NFD holding Prijedorputevi Energopetrol Sarajevo Garant Futog Energoinvest Sarajevo
+
Powered by
business.hr
-12,65% -8,05% -6,07% -2,16% -1,19%
Intereuropa
+5,59 -6,13 Jedna od rijetkih dionica koja je u utorak na Beogradskoj burzi zabilježila rast cijene bila je ona beogradske Privredne banke, čija je cijena skočila 5,59 posto, na 699 dinara. Tijekom dana cijena te dionice kretala se od 675 do 700 dinara, a s prometom od 17,4 milijuna dinara našla s na četvrtome mjestu na popisu najlikvidnijih. Agrobanka i AIK banka su uz pad cijene 3,34 i 0,80 posto ostvarile 3,2 i 2,1 milijun dinara prometa.
Nakon objave kvartalnih financijskih rezultata koji su pokazali da je koncern Intereuropa zabilježio devet posto manje čiste prihode u odnosu na prva tri mjeseca lani, vrijednost te dionice pala je 6,13 posto i zadnja zabilježena cijena iznosila je 3,52 eura. Ukupan promet dionicom Intereurope u utorak je iznosio 5689 eura. I tri najlikvidnije, dionice Krke, Mercatora i Telekoma Slovenije zabilježile su pad cijene, i to 1,52, 0,13 i 1,07 posto.
REGIONALNI indeksi -0,96% BIRS -0,06% 872,88 888,86 LJSEX -0,86% FIRS +0,07% 3.567,87 1.499,85 Belex15 MBI10 -1,24% 2.434,68 -1,42% 655,51 Belexline -1,44% MOSTE +0,55% 1.260,45 492,99 SASX10 NEX20 -0,41% 13.098,74 -3,71% 946,36 SBITOP
Europski indeksi -2,45% WIG20 +0,77% 1.073,65 4.945,21 DAX BUX -2,67% 21.681,28 0,00% 5.650,42 CAC40 ATX -3,16% 2.286,18 -4,66% 3.322,64 MICEX indeksa na zatvaranju u -5,67% Stanje 1,197.39 utorak 25. svibnja 2010. FTSE100
američki indeksi DJIA -1,24% S&P500 -1,29% 10.066,57 1.073,65 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,69% ponedjeljak 24. svibnja 2010. 2.213,55
investor 30
otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova
DIONIČKI
Powered by
+
Ime fonda
Dionički
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
Platinum Blue Chip
84,8303
21,43
PBZ I-Stock
58,1800
19,98
124,3600
18,36
84,0147
17,80
322,8038
17,07
ST Global Equity
49,9460
-19,28
FIMA Equity
85,2292
-15,50
Erste Total East
32,3000
-14,05
KD Victoria
14,7632
-11,75
C-Zenit
54,1810
-6,12
ZB trend HPB WAV DJE MP-Bric HR
+ MJEŠOVITI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
ZB global
140,2700
13,54
Raiffeisen Balanced
151,0500
12,36
HPB Global
105,8349
12,00
OTP uravnoteženi
109,5173
8,82
Allianz Portfolio
107,7123
7,49
ICF Balanced
123,6099
-22,83
ST Balanced
183,7832
-14,50
ST Aggressive
67,0492
-12,58
HPB Dynamic
50,7513
-12,58
Aureus Balanced
77,2388
-6,60
+ OBVEZNIČKI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
Raiffeisen Bonds
168,7600
13,74
ZB bond
158,2500
11,87
OTP euro obveznički
124,6477
11,74
Capital One
154,5100
8,72
PBZ Bond fond
126,6000
7,94
HI-conservative
11,1419
3,18
Select Eurobond
13,0629
3,74
Erste Bond
125,9500
4,09
ICF Fixed Income
136,9912
6,16
HPB Obveznički
121,9558
6,56
Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR KD Prvi izbor NFD Nova Europa KD Nova Europa PBZ I-Stock Aureus Equity Aureus US Equity C-Zenit AC G Dynamic EM VB High Equity Prospectus JIE ST Global Equity HI-growth PBZ Equity fond AC Rusija Select Europe HPB Dionički MP-Global HR A1 OTP meridian 20 Ilirika JIE FIMA Equity ZB aktiv Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity HPB WAV DJE Erste Total East Raiffeisen HR dionice
Valuta
€ € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn € € kn kn kn € € kn kn € kn € € kn
Vrijednost
102,1260 55,2915 322,8038 11,5916 118,9119 6,0269 58,1800 95,1944 123,1128 54,1810 10,7880 46,9920 58,6549 49,9460 8,0659 81,6200 40,7408 10,2973 89,7106 286,7416 83,1200 83,3756 163,8129 85,2292 96,8900 63,1300 5603,4300 84,0147 32,3000 71,8100
Prom. %
0,79 0,68 0,53 0,30 0,27 0,23 0,15 -0,01 -0,01 -0,06 -0,09 -0,10 -0,17 -0,21 -0,24 -0,24 -0,25 -0,26 -0,28 -0,37 -0,38 -0,39 -0,40 -0,45 -0,45 -0,46 -0,46 -0,46 -0,46 -0,46
3 mj. %
6,11 3,73 -1,86 -1,56 1,66 -2,88 -4,34 0,46 3,50 -4,50 1,90 -7,36 -8,43 -2,69 -3,06 -4,79 -1,45 -3,26 -2,14 4,76 -4,54 -5,94 -2,84 -2,84 0,57 -6,31 -5,38 1,46 -4,58 -2,74
6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)
N/A 3,51 -2,56 0,91 -2,24 -1,58 -3,77 -4,06 8,24 -5,77 6,02 -7,08 -10,01 -10,23 -1,88 -3,01 1,02 0,00 -3,42 4,30 -3,74 -6,37 -2,90 -10,05 -0,73 -5,47 -4,44 4,58 -8,47 0,11
N/A 13,35 17,07 3,50 6,82 13,81 19,98 0,95 6,51 -6,12 4,46 0,95 -0,46 -19,28 5,60 4,49 10,24 7,43 13,14 13,96 7,17 14,60 3,73 -15,50 8,55 7,35 3,10 17,80 -14,05 11,71
N/A -17,89 -9,29 2,05 11,82 -17,65 -17,28 -1,09 13,73 -23,75 6,41 -24,83 -14,88 -6,99 -2,57 -4,21 -24,41 0,33 -2,31 -15,37 -8,77 -8,40 9,25 -2,64 -0,80 -8,63 -18,52 -6,20 -34,75 -17,69
2,13 2,86 -5,03 0,64 -1,95 -4,46 -4,17 -2,96 10,86 -4,12 4,78 -6,09 -7,34 -7,01 -3,41 -1,22 0,17 0,59 -0,91 1,66 -0,98 -3,73 -0,22 -5,79 -0,33 -2,85 -2,99 2,18 -5,08 3,58
Imovina
16,436 5,359 15,593 5,323 8,764 19,645 237,471 72,245 19,702 6,351 12,613 13,925 27,815 20,715 74,292 479,087 11,083 26,809 43,172 4,422 25,384 20,852 107,715 30,858 554,678 262,972 6,112 13,689 53,462 19,537
Starost
Datum
0,38 3,01 2,20 7,28 1,55 2,61 2,85 4,48 1,62 2,26 1,22 2,65 3,32 9,59 8,25 4,72 3,21 8,94 4,64 1,99 2,01 2,07 5,58 5,98 3,91 5,10 2,83 2,72 2,65 1,70
24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 23.05.2010 23.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010
http://investor.business.hr Mješoviti fondovi Raiffeisen Prestige Aureus Balanced Allianz Portfolio AC G Balanced EM HI-balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium HPB Dynamic ST Balanced HPB Global PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Erste Balanced ICF Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi ZB global Agram Trust
€ kn kn € € kn € kn kn kn kn kn € € kn kn kn € kn
103,8800 77,2388 107,7123 10,7902 9,6607 8,0114 143,4968 5,7553 50,7513 183,7832 105,8349 100,9700 151,0500 117,4600 123,6099 67,0492 109,5173 140,2700 68,7473
0,02 0,00 -0,06 -0,08 -0,09 -0,10 -0,13 -0,15 -0,19 -0,20 -0,27 -0,30 -0,31 -0,32 -0,34 -0,46 -0,59 -0,62 -0,63
N/A -4,85 2,74 1,83 -1,51 -2,48 -1,45 -3,40 -1,18 -2,61 -0,27 -1,86 -1,27 -1,86 -5,73 -0,78 -3,93 1,04 -4,63
N/A -7,85 3,05 5,81 1,11 -2,00 0,08 -3,30 -10,28 -7,39 -2,01 -0,90 2,35 1,56 -12,10 -8,79 -4,10 1,76 -5,85
N/A -6,60 7,49 4,14 6,98 4,37 6,09 -3,39 -12,58 -14,50 12,00 6,58 12,36 -0,38 -22,83 -12,58 8,82 13,54 -3,42
N/A -6,48 7,45 6,41 -0,42 -4,97 8,70 -15,39 -16,59 8,61 1,23 5,11 5,47 -0,54 3,01 -8,20 2,07 3,88 -2,75
3,88 -3,98 2,66 4,69 -1,30 -2,93 0,33 -2,45 -7,59 -4,50 -0,64 0,52 2,84 1,71 -3,68 -5,64 -4,05 2,30 -1,24
52,972 15,647 6,971 13,148 67,777 13,045 48,046 14,025 23,458 16,363 127,254 329,338 349,787 116,208 13,874 5,212 43,793 787,929 13,480
0,21 3,85 1,04 1,23 8,25 4,35 4,33 3,31 3,74 7,37 4,64 8,70 7,74 9,35 8,06 4,67 4,44 8,89 1,87
24.05.2010 23.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010
ICF Fixed Income Select Eurobond Capital One PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obveznički ZB bond OTP euro obveznički
€ € kn € € € € € € €
136,9912 13,0629 154,5100 126,6000 125,9500 11,1419 168,7600 121,9558 158,2500 124,6477
0,08 0,06 0,06 0,04 0,03 0,01 0,00 -0,06 -0,20 -0,21
1,68 0,31 2,22 3,10 2,24 2,47 2,67 1,40 3,13 0,77
3,35 1,91 5,34 4,31 5,99 4,07 5,59 2,31 4,84 2,99
6,16 3,74 8,72 7,94 4,09 3,18 13,74 6,56 11,87 11,74
3,87 3,26 8,11 4,57 4,26 1,32 6,76 4,37 5,30 5,09
2,33 1,44 4,06 5,19 5,19 3,72 4,89 2,13 4,18 1,89
86,983 1,563 12,738 91,608 103,468 6,038 292,026 46,542 173,598 9,880
8,28 8,33 5,58 7,21 6,98 8,25 8,00 4,64 8,89 4,44
24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010
Erste Money ST Cash Erste Euro-Money PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus HPB Novčani Platinum Cash ICF Money Market Select Novčani Allianz Cash HI-cash PBZ Dollar fond
kn kn € € kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn kn kn $
135,9000 132,8788 103,5500 123,5400 142,0100 120,6762 114,9048 11,1268 10,4810 130,7000 160,6331 138,2888 129,8709 100,7857 138,6701 135,7581 106,6132 136,6220 123,5900
0,04 0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00
0,96 0,81 1,24 1,06 0,91 0,58 0,80 0,97 0,89 0,81 0,46 0,83 0,96 -0,31 0,96 0,23 1,10 0,69 0,91
1,98 2,16 2,53 2,36 2,33 1,58 1,75 2,09 2,00 2,03 1,48 1,57 2,73 -0,46 8,50 0,74 2,23 1,14 2,04
5,55 5,41 N/A 5,02 7,12 4,63 5,43 5,21 N/A 6,23 5,57 3,67 6,79 N/A 6,72 4,03 6,31 4,19 3,27
4,49 4,55 N/A 4,47 4,96 4,35 5,60 6,65 N/A 6,54 4,94 3,35 5,80 N/A 4,38 4,46 6,38 4,79 4,23
1,57 1,69 2,02 1,82 1,78 1,26 1,35 1,63 1,54 1,44 0,98 1,29 2,01 -0,43 1,64 0,52 1,63 1,00 1,74
606,629 38,782 366,575 249,902 1181,953 74,710 156,103 64,084 39,000 996,613 2440,566 89,829 244,698 5,468 108,814 8,849 126,118 101,930 33,202
6,98 6,39 0,67 7,84 7,25 4,42 2,55 1,66 0,97 11,15 9,84 9,84 4,64 0,82 7,63 7,00 1,04 6,67 5,12
24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010 24.05.2010
Obveznički fondovi
Novčani fondovi
+
OGLAS
Tony Blair postao savjetnik u fondu rizičnog kapitala zeleni tony Bivši britanski premijer savjetovat će fond suosnivača Sun Microsystemsa o ulaganjima u zelene tehnologije, a angažirali su ga zbog poznavanja lokalne i globalne politike Tvrtka koju je 2004. godine pokrenuo suosnivač Sun Microsystemsa Vinod Khosla specijalizirana je za ulaganja u zelene tehnologije koje koriste solarnu, nuklearnu i energiju vjetra, ali i u start-upove s područja mobilnih tehnologija i interneta. Khosla Ventures ulaže ukupno 1,1 milijardu dolara u projekte poput navedenih, pri čemu obično ulaže između pet i 15 milijuna dolara u tehnološke start-upove i oko dva milijuna dolara u visoko riskantne ekološko-tehnološke ideje u začetku.
Tony Blair pružat će strateške savjete o investicijama u tehnologije koje su u skladu s prirodom, a osobito je dragocjen jer je za tvrtku važno razumijevanje lokalne i globalne politike. Par-
brojka
1,1
milijardu dolara ulaže u zelene tehnologije Vinod Khosla, vlasnik fonda s kojim surađuje Tony Blair
tnerstvo znači da po potrebi mogu uzeti telefon i "pitati Tonyja za savjet" u područjima poput politike zaštite okoliša, rekao je Khosla i pojasnio kako će Blairova pomoć dobro doći i u drugim područjima koje "tehnološki šmokljani" iz Silicijske doline ne razumiju.
Blair - multipraktik
Udruživanje fondova rizičnog kapitala s političarima nije nepoznanica. Colin Powell i Al Gore savjetnici su u jednom takvom fondu, a u Hrvatskoj je najpoznatiji slučaj Borislava Škegre,
Tony Blair, bivši britanski premijer, bit će financijašima 'nadohvat telefona' za pitanja zaštite okoliša arhiva business.hr
bivšega hrvatskog ministra financija i direktora fonda Quaestus. Uz taj posao, Blair je trenutačno i specijalni izasla-
nik za Bliski istok, vodi zakladu Tony Blair Faith te je na čelu inicijative Climate Deadlock. Bojan Bajgorić Šantić
OD STRAHA JAČAJU LIKVIDNOST I AKTIVU
Spajaju se četiri španjolske štedne banke Četiri španjolske štedne banke najavile su planove o spajanju zbog zabrinutosti u vezi sa solventnošću u tom sektoru. U priopćenju za regulatornu komisiju tržišta dioni-
ca banke Cajastur, Caja de Ahorros del Mediterraneo, Caja Extremadura i Caja Cantabria objavile su da su postigle sporazum o formiranju grupe kako bi se "ojačala likvidnost i aktiva banaka sudionica".
Vodeći dnevni list El Pais objavio je u utorak da će ta skupina postati peta po veličini španjolska financijska tvrtka. Spajanje je najavljeno u ponedjeljak navečer i nadovezalo se na odluku sre-
dišnje španjolske banke Bank of Spain donesenu tijekom vikenda o preuzimanju andaluzijske štedne banke Cajasur jer su propali pregovori o njezinu spajanju sa štedionicom Unicaja.
To je druga španjolska štedna banka koja je spašena novcem poreznih obveznika nakon što je središnja banka u ožujku 2009. preuzela kontrolu nad Caja Castilla-La Mancha. H
BANKE VEĆ ROGOBORE
TEŠKA PROŠLA GODINA
Michel Barnier, tajnik Europske komisije za pitanja unutarnjeg tržišta, predstavit će prijedlog prema kojem banke neće smjeti trošak osiguranja svojeg poslovanja u fondu prebaciti na klijente 26
Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa, čiji su ukupni prihodi tijekom prošle godine padali sporije nego što je bio slučaj s neto dobiti, koja je iznosila 43,99 mil. kuna 26
Dobit Siemensa pala gotovo 66 posto
Europska komisija stvara fondove za spas banaka
Dobitnici dana (ZSE) Dioki +5,9% Privredna banka Zagreb +1,62% Dom holding +1,47% Podravka +1,29% Erste & Steiermärkische b. +0,11% 12 Raste
Gubitnici dana (ZSE) Validus -7,34% Tankerska plvidba -6,04% Ledo -5,24% Zagrebačka banka -4,55% Petrokemija -4,07% 61 Pada
9 Nema promjene
indeKSi CROX Mirex
Vrijed. Prom. 1,173.13 2,00% 148,01 0,06%
Sirova nafta 66,88 Prirodni plin 4,08 Zlato 1.191,82 Srebro 17,91 Goveda 95,50
1,27% 1,09% 1,25% 1,54% 0,02%
HT gurnut na samo 256 kuna DAJ ŠTO DAŠ Dionice su na Zagrebačkoj burzi u utorak prodavane gotovo budzašto - HT roni ispod cijene u IPO-u, Zaba je pala 4,55 posto - što je sve pomoglo Crobexu da padne novih 1,76 posto, na samo 1948,63 boda Da u neizvjesnosti na europskim burzama zbog ishoda dužničke krize u Grčkoj i možda Španjolskoj, Portugalu i Irskoj nema više gotovo ništa nejasno, pokazuju i dalje izvedbe ključnih europskih tržišta kapitala, a s njima i Zagrebačke burze. Bez ikakvih pozitivnih objava u utorak su indeksi Zagrebačke burze Crobex i Crobex 10 zabilježili novu korekciju kojom se nastavljaju spuštati u odnosu na vrijednosti s kraja prošle godine. Tako je obuhvatniji Crobex pao za velikih 1,76 posto, na 1948,63 boda, dok je Crobex 10, indeks probranijih deset dionica ZSEa, pao ne puno manjih 1,66 posto, na 1049,89 posto. Nedostatak povjerenja ulagača
podgrijala je blaga korekcija obvezničkog Crobisa, koji je smanjen 0,02 posto.
HT-u trećina prometa
Više od trećine redovnog prometa od 27,6 milijuna kuna na burzi odnosilo se na HT, brokeri su odradili čak 9,95 milijuna kuna prometa dionicama Hrvatskog telekoma, a nastavljena je njegova silazna putanja ispod cijene iz inicijalne javne ponude. Tako je korekcija iznosila 3,21 posto, pa je zadnja realizirana cijena bila samo 256 kuna, što je bila i najniža cijena realizirana u utorak. Među milijunašima najveći je pad cijene u utorak je doživjela dionica Zagrebačke banke, vlasnici su je se rješa-
www.business.hr
komentar
Na pogreškama se ne uči
Ante Pavić ante.pavic@business.hr
E
Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čija dionica je u utorak zabilježila osjetan pad, veći od 4,5 posto snimio hrvoje dominić
vali po cijenama između 206 i 220 kuna. Zadnja je cijena iznosila 210 kuna, minus je dosegnuo 4,55 posto, a ukupan promet 1,42 milijuna kuna.
Prvih 14 u minusu
Čak 14 dionica s najvećim prometom nije uspjelo izaći iz minusa, pa su među gubitnicima našao i Konzum, koji je zabilježio pad cijene 1,90 posto, na 155 kuna uz promet od 2,19 milijuna kuna. Pala je i dionica Atlantske plovidbe, i to 1,05 posto uz 1,6 miliju-
na kuna prometa. Sektorski, među najlikvidnijim se gubitnicima našlo najviše građevinara i brodara. Među građevinarima najviše je izgubila dionica Ingre, 3,62 posto, na 32,20 kuna uz 437.000 kuna prometa. Slijedio ju je IGH s padom cijene 2,85 posto, na 2390 kuna, i prometom od 947.000 kuna. Uljanik plovidba prikupila je promet u vrijednosti tek nešto većoj od pola milijuna kuna, a pad cijene iznosio je osjetnih 2,60 posto, na 586,50 kuna. Josip Jagić
Crobex već pet dana zaredom bilježi pad, a hoće li taj trend u srijedu završiti, pratite na...
uropska unija snažno je zagrizla za ideju osnivanja nacionalnih fondova kojima bi se, smatraju kreatori tog projekta, ubuduće trebao spriječiti rizik od urušavanja bankarskog sustava. Na stranu što će se ti fondovi spasa puniti oporezivanjem banaka, činjenica je da način rješavanja budućih kriza i dalje ostaje isti. A to znači upumpavanja tisuće milijardi eura u banke koje su dovele do takvog stanja. Rezultat takvog spašavanja više je nego vidljiv: euru prijeti nestanak, a Olli Rehn zlokobno najavljuje masovnu nezaposlenost u Uniji. Ta odluka znači da Europa još uvijek nije shvatila da treba mijenjati sustav koji je doveo do velike krize, iako se njezini čelnici poput nevine janjadi i dalje čude utjecaju špekulanata na sudbinu Europe. Sasvim suprotno, zaključak je da ga valja spašavati, pa koliko košta da košta. Stoga je realno očekivati da će se Rehnove prognoze brzo obistiniti, a onda neće biti novca za novo spašavanje sustava koji se pokazao tako destruktivnim.
www.business.hr