Business.hr broj 646 by Business.hr

FIKTIVNI PRIHOD

dokazao oecd 4

Kratkoročni dug ZG holdinga dobavljačima premašio 800 mil. kn

Bugari, Rumunji i Makedonci nadmašili hrvatsku pamet

Prema nerevidiranim podacima Zagrebačkog holdinga, ta komunalna megatvrtka lani je ostvarila blagi rast prihoda na 4,52 milijarde kuna, dok je dobit iznosila 22 milijuna kuna. Međutim, još treba odbiti 320 milijuna kuna knjiženog, a nikad realiziranog prihoda od prodaje Zagrepčanke 12

četvrtak 27/5/2010

broj 646 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: BRANKO RADOŠEVIĆ 6-7 "Zašto sam postao interesantan medijima godinu dana nakon odlaska iz Plinacra? Piše se o mojoj otpremnini, o Fimi mediji. Moj dolazak u Inu nekome ne odgovara", otkrio nam je Branko Radošević. Ipak, nije nam htio otkriti tko ga blati i tko je, kako je priznao, vršio pritisak na njega u Plinacru

Podmeću mi afere jer me ne žele u Ini Swoboda: Šanse za otvaranje svih poglavlja u lipnju su 50-50 Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu, austrijski socijaldemokratski zastupnik Hannes Swoboda otkriva pozadinu pritisaka iz EU za ustavnim promjenama i otvaranja pregovora u poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) - za što će ključno biti skoro izvješće 10

info&stav

indikator

2-3

business.hr

Radno iskorištavanje Hrvatska prati globalni trend sve češćeg radnog iskorištavanja žrtava: u posljednje tri godine zabilježeno je 30 žrtava trgovine ljudima, među kojima je 9 slučajeva radnog iskorištavanja, koje je najčešće u poljoprivredi i prosjačenju te u autolimarskom sektoru. Pokazala je to jučer predstavljena publikacija o trgovanju ljudima u RH

Priznanje IRB-u Institutu Ruđer Bošković (IRB) dodijeljena je na Međunarodnom skupu za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku (MIPRO) povelja za zasluge u razvoju ICT-a, elektronike i mikroelektronike. Jedan od začetnika MIPRO-a je i bivši znanstvenik IRB-a Branko Souček, koji je vodio izgradnju prvog digitalnoga računala u Hrvatskoj 1959.

Četvrtak 27/5/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TUŽBA ZBOG KOPRIVNIČKIH KREDITA FIMA GRUPI

Pluris: Tužba Podravke je nerazu

DUBRAVKO ŽGANEC, vlasnik Plurisa, tvrtke sljednika Fima grupe Arhiva business.hr

Podravka je podignula tužbu protiv Plurisa radi isplate nešto više od 21 milijuna kuna zbog zajmova koji su u konačnici, vrlo vjerojatno, uzimani radi podmirenja obveza nastalih nakon Fimine kupnje dionica koprivničke kompanije. Spomenuto potraživanje, kako se može zaključiti iz tužbe koju osporava Pluris, slijednik bivše Fima grupe u vlasništvu Dubravka Žganeca, nastalo je na temelju kratkoročnih zajmova koje je koprivnička kompanija odobrila varaždinskoj prošle godine. Tako je Podravka isplatila 5,5 milijuna kuna na temelju ugovora o zajmu, koji su 9. listopada sklopili na iznos od 6,3 milijuna kuna s rokom dospijeća 31. prosinca 2009. godine. Isti rok dospijeća navodi se i u drugom ugovoru o zajmu, koji je sklopljen samo tri dana kasnije, odnosno 12. listopada. Ugovorena je i ista kamatna stopa, ali je iznos bio veći - 15

milijuna kuna.

Rast kredita Još veći zajam, točnije 23 milijuna kuna, Fima grupi odobren je u siječnju prošle godine. Međutim, kako se tvrdi u tužbi, dva mjeseca kasnije sklopljen je i aneks ugovora u kojem je utvrđeno da Pluris ima prema Podravci obveze od - 63 milijuna kuna. No, kako se dodaje, Pluris je dio potonje obveze podmirio, pa je ostala tražbina nešto veća od 24 milijuna kuna. Od tog iznosa 23 milijuna kuna je osigurano zadužnicom, pa Podravka tužbom zahtijeva naplatu neosiguranog dijela, koji je nešto veći od milijun kuna. Takav tužbeni zahtjev, kako se navodi u Plurisovu odgovoru koji je predan tijekom pripremnog ročišta održanog u srijedu na varaždinskom Trgovačkom sudu, nije razumljiv te je nespojiv s "historija-

ZAŠTITA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

Osnovano povjerenstvo za slučaj otmice Otmice zrakoplova i uzimanje talaca u zrakoplovima odsad će u Hrvatskoj biti teže jer je Vlada nedavno osnovala Nacionalno povjerenstvo za zaštitu civilnog zračnog prometa. Predsjednik je tog povjerenstva Jure Šarić, ravnatelj u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a 11 članova povjerenstva dolazi iz nadležnih ministarstava obrane i unutarnjih poslova te institucija iz civilnog zrakoplovstva. Prema

odluci Vlade, Povjerenstvo je osnovano u svrhu poduzimanja preventivnih mjera, učinkovita djelovanja i otklanjanja posljedica uzrokovanih nezakonitim ometanjima civilnog zračnog prometa te poduzimanja drugih mjera u skladu s Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pojasnili su nam da nezakonita ometanja civilnog zračnog prometa,

uz nezakonito zauzimanje zrakoplova i uzimanje taoca u zrakoplovu ili zračnoj luci, predstavljaju i sprječavanje nasilnog ulaska u zrakoplov, zračnu luku ili u prostorije aeronautičkih objekata. Povjerenstvo će se baviti i otklanjanjem unosa na zrakoplov ili na zračnu luku oružja, opasne naprave ili tvari s namjerom počinjenja kaznenog djela. Borit će se i protiv nasilja nad osobama na zrakoplo-

vu u letu ako takvo djelo može ugroziti sigurnost zrakoplova, a neće dopuštati ni uništenja ili oštećenja tehničkih sredstava zračne plovidbe ili ometanja njihova rada, ako takva djela mogu ugroziti sigurnost zrakoplova u letu. Povjerenstvo će otklanjati i davanje lažnih obavijesti kojima se ugrožava sigurnost zrakoplova u letu ili na tlu, putnika, posade, zemaljskog osoblja ili šire javnosti. Ostaje

››

biser dana

brojka

Marjan je moj biznis. Ne dirajte se u moj biznis, život i obitelj Željko Kerum, splitski gradonačelnik, u jučerašnjoj lekciji novinarima

zumljiva tom tužbe" budući da se u njezinom završnom dijelu navodi da je Pluris podmirio dio tražbine do iznosa 24 milijuna kuna, a ostalo je osigurano zadužnicom.

Zajednički aranžmani No, što je još važnije, Pluris poriče obvezu prema Podravki na osnovi spomenutih zajmova jer su sredstva od njih vezana uz "odgovarajuće druge poslovne aranžmane u kojima su zajednički nastupali, a iz kojih je vidljivo da su pozajmljena sredstva u stvari utrošena i u cijelosti iskorištena samo u korist i interes tužitelja". S obzirom na dosad poznate okolnosti Fimine kupnje dionica Podravke, čini se da je kod "zajedničkih aranžmana" upravo riječ o sanaciji posljedica te sporne kupnje. No je li uistinu tako, vidjet će se nakon glavne rasprave. Ivica Kruhoberec

aviona nada da će Nacionalno povjerenstvo za zaštitu civilnog zračnog prometa biti puno efikasnije od Nacionalnog povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom, kojim predsjeda isti čovjek, a koje se za vrijeme kaosa u zračnom prostoru zbog vulkanske prašine sastalo prvi put tek peti dan otkako je islandski vulkan prizemljio zrakoplove diljem Europe, pa tako i Hrvatske. Josip Bohutinski josip.bohutinski@business.hr

milijuna kuna na crnom tržištu vrijedi 600 kg raznih vrsta droge zaplijenjene od 2005. do 2009., koja je jučer spaljena u Našicecementu, koji jedini u Hrvatskoj ima spalionicu droge sigurnu za zdravlje ljudi i okoliš

uvodnik

Holding na "holdu"

››

Ivo Jelušić tek je imenovan za predsjednika Skupštine Holdinga, a već je demonstrativno najavio i odlazak iz Holdinga ako ga zagrebački SDP-ovci ne izaberu za predsjednika snimio SA©A ∆ETKOVI∆

Izbori su u SDP-u pa će sređivanje stanja u Holdingu, čiji je dug trenutačno 7,7 mlrd. kn, morati još malo pričekati. Otkada je nove garniture u Holdingu, na dnevnom su redu, čini se, jedino kadroviranje i podjela fotelja. Ostalo - samo što nije

poslenih mogu uskoro postati upitne, kao i podmirenje obaveza. Neki od članova NO-a ZGH predlažu hitno restrukturiranje tvrtke i plan financijske konsolidacije, ali avaj! - izbori su u SDPu pa će Holding još malo na "hold". Tek što je Ivo Jelušić imenovan za predsjednika skupštine Holdinga - što je popratio izjavom da će se tvrt-

ka morati zadužiti još 800 do 900 milijuna kuna i da će ukinuti besplatan prijevoz i vrtiće - već je demonstrativno najavio i odlazak iz Holdinga ako ga zagrebački SDP-ovci ne izaberu za predsjednika. Otkada je nove garniture u Holdingu, na dnevnom su redu, čini se, jedino kadroviranje i podjela fotelja. Ostalo - samo što nije.

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

a Zagrebačkom holdingu (ZGH) treba krizni menadžment, bilo je tek malobrojnima jasno već prošle godine kada su se dizali krediti za plaće i tekuće poslovanje. No, umjesto da se odmah prione pripremi dugoročnih mjera za financijsku stabilizaciju tvrtke, prioritetno se bavilo time kako odstraniti gradonačelnika Milana Bandića, koji je dijagnosticiran kao Holdingova "rak-rana". Danas se može reći da je zadatak uspješno izvršen i da je Bandić (s)maknut iz Holdinga koji mu je služio kao vreća bez dna, iako se pokazalo da ta vreća i te kako ima dno, duboko 7,7 milijardi kuna, koliko je ZGH danas dužan. Mali je problem što nova Uprava i Nadzorni odbor ipak još nisu prošli i formalnu registraciju na Trgovačkom sudu. No, samo što nisu.

Osim nove-stare uprave, skupštine i nad-

zornog odbora, Holding bi, kako su najavila nova tijela tvrtke u kojima participiraju vladajući SDP s partnerima te oporbene stranke, trebao dobiti i nove direktore podružnica. A natječaj za nove ljude isto - samo što nije.

Samo što nije stigao i novi plan reorganizacije tvrtke koji je, s rokom od dva tjedna, od predsjednika Uprave Ive Čovića još 1. travnja naručila skupština Holdinga. A to nije bila prvotravanjska šala. Činjenica je da sve promjene u Holdingu idu puževim korakom, a Holding baš nema puno vremena jer plaće za više od 12 tisuća za-

tema 4-5

INDEKS INVESTICIJSKIH REFORMI Iako sebi često znamo tepa OECD-a pokazala je da smo u razvoju ljudskih potencijala na zače

Bugari, Makedonc nadmašili hrvatsk Hrvatska predvodi regiju jedino u domeni trgovinske politike i pristupa novcu, pokazala je studija OECD-a, a u razvoju ljudskog kapitala smo najlošiji zbog najveće razlike između znanja koje se stječe u obrazovnom sustavu i potreba poslodavaca. Uzor bismo mogli pronaći u Rumunjskoj kojoj je OECD dao najbolju ocjenu za sustav strukovnog obrazovanja Prema studiji OECD-a "Indeks investicijskih reformi" objavljenoj u petak, Hrvatska je u konkurenciji deset zemalja jugoistoč-

ne Europe najlošije prošla u kategoriji "Razvoja ljudskog kapitala", u kojoj je zauzela tek četvrto mjesto.

››

"Razvoj ljudskog kapitala", koji obuhvaća dvije potkategorije - doživotno obrazovanje i strukovno obrazovanje, u Hrvatskoj

Korporativni sektor slabo ulaže u razvoj specijalističkih znanja i tu ima prostora za poboljšanje DRAGO JAKOVČEVIĆ, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu snimio žarko bašić

je dobio tri od mogućih pet bodova pa se Hrvatska tako našla iza Bugarske, Makedonije i Rumunjske, koja je na području strukovnog obrazovanja dobila najvišu ocjenu u regiji. Strukovno je obrazovanje u Hrvatskoj ocijenjeno sa 3,5, a doživotno je obrazovanje dobilo ocjenu tri. "Za jugoistočnu Europu karakteristično je da se znanja i vještine koje nude obrazovne institucije ne

ati da je hrvatska pamet u svijetu na visokoj cijeni, studija elju regije - u kategoriji doživotnog i strukovnog obrazovanja

business.hr Četvrtak 27/5/2010

ci i Rumunji ku pamet

jašnje razine, a da bi se to potaknulo, ključne su investicije privatnog sektora", rekao je Nolan. Na području investicijske politike i promocije Hrvatska je prema podacima u studiji iznad prosjeka zemalja jugoistočne Europe i sa 3,8 bodova nalazi se na trećem mjestu, iza Bugarske i Rumunjske, a na istoj je razini sa Crnom Gorom. Kako se napominje u studiji, velike su promjene u regiji učinjene na smanjenju restrikcija za strana ulaganja koje još uvijek postoje u nekim sektorima, poput proizvodnje oružja.

Krediti su dostupni

poklapaju s potrebama poslodavaca", stoji u izvješću u kojem se ističe i potreba za razvojem specijalističkih znanja.

Nužna veća ulaganja

"Povezanost između financijskih institucija i poslovnog svijeta još je slaba", izjavio je Alastair Nolan iz OECD-a te naglasio priliku za regionalnu suradnju na području obrazovanja. "Korporativni sektor

slabo ulaže u razvoj specijalističkih znanja i tu ima prostora za poboljšanje", komentirao je zaključke studije profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević te naglasio da je situacija u državnom sektoru po tom pitanju nešto bolja. Osim razvoja ljudskog kapitala, studija ispituje još šest ključnih dimenzija koje utječu na izravno investiranje u zemljama

jugoistočne Europe - Hrvatskoj, Albaniji, Crnoj Gori, BiH, Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Srbiji i Kosovu. "Studija je nastala na tri informacijska stupa koji čine vlada, neovisni stručnjaci i privatni sektor, a uzima u obzir više od sto indikatora pomoću kojih se ocjenjuju pojedine kategorije", rekao je Nolan te istaknuo nužnost reformi koje će omogućiti više

ulaganja privatnog sektora u jugoistočnoj Europi. Prije nego što je komentirao rezultate za Hrvatsku, Nolan je kazao da su dva faktora snažno utjecala na kontekst u kojem je nastala studija, a to su neujednačeni podaci o investicijama u zemljama jugoistočne Europe i utjecaj globalne krize. "Zbog posljedica globalne krize gospodarstva regije teško će se vratiti na pri-

U domeni trgovinske politike i pristupa novcu Hrvatska je sa 4,2 i 3,5 bodova zauzela prvo mjesto. No nešto lošije rezultate bilježi na području regulatornih reformi, gdje prosječna ocjena iznosi tri, te porezne politike koja je ocijenjena sa 2,5, što je bilo dovoljno za peto mjesto na obje ljestvice. "Što se tiče kredita, mislim da bi oni mogli biti i dostupniji, a na području regulatornih reformi Hrvatska je prihvatila sve standarde u skladu s najrazvijenijim zemljama Europske unije", kaže Jakovčević. Prilikom prezentacije najavljen je i trogodišnji projekt "Inicijativa regionalne konkurentnosti", koji će se prije svega fokusirati na poticanje inovacija i razvoj ljudskog kapitala. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

tema 6-7

INTERVJU: BRANKO RADOŠEVIĆ Bivši prvi čovjek Plinacra z iz tvrtke i, po njemu, namještenoj medijskoj kampanji protiv njeg

'Podmeću mi afere jer me ne žele u Ini'

"Zašto sam postao interesantan medijima godinu dana nakon odlaska iz Plinacra? Piše se o mojoj otpremnini, o Fimi mediji. Moj dolazak u Inu nekome ne odgovara", otkrio nam je Branko Radošević i dodao da je i iz Plinacra otišao jer su tvrtku neki htjeli koristiti kao konto državnog proračuna. Ipak, nije nam htio otkriti tko ga blati i tko je vršio pritisak na njega Godinu dana nakon što je otišao s mjesta predsjednika Uprave Plinacra Branko Radošević našao se u središtu skandala zbog izravnog i tajnog ugovaranja poslova s Fimi medijom, ozloglašenom PR kućom Nevenke Jurak. Ti su poslovi Plinacro u četiri godine koštali 6,3 milijuna kuna. Radošević u njima ne vidi ništa sporno, kao ni u činjenici da je tvrtka CKTZ, u kojoj vlasnički udjel ima njegov prijatelj, visokopozicionirani HDZ-ovac Dražen Bošnjaković, sklapala vrijedne poslove s Plinacrom upravo dok je Bošnjaković bio u NO-u te tvrtke. Za napade na sebe neizravno optužuje one koji drže konce u Ini jer se nedavno pojavio u medijima kao mogući kandidat za člana Uprave Ine. Jeste li smijenjeni iz Plinacra ili ste dali ostavku? - Podnio sam zahtjev za

sporazumni raskid ugovora o radu na mjestu predsjednika Uprave, ali ne i sporazumni raskid radnog odnosa. Radni odnos mi je tekao i nakon odlaska s mjesta predsjednika Uprave. Sukladno tom ugovoru, imao sam pravo na otpremninu ako odlazim iz tvrtke. A zašto ste dali ostavku? - Razlog je u tome što je Plinacro postao samostalan energetski subjekt koji se razvijao sukladno direktivama EU tako da onemogući daljnji monopol velikih energetskih subjekata te da se utječe na energetske tokove iz određenih centara moći. U vrijeme recesije nekim se strujama činilo zgodno preko Plinacra riješiti nastale probleme, ali su zaboravili da je Plinacro trgovačko društvo, a ne konto državnog proračuna. Kada sam shvatio da moji napo-

ri na stvaranju takvog Plinacra ne donose plod nego štete njegovu daljnjem razvoju, jer su počela sitna podmetanja raznih interesnih skupina, bio sam prisiljen dati ostavku. Kojih centara moći? - Ostavimo to za drugi razgovor. Kada govorite o promjenama energetskih tokova, je li riječ o gradnji plinovoda Josipdol - Split - Prevlaka? - Činjenica je da je plinovod Bosiljevo - Split započet za mojega mandata. Taj je projekt dizajniran i koncipiran u prvom investicijskom planu i ja sam ga počeo provoditi. Zalagao sam se za podizanje tog projekta na višu razinu. Povećanjem promjera i kapaciteta plinovoda želio sam da on postane dijelom Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno da

postane novi pravac dobave iz kaspijske regije i Bliskog istoka, čime bi se postigla puna diversifikacija. Hrvatska bi tada postala strateški važna jer bi bila diversificirana i po smjeru dobave i po smjeru tranzita. Taj je projekt podržavalo dosta institucija, među njima i Europska investicijska banka. No, u isto se vrijeme lomio projekt Nabucco, koji je financirao upravo EIB i upravo su oni od mene tražili da prolongiram donošenje odluke o gradnji plinovoda Bosiljevo - Split kako bi imali dovoljno vremena da vide razvoj projekta Nabucco, jer da su tada javno prihvatili i podržali Jadransko-jonski plinovod, to bi smanjilo izglede realizacije Nabucca. Danas se vidi koliko je ta ideja o Jadransko-jonskom plinovodu bila dobra jer je jedini projekt koji će biti gotov do 2015. godine Sjever-

ni tok i plinovod kojim će se jug Italije preko Turske spojiti na kaspijske izvore plina. Da smo realizirali Jadransko-jonski plinovod kao dobavni pravac, to bi bio pun pogodak. Politika je htjela da se plinovod Bosiljevo - Split intenzivira i pokaže kako mi možemo brzo doći do Splita iako nigdje na trasi nije sagrađen distributivni centar niti su pripremljeni kupci. Pritisak da se ubrza plinofikacija bio je totalni promašaj. Bilo bi bolje da je gradnja usporena, da se pričekalo odobrenje za povećanje promjera i da to bude pravi novi dobavni pravac. Samo nekoliko mjeseci nakon vašeg odlaska usporeni su investicijski planovi Plinacra koje ste vi pokretali i sada se dodatno usporavaju ulaganja. Zašto? - Nisu mi poznati razlozi takve politike.

za Business.hr je progovorio o pritiscima zbog kojih je otišao ga koja je počela kada je predložen za ulazak u Upravu Ine

business.hr Četvrtak 27/5/2010

››

Nisam bio pod pritiskom. I danas mislim da je izravno ugovaranje poslova daleko korektnije od fingiranja i namještanja natječaja prema neprovedivom Zakonu o javnoj nabavi branko radošević o ugovoru s Fimi medijom Snimio hrvoje knez

Je li iza vas ostalo dovoljno novca da se provedu doneseni investicijski planovi? - Apsolutno. Mislim da nije bilo nikakvih razloga za smanjenje obujma ulaganja. Mislim da se ulaganja neće smanjiti, već će se ići u reviziju rokova, za što sam se ja i zauzimao. Naš projekt obuhvaćao je ulaganja vrijedna 443 milijuna eura do 2011. godine, a ja sam smatrao da je to bolje dovršiti i do 2014. godine. Mislim da je projekt od Splita do Ploča samo prolongiran. Žao mi je što se odustalo od projekta Kukuljanovo - Omišalj jer je trebao biti jedan od strateških projekata za neke druge alternative. Ta bi nam linija dala stratešku snagu u pregovorima s Adria LNG-om i žao mi je što se ne realizira predviđenom dinamikom. Potpisali ste ugovor o kupnji Okola. Jeste li plin-

sko skladište u Okolima previše platili i što ste ustvari sve dobili? - Po trećem paketu zakona iz direktiva EU sva infrastruktura u trgovini plinom treba biti regulirana i dostupna svima koji se bave tržišnom djelatnošću pod istim uvjetima. To znači da je prilikom restrukturiranja Ine i stvaranja Plinacra, tako da je izdvojen transport plina u Plinacro, trebalo izdvojiti i podzemno skladište u Okolima kao nužnu infrastrukturu koja djeluje na istom principu i trebalo je biti dostupno svima koji se bave trgovinom plinom. To nije napravljeno. Vlada je donijela zaključak da je Ina dužna izdvojiti djelatnost transporta plina još 2007. jer je po energetskoj strategiji Ini pripala zadaća da sagradi dodatna skladišta, što nije napravila već je opstruirala. Bilo je nužno da Vlada preuzme odgovor-

nost i ingerenciju nad postojećim skladištem. Plinacro je imao kreditni rejting i kadar za provođenje takve akvizicije. Po meni, preuzimanje Okola je dobar posao jer je država ponovno preuzela kontrolu nad daljnjom gradnjom i proširenjem skladišta. Transakcija je provedena korektno i 70 milijuna eura je korektna cijena prema neovisnim revizorima. Uvjeren sam da bi gradnja novog skladište premašila 120 milijuna eura. Za konzultante u preuzimanju Okola angažirali ste i londonsko odvjetničko društvo Paul Hastings, čije usluge navodno koriste i tvrtke Duška Dropulića, supruga predsjednice Nadzornog odbora Plinacra Marine Matulović Dropulić? Zašto ste odabrali njih? - To da su radili za gospo-

dina Dropulića prvi put čujem i mislim da to nije istina. Sva sreća da smo njih angažirali. Pregovori između Ine i Plinacra vođeni su po engleskom pravu, po dogovoru vlasnika, što nije neuobičajeno. Nismo ih angažirali direktno nego tvrtku Laktić i partneri. Kad smo vidjeli da nam je potrebna pravna pomoć, angažirana su dva odvjetnika iz društva Paul Hastings. Potpisani ugovor je za Plinacro bio najbolji mogući. Kažete kako je vaša odluka da proglasite poslove s Fimi medijom legalna. Ali zašto ste odlučili te poslove proglasiti poslovnom tajnom? - Godine 2005. doveden sam u Plinacro jer je projekt plinofikacije Pula Karlovac bio u zastoju, što je bila očita opstrukcija projekta. Pitali su me hoću li biti u stanju projekt reali-

zirati u šest mjeseci. Rekao sam da će mi trebati tri mjeseca pripreme i šest mjeseci za realizaciju. To je bilo moguće samo ako se jasno postave pravila igre i promijeni organizacija. Nužno je bilo spriječiti opstrukciju projekta tako da spriječim curenje informacija. Svaki put kada bi se doznalo kuda će trasa prolaziti ili se graditi objekti sustava, to bi opstruirale razne interesne skupine - lokalna zajednica, udruge zelenih ili bi se odmah kupovalo zemljište. Za to smo angažirali detektivsku agenciju. Drugo je bila promocija kompanije i projekta kao društveno poželjnog i korisnog. Cilj je bio stvaranje pozitivnog imidža u javnosti kako bismo lakše rješavali ponekad i zlonamjerne aktivnosti na terenu. Na plinovodu Pula - Karlovac u samo tri mjeseca riješili smo 12.000 imovin-

tema 8 sko-pravnih sporova. Kroz svoj mandat imao sam tri događaja na kojima je bio premijer, dva na kojima je bio predsjednik države, dva na kojima je bio predsjednik Sabora i cijeli niz događaja na kojima je bila ukupna gospodarska elita. Je li ikad ijedna tvrtka oglasila natječaj za organizaciju dočeka premijera? Najveći dio iznosa od 6,3 milijuna kuna koji je kroz četiri godine plaćen Fimi mediji odnosio se na organizaciju događaja. Zašto ste angažirali baš Fimi mediju? - Godine 2005. angažiran je Mario Dragun da oformi odjel za odnose s javnošću u Plinacru. Tad smo radili s nekoliko agencija i pojedinaca, pa smo počeli raditi i s Fimi medijom kao i svakom drugom agencijom. Nije bilo pritisaka HDZ-a zbog povezanosti tvrtke s Mladenom Barišićem, tadašnjim blagajnikom stranke? - Ne. Ja nisam bio pod pritiskom. I danas mislim da je direktno ugovaranje poslova daleko korektnije od fingiranja i namještanja natječaja prema neprovedivom Zakonu o javnoj nabavi. Je li sa svim vašim odlukama bio upoznat i Nadzorni odbor na čelu s Marinom Matulović Dropulić? - U mojem mandatu nijedan trošak nije probio plan i svi su troškovi bili odobreni. Zašto mislite da postoji fronta koja vas ne želi u Ini? - Zašto sam postao interesantan medijima godinu dana nakon odlaska iz Plinacra? Piše se o mojoj otpremnini, o Fimi mediji. Cijeli niz za mene potpuno čistih odluka. Razlog je svima poznat. Moj dolazak u Inu nekome ne odgovara. Nisam ni tražio ni lobirao za odlazak u Inu. Kada se o tome počelo govoriti, slijedila je zloporaba medija i cijelog aparata.

Tko, Mađari? - Ne želim odgovoriti. Je li razlog tome vaš dobar odnos s Draženom Bošnjakovićem? - To s njim nema veze. Moja veza s Draženom je u tome što smo iz istog mjesta i imamo iste svjetonazore. Što se tiče posla i Ine, to nema nikakve veze. On je bio i u povjerenstvu za prodaju Ine, tu niste na istim valnim duljinama? - To je povezivanje nekih neutemeljenih teza. Mene vezati s Draženom Bošnjakovićem i Inom nema smisla. Jako sam vezan uz Inu jer sam rođen u Graberju Ivanićkom, kolijevki Naftaplina, gdje sam 25 godina radio i puno im dugujem za ono što jesam. Ina je bila najjača tvrtka u Hrvatskoj, a danas je dužna državi. Ne podržavam način na koji se vodi Ina. Kako onda komentirate činjenicu da je Plinacro i u vašem mandatu poslovao s tvrtkom CKTZ u vrijednosti 42 milijuna kuna, u kojoj je dioničar i Bošnjaković, a bio je i u NO-u Plinacra u to vrijeme? Je li on bio u sukobu interesa? Jeste li vi znali za njegov vlasnički udjel? - Mislim da je na to pitanje odgovorio Bošnjaković u medijima: on nije vlasnik već posjeduje 1+1 posto dionica koje je uredno prijavio i prenio na skrbnika, a taj postotak, da ga je i imao u vlasništvu, ne daje mu nikakva upravljačka prava. Zakon spominje tek udjele od 20 posto kao sukob interesa. Usto, ugovor s CKTZom je poslovno opravdan i proveden sukladno Zakonu o javnoj nabavi i, koliko znam, CKTZ na tom poslu nije mogao dobiti ni 5 posto spomenutog iznosa. Vrijednost ugovora i specifičnost posla bili su u odgovornosti nižih razina i nisu bili spomenuti na sjednicama Uprave, a kamoli Nadzornog odbora. Josip Jagić josip.jagic@business.hr

SPORNA INVESTICIJA

U zgradu u Ivaniću treba preseliti sve osim Uprave Jeste li preplatili zgradu u Ivaniću? Je li ona Plinacru neophodna? - Plinacru je investicijski plan odobren u tri etape. Prva je gradnja plinovoda, druga je gradnja tehnoloških objekata, a treća su poslovni objekti. Plinacro je sve ove godine ulagao u tehnološke objekte toliko da nema svoj poslovni objekt. Ljudi u Plinacru smješteni su u Ivaniću u barakama građenim za izgradnju postrojenja Etan. Takav sustav zahtijeva i daljinski nadzor i sofisticiranije održavanje. Ivanić je kolijevka Plinacra, ali i tehnološki jedino opravdano mjesto za podizanje kontrolnog centra jer je na sjecištu najveće potrošnje i skladišta plina. Uostalom, 40 ljudi iz Ivanića svaki dan putuje u Zagreb na posao. Nakon 50 godina jedan jedini objekt uspjeli smo vratiti u Ivanić i mnogi koji sad rade u Zagrebu plaše se da će morati putovati u Ivanić. U Zagrebu može biti uprava, a sve drugo u Ivaniću.

Zgrada ima viziju i dužu budućnost jer će tamo biti i redundantni dispečerski centar, i centar veze, i održavanje i skladište. Je li cijena bila previsoka? - Raspisali smo bili javni natječaj i od tri valjane ponude uzeli smo najnižu, onu Zagrebmontaže. Cijena je bila 39 milijuna kuna. Znači, nije bilo riječ o 65 milijuna kuna? - Ne znam je li nakon mojega odlaska bilo aneksa ugovora. U moje vrijeme ugovorena cijena iznosila je 39 milijuna kuna. Uostalom, cijenu treba podijeliti s brojem kvadrata i vidjet će se je li to tržišna cijena. Može se sagraditi još jedan kat jer sam tvrtku Podzemno skladište plina Okoli planirao preseliti tamo. Nema smisla da bude u Zagrebu.

OGLAS

dogaaji

DOBITNICI FININIH NAGRADA ZLATNA BILANCA Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

AGROKOKA - PULA d.o.o.

Rudarstvo i vađenje

SOLANA PAG d.d.

Prerađivačka industrija

DIADEMA d.o.o.

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

TERMO SERVIS d.o.o.

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

CE-ZA-R d.o.o.

Građevinarstvo

GABING d.o.o.

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

PLANIKA OBUĆA d.o.o.

Prijevoz i skladištenje

CROATIAŠPED-ZAGREB d.o.o.

Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

MASLINICA d.o.o.

Informacije i komunikacije

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

business.hr

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

ZAGREBINSPEKT d.o.o.

Četvrtak 27/5/2010

Najuspješnije poduzeće prema financijskom rejtingu

ZAGREBINSPEKT d.o.o.

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

ARBITRAŽNI SPORAZUM

Pahor: Tadićevo posredovanje nepotrebno Ljubljana. Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je da njegova vlada ne treba sponzore kad je riječ o referendumu na kojem će Slovenci 6. lipnja odlučiti jesu li za arbitražni sporazum koji je lani potpisao s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, reagirajući tako na sugestije da bi se u potporu nje-

govoj kampanji mogao uključiti srbijanski predsjednik Boris Tadić. "To je naše domaće pitanje, a referendum je ustavno pravo slovenskih građana", rekao je Pahor na pitanje srpskih novinara nakon razgovora s predsjednikom srbijanske vlade Mirkom Cvetkovićem. Neki hrvatski mediji objavili su da SAD i Velika Britanija žele da se Tadić angažira oko referenduma o arbitražnom sporazumu između Slovenije i Hrvatske kako bi pridonio pozitivnom ishodu referenduma odnosno potvrđivanju sporazuma. H

Swoboda: Šanse za svih poglavlja u lipn PREGOVORI S EU Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda otkriva pozadinu pritisaka iz EU za ustavnim promjenama, otvaranja pregovora u poglavlju 23 (Pravosuđe), za što će ključno biti skoro izvješće haaškog tužitelja "Riječ je o unutarnjem pitanju Hrvatske", rekao je Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu, na naše pitanje jesu li se ustavne promjene u Hrvatskoj dogodile zbog pritiska iz Bruxellesa. "Nije bilo pritiska, ali bio je zahtjeva da se riješi pitanje ustavnih promjena jer se Europskoj uniji priključuje Hrvatska, a ne dio BiH". U razgovoru za Business.hr Swoboda je upozorio na to da su ustavne promjene dobro rješenje, a pojedinosti nisu nametnute, već je samo postojao pritisak u smislu da je potrebno rješenje. Ne želeći komentirati procjene političkih promatrača da je dogovor o ustavnim promjenama prije svega poentiranje Zorana Milanovića protiv Jadranke Kosor, Swoboda je istaknuo da se kao socijaldemokrat suzdržava od davanja stranačko-političkih

procjena. No, austrijski je zastupnik mišljenja da rješenje mora biti jasno, odnosno da je za Hrvatsku BiH inozemstvo, gdje žive i građani s hrvatskim državljanstvom.

'Niste brzo reagirali'

O 23. poglavlju Pravosuđe i temeljna prava - za koje mnogi u EU kažu da je teško predvidjeti kada bi se mogao završiti tehnički dio pregovora o tom složenom poglavlju - Swoboda drži da "u nekim članicama postoje rezerve". Sam Swoboda pak ističe da to poglavlje treba otvoriti jer postoji mogućnost da se u slučaju nepotpune suradnje s ICTYjem spomenuto poglavlje ne zatvori. Izvjestitelj za Hrvatsku ukazuje da bi bilo "razumno otvoriti to poglavlje jer treba riješiti još cijeli niz pitanja, a sam pritisak za punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom održao bi se tijekom pre-

govora u tom poglavlju, kao i oko ispunjenja brojnih mjerila za njegovo zatvaranje". "Na kraju pregovora važno je da se može utvrditi puna suradnja s ICTY-jem", podvukao je Swoboda. Komentirajući prošireno mišljenje u Hrvatskoj da je pritisak glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza zbog topničkih dnevnika iracionalan, Swoboda je istaknuo da problem leži u tome što je hrvatska Vlada u prošlosti vrlo suzdržano i bez intenziteta reagirala na zahtjeve nadležnih tijela Haaškog suda. Takav hrvatski pristup dao je povoda Brammertzu za mišljenje da hrvatska Vlada ni sada ne traži topničke dnevnike punim naporima. Swoboda je rekao kako bi bilo dobro kada bi Task Force oko topničkih dnevnika slijedio sve tragove kako bi se gospodinu Brammertzu moglo kazati: 'Tražili smo svu-

da i nismo ništa našli. Nemamo više mogućnosti potrage i to je rezultat'. Međutim, sve dok Brammertz ima osjećaj da Hrvatska ne traži svuda topničke dnevnike, tako dugo će biti kritičan o tom pitanju, tvrdi Swoboda.

Na Brammerzovo izvješće treba čekati, no na pitanje koliko je vjerojatno da bi Hrvatska još u lipnju mogla otvoriti sva i zatvoriti još četiri poglavlja izvjestitelj za Hrvatsku kaže da su "izgledi 50 prema 50". Još uvijek je sve otvore-

STARO PETROVO SELO

Čobanković podupro zadrugarstvo mljekara Staro Petrovo Selo. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković sastao se jučer s predstavnicima sadašnjih i bivših kooperanata tamošnje Mljekare te ih podupro u njihovu nastojanju da organizirani u zadrugu preuzmu mljekaru koja je od travnja u stečaju. S obzirom na to da je u zapadnoeuropskim zemljama gotovo 80% prehrambene industrije u vlasniš-

tvu onih koji proizvode sirovinu, ta nam se inicijativa učinila zanimljivom, rekao je Čobanković i obećao potporu ministarstva. Upravitelj novoosnovane Zadruge Seljačka sloga, koja zasad okuplja 30-ak kooperanata, Dragutin Dukić rekao je da za kraj lipnja pripremaju investicijski i poslovni plan. Dio pogona Mljekare u zakupu ima Križevačka mljekara, koja je također zainteresirana za preuzimanje pogona u Starome Petrovom Selu. H

ULJANIK

Luksemburškoj tvrtki 1. jaružar na vlastiti pogon

Petar Čobanković, ministar poljoprivrede Snimio hrvoje dominić

Pula. Pulsko brodogradilište Uljanik isporučilo je jučer luksemburškoj kompaniji Dredging and Maritime management S.A. prvi od zasad četiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon. Riječ je o tehnički vrlo kompleksnom brodu koji služi za jaružanje, odnosno kopanje i usisavanje nataloženog pijeska, krutog pod-

morja, stijena i sličnih taloga s morskog dna, a moći će raditi do 36,6 m dubine. Isporukom tog broda Uljanik postaje članom malobrojne skupine od samo nekoliko svjetskih brodogradilišta koji u svojoj ponudi imaju ili su izgradili takav tip broda. Jaružar je dug 138,5 metara, širok 26 metara te visok od 8,80 do 12,20 metara, uz nosivost od 2.200 tona. Ugovor za gradnju potpisan je u ožujku 2007., kobilica je položena krajem 2008., a u more je porinut u kolovozu 2009. H

otvaranje Hudoletnjak izgubio spor nju su 50-50 protiv Vindije KOKINI SILOSI

HANNES SWOBODA, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Snimio ALEN LEGOVIĆ

moguće uvjeriti Hrvatsku da dodatnim naporima traži topničke dnevnike. Ipak, Swoboda vjeruje kako je moguće da Hrvatska u idućih nekoliko dana, prije nego što Brammertz obajvi izvješće, poduzme sve kako bi dokazala da je puna suradnja ne samo pitanje obveze, već i uvjerenja s hrvatske strane.

SAD se miješa

no. "Jedno je čemu se nadam, a drugo što smatram točnim", rekao je. EU još ima sve karte u svojim rukama o pregovaračkim poglavljima. Brammertz i neke članice su pak mišljenja da što je veće protivljenje Hrvatskoj, to je više

Najnovije napore SAD-a da podrži Hrvatsku na putu u članstvo EU Swoboda ne podržava. "Miješanje oko Hrvatske moglo bi biti kontraproduktivno. Mi ne odlučujemo o odnosima SAD-a i Meksika, a SAD ne odlučuje o odnosima EU i Hrvatske". Komentirajući utjecaj gospodarske krize i problema u Grčkoj na proces proširenja Swoboda kaže kako "vjeruje da treba ostati pri odlukama iz Soluna iz 2003. godine, a to znači da sve zemlje regije mogu pronaći svoj put u EU ako ispune uvjete. To nisu samo normalni uvjeti i suradnja s ICTY-jem, već i određena gospodarska stabilnost koja se može ostvariti uz investicije, a to je moguće ostvariti samo uz modernizaciju gospodarstva te ako se zemlje ne koncentriraju

samo na uslužne djelatnosti i turizam. Turizam je za Hrvatsku važan, ali nije dovoljan". Za Swobodu bilo bi zanimljivo da se, dok u EU trenutačno raspravljaju o gospodarskom konceptu EU2020, kaže da bi sve zemlje regije do 2020. godine mogle postati članice Unije, što je realno. "Grčko-austrijska varijanta koja spominje 2014. kao godinu članstva nije realna. Ako se taj datum smatra datumom članstva, ali ako se taj termin promatra kao vremenska točka kada će zemlje otići korak dalje na putu u pregovorima o članstvu, tada bih to prihvatio". Dakle, iz Bruxellesa stiže nova poruka da bi 2020. godine sve zemlje regije mogle postati članice Europske unije ako do tada ispune sve uvjete. Swoboda smatra da je to zaista vrlo realan cilj. Na pitanje kolike su šanse za spas brodogradnje, Swoboda je istakuo grčka iskustva. "Nije dovoljno uložiti napore samo u turizam. Bitno je imati i industrijsku bazu, a ona mora biti konkuretna. U ovom trenutko to je teško procijeniti jer gospodarstva inače djeluju negativno na potražnju". Alen Legović, Bruxelles

Tvrtka Varaždinka, u vlasništvu Ivana Hudoletnjaka, tražila je 1,5 milijuna kuna od Vindijine Koke za ulaganje u silos još osamdesetih godina, no varaždinski Trgovački sud odbio je tužbeni zahtjev

Odbijen je tužbeni zahtjev Varaždinke kojim je tvrtka u vlasništvu Ivana Hudoletnjaka tražila 7830 dionica Vindijine Koke kao odštetu na ime ulaganja u silose koji su danas u vlasništvu te tvrtke, odnosno novčani ekvivalent njihove nominalne vrijednosti u iznosu 1,5 milijuna kuna.

Tužili i HFP

Iako se tek očekuje detaljno obrazloženje presude varaždinskog Trgovačkog suda, doznajemo da je za odbijanje tužbenog zahtjeva bilo presudno to što Koka nema vlastite dionice koje bi mogla predati Varaždinki na ime izvršenog ulaganja. Naime, sukladno sporazumu potpisanom još 1985. godine, OOUR Poljoprivreda, koji je bio u sastavu SOUR-a Varaždinka, dao je za gradnju sušare i silosa Kokine Tvornice stočne hrane 160 milijuna tadašnjih dinara ili 422.350 nekadašnjih DEM. Prema prvom članku tog sporazuma (koji su potpisali u ime Koke direktor Janko Peharda, a u ime

Varaždinske direktor Andija Kučar), Varaždinka je trebala steći pravo suvlasništva u idealnom dijelu od 30 posto u oba objekta. Kako se to nije ostvarilo, 1994. potpisan je protokol u kojem se navodilo da bi umjesto suvlasništva nad nekretninama Varaždinka trebala steći udjel u dioničkom kapitalu Koke u iznosu 422.000 tadašnjih DEM. No, ni to nije provedeno, pa je Varaždinka pokrenula nekoliko sporova, među ostalim i protiv HFP-a i Koke, ali neuspješno.

Idemo dalje

"Ništa zato ako nismo uspjeli na prvom stupnju. Žalit ćemo se VTS-u i vjerujem da ćemo uspjeti jer je nedvojbeno da smo dali novac, ali nismo dobili baš ništa, čak ni nakon gotovo dvadeset godina sporova", rekao je Hudoletnjak nakon izricanja prvostupanjske presude. Ivica Kruhoberec

IVAN HUDOLETNJAK, vlasnik Varaždinke

Snimio siniša sović

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 27/5/2010

KONFERENCIJA

Dobrodošli austrijski savjeti za tržište rada Zagreb. Krizno vrijeme jako je opteretilo tržište rada, posebno s povećanjem nezaposlenosti, ali je idealna prilika da se iskoristi za dodatna ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju, što može pomoći u pronalaženju novog posla i smanjenju stope nezaposlenosti, poručio je jučer na 4. hrvatsko-austrijskoj konfe-

DOGOVOR S INOM?

Dioki miran do kraja godine Iako tvrde da im iz Diokija još ništa nisu uplatili, u Ini nisu prekinuli isporuku etana Diokiju kako su najavljivali. Uprava Diokija radnicima je priopćila da su s Inom postigli dogovor do kraja godine Ina nije prekinula isporuku etana Diokiju koja je bila najavljivana za srijedu, iako do jučerašnjeg popodneva iz Diokija nisu krenule nikakve uplate u ime duga od 120 milijuna kuna, potvrđeno nam je u Ini. U sindikatu Diokija su nam pak tvrdili da je Dioki već platio minimalno pola duga Ini za plin i etan, čime je omogućen nastavak rada.

Radnici zadovoljni

Kako doznajemo od sindikalnog povjerenika Sindikata energetike, kemije i nemetala Josipa Pavelića, Uprava Diokija izvijestila je u srijedu radničko vijeće da je s

ROBERT JEŽIĆ, vlasnik i predsjednik Uprave Diokija Snimio saša ćetković

Inom, odnosno Ininom tvrtkom Prirodni plin, postignut dogovor o produženju ugovora za isporuku plina i etana do Nove godine. U Ini nam to nisu mogli potvrditi. "Zadovoljni smo. Nastavljamo raditi, nema otpuštanja, nema stečaja", kazao nam je Josip Pavelić dodavši da proizvodnja ni u jednom trenutku nije stala.

Pristali na novu cijenu?

Pretpostavlja se da je Dioki, kojem je Ina isporučila zadnju fakturu na iznos od 2,11 lipa po prostornom metru, bio prisiljen pristati na novu cijenu od oko dvije kune za prostorni metar. Za usporedbu, prošle je godine Dioki Ini plin plaćao po prosječnoj cijeni od 1,19 kuna za prostorni metar. Ina je naime 21. siječnja pokrenula postupak prisilne naplate potraživanja jer s Diokijem ni nakon šest mjeseci razgovora nije uspjela postići dogovor o vraćanju duga i potpisu novog ugovora za plin. Uprava Diokija na čelu sa Zdravkom Beloševićem prošloga je tjedna spominjala stečaj i gašenje proizvodnje na Žitnjaku te to ubrzo demantirala uz kritike na račun monopolističkog položaja Ine u trgovanju plinom. Belošević je nakon pokretanja postupka prisilne naplate smijenjen, a Upravu je preuzeo sam vlasnik, Robert Ježić. N. Domazet

renciji o tržištu rada austrijski savezni ministar za rad Rudolf Hundstorfer. Konferencija u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) okupila je više od stotinu sudionika iz službi za zapošljavanje iz Austrije, Srbije, Crne Gore, BiH te Slovenije. Hundstorfer je naglasio važnost intenzivne suradnje susjednih zemalja na području rada. U Austriji su, kako je rekao, s velikim novcem i uz pomoć vlade vrlo brzo uspješno "sredili" nezaposlenost uzro-

kovanu krizom. Hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač naglasio je kako je Hrvatska spremna prihvatiti sve savjete za poboljšanje stanja na svojem tržištu rada. S obzirom na pad zaposlenosti zbog kojeg se dostizanje cilja iz Lisabonske strategije od oko 75% zaposlenosti do 2020. u Hrvatskoj trenutno čini nedostižnim, Vlada je u programu gospodarskog oporavka naglasak stavila na aktivne mjere zapošljavanja, dodao je Popijač. H

Đuro Popijač, ministar gospodarstva Snimio hrvoje dominić

Kratkoročni d dobavljačima FIKTIVNI PRIHOD Prema nerevidiranim podacima Zagrebačkog holdinga, ta komunalna megatvrtka lani je ostvarila blagi rast prihoda na 4,52 milijarde kuna, dok je dobit iznosila 22 milijuna kuna. Međutim, još treba odbiti 320 milijuna kuna knjiženog, a nikad realiziranog prihoda od prodaje Zagrepčanke Zagrebački holding (ZGH) prošlu je godinu završio s prihodima u iznosu 4,52 milijarde kuna što je povećanje od dva posto u odnosu na 2008., dok su rashodi iznosili 4,5 milijarda kuna ili pet posto više nego prethodne godine. Prema privremenom financijskom izvješću, Zagrebački bi holding 2009. mogao okončati sa 22,6 milijuna kuna dobiti, no to je iznos bez plaćenog poreza, a pitanje je i kako će stvari izgledati kada se okonča re-

vizija koja je u završnoj fazi. Naime, Holding bi trebao isknjižiti 320 milijuna kuna za prodaju polovice Zagrepčanke koliko je u 2008. ušlo u prihode tvrtke premda novac nije sjeo na račun. Prodaja na kraju nije ni realizirana jer je IGH krajem prošle godine odustao od posla, a Holding je, da stvar bude gora, platio i 56 milijuna kuna poreza na dobit i promet nekretninama. Da nije bilo "neplaniranog prihoda" Holding bi i 2008. za-

vršio u debelom minusu, a ovako mu je, bar na papiru, stajala dobit od 110,4 milijuna kuna.

Hitni krediti

"Teško mi je komentirati privremena izvješća, ali takvo je poslovanje Holdinga odraz nedovoljne racionalizacije i loše postavljene organizacije. S tog aspekta treba gledati i rezultat Holdinga za 2009. koji nije zadovoljavajući. Nova će se tijela tvrtke, zajedno s Upravom, mo-

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA ZAGREBAČKI HOLDING 2009. GODINE ZG holding ‘09.

Ukupni prihodi

4.529,80

‘08./’09.

ČISTOĆA ‘09.

1,99 % 439,90

Dobit/Gubitak prije oporezivanja

22,57

-79,56 %

Dobit/Gubitak

22,57

-84,55 %

‘08./’09.

VIO ‘09.

0,13 % 575,78

11,27 -30,05 %

3,45

‘08./’09.

‘

-7,11 % 1.1

80,00 % -12

MINISTAR U ŠANGAJU

Bajs najavio otvaranje ureda HTZ-a u Kini Zagreb. Daleka tržišta, a posebno Kina, važni su za hrvatski turizam koji ima potencijala za goste iz Kine te ih dugoročno očekujemo u velikom broju, a uskoro se planira i otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Kini, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs na susretu s

kineskim novinarima za promocije hrvatskog turizma u Šangaju u utorak. O tome su jučer izvijestili iz Ministarstva turizma, čiji predstavnici zajedno s predstavnicima HTZ-a, Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) te Turističke zajednice Slovenije ovog tjedna predstavljaju turističku ponudu Hrvatske i Slovenije u Kini. Bajs je napomenuo kako o ozbiljnosti prema kineskom tržištu govori i to što je Hrvatska sezonski ukinula vize za građane te zemlje. H

brojka

DANI ZG JAGODA

Za pola milijuna sadnica pola milijuna kuna Zagreb. Dani zagrebačkih jagoda, u sklopu kojih će se jagode do 25. lipnja moći kupovati na 31 lokaciji u gradu, otvoreni su jučer. Zagrebački župan Stjepan Kožić rekao je da se na godinu s oko 500.000 kuna subvencionira gotovo pola milijuna sadnica i da se nada da će se taj novac u proračunu županije i dalje

milijuna putovanja godišnje u Europi motivirano je kulturom, istaknuto je jučer u Varaždinu na Nacionalnom danu Kulturnog turizma koji je okupio 150 turističkih i djelatnika u kulturi iz Hrvatske, Španjolske i Austrije

osiguravati. Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk istaknuo je da su zagrebačke jagode prije nekoliko godina "došle na švedsko tržište, a ove su godine na austrijskom i njemačkom tržištu". Rečeno je kako proizvodnja jagoda čini gotovo polovinu ukupne voćarske proizvodnje grada Zagreba. Dani zagrebačkih jagoda provode se u suradnji s članovima Udruge uzgajatelja jagoda Grada Zagreba i Udruge proizvođača jagoda Zagrebačke županije Jagodni prsten. H

dug ZG holdinga a premašio 800 mil. kn IVO ČOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, lani je povećao broj zaposlenih sa 11.879, koliko ih je bilo 2008. godine, na 12.108

DRAGAN KOVAČEVIĆ, član NO-a Zagrebačkog holdinga

Snimio hrvoje knez

rati jako potruditi da isprave takvu politiku", ocjenjuje Dragan Kovačević, član Nadzornog odbora ZGH-a, koji je dobro upoznat s poslovanjem tvrtke u kojoj je nekad bio i zadužen za financije. Holding se danas nalazi u dosta teškoj situaciji, na rubu likvidnosti, a već se krajem prošle godine vidjelo kako stvari stoje kada je di-

ZET 09.

‘08./’09.

ZG PARKING ‘09.

196,17

-9,53 % 180,70

24,49

-4,82 %

18,87

‘08./’09. -1,55 % -62,93 %

gnut kredit od 150 milijuna kuna za podmirenje tekućih obaveza. Već se prilikom donošenja plana poslovanja za ovu godinu znalo da će Holdingu samo za investicije minimalno trebati "svježih" 600 milijuna kuna. S posljednjim danom prosinca 2009. ukupne dugoročne obaveze ZGH-a iznosile su 7,7 milijardi kuna.

ZG CESTE ‘09. 438,47

‘08./’09.

Prema dobavljačima je tvrtka imala čak 2,35 milijardi kuna dugoročnih obaveza (kojih krajem 2008. uopće nije bilo) te 806,7 milijuna kuna kratkoročnih, što je 20 posto više nego krajem 2008. godine. No, ni potraživanja Holdinga nisu zanemariva - na kraju prošle godine iznosila su 1,27 milijarda kuna. Od toga se 641

A. KOLODVOR ‘09.

‘08./’09.

milijun kuna odnosi na potraživanja od kupaca.

Rast plaća

Usprkos kriznoj godini, Holdingove investicije u dugotrajnu imovinu prošle su godine gotovo udvostručene u odnosu na prethodnu. Naime, lani je ZGH uložio u dugotrajnu imovinu 1,75 milijardi kuna dok su u 2008. godini investicije iznosile 957,5 milijuna kuna. Kada je o zaposlenima riječ, Holding nije prionuo racionalizaciji. Ukupan broj zaposlenih lani je porastao, sa 11.879 koliko ih je bilo 2008. godine, na 12.108. U skladu s tim, porasli su i troškovi osoblja za koje je Holding lani morao izdvojiti 1,66 milijardi kuna dok su godinu dana prije oni iznosili 1,52 milijarde kuna. Najviše je ljudi zaposleno u ZETu (65), ZG parkingu (47) te GSKG-u, kojemu pripada i Direkcija holdinga (56). Nevenka Cuglin

SPORTSKI OBJ. ‘09.

‘08./’09.

R. TERMINALI ‘09.

‘08./’09.

PODRUŽNICE

Velesajam najveći gubitnik Najgori poslovni rezultat lani je ostvario ZG velesajam koji je završio sa 28,8 milijuna kuna gubitka, koji je godinu prije iznosio 6,8 milijuna kuna. Kriza je utjecala na smanjenje sajamskih aktivnosti i broja izlagača pa su tako prihodi ZV-a u 2009. pali 33 posto na 98,4 milijuna kuna. Najveći gubitaš i dalje je ZET sa 124,5 milijuna kuna minusa, ipak nešto manje nego prethodne godine. Druga je po redu gubitaška podružnica Upravljanje sportskim objektima (USO) koja je ostvarila gubitak od 68,4 milijuna kuna. Zajedničko je i ZETu i USO-u da se na prihodovnoj strani oslanjaju na Grad, ali se iz njegova proračuna ne slijeva onoliko koliko bi trebalo.

ZG. VELESAJAM ‘09.

‘08./’09.

V. NAZOR ‘09.

‘08./’09.

27,34 %

50,96

35,78 %

130,28

19,49 %

218,95

16,60 %

98,46 -25,00 %

26,65

-9,73 %

63,21 1749,95 %

7,78

1080,08 %

-68,39

-5,54 %

42,15

97,32 %

-28,86 324,90 %

-9,08

30,79 %

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 27/5/2010

CERTIFIKATI ZA ULAGANJA

Informacijski standardi za osam županija Zagreb/Beli Manastir. Na dvodnevnom seminaru Informacijski standard, koji je jučer počeo u Belom Manastiru, okupili su se predstavnici osam županija, a seminar je dio projekta "Razvoj investicijskog okruženja", izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva. Realizira se korištenjem pretpristupne pomo-

ći EU - IPA komponenta III C., a dio je Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. - 2009. Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva, vrijednost mu je 2,5 milijuna eura, od čega EU financira 75 posto, a RH ostatak. Iz Ministarstva podsjećaju da je taj projekt nastavak dvije prethodne faze Programa certificiranja regija za ulaganja obuhvaća tri standarda - informacijski, imovinski i marketinški. Cilj informacijskog je kvalitetno pružanje informacija potencijalnim ulagačima. H

KONFERENCIJA

IEDC: Europski lideri o poticanju inovacija Bled. Devedeset poslovnih i drugih lidera iz 17 država sudjelovat će danas i sutra na međunarodnoj konferenciji Europskog centra za leadership pod naslovom "Zamjećuju li europski lideri budućnost i traže li stvaralačka rješenja?" na bledskoj Poslovnoj školi IEDC. Konferencijom će predsjedati prof. dr. Donna Ladkin s bri-

tanske Poslovne škole Cranfield , a među predavačima su dr. Erhard Busek (Institut za dunavski prostor i srednju Europu), Halil Kulluk (Grupa Intekno, Turska), dr. Nigel Jollands (Međunarodna agencija za energiju), Žiga Debeljak (Grupa Mercator). U raspravu će se uključiti i brojni drugi poslovni lideri iz Slovenije i inozemstva, koji će raspravljati o načinima poticanja inovacija na području energetskih izvora, održivog razvoja, poduzetništva, informatike i vođenja. B. hr.

TLM-ove tvrtke pokušao ‘progurati’ kao trgovce strujom TOMO GALIĆ, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije u smjeni, doznajemo, i samom je TLM-u, tada uz suglasnost Upravnog vijeća, dozvolu za trgovanje strujom izdao po hitnom postupku snimio hrvoje dominić

Iako će Sabor u petak glasati o smjeni Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), predsjednik Upravnog vijeća Tomo Galić na dnevni red vijeća održanog jučer, u srijedu, stavio je prijedlog da se po hitnom postupku, bez uobičajenog uviđaja, izda dozvola za trgovinu električnom energijom TLM-ovim tvrtkama kćerima - TLMTVP-u i TLM Adrial Plusu iz Šibenika. O toj se odluci na koncu nije raspravljalo niti odlučivalo na izričito traženje dvoje članova Vijeća. TLM je nedavno postigao novi dogovor o isporuci struje s HEP-om, ali prijedlog ugovora još nije prošao Nadzorni odbor HEP-a. Istodobno, sta-

ri ugovor HEP-a i TLM-a predmet je istrage Uskoka. I TLM-u je Upravno vijeće prije nekoliko godina po hitnoj proceduri, bez standardnog uviđaja, u roku 10 dana izdalo dozvolu za trgovinu strujom, doznajemo neslužbeno.

Dozvola nije prenosiva

Ta dozvola zakonski nije prenosiva na tvrtke kćeri pa TLM treba ponovo proći proceduru za izdavanje dozvole. Prema pravilniku o dozvolama za obavljanje energetske djelatnosti, pod što spada i trgovina strujom, tvrtka mora HERA-i podnijeti dokaze da je tehnički i financijski kvalificirana i osposobljena. Tvrtka koja traži dozvolu mora imati potreban prostor i odgovarajuću opre-

mu, stručno osposobljene zaposlenike te na računu u banci dovoljno novca. Sve to mora i dokazati dokumentacijom, a prema pravilniku HERA može pregledati sve građevine, opremu i vozila. Kako neslužbeno doznajemo, standardna procedura koju je HERA dosad obavljala u svim slučajevima molbi za izdavanje energetskih dozvola u pravilu je uključivala uviđaj. Djelatnici Agencije izlazili su na teren, fotografirali objekte, opremu i vozila i na licu mjesta pregledavali dokumentaciju. Tek kada bi se utvrdilo da je sve u redu, Upravno je vijeće izglasavalo izdavanje dozvole.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

POTEZ PRIJE SMJENE Iako MILAN PUHARIĆ, KONZULTANT je njegova smjena izvjesna do HERA je trebala reagirati na cijenu kraja tjedna, Tomo Galić je na Upravnom vijeću HERA-e htio struje za TLM dr. Milan Puharić, bivši član Upravtričnom energijom, već samo prati njihovo popo hitnom postupku, bez uobi- Konzultant nog vijeća HERA-e, kaže da je HERA prije izdaslovanje, što je po mom mišljenju nedovoljno. vanja energetskih dozvola u pravilu obavljala HERA je imala mogućnosti usporedbe cijena na čajenih kontrola, dvjema tvrtočevid subjekata koji su tražili dozvolu. domaćem tržištu električne energije, ali to nije "Trgovina električnom energijom pokazala se učinila. Da je napravila usporedbu, zamijetila bi kama kćerima TLM-a izdati kao vrlo delikatna djelatnost jer je u igri velik no- da je HEP TLM-u 2008. i 2009. prodavao enervac. Najmanje što HERA može učiniti jest uvid u giju znatno ispod tržišne cijene, što upućuje na dozvolu za trgovanje strujom. poslovanje tvrtke koja dobiva dozvolu jer nakon distorziju tržišta električnom energijom", upotoga ne može nadzirati djelatnost trgovaca elek- zorava Puharić. Prijedlog mu nije prošao

OGLAS

dogaaji 16-17 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 27/5/2010

svijet/regija

Trošak rata u Afganist puta veći od službenog KOLIKO STOJI POGINULI VOJNIK Ekonomisti su izračunali ukupne troškove njemačke vojne akcije u Afganistanu i došli do iznosa od 36 milijardi eura, odnosno godišnjeg iznosa od oko tri milijarde eura, što je tri puta više od podataka ministarstva obrane. Jedan poginuli vojnik pak ‘stoji’ 2,3 milijuna eura, procjenjuju ekonomisti

oliko košta misija u Afganistanu? Koliko košta jedan mrtav vojnik? Pitanja su to koja bi trebala postaviti sve zemlje koje imaju svoje snage u Afganistanu, pa i Hrvatska, i o tome upoznati javnost. Njemačka je, primjerice, upravo dobila procjenu troškova svojeg angažmana u Afganistanu. Ekonomisti procjenjuju da uku-

pni troškovi njemačkog angažmana u Afganistanu, koji je počeo 2001. godine, iznose 36 milijardi eura. Njemačka vlada pak ima drukčije, puno niže procjene pa je zbog toga u Njemačkoj pokrenuto istraživanje kako bi porezni obveznici dobili točne podatke o troškovima angažmana u Afganistanu.

Kamate i ranjeni

Stručnjaci s Njemačkog instituta za gospodarska

ANGELA MERKEL, njemačka kancelarka, prilikom posjeta njemačkom kontingentu u Afganistanu arhiva business.hr

istraživanja (DIW) došli su do zaključka da njemački troškovi u Afganistanu trenutačno iznose godišnje tri milijarde eura, što je tri puta više od procjene njemačkog ministarstva obrane. Razliku u procjenama znanstvenici objašnjavanju time što u obzir ne uzimaju samo prora-

čun njemačkog ministarstva obrane, već i troškove drugih ministarstava, kao i dugotrajne troškove zbog poginulih i ranjenih vojnika. U obzir se uzimaju i kamate na financiranje angažmana u Afganistanu. Svi dodatni troškovi premašuju 10 milijardi eura, i to uzimajući u obzir optimističan scenarij prema

kojem se njemački kontingent od 5350 vojnika ne bi povećavao, a Bundeswehr bi počeo povlačiti svoje snage 2013. godine. U dvojbenim slučajevima znanstvenici su uzimali manji iznos, ali na kraju su ipak došli do brojke od 36 milijardi eura ukupnih troškova njemačkog angažmana u Afganistanu. To

‘SLABA KARIKA’

MMF: Nema opasnosti za euro

Dominique StraussKahn, predsjednik MMF-a arhiva business.hr

Čelnik Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn odbacio je bojazan da će pritisci na euro dovesti do kolapsa eurozone unatoč oštrom padu dionica i masovnom okretanju ulagača dolaru. "Smatram da nema nikakve opasnosti za euro", kazao je Strauss-Kahn novinarima u Brazilu u odgovoru na pitanje prijeti li eurozoni opasnost od domino-efekta izazvanoga grčkom krizom. "Grcima će biti jako teško provesti sve što trebaju, ali oni su već donijeli hrabre odluke i, gledano iz te perspektive, mislim da svi hvale grčku vladu", kazao je Strauss-Kahn. Priznao je ipak da su financijska tržišta uzdrma-

tanu tri g je najjeftiniji scenarij. U najnepovoljnijem slučaju troškovi bi se mogli gotovo udvostručiti, a to je scenarij ako bi njemačke snage u Afganistanu morale ostati do 2020. godine. U taj model nisu uračunati njemački doprinosi za troškove uprave NATO saveza, jer to su troškovi koje Njemačka mora snositi neovisno o svojem sudjelovanju u Afganistanu.

U SAD-u skuplje

Jedan poginuli njemački vojnik u Afganistanu košta 2,3 milijuna eura i takva računica nije cinična, upozoravaju stručnjaci. "Upravo suprotno, bilo bi cinično izostaviti takvu računicu", upozorava Tilman Brück, profesor za razvojnu ekonomiju sveučilišta Humboldt u Berlinu. "Samo ako su troškovi rata transparentni može se voditi trezvena rasprava o tome opravdava li politička korist rata tako visoku cijenu", nastavlja Brück. U SAD-u se već dulje provodi procjena troškova ratova. Osnivač takvog pristupa je Joseph Stiglitz, američki ekonomist i nobelovac koji je u sličnoj studiji za drugi rat u Ira-

ku izračunao da cijena poginulog američkog vojnika iznosi 7,2 milijuna dolara. "Ni Stiglitz ni mi nismo izmislili te brojke", upozoravaju stručnjaci. Velika razlika u iznosima između Europe i SAD-a upućuje na činjenicu da američki sudovi za izgubljene ljudske živote traže mnogo veću odštetu nego što je to slučaj na europskim. Svaki euro koji se troši u Afganistanu nedostaje u Europi. Stoga znanstvenici studijom žele potaknuti raspravu o relaciji troškova i koristi vojnog angažmana u Afganistanu.

Alen Legović, Bruxelles

brojke

2,3

milijuna eura stoji jedan poginuli njemački vojnik u Afganistanu

7,2

milijuna dolara stoji jedan poginuli američki vojnik u Afganistanu

na "zbog grčkog programa, nedostatka povjerenja u situaciju u eurozoni i drugih okolnosti". Tijekom debate, koju je organizirala brazilska TV mreža Globo News, ocijenio je kako svijet općenito bilježi oporavak, iako Europa i SAD još osjećaju posljedice financijske krize. "Gotovo sve zemlje Azije već su iskoračile iz krize, a nekoliko južnoameričkih, posebice Brazil, Čile i Peru, također stoje jako, jako dobro", kazao je. Još, međutim, nije apsolutno sigurno da je iz krize izišao SAD, dok se Europa pokazala "slabom karikom", dodao je, nazvavši situaciju u toj regiji "bizarnom". H

posto porastao je u travnju američki uvoz čelika u odnosu na isti lanjski mjesec; uvezenih 1,88 mil. tona najviša je razina uvoza od siječnja 2009. i sugerira oporavak međunarodne trgovine tom sirovinom

SIGURNO ULAGANJE

Prodao svu imovinu pa kupio - zlato NE MOŽE POGRIJEŠITI Ako stvari krenu dobro, zlato nije pogrešno ulaganje, krenu li loše, zlato će opet biti dobro, a sva druga ulaganja mogu propasti, smatra milijarder Thomas Kaplan arhiva business.hr

Milijarder i čelnik Tigris Financial Groupa Thomas Kaplan svu je imovinu zamijenio za ulaganje u zlato i druge plemenite metale jer je, kako kaže, ‘došao do točke u kojoj više nema povjerenja ni u jednu vrstu ulaganja osim u zlato’ Iako nije neobično da većina fond menadžera svoj fond jače pozicionira u zlatu, milijarder i čelnik Tigris Financial Groupa Thomas Kaplan povukao je neuobičajen potez pa je svu imovinu zamijenio za ulaganje u zlato i druge plemenite metale, piše Moneynews.com. "Došao sam do točke u kojoj više nemam povjerenja ni u jednu vrstu ula-

ganja osim u zlato", objašnjava svoj potez Kaplan te dodaje da se nalazimo u "savršenoj oluji" bez rješenja za izlaz iz problema.

u zlatu, što je veća vrijednost od, primjerice, zlatnih rezervi brazilske središnje banke.

Bez presedana

Osim toga, Tigris je vlasnik nekih rudarskih kompanija koje još nisu proizvele ni jednu uncu zlata, a u 17 zemalja svijeta na pet kontinenata ima zemljište na kojem geolozi traže zlatne žile. Trenutačno stanje na tržištu takvo je da se plemenitom kovinom ne može zadovoljiti sva potražnja. Zlato je na New York Mercantile Exchangeu 12. svibnja dosegnulo rekordnih 1242,70 dolara za uncu, no došlo je do korekcije pa mu je trenutačna cijena oko 1180 dolara za uncu. D. B.

Kaplan je povukao potez bez presedana kada je zbog globalne financijske nestabilnosti odlučio kladiti se cijelim svojim bogatstvom na zlato. Zaključio je da "ako stvari krenu dobro, zlato nije pogrešno ulaganje, krenu li loše, zlato će opet biti dobro, a sva druga ulaganja mogu propasti". Iako ne otkriva koliko ukupno ima zlata, Kaplan je vlasnik velikih udjela u rudnicima zlata, a njegov holding je ‘težak’ otprilike dvije milijarde dolara

Rekordna cijena

> investicije > nameti ribarima > zemljišne knjige > tehnička analiza

18-19

financije/ pravo

business.hr Četvrtak 27/5/2010

Renata Suša, menadžerica za investicije i korporativno savjetovanje Colliers Internationala snimio Hrvoje Dominić

Tržište s ljetnim s

investicije Svaki je investitor ograničen veličinom transakcije, a za njezinu je provedbu potrebno uložiti isti rad neovisno o tome je li riječ o investiciji veličine 10 milijuna eura ili 100 milijuna eura

ajvažniji je razlog investicijske "suše" u strahu od rizika. Svakom je novom investitoru, da bi ga se privuklo na hrvatsko tržište, potrebno prvo "prodati" državu, regiju, grad, pa tek onda nekretninski segment, kaže Renata Suša, menadžerica za investicije i korporativno savjetovanje Colliers Internationala u Zagrebu. "Prošla je 2009. je bila godina u kojoj gotovo da uopće nije bilo interesa stranih investitora za hrvatsko tržište nekretnina. Oni koji su tražili nekretninu nisu uzimali u obzir fundamente i situaciju na pojedinim nekretninskim podtržištima", rekla je Suša te objasnila kako je zahtijevani prinos primarno u sebi imao ugrađenu dodatnu premiju rizika tržišta jer se Hrvatska neovisno o fundamentima tržišta uspoređivala s Mađarskom, Češkom, Bugarskom, Rumunjskom, Srbijom. "Najčešće je ta usporedba išla na štetu Hrvatske, odnosno traženi su prinosi bili veći, neovisno o činjenici što većina nekretninskih segmenata nije bila ni približno na razini zasićenosti kao što je to bio slučaj u državama s kojima smo bili

uspoređivani", rekla je te dodala kako je u tom razdoblju predmet interesa bio samo na tzv. prime nekretninama, odnosno samo na nekretninama smještenim u Zagrebu na najboljim lokacijama.

Hrvatska žrtva regije

"Ova je godina počela u nešto pozitivnijem investicijskom okruženju. Zamjetan je rast interesa investitora za vrlo rizične plasmane, ali i za minimizaciju rizika. Investitori skloni minimizaciji rizika prevladavaju, a uglavnom su fokusirani na maloprodajne lance koji trenutačno prodaju objekte u kojima ostaju kao zakupci te time oslobađaju novac za temeljno poslovanje", rekla je Suša te dodala kako također postoji interes i za uredsko tržište koje se tradicionalno smatra najmanje rizičnim nekretninskim segmentom. Istaknula je i da veći investicijski fondovi pretežno zaobilaze Hrvatsku, odnosno postoji samo nekoliko opcija na tržištu koje oni razmatraju zbog problema veličine transakcije. Objasnila je da je svaki investitor ograničen veličinom transakcije te je u provedbi transakcije potrebno uložiti isti rad neovisno o tome je li riječ o investiciji veličine 10

sve više okupano suncem i optimizmom milijuna eura ili 100 milijuna eura. Investitori skloni riziku čekaju na veći broj problematičnih nekretnina, što se službeno još nije dogodilo na hrvatskom tržištu. Suša očekuje skori rast sklonosti prema riziku te time i pojavu novih investitora na hrvatskom tržištu s fokusom na industrijsko, uredsko i maloprodajno tržište u sekundarnim gradovima. Prema analizi CB Richard Ellisa "CEE Investicije u nekretnine" investicije na tržištu nekretnina u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi u prvom kvartalu ove godine iznosile su 600 milijuna američkih dolara kroz 29 projekata. U odnosu na isto razdoblje krizne 2009. to je povećanje investicija čak 140 posto ali i 55 posto manje nego u zadnjem kvartalu prošle godine jer je kraj godine tradicionalno vrijeme najvećeg angažiranja investitora. U izvješću CB Richard Ellisa o istraživanju pozornosti investitora na određena tržišta nastalog na osnovu ankete provedene u ožujku ove godine obuhvaćeno je mišljenje 270 europskih investitora u nekretnine. U komentaru objavljenih rezultata ankete ističe se kako nije iznenađenje da tržište Europe nije u

prvom planu europskih investitora u nekretnine. Njih 40 posto vjeruje kako druga tržišta nude bolje mogućnosti. Kako se očekuje nastavak snažnoga gospodarskog rasta u Aziji, više od 20 posto anketiranih vjeruje kako će tamošnje tržište nekretnina sljedećih godina doživjeti snažan rast. Premda je gospodarstvo SAD-a u oporavku, na tom se tržištu očekuje ipak i dalje slab promet, ali unatoč tomu 10 posto europskih investitora smatra kako se na tom tržištu mogu pronaći dobre prilike za investiranje. Manja tržišta u nastajanju, poput pacifičke regije, privlače pozornost tek pokojeg europskog investitora u nekretnine. U Velikoj Britaniji dogodio se oporavak tržišta nekretnina, prije svega najkvalitetnijih, odnosno prvoklasnih i na najboljim lokacijama. To je tržište uređeno, a funta ima slab tečaj, pa je investitorima iz eurozone to tržište jedno od zanimljivijih, ponajprije za najbolje nekretnine. Osim domaćih, to tržište privlači i brojne međunarodne investitore. Zbog stabilnosti i veličine tržišta te relativno povoljnih gospodarskih očekivanja ne čudi, komentiraju iz CB Ri-

chard Ellisa, što više od trećine europskih investitora u nekretnine privlači i tržište Njemačke te Francuske. Navode pak kako se iznenađujućim pokazalo zanimanje za tržište srednje, istočne i jugoistočne Europe, tržište koje je zadnjih 18 mjeseci praktično zamrlo. U CB Richard Ellisu zaključuju kako bi to mogla biti naznaka oporavka tog tržišta već ove godine.

I dalje odlično

Tržište uredskih prostora koje je prije krize bilo najlikvidnije jer je činilo polovicu svih transakcija i dalje privlači najviše investitora. Razlog tomu vidi se u najvećem padu tržišta te u očekivanju prodaje većeg dijela najkvalitetnijih uredskih nekretnina. Trgovačke nekretnine privlače 34 posto anketiranih, a najzanimljiviji su im trgovački centri. Investitori u Europi vjeruju kako je tržište najkvalitetnijih nekretnina, prvoklasnih i na najboljim lokacijama, već prevladalo krizu te da je sada najbolje vrijeme za investiranje. Od opasnosti tržišta na koje ukazuju investitori izdvajaju se problemi s državnim financijama u nekim zemljama Europe što je,

kako smatraju u CB Richard Ellisu, razumljiv i očekivan zaključak. To su anketirani izdvojili kao najveći rizik s kojim se mora računati. Uz to, upozoravaju i kako će zbog nužnog smanjenja javne potrošnje ekonomski oporavak biti znatno usporen. Među rizicima na koje treba računati kod investiranja u nekretnine anketirani su izdvojili i mogućnost povećanja cijene novca, odnosno rast kamata, manjak izvora financiranja, opasnost od inflacije... U globalnom pregledu tržišta nekretnina pod nazivom "Izgleda bolje" ističe se kako će tržište komercijalnih nekretnina izgledati kao i ekonomski oporavak od recesije - sporo i neujednačeno. Tržište SAD-a počelo je pokazivati znakove oporavka u četvrtom kvartalu 2009., ali druga su tržišta u svijetu bila u boljoj situaciji. U četvrtom kvartalu prošle godine u SAD-u je tržište nakon sedam kvartala uzastopna pada doživjelo prvi rast od 38 posto u odnosu na treći kvartal te godine. Na taj je način dostiglo razinu iz četvrtog kvartala 2007. godine. Investicije su u četvrtom kvartalu 2009. u SAD-u dostigle 18,1 milijardu dolara, što je 10 posto više nego u istom raz-

doblju 2008. godine. Ukupni je rast tržišta 2009. u odnosu na 2008. u SAD-u iznosio 63 posto, kada je tržište vrijedilo 52 milijarde dolara. 2008. godina je imala rast u odnosu na 2007. od 87 posto. Procjena je analitičara kako će 2010. biti manje loša nego 2009. za tržište komercijalnih nekretnina SAD-a. Tržište Europe u četvrtom kvartalu 2009. ojačalo je te se vratilo povjerenje investitora. U zadnjoj četvrtini godine vrijedilo je 28 milijardi eura, što je najveći kvartalni iznos od trećeg kvartala 2008. i oporavak od 51 posto od najniže vrijednosti koju je uzrokovala globalna kriza. Tržište Velike Britanije tada je imalo 27 posto vrijednosti europskog tržišta komercijalnih nekretnina, a iza njega su po vrijednosti bila tržišta Njemačke i Francuske. Zanimljivo je da su u drugoj polovici godine investicije više nego udvostručene u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Srednja, istočna i jugoistočna Europa doživjele su rast tržišta od čak 314 posto u odnosu na prvu polovicu 2009.. no to je zbog niske osnove iz prvog dijela godine. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

nadzor plovila Ribarski monitoring centar bit će smješten u Zagrebu

SNIMIO DRAŽEN TOMIĆ

> investicije > nameti ribarima > zemljišne knjige > tehnička analiza

20-21 business.hr Četvrtak 27/5/2010

Stalna kontrola kretanja ribarica NOVI NAMET RIBARIMA Uređaji za praćenje trebaju biti postavljeni na ribarskim plovilima na način da ostala brodska elektronika ne ometa rad uređaja, te da je omogućen neovisan rad

inistar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković donio je Pravilnik o sustavu nadzora i praćenja ribarskih plovila i ribarstvenom monitoring centru kojim će se pratiti kretanje ribarskih brodica. Ribarski monitoring centar bit će smješten u Zagrebu, a u njemu su smješteni GIS serveri s bazom podataka. Uređaji za praćenje, prema Pravilniku, trebaju biti postavljeni na ribarskim plovilima na način da ostala brodska elektronika ne ometa rad uređaja te da je rad uređaja neovisan o radu ostalih brodskih sustava. Moraju omogućiti kontinuirano prikupljanje i prijenos FMCu najmanje sljedećih podataka - identifikacijsku oznaku plovila, posljednji geografski položaj (dužina, širina) s pogreškom unutar granice 500 metara, sa sigurnosnim

intervalom 99 posto, datum i vrijeme položaja plovila, brzinu i kurs kretanja plovila. Nabavu, instalaciju i održavanje uređaja obavlja pravna osoba ovlaštena od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Svako ribarsko plovilo koje prelazi duljinu od 15 metara mora od 31. prosinca 2010. godine imati instaliran uređaj sposoban automatski prenositi podatke FMC-u.

Kontinuirano praćenje

Sva ribarska plovila kojima je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja instaliralo uređaj do stupanja na snagu Pravilnika i ribarska plovila namijenjena ribolovu tunja i ostale krupne plave ribe plivaricom tunolovkom, kao i plovila koja sudjeluju kao ispomoć u ribolovu tunja, uzgoju tunja ili tegljači kaveza s tunama moraju osigurati stalno funkcioniranje uređaja i prijenos podataka

od objave Pravilnika u službenim novinama. Plovila ne smiju obavljati ribolov i poslove vezane uz ribolov, uzgoj i prijevoz tunja ako nemaju instaliran uređaj za praćenje nakon isteka rokova. Ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov na moru, odnosno zapovjednik ribarskog plovila, mora prema Pravilniku osigurati stalno funkcioniranje uređaja i prijenos podataka FMC-u najmanje svaka dva sata SAT signalom. Ovlaštenik povlastice, odnosno zapovjednik ribarskog plovila, mora osigurati nesmetanost antene, da se uređaj namjerno ne ošteti, da izvor napajanja uređaja nije prekinut te da se uređaj uvijek nalazi na ribarskom plovilu. U slučaju tehničkog kvara uređaja, on mora biti popravljen ili zamijenjen drugim najkasnije u roku 30 dana. Ako uređaj prestane raditi ili se pokvari na moru tijekom izlaska ri-

barskog plovila u ribolov koji kontinuirano traje dulje od 30 dana, popravak ili zamjena uređaja mora se izvršiti nakon što ribarsko plovilo pristane u luku.

Stroga kontrola

Ako je ovlaštenik povlastice, odnosno zapovjednik ribarskog plovila, zbog tehničkih razloga (remont, kvar, nesreća...) prisiljen prekinuti izvor napajanja uređaja, dužan je o tome odmah obavijestiti Ministarstvo telefaksom ili e-mailom. Ako uređaj nije popravljen ili zamijenjen u zakonskom roku, ribarsko plovilo ne smije obavljati ribolov dok se uređaj ne popravi ili zamijeni. Ribarsko plovilo s neispravnim uređajem mora dostaviti FMC-u telefaksom

ili e-mailom informacije o geografskom položaju na početku i na kraju ribolova najmanje jednom dnevno, dok se uređaj ne popravi ili zamijeni. Troškove nabave uređaja s karticom za prenošenje podataka, njegovo instaliranje i održavanje u jamstvenom roku, te troškove prijenosa podataka snosi Ministarstvo. Troškove instaliranja, popravaka i održavanja izvan jamstvenog roka te štetu koja nije pokrivena jamstvenim uvjetima snosi ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov na moru. Nakon instaliranja, sklopit će se ugovor o iznajmljivanju uređaja između Ministarstva i vlasnika plovila. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

OGLAS

Počelo povezivanje zemljišnih knjiga i položenih ugovora (NE)UREĐENA ZEMLJA Ministarstvo pravosuđa donijelo je Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora te upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine, a počeo se primjenjivati od prošlog tjedna

sklopu povezivanja iz članka 1. Pravilnika upravitelj nekretnine dužan je i ovlašten pred sudovima i nadležnim tijelima u roku tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pokrenuti postupak i u njemu sudjelovati u ime svih suvlasnika nekretnine. Postupak povezivanja iz članka 1. Pravilnika može pokrenuti i bilo koji od suvlasnika nekretnine na kojoj postoji vlasništvo posebnih dijelova, pri čemu je u takvom slučaju upravitelj dužan sudjelovati u postupku. Za zgradu u kojoj nije imenovan upravitelj postupak će pokrenut i u njemu sudjelovati vlasnici posebnih dijelova nekretnine.

Brži procesi

Za upis vlasništva posebnog dijela nekretnine koji nije bio upisan u knjigu položenih

ugovora, a stečen je na temelju propisa donesenih prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nije potrebna pisana suglasnost svih suvlasnika te nekretnine, kao ni potvrda da je posebni dio samostalna uporabna cjelina. Svaki postupak povezivanja raspravit će se pred zemljišnoknjižnim sudom. Raspravu će voditi sudac pojedinac ili sudski savjetnik uz sudjelovanje zemljišno-knjižnog službenika. Zemljišno-knjižni sud provodi raspravu i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka. Ročište za raspravu odredit će se u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku 60 dana od upisa predmeta u urudžbeni brojevnik. Na raspravu se pozivaju osobe koje su podnijele prijedlog, upravitelj i osobe koje nisu upisane kao vlasnici posebnih dijelova u zemljišnoj knjizi, odnosno knjizi položenih ugovora, a koje je

sud utvrdio uvidom u priložene isprave, kao osobe koje polažu prava na određenom posebnom dijelu. Rasprava se može provesti i na samoj nekretnini, ovisno o ocjeni zemljišno-knjižnog suda koji provodi postupak. Na temelju priloženih isprava, odnosno prijedloga i dokaza podnesenih tijekom rasprave, zemljišno-knjižni sud donijet će rješenje o povezivanju knjige položenih ugovora i zemljišne knjige.

Stjecanje vlasništva

U vlastovnicu zemljišne knjige upisat će se svi posebni dijelovi koji su povezani s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine u korist vlasnika posebnih dijelova koji su upisani u knjizi položenih ugovora, odnosno vlasnika. Ako se podatak o suvlasničkom dijelu svakog vlasnika posebnog dijela nekretnine ne može izračunati, upisat će se suvlasnički dio u korist svakog suvlasnika kao

da je njegov suvlasnički dio jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika. Ako neki od vlasnika posebnog dijela nekretnine nije bio upisan u knjigu položenih ugovora kao vlasnik, niti je zatražio upis tijekom postupka povezivanja, kao vlasnik tog posebnog dijela nekretnine, koji je povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom

cijele nekretnine, upisat će se ili osoba za koju zemljišno-knjižni sud može utvrditi da je stekla pravo vlasništva ili osoba za koju zemljišnoknjižni sud može utvrditi da ima pravo vlasništva na takvom posebnom dijelu stečeno na temelju odredaba posebnih zakona. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Na primjeru DAX indeksa vidimo primjenu MACD histograma u kombinaciji s linijama trenda. Nakon izlaska iz kratkoročng trenda (1) dobili smo signal na cijeni, koji je bio potvrđen kasnije s prelaskom histograma iznad 0. Budući da histogram raste, samo zatvaranje iznad trend linije poslužilo nam je kao kupovni signal (rizičnija strategija). (2) Rastuća linija trenda je probijena i imamo potvrdu na histogramu. (3) Proboj negativne linije trenda, histogram kasni, ali budući da raste s potvrdom na cijeni, imamo kupovni signal. (4) Važno je naglasti očekivani novi high iznad najviše tik prije (2). On nije ostvaren, a probojem pozitivne linje trenda pod (4) dobivamo negativan signal uz padajući histogram.

> investicije > nameti ribarima > zemljišne knjige > tehnička analiza

22-23 business.hr Četvrtak 27/5/2010

Konvergencija i diverge TEHNIČKA ANALIZA Na kraćim vremenskim periodima uobičajeno je koristiti druge tehnike za dobivanje signala, a MACD se može koristiti za potvrdu promjene trenda. Bez obzira na tu preporuku, postoje tri osnovna načina interpretacije

onvergencija /divergencija pomičnih prosjeka ili MACD indikator je momentuma koji zauzima stalno mjesto na grafovima gotovo svakog trejdera i analitičara koji koriste tehničku analizu. MACD je indikator koji prati trend i pokazuje odnos između dvaju pomičnih prosjeka cijena, a može se koristiti i kao oscilator. MACD je razvio Gerald Appel, autor djela "Sustavi i predviđanja" (Systems and Forecasts). Ukratko, MACD je zapravo razlika između 26dnevnog i 12-dnevnog eksponencijalnog pomičnog prosjeka. 9-dnevna linija eksponencijalnog pomičnog prosjeka, nazivana i "signal" (ili okidač), nalazi se povrh MACD-a kako bi prikazala mogućnosti za kupnju/prodaju. Razlika između krivulje MACD i linije signala prikazana je histogramom

koji može biti iscrtan u skolopu indikatora ili kao zaseban idikator. Upravo navedene postavke (12,26,9) standadne su postavke koje je predstavio Appel. Kraći EMA možemo koristiti na volatilnijm tržištima.

Jednostavno korištenje

Signali na ovom idikatoru većinom kasne za cijenom. Na kraćim vremenskim periodima uobičajno je koristiti druge tehnike za dobivanje signala, a MACD se može koristiti za potvrdu promjene trenda. Bez obzira na ovu preporuku, postoje tri osnovna načina interpretacije indikatora. Prva je križanje linija na indikatoru. U slučaju pada MACD linije ispod signalne linije dobivamo negativan, bearish signal koji nam kazuje da je možda vrijeme za prodaju (ili otvaranje short pozicije). Suprotno tome, prelaskom MACD linije iznad signalne linije dobiva-

mo pozitivan, bullish signal, koji čime nas upozorava na mogući razvoj pozitivnog momentum i rast vrijednosnice. Nakon toga slijedi divergencija, odnosno kretanje cijene u smjeru suprotnom od indikatora signalizira nam potencijalni završetak prevladavaljućeg trenda. Na kraju, prelazak preko linije 0 (Zero Line Crossover) - prelazak MACD linije iznad 0 - tumači se kao pozitivan signal, a prelazak

ispod 0 tumači se kao negativan signal. Svatko ima svoj trgovinski sustav, ali većina alalitičara koristi upravo ovu tehniku za dobivanje signala.

Pažnja pri upotrebi

MACD može signalizirati i prekupljenost (overbought) ili preveliku rasprodanost (oversold) ako se analizira kao oscilator koji fluktuira iznad i ispod nulte linije. Na tržištu postoji prekomjerna prodaja (signal za kupnju)

kada se obje linije nađu ispod nule, a prekomjerna kupnja (signal za prodaju) postoji kada se obje linije nađu iznad nulte linije. Iako se o dobivanju valjanih informacija o stanju prekupljenosti ili prevelike prodanosti može diskutirati, uvriježeno je pravilo da se one dobivaju dolaskom MACD-a na ekstremne razine u promatranom razdoblju. Koliko je to oportuno koristiti, teško je reći. Iz primjera je lako zaklju-

Na primjeru IGH-R-A možemo vidjeti da i vrlo jednostavna strategija trgovanja, koja nije zahtijevna kao svakodnevno trgovanje, može biti vrlo profitabilna. Promatrani period je prosinac 2008. - studeni 2009. U prosincu 2008. dobili smo prvi kupovni signal po znatnoj korekciji prelaskom MACD-a preko signalne linije. Mjesec dana kasnije prodajni signal. Striktnim provođenjem MACD stategije trgovanje bi završilo s prinosom oko 0%, ali tako izbjegavamo minuse koji su slijedili s daljnjom rasprodajom do početka ožujka 2009. godine. Ovaj je primjer odabran zbog zornog prikaza stvaranja pozitivne divergencije s rastućim MACD-om i kupovnim signalom na indikatoru. MACD je uspio probiti iznad 0 i dobili smo potvrdu stvaranja pozitivnog sentimenta na tržištu. Do dostizanja vrha početkom lipnja 2009. vidjeli smo manju korekciju, ali i dva signala za kupnju i prodaju. MACD je nastavio rasti. Nakon dostizanja vrha početkom lipnja dobivamo prodajni signal. Dno po negativnom trendu dodirnuto je početkom srpnja, a nakon njegova testiranja prodajni signal dobivamo tek u listopadu, kada dionica nije uspjela dosegnuti novi high uz padajući MACD. U konačnici indikator je probio ispod 0 i nastavljen je pad.

encija pomičnih prosjeka cijena vrijednosnice zaista i padati. Međutim, držeći se ovog pravila lakše je identificirati stanje korekcije na tržištu kako za kraći, tako i za dulji period. Problem nastaje u slučaju konsolidacije na tržištu ili situacije kada je trend nejasan. U tim slučajevima MACD može generirati nekoliko lažnih signala. Isto možemo vidjeti na primjeru IGH-R-A (srpanj-kolovoz 2009.)

Jasni signali

čiti na što treba pripaziti pri upotrebi indikatora. Dvije najvažnije stvari koje karakteriziraju MACD su nalazi li se ispod ili iznad 0 te raste li ili pada. Uvijeti na grafu vrijednosnice najlošiji su kada MACD pada i nalazi se ispod 0. To nam ukazuje da su kratkoročni tendovi koje možemo identificirati na grafu slabiji od trendova za dulji vremenski period. No, to ne implicira da će sa svakim danom u kojem MACD pada i nalazi se ispod

Istodobno, 80-ih godina Thomas Aspray je unaprijedio Appelov rad i razvio MACD histogram. Aspraya je mučilo kašnjenje MACD signala za ključnim pomacima u cijeni vrijednosnice. MACD histogram predstavlja razliku između MACD-a i njegove signalne linije a prikazuje se oko nulte linije pomoći stupaca. Glavna je prednost histograma mogućnost anticipiranja budućih pomaka i signala na MACD-u. Kao i na orginalnom indikatoru, na MACD histogramu možemo koristiti divergencije, a one se na histogramu pojavljuju prije nego na MACD-u. Nagli pomak na histogramu upućuje na to da MACD raste brže nego njegova signalna linija, a samim time jača pozitivan momentum. S druge strane, nagli pad histograma upućuje na to da MACD pada brže nego njegov pomični prosjek te da jača negativan momentum. Jednostav-

no, ako kažemo da vrijeme kada MACD pada i nalazi se ispod 0 nije dobro, zapravo mislimo da su dani koji slijede - za kojih MACD pada i nalazi se ispod nule - lošiji od prosjeka. MACD je među najpopularnijim alatima u tehničOGLAS

koj analizi upravo zato što omogućuje relativno brzu i jednostavnu identifikaciju smjera kratkoročnog trenda. Jasni signalu smanjuju subjektivnost koja je stalna pojava prilikom trgovanja i analize, a presijecanja linija indikatora olakšavaju

trgovanje u smjeru trenda. Malo je indikatora koji su se pokazali uspješnima kao MACD, a zbog jednostavnosti lako ga je upotrijebiti u svakoj kratkoročnoj strategiji trgovanja.

Srećko Fodrek, Finesa Capital

investor 24-25

KONFERENCIJA NEW BANKING VISION Viceguverne Hercegovine podsjećaju kako su banke u regiji nisko ili nik

Regija je sigurna od p Stezanje kreditnih tokova, koje je još 2008. pogodilo cijeli svijet, početkom prošle godine srušilo je srbijanski dinar 20 posto, a fiskalna nedisciplina u Bosni i Hercegovini dovela je do nužnog paketa pomoći MMF-a, što je natjeralo Vladu FBiH na kresanje mirovina i unutarnju devaluaciju, ali to su najgore posljedice krize koja se prelila na bivšu Jugoslaviju

››

Nakon deprecijacije u 2008. došlo je do stabilizacije tečaja i mnogi su danas skloni vjerovati kako je to omogućilo da imamo manji gospodarski pad nego što je to bio slučaj u drugim zemljama regije Dejan Šoškić, predsjednik savjeta Narodne banke Srbije i kandidat za guvernera Snimio dražen tomić

Prvi utjecaj svjetske gospodarske krize, ali potom i grčke krize na devizni tečaj, bio je u smanjenu dotoku kapitala i povlačenju koje se dogodilo nakon toga, što je utjecalo na deprecijaciju valute, koju smo na kraju i dopustili, kaže Dejan Šoškić, predsjednik savjeta Narodne banke Srbije i kandidat za guvernera. Šoškić, viceguverner HNB-a Davor Holjevac i Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH, sudjelovali su na konferenciji New Banking Vision 2010 u organizaciji Asseco SEE-a koja se održava u Novigradu. Svjetska gospodarska kriza rezultirala je deprecijacijom dinara u odnosu na euro od 20 posto krajem

2008., što je provedeno u nekoliko tjedana. Kada je pak riječ o grčkoj krizi koja ugrožava i eurozonu, Šoškić ističe kako grčke banke jesu prisutne u Srbiji, no obim njihovih udjela iznosi oko 20 posto te nisu jako izložene državnim dugovima, što znači da nije bilo većeg utjecaja na gospodarske tokove. On misli da će se efekti grčke krize održati samo na psihološkoj razini.

››

"Nakon deprecijacije u 2008. došlo je do stabilizacije tečaja i mnogi su danas skloni vjerovati kako je to omogućilo da imamo manji gospodarski pad nego što je to bio slučaj u drugim zemljama regije", pojašnjava Šoškić i dodaje kako je BDP na kraju pao oko 2 posto.

Fluktuacija tečaja

U Srbiji su se odlučili na kontrolirani fluktuirajući devizni režim, vrlo sli-

Pokrenuta je formalna inicijativa za suradnju središnjih banaka Srbije, BiH i Crne Gore uz pomoć MMF-a

čan onome u Hrvatskoj, ali mnogo manje vezan uz euro, pa su prvi udar krize mnogo lakše podnijeli, ističe Šoškić. Nakon toga za njih slijedi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, koji je pridonio povećanju i jačanju deviznih rezervi, a inicijalno je taj iznosio 2,9 milijardi eura. Prema Šoškićevim riječima, već je sredinom prošle godine njihov najveći problem - deficit tekućeg računa platne bilance - pao i zbog korekcije tečaja, pa nisu iskoristili sav previđen novac. O tečaju slično razmišlja i viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić, koji kaže kako je tečaj zakonski vezan uz euro,

eri narodnih banaka Srbije, Hrvatske i Bosne i kako izložene grčkim dužničkim papirima

business.hr Četvrtak 27/5/2010

posljedica grčke krize KREDITNI ARANŽMAN

Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH Snimio Dražen tomić

Srbija ide u novu reviziju s MMF-om "Upravo su ovih dana u tijeku novi pregovori s MMF-om o četvrtoj reviziji tog aranžmana, ali u ovom trenutku nemamo potrebe za povlačenjem novih sredstava", ističe Šoškić i dodaje kako se može očekivati smanjenje tog aranžmana koji je prije svega namijenjen za održavanje deviznih rezervi i održavanje makroekonomske stabilnosti. Šoškić ističe da će se privatizacija sigurno nastaviti, no možda sporije zbog krize iako bi neki investitori krizu mogli prepoznati kao priliku. "Metals banku dokapitalizirala je država, odnosno autonomna pokrajina Vojvodina, i postoji ideja da ta banka ne bude više komercijalna nego da postane razvojna banka", zaključuje Šoškić.

no ipak je bilo utjecaja na snagu i kupovnu moć konvertibilne banke. Situacija s eurom, smatra on, mnogo je ozbiljnija nego što se to prije mislilo, a i brojne su druge zemlje osim Grčke ugrozile svoju poziciju prema maastrichtskim kriterijima.

MMF ih pritisnuo

Kada je pak riječ o grčkoj krizi, Božić kaže kako je vrlo rano izvoditi zaključke o njezinu utjecaju. "Izravna utjecaja u Srbiji i nekim drugim zemljama u regiji nije bilo, a u središnjoj baci procjenjujemo da bi se utjecaji mogli odraziti u obliku smanjenja ulaganja iz država EU koje su jako ovisne o istočnoj Europi", ističe Božić.

U BiH je aranžman s MMF-om doveo do pritiska na fiskalne vlasti, tvrdi Božić, te dodaje kako je naglašeno da se moraju provesti strukturne reforme i ojačati fiskalna disciplina. "Druga je pozitivna strana zaduživanje pod najpovoljnijim uvjetima. Sada su u tijeku novi pregovori o četvrtoj tranši, a od države se traže neke prilagodbe", objašnjava Božić. Pokrenuta je, dodaje, i formalna inicijativa za suradnju središnjih banaka Srbije, BiH i Crne Gore uz pomoć MMF-a te su otvoreni za druge države u regiji kako bi se omogućila brza reakcija na buduće krize.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

KAMATE BI MOGLE PADATI

U Hrvatskoj nema projekata, kredita ima Viceguverner HNB-a zadužen za nadzor banaka Davor Holjevac nije želio govoriti o tečaju eura, no u vezi s grčkom krizom ističe kako su bili u kontaktu s vlasnicima domaćih banaka, a domaće banke kćeri nisu imale nikakvih plasmana pa utjecaja neće biti. "Što se tiče kamata, imamo vrlo likvidno tržište, a malo dobrih projekata, a kamate ipak ovise o tržištu, no postoji mogućnost pada kamatnih stopa zbog borbi za klijente", objašnjava Holjevac. Zbog promjena regulator-

nog okvira hrvatski revizori imat će, međutim, posla s domaćim bankama jer će se morati pojačati revizija informatičkih sustava, ističe Holjevac. "Kao zemlja kandidat za eurozonu, što će se dogoditi za nekoliko godina, sve smo napravili u financijskom sektoru, no postoje još neka područja koja nisu dovršena", objašnjava Holjevac. Kada je riječ o Vladinim mjerama, kaže, njih treba provesti odmah. Ako se to ne dogodi, gospodarstvo će biti u još težoj situaciji, a s njime i banke.

Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za nadzor banaka Snimio dražen tomić

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 27/5/2010

DEMANTI

Siemens nije loše poslovao u 2009. U Business.hr-u od 26. svibnja 2010. godine objavljen je članak "Dobit Siemensa pala gotovo 66 posto". U tekstu se uspoređuju kalendarske 2008. i 2009. Iako su korišteni točni podaci iz računa dobiti i gubitka, nije navedeno da je razlog visoke dobiti u 2008. godini prodaja Communications Carriera, što dovodi do pogrešnog zaključka o lošem poslovanju u 2009.

brojka

0,34

posto pao je u utorak indeks mirovinskih fondova Mirex, čime je nakon više od dva mjeseca pao ispod razine od 148 bodova

Kamate će pasti tek kad prihvatimo euro FINA FORUM S višom cijenom novca nego u našim najvažnijim trgovačkim partnerima najveći problemi domaćeg gospodarstva - nelikvidnost i nekonkurentnost - još će se produbiti "Nisku cijenu kapitala koju smo imali u 2006. i 2007. godinu nećemo imati još minimalno pet godina, a konvergenciju s kamatnim stopama u EU možemo očekivati tek nakon ulaska u eurozonu", poručio je Zdeslav Šantić, ekonomist SG-Splitske banke, na prvom Fina gospodarskom forumu koji je održan jučer na Sljemenu. S višom cijenom novca nego u našim najvažnijim tr-

govačkim partnerima najveći problemi domaćeg gospodarstva koji su istaknuti na Fininom forumu - nelikvidnost i nekonkurentnost - još će se produbiti, pa je aktivnija ekonomska politika nužna za izlazak Hrvatske iz krize, svojevrstan je zaključak okruglog stola na kojem su uz Šantića sudjelovali Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Dragan Munjiza, predsjednik Uprave

Gastro grupe, Krešimir Kvaternik, član Uprave Fine, i Hrvoje Dolenec iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Jurčić rješenje vidi u uspostavljanju aktivnih industrijskih i regionalnih politika koje bi privlačile strane investicije. "Tada na red dolazi fiskalna politika koja bi mogla dodatno poticati gospodarstvo. Onda i tečajna politika može biti poticajna jer

M SAN

Otkupljena sedma tranša trezoraca M San grupa obavijestila je Zagrebačku burzu u srijedu o otkupu sedme tranše komercijalnih zapisa, koja je dospjela u utorak u nominalnom iznosu od 12,4 milijuna kuna. Ta je kompanija 21. svibnja 2010. godine izdala i osmu tranšu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu 9,05 mil. kuna na rok od 364 dana. Tranša će biti uvrštena u redovito tržište ZSE-a. N. S.

STIPO MATIĆ, vlasnik M Sana Snimio dražen tomić

››

Konvergenciju s kamatnim stopama u EU možemo očekivati tek nakon ulaska u eurozonu Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke arhiva business.hr

novac mora zadovoljiti potrebe gospodarstva", izložio je Jurčić.

Financijski sudovi spasa

Jurčić je predložio uvođenje zakonskih 60 dana plaćanja i osnivanje financijskih sudova na koje bi Fina neplatiše automatski prijavljivala nakon isteka roka. Tako bi se neplaćene fakture automatski naplaćivale, a smanjila bi se i mogućnost ostavljanja

velikih dugova iza propalih tvrtki. Dolenčić poticaj konkurentnosti vidi i u 3,5 milijardi eura koje nam EU stavlja na raspolaganje prilikom ulaska. I ove ćemo godine zabilježiti pad BDP-a oko 1,4 posto, a očekuju nas i nastavak trenda slabe potrošnje, manje investicija te pad standarda građana, zaključio je Šantić. Igor Prstec

SKUPŠTINA ERSTE BANKE 23. SRPNJA

ESB za ostatak dionica mora dati 298,9 mil. kuna Erste banka u srijedu je odobrila zahtjev svojega glavnog dioničara ESB holdinga o sazivanju glavne skupštine društva za 23. srpnja ove godine. Na toj bi se skupštini trebala

donijeti odluka o prijenosu preostalih dionica Erste banke, čiji su dioničari manjinski vlasnici, na ESB holding, uz plaćanje otpremnine u novcu u iznosu 450 kuna po jednoj dionici banke, na kojoj nema zabilježenog tereta.

ESB holding vlasnik je 96,09 posto temeljnog kapitala. Kako bi odredio iznos otpremnine u novcu, ESB holding angažirao je društvo Nexia revizija iz Zagreba. Primjerenost otpremnine od 450 kuna po dionici analizirala

je revizorska tvrtka Delloite, koju je Trgovački sud u Rijeci imenovao sudskim vještakom u procesu otkupa preostalih dionica. Osim svega navedenog, ESB holding je Ersteu predao i garanciju izdanu od Zagrebačke banke,

prema kojoj Zaba solidarno jamči da će ESB holding isplatiti dioničarima otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja, nakon što se odluke glavne skupštine o prijenosu unesu u sudski registar. N. S.

PROMJENA UPRAVE

Kulić dao ostavku u NO-u Vabe Varaždinska banka u srijedu je obavijestila Zagrebačku burzu o promjenama u Nadzornom odboru i Upravi društva. Naime, Slavko Kulić je podnio ostavku na mjesto člana NO-a. Osim toga, članu Uprave Denisu Ćivginu istekao je mandat pa banka sada ima samo dva člana Uprave - Igora Čička (koji je predsjednik Uprave) i Nataliju Jambrečić. N. S.

brojka

OGLAS

0,76 posto pao je u srijedu euro u odnosu na dolar na međunarodnom novčanom tržištu

Talijani režu deficit za 24 milijarde eura UTRKA S VREMENOM Italija je i s rezanjem deficita još uvijek u velikoj opasnosti od eskalacije dužničke krize zbog golema inozemnog duga koji je dosegnuo 115 posto BDP-a, a već bi dogodine deficit morali stisnuti u maastrichtske kriterije Vlada Silvija Berlusconija u srijedu je odobrila proračunske rezove vrijedne 24 milijarde eura kako bi Italija zajedno s ostatkom Europske unije uvjerila svijet da može srezati proračunske deficite i obraniti zajedničku valutu. Mjere koje je donijela Italija uključuju trogodišnje smrzavanje plaća u javnom sektoru i aktivnije obračunavanje sa svim utajivačima poreza. "Naš je prioritet smanjiti javno trošenje, a to možemo učiniti - znatna se sredstva iz-

dvajaju za financiranje ministarstva i lokalne uprave, što možemo srezati barem deset posto", izjavio je talijanski ministar financija Giulio Tremonti.

Na tragu Portugala

Smanjenjem proračunskog deficita Italija slijedi primjer Španjolske i Portugala koji su budžete morali srezati nakon uspostavljanja 750 milijardi eura vrijednog fonda pomoći. No ni talijanska akcija nije povratila povjerenje ulagača

u euro, koji je u srijedu u odnosu na američki dolar ponovo pao, povećavši godišnji pad na 14 posto. Rezanjem proračuna u vrijednosti 1,6 posto bruto domaćeg proizvoda, Italija do 2012. godine planira zadovoljiti europski kriterij o proračunskom nedostatku od samo tri posto BDP-a. Talijanski je proračunski manjak lani iznosio čak 5,3 posto BDP-a, što je gotovo dvostruko više od deficita Grčke, Španjolske i Irske, čiji su deficiti najviši u eurozoni. No,

Silvio Berlusconi, talijanski premijer, zamrznut će plaće u javnom sektoru na tri godine arhiva business.hr

Italija je i s rezanjem deficita još uvijek u velikoj opasnosti od eskalacije dužničke krize, zbog golema stranog duga koji je dosegnuo 115 posto BDP-a. "Talijanski paket mjera jako je mali u usporedbi sa sličnim mjerama diljem Europe", rekao je za Bloomberg Giada Giani, ekonomist Citigroupa u Londonu. "To neće biti dovoljno za stabiliziranje

odnosa duga i BDP-a u Italiji", poručio je Giani. Španjolski premijer Luis Zapatero prošlog je tjedna najavio najveće proračunske rezove u posljednjih 30 godina i petpostotno smanjenje plaća javnih djelatnika, dok je Portugal najavio podizanje stope PDV-a i ostalih korporativnih i privatnih poreza.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

AMERIČKE NEKRETNINE

Oporavak tržišta nekretnina počinje 2011. godine Anketa MacroMarketsa, u kojoj su sudjelovala 92 ekonomista i stručnjaka za nekretnine, predviđa da će oporavak cijena američkih kuća i stanova početi iduće godine.

Analitičari koje je MacroMar-

kets anketirao u prosjeku očekuju da će cijene kuća mjerene S&P/Case-Shillerovim nacionalnim indeksom do kraja 2014. porasti 12 posto. S&P/Case-Shiller indeks je na kraju prošle godine bio 28 posto manji od povijesnog re-

korda iz sredine 2006. godine. No, kako piše Wall Street Journal, među predviđanjima anektiranih stručnjaka velike su razlike. Tako profesor nekretninskih financija na sveučilištu George Mason Anthony Sanders i predsjednik

A. Gary Shilling & Coa Gary Shilling cijenama nekretnina do kraja 2014. predivđaju 18postotni pad. S druge strane, ekonomist Deutsche Banka Joseph LaVorgna predviđa da će cijene skočiti čak 37 posto. Najnoviji podaci s američkog

tržišta nekretnina uglavnom su pozitivni pa je američki statistički ured objavio da je broj započetih gradnji obiteljskih kuća na kraju travnja na godišnjoj razini iznosio 593.000, što je 10,2 posto više nego krajem ožujka. N. R.

investor 28-29

+ Dionica zadarskog brodara u srijedu je uz promet od 82.000 kuna dovoljno skočila da sasvim poništi pad iz prethodnoga dana, kada je pojeftinila više od 6 i pol posto. Tim je rastom dionica Tankerske ponovo stigla na razine od 1500 kuna na kojima je bila prethodni tjedan, prije nego što je u utorak znatno pala. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Izdanje jednog od najizvoznijih hrvatskih poduzeća u srijedu je ponovo palo ispod cijene od 2100 kuna. Ujedno je to prvi pad te dionice ovoga tjedna. Time je opet pokazala da ima sasvim drukčiji smjer od ukupnog raspoloženja na ZSE-u. Dok su indeksi proteklih dana padali, Končar je rastao, a jučerašnjim je rastom indeksa njegova cijena pala.

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka Adris grupa Institut građevinarstva hrvatske Erste&Steiermärkische banka Končar Ina-industrija nafte d.d. Jadroplov d.d. Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla, Ingra Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Podravka prehrambena industrija, d.d. Dom holding Atlantic grupa Liburnia riviera hoteli AD plastik Tankerska plovidba Končar - elektroindustrija Metalska industrija Varaždin HTP Korčula Tehnika Čakovečki mlinovi Luka ploče Fima validus Viro tvornica šećera d.d. Konzum Belje Hoteli Makarska Fima proprius d.d. Đuro Đaković holding Končar HG Spot Adris grupa Luka Rijeka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Jadranski naftovod Petrokemija Tisak Slatinska banka Hidroelektra niskogradnja Mlinar mlinsko-pekarska industrija Auto Hrvatska Veterina d.d. Vis Slavonski zatvoreni investicijski fond Magma d.d. Koestlin HUP - Zagreb SN holding Arenaturis Končar - električni aparati Ledo Centar banka OT-optima telekom d.d. Privredna banka Zagreb Jadrankamen Istraturist Umag d. d. Transadria Proficio Hrvatski duhani DIOKI d.d Vupik Kaštelanski staklenici IPK Kandit Valamar grupa Hoteli Podgora Žitnjak Finvest Corp Riviera poreč Apartmani Medena Pounje trikotaža

Najniža

Najviša

Zadnja

259.99 949.99 214.89 259.00 2,395.00 438.50 2,099.50 1,677.00 161.00 601.00 1,420.00 32.23 351.33 335.65 306.00 34.11 680.00 2,402.00 87.50 1,499.98 450.00 3,130.00 86.50 1,210.00 3,300.01 1,675.02 17.14 340.00 159.99 72.15 92.00 23.00 32.51 2,300.00 24.00 300.00 180.50 20.00 2,601.00 125.00 219.98 110.00 180.00 637.00 415.00 58.25 20.00 29.83 55.00 251.00 1,494.30 194.25 63.06 777.10 5,970.00 230.00 34.00 553.00 82.01 383.88 2,600.00 14.01 25.01 85.50 100.00 800.00 235.77 31.49 22.55 103.00 100.00 154.01 83.50 0.84

267.50 965.00 220.00 265.00 2,470.00 440.00 2,099.50 1,700.00 164.64 607.00 1,442.00 33.14 358.00 342.00 310.50 35.69 694.99 2,499.00 88.50 1,500.00 451.01 3,130.00 90.01 1,235.00 3,398.00 1,710.69 17.89 340.00 160.00 74.85 92.00 23.00 33.91 2,300.00 24.96 329.50 188.00 20.99 2,605.00 129.98 224.94 110.00 182.96 637.00 419.00 58.25 20.00 30.00 59.90 251.00 1,494.30 195.50 63.06 777.10 5,970.00 230.00 36.45 560.00 82.01 383.88 2,600.00 14.01 25.01 91.00 100.00 800.00 238.95 31.49 22.55 103.00 100.00 154.01 83.50 0.84

264.00 963.75 215.50 263.00 2,460.00 440.00 2,099.50 1,690.00 163.00 605.00 1,442.00 32.24 356.00 335.65 309.90 34.11 685.00 2,484.00 88.00 1,500.00 450.00 3,130.00 86.50 1,210.00 3,398.00 1,676.77 17.14 340.00 160.00 73.20 92.00 23.00 33.91 2,300.00 24.96 300.00 187.89 20.00 2,605.00 125.10 220.00 110.00 182.96 637.00 419.00 58.25 20.00 29.83 59.90 251.00 1,494.30 195.50 63.06 777.10 5,970.00 230.00 34.00 560.00 82.01 383.88 2,600.00 14.01 25.01 91.00 100.00 800.00 238.95 31.49 22.55 103.00 100.00 154.01 83.50 0.84

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 27.085.928,52 Kn Promjene Količina Promet Cijene 3.13% 2.53% 2.62% 1.16% 2.93% 1.93% -1.43% 0.59% 2.63% 3.15% 1.55% 0.12% -0.84% 1.10% -1.31% -1.13% 0.74% 3.50% 3.53% 7.14% -0.44% 0.14% 0.46% 1.68% 2.97% 1.99% 2.88% 1.49% 3.23% 2.95% 0.00% 0.00% 2.76% 0.00% 12.64% 0.00% 2.67% 0.00% 0.19% 0.31% 0.47% 0.00% 2.21% 0.00% 4.75% -2.84% 0.00% -0.57% 1.87% -20.19% 4.37% 2.36% 0.10% 2.93% 0.00% 0.00% 3.03% 0.00% -25.11% 0.23% -3.67% 6.14% -3.81% 4.60% 1.78% -0.13% 9.11% -0.03% 6.32% 0.00% 6.38% -6.66% -0.16% -1.18%

73,897 1,924 3,417 2,563 202 739 142 167 1,720 388 149 6,456 591 593 608 3,866 162 43 955 55 157 22 655 41 15 29 2,772 116 206 427 282 1,113 776 11 935 73 123 1,039 8 157 62 100 60 17 25 169 453 295 135 30 5 34 100 8 1 24 152 8 53 10 1 179 100 27 20 2 6 22 30 5 4 2 2 10

19,469,814.43 1,843,567.73 750,592.95 668,165.36 489,095.19 324,817.25 298,129.00 282,257.02 279,769.48 233,903.82 213,241.75 211,553.87 210,098.16 200,332.76 188,264.30 134,770.44 111,735.10 105,101.95 84,145.00 82,499.88 70,690.62 68,860.00 57,601.91 50,264.94 49,696.13 49,049.53 48,244.38 39,440.00 32,959.59 31,172.87 25,944.00 25,599.00 25,362.71 25,300.00 23,057.66 22,844.04 22,401.23 20,995.04 20,820.00 19,760.34 13,748.46 11,000.00 10,904.82 10,829.00 10,390.00 9,844.25 9,060.00 8,822.80 7,796.54 7,530.00 7,471.50 6,622.00 6,306.00 6,216.80 5,970.00 5,520.00 5,492.30 4,459.00 4,346.53 3,838.80 2,600.00 2,507.79 2,501.00 2,446.00 2,000.00 1,600.00 1,417.80 692.78 676.50 515.00 400.00 308.02 167.00 8.40

Trž. kap. (mil kn) 21,618.57 1,344.93 13,802.43 1,784.22 390.11 7,473.04 64.48 16,900.00 266.78 350.90 1,920.24 241.80 489.01 769.92 1,679.66 254.71 1,691.95 751.76 369.56 939.58 1,157.45 47.01 36.89 229.25 356.79 373.27 46.30 471.47 3,632.46 601.37 102.99 46.07 109.77 223.32 8.24 2,884.77 1,123.67 38.42 1,935.11 417.97 525.05 101.09 114.15 124.48 277.27 107.46 10.36 99.82 291.96 32.70 704.38 531.76 137.63 30.47 1,314.41 65.38 95.88 10,681.87 17.82 1,794.64 74.76 54.82 21.08 367.83 150.55 90.87 170.87 198.25 8.26 21.18 61.78 562.68 63.91 2.24

CROBEX: 1,25% 365 dana Najniža Najviša 211.10 900.00 170.00 192.00 2,300.17 300.00 1,266.00 1,249.99 147.80 507.60 1,112.01 31.80 250.05 312.00 220.00 33.15 489.00 1,321.50 38.00 1,400.00 312.00 2,211.02 72.61 1,170.00 2,107.10 1,017.07 15.51 248.00 101.00 70.00 90.00 20.20 32.51 1,330.02 21.07 228.50 159.00 20.00 1,700.00 100.00 207.03 93.60 179.00 400.05 350.00 52.05 20.00 29.00 48.11 160.00 1,220.00 55.95 40.00 559.50 3,500.00 215.00 21.28 485.00 79.98 270.00 2,200.00 13.01 21.09 82.01 54.00 750.01 190.00 23.01 20.10 60.01 94.00 100.00 40.00 0.70

332.84 1,375.00 310.00 318.99 4,569.99 440.00 2,130.00 1,940.00 252.00 989.00 1,777.00 75.00 390.00 494.98 400.00 54.00 760.00 2,890.00 109.30 2,499.00 517.00 3,130.00 185.00 2,769.99 3,799.21 2,093.00 37.00 505.00 185.00 114.98 146.00 48.75 70.00 2,450.00 109.19 373.00 309.00 49.75 3,750.00 192.99 369.00 135.50 410.00 640.00 605.00 88.99 44.54 45.00 81.00 489.00 1,893.99 212.70 90.09 900.00 7,679.00 319.00 56.00 715.00 140.00 410.00 3,986.00 25.90 74.00 194.97 230.00 1,300.00 345.00 37.90 54.00 280.00 187.00 200.00 83.63 1.69

RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E ZVTG GRVG PETG PRB11 TLSG MELR SALR LKPG SNOG NF1N SAVA PILR PBGS

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE PETROL PROBANKA 11. IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR SALUS LUKA KOPER KRONA SENIOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA PIVOVARNA LASKO PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

BANJALUČKA BURZA OPKV-PO1 RSRS-O-C KRIP-R-A TLKM-R-A HETR-R-A ZPTP-R-A NOVB-R-A SLGA-R-A RFUM-R-A RSRS-O-B EKBL-R-A

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ELEKTRO GRUPA D.D. JAJCE FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZADRUGAR D.D. JAJCE FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AGBN KLUN AIKB A2014 PION A2016 SJPT TIGR FITO KMBN PRBN ENHL PRGS PPVA BMBI

Agrobanka a.d. Beograd Kolubara Univerzal a.d. Veliki Crljeni AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Obveznice RS serije A2016K Soja protein a.d. Becej Tigar a.d. Pirot Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Komercijalna banka a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Progres a.d. Beograd Preduzece za puteve Valjevo a.d. Valjevo Bambi Banat a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN03 ALK KMB PPIV STIL TPLF TEL MPT CEVI SBT

64,30 105,82 18,90 12,30 276,60 100,00 96,00 152,00 420,00 18,16 7,98 0,87 150,00 21,00 0,69

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO STOPANSKA BANKA BITOLA

Najviša 65,15 106,00 18,94 12,40 279,90 100,00 98,50 156,00 427,00 18,90 8,02 0,88 160,00 21,15 0,69

Zadnja Prosječna Promjena Količina 65,01 106,00 18,90 12,40 279,02 100,00 96,08 156,00 420,00 18,40 8,02 0,88 160,00 21,00 0,69

Promet

valuta: EUR - euro 64,84 37,70 18,92 12,39 279,53 1.000,00 96,52 152,90 422,42 18,42 8,00 0,88 156,83 21,09 0,69

1,55 % 0,09 % -0,53 % -1,43 % 0,87 % 0,00 % -0,34 % 0,65 % -1,87 % -0,54 % 0,75 % 0,23 % -1,73 % -2,78 % 1,47 %

14622 6867 12550 14702 471 100 840 259 78 1561 3279 22306 89 601 17193

948.024,10 258.888,66 237.476,74 182.109,34 131.660,30 100.000,00 81.073,20 39.601,70 32.949,00 28.752,25 26.229,40 19.644,96 13.958,70 12.676,00 11.887,30

valuta: BAM - konvertabilna marka

OPSTINA KOTOR VAROS - public offering of bonds 100,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 30,04 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 4,25 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,37 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE 0,32 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 4,11 NOVA BANKA AD BANJA LUKA 1.200,00 Sloga d.d. - redovne dionice 0,24 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA 0,14 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 30,00 ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA 0,40

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1E FBIHK1D FBIHKC FBIHK1C ELGJR FBIHKD BHTSR ZDRJR FDSSR

www.hrportfolio.com Nanjiža

100,00 31,00 4,25 1,38 0,32 4,20 1.200,00 0,30 0,14 30,00 0,41

100,00 30,97 4,25 1,38 0,32 4,13 1.200,00 0,24 0,14 30,00 0,40

100,00 0,00 % 41972 4.197.200,00 0,31 2,21 % 216224 66.402,01 4,25 0,00 % 6392 27.166,00 1,38 0,73 % 13961 19.245,67 0,32 0,00 % 49896 15.966,72 4,13 -0,48 % 1931 7.980,45 1.200,00 2,56 % 5 6.000,00 0,24 0,00 % 20000 4.800,00 0,14 0,00 % 27000 3.726,00 0,30 0,00 % 10600 3.180,00 0,41 -3,15 % 6900 2.817,54

valuta: BAM - konvertabilna marka 26,06 23,00 24,00 86,00 26,00 385,00 75,30 20,50 380,00 90,00

8.100,00 31.000,00 2.901,00 85,68 12.000,00 79,22 820,00 666,00 5.800,00 30.000,00 672,00 790,00 156,00 886,00 9.650,00

77,60 90,70 4.046,00 2.962,00 10.500,00 200,00 3.800,00 500,00 28.000,00 799,00 2.600,00

27,00 23,00 24,00 86,00 26,00 385,00 75,30 20,80 380,00 90,01

27,00 23,00 24,00 86,00 26,00 385,00 75,30 20,80 380,00 90,00

26,99 3,77 % 23,00 0,04 % 24,00 4,35 % 86,00 0,00 % 26,00 0,00 % 385,00 1,32 % 75,30 -0,92 % 20,60 -0,95 % 380,00 -1,30 % 90,00 0,00 %

733.992,56 704.191,00 487.920,00 430.000,00 398.580,00 257.950,00 118.597,50 20.210,07 17.100,00 12.780,23

valuta: RSD - srpski dinar

8.400,00 8.365,00 8.364,95 31.000,00 31.000,00 31.000,00 2.965,00 2.938,00 2.937,86 85,69 85,69 85,69 12.000,00 12.000,00 12.000,00 79,22 79,22 79,22 850,00 824,00 823,62 710,00 700,00 699,71 5.950,00 5.947,00 5.946,25 30.000,00 30.000,00 30.000,00 680,00 680,00 679,54 821,00 811,00 811,35 158,00 157,00 157,28 886,00 886,00 886,00 9.650,00 9.650,00 9.650,00

27198 30617 20330 5000 15330 670 1575 981 45 142

2,56 % 2490 20.828.735,00 0,38 % 473 14.663.000,00 -1,38 % 3889 11.425.325,00 0,07 % 90084 7.719.294,57 0,00 % 547 6.564.000,00 -0,89 % 37719 2.988.099,18 -3,51 % 2776 2.286.379,00 0,00 % 2430 1.700.306,00 0,63 % 275 1.635.220,00 -0,00 % 50 1.500.000,00 -2,72 % 1970 1.338.700,00 1,12 % 1467 1.190.251,00 -1,88 % 7165 1.126.905,00 0,00 % 1150 1.018.900,00 -1,53 % 100 965.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

77,90 77,72 47,80 0,15 % 125976 6.021.613,08 90,70 90,70 55,79 0,89 % 96640 5.391.065,77 4.100,00 4.094,69 4.094,69 0,82 % 231 945.874,00 2.980,00 2.971,91 2.971,91 0,29 % 179 531.971,00 10.500,00 10.500,00 10.500,00 1,94 % 30 315.000,00 200,00 200,00 200,00 0,06 % 1406 281.200,00 3.858,00 3.848,24 3.848,24 -3,24 % 68 261.680,00 500,00 500,00 500,00 0,25 % 507 253.500,00 28.000,00 28.000,00 28.000,00 -0,18 % 9 252.000,00 822,00 810,50 810,50 1,44 % 190 153.995,00 2.650,00 2.620,00 2.620,00 0,76 % 50 131.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Oznaka

Četvrtak 27/5/2010

Intereuropa +5,68% Nova banka Banja Luka +2,56% Krka +1,55% Energoprojekt h. Beograd +1,12% Alkaloid Skopje +0,82%

Agrobanka Beograd

business.hr

Bosnalijek -4,06% Elektrokrajina -3,15% Pivovarna Laško -2,78% Privredna banka Beograd -2,72% Salus -1,87%

Zavarovalnica Triglav

+2,56 -0,53 Dionicom beogradske banke u srijedu se trgovalo u vrijednosti 20,8 milijuna dinara, a zadnja je cijena iznosila 8364,95 dinara, 2,56 posto više nego u utorak. Najavljena redovna skupština dioničara banke odgođena je zbog izostanka pojedinih dioničara. Druga je bila AIK banka s prometom u iznosu 11,4 milijuna dinara. Cijene AIK banke i Privredne banke pale su 1,38 i 2,72 posto, a oba su beogradska indeksa nastavila negativan trend.

Nakon što je u slovenskim medijima objavljena vijest da će Uprava i Nadzorni odbor Zavarovalnice Triglav predložiti da se ove godine ne isplaćuje dividenda iz lanjske dobiti, koja je iznosila 250 milijuna eura, dionica slovenskog osiguravatelja pala je 0,53 posto, no s prometom od 227.476 zauzela je treće mjesto na popisu najlikvidnijih. Glavna skupština održat će se 28. lipnja, kada će se odlučiti o raspoređivanju dobiti.

REGIONALNI indeksi BIRS +0,36% 874,21 +0,15% 892,03 LJSEX -0,80% FIRS -0,33% 3.539,40 1.494,84 Belex15 MBI10 -0,78% 2.437,15 +0,10% 650,42 Belexline -0,66% MOSTE -1,57% 1.252,13 485,25 SASX10 NEX20 -0,64% 12.970,52 -0,98% 940,32 SBITOP

Europski indeksi +2,83% WIG20 +4,46% 2.371,29 5.085,33 DAX BUX +3,05% 20.875,76 +0,95% 5.823,02 CAC40 +3,30% ATX +3,60% 2.368,47 3.432,37 MICEX indeksa na zatvaranju u +5,15% Stanje 1,259.08 srijeda 26. svibnja 2010. FTSE100

američki indeksi DJIA -0,23% S&P500 +0,04% 10.043,75 1.074,03 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,12% utorak 25. svibnja 2010. 2.210,95

investor 30

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Dionički

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Blue Chip

84,3770

20,99

123,6200

17,94

PBZ I-Stock

56,6400

16,86

HPB WAV DJE

82,8397

16,12

NFD BRIC

26,4021

15,06

ST Global Equity

49,5872

-19,78

FIMA Equity

84,4176

-16,24

Erste Total East

31,9900

-14,42

KD Victoria

14,6179

-12,17

C-Zenit

53,8227

-6,19

ZB trend

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

138,8900

11,68

Raiffeisen Balanced

149,8000

10,46

HPB Global

104,7673

9,72

Allianz Portfolio

107,2892

7,05

9,5995

6,19

ICF Balanced

122,5585

-23,63

ST Balanced

182,1274

-15,33

ST Aggressive

65,9605

-14,05

HPB Dynamic

50,5408

-12,68

Aureus Balanced

75,7111

-9,97

HI-balanced

+ OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

168,7500

13,60

OTP euro obveznički

124,8182

11,82

ZB bond

158,1400

11,79

Capital One

154,5400

8,70

PBZ Bond fond

126,3900

7,67

HI-conservative

11,1368

3,12

Select Eurobond

13,0603

3,70

Erste Bond

125,5600

3,84

ICF Fixed Income

136,9468

6,36

HPB Obveznički

122,0819

6,50

OTP Europa Plus Platinum JIE KD Energija MP-Global HR Aureus Equity Aureus US Equity HPB Titan Capital Two Platinum Blue Chip ZB trend C-Zenit ST Global Equity FIMA Equity Erste Total East KD Victoria Poba Ico Equity NFD BRIC HPB Dionički Ilirika Azijski tigar HI-growth ZB aktiv AC G Dynamic EM HPB WAV DJE KD Prvi izbor PBZ Equity fond ZB BRIC+ A1 Select Europe VB CROBEX10 VB High Equity

Valuta

€ kn kn kn kn kn € kn € € kn kn kn € kn kn € kn € € kn € € kn kn € kn € kn kn

Vrijednost

99,0759 70,1996 9,5377 286,4898 94,1579 121,9686 68,8166 69,8300 84,3770 123,6200 53,8227 49,5872 84,4176 31,9900 14,6179 5547,3500 26,4021 88,7494 54,6916 7,9783 95,7900 10,6538 82,8397 11,4183 80,3800 90,5400 81,7800 10,1294 94,2170 46,2020

Prom. %

0,67 0,46 0,12 -0,09 -0,27 -0,29 -0,42 -0,46 -0,53 -0,60 -0,66 -0,72 -0,95 -0,96 -0,98 -1,00 -1,05 -1,07 -1,08 -1,09 -1,14 -1,24 -1,40 -1,50 -1,52 -1,58 -1,61 -1,63 -1,65 -1,68

3 mj. %

-3,30 1,80 N/A 4,79 -0,69 3,08 1,69 -1,29 5,54 -0,01 -4,72 -3,22 -3,22 -5,44 -7,13 -6,33 -1,48 -3,07 2,93 -3,52 -0,35 0,98 0,67 -2,06 -6,05 N/A -5,99 -4,49 -6,14 -8,68

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-5,31 2,33 N/A 4,47 -4,29 6,97 1,73 -1,91 9,91 4,84 -6,47 -10,89 -10,42 -8,73 -7,87 -4,48 -0,16 -3,94 2,74 -3,45 -1,68 4,68 2,99 -0,51 -3,62 N/A -5,31 -1,87 N/A -8,32

N/A 10,72 N/A 12,04 -1,43 5,53 14,94 1,29 20,99 17,94 -6,19 -19,78 -16,24 -14,42 -12,17 2,34 15,06 10,48 12,09 4,20 6,73 3,78 16,12 1,94 2,33 N/A 4,07 4,78 N/A -1,31

N/A -12,38 N/A -15,39 -1,33 13,03 -12,33 -10,91 -6,86 2,84 -23,95 -7,05 -2,79 -34,96 3,50 -18,80 -18,36 -2,54 -18,18 -2,70 -1,09 5,31 -6,67 1,84 -4,52 N/A -9,49 0,14 N/A -25,29

-7,95 -0,96 -4,62 1,57 -4,02 9,83 -0,76 -1,05 6,45 1,60 -4,76 -7,68 -6,68 -5,99 -4,03 -3,97 -2,49 -1,98 1,74 -4,45 -1,46 3,47 0,75 -0,86 -2,72 -9,46 -2,57 -1,05 -5,78 -7,67

Imovina

8,589 5,001 5,617 4,422 71,540 18,009 11,473 7,755 6,911 181,687 6,351 20,715 30,464 53,462 69,342 6,050 10,064 43,172 5,359 74,292 554,678 12,613 13,689 5,323 479,087 5,000 25,384 26,809 7,597 13,925

Starost

Datum

0,85 2,68 0,23 2,00 4,48 1,62 2,84 3,10 2,39 7,58 2,27 9,59 5,98 2,65 11,05 2,83 3,15 4,64 3,01 8,25 3,92 1,23 2,73 7,28 4,72 0,11 2,02 8,94 0,35 2,65

25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010

http://investor.business.hr Mješoviti fondovi Raiffeisen Prestige C-Premium Allianz Portfolio HPB Dynamic KD Balanced HI-balanced Agram Trust Raiffeisen Balanced ICF Balanced ST Balanced ZB global Aureus Balanced HPB Global PBZ Global fond AC G Balanced EM Erste Balanced ST Aggressive Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi

€ kn kn kn kn € kn € kn kn € kn kn kn € € kn € kn

103,8800 5,7347 107,2892 50,5408 7,9709 9,5995 68,2708 149,8000 122,5585 182,1274 138,8900 75,7111 104,7673 99,9100 10,6576 115,8600 65,9605 141,1457 107,6503

0,02 -0,36 -0,39 -0,41 -0,51 -0,63 -0,69 -0,83 -0,85 -0,90 -0,98 -0,98 -1,01 -1,05 -1,23 -1,36 -1,62 -1,64 -1,70

N/A -3,51 2,55 -1,66 -2,45 -1,83 -5,09 -1,80 -6,42 -3,33 0,12 -6,91 -1,05 -2,73 0,92 -3,05 -1,46 -2,61 -5,62

N/A -3,59 2,73 -10,62 -2,63 0,08 -5,48 1,55 -12,82 -8,12 0,63 -9,42 -2,66 -1,21 4,51 0,61 -10,06 -1,42 -5,76

N/A -3,61 7,05 -12,68 4,01 6,19 -4,08 10,46 -23,63 -15,33 11,68 -9,97 9,72 4,91 3,40 -2,05 -14,05 3,95 5,83

N/A -15,47 7,02 -16,67 -5,08 -0,49 -3,11 5,36 2,90 8,47 3,76 -6,96 1,01 4,98 5,33 -0,68 -8,51 8,28 1,67

3,88 -2,80 2,25 -7,98 -3,42 -1,93 -1,93 1,99 -4,50 -5,36 1,30 -5,88 -1,64 -0,54 3,41 0,33 -7,17 -1,31 -5,69

52,972 14,025 6,944 23,458 13,045 67,777 13,200 349,787 13,874 16,363 787,929 15,287 127,254 329,338 13,148 116,208 5,212 48,046 43,793

0,21 3,31 1,04 3,74 4,36 8,25 1,87 7,74 8,07 7,38 8,90 3,86 4,64 8,70 1,23 9,35 4,68 4,34 4,45

24.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010

OTP euro obveznički HPB Obveznički Capital One Raiffeisen Bonds Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative ZB bond PBZ Bond fond Erste Bond

€ € kn € € € € € € €

124,8182 122,0819 154,5400 168,7500 13,0603 136,9468 11,1368 158,1400 126,3900 125,5600

0,14 0,10 0,02 -0,01 -0,02 -0,03 -0,05 -0,07 -0,17 -0,31

0,89 1,45 2,24 2,63 0,26 1,63 2,40 3,03 2,92 1,90

3,08 2,44 5,44 5,55 1,80 3,27 3,89 4,76 4,11 5,54

11,82 6,50 8,70 13,60 3,70 6,36 3,12 11,79 7,67 3,84

5,12 4,39 8,11 6,76 3,26 3,87 1,31 5,29 4,54 4,21

2,03 2,24 4,08 4,89 1,42 2,30 3,67 4,11 5,02 4,86

9,880 46,542 12,740 292,026 1,563 86,983 6,038 173,598 91,608 103,468

4,45 4,64 5,58 8,00 8,34 8,28 8,25 8,90 7,21 6,98

25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010 25.05.2010

Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Select Novčani ICF Money Market PBZ Dollar fond HI-cash

€ kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn $ kn

103,5700 130,7100 160,6412 138,2992 123,5500 142,0200 135,9200 132,8969 129,8828 120,6879 114,9183 11,1282 10,4819 106,6236 100,7930 135,7642 138,6535 123,5800 136,5866

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,03

1,24 0,81 0,46 0,83 1,06 0,90 0,97 0,82 0,96 0,58 0,80 0,97 0,89 1,10 -0,29 0,23 0,94 0,90 0,66

2,54 2,01 1,48 1,57 2,35 2,33 1,99 2,17 2,72 1,59 1,76 2,09 1,99 2,23 -0,35 0,74 8,41 2,03 1,12

N/A 6,16 5,50 3,64 4,98 7,07 5,51 5,38 6,73 4,59 5,38 5,21 N/A 6,29 N/A 4,01 6,69 3,25 4,14

N/A 6,54 4,93 3,35 4,47 4,96 4,49 4,55 5,80 4,35 5,60 6,65 N/A 6,37 N/A 4,46 4,37 4,22 4,79

2,04 1,44 0,99 1,30 1,83 1,78 1,58 1,70 2,02 1,27 1,37 1,64 1,55 1,64 -0,42 0,53 1,63 1,73 0,97

366,575 996,613 2440,566 89,829 249,902 1181,953 606,629 38,782 244,698 74,710 156,103 67,900 34,500 127,630 5,468 8,849 108,814 33,202 101,930

0,67 11,16 9,84 9,84 7,84 7,25 6,98 6,40 4,64 4,42 2,56 1,66 0,98 1,04 0,82 7,00 7,64 5,12 6,67

Obveznički fondovi

Novčani fondovi

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 27/5/2010

tržište novca

regija

Promet ispod sto milijuna

Rast indeksa u Skoplju i Banjaluci

U srijedu je ukupan promet na Tržištu novca iznosio 93,20 milijuna kuna uz prosječnu kamatnu stopu 0,64 posto. Većinu prometa od 89,90 milijuna kuna činili su prekonoćni krediti po kamati 0,62 posto, a odobreno je i 1,4 milijuna kuna pozajmica s rokom tjedan dana te 1,9 milijuna kuna s rokom vraćanja iznad tri mjeseca. B. S.

Dva su indeksa od pet regionalnih u srijedu zabilježila rast vrijednosti - banjalučki BIRS porastao je 0,36 posto, na 892,03 bodova, dok je makedonski MBI 10 bio u nešto manjem plusu od 0,10 posto. Tri su dionice u Banjaluci premašile promet od deset tisuća konvertibilnih maraka - ZIF Kristal invest fond,

Telekom Srpske te Hidroelektrane na Trebišnjici, kojima se trgovalo u iznosima od 27.166 KM, 19.245 KM i 15.966 KM. Na susjednoj se Sarajevskoj burzi najviše trgovalo dionicom Elektro grupe iz Jajca koja je zabilježila 257.950 konvertibilnih maraka prometa, dok je dionici BH Telecoma 20.210 KM prometa bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. Sarajevski indeks SASX 10 pao je 0,64 posto, na 940,32 bodova. B. S.

brojke

0,80 0,78 posto pao je slovenski LJSEX

posto pao je beogradski BELEX 15

OECD predviđa ubrzani oporavak svjetske ekonomije DUGOVI NAJVEĆI PROBLEM Velika zaduženost zemalja eurozone najveća je prepreka u bržem gospodarskom oporavku te regije, SAD i Japan rast će po većim stopama, a Kini i Indiji prijeti pregrijavanje gospodarstva pa je zaključeno da razdoblje financijske nestabilnosti još nije prošlo Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) povećala je prognoze rasta svojih članica, redom najrazvijenijih zemalja svijeta, za ovu i sljedeću godinu. Prema OECD-u, prosječni rast 30 zemalja članica u ovoj bi godini trebao iznositi 2,7 posto, što je mnogo više od prethodno predviđenog 1,9-postotnog rasta.

Skok trgovine u Aziji

Razlozi revidiranog rasta nalaze se u znatnom oporavku trgovine, kao i rastu azijskih zemalja. Kada se u analizu uključe i nečlanice poput Kine, očekivani je rast mnogo veći pa bi globalno gospodarstvo u

ovoj godini trebao porast i od 4,6 posto, a u 2011. godini 4,5 posto. Navedene projekcije ističu rastući nerazmjer u globalnoj ekonomiji. Primjerice, dok Kini ili Indiji čak prijeti pregrijavanje gospodarstva zbog prevelikog rasta, najrazvijenije zemlje suočene su s krizom i sporim oporavkom zbog prevelike zaduženosti. "Najveći rizik povezan je s kretanjima na tržištima državnog duga", izjavio je u izvješću Pier Carlo Padoan, glavni ekonomist OECDa. Dužnička kriza u Europi pokazala je da se svjetsko gospodarstvo tek treba stabilizirati, a Padoan ističe da bi Kina i Indija svoju mone-

tarnu politiku trebale učiniti restriktivnijom. OECD predviđa brži rast u Japanu i SAD-u nego u Europi. Stopa rasta u ovoj godini u SAD-u trebala bi iznositi 3,2 posto. Japansko gospodarstvo porast će u ovoj godini tri posto, gotovo dvaput više nego u studenome prognoziranih 1,8 posto. Rast bi u 2011. trebao usporiti i iznositi dva posto.

Euro će se održati

Gospodarstva 16 zemalja koja dijele euro trebala bi zabilježiti rast aktivnosti 1,2 posto u odnosu na 0,9 posto prognoziranih u studenome. Sljedeće godine rast bi trebao ubrzati i iznositi 1,8

posto. OECD poziva eurozonu da poduzme hrabrije mjere, što znači stvaranje fiskalne unije u zemljama koje koriste zajedničku valutu. To bi, prema OECD-u, razbilo sumnje u dugoročnu održivost monetarne unije. Rast će i nezaposlenost, koja bi ove godine na području OECD-a trebala iznositi 8,5 posto, a sljedeće bi skliznula na 8,2 posto. Najveća nezaposlenost, veća od 10 posto, očekuje se u eurozoni. OECD na kraju izvješća ipak upozorava: "Razdoblje znatne financijske nestabilnosti, koje je započelo u kolovozu 2007. godine, nije gotovo".

Ante Pavić

Business tv Kapital Network, Četvrtak 27. 5.

20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45

VIJESTI KN KN SPECIJAL GLAM LX magazin VIJESTI KN MONTENA BUSINESS, pregled crnogorskog tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI DRIVE IT! , auto magazin

KONFERENCIJA NEW BANKING

DUGOVI NAJVEĆI PROBLEM

Regija je sigurna od posljedica grčke krize

OECD predviđa brži oporavak globalnoga gospodarstva

Dejan Šoškić, predsjednik savjeta Narodne banke Srbije i kandidat za guvernera, kaže da se nakon stezanja kredita i pada BDP-a u 2009. grčka kriza neće dodatno prelijevati na regiju 24

Velika zaduženost zemalja eurozone najveća je prepreka bržem gospodarskom oporavku te regije pa će SAD i Japan rasti po većim stopama, a Kini i Indiji prijeti pregrijavanje 31

Dobitnici dana (ZSE) AD Plastik +3,53 % Liburnia Riviera Hoteli +3,5 % Konzum +3,23 % Uljanik plovidba +3,15 % Hrvatske telekomunikacije +3,13 % 46 Raste

Gubitnici dana (ZSE) Veterina -2,84 % Podravka -1,31 % Dom holding -1,13 % Kraš -0,84 % Končar - elektroindustrija -0,44 % 12 Nema promjene

16 Pada

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. Prom. 1,193.35 1,72% 147,50 0,34%

Sirova nafta 68,75 Prirodni plin 4,08 Zlato 1.204,03 Srebro 17,95 Goveda 95,50

2,80% 0,12% 1,02% 0,21% 0,00%

Tehnički oporavak dignuo Crobex

U Hrvatskoj bez vijesti

"I dok su u utorak negativna kretanja na svjetskim burzama povukla naniže i domaće burzovne indekse, u srijedu smo slijedili njihov poziti-

van trend. S obzirom na to da nema domaćih pozitivnih gospodarskih vijesti, riječ je o tehničkom odbijancu nakon što su cijene većine dionica dosegnule višemjesečne najniže razine", rekao je za Hinu Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital. "Nakon jučerašnjeg straha, danas je na inozemnim burzama zavladao optimizam, iako nema promjena u fundamentima. Na raspoloženje ulagača pozitivno je utjecala glasina da bi Fed mogao sniziti kamatne stope na zajmove Europskoj središnjoj banci, koje ona dalje plasira europskim poslovnim bankama, s ciljem da se na tržištima novca snize kamatne stope za dolare", navodi Laća.

komentar

Sunce, ako ne bude kiše

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

BLJESAK OPTIMIZMA Nakon zabrinjavajućeg pada proteklih dana, dionički indeksi u Zagrebu blago su se oporavili zahvaljući pozitivnom trendu na stranim burzama Uslijed pozitivnih kretanja na svjetskim burzama, u srijedu je na Zagrebačkoj burzi uslijedio tehnički odbijanac, a u najvećem je fokusu ulagača dionica HT-a, kojom je ostvareno gotovo dvije trećine prometa. Crobex je konačno prekinuo negativnu seriju rastom 1,25 posto, na 1972,95 bodova. Istodobno je Crobex 10 porastao 1,36 posto, na 1064,2 boda. Redovan promet dionicama dosegnuo je 27,08 milijuna kuna, dok je na trgovanje dionicama HTa otpalo 19,5 milijuna kuna prometa.

www.business.hr

ANTE JERKOVIĆ, šef Atlantske plovidbe, čija je dionica porasla više od 2,5 posto te je ponovo nadomak vrijednosti od 1000 kuna arhiva business.hr

Najveći domaći telekom porastao je čak 3,13 posto, na 264 kune. "Velik promet dionicom HT-a pokazuje da je njezina sadašnja cjenovna razina privlačna velikom broju ulagača", ocjenio je Laća.

ATPL skočila 2,53%

Milijunski je promet ostvarila i dionica Atlantske plovidbe, i to u visini 1,33 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 2,53 posto, na 963 kune. I ostale dionice brodarskog sektora ostvaruju dobitke, pa su tako dionice Tankerske plovidbe,

Uljanik plovidbe i Jadroplova poskupjele između 2,6 i 3,3 posto. U građevinskom sektoru, dionice Ingre, IGH, Dalekovoda i Tehnike osvojile su između 1,6 i 3,9 posto. Dionica Erste banke porasla je 1,93 posto, nakon što je banka za 23. srpnja raspisala glavnu skupštinu društva na kojoj će donijeti odluka o istiskivanju malih dioničara. Većinski je vlasnik Erstea, ESB holding, po dionici Erstea ponudio 450 kuna. Nikola Sučec

ECD, organizacija koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, u srijedu je na bolje revidirala svoje prognoze globalnoga gospodarskog rasta. U pitanju je samo još jedna od brojnih prognoza kojima nas bombardiraju u posljednje vrijeme. Temeljene na nejasnim varijablama, gotovo su uništile euro, budući da na njima počiva ocjena bonitetnih kuća. Matematičar Aswath Damodaran nedavno je na zagrebačkom predavanju publici, u kojoj je bilo najviše bankara i brokera, postavio pitanje: što misle, zašto koristi grčka slova u složenim jednadžbama. Nakon što je poslušao više objašnjenja, odgovorio je jednostavno iskreno: "Jer želim ispasti pametan", dodajući kasnije kako mu nije jasno na čemu analitičari temelje svoje pretpostavke o budućim cijenama vrijednosnih papira. Isto bi trebalo vrijediti i za procjene različitih organizacija jer svijet ipak nije tako jednostavno mjesto da ga se dade objasniti rastom BDP-a ili kretanjem tečaja.

nikola.sucec@business.hr

Nakon pet trgovinskih dana uzastopna pada Crobex se oporavio. Hoće li tako biti i dalje, provjerite na...